Analiza fotografija

OBSCURA U DALEKOJ POVIJESTI

Ako se efekt ili fenomen obscure stvara prolaskom svjetla kroz vrlo suženi otvor u zamračeni prostor, neovisno o bilo kakvom drugom utjecaju, onda slobodno možemo spekulirati da se ovaj efekt vrlo često javljao našim precima u prapovijesti kada su živjeli po spiljama ili šatorima zaklonjenima većim stijenama. Dakle, kroz malu pukotinu na stijeni u spilji projicirao se vanjski svijet. I taj naš spiljski predak, vrlo lako je mogao kakvim oštrim predmetom ili prirodnim pigmentom, koji mu se našao pri ruci, urezati ili naslikati oblik životinje koju je vidio projiciranu na stijeni kako to prikazuje ilustracija iznad ovoga teksta.

Prve detaljne opise obscure nalazimo kod kineskog filozofa Mo Cua (oko 470.‒390. godine pr.n.e.) čak je u opisu istaknuo, što je rupica manja slika je oštrija. Na keramici staroj preko 3000 godina, pronađenoj u Kini, naslikane su slike koje u potpunosti podsjećaju na slike nastale obscurom pa se tumači da je za njihov nastanak ona i korištena.

U Vedama (na sanskrtu, starom svetom indijskom jeziku vede znači znanje, poučavanje), svetim staroindijskim knjigama nastalim prije 2500 godina pr. n. e., nalazi se zapis o obscuri. Pored svih važnih egzistencijalnih znanja, u ovim knjigama, svoje mjesto nalazi i opis obscure kao dio temeljnih civilizacijskih znanja.

Platon (427.‒347. pr. n. e.) je rođen u Ateni u aristokratskoj obitelji. Bio je, za to vrijeme, svestrano obrazovan i danas se smatra jednim od najvećih filozofa na svijetu. Napisao je nekoliko važnih djela koja su predmet proučavanja, a u jednom od tih djela detaljno opisuje fenomen obscure.

Aristotel, Platonov učenik, (384.‒322. pr.n.e.) također je jedan od najvažnijih filozofa u povijesti čovječanstva. U svom djelu Fizika opiso je fenomen obscure. Pomoću obscure promatrao je djelomičnu pomrčinu sunca i uočio da je slika oštrija što je rupica manja.

Ibn al-Haytham (965.‒1039.) poznatiji pod imenom Alhazen, arapski mislilac i znanstvenik, detaljno je opisao kako se na bijelim zidovima zamračene sobe odražava vanjski svijet kroz malu pukotinu u zidu, ista senzacija vidljiva je i u šatoru postavljenom u osunčanom pejzažu.