IZ LIÄŒKE VRLETI 3
časopis OŠ Nikole Tesle, Gračac broj 13, kolovoz 2016. 3
KAZALO: Dan škole
2
Druženja s književnicama 3 Božićni sajam i božićna priča 5 Revija filmskog stvaralaštva 7 Grad na Rječini 9 U početku i na kraju bijaše kava
12
Mačak u čizmama
13
Maškare
tekstove pripremila: Katarina Pleša, učitelj hrv. jezika graf. dizajn: Andro Banovac, učitelj likovne kulture
14
3
Dan škole 2016. godine Učenici, učitelji i ostali djelatnici naše škole različitim su aktivnostima i ove godine obilježili Dan škole u blagdanskom ozračju našeg zaštitnika svetog Jurja. Središnji događaj ovogodišnje proslave bila je svečana priredba za učenike, roditelje i sve zainteresirane građane. Sudionici priredbe su nam pokazali svoja postignuća u pjevanju, recitiranju, glumi i plesu čime su oduševili publiku. Na početku svečane priredbe ravnateljica škole Nevenka Bubičić je predstavila sve učenike koji su nas zastupali na županijskim natjecanjima i smotrama, te je uručila nagrade Učiteljskog vijeća najboljim osmašima: Andreju Zecu, Danilu Rađenoviću, Renati Tomić, Mariji Prpić i Robertu Tomiću.
Poslije priredbe aktivnosti vezane uz Dan škole preselile su se u školsku dvoranu i na školsko igralište. Na odbojkaškom borilištu snage su odmjerili učitelji i učenice osmih razreda. U ekipi učitelja igrali su: Tanja Jović, Ana Miletić, Dajana Šušnja, Marijana Džidić, Janja Vlajić i Damir Benić, a za ekipu osmašica igrale su: Sandra Mišin, Andrea Filipović, Anita Vazgeč, Karolina Miloš, Ivana Vazgeč i Antonija Klarić. U tom već tradicionalnom dvoboju ove godine su slavile učenice. U skakanju u vrećama najbrži i najokretniji bio je učenik petog razreda Krešimir Geljić, a u plesu s balonima najbolje su bile osmašice Sandra Mišin i Ivana Vazgeč. Na školskom igralištu smo uživali u završetku nogometnog turnira koji je trajao dva tjedna. U finali su snage odmjerili 8.a i 8.c. Učenici 8.a su uvjerljivo pobijedili rezultaom 5:0. Ove godine imali smo i novu natjecateljsku disciplinu – povlačenje konopa u kojoj je pobijedila mješovita ekipa učenika iz 8.b i petih razreda. I ovaj Dan škole smo proslavili u smijehu, pjesmi i veselju, dan je bio ispunjen radošću i zadovoljstvom pa će nam zasigurno ostati u lijepom sjećanju
Tijekom školske godine našu Školu su posjetile 3 romane. dvije književnice koje su nam predstavile svoje
Silvija Šesto nam je predstavila novo izdanje svog romana „Debela“. To je roman za mlade napisan u obliku dnevnika s glavnom temom o odrastanju. Glavni lik je djevojka Lada od petnaest godina. U romanu je opisan moderan način života mladih iz velikog grada. Čitajući zapise iz dnevnika, čitatelj ima priliku doživjeti svijet onako kako ga doživljava Lada. Njezino je pripovijedanje pomiješano s raznim bilješkama, koje uključuju događaje, doživljaje te zapise razgovora. Knjiga je zabavna zbog duhovitih dijaloga, a jezik pripovijedanja je prilagođen mlađem uzrastu. Silvija Šesto je književnica koja piše za djecu i odrasle. Na radiju je emitirano četrnaest njezinih drama, a tri su izvedene u kazalištu. Za roman za mlade "Debela" dobila je nagradu “Ivana Brlić Mažuranić”. Za mlade je napisala i romane "Vanda", "Tko je ubio pašteticu", "Ružičasta sanjarica", "Djevac", te serijal priča "Bum Tomica (1, 2, 3)".
Bojana Meandžija je književnica iz Karlovca koja nam je predstavila svoj 3 novi roman „Trči! Ne čekaj me…“. U tom romanu govori o svojim sjećanjima na događaje iz Domovinskog rata dok je ona bila djevojčica.Riječ je o autobiografskom romanu književnice, koja je 1991. Imala trinaest godina, koja je dio zapisa koji su se našli u romanu zapisivala u prvim ratnim danima u vlažnom podrumu na drvenim letvicama drvarnice u svojoj zgradi, gdje se i danas mogu vidjeti. „Trči! Ne čekaj me…“ nije roman napisan iz razloga što je autorica željela ispričati ratnu priču, kako bismo s njom suosjećali ili nekog osuđivali. Umjesto toga, ona nudi dječji roman koji govori o bilo kojem ratu na svijetu, o izgubljenim godinama, o neproživljenoj mladosti, o obitelji, ljubavi, žrtvama –roman koji je stvorila djevojčica koja je tijekom njegova pisanja odrasla jer je to bio jedini način za preživljavanje.
Još jedna „Božićna
priča“
3
duševila o je ja o k a v ta s d je i pre m a n la g ti s m o n e S božićnim vrem ditelje koji ro e v o h ji n i u c najmlađe. je d mjuzikl za o a p to i n a ž je teljima. n ja je ri " p u đ e m i i lj e it "Božićna priča b ništva u o d je a z e tk u n e o Zimi tr u le č e ri s p e v u n a n ič b a o ć e je n s d u s o p e ispričale tk lu e p je li i a aka, n lk ju je a ih š n a ić n ž o e b d o a g n Z š . o d k Ras e u naš gra n g ti s a d o k a ik n i tu oduhvatu p m to a lj iš m o d u koja je zapela na pu e sve oko seb u s e il in d je u , a grad. ij li b e u ij c i rk a p , u c li u Anike i psića B ovu Veselu h ji n m o g e ij n s i s ra k jevani. p s ra i da Zima dođe i u i n a ij m s a n , li o bili, vese m s i v s a c in s ro p . 8 1 Tog
Božićni sajam
3
2015.
n, otvoa b e s o p je io b u lugodišt o p m o v r p u n a avni d Predzadnji nast spjea r i i n ! a r m ig z ja a a r s i i il n ine otvor d ren je Božić o g . 5 1 0 2 a ima c lj e in t s a o r ij r p p . 7 m 1 ji u o s v s dno sa je a z r Božićni sajam a z a lt a B a ić ječjeg vrt D iz i n a š li a m i n va e ruke n d e ij r v u s o t . š le e togo, sv o iz naše Ško n u p i it p u k it će i b i t je je a d id o v r p lo d g o o a m va zarad S . u Na sajmu se d o ig r p u t a apravile z n a ik n e č u ih š a n svrhe. e n r a it n a m u h upotrebljena u
3
53. revija filmskog stvaralaštva djece u Rijeci 53. izdanje ove najstarije manifestacije tog tipa u Hrvatskoj pocelo je 30. rujna i trajalo do 3. listopada 2015. Ove godine grad domacin bila je Rijeka. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece jedina je manifestacija u Hrvatskoj posvecena iskljucivo filmskom stvaralaštvu osnovnoškolaca. Jednom godišnje, svaki puta u drugom gradu, okupe se ponajbolji najmladi hrvatski filmski stvaraoci i njihovi mentori. I ne samo to. U cetiri dana Revije na filmskom platnu nade se sam vrh hrvatske osnovnoškolske kinematografije. Ove godine u konkurenciji su prikazana 92 filma raznih zanrova, a ocjenjivali su ih Maja Flego, novinarka i savjetnica u Uredu pravobraniteljice za djecu, animator Simon Bogojevic Narath, direktor fotografije Boris Poljak, montazer Slaven Zecevic, redateljica i clanica selekcijske komisije Cejen Cernic i redatelj Aleš Suk.
3
Kao i svake godine, jedna osnovna škola grada domacina bila je ukljucena u izradu likovnog rješenja za plakat Revije. Ove je godine na tom zadatku sudjelovalo 60-tak ucenika viših razreda Osnovne škole 'Nikola Tesla' iz Rijeke pod mentorstvom profesora likovne kulture, Ivana Mrakovcica. Za izradu ovogodišnjeg foršpana, koji je prikazivan tijekom Revije, zaduzena je udruga Filmsko-kreativni studio VANIMA iz Varazdina. 53. revija filmskog stvaralaštva djece odrzava se uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra i Hrvatske zajednice tehnicke kulture Grada Rijeke. Završni dio Revije su dodjele nagrada najbolje animirane, dokumentarne i igrane filmove, TV reportaze te filmove u otvorenoj kategoriji i radionicke filmove. Na 53. Reviji najuspješniji su bili Udruga Hodaci po zici iz Zagreba te Škola animiranog filma Cakovec koji su osvojili po tri nagrade, kako od odraslog, tako I od djecjeg zirija.
i n i č e j R a n Grad
3
Grad Rijeka je treći po veličini grad u Hrvatskoj i ujedno najveća hrvatska luka. U rimsko doba na ušću rijeke Rječine podižu se prve nastambe i grad polako poprima svoj obris. Na Trsatskom brdu postojalo je staro keltsko naselje, a na obali ilirsko naselje Tarsata. Nakon 4. stoljeća, sv. Vid postaje zaštitnikom grada i u srednjem vijeku Rijeka ima hrvatsko ime - Rika svetog Vida. Kroz burnu povijest u raznim razdobljima Rijekom su upravljali Ostrogoti, Bizant, Lombardi, Franci, Hrvati i Mađari. U 16. stoljeću Rijeka doživljava trgovinski procvat i postaje važno trgovačko središte.
3
Najpoznatija ulica u Rijeci je Korzo. Već od ranog 19. stoljeća postao je žila kucavica grada i u njemu se odvija glavnina gradskog života. Do kraja 18. stoljeća na ovom se mjestu nalazila šljunčana morska obala, brodogradiliše i gradska loža. Nakon zatrpavanja obrambenog jarka i rušenja gradskih zidina počele su nicati zgrade i reprezentativne palače različitih stilova. Današnji Korzo tijekom cijeloga dana prepun je ljudi i u njemu su smještene mnoge važne gradske ustanove. Na sredini Korza je Gradski toranj sa satom, omiljeno sastajalište Riječana. Još jedan zanimljivi toranj je Kosi toranj, zvonik Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Podignut je u 14. stoljeću i tijekom vremena se uslijed slijeganja tla nagnuo što je vidljivo golim okom. Katedrala Sv. Vida najznačajnija je riječka crkva. Podignuta je na mjestu manje crkvice u 18. stoljeću. U blizini katedrale nalaze se legendarna Stara vrata ili Rimski luk. Ona nisu ostaci rimskog slavoluka, kako se nekada pretpostavljalo, već glavni ulaz u središte kasnoantičkog zapovjedništva rimske Tarsatike. Na Trgu Riječke rezolucije nalazi se Stendarac, kameni stup za zastavu iz 16. stoljeća. Ovaj zanimljivi trg u prošlosti je služio kao igralište za djecu patricija. Jedna od najljepših palača u gradu je palača Modello, izgrađena po uzoru na slične građevine bečkog Ringa.
3
Na prekrasno uređenom trgu smještena je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koje je otvoreno 1885. godine i u njemu su nastupala neka od najslavnijih svjetskih opernih imena. Kazalište nosi naziv Ivana plemenitog Zajca, jednog od najvećih skladatelja i dirigenata u hrvatskoj povijesti, a zanimljivo je da je glazba iz njegove opere Nikola Šubić Zrinski, himna Čileanske ratne mornarice. Na trgu zvanom Žabica nalazi se Kapucinska crkva Gospe Lurdske sagrađena početkom 20. stoljeća. Zanimljivo je da su kapucini radi financiranja izgradnje crkve izmislili „Svetu Johancu koja se znoji krvavim znojem“ kako bi pridobili što više milodara od hodočasnika. 1913. godine Johanca je uhićena. Bez obzira na domišljat način financiranja, ova crkva je zaista prekrasna i danas je ponos grada Rijeke. Na istom trgu nalazi se i palača Ploech koju je krajem 19. stoljeća izgradio AnnibalePloech, austrijski mehaničar koji se obogatio usavršavanjem i proizvodnjom torpeda.
U početku i na kraju bijaše kava 3
U sklopu već tradicionalne manifestacije Zadar čita u koju je uključena i Knjižnica i Čitaonica Gračac, učenici OŠ Nikole Tesle su 7. travnja 2016. uz čitanje i druženje s knjigom osvijestili važnost čitanja i, nažalost, sve rjeđu naviku čitanja kod mladih. Tema ovogodišnje manifestacijeZadar čita bila je kava. Taj crni, topli napitak, neizostavan dio životne svakodnevnice čije značenje ne staje samo na konzumiranju pića to gorkastog pića, već češće znači druženje, socijalnu interakciju, razmjenjivanje ideja i naravno pričanje PRIČA. A priča se najbolje priča upravo uz kavu. "I u početku i na kraju bijaše kava" zbirka je priča poznate suvremene spisateljice Julijane Matanović. Sa zbirkom naše književnice upoznali su se učenici 8. c razreda koji su se nakon čitanja priča kratko osvrnuli na cijelu zbirku sa svoga mladenačkoga stajališta. U zbirci se može pronaći ponešto za svakoga. Teme su suvremene, sveobuhvatne, od najbanalnijih životnih situacija do autoričina razmišljanja o smislu života i postojanja. Sve ih povezuje upravo KAVA, svjedok svih životnih situacija, generacija i priča
3
Mačak u čizmama Slavna basna Charlesa Perraulta o modno osvještenom mačku koji pomoću lukavosti osigura svom gospodaru, mlinarevom sinu, ruku kraljeve kćeri za glumačku skupinu je bila vrlo izazovan zadatak: napraviti klasičnu predstavu za djecu sa uzbudljivim zapletom, maštovitom scenografijom i kostimima, razigranim glumcima, poletnom glazbom te puno, puno smijeha. Kazališna družina „Ivana Brlić Mažuranić“ iz Slavonskog Broda izvela je predstavu za naše najmlađe učenike. Slavna priča o mačku dobro je poznata i roditeljima i učenicima te je izazvala veliki interes među mališanima. Sudeći po pljesku, zaključujemo da im se i jako svidjela. Kristina Kegljen napravila je obradu originalnog teksta braće Grimm, Vlatko Panić glazbu, a glumci Darija Vlajnić, Bruno Brinzej, Anamarija Vlajnić i Valentina Srnojević utjelovili su likove Mačka, Mladića/Karabasa, Kralja, Kraljevne i Zlog čarobnjaka poigravajući se s lutkarskim i glumačkim tehnikama. Režiju potpisuje Mario Kovač.
3
Unatoč lošem vremenu nismo odustali od tradicije. Iako je kiša prijetila, nismo odustali od karnevalske povorke te je 8. veljače vesela šarena povorka unijela živost i dobro raspoloženje u ovaj tmurni kišni dan. Ispratili smo još jedan školski karneval koji je razveselio sve stanovnike Gračaca koji su se zatekli na glavnoj ulici.
E R A K Š MA