30 dana br13

dana

30 eVarazdin.hr

BROJ 13. 30. LISTOPADA

LENDAVSKE GORICE

Varaždin

VARAŽDINSKI KRALJ LEDA

Jedini Hrvat na glasovitoj “ledenoj cesti”

STR. 14.-15.

uoči predstojećih parlamentarnih izbora

Svjetionik na vinskom otoku prekmurskih STR. 36.-39. ravnica Razgledni stup VINARIUM najviši je u Sloveniji - Eiffelov toranj usred lendavskih gorica

NK VARAŽDIN

Preuzimaju li roditelji igrača klub od kojeg su svi digli ruke?

STR. 26.-27.

TERMOPLIN

45 godina uspješnog poslovanja

STR. 14.-15.

Intervju: Ivan Topolnjak

INTERVJU: PATER BONO ZVONIMIR ŠAGI

Treba birati ljude kojima možemo vjerovati

STR. 2.-5.

MARKETI

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.2

INTERVJU Pater Bono Zvonimir Šagi

Treba birati ljude kojima možemo vjerovati Razgovarao: Ivan Njegovec

Uoči predstojećih parlamentarnih izbora razgovarali smo s paterom Bonom Zvonimirom Šagijem, uvaženim hrvatskim teologom i piscem, koji se tijekom čitavog svog životnog poslanja zalagao za socijalnu pravdu.

Da li se od predstojećih izbora može očekivati boljitak za većinu ljudi ili nastavak borbe za preživljavanje?

Vjerojatnija je nažalost, ova druga opcija vašeg pitanja. Izbori mogu vrlo malo promijeniti.

Nadmeće se veliki broj stranaka koje mnogo toga obećavaju što ne mogu ispuniti. Izborna kampanja se svodi na lijepa obećanja i često nelijepe riječi o konkurentskim strankama, a nakon izbora za većinu ljudi se uglavnom malo

toga promijeni na bolje. Često ističem da bi se morao promijeniti zakon o strankama. Kod nas vlada partitokracija i sada uvede-

Izbori mogu vrlo malo promijeniti. Nadmeće se veliki broj stranaka koje mnogo toga obećavaju što ne mogu ispuniti ni preferncionalni izbor ništa ne znači jer stranačke vrhuške postavljaju redoslijed kandidata za izborne liste. Sve se diktira s vrha i birači u izbornim jedinicama nemaju nikakvog utjecaja jer su im kandidati nametnuti „odozgora“.

Zakonom bi trebalo osigurati de-

mokratski stranački sustav, odnosno pravila po kojima stranački lideri ne bi mogli sve određivati.

U postojećem sustavu na djelu je „liderski kompleks“. Kad se netko utjecajniji u stranci posvađa s liderom osniva svoju straku i zato se događa da imamo preko 150 stranaka jer mnogi žele biti lideri. Unutar stranaka nema prave demokracije.

Lažna većina u parlamentu

Što bi promijenio novi Zakon o strankama?

Njime bi se statutarno umjesto dosadašnje partitokracije osigurao minimum stranačke demokracije kojoj bi se osigurala vladavina naroda za razliku od postojećeg sustava u kojem vladaju stranke, odnosno stranački lideri. Ustavom bi

također trebalo promijeniti Zakon o izborima jer se prema postojećem glasovi birača onih stranaka koji ne prijeđu izborni prag pribrajaju stranci koja dobije najviše glasova te se tako stvara lažna većina. Tako u parlamentu zapravo nemamo istinsku nego lažnu većinu zastupnika koji donose zakone. Ustavom bi također trebalo osigurati da ministri u vladi i na drugim odgovornim funkcijama budu stručne osobe, a ne oni koji su poslušni i odani partijskim liderima. Ministri bi prvenstveno morali biti stručne osobe postavljene ne po stranačkom ključu nego po sposobnostima, koje bi ako polučuju dobre rezultate ostale na odgovornim mjestima i nakon promjene vladajuće garniture.

Da li se može reći da je ova predizborna kampanja prven-

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.3

U sadašnjem sustavu vlada partitokracija, sve se diktira s vrha i na djelu je „liderski kompleks“; zato trebaju zakonske promjene koje bi narodu omogućile presudnu ulogu u izboru ljudi u parlamentu

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.4

stveno borba za vlast i vlastite stranačke probitke, a ne za opće dobro?

To je isključivo borba za vlast u kojoj se ne biraju riječi. Prevladavaju međusobna vrijeđanja i omalovažavanja umjesto dijaloga u istini pravednosti i ljubavi. Uvijek naglašavam da je najvažnije razvijati društveni dijalog bez mržnje i podmetanja jer se jedino s dobronamjernošću i ljubavlju može učinkovato stvarati opće dobro.

Kod nas je taj pojam zajedničkog općeg dobra posve zanemaren, jedva da se još uopće može čuti.

Dijalog o boljitku za sve trebao bi početi na problemu siromašnih, a ne trci za osobnim probicima i bogatstvom.

Domoljubna blokada duha Najveće stranke i njihove koalicije se očito ni u čemu ne mogu složiti, štoviše međusobna prepucavanja se očituju čak i na planu domoljublja te se SDP proglasio strankom domoljuba i patriota, a HDZ svoju koaliciju domoljubnom. Otkud toliko domoljublja koje je postalo poprište međusobnih obračuna?

Radi se o više ili manje istrošenim frazama, koje sam svojevremeno nazvao „domoljubnom blokadom duha“. Kakvo je to domoljublje ako većina ljudi sve više tone u siromaštvo, sve manje djece se rađa, a sve više stanovnika umire. Svake godine je po 20 tisuća više mrtvih nego rođenih, sve se više ljudi iseljava iz Hrvatske. O kakvom se domoljublju u takvoj stvarnosti može govoriti? Domoljublje se mora dokazati u brizi za siromašne i dobrobit obitelji. Oni su međutim, zanemareni o njima malo tko govori na pravi način, o socijalnoj pravednosti se uopće ne govori. U sve većoj mjeri dolazi do izražaja zlouporava općega dobra u privatne svrhe. Zbog različitih zlouporaba, vode se sudovi, u javnosti se stvara slika o korumpiranosti na svim razinama društva. Sudski se sporovi vode unedogled i više se ne može znati što je istina, tko je kriv a tko prav.

„Mali“ u raljama „velikih“ Što bi trebalo napraviti?

Treba stvoriti novi sustav teme-

Treba stvoriti novi sustav temeljen na istini, pravednosti i ljubavi, počevši od siromašnog sloja i nalaženja rješenja kako da se tzv. malim ljudima omogući da svojim radom osiguraju egzistenciju svojim obiteljima ljen na istini, pravednosti i ljubavi, počevši od siromašnog slolja i nalaženja rješenja kako da se tzv. malim ljudima omogući da svojim radom osiguraju egzistenciju svojim obiteljima. Sada se uglav-

nom ide na ruku „velikima“ i bogatima koji odlučuju o sudbinama „malih“, financijske institucije pogotovo banke su vlasništvo stranaca i osiromašile su tisuće naših ljudi koji su se našli u bezizlaznoj

situaciji. Imaju privilegiju tzv. bankovne tajne. Čemu bankovna tajna ako rade pošteno? Zbog bankovne tajne se ne zna kamo je tko uložio sredstva, ni kako ih je stekao. Primjerice, kamo su uložena sredstva

Spašavati siromašne i obitelji Što bi u postojećoj situaciji bilo najbitnije učiniti?

Radi se prvenstveno o duhovnim stvarima, odnosno o potrebi okretanju moralnim vrijednostima u čijem bi središtu, opet ponavljam, morali biti siromašni. Prioritet je da im se omogući pristojan život, a

ne da i nadalje propadaju. Primjerice, Slavonija je uvijek bila bogata jer su od zemlje ljudi mogli dobro živjeti, a sada je to jedno od siromašnih naših područja. Mogli bi opet solidno živjeti od svoje zemlje kao i u drugim siromašnim područjima ali im treba pomoći. Također treba obiteljima pridati veći značaj nego ih sada imaju. Ljudska prava o kojima se puno govori u društvu su uglavnom vezana uz pojedinca, a premalo se govori o moralnim vrijednostima i socijalnoj pravednosti. Nije dovoljno samo proklamirati demokratska načela, treba u njih ugraditi i socijalnu pravednost i provoditi je u život. Nije se smjelo ući u grabljivi kapitalizam koji preferira bogatstvo pojedinaca, zato sada treba mijenjati sustav s naglašenom socijalnom pravednošću.

Ni lijevo ni desno nego dobro ili loše

Kod nas je pojam zajedničkog općeg dobra posve zanemaren, jedva da se još uopće može čuti. Dijalog o boljitku za sve trebao bi početi na problemu siromašnih, a ne trci za osobnim probicima i bogatstvom

Što preporučujete biračima glede glasovanja na skorim izborima?

Neka biraju dobre i pravedne ljude. No, dok god egzistira postojeći sustav nema, doduše, baš velikog izbora. Neka birači sami ocjene koja stranka ima više dobrih ljudi koji su se doista potvrdili svojim sposobnostima i nastojanjima ne za svoju nego za dobrobit naroda. Nije dobro glasovati isključivo prema ideološkim gledištima koja nažalost ljude dijele na lijeve ili desne. Što je lijevo, a što desno? Ljude i programe treba razlikovati po dobrom i lošem, a ne prema ideološkim orjentacijama. Treba birati ljude kojima možemo vjerovati, a to je danas najteže. Lijepa i velika obećanja su nas prečesto dosad razočarala.

U predatorskom kapitalizmu nema pravednosti Je li u socijalističkom sustavu postojalo više socijalne pravednosti?

Kad su postojala dva sustava socijalistički i kapitalistički jedni su se morali korigirati prema drugima. Na zapadu je nastala europska zajednica koja je prerasla u Europska unija koja više ne funkcionira kao ondašnja europska zajednica. U europskoj zajednici su se ekonomija i industrija međusobno nadopunjavale, a u današnjoj EU se nadmeću tko će koga nadjačati. Nema pravoga dogovora jer svatko gleda svoje interese što naročito dolazi do izražaja sada prilikom preseljavanja stotina tisuća ljudi koji napuštaju svoje

zemlje u potrazi za boljim životom. Previše je zavladao predatorski grabljivi kapitalizam, o pravednom društvu se sve manje govori. Trebalo je od socijalizma nešto naučiti. Greška socijalizma je bila u njegovoj totalitarnosti i vladavini jedne partije, a u kapitalizmu koji je multipartijski, u nadmetanju za bogatstvom nema socijalne pravednosti. Zato se kod nas nije trebalo iz samoupravnog sustava preći u grabljivi kapitalizam nego je trebalo naći neku sredinu i ne prepustiti sve samovolji pojedinaca već omogućiti širem krugu ljudi da upravljaju imovinom koju su stvarale prijašnje generacije. Primjerice, u bankovnom

sustavu bile bi poželjne etičke banke koje ne bi iskorištavale i zarađivale ne ljudima već pomagale da se u određenoj sredini udruže kapitali kako bi se ostvarili projekti na zajedničku dobrobit u raznim područjima života. U tom smislu je prijašnji papa Benedikt XVI. izdao encikliku u kojoj se zalaže za ekonomiju besplatnosti, koja bi pomogla da se podignu i oni skromnih mogućnosti , a od nje bi koristi imali i oni koji imaju izdašniji kapital. To je drugačija i pravednija ekonomija od ekonomije profita koja je prouzročila ne samo mnoge ekonomske nego i ratne krize svjetskih razmjera.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.5

vlasnika koji je nad poduzećem progasio stečaj i otpustio radnike?

To se događa zbog pogrešnog sustava koji ne egzistira samo kod nas nego i u drugim zemljama koje se uglavnom nalaze u kriznim situacijama kao Grčka na primjer. Pogrešan sustav je kod nas krenuo tranzicijoj još 90-ih godina. Pojedinci su po nekim „ključevima“ dobivali menadžerske kredite i postajali vlasnicima poduzeća iz kojih su izvlačili novac i deponirali u strane banke, a firme koje su preuzeli su propadale. Ni jedna vlast dosad nije ništa poduzela da bi spriječila takve rabote zbog kojih je Hrvatska jako osiromašena i nastali su veliki dugovi. To se dogodilo i u Grčkoj i nekim drugim zemljama, od kojih su se neke izvukle, a druge teško otplaćuju dugove.

Može li se Hrvatska izvući?

Teško, sve dok se ne promijeni postojeći stranački sustav u kojem vladaju interesi pojedinih skupina koje kad dođu na vlast „zaborave“ sva obećanja koje su davale biračima. Zato, kako sam već na početku razgovora istaknuo treba promijeniti Ustav i zakone, te na tim osnovama i statutarni stranački model tako da stranački lideri i elite budu u službi naroda, a ne narod u službi liderskih političkih elita.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.6

KLENOVNIK Svečano obilježena 771. godišnjica prvog spominjanja Kleno

Mještani veselicama i izložbama obilježili Dan općine Povodom Dana općine Klenovnik u školskoj sportskoj dvorani održana je svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj se načelnik Martin Oreški, nakon riječi dobrodošlice koje je uputio gostima i uzvanicima, osvrnuo na prošlogodišnje rezultate koji mještanima omogućavaju ugodan život...

Iako je općina Klenovnik među najmanjima u Varaždinskoj županiji, lani je uspjela realizirati brojne projekte poput moderniziranja javne rasvjete, podsjeća općinski načelnik Martin Oreški.

Prošle su godine uređeni nogostupi i odvodnja otpadnih voda, a uložena su značajna sredstva u energetsku obnovu kuća - Ove godine slavimo 771. godišnjicu od prvog spominjanja Klanovnika i s time se itekako ponosimo.

Osim javne rasvjete prošle smo godine uredili nogostupe i odvodnju otpadnih voda te uložili značajna sredstva u energetsku obnovu kuća.

U tijeku su projekti uvođenja široko-

Izloženi su i domaći autohtoni proizvodi

Općina Klenovnik lani je povukla mnogo sredstva iz fonodva Europske unije

pojasnog interneta i DE-PARK, vezan uz aktivnosti na očuvanju tradicijske baštine pograničnog područja Republike Hrvatske i Slovenije – naglasio je Oreški.

Dodao je da je najprioritetniji pro-

jekt rekonstrukcija i opremanje vatrogasnog doma. Najavio je i asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Sve što članovi Općinskog vijeća poduzimaju na prostoru općine Klenovnik je na dobrobit svih mještana, izjavila je

KUD Klenovnik slavi svoj 10. rođendan

njegova predsjednica Sanda Golub.

- Općinsko vijeće na čelu s načelnikom trudi se donositi odluke i poduzimati mjere koje doprinose napretku općine Klenovnik. Naši vijećnici na provođenju projekata dobro i

Svoj izvedbama klenovnički KUD plijenio je pažnju svih posjetitelja

složno rade bez obzira na stranačko opredjeljenje – ustvrdila je Golub.

Među govornicima na svečanoj sjednici Općinskog vijeća bio je i varaždinski župan Predrag Štromar koji je kazao da je općina Klenovnik ruralna sredina. No, istaknuo je kako ona nastoji imati sve što nalazimo u našim urbanim područjima.

- Općina Klenovnik lani je povukla dosta sredstava iz EU fondova i redovito aplicira na natječaje naših ministarstava. Zahvaljujući dobro promišljenim ulaganjima, mještani ostaju u Klenovniku jer ovdje za njih

ima posla. Investira se i u bolnicu u kojoj za razliku od prethodnih godina sada ima i novog zapošljavanja – naglasio je Štromar.

Na njega se nadovezao ivanečki gradonačelnik i saborski zastupnik Milorad Batinić rekavši da Klenovnik sa svojim ciljevima i strategijom razvoja nimalo ne zaostaje za gradom koji mu je prvi susjed.

- Ova općina je mala površinom i po broju stanovnika, ali je ona dokazala da može samostalno egzistirati. Želim vam da nastavite ovako uspješno raditi i razmjenjivati ideje

Na svečanoj sjednici bili Hrvoje Kovač i Mario Habek

s mještanima – poručio je Batinić svojim domaćinima koji su uz predan rad i brojne reforme postigli i stabilnost punjenja proračuna.

Osim spomenutih, svečanoj sjednici Općinskog vijeća nazočili su saborski zastupnik Mario Habek, zamjenik varaždinskog župana Alan Košić i drugi uzvanici za koje su prigodan kulturno – umjetnički program izveli članovi KUD-a Klenovnik koji ove godine obilježava 10. godišnjicu djelovanja.

Veselo je bilo na svečanoj sjednici

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.7

ovnika uz prisustvo mnogobrojnih uglednih gostiju

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.8

VARAŽDINSKE TOPLICE Uspješna sanaciji jednog od najvećih klizišta u Županiji

Pri kraju radovi na klizištu Hrastovec Toplički

U opasnosti su bile kuće i vikendice, a prijetilo je da sklizne gotovo cijeli brijeg Nakon tri mjeseca posla, radovi na sanaciji jednog od najvećih klizišta u Varaždinskoj županiji, u Hrastovcu Topličkom na području Varaždinskih Toplica, ušli su u svoju završnu fazu. Klizište su uzrokovale obilne kiše još u ožujku prošle godine kad je proklizavanje zemlje doslovno “progutalo” lokalnu cestu.

Radovi se sufinanciraju osiguranim sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije Klizište, duboko 20 metara, dugačko stotinjak metara, sanira se prema projektu dr.sc. Bože Solde – ovlaštenog inžinjera građevinarstva.

Vrijednost radova je pola milijuna kuna, a sufinanciraju se osiguranim sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije.

-Riječ je o klizištu površine dvije tisuće kvadrata. U opasnosti su bile kuće i vikendice, a prijetilo je da cijeli brijeg sklizne. Oko dva kubika

Vrijednost radova na klizištu je pola milijuna kuna

materijala ubačeno je, a postavljeno je i 250 metara drenažnih cijevi. Cesta je uspostavljenja i to je najvažnije – rekla je toplička gradonačelnica Goranka Štefanić.

Započeli su i radovi na sanaciji klizišta nerazvrstanih cesta u Martinkovcu. Vrijednost investicije je 285 tisuća kuna te se kao i ostala veća klizišta na području Grada

sufinanciraju sredstvima iz Fonda solidarnosti EU. Riječ je o klizištu na na rubnom dijelu vinogradskog naselja. Ovaj tjedan počinju radovi, a trabali bi završiti za tjedan do dva – dodala je Štefanić.

Tu je još i kližište u Svibovcu, a ono bi se trebalo sanirati 30. studenog.

SVJETSKI DAN

Dječji vrtić Tratinčica i Svemir Mališani dječjeg vrtića Tratinčica iz Varaždinskih Toplica tijekom Dječjeg su tjedna po prvi put popratili planetarno događanje “Svjetski dan svemira” – World space week.

Tako su tijekom “svemirskog tjedna” u Tratinčici proučavali svemir, zviježđa i sazvježđa, učili o planetima Sunčevog sustava, čitali enciklopedije, diskutirali, izrađivali teleskop i bavili se još cijelim nizom drugih aktivnosti vezanih uz svemir.

Završetkom tjedna nisu završile i aktivnosti. Iz svega naučenog i odrađenog, proizašla je slikovnica koja će, zajedno s modelima planeta biti izložena u maloj vrtićkoj knjižnici.

ABECEDA HUMANOSTI, UČIM I DJELUJEM

Toplički petaši upoznali se s radom Crvenog križa Gradsko društvo Crvenog križa Novi Marof je početkom nove školske godine počelo s provedbom programa rada s mladima „Abeceda humanosti, učim i djelujem“ i u osnovnim školama , nastavljajući tako vec treću godinu za redom uspješnu suradnju.

Prva radionica “Upoznaj Crveni križ, priča o jednoj ideji“ provedena je tijekom listopada devet osnovnih škola (Novi Marof, Remetinec, Podrute, Ljubešćica, Varaždinske Toplice, Svibovec, Breznički Hum, Visoko, Bisag) su posjetili ukupno 250 petaša u 14 razrednih odjela.

Nova generacija učenika, sudjelovanjem u radionici imala je prilike usvojiti znanja o nastanku, povijesti i razvoju Crvenog križa, znaku i pravilima njegove upotrebe te djelatnostima, uz naglasak na humanitarne aktivnosti Crvenog križa u izvanrednim situacijama, poput prošlogodisnjih poplava ili aktualne izbjegličke krize kako bi im se na primjerima iz neposredne stvarnosti približio pojam humanosti i humanitarnog djelovanja te ih se potaknulo na promišljanje o važnosti humanog djelovanja i volonterstva u cilju spriječavanja i ublažavanja ljudskih patnji.

Radionice su provedene tijekom listopada

Nakon 60 godina postavljen pil arkanđela Gabrijela Blagoslovio ga je varaždinski biskup Josip Mrzljak, a radove je izveo klesar i kamenorezar Josip Antekolović

- Velika je danas naša radost što smo kip arkanđela Gabrijela mogli postaviti uz onaj Blažene Djevice Marije, u prigodi obilježavanja 600. godišnjice posvećenja lepoglavske crkve – naglasio je na svečanosti posvećenja lepoglavski župnik msgr.

Andrija Kišićek, koji se tom prigodom posebno spomenuo i „mučeničke žrtve koju je za spas Crkve i Naroda primio blaženi kardinal Alojzije Stepinac“.

Okupljenim vjernicima obratio se i gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, koji je pročitao tekst povelje koja je uzidana u postolje pila te podsjetio kako je nakon punih šezdeset godina u Lepoglavi ponovo postavljen pil arkanđela Gabrijela, Božjeg glasnika koji je navijestio najveći događaj u povijesti čovječanstva – rođenje Spasitelja.

Na zapadnom ulazu u Lepoglavu nekoć su naime, stajala dva pila – desni je bio posvećen Blaženoj Djevici Mariji, a nasuprot njemu stajao je pil arkanđela Gabrijela, koji je stradao u eksploziji municije 1945. godine.

Originalni pil nepoznatog autora, izrađen u 18. stoljeću, tada je ne-

Trošak su u cjelosti pokrili Varaždinska biskupija, Grad Lepoglava i župa u Lepoglavi

povratno izgubljen, no zahvaljujući starim fotografijama bilo je moguće izraditi njegovu repliku. U radionici Margraf iz talijanskog Chiampoa izrađen je novi pil arkanđela Gabrijela, koji je postavljen nasuprot pila Blažene Djevice Marije, koji je ponovo postavljen 1999. godine, povodom obilježavanja 600. godišnjice Lepoglave.

Novi pil blagoslovio je biskup Varaždinske biskupije msgr. Josip Mrzljak, koji je posebno istaknuo

kako će pil arkanđela Gabrijela biti znak štovanja i podsjetnik Božje prisutnosti.

Radove na postavljanju pila izveo je klesar i kamenorezac Josip Antekolović, a trošak su u cijelosti pokrili Varaždinska biskupija, Grad Lepoglava i župa u Lepoglavi.

Svečanost obilježavanja 600. godišnjice posvećenja crkve Blažene Djevice Marije u Lepoglavi završila je velikim misnim slavljem koje je vodio biskup Josip Mrzljak.

Englezi u Lepoglavi

Primarno je bilo maknuti djecu s ulice U posjetu Lepoglavi u utorak je bilo izaslanstvo Zajednice nogometnog kluba Arsenal Već prije započeta suradnja između Varaždinske županije, Školskog sportskog saveza Varaždinske županije, Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina i sportske organizacije „Access to Sport Project Islington“ iz Londona te Islington Borough Ladies Football Club (ženski nogometni klub županije Islington), rezultirala je odobrenim zajedničkim projektom pod nazivom „Dual International Volunteering Exchange & Research in Sport Education (Zajedničko međunarodno volontiranje, razmjena i

Razmjenjena su dobra iskustva

istraživanje u sportskom obrazovanju) skraćenog naziva DIVERSE. Projekt je odobrenu u okviru Erasmus+ programa, ključne aktivnosti: Youth Mobility project.

Cilj projekta je razviti suradnju uvođenjem novih sportskih aktivnosti između srednješkolskih učenica Islington županije iz Londona u Velikoj Britaniji i Varaždinske županije, te kroz projekt razvijati svijest o zdravlju, zdravoj prehrani, bavljenju sportom, multikulturalnosti u današnjem društvu i volontiranjem kao stilom života.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.9

LEPOGLAVA Na ulazu u grad sada su dva pila

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.10

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.11

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.12

OPĆINA VINICA Usprkos krizi općinski čelnici vode brigu o svim segmentima druš

Viničanci kraj godine d Nikolinjem, smotrom fo

Svi željno iščekujemo odlazak “kukurikavca“ jer smo od prijašnjih Vlada za naše projekte dobivali višemilijun Za razliku od prošlih vremena kada je Općina Vinica u svojem Proračunu raspolagala s 13 ili čak 15 milijuna kuna, danas je taj iznos tri puta manji. No, zahvaljujući dobrom planiranju rashoda i u proteklih godinu dana je dosta toga učinjeno za boljitak svih mještana, doznajemo od općinskog načelnika Marijana Kostanjevca.

Vrijedni projekti - Radi nerazumnih poteza Vlade koji su na kraju rezultirali još većom centralizacijom, proračunski prihodi su manji od 3 do 5 posto. Možda to tako ne izgleda, ali sredstva koja

Županija ima ured u Bruxellesu, u kojem nitko ne postavlja pitanje revitalizacije čitavog kompleksa parka prirode nemamo itekako bi doprinijela razvoju Općine Vinica koja trenutno ima gotove projekte vrijedne više od 100 milijuna kuna – naglasio je Kostanjevac koji podsjeća kako je aktualna Vlada tek u svojoj 4. godini mandata za modernizaciju cesta na području ove općine odobrila 270 tisuća kuna.

Sve što je u općini Vinica napravljeno je jako puno u odnosu na raspoloživa sredstva, rekao jei načelnik Marijan Kostanjevac

Spomenuta sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU iskorištena su za uređivanje dvije dionice nerazvrstanih cesta u Goruševnjaku i Vinicabregu.

- Nažalost, naša općina je u proteklom razdoblju na svojoj “koži“ osjetila kako je to kada dobijete “odbijenice“ za kandidirane projekte prema pojedinim ministarstvima.

Još gore, dio njih nije se udostojao

ni odgovoriti na naše podneske. No, odlična višegodišnja suradnja postoji s Ministarstvom kulture koje nam pomaže pri rekonstrukciji i sanaciji kurije Patačić. Riječ je o objektu u kojem su nekada bili Općina, Kotarski sud, katastar i gruntovnica. Odobrena su skromna sredstva i ukoliko se nastavi raditi ovakvom dinamikom, zgrada će biti u funkciji tek kroz 20 godina, što je za nas

Viničanci uoči Martinja putuju u Jarminu Mještani Vinice i okolnih naselja 7. studenoga odlaze po 9. put za redom u Jarminu , u mjesto pogibije viničkog branitelja Mladena Kasuna.

Nakon odavanja počasti ovom hrvatskom vitezu koji je poginuo u Domovinskom ratu, obići će se i memorijalno groblje u Vukovaru. U Vinici će tradicionalno Martinje biti proslavljeno 14. studenoga

kod općinske zgrade, uz učešće brojnih Udruga. Živo će biti i 21. studenoga kada će u Vinici biti održana Međunarodna smotra folklora, a nakon već spomenutog Nikolinja slijedi drugo izdanje zabavno – glazbene manifestacije “Kaj vu duši“, kojom se promovira čuvanje kajkavskog narječja ovog kraja Lijepe naše.

neprihvatljivo – upozorava vinički načelnik.

Arboretum – na čekanju Dodao je kako očekuje da će dolaskom nove Vlade nakon parlamentarnih izbora spomenuti projekt ukupne vrijednosti 15-tak milijuna kuna biti financiran iz EU fondova.

- Stoga pozivam sve mještane općine Vinica i žitelje Varaždinske županije da 8. studenoga izađu na birališta i svojim glasom podrže kandidate HDZ-a i partnera s liste za 3. izbornu jedinicu – naglasio je Kostanjevac.

Iako Vinica ima sve predispozicije za razvoj kontinentalnog turizma, njen najveći dragulj – Arboretum Opeka još nisu prepoznali Varaždinska županija, hrvatska Vlada ni resorna ministarstva.

dočekuju Martinjem, olklora, božićnicama...

nske iznose, što u ove četiri godine nije bio slučaj, rekao je vinički načelnik Marijan Kostanjevac...

- Arboretum se, nažalost, spominje isključivo u vrijeme izbora, što je nedopustivo. Nama je nepojmljivo da Županija ima ured u Bruxellesu, u kojem nitko ne postavlja pitanje revitalizacije čitavog kompleksa ovog parka prirode – kazao je Kostanjevac te dodao kako će konačni sud o daljnjoj sudbini zgrade bivšeg Motela, koji je smješten uz Arboretum, morati donijeti općinski vijećnici.

Studenti s područja ove općine svaki mjesec dobivaju potpore u iznosu od 250 do 400 kuna Kako doznajemo od Marijana Kostanjevca, uskoro će između ostalih biti završeni radovi na starom gradu (burgu) Vinica vrijedni 70.000 kn, potom oni na uređenju kurije Dolansky uz trošak od 80.000 kn, zahvati na sanaciji dijela krovišta župne crkve Sv. Marka ev. i uređenju svlačionice NK Vinica koji su vrijedni 269 tisuća kuna.

- Sredstva u iznosu od 963 tisuća kn osigurala su resorna ministarstva uz odobrenje Vlade u zadnjoj godini

Vinica zablistala, ukrasili je šarenim cvjetnim gredicama Kao i svake jeseni, šarene cvjetne gredice na području Općine Vinica osvanule su u novom ruhu.

Naime, sezonsko cvijeće koje ih je uljepšavalo cijelog ljeta zamijenjeno je maćuhicama. Zahvaljujući vrijednim rukama djelatnika zaposlenih u okviru Programa javnih radova biti će posađeno više od 1.200 maćuhica. Već tradicionalno, kao rezultat dobre suradnje Općine Vinica i Srednje škole Arboretum Opeka, učenici škole pod nadzorom svojih profesora uredili su prostor pred zgradom Općine u Marčanu, te cvjetne gredice zasadili prigodnim sezonskim cvijećem.

njenog mandata! Nismo zadovoljni takvim odnosom jer smo do dolaska „kukuriku“ Vlade iz državnog proračuna dobivali višemilijunske iznose strogo namjenskih sredstava za uređenje komunalne infrastrukture, vatrogasnih domova... Prethodne Vlade nisu nas zaboravljale

Sezonsko cvijeće je ovih dana zamijenjeno maćuhicama

ni kada je u pitanju bilo uređenje vodoopskrbe, javne rasvjete i elektrifikacije – podsjeća Kostanjevac i dodaje kako Općina u financiranju navedenih radova sudjeluje s 406 tisuća kuna.

Vinički načelnik će i ove godine potpisati ugovore za studentske pot-

pore u akademskoj godini 2015/16. jer studenti s područja ove općine svaki mjesec dobivaju stipendije u iznosu od 250 do 400 kuna.

- To je samo jedno od ulaganja u obrazovanje mladih ljudi koji su najveći potencijal naše zemlje – rekao je Kostanjevac.

Obradovali mališane

Vinica obiluje spomeničkom i sakralnom baštiom koju neprekidno obnavlja

U tijeku su radovi u kuriji Patačić

Dodao je da ni ove godine nisu zaboravili najmlađe kojima će se podijeliti prigodni pokloni za Nikolinje. Također, ovih dana je Općina vinica kupila 350 kg neretvanskih mandarina koje su darivane mališanima u dječjem vrtiću „Sreća“ i polaznicima OŠ Vinica. Dobrih vijesti ima i za viničke umirovljenike koji nemaju mirovine veće od 1.750 kuna. Naime, njima će uoči božićnih blagdana biti podijeljene božićnice u iznosu od 100 kuna.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.13

štva – od odgoja i obrazovanja do potpora mladim obiteljima i poljoprivrednicima

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.26

POLITIKA I SPORT Na Gradskom vijeću odbijen je gradonačelnikov prijedlog koji bi Grad sudje

Svi digli ruke od bivšeg va nogometnog prvoligaša Županijski nogometni savez i gradonačelnik Habuš više ne sudjeluju u kreiranju klupske politike, no roditelji nogometaša odlučili su pomoći

Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr

Stanje u klubu u Zagrebačkoj 94 i više je nego kaotično. Klub drži 14. mjesto 3.HNL Istok sa samo šest osvojenih bodova. Trener Rade Herceg na raspologanju ima limitiranu momčad, a nakon poraza u 11. kolu 3.HNL Istok od Podravine 3:1 bio je razočaran,

Upitan je završetak polusezone svih uzrasnih kategorija ne samo rezultatom već stanjem u klubu.

-U klubu sam već 28 godina i nikada nije bilo tako loše . Izgleda da su svi digli ruke od kluba – rekao je razočarani Herceg.

Stanje u klubu teško da će se po-

boljšati jer na Gradskom vijeću nije prošao prijedlog gradonačelnika Habuša da Grad Varaždin s milijun kuna sudjeluju u preoblikovaju NK Varaždin Varaždina u sportsko dioničko društvo.

Spasonosna odluka?

Na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik je uvjeravao vijećnike zašto je baš ta odluka spasonosna za budućnost varaždinskog nogometa.

- Garantiram da većeg antitalenta za nogomet od mene nema. Mene nogomet ne zanima i mogao sam to promatrati sa strane. Uključili smo se i pokušali iznaći novo rješenje jer nogomet ima socijalnu i gospodarsku funkciju. Trenutno klub (Varaždin Varaždin, nap.) otplaćuje stare dugove, a neke od klupskih legendi ovršile su klub.

Ako se u tu priču ne uključe bivši igrači i treneri, priča neće uspjeti.

10

vijećnika glasovalo protiv gradonačelnikova prijedloga Ni jedan investitor si neće dopustiti da mu klupsku politiku kroje ljudi koji nisu investirali u klub. Kroz udrugu nećemo moći to napraviti i grad ne daje nikakve novce. Dugoročno nećemo moći pronaći nikakve sponzore - rekao je Habuš.

Na kraju je prijedlog odbijen. Od 22 člana Gradskog vijeća, 8 ih je glasovalo za, 10 protiv, a četiri vijećnika su bila suzdržana.

Nakon te odluke, čelnici Županij-

skog nogometnog saveza i gradonačelnik Habuš više nisu aktivni u kreiranju klupske politike. Devetorica trenera već pet mjeseci su bez plaće, dvojica bivših trenera blokirala su klub i neizvjesno je hoće li uopće sve kategoriji izdurati sezonu do kraja.

Problemi - U velikim smo problemima, svi su digli ruke od kluba i pitanje je možemo li uopće završiti polusezonu. Zato smo sazvali ovaj roditeljski sastanak kako bi vas zamolili da pomognete i da završimo prvi dio sezone - rekao je razočarani Labaš.

Klubu je potrebno od 40.000 do 50.000 kuna da se financijski pokrije do kraja prvog dijela sezone. Zato je Labaš zamolio roditelje da plate članarinu za studeni kako bi se sve uzrasne kategorije mogle natjecati. Pritom se neće isplaćivati plaće trenerima, već će se tim novcima podmiriti najosnovniji troškovi.

varaždinskog Špirelja: Podržavam inicijativu roditelja Kontaktirali smo i aktualnog predsjednika Ratka Špirelju koji ističe da ideju roditelja podržava.

-Funkciju predsjednika kluba prihvatio sam je tu poziciju nitko nije želio preuzeti i vjerovao sam da će se klub postaviti na zdrave noge, no svi okreću glavom. Inicijativu roditelja podržavam i za 4. studenoga sazvat ćemo Skupštinu i izvršni odbor - rekao nam je Ratko Špirelja, predsjednik NK Varaždina i financijski direktor Varkoma.

Zanimljivo je da je baš sada NK Varaždin mora podmirati svoja dugovanja prema Županijskom nogometnom savezu, a tiču se registracije igrača i sudačkih taksi.

Tajnik Županijskog saveza je otišao u Litvu i ne javlja se pa je klub bez vodstva i podrške.

Roditelji čija djeca igraju za NK

Budućnost varaždinskog nogometa i dalje je neizvjesna Varaždin odlučili su pomoći.

-Uključit ćemo se. Zanima nas kako da sazovemo Skupštinu.

Koga treba kontaktirati? Predsjednika Ratka Špirelju, kojeg nitko dosad nije ni vidio ni ne zna kako izgleda - konstatirao je jedan od roditelja na sastanku koji je održan

Otišao tajnik Ivan Slunjski Mnogi ne znaju tko je uopće predsjednik NK Varaždina.

To je za sve Ratko Špirelja.

No, zanimljiva je priča s bivšim tajnikom Ivanom Slunjskim. On je na to mjesto postavljen od strane ŽNS budući da je riječ o sucu, a maknut je s tog mjesta prije nekoliko dana. Kako neslužbeno doznajemo maknut je jer nije ispunio zacrtano.

na stadionu Varteksa. Što će s klubom biti u budućnosti vrlo je neizvjesno budući da se u sređivanje varaždinskog nogometa neće oključiti Grad Varaždin.

Najgore od svega je što će ispašati djeca, a mi nećemo imati prvoligaša barem jedno dogledno vrijeme.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.27

elovao s milijun kuna u pretvorbi i privatizaciji

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.14

IVAN TOPOLNJAK

Termoplin nije “Plin teč

Premda mu kao i velikoj većini gospodarstvenika medijska pozornost ne godi i smatra da je “predirektan”, d

“

Gospodarstvo u Varaždinu u okvirima je cjelokupne situacije u Hrvatskoj.

Ali sve tvrtke koje rade s uštedom i pažnjom dobrog privrednika - a takvih u Varaždinu još ima - uz velike muke ipak opstaju. Druge su na rubu egzistencije

Razgovarao: Alen Matušin alen.matusin@eVarazdin.hr

Ivanu Topolnjaku kao i velikoj većini gospodarstvenika ne godi medijska pozornost. Smatra da je „predirektan!“. A upravo takav bio je i početkom ove godine, bilo komu drago ili ne, kada se ponovno aktualiziralo pitanje prodaje gradskog udjela u Termoplinu. Naprosto smatra da tvrtku, da bi bila konkurentnija, treba privatizirati. U sljedećih godinu i pol dana općenito prognozira trend prodaje vlasničkih udjela jedinica lokalne samouprave u energetskom biznisu. Javnu raspravu pritom ne smatra neophodnom. Svoje planove ne otkriva. Ni poslovne ni privat-

Stav direktora i suvlasnika Termoplina nedvosmislen je kada je riječ o pitanju prodaje gradskog udjela u tvrtci ne. Javno detaljnije ne iznosi ni stav glede gospodarsko-društvene situacije u zemlji. Kad već mora govoriti, onda najradije govori isključivo o svojoj tvrtci koju tijekom razgovora naziva „kućom“. Uskoro slave i 45. obljetnicu poslovanja, ali „velike fešte“ neće biti. Štednja, riječ je koju često spominje. Međutim, u razgovoru se bez zadrške dotičemo svih pa i „škakljivih“ pitanja koje su proizašla poglavito iz vijesti o namjeri prodaje gradskog udjela u Termoplinu. Ovo su njegovi odgovori...

Očitanje brojila na daljinu HEP je uveo očitovanje brojila na daljinu, postoji li ta mogućnost i za plin?

Spomenuto već pripremamo, no riječ je o velikim investicijama. Na nekoliko mjesta kod većih potrošača to smo već uveli, a kroz koju godinu očitavanje brojila na daljinu biti će dostupno svim korisnicima. Riječ je o gotovo 40.000 potrošača, dakle ulaganja su značajna.

„Lako je gosponu Topolnjaku“ „Lako je gosponu Topolnjaku, on ima monopol...“, stav je koji ste zasigurno čuli i sami. Kako to tumačite?

U plinu više uopće nema monopola! Plin je podložan tržištu praktički još od 2002. godine, međutim istina je da je ono ozbiljnije počelo

direktor Termoplina za 30 dana ekskluzivno je odgovorio na sva aktualna, pa i ona “škakljiva” pitanja

“

institucije, međutim neke korisnike na području grada Varaždina u tržišnom nadmetanju izgubili smo već ranije. Neke smo dobili. Na razini Hrvatske dobili smo ih jako puno.

O prodaji gradskog udjela Vijest o namjeri prodaje gradskog udjela u Termplinu ponovno je podigla dosta prašine u javnosti.

načelnik Habuš realna?

Kao direktor i suvlasnik tvrtke ne mogu o tome puno govoriti, međutim mogu reći da će se u sljedećih godinu i pol dana mnogo toga promijeniti u sektoru distribucije plina.

Lokalne uprave će vjerojatno početi prodavati svoje udjele. Nadam se da će takvu odluku donijeti i Grad Varaždin, no to je stvar svakog od dioničara i njihove ocjene trenutka isplaSINIŠA SOVIĆ

funkcionirati tek u zadnje dvije, tri godine. Svi oni koji poznaju poslovanje davatelja usluga u sektoru plina sada znaju da je konkurencija takva, da potrošača dobijete ili izgubite za kakvih „par lipa“. Stav koji ste spomenuli stoga ne bih pripisao nekakvoj zavisti nego – nepoznavanju problematike. Neki ljudi misle: „Plin teče – oni ga naplaćuju“. No s time se ne može poistovjećivati jedna cijela tvrtka. Upravo ove godine je cijeli niz gospodarskih subjekata i ustanova promijenio opskrbljivača.

Nedugo je zaključen natječaj i Grada Varaždina (koji je vlasnik Termoplina!), a mi smo na natječaju izgubili za nekoliko lipa...

Ne uzima li pritom Grad Varaždin u obzir da je većinski vlasnik, a Termoplin je od drugih jeftiniji za kakvih 0,1 posto. Svojedobno se to moglo čuti kao prigovor...

Negdje smo jeftiniji drugdje nismo jer smo, ponavljam – na tržištu. Ništa se drugo ne uzima u obzir. Za 2016. godinu Grad je kao opskrbljivača odabrao tvrtku iz Međimurja, jer na tržištu se ne gleda tko je vlasnik.

U javnosti se često ne razumije ili ne shvaća pojam vlasništva. U inozemstvu za vlasnika nitko ni ne pita, nego se samo postavlja pitanje – kako poduzeće posluje? Ovo je, istina, prvi put da ne opskrbljujemo gradske

HGK je Termoplinu ove godine dodijelila priznanje za 45. godina uspješnog poslovanja

Vi ističete da bi tvrtka na taj način bila još konkurentnija. Kako to obrazlažete i smatrate li, s druge strane, da je cijena od 100 milijuna kuna koju je spominjao grado-

U plinu više uopće nema monopola! Svi oni koji poznaju poslavanje davatelja usluga u sektoru plina sada znaju da je konkurencija takva, da potrošača dobijete ili izgubite za kakvih “par lipa”

tivnosti. Cijenu uopće ne bih komentirao jer da bi se vidjelo realno stanje stvari treba napraviti analizu i procjenu. Glede javne rasporave smatram da ona nije neophodna, međutim budući da je riječ o Gradu vjerojatno će do nje doći. Osobno mislim da je to stvar tržiša – roba vrijedi onoliko koliko ju je netko spreman platiti.

Kad je Grad suvlasnik onda određene pozitivne gospodarske aktivnosti

nije moguće adekvatno sprovesti.

Bivši gradonačelnik Ivan Čehok iznio je ideju da Grad zadrži 25+1 posto dionica, a da se ostatak ponudi na kupnju građanima. Reformisti predlažu da se dobit Grada obračuna na način da građani dobiju jeftinije račune. Kako to komentirate?

To niti mogu niti želim komentirati. Riječ je više o razmišljanjima pojedinaca nego o realnosti.

Bez obzira na tenzije koje pitanje prodaje gradskog udjela u Termoplinu izaziva u javnosti, nitko vam ne osporava dugogodišnje uspješno poslovanje. Koji infrastrukturni zahvati su pred vama i na koji način je tvrtka uključena u društveno-odgovoran vid poslovanja? Naime, slovite za jednog od tri najkonkurentnija ponuđača na tržištu...

U Hrvatskoj je već registrirano oko 50 opskrbljivača i svi oni konkuriraju. Mi smo među prva tri distributera. Svake godine planiramo rekonstrukcije i izgradnje plinskih mreža na našem cjelokupnom distributivnom području i ove godine smo tako rekonstruirali gotovo deset kilometara plinovoda jer oni moraju biti sigurni i ispravni. Za ovu godinu trenutno bi bilo preuranjeno prognozirati dobit, ali trudimo se svake godine poslovanje završiti vrlo pozitivno. Imamo i socijalnu osjetljivost. Pomažemo u određenim aktivnostima za nemoćne i bolesne, u dijelu sporta i kulture, ali sve u granicama određenih mogućnosti i dobrog gospodarenja.

U Varaždinu još postoje tvrtke za primjer Kao gospodarstvenik koji djeluje više desetljeća, kako biste ocijenili stanje u gradu Varaždinu. Pamtimo li i bolje dane?

Gospodarstvo u gradu Varaždinu u okvirima je cjelokupne situacije u Hrvatskoj.

Sigurno je da bi moglo i puno bolje i puno kvalitetnije, no – pitate li mene kao gospodarstvenika – mi se u Termoplinu zalažemo

da standard koji smo postavili i održimo.

Sve tvrtke koje rade s uštedom i pažnjom dobrog privrednika – a takvih tvrtki u Varaždinu još ima – uz velike muke ipak opstaju. One koje ne vode računa o svojim radnicima, kupcima i korisnicima propadaju ili su na rubu egzistencije.

Mislite li da je zemlja izašla iz krize, očeku-

jete li što od parlamentarnih izbora?

Puno o tome ne razmišljam. Tko god bio izabran mi se borimo na hrvatskom tržištu, a možda iskoračimo i šire – u susjedne nam države. Važno nam je samo da nam se omogući kako regulaturno tako i formalno-pravno da možemo korektno i dobro gospodariti i razvijati se.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.15

če – mi naplaćujemo!”

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.24

SLOBODAN MIKAC Varaždinski poduzetnik otvoreno progovara o svojim prv Bivši varaždinski dogradonačelnik i direktor Slobodne zone Varaždin mr.sc. svoju uspješnu poslovnu karijeru nastavit će 1. prosinca ove godine u diplomaciji, na mjestu generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji sa sjedištem u Zürichu. Mikacu, koji je trenutno nastavnik iz predmeta Pravo EU na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, na mjestu generalnog konzula zasigurno neće biti lako. Naime, od našeg sugovornika doznali smo kako je na diplomatima da otvore vrata gospodarskoj suradnji, da uklone političke prepreke i političke rizike za nastup hrvatskih gospodarstvenika Razgovarao: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr

Što je po vašem sudu bilo odlučujuće da vas predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, uz prethodni supotpis premijera Zorana Milanovića imenuje generalnim konzulom RH u Švicarskoj?

Prvo moram reči da sam izuzetno počašćen imenovanjem, tim više jer mislim da se napokon počela uvažavati i struka, odnosno nekakvo životno iskustvo i znanje. Ja sam naime, što možda mnogi ne znaju magistar znanosti s područja Međunarodnih odnosa s naglaskom na međunarodne ekonomske odnose. Posebno područje interesa su mi ulaganja, kako domaća tako i ona strana i siguran sam da nema puno sredina i timova ljudi koji su napravili ono što je početkom stoljeća napravljeno u Va-

Zahvalan sam sadašnjem županu Predragu Štromaru, koji je od prvog dana svesrdno podržavao moju kandidaturu raždinu – priznanje Svjetske banke i isticanje Slobodne zone Varaždin kao najbolje greenfield investicije u jugoistočnoj Europi samo je jedna od potvrda tog rada. Upravo za taj rad sam dobio i nagradu Varaždinske županije 2005.g. i kao jedini Varaždinac, koliko je meni poznato, u povijesti, 2012. godine uručena mi je i prestižnu nagrada Predsjednika Savezne Republike Njemačke – „ Križ za zasluge „ ili „Bundesverdienstkreuz am Bande“ za poboljšanje svekolikih, a posebno gospodarskih, odnosa između naše dvije zemlje.

U to sam vrijeme bio i predsjednik hrvatsko njemačkog društva, te aktivno sudjelujem zajedno s dr. Mamuzićem i prof. Lončarićem kao i mnogim drugim članovima Društva u procesu sklapanja ugovora o prijateljstvu s gradovima Ravensburgom i Koblenzom. Posebno moram zahvaliti i sadašnjem županu Predragu Štromaru, koji je od prvog dana svesrdno podržavao moju kandidaturu.

Poznanstvo s predsjednicom Hrvatska predsjednica u svojim dosadašnjim istupima u javnosti više puta je jasno dala do znanja kako će ona “i dalje biti prvi hrvatski gospodarski diplomat”. Koliko je i od kada zapravo poznajete?

Gospođu Kolindu Grabar Kitarović poznajem od 2005. godine. Tada sam bio pomoćnik ministra gospodarstva, a ona ministrica vanjskih poslova i EU integracija. Od sredine 2006. postajem ravnateljem Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, a gospođa Kolinda Grabar Kitarović je bila članica Upravnog vijeća Agencije, te kao Ministrica aktivno sudjelovala u radu APIU-a. Predsjednica sigurno, zajedno sa svim ministrima ( tu posebno mislim na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odnosno na novouvedeni sustav Gospodarske diplomacije), znatno pridonosi afirmaciji Republike Hrvatske u svijetu, te gospodarskom probitku njenih tvrtki, kao i privlačenju stranih ulaganja.

U bilateralnim razgovorima naših diplomata s drugim državama često se pojavljuje fraza da gospodarski odnosi daleko zaostaju za političkim. Na koji način ćete nastojati to promijeniti i tko će biti vaši najbliži suradnici?

Kao generalni konzul RH u Zürichu bit ću jedan od zupčanika u ko-

“

Gospođu Kolindu Grabar Kitarović poznajem od 2005. godine. Tada sam bio pomoćnik ministra gospodarstva, a ona ministrica vanjskih poslova i EU integracija...“

taču koji se zove Gospodarska diplomacija RH – jedan novi sustav pod direktnom ingerencijom Joška Klisovića zamjenika Ministrice, od kojeg se mnogo očekuje, a moja će zadaća biti da pripomognem njegov snažniji zamah. Nažalost u prošlosti smo često imali situaciju da smo imali (i imamo – sjetimo se samo gđe Weber u Beču) izvsne kulturne atašee, sportske djelatnike i druge, a naši su diplomati u pravilu na sastanke odlazili bez gospodarskih savjetnika, kojih često nije niti bilo ili su se pokazali nedovoljno stručni. Kao pomoćniku ministra ili ravnatelju APIU-a nikada mi se nije dogodilo da neki diplomatski predstavnik na sastanak dođe bez

gospodarskog savjetnika ili da sam nije bio stručnjak na području gospodarstva. Upravo to zapostavljanje gospodarskih pitanja uz ostale općepoznate probleme unutar funkcioniranje državnih i posebno lokalnih institucija, glavni su razlog stalnog opadanja kako kvantitete tako i kvalitete privlačenja stranih ulaganja.

Jeftina radna snaga sigurno nije i ne može biti glavni kriterij za privlačenje stranih ulaganja. No, ona može i mora zaposliti dio nekvalificirane radne snage. Visokokvalificirane pak mlade ljude, u koje su uložena znatna sredstva za njihovo školovanje i specijalizaciju, zadržat ćemo samo ukoliko im ponudimo slična primanja i uvjete rada koje bi ostva-

SINIŠA SOVIĆ

Bit ću jedan od zupčanika u kotaču koji se zove Gospodarska diplomacija RH!

Zapostavljanje gospodarskih pitanja uz ostale općepoznate probleme unutar funkcioniranje državnih i posebno lokalnih institucija, glavni su razlog stalnog opadanja kako kvantitete tako i kvalitete privlačenja stranih ulaganja... rili negdje drugdje. Nažalost, oni često ne mogu naći nikakav posao jer su obično i „prekvalificirani“. Da se može drukčije, Švicarska je jedan

Teniski reketi, golf palice i nekoliko monografija Varaždina koje je već pripremio, biti će u koferu spremnom za put od najboljih primjera: godinama jedna od najkonkurentnijih zemalja – ove godine prva na listi World Economic Foruma – zamlja je po-

slije Luxemburga, najskuplje radne snage i istodobno najpoželjnija za ulaganje. Od nje možemo sigurno puno toga naučiti.

U vrijeme kada ste na mjestu ravnatelja vodili Agenciju za promicanje izvoza i ulaganja godišnje smo bilježili oko sedam milijardi eura investicija. No, već nekoliko godina to nije slučaj, stoga nas zanima hoćete li raditi na privlačenju švicarskih investitora u Hrvatsku?

To će mi uz pružanje pomoći našim tvrtkama da se probiju ili ojačaju na švicarskom tržištu sigurno biti jedna od glavnih zadaća. Švicarskih ulaganja u Hrvatsku je u odnosu na potencijal jako malo. Austrija je, primjerice, najveći ulagač u Hrvatsku,

a ekonomski potencijal Švicarske je veći. Za sada Švicarske nažalost nema ni među deset najvećih ulagača u RH. Tu mislim da ima još dosta prostora, koji se dobro smišljenom i koordiniranom akcijom svih relevantnih subjekata, može kvalitetno iskoristiti.

U javnosti ste postali poznati između ostalog po projektu Slobodne zone Varaždin, u koju ste uspjeli privući jake investitore. Što je po vama ključan razlog da nova radna mjesta uglavnom otvaraju inozemne proizvodne tvrtke iz Italije, Austrije, Njemačke i u novije vrijeme Poljske, dok ih iz ostalih zemalja gotovo i nema?

Naše tvrtke, (iako mislim da tu po-

djele na naše i tuđe ne bi smjelo biti – sve tvrtke koje u RH zapošljavaju, isplaćuju plaće, plaćaju poreze i poštuju zakone RH i direktive EU su naše i dobrodošle) često nemaju dovoljne potencijale za neka veća ulaganja, pa na taj prostor ulaze uglavnom strane. Međutim, kapital nema ni boju ni okus ni miris, pa ako je on „legalan“ nije bitno od kuda dolazi.

Bitno je kako se, za što i pod kojim uvjetima troši i koji ima utjecaj na

Švicarska je zemlja najskuplje radne snage i istodobno najpoželjnija za ulaganje. Od nje možemo sigurno puno toga naučiti lokalnu zajednicu i državu u cjelini.

Koristim ovu priliku i kako bih zamolio sve tvrtke koje imaju interes na bilo koji način surađivati s tvrtkama s područja koje pokriva Konzulat RH u Zürichu, da se jave na internetsku stranicu MVEP –a i ispune prijavni formular koji je za njih besplatan.

I supruga ima obaveze

Vaš 20- godišnji boravak u različitim zemljama Europe, uglavnom njemačkog govornog područja, zasigurno nije zanemarivo iskustvo za budućeg diplomata...

Studirao sam u Kielu i Münsteru, a bio sam i stalni sudski tumač za njemački jezik. Stekao sam mnogo prijatelja i poznanika širom Europe, pa će mi i to naravno znatno koristiti u budućem radu. Na dužnost ću stupiti tijekom studenog, čim riješim još neka preostala pitanja.

Tko od članova obitelji putuje s vama i što ste sve spakirali u vaš kofer?

Samnom ide i supruga, koja će također imati obaveze. Teniski reketi, golf palice i nekoliko najdražih knjiga, kao i nekoliko monografija Varaždina koje sam već pripremio biti će u koferu. S mnogim potencijalnim izvoznicima sam već razgovarao, a sve one koji misle da im možemo na bilo koji način pomoći molim da mi se jave i putem redakcije eVaraždina, koja ima moje kontakte.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.25

vim potezima na mjestu generalnog konzula RH u Švicarskoj Konfederaciji

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.16

NENAD HORVATIĆ Načelnik Općine Ljubešćica i 10. na listi Domoljubne koalicije za S Razgovarao: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr

Iako je općina Ljubešćica mala “po kvadratima“, čak i u godinama krize pokazala se snažnom u svom razvoju i zajedništvu. U njoj je nemoguće previdjeti modernu sportsku dvoranu, uređene ceste s nogostupima, obnovljenu javnu rasvjetu, novi Protupožarni centar..., a sve to kao jedini u Varaždinskoj županiji realizirali su bez JPP-a i kreditnog zaduživanja!

- U Ljubešćici smo preživjeli “javno privatnu pljačku“. Naime, izgradnju naše sportske dvorane platili smo 13 milijuna kuna, a da smo posao odradili po sistemu JPP-a, platili

Ono što zarade naše tvrtke koje proizvode, izvoze i ostvaraju dobit, treba ostati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj bi je 45 milijuna kuna – naglasio je Nenad Horvatić, načelnik Općine Ljubešćica.

U ovoj sredini mještani itekako osjete i financijsku pomoć kada njihovoj djeci svaki mjesec stigne novac za stipendije i kad mladi roditelji znaju da njihovi mališani idu bezbrižno u vrtić. O tome što je sve učinjeno u općini Ljubešćica za boljitak svih njenih mještana i je li ona razvijenija i uređenija u odnosu na 2014. godinu, razgovarali smo s Nenadom Horvatićem, aktualnim ljubeškim načelnikom i 10. na listi kandidata Domoljubne koalicije iz 3. izborne jedinice za ulazak u Hrvatski sabor.

Načelnik ste u trećem mandatu.

Jeste li zadovoljni svime što je u tom razdoblju učinjeno za općinu Ljubešćica?

Mandat svih načelnika pa tako i moj obilježila je kriza u kojoj već 7. godinu „kormilarimo“ pod teškim uvjetima. Uvijek se može bolje i više,ali kada se osvrnemo unatrag, evidentno je da smo svake godine uspijevali realizirati barem jedan kapitalni projekt. Tijekom mog mandata stvoreni su preduvjeti za ostanak ljudi na rodnoj grudi – izradili smo sportsku

Vrijeme je za domaće ljude koji imaju znanja, htijenja i rezultate!

Kada bi se brojčani pokazatelj od 4,3 nezaposlenih prenio iz Ljubešćice na cijelu Hrvatsku, zasigurno bi se zaustavilo iseljavanje mladih ljudi u čiji su odgoj i školovanje uložena značajna sredstva i vrijeme

dvoranu, dječji vrtić, te uredili ceste i svu potrebnu infrastrukturu. Izgrađen je i novi Protupožarni centar vrijedan 3,2 milijuna kuna.. Angažirali smo se u pružanju pomoći postojećim i pomogli rad novih udruga koje djeluju na području općine.

Javljaju li se investitori u Poduzetničku zonu i kolika je nezaposlenost u općini Ljubešćica?

Ljubešćica je tradicionalno radničko mjesto s 50 aktivnih poduzetnika od kojih se 80 posto bavi proizvodnjom u oblasti metalne i drvoprerađivačke industrije. Svima im moramo zahvaliti što je nezaposlenost u ljubeškom kraju svega 4,3 posto i trenutno nam nedostaje radne snage. Naime, našim obrtnicima potrebne su deficitarne profesije poput stolara, bravara, CNC operatera i vozača. Taj problem se mora riješiti kroz obrazovni sustav,

a mi smo njihovim potencijalnim poslodavcima uređenjem Poduzetničke zone omogućili nesmetan rad i ostanak u ovom kraju.

U vašim javnim istupima uvijek naglašavate socijalnu notu prema mještanima.

Našim mladim obiteljima priskačemo u pomoć odmah kod rođenja djeteta s 2.000 kuna i čim ono krene u vrtić sufinanciramo 50 posto cijene. Također, Općina sufinancira prijevoz srednjoškolaca i ovih dana ćemo 8. godinu za redom potpisati nove ugovore o stipendiranju studenata. Svi redovni studenti imaju pravo na nju u iznosu od 500 do 700 kuna. Brinemo i o najstarijima kojima već osam godina isplaćujemo božićnice, a unazad dvije godine i uskrsnice u iznosu od 100 kn. sku.

Možete li nam barem okvirno otkriti koliko je novaca investira-

NIKOLA KOKOTEC

no u proteklih godinu dana u općini Ljubešćica?

Samo u tri kapitalna projekta – izgradnju i rekonstrukciju 13 km vodovoda investirano je 3,3 milijuna kuna, u izgradnju Protupožarnog

“

ste je zamišljali kada ste postali njen načelnik?

Svi nas prepoznaju po ostvarenim rezultatima i s ponosom ističem da sam ljubeški načelnik. Na početku mog mandata nismo imali ni sportsku dvoranu ni dječji vrtić. Nije bilo stipendija niti ostalih potpora mještanima. No, nije to isključivo moja zasluga, pitanje je što bi bilo da mi 75 posto mještana još 2009. i posebno 2013. godine, nije dalo povjerenje i podržalo programe i projekte

Poduzetnicima u Ljubešćici nedostaje radnika. Potrebne su im deficitarne profesije poput stolara, bravara, CNC operatera i vozača koje smo uz velike napore uspješno proveli. Meni je to najveći dokaz da dobro i korektno odrađujem posao. Što još namjeravate realizirati do kraja mandata i kakvi su planovi pred vama?

Prije četiri godine obećali smo 5

Hrvatske ceste dok je Protupožarni centar uglavnom financiran iz proračuna. Za potonji smo državi bili prisiljeni platiti 700.00 kn PDV-a i to je jedan od ogromnih nameta lokalnim samoupravama kojeg buduća

Protupožarni centar vrijedan 3,2 milijuna kn financiran je iz općinskog proračuna.

Državi smo platili 700.000 kn PDV-a i to je jedan od ogromnih nameta lokalnim samoupravama kojeg buduća Vlada mora smanjiti ili eliminirati...” centra uloženo je 3,2 milijuna kn, a izgradnja rotora na ulazu u Ljubešćicu koštala je 1,2 milijuna kuna.

Izgradili smo novu trafostanicu u Poduzetničkoj zoni za što je utrošeno 700.000 kn. Na godišnjoj razini proračunska sredstva iznose od 4,5 do 5 milijuna kuna, a naše projekte sufinancirale su Hrvatske vode,

primanja. Bez toga ne bi se punio ni općinski proračun. Dakako, raspoloživa sredstva treba znalački ulagati u dobro pripremljene projekte zahvaljujući kojima se mogu osigurati dodatne potpore i bespovratna sredstva. Tako ostvarene uštede omogućavaju između ostalog i ulaganja u razvoj društvenog života.

Volonterstvo i vrhunska organiziranost brojnih udruga je nešto što krasi ljubeški kraj.

Već sam rekao da su ljudi najveće bogatstvo Općine Ljubešćica, a ne milijuni kuna na njenom računu.

Mnogo njih radi bez novčane naknade za boljitak svojeg kraja, prenose tradiciju s koljena na koljeno i s puno volje podržavaju naše akcije koje uvijek provodimo s motom “Ljubešćica u srcu“.

Proračuni općina se iz godine u godinu sve teže pune. No, često se čuje kako je Ljubešćica i tome doskočila.

U Ljubešćici imamo svoj “recept“ da budemo svoji i uspješni. No, u tome nam smetnju čini donošenje zakonskih akata koji su doveli do još veće centralizacije države. Iako se time sve više novaca oduzima lokal-

Vlada mora smanjiti ili eliminirati. Ovakvi problemi moraju biti na dnevnom redu Hrvatskog sabora.

S tim novcem napravili ste malo čudo u ovoj općini.

Toga ne bi bilo da ne postoje vrijedni ljudi i uspješni poduzetnici, koji stvaraju novu vrijednost, osiguravaju ljudima posao i redovita

Očekuje se izdavanje građevinske dozvole za izgradnju novog ljubeškog trga

noj samoupravi, mi ne želimo da se to prelomi na leđima mještana. Stoga je ogromna odgovornost načelnika da na vrijeme pripremi projekte i uspije osigurati potrebna namjenska sredstva iz resornih ministarstva i dostupnih fondova za razvoj općine kojom rukovodi. Ljubešćica zato uspijeva svake godine realizirati projekte čija je vrijednost dva puta veća od iznosa proračunskih sredstava.

Kada se osvrnete unazad, je li Ljubešćica danas onakva kakvom

projekata za Ljubešćicu: obnovljeno je 13 km vodovoda, izgrađen Protupožarni centar i uređen je sportski park u Kalničkoj Kapeli. Predstoji nam uređenje preostale komunalne infrastrukture, uređenje Poduzetničke zone i glavnog ljubeškog trga. Namjeravamo ga otvoriti iduće godine za Dan općine. S obzirom da smo prodali dvije građevinske parcele, najveća nam je želja da u zoni iduće godine niknu dvije proizvodne hale.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.17

Sabor, progovara o uspjesima, problemima i rješenjima za boljitak lokalne zajednice

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.18

Osim što ste načelnik obnašate i druge funkcije jer ste izuzetno društveno aktivni. Čime se sve bavite?

Aktivan sam u brojnim udrugama, a kao bivši nogometaš predsjedam varaždinskim Županijskim nogometnim savezom u drugom mandatu. Uz to, član sam Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, također u 2. mandatu. To je kruna moje sportske karijere, a zahvaljujući tim poznanstvima uspio sam puno pomoći u promociji naše Općine i realizacije mnogih projekata. Sjetimo se samo humanitarne utakmice kada su u našoj dvorani nogomet zaigrale legende Dinama i danas aktualni predsjednik HNS-a Davor Šuker. Zahvaljujući mojoj poziciji i Hrvatska „A“ reprezentacija igrala je u Varaždinu protiv repke Gibraltara.

Predstoji nam uređenje preostale komunalne Načelnik i njiegov tim sastavljen od visokoobrazovanih kadrova infrastrukture, uređenje U mojem timu je troje visoko- je natpolovična. To je moja najveća Poduzetničke zone i obrazovanih ljudi s područja opći- snaga jer kada dobijete 77 posto glaglavnog ljubeškog trga ne Ljubešćica s položenim držav- sova u prvom krugu lokalnih izboKako izgleda vaš radni dan?

Općinski načelnici i gradonačelnici su prvi koji rješavaju probleme svojih mještana jer kada običan čovjek ima neki problem on ne obilazi resorna ministarstva ili agencijee.

No, kada ih treba riješiti u Zagrebu, sve se komplicira jer nismo dovoljno zastupljeni u Vladi ili pak Hrvatskom saboru. Takav status svih nas u sjeverozapadnoj Hrvatskoj moramo jednom zauvijek promijeniti.

Koliko imate najbližih suradnika u timu i jeste li zadovoljni njihovim radom?

nim stručnim ispitima. Riječ je o dvije dame i njihovom kolegi koji su nositelji svakodnevnih aktivnosti, dok načelnik obavlja prvenstveno političku funkciju. Svaki moj rezultat, kao i moje zamjenice Maje Bahunek, je ujedno i njihov.

Dugogodišnji ste član Hrvatske demokratske zajednice. Koliko vaša stranka ima članova na području općine Ljubešćica?

U protekle četiri godine smo došli do brojke od 350 članova HDZ-a u našoj Općini. Volimo reći kako već u 9 sati ujutro imamo potporu 35 posto mještana, a nakon sv. mise ona

Novi Protupožarni centar blagoslovio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak

ra i imate 9 od ukupno 11 vijećnika, možete u suglasju provoditi sve što ste zacrtali. To je i najbolja poruka svima onima koji bez pravih argumenata pokušavaju obezvrijediti naš rad. Koristim priliku da zahvalim na podršci svim svojim stranačkim kolegama i kolegicama te biračima koji me svih ovih godina podupiru.

Kako ocjenjujete rad koalicijske Vlade premijera Milanovića?

Svim lokalnim samoupravama naštetili su odmah, u prvom mahu podizanjem PDV-a s 23 na 25 posto, jer ga moraju platiti iako nisu u sustavu PDV-a. Mijenjao se i Zakon o regionalnom razvoju i statusu potpomognutih općina gdje su nam u dva navrata oduzimana sredstva zarađena u našem kraju.

Pretvorili su Hrvatsku u zemlju apsurda radi čega najviše ispaštaju mještani u općinama poput Ljubešćice.

Deseti ste na listi Domoljubne koalicije za 3. izbornu jedinicu i kandidat za ulazak u Hrvatski sabor. Što biste posebno izdvojili iz programa kojeg su predstavili HDZ i partneri?

Najvažnije je da se pokrene gospodarstvo, demografska obnova i zaustavi iseljavanje. Naime, potonje

je toliko uzelo maha da se u Dublinu, glavnom gradu Irske otvara katolička misija. Kada bi se brojčani pokazatelj od 4,3 nezaposlenih prenio iz Ljubešćice na cijelu Hrvatsku, zasigurno bi se zaustavilo iseljavanje mladih ljudi u čiji su odgoj i školovanje uložena značajna sredstva i vrijeme. Želim podsjetiti vaše čitatelje da je „kukuriku“ Vlada na odlasku zanemarivala branitelje i uvjeren sam kako će im nova, koju krasi domoljublje vratiti dostojanstvo.

Mi u Ljubešćici smo na to posebno osjetljivi radi naša četiri viteza koji su svoje živote dali za slobodnu i nezavisnu Hrvatsku, koju sigurno nisu zamišljali ovakvom kakva je danas.

Optimizma vam ne nedostaje i uvjereni ste u pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima. Što će biti vaši prvi potezi ukoliko postanete i saborski zastupnik?

Nakon pobjede moramo slijediti plan Domoljubne koalicije za 3. izbornu jedinicu. On je prilagođen svakoj općini, gradu i svakoj regiji.

Također, krajnje je vrijeme da počnemo štititi „kaj“ u Saboru i da se borimo za svoju regiju. Moramo tražiti da ono što zarade naše tvrtke koje izvoze i ostvaraju dobit ostane u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Nisu novac zaradili ni roboti ni strojevi u Boxmarku ili Calzedoniji već naše majke, sestre, bake i očevi koji svakog dana vrijedno i teško rade. Nije u redu da smo u našem kraju najbolji po konkurentnosti i izvozu, najviše radimo, a na zadnjem smo mjestu po iznosu plača. Netko mora reći u Saboru da i ti strani poduzetnici, kojima smo u poslovnim zonama stvorili sve preduvjete za rad, moraju početi nešto vraćati u naš kraj.

Kako objašnjavate da hrvatske političke i intelektualne elite šute, dok je nezadovoljstvo u narodu sve veće?

Predstojeći parlamentarni izbori stižu u zadnji čas da izbjegnemo grčki scenarij. Stoga pozivam sve naše građane, a napose one u 3. izbornoj jedinici da izađu na izbore i zaokruže na listi Domoljubne koalicije svoje domaće ljude koji imaju rezultate, volje i htjenja raditi da nam svima bude bolje. Moja je želja da vratimo vjeru u politiku i napokon među kandidatima vidimo novu generaciju ljudi koji su se dokazali svojim radom. Na biračima je da odluče hoće li nakon 25, još četiri godine slušati i gledati lica potrošenih političara iz našeg kraja.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.19

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.28

Veliki uspjeh tvrtke iz Ivanca

Kavu iz njihovih autom dnevno ispija 40.000 l Razgovarao: Lorena Kos lorena.kos@eVarazdin.hr

Pravi primjer poslovnog uspjeha iz „naših krajeva“ ovaj nam put dolazi iz Ivanca gdje je u prostorijama nekadašnjeg Končara danas smješteno skladište i servisna radiona s konstantno više od stotinu samouslužnih automata na zalihi, kojima se opskrbljuju klijenti s područja cijele Hrvatske.

O tajnama i preprekama poslovnog uspjeha razgovarali smo s vlasnikom tvrtke „Krešimir Futura“, Krešimirom Krogom, koji je običaj ispijanja kave i

duhvata bavio zabavnim aparatima, no sam priznaje kako je već onda ta industrija bila na zalasku pa je otvaranje nove djelatnosti bio logičan slijed. Idućih godinu dana bavio se realizacijom svoje ideje, odabirao poslovni prostor, dobavljače, sirovine i namirnice jer kako sam ističe, kvaliteta napitaka presudna je za uspješan plasman na tržište.

Prvu veliku poslovnu suradnju

automat stoji od 20 tisuća kuna nadalje, Krog napominje da ne pristaju na kompromis bez obzira na cijenu.

- S obzirom da se tvrtka, prema svojim primarnim karakteristikama bavi uslužnom djelatnošću, fokus je na klijentima i njihovom zadovoljstvu, kako kvalitetom proizvoda, tako i kompletne usluge.

Stoga, premda je na području same Varaždinske županije i Hrvatske

Tvrtka dnevno uslužuje više od 40 tisuća klijenata i zapošljava 39 zaposlenika od kojih 25 obavlja terenski posao i brine o kupcima ostalih napitaka iz automata u Hrvatsku donio još 1994. godine kada osniva svoju tvrtku, koja uspješno posluje sve do danas. Ovo je njegova priča.

Sve je počelo u Italiji Čitava ideja nastala je sasvim spontano, a rođena je tijekom jednog izleta u Italiju koja je, kako je sam naziva, „zemlja cappuccina“. Već ga je ondje, naime, oduševila kvaliteta kave i ostalih toplih napitaka pa je njihovu izvrnost odlučio „preseliti“ na domaće tržište. Još isti dan zakazao je sastanak s talijanskim dobavljačem i „na slijepo“ kupio tri automata.

- Imao sam jasnu poslovnu ideju, iako mi plasman na domaće tržište u tom trenutku nitko nije mogao garantirati – kaže Krog.

Od aparata za zabavu do automata za kavu

Zanimljivo je spomenuti da se Krog prije ovog poslovnog po-

Potpis pod sliku

ostvario je s varaždinskom industrijom namještaja Mundus s kojom je poslovnu suradnju ostvarivao sve do, nažalost, njihova propadanja. U idućim godinama tvrtka širi svoj asortiman, pa tako danas ima u svojem portfelju automate za grickalice i hladne napitke, uredske aparate za kavu i aparate za izvorsku vodu u galonima.

- Poslovna suradnja postupno se ostvarivala sa sve više poduzeća, prvo u Varaždinskoj županiji, a kasnije i cijeloj državi, da bismo do danas došli do brojke od preko tisuću poslovnih subjekata i ustanova u kojima su postavljeni samouslužni automati. Dnevno tvrtka uslužuje više od 40.000 klijenata – ističe vlasnik tvrtke “Krešimir Futura”.

Iako su potrebna velika ulaganja za ovu vrstu djelatnosti u kojoj jedan

konkurencija u branši relativno velika, zbog svoje smo se kvalitete i poštivanja visokih standarda, prvenstveno u odabiru sirovina, a zatim i higijene uspjeli istaknuti i zadržati vodeću poziciju – kaže Krog.

Briga o zaposlenicima i kontrola troškova Krog također ističe da bez podrške i predanosti zaposlenika, njegove ideje, upornost i ulaganja ne bi imale efekta.

- Ljudi su snaga i vrijednost poduzeća. Uži krug zaposlenika je u poduzeću od prvog dana, ili su ostali vanjski suradnici, te su pokazatelj dobre radne atmosfere i snage kolektiva.

“Krešimir Futura” tako danas zapošljava 39 zaposlenika, od kojih 25 obavlja terenski posao i brine

Uspjeh zahvaljujući novitetima Tvrtka “Krešimir Futura” jedna je od rijetkih primjera hrvatskog gospodarstva koja se uspjela održati na tržištu, prvenstveno zahvaljujući novitetima na tržištu. Vlasnik tvrtke objašnjava kako su među prvima u struci uveli besplatni info i servis telefon u svrhu kvalitetnog i pravovremenog komuniciranja sa svojim trenutnim i potencijalnim klijentima, sustav povrata ostatka u kovanom novcu, plaćanja novčanicama, a u posljednje vrijeme intenzivno rade na razvijanju koncepta prodaje putem elektronskih memorijskih ključeva koji pružaju elegantu mogućnost kupovanja iz automata jer se na njih može uplatiti iznos, za što se može dobiti i R1, a što je posebno interesantno za tvrtke.

o kupcima poduzeća, dok se ostatak odnosi na nabavu i logistiku koja je, ističe, presudna za uspjeh.

Osim upornosti, presudan faktor za dugoročni uspjeh jest i smanjena rastrošnost.

Naime, kada smo ga upitali za prednosti i nedostatke njegova posla, objašnjava kako kava u današnje vrijeme postaje primarno dobro za koje će gotovo svi svakodnevno odvojiti barem 2 ili 3 kune. S druge strane, kritizira velike namete i davanja prema državi za koje smatra kako guše poslovanje.

- Glavni cilj poslovanja nije stjecanje nekretnina i debelog bankovnog računa, već stvaranje jake i

SINIŠA SOVIĆ

Iako su marže na njihove proizvode relativno male, Krog navodi kako se ipak radi o stalnom dotoku novca, stoga, barem zasad, ne planira proširenje djelatnosti i poslovanja. solventne tvrtke u kojoj djeluju zadovoljni zaposlenici, a koji prodaju kvalitetni proizvod – ističe Krog.

Planovi za budućnost Iako su marže na njihove proizvode relativno male, Krog navodi kako se ipak radi o stalnom dotoku novca, stoga, barem zasad, ne planira proširenje djelatnosti i poslovanja. Najveći dio širenja tvrtke

izvršava se kroz vlastitu komercijalu i održavanje kvalitete usluge, a jedan dio i kroz preuzimanja drugih poslovnih subjekata koji već imaju određeni udio na tržištu.

- Postoji mogućnost širenja djelatnosti na uslužno održavanje i servisiranje takvih automata, ali samo unutar granica države, unutar koje, još uvijek imamo nešto za reći i učiniti – kaže Krog.

Tvrtka uključena i u razvoj lokalnih zajednica Valja istaknuti da tvrtka “Krešimir Futura” nastoji stvoriti pozitivnu i stimulativnu radnu okolinu za sve zaposlenice i zaposlenike, u isto vrijeme podržavajući razvoj lokalnih zajednica u kojima radi.

Dugi niz godina u okvirima svojih mogućnosti sponzorira

sportska, kulturna društva i udruge sa našeg područja i šire , s ciljem poticanja djece i odraslih na bavljenje sportom i drugim aktivnostima, a u svrhu postizanja zdrave okoline gdje se ljudi međusobno druže i poštuju osnovne ljudske vrednote.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.29

mata ljudi

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.30

Varaždinski “Kralj leda“

Velimir Glavica je prvi Hrvat koji vozi tegljače kanadskom “ledenom cestom”

Varaždinac Velimir Glavica prvi je i jedini Hrvat među vozačima koji u sjevernoameričkoj kanadskoj tundri uz dosta rizika zarađuju novac vožnjom tegljača preko glasovite “ledene ceste“. Za takav poduhvat, morate imati “žicu“ i vrhunskog trenera koji će vas naučiti kako se to radi, kaže Glavica, jedan od “kraljeva leda“...

Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr

Moj san je bio da dođem na taj famozni “ice road“ (ledena cesta) i mnogi moji prijatelji su me odgovarali, pa čak i ismijavali. No, prije dvije godine donio sam konačnu odluku i uputio sam se u Kanadu, rekao je ovaj 30-godišnjak kojeg je udomila iseljena rodbina.

Po dolasku u Niagara Fals morao sam ponovno polagati vozački ispit za B i C kategoriju - Po dolasku u Niagara Fals morao sam ponovno polagati vozački ispit za B i C kategoriju. Naime, propisi su takvi da vam Kanađani ne priznaju položene ispite u Hrvatskoj.

Morate ponovno pokazati znanje i sve to košta – veli ovaj iskusan vozač kamiona koji je osim te kvalifikacije u Varaždinu u Gospodarskoj školi stekao i zvanje pizza majstora.

Nakon ponovnog polaganja ispita „po kanadskom modelu“, slao je molbe za posao na sve strane i na-

simalnom težinom 63 tone. nakon svega 9 mjeseci menadžer me unaprijedio i postajem instruktor, odnosno trener novim zaposlenicima.

Obuka neiskusnih vozača traje 15 mjeseci. Vozimo teret kroz sve kanadske provincije i dnevno se prijeđe 1.300 kilometara – kaže Glavica o svom poslu te dodaje kako su priča za sebe „ledene ceste“.

Sjede na barutu posljetku uspio dobiti radnu dozvolu tvrtke Westcan bulk transport.

- Dobio sam u prosincu 2013. godine posao vozača tegljača s mak-

One nisu onakve kakvim ih prikazuju televizijske serije, već je realnost prema njegovim riječima daleko surovija.

- Te ogromne kamione vozimo preko zaleđenih jezera do rudnika

dijamanata Ekaty, Diavik ili u rudnik Gatcho hue diamond mine. Debljina leda preko kojeg prelazimo je od 90 do 180 centimetara i minimalna temperatura zraka mora biti -25°C, inače se ne kreće na put.

Maksimalna težina kamiona s kojim sam prelazio jezera bila je oko 70.000 kilograma. Obićno tovarimo radne strojeve, naftu i tzv. „prill“ eksploziv za miniranje u rudnicima te ostale potrepštine. Dakle, pritom još i „sjedimo“ na barutu – ističe.

Dubina spomenutih jezera je do 1.500 metara, a led pod kotačima neprekidno puca tijekom vožnje.

Zaustavljanje je zabranjeno osim u slučaju kvara jer rizik od propadanja u jezero raste.

- Na žalost, dešava se da led pukne pod tegljačem. U takvoj situaciji spašava se „glava“ napuštanjem kamiona i sve opreme. Njeni je vlasnici uvijek osiguraju prije transporta, a sve financiraju vlasnici rudnika dijamanata. Ice road ceste su otvorene 24 sata, nisu osvijetljene i svakih 20 minuta njom smije proći najviše 4 ili 5 kamiona u konvoju. Čelni kamion diktira tempo vožnje i javlja kolegama koji ga slijede što ih očekuje na putu. Razmak između vozila je 500 metara, odnosno takav konvoj

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.31

se proteže 2,5 kilometra – pojasnio je Glavica.

Ovakva riskantna vožnja počinje 15. siječnja i traje sve do 15. travnja i nakon „ledenih“ tura vozače čeka odmor od najmanje tjedan dana.

- Najgore je što u slučaju nevremena „ledene ceste“ doslovno iščeznu. Vožnju nastavljamo tek kada ih očiste. Zato jedna tura zna potrajati 5-6 dana. najdužu rutu vozio sam od Yellowknifea do Ekaty

Najgore je što u slučaju nevremena „ledene ceste“ doslovno iščeznu. Vožnja se nastavlja tek kada ih očiste diamond minea koja ima 430 kilometara i prošao sam je, ovisno o uvjetima vožnje, za 14 ili 18 sati

– veli ovaj neustrašivi Varaždinac koji za sebe kaže da voli izazove, makar i rizične.

Zarada je neizvjesna Koliko je njemu poznato, prvi je i jedini Hrvat koji vozi tegljače po ledenim cestama koje čini 85 posto leda i manje plohe čvrstog kopna.

- Ukoliko ste spremni obavljati ovakav posao, samo uz dosta sreće on vam se može financijski isplati-

ti. Šanse za uspjeh su 50:50 i to uz ogromna odricanja. Osim vremenskih neprilika, dodatne poteškoće nam stvaraju i tegljači koji se dosta kvare – zaključio je Glavica koji se ovog tjedna vraća natrag u Kanadu.

Njemu je ona, kaže, druga domovina u kojoj su ga novi sunarodnjaci izuzetno dobro prihvatili te mu omogućili da ostvari svoje snove i postane jedan od malobrojnih “kraljeva“ ledenih cesta.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.20

Varaždinka Zvonimira Martinče

“Politika nije e političari neod Zvonimira Martinčević rođena je Varaždinka, a po struci je ekonomistica i suvlasnica privatne tvrtke u Varaždinu. U mladosti se profesionalno bavila streličarstvom, a 1984. godine proglašena je Sportašicom grada Varaždina.

Politička karijera ove Varaždinke u punom je zamahu: Zvonimira je kandidatkinja stranke ORaH

ce nalazi se 5 Varaždinaca, koji su prije svega marljivi, pošteni i vjerodostojni ljudi. Osim mene tu su i Nikola Ivančić, Emilija Seidl, Nataša Maričić i Davor Brečak. Jedina smo stranka koja na listi ima jednak broj žena i muškaraca u svim izbornim jedinicama, i ne samo to, „Građani žele da političari nego je lista sačinjena po zip sistebudu sposobni, odgovorni mu žena-muškarac-žena ili muškarac – žena –muškarac. Vjerujem i pošteni radnici koji će im da je došlo vrijeme u kojem će bisvojim radom osigurati rači shvatiti da politika nije estraddostojanstven život – plaće na djelatnost, a političari neodgos kojima mogu pokrivati vorne medijske zvijezde. Za to im troškove života i normalne nije potrebno poznavati imenom potrebe, pristojne mirovine, sve ministre i političare. Upravo bi te činjenice trebale biti nit vodilja kvalitetnu i dostupnu kod glasanja uz izrađene politike i zdravstvenu zaštitu, miran programe ozbiljne stranke kao što i siguran život u čistom je OraH. okruženju.“ Zašto smatrate da je važno da birači glasuju za Vašu listu? za treću izbornu jedinicu i nalazi se Možda smo pomalo alternativci na drugom mjestu na izbornoj listi. u politici, ali nas isto tako veseli da Sigurna je da, temeljem svog isku- se naš program i naše politike prestva u poduzetničkim vodama, ali i zentiraju na sav glas od strane nekih poštenjem, može potaknuti nužne reforme u Hrvatskoj.

Zašto smatrate da će upravo „Smatram da su moji vašoj listi građani sa spomenutog Varaždinci uvijek bili ispred vremena i da mogu područja dati povjerenje?

Na listi naše 3. izborne jedini- prepoznati stranku koja ozbiljno radi.“ drugih stranaka u ovoj predizbornoj kampanji. To samo dokazuje da smo „promijenili smjer“ što je i slogan naše kampanje i da je to pravi put kojim treba ići.

Ostvarite li saborski mandat, kojom problematikom se namjeravate baviti u parlamentu s obzirom na program vaše stranke, ali i Vaše osobne političke preokupacije?

Suvlasnica sam privatne tvrtke, te

estradna djelatnost, a dgovorne medijske zvijezde”

“

nu, Zapadnu i Dalmatinsku/Južnu te dati/očuvati poseban status Grada Zagreba kao administrativno-političkog središta Hrvatske, te smanjiti broj općina i gradova.

Na što stavlja težište politika mladih stranke ORaH? Cilj politike mladih, stranke OraH-a, je omogućiti kvalitetno uključivanje mladih u društvo, a najvažniji aspekt nacionalne politike za mlade je zaustavljanje emigracije

Ono što najviše boli jest činjenica da smo po meni županija koja je do sada iskoristila najmanje dostupnih sredstava iz fondova EU. Smatram da tu leži veliki potencijal razvoja naše županije uz naravno stručne i marljive ljude koji to mogu i ostvariti

10 godina poslovanja donosi iskustvo borbe sa svim teškoćama s kojima se susreću privatni poduzetnici. Zakoni koji se mijenjaju prečesto, razni pravilnici, odluke, koje nemaju doticaj sa stvarnim poslovanjem. Shvatila sam da ukoliko ne dođe do drastičnih promjena u razmišljanju da su sve javne institucije u službi građana koji ih na kraju krajeva i plaćaju, u ovoj državi teško da će biti bolje. Upravo se u tom području vidim kao osoba koja temeljem svog iskustva može stvari pokrenuti u boljem smjeru.

Na koji način bi svojim ulaskom u parlament, a i općenitim izbornim uspjehom Oraha, mogli doprinjeti rješavanju problema s balama otpada u Brezju?

Naša predsjednica Mirela Holy, rješenje za bale imala je 2012 godine, smatramo da je to rješenje jedino realno i moguće. Bale treba izvesti i termički obraditi. U Hrvatskoj ne postoji pogon koji bale može termički obraditi. Premještanje dijela ekološke bombe iz Varaždina u Davor smatramo totalno neprihvatlji-

„Varaždinci mogu biti sigurni da ću se svim sredstvima boriti za svoj najdraži grad.“

vim rješenjem, jer je to samo premještanje problema iz jednog područja na drugo. Ekološka šteta koja je do danas izazvana je ogromna, zbog „mirisa“ ljeti, onečišćenja tla ali i nakupljanja metana.

Reforme u Hrvatskoj

Kakvo je Vaše mišljenje o hrvatskom obrazovanju?

Naša politika obrazovanja je naša najveća napisana politika. Na 300 stranica obradili smo sve segmente obrazovanja od predškolskog odgoja pa do fakulteta te cjeloživot-

mladih osoba iz RH čije je ostvarenje neophodno za budući socijalni i gospodarski razvoj države.

Kako bi legalizacija konoplje mogla pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva, odnosno u što biste Vi osobno najprije uložili?

Kako bismo omogućili razvoj konoplje u Hrvatskoj, ORaH se zalaže za cjelovitu liberalizaciju i legalizaciju te regulaciju uzgoja, prometa i

nog učenja i obrazovanja odraslih.

Potrebne su korjenite promjene te naravno i daleko veće financiranje obrazovanja iz proračuna.

Smatrate li da treba smanjiti broj općina i ukinuti županije?

Zalažemo se za provedbu reforme teritorijalnog ustroja po tzv. danskom modelu. Smatramo da treba ukinuti županije i formirati četiri regije: Slavonsku/Istočnu, Sjever-

prerade svih sorti konoplje. Svaka punoljetna osoba moći će za svoje potrebe uzgajati 10 biljaka u cvjetanju. Pravne ili fizičke osobe imat će jednako pravo baviti se komercijalnim aktivnostima u pogledu uzgoja, prometa i prerade svih sorti konoplje. Današnjim tehnologijama od konoplje je moguće proizvesti 25.000 različitih proizvoda od kojih se danas mnogi uvoze.

Varaždinska županija nekad je slovila za najrazvijeniju, danas smo pri dnu ljestvice, smatrate li za to odgovornima aktualnog gradonačelnika i župana?

„Apsolutno mogu tvrditi da smo stranka koja će se boriti u Saboru za hitno rješavanja gorućeg problema u Varaždinu.“ Ono što najviše boli jest činjenica da smo po meni županija koja je do sada iskoristila najmanje dostupnih sredstava iz fondova EU. Smatram da tu leži veliki potencijal razvoja naše županije uz naravno stručne i marljive ljude koji to mogu i ostvariti.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.21

ević vodeća je žena na listi ORaH-a u trećoj izbornoj jedinici

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.22

SINIŠA JENKAČ Gradonačelnik Novog Marofa o Strategiji razvoja Grada

Novi Marof treba konsen Premda je politika u Novom Marofu još uvijek “vruć krumpir” gradočelnik je za 30 dana odgovorio na konkretna pitanja vezana uz gospodarstvo, EU projekte, turizam i potrebi jedinstvna oko ključnih pitanja Razgovarao: Alen Matušin alen.matusin@eVarazdin.hr

Godina se bliži kraju, pred Novim Marofom su još dvije sjednice Gradskog vijeća, a kraju se bliži i izrada Strategije razvoja Grada Novog Marofa. Budući da je, pak, riječ o gradu koji je u gospodarskom smislu 2014. godine de facto dotaknuo dno (najniži BDP prema stanovniku u cijeloj Hrvatskoj!), zanimalo nas je koje bi pozitivne promjene strategija razvoja gradu zapravo trebala donijeti. Na tu temu razgovarali smo s gradonačelnikom Sinišom Jenkačem, ne obazirući se (namjerno) na još uvijek “vruću”

Hoće li, na koji način i u kojem roku Strategija razvoja pridonijeti boljitku grada koji je, gospodarski, na koljenima gradsku politiku. Ovo su Jenkačevi odgovori vezani uz gospodarstvo, EU fondove, turizam i... , složit će se mnogi, prijeko potreban politički konsenzus.

U kojem smislu će, općenito govoreći, Strategija razvoja Grada Novog Marofa pozitivno „modificirati“ upravljanje gradom?

Strategija sadrži akcijski plan koji je povezan s proračunom, no ako bismo se bazirali samo na mogućnostima gradskog proračuna, one su u ovom momentu vrlo skromne. Ne treba zato zaboraviti da je jedna od važnijih zadaća Strategije to, da ona posluži i kao podloga za učinkovito korištenje sredstava iz domaćih izvora financiranja i fondova EU. To je „živ“ dokument koji stvara osnovni okvir i smjernice za budući rad; prema potrebi se, da-

kle, može i mora nadograđivati, a sadrži čitav niz konkretnih projekata na čijoj će pripremi i realizaciji u predstojećem vremenu trebati ozbiljno raditi.

Gospodarstvo Novog Marofa praktički je na koljenima, koje pozitivne promjene Strategija donosi u tom pogledu?

Gospodarstvenike i njihove ideje, potrebe, prijedloge i planove nastojali smo maksimalno uzeti u obzir pri trasiranju budućih pravaca razvoja Grada Novog Marofa te na taj način stvoriti okvir u kojemu će za realizaciju tih projekata moći koristiti i sredstva EU fondova. U srpnju smo sa Županijom potpisali novi ugovor prema kojemu će Grad subvencionirati kamatu na poduzetničke kredite, a uskoro pristupamo ažuriranju Plana prostornog uređenja. Temeljni razlog za to su nove gospodarske zone. Postojeće pak zone (onu kod autobusnog kolodvora i zonu „prema Ključu“) nastojimo što kvalitetnije prezenirati te, unatoč financijskim poteškoćama, ne zapostavljamo ni gradnju infrastrukture. Tražimo također način da se zapušteni gospodarski objekti na našem području počnu ponovno koristiti za proizvodne namjene.

Fondovi EU bili su i jedna od okosnica vaše kampanje, jeste li u proteklih šest mjeseci u Gradu oformili tim koji se bavi EU projektima i koji projekti su do sada pripremljeni za kandidiranje?

Na pripremi EU projekata, uz mene i moje zamjenike, angažirano je svo troje pročelnika, uz još dvoje mlađih visokoobrazovanih službenika koji su prošli i dodatne edukacije potrebne za tu vrstu poslova.

Uz njih se, ovisno o konkretnom projektu, prema potrebi uključuju i ravnatelji gradskih ustanova, a za dodatnu stručnu pomoć koristimo i stručnjake iz AZRA-e. Među prvim projektima čija je priprema krenula

25 minuta za građevinsku dozvolu Siniša Jenkač u srijedu, 28. listopada, izvijestio je građane i javnost da je Novi Marof zabilježio najbrže izdavanje građevinske dozvole za dogradnju i rekonstrukciju Dječjeg vrtića Novi Marof, i to u vremenu od samo 25 minuta.

- Ovo rekordno izdavanje dozvole rezultat je izvrsne suradnje gradskog Upravnog odjela i Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo

su projekti koji će se kandidirati na natječaj o provedbi Mjere 07, i to u okviru podmjere 7.2 – projekt sustava vodoopskrbe naselja Ključ i Oštrice (gdje se za sredstva može kandidirati javni isporučitelj vodne usluge, pa je tako nositelj pripreme Varkom, u suradnji s Gradom) i projekt koji će Grad sam kandidirati u okviru Podmjere 7.4 - rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića u Novom Marofu, za koji smo u protekla tri mjeseca pripremili projektnu dokumentaciju, a upravo ovih dana ishodili i građevnu dozvolu

“

Varaždinske županije. Jednakom ćemo brzinom i na isti način pomagati i našim poduzetnicima koji imaju namjeru ulagati na području Grada ili pokretati određene projekte - izjavio je tom prilikom pred novinarima gradonačelnik, koji pokretanje tog velikog projekta smatra opravdanim iz razloga što su trenutačno na području Grada Novog Marofa u dječje vrtiće smještena 302 djeteta.

pleksnu temu. Da bismo bolje razumijeli ovu problematiku moramo poći od činjenice da Grad Novi Marof do 2009. godine nije ni imao Turističku zajednicu. Tek 2007. godine, nakon višegodišnjih napora tadašnje lokalne vlasti, ministar turizma donio je odluku kojom je Novi Marof proglašen turističkim mjestom. Od tog je vremena unatoč skromnim sredstvima kojima Turstička zajednica raspolaže, a čiji nedostatak često nadomještamo entuzijazmom, napravljen stvarno veliki pomak. Naša Turistička

Uskoro pristupamo ažuriranju Plana prostornog uređenja. Temeljni razlog za to su nove gospodarske zone. U postojećim pak zonama, unatoč financijskim poteškoćama, ne zapostavljamo gradnju infrastrukture

(u rekordnom roku od 25 minuta!). Oba projekta su višemilijunske vrijednosti.

Koje razvojne smjernice Strategija donosi kada je riječ o turizmu.

Ne smatrate li, naime, da temeljni problem nije samo financijske naravi nego više, nedostak vizije kod za to nadležnih?

Ovim pitanjem otvorili ste kom-

zajednica danas organizira ili sudjeluje u organizaciji čitavog niza programa i projekata (prostor nam ne dopušta da ih nabrajamo), i oni su značajno pridonijeli promociji ovoga kraja. Osmišljena su i na natječaj Hrvatske turističke zajednice prijavljena tri projekta, od kojih su dva odobrena: „Putevima gljiva“, koji je već u provedbi, te „Park sli-

“

Konsenzus oko ključnih pitanja je svakako potreban. Koliko je on realan, to je već drugo pitanje jer su politički apetiti, borba za vlast “pod svaku cijenu” i taštine na lokalnoj razini nažalost često veći od onih na državnoj

Ne smatrate li da je i Novom Marofu, baš kao i državi, potreban konsenzus oko ključnih pitanja.

Mislite li da je to uopće izgledno u bliskoj budućnosti, namjeravate li se za spomenuto zalagati te na koji način?

Konsenzus oko ključnih pitanja je svakako potreban, jer se ne mogu, primjerice, u svakome novom mandatu definirati potpuno novi razvojni ciljevi, mijenjati koncepcija prostornog razvoja Grada, dovoditi u pitanje određeni krupni kapitalni projekti i slično. Osobno sam uvijek sklon razgovorima i usuglašavanju oko pitanja bitnih za dugoročni razvoj Grada i u tome stvarno nisam opterećen stranački gledanjima, što vam, vjerujem, mogu posvjedočiti i brojni naši građani s kojima svakodnevno komuniciram. Dakle, konsenzus je, što se mene tiče, itekako poželjan. Koliko je realan, to je već drugo pitanje jer su politički apetiti, borba za vlast „pod svaku cijenu“ i taštine na lokalnoj razini, gdje to tako baš i ne bi trebalo biti, nažalost često veći od onih na državnoj.

kara“ koji uz projekt „Grofica Lujza“ treba voditi u pravcu brendiranja Grada s naglaskom na stvaralaštvo Ivana Rabuzina i drugih poznatih slikara iz ovoga kraja te našu povijesnu i kulturnu baštinu. Dakle i s viših instanci dolazi priznanje i potpora radu Turističke zajednice grada. Uz to, jedan je program Turističke zajednice uvršten i u ponudu turističke agencije, pred tiskom je Monografija Grada itd. Naravno da se uvijek može više i bolje, no mislim da je u posljednje vrijeme doista puno učinjeno na valorizaciji, obogaćenju i promociji turističkih potencijala i ponude Grada Novog Marofa, a dobre smjernice za daljnji razvoj te djelatnosti dat će i nova Strategija razvoja Grada, koja turističkoj djelatnosti ( a osobito razvoju selektivnih oblika turizma) daje veliku pozornost i u tome vidi jedan od značajnih segmenata našeg budućeg razvoja.

SINIŠA SOVIĆ

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.23

nzus!

“Nisam opterećen stranačkim gledanjima”

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.32

LUJZA ERDŐDY Žena kakve nema - brižna majka, predana vje

Grofica Lujza Erdödy za Marofčane i mještane M

Nakon udaje za grofa Rudolfa Erdödyja 1881. godine, doselila je u Novi Marof, gdje je započela svoje humanitarno djelovanje. Među ostalim, zaslužna je za otvaranje školske kuhinje u Općoj pučkoj školi u Madžarevu i bolnice Sv. Marije de la Salute u Možđencu...

Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr

Foto: Arhiva Tibora Martana i Gradski muzej Varaždin

Grofica Lujza Erdödy zasigurno je jedna od najznačajnijih osoba iz povijesti Novog Marofa s kraja 19. i početka 20. stoljeća. O ovoj dobročiniteljici bez premca, utemeljiteljici zaklade za siromašne i podupirateljici raznih humanitarnih udruga, škola i crkava na novomarofskom području, razgovarali smo s Tiborom

U narodnu je predaju Lujza grofica Erdődy ušla kao zaštitnica siromašne školske djece Martanom, dipl. etnologom i prof. pedagogije. Prve priče o Lujzi grofici Erdődy saznao je, kaže od svoje bake Mariške (Marije)Turković.

- Moje odrastanje uz priče o grofici Lujzi i svjedočanstvo Ane Stepančec, potaknulo me da pokušam približim lik i djelo Lujze grofica Erdődy javnosti rekao je Martan. Podsjećamo, grofica Lujza r. Drasche-Wartinberg (Beč, 1853.

– Obermais, 1924.), nakon udaje za grofa Rudolfa Erdödyja 1881. godine, doselila je u Novi Marof, gdje je započela svoje humanitarno djelovanje. Među ostalim, zaslužna je za otvaranje školske kuhinje u Općoj pučkoj školi u Madžarevu i bolnice Sv. Marije de la Salute u Možđencu.

Moja baka je, nastavlja Martan, bila porijeklom iz Badljevine, malog mjesta iz zapadne Slavonije te je do-

Dvorište novomarofskog dvorca

šavši u Madžarevo 1934. godine od svog sumještana lugara Jakova Vragovića saznala mnogo zanimljivih predaja o plemićkoj obitelji Erdődy.

- U narodnu je predaju Lujza grofica Erdődy ušla kao zaštitnica siromašne školske djece. Predaju je baka prenijela meni i tako probudila moj veliki interes za kulturno-povijesnu baštinu novomarofskog kraja koji je rezultirao i upisom studija etnologije. Kao student etnologije ima sam priliku prikupljati podatke o kulturno-povijesnoj baštini Madžareva i okolice od Ane Stepančec r. Kišak (1909. – 2007.) – pojasnio je Martan.

U svojim svjedočanstvima Ana Stepančec spomenula mu je i Lujzu groficu Erdődy.

- Kao vrlo malena djevojčica pred I. svjetski rat oboljela je od kožne bolesti te se na njenom tijelu pojavio velik broj krasti. Svakog dana majka je Anu odnosila u „grofičin špital“ gdje joj je pružena liječnika skrb.

Tamo je susretala i Lujzu groficu

Erdődy koja je prema njoj i drugim pacijentima iskazivala veliku brižnost i suosjećanje. Priče bake Mariške i svjedočanstva Ane Stepančec, prvi su i pravi poticaji da pokušam lik i djelo te izvanredne žene, brižne majke, predane vjernice, strastvene umjetnice i zaštitnice potrebitih približiti javnosti – naglasio je Martan dodavši kako se iz djelovanja Lujze grofice Erdődy i danas može mnogo toga naučiti i primijeniti u svakodnevnom životu.

upijala glazbeno obrazovanje. Već s devet godina primila je poduku u glazbi ,od tada u Beču vrlo uglednog učitelja glasovira Moritza Zweigelta. Školovala se i u zavodu „Svete strogoće“ poput ostalih plemićkih djevojaka te primila solidnu naobrazbu iz stranih jezika. No, bezbrižnost djetinjstva narušila joj je bolest i smrt dragog brata – ističe Martan.

Glazba joj je postala najveća ljubav i strast, a njen učitelj Moritz Zweigelt nazivao ju je genijalkom i podupirao je da prekoračuje granice njegove poduke. U njoj je tako sve više rasla želja da primi poduku i da je u svijet glazbe uvede sam Franz Liszt.

- Njezini javni nastupi sveli su se samo na jedan veliki dobrotvorni koncert za žrtve poplava u Koruškoj. Koncert je održan u Gracu, a

Lujzino djetinjstvo i mladost Lujza grofica Erdődy rođena je 31. siječnja 1853. godine u Beču u plemićkoj obitelji Drasche von Wartinberg. Njezini roditelji Heinrich i Josephine vrlo ranu su zamijetili njenu glazbenu nadarenost.

- S pet je godina prema vlastitoj želji dobila učitelja glasovira. Njega je tada zadivila besprijekornim sviranjem prema sluhu melodije iz opere Robert vrag. S lakoćom je

Dora pl. Turković i sin Josip, možda najstarija fotografija narodne nošnje, oko 1910. godine

a sva vremena zadužila Madžareva

Odlikovana za “blagotvorno djelovanje“ Za svoj humanitarni rad grofica Lujza bila je odlikovana i visokim odlikovanjima. Vrijedi istaknuti dva najvažnija. Car Franjo Josip I. odlikovao je groficu Lujzu 5. srpnja 1902. godine Jelisavinim redom I. razreda. Sveti Otac papa Pio X. također je odlikovao groficu Lujzu i zlatnim križem „Pro Ecclesia et Pontifice“.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.33

ernica, strastvena umjetnica, zaštitnica potrebitih i školaraca

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.34

na njemu je izvela skladbe Roberta Schumana i Franza Liszta – podsjeća Martan.

Prvi brak Lujze grofice Erdődy S navršenih sedamnaest godina života Lujza se udala za grofa Arthura Schlippenbacha i njezinoj je glazbenoj karijeri došao kraj. Njezin suprug posjedovao je dvorac i vlastelinstvo nedaleko Varaždina u Maruševcu.

odabran je da vodi obred vjenčanja.

- On je prema Rudolfovoj želji u župnoj crkvi tri puta žiteljima toga kraja najavio njegovu ženidbu s groficom Lujzom. Na vjenčanje je stigao dan ranije te se smjestio u župnom dvoru u Bednji. Prije obreda Rudolf i Lujza pristupili su svetoj ispovijedi. Dužnost ispovjednika pri-

mak Novog Marofa. Na kamenom mostu kojim su trebali prijeći rijeku Bednju i ući u Novi Marof, dočekalo ih je predivno iznenađenje.

- Mještani su podigli predivan slavoluk s natpisom dobrodošlice. Uz put je stajalo nepregledno mnoštvo ljudi sa upaljenim lampionima i drugim svjetiljkama. Pozdravljali

I svekrva dobrotvorka

S devet godina primila je poduku u glazbi, od tada u Beču vrlo uglednog učitelja glasovira Moritza Zweigelta - Tada se posvetila obitelji. U deset godina braka rodila je petero djece.

No, nije bila sretna. Bolest koja joj je u djetinjstvu oduzela najdražeg brata sada joj je oduzela i djecu, a zatim i muža. Preživjelo je dvoje njezine djece, sin Heinrich i kći Elza – veli Martan.

Drugi brak s Rudolfom Erdődyjem Nakon smrti grofa Arthura Schlippenbacha Lujza se udaje za grofa Rudolfa Erdődyja. Vjenčali su se 1. listopada 1881. godine u dvorcu Rudolfove sestre grofice Julijane Drašković u Trakošćanu. Svećenik Stjepan Haukovac, župnik Župe sv.

Vida i sv. Jurja iz Madžareva, iz župe kojoj je pripadao grof Rudolf Erdődy,

će svake godine udijeliti 1.000 forinti najsiromašnijima, a izrazila je i želju da osnuje školu za žensku mladež u kojoj bi se djevojke obučavale ručnom radu, kuhanju i gospodarstvu općenito.

- Bila je spremna osigurati adekvatnu prostoriju za nastavu, te godišnju plaću za učiteljicu u iznosu od 500 forinti. Župnik Stjepan Hankovec bio je oduševljen tim Lujzinim prijedlogom – ističe.

Kuća, Kamena Gorica

pala je bivšem vničkom župniku i začasnom kanoniku Petru Rusanu.

Obred vjenčanja je obavljen u jutarnjim satima u dvorskoj kapelici, nakon čega je uslijedio svečani ručak – nastavlja Martan koji je tijekom svojeg istraživanja doznao da su oko četiri sata popodne svatovi s kočijama krenuli prema novom Lujzinom domu u Novom Marofu.

Mladenci pod slavolukom Putem je svadbenu povorku pozdravljalo brojno stanovništvo. U predvečerje je povorka stigla nado-

su mladence mašući raznobojnim zastavicama, a dobrodošlicu im je zaželjela i četa od 46 seljačkih konjanika odjevenih u svečanu narodnu nošnju. Pred dvorcem ih je pak dočekala glazba i bengalska vatra. Brak je bio sretan i potrajao je pune 43 godine, a prekinut je smrću grofice Lujze – naglasio je Martan.

Humanitarno djelovanje Osam dana nakon vjenčanja grofica Lujza primila je u posjet župnika Stjepana Haukovca. Razgovarali su o teškom životu seljaka novomarofskog kraja. Obećala je župniku kako

Nakon što je 1883. godine Lujza rodila sina Rudolfa-Karla, za krsnu kumu odabrana je njezina svekrva, Rudolfova majka, češka grofica Julija Kolowrat-Krakowsky. Grofica Julija bila je revna pokroviteljica crkve u Madžarevu. Naime, o svom je trošku uredila zvonik crkve i dala ga prekriti limom te novčanim prilogom sudjelovala i u izgradnji kora te postavljanju orgulja u crkvi.

- Kada je zbog obiteljskih razmirica 1871. godine morala napustiti Novi Marof i otići u Gornju Ugarsku u mjesto Onod došao ju je pozdraviti veliki broj ljudi i zahvaliti na pomoći. Župnik Stjepan Haukovac u Spomenici je župe ovako opisao tugu grofice Julije zbog odlaska: “.… a ona sama odlazeći je plakala i od žalosti kosu trgala“. Dobra djela grofice Julije nastavljene su dobrim djelima njen snahe grofice Lujze – rekao je Martan.

Lujza kao skladateljica Samo nekoliko godina nakon ponovne udaje u grofici Lujzi budi se želja za skladanjem. Svoje sklad-

Osebujni projekt: “Grofica Lujza“ uz dramsku izvedbu

Tibor Martan

Lik grofice Lujze javnosti se već neko vrijeme predstavlja kroz dramsku izvedbu Dubravke Baneković, koja kao grofičina dvojnica kroz pripovijedanje u prvom licu iznosi zanimljive događaje iz grofičina života, doznajemo od Tibora Martana.

- Svako je javno predstavljanje popraćeno i degustacijom tzv. Kruščića grofice Lujze. Kruščići grofice Lujze svojevrsni su suvenir i spomen na grofičino darivanje kruhom siromašne djece u Općoj pučkoj školi u Madžarevu. Naime, Spomenica Opće pučke škole u Madžarevu bilježi da se to darivanje obavljalo svake

godine uoči blagdana Svih Svetih, odnosno 31. listopada. Suvenir projekta je zamišljen kao vrećica, ručno šivana po uzoru na nekadašnje vreće, žakle, koji su služili za prenošenje brašna iz mlinova kući, izrađena od kupovnog platna tzv. žutice, sličnog domaćem tkanju, s izvezenim mnogramom grofičina imena i prezimena (L. E.) – naglasio je Martan.

Unutrašnjost vrećice popunjena je malim trajnim kruščićima od domaćeg pšeničnog brašna dobivenog mljevenjem pšenice u vodenici uz dodatak sjemenki lana. Njima su pripisivana ljekovita svojstva, a suhe sjemenke lana djeca su običavala jesti kao poslasticu.

Inače, darivanje kuha zabilježeno je u svadbenim i porodnim običajima novomarofskog kraja. Običaj je nalagao da se djetetu nikada ne uskrati kruh te se svakom pridošlom djetetu u kuću nudilo ili darivalo komad kruha.

- Lujza grofica Erdödy živjela je ovo nepisano pravilo izlazeći ususret potrebitima. Uz degustaciju kruščića redovito se održava i radionica izrade cvijeće od krep papira. Ana Martan, Štefanija Vuk i Štefanija Turković izrađuju tzv. Ruže grofice Lujze od kojih se izrađuju prigodni buketići poput onog kojeg nalazimo u grofičinim rukama na jednoj njezinoj očuvanoj fotografiji – pojasnio je Martan.

U deset godina braka rodila je petero djece.

No, nije bila sretna jer bolest joj je oduzela djecu i muža šest popijevki, jedno djelo za muški zbor a capella te romansa za violončelo i glasovir – ističe Martan.

Grofica i bolnica “Svete Marije de la Salute“ U želji da pomogne stanovnicima novomarofskog kraja te da im osigura kvalitetnu zdravstvenu skrb grofica Lujza uz pomoć supruga Rudolfa u svibnju 1890. svečano otvara bolnicu Svete Marije de la Salute.

Bolnica je svoje prostore dobila u zgradi izgrađenoj na novomarofskom vlastelinstvu davne 1780. godine u naselju Možđencu.

- Uz liječnika za bolesnike se brinu i časne sestre. Prvo u bolnici djeluju Milosrdne sestre Sv. Vinka Paulskog, a potom Milosrdne sestre sv. Križa iz Đakova. Grofica Lujza dva puta dnevno dolazi u bolnicu i pomažem im u poslu. Kako bi je sestre mogle

Ana Stepančec, noviji tip narodne nošnje

pozvati u pomoć u svako doba spaja bolnicu i dvor telefonskom linijom.

U bolnicu se moglo smjestiti do 15 bolesnika, četiri kreveta uvijek su bila na raspolaganju djeci. Bolesnici koji nisi mogli biti u bolnici primaju lijekove i njegu kod kuće – veli Martan i dodaje kako je liječnik tvrdio da je godišnje kroz bolnicu prolazilo oko 7.000 bolesnika!

Uz bolnicu grofica Lujza daje podići i kapelu Srca Isusova. Bolnicu je posjetio i tadašnji ban Teodor grof Pejačević, te izrazio divljenje viđenim. Mađarevski župnik Nikola Milčič ovako opisuje Lujzinu predanost bolnici: “Mezimče srca Lujze grofice Erdődy jest bolnica!“

Crkve u Madžarevu Inače, grofica Lujza i njezin suprug grof Rudolf Erdődy bili su revni pokrovitelji župne crkve u Madžarevu.

Godinu dana nakon svog vjenčanja 1882. godine grofica Lujza je poklonila crkvi u Madžarevu misnicu od

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.35

be potpisuje pseudonimom Lios.

Skladbe i popijevke prvo izazivaju divljenje njezinih najbližih, a onda pažnju na njih usmjeravaju i umjetnički krugovi.

- Već 1889. godine izvode se u koncertnim dvoranama Njemačke.

Izvodila ih je istaknuta koncertna pjevačica Hildegard Stradal. Danas je sačuvano samo nekoliko skladbi.

U Muzičkoj zbirci austrijske Nacionalne knjižnice sačuvane su note za

podinova prikazanja u hramu. Oltari i ispovjedaonice i danas se nalaze u crkvi – naglasio je naš sugovornik i podsjeća kako su današnju crkvu sv. Vida i Jurja u Madžarevu o svom trošku dali 1824. godine podići supružnici grof Juraj i grofica Marija-Gobertina Erdődy, Rudolfovi baka i djed.

Opća pučka škola u Madžarevu Kako bilježi Spomenica Opće pučke škole u Madžarevu škola je otvorena i izgrađena velikim zalaganjem, djeda grofa Rudolfa, grofa Jurja Erdődyja 1845. godine. Spomenica također bilježi i brojna dobročinstva grofice Lujze učinjena siromašnoj školskoj djeci.

- Od 1890. godine pa sve do 1914. godine zabilježena su grofičina darivanja djece odjećom, obućom i kruhom. Grofičin slučajni susret s nekom malom djevojčicom jedne hladne jeseni duboko se dojmio grofice Lujze jer je u razgovoru s dje-

Grofica na šetnici uz dvorac Madžarevski učitelj Stjepan Leppee u znak zahvalnosti za učinjena dobročinstva školskoj djeci ispjevao je grofici Lujzi pjesmu

Preuzivešnoj gospođi, Luizi grofici Erdődy Kad sirote biede, brige more U pomoć im Tva dobrota hrli.

Ti im s čela brišeš tamne bore, a nebesa gle u čin taj vrli.

Da dragulja imaju nam gore, S njima bi Ti žića staze strli.

Tvoja djela sama biednim zbore, tu je srce što vam pomoć hrli.

Madžarevo, poč. 20. st., Vidovsko proštenje

skupocjenog zlatnog brokata vrijednu više stotina forinti. U toj zlatnoj misnici slavili su mađarevski mladomisnici svoje „Mlade Meše“.

- O trošku grofovskog para 1900. godine dograđene su dvije kapelice kojima se postojeća crkva prilično proširila. Iste godine grofica Lujza daje podići i novi glavni oltar crkve.

Oltar je izradio Alojz Zorath iz Maribora. Glavni oltar i danas stoji u crkvi.

On je trodijelni, u središnjoj niši se nalazi kip Srca Isusova, slijeva sv. Vida, a zdesna sv. Jurja. Oltar ima istaknut tabernakul raskošnih vratnica kojemu se s obiju strana klanjaju anđeli. Već sljedeće godine grofica Lujza poklanja crkvi dvije lijepe prostrane ispovjedaonice te dva pokrajnja oltara za novoizgrađene kapelice i to oltar sv.

Antuna Padovanskog, te oltar Gos-

vojčicom saznala kako da djeca ne dršću samo od studeni, već i od glada. Grofica Lujza stoga otvara 1900. godine školsku kuhinju ili refektorij školske mladeži gdje se o njezinom trošku spravljaju juhe i topla variva za najsiromašniju djecu. Obrokom je svakog dana bilo obuhvaćeno preko sto učenika – kaže Martan.

Otvorenje školske kuhinje kao i susret grofice Lujze i siromašne djevojčice u školskoj Spomenici biranim i dirljivim riječima dočarala je madžarevska učiteljica Franjka Maurić. Poznato je i da je grofica Lujza često navraćala u školu u pratnji svoje nećakinje barunice Fanny Leppel.

Odlazak iz Novog Marofa Odlazak grofice Lujze i članova njene obitelji iz Novog Marofa pove-

Tvoja blaga ruka kudgod stiže, tu uzmiče nevolja i bieda, a sirota živom vjerom gleda.

U Te znajuć, Tvom je srcu bliže taj što muči se na dnu života, a nadom ga diže Tva dobrota.

zan je s provedbom agrarne reforme koju počinje 1919. godine provoditi tadašnja Vlada. Pod udarom reforme našli su se veleposjedi.

- Obitelji Erdődy tako gubi dio posjeda i 1923. godine grof Rudolf te grofica Lujza trajno napuštaju Novi Marof. Nakon što su otišli u Austriju, postupno počinju prodavati ostatke vlastelinstva. Već sljedeće godine, 16. siječnja 1924. grofica Lujza umire u dvorcu Schildhof u Obermaisu kod Murana. Lujzin suprug grof Rudolf umire 1932. godine u Grazu, a njihov sin Rudolf-Karlo 1966. godine, također u Grazu – zaključio je Martan.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.36

Razgledni stup VINARIUM u Lendavi najviši je u Sloveniji - svojevrsni Eiff

Svjetionik na vinskom otoku prekmurskih ravnica

Martin Lukavečki

Tridesetak kilometara od Varaždina i kojih pet, šest minuta vožnje prek hirovite Mure, od graničnoga prijelaza u Murskome Središću, točnije Petišovaca, eto vas u Lendavi - mađarski Lendvi. U gradiću od četiri tisuće tisuća stanovnika gotovo polovicu čine Mađari pa je dvojezičnost prisutna na svakom koraku.

Poznat je po rafineriji nafte, raskrižje je putova prema Mađarskoj, željezničko čvorište. Naselje Petišovci iliti Petesháza, na korak je od grada. Do devedesetih je godina prošlog stoljeća bilo poznato po kupalištu, speedway utrkama.

Danas, nažalost, ni traga bazenima, kampu. A iz te perspektive, iz murske ravnice, pogled prema Lendavi je dojmljiv. Naziru se zvonik župne crkve Svete Katarine, industrijski objekti. Sportski stadion, opskrbni

Pogled seže do Austrije, Mađarske, Hrvatske, naširoko Slovenije. Za lijepa su vremena dojmljivi osunčani snježni vrhovi Alpa, Ivanščice centri. Stari Grad. A sve razvučeno podno lendavskih gorica. A i ulica ispod njih posebna je priča. Kod tri zdenca, iliti tri zviri i iz udaljenijih se mjesta dolazi po vodu. Uz izvore istoimeni je restoran poznat po mađarskoj kuhinji. I on je, poput još desetak podruma, ukopan u pjeskoviti brežuljak.

Razglednicu Lendave odnedavno krasi slika razglednog stolpa VINARIUM u lendavskim goricama i pravi je turistički bum. Najpristupačniji prilaz je iz Glavne ulice, a smjerokazi su dobro postavljeni pa se lako snalazite. Toranj je otvoren početkom jeseni i dosad ga je obišlo deset tisuća posjetitelja, a turistički se djelatnici nadaju da bi na godinu najviši razgledni stolp u Sloveniji moglo posjetiti i do pedeset tisuća ljudi. Stajao je milijun i osamsto tisuća eura, a više od polovice financirano je iz europskih fondova. Otkako je otvoren, postao je zaštitni znak cijelog kraja. I ne bez

razloga – odavde se vide četiri države, a i on se vidi izdaleka. Ispod njega uređen je okoliš, parkiralište, nekoliko drvenih kućica s dobrom ponudom, onako s noge na nogu.

U prizemlju prodaja je suvenira, bogata vinoteka nudi vina iz četiri države. A do vrha možete dizalom ili stubama. Ulazak za odrasle je 7 eura, za djecu do šest godina je besplatno, a mlađi od 18 godina i umirovljenici plaćaju 5 eura. Otvoren je od utorka do četvrtka od 10 do 18 sati, a petkom, subotom i nedjeljom od 9 do 19. Ponedjeljkom nema posjeta. Visok je pedeset tri i pol metra, a odavde se može uživati u pogledu iz ostakljene terase i kad je vrijeme loše.

A uspeti se do vrha doista je doživljaj. Pogledom pratite autocestu Maribor-Budimpešta, moćnu Muru. Ispod vas nepregledni vinogradi, mnogobrojne vikendice, klijeti. Lendava i okolna naselja. Iako nam kišna zavjesa ne otvara vidike, ni to nimalo ne umanjuje ljepotu…

Pogled seže do Austrije, Mađarske, Hrvatske, naširoko Slovenije. Za lijepa su vremena dojmljivi osunčani snježni vrhovi Alpa, Ivanščice. Lijepo se vidi Sljeme.

Iako je toranj na turističko-vinskoj cesti uvelike obogatio ponudu, i dosad je na vrhu lendavskih gorica bio vidikovac. Takozvana piramida, visine nekih desetak metara, malo je dalje od tornja. Zbog dotrajalosti je zatvorena za uspinjane, a proglašena je i kulturnim dobrom. I danas je omiljena kota na planinarskoj ruti po Prekmurju, a redovito je pohode i biciklisti.

Blizu piramide je HIŠA VINA CUK. S njezinih se terasa pruža pogled na Lendavu, lijepo je uređen okoliš. Svi objekti pokriti su trstikom što im daje posebnu draž.

Hiša je otvorena petkom, subotom i nedjeljom od 13 do 21 sat, a uz vrhunska vina u ponudi su hladni naresci, lendavska gibanica.

S najviše se točke nepreglednih lendavskih gorica spuštamo malo niže do kapelice Svete Trojice. Na krajnjem je dijelu vinorodnog brežuljka i poput čuvara, zaštitnika, bdije nad gradom. Na tome je mjestu, zbog iznimnog položaja, nekad bila kula stražara. Kako nikad nije dospjela u ruke Osmanlijama, stanovnici su u znak zahvalnosti 1728. podigli crkvicu i posvetili ju

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.37

ffelov toranj usred lendavskih gorica

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.38

Svetoj Trojici - Svetom Trojstvu. U kapeli je pohranjena mumija vojskovođe Mihaela Hadika, jednog od najvećih junaka u bitkama s Turcima. Oko kapela je najstarije groblje u Lendavi. Poznato je po iznimnim spomenicima, no tu više nema ukopa.

Župa Svete Katarine do 1777. pripadala je Zagrebačkoj nadbiskupiji, danas Murskosobotskoj biskupiji Spustili smo se niz vinorodni brijeg i do lendavskoga starog grada, svojevrsnog simbola mjesta. Prvi put se spominje godine 1272. Njime su

Fosilni hrast u parku Lipa

Piramida je danas zaštićeni kulturni spomenik

Tri zviri - prilika za osvježenje

Kazališna i koncertna dvorana

gospodarile plemićke obitelji Bánffi, Nádasdy, Esterházy. Od 1973. pretvoren je u muzej. Ima bogatu zbirku oružja, arheološki i etnološki odjel.

U vitrinama se čuva i zbirka s tri ti- Župna crkva Svete Katarine, duhovno je sredi suće leptira iz cijeloga svijeta. Župna crkva Svete Katarine duhovno je središte Lendave. Krasi je barokni zvonik, ima četiri oltara, a posebice je lijep oltar Svetoga Križa. Malo je poznato da je župa Svete Katarine do 1777. pripadala Zagrebačkoj nadbiskupiji, danas pripada Murskosobotskoj biskupiji.

Lendavom je lijepo prošetati do Evangelističke crkve, Sinagoge, Koncertne dvorane i kazališta. Ima lijepo uređenih trgova, parkova.

Dosta je trgovina. Ni parkirno se mjesto dugo ne traži, ali kako trgovački centri nisu daleko od središta, najbolje je malo s Miha Kovačić, voditelj razglednog noge na nogu, pa u obilazak. stupa - pogled s vrha je nezaboravan

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.39

sagrađen hotelski kompleks Lipa.

I nastavlja se priča o ljekovitoj zelenoj parafinskoj vodi, jedinstvenoj u Europi. Pa kad ste već vikend odredili za boravak u Lendavi, lijepo se i okupati. Posebno je u ponudi paket - odmor za cijelu obitelj. Direktorica Termi Helena Sredenšek kaže da ljudi dolaze iz cijele Europe, a privlači ih kvaliteta vode, bogatsvo sa-

Hiša vina Cuk

Direktorica Helena Sredenšek - parafinska termalna voda jedinstvena je u Europi

ište Lendave

Do devedesetih je godina kupalište u Petišovcima bilo iznimno popularno, danas su to Terme Lendava Terme u Lendavi imaju osam stoljeća dugu tradiciju. Petišovce smo spomenuli na početku priče zbog nezaboravnih izleta, kupanja. Uživalo se u termalnoj vodi s mirisom nafte. Kako je devedesetih godina kupalište zatvoreno, tih je godina

držaja. U Termama je osam bazena od gotovo dvije tisuće četvornih metara s temperaturom vode od 28 do 38º. Prošećete li se pak parkom hotela, vidjet ćete fosilni hrast star 1600 godina, a osobito je dojmljiva njegova veličina.

Priči za kraj - malo o hrani, delicijama. Nude ih na svakom koraku.

Od čuvenog bograča, kosane masti, ritoša, pereca, lendavske gibanice.

Domaćega kruha. I nigdje bez vina.

Miha Kovačič, voditelj razglednog stupa Vinarim, otkrio nam je da je u pripremi projekt za adventsko ukrašavanje tornja svjetlosnim efektima.

Ali dotad još ima vremena. Stoga put pod noge pa u Lendavu.

Orijentir znate - svjetionik na vinskom otoku.

Stari Grad - bogata muzejska postava

U kapelici Svete Trojice prirodno je očuvana mumija viteza Mihaela Hadika

Sinagoga u Lendavi jedna je od dvije u Sloveniji

Cersaie

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.44

Dom i interijeri

Vatra kao atrakcija prostora

Dekoracija koja st

Kamini na bietanol idealni su za uvođenje elementa vatre, jer su l dimnjaka, lako se održavaju i atraktivno izgledaju Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing.arh. kontakt@interijernet.hr

Cersaie 2015

Najnoviji trendovi u svijetu keramike U Bologni je održan sajam Cersaie, koji je pokazao najnovije trendove u svijetu keramike.

Pojam keramike kao hladnog materijala rezerviranog samo za kuhinje i kupaonice je nestao. Ovo je materijal koji nalazi svoje mjesto na podovima svih prostorija, zidovima i elementima namještaja. Neutralnih, mirnih boja ili živahnih kompozicija, u vjernoj imitaciji strukture drveta, kamena, cementa ili betona, ovaj materijal postaje vizualno topao i bogat na dodir. Šesterokut je oblik sezone i primjenjuje se u svim formatima i dezenima. Retro dizajn je prisutan i kroz druge formate i uzorke, kao i elementi namještaja u interijeru pa je odabir ovakvog

stila pun trendovski pogodak. Jedan od njih je svakako i imitacija opeke.

Pločice u imitaciji drveta su još uvijek jako popularne. Ono što je novost je slaganje pločica u imitaciji hrđavih metala u formatu koji imitira parket. Reljef je također trendovski uzorak, ali na način da reljef sadrži i print cvjetnog uzorka, apstraktne geometrije ili čiste apstrakcije. Isto se odnosi i na sami otisak reljefa.

Imitacija betona i cementa je i dalje popularna, ali je imitacija mramora hit, a osobito bijelog.

Sve je popraćeno zelenilom, retro namještajem ili onim jednostavnih linija, a uz ogledala je obavezna integracija led rasvjete.

Piše: I. Galović Ninić, dipl. ing.arh. www.interijeNET.hr

Vatra je oduvijek stvarala poseban ugođaj, bilo da se radi o vanjskom ili unutranjem prostoru. Tako je ostalo sve do danas, kada se ovaj element uvodi u prostor kao dekoracija, stvarajući vizualan dojam ugode.

Kamini na bietanol idealni su za uvođenje elementa vatre, jer su lako dostupni, ne zahtijevaju instaliranje dimnjaka, lako se održavaju i atraktivno izgledaju. Moguće ih je postaviti u vanjske i unutarnje prostore, mogu biti i fleksibilni pa se priča o vatri može protezati po cijelom domu. Ipak, najčešće ih se postavlja u dnevni trakt.

Kamini mogu biti samostojeći ili instalirani na zid, mogu poslužiti kao prostorna barijera ili poveznica. Klasičniji način je instaliranje na zid, kao imitacija pravog kamina, dok su pomične verzije kamina integrirane u klub stoliće ili kao samostalni dekorativni elementi inovativnija i još

dio namještaja.

Ukoliko želite stvoriti mali kutak za odmor, uz čitanje knjige i plam vatre, smjesti-

Ukoliko želite stvoriti mali kutak za odmor, uz čitanje knjige i plam vatre, smjestite kamin u diskretni dio prostora i stvorite ugodan ambient atraktivnija verzija.

Ovakav je kamin jednostavno prenijeti iz vrta u dnevni boravak i obrnuto. Na taj način vatra kao dekorativni element postaje lako dostupna na svim mjestima.

Vrlo su atraktivna rješenja u kojim se kamin na bietanol postavlja u vrlo izražajnu zonu dnevnog boravka ili blagovaonice, na način da dijeli ili povezuje ove prostore.

Stavarajući kružnu vezu, element vatre je vidljiv iz svih pozicija dnevnog trakta te tako i maksimalno učinkovit. Može biti izveden kao samostalan element ili kao

te kamin u diskretni dio prostora i stvorite ugodan ambient. Ovakva će postava biti jednako atraktivna i ugodna.

Glamm Fire

lako dostupni, ne zahtijevaju instaliranje

Za sve one koji ne žele naglasiti kamin, ali žele povremeno vizualne efekte vatre u svom domu, preporuča se uvođenje kamina koji su integralni dio klub stolića ili komode za tv. Druga je verzija uvođenje samostalnog kamina koji je oblikovan kao

dekorativni element te ne privlači pozornost na način na koji bi to činio kamin.

Kod postave kamina u prostor je važno prilagoditi funkcionalnosti i izgled samog prostora onome što želimo postići. Uživajte u efektu vatre, jer je jedinstven!

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.45

tvara vizualan dojam ugode

ČOKOLADNI MUSS SA SLADOLEDOM OD BOSILJKA (4 porcije) Muss:

Biskvit:

• 0.09 kg čokolade sa 53% kakaa • 0.2 l vrhnja za šlag • 1 jaje • Čajna žličica ruma • Čajna žličica konjaka

• 2 žlice brašna • 2 žlice šećera • 2 jaja

Sladoled: • 0.4 l mlijeka • 0.1 l vrhnje za šlag • 0.08 šećera

• Bosiljak • 1 mahuna vanilije • 2 žumanjka

Za biskvit odvojimo žutanjke od bjelanjaka. Izmiksamo bjelanjke, a u žutanjke umiksamo dvije žlice šećera da bude pjenasto te dodamo u snijeg od bjelanjaka i brašno, lagano promiješamo te stavimo u pećnicu na 180 stupnjeva na 10 minuta.

Za muss izmiksamo šlag, ratopimo čokoladu. Jaje, rum i konjak tučemo na pari da dobijemo gustu pjenu te dodamo rastopljenu čokoladu, pomiješamo i umiješamo šlag. Muss stavimo na biskvit te sve zajedno stavimo u frižider da se ohladi.

Mlijeko, vrhnje, mahunu vanilije i polovicu šećera prokuhamo, ostalu polovicu šećera i jaja (2 žumanjka) pjenasto izmiksamo i zakuhamo u mlijeko, maknemo s vatre i ohladimo. U ohlađenu smjesu stavimo svježi bosiljak i izmiskamo štapnim mikserom. Smjesu od bosiljka stavimo u mašinu za sladoled.

KUPON

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.42

GASTRO

Večera za dvoje u restoranu Bedem

Ime i prezime Adresa Broj mobitela Kupon izrežite i pošaljite u kuverti ili na dopisnici na adresu: Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za večeru u Bedemu”.

Ime sretnog dobitnika objavljujemo u sljedećem broju koji izlazi 30.10.2015. godine.

KUPON NE VRIJEDI ZA KONZUMACIJU PIĆA

Dobitnica iz prošlog broja: Milena Šimek, Toplička 79, Kneginec G.

Sastojci • 1 kg svinjska potbušina • 0.40 kg mahune • 0.30 krumpira • 0.10 bučinih koštica • Sol • Papar • Svježi začini

Priprema Svinjsku potrbušinu očistimo od rebra, kože i sloja masnoće. Začinimo te stavimo pečimo sa svježim začinima na 100 stupnjeva 4 sata. Mahune pirjamo na luku.

Krumpir očistimo, izrežemo na kriške te kuhamo. Bučine koštice izmiksamo u blenderu. Kad je potrbušina pečena izrežemo na osam komada, uvaljamo ih u mljevene bučine koštice, serviramo na garnituri od mahuna i krumpira i prelijemo s malo umaka od pečenja.

GOVEĐI SAVITAK SA RAVIOLIMA OD BUČE (4 porcije) Sastojci • 0.80 kg goveđeg bočinga (potkoljenice) • 0.60 krumpira • 0.20 buče • 0.30 janječa maramica • 0.25 brašna

• 1 jaje • Sol • Papar • 0.2 l mlijeko • 0.05 maslac

Priprema Goveđi bočing očistimo od žilica, stavimo kuhat sa korijenastim povrćem i začinima te kuhamo 5 sati. Krumpir očistimo, skuhamo ocijedimo od vode, dodamo maslac, mlijeko, sol i začinsko bilje te napravimo pire. Buču očistimo, skuhamo uz dodatak đumbira te propasiramo. Od brašna, jaja i soli zamijesimo tijesto, razvaljamo, izrežemo krugove te ih punimo pasiranom bučom. Kuhani bočing razmrvimo rukama te zamotamo u prijanjajuću foliju da dobimo oblik valjka i stavimo u hladnjak dok se ne ohladi. Hladno režemo na četiri dijela te svaki posebno umotamo u janjeću maramicu. Spoj janjeće maramice zapečemo na vručoj tavi. Savitak stavimo kuhat u tamni umak od pečenja i serviramo sa pireom sa začinskim biljem i raviolima od buče.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.43

SVINJSKA POTRBUŠINA U KOŠULJICI OD BUČINIH KOŠTICA (4 porcije)

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.48

AUTO zona

Toyota mobitel vozačima tijekom vožnje Zabrinuta zbog sve većeg broja stradalih osoba u prometu zbog korištenja mobilnih telefona tijekom vožnje, Toyota je smislila simpatičnu i genijalnu reklamu kojom je na daljinu u mogućnosti ugasiti veliki broj mobilnih telefona. Naime, Toyota je iskoristila mogućost iOS i Android telefona kojima je moguće izdavati glasovne naredbe te je putem radio stanice emitirala zvuk (Hey Siri za iOS odnosno OK Google za Android) te je nakon toga emitiran glas kojim se mobitelu naređeno da ode u takozvani zrakoplovni način rada, gdje ga je nemoguće koristiti za zvanje i slanje poruka. (ap)

Njemački ADAC-a testirao je zračne jastuke za putnike na stražnjim sjedalima.

Očekuje se da će oni postati obavezna oprema na svima automobilima do 2020 godine

BMW M4 GTS razvija brutalnih 500 KS Koncept je predstavljen ovog ljeta u Pebble Beachu, a sad je BMW i službeno lansirao M4 GTS. Snagu daje 3.0 V6 TwinPower, koji razvija 500 KS i 600 Nm. Motor je uparen sa sedamstupanjskim mjenjačem M DTC što omogućava sprint do stotke za 3,8 sekundi, dok je najveća brzina ograničena na 305 km/h. BMW M4 GTS krug na Nürburgringu prošao je za 7.28 minuta, a to je za 30 sekundi brže od standardnog M4. Serija će biti ograničena, proizvest će se samo 700 primjeraka. Cijena još nije poznata. U odnosu na standardni M4, izvedba GTS ima bitno agresivniji dizajn, novi poklopac motora i podesivo stražnje krilo od karbonskih vlakana. (ap)

Google Maps dodao Svi korisnici Google Maps navigacijskog servisa bit će oduševljeni novom opcijom koju je ova aplikacija dobila s novom besplatnom nadogradnjom. Naime, Google će uskoro svim korisnicima

Volvo predstavio sustav autonomne vožnje Volvo je skinuo veo tajne s novog sučelja za autonomnu vožnju poznatog pod nazivom IntelliSafe Auto Pilot. Kad vozač dođe na dionicu ceste gdje je moguća samovožnja, automobil će posebnom signalizacijom obavijestiti vozača da je ova opcija moguća. Ukoliko vozač istovremeno povuče dvije ručice smještene kod volana, aktivirat će sustav samostalne vožnje i kontrolu u potpunosti prepustiti automobilu. Kada samovozeći način rada više ne bude dostupan u odnosu na prometnicu, vozilo će upozoriti vozača, a ukoliko on ne odreagira, vozilo će se sigurno zaustaviti. (ap)

Alfa Romeo SUV stiže iduće godine Temeljit će se na limuzini Giulia, a proizvodnja počinje u prvom kvartalu 2016. Sergio Marchionne, predsjednik Fiat Chrysler Automobilesa (FAC) rekao je da su pripreme za crossover završene, te da će biti temeljen na nedavno predstavljenoj limuzini Giulia. Još nije objavljen naziv automobila, no zna se da će mu na tržištu glavni rival biti BMW X3. Proizvodnja će započeti u prvom kvartalu 2016., a u salone stiže u rujnu iduće godine. (autoportal.hr)

DS proslavio 60. rođendan U četvrtak, 6. listopada 1955. model DS 19 prvi je put predstavljen na Salonu automobila u Parizu u prostoru Grand Palais. Za sve suvremenike bilo je to istinsko otkriće: oblikovane linije, neviđena udobnost i vozna svojstva zahvaljujući hidrauličkom sustavu. Taj sveobuhvatan sustav primijenjen je na spojku, kočnice, upravljanje i mijenjanje stupnja prijenosa i time poboljšava aspekte vožnje te čini automobil DS modelom poznatim po svojoj udobnosti. Avangardni automobil već je prvog dana prodan u 12 000 primjeraka.

Deset dana kasnije, po zatvaranju Salona, ukupno je 80 000 automobila DS pronašlo svog kupca. (ap)

Rukometni klub PPD Zagreb preuzeo Rukometni klub Prvo plinarsko društvo Zagreb (PPD) preuzeo je nova sponzorska vozila tvrtke Automobili Lončar.

Preuzimanje ukupno dvanaest vozila i pojačavanje voznog parka održalo se u salonu automobila Lončar, što je nastavak dvogodišnje suradnje koju su prije nešto više od godinu dana potpisali direktor PPD Zagreb Ante Ančić i voditelj prodaje Automobila Lončar Romano Puček.

- Mi smo izuzetno zadovoljni suradnjom s rukometnim klubom PPD Zagreb i nadamo se kako nećemo samo ostati na tome te da ćemo nakon isteka ugovora nastaviti suradnju – kazao je direktor pro-

daje Automobila Lončar Romano Puček.

Romano Puček je također kazao kako je vrijednost ugovora s PPD-om oko 600 tisuća kuna godišnje i podsjetio kako je sam dogovor s klubom jedan od najboljih i najlakše dogovorenih, te pohvalio suradnju s glavnim menadžerom Božidarem Jovićem i direktorom kluba Ante Ančićem.

Božidar Jović je napomenuo kako se sve više igrača javlja za vožnju njihovih automobila te se nada kako su i oni pomogli Automobilima Lončar u širenju svoje prodaje na šire područje i sam grad Zagreb.

- Godinu dana prošlo je od početka našeg poslovno-partnerskog programa s

tijekom navigacije u stvarnom vremenu dojavljivati informacije o prometnim gužvama ili nesrećama, te predlagati alternativne rute. Iako ove usluge komerci-

Oprez pri izmjeni kotača

jalne navigacije imaju već neko vrijeme, bit će zanimljivo vidjeti kako će ih Google implementirati, te što će točno biti izvor tih informacija. (ap)

POPUT NOVIH

Piezo brizgaljke odsada se mogu i servisirati Jedna nova stoji 3000, a reparirana 1250 kn, lijepa vijest za vlasnike suvremenih dizelaša Nova generacija turbodizelskih motora (od 2005.) opremljena je piezo brizgaljkama. Prednosti u usporedbi s elektromagnetskim je triput veća brzina i preciznost, uz devet poput metka brzih i preciznih impulsa ubrizgavanja po jednom radnom ciklusu. Rade na principu kristala, koji se djelovanjem strujnog napona širi i tako aktivira rad brizgaljke. Imaju optimiziranu konstrukciju s manjim brojem sastavnih dijelova. Beki su vrlo osjetljivi...

Piezo element, koji je sastavni dio tijela brizgaljke, djelovanjem visokonaponskog signala ECU računala (130 V) i promijenjene valne dužine (20-30 μm) munjevitom brzinom omogućuje nekoliko preciznih visokotlačnih ubrizgavanja dizelskog goriva (300-1800 bara).

Ali, utjecajem visokog tlaka, ne-

pravilnog održavanja i nečistoća u gorivu kod ovog tipa često se javlja propuštanje u povratni vod, zbog habanja upravljačkog hidrauličkog ventila injektora.

Otežano brtvljenje brizgaljki, zbog istrošenja kontaktnih ploha, izaziva nekontrolirano curenje goriva u cilindre i plavi dim nakon

duljeg rada u leru. Uzrok je u habanju i oštećenju brtvenih ploha, uslijed visokih tlakova i nečistoća. To rezultira poteškoćama kod pokretanja motora ili naglim gubitkom snage pri agresivnijem ubrzavanju vozila. Nastaje opasnost nekontroliranog curenje goriva u cilindre, zbog oštećenja brtvene površine na ulošku brizgaljke, što može izazvati oštećenje i pregaranje klipova.

Popravak, odnosno repariranje sastoji se od rastavljanja i ultrazvučnog čišćenje svih sastavnih dijelova, pregleda mikroskopom i identifikacija nastalih oštećenja. Mikroskopski je pregled nužan, kako bi se utvrdio stupanj oštećenja brtvenih ploha te ocijenila mogućnost obnavljanja. Posljednja faza profesionalno odrađene reparacije je kalibracija i testiranje prema ispitnom protokolu, na ispitnom stolu. (ap)

Automobilima Lončar i stvarno mislimo kako će ova suradnja potrajati i duže. S njima imamo situaciju u kojoj smo svi na dobitku – rekao je glavni menadžer kluba Božidar Jović Igrač PPD Zagreba, Zlatko Horvat je kazao kako su on i suigrači vrlo zadovoljni s vozilima koja su im ponuđeni te su ponosni nositelji tog znaka.

- Odabir vozila među igračima i nije neki problem. Oni igrači koji imaju obitelj dobivaju karavane, a oni mlađi dobivaju Peugeote 308 – zaključio je Zlatko Horvat. (Nenad Kocijan)

SINIŠA SOVIĆ

nova sponzorska vozila Automobila Lončar

Izmjena kotača je jednostavan, ali zahtjevan zahvat, kojeg trebate napraviti promišljeno i odgovorno. Dobro zakočite automobil, te s po dva podmetača osigurajte kotače na suprotnoj strani od kotača podignutih dizalicom.

Prije nego postavite dizalicu, popustite vijke kotača.

Oni često zapeku, te ih je najlakše popustiti trzajem, što se ne smije raditi dok su kotači u zraku. Pri postavljanju dizalice, pazite da bude na tvrdome i u vertikalnom položaju.

Nakon podizanja automobila,

do kraja odvijte vijke i skinite kotač. Dok je kotač skinut, ni u kojem se slučaju ne podvlačite tijelom, rukama ili nogama pod automobil, jer je to vrlo opasno.

Stavite rezervni kotač i umetnite vijke. Najprije ih uvijte rukom, a potom ključem, stežući ih u nekoliko koraka, ‘u križ’. Treba ih dobro pritegnuti prije spuštanja kotača, kako bi se dobro centrirali na ležištu. Tada spustite kotač te do kraja pritegnite vijke. (ap)

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.49

SAVJET

o stvarne informacije o prometu

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.40

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.41

Rasvjeta je daleko nadmaš

Najnoviji trendovi se poigravaju odnosom materijalnog i nematerijanog, oblikovanja i svjetla kao funkcije, vid Carola Merello

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.46

Svjetlo je fizički i metafizički fenomen kojim su se bavili brojni filo

Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr

U Milanu je ove godine održan sajam rasvjete, Euroluce koji je pokazao najnovije trendove u rasvjeti. Svjetlo je jedna od vodećih ovogodišnjih tema, a UNESCO je proglasio 2015. „Internacionalnom godinom svjetla“.

“Ledice“ su zakon Najnoviji trendovi se poigravaju odnosom materijalnog i nematerijanog, oblikovanja i svjetla kao funkcije, vidljivog i nevidljivog. Led rasvjeta je dugotrajna, često dugotrajnija od same armature pa je pitanje oblikovanja postalo beznačajno. Dva su osnovna smjera u trendovima oblikovanja rasvjethih tijela - prvi se odnosi na maksimalno minimiziranje žarulja i njihovu asimilaciju u arhitekturu. Žarulja postaje izvor svjetla i oblik.

Kombiniranjem različitih veličina, boja i oblika, stvaraju se kreativni oblici koji daju novu dimenziju samoj žarulji. Ono što je nekada bio predmet skrivanja u kalup, sada izlazi na površinu i postaje dekoracija. Kuhinje, blagovaonice, dnevni boravci ili spa-

vaće sobe postaju prostor za isticanje ljepote upravo ovakvih dizajnerskih oblika. Osim isticanja same žarulje, ona se smještava u konkretne oblike, koji su više dekorativni predmeti, negoli rasvjetna tijela, ali sa obaveznim ekološkim prizvukom. Drugi smjer

Brzi razvoj led tehnologije je doveo do pomicanja klasičnog shvaćanja rasvjete i njene funkcije. Led rasvjeta je dugotrajna, često dugotrajnija od same armature pa je pitanje oblikovanja postalo beznačajno

šila svoju osnovnu funkciju

dljivog i nevidljivog Obrt G&N vrši usluge: - čišćenje (kuća,stanova, poslovnih prostora i stubišta zgrada) - glačanje - uređenje interijera (popravak i sklapanje namještaja; namještaj po mjeri; idejna rješenja prostora).

Informacije na mobitel: 098/903 07 14

u trendovima se odnosi na ponovno otkrivanje oblika koji postaju važniji od same funkcije i rekonstrukciju povijesnih oblika. Postoji određena nostalgija prema građanskom stilu ranih 20-tih godina 20. stoljeća. Lampe sa nabranim abažurom i lusteri sa kuglama od puhanog stakla su najbolji podsjetnici ovoga vremena.

Svjetlosne priče Sa jednakom romantičnom nostalgijom se javlja i futuristički pri-

stup, stvarajući i bogatstvo sjene, ne samo svjetla. Ovakvi se oblici kombiniraju sa jednostavnim komadi-

ma namještaja. Velikih su dimenzija, što dodatni pojačava vizualni dojam. U konačnici, moglo bi se reći

da su dizajneri rasvjete počeli pričati svjetlosne priče, a rasvjeta je daleko nadmašila svoju osnovnu funkciju.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.47

ozofi i teolozi

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.50

Game & tech world Od najboljih ga d Huawei P8

Facebook uvodi novine na profilne fotografije

Facebook uvodi nekoliko novina koje će zaintrigirati mnoge korisnike popularne društvene mreže. Korisnici će imati mogućnost postavljanja profilne fotografije u GIF formatu i to u trajanju od sedam sekundi. Kratki video aktivirat će se kada osoba pristupi vašem profilu. Uvodi se i automatsko micanje određenih profilnih fotografija ili videa.

Naprimjer, možete postaviti božićnu profilnu fotografiju s određenim vremenskim trajanjem. Po isteku će vam se vratiti stara fotografija. Treća novost je mogućnost postavljanja većeg broja vijesti na vrh profilne stranice, dok će informacije o tome gdje radite, koji su vam hobiji, omiljena hrana biti prikazane u jednom redu.

Najkorišteniji internetski preglednik u rujnu bio je Google Chrome. Drugo mjesto pripada Firefoxu, a treće Internet Exploreru. Slijede Safari, Opera...

Google predstavio Nexuse, Chromecast i tablet Pixel C

Proizvođači Nexusa su Huawei i LG. Nexus 5X dolazi si 5,2 inčnim ekranom razlučivosti 1080p, šestojezgrenim Snapdragonom, 2 GB RAM-a i 16 ili 32 GB interne memorije. Nexus 6P ima nešto veći zaslon dijagonale 5,7 inča, osmojezgreni Snapdragon, 3 GB radne memorije, a korisnici mogu odabrati između modela s 32,64 ili 128 GB interne memorije. Dolaze s Android 6.0 Marshmallow OS-om. Cijena počinje od 500 dolara za slabiji model pa na više. Predstavljen je i obnovljeni Chromecast koji pretvara vaš TV uređaj u multmedijalni centar, a prodavat će se po cijeni od 35 dolara. Na koncu prezetacije predstavljen je novi tablet Pixel C s 10,2 inčnim ekranom, četverojezgrenim procesorom i 3 GB RAM-a. OS tableta je također Androdi 6.0. Cijene kreću od 500 dolara za model od 32 GB memorije.

lošija kamera, ali

Vrlo dobar zaslon i osmojezgreni procesor s 3 GB radne memorij više aplikacija istovemeno te sve dostupne igre izvode se fluidno Huawei P8 nasljednik je prošlogodišnjeg modela Ascend P7. Osim boljeg hardvera i dorađenog dizajna novi je model izgubio Ascend u nazivu. P8 je Huaweijev top model i ulazi u arenu s Galaxyjem S6, HTC One M9, Xperijom Z3... Jednodijelno aluminijsko kućište prati trendove koje je odavno postavio Apple, a kasnije su prigrlili i ostali proizviđači. Ovdje se vidi da je Huawei “posudio” nešto dizajna od Applea, što nimalo nije loše s obzirom da njihovi uređaji slove za najelegantije na tržištu.

5,2 inčni zaslon rezolucije 1920x1080 ima gustoću od 424 piksela po inču. Prikaz je oštar i pruža vjeran prikaz boja, a neće biti problema niti sa vidljivošću pri danjem svjetlu. Za zaštitu od grebanja i pucanja pri padu zadužen je Gorilla Glass 3. Da bi se sve aplikacije odvijale bez zastajkivanja

zadužen je Hisilicon Kirin 930 SoC kojeg proizvodi Huawei uparen s čak 3 GB radne memorije. Što se tiče interne memorije većina će izabrati 16 gigabajtni model (postoji i 64 GB verzija).

Kao plus navodimo i mogućnost povećanja memorije MicroSd karticama do 128 GB. Huawei se ovdje odlučio

PREDNOSTI + Kvaliteta izrade + Zaslon + Hardver + Cijena

NEDOSTATCI - Dual SIM ne funkcionira s MicroSD karticom - Kamera

na pomalo čudan potez, naime radi se o dual SIM uređaju kod kojeg je moguće istovremeno koristiti dvije katice, no druga SIM kartica dijeli slot s memorijskom karticom pa ukoliko proširite memoriju nećete biti u mogućnosti koristi drugi SIM, naravno vrijedi i obrnuto. Huawei P8 kao temelj koristi Android 5.0 Lollipop s vlastitom nadog radnj om sučelja koje podsjeća na iOS.

Dirt Rally dobio nove stazi i dva automobila Iako se još uvijek nalazi u razvojnoj fazi Dirt Rally svakom novom nadogradnjom sve je bolja igra. Posljednji dodatak nosi oznaku 0.8 i donosi 12 staza iz Finske. Osim toga, tu su dva nova automobila - Subaru Impreza 2001 i Ford Focus RS Rally 2001. Dodana je mogućnost podešavanja Championshipa (broj staza, težina protivnika). Ispravljeni su uočeni propusti koje su prijavili korisnici, dorađeni su zvukovi kod pojedinih automobila, poboljšano je upravljanje... Ukoliko još niste vlasnik Dirt Rally možete kupiti na Steamu po cijeni od 45 eura. Iako se ne radi o maloj svoti, Codemastersova rally simulacija već u ovoj fazi razvoja pruža sate zabave, a u finalnoj inačici koja se očekuje krajem godine trebalo bi stići još atraktivnih dodataka.

je i više nego dobro se nose sa svim zatjevima. Rad s o i bez zastajkivanja

Kvaliteta izrade najvišem je nivou, a prilikom dizajniranja uređaja neki su elementi “posuđeni” od iPhonea što nikako nije loše s obzirom da slove za najelegantije Nudi pregršt opcija, ali će zahtijevati određeno vrijeme za privikavanje.

Sve operacije se izvode potpuno fluidno i bez zastajkivanja. Ugrađena kamera od 13 megapiskela opremljena je LED bljeskalicom, a snimljene fotografije su zadovoljavajuće kvalitete, no ipak nijansu slabije nego kod Galaxya S6 i LG-a G4. Baterija kapa-

citeta 2600 mAh ne odsakče previše od konkurencije što znači da će s punjenjem izdržati cijeli dan, dok će oni manje zahtjevni možda izvući i dan i pol bez posezanja za punjačem.

Ono u čemu Huawei pobjeđuje je cijena koja je i do 1000 kuna manja nego kod konkurencije pa se može oprostiti nešto slabija kamera.

RECENZIJA ALBUMA

Vatra

Zmajevi na vjetru Svojim sedmim albumom s novim pjesmama grupa Vatra definitivno ulazi u arenu često osporavanog, no izrazito zahtjevnog srednjostrujaškog popa i spremna je na sučeljavanje s najpoznatijim izvođačima te grane glazbe.

“Zmajevi na vjetru” donose hit Vatrine karijere - “Tango” - a kao časna pratnja tu su “Jantar”, “Kraj”, “Saturn”, “Vedro” i naslovna pjesma.

Začini su na tragu grupa Muse, Kings of Leon, Coldplay, Depeche Mode te naravno U2, to je pop-muzika napisana i izvedena tako da je se nitko ne bi trebao sramiti. Svatko tko je bio na jednom koncertu ove grupe zna da je kilometraža od stotina raznih nastupa

učinila svoje i da je Vatra koncertni bend izuzetne međusobne interakcije i energije, dovoljno jak da drsko nove pjesme premijerno objavi na live-albumu.

Pjevač Vatre Ivan Dečak pokazat će na naslovnoj pjesmi da je slušao Pipse i Rundeka i zazvučati kao da se zarazno zadovoljno češka po trbuhu dok pjeva ovaj broj, a zaključna “Vedro” ostavlja slušatelja u pozitivnom zen-stanju, kada prolazak svake sekunde znači da ste sve više bliži općem unutarnjem miru. Iako to već čine i sada, dobar dio ovih pjesama će nam u narednom vremenu dosađivati s radio-prijemnika.

I uglavnom nećemo biti protiv da ih čujemo. muzika.hr

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.51

dijeli tek nešto i je jeftiniji

Glazba

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.52

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.53

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.54

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.55

ALPAKA, BISER, CINIZAM, DAVID, GALIJA, JARUŽALO, JELEN, KALIJ, KNIN, KONOBA, LALOKA, LOVINA, MALAKOLOGIJA, MINIVAL, NARVAL, OLIB, PERISKA, POHANAC, POSLUŽAVNIK, RIKŠA, RING, RISAN, SKALA, TENIS, UHO, ZAHOD, ZAJEDNICA, ZAVJET, ZAVOJ, ŽIRI

POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”.

Dobitnica poklon križaljke iz prošlog broja: Dubravka Breški, Trenkova 25, 42000 Varaždin

Poklon križaljka Ime i prezime Adresa Broj mobitela

Rješenje

svakom manjem kvadratu moraju biti brojevi od 1 do SUDOKU Udevet bez ponavljanja (matematika nema veze s igrom - nema nikakvih zbrajanja, oduzimanja, množenja...). Također u svakom vodoravnom i okomitom redu moraju biti brojevi od 1 do 9, također bez ponavljanja.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.56

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.57

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.58

Znanost, psihologija i zdravlje Test: Izaberite školjku i otkrijte što govori o vama – pogađa “u sridu”!

Pogledajte ove tri školjke na gornjoj slici. Koja školjka vas je privukla? Koja od njih vam je najprivlačnija?

Izbjegnite izbor prema najdražoj boji i odaberite onu koja vam je najinteresantnija u ovom trenutku.

Autor: atma.hr

Školjka 1 Poleđina ove školjke je vrlo različita od onoga kakva je iznutra.

Izvana je gruba sa šiljcima koji izbijaju iz nje kako bi zaštitili stvorenje koje je nekad bilo nastanjeno u ovoj školjci. Odabir ove školjke indicira da ste preživjeli oluje u životu i da ste sada mnogo jači i mudriji zbog tih iskustava. Ipak, nosite ožiljke ali to je nešto što ne mora biti stalno. Osjetljiva ste i nježna osoba i zaštita vam je bila važna nekad baš kao i sada. Teško je biti okružen negativnim ljudima i morate ograničiti vrijeme provedeno s njima kako bi zaštitili svoju delikatnu prirodu. Naravno, reći ćete da je ponekad

nemoguće potpuno se izolirati od onih koji su negativni – to može biti član vaše obitelji, netko na poslu ili čak klijent. U tom slučaju važno je koristiti neku vrstu zaštitnog rituala kao što je zamišljanje samog sebe u čahuri bijele svjetlosti kako molite Boga da vas zaštiti. Također možete zamisliti ogledala oko sebe koje reflektiraju negativnost natrag ali ju pretvaraju u ljubav. Morate zadržati svoju vlastitu energiju – ne da se osjećate iscrpljeni zbog onih koji se hrane vašom lijepom energijom. Osigurajte si dovoljno vremena sami sa sobom za ponovnu izgradnju svoje energije.

Školjka 2 Ova školjka je glađa izvana nego iznutra. Slika prikazuje brazde koje se šire od dna prema vrhu… skoro kao zrake sunca koje se presijavaju. Baš kao i ova školjka, vaše zrake uvelike obasjavaju one koji dođu u kontakt s vama. Trebate biti oprezni da se ne istrošite i postanete ogorčeni i grubi zbog toga što previše dajete ljudima.

Naučite povremeno kazati „NE“.

To ne znači da da ćete prestati odašiljati prekrasne zrake svjetlosti ljudima, samo budite svjesni vaših vlastitih potreba i postavite

si granice. Ova školjka je savršeno simetrična i baš kao i školjka, vi volite da je sve u savršenom redu u vašem svijetu, jednostavno i uravnoteženo. Imali bi koristi od strukture, rutine, organizacije i izrade liste zadataka. Međutim, znajte da stvari ne moraju biti čitavo vrijeme savršene. Naučite se prepustiti stvarima u životu.

Težite perfekciji što dovodi do razočaranja kad osjećate da niste tome dorasli. Znajte da ste dovoljno dobri, bez obzira vjerujete li u to ili ne.

Školjka 3 Ova školjka je glatka na cijeloj svojoj površini sa prekrasnim točkastim uzorkom izvana. Školjka ima malu pukotinu koja se ne primijeti na prvu. Iznutra ima strukturu nalik na zube koja kao da upozorava – „dalje od mog doma“. Ukoliko ste izabrali ovu školjku, to ukazuje da je vrijeme da napustite nešto što vam više ne koristi. Smatrate da vuk dlaku mijenja ali ćud ne, ali možda i nije tako. Možete se promijeniti ako se tome stvarno posvetite.

To je izbor koji samo vi možete napraviti. Kada dopustite drugima

da zagospodare vašim životom, dajete im moć da kreiraju vaš život. Umjesto toga preuzmite vlast i kreirajte život kakav želite.

Možda se morate osloboditi nekih ograničenih vjerovanja temeljenih na iskustvima iz djetinjstva. Možda se morate osloboditi povrijeđenosti iz prošlosti i oprostiti kako bi mogli nastaviti dalje i zaista kreirati život kakav zaslužujete.

Možda trebate otvoreno kazati nešto ili ste otvoreno govorili ali umjesto da dolaze iz ljubavi, riječi su dolazile iz povrijeđenosti, ljutnje, tuge i frustracije.

Srodne duše

Emotivni odnosi. Duboki udah … i … izdah. Najbolje upoznavanje sebe se se sreću u ljubavnom zanosu. Otvaranjem našeg srca i predajom svemu o Spomenuto izražavanje emocija se vrlo često razlikuje kod partnera, naročito ukoliko je cilj odnosa učenje lekcija po pitanju baš tog kvaliteta. Neki mogu osjetiti stezanje u prsima pri samoj pomisli na bliskost, dok druge može plašiti prevelika udaljenost. I ne radi se ovdje samo o fizičkoj distanci koja sama po sebi stvara nove ispite iz oblasti povjerenja i optimizma, već o emotivnom prostoru u kojem se naše energetske niti srčanog centra sa ili bez naše svijesti o tome, lagano, ali sigurno, upliću snagom ljubavne energije sa srčanim nitima naše voljene osobe.

U tom se smislu, dalje razlikujemo po pitanju ispoljavanja osviještenih emocija, te tako, jedna strana može osjećati da je jedino klizanje na zaleđenoj površini srca sigurno i sigurno, a da je svako topljenje naslaga leda, prijetnja propadanju u nepovratni emotivni ponor. Drugi su u prostranstvu svog emotivnog Bića, došli na ovu divnu planetu, šireći oko sebe bezuvjetnu ljubav, jednako prema svima, obavijajući sve što jest, ne tražeći od vas da budete ovakvi ili onakvi, već potpuno prihvaćajući svaku manifestaciju stvaralačke inteligencije u vašem fizičkom tijelu. Jasno je da će istom silom privučeni partneri različitog kova, nailaziti na reakcije kojima će na ovaj ili onaj način pokušavati se sa opaženom razlikom nose kako sami znaju i umiju. Emocijama preplavljena osoba, koja propada u dubinu sveprisutne ljubavi, s kojom ne zna da diše i da održi sebe u životu, u strahu će se sklanjati iza štita vlastitih uvjerenja.

Jabučni ocat

Djelovat će kao da su sile vatre i vode suprotstavljene jedna drugoj, kao najveći neprijatelji, koji kontinuirano izbacuju jedno drugo iz ravnoteže, očekujući pri tome, da druga osoba treba promijeniti nešto, kako bi boravak u tom odnosu bio podnošljiv, a u konačnoj instanci svog postojanja ugodan, blagotvoran i ugodan.

U ovakvim situacijama, Univerzum nas poziva da vidimo pozitivnu stranu u osjetljivosti koju registriramo kod sebe, ali i kod partnera, kao i da damo važnost komplementarnoj vrijednosti koju sam odnos ima za oboje.

Vatrena strana ima eksplozivnu snagu, izvanrednu pokretačku energiju, moć da u sekundi rasplamsa cijeli svijet i u potpunosti preokrene stvarnost.

Vodena moć ogleda se u sposobnosti da s većom lakoćom prihvati sve i da dopusti slobodnom toku života da odnese sve što ovdje i sada ne pripada.

Uzvišena Inteligencija zna raspored svake čestice u svim svemirima postojanja pa tako i onih koje su se okupile u formi ovog emotivnog odnosa. Postoji savršeno dobar razlog spajanja ove dvije, naizgled, isključive sile, koje u svom emotivnom plesu mogu kreirati beskrajni sjaj duša na vječnoj životnoj stazi, samo ako dopuste jedno drugom da budu ono što jesu i da na taj način održavaju balans. Rješenje je dakle, živjeti u prihvaćanju svega što jest, baš takvo kakvo jest, bez posebnog uplitanja uma, koji plasira ideje o tome da bi svi trebali biti jednaki stvorenoj psihološkoj uvjetovanosti u određenom fizičkom tijelu.

Provjereno oružje u borbi protiv artritisa i bolova u zglobovima!

Ako patite od bolova u zglobovima, vrlo dobro znate da standardni lijekovi pružaju samo trenutno olakšanje.

Najbolji način smanjenja bolova i simptoma artritisa je promjena načina života, uključujući i način prehrane.

Također, možete se okrenuti sredstvima narodne medicine, a jedno od njih je – jabučni ocat.

Kupke Pomiješajte 1 čašu jabučnog octa sa 6 čaša vode i u tome namočite ruke (ili noge). Ako imate bolove u području vrata ili drugom dijelu tijela, stavite oblog na bolno mjesto.

Trljanje Pomiješajte 2 jušne žlice jabučnog octa s 1 jušnom žlicom maslinovog

ulja. Dobro pomiješajte i utrljavajte ovu smjesu u bolne zglobove. Redovna trljanja pomažu i učinkovito olakšavaju tegobe.

Iscjeljujući napitak Rastopite 3 žlice jabučnog octa u 300 ml vode ili bilo kojeg voćnog soka. Konzumirajte ovaj napitak 3 puta dnevno, prije obroka.

Jabučni ocat je odlično i dokazano oružje u borbi protiv bolova u zglobovima, a između ostalog je i snažan antioksidans, koji pomaže čišćenju organizma od toksina. Primijenite na sebi ovo sredstvo narodne medicine i ispričajte svojim prijateljima koji pate od bolova u zglobovima. uspesnazena.com/atma.hr

Najbolje domaće sredstvo protiv bora oko očiju – recept!

e događa upravo u zapletu životnih putanja dvije duše, koje onome što odnos donosi, izlažemo se i vlastitoj ranjivosti Obje sile jedino energijom svog srca u potpunom prihvaćanju osjetljivosti, mogu ojačati u zajedništvu koje im je od Stvoritelja povjereno da kreiraju. Zahvalnost je ovdje ključna, jer samo uslijed postojanja ovog para, mogu se spoznati one strane u nama, koje inače imamo tendenciju da previdimo i kojima ne pridajemo dovoljno važnosti.

Ne moramo se suprotstavljati i

kreirati konflikte. Možemo odabrati da cijenimo i prihvatimo bezuvjetno drugu osobu kao svog učitelja, dopuštajući joj da se ispolji u potpunosti. Na ovaj način, postajete ono što ste prije uplitanja ega i bili. Harmonična cjelina, kako sami, tako i u paru.

Namaste.

Biljana Bedričić/ pozitivnapsihologija.com

Emocijama preplavljena osoba, koja propada u dubinu sveprisutne ljubavi, s kojom ne zna da diše i da održi sebe u životu, u strahu će se sklanjati iza štita vlastitih uvjerenja

Autor: uspesnazena.com/atma.hr/centarzdravlja.hr

Ovaj prirodni serum će vas oduševiti: jednostavan je – i zaista djeluje! Potrebna su vam samo 2 sastojka: čisto maslinovo ulje i E vitamin.

Zašto baš ova dva sastojka?

Maslinovo ulje je jedno od antičkih blaga žena za prekrasan, blistav ten.

Polazeći od egipatskog vremena, žene koriste ovaj proizvod kako bi poboljšale ljepotu svoje kože na prirodan način.

Budući da je prirodno bogat antioksidansima, te vitaminom E, olakšava eliminaciju toksina iz organizma.

Danas je maslinovo ulje široko korišteno u industriji ljepote stvarajući brojne prednosti za lijepu kožu. Pomaže u očuvanju elastičnosti kože, ona je glatka i blistava, njeguje kosu dajući joj zdrav sjaj. Vitamin E smatra se vitaminom ljepote i mladosti. Usporava starenje kože, ublažava bore, smanjuje umor. Kupite najbolje onaj dobiven hladnim prešanjem pšeničnih klica.

Glavna uloga vitamina E je antioksidativna zaštita od štetnog utjecaja slobodnih radikala. Svojim antioksidativnim djelovanjem štiti kožu od produkata prirodnih metaboličkih procesa i štetnih utjecaja okoline.

Neutralizira oksidirajući učinak UV zraka na proteine i lipide staničnih membrana, a time i nastajanje slobodnih radikala koji su važan čimbenik u procesu preranog starenja. Ima protuupalno djelovanje, smanjuje eritem koji nastaje nakon sunčanja ili djelovanja štetnih tvari i ubrzava obnavljanje oštećenih stanica, te skraćuje vrijeme zacjeljivanja rana. Smanjuje transepidermalni gubitak vode, vlaži i omekšava kožu.

Sprječava nastanak lipoperoksida koji potiče prhutanje kože i stvaranje komedona Povećava aktivnost enzima u koži. Regenerativno djeluje na kožu, izglađuje bore. Djelotvoran je kod ožiljaka (upotreba i u kirurgiji).

Kako napraviti uljni serum?

Najbolje prirodno sredstvo protiv bora oko očiju su upravo oblozi s maslinovim uljem i E vitaminom.

(Ukoliko imate mogućnosti, maslinovo ulje će odlično zamijeniti i čisto arganovo ulje.)

Sastojci: 50 ml čistog maslinovog ulja 5 kapsula vitamina E 2 blazinice ili vata Dodajte u 50 ml čistog maslinovog ulja iscijeđeno ulje iz 5 kapsula vitamina E. Pomiješajte.

Dovoljno je samo namočiti blazinite ili vatu u to ulje te staviti na predio oko očiju.

Lezite i držite desetak minuta.

Nakon uklanjanja, možete uraditi blagu masažu vrhovima prstiju.

Ne ispirite već samo ostatke ulja obrišite papirnatom maramicom. Ovaj serum možete nanositi svaku večer u manjoj količini. Ne morate ispirati, dovoljno je višak ulja s očiju (ako ga preostane) ukloniti papirnatom maramicom.

Budite redovni i uskoro ćete vidjeti rezultate: poboljšana elastičnost, dubinska hidratacija, meka, svježa i sjajna koža sa vidljivo smanjenim borama.

Toliko jednostavno, a učinkovito!

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.59

Uljni super-serum od samo 2 sastojka

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.60

Iznajmljujem (može i prodaja) kuću.

Potpuno opremljenu (ECF), 4 km od Varaždina. 091/6396-962 Zemljište u Kučanu Marofu (blizina aerodroma) cca 10.000 m2.

091/6396-962 Samostojeći stalak za projektor s postoljem za podešavanje visine.

Povoljno. 091/6396-962

ogledala), 2 lutke. Cijena nije fiksna, može i na rate. 097/771-6749 Kupujem sobni bicikl, malo korišten i knjige “Znanje” – Lee Child (Ja nisam serijski ubojica i Tri sekunde). 042/350-236 Prodajem frižider Gorenje, ispravan i malo korišten (bez ledenice).

042/350-236 Prodajem APN crvene boje, 87.godište. 098/373-428

Aveo 1.2, 2007.godina, novo registriran, klima, prvi vlasnik, servisiran. 098/801-556 Hrastove drvene bačve 2 komada po 300 litara. Cijena 300 kuna komad. 098/852-905 Prodaje se Fićo Zastava 850, 1985. godište, 91.000 km. 091/729-0797 Ulazna vrata, prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareća peć. 042/240-879

Muškarac(47)traži slobodnu žensku osobu iz VŽ županije do 48g. za ozbiljnu vezu. 095/556-9635

Fiat Brava, dobar, registrirano do 4/2016.,povoljno prodajem ili mijenjam. 098/248-672

Ormar 2,3x2,0 x 6. Mob. 091/8817-077

Kompletan namještaj za prodavaonicu odjeće(police visoki sjaj, pult, moderne vješalice,profesionalna

Prodajem ulazna vrata , prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareću peć. 091/765-8067

Gramofon Tosca 20 sa zvučnicima, očuvani, popravljivi, 400 kn.

091/881-7077

Kuća, cca 170m2, nedovršena, cijena na upit. 091/881-7077

Stari radio, antikvitet, 100 kn.

091/881-7077 Vrlo povoljno prodajem posteljinu, ortopedske patike, stare ženske cipele(br.43), TV tehniku.

0992877868 Zemljište pogodno za voćnjak, vrt,pčelarstvo – Koradovica (Varaždinbreg) i Topolje (Ivanečki vrhovec). 042/310187; 091-724-2654.

Prodaje se trgovina garderobe i raznih drugih stvari. 042/621-310; 099/287-7868 Dekor karniši, uvozna ogledala, lonci i vrčevi za pivo. 042/621-310 Skuter “Kimko” 125 kao nov. Hitno i povoljno. 098/939-7742

Tražite posao, prodajete automobil, stan, kuću,namještaj, kućnog ljubimca ili nešto drugo! Objavite mali oglas u mjesečniku 30 dana potpuno besplatno. Dovoljno je da ispunite kupon sa svim podacima i dostavite ga na adresu Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin. Vaš oglas možete poslati i na e-mail adresu: 30dana@conceptus-publica.hr te kao poruku putem Facebook profila 30 dana uz obavezne podatke (ime i prezime,adresa prebivališta te OIB).

Obavijest Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe

!

- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa.

Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen.

Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa.

BESPLATNI KUPON ZA MALi OGLAS Kategorija: Oglas:

Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela.

MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.61

OGLASI

nikola kokotec

Smrt u praskozorje • Posljednji noćni i prvi jutarnji sati su u bolnici najteži, važno je dočekati novi dan Tu do mene, na rukohvat do mog kreveta ove noći, oko 3.20 sati, umro je čovjek. Probudio me tupi zvuk pada njegovog teškog mrtvog tijela na lesonitnu podlogu nekakvog stola na kotačima na koji su ga s kreveta prebacile tri mlade lijepe sestre s ozbiljnim mirom uhodanog prebacivanja mrtvaca na mrtvačku dasku. Učinile su to profesionalno, bez riječi, uvježbanom složnošću. Nisu pokazale nikave emocije, samo su njihovi pokreti bili dostojanstveni i pomalo tužni.

Gotovo svečano omotale su ga plahtama kao da omataju buket cvijeća prije nego će ga pustiti niz rijeku. „Zar je umro čovjek? – pitao sam sestru dežurnu te noći, mlađahnu ženu kojoj je lijepo stajala plava uniforma te je podsjećala na stjuardesu koja plovi plavim nebeskim prostranstvima, što bi joj više pri-

30

stajalo nego da okreće, čisti, pere i hrani nemoćne, teške bolesnike i prebacuje njihova mrtva tijela na mrtvačke daske. „Umro je pred 20 minuta – odgovorila je i kao da se pravda ili kao da me želi umiriti dodala da je bio operiran zbog raka crijeva te da je uslijedio moždani udar s drugim komplikacijama.

Mrtvo tijelo čovjeka koji je ležao na rukohovat do mog bolničkog kreveta dva dana i nešto više od dvije noći, odvezli su, ostao je samo goli krevet na čije su madrace stavili neku crnu, kao plastičnu presvaku i nove bijele plahte na koje će leći novi bolesnik. Sve je gotovo u nekoliko minuta.

Gotovo je i mojim snom. Kroz rolete prozora bolničke sobe počeli su se probijati prvi nagovještaji zore, hladni zrak i zvukovi pjeva

prvih jutarnjih ptica. Ptičji pjev izvana i zvukovi teških hroptaja bolesnika iznutra, iz susjednih bolesničkih soba. Čovjek s lijeve strane mog kreveta, također teški bolesnik, nesuvislo se glasa isprekidanim i hroptavim glasovima. Spojen na cjevčice, čudnim se pogledom zagledava nekuda neodređeno i zbori nešto kao da s nekim razgovara, pa kao da opet nešto pita nakon što je saslušao nepostojećeg sugovornika.

Iz susjedne žeske sobe bolni uzdasi i suzdržani jecaji neke žene postaju sve glasniji. A izvana sve glasnije dopire pjesma ptica i sve više svjetlosti novog dana. Bogu hvala jer kako se čini, posljednji noćni i prvi jutarnji sati su u bolnici najteži. Važno je dočekati novi dan. To je bolnička svakodnevnica.

Ivan Njegovec

Hladno pivo k velikom stilu Posljednji koncert turneje „Dani zatvorenih vrata“ održan je u Areni Varaždin. Radi se o četvrtom velikom koncertu nakon Pule, Splita i Zagreba, a prvom u zatvorenom prostoru.

Popularno nazvani dečki iz Gajnica i ovog puta su puta oduševili publiku te pokazali kako zvuči žestoki punk – rock. U sklopu ove turneje, najveći punk – rock bend u regiji predstavio je istoimeni album, „Dani zatvorenih vrata“ koji je potvrdio da popularnost i pozitivna energija ovog benda s godinama samo jača, a premda je album izdan prije samo šest mjeseci, neke su od pjesama bile dobro poznate publici.

U dva sata žive svirke, osim pjesama s novog albuma, bend je izvodio i stare hitove. Na pozornici im se pridružila i perspektivna predgrupa Fajrunt iz Varaždina.

Podsjetimo, na svojoj Facebook stranici u konkurenciji od tridesetak bendova, grupa Hladno pivo odabrala je upravo njih da zagriju atmosferu, a to su mladi dečki bez problema i učinili. (dr)

www.kostjuk.net

dana

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.62

SVAKODNEVNICA Bolnička soba 2, Kardiologija Varaždin

eVarazdin.hr

IMPRESSUM 30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o.

42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić

Glavni urednik: Davor Mašić e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr Redakcija 30 dana: Josip Novak, Ivan Tomašković, Alen Matušin, Darija Rogina, Lorena Kos, Martin Lukavečki, Ivan Njegovec Fotografi: Siniša Sović, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Nikola Kokotec

Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@finesa-grupa.hr Tisak: Tiskara Zagreb

ISSN 1849-5389

Spectre Tajanstvena poruka iz njegove prošlosti poslat će tajnog agenta Jamesa Bonda u avanturu tijekom koje će pokušati razotkriti zlokobnu organizaciju. Dok se istovremeno M bori s političkim snagama kako bi na životu održao tajnu službu, Bond se polako probija kroz mnogobrojne slojeve obmane kako bi otkrio zastrašujuću istinu koja se krije iza imena „Spectre“!

koncertom u Varaždinu u “zatvorilo vrata” turneje

12 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 02.11.2015. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).

Projekt financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

POZIV Srednja škola Novi Marof u okviru EU projekta „Poduzetništvo – moj izbor“ organizira Natjecanje učenika u brendiranju i izradi suvenira regije od ekološki prihvatljivih materijala.

Natjecanje će se održati u petak 11. prosinca 2015. godine s početkom u 14,00 sati.

Stoga se pozivaju sve osnovne i srednje škole, učenički domovi i udruge da prijave svoje predstavnike i uključe se u natjecanje svojom originalnom idejom.

Prijavnice za natjecanje dostavljene su svim školama, učeničkim domovima i udrugama, a dostupna je i na stranici projekta www. pmi.hr , kao i sve ostale informacije o natjecanju.

Kreirajte vijesti zajedno s nama

Javite nam se na 042/488-488 ili na kontakt@evarazdin.hr

Prijave se primaju do 13. studenog 2015. godine na elektroničku adresu ured@ss-novimarof.skole.hr ili na adresu škole Srednja škola Novi Marof, Zagorska 23, 42220 Novi Marof.

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.63

CineStar preporuke

30 DANA BROJ 13. 30. STUDENOGA STR.64

mARKETI

TJEDAN NISKIH CIJENA Proizvodi naše robne marke Ultra odlične kvalitete i super cijene Napolitanka Krem juha sa gljivama Ultra lješnjak ULTRA 400 g 70 g

1,

98 KN

5,

98 KN

Deter.za rublje brel 3 kg

Omekšivač BREL 1l

12,98

6,98

KN

KN

Kiselo vrhnje 12% 180 g

Slani štapići Ultra 250 g

Hrana za pse mesO Ultra 1240 g

Toal.papir ULTRA 2sl. 10/1

2,48

3,98

7,48

9,48

Brašno T-550 ULTRA 5 kg

Čaj kamilica ULTRA 20 g

KN

14,48 KN

KN

2,38 KN

KN

KN

NAJVEĆA UŠTEDA I SUPER PONUDA ZA VAŠ DOM!!

Akcija vrijedi od 09.11. - 28.11.2015 u svim prodavaonama i KITRO marketima Varaždinske županije

SVAKOG VIKENDA akcije po senzacionalnim cijenama VAŠ KITRO