30 dana br5 by 30 dana

dana

30 BROJ 5. 27. VELJAČE - BESPLATNI PRIMJERAK

Vikend izlet u bavarskoj za 56 eura

eVarazdin.hr

RK VARAŽDIN

Vrhunskim radom do kvalitetne seniorske momčadi

SINIŠA JENKAČ HDZ-HSS-BUZ

Nakon šest godina postojanja bilježe sve bolje rezultate STR. 23.-24.

Za Novi Marof

PACIJENTI DOŠLI NA SVOJE

München, Nürnberg i Regensburg osvajaju svojom ljepotom, delicijama, kulturom

STR. 34.-36

INTERVJU

Goran Habuš o JUGS-u, Crtoradu i balama

Grad priprema i dvadesetak projekata za budućnost STR. 4.-5.

NAGRADNA IGRA

Osvojite

tablet i besplatne vožnje Taxi Cammeom

Varaždinci će krv ponovno vaditi u Kolodvorskoj STR. 2.-3.

Kako na Bednji izgraditi dvadeset malih hidrocentrala

STRASTVENI KOLEKCIONAR

Vugrinec izložio STR. 18.-19. hrvatska remek djela

STR. 56.-57.

Za iskorištavanje iznimnog riječnog potencijala koji postoji u našoj županiji potrebna je samo dobra politička volja i poduzetnost STR. 8.-9. STR. 24.-25.

MARKETI

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.2

PACIJENTI DOŠLI NA SVOJE U novim prostorima u zgradi Do

Od lipnja Varaždinci će ponovno krv vaditi u Kolodvorskoj ulici Prikupljanje uzoraka krvi u ordinacijama dio je nove reforme zdravstva koja je započela prije dvije godina, a posljedica je bila zatvaranje prostorije za vađenje krvi u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu

Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr

Varaždinci će svoje krvne pretrage, odnosno vađenje krvi, ponovno moći obavljati u Kolodvorskoj ulici, u zgradi Doma zdravlja. Iako je prethodnih godina tamo bila samo prostorija za vađenje krvi, a uzorci su se slali u laboratorij u Zagrebačkoj ulici, donesena je odluka da se u Kolodvorskoj ulici adaptira prostor za potpuno novi laboratorij. Tako će se jedan od dva tima iz laboratorija u Zagrebačkoj ulici premjestiti u novi laboratorij u Kolodvorskoj ulici. Time bi se riješile velike gužve u laboratoriju u Zagrebačkoj, na što su se žalili mnogi pacijenti, ali i doktori koji su svoja pacijente iz centra grada morali slati u Zagrebačku. – Ovakav način rada, odnosno problemi s gužvama nastali su zbog promjena

prije dvije godine. dok je Hrvatska komora medicinskih biokemičara zajedno s Ministarstvom zdravlja i HZZO-om uvela projekt prikupljanja krvi u ordinacijama. Dom zdravlja Varaždinske županije nažalost ili na sreću, zbrinjava oko

u laboratorij u Zagrebačku gdje se onda stvaraju velike gužve. Timovi koje mi imamo u laboratorijima su dovoljni, ali se prostorni kapacitet pokazao premalim – rekao je Ivan Crnković, ravnatelj Doma zdravlja.

Dom zdravlja Varaždinske županije zbrinjava sto tisuća osiguranika, a o njima u laboratoriju u Zagrebačkoj brinu dva tima

Nakon brojnih pritužbi pacijenata, ali i inicijativa pojedinih doktora od kojih je najglasnija zasigurno bila doktorica pedijatrica Mirjana Kolarek-Karakaš, koja je kao vijećnica na Županijskoj skupštini nekoliko puta istaknula problem zatvaranja prostorije za vađenje krvi u Kolodvorskoj, Varaždinska županija i Dom zdravlja Varaždinske županije donijeli su odluku o otvaranju novog laboratorija u Kolodvorskoj ulici. – S obzirom na to da mi zbrinjavamo 100 tisuća osiguranika, a jedan standardni tim laboratorijske dijagnostike ide na 48 800 stanovnika, znači da možemo kompletno imati dva tima laboratorijske dijagnostike na dva mjesta kako bismo smanjili gužvu i navalu na jedan laboratorij – objasnio je Crnković.

100 tisuća osiguranika i što se tiče Varaždina i šireg područja grada Varaždina imamo 25 ordinacija koje vade krv. Nažalost, propisi HZZO-a su takvi da tim troje pacijenata zbrine na terenu i izvadi im krv, a deset ih pošalje u laboratorij. Uz to, pola doktora uopće krv ne vadi u ordinaciji pa pacijente šalju

“

Gužve u Zagrebačkoj

Dom zdravlja Varaždinske županije već je raspisao natječaj za izvođača radova za adaptaciju prostora, a župan Varaždinske županije najavio je financijsku pomoć Županije oko nabavke opreme, kao i mogući rebalans proračuna kako bi se osigurala sva potrebna sredstva. – U suradnji s Domom zdravlja pripremili smo projekat za uređenje laboratorija u Kolodvorskoj ulici. Natječaj za uređenje prostora je već vani, a uskoro ide i natječaj za nabavku opreme. Mi u Zagrebačkoj imamo dva tima koji vade krv i rade analizu. Ideja je da tamo smanjimo gužve tako da jedan tim preselimo u Kolodvorsku ulicu. Sredstva su uglavnom osigurana od nekih 70 posto. Razliku očekujem da će vijećnici podržati u rebalansu proračuna na sljedećoj sjednici – rekao je župan Štromar. Cjelokupna investicija vrijednosti je oko milijun kuna. Najskuplja stavka zapravo je nabavka opreme koja je potrebna za novi laboratorij koji će se smjestiti unutar zgrade Doma zdravlja u Kolodvorskoj uli-

Jedan standardni tim laboratorijske dijagnostike ide na 48 800 stanovnika, znači da možemo kompletno imati dva tima laboratorijske dijagnostike na dva mjesta kako bismo smanjili gužvu i navalu na jedan laboratorij – objasnio je Crnković Dragi čitatelji, rubrika “Vi pitate, mi odgovaramo” omogućava vama, stanovnicima grada Varaždina i Varaždinske županije, da dobijete odgovor na pitanja i probleme koji vas muče, koje primjećujete u vašoj okolini i na ulicama grada odnosno vašeg naselja. Teme i priče koje komentirate u

društvu, na kavama, a nisu vam jasne i nikako ne možete doći do njihova odgovora ili pojašnjenja, slobodno nam pošaljite na 30dana@conceptus-publica.hr, a mi ćemo za vas od Grada, gradskih i županijskih ureda i institucija zatražiti relevantne informacije te ih objaviti. Uredništvo

ZORAN STANKO

Početkom ljeta prošle godine, zbog reforme zdravstva zatvorena je prostorija za vađenje krvi, ali sada će se tamo otvoriti novi laboratorij

ci na dvjestotinjak kvadrata. – Sukladno pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima, za laboratorij treba osigurati minimalno 150 kvadrata prostora. Adaptirat će se čitav kvart dijela zgrade gdje je nekad bila pulmološka ambulanta Klenovnik, sukladno propisima za laboratorijsku dijagnostiku, dakle cijeli dio tog prizemlja. Trošak adaptacije pokrit ćemo mi, našim decentraliziranim sredstvima, što je oko 400 tisuća kuna, dok bi razliku trebala nadoknaditi Varaždinska županija – objasnio je ravnatelj Doma zdravlja.

Početak rada u lipnju Ukoliko Županija osigura sredstva za opremu, krenut će se u adaptaciju, a prema mišljenju Ivana Crnkovića, cijeli novi laboratorij počet

“

će s radom već u lipnju ove godine. Što se tiče kadra, već postoje dva tima, što je dovoljno da se radi u dva laboratorija. – Kadar imamo, imamo svoj petnaestak zaposlenika

Projekt novog laboratorija u Kolodvorskoj vrijedan je oko milijun kuna, a financirat će ga Dom zdravlja i Županija koje ćemo sada podijeliti, odnosno dio kadra ćemo preseliti u novi laboratorij. Dakle, krvne pretrage će se s laboratorijskom dijagnostikom od ljeta obavljati na dvije lokacije, u

Zagrebačkoj 94 i u Kolodvorskoj 20. Što se tiče raspodjele pacijenata, on će biti kakva je bila i prije zatvaranje prostorije za vađenje krvi u Kolodvorskoj – objasnio je Crnković. Zadovoljna ovom odlukom zasigurno je i doktorica Mirjana Kolarek-Karakaš koja je i povela inicijativu da se vađenje krvi ponovno vrati u Kolodvorsku ulicu. – Jako mi je drago da su Varaždinska županija i Dom zdravlja shvatili koliko je vađenje krvi u Kolodvorskoj ulici nužno za naše sugrađane. Bliže je centru grada, a pristup je puno lakši pacijentima koji su slabije pokretni, obiteljima koji nemaju automobil, roditeljima s djecom koji trebaju hitnu krvnu pretragu. Htjela bih zahvaliti u svoje ime, ali i u ime svojih pacijenata što

Htjela bih zahvaliti u svoje ime, ali i u ime svojih pacijenata što su Županija i Dom zdravlja prepoznali važnost ove inicijative i što ćemo sada imati dva laboratorija, jedan u Zagrebačkoj i sada jedan u Kolodvorskoj. Time je zdravstvena usluga našim pacijentima poboljšana – zaključila je Kolarek-Karakaš

su Županija i Dom zdravlja prepoznali važnost ove inicijative i što ćemo sada imati dva laboratorija, jedan u Zagrebačkoj i sada jedan u Kolodvorskoj. Time je zdravstvena usluga našim pacijentima poboljšana – zaključila je Kolarek-Karakaš.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.3

oma zdravlja radit će jedan tim za laboratorijsku dijagnostiku

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.4

INTERVJU Gradonačelnik Goran Habuš o obustavi izvršen

“Sigurnim korakom rješ prošlosti i okrećemo se p Dvadesetak projekata priprema se u Gradu Varaždinu, a tri najvažnija zasigurno su Europska prijestolnica kulture 2020., Tehnološki park 2 te dobivanje statusa javnosti Sveučilišta Sjever Privremena obustava izvršenja pororačuna, štetni ugovori s Biotehnološkim parkom, sporovi s Crtoradom, situacija u JUGS-u, varaždinska zračna luka, ali i veliki projekti budućnosti samo su neke od tema s kojima se završila protekla i započela nova godina. U intervjuu za mjesečnik 30 dana, gradonačelnik grada Varaždina Goran Habuš prokomentirao je neke od najintere-

Zajedno s Crtoradom Grad Varaždin pronalazi modele koji će riješiti probleme nastale s parkiranjem u našem gradu santinijh tema o kojima Varaždinci i Varaždinke redovito razgovaraju na kavama. Varaždince je početkom godine zabrinula vijest o privremenoj obustavi izvršenja gradskog proračuna. Što ta mjera konkretno znači i imaju li naši sugrađani razloga za brigu? Kada govorimo o obustavi izvršenja gradskog proračuna, to se nekad zvalo mjere štednje. Rebalans je drugi korak. Na rebalans mediji nikad ne reagiraju na način na koji su reagirali na ovu obustavu, što je puno bezazlenije. Naime, ni jedna stavka u proračunu se ne dira u svom ukupnom iznosu, ali se usporava izvršenje proračuna na način da sve ono što se može plaćati smanjeno, recimo iznosom od 30 posto, a to su dotacije prema sportskim udrugama,

prema udrugama u kulturi, sve ono što nije zakonski ugovorno riješeno se dakle usporava. Ovo je četvrti put da Grad uvodi ovakvu mjeru štednje. Kada smo donosili proračun jasno smo rekli da ćemo tek nakon tri mjeseca znati koji su efekti mini porezne reforme. Svaki proračun je procjena koju pokušavate donijeti na najbolji mogući način. Najavili ste da će se na dnevnom redu iduće sjednice Gradskog vijeća naći i odluka o rješavanju konačne situacije s Biotehnološkim parkom. Kakav je prijedlog odluke? Da, pred vijećnicima će se naći prijedlog odluke o rješenju konačne situacije s Media grupom vezano uz Biotehnološki park, što se nadam da će vijećnici prihvatiti. Izlazak iz te priče nešto će nas nažalost koštati. Napravit ćemo prezentaciju na Međustranačkom vijeću, a procjena je i nas i svih koji su u to uključeni da se izađe iz toga ugovora i sporazumno raskine. Svaka će strana, u ovom slučaju Grad Varaždin, morati nadoknaditi nastale troškove koji su opravdani i vezani isključivo uz ovaj projekt. Sve ostalo, bilo kakve tužbe, arbitraža, vodi nas u neizvjesnost i prema procjeni nas i naših odvjetnika mogu nas koštati u konačnici puno više, a da ne govorim da bi mogli blokirati zemljište na dugi niz godina. Ovim prijedlogom mi bi zemljište u Brezju mogli nakon isplate osloboditi i staviti u funkciju. To je 700 tisuća kvadrata uz istočnu obilaznicu, nova poduzetnička industrijska zona, gdje je benefit puno veći nego što će nas koštati sporazumni raskid ugovora.

“

Pred vijećnicima će se naći prijedlog odluke o rješenju konačne situacije s Media grupom vezano uz Biotehnološki park, što se nadam da će vijećnici prihvatiti. Izlazak iz te priče nešto će nas nažalost koštati, ali to je najisplativije rješenje Još uvijek je aktualan i spor s Crtoradom. Pregovori traju već dosta dugo, a može se čuti da je došlo do nekih dogovora? Je li to točno i što ste dogovorili s Crtoradom? Postoji tužba Crtorada prema Gradu Varaždinu zbog odluke koju je donijelo Gradsko vijeće 2012. Traje dosta dugo, ali mi pokušavamo naći jedan model koji će biti usmjeren prema onima koji plaćaju parkiranje i koji ga koriste na propisan način. Ni način naplate ni cijena parkiranja nije bila sporna. Već je uvijek kazna bila najveći kamen smutnje. Ima dosta pozitivnih prijedloga i od strane Grada i od strane Crtorada, koje mislim da smo u konačnici usuglasili. Očekujem da će prvog tjedna u ožujku na javnu raspravu ići prijedlog nove odluke te će građani moći vidjeti o čemu se radi. Govori se i o novim parkirališnim mjestima, a ide se na ruku stanarima centra kojima ljudi koji

dolaze raditi u Varaždin, parkiraju i zauzimaju mjesta. Ide se i prema tome da se garaža na Kapucinskom učini atraktivnijom, kupnjom mjesečnih karata. Model je zamišljen da bude pogodniji za one koji ne krše propise. Mogu istaknuti da se ide i prema parkiralištu na Trgu bana Jelačića. Uvest će se model koji je uveden i u bolnici koji će i tamo napraviti reda. Prijedlog je da se pola sata ne plaća, a nakon pola sata da se plaća 10 kuna i to u režimu od 8 do 12, a nakon 12 sati popodne se vraća normalan sustav naplate. Kakva je sada situacija s Javnom ustanovom Gradski stanovi? Što je s ovrhom Hypo banke? JUGS je problem već duže vremena. Zapeli su radovi od samog početka, da ne govorim koliko tu stvari stoji u pozadini, od kupovine zemljišta, od ovrhe koja me dočekala 2011. na 34 milijuna kuna kojim smo trebali kupiti zemljište u Vilka

šavamo probleme iz projektima budućnosti” Koliko ja znam, nadzor Ministarstva financija se odnosi na sam Grad Varaždin, vezano uz namjensko trošenje dotacija od strane države. To nisu samo sredstva APN-a, već sve ono što smo dobili od države i to je najnormalniji nadzor. Nemam još nalaze i čekam ih s nestrpljenjem. Mogu garantirati da u posljednje dvije godine, ta zadnja sredstva u mom mandatu, odnosno prva i jedina koja smo dobili od APN-a su

Za varaždinsku zračnu luku postoji nekoliko interesnih grupa, jedna od njih trebala bi ovih dana Gradu poslati pismo namjere

Novaka od T7 Grupe i od Ekosa. Uspjeli smo to zaustaviti i izaći van iz tih problema. Završeni su objekti A1 i B1, u objektu B1 prodano je 11 stanova, 23 ih ide u najam, a ostali će ići dalje u prodaju. Konačno smo došli do pozicije od onih koji su morali davati novac u izgradnju da sada konačno možemo nešto uprihodovati i servisirati sve one obavze koje

JUGS ima i prema APN-u i prema Hypo banci. Razgovori s Hypo bankom su obavljeni i JUGS je predočio plan otplate i način na koji misli taj novac vraćati, tako da je na banci da taj prijedlog ovrhe makne. Pred JUGS-om su puno bolja vremena. U Gradu je proveden nadzorom Ministarstva financija. Jesu li poznati nalazi?

otišla strogo namjenski za tu lokaciju za koju su i tražena. Je li prije bilo kakvih nepravilnosti, doista ne znam. Hoće li Varaždin imati zrakoplovnu luku? Kakva je situacija s aerodromom, odnosno s Varaždin Airportom? Aerodrom je također jedan od duhova prošlosti koje vučemo. Ostala jesu neka dugovanja između Varaždin Airporta i Winaira. Bili smo

Tehnološki park 2 vrijedan 50 milijuna eura Jedna od vrlo zanimljivih tema u Varaždinu je Tehnološki park. Najavili ste velike projekte. O čemu se radi? Mislim da smo napravili veliki pomak. Država je krenula u pravcu davanja statusa javnosti Sveučilištu Sjever, kadidiramo se za Europsku prijestolnicu kulture 2020., tu je i Tehnološki park 2. To su tri vrlo velika projekta koja su kompatibilna i strateški važna i nadam se da ćemo u sva tri uspjeti. Tehnološki park 2 je projekt vrijednosti 50 milijuna eura, no njegov benefit za ovaj grad i za ovu regiju nije samo financijski.

Tu je zamišljeno od 800 do tisuću stručnih mladih kadrova, to znači priljev mladih ljudi, nove mlade obitelji, što opet znači da će biti potrebe i za stanogradnjom te da će živnuti i samo tržište. Prva faza ovog projekta je odobrena. Dobiveno je nešto više od 15 milijuna kuna za svu projektnu dokumentaciju. Još je daleko realizacija. Ekipa iz Tehnološkog parka mora dobro opravdati kasnije faze i pokazati kako i na koji način ga popuniti, ali ono što se meni sviđa jest da je okrenut prvenstveno kao pomoć postojećem gospodarstvu cijele regije, a ne samo grada.

spremni sjesti za stol, angažirati vještaka i dogovoriti se oko toga koliko je taj dug. Međutim, u trenutku blokade računa ti su razgovori od strane T7 grupe postali ucjenjivački. To nismo mogli prihvatiti. Išli smo s varijantom da se osnuje nova tvrtka, no Vijeće to nije prihvatilo. Sada konkretno radimo na iskazu interesa, odnosno izrađujemo jedan pozivni natječaj da bismo vidjeli postoji li interes nekog ulagača da uđe u aerodrom kao najmoprimac ili koncesionar i da vodi brigu o aerodromu dugoročno. Bilo je nekoliko zainteresiranih skupina ljudi, razgovora obavljenih u vijećnici. Ovih dana očekujem jedno pismo namjere. Jedan jako interesantni strani ulagač je tu koji bi uzeo i najam i operaterstvo nad aerodromom, ali i razvoj aerodroma. Ali više ćemo javnost obavijestiti kad to pismo namjere dođe. Nikako ne možemo izbjeći pitanje baliranog otpada na ulazu u naš grad. U kojoj fazi je rješenje ovog problema? Je li gotov Plan sanacije? Plan zbrinjavanja je ovih dana gotov. Svakako ćemo što je prije moguće doći do ministra zaštite okoliša i predstaviti mu Plan. Ako je ministar suglasan da nam na taj način odobre sufinanciranje od 60 posto, tada naravno još moramo pitati i koncesionara je li i on voljan na taj način taj otpad obraditi i konačno riješiti problem baliranog otpada. Ono što stalno napominjem i što zaista treba reći da mi od 1. kolovoza 2013. više ne baliramo otpad, dakle ne stvara se novi balirani otpad. Ono što je u Brezju treba maknuti, a posljedica je jednog lošeg gospodarenja otpadom. Mislim da smo ipak te neke probleme koji se vuku dugi niz godina počeli rješavati i uspjeli ostaviti iza sebe te se s više energije posvetiti budućnosti i budućim projektima.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.5

enja proračuna, štetnim ugovorima, novim projektima

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.6

Vijesti

PROJEKT E-ŠKOLE

10 škola Varaždinske županije u programu Deset od prvih 150 škola uključenih u pilot projekt „e-Škole: Razvoj sustava digitalne zrelosti škola“ s područja su Varaždinske županije. U program su tako ušle Osnovna škola Visoko, Osnovna škola Gustav Krklec Maruševec, Osnovna škola Martijanec, Osnovna škola Ludbreg, Osnovna škola Petrijanec, V. osnovna škola Varaždin, II. osnovna škola Varaždin, Medicinska škola Varaždin, Prva Gimnazija Varaždin i Strojarska i prometna škola. Najviše je to odabranih škola u projektu od svih Županija.

POMOĆNICI U NASTAVI

Osigurani asistenti za 92 učenika U Županijskoj palači predstavljen je projekt ‘’Osiguravanje pomoćnika učenicima u školama Varaždinske županije’’. Cilj projekta je osigurati adekvatnu podršku učenicima s teškoćama uključenima u redovne programe osnovnih i srednjih škola u vidu pomoćnika te ujedno podići svijest javnosti, medija i relevantnih institucija o važnosti uključivanja djece s teškoćama u redovne odgojno-obrazovne programe. Vrijednost projekta koji se provodi od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. godine je 3.043.908,26 kuna, a financiran je 100% namjenskim sredstvima Europskog socijalnog fonda. Asistenti su osigurani za 92 učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama kojima takva pomoć itekako koristi.

Program „Kreditom do uspjeha 2014“ pro

Poduzetnicima o potencijal od 25 m

Ugovor o subvencioniranju kamate potpisali su ministar poduzetništva i obrta Gorda općina i gradova sudionika projekta Lakši pristup kreditima kod poslovnih banaka, na način da država i lokalna samouprava subvencioniraju kamate za financiranje poduzetničkih pothvata i podizanje konkurentnosti naših poduzetnika, omogućeni su potpisivanjem tripar-

Država i lokalna samouprava subvencioniraju kamate za financiranje poduzetničkih pothvata i veću konkurentnost titnog Ugovora o provedbi programa „Kreditom do uspjeha 2014.“, Mjera 1 – „Kreditom do konkurentnosti“ od strane ministra poduzetništva i obrta u Vladi RH Gordana Marasa i župana Varaždinske župa-

nije Predraga Štromara u prisustvu predstavnika čak jedanaest banaka te predstavnika sedam općina i gradova, sudionika projekta. Ovim je Programom osiguran kreditni potencijal od 25 milijuna kuna za razdoblje od četiri godine ili do iskorištenja kreditnog potencijala pri čemu Ministarstvo poduzetništva i obrta subvencionira kamatu na poduzetničke kredite sa 2 postotna poena za proizvodne djelatnosti i 1 postotni poen za uslužne djelatnosti, dok se Varaždinska županija uključila u program kroz subvenciju kamate od 1 postotni poen za kredite vezane uz proizvodne djelatnosti i 1 postotni poen za kredite vezane uz uslužne djelatnosti. Osim toga, u projektu sudjeluju i jedinice lokalne samouprave s područja Varaždinske županije koje će još dodatno pomoći poduzetnicima sa svog područja subvencijom od 0,5-2,00 postotnih

Zadovoljan njenim radom, ministar Maras poh

poena, ovisno radi li se o proizvodnoj ili uslužnoj djelatnosti i to Grad Ludbreg, Grad Lepoglava, Grad Ivanec, Općina Visoko, Općina Mali Bukovec i Općina Ljubešćica te Općina Vinica. Zadovoljstvo ovim

SUFINANCIRANJE VARAŽDINSKE SOCIJALNE SAMOPOSLUGE

30 tisuća kuna za one najpotrebitije Na Svjetski dan socijalne pravde, Varaždinska županija uključila se u sufinanciranje Socijalne samoposluge „Kruh sv. Antuna“ Varaždin, koja osobe u potrebi opskrbljuje prehrambenim namirnicama i higijenskim artiklima. Varaždinska županija će kroz narednih 12 mjeseci izdvojiti ukupno 30 tisuća kuna za osobe u potrebi. - Varaždinska županija prepoznala je projekt Socijalne samoposluge kao kontinuiranu pomoć najugroženijim osobama koji nemaju osnovnih sredstava za život kroz čitavu godinu. Ljudi

Donaciju je uručio dožupan Kišić u potrebi je sve više, a Hrvatska je prvi vrhu ljestvice država s visokim rizikom od siromaštva, stoga je cilj Varaždinske županije kao odgovorne županijske uprave da postoje ovakve institucije

koje su produžena ruka cijelog društva - kazao je prilikom potpisivanja sporazuma o sufinanciranju zamjenik župana Alen Kišić te podsjetio na prošlogodišnji 60 tisuća kuna vrijedan sporazum između Varaždinske županije i biskupijskog Caritasa, koji se nastavlja i ove godine. Volonteri Socijalne samoposluge svake su subote prisutni u određenim trgovačkim centrima kako bi preuzeli donirana sredstva od sugrađana. Donacija Varaždinske županije osigurala je dodatne namirnice za najpotrebitije.

osiguran kreditni milijuna kuna

an Maras, varaždinski župan Predrag Štromar te predstavnici 11 banaka i sedam posto te općine i gradovi s jedan posto. Kada se sve zbroji poduzetnici će imati kamatnu stopu manju od dva posto kod komercijalnih ba-

Ministar Maras pohvalio je Varaždinsku županiju kao najkonkurentniju hrvatsku županiju te istaknuo kako se u nju isplati investirati

hvalio je Varaždinsku županiju

potpisivanjem nije skrivao ministar poduzetništva i obrta u Gordan Maras. - Sa svim županijama u Hrvatskoj potpisujemo ovakve sporazume gdje država sufinancira kamatu s dva posto, županije u pravilu s jedan

naka i to je jako povoljno. Siguran sam da će mnogim obrtnicima i poduzetnicima to omogućiti da i dalje razvijaju proizvodnju te zapošljavaju nove ljude – kazao je navodeći kako je ovaj program samo jedna mjera u nizu jer se uskoro kreće s poduzetničkim impulsom. Također je pohvalio Varaždinsku župa-

niju kao najkonkurentniju hrvatsku županiju te istaknuo kako se u nju isplati ulagati jer ovdje rade vrijedni i marljivi obrtnici koji su izvozno orijentirani. I župan Predrag Štromar naglasio je važnost uključivanja Županije, ali i gradova i općina u ovakve vrste programa kojima se pomažu obrtnici i poduzetnici. - Naši poduzetnici vape za kreditima, ali naravno visoke kamate kakve su bile dosada stvarale su im uteg u otplati kredita, no sada im i ministarstvo u suradnji s Županijom i lokalnim jedinicama izlazi značajno u susret smanjujući tu kamatu. Drago mi je da se krediti mogu iskoristiti za kupnju, izgradnju te opremanje gospodarskih objekata, a ukoliko obrtnici imaju bilokakvih problema sa kreditnom sposobnošću poručujem im da se jave u HAMAG BICRO ili našu Garancijsku agenciju - rekao je župan.

Vijesti

MEĐUNARODNI SAJAM

Županija predstavila turističku ponudu Između 1100 izlagača iz cijeloga svijeta, na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu predstavljene su sve hrvatske županije, pa tako i Varaždinska. Kako je istaknula direktorica Turističke zajednice Varaždinske županije Elizabeta Dolenec radi se o jednom od najvećih turističkih sajmova u Europi i plan je da slijedeće godine Varaždinska županija na sajmu ima svoj samostalni promotivni štand. - Važno je istaknuti kako ovdje dolaze poslovni ljudi i turistički djelatnici iz cijeloga svijeta, ali i svi oni koji vole putovati i upoznavati nove destinacije, kulture i običaje. Varaždinska županija obiluje mnogim prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima te svakako ima mnogo toga za pokazati - naglasila je Dolenec. Sajam su obišli i zamjenik župana Varaždinske županije Alan Košić i pročelnica za gospodarstvo Jelena Zrinski Berger.

ZAPOČELO NADMETANJE ZA VELIKI PROJEKT

Raspisan 370 milijuna kuna vrijedan natječaj Dogradit će se zgrada kirurgije te će varaždinska bolnica postati regionalni bolnički centar U Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske danas je objavljen Poziv na nadmetanje za odabir privatnog partnera za izgradnju Opće bolnice Varaždin po modelu javno-privatnog partnerstva. Riječ je o projektu kojim će se dograditi i adaptirati zgrada kirurgije Opće bolnice Varaždin, izgraditi spojni hodnik između četiri objekta (kirurgije, neurologije, ginekologije i interne) te nadograditi 5. kat internističko-pedijatrijskog paviljona za odjel hemodijalizu. Nabava, ugradnja i održavanje medicinske opreme također predstavljaju obvezu budućeg privatnog partnera, a očekuje se da će bolnica

Nova kirurgija bit će izgrađena do početka 2018.

biti izgrađena početkom 2018. godine. Župan Predrag Štromar pozvao je zainteresirane ulagače

da se prijave na nadmetanje te istaknuo kako će naša bolnica zahvaljujući dogradnji i najmodernijoj opremi postati regionalni bolnički centar te zadovoljavati potrebe oko pola milijuna stanovnika. - Osim boljih uvjeta rada i najsuvremenije opreme u dograđenom dijelu kirurgije, tijekom faze izgradnje podići će se naš građevinski sektor pa pozivam građevinske konzorcije da se jave na nadmetanje – kazao je župan Štromar te podsjetio kako vrijednost projekta iznosi gotovo 370 milijuna kuna pri čemu će naknadu za bolnicu u potpunosti sufinancirati Ministarstvo zdravlja tijekom 27 godina razdoblja trajanja ugovora.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.7

ovodi se i u Varaždinskoj županiji

Bednjom godišnje “ist

Naše kuće i polja su poplavljeni, nose ih klizišta i potrošili smo već desetke pa i stotine milijuna kuna na sanaciju šteta od elementarnih nepogoda, a projekt obrane od poplava koji bi nam dugoročno nosio godišnju zaradu od 78,10 milijuna već 25 godina stoji u ladici i skuplja prašinu... Piše: Alen Matušin alen.matusin@eVarazdin.hr

Dok nas rijeka Bednja, tekućica koja vijuga uz pet gradova Varaždinske županije, gotovo svake godine iznova “obraduje” izlijevanjem iz svojeg korita, poslije čega nastupaju klizišta – a mi smo već potrošili desetke, pa i stotine milijuna kuna sanirajući štete prouzročene takvim elementarnim nepogodama, gotovo nevjerojatno zvuči podatak da u

ladici Zlatka Cikača, diplomiranog inženjera građevine i bivšeg direktora Varkoma, već 25 godina stoji i prašinu skuplja idejno rješenje za obranu od poplava. S obzirom na sve što ono sadrži, a riječ je projektima koji bi nam, dugoročno gledajući, godišnje mogli donositi bruto korist od čak 78 milijuna eura; i s obzirom da izrada idejnog rješenja stoji svega kakvih 193 tisuće eura, čovjek se pita čemu se tolike godine izdvajaju – toliki milijuni, za nešto što bi još veće

Izračun temeljem kojega je koncipiran projekt za obranu od poplava i eksploataciju potencijala Bednje nastao je još prije 37 godina milijune moglo donositi?! Da stvar bude gora, izračun vodnih potencijala rijeke Bednje pred nosom svima koje bi to moglo ili

trebalo zanimati stoji već “nekih“... 37 godina. Naime, izračun temeljem kojega je inženjer Cikač koncipirao projekt za obranu od poplava i eksploataciju vodnih potencijala Bednje, njezinog porječja, kao i poljoprivrednih površina koje je uzduž 133 kilometra okružuju, još je 1982. godine napisao prof. Miljenko Počakal, Varaždinac s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Rad kojim je Počakal pokušao skrenuti pozornost na iznimne

Ne treba nam ni novac, angažirat ćemo i studente Na projektu obrane od poplava i eksploatacije vodnih potencijala rijeke Bednje već više od godinu dana radi i prof. Božo Soldo sa Sveučilišta Sjever, koji u sve namjerava uključiti i prvu generaciju prvostupnika – inženjera, kojima bi rad na jednom takvom projektu mogao pružiti ne samo dodatno znanje, nego i vrijednu referenciju za daljnju karijeru. Smatra, tako će se lakše doći i do sredstava Europske unije. - Fakultet može osigurati stručnu i financijsku podršku, međutim politika mora stvari pokrenuti, jer bez toga smo nemoćni. Trebalo bi razgovarati u širem krugu, od

općina, gradova, županije... i tek nakon toga trebamo krenuti s izradom idejnog rješenja i projekta – kaže Soldo, od kojega doznajemo da za cijelu stvar već ima zainteresiranih ulagača. Treba međutim znati, napominju naši sugovornici, da je riječ o dugoročnom projektu, jer elektrane i stvari oko njih niti je moguće brzo izgraditi, a još manje komercijalno eksploatirati. No, već samim pokretanjem takvog projekta, u jednom dijelu reanimirat će se posrnuli građevinski sektor, a dugoročno se otvara do sada nezamislivi (ili zanemareni?) gospodarski horizont!

NIKOLA KOKOTEC

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.8

ŠTO ČEKAMO?! Da se izgradi 20 malih hidrocentrala, pokrene

10,5

milijuna EUR/god. bruto koristi ostvarivo u obrani od poplava i proizvodnje 20 mil. KWh električne energije HE

riječne potencijale nosi naslov „Hidrografske veličine rijeke Bednje“, a objavljen je u Geografskom glasniku.

Gdje leže prihodi No, kako je Cikač došao do brojke od 78,10 milijuna eura prihoda, kojeg bi Bednja na godišnjoj razini mogla donositi? Naime, spomenuto je pokazala analiza mogućnosti obrana od poplava izgradnjom retencija i akumulacija, a time i mogućnost navodnjavanja poljoprivrednih površina. Pritom je također potrebno spomenuti mogući prihod od povrtlarskih kultura u plastenicima, staklenicima i na otvo-

Samo u listopadu prošle godine poplave i klizišta na području Varaždinske županije “odnijele” su 9 milijuna kuna renom; mogućnost energetskog potencijala vodotoka, kao i formiranje građevinskih parcela u višim dijelovima porječja, ali i potencijal turizma, sporta, lova i ribolova koji bi se uz retencije mogao razvijati. - Riječ je o točnom zbroju netoč-

66,66

miljuna EUR/god. ostvarivo bruto korist od uzgoja povrtlarskih kultura u staklenicima i plastenicima

nih podataka jer je izračun rađen na temelju dostupnih podataka iz literature, a ne na temelju mjernih veličina na terenu. Riječ je o koncepcijskom rješenju. No, projekt je itekako moguć ako će biti političke volje na razini Županije, koja bi trebala objaviti

“

280

tisuća EUR/god. ostvarivo bruto korist od objektivnog vrednovanja građevinskog zemljišta

dio (tzv. Čvor zahvata) hidrocentrale Čakovec i hidrocentrale Dubrava na rijeci Dravi. Svoj diplomski rad na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, otkriva nam bivši direktor Varkoma, obranio je upravo iz predmeta koji se odnosi na hidrocentrale

Financiranje izrade idejnog rješenje i izrade idejnog projekta stajalo bi 193.315 eura, međutim taj iznos može se namiriti iz Fondova Europske unije. Projekt je itekako moguć ako će biti političke volje na razini Županije natječaj za izradu takvog idejnog rješenja – kaže inženjer Cikač, ističući da ono najbolje idejno rješenje potom treba dati na reviziju ovlaštenoj i kompetentnoj instituciji koja će potom svojom ocjenom Županiji dati mogućnost da se spomenuto uvrsti u Prostorni plan bez kojega, kako kaže Cikač, nitko ne može ništa!

Idejno rješenje - Financiranje izrade idejnog rješenja i izrade idejnog projekta stajalo bi 193.315 eura, međutim taj iznos može se namiriti iz Fondova Europske unije – govori Zlatko Cikač koji trenutno, premda je u mirovini, radi kao vanjski suradnik uprave Tehnobetona, a utjecaj u struci ostavio je gradeći pribranski

(„Korišćenje vodnih snaga“). Kako je, pak, došao do gore navedenih izračuna? Naime, rijeka Bednja na svom putu od Trakošćana do Malog Bukovca, gdje se ulijeva u Dravu, prevali 133 kilometra, s visinskom razlikom od sto metara i slivnim područjem većim od 600 četvornih kilometara. Izgradnjom malih hidrocentrala koje su projektom locirane na 20 točaka (interpolacija između 62 cestovna i željeznička mosta) godišnje bi mogla proizvoditi 20 milijuna KWh, te uz korist u obrani od poplava, donositi i financijsku korist od 20 milijuna kuna. Ne računajući pritom, dakako, pozitivne ekonomske manifestacije na građevinarstvo i ostalu struku koja bi bila uključena u njihovu izgradnju.

ZORAN STANKO

steče” 78 milijuna eura 660

tisuća EUR/god. ostvarivo bruto korist od objektivnog vrednovanja turizma, sporta, lova i ribolova

Ono što također mnogi zanemaruju, to je potencijal od 1382 hektara poljoprivrednih površina koje rijeku okružuju, a koja bi uz pomoć navodnjavanja te uzgojem povrtlarskih kultura u staklenicima i plastenicima, godišnje mogla donositi bruto korist od 950 milijuna kuna. Uz poljoprivredu dolazi i objektivno vrednovanje građevinskog zemljišta na višim djelovima porječja, koje bi prema Cikačevoj procjeni moglo donositi godišnju bruto korist od 2,1 milijun kuna. Cjelinu koncepcijskog projekta zaokružuje vizija turizma, sporta, lova i ribolova, što bi godišnje, procjenjuje se, moglo donositi 4,95 milijuna kuna. Tomu naprotiv, samo u listopadu prošle godine poplave i klizišta na području Varaždinske županije “odnijele su” 9 milijuna kuna. Nije riječ samo o Bednji, međutim podatak je i više nego indikativan, usporedimo li ga npr. samo s cijenom gore spominjanog idejnog rješenja. Ukupna šteta od proglašenih elementarnih nepogoda tijekom cijele 2014. godine iznosila je131 milijun kuna. Koliko će još vode Bednjom proteći dok netko ne shvati da se to može (i mora?!) okrenuti u korist onih koji davanja plaćaju a polja i kuće im plave, tko će ga u Hrvatskoj i varaždinskom kraju znati...

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.9

e navodnjavanje polja i razvoj turizma treba samo politička volja

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.10

SVEUČILIŠTE SJEVER

Promoviran 781 prvostupnik Krajem veljače Sveučilište Sjever održalo je u Varaždinu svečanu promociju prvostupnika. Riječ je o prvim promocijama prvostupnika otkako je integrirano Sveučilište Sjever. Ukupno je promoviran 781 prvostupnik s pet odjela iz područja tehničkih znanosti te s jednog područja biomedicine i zdravstva. Iz područja tehničkih znanosti održana je promocija prvostupnika Elektrotehnike, zatim prvostupnika Multimedije, oblikovanje i primjena, prvostupnika Proizvodno strojarstvo te promocija prvostupnika Graditeljstva i Tehničke i gospodarske logistike. S područja biomedicine i zdravstva, svečanu promociju imali su prvostupnici odjela Sestrinstva. Svim prvostupnicima integriranog Sveučilišta Sjever poželjeno je mnogo uspjeha u daljnjem životu, osobito u daljnjem obrazovanju kojeg će mnogi od njih i nastaviti.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.11

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.12

Općina Trnovec Bartolovečki iz svojih resursa pomaže poljoprivrednike

Zakupcima državnog zemljišta oprostili dug

Ovim modelom željelo se pomoći poljoprivrednicima koji su pretrpjeli znatne štete u prošlogodišnjim poplavama koje su u nekoliko navrata zadesile općinu Općina Trnovec Bartolovečki nedavno je svojim primjerom pokazala kako se na neposredan i vrlo kvalitetan način može pomoći mještanima na području Općine, točnije u ovom slučaju poljoprivrednicima, zakupcima državnog zemljišta. Naime, na inicijativu načelnika Općine HNS-ovog Zvonka Šameca Općinsko Vijeće je na posljednjoj sjednici jednoglasno prihvatilo prijedlog da se svim zakupcima državnog poljoprivrednog zemljišta otpišu dugovanja za zakup u iznosu

Uskoro nova pomoć

Velike poplave općinu Trnovec Bartolovečki zadesile su prošle godine

od 65 posto od ukupnog zakupa. Riječ je o onom dijelu cijene zakupa državnog zemljišta koji zakonski pripada Općini i kojeg se ona može odreći. Prvi je to primjer u županiji, a interes da slijede primjer Općine Trnovec Bartolovečki pokazale su i ostale općine koje su u Općinu poslale upite na koji je način realizirana takva odluka. Ukupan iznos kojeg se Općina na taj način odrekla u korist poljoprivrednika je gotovo 100 tisuća kuna. - Na ovaj način željeli smo pomoći poljoprivrednicima koji su pretrpjeli znatne štete u prošlogodišnjim popla-

vama koje su u nekoliko navrata zadesile našu općinu. Uz objekte, najviše su nastradale upravo poljoprivredne kulture. Kod pojedi-

Model oprosta dugovanja zakupcima državnog poljoprivrednog zemljišta inicijativa je načelnika Šameca nih naših poljoprivrednika riječ je praktički o cjelokupnom uredu za

Inače, to nije jedina potpora kojom Općina, načelnik Šamec i Vijeće u ovoj godini pomažu poljoprivrednike. U planu je skora podjela umjetnog gnojiva poljoprivrednicima uoči početka nove ratarske sezone. -Upravo se sprema model i odluka da se za poljoprivrednike osiguraju i potpore u obliku umjetnog gnojiva za nadolazeću poljoprivrednu sezonu. Ta će se pomoć također kretati u iznosu od 100 tisuća kuna. Uskoro ćemo u javnost izaći s odlukom vezano uz tu pomoć – najavljuje Šamec.

koji su oni radili cijelu godinu. Odluku koju smo donijeli najmanje je što možemo napraviti za te ljude i još jednom zahvaljujem svim vijećnicima Vijeća Općine Trnovec Bartolovečki na jednoglasnoj potpori – pojasnio je razloge odluke načelnik Šamec.

Gase požare, spašavaju unesrećene, poplavljene... U nabavku i održavanje vatrogasne opreme utrošeno je 85 tisuća kuna, a uz novu vatrogasnu prikolicu kompletirana je vatrogasna oprema za 14 vatrogasaca Tradicionalnu, 86. po redu godišnju skupštinu vatrogasci DVD-a Križovljan Cestica održali su u subotu, 14. veljače. Uz domaće vatrogasce sjednici je u prepunoj dvorani nazočilo

U rad DVD-a uključeno je više od stotinu članova različite dobi, a na 86. skupštini pristupnice je potpisalo i 13 novih članova i stotinjak vatrogasaca iz susjednih društva, pomažućih članova, gostiju te predstavnika cestičkih udruga.

Ne stignu predahnuti Pozdravnu riječ nazočnima je uputio predsjednik Ivan Kralj, a op-

Novoprimljeni članovi DVD-a Križovljan Cestica

širno izvješće o radu društva podnio je tajnik Marijan Vočanec, dok je zapovjednik Mario Majhen istaknuo da je vatrogasna postrojba u protekloj godine sedam puta intervenirala u ispumpavanju vode, jednom gasila požar i realizirala jednu

tehničku intervenciju kod prometne nesreće. Uz redovito sudjelovanje na vatrogasnim vježbama i natjecanjima na kojima su se ogledale sve generacije, od djece do veterana, cestčki vatrogasci odradili su i trideset radnih akcija. Naime, krečili su

prostorije, a među ostalim poslovima, pristupili su i uređenju okoliša. U nabavku i održavanje vatrogasne opreme utrošeno je 85 tisuća kuna, a uz novu vatrogasnu prikolicu kompletirana je vatrogasna oprema za 14 vatrogasaca. Priznanje za 30 godina članstva u DVD-u primila je Darinka Kralj, a diplomu za pola stoljeća u društvu primio je Božidar Slunjski. Čestitke vatrogascima na uspješnom radu uputili su predsjednik Vijeća Tomislav Lazar, predsjednik Vatrogasne zajednice općine Cestica Darko Majhen i ostali, a Mirko Kosi, zapovjednik PGD-a Hardek, zahvalio je na višedesetljetnoj suradnji. Inače, u rad DVD-a uključeno je više od stotinu članova različite dobi, a na samoj sjednici pristupnice je potpisalo i 13 novih članova. Među njima je, kao najmlađa, Dora Majhen iz Križovljana.

MLADI IZ UDRUGE HIPERAKTIVNI CESTICA POMAŽU POTREBITE SUMJEŠTANE

U humanitarne akcije kreću iz ‘atomskog skloništa’ U rad Udruge uključeno je pedesetak mladih, a novi volonteri su im uvijek dobrodošli Udruzi mladih Hiperaktivni Cestica glavni je problem u početku bio nedostatak prostora za okupljanje i druženje članova, te se zahvaljujući razumijevanju Općine Cestica i Osnovne škole krenulo u uređenje „atomskog skloništa“. Spomenuta udruga djeluje od lipnja 2013., predsjeda joj Nikola Milec, kojeg zamjenjuje Dejan Mihin, a tajničke poslove obavlja Ana Kutnjak. Kako bi uredili prostore, odmah se krenulo u čišćenje, a vlastitim radom mladi su okrečili zidove koje su potom ukrasili i crtežima. Potom su položene pločice i napravljen je namještaj od drvenih paleta. Početkom 2014. uključili su se u prikupljanje pomoći za napuštenu djecu sirotišta Mali dom u Keniji. Nakon toga slijedila je akcija „Zajedno možemo sve“, a potom i “Dobro se dobrim vraća”. Nastavlje-

Nakon uspješno provedenih akcija našlo se vremena i za druženje u uređenom skloništu

no je s prikupljanjem pomoći za poplavljene u Slavoniji, pomoglo se umjetniku iz susjednog sela te uključilo u akciju “Plastičnim čepovima

do skupih lijekova”. „Hiperaktivni“ potom prikupljaju pomoć za potrebe jednog srednjoškolca, te namještaj potreban jednoj obitelji. U tim akcijama prikupljeno je preko 11 tisuća kuna i više tisuća komada odjeće, obuće i igračaka. Uz sav taj rad mladi su tijekom godine sudjelovali i u aktivnostima ostalih udruga, a organizirali su i nekoliko druženja te izleta. - U rad Udruge uključeno je pedesetak mladih, a svi zainteresirani za rad mogu se javiti nekom od članova - rekao je dopredsjednik Dejan Mihin. Skupština Udruge održana je zgradi škole, u petak 20. veljače, a čestitku mladima na uspješnom radu uputio je načelnik Mirko Korotaj i brojni gosti koji su se potom uputili u „sklonište“, gdje je nastavljeno druženje.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.13

DVD Križovljan Cestica kompletiralo vatrogasnu opremu i članstvo

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.14

TRUSNO PODRUČJE Novo klizanje tla evidentirano u zaseoku Babići

Aktiviralo se novo klizište u općini Bednja

Potrebno je urediti alternativni put kroz zaseok Brezovnjak

Klizišta su već poznati problem u našoj općini i vjerujem da ćemo novo klizište ubrzo sanirati, rekao je načelnik Bednje, Mirko Bistrović Nakon obilnog snijega i kiše, ponovno po su se ne zna koji put pojavila klizišta na području općine Bednja. Uz proširenja i povećanja već postojećih klizišta evidentirana su i nova klizišta na županijskoj ce-

Preko 70 klizišta evidentirano je na području općine Bednja sti Prebukovje – Križiši u zaseoku Babići te je potrebno iz tog razloga urediti alternativni put kroz zaseok Brezovnjak, a šteta je procijenjena na više stotina tisuća kuna koju je zapravo teško definirati bez geodetskih izmjera i podloga. -Klizašta su već poznati problem u našoj općini i vjerujem da ćemo novo klizište ubrzo sanirati – rekao je načelnik općine Bednja, Mirko Bistrović Klizišta koja su ranije evidentirana u zaseoku Dukarići - Ciglari u Meljanu te Monterići u Jazbini Cve-

Klizišta na području općine Bednja stvaraju velike probleme

O nastalim klizištima Općina Bednja je obavijestila Varaždinsku županiju, a Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda izvršit će uvid u novonastalu situaciju te prijedlog uputiti Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, rekao je Bistrović

tlinska ugrožavaju dvije obiteljske kuće te je potrebno vidjeti mogućnost sprečavanja urušavanja istih. -Ovo nije šala jer su ugrožene obiteljske kuće pa radimo na rješenju – dodao je Bistrović. Klizište u Jamnom u zaseoku Štruklji aktiviralo se te je prouzrokovalo klizište asfaltnog tepiha, a šteta je procijenjena na oko 130.000 kuna. To klizište potrebno sanirati pod žurno radi osiguranja prometovanja prema zaseoku Pavlinići – istaknuo je načelnik općine Bednja. Uz navedene poteškoće spominjemo već ranije složenu situaciju klizišta čija brojka prelazi preko 70 sa materijalnom štetom procijenjenom preko 92.000.000 kuna. -O nastalim klizištima Općina Bednja je obavijestila Varaždinsku županiju, a Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda izvršit će uvid u novonastalu situaciju te prijedlog uputiti Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda – zaključio je Bistrović.

Biciklistička staza i javna rasvjeta za razvoj turizma Prihvaćeno financijsko Izvješće za 2014. godinu, a aktualizirano pitanje uređenja autobusnog stajališta U Klenovniku je održana 15. po redu sjednica Općinskog vijeća na kojoj se između ostalog raspravljalo o prihvaćanju Financijskog izvješća

Raspravljalo se i o prihvaćanju financijskog izvješća za 2014. godinu, kao i o koncesiji za obavljanje dimnjačarskih poslova za 2014. godinu i donošenju odluke o raspisivanju natječaja za davanje koncesije za obavljanjem dimnjačarskih poslova na području same Općine. Aktualizirano je pitanje oko ure-

Načelnik općine Oreški naglasio je kako će se navedeni problemi riješiti

đenja stajališta za školske autobuse koja su u posljednje vrijeme velik problem zbog većih nakupina snijega i šljunka koji su ostali od čišće-

nja snijega. Načelnik Oreški odgovorio je svim vijećnicima da će ti problemi uskoro biti riješeni, a osvrnuo

se i na uređenje kanalizacije. Najavio je i angažman 20-ak ljudi s klenovničkog područja kojima će biti isplaćene naknade, a tiče se radova u krugu Općine. Uz to, najavljeno je zapošljavanje mlađe osobe s visokim stupnjem obrazovanja na šest mjeseci koja bi radila na pripremama projekata kojima bi se povlačila sredstva Europske Unije. - Problem javne rasvjete također je pri samom završetku, a idućeg tjedna bi ona trebala biti i upaljena – najavio je načelnik te dodao da će do kraja ožujka svi radovi biti gotovi. Predstavljen je i program kojim će se financirati izrada karata biciklističkih staza kojima bi se sve poznatije lokacije klenovničkog kraja locirale i tako dodatno poboljšala turistička te rekreativna ponuda.

SRAČINEC

OPĆINA MARTIJANEC

U Martijancu održana radionica LAG „Izvor“ U suradnji s Općinom Martijanec , u Kulturno informativnom centru u Martijancu, Lokalna akcijska grupa “Izvor” održala je predavanje i radionicu zainteresiranim poljoprivrednicima i vlasnicima OPG-a s područja Općine Martijanec. Teme radionica bile su mogućnosti koje LAG „Izvor“ može pružiti OPG-ovima, kao i stanovnicima općine Martijanec. Potom program ruralnog razvoja s naglaskom na mjeru 4 - “Ulaganja u fizičku imovinu”, s podmjerama 4.1. “Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva” te podmjera 4.2. “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ ili razvoj poljoprivrednog proizvoda”. Sudionicima su prezentirane mogućnosti javljanja na EU natje-

Veliki uspjeh prvog Međunarodnog srakarskog Fašnika U Sračincu je u veljači po prvi put održan Međunarodni srakarski fašnik,a sudeći prema komentarima građana i njihovih gostiju, bio je pun pogodak. Dvodnevna događanja organizirala je Općina Sračinec i pokretači ove manifestacije, članovi udruge “Črna sraka” iz Sračinca. Glavno događanje prvog Međunarodnog srakarskog fašnika

bila je velika maskenbalska povorka koja je krenula od osnovne škole Sračinec prema Domu kulture. Za ovu je prigodu bio potpuno zatvoren promet državnom cestom, a mjestom su zavladale maškare. Mnogobrojni mještani izišli su pozdraviti maškare, a mnogi su se i sami pridružili fašničkom veselju i maskama koje su ih zabavljale.

ODRŽANA RADIONICA čaje vezane uz ulaganja u građenje i/ ili opremanje poljoprivrednih objekata, kupnju poljoprivredne mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme. Ovo je samo jedna od niza planiranih radionica koje će LAG “Izvor” u suradnji s Općinom Martijanec održati za sve sektore (javni, privatni i civilni) s područja Općine Martijanec.

Općina Breznički Hum potiče energetsku učinkovitost U Općini Breznički Hum održana je radionica o korištenju sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Radionica je održana u vatrogasnom domu u Brezničkom Humu, a odazvalo se mnogo mještana koje je zanimalo kako poboljšati energetsku učinkovitost svojih kuća. Općina se tako

pridružila poticanju energetske učinkovitosti svojih mještana. Cilj radionice bio je poticanje što više stanovnika Općine na iskorištenje poticajnih sredstava Fonda za uređenje fasada, krovišta i zamjene građevne stolarije te korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima za toplu vodu ili grijanje.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.15

OPĆINA KLENOVNIK Održana 15. sjednica Općinskog vijeća

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.16

SINIŠA JENKAČ Kandidat za gradonačelnika Novog M

Pokrećemo poduzetničke zone

Siniša Jenkač, kandidat za gradonačelnika Novog Marofa, govoreći o svom programu kao realno izvedivo u infrastrukture i pisanjem europskih projekata, a gradska uprava morat će biti operativnija. Građanima takođ Koji su razlozi vaše ponovne kandidature? Oni su očiti jer mi smo unatrag šest godina doslovno kao automobil koji je propao u grabu, kotači se vrte, a on ne ide nikamo. Od važnih stvari kao što su poduzetničke zone ili kandidature projekata prema Europskim fondovima nema ništa. Općina Ljubešćica je npr. kandidirala 35 milijuna kuna. Dakle, situacija nakon redovnih izbora 2013. godine još više se pogoršala, čemu svjedoči i činjenica da u rujnu prošle godine ni jedna stranka u Gradskom vijeću gradonačelniku nije dala prolaznu ocjenu za izvršenje proračuna.

Pokretanje zona Što konkretno nudite i što je u roku od dvije godine realno izvedivo? Moguće je pokrenuti postojeće poslovne zone i krenuti s izgradnjom infrastrukture, što znači: struja, voda, parcelizacija, urbanistički plan... Siguran sam da ćemo u prvoj godini pokrenuti barem jednu poslovnu zonu. Trenutno je u boljoj poziciji ona u Možđencu, a već imamo i zainteresiranog kupca. Kako namjeravate riješiti katastarske općine?

Da bi se sve riješilo potrebno je otprilike deset godina, i to ako krenemo već sutra. Dakle, ponavljam, stvari je potrebno početi rješavati. Tempom kojim će to ići treba predviđati i sredstva u proračunu te kandidirati prema fondovima. Rješavanjem tog pitanja građani postaju stvarni vlasnici parcela, koje onda mogu prodavati ili upotrebljavati za nešto drugo. Dakle, time se otvara i jedna nova perspektiva za gospodarstvo. Kako pritom namjeravate riješiti problem spore birokracije?

“

U prvoj godini sigurno ćemo pokrenuti barem jednu poduzetničku zonu, za onu u Možđencu već imamo zainteresiranog kupca Gradska uprava morat će biti što operativnija u rješavanju problema i znati da će ih netko pitati jesu li nešto riješili ili nisu. Ne može se, naravno, riješiti sve, ali ako gradonačelnik nije proaktivan u svom radu, kako će onda njegova uprava biti drugačija?! Ja ne mogu rje-

Zamjenici preuzimaju resor poljoprivrede Vaši zamjenici, kao što ste najavili, namjeravaju reanimirati poljoprivredu? To je jako važno, a do sada je bilo zanemareno! Unatrag četiri godine u gradskom proračunu za poljoprivredu sredstva nisu bila uopće predviđana. Mi ćemo ih vratiti, taj dio vodit će moji zamjenici g. Ivica Šantek i g. Ivan Tuk, a pokušat ćemo pokre-

nuti i zadrugu koja bi okupljala naše OPG-ove. Na taj način potaknut ćemo otvaranje novih OPG-ova, olakšati im prodaju, plasman proizvoda i konačno, povećanje proizvodnje. Grad Novi Marof također ima potencijala za otkup njihovih proizvoda, jer imamo vrtić, osnovnu školu, bolnicu i budućnosti srednju školu.

šiti probleme s birokracijom koji se trebaju riješiti na nacionalnoj razini u Zagrebu, ali moja uprava sigurno će donijeti novi pristup u riješavanju problema, čega dosad nije bilo. Neke se stvari u novomarofskoj upravi nisu mijenjale 25 godina, a njezin zadatak i zadatak gradonačelnika jest da budu na usluzi građanima.

Kanalizacija i odlagalište u Čretu

Na koji način namjeravate nastaviti izgradnju kanalizacije? Treba nastaviti s projektiranjem, a u suradnji s Varkomom i Aquatehnikom napraviti sve da projek-

ti krenu i prema ostalim naseljima izvan samog grada Novog Marofa. To je velik posao, ali stvari treba forsirati, rješavati ih na terenu i paziti da se ne dogodi da zbog neriješenog imovinsko-pravnog odnosa ne možemo iskoristiti 90 posto sredstava koje bi sufinancirala država. Primjer je zastoj koji je zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nastao na dijelu kanalizacije Novi Marof – Makojišće. Što namjeravate učiniti sa smetlištem u Čretu? Teško je uopće reći u kojoj je to fazi jer projekt regionalnog odlagališta otpada „Piškornica“ je propao u

e i pisanje europskih projekata

u dvije godine ističe pokretanje poslovnih zona Možđenec i Oštrice. Odmah će, kaže početi s izgradnjom đer obećava da će subotom sa suradnicima obilaziti mjesne odbore i što je moguće rješiti na licu mjesta

“

Ako želite da se Grad Novi Marof promijeni, da više ne bude uspavan, izađite na izbore i dajte potporu meni i mojim suradnicima. Na listi za gradonačelnika zaokružite broj 3, a na listi za gradsko vijeće broj 1.

3. onom obliku u kojem je zamišljen. Mi smo bili jedni od rijetkih koji smo na Gradskom vijeću prigovarali tom modelu i pokazalo se da smo bili u pravu. Model je odbacila i Europska komisija. Izvan pameti je

“

Građanima povoljnije fasade, poduzetnicima više posla Dosta riječi bilo je oko energetske učinkovitosti, što namjeravate napraviti po tom pitanju? Da, za famozne fasade Grad Novi Marof prošle godine nije rezervirao ni lipe, premda je došlo do promjene zakona i moglo se ostvariti sufinanciranje. Mi ćemo to ostvariti, a to nam konkretno donosi više stvari: od uštede same energije do uštede

ne stanice itd. Otpad sada vozimo u Garešnicu po cijeni od 450 kuna za tonu, što nije malo. Vremenski period za rješavanje tog problema je dulji, ali pokušat ćemo naći bolje rješenje. Najavili ste izmjenu rasvjetnih tijela na stupovima LED rasvjetom? Riječ je o velikom projektu, ne možemo reći da ćemo sve riješiti, ali napravit ćemo projekt i krenuti od centra. Za jedno naselje do dvije tisuće stanovnika pisanje projekta stoji do 40 tisuća kuna, a 60 posto sredstava može biti sufinancirano. No ono što stalno ponavljam, projekte je prvo potrebno početi pisati da bi se stvari mogle početi rješavati i da bi se moglo ostvariti sufinanciranje. Nažalost, u Gradu Novom Marofu trenutno nemamo ni jedan projekt koji bi mogli prijaviti bilo kamo. Bivša vlast iza sebe praktički nije ostavila ništa. Mi ćemo iza sebe u sljedeće dvije godine sigurno ostaviti nešto opipljivo, pa dobili sljedeće izbore ili ne, nitko neće moći reći da nismo „ništa delali“.

Gradska uprava morat će biti operativnija i netko će ih pitati jesu li nešto riješili ili nisu Nova lokacija srednje bilo zatvarati lokalna smetlišta bez da se bilo pripremilo alternativno smetlište (Piškornica), pretovar-

škole

Kao novu lokaciju srednje škole spominjete zgradu općinskog

od 50 posto investicije ljudima koji namjeravaju promijeniti fasadu. Ništa manje važno nije ni to da će time naši poduzetnici poslove koje su do sada radili u drugim gradovima i općinama, isto početi obavljati i na domaćem terenu. Time raste i njihova ekonomska slika i ekomska slika grada, jer će više prodavati i naše trgovine, itd.

suda? Glede Srednje škole Novi Marof trenutno ne postoji ništa osim idejnog rješenja. Ovim tempom projekt srednje škole preko potoka Korošćak trajat će sljedećih deset godina. Mi smatramo da preko potoka Korošćak treba izgraditi sportski park, a na području sadašnjeg igrališta urediti centar grada. Srednja škola treba biti u prostoru zgrade bivšeg općinskog suda, iz koje treba izmjestiti gruntavnicu i arhivu. Čemu forsirati neko drugo mjesto, kad ovdje ne treba ni građevinska dozvola, ni struja ni voda, a zgrada više manje zjapi prazna.

Pritom predviđate jednosmjensku nastavu i produženi boravak u školi? Zajedno s osnovnom školom namjeravamo riješiti i problem jednosmjenske nastave, a Grad će sufinancirati i produženi boravak djece u školi. Na taj način olakšat ćemo roditeljima, od kojih su već mnogi za spomenuto iskazali interes, a time možda potaknuti i pronatalitetnu politiku. Roditelji će lakše odlučiti imati djecu, znaju li da imaju u tome suport lokalne samouprave.

“

Unatrag šest godina Grad Novi Marof je kao automobil koji je propao u grabu, kotači se vrte, a on ne ide nikamo Što za kraj želite poručiti građanima? Drage sugrađanke i sugrađani, ako želite da se Grad Novi Marof promijeni, da više ne bude uspavan, izađite na izbore i dajte potporu meni i mojim suradnicima. Na listi za gradonačelnika zaokružite broj 3, a na listi za gradsko vijeće broj 1.

Svake subote gradonačelnik u Vašem mjestu Što namjeravate postići uvođenjem aktivne subote? Građani su do sada imali prilike vidjeti gradonačelnika evenutalno utorkom od osam do deset sati. To se pokazalo dosta lošim, jer malo je ljudi koji si mogu uzeti slobodan dan da bi išli gradonačelniku koji bi prije svega trebao biti na usluzi građanima. Ja ću svake subote zajedno s pročel-

nikom za komunal, komunalnim redarom i zamjenicima obilaziti teren i na licu mjesta izviditi problematiku. Predsjednici mjesnih odbora dobro poznaju probleme, a i građani su se više voljni uključiti u njihovo rješavanje ako vide da imaju podršku od strane grada. Na taj način funkcionirao sam i kao član poglavarstva, to za mene nije ništa novo.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.17

Marofa liste HDZ-HSS-BUZ o planovima i programu

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.18

STRAST Od prvog do zadnjeg djela izložba ide tragom visokih i najviših

Davor Vugrinec po prvi p kolekciju remek djela hr

Piše i snimio: Zoran Stanko zoran.stanko@eVarazdin.hr

Većini najpoznatiji kao najbolji strijelac u povijesti Hrvatske nogometne lige, legendarni nogometaš Davor Vugrinec zapravo je strastveni kolekcionar, a svoje umjetnine prvi je puta izložio u Zagrebu, u Umjetničkom paviljonu. Naziv ove osebujne, a kako je rečeno na najavnoj konferenciji za novinare, i kapitalne izložbe je “Remek-djela hrvatske moderne”. Izložba je otvorena 26. veljače a trajat će sve do 21. travnja. Nakon toga, izložba seli u

Vugrinčev rodni Varaždin, gdje će njegovi sugrađani moći uživati u umjetninama koje je on godinama sakupljao, i to u Gradskom muzeju od 6. svibnja do 7. lipnja. Autor prvog postava je Igor Zidić, povjesničar hrvatske umjetnosti i jedan od najistaknutijih autoriteta za likovnu umjetnost u Hrvatskoj te vrhunski poznavatelj hrvatske moderne umjetnosti, a idejna autorica ciklusa izložbi privatnih kolekcija u javnoj instituciji je Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona. - Fascinira me to što je gospodin Vugrinec razvio nevjero-

jatnu strast prema umjetnosti. Njegova je kolekcija prestižna, a sadrži kapitalna djela od kojih

Vugrinčeva izložba sadrži kapitalna djela od kojih su neka već bila posuđivana i nekim najprestižnijim institucijama su neka od njih bila već posuđivana i nekim najprestižnijim institucija-

puta predstavlja svoju rvatske moderne ma - izjavila je Jasminka Poklečki Stošić. Igor Zidić također nije krio zadovoljstvo ovom izložbom te se zahvalio Vugrincu što je imao snage i volje izaći na izložbu.

Strastveni kolekcionar Davor Vugrinec rođen je u Varaždinu, a profesionalnu karijeru započeo je 1992. godine u Varteksu. Pet godina nakon toga zaputio se u svijet, gdje je igrao za turski Trabzonspor te talijanske prvoligaše Lecce, Atalantu i Cataniju. U hrvatski nogomet vratio se 2005. godine. Premda je u Hrvatsku nogometnu ligu stigao u tridesetima, bio je iznimno bitan igrač Rijeke, Dinama, Zagreba, Varaždina i naposlijetku Slaven Belupa, u koji je stigao 2012. godine. Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je 28 puta i postigao 7 pogodaka. Najbolji je strijelac Prve HNL svih vremena, a vrh vječne ljestvice najboljih strijelaca drži sa 144 pogotka. Tu brojku, sa sigurnošću možemo kazati, nitko neće dostići. Bio je poseban nogometaš te je ostavio traga u svakome klubu svojom igrom, ali i gospodskim ponašanjem te finom, odmjerenom distancom prema medijima. Omiljen je bio u Turskoj, u Italiji, u svakom našem klubu i svugdje su ga iznimno

poštovali. Svi ljudi ne mogu biti bogati i poznati, ali svi mogu biti dobri, poučavao je Konfucije, i tim bismo riječima mogli opisati Vugrinca – dobar čovjek, koji je odavno spoznao kako je, što je sam naglasio, ‘najbolje biti anoniman’, jer ‘samo tako čovjek može imati mir i sigurnost’. Vugrinec je u nogometnome svijetu bio intelektualac u kopačkama. Na pripreme je redovito nosio gomile knjiga. Na vrhu je gotovo uvijek bio Dostojevski. Netko se znao začuditi tome, ali mi ne, baš kao što nas nimalo nije iznenadilo kad smo, potkraj devedese-

Vugrinec je u nogometnom svijetu bio intelektualac u kopačkama, na pripreme je redovito nosio gomile knjiga tih godina prošlog stoljeća, doznali da je legendarni varaždinski nogometaš odlutao na staze svevremenske ljepote hrvatskih klasika.

- Biram isključivo hrvatske autore, dakle, bitan mi je nacionalni kontekst - izjavio je Davor Vugrinec te dodao – Jednom kada uđeš u to ne možeš više stati - osvrčući se na prikupljanje umjetnina. - Zbirka Davora Vugrinca, relativno mladog kolekcionara, koji je svoju prvu sliku nabavio 1997. godine, ima još vremena rasti i dopunjavati se, ali ono što je sabrao u nepunih osamnaest godina nije samo vrlo dobro i odlično, nego je impresivno - rekao je Igor Zidić te dodao – Kritičko oko lako zamjećuje da dosadašnji rast te zbirke nije, ni

u jednome trenutku, bio ekscesan, podložan efemernim poticajima, da se u njezinu nastojanju ne osjeća površnost ni pomodnost ili prigibanje trendovima, da se ne prepoznaje predrasudama limitiran ukus. Od prvog do zadnjeg djela ona ide tragom visokih i najviših vrijednosti, ali i vrlo širokog izražajnog i emotivnog registra. Na najavnoj konferenciji sudjelovali su Vesna Željeznjak, koprivnička gradonačelnica, Marijan Špoljar, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice i Miran Bojanić Morandini, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.19

h vrijednosti, ali i vrlo širokog izražajnog i emotivnog registra

Emil Milihram i Petra P Varaždina u 2014. godi

Najbolja muška ekipa su rukometaši Gradskog rukometnog kluba Varaždin 1930, a najbo Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr

U varaždinskom HNK održano je proglašenje najboljih sportaša i sportašica Grada Varaždina za proteklu, 2014. godinu. Najboljom sportašicom baroknog grada proglašena je Petra Petek, stolnotenisačica Varaždina. Riječ je o hrvatskoj reprezentativki koja je trenutno vodeća na hrvatskoj rang listi hrvat-

skih stolnotenisačica. -Ova nagrada mi mnogo znači, a ona je potvrda da je prošla sezona zbilja bila kruna moje karijere. No, lakše je stići do vrha nego na njemu ostati pa me čaka težak posao u nastavku karijere – istaknula je Petra Petek kojoj je ovo prva nagrada za najbolju sportašicu Varaždina. I dok je Petri ovo prvi put, Emilu Milihramu je ovo čak devet nagrada za najboljeg sportaša Varaždina.

gradski oci omoguće da svoje znanje prednosim na mlađe naraštaje – rekao je varaždinski kajakaš Emil Milihram. Najboljim muškim kolektivom za prošlu godinu proglašeni su rukometaši Gradskog rukometnog kluba Varaždin 1930, dok su u ženskoj konkurenciji najbolje gimnastičarke Vindije. Najbolji par ili posada su plesači Sportsko plesnog kluba Varaždin Iva Risek i Vedran Sraga, naj-

Ova nagrada mi mnogo znači, a ona je potvrda da je prošla sezona zbilja bila kruna moje karijere, rekla je Petek - Osjećaj je vrlo ugodan jer je ova nagrada dokaz me Varaždinci podržavaju. Želio bi da ovo ne ostane samo na nagradama, već da mi NIKOLA KOKOTEC

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.20

PRIZNANJA Najbolji u baroknom gradu kajakaš Va

Karlo Rajković (lijevo), Emil Milihram i Petra Petek

Dabrovi najbolja momčad u gradu

Franja Želimorski (lijevo), Petar Runac - sport

Petek najbolji sportaši dini

olja ženska ekipa su gimnastičarke Vindije bolji sportaš s invaliditetom je Karlo Rajković, a najbolji sportski kolektivi za osobe s invaliditetom su članovi ženskog i muškog Pikado kluba Varaždin za osobe s invaliditetom. Priznanje za životno djelo primio je dugogodišnji član i trener Biciklističkog društva Sloga Antun Remar. -Čovjek je ponosan na nagradu jer ipak je to priznanje na moj cjeloživotni rad u sportu. Ipak moja karijera nije gotova i još uvijek ću biti

tske nade, a Risek i Sraga najpar

aktivan u klubu. Jako sam ponosan na Kristijana Đuraseka i Radoslava Roginu koji su izrasli u vrhunske bicikliste, no imamo odličnih mladih biciklista i biciklistica koji će sigurno krenuti njihovim stazama - rekao je Remar. Istaknimo da je mladom nadom proglašen je hrvač Vindije Petar Runac u muškoj, dok je u ženskoj konkurenciji to Slobodašica Franja Želimorski.

Gimnastičarke Vindije

Lik i djelo Antuna Remara Antun Remar svojom je aktivnosti u Biciklističkom društvu Sloga obilježio jednu od najboljih generacija koja je stasala u ovom uglednom sportskom kolektivu. Zapravo, bio je predvodnik sjajnog trija Remar-Tomašić-Kolarić koja je stvorila piramidu sjajnih kako pojedinačnih, tako i momčadskih podviga. Nasljednici odličnih vozača, braće Kocijan i Kušter, pa Posavca, okitili su se svim mogućim juniorskim državnim i republičkim naslovima prvaka, a uz to su triumfirali i na nizu drugih trka. Međutim, klupska neimština odvodi ih u Siporex iz Pule gdje se Antun Remar najbolje snašao i 1971. godine osvaja naslov državnog ce-

stovnog prvaka. Član je državne i republičke reprezentacije, a u Slogu se vraća 1975. godine i odmah trijumfira na uglednom međunarodnom INA-OLAY kupu. Nakon dvije sezone posvećuje se trenerskom pozivu u klubu i stvara jednog od vodećih klupskih vozača Radoslava Moravca, kao i niz drugih biciklista. Kao junior u majici Sloge osvojio je naslove jugoslavenskog prvaka u cestovnoj vožnji pojedinačno i momčadski, dok je drugoplasirani bio na državnim prvenstvima u brdskoj vožnji te na pisti na 1000 metara sa 200 sprinta. Najboljim sportašem Varaždina proglašen je 1968. godine. (it)

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.21

arteksa i stolnotenisačica Varaždina

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.22

AMBICIOZNO Rukometni klub Varaždin u šest godina posto

Vrhunskim radom s do kvalitetne senio

Cilj je plasirati se na državnu završnicu i tamo biti među deset najboljih. Vjerujem da ćemo to ostvariti i jedn tašima poslužiti kao izlazak na veliku rukometnu scenu, rekao je Jembrih Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr

Rukometaši Rukometnog kluba Varaždin rođeni do 2002. godine početkom veljače nastupili su na 23. Memorijalu Karlović i Kauzlarić u Rijeci te osvojili treće mjesto. Na turniru je nastupilo 16 rukometnih ekipa iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, a utakmice su se odigravale u čak dvije dvorane, u Dvorani Mladosti na Trsatu te u Dvorani Zameta. Varaždince su u polufinalu svladali mladi rukometaši slovenske Krke, a u utakmici za 3. mjesto mladi varaždinski rukometaši pobijedili su rukometaše Viškova 15:14. Riječ

Moram reći da su Dabrovi ipak u povlaštenom položaju, dok smo mi prepušteni gotovo sami sebi, uz minimalnu novčanu potporu od Grada, poručio je Jembrih je o najjačoj generaciji Rukometnog kluba Varaždin, na kojoj se gradi klupska budućnost.

Generacija budućnosti -Riječ je o vrlo talentiranoj generaciji koja drži prvo mjesto u HMKRL Sjever, a uz pravilan i kontinuiran rad, vjerujem da će ona izrasti u pravu seniorsku momčad – rekao je predsjednik i osnivač Rukometnog kluba Varaždin, Hrvoje Jembrih koji je u cijeli projekt krenuo 2009. godine. - Tada smo vidjeli da varaždinski

djece trenira u Rukometnom klubu Varaždin, a treniraju ih Siniša Lacković i Zvonimir Njegovec rukomet nema budućnosti. Ništa se ne može postići bez kontinuiranog i kvalitetnog rada s mlađim uzrastima pa smo vrlo entuzijastično krenuli u cijeli projekt. U početku nije bilo nimalo lako, no ubrzo nam se počelo javljati sve više djece koji žele igrati rukomet – dodao je Jembrih. Trenutno u klubu ima sedamdesetak djece koji su raspoređeni u tri uzrasne kategorije. Najstarija je generacija 2000./2001. koja se natječe u HRMRL Sjever, a slijedi već spomenuta najjača generacija igrača rođenih 2002. i 2003. godine, a tu je i generacija rukometaša 2004./2005 koja igra u Regiji Sjever Prve lige Zapad. Mladi rukometaši treniraju u Graberju i TTS-u, a dirigentsku palicu imaju licencirani treneri Siniša Lacković i Zvonimir Njegovec. Iz kluba ističu da surađuju i s logopedinjom Tatjanom Novosel Herceg te Tomislavom Vrbnjakom. -Vrlo je važno kako se djeca u najmlađoj pravilno razvijaju u fizičkom i psihičkom smislu. Zbog toga surađujemo s doktoricom Novosel te Tomislavom Vrbnjakom. Naglasak je na motorici i refleksima koji su

Generacija dječaka rođenih 2002. i 2003. godine temelj je za budućnost kluba

Dječaci rođeni 2004. i mlađi bilježe zapažene rezultate

s mlađim uzrastima orske momčadi

nog dana sastaviti seniorsku momčad koja će rukome-

Mladi rukometaši uvijek idu sto posto

vrlo važni, naročito u rukometu – istaknuo je Jembrih te dodao kako vrlo dobru suradnji imaju i s Rukometnom školom Balić – Metličić.

Problemi S druge strane susreću se s problemima odlazaka igrača i to najčešće u redove Gradskog rukometnog kluba Varaždin 1930. -Za to nemamo rješenje jer su pravilnici u rukometu takvi pa ne možemo tražiti nikakvu odštetu za igrača. No, ne krivim te mlade rukometaše – objasnio je Jembrih koji nije ni zadovoljan podrškom Grada

Varaždina. -Moram reći da su Dabrovi ipak u povlaštenom položaju, dok smo mi prepušteni gotovo sami sebi, uz minimalnu novčanu potporu od Grada – poručio je Jembrih koji bez obzira na sve navedeno vjeruje u uspjeh svojeg projekta. -Cilj je plasirati se na državnu završnicu i tamo biti među deset najboljih. Vjerujem da ćemo to ostvariti i jednog dana sastaviti seniorsku momčad koja će rukometašima poslužiti kao izlazak na veliku rukometnu scenu – zaključio je predsjednik Rukometnog kluba Varaždin.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.23

ojanja bilježi sve bolje rezulate

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.24

KARATE Enes Garibović srebrni s Europskog prvenst

Ovo je tek početak, idem p Varaždinski karatist je student prve godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu gdje je „počistio“ sve ispite u prvom semestru Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr

- Ovaj uspjeh je prekretnica, na neki način, što se tiče mog sportskog života. Sada imam više samopouzdanja, vjerujem da mogu napraviti veće stvari i to mi je dodatan poticaj za dalje, za napredak – prokomentirao je varaždinski karatist Enes Garibović svoj uspjeh na Europskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u švicarskom Zürichu gdje stigao do srebrne medalje i zlatnim slovima se uspisao u povijest varaždinskog karatea.

Put do finala Do tog uspjeha stigao je u konkurenciji mlađih seniora do 84 kilograma. Na putu do finala najprije je pobijedio 3:2 reprezentativca Kosova

Meni je više žao zbog propuštenog finala nego ocu, on je sav presretan i s ovim rezultatom, rekao je Enes Naima Malokua, potom je u četvrtfinalu bio bolji od Nijemca Philippa Tepela 2:1 da bi u sjajnom polufinalnom meče rezultatom 4:3 izbacio ukrajinskog karatista Romana Rekhlitskiya. U finalnom meču susreo se s francuskim borcem Jessiejem Da Costom, a slavio Francuz 2:0. - Dojmovi se još nisu u potpunosti slegli i dalje gledam neke svoje mečeve, komentiram s ocem svoj nastup. Meni je više žao zbog propuštenog finala nego ocu, on je sav presretan i ovim rezultatom. Jasno, da mi je neko ponudio prije odlaska na Europskog prvenstva

Enes je u finalu europske smotre izgubio od Francuza Da Coste

ovakav plasman, objeručke bi, bez razmišljanja to prihvatio. Sve u svemu, sveukupni dojam je odličan, iznenadio sam i sebe i ostale zato što nisam baš

sad očekivao medalju zato što sam tek ušao u kategoriju mlađih seniora – rekao je Garibović koji se katateom počeo baviti sa sedam godina, a s devet godina počeo se ozbiljnije natjecati. Do sada je tako osvojio pregršt medalja na prvenstvima diljem Hrvatske, a te osvojio tri titule državnog pravaka Hrvatske. Prošle godine nastupio je na Europskom prvenstvu Lisabonu, no zaustavljen je u prvom kolu.

Student FER-a Osim što briljira na sportskim borilištima, Enes je student prve godine Fakulteta elektrotehnike i

računarstva u Zagrebu gdje je „počistio“ sve ispite u prvom seme-

stru. - Što se tiče usklađivanja faksa i sporta, bitna je samo dobra organizacija. Moj recept je popodne ra-

To što mu je trener otac Esad nije olakotna okolnost dim za faks, a navečer kad ne mogu učiti idem na trening. Ako slučajno malo zapne na faksu, onda moram propustiti treninge i sve podrediti učenju i fakultetu. Zadovoljan sam

na faksu, to je ono što me zanima, a planovi za budućnost su mi odlazak van, ako mi se pruži prilika. Moja velika želja je ETH u Zürichu, volio bio završiti tamo diplomski studij, znači nakon preddiplomskog u Zagrebu otić na dvije godine u Zürich – dodao je varaždinski karatist kojem je trener njegov otac, a to mu nije nimalo olakotna okolnost. -On, kao roditelj, dosta emotivno proživljava svaki moj meč, ali drago mi je što mi je baš on trener, jer svaki moj dobar i loš trenutak na karateu zajedno proživljamo i s njim

uvijek pričam kad imam bilo kakvih problema, uvijek se njemu prvome obratim i kao stručnoj osobi i kao roditelju – objasnio je Enes.

Svjetska smotra Osvojenim drugim mjestom na europskoj smotri, varaždinski karatist osigurao je nastup na Svjetskom prvenstvu koje će se ove godine u studenog održati u Indoneziji. -Lagano se pripremam za nastup na Svjetskom prvenstvu. Želja mi je ponoviti uspjeh s prvenstva Europe, no potajno se nadam svjetskom zlatu – zaključio je Garibović.

po zlato na svjetskoj smotri

Univerzalni sportaš Osim karatea, ovaj osaamnaestogodišnjak trenira i taekwondo u Taekwondo klubu Varaždin, za koji je osvojio nekoliko medalja. No, nisu to jedini sportovi kojima se bavio. Enes je tako u osnovnoj školi trenirao i natjecao se dvije sezone u skijaškom trčanju, četiri godine igrao nogomet u Nogometnom klubu Varteksa, dvije godine trenirao tenis u Teniskom klubu Varteks, a jednu godinu plivao je za Plivački klub Barok. (it)

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.25

tva u Zürichu u mlađim seniorima

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.26

USPJEH Varaždinski par stigao je do trećeg mjesta na Europapokalu

Sraga i Risek jedan od najboljih plesnih parova u Europi

Samim plasmanom smo iznimno zadovoljni jer je riječ o jednom od najstarijih plesnih natjecanja u Europi, rekli su Iva i Vedran Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr

Varaždinski plesni par Vedran Sraga i Iva Risek nastupio je na jednom od najstarijih pozivnih plesnih turnira na svijetu 66. Europapokalu te osvojio odlično treće mjesto. Organizator tog uglednog plesnog natjecanja je Sportski plesni klub Gelb-Schwarz-Casino iz Münchena koji je tradicionalno plesnim parovima pružio spektakularne uvjete natjecanja u predivnoj dvorani Njemačkog kazališta u Münchenu. Iz Njemačkog sportskog plesnog saveza upućena je pozivnica preko Hrvatskog sportskog plesnog saveza varaždinskom plesnom paru Vedran Sraga i Iva Risek, juniorskim državnim prvacima u sve tri kategorije sportskog

Moldavski par najbolji kod seniora U kategoriji seniora pobjedio je plesni par iz Moldavije Gabriele Goffredo/Anna Matus (7. na WDSF World Ranking), dok je u kategoriji juniora pobijedio plesni par iz Italije Andrea Roccatti/Flaminia Iannone (4. na WDSF World Ranking). (it)

23.

poziciju drži varaždinski plesni par na WDSF svjetskoj listi u standardu plesa te prošlogodišnjim osvajačima sedmog mjesta na juniorskom europskom prvenstvu i 13. mjesta na juniorskom svjetskom prvenstvu. Ukazanu čast da brane boje Hrvatske na jednom od najstarijih plesnih turnira na svijetu Iva i Vedran i više su nego opravdali, plasmanom iz polufinala u finale gdje su u konkurenciji vrhunskih europskih plesnih parova odličnom prezentacijom svojeg plesnog umijeća na kraju izborili treće mjesto i brončanu medalju. - Uz živu glazbu Big Banda stvarno je bilo prekrasno plesati, a samim plasmanom smo iznimno zadovoljni jer je riječ o jednom od najstarijih plesnih natjecanja u Europi - rekli su Iva i Vedran koji u ovom trenutku drže visoku 23. poziciju na WDSF svjetskoj ljestvici u standardnim plesovima. Osvajanje naslova juniorskih prvaka Hrvatske u standardnim plesovima za 2015. godinu i to u Varaždinu

24. siječnja, kao i odličan rezultat na 66. Europapokalu potvrđuju da Iva i Vedran nastavljaju jednakim tempom

svoju plesnu karijeru, za koju se sada već poprilično zna i u europskim plesnim krugovima.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.27

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.28

CRTICA IZ POVIJESTI 8. ožujka obilježavamo Međunarodni dan žena

Prije više od 100 godina počela borba za ženska prava

Zbog povezivanja s komunizmom, 30-ih godina 20. stoljeća Dan žena prestao se obilježavati u zapadnom svijetu, a postao je Međunarodni dan 30 godina kasnije, kada su ga počele slaviti feministice Međunarodni dan žena, ili kako je kod nas popularnije 8. mart, slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola, a prvi put je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Deklaracija je bila kulminacija čestih prosvjeda radnica u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Tada se i javila ideja o obilježavanju Međunarodnog dana žena. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je zbog lošeg osiguranja poginulo preko 140 žena.

Prve žene koje su digle svoj glas bile su radnice iz industrije odjeće i tekstila, a svoj prosvjed održale su upravo 8. ožujka 1857. godine u New Yorku. Pobunile su se zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Njihove demonstracije rastjerala je policija, ali su žene za dva mjeseca osno- 146 žena poginulo je u požaru tvornice 1911. vale sindikat. Prosvjede su 8. Ožujka organizirale sljedećih izgubio svoju ideološku osnovu i desetaka godina, a najpoznatiji je postao prilika muškarcima za iskabio 1908. godine kada je 15 tisuća zivanje ljubavi i poštovanja prema žena marširalo kroz New York tra- pripadnicama suprotnog spola, žeći kraće radno vrijeme, bolje plaće posluživši kao svojevrsni amalgam i pravo glasa. Majčinog dana i Valentinova u zaMeđutim, u mnogim komuni- padnim državama. UU zapadnom stičkim državama taj je praznik se svijetu Međunarodni dan žena

uglavnom prestao obilježavati 30-ih godina 20. stoljeća, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Dan žena ostao je državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Ipak, prekretnica se dogodila 60-ih godina 20. stoljeća kada su Dan žena ponovno počele slaviti feministice. Petnaestak godina kasnije, Ujedinjeni narodi počeli su službeno obilježavati Međunarodni dan žena, a 1975. godina proglašena je Međunarodnom godinom žene. (vm)

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.29

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.30

“DUGA REPA DUGI KLIN” Vesele maškare pjesmom, plesom i maštov

Vile, vještice, divlje mačke, veljačom i tjerali zle duhov

Fašnjačke fešte, svatovske maškare i karnevali održali su se po cijeloj Varaždinskoj županiji, a redakcija 30 d Varaždinu, Ivancu i Lepoglavi... Piše i snimio: Zoran Stanko

U subotu, 14. veljače održan je osmi po redu tradicionalni humanitarni maskenbal New Century Lions Cluba “Varaždin Millennium” koji se održao u suradnji sa HNK Varaždin u klubu Rogoz. Cilj ove humanitarne akcije bio je prikupljanje sredstava za stipendiranje slijepe osobe - Anje Maltarski, dugogodišnje članice Udruge slijepih Varaždinske županije i uspješne studentice diplomskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Rogozu su se tako mogli vidjeti brojni doktori i medicinske sestre, sljeguljice, patuljci, a sve maškare razveselio je i dola-

zak novoustoličene ‘predsjednice Kolinde’. Akcijom su se članovi Lions kluba odazvali zajedničkoj inicijativi i zamolbi Udruge slijepih Varaždinske županije i Hrvatske Zaklade za školovanje slijepih “Marko Brkić”. Cijena upada bila je 50kn, a točila su se pića po promotivnim cijenama. Maskiranu su publiku dugo u noć zabavljali DJ Double Trouble, humanitarni live band Kriglbojs te plesačice Univerzalnog plesnog studija “Feel”, a održana je i tombola te izbor najboljih maski uz razne nagrade. Uz maskenbal u Rogozu, održani su i brojni drugi u gradovima i mjestima diljem Varaždinske županije.

Lepoglava

Ivanec

e, svatovi i Fašnik zavladali ve

dana zabilježila je one u

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.31

ovitim maskama uveseljavale su žitelje cijele Varaždinske županije

Varaždinci po lijek beteg nekad išli “K habet U starim Varaždinskim ljekarnama često se nalazio natpis: “Mors non građane medicinam“ (Smrti nema lijeka), što je trebalo unaprijed upozoravati ualnu da lijekovi nisu svemoćni, odnosno pristojno se ispričavalo za event nedjelotvornost lijeka ZBIRKA GRADSKE KNJIŽNICE MO VARAŽDIN

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.32

Ljekarnik Franjo Riedel prije 100 godina objav

Ljekarna k Salvatoru na Korzu

Piše: Josip Novak Foto: Zoran Stanko

Početkom 20. stoljeća postalo je i u Varaždinu uobičajeno da ljekarne u tjednim novinama i drugdje bolesnicima nude ljekovite mješavine koje su se, uz kemijske lijekove, tada počele masovno izrađivati u apotekama.

Spas za betežne Da su ti ljekoviti pripravci nazivani i fantastičnim imenima, možemo se uvjeriti zahvaljujući

sačuvanom „Popisu prokušanih domaćih ljekarija iz ljekarne k Salvatoru“. Riječ je o reklamnoj knjižici koju je prije sto godina objavio Franjo Riedl, vlasnik ljekarne „K Salvatoru“. Uz opis indikacija i primjene preparata, takve su brošure najčešće sadržavale pohvale ili zahvale pacijenata. Police njegove ljekarne koja je 1915. radila na Korzu (tada na adresi Trg Franje Josipa 2) bile su prepune vrlo lijepo zapakiranih domaćih lijekova. Neke od njih, poput soka od trputca, Franjo Riedl spravljao

je po vlastitoj recepturi. - Od starih se vremena rabio trputac kao izvrsno sredstvo pro-

U Varaždinu se prva ljekarna spominje tek 1603. godine, nekoliko godina nakon pojave kuge ti bolesti prsijuh, plućih i vrata. Pošlo mi je za rukom ovu koristnu medicinsku travu prirediti sa

željezom tako, da ista nadkriljuje svojim djelovanjem sva sredstva proti kašlju, promuklosti i kataru, koja obično sadržavaju svakojakih otrova u sebi. Radi sadržaja željeza osobito se preporuča onim, koji su blijedi i mršavi te kašljaju. Trputac djeluje blagotvorno na pluća te bolestnik izbaci nečistoću, a željezo ga jači te stvara krv – hvalio je prije sto godina Riedl svoj proizvod kojeg je prodavao u bočici s naputkom po cijeni od jedne krune i 50 filira. Iako je u današnje vrijeme do-

k za svaki K Salvatoru”

minantna industrijska proizvodnja lijekova, u varaždinskim apotekama se još uvijek ručno spravljaju magistralni pripravci u obliku krema, solucija (otopina), kombiniranih prašaka, balzama i tinktura, podsjeća magistra Mirjana Bušić. - U apotekama ni vage više nisu kao nekada jer su digitalne u potpunosti istisnule mehaničke, koje sada „skupljaju prašinu“ na stolovima i policama laboratorija. No, recepture naših prethodnika su sačuvane i još uvijek ih koristimo. Primjerice, balzam protiv

kurjih očiju, puder protiv znojenja nogu, te različite kozmetičke kreme i nakon 100 godina su ite-

“

Reklame apoteke k Salvatoru

potom su otvorene neke od najstarijih europskih ljekarna: u Dubrovniku (1317.), Zagrebu (1355.)

Iako je u današnje vrijeme dominantna industrijska proizvodnja lijekova, u varaždinskim apotekama se još uvijek ručno spravljaju magistralni pripravci u obliku krema, solucija (otopina), kombiniranih prašaka, balzama i tinktura

kako djelotvorni, uz iste sastojke – ističe Bušić. Inače, prva javna ljekarna u Hrvatskoj bila je u Trogiru 1271., a

i bolnička ljekarna „Domus Christi“ u Dubrovniku (1420.). U Varaždinu se prva ljekarna spominje tek 1603. godine, nekoliko godina

nakon pojave kuge u hrvatskim krajevima. Osnovao ju je ptujski vojni ljekarnik Sebastijan Grübner koji je morao pobjeći iz tog grada jer je bio katolik. Ptujski su mu protestanti tamo zatvorili ljekarnu 1600. godine. Grübner je ljekarnu u Varaždinu nazvao „K zlatnom anđelu“. Novom vlasniku prodaje tu ljekarnu 1611. i odlazi iz našeg grada. Zahvaljujemo na pomoći u pripremi članka magistrama, Jasni Martinjak i Vesni Vuković

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.33

vio popis domaćih ljekarija iz svoje apoteke

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.34

1200 KILOMETARA U JEDNOM DANU München, Nürnberg i Regensburg

Vikend u čarobnoj bav

Dvadesetak je putnika za međunarodne linije, prijatelji na ispraćaju. Jedni će prema Dortmundu, Beču, d Martin Lukavečki

Šesti je dan mjeseca siječnja. I prvi dan prave zime. Noćni sati na varaždinskom autobusnom kolodvoru. Jedan za drugim izmjenjuju se autobusi na radničkim linijama, dva tri beskućnika u čekaonici u blagoj alkoholnoj euforiji, taksisti na čekanju. Dvadesetak je putnika za međunarodne linije, prijatelji na ispraćaju. Jedni će prema Dortmundu, Beču, drugi, poput nas, krenuti autobusom u München na liniji Vukovar – Stuttgart.

München je treći po veličini grad u Njemačkoj. Od milijun i tristo stanovnika, gotovo je tristo tisuća stranaca Za volanom tvrtke „Panturist“ iz Osijeka iskusni cestovni vukovi – pedesetogodišnjaci, Slavonci, Zoran Duvnjak i Eduard Grubišić. Dvadesetak je putnika u ugodnu čavrljanju. Neki će u posjet rođacima, drugi u potragu za poslom. A mi na vikend. Cijena povratne karte iz Varaždina do Münchena je 56 eura. Ima li smisla krenuti petak navečer, na odredište stići ranom

zorom, u pet sati, pa se vratiti istoga dana navečer u 22 istim autobusom iz bavarske prijestolnice? Ima li? Naravno da ima ako ste spremni na brz ritam i promjenu lokacija a sve ste unaprijed pomno planirali. U Münchenu nas dočekuje hladno jutro bez snijega. Održava se Konferencija o Svjetskoj sigurnosti pa ne možete ne zapaziti mjere osiguranja na svakom koraku. Petnaest minuta hoda od željezničkog kolodvora, (autobusni i željeznički blizu su jedan drugom) i na Marijinu smo trgu. Posjet Marienplatzu sa starom gradskom vijećnicom, nezaobilazan je turistički ritual za posjeta tom živom i nadasve gospodarski moćnom gradu. Naših ljudi, tako statistike kažu, tu ima tridesetak tisuća. Zavirimo u kiosk pa –„Morgen, dobro jutro“! Jest dobro jutro, možete po hrvatski kaže simpatična Marija Sekovanić iz novomarofskog kraja. Ovdje je četrdesetak godina i rado će vam pomoći korisnim savjetom da se snađete u velegradu. A mi dalje. Lovimo slike i doživljaje, uživamo u ljepoti još snenoga starog dijela Münchena. Treći je po veličini grad u Njemačkoj. Od milijun i tristo stanovnika, gotovo je tristo tisuća stranaca. A to se opaža i ranim jutrom. Imamo vremena za Maximilianstraβe, aveniju luksuznih trgovina, u neposrednoj je blizini i crkva Svetoga Petra,

Marija Sekovanić na radnomu mjestu u suvenirnici na Marienplatzu

Posjet Marienplatzu sa starom gradskom vijećnicom nezaobilazan je turistički ritual

pa Frauenkirche prepoznatljiva po dva tornja. Vraćamo se na željeznički kolodvor pa prigradskim vlakom S-Bahnom - do pola milijunskog Nürnberga. Cjelodnevna karta vrijedi u svim smjerovima na području Bavarske. Stoji 23 eura, plus pet eura za drugu osobu. Sto i sedamdeset kilometara udaljenosti brzim je vlakom sat i pol vožnje i evo nas u gradu velikana renesansnog slikarstva Albrechta Dürera. Ovo je i mjesto u kojemu je Martin Behaim napravio prvi globus. I kad se malo zavrtite, Nürnberg vas osvoji u trenu. Tu su

duge pješačke zone, prekrasne vizure staroga grada, mnogobrojne skulpture. Mirisi delicija. Sve užurbano, a mirno. Prema rasporedu tu smo dva sata. Dovoljno vremena da se obiđe dvorac na pješčanoj stijeni odakle vam se otvaraju široki vidici. Katedrala Svetog Lorenza i fontana na središnjem trgu Schöner Brunnen – lijepi bunar sa zlatnim ukrasima ne mogu vam promaknuti oku. Fontana je izgrađena u 14. stoljeću, visoka je 19 metara i ima oblik gotičkog tornja. O njoj kruže mnoge legende, pa i o čarobnom prstenu. Ali o tome nekom drugom

varskoj za 56 eura

drugi, poput nas, krenuti autobusom u München na liniji Vukovar – Stuttgart

Cestovni vukovi “Panturista” Zoran Duvnjak i Eduard Grubišić

Nürnberg, grad prekrasnih vizura - bolnica Svetog Duha na rijeci Pegnitz

Satovi i Nürnberg imaju nešto zajedničko. Znate onu priču o nürnberškom jajetu – ovdje je izrađen prvi džepni sat! prigodom… Malo zavirimo i u izloge prodavaonice satova – Rolex stoji 58450 eura i ne čini se tako privlačan koliko je zanimljiv zbog cijene. A satovi i Nürnberg imaju nešto zajedničko.. Znate onu priču o nürn-

berškom jajetu – ovdje je izrađen prvi džepni sat! Nećemo previše o povijesti, ali važno se prisjetiti zašto je baš u tom gradu suđeno ratnim zločincima, vođama Trećeg Reicha. Grad je imao veliku važnost u Carsko doba pa su nacisti nakon dolaska na vlast i rušenja zgrade Reichstaga, 27. veljače 1933., u Berlinu, parlament preselili u Nürnberg. Godine 1935. donijeti su zakoni po kojim su židovi izgubili njemačko državljanstvo i time je počeo i njihov progon. U Drugom svjetskom ratu grad je pretrpio saveznička bombardiranja, a nakon rata izabrali su ga

Mnogobrojne skuplture u Nürnbergu privlače pozornost turističkih nomada

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.35

osvajaju svojom ljepotom, delicijama, kulturnom raznolikošću

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.36

za sjedište suda za najvažnije nacističke vođe. U Nürnbergu je danas i dokumentacijski centar do kojeg, nažalost, nismo stigli. Grad je zbog ljepote, a i važnih događanja, zanimljivo turističko odredište. Čini nam se da je najviše Amerikanaca. Manje više svima su u predahu zanimljive nürnberške kobasice s kiselim zeljem, a pivo je nezaobilazan dodatak. Ponuda je onako s nogu i to posebno privlači. Vlakom natrag prema Münchenu, a usputna postaja - Regensburg. Sa željezničkog kolodvora pogled puca do čuvene regensburške katedrale, a do nje se dolazi ravno pješačkom zonom. U gradu na Duna-

ne mostogradnje. U neposrednoj je blizini „Adler-Apoteka“ iz 1610., jedna od najstarijih u Njemačkoj. A onda predah. Regensburška katedrala, posvećena Svetom Petru, nadahnjuje svojom ljepotom. Gradnja je počela 1275., završena je 1634., a

CO-ve Svjetske baštine. Idemo natrag u München. Vlakovi, naravno, voze točno prema voznome redu. Jeftini su, brzi i ne čudi da su omiljeno prijevozno sredstvo u Njemačkoj. Nižu se naselja, prelijeću ICE vlakovi brzinom 320 kilo-

Bavarska prijestolnica punim plućima živi i ljeti i zimi. Nekima je festival piva Oktoberfest san snova, dok će druge očarati u vrijeme adventa vu sa sto četrdeset tisuća stanovnika ne osjeća se neka subotnja užurbanost. Puno je biciklističkih staza, a Regensburg je poznat i po velikom broju gostionica. Od utjecajnih osoba današnjice domaći rado spominju Papu Benedikta XVI. Na ovdašnjem sveučilištu bio je profesor teologije. Na trgu ispred katedrale, na korak ste do veličanstvenog kamenog mosta na Dunavu. Sagrađen je 1146. i smatra se svojevrsnim uzorom srednjovjekov-

Katedrala Svetog Lorenza na središnjem trgu u Nürnbergu

zvonici svoj današnji oblik dobivaju tek 1869. godine. Vrijeme nam dopušta samo kratak obilazak. A zanimljivosti u Regensburgu ima puno. Mnogo je povijesnih spomenika pa je stari dio grada i na popisu UNES-

Nürnbergška turistička poslastica - Schöner Brunnen

metara. Dojmljivo je, makar iz vlaka, vidjeti Ingolstadt. Grad AUDI-a primjetan je po dugim kompozicijama natovarenih automobila. Predvečerje i München. Do odlaska u 22, četiri su vure na raspolaganju.

München; skulptura u zimskom izdanju

Podzemna vrvi poput mravlinjaka. Selimo se iz jedne zone (označene su različitim bojama) u drugu – od olimpijskog parka, do Allianz arene. Münchenska atrakcija posebno je, zbog mijenjanja boja, atraktivna noću. Za moćni FC Bayern u crvenoj je boji, plava je boja TSV-a 1860 München, a igra li nacionalna momčad, sve je u bijelome. Münchensku se ljepoticu može razgledati kao i muzej Bayerna. Posjeti počinju u 11 sati, a plaća se 10 Eura. Grad je pun događanja, punim plućima živi i ljeti i zimi. Nekima je festival piva - Oktoberfest, san snova, druge će očarati u adventsko doba. Jednima su izazov mnogobrojne trgovine, drugi će povezati sve događaje i u šetnji uz dobar zalogaj i vrč bavarskog piva, razmišljati gdje smo mi u toj priči. Ali ne treba time previše bistriti glavu. Ima još toga što će vas zaokupiti. Na primjer što je posebnost zvonika na Frauenkirche, ili ćete se zaigrati pogledom na gradsku vijećnicu, uživati u Glockenspielu – glazbenoj napravi sa 43 zvona, a i šarenim figurama koje prikazuju turnir na kneževoj svadbi 1568. godine. I bio je ovo doista zanimljiv vikend u Bavarskoj. Ne preskup. Ponajprije ugodan i to već od samoga početka putovanja zaslugom vozača „Panturista“ Zorana i Eduarda. Münchenu, gradu moćnog Bayerna i automobilskog diva BMW-a, prekrasnih starih i novih zdanja - samo kratko: - Auf Wiedersehen!

Katedrala Svetog Petra u Regensburgu

Sa mnom u vožnji nikad nije dosadno!

Oni koji duže pamte, prisjetiti će se emisije „Taxi za Babilon“. Samdesetih je godina na Radio Zagrebu bila rado slušana. Uređivali su je Vojo Šiljak, Zvonko Zmazek i Dobroslav Silobrčić. Otud i ideje za naslov priče o varaždinskoj taksistici, simpatičnoj i susretljivoj Čakovčanki Tanji Žemljić Martin Lukavečki

Prohladna večer na varaždinskom autobusnom kolodvoru. Upaljena svjetla automobila s prepoznatlivim taxi znakovljem. Mladiću iz Zagreba dovoljno da dobije informaciju kako pronaći željenu adresu. Ljubazna Tanja, iako samo tri mjeseca vozi taxi u gradu baroka, dobro ga poznaje. U početku se koristila navigacijom (u

lacija, bili su malo začuđeni, komentiravši zajedljivo – joj, ne idemo babi za volanom, a sad sve više i više dolazim do zaključka da je taksistica zapravo ženski posao, pogotovo u dnevnoj smjeni. Jako puno žena, dok vidi mene, želi si k meni sesti u auto, pa mi je i neugodno jer ja sam, recimo, tre-

kaže da je najvjerojatnije razlog to što voli razgovarati, klafrati, pa s njom u vožnji nikad nije dosadno. -Razgovori počinju spontano, a teme su različite – od politike, ima viceva, dnevni događaji, vremenu. Po danu sam na šihti često ispred varaždinske bolnice, pa mi se onda mnogi požale na svoju

Tanja najviše uživa u dnevnoj smjeni u poplularnoj taxi sedmici naći ćete ju na kolodvoru, željezničkoj postaji, ispred bolnice automobilu ima tri uređaja), danas se već bez problema snalazi. Za volanom je dvadeset i dvije godine i za sebe kaže da je savjestan i odgovoran vozač. Poštuje propise, nema kaznenenih bodova. U poslu uživa - dinamičan je i nikad dosadan. A početak je već poznata priča – ostala je bez posla, tražila spas u svakom natječaju. Bila je jedina žena koja se javila na natječaj varaždinske taxi službe i nije vjerovala da će uspjeti. Ali, kako je to već u životu, često se promiješaju i otvore čudne karte, kombinacije – i eto Tanje u taxi Cammeu. -Korisnici, posebice muška popu-

Tanja u popularnoj sedmici – nekad su taxije izbjegavali, danas su pristupačniji i sve potrebniji

ća na redu, a one baš z menom očeju iti. Mame vole da se voze djeca z menom u vrtić, pa često i sama dolazim po njih. A i vremena se mijenjaju, pa i muški sad više nemaju onih zajedljivih komentara kao kad sam počela u tom poslu. Za uslugu taxi Cammea u Varaždinu trebate nazvati telefon 1212 i birati broj 5. I mnogi baš traže da ih vozi gospođa Tanja. A i to će vam taxi služba omogućiti, ako je u smjeni. U šali

bolest, tegobe. Izjadaju se. Osjećam da ljudima fali razgovor, topla ljudska riječ, kaže. U poslu je imala i jedno neugodno iskustvo, a i to je bilo u početku. Ima ona načina kako se obraniti. S njom možete podijeliti radost i tugu. Razgovarati o svemu. Majka je dvoje odrasle djece, baka troje unučadi. I jako joj je važna potpora obitelji. Posao je zahtjevan, odgovoran. I ima ga. Cijene usluge su popularne, pa se ljudi koriste tom pogodnosti. Rad je u

smjenama i svaka ima svoje prednosti. Subotom je najviše posla, ali ovisi i o događajima, blagdanima. Čekanje je naporno pa ga prikrati čitanjem knjiga, slušanjem radija. A je li sudbina baš svima zapisana u zvijezdama, kako se to obično kaže? Kod Tanje se čini da jest. A priča ide ovako: rođena je prvoga travnja, otac Mijo nadao se muškom djetetu, a prva joj je igračka - autić. U djevojačkim snovima željela je biti vozačica tegljača. Eto što vam donese prva igračka, kaže kroz smijeh. Odlukom direktora, prvoj i dosad jedinoj varaždinskoj taksistici dodijeljeno je vozilo s brojem sedam, pa je i po tome poznata u gradu. Za Varaždince kaže da su savjesni vozači. Kaže da više griješe pješaci, biciklisti. Reflektirajuće prsluke doživljavaju kao teret, a ne kao vlastitu sigurnost. Radi li subotom, a to je i neko pravilo jer tada ima najviše posla, za sebe i kolege uobičajeno pripremi termosicu kave. U popularnoj taxi sedmici primjetit ćete ju na varaždinskom autobusnom kolodvoru, željezničkoj postaji, ispred bolnice. Iako taxi u Varaždinu ima dugu tradiciju, za stajališta im je određeno premalo označenih mjesta, kaže Tanja. S njezina lica ne silazi osmijeh. U slobodno vrijeme voli putovati, odlazi u ribolov. Eto, nije taxi za Babilon, ali je u Varaždinu. Sedmicom do odredišta s Tanjom.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.37

HALO TAXI! Mlada Čakovčanka o predrasudama u muško-ženskom poslu

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.38

TISUĆLJETNA ČAROLIJA ČEŠKE PRIJESTOLNICE

Upoznajte Prag, jedan najljepših europskih gr

Magični grad prepun mostova, katedrala, zlatnih tornjeva i crkvenih kupola već više od deset stoljeća pono brojne posjetitelje koji dolaze u svako doba godine Piše: Zoran Stanko zoran.stanko@eVarazdin.hr

ASTRONOMSKI SAT

Ovo je najduži trg u Pragu. Dug je čak 1 km, pa noge zabole od hodanja samo u jednom smjeru. Duž njega se nalaze najljepši i najskuplji

Ovoga puta odlazimo u Češku, i to do njene prijestolnice koja se diči mnogim imenima: Zlatni grad, Grad s tisuću tornjeva, Kruna svijeta, Grad zlatnih krovova ili jednom rječju - Prag. Ovaj je grad po

Dvorac Hradčany najveći je dvorac na svijetu u kojem se stanuje. Naime, i dan danas u njemu živi češki predsjednik mnogočemu jedinstven, kulturno bogat i prepun zanimljivih priča, a zasigurno će ostati u srcu i lijepom sjećanju mnogima koji ga posjete. U nekoliko kratkih tema pokušati ćemo približiti Prag svima onima koji ga planiraju posjetiti.

Zašto Prag Prag predstavlja omiljenu destinaciju turistima iz Europe i cijelog svijeta ali i često je odredište matu-

Najpoznatija pivnica u gradu je “Kod Fleka”, a u njoj je i osnovan splitski nogometni klub Hajduk

Na pročelju stare Gradske vijećnice na Staroměstskom trgu nalazi se Orloj - astronomski sat iz 15. st. On mjeri sve: vrijeme, dane, mjesečeve mjene, horoskop... Njegov gornji dio pokazuje točno vrijeme i položaj Sunca i Mjeseca, a donji dio prikazuje blagdane, horoskopske znakove i radove na polju ovisno o mjesecu u godini. Na svaki puni sat Orloj veselo zvoni i kroz dva prozora koja se samo za tu prigodu otvaraju, prolazi procesija figurica dvanaestorice apostola. A tada se miču i kipovi na rubu sata kao npr. Smrt, Narcis ili Škrtac. ralnih putovanja. Danas ovaj grad privlači brojne turiste jednakom snagom kao i nekoć, čineći svaki posjet jedinstvenim i nezaboravnim. Većina turista u Prag dolazi zbog njegovih povijesnih i kulturnih ljepota ostajući bez daha ne samo od njihove ljepote već i od

napora da ih sve obiđu u rekordno kratkom roku.

Razgledavanje grada Razgledavanje grada najčešće počinje od glavnog autobusnog kolodvora, Narodnog muzeja na Václavskim námestima ili Trga Sv. Vaslava.

hoteli u Pragu ali i brojni stanovi i apartmani namijenjeni iznajmljivanju turistima. Nešto manji ali jednako važan praški trg jesu Staroměstské námesti ili Stari gradski trg. Na ovom su se trgu zbivali mnogi povijesni događaji od izbora kraljeva, kraljevskih vjenčanja do tragičnih smaknuća. Fasade zgrada ove povijesne jezgre Praga ukrašene su različitim ornamentima koji će uspješno privući svačije oko.

Dvorac Hradčany Lijevom obalom Vltave dominira dvorac Hradčany. Za njega kažu da je najveći dvorac na svijetu u ko-

U centru grada često se može vidjeti inteligentan spoj starih manufaktura i modernog dizajna. U brojnim se dućanima mogu kupiti ručno izrađene tradicionalne drvene igračke, keramika, lončići, tkanina pa čak i sapuni i šamponi, ali privlačnog, najmodernijeg dizajna. Oplatky, čuveni češki slatkiši nečuvenog oblika obavezno se moraju kupiti u nekom od lokalnih slastičarnica. Uz slatkiše tu je i Becherovka, poznata češka rakija s pripadajućom čašicom.

PIVNICE

osno stoji na rijeci Vltavi i iznova oduševljava njegove

KARLOV MOST Prag je i danas poznat po svojim pivnicama. Najpoznatija pivnica u Pragu je „U Flekù“ ili „Kod Fleka“, a u njoj je osnovan nogometni klub Hajduk. Malo manje poznata je „U Kalicha“ ili „Kod vojnika Švejka“, čije zidove krase potpisi slavnih i poznatih osoba iz cijelog svijeta. Miris hmelja i svjetlog ili tamnog piva izmiješanog s mirisom zelja, vratine, kobasica i knedlički osjeća se na svakom koraku.

IZLASCI Karlov most glavno je obilježje Praga. Izgrađen je 1357. g. na način da su se kamene kocke međusobno lijepile jajima. Čak 400 godina ovaj je most bio jedina veza između dviju obala Vltave i ujedno dviju povijesnih gradskih četvrti Starog Grada i Male Strane. Upečatljiv je po svoja dva gotička tornja na svakom njegovom kraju (koja predstavljaju ulaz tj. izlaz) i po brojnim statuama duž njega. Prema legendi, s Karlovog mojem se stanuje. Naime, i dan danas u njemu stanuje predsjednik Češke Republike, a čuva ga atraktivna

sta u rijeku Vltavu bačen je svećenik Janez Nepomuk pa mu je u spomen podignut spomenik. Obzirom da je on bio ispovjednik kralja i kraljice, jednom ga je prilikom kralj pitao je li ga kraljica prevarila, a svećenik mu nije želio reći jer je to tajna ispovijedi, pa ga je kralj dao pogubiti bacanjem s mosta. Kažu da ako stavite ruku na lik ovog sveca i zaželite želju, ta će vam se želja ispuniti i opet ćete se vratiti u Prag. straža. Smjena straže uvijek je zanimljiva svim turistima bez obzira na dob.

Letci koji se dijele na cestama pozivaju vas na brojne predstave, koncerte i događanja. Ako ste mlađe dobi, ludi provod očekuje vas u praškim diskotekama od kojih pojedine broje i po nekoliko katova. Ipak, u Pragu je najromantičnija večernja šetnja uz rijeku Vltavu s pogledom na Hradčane - stari grad i kraljevsku palaču. Uz to, možete i na romantičnu večeru i vožnju brodom po Vltavi uz pratnju voljene osobe.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.39

od gradova

CENTAR GRADA

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.40

U mjesečniku 30 dana možete objaviti male oglase, zahvale i sjećanja po vrlo popularnim cijenama...

...i plaćajte ih u roku 30 dana!

Za više informacija nazovite 042-500-651, pošaljite upit na 30dana@conceptus-publica.hr ili dođite osobno na adresu Ivana Kukuljevića 23, Varaždin.

Atraktivne djevojke za rad u caffe baru HITNO TRAŽIM, uvjeti i plaća odlični, mogućnost stanovanja, može i početnice bez iskustva.

Mob: 097/782-9841

Kreirajte vijesti zajedno s nama Javite nam se na 042/488-488 ili na kontakt@evarazdin.hr

Cargovec, Varaždinska 49/a www.radiomegaton.hr

Uredništvo 042/209-006 Marketing 042/209-004

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.41

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.42

Plesni studio Vindi održao završnu produkc

Svojim plesnim pokretim u svijet bajki i prikazali Pe „U vrijeme dok je još obitelj bila važan dio života, otac- strogi stup obitelji, majka- njegovateljica, a djeca odgajana u toplini sigurnog doma...“ riječi su kojima je započela predstava Plesnog studija „Vindi“ koju je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu otplesalo čak 125 plesača prema motivima poznate bajke Petar Pan i time svojim roditeljima uljepšalo valentinovski vikend. Nova predstava izvedena je u okviru zimske Završne produkcije Plesnog studija „Vindi“. Plesači su svojim pokretima mnogobrojnoj publici dočarali poznate prizore Odbjeglih dječaka, Krokodila, Sirena, Gusara, Indijanaca. „Dok su roditelji žurili na bal, djeca su na trenutak ostala sama... Kako je Petar Pan ušao u njihovu sobu i odveo ih u čudnovatu zemlju Nigdjezemsku? Što je tamo

radio strašni Kapetan Kuka, a što Vilenjaci? I kako je cijela avantura završila?“ pitanja su na koja su svojim plesnim pokretima mali Vindići dali svojim roditeljima i mnogobrojnim gostima. Petra Pana plesala je Anita Ivek, Vendi je otplesala Buga Mihalić, a Zvončicu Hedera Perhaj. U ulozi Oca pojavila se Dora Sajko, a Majke Magdalena Đud. Braću su otplesali Nina Herceg i Karla Ožvald, dok je Kapetana Kuku otplesala Tea Pintarić. Koreografiju su zajedno s plesačima osmislile Sanja Bošnjak i Davorka Čorko – Rodeš. Kostime su izradile Melanija Rusak, Dubravka Kranjc - Rak i Ana Kraš. Ulogu naratora obavil je varaždinska glumica Barbara Rocco. Ton majstor bio je Zlatko Milec, a majstor rasvjete Rajko Vugrinec. Glazbenu matricu izradio je Marin Kereša.

Čak 125 plesača otplesalo je poznate prizore Odbjeg

NIGDJEZEMSKA

OBITELJ

IZGUBLJENI DJEČACI

KAPETAN KUKA

INDIJANCI

KROKODILI

VILENJACI

ma Vindići ušli etra Pana

BANKARI

glih dječaka, Krokodila, Sirena, Gusara, Indijanaca...

GUSARI

VENDI I PETAR PAN

OBLACI

SIRENE

A I PETAR PAN

VENDI I ZVONČICA

KROKODILI

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.43

kciju u prepunom varaždinskom kazalištu

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.44

Miškov kutak

Mališani se upoznali s načinom p varaždinskog bučinog ulja

Izjave djece iz dječjeg vrtića ‘Zečić’ Varaždin

OSUDA FAŠNIKA “Bio je zločesti i nije pomogao drugima.” “Tukao je djecu, stiskao ih je i čupao za kosu.” “Trgao je i krao djeci i igračke.” “Djeci je sakrio bojice i papire da ne mogu crtati.” “Radio je spačke i zle stvari.” “Potrgao je cvijeće i ljuljačke.” “Krao je s bora kuglice i ukrase.” “Uzimao je djeci poklone i slatkiše.” “Kriv je kada vani pada kiša, tuča i kad grmi.” “Kriv je što su bile poplave.” “Kriv je za sve nastale štete.” “Kriv je za hladno vrijeme i dugu zimu.” “Rušio je djeci sve snjegoviće.” “Sakrivao je djeci obuću i odjeću.” “Kriv je što su ljudi i djeca bolesni” “Kriv je jer djeca u Africi nemaju vodu i hranu.” “Kriv je za ružne snove.” “Krao je ljudima poštu.” “Iz banke je krao novce, a iz dućana stvari.”

Zato ga zbog toga svega toga osuđujemo, nek se spali!!

Djeca Dječjeg vrtića Zeko iz Trnovca posjetila su Uslužnu uljaru Presečki u Cargovcu kako bi se upoznala s načinom proizvodnje varaždinskog bučinog ulja. Tom prigodom vlasnik uljare gospodin Presečki je djecu proveo kroz postupak proizvodnje, a kasnije su se svi zajedno počastili sa proizvodima od buče i bučinog ulja. U jesen 2014,. godine u sklopu obilježavanja Dana kruha, Varaždinska županija u suradnji sa Dječjim vrtićom Zeko Trnovec, predstavila je i promovirala brošuru o našim autohtonim i tradicionalnim poljoprivrednim proizvodima, kao što su varaždinsko zelje, varaždinsko bučino ulje i buče, ludbreško cvijeće, zagorski puran, kokoš hrvatica, siva pčela (sivka) i med, varaždinski klipić, trnovečka makovnjača i

kučanski koščičnjak. Prilikom promocije bila je posebno naglašena i želja da, osim brošure, djeca posjete pojedina obiteljska poljoprivredna gospodarstva te da uživo vide način pripreme pojedinog tradicionalnog proizvoda, a sve s ciljem da sami nauče prepoznati i razlikovati te isprobati proizvode. Tako su posjetili Uslužnu uljaru Presečki u Cargovcu da bi upoznali proces proizvodnje bučinog ulja. - Važno je djecu naučiti na naše tradicionalne proizvode, na tradiciju i proizvodnju koja ih okružuje - rekao je vlasnik uljare Zdravko Presečki te poklonio mališanima malo pakiranje varaždinskog bučinog ulja. I pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije

Učenici VI. osnovne škole Varaž dio “Litter less” kampanje Učenici VI. osnovne škole Varaždin uključili su se u LLC-e projekt koji provodi Wrigley Hrvatska d.o.o., a tiče se zbrinjavanja otpada. U petak, 13. Veljače, u VI. osnovnoj školi Varaždin gostovali su predstavnici Wrigley Hrvatska d.o.o. (predstavnici tima Kontinent istok): Zvonimir Blakšić i Martina Zorko iz Zagreba, Dinko Jukić iz Slavonskog Broda, Goran Sabić iz Vinkovaca, Tvrtko Šimić iz Viroviti-

vrtićare darivali slikovnicama Prva gimnazija Varaždin ovih dana je intenzivno prikupljala slikovnice u sklopu međunarodne kampanje “Čitaj mi!”... Nakon što su slikovnice zapakirane, profesorice i knjižničarke Jasminka Horvatić-Bedenik te Marinela Marčetić u srijedu su ih u pratnji gimnazijalaca uručile djeci u varaždinskim vrtićima u Aleji

i Kozarčevoj. Najmlađe Varaždinke i Varaždince ova gesta Prve gimnazije je Borna Sokol, itekako obradovala, a goste DV Zečić koji su im u posjet stigli s punim torbama slikovnica, nestrpljivo su čekali.

Marija Jalšovec, DV Zečić dr.sc. Dragutin Vincek izrazio je zadovoljstvo jer ovakve aktivnosti doprinose samom obrazovanju. - Ovakva događanja doprinose potpunijem odgoju i obrazovanju u svrhu zaštite okoliša, upoznavanju i očuvanju biološke raznolikosti, podizanju svijesti o poljoprivredi i zdravoj prehrani, a temelji se na izgrađivanju pozitivnih stavova prema prirodi i okruženju u kojem se živi – istaknuo je pročelnik Vincek te dodao kako će Varaždinska županija i svi dječji vrtići koji to žele, mališanima omogućiti obilazak poljoprivrednih gospodarstava kao i njihovo direktno ili indirektno sudjelovanje u proizvodnji ili preradi tradicionalnih poljopriDorja Benković, vrednih proizvoda. DV Zečić

Anela Frntić, DV Zečić

Dorijan Rodeš, DV Zečić

ždin postali

Sara Lisičak, DV Zečić ce, Milan Jurčević iz Osijeka, Damir Kovač iz Bedekovčine, Marina i Kristijan Martinez te Kristina Rabuzin iz Varaždina. Uz cjelodnevno druženje s predstavnicima Wrigley kampanje, učenici 3., 4., 5.,

i 7. razreda izrađivali su prigodne ukrase za nadolazeće Valentinovo iz prikupljenog otpada kao što su tetrapak, plastične boce, konzerve, čepovi, stari papir i karton, krpice. Na taj način obilježeno je uključenje VI. osnovne škole Varaždin u „Litter less“ kampanju. Učenici i predstavnici Wrigleyja pokazali su tijekom izrade ukrasa zavidnu razinu maštovitosti.

Dječji vrtić ‘Zeko’ Trnovec Fašnik su ove godine obilježile i male maškare Dječjeg vrtića Zeko u Trnovcu, u općini Trnovec Bartolovečki. Na jedan dan, mališani su u pratnji svojih teta odlutali u svijet bajki, priča i legendi, a bili su tu i prelijepe Snjeguljica i vila, male bubamare, medvjedići i mačke koje su vrtić okrenule naglavačke.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.45

proizvodnje Varaždinski gimnazijalci

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.46

GASTRO

Krem juha od špinata SASTOJCI: • 40 dkg svježeg špinata • ½crvenog luka • 2režnja češnjaka • voda • sol, papar • 1žlica maslinovog ulja • po želji: 2 dcl vrhnja za kuhanje PRIPREMA:

U posudu na žlicu maslinovog ulja stavite nasjeckani luk. Kada luk poprimi boju, dodajte špinat i češnjak. Kada špinat lagano uvene zalijte ga vodom i kuhajte 10-ak minuta. Tada juhu izmiksajte i vratite na vatru. Ukoliko je pregusta, dodajte još vode, ukoliko je prerijetka, dodajte žlicu škrobnog brašna razmućenog u vodi. Dodajte sol, papar, svježi list peršina i vrhnje za kuhanje, prokuhajte nekoliko minuta i juha je gotova.

SAVJET:

Ukoliko želite gušću juhu, zasebno skuhajte 1 veliki krumpir narezan na kockice u slanoj vodi i dodajte u juhu prije miksanja. Ovako ćete izbjeći dodavanje brašna u juhu.

Lagani browniesi Sastojci za tortice: • 3 jaja • 250 gbrašna • 100 gkokosa • 3 žlice mljevenih badema • 150 g šećera • 50 ml obranog mlijeka s malo masnoće • 100 g maslaca ili margarina (može i maslinovo ulje) • 70 g čokolade za kuhanje

PRIPREMA:

Maslac i čokoladu isjeckajte i otopite na pari. Odvojite bjelanjke od žutanjaka. Bjelanjke izmiksajte i stavite sa strane i počnite miksati žutanjke uz dodavanje šećera i mlijeka. Kada smjesa postane vrlo svijetla znači da su se žutanjci dovoljno izmiksali. Lagano prohlađenu otopljenu čokoladu s maslacem dodajte u smjesu žutanjaka uz neprestano miksanje. Kada se masa sjedini postupno dodajte suhe sastojke. Kako bi smjesa bila što bolje izmiješana dobro je u posudi sa strane dobro promiješati suhe sastojke, brašno, kokos i bademe. Miksajte na najmanjoj brzini dok ne dobijete kompaktnu smjesu, odložite mikser i kuhačom lagano umiješajte bjelanjke. Na lim za pečenje stavite masni papir, izlijte smjesu i pecite na 180°C 20-ak minuta. Prije nego browniese izvadite iz pećnice čačkalicom provjerite lijepi li se još smjesa. Ako ostane smjese na čačkalici pecite još 3-4 minute.

KULTURA JELA U ranim godinama stječu se p

Zdrava prehrana Poznata je činjenica kako su tinejdžeri skloni nezdravim prehrambenim navikama. Vole jesti sve što je ukusno, ali ujedno i nezdravo. No već u tinejdžerskim godinama stječu se prehrambene navike koje se poslije održavaju i u odraslim godinama života. Upravo im je iz tog razloga poželjno ponudi opciju zdrave hrane. U pubertetu je od ključne važnosti jesti zdravu i kvalitetnu hranu. Pošto rastu, tinejdžerima je potrebno puno kalorija. Također, u tom uzrastu organizam ima povećanu potrebu za bjelan-

“

dobi opskrbljiva potrebnom energijom, i korisnim tvarima. Avokado je također bogat izvor proteina koji su neophodni za kožu, kosu, nokte te općenito za rast tijela.

Mahunarke (posebno grah) iznimno su bogate biljnim vlaknima, vitaminima i mineralima. Snabdijevaju tijelo tinejdžera obiljem energije i korisnih tvari.

Borovnice - ovo voće

iznimno je bogat izvor antioksidansa i vitaminima, koji štite tijelo od bolesti. Znanstveno je dokazano

U pubertetu je ključno jesti zdravu, raznoliku i kvalitetnu hranu. S obzirom na to da pojačano rastu, tinejdžerima je potrebno puno kalorija, a u tom uzrastu imaju i pojačanu potrebu za bjelančevinama, željezom i kalcijem čevinama, željezom i kalcijem. U ovom članku možete pronaći nekoliko prijedloga za namirnice koje mogu zadovoljiti dnevne potrebe tinejdžera, a spadaju u zdravije opcije prehrane.

kako potpomaže funkcijama mozga, te doprinose boljem pamćenju. Borovnice su upravo iz tog razloga odlične za tinejdžere jer je upravo to period života u kojem se najviše uči.

Avokado - ovo tropsko Trešnje su prirodni izvor voće bogato je biljnim vlaknima, mastima i vitaminima, što djecu u tinejdžerskoj

vitamina C, a u sebi sadrže i jedan prirodni oblik melatonina koji potpomaže ravno-

Vrlo je važno hraniti se zdravo od na

težu tjelesnih ritmova između budnosti i sna. Dobre su za djecu u pubertetu, zbog toga što mnoga, upravo u tom periodu života, pate od poremećaja sna.

Jaja su sjajan izvor bjelančevina, vitamina i minerala koji su neophodni tinejdžerima u razvoju.

Zeleno lisnato povrće prava je riznica važnih vitamina i minerala, posebno željeza, koje tinejdžerima treba u većoj količini. Zeleno lisnato povrće također je dobro za zdravlje kože, što

Zdravo varivo od mahuna SASTOJCI: • 500 g telećeg buta • 400 g žutih mahuna • 1 celer (mali) • 4 mrkve • 4 krumpira • 1 glavica luka • 2 žlice maslinovog ulja • 2 žlice glatkog brašna • 2 lvode • sol i papar

» priprema traje 90 min «

Ovo nije tipično varivo od mahuna! Spravljeno je bez koncentrata rajčica, bez umjetnih aroma, bez vegeta i sličnih “pomagala”. Savršeno za vas i vašu obitelj PRIPREMA: Ogulite i očistite krumpir, mrkvu, celer i luk. Luk usitnite a krumpir i mrkvu narežite na sitne kockice.

meso 30-40 minuta.

Očistite, isperite i nasjeckajte meso na kockice.

Nakon 20-30 minuta, dodajte nasjeckani krumpir i smrznute mahune. Dodajte vode po slobodnoj procjeni.

Zagrijte ulje u loncu i stavite luk da se poprži. Nakon što luk poprimi zlatnu boju, dodajte malo vode i meso te pirjate na laganoj vatri. Postepeno dodajte vode kako meso ne bi zagorilo. Tako kuhajte

Dodajte mrkvu i celer te vode po potrebi.

Kuhajte još 20-30 minuta te dodajte brašna ukoliko želite dobiti gušće varivo. Jelo je spremno za posluživanje. Dobar tek!

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.47

prehrambene navike za cijeli život

za tinejdžere

Keksi od zobenih pahuljica

ajranije dobi kako bi se organizam djeteta pravilno i dobro razvijao

je važno u pubertetu; kada je koža sklona bubuljicama i upalama.

Orašasti plodovi i sjemenke

idealna su hrana za tinejdžere. Iznimno su bogat izvor biljnih vlakana i zdravih masti koje su neophodne organizmu u razvoju. Mnogi orašasti plodovi (na primjer orasi) u sebi sadrže obilje nezasićenih Omega masnih kiselina (laneno sjeme je također u tom pogledu odlično). No kako djeca baš i nisu oduševljena grickanjem sjemenki, možete im alternativno ponuditi maslac od kikirikija, bundeve, suncokreta i sl. Maslace od različitih sjemenki možete nabaviti u gotovo svim dućanima zdrave prehrane.

SAVJET: Ovo je domaći kućni recept pripremljen uz minimalno umjetnih aroma kako bi bio što zdraviji za djecu. Po potrebi dodajte i crvene papri-

Kvinoja je odličan izvor bjelan-

čevina, jer u sebi sadrži sve esencijalne aminokiseline, a posebno je poznata po tome što potpomaže rast i obnovu tkiva, što za pubertetski uzrast svakako ima veliko značenje. Sve ove izuzetno hranljive i korisne namirnice mogu se pripremiti na ukusne načine koji će se djeci svidjeti. Na primjer za doručak, omlet sa špinatom, za užinu: salata od avokada, ili humus sa integralnim kruhom, povrćem i orašastim plodovima, za ručak, hamburger od kinoe, a za desert borovnice s kiselim vrhnjem i šlagom ili banana šejk s posnim sirom, mlijekom i mljevenim sjemenkama lana…

ke, pelate od rajčice ili kajanski papar ukoliko želite intenzivniji okus. Umjesto teletine, slobodno napravite sa svinjetinom ili junetinom.

Sastojci za tortice: • 250 gmaslaca • 200 goštrog brašna • 250 gzobenih pahuljica • 120 g smeđeg šećera ili stevije • 100 g nasjeckanih ili mljevenih badema ili lješnjaka • 2 jaja • 1 vanil šećer • 1 prašak za pecivo • prstohvat soli

PRIPREMA:

Maslac isjeckajte i miksajte sa šećerom i vanil šećerom dok se lijepo ne poveže i dok ne dobijete kremastu smjesu. Dodajte jedno po jedno jaje uz neprestano miksanje. Kada se masa sjedini postupno dodajte suhe sastojke. Kako bi smjesa bila što bolje izmiješana dobro je u posudi sa strane dobro promiješati suhe sastojke, brašno, malo soli, prašak za pecivo i bademe. Miksajte na najmanjoj brzini dok ne dobijete kompaktnu smjesu, odložite mikser i žlicom umiješajte zobene pahuljice u

smjesu. Na lim za pečenje stavite masni papir i žlicom stavljajte hrpice, ovisno o željenoj veličini keksića. Neka budu dovoljno razmaknute jer će keksi tokom pečenja narasti. Pecite na 170°C 12-15 minuta. (Odnosno dok keksi ne počnu lagano dobivati boju.)

SAVJET

Smjesa bi trebala biti dovoljno gusta da se ne razlijeva kada ju žlicom stavite na papir za pečenje. Ako je smjesa pregusta dodajte nekoliko kapi mlijeka, ako je prerijetka dodajte još malo zobenih pahuljica.

Kombinacija stilova i e MDF ITALIA

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.48

Dom i interijeri

“IMM 2015“ Köln

Miješanje stilova, boja i materijala je i dalje u trendu, a dominira re Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr

DAŠAK LEŽERNOSTI I GRUBOSTI

Šarm industrijskog stila u vašem domu Mješavina stilova jedan je od imperativa današnjih trendova u uređenju interijera. Među stilovima se ističe industrijski, koji cijelom interijeru daje dašak ležernosti i grubosti. Koliko god se činilo da ovaj stil nikako ne prIstaje uređenju doma, uvjerite se u njegov šarm. Koristite ga u detaljima i vaš će dom u trenu postati „trendovski“! Ono što si malo tko može priuštiti je da prostor u originalu bude građen u industrijskom stilu pa se primjenom određenih elemenata ovog stila prostor lako transformira u željenom smjeru. Tvorničke hale se odlikuju vidljivom krovnom konstrukcijom čije su grede vrlo izražajnih dimenzija zbog velikih raspona. Ovaj konstruktivni element se

može primijeniti na dekorativan način – ugradite ispod postojećeg stropa grede većih dimenzija ili samo jednu, ako se radi o manjim prostorima i efekt je postignut. Greda može biti drvena ili metalna. Svakako je obojite u boju koja pristaje interijeru (svijetle nijanse), a osobito drvene, kako ne biste koketirali sa rustikalnim stilom. Industrijskom stilu će pridonijeti i ugradnja rešetkastih prozora, kao asocijacija na prozore tvorničkih hala.

Naglasite opeku U tome će pomoći odabir neke od dekorativnih tehnika obrade zidova. Ovakav zid možete povezati i sa vrlo elegantnim elementima namještaja. Uvođenje opeke je također jedan od načina kojim ćete uvesti ovaj stil. Opeka može biti u originalnoj boji ili je obojite u bijelo, ukoliko više odgovara postojećim elementima i bojama u prostoru. Izabela Galović Ninić, dipl.ing.arh.

U Kölnu je krajem siječnja održan međunarodni sajam namještaja IMM 2015 na kojem su prikazani najnoviji trendovi u uređenju interijera. Miješanje stilova, boja i materijala je i dalje u trendu, a dominira retro stil 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, industrijski, rustikalni i minimalistički stil.

Imitacija i prirodno Upotreba prirodnih materijala ili njihova imitacija, kao i uvođenje zelenila su također još uvijek vrlo prisutni. Kombiniraju se drvo, kamen, staklo, mesing, bakar, inox, ali i mat verzije metala. Od boja su prisutne crna, toplobijela, smeđa i tamnosmeđa, siva te žive boje poput žute, svijetloplave, ružičaste. Popularne su sve nijanse plave, ali i maslinastozelena te tamnocrvena boja. Od

uzoraka dominiraju etno motivi, geometrijski motivi, apstrakcija i patchwork. Opći dojam svih prostora je ugoda i toplina koja je postignuta zaobljenim, mekim linijama retro stila te miješanje sa hladnim detaljima industrijskog ili minimalističkog stila.Sve je obogaćeno dekorativnim predmetima, ali i ve-

likom količinom zelenila koje se sa zida ili poda premješta u elemente namještaja. Sjedeće garniture su vrlo udobne i mekih formi, ali i višefunkcionalne. Od materijala dominiraju koža i pliš, a prisutan je i chesterfield uzorak te pepito i prugasti uzorci, koji

etro stil 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, industrijski, rustikalni i minimalistički stil da za tv je vrlo jednostavna, gotovo neprimjetna u prostoru, jer svi ostali elementi tvore stilski kompleksnu cjelinu. Tepisi su izvedeni u različitim uzorcima, među kojima dominira etno, geometrija ili apstrakcija. U boravku je obavezan

mještaja ili uređajima.

Vizualna ugoda Vrlo su moderni viseći elementi s vratima u bojanom staklu, što kuhinjama daje izrazitu profinjenost. Spavaće sobe su vrlo mirne i

Opći dojam svih prostora je ugoda i toplina koja je postignuta zaobljenim, mekim linijama retro stila te miješanje sa hladnim detaljima industrijskog ili minimalističkog stila

se kombiniraju sa jednobojnim tkaninama. U garniture se počinje integrirati led rasvjeta. Vrlo je populana fotelja na ljuljanje. Komo-

element samostojeća lampa koja je vrlo velikih dimenzija. Radni prostor je obavezan dio svakog doma, a može biti integriran sa dnevnim boravkom ili zasebna zona. Kuhinje su tehnološki sve razvijenije, bilo da se radi o elementima na-

vizualno ugodne. Kreveti su niskog naslona, a osim drvenih ili tapeciranih, prisutna je i njihova međusobna kombinacija. Noćni ormarići su stilski raznoliki, često međusobno različiti, što sobama daje osobit šarm. Ormari su vrlo jednostavnih linija,

u mat izvedbama, staklu ili strukturi drveta. Kombinacija stilova, praktičnosti i ekologija vladaju svijetom interijera, što stvara široki raspon mogućnosti kreativnog izražavanja i novih interpretacija svega onoga što je povijest interijera do sada pokazala.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.49

ekologija vladaju svijetom interijera

Ručno izrađeni tepisi glavna atrakcija Saj

Izveden je prvi tepison na svijetu izrađen 100 posto od recikliranih PET boca te poliamid vlakna od reciklira DOMOTEX

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.50

TRENDOVI U PODNIM OBLOGAMA

Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr

Na sajmu DOMOTEX 2015. u Njemačkom Hannoveru, prikazani su najnoviji trendovi u svijetu tepiha i podnih obloga koje obuhvaćaju elastične i tekstilne podne obloge, parkete i laminate.

Polja i livade Moderni ručno izrađeni tepisi su uvijek glavna atrakcija na sajmu. U trendu je Art dizajn, koji stvara vizualno slojeviti dojam tepiha u kome se nazire jedan sloj ispod drugoga. Ljubitelji prirode prepoznat će se u u motivima polja i livada, dok oni koji vole urbanu džunglu mogu birati fotorealistične i trodimenzionalne motive na tepisima. Klasičnih orijentalni tepisi postaju hit. Tradicionalni motivi se grafički obrađuju i stvaraju novi motivi koji idealno pristaju modernim interijerima. U svijetu tepisona je ekologija neozostavna. Izveden je prvi svjetski tepison izrađen 100 posto od recikliranih PET boca te poliamid vlakna od recikliranih tepiha, užadi

i ribarske mreže. Nude se i antibakterijska prediva te proizvodi s ekstremnom otpornošću na habanje. Vrlo je atraktivna i opcija organski oblikovanih tepisona koji mogu biti spojeni pomoću jarkih boja i stvarati različite prostorne kompozicije. Zahvaljujući naprednim proizvodnim tehnikama, elastične podne obloge se u mnogim slučajevima jedva razli-

kuju od prirodnih materijala koji ih nadahnjuju. Vinyl podne obloge su sada dostupne s površinama koje savršeno imitiraju površinu prirodnog drva i kamena. Plutene ploče se nude s površinom izrađenom od tankih ploča prirodnog škriljevca koji nude moderan izgled i dojam prirodnog kamena,

a edifiCon d.o.o. Varaždin - Nadzor nad izgradnjom - Vođenje građevinskih projekata - Energetsko certificiranje i energetski izvještaji stanova, kuća, stambenih zgrada javnih i poslovnih objekata - Glavni projekt energetske obnove Mob: 091/211-5529 Tel./Fax: 042/213-903

ali bez tvrdoće i hladnoće. Trend u elastičnim podovima je što jednostavnija montaža.

Nekretnine Croatia d.o.o. VAŠA agencija za poslovanje nekretninama. www.nekretninecroatia.com.hr mob. 095/19 80 635 e-mail: realestatecroatia@mail.com Frana Supila 48, 42000 Varaždin

anih tepiha, užadi i ribarske mreže

Moderni ručno izrađeni tepisi su uvijek glavna atrakcija. U trendu je Art dizajn, koji stvara vizualno slojeviti dojam tepiha u kome se nazire jedan sloj ispod drugoga Hrast dominira Drugi ključni trend je održivosti. Mnoge obloge u elastičnom segmentu se mogu reciklirati ili su izrađene od recikliranih materijala. U segmentu parketa i laminata hrast je hit. Javlja se u različitim stilovima i završnim obradama - od prirodne boje do bilo koje druge nijanse. Kao suprotnost prirodnom izgledu drveta, javljaju se digitalno tiskane podne obloge dostupne u širokom rasponu dizajna i boja sa efektom visokog sjaja. U ponudi su novi, organski zakrivljeni parketi koji izgledaju

vrlo atraktivno u prostoru i koji će pridonijeti potpuno novom doživljaju parketa u prostoru. Dobar odabir podne obloge podloga je svakom interijeru, a sve širi raspon mogućnosti, kako u kreativnom, tako i ekološkom smislu svakako je za pohvalu! Obrt G&N vrši usluge: - čišćenje (kuća,stanova, poslovnih prostora i stubišta zgrada) - glačanje - uređenje interijera (popravak i sklapanje namještaja; namještaj po mjeri; idejna rješenja prostora). Informacije na mobitel: 098/903 07 14

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.51

jma“Domotex 2015“

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.52

Game & tech world Premium dizajn i o HTC One M8

LG u travnju predstavlja svoj novi flagship G4 Korejski LG će svoj novi pametni telefon G4 predstaviti u travnju. Čelnici LG-a odlučili su da neće predstaviti G4 na predstojećem MWC sajmu. Takva odluka je donesena navodno zbog činjenice što će na tom sajmu svoje nove flagshipove predstaviti Samsung, HTC i Huawei. Uz novi mobitel LG radi i na vlastitom osmojezgrenom čipu kojim namjeravaju konkurirati Qualcommovom Snapdragonu 810. LG-jev SoC bi se trebao sastojati od četiri jače Cortex-A72 jezgre i četiri energetski štedljivije Cortex-A53 jezgre.

Nakon što je pokorio svijet s mobitelima i tabletima Apple se navodno planira upustiti u izradu elektičnog automobila koji bi konkurirao Tesli

Samsung uskoro izdaje Galaxy Tab S2 Samsung priprema drugu generaciju S tableta koja će se ponešto razlikovati od prve generacije. Trenutna S generacija tableta je zastupljena s dva modela čiji zasloni imaju dimenzije od 8,4 i 10,5-inča. Novi S2 modeli bi trebali doći s nešto manjim zaslonima dimenzija 8 i 9,7-inča, te s omjerom stranica 4:3. Također prema dostupnim informacijama nova S2 generacija bi trebala biti izravni konkurent Appleovom iPadu Air 2, kojeg će nadmašiti i po pitanju debljine, odnosno, mršavosti. Naime metalno kućište S2 tableta bi trebalo biti tanje od 6,1 milimetar koliko iznosi debljina Appleovog tableta.

ističu One iznad ko

HTC One M8 je zasigurno najbolji mobitel koji je HTC u svojoj pov slon i hardver, a veliki plus u odnosu na prethodnika je i mogućno M8 je nešto veći u visini od prethodnika. Ali to i nije iznenađujuće ako uzmemo u obzir da M8 ima pet inčnu dijagonalu ekrana. Kućište je i dalje izrađeno od metala. Okretanjem uređaja na prednju stranu vidjet ćemo dva velika zvučnika koji zauzimaju mjesta ispod i iznad ekrana. 5 inčni ekran, izrađen u Super LCD3 tehnologiji uz rezoluciju od 1080 x 1920 piksela odnosno gustoću istih od 441. Prednja kamera i set senzora se nalaze desno od gornjeg zvučnika, a notifikacijska LED dioda se smjestila ispod zvučnika. Okretanjem mobi-

tela na stražnju stranu, vidimo dvostruku LED bljeskalicu, ali i dvostruku kameru. Glavna kamera ima senzor razlučivosti 4 megapiksela te je kao i kod prethodnika brendirana nazivom UltraPixel. Iznad nje se nalazi dodatna kamera maksimalne rezolucije 2 megapiksela koja služi za mjerenje udaljenosti kako bi se snimljene fotografije naknadno mogle refokusirati.

PREDNOSTI + Dizajn i izrada + Zaslon + Zvuk + Utor za Miro SD karticu

NEDOSTATCI - Lošija kamera u dnevnim uvjetima

HTC One M8 dolazi s hardverom koji je gotovo u svakom aspektu veliki napredak u odnosu na prethodnika. Tako je za sve operacije zadužen glavni Snapdragon 801 procesor s četiri jezgre koje kucaju na 2.3 GHz. Za grafičke operacije na raspolaganju je Adreno 330 GPU. One M8 dolazi s Androi-

Posljednje poliranje za Battlefield Hardline Electronic Arts, izdavač koji stoji iza jedne od najpopuralnijih pucačina, Battlefield serijala, dolazi informacija da je betu nadolazećeg Hardlinea odigralo više od 6 milijuna igrača. S obzirom na poprilično mlake reakcije od strane igrača na prošli nastavak te frustracije sa online modom koji je kod velikog broja ljudi radio sve samo ne dobro, jasno je da EA ne želi ponoviti pogrešku, a najbolje povratne informacije uvijek daju fanovi, čini se da bi Hardline ipak mogla ispasti sasvim solidna pucačina. U finalnoj verziji očekuje nas sedam multiplayer modova, devet mapa te singleplayer kampanja. Kako će na kraju sve izgledati ostaje nam da se strpimo od 19. ožujka kada je najavljen izlazak igre za PC, PlayStation 3, PlayStation 4, Xbox One i Xbox 360.

vijesti napravio. Krasi ga vrhunska izrada, odličan zaost nadogradnje memorije Micro SD karticama

Četverojezgreni Snapdragon i 2 GB RAM memorije osiguravaju iznimo brz i fluidan rad bez zastajkivanja pri pokretanju aplikacija dom 4.4.2. uz HTC-ov dodatak Sense koji je uznapredovao do šeste verzije, a uskoro stiže nadogradanja na Android 5 Lollipop Količina DDR3 RAM memorije u M8 iznosi 2 GB uz mogućnost smještaja 16, odnosno 32 GB podataka na unutarnju memoriju, ovisno o varijanti uređaja. Baterija je

neizmjenjiva, a kapacitet joj je 2600 mAh što je za oko 300 mAh veće od prethodnika. Iako HTC uskoro namjerava predstaviti nasljednika, M8 još uvijek spada u sam vrh po kvaliteti izrade, ali i po ugrađenom hardveru pa ukoliko kupujete novi mobitel M8 vas neće razočarati ni u kojem pogledu.

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.53

odličan hardver onkurencije

GLAZBA RECENZIJA ALBUMA

MASSIMO 1 dan ljubavi

Novim albumom Massimo Savić nastavlja svoj pobjedonosni hod kao ponajbolji hrvatski i regionalni muški vokal. Sve što je bilo ‘dodirnuto slučajno’ prije 4 godine, na “Jednom danu ljubavi” učinjeno je namjerno. Nekih velikih noviteta u zvuku nema. To je srednjostrujaški pop soul s jasnim uzorima u Bryanu Ferryu, s kojim dijeli vokalne sličnosti i sklonost svilenim, elegantnim aranžmanima. “1 dan ljubavi” objedinjuje nacifrani zvuk osamdesetih i ‘zid zvuka’ Phila Spectora. Sve ječi od muzike, od instrumenata i dionica. Dio gitarističkih dionica je odsvirao David Rhodes, bliski suradnik Petera Gabriela. Rhodes ipak

ne može sam podići kvalitetu, no svirka kao takva nikad nije bila problem niti Massima niti pratećeg mu benda. Ono što bi trebalo biti lagano, lepršavo, suptilno, ovdje zvuči vrlo angažirano i smrtno ozbiljno. Ukratko, pristup ‘manje je više’ bi pomogao. Kao pop-proizvod, “1 dan ljubavi” će ispuniti svoju funkciju. Kao album, ostavit će dojam da su njegovi kreatori pretjerano uštogljeni tipovi koji se premalo zezaju, koji su smrtno ozbiljni i koji svaku sitnicu peglaju do savršenstva. Katkad je pop-muzika samo zabava i katkad pjevač treba uvjeriti slušatelja da se i on dobro zabavlja, te da nije sve na život i smrt. muzika.hr

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.54

AUTO zona Citroen povećava

proizvodnju Cactusa

U Citroenu zadovoljno traljaju ruke. Rizik s modelom C4 Cactus im se isplatio. Potražnja je velika zbog čega će francuski brend povećati proizvodnju Cactusa za 20 posto. Španjolski mediji pišu da će tvornica zabog toga raditi sve četiri subote u studenome. Bilo je nagađanja da će Citroen C3-XR crossover doći na europsko tržište, no zbog povećanja proizvodnje C4 Cactusa, crossover zasad ostaje model samo za Kinu. Analitičari automobilske inudstrije procijenjuju da će Citroen godišnje prodavati između 50.000 i 100.000 C4 Cactusa. (ap)

Peugeot 308 izabran je za najpoželjniji francuski automobil u kompaktnoj klasi od žirija sastavljenog od 10.573 birača koju organizira časopis Automobile Magazine

Osvježeni Peugeot 208

Redovita kontrola tekućina može v

Dobro hlađenje ja

Na 200.000 km poželjno je preventivno zamijeniti hla Hlađenje je iznimno važno za učinkovitost, pouzdanost i trajnost motora. Treba biti ispravno i dobro podešeno, ni preintenzivno, niti preslabo. Ako je preintenzivno, motoru se odvodi (oduzima) previše topline, koja se pretvara u koristan rad, pa se smanjuje učinkovitost, odnosno efikasnost radnog procesa. Rezultat: motor slabije vuče i više troši. Istodobno se ne postiže optimalna radna temperatura (90°C) potrebna za kvalitetno podmazivanje. Još je gore ako je hlađenje preslabo, jer se motor pregrijava pa se povećava rizik zakuhavanja, ne samo ljeti pri visokim temperaturama, nego i zimi! Tada se uništava brtva motora, a može doći i do pucanja i taljenja glave. Previsoke temperature pogoršavaju podmazivanje, jer se smanjuje viskoznost ulja i nosivost uljnog filma te se povećava rizik metalnog kontakta. Smanjuje se tvrdoća materijala, ubrzava habanje vitalnih dijelova te povećavaju rizik pucanja najopterećenijih - klipnih prstenova, ležajeva, klipnjača, glave, bloka... Zbog toga redovito kontrolirajte razinu rashladne tekućine, u hladnjaku i ekspanzijskoj tekućini, što je od životne važnosti za motor. Ali samo dok je motor hladan, nikako dok je vruć, jer može doći do prskanja pregrijane tekućine i para!

Zagrijavanjem (preuzimanjem viška topline motora) rashladna se tekućina širi te iz sustava bloka i hladnjaka, preko ventila predtlaka, odlazi u ekspanzijsku posudu. Nakon hlađenja u hladnjaku, uslijed smanjenja obujma nastaje podtlak te rashladna tekućina iz ekspanzijske posude, preko istog ventila, dolazi do bloka i hladi motor cirkulacijom. Hladnjak (‘kiler’) je izmjenjivač topline ‘voda-zrak’, koji predaje višak topline oko-

autoportal.hr

Kad se oglasi signal previsoke temperature, u pravilu je već kasno - motor je već oštećen. Pregrijavanjem dolazi do omekšavanja karika, povećanja potrošnje ulja, puknuća brtve glave...

Kadjar - Renaultov adut iz C-segmenta Peugeot je objavio fotografije nove, osvježene inačice modela 208 koji će svoju premijeru doživjeti na salonu automobila u Ženevi. U dizajnerskom smislu, izmijenjeni su prednji i stražnji odbojnik, osvježena je prednja maska te su dodana nova svjetla u 3D LED tehnologiji sa stražnje strane vozila. U unutrašnjosti je izmijenjen upravljač, redizajnirana je kontrolna ploča, dodan je novi infotainment sustav sa ekranom od 18 cm i podrškom za Peugeot Connect Apps te MirrorScreen. Osvježeni 208 na tržištu se očekuje sredinom godine. (ap)

Dužinom od 445 i širinom od 184 cm Kadjar će nuditi dobar kompromis prostranosti i agilnosti. Najbogatiji paketi opreme donosit će svjetla u tehnologiji LED te 19-colne naplatke. U Renaultu tvrde kako će izbor materijala u unutrašnjosti biti dokaz kvalitetne i precizne izrade zaokružene naprednim multimedijskim sustavom R-Link 2. Ozirom da se bazira na platformi CMF, koju

je posudio od Nissana, poznatog kao specijalca za terenska svojstva, očekuje se dobro snalaženje i izvan asfalta. Početak prodaje u EU najavljen je za kraj lipnja. (ap)

amči dug ‘život’ motora

Geiger Cars predstavio Jeep Wrangler sa 356 KS

adnjak, termostat, pumpu vode i crijeva

lini. Vanjska su rebra hladnjaka u vožnji izložena prisilnom strujanju zraka, a kad temperatura rashladne tekućine dosegne 95°C, termopreki-

dač uključuje ventilator, koji ubrzava prijenos topline s rebara na zrak, odnosno ubrzava hlađenje. Postoji još jedna važna stvar, odnosno ‘zamka’. Naime, razina rashladne tekućine može biti ispravna, naizgled je sve OK, a problemi su veliki. Kad se pojavi rupica (oštećenje) na hladnjaku, brtvi ili crijevu, onemogućava se stvaranja podtlaka te umjesto rashladne tekućine u sustav ulazi zrak. Time se otežava i bitno pogoršava hlađenje motora. Problem je što vlasnik auta to ne može znati, jer se razina rashladne tekućine u ekspanzijskoj tekućini ne mijenja. Sve izgleda u redu, a na najzagrijanijim mjestima u motoru nema rashladne tekućine koja cirkulira. Tada dolazi do pregrijavanja i oštećenja, a nakon duže vožnje i

uništenja tih dijelova. Hladnjak je iznimno važan, jer treba odvesti veliku količinu topline iz zagrijane rashladne tekućine. Ako tekućine ponestane, brzo dolazi do pregrijavanja, jer je prijenos temperature s metalne stijenke na vodenu paru 10x slabiji nego na rashladnu tekućinu. Tada najprije strada aluminijska glava (topi se), a vozač toga nije svjestan, jer pokazivač temperature ne povećava vrijednost (kazaljka ostaje na 90°C). Kad se oglasi signal previsoke temperature, u pravilu je već kasno - motor je već opasno pregrijan, odnosno uništen. Pregrijavanjem dolazi do omekšavanja karika, povećanja potrošnje ulja, puknuća brtve glave, a u težim slučajevima taljenja glave i klipova. Stjepan Horvat

Ponedjeljak najopasniji dan za vozače

Prema istraživanjima ponedjeljak je najdepresivniji radni dan u tjednu, a takav je i za promet. Prvog dana tjedna događa se najviše prometnih nesreća, čak 17 posto više u odnosu na ostale dane. Osiguravajuće kuće u Velikoj Britaniji u ponedjeljak zaprime više od 10.000 zahtjeva za isplatom šteta. Ista je stvar i kod motociklista. Petak je, pak, ‘rezerviran’ za lančane sudare. Razlog? Iz osiguravajućih kuća kažu da se vozači

žure doma ili kreću na put, pa su brzopleti. U subotu i nedjelju najviše se gube ključevi od automobila.

Francuska potiče prodaju električnih vozila Francuska muku muči s zagađenjem zraka, a najviše su joj na piku stari dizelaši, pogotovo oni stariji od 13 godina. Iz tog razloga vlada je odobrila mjere kojima će svi vlasnici dizelaša dobiti poticaj od 10.000 eura ukoliko ih odluče zami-

jeniti električnim ili hibridnim automobilima. Također, kako bi u

potpunosti objavili rat dizelašima, povećat će porez na dizelsko gorivo, čime će ga izjednačiti s benzinom. Iako će cijena dizela porasti za svega 2 centa po litri, očekivani prihod od ove mjere je više od 850 milijuna eura. (ap)

Jedan od sinonima za terenskog vozilo dospio je u ruke stručnjaka tuning kuće Geiger Cars, proslavljene brojnim preradama američkih modela. Kompresorski benzinac 3.6 V6 opsežno je modificiran pa ispaljuje 80 KS i 70 Nm više od serijskog, odnosno ukupno 356 KS i 417 Nm. Na 18-colnim naplacima nalaze se terenske gume dimenzija 305/70, a modificiran ovjes povećao je udaljenost podnice od tla za punih 63,5 mm. Time su mu prvoklasna terenska svojstva dodatno poboljšana pa je u kaljuži nepobjediv. Cijena ovako prerađenog Wranglera u Njemačkoj iznosi 64.200 eura. (ap)

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.55

vas spasiti od velikih financijskih izdataka

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.56

ENIGMATIKA

NAGRADNA IGRA

IGRAJ I OSVOJI

tablet i 90 besplatnih vožnji Taxi Cammeom

SMS s ključnom riječi, sa slovom ispred točnog Nagradno pitanje: odgovora i imenom i prezimenom šaljite na broj Poznata je jer se uvijek vraća kući u filmu iz 1943. Ona je škotski ovčar po imenu: ( Primjer: IGRA1 C ime i prezime) a) Milo b) Lassie c) Babe

60060 Cijena SMS-a iznosi 2,40 kuna s uključenim pdv-om

Dobitnica tableta iz 1.kola “Igraj i osvoji” - Marijana Tomek, mob: 0917877470

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.57

Alcatel One Touch Pop 7 Osnovne karakteristike

Dimenzije: 192 x 113 x 9 mm Zaslon: 7” WSVGA 1024x600 piksela Procesor: Quad core 1.2GHz, 4GB ROM + 1GB RAM Operativni sustav: Android 4.3 (nadogradiv na 4.4) Utor za micro SD kartice Baterija: 3240 mAh

Fotografija je ilustrativnog karaktera

Nagradna igra traje do 22.04.2015. u 12 sati Imena dobitnika prvog kola objavljujemo u sljedećem broju koji izlazi 27.02.2015.godine. Operator usluga s dodanom vrijednosti: IT JEDAN d.o.o.,062/700700/odjava=STOP

Dobitnici kupona za besplatne vožnje Taxi Cammeom iz prvog kola su: Silvana Medved 0915313354, Slavka Blaško 0915798191, Tamara Franjević 0917923037, Silvija Ciglar 0981780621, Irena Pozder 0989644989, Ljubomir Đura 0915821720, Kristina Bosak 0997895447, Dunja Tomić 0923140215, Romana Sačić 0916049304, Jasminka Hrgarek 0913561377, Gordana Grabar 0921254579, Emina Pečatnik 0996912544, Anja Poljan 0991977244, Tanja Stolnik 0953988130, Monika Balija 0977821123, Laura Paska 0912303073, Mario Papec 0911716665, Dubravka Breški 098526228, Branko Breški 0994057000, Ivana Bubek 0917928974, Goran Kos 0916403962, Dejan Bjelivuk 098844428, Mario Prašnički 0919320816, Jasminka Hozjak 0981750697, Slavka Blaško 0915798191, Zora Matika 0981384863, Natalija Švogor 0992605150, Liljana Babaja 0992545399, Damir Pečevski 0981912319, Sandra Stipan 0998002792. Kuponi za besplatnu vožnju mogu se podići u marketingu Conceptus Publice d.o.o., Kukuljevićeva 23, Varaždin

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.58

POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”. Dobitnik nagradne križaljke iz prošlog broja: MARIJA KOCIPER, Koprivnička 4B, Varaždin

Poklon križaljka Ime i prezime Adresa Broj mobitela

Rješenje

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.59

KAKURO

SUDOKU

U prazna polja treba upisati brojeve od 1 do 9. Zbroj brojeva svakoga reda i stupca mora biti jednak iznosu koji se nalazi sa strane ili iznad. Broj može biti upisan jedanput u svakom nizu.

U svakom manjem kvadratu moraju biti brojevi od 1 do devet bez ponavljanja (matematika nema veze s igrom - nema nikakvih zbrajanja, oduzimanja, množenja...). Također u svakom vodoravnom i okomitom redu moraju biti brojevi od 1 do 9, također bez ponavljanja.

RJEŠENJE:

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.60

OVAN

21.3.-19.4.



BIK

BLIZANCI

20.4.-20.5.





POSAO - Planet sreće Jupiter boravi u vašem znaku što obilno koristite u poslovnim situacijama. Kako kaže poslovica: imate više sreće nego pameti. LJUBAV - Najsretniji Ovnovi ovog mjeseca su oni u uhodanim vezama koji će obasipati svog partnera pažnjom i ljubavlju. Oni slobodni će imati sreće u jednonoćnim druženjima. SAVJET MJESECA - Blokirate sami sebe u izražavanju emocija. Ovo je idealan mjesec da malo poradite na tome. Samo dozirajte izljeve ljubavi, da se okolina ne šokira previše.

POSAO - Paničarite, a teško vrijeme je tek pred vama. Svašta vam se događa iza kulisa, i to redovito rješavate na nedužnim kolegama. Nastojite se kontrolirati. LJUBAV - Rastrgani ste između želje za slobodom i želje za intimnošću. Moguće je naći zlatnu sredinu, samo jasno recite što želite, a što ne želite. I to čim prije. SAVJET MJESECA - Ovog mjeseca bi mogli sami sebe neugodno iznenaditi. Prihvatite sebe takve kakvi jeste i sve će ponovno biti u redu. Nema pravo ni krivo, ima samo ono što jest.

POSAO 3 LJUBAV 3

RAK

21.6.-22.7.



LAV

21.5.-20.6.

POSAO - Nemate se ničeg bojati osim samog straha. Jer bi upravo vaš strah mogao biti uzrok poslovnih pogrešaka koje bi vam se mogle dogoditi. Udahnite duboko tu i tamo. LJUBAV - Bili bi najsretniji uz mirnu i uravnoteženu osobu koja voli provoditi vrijeme u kući. Samo još da odlučite želite li mir ili uzbuđenje. SAVJET MJESECA - Ovog mjeseca imate talente trgovca i govornika. Iskoristite ih za svoju materijalnu korist. Samo se ohrabrite i progovorite. Možete samo profitirati.

POSAO 4 LJUBAV 4 DJEVICA

23.7.-22.8.



23.8.-22.9.



POSAO - Rakovi koji su poslovnom partnerstvu riskiraju raskid partnerstva jer bi drugoj strani moglo dosaditi suradnja s osobom koja nije koncentrirana. Posao ćete odrađivati rutinski. LJUBAV - Ovaj mjesec vam ‘prijeti opasnost’ od zaljubljivanja u emotivno ili drugačije nedostupnu osobu. Tvrdoglavi kakvi jeste, vjerojatno ćete pokušati ići glavom kroz zid. SAVJET MJESECA - Još uvijek se nalazite se u fazi definiranja tko ste zapravo i što u životu želite. Potražite savjete iskusnije osobe koja je bila na vašem mjestu.

POSAO - Dobro vrijeme za posao. Biti ćete pravi mali žongler/čarobnjak. Uostalom, tko vas zna, zna da ste pouzdani u poslu i računa na vas. LJUBAV - Ovog mjeseca su vam puno bolje aspektirani prijatelji nego veze. Oni u vezama će potajno zapjevati: ‘bolje da sam s frendovima pio rujno vino, nego što sam tebe draga vodio u kino’. SAVJET MJESECA - Vrijeme je za provedbu planova koje ste si zadali tokom prošlog mjeseca. Ili bar za njihovu detaljnu razradu i početak realizacije, korak po korak. Uzbrdo.

POSAO - Djevice koje traže posao ovaj mjesec imaju sve šanse da ga i nađu. Budite uporni. Oni koji su živjeli u neizvjesnosti bi mogli napokon dobiti stalni ugovor i odahnuti. LJUBAV - Venera vas za vaš rođendan časti boravkom u vašem znaku i donosi vam divne poklone: izgledat ćete dobro i osjećati se još bolje. Ovo je ipak vaše vrijeme godine. SAVJET MJESECA - Vaša iskrenost bi vas mogla koštati pokojeg prijatelja. Iako je iskrenost divna osobina, isto tako je i takt. Isprobajte diplomaciju ponekad.

POSAO 4 LJUBAV 3

POSAO 5 LJUBAV 3

POSAO 4 LJUBAV 5

VAGA

ŠKORPION

STRIJELAC

23.9.-23.10.



24.10.-21.11.



22.11.-21.12.



POSAO - Izvrstan period za ostvarivanje svih ciljeva vezanih uz posao. Čak 4 planete vam pružaju podršku, iskoristite je pametno! Sada je prava prilika za rješavanje svih zadaća. LJUBAV - Pričate i pričate. Da malo zatvorite usta, možda bi i dobili taj poljubac na koji riječima nagovarate bolju polovicu. SAVJET MJESECA - Nisu vam svi koji se nazivaju vašim prijateljima zaista prijatelji. Zapamtite to i cenzurirajte se malo. Ne moraju svi sve znati. Opreza nikad ne manjka.

POSAO - Sanjate davanje otkaza i bijeg na tropski otok sa pronevjerenim novcima tvrtke. Možda jednog dana, ovaj mjesec zasigurno ne. LJUBAV - Dok razmišljate o djeci zamislite se dobro želite li vi stvarno dijete ili samo želite pobjeći s radnog mjesta. Oni koji traže vezu neće prihvatiti ništa neozbiljno. SAVJET MJESECA - Ako ikako možete, priuštite si odmor ili neko putovanje po mogućnosti dalje od mjesta stanovanja. Baterije su vam pri kraju, a duga zima još traje.

POSAO - Komunikacija sa kolegama i šefovima ženskog spola vam ide dobro ovog mjeseca. Čak bi mogli i umjesto vas odraditi neke stvari. Iskoristite svoju prednost. LJUBAV - Najslađe je zabranjeno voće. I najskuplje. Oni u braku i dužim vezama se ne bi smjeli kockati onim što nisu spremni izgubiti. SAVJET MJESECA - Razmišljajte glavom, a ne srcem i počet ćete ostvarivati svaki zacrtani cilj, i emotivni i poslovni. Pripazite, kilogrami se lijepe za vas, a sezona praznika je završila.

POSAO 5 LJUBAV 3

POSAO 3 LJUBAV 3

JARAC

VODENJAK

RIBE

22.12.-19.1.



21.3.-19.4.



19.2.-20.3.



POSAO - Vi ste srećković mjeseca. Iskoristite to i u svakodnevnom poslu, i u igrama na sreću. U razumnoj mjeri, naravno. LJUBAV - Skloni ste idealiziranju partnera. Sagledajte da li se to vaš partner povremeno proveseli ili ima ozbiljnih problema s alkoholom. Skinite ružičaste naočale. SAVJET MJESECA - Rat sa susjedima je zadnja stvar koju trebate. Imajte na umu da bi vam mogli jednog dana zatrebati i pregrizite jezik tu i tamo. Dva puta razmislite prije nego krenete u raspravu.

POSAO - Šefovi vam nisu skloni tokom ovog mjeseca, tako da što god ste naumili tražiti odgodite za neka bolja vremena. Moguće da ćete morati posuditi novac od prijateljice. LJUBAV - Ovaj mjesec bi se moglo dogoditi da ostanete bez svojih vjernih obožavatelja. Budimo iskreni, fer je da je jednom i vama tako. Proći će ubrzo. SAVJET MJESECA - Ako se unaprijed mentalno pripremite da vam ovo neće biti neka senzacija od mjeseca biti će vam lakše. Ispucajte frustraciju u teretani ili u nekom sportu.

POSAO - Ako imalo želite uspjeti u poslu, morat ćete daleko više zapeti nego što ste to radili do sada. Vaša karijera se pali na guranje. Nema prečica. LJUBAV - Ako vam je brak ili veza preživjela prošli mjesec, može preživjeti sve. S tim na umu, opustite se. Slobodni neće takvima ostati još dugo. SAVJET MJESECA - Ovog mjeseca su financije vaše bojno polje. Srećom neće biti previše drugih događanja pa ćete se moći posvetiti razradi konkretnih planova. Oprezno trošite jer bi se mogli naći u velikim problemima.

POSAO 5 LJUBAV 3

POSAO 2 LJUBAV 3

POSAO 2 LJUBAV 4

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.61

NAJBOLJI MJESEČNI HOROSKOP

1. ožujka s početkom u 14 sati Prije dvije godine održala se akcija u kojoj smo čistili obalu rijeke Drave od posljedica poplave, sakupljani su ciljano najlon i plastika, prošlo je dvije godine i točno se vidi dokle smo došli u čišćenju. Plastika i dalje nagrđuje našu prirodu i ostati će tamo još dugo osim ako ne pokušamo još jednom da udružimo snage i barem tu našu cirkovečku, zelene sprude, bijele kipe ne dovedemo u red i omogućimo šetačima užitak u ljepotama Dravskih

obala. Zbog toga će se u nedjelju 1. 3. s početkom u 14 sati održati akcija čišćenja obala rijeke Drave, a zborno mjesto na kojem ćemo se sastati je na parkiralištu kod mosta na rijeci Dravi. U samoj akciji čišćenja zadržali bi se dva do tri sata, a nakon toga svi sudionici su pozvani na druženje uz grah i klipiće. Kako je ova akcija organizirana bez sponzora molimo sve koji nam se žele priključiti da sa sobom ponesu vreće za smeće.

www.kostjuk.net

dana

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.62

AKCIJA ČIŠĆENJA OBALE RIJEKE DRAVE

eVarazdin.hr

IMPRESSUM 30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 ISSN 1849-5389 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić

Glavni urednik: Davor Mašić e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr Redakcija 30 dana: Valerija Mihalić, Josip Novak, Ivan Tomašković, Alen Matušin Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur

TRASH FILM FEST

Obiljež godišn postoja

Premijera novih blockbustera Udruge Trash privukla je u varaždinsko Kino Galerija mnogobrojne ljubitelje filma iz svih krajeva Varaždina i šire koji su mogli pogledati u akciji prvog hrvatskog kiborga te hrvatsku verziju „Schindlerove liste“. Udruga Trash na taj je način obilježila 10. obljetnicu svog postojanja, a bila je to prilika i za najavu 10. Trash film festivala koji će biti održan u rujnu ove godine. Futuristički akcijski krimi triler „B.O.B. 1000“ te antiratni spektakl „Mein Kamp“ prika-

Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@finesa-grupa.hr Tisak: Tiskara Zagreb

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.63

NAJAVA

TIVAL

žili 10. njicu anja

CineStar preporuke zani su po prvi puta na velikom platnu te oduševili mnogobrojne posjetitelje. „B.O.B. 1000“ priča je o prvom hrvatskom kiborgu iz budućnosti koja donosi elemente horrora, akcije, znanstvene fantastike i borilačkog filma dok je „Mein Kamp“ snažna antiratna drama koju su mnogi već usporedili i sa „Schindlerovom listom“. Priča je to o dramatičnim događajima u jednom koncentracijskom logoru za vrijeme 1. Svjetskog rata. - Ovim smo filmom željeli poslati snažne poruke. Prva je da treba plaćati runde u krčmi, a druga, još

važnija, je da se ne smije pušiti na straži - naglasio je redatelj Tihomir Galevski. Film je snimljen na lokacijama u Varaždinu tijekom 2014. godine, a osim članova Udruge Trash u njegovom su snimanju sudjelovali i obični ljubitelji filma koji su se prijavili za snimanje putem društvenih mreža. - Moram pohvaliti sve koji su sudjelovali u snimanju filma i zahvaliti im na njihovoj profesionalnosti te strpljivosti i posvećenosti zahtjevnom filmskom projektu - naglasio je redatelj Galevski.

NAGRADNA ANKETA

Sudjelujte u našoj nagradnoj anketi i osvojite shopping u vrijednosti od 1500 kuna. www.evarazdin.hr

Jupiter Jones rođena je pod zvjezdanim noćnim nebom i sa znacima koji su predskazivali da je predodređena za velika djela. No, u stvarnosti, sada odrasla Jupiter obična je čistačica. Stvari se mijenjaju kada genetski modificirani bivši vojnik Cain dođe na Zemlju s namjerom da je pronađe. Jer, njen genetski zapis govori da se radi o osobi koja može poremetiti ravnotežu u svemiru...

12 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 09.03.2015. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).

30 DANA BROJ 5. 27. VELJAČE STR.64