dana
30 BROJ 7. 30. TRAVNJA - BESPLATNI PRIMJERAK
Mirna oaza bez buke i s puno zelenila do grada
eVarazdin.hr
RALLY
Domaća ekspedicija na rallyu od Budimpešte do Bamaka Saznajte sve o doživljajima varaždinskih avanturista
STR. 61.
STR. 24.-25.
EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020.
STR. 36.-39.
U zapadnom dijelu gradskog vodocrpilišta u ograđenom prostoru živi krdo jelena
NERI LUČEV
Majstor karikature, a tek mu je deset godina STR. 44.-45.
Svim čitateljima čestitamo 1. svibnja Praznik rada Arena Varaždin 3.5. u 17:15
Najznačajniji projekt u povijesti Varaždina STR. 4.-5.
MARKETI
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.2
Nedostatak biciklističkih staza, ali i biciklistička (ne)
Nakon više od 15 godina na poligonu učit ćemo kako vo Iako će mnogi biciklisti reći kako nemaju što učiti, jer već sve znaju, mnogi od njih padaju već na prvom raskršću, a voze se kao da su uvijek u prednosti i sami na cesti Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr
Dolaskom ljepšeg, toplijeg i sunčanijeg vremena, mnogi su naši sugrađani iz podruma izvadili bicikle koji su im preko proljeća i ljeta, glavno prijevozno sredstvo. Vjerojatno ne postoji Varaždinka ili Varaždinac koji nema barem jedan bicikli, ili ga je barem imao u jednom periodu svog života. Stoga nije ni čudno što se grad Varaždin često voli nazivati gradom bicikala. Međutim, da pitate bicikliste slažu li se sa sintagmom „grad bicikala“ vjerojatno bi odmahnuli rukom i rekli da pričate
Biciklisti se žale da nema dovoljno biciklističkih staza, a prosvjedovali su kada se željela proširiti pješačka zona gluposti. Nedostatak biciklističkih staza, uopće nedovoljno razvijena biciklistička infrastruktura samo su neki od problema s kojima se biciklisti svakodnevno susreću. Svoje nezadovoljstvo jasno su istaknuli i na prošlogodišnjem prosvjedu na varaždinskom Korzu kada se proširila pješačka zona i potpuno zabranila vožnja biciklima u široj gradskoj jezgri. Tada su biciklisti na neki način „izvojevali“ svoju pobjedu i pješačka zona je vraćena na prijašnje stanje. Međutim, povećale su se policijske kontrole i vozače bicikala počelo se novčano kažnjavati, što je opet izazvalo nezadovoljstvo među varaždinskim biciklistima.
63
biciklista stradali su u prometu prošle godine, dok je stradalih pješaka bilo 53
„Dok te nema, vozim po svom“
– Otkad smo počeli više kažnjavati bicikliste koji se voze po pješačkoj zoni, manje je nesreća i biciklisti više paze. Ipak, čim se policija udalji, oni nastavljaju s vožnjom po isključivo pješačkoj zoni. Da ne govorimo kako se voze po prometnicama. Nama nije u interesu njih novčano kažnjavati, no problem je taj što se biciklisti ne pridržavaju prometnih propisa u vožnji. Neki dan smo imali slučaj da je biciklistica udarila 77-godišnju staricu koja je završila s teškim ozljedama glave. Biciklistica je samo pobjegla. Takve nesreće želimo izbjeći, ali tu je potrebna i velika suradnja biciklista – istaknuo je Danijel Posavec iz varaždinske policije na sjednici Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Varaždi-
a modernom prometnom oziti bicikl prema propisima
Pješaci i vozači automobila biciklistima najviše zamjeraju što se “voze po svom”, ne poštujući prometne propise i znakove metnih propisa, voze se kako kome odgovara, u suprotnom smjeru, po nogostupu za pješake, skreću bez ikakve signalizacije pred automobile, voze se preko pješačkog prijelaza gdje im je to zabranjeno, uopće ne poštuju prometne znakove i onda ako se nešto i dogodi, dobro vas izvrijeđaju i vi ste uvijek krivi – reklo nam je više vozača automobila.
Problem neznanje? Je li u pitanju neznanje ili žurba ili nešto treće, jedno je jasno. Biciklisti često ne shvaćaju da su
SINIŠA SOVIĆ
na na kojoj se raspravljalo upravo o problemima biciklističke vožnje u našem gradu. Kraj nezdovoljstva biciklista zbog širenja pješačke zone i neadekvatne biciklističke infrastrukture, s druge strane nezadovoljni su pješaci i vozači automobila. – Biciklisti se na cesti ponašaju kao da su sami i kao da su uvijek u prednosti. Ne drže se nikakvih pro-
“
Nakon 15-ak godina uredit će se moderan prometni poligon
Do sredine svibnja trebao bi biti gotov prometni poligon za bicikliste i pješake vrijedan pola milijuna kuna. Ovim projektom želimo preventivno djelovati, a poligon je namijenjen svim učenicima i građanima
ravnopravni sudionici u prometu. Da mogu stradati ili oni sami, ili ugroziti nekog drugom svojim nepridržavanjem prometnih propisa i ponašanjem kao da su sami na cesti. Uz pješake, biciklisti su najranjivija skupina sudionika u prometu i tako bi se trebali i ponašati. Prošle godine u prometu su stradala 53 pješaka, dok je broj stradalih biciklista nešto veći, odnosno stradala su 63 biciklista. Zakon je vrlo jasan što se tiče vožnje bicikla. – Zakon vrlo jasno propisuje gdje i kako je dozvoljena vožnja biciklima. Međutim, praksa je nešto drugačija. Primjerice, zakon zabranjuje vožnju bicklom po no-
Dragi čitatelji, rubrika “Vi pitate, mi odgovaramo” omogućava vama, stanovnicima grada Varaždina i Varaždinske županije, da dobijete odgovor na pitanja i probleme koji vas muče, koje primjećujete u vašoj okolini i na ulicama grada odnosno vašeg naselja. Teme i priče koje komentirate u
gostupu, ali u praksi je takva vožnja sigurnija i to se svakodnevno pokazuje. Tu onda negoduju pješaci koji se moraju sklanjati biciklistima s nogostupa i nastaje jedan krug nezadovoljnika koji je vrlo teško prekinuti. Moram ponovno istaknuti da naš cilj nije kažnjavat bicikliste, već prevencija. Trebali bi preventivno djelovati da bi se ovakve stvari smanjile i ispravile – rečeno je na sjednici Vijeća za prevenciju kriminaliteta.
Prevencija jedino rješenje Upravo zbog prevencije i podizanje biciklističke i pješačke kulture, u Varaždinu se nakon punih petnaest godina gradi prometni po-
ligon za bicikliste i pješake gdje će učiti kako se ponašati u prometu. Investicija je vrijedna više od pola milijuna kuna, a zajednički ga financiraju Ministarstvo unutarnjih poslova i Grad Varaždin. – Do sredine svibnja trebao bi biti gotov prometni poligon za bicikliste i pješake na prostoru VI. osnovne škole u Varaždinu. Varaždin će tako, nakon 15-ak godina, dobiti moderan poligon na kojem će osnove sigurne vožnje bicikla, ali i pravila ponašanja u prometu za pješake, stjecati ne samo učenici varaždinske VI. osnovne škole, već će biti otvoren za sve građane. Zamišljeno je da prometni poligon koriste i sve ostale škole na razini grada i županije. Iako naši učenici u sklopu predmeta Tehničke kulture uče kako se kao biciklist i pješak ponašati u prometu, smatramo da to nije dovoljno. Ovaj poligon bit će adekvatno mjesto za sve koji sudjeluju u prometu, a cilj mu je prevencija nesreća i podizanje pješačke i biciklističke kulture na jednu višu razinu – istaknuli su iz gradske uprave Grada Varaždina. Očito je da problemi biciklističke vožnje i (ne)kulture nisu jednostavni i nisu jednostrani. U pravu su i jedni i drugi. Biciklisti kada kažu da je Varaždin „grad bicikala“ samo na papiru, a vozači kada kažu da se biciklisti ponašaju kao da su sami u prometu. Prevencija se nameće kao jedno od možda vremenski dužih, ali najvjerojatnije jedno od djelotvornijih rješenja. U međuvremenu, poruka i biciklisitima i vozačima – pazite kako vozite jer niste sami na cesti.
društvu, na kavama, a nisu vam jasne i nikako ne možete doći do njihova odgovora ili pojašnjenja, slobodno nam pošaljite na 30dana@conceptus-publica.hr, a mi ćemo za vas od Grada, gradskih i županijskih ureda i institucija zatražiti relevantne informacije te ih objaviti. Uredništvo
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.3
)kultura samo su neki od problema “grada bicikala”
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.4
Varaždin i regija Hrvatski sjever u konkurenciji s još osam hrvatskih
Najveći izazov u osam sto
Ideja kandidature jest spoj nespojivog na cijelom prostoru sjeverozapadne Hrvatsk, a uz Varaždin gradovi p Toplice. Varaždin je u prijavnoj knjizi za kandidaturu naveo više od stotinu projekata i projektnih ideja kojim - Prva asocijacija na spomen Varaždina je upravo kultura. Kultura je zapisana u genetskom kodu generacija Varaždinaca, nju u našem gradu možete osjetiti i živjeti na svakom koraku, stoga vjerujemo da Varaždin i gradovi – partneri zaslužuju prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine – istaknuo je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš nakon što je u petak, 17. travnja, u Ministarstvu kulture predana
Deset gradova sjeverozapadne Hrvatske nastojat će ostvariti nove vrijednosti i novu kvalitetu kulture prijavna knjiga grada Varaždina i regije Hrvatski sjever za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Na predstavljanju u Muzeju Mimara službeno je objavljeno kako su uz Varaždin i regiju Hrvatski sjever u utrku za ovaj prestižni naslov ušli i Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Zagreb. - Upravo na bogatoj ostavštini duhovne i materijalne kulture Varaždin danas želi prihvatiti novi izazov,
Varaždinski gradonačelnik predstavio je kandidaturu Varaždina i regije Hrvatski sjever na konferenciji u zagrebačkom Muzeju Mimara
možda i najveći u svojoj povijesti, te zajedno s još devet gradova – partnera, Koprivnicom, Krapinom, Čakovcem, Ivancem, Lepoglavom, Ludbregom, Novim Marofom, Varaždinskim Toplicama i Prelogom, otvoriti novo poglavlje cjelovitog razvoja sjeverozapadne Hrvatske – poručio je varaždinski gradonačelnik na predstavljanju kandidature u zagrebačkom Muzeju Mimara. Kandidatura grada Varaždina i regije Hrvatski sjever objedinjena je
Prijavna knjiga predana je u Ministarstvu kulture
u ideji o - Spoju nespojivoga. Kroz sraz i propitivanje starog i novog, tradicionalnog i modernog, vječnog i prolaznog, deset gradova sjeverozapadne Hrvatske nastojat će tako stvarati nove vrijednosti i novu kvalitetu kulture, te potaknuti pro-
“
stavljanje bogate baštine i izuzetnog potencijala cijele zemlje, ali i za približavanje i promicanje europskih vrijednosti i ideje o međusobnom razumijevanju europskih naroda – rekao je o ideji kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Zahvaljujući ideji o Spoju nespojivog, na cijelom prostoru sjeverozapadne Hrvatske želimo stvarati prepoznatljiv i atraktivni kulturni sadržaj koji će imati jasno izraženu europsku dimenziju mjenu kroz zajedničko promišljanje i djelovanje. - Zahvaljujući ideji o Spoju nespojivog, na cijelom prostoru sjeverozapadne Hrvatske želimo stvarati prepoznatljiv i atraktivni kulturni sadržaj koji će imati jasno izraženu europsku dimenziju. Dimenziju koja će povezivati i spajati, koja će poticati suradnju i kreativnost, koja će promicati svijest o različitosti ali i dubokoj povezanosti kulturnih tradicija Europe. Europska prijestolnica kulture bit će prigoda za pred-
godine varaždinski gradonačelnik Goran Habuš.
Kandidatura je i ogromna razvojna šansa
Varaždin i gradovi – partneri drže kako je kandidatura za ovu europsku titulu, koja je utemeljena 1985. godine na inicijativu grčke ministrice kulture Meline Mercouri, izuzetna mogućnost za promjenu i šansa za snažan razvoj i unapređenje kvalitete života na cijelom prostoru četiri županije, i za buduće naraštaje.
toljetnoj povijesti grada
partneri su Čakovec, Ivanec, Koprivnica, Krapina, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Prelog i Varaždinske ma će biti značajno obogaćen kulturni i društveni život - U prijavi za Europsku prijestolnicu kulture jasno smo istaknuli strateške ciljeve koje želimo ostvariti sudjelovanjem u ovoj europskoj inicijativi. Želimo ponovo postati kulturni lider regije, želimo se razvijati i mijenjati se upravo kroz kulturu, tu važnu odrednicu cijele povijesti ovog grada i regije, u sinergiji s gradovima hrvatskog sjevera želimo oživjeti sredinu kroz reafirmaciju svih vidova umjetnosti, ali i razviti umrežavanje i sinergiju svih dionika kulturnog života kao trajnu potrebu
Kandidatura će dati zamah razvoju kreativnih industrija i biti katalizator novih ideja i inicijativa s područja turizma građana i dugoročnu obvezu nositelja vlasti – naglasio je Raymond Rojnik, voditelj Ureda za pripremu kandidature Varaždina i regije Hrvatski sjever za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Kroz ideju – Spoj nespojivog, u propitivanju i sučeljavanju s problemima trebale bi biti iznjedrene nove kulturne politike i nova dimenzija kulture na području ove regije, a kandidatura bi trebala dati veći zamah razvoju kreativnih industrija i biti katalizator novih ideja i inicijativa na području turizma i gospodarstva, što će u konačnici imati široki društveni utjecaj na ukupni razvoj ovog dijela Hrvatske.
Nova kulturna infrastruktura
Varaždin je u prijavnoj knjizi za kandidaturu naveo više od stotinu projekata i projektnih ideja kojima će biti značajno obogaćen kulturni i društveni život. Varaždin će tako
Prijavnu knjigu izradio je Ured za pripremu kandidature za Europsku prijestolnicu kulture
uređeno u moderni audiovizualni prostor u kojem će Filmski – kreativni studio VANIMA priređivati niz atraktivnih programa vezanih uz filmsko stvaralaštvo. Potaknuti kandidaturom za Europsku prijestolnicu kulture Grad Varaždin, zajedno s Gradskim muzejom i tvrtkom Parkovi, započet će gradnju novog tematskog parka – Svijet kukaca, s Kućom leptira i istraživačkim centrom, u Parku Ivana Pavla II. bit će postavljena javna pozornica, a Park za mlade dobit će nove sadržaje. Novi objekti kulturne infrastrukture bit će izgrađeni i u Ivancu, Lepoglavi, Varaždinskim Toplicama, Koprivnici, Čakovcu i Prelogu, a u svim gradovima – partnerima bit će organizirani novi atraktivni kulturni sadržaji europske dimenzije i kvalitete.
U projektu već sudjeluje 6.000 građana
Na javnom predstavljanju u Šenoinoj ulici o prijavi za kandidaturu govorili su varaždinski gradonačelnik Goran Habuš i voditelj Ureda Raymond Rojnik
zahvaljujući ovoj inicijativi dobiti nekoliko novih festivala, primjerice festival vatre, festival svjetla, međunarodni festival poezije, atraktivne programe s međunarodnom dimenzijom na gotovo svim područjima umjetnosti, raznolika događanja i novu kvalitetu turističke i gastronomske ponude. Kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture svakako će biti snažni zamašnjak i razvoja kultur-
ne infrastrukture te revitalizacije povijesne jezgre grada. Uz novi Tehnološki park s Centrom kreativne industrije, u Varaždinu će biti uređena sinagoga, koja će postati moderni multifunkcionalni centar, biti će obnovljena i žitnica grofova Celjskih, u kojoj će biti uređen novi izložbeno – galerijski centar, Varaždinska kuća u Gajevoj ulici postat će atraktivni centar za posjetitelje, a nekadašnje kino Dom bit će pre-
- Na pripremi kandidature u posljednje je dvije godine aktivno sudjelovalo više od 6 tisuća ljudi okupljenih oko ove europske inicijative. Duboko sam stoga uvjeren kako Varaždin i regija sjever, zajedno s jednim irskim gradom, zaslužuju ponijeti ovu europsku titulu 2020. godine – poručio je gradonačelnik Varaždina i pozvao Varaždinke i Varaždince da postanu djelom promjene i da aktivno podrže kandidaturu svog grada za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Nakon što je 17. travnja predana prijavna knjiga, povjerenstvo Ministarstva kulture ocijenit će prijave gradova – kandidata i u slijedećih pet tjedana objaviti koji će od njih ostati u utrci za ovu prestižnu europsku titulu. A hoće li Varaždin i regija Hrvatski sjever postati europskom kulturnom prijestolnicom 2020. godine saznat ćemo početkom slijedeće godine.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.5
gradova za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.6
Na skupu o EU fondovima o županijskim iskustvima
Štromar: Zahvaljujući fo tijeku nikad veći investi U okviru skupa ‘Zajedno do EU fondova’ župan Varaždinske županije Predrag Štromar zajedno je s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom regionalnoga razvoja i fondova EU Brankom Grčićem, županom Krapinsko-zagorske županije Željkom Kolarom, županom Međimurske županije Matijom Posavcem i zamjenikom ministra re-
Trenutno su samo projekti u evaluaciji te oni prijavljeni na određene natječaje vrijedne oko 30 milijuna eura, istaknuo je župan gionalnoga razvoja i fondova EU Jakšom Puljiz sudjelovao u panel diskusiji. Župan Predrag Štromar tom je prilikom upoznao prisutne s iskustvima Varaždinske županije u korištenju EU fondova.
- U našoj Županiji, djelomično i zahvaljujući EU fondovima, nikada dosad nije bio zabilježen ovako velik investicijski ciklus, vrijedan preko milijardu kuna, u okviru kojeg se očekuje i snažan angažman našeg građevinskog sektora i povećanje zaposlenosti. Ovo se odnosi na projekt kanalizacije i odvodnje oborinskih voda ‘Aglomeracija Varaždin’ vrijedan 610 milijuna kuna, 9,3 milijuna kuna za projekt modernizacije školskih kurikuluma u strukovnim školama s kojima će se pojačati kompetencije učenika i nastavnika te nastavnog materijala, 3 milijuna kuna za asistente u nastavi te projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta vrijedan preko 5 milijuna kuna – istaknuo je župan Štromar te podsjetio kako je Županija već desetak godina aktivno uključena u izradu i provedbu EU projekata. Podsjetio je kako je tijekom godina uspostavljena struktura prijave, praćenja i provedbe projekata koji se financiraju iz županijskog
proračuna, i koji su od interesa za Varaždinsku županiju; bilo putem Agencije za razvoj AZRA d.o.o. ili Županije. -U samim pripremama za korištenje EU i ostalih međunarodnih fondova, pomagale su nam regije susjednih država s kojima smo učili i o funkcioniranju i ulozi regionalnih razvojnih agencija. Uz njihovu
pomoć i na temelju iskustava drugih razvojnih agencija osnovana je Agencija za razvoj Varaždinske županije – AZRA. Naša Agencija na području Varaždinske županije dosad je provela pedesetak projekata čija vrijednost iznosi oko 20 milijuna EUR-a. Trenutno su samo projekti u evaluaciji te projekti prijavljeni na određene natječaje vri-
Krenulo subvencioniranje troškova energetske obnove Nakon potpisivanja ugovora o subvencioniranju troškova energetske obnove kuća sa svim privatnim korisnicima subvencija koji su stekli to pravo prijavom na natječaj, krenulo se s korištenjem sredstava. Ugovore sa ukupno dvadeset i šest korisnika potpisao je zamjenik župana Varaždinske županije Alan Košić, koji je tom prilikom čestitao korisnicima ostvarenih subvencija te im poželio da korisno iskoriste subvencije. - Ovim subvencijama Županija potiče ulaganja u energetsku učinkovitost te se nadam da ćete završiti s radovima obnove do kraja srpnja ove godine, kako je i definirano rokovima u natječaju. Ovo je prvi u nizu takvih natječaja i vjerujem da će ih biti što više jer postoje velike potrebe. Varaždinska županija će i
nadalje podržavati ovakve projekte - istaknuo je zamjenik župana Košić te najavio kako će za nekoliko dana Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznova raspisati natječaj za provedbu ovakvog programa te da su u županijskom proračunu za 2015. godinu osigurana sredstva za sufinanciranje. Naime, Varaždinska županija je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srpnju 2014. godine raspisala Javni natječaj za prikupljanje ponuda fizičkih osoba za subvencioniranje projekata „Energetska učinkovitost obiteljskih kuća u Varaždinskoj županiji“. Ukupna raspoloživa sredstva za subvencioniranje projekata u okviru ovog Programa iznosila 1.100.000,00 kuna, pri čemu Varaždinska županija sudjeluje financijski sa
100.000,00 kuna. Uz mjere koje su se mogle financirati ovim Programom, kao što su zamjena postojeće i ugradnja nove vanjske stolarije, povećanje toplinske zaštite ovojnice obiteljske kuće, povećanje energetske učinkovitosti sustava
Pomoćnici u nastavi osigurana pomoć za 92 učenika u županiji
Škole povukle 40 milijuna kuna Veliku pažnju posvećujemo EU projektima iz područja obrazovanja. Ideja našeg Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport bila je edukacija ravnatelja i učitelja o korištenju EU fondova te smo ih školovali preko programa usavršavanja menadžera za pisanje i provedbu EU projekata. Tako da su dosad naše škole kao nositelji projekta ili kao partneri povukle oko 40 milijuna kuna iz raznih fondova i programa. Ne
jedni oko 30 milijuna eura – kazao je župan. Prema njegovom mišljenju trenutno su županijske razvojne agencije putem sredstava koje su privukle okosnice razvoja Republike Hrvatske obzirom da su u posljednjih osam godina, provele oko 1300 EU projekata, od manjih projekata poput izgradnje igrališta, opremanje učionica, obnove škola do višemi-
samo to, sveukupno gledano, naša je prolaznost na projektima iz područja obrazovanja veća od 50%, što ne ostvaruje nitko. Tek se sad zapravo vide pravi rezultati edukacije zaposlenih u školama za pisanje EU projekata koju je provela naša razvojna agencija, a bit će sve više toga jer su brojni natječaji otvoreni, a raspoloživa sredstva su puno veća nego ona u pretpristupnim fondovima.
lijunskih infrastrukturnih projekata - tvornica, farmi, poduzetničkih inkubatora, vodovoda, kanalizacija, prometnica. - Osim toga županijske razvojne agencije sve više surađuju na regionalnoj razini i dogovaramo se o zajedničkim razvojnim prioritetima, ali i o zajedničkim projektima koji imaju regionalni značaj i regionalnu dimenziju – rekao je župan.
e kuća za privatne korisnike grijanja, na spomenuti natječaj pristiglo je 127 prijava. Stručno povjerenstvo za provedbu Javnog natječaja na temelju uvida u prispjele zahtjeve, terenskog pregleda objekata, izvršene analize dokumentacije, utvrdilo je da uvjete za subvencioniranje povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća zadovoljilo 26 prijavitelja. Nakon potpisivanja ugovora slijedi izvođenje radova koji trebaju završiti do početka kolovoza ove godine. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o izmjeni Programa energetske obnove obiteljskih
kuća kojima je olakšana i ubrzana procedura prijave te je omogućena prijava svih građanima Hrvatske, bez obzira na lokaciju. Tako će se odsad građani za sredstva moći prijaviti direktno Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je nositelj programa sufinanciranja. Građani će svoje prijave moći slati na adresu Fonda nakon što se objavi Javni poziv u kojem će biti objavljen popis potrebne dokumentacije i ostali uvjeti. Javni poziv bit će objavljen na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početkom travnja.
U Varaždinskoj županiji u tijeku je provedba projekta ‘’Osiguravanje pomoćnika učenicima u školama’’ kojeg provodi Varaždinska županija u suradnji s 37 projektnih partnera – AZRA-om d.o.o., Fakultetom organizacije i informatike u Varaždinu, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnim uredom Varaždin te čak šest srednjih i dvadeset osam osnovnih škola kojima je Županija osnivač. - S obzirom na vrlo velik broj partnera riječ je o vrlo kompleksnom projektu, ali u cijelosti je ispunjen njegov cilj - osiguranje pomoćnika za baš svu djecu diljem županije za koju su škole prijavile potrebu – pojašnjava zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić te ističe kako je realizacija ovog projekta zasluga velikog angažmana svih projektnih partnera jer je sredstva za pomoćnike u nastavi dobilo sveukupno samo 14 gradova i 12 županija. - Među 26 smo odabranih projekata u Hrvatskoj jer, nažalost, nisu sve sredine iskoristile mogućnost osiguravanja ovakve podrške. Informacije s terena su izuzetno pozitivne stoga hvala svim partnerima jer se radi o projektu u kojem svi zajedno puno dobivamo, a najviše 92 učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama kojima takva pomoć itekako koristi u školi. Također projektom se zaposlilo 92 pomoćnika što je ujedno
značajno i za zapošljavanje u našoj županiji– istaknuo je zamjenik te najavio kako će se uskoro znati model daljnje provedbe ovog projekta obzirom da je najavljen sastanak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kao nadležnog tijela za pripremu natječaja u okviru korištenja sredstava iz Europskog socijalnog fonda, a vezan uz objavu novog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama“. Odluka o objavljivanju novog Poziva donesena je temeljem rezultata prethodnog natječaja i uvida u veće potrebe za pomoćnicima učenicima s teškoćama u razvoju nego što su bila raspoloživa sredstva, pojasnio je zamjenik Kišić. Inače, vrijednost projekta koji se provodi od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. godine je 3.043.908,26 kuna, a financiran je 100% namjenskim sredstvima Europskog socijalnog fonda. Odobren je u sklopu Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala 2007.- 2013., Prioritet 2. Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju. Ovaj projekt je peti od ukupno 26 odobrenih po vrijednosti bespovratnih sredstava.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.7
ondovima u icijski ciklus
EU PROJEKTI
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.8
Na svečanoj sjednici nagrade su uručene najboljim učenicama, a posebna zahvala uručena je trnovečkim vatrogascima koji su pomagali kod poplava
Uz bogat program svečano proslavljen Dan općine Trnovec Bartolovečki
Naš uspjeh temeljimo na jasnoj strategiji razvoja
Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća okupilo se mnoštvo gostiju koji su potvrdili da općina napreduje iz godine u godinu u mjesto poželjno za život Svečanom sjednicom Općinskog vijeća te drugim kulturnim i zabavnim događanjima Općina Trnovec Bartolovečki obilježila je Dan općine. Bila je to prilika za „pogled unazad“ godine dana u životu Općine. Prema riječima načelnika Općine Zvonka Šameca aktualna općinska
U proteklih godinu dana općina je projektima ostvarila kapitalne Općina Trnovec Bartolovečki istaknuta je kao poželjna općina za život pomoći iz državnog proračuna u vrijednosti bile u iznosu od gotovo 11 milijuna sredstava ulaže i u odgoj i obrakuna. Varkom je investirao oko 4,5 zovanje mladih mještana općine 2,7 milijuna kuna milijuna kuna, Hrvatske ceste više kroz sufinanciranje cijene vrtića, vlast ima jasne ciljeve i prioritete koje žele ostvariti kako bi općina bila još ugodnije mjesto za život. Kao dokaz da aktualna općinska vlast to može i zna Šamec je istaknuo brojne već dovršene projekte. U proteklih godinu dana s kvalitetnim projektima Općina je ostvarila kapitalne pomoći iz državnog proračuna u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, dok su ukupne investicije
od 5 milijuna kuna te HEP oko 700 tisuća kuna. Veliku potporu u provođenju projekata Općina je imala zahvaljujući Ministarstvu gospodarstva te Ministarstvu regionalnog razvoja. Upravo zahvaljujući programima energetske učinkovitosti Ministarstva gospodarstva Općina je obnovila brojne objekte, a sredstva za nova tri objekta dobivena su i ove godine. Općina tijekom godine velika
pružanje značajne financijske potpore programima u dvije osnovne škole u općini te stipendiranje studenata. Briga se vodi i na području socijalne skrbi, pomaže se rad brojnih udruga te kultura i sport. Istaknuta je i dobra suradnja s predstavnicima dviju župa u Trnovcu i Bartolovcu. Načelnik Šamec iskoristio je priliku te se zahvalio Varaždinskoj županiji, posebno županu Predragu
Štromaru, njegovim zamjenicima i svim pročelnicima županije na izvrsnoj suradnji. Zahvalu je uputio i trgovačkim društvima Čistoći, Varkomu, Termoplinu, ŽUC-u, HEP-u i Hrvatskim cestama. U ime Hrvatskog sabora Dan općine čestitao je njegov dopredsjednik i ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić istaknuvši da ovu općinu kao i cijeli sjever Hrvatske krase marljivi, vrijedni i racionalni ljudi koji s manjim prihodima razvijaju svoje općine i gradove. Čestitke Varaždinske županije u povodu Dana općine prenio je mještanima zamjenik župana Alan Košić naglasivši da se ovdje puno radi, da postoje veliki projekti, među njima i sudjelovanje u projektu Aglomeracija Varaždin, te da će Županija i dalje pratiti Općinu. U posebno svečanom dijelu sjednice nagrađene su najbolje učenice osnovnih škola, Katja Špiranec iz OŠ Trnovec i Lucija Fajt iz OŠ Šemovec, a općinska Vatrogasna zajednica primila je zahvalnicu za spašavanje ljudi i imovine za vrijeme poplave prošle godine.
Prvi u primarnoj selekciji otpada “na kućnom pragu” Projekt je vrijedan gotovo pet milijuna kuna, a njime se želi povećati standard života u samoj općini Općina Trnovec Bartolovečki nabavila je, uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te komunalne tvrtke Čistoća d.o.o. iz Varaždina, opremu za primarnu selekciju otpada te dva komunalna vozila za njegovu otpremu, u vrijednosti gotovo pet milijuna kuna. Nabavkom opreme Općina Trnovec Bartolovečki prva je u Varaždinskoj
Zdravlje sumještana i čuvanje općine čistom, kao i zaštita i očuvanje prirode strateške su odrednice Općine županiji koja može u potpunosti opremljena krenuti s primarnom selekcijom otpada „na kućnom pragu“. -Zdravlje naših sumještana i čuvanje naše Općine čistom, kao i zaštita i očuvanje prirode, jedne su od strateških odrednica Općine Trnovec Bartolovečki. Dobili smo ovaj dio „lijepe naše“ urednom i očuvanom i tako ćemo je ostaviti
Nabavljena su i dva komunalna vozila koja istovremeno mogu u dvije zasebne komore odvoziti različite vrste otpada
našoj djeci i unucima. Zahvaljujem i Fondu i tvrtki Čistoća što su se sa značajnim sredstvima uključili u ovaj projekt koji je od velike važnosti za daljnje poboljšanje standarda života u najvećoj općini u Varaždinskoj županiji – istaknuo je načelnik općine Zvonko Šamec. Ukupna vrijednost nabavljenih dodatnih kanti iznosi 994 tisuća kuna od čega je Fond sufinancirao 40 posto ili 397 tisuća kuna, dok je ostatak troškova sufinancirala tvrtka Čistoća. Za nabavku dva komunalna vozila vrijednosti 3,96 milijuna kuna Fond je osigurao iznos od 1,58 milijuna, dok je ostatak osigurala također tvrtka Čistoća. Vozila i komunalna oprema, kante, u vlasništvu su Općine Trnovec Bartolovečki, dane na korištenje tvrtki Čistoća. Govoreći o opremi, direktor Čistoće d.o.o. Davor Skroza, pojasnio je da su nabavljene dodatne kante, odnosno dodatna kanta za plastiku te dvije vrste plastičnih vreća za pri-
Komunalna vozila vrijedna su 3,96 milijuna kuna
kupljanje stakla i tekstila. -Tako će sada mještani Općine, uz postojeće dvije kante za miješani komunalni otpad i papir, dobiti dodatne kante i vreće. „Na kućnom pragu“ sakupljat će se miješani komunalni otpad, papir, plastika, staklo, tekstil i glomazni otpad – rekao je Skroza dodajući da će se s vremenom, kada se utvrde stvarne potrebe Općine, dodati i kanta za biološki otpad. Treba istaknuti da veliki broj domaćinstva u Općini ima dosta vlastitog prostora za odlaganje biološkog ot-
pada i njegovog kasnije korištenja u poljoprivredi. Skroza je ukratko predstavio i dva komunalna vozila tipa „Selecto“ za odvoz otpada koji su dizajnirani na način da imaju dvije posebne komore za odvojeni odvoz otpada. Prema najavama Šamec i Skroze podjela opreme trebala bi se dovršiti početkom svibnja. Najavljena je i edukacija najmlađih mještana po vrtićima i osnovnim školama kako bi se od malih nogu usvojila navika selekcije otpada.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.9
Općina Trnovec Bartolovečki odgovorno za bolju budućnost
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.10
VARAŽDINSKE TOPLICE Donesen najvažniji dokument Strategija razvoja grada
Cilj nam je postati najposjećenija destinacija kontinentalog turizma Unatoč mnogim prigovorima i konfliktima oporbe u Gradskom vijeću, toplička gradska vlast užurbano radi na projektima poboljšanja standarda i kvalitete života Prirodne ljepote, arheološko nalazište, važan prometni pravac autocesta Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka, koja je od međunarodnog značaja, izvorište termalne vode, stvaraju dobro polazište za razvoj kontinentalnog turizma u malom gradiću velikih potencijala. Posljednjom odlukom Gradskog vijeća Grada Varaždinskih Toplica donesen je i značajni dokument temeljem kojeg će se prijavljivati projekti
Ulaže se u prometnu infrastrukturu, a radi se i na projektu izgradnje novog dječjeg vrtića za čime postoji potreba
Glavni cilj strategije razvoja grada je razvoj kontinentalnog turizma za što Toplice imaju dobre preduvjete
na fondove Europske unije, Strategija razvoja grada od 2014. do 2020. Glavna smjernica gradske vlasti je razvoj turizma. – Cilj nam je postati najposjećenijom destinacijom kontinentalnog turizma, zdravstvenog i rekreativnog. Resurse imamo. Kulturne – rimske iskopine, termalnu vodu, i što više treba? Jasno da govorim o bazi na koju sada treba nadograđivati kvalitetne sadržaje. Da bismo ostvarili viziju, potreban je novac, a da bismo ga namaknuli, potrebni su Fondovi EU. Bez Strategije, to je nemoguće – smatra toplička
gradonačelnica Goranka Štefanić. Inače, Strategijom i planom državnog razvoja turizam je stavljen u vrh djelatnosti na kojima se bazira gosospodarski razvoj države. Posljednjih se godina sve veća važnost pridaje kontinentalnom turizmu. – Imamo Toplice, ali današnji pristup razvoju turističkih odredišta diktira i cijeli niz pratećih sadržaja u funkciji produžavanja turističke sezone, ali i turizam koji će privući sve kategorije posjetitelja – ističe Štefanić. Varaždinske Toplice su najstarije i najznamenitije prirodno lječili-
Rukljevina će ovih dana dobiti i svoju mrtvačnicu
šte u Hrvatskoj. Grad Varaždinske odrađivali puno posla, a sad, kad je Toplice sa zdravstveno-rekreativ- donijeta Strategija, vrata fondova šinim turizmom predstavlja po broju rom su nam otvorena. Na nama je smještajnih jedinica i broju noćenja da mudro odabiremo natječaje na najznačajniju županijsku turističku koje ćemo se prijavljivati u skladu s destinaciju. U planu je nekoliko no- vizijom koju smo zacrtali – zaključuvih hotela, šetnice, disc-golf igrališta, je Štefanić i dodaje kako su trenutno biciklističke staze, golf igrališta za što u fazi traženja investitora za izgradse aktivno traže investitori. nju trgovačkog centra, odnosno suRadi se na tome da se podigne permarketa za koji u topličkom krai standard života u gradu i pripa- ju postoji velika potreba. dajućim naseljima. Radi se na poboljšanju prometne infrastrukture, postavljaju se autobusna stajališta, javna solarna rasvjeta, a u planu je i izgradnja dječjeg vrtića. – Što se tiče sportsko-rekreativnog turizma, u pregovorima smo i razgovorima s investitorima. Također, radimo na projektu novog dječjeg vrtića, što ćemo i kandidirati na natječaje. Započeli smo i radove na mrtvačnici u Rukljevini, čime ćemo riješiti probleme koje naši mještani imaju kod pokopa. Jedino što nam je važno jest dobrobit Grada. Za politikanstvo i strančarenje nemam vremena niti me Gradonačelnica Goranka Štefanić zanima. I do sada smo
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.11
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.12
Predstavljeni natječajni radovi za “Centar pavlina“ u Lepoglavi
Strateški projekt vrijedan oko 25 milijuna kuna
Buduća zgrada Centra za posjetitelje s tri tisuće m2 bruto površine imat će uz izložbeni prostor i multifunkcionalnu dvoranu, urede i radionice, te primjeren ugostiteljski sadržaj Radovi stigli na arhitektonsko – urbanistički natječaj koji je raspisao Grad Lepoglava za novi Centar za posjetitelje „Centar pavlina“ predstavljeni su na prigodnoj izložbi u Ekomuzeju Lepoglava.
Bogata baština Na natječaj je prijavljen čak 41 rad, a ocjenjivački sud je prvu nagradu
Ovim projektom U idućoj fazi planira se ishođenje glavnog projekta te građevinske dozvole Lepoglava uvezuje svoju bogatu povijest te Čavlović i Antuna Sevšeka, a treća koja je vezana uz djelovanje pavlisa sadašnjošću i rješenju koje su ponudili prof. Hrvoje na u Lepoglavi, od lepoglavske čipbudućnošću, naglasio je Njirić, Iskra Filipović i Nika Dželalija. ke, koja se nalazi na UNESCO-voj - Ovim projektom Lepoglava uve- listi svjetske nematerijalne baštine, gradonačelnik Škvarić dodijelio radu autora – mag. Tomaža Krušeca, Lene Krušec, Lovorke Prpić, Vida Kurinčiča, Jurija Nemeca, dr. Ane Kučan i Luke Javornika. Druga je nagrada pripala radu Meli-
zuje svoju bogatu povijest sa sadašnjošću i budućnošću. U Centru će kroz vremensku crtu biti prikazan život ljudi ovoga kraja od 12. stoljeća do danas. Na jednom mjestu tako ćemo objediniti našu bogatu materijalnu i duhovnu baštinu
pavlinske umjetnosti i znanosti, crkve i samostana s Rangerovim freskama, do povijesti kaznionice, ali i drugu vrijednu kulturnu i turističku ponudu Lepoglave. Primjerice, vulkan Gaveznicu i poludragi kamen ahat ili park prirode Zagorski bre-
gi. Grad Lepoglava ovim projektom stvara preduvjete za potpornu infrastrukturu za promociju svojih turističkih proizvoda i atrakcija u široj regiji – naglasio je lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić. Buduća zgrada Centra za posjetitelje s tri tisuće četvornih metara bruto površine imat će uz izložbeni prostor i multifunkcionalnu dvoranu, urede i radionice, te primjeren ugostiteljski sadržaj, a vrijednost projekta procjenjuje se na 25 milijuna kuna. - Zahvaljujem Društvu arhitekata Varaždin, koje je provelo ovaj natječaj, te Ministarstvu kulture i Ministarstvu turizma, koji su sufinancirali provedbu ove faze projekta. Sada nas očekuje nova faza u kojoj planiramo dobiti glavni projekt te građevinsku dozvolu – rekao je lepoglavski gradonačelnik te dodao kako će i ovaj strateški projekt za razvoj Lepoglave nastojati financirati i iz fondova EU.
Komunalni redari, službenici i građani na električnim biciklima
Zaživio projekt “Zeleni javni servis u Lepoglavi” Na godišnjoj razini Grad lepoglava uštedjet će se nešto više od dvije tisuće litara goriva Prigodnom vožnjom električnih bicikala, gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić predstavio je projekt nazvan “Zeleni javni servis u Lepoglavi”, kojem je podršku pružio i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Zeleni grad Zahvaljujući spomenutom projektu Grad Lepoglava u uporabu je uveo pet bicikala na električni pogon. Najviše će ih koristiti komunalni redari, a uporabom bicikla planira se značajna ušteda. Gradonačelnik Škvarić izrazio je zadovoljstvo
sudjelovanjem u ovome projektu. - Iako je sigurno da električni bicikl neće zamijeniti sve potrebe izlaska na teren, planira se značajna ušteda. Na godišnjoj razini uštedjet će se nešto više od dvije tisuće litara goriva, te za više od četiri i pol tone godišnje smanjiti ispuštanje CO2 u okoliš. No, neće samo komunalni redar biti taj koji će koristiti električnim biciklima, tu su i učenici koji će na konkretan način učiti o modernim inovativnim tehnologijama – naglasio je Škvarić. Župan Predrag Štromar je ista-
Osebujne bicikle je među prvima isprobao varaždinski župan Predrag Štromar
knuo kako u energetici, a posebice u obnovljivim izvorima energije leži budućnost gospodarstva. Lepoglava se s punim pravom
može nazivati zelenim gradom. Dokaz za to su odrađeni i provedeni projekti u iznosu većem od 17 milijuna kuna.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.13
TRADICIJA Proslava se održava od 8. do 10. svibnja
Bednja slavi Dan općine
Priprema se bogat program, a Općina provodi projekt DE-PARK u suradnji s partnerima iz Hrvatske i Slovenije Općina Bednja 10. svibnja obilježava i slavi dan Općine. Dan svetog Izidora kao zaštitnika općine Bednja nije odabran slučajno već tradicijski jer su neka imena, a između njih i ime Izidor, bila česta i tradicionalna imena na području općine Bednja. Kao i svake go-
dine, povodom dana Općine, pod financijskim i organizacijskim pokroviteljstvom Općina Bednja želi svojim mještanima i ostalim gostima pokazati i prezentirati dio tradicionalne materijalne kulturne baštine bednjanskog kraja, a program će se odvijati kroz tri dana, od 8. do 10. svibnja. Ove će godine, Općina Bednja provoditi projekat DE-PARK u suradnji s partnerima iz Hrvatske i Slovenije. Projekt ima za cilj upravo promovirati stare zanate, kao i tradicionalnu materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu bednjanskog kraja.
EU projekt
Načelnik općine Bednja Mirko Bistrović
Financiranje Projekta realizira se preko Europske unije 85 posto, a preostalih 15 posto udio je općine Bednja. Provođenje Projekta odvijat će se na prostoru igrališta
Osnovne škole „Franjo Sert“ iz Bednje u trodnevnom trajanju i to prema priloženom Programu. Od ostalih aktualnih projekata treba spomenuti izgradnju vodoopskrbnog sustava u naselju Pre-
Treba spomenuti da je u tijeku izgradnja vodoopskrbnog sustava u naselju Prebukovje bukovje kao nastavak na vodoopskrbni sustav grada Lepoglave. -Svi zainteresirani mještani mogu se za priključak na vodoopskrbi sustav obratiti tvrtki Ivkom vode d.d. Ivanec – rekao je načelnik općine Bednja, Mirko Bistrović. Nadalje, općina Bednja u završnoj je fazi pripreme projektne i
Bogat program obilježavanja Dana općine Program obilježavanja Dana općine Bednja počinje u petak, 8. svibnja u 12 sati edukacijom o izradi predmeta od drveta, rogoza, slame, gline, a završava u nedjelju, 10. svibnja.
ostale dokumentacije za prijave na Natječaj po Mjeri 07 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020. -Raspisivanje natječaja očekuje se u listopadu ove godine, a općine Bednja će na Natječaj kandidirati tri kapitalna projekta, izgradnju dječjeg vrtića, izgradnju društveno-vatrogasnog doma u Vrbnu te izgradnja sustava kanalizacijske odvodnje na području naselja Bednja –zaključio je Bistrović.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.14
DOZNAJEMO Viničanci svečano ob
BRIGA O MLADIMA
Općina Vinica projekte vrijed
>>U Općini se vodi briga o svim segmentima društva, o načelnik Marijan Kostanjevac na svečanoj sjednici Općin
Najuspješnijim studentima novčane nagrade Na svečanoj sjednici bile su uručene i nagrade najuspješnijim studentima. Nagrade se svake godine dodjeljuju na temelju prijava pristiglih na javni natječaj. Odlukom je predviđeno da se dodjeljuju novčane nagrade u
S pet tisuća kuna nagrađene su Maja Kovačić, Jelena Županić i Martina Štumerger iznosu od 5.000 kuna za troje prvoplasiranih studenata na rang listi, a koje su ove godine pripale Maji Kovačić, Jeleni Županić i Martini Štumerger. Kao i ranijih godina, dvije nagrade su ponovo osigurali vinički poduzetnici Josip i Marko Galeković, vlasnici Poliklinika Galeković d.o.o. te Bo-
židar Šipek, vlasnik tvrtke TOMO d.o.o. iz Vinice koji su uručili nagrade studenticama Katarini Šipek i Nikolini Lazar. Kako je ove godine bilo zaprimljeno sedam prijava studenata koji se u potpunosti zadovoljili uvjete javnog natječaja, načelnik Općine donio je Odluku da se iz posebnog fonda u koji izdvaja dio svoje plaće, dodijele nagrade i studenticama Josipi Bregović i Mihaeli Kukec. Svečana sjednica bila je popraćena i prigodnim programom u kojem su sudjelovali zbor OŠ Vinica pod vodstvom prof. Gordane Kos Kolar, mlada glazbena nada iz Vinice Gabrijela Hrženjak koja je osim himne otpjevala još dvije pjesme. Prigodnim recitacijama na kajkavskom dijalektu u programu su sudjelovali učenici 3. razreda OŠ, a poseban doživljaj prisutnima su priuštile članice ŽVS Leluja, osnovane prije godine dana.
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u petak, 24. travnja, obilježen je Dan Općine Vinica i blagdan sv.Marka ev., zštitnika Općine Vinica. Uz prisutne vijećnice i vijećnike Općinskog vijeća, načelnika općine Marijana Kostanjevca i zamjenicu Mirjanu Jambriško, među brojnim gostima sjednici su prisustvovali i Sunčana Glavak, saborska zastupnica i osobna izaslanica predsjednika HDZ-a Tomislava
Proračun Općine Vinica nekada je bio i do 10 milijuna kuna, a danas je jedva pet milijuna kn Karamarka, Vladimir Stolnik, zamjenik predsjednice Skupštine Varaždinske županije, Siniša Jenkač, gradonačelnik grada Novog Marofa, načelnici općina, predstavnici javnih, državnih i komunalnih poduzeća, ugledni gospodarstvenici, predstavnici viničkih udruga i drugi. Goste i uzvanike pozdravio je predsjednik Općinskog vijeća Marijan Mihalić te svima poželio dobrodošlicu. Nakon predsjedni-
“
Načelnik se u svom prigodnom obraćanju osvrnuo na aktualnu situaciju naglasivši kako situacija nikad nije bila gora. Proračun Općine Vinica nekada je bio i do 10 milijuna kuna, a danas je jedva pet
Osim financijske krize, prisutna je kriza morala, jer je nepoznato u demokratskom svijetu da bi bilo koja politička stranka ili pak njezin predsjednik, imao u svojem političkom programu za cilj tako mrziti sredinu u kojoj i sam živi, te joj k tome još nanositi štetu, ustvrdio je vinički načelnik
ka Vijeća koji se u ukratko osvrnuo na rad Općinskog vijeća te naglasio kako mu je posebno drago što su vijećnici u proteklih godinu dana sve odluke donijeli jednoglasno, prisutnim se gostima obratio načelnik Općine Marijan Kostanjevac.
milijuna, a zbog izmjena poreznih propisa taj će iznos još dodatno biti umanjen za 10 posto - Općina Vinica u ovom trenutku ima projekte vrijedne više od 100 milijuna kuna te je nezamislivo da je Općina do sada pripremala i fi-
u ovom trenutku ima dne više od 100 milijuna kuna
od odgoja i obrazovanja do potpora mladim obiteljima, poduzetnicima, poljoprivrednicima..., naglasio je nskog vijeća
nancirala izradu projekata, slala ih resornim ministarstvima, a od nekih ministarstva nije došao čak ni
odgovor – naglasio je Kostanjevac. Osim financijske krize, dodao je načelnik, prisutna je kriza morala
jer je kako kaže, nepoznato u demokratskom svijetu da bi bilo koja politička stranka ili njezin predsjednik imao u svojem političkom programu za cilj tako mrziti sredinu u kojoj i sam živi, te joj k tome još nanositi štetu. No kako je rekao načelnik, ima i dobrih primjera pa je tako pohvalio suradnju sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te onu s Ministarstvom kulture i Konzervatorskim
odjelom u Varaždinu. Bez obzira na situaciju, u Općini se vodila briga o svim segmentima društva, od odgoja i obrazovanja do potpora mladim obiteljima, poduzetnicima, poljoprivrednicima... Načelnik je na kraju svog obraćanja zahvalio svima na dobroj suradnji te čestitao svima koji nose ime Marko imendan, a svim stanovnicima Dan Općine, Dan Župe, Dan Osnovne škole i Dan srednje škole.
BROJNA DOGAĐANJA
Odana počast poginulim viničkim braniteljima Dani Općine Vinica nastavljeni su u subotu i nedjelju tradicionalnim prošćenjem, natjecanjem ribiča... Prisjećajući se povodom Dana Općine Vinica svih onih koji su stradali za Hrvatsku domovinu i za Vinicu, načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac, predsjednik Općinskog vijeća Marijan Mihalić i predsjednik UDVDR- a Klub Vinica, Stjepan Prikratki, položili su cvijeće i zapalili svijeće na grobovima poginulih viničkih branitelja Mladena Kasuna i Daria Gašparića. Isto su učinili i za sve preminule Viničance i Viničanke, kod centralnog križa na mjesnom groblju. Dani Općine Vinica nastavljeni su u subotu tradicionalnim prošćenjem pred crkvom povodom blagda-
na Sv. Marka, te u nedjelju, 10. Ribičkim kupom Općine Vinica udicom na plovak te komičnom monodramom „Tetecova spoved“. U spomenutom natjecanju ribiča je sudjelovalo 13 ekipa (39 natjecatelja) iz Varaždinske županije. Vrijeme je bilo idealno za ribolov pa se to odrazilo i na ulov koji je bio više nego dobar. Ekipno prvo mjesto su osvojili ribolovci ekipe domaćina ŠRK-Vinica 2,drugo mjesto je također pripalo ekipi domačina ŠRK-Vinica 1, treće mjesto je zauzela ekipa ŠRK-Cestica 1995 iz Cestice, a četvrto mjesto je pripalo ekipi ŠRD-Vidovec iz Vidovca.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.15
bilježili Dan Općine, Dan Župe, Dan Osnovne škole i Dan srednje škole
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.16
OPĆINA SVETI ĐURĐ Uz svečanu sjednicu vijećnici Općinsk
Općina u koju će ljudi
Ova mala općina postaje svakim danom sve ljepša i urednija gdje će svatko željeti živjeti, a u proteklih godi -Općina Sveti Đurđ je u protekloj godini doživjela pravi procvat – to je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća potvrdio župan Varaždinske županije Predrag Štromar te dodao kako se u Općini Sveti Đurđ naj-
Općina je od Ministarstva gospodarstva dobila 200.000 kuna za povećanje energetske učinkovitosti više radilo i još se radi u Varaždinskoj županiji. Načelnik općine Sveti Đurđ Josip Jany osvrnuo na događaje koji su obilježili Općinu od „Đurđeva 2014.“ do „Đurđeva 2015“.
Projekti -Općina je prošle godine od Ministarstva gospodarstva, Ministarstva regionalnog razvoja, Varaždinske županije, ŽUC-a, što u materijalnom, što u financijskom
“
smislu dobila 1.500.000 kuna. Postavljena je led javna rasvjeta, obnovljeno krovište Općine Sveti Đurđ, krovište društvenog doma Luka Ludbreška, kao i fini sloj asfalta u Komarnici Ludbreškoj te dio pješačke staze u Svetom Đurđu – rekao je Jany. Općina je već u ovoj godini dobila 200.000 kuna od Ministarstva gospodarstva za fasadu Općinske zgrade u Svetom Đurđu te zamjenu prozora na zgradi Općine, na osnovi povećanja energetske učinkovitosti zgrade. Općina Sveti Đurđ ulaže velika sredstva, gotovo 1.000.000 kuna u mladost Općine, koju Općina prati od rođenja pa sve do završetka studija. Kroz udruge i sport, sportske klubova, a ima ih šest, uloženo je 400.000 kuna. -Općina plaća sve obveze prema nogometnom savezu, utrošenu struju te uređuje sve prostorije nogometnih klubova – dodao je Jany. Treba istaknuti da dobra suradnja Općine Sveti Đurđ i partnera iz Velike Britanije traje već 20 go-
Općina plaća sve obveze prema nogometnom savezu, utrošenu struju te uređuje sve prostorije nogometnih klubova, dodao je načelnik Josip Jany
Svečanost je svojim prisustvom upriličio zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić
dina. Ovih dana partner iz Velike Britanije Gery Slegg isporučili su navalno vatrogasno vozilo Općine Sveti Đurđ u vrijednosti od 1.000.000 kuna.
Dobar rad
Svečana sjednica Općinskog vijeća
-Obvezni smo bili završiti vatrogasni dom u središtu Svetog Đurđa i tu obvezu smo ispoštovali– istaknuo je Jany te je prema njima svoju obvezu ispoštovao.
U općinskoj zgradi u zapuštenom prostoru otvoren je novi Kitro“– trgovina mješovite robe, koji je plod zajedničke suradnje poduzeća TP Varaždin i Općine Sveti Đurđ. Otvoren je u rekordnom roku u mjesec i pol dana. Naime, TP Varaždin uložio je 300.000 kuna, isti iznos i Općina. To je znak da se puno toga može ako se želi napraviti u kratkom roku i s malim sredstvima. -Ova mala Općina Sveti Đurđ
dolaziti, a ne odlaziti
inu dana općina je doživjela pravi procvat, naglasio je u svom govoru općinski načelnik Josip Jany
Općina ima 4200 žitelja Partner iz Velike Britanije isporučio je navalno vatrogasno vozilu u vrijednosti od milijun kuna postaje svakim danom sve ljepša i urednija gdje će svatko željeti živjeti. Općina u koju će ljudi dolaziti, a ne odlaziti – zaključio je Jany.
Općina Sveti Đurđ novoformirana je jedinica lokalne samouprave, ustrojena u skladu sa Zakonom o području županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Područje općine Sveti Đurd obuhvaća prostor od približno 45 km2, na kojem živi oko 4200 žitelja. U sastavu općine nalazi se devet naselja: naselje Sveti Đurd, koje je ujedno i središte općine, zatim naselje Hrženica u sjeverozapadnom dijelu općine, naselja Komarnica Lud-
breška i Luka Ludbreška u zapadnom dijelu, Priles i Obrankovec u južnom dijelu općine te naselja Karlovec Ludbreški, Sesvete Ludbreške i Struga u istočnom dijelu općine. Smještena je u istočnom dijelu Varaždinske županije, s općinom Martijanec graniči u zapadnom dijelu, gradom Ludbregom u južnom dijelu i općinom Veliki Bukovec u istočnom dijelu, dok u sjevernom dijelu općina graniči s Međimurskom županijom.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.17
kog vijeća i gosti na blagdan Sv. Juraja proslavili Dan općine
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.18
Brojni posjetitelji uživali u predstavama na susretu dramskih amatera
Cestičani uvijek zahvalna publika i još bolji domaćini >> Članice zbora KUD-a Cestica, predstavile su se izvođenjem tradicijskih pjesama, a na kraju su zajedno s publikom zapjevale „Ljubav nas veže i spaja“...
Pucanjem iz kubura započeo je na Uskrsni ponedjeljak tradicionalni susret dramskih amatera kojeg je ove godine po 17. puta priredila dramska družina KUD-a Općine Cestica. Kuburaši iz Maruševca triput su zapucali, a potom je stvoreni dim ubrzo raznio vjetar.
Dali sve od sebe Hladni sjeverni vjetar samo je najhrabrije i najupornije ostavio na dvorištu, a većina posjetitelja svoja mjesta odmah po dolasku zauzela je u dobro zagrijanoj dvorani DVD-a Križovljan Cestica. Dobrodošlicu je gostujućim družinama i posjetiteljima izrekla Jelena Milec, voditeljica cestičke dramske družine, a potom je svima sretne uskrsne praznike poželio načelnik Mirko Korotaj. Tomislav
Jedna od uprizorenih predstava bila je naslovljena: “Život nema reprizu”
Milec potom se predstavio izvođenjem skladbe na harmonici, a prve su s predstavom Penezi nastupile članice Udruge žena Vidovec. Još su na-
stupili glumci KUD-a „Lepoglavski pušlek“, koji su izveli predstavu „Salon ljepote“, a Udruga žena „Veliko srce“ Sveti Đurđ na programu je ima-
la predstavu „Život nema reprizu“. Predstavom „Što je vino spil“ predstavili su se Komedijaši iz Stažnjevca, a u pauzama dramskih predstava plesne točke izvela je Udruga žena iz Kaštelanca. Članice zbora KUD-a Cestica, Anka Horvat, Marija Obadić, Josipa Spevan i Marta Šobak publici su se predstavile izvođenjem tradicijskih pjesama, a na kraju su zajedno s publikom zapjevale „Ljubav nas veže i spaja“. Završni dio programa bio je rezerviran za podjelu zahvalnica gostujućim društvima, a uz zahvalnice KUD-a Cestica, Gordana Kos Kolar uručila je svakom predstavniku i butelju vina. I ovogodišnje cestičko druženje dramskih amatera održano je pod pokroviteljstvom Općine Cestica, a u skoro dvosatnom programu uživalo je više od stotinu posjetitelja.
U predškolski program uključeno 58 cestičke djece, najviše iz Vratna
Dječji vrtić “Zeko“ počeo s “Malom škola“ U „Malu školu“ uključena su sva djeca koja su 1. travnja ove godine navršila šest godina života Za svu djecu koja će na jesen krenuti u osnovnu školu Općina Cestica je i ove godine organizirala predškolsku nastavu, za koju se već odavno udomaćio izraz „Mala škola“.
Znanje - imanje Realizacija programa povjerena je Dječjem vrtiću „Zeko“ u Cestici, a kroz 150 sati predškolskog obrazovanja budući učenici će realizirati program kojim će se lakše uključiti u nastavu. Prema riječima Tanje Vuzem, voditeljice cestičkog dječjeg vrtića, u „Malu školu“ uključena su sva djeca koja su 1. travnja ove godine navršila šest godina života, a i starija, kojoj je iz nekog razloga
prije odgođen upis. Kako je dio djece, budućih polaznika škole, ujutro smješten u vrtiću realizacija predškolskog programa odvija se u dva dijela. Za djecu koja polaze vrtić nastava se realizira u jutarnjem terminu, a vode ga odgajateljice Natalija Car i Ines Premuž. U popodnevnom terminu, od 16.30 do 19.30, „Malu školu“ polazi 37 djece koja su podijeljena u dvije grupa, a vode ga Andreja Borak i Bojana Knezoci. Mala škola, sukladno planu završit će 15. svibnja. Broj djece koja će na jesen sjesti u školske klupe znat će se nakon što se provedu liječnički pregledi i od stručnog povjerenstva izvrši procjena psihofizičkih spo-
Ovih dana napredak mališana provjerio je i načelnik Mirko Korotaj
sobnosti polaznika „Male škole“. U sklopu predškolskog programa provoditi će se aktivnosti vezane za biološke potrebe, raznovrsne igre s pravilima, simbolične igre, pjevanje, sviranje, crtanje, slikanje i modeliranje, govorno i scensko izražavanje, namjerno učenje i vježbanje postu-
paka, pravila ponašanja i tjelesno vježbanje te poticanje istraživačkih aktivnosti, rekla je voditeljica vrtića. Predškolski program u potpunosti se podmiruje iz proračuna Općine Cestica, a interesirajući se za napredak polaznika, vrtić je ovih dana posjetio načelnik Mirko Korotaj.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.19
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.20
Zelene čistke za bolju i čišću budućnost naše Zemlje
Mali i veliki zasukali ruka planeta Zemlje marljivo č
Akcija je dio globalnog projekta „Let’s do it world“, a svake godine u cijelom svijetu postiže sve Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr
Uoči Dana planeta Zemlje, što se obilježava 22. travnja, cijeli svijet udružio se u veliku Zelenu čistku dio globalne akcije „Let’s do it world“. Projektu se pridružila i Hrvatska, a posebno su aktivni bili gradovi i općine u Varaždinskoj županiji. Da mnogi u našem kraju znaju zašto je važno čistiti okoliš, reciklirati smeće
Svi su se aktivisti složili da bi se trebala uvesti obavezna edukacija o ekologiji i recikliranju otpada i brinuti o našoj Zemlji kako bi nam bilo ljepše u budućnosti, pokazale su brojne akcije čišćenja diljem naše županije u kojima su sudjelovali svi, od onih najmlađih, do onih starijih. Zelenoj čistki pridružila su se djeca dječjih vrtića, učenici osnovnih škola, mnogobrojni građani i aktivisti, članovi civilnih udruga. Čistilo se u Varaždinu, Lepoglavi, Varaždinskim Toplicama, Ivancu, Novom Marofu,
Ludbregu, brojnim općinama, a svi su se složili u jednom – ovakve akcije su potrebne i trebalo bi ih organizirati što ćešće. – Od najranije dobi trebalo bi djecu učiti zašto je važno čuvati okoliš. Također, trebala bi se uvesti obavezna edukacija o recikliranju
otpada. Europa već desetke godina unatrag reciklira, a mi u gradu Varaždinu još nismo dobili ni kante u kućanstva – istaknula je predsjednica Udruge Franjo Košćec Ana-Marija Runjić. Članovi te udruge čistili su zelenu livadu kod V. osnovne škole
u Varaždinu. U prvih svega sat vremena smećem su napunili dvadesetak vreća smeća. I to ne bilo kakvog smeća, već smeće potrganih stolaca, plastike, stakla, cipele, majice, ukradene novčanike, gume i sve to desetak metara od zgrade osnovne škole.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.21
ave i na Dan čistili okoliš
e bolje rezultate
– Bojimo se da čim ovo mjesto očistimo, doći će netko i ponovno nasipati smeće. Vidi se da netko dolazi s prikolicom i odbacuje smeće gotovo redovito. Žalosno je da postoje takvi ljudi i to još u blizini osnovne škole – rekli su nam iz udruge.
Velike površine očišćene su od gomile smeća. Udruga Mladi za Marof organizirala je akciju čišćenja šume oko utvrde Grebengrad, a prikupljeno je 25 vreća smeća. Varaždinski motoristi iz Miners MC Varaždin Crew čistili su okoliš u blizini rijeke Drave, na prostoru dijela sjeverne varaždinske obilaznice. - Prikupljen je pun kontejner raznog otpada, gume, madraci, limenke, plastične boce, staklo pa čak i vreće s uginulim životinjama. Ovu akciju provodimo već treću godinu za redom i, na žalost, još uvijek ima ekološki neosviještenih građana baroknog grada. Kakvi su to ljudi koji uporno, bez ikakvog srama svakodnevno automobilima dovoze i ostavljaju otpad – pitali su se vrijedni članovi Miners MC Varaždin Crew-a. U akciju čišćenja uključili su se i učenici topličke osnovne škole koji su očistili park šumu, a predškolci Dječjeg vrtića Bajka Varaždin zajedno s tetama i roditeljima čistili su Dravsku šumu. Rukave su zasukali i Vidovčani koji su čistili pružne i cestovne kanale, šumarke, livade i zelene površine na području između naselja Krkanec i Tužno te područje uz županijsku cestu Krkanec-Tužno. Napunjena
su dva kontejnera smeća. Još su se mnogi naši sugrađani potrudili da barem taj dan na Dan planeta Zemlje naprave nešto za svoj okoliš, za svoj planet i još jednom pokazali veliko zajedništvo kada se radi o akcijama za bolju i čišću budućnost. Cilj je Zelene čistke u jednom danu ukloniti što veće količine otpada, a akcija svake godine posti-
že sve bolje rezultate.Ideja je 2008. godine krenula iz estonske građanske inicijative Let’s do it! (Učinimo to!), koja je organizirala akciju u kojoj je sudjelovalo 50.000 volontera, koji su u cijeloj zemlji, u jednom danu očistili 10.000 tona otpada sa budžetom od 500.000 eura, dok bi državi za isti pothvat trebalo 22.500.000€ i tri godine.
REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA BREZNIČKI HUM Općinski načelnik Breznički Hum, 28.04.2015 Na temelju članka 15. točka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” br. 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09 i 79/09,153/09,49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 15/13 i 147/14) i članka 10. Odluke o načinu obavljanje komunalnih djelatnosti na području Općine Breznički Hum (“Službeni vjesnik Varaždinske županije” br. 8/10) Općinski načelnik Općine Breznički Hum objavljuje
JAVNI NATJEČAJ
za povjeravanje komunalnih poslova održavanja groblja i pogrebnih poslova na groblju u Brezničkom Humu 1. Naručitelj: a)Općina Breznički Hum b) Sjedište: Breznički Hum 4 c) Matični broj: 02657384 OIB 35774913576 d) telefon: 042 618 127, telefaks: 042 209 828 2.Predmet natječaja je obavljanje komunalne djelatnosti održavanje groblja i pogrebnih poslova na groblju u Brezničkom Humu. Ugovor za obavljanje navedenih komunalnih poslova zaključuje se na četiri godine. 3. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju sve fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje ovakve djelatnosti. 4. Dokumentacija za natječaj može se podići u Općini Breznički Hum, Breznički Hum 4, 42225 Breznički Hum tel. 042 618 127 radnim danom od 8-15 sati. 5. Natječaj je otvoren 15 dana, računajući od dana objave 6. Ponudu dostaviti preporučenom poštom ili osobno na adresu Općina Breznički Hum, Breznički Hum 4, 42225 Breznički Hum sa naznakom “Ponuda za natječaj - održavanje groblja - ne otvaraj”. Nepotpune i nepravovremeno pristigle ponude neće se razmatrati. OPĆINA BREZNIČKI HUM
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.22
NK VARAŽDIN Trener vratara Jurica Valentić o
Golmani su maze i tre
Već godinu dana u bivšem varaždinskom prvoligašu radi se individualno s vratarima, a rezultati se osjete Piše: Ivan Tomašković Snimio: Nikola Kokotec
“Rodila majka dva sina. Jedan je bio pametan drugi golman”, posprdna je izreka kojom mnogi igrači ismijavaju vratare. Nema u toj izjavi nikakve zle krvi, no ima nešto i istine. Golmani su oduvijek bili otkačeni i spremni podnositi najteže udarce. No, svaki vrhunski golman je gotovo pola ekipa jer vratarske bravurozne obrane mogu usmjeriti tijek svake utakmice.
Sve se vraća -Golman su maze i treba znati s njima. Bez njih se u nogometu ne može
Bez njih se u nogometu ne može i jednostavno ih se treba poštivati, rekao je Valentić i jednostavno ih se treba poštivati. Prvo im se mora dati prilika, a kasnije ih se treba istrpjeti. To će vam se ka-
snije vratiti – tvrdi trener vratara, Jurica Valentić koji se već godinu dana radi sa svim vratarima Nogometnog kluba Varaždin. -U bivšem varaždinskom prvoligašu nije se mnogo pažnje posvećivalu radu s vratarima, no prije godinu dana došao sam na ideju da sa svim vratarima u klubu radim individualne treninge. Moram zahvaliti čelnicima Nogometnog kluba Varaždin koji su mi to omogućili kao i svim trenerima Škole nogometa Varaždin – rekao je Valentić koji dva puta tjedno s pe-
toricom vratara individualno trenira. -U prvom dijelu tjedna radi se na snazi, brzini i eksplozivnosti vratara, dok se u drugom dijelu naglasak stavlja više na statiku. Uglavom se rade rade izlasci s vrata– dodao je Valentić koji je vrlo zadovoljan radom svojih pulena.
Talenti -Varaždin je uvijek imao talentirane golmane. Najvažniji mi je da momci žele raditi i napredovati . Želim da svi budu vrhunski seniorski vratari te da
reba ih znati istrpjeti Varaždinski prvoligaš oduvijek je imao vrhunske vratare Varaždin je oduvijek bio rasadnik pravih nogometnih talenata, a može se podičiti s nekoliko uistinu sjajnih vratra. Na početku devedesetih godina prošlog stoljeća vrata Nogometnog kluba Varteks branio je Marijan Mrmić. Kasnije su traga ostavili i Ivica Solomun, Željko Rumbak, dok se Varteks može podičiti i sadašnjim golmanom Istre 1961 Sašom Drevenom koji je stasao u Varteksovoj školi nogometa.
će im moji treninzi pomoći u daljnjoj karijeri – objasnio je Valentić koji je sam vratar. Trenutno brani bolje trećeligaša Međimurja, a u svojoj karijeri branio je i za varaždinsku Slobodu, Naftu iz Lendave i Nedeljanec. Valentiću na treninge dolaze kadeti Florijan Balažinec, Marko Galoši i Luka Bulića, senior Nikola Črnko te pionir Fran Vuković. -Iako stanje u varaždinskom prvoligašu nije nimalo bajno, vjerujem da će svatko od njih napraviti solidnu golmansku karijeru. Gotovo svi su
vrlo talentirani, a na njima je samo da rade – rekao je Valentić. Njegovim pohvalama počašćen je vratar trećeligaša Varaždina Marko Galoši koji tvrdi da je u godinu dana, otkako ima individualne treninge s Valentiće, uvelike napredovao.
Željan napretka -Napredovao sam u ovih godinu dana. Agilniji sam i brži, no vjerujem da ima još prostora za napredak. Moram još dodatno poraditi na brzini i eksplozivnosti i tek tada
ću biti donekle zadovoljan svojim golmanskim sposobnostima – rekao je Marko Galoši. Valentić trenutno nema završenu trenersku školu, a namjerava se još dodatno trenerski obrazovati i specijalizirati za trenera vratara. -Mlad sam i još učim te se namjeravam još dodatno educirati. Na sebi treba raditi cijelu karijeru jer kad se jednom zapustiš, vrije-
me te jednostavno gazi – istaknuo je Valentić koji radom s vratarima namjerava nastaviti. -Bez obzira na loše stanje u bivšem varaždinskom prvoligašu, vjerujem da ću s radom nastaviti u varaždinskoj Školi nogometa. Ako pak do ne, probat ću pronaći drugu sredinu gdje ću svoje znanje i iskustvo prenositi vratarima – zaključio je Valentić.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.23
o nogometašima između vratnica
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.24
RALLY Varaždinska ekspedicija sudjelovala na utrci od
Filipović: To što smo doživjeli, jednostavno se ne može opisati Putovanje je bilo i humanitarnog karaktera te su momci dijelili lopte, olovke i ostali školski pribor
Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Varaždinac Damir Filipović i Stanislav Modrić iz Bartolovca prvi su Hrvati koji su od 16. siječnja do 1. veljači sudjelovali na rally utrci Budimpešta – Bamako. Riječ je o utrci od glavnog grada Mađarske pa do prijestolnice Malija, a u ekipi Neutsch Gonzales bio je i Željko Martinčević. Varaždinska ekipa tako je prošla 17.000 kilometara, a priprema je trajala godinu dana. -Godinu dana smo se pripremali. Od toga nam su mehaničari pet mjeseci pripremali automobil i moram im se zahvaliti jer su nam ga vrhunski podesili – rekao je Filipović koji tvrdi da je riječ o neprocijenjivom iskustvu.
Nevjerojatno -To što smo doživjeli jednostavno je nemoguće opisati. Bilo je preludo, a bogatiji smo za neprocijenjivo životno iskustvo jer smo doživjeli Afriku iznutra, ali ne turistički da vas odve-
du na samo najbolja mjesta – rekao je Filipović. Put ih tako vodio kroz Maroko, Mauritaniju i Mali, a staze kojima su momci svojim Nissanom prolazili bile su katastrofalne. -Ceste nisu ceste, već težak makadam. U jednoj od 17 etapa vozilo smo se doslovno po plaži za vrijeme oseke te smo je morali proći pri-
Kvarovi na automobilima bili su sastavi dio utrke
je nego se more vrati na svoje mjesto. Bili smo malo u škripcu s vremenom i već je more počelo zahvaćati automobil, no na kraju smo stigli – dodao je Filipović.
Kvarovi Tijekom utrke dva puta su mijenjali kotač, a jedno im je potrgan i kardan. Druge nije bilo, već pomoć
Deve iz pustinje
potražiti kod lokalnih mehaničara. Moram priznati da smo u početku bili malo skeptični posebno kad smo vidjeli u kojim uvjetima rade. No, u stanju su popraviti sve i to nemaju radnog vremena – objasnio je Filipović koji ističe da su imali problema i s nabavom goriva. -Benzin ćete teško pronaći, dok je s dizelskim gorivom nešto lakše. Prvo trebate naći benzinsku postaju koja radi, a vrlo često možete gorivo nabaviti od lokalnog stanovinštva. Ipak morate se cjenkati, a tek tada počinje pravi šou jer se okupi cijelo selo – istaknuo je Filipović koji se s ekipom približio lokalnom stanovništvu. -Maroko je prekrasan, Mauritanija je u rasulu i tome najbolje govori podatak da nas je tijekom etapa kroz tu zemlju pratila vojska. Što se tiče glavnog grada Nouakchotta tamo vlada totalni prometni krkljanac. Također kao i cijela zemlja vrlo je prljavo i svi nešto žicaju – dodao je Filipović. Ta utrka imala je humanitarni
Slovensku ekipu, Filipović i duštvo šlepali su gotovo cijelu utrku
karakter pa su momci tokom cijele utke pomagali lokalno stanovništvo. -Djeci smo dijelili lopte, olovke i ostali školski pribor pokušali pomoći lijekovima, hranom i vodom. Željeli smo svima pomoći, no jednostavno to nije moguće – rekao je Filipović.
Povratak Nakon završteka utrke oni su se vraćali nazad automobilom, dok su neki to nisu učinili. Na povratku ponovo je bilo zanimljivih događaja. Kad su stigli na marokansko tlo,
Tržnica u Mauritaniji
produžili su pravac Azurne obale. -Posjetili smo Nicu, Cannes i Monaco, a u Monacu nam se dogodio jedan zanimljiv događaj. Zaustavila nas je policija i to baš momak kojem su roditelji iz Šibenika – prisjetio se Filipović. Na cijelo putovanje ekspedicija je utrošila oko tridesetak tisuća kuna, a iduće godine namjeravaju ponovo krenuti na avanturu. -Novac u tim situacijama nije važan jer je riječ o nezaboravnom iskustvu kojeg želimo ponoviti i iduće godine – zaključio je Filipović.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.25
Budimpešte do malijskog Bamaka
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.26
SPORTSKI PLES Milana Chekanova u barokni grad je stigla
Teško mi je pao odlazak iz Mosk Mlada Ruskinja ne namjerava se vraćati u Moskvu gdje rođena, a u Hrvatskoj joj se posebno sviđa Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Plesni par Tin Sanjković i Milana Chekanova početkom travnja nastupio je na Europskom prvenstvu u latinoameričkim plesovima te stigao do povijesnog uspjeha. U kategoriji starije mladeži u španjolskom Cambrilsu Tin i Milana stigli su do polufinala te osvojili ukupno 12. mjesto u Europi. Do tog uspjeha stigli su u konkurenciji 58 parova iz 34 zemlje. Oni su uspješno
Varaždinski plesni par stigao je do 12. mjesta na prvenstvu Europe u latinoameričkim plesovima svladali eliminacijski dio i plasirali se u završni dio natjecanja. Poluzavršnicu su otplesali izvrsno, no nedostajalo je malo sportske sreće za plasman u samu završnicu prvenstva, odnosno finale. Plasman u poluzavršnicu najbolje je ostvarenje jednog sportskog para iz Hrvatske, jer isto dosad nije uspjelo niti jednom paru u povijesti nastupa hrvatskih sportskih plesača na europskim prvenstvima u latinoameričkih plesova kod starije mladeži.
Rusija u samom vrhu svjetskog sportskog plesa Milana tvrdi kako je konkurencija u ruskom sportskom plesu zbilja žestoka. -Rusija je velika zemlja s velikim brojem stanovnika koja mnogo ulaže u sport pa tako i u sportski ples. Konkurencija u tom sportu je u Rusiji zbilja vrlo jaka – rekla je Milana.
Povijesni uspjeh -Dali smo sve od sebe i plesali izvrsno, no ostaje žal što se nismo uspjeli plasirati u finale – rekao je Tin Sanjković koji je s Milanom počeo plesati prošle godine. -Prijašnja partnerica i ja imali smo različite poglede na sportski ples. Ona je na njega gledala kao hobi, a osobno sam ga shvaćao mnogo ozbiljnije. Trener Zoran Plohl nas je odlučio razdvojiti i na probu doveo Milanu. Kliknuli smo na prvu i krenuli u nove pohode na vrhunske rezultate – objasnio je Tin. Milana je tako s 14 godina stigla iz daleke Moskve, a odvajanje od roditelja nije joj nimalo lako palo. -Nije bilo lako otići od kuće, od roditelja s kojima imam sjajan odnos. No, jednostavno morala sam
skve, no Varaždin je prekrasan mentalitet ljudi se prilagoditi na novi način života – rekla je Milana kojoj trenutno ne nedostaje Moskva.
rope u latinoameričkim plesovima skrenuli smo pažnju na sebe, no moramo napraviti još koji vrhunski rezultat da bi ljudi u vrhu svjetskog sportskog plesa znali za nas– rekao je Tin. Plesnom paru Sportsko plesnog kluba Varaždin slijedi međunarodni turnir u Sarajevu, a priliku za izlazak na veliku pozornicu imaju u listopadu kada se održava Svjetsko prvenstvo u moldav-
Samotnjački život -Nakvikla sam na samotnjački način života i uopće mi ne fali Moskva. Moram priznati da su ljudi u Varaždin mnogo prijazniji i topliji nego u Rusiji pa mi prilagodba nije teško pala. U Varaždinu mi se posebno sviđa priroda koja je mnogo ljepša nego u Moskvi i klima koja je ipak blaža – objasnila je 15-godišnja Chekanova koja ispite i nastavu polaže preko Skypea. -Sve smo podredili sportskom plesu koji je postao naš život. Mnogo treniramo i želimo ostaviti trag u svjetskom sportskom plesu – dodala je Chekanova koja svakodnevno s Tinom trenira u Ljubljani i Varaždinu. -Zna biti naporno jer jedan dio tjedna treniramo u slovenskoj prijestolnici, a jedan dio u Varaždinu. No, opredijelili smo se za sport i želimo napredovati iz danu u dan – istaknuo je Tin koji je učenik Druge varaždinske gimnazije, a sportskim plesom se počeo baviti s devet godina. Njegova kolegica prve korake u moskovskom klubu Akademia napravila je sa sedam godina. Ove sezone oni se natječu u kategoriji starije mladeži, a već sljedeće godine ulaze u kategoriju odraslih. -Sljedeća sezona neće biti nimalo laka jer ćemo se natjecati s plesnim parovima koji su mnogo stariji i iskusniji od nas tako da je vrlo teško očekivati neke vrhunske rezultate – rekao je Sanjković kojem je želja da se etabliraju kao par na svjetskoj sceni.
Želje -Ulaskom u polufinale na prvenstvu Eu-
Skup sport Sportski ples vrlo je skup sport. Naime, samo kostim košta minimalno 3,000 kuna. No, plodovi rada se isplate pa se od sportskog plesa može dobro živjeti. -Sportski ples je vrlo težak sport iako ga mnogi gledaju kao rekreaciju. No, kasnije se od njega može živjeti – ističe Tin Sanjković.
skom Kišinjevu. -Nakon plasmana u polufinale prvenstva Europe, želja nam je ponoviti taj uspjeh na Svjetskom prenstvu i stići među deset najboljih parova na svijetu – zaključila je Chekanova.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.27
zbog plesnog partnera Tina Sanjkovića
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.28
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.29
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.30
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.31
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.32
Posao pokrenula “iz ničeg”, ali s voljom i znanjem VOP danas okuplja više od 350 obrtnika i poduzetnika iz Varaždinske županije. Ova start-up tvrtka ušla je u poduzetnički inkubator Tehnološkog parka Varaždin i dio je Centra kreativnih industrija Varaždin Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr
Vjerojatno ne postoji obrtnik ili pouzetnik iz Varaždinske županije koji nije čuo za Varaždinski obrtnički portal i Ivanu Ipšu. Varaždinski obtnički portal mjesto je gdje poduzetnici i obrtnici mogu predstaviti sebe i svoje usluge uz dobru marketinšku promidžbu. Za sve to zaslužna je Varaždinka Ivana Ipša, ekonomistica marketinškog
Na portalu poduzetnici i obrtnici imaju priliku predstaviti sebe i svoje tvrtke na nacionalnom i međunarodnom tržištu smjera, majka blizanaca Jana i Frana, izrazito uporna i sposobna žena. Ivana Ipša radila je kao komercijalistica kad se naprasno suočila s činjenicom da je po povratku s porodiljnog neće dočekati radno mjesto. Blizance Jana i Frana rodila je 2009. godine. - Na HZZ-u je bilo prijavljeno više od 360 tisuća osoba, ali ja sam čvrsto odlučila da ne želim biti među njima. Još prije dolaska na svijet mojih blizanaca razmišljala sam o svakojakim poslovnim
idejama, kroz moju glavu prošlo ih je na stotine, ali V.O.P je bio ona prava – priča Ivana ekonomistica marketinškog usmjerenja. Obrtnici i mali poduzetnici bili su dosta loše internetski zastupljeni te je odlučila izraditi i pokrenuti Varaždinski obrtničko poduzetnički portal (VOP portal) na kojem bi obrtnici i poduzetnici imali priliku predstaviti sebe i svoje tvrtke nacionalnim i međunarodnim tržištima. - Posao sam pokrenula doslovno iz ničega. Prije 6 godina o izradi web stranica nisam znala apsolutno ništa i nisam imala novaca da nekom platim izradu portala pa sam ga izradila sama. Zahvaljujući internetu i stranim online školama i edukacijama,putem kojih možete dobiti vrhunske certifikate za internet marketing, učila sam web dizajn online kad su mi se djeca igrala pod nogama. Da bi ste napravili svoju prvu web stranicu, učeći online, potrebna Vam je ogromna upornost, ali niti briga oko djece niti kronični nedostatak vremena nisu me pokolebali - istaknula je Ivana. Nakon godine dana istraživanja tržišta krajem 2012. pokrenula je tvrtku V.o.p. promidžba i usluge i V.o.p. portal, obilazila obrtnike i poduzetnike te im nudila šestomjesečni besplatni pe-
riod oglašavanja na portalu. - Da bi izrađivali web stranice morate znati i grafički dizajnirati, tako da ukoliko se uhvatite u koštac s jednim, jednostavno morate svladati i taj drugi dio. S toga je uloženi trud urodio duplim benefi-
“
i glavni moto Vopa. Njezina start-up tvrtka ušla je u poduzetnički inkubator Tehnološkog parka Varaždin, i dio je Centra kreativnih industrija Varaždin. U sklopu djelatnosti VOP-a jedna je od pokretačica Prvog varaždinskog
Posao sam pokrenula doslovno iz ničega. Prije šest godina nisam znala apsolutno ništa o izradi web stranica i nisam imala novca da taj posao nekome platim pa sam ga izradila sama
tom, sama sam izradila Vop-ov vizualni identitet i prve posjetnice i plakate, a objavljivanjem portala na globalnom mediju zvanom Internet samo je nebo granica – kaže Ipša. Da je njena ideja odlična, ali i isplativa, pokazale su reakcije obrtnika i poduzetnika koje su bile od samog starta jako pozitivne. - Gotovo svi su odmah prihvatili ponudu, više od 80 posto ih je ostalo i nakon isteka besplatnog perioda – zadovoljna je Ivana čiji portal danas okuplja više od 350 obrtnika i poduzetnika iz Varaždinske županije. U međuvremenu, uzela je kameru u ruke i snimila velik broj svojih klijenata u njihovom radnom okruženju te sama napravila promotivni video portala pod nazivom „Mali nisu važni, nego su najvažniji“, što je ujedno
ženskog business cafe-a gdje se poduzetnicama i obrtnicama u neformalnom okruženju pružaju informacije i znanje te im se pomaže u umrežavanju. - Posao nije lak i ima ga puno. Danas tvrtka V.o.p. promidžba i usluge zapošljava troje ljudi, te “hendla” s preko 350 klijenata, nudeći im osim Internet oglašavanja, targetiranih Internet kampanja, održavanja poslovnih profila na društvenim mrežama, grafičkog i web dizajna i usluge pisanja projekata za Poduzetnički impuls i Eu fondove – dakle mikro i mali obrtnici i poduzetnici preko Vop-a mogu dobiti, za svoje poslovanje - kompletnu uslugu iz jedne ruke – zadovoljna je Ipša nakon dvije i pol godine postojanja Vop portala i poslovanja tvrtke V.o.p promidžba i usluge.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.33
SUPER IDEJA VOP portal Varaždin-portal za svakog obrtnika i poduzetnika
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.34
Crtice o Prvom svjetskom ratu i nesretnim Ludb
Kajzer sva zvona iz ludbreškog kraja pretopio u topove
>> Od ukupno 6.611 stanovnika lubreške župe, mobilizirano je njih 800. Riječ je o 12 posto stanovnika župe. Na kraju rata, utvrđeno je da je njih 200 poginulo na ratištima Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr
Ludbreška Knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” krajem prošle godine započela je s akcijom prikupljanja memorabilija vezanih uz Prvi svjetski rat, koji je uvelike promijenio, ne samo svjetsku, već i našu zavičajnu povijest.
a s time i izgradnja sela te samog Ludbrega, podsjeća prof. Milivoj Dretar, vrsnir poznavatelj povijesti ludbreškog kraja. - Na žalost, nema ni jednog pi-
Jedino su seljaci iz Apatije uspjeli 1916. sakriti svoje crkveno Bilo – pa nestalo zvono i tako prevariti Primjerice, završetkom rata kne- kajzera
zovi Batthyany prodaju svoj posjed u Ludbregu i nakon više od 200 godina upravljanja, odlaze u Mađarsku. Propadaju i drugi veleposjedi, te započinje agrarna reforma,
sanog djela o Ludbregu u Velikom ratu. Tek nešto podataka može se pronaći zapisano u školskim spomenicama i kronikama okolnih
župa. Poznato je da je bivši ludbreški župnik Bočkaj vodio svoju kroniku. U matičnim knjigama rijetko se nađe ime pokojeg palog vojnika – oni su upisivani samo ukoliko bi im tijelo bilo premješteno u zavičaj, no malo je takvih koji su to uspjeli financirati – doznajemo od Dretara. Inače, u vrijeme Sarajevskog atentata (počinjen je 28. Lipnja 1914. Godine) u Ludbregu je boravio seljački vođa Stjepan Radić, koji je ponovo izabran za zastupnika u Sabor. - Radić je osobno objavio Ludbrežanima vijest o tragediji u Sarajevu. Nagovještaj ratne kataklizme globalnih razmjera počeo se ostvarivati već 26. Srpnja, kada započinje mobilizacija
Pripadnici 16. varaždinske pukovnije
vojnika. Novačeni su svi, od osamnaeste godine života nadalje. Od ukupno 6.611 stanovnika lubreške župe, mobilizirano je njih 800. Riječ je o 12 posto stanovnika župe. Na kraju rata, utvrđeno je da je njih 200 poginulo na ratištima. Čak 160 ludbreških podanika Njegovog Veličanstva, s „polja slave“ se vratilo ranjeno ili s trajnom invalidnošću. Ovim brojkama treba dodati još 40 soldata koji su proglašeni nestalima – kaže Dretar i dodaje da su Ludbrežani uglavnom ratovali na južnom bojištu (protiv Srbije) te na istočnom (protiv carske Rusije).
Školarci - težaci
Udomljena istarska djeca u Ludbregu
No, naši domaći „muži“ poslani su i u rat koji je vođen protiv Talijana na Soči. Među prvim poznatim ranjenicima 1914. bili su Stjepan Pongrac iz Sv. Petra i Ivan Premec iz Ludbrega, a među poginulima – Valent Golubić iz Malog Bukovca. Iako ratnih zbivanja u ludbreškom kraju nije bilo, rat se itekako osjećao na svakom koraku.
Naime, već prve godine odlazak vojnika uzrokovao je nedostatak radne snage na gospodarstvima, te su glavninu poslova preuzele žene i djeca. Još gore, urodi su se smanjili, a djeca su često izbivala iz škole radi poma-
Čak 160 ludbreških podanika Njegovog Veličanstva, iz rata se vratilo ranjeno ili s trajnom invalidnošću ganja u poljoprivrednim poslovima. - Za vojnike su se organizirale dobrotovorne priredbe, prikupljao se novac te roba poput čarapa, šalova, rukavica, cigareta, čaja, kave i druge potrepštine. Pojedine škole za takve aktivnosti bile su nagrađene Zahvalnicom. Tijekom 1914. Godine u ludbreškom kraju sproveden je državni otkup stoke po fiksnim cijenama, a iduće ratne godine spomenute
FOTO ARHIVA MILIVOJ DRETAR
ne snašlo obilje nevolja. U tom razdoblju javljaju se epidemije bolesti u gradu i okolici. Na sve strane harale su griža, kolera, crne koze, boginje i najpoznatija od svih - špaljolska gripa. Najviše su stradala djeca te stariji žitelji. Zbog već spomenutog nedostatka radne snage, na različitim poslovima su angažirani ruski i srpski zarobljenici – veli naš sugovornik. U ludbreški kraj dolazi mnogo djece iz Istre, Goričke i Dalmacije koja se radi masovne gladi smještaju po kućama. Neka od njih ostala su u našem kraju do kraja rata.
Zeleni kadar Ludbrežani u austrougarskoj vojsci
akcije prikupljanja odjeće i hrane za vojnike na bojišnicama postale su sve učestalije – ističe Dretar. Po nalogu države, 1916. godine su crkvama i kapelicama oduzeta zvo-
na koja su se pretapljanjem trebala pretvoriti u topove. Jedino su seljaci iz Apatije uspjeli sakriti svoje zvono i tako prevariti kaisera. - Ludbrežane je 1917. i 1918. godi-
I njegov završetak nije narodu donio olakšanje jer 1918. ludbreškim krajem prolaze dezerteri Zelenog kadra. - Oni nemilosrdno napadaju plemićke posjede, pljačkaju trgovine (osobito židovske) i postavljaju prepreke na cestama. Posebno teško bilo je u listopadu i studenom 1918. Godine – zaključio je Dretar.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.35
brežanima stradalim na “poljima slave“
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.36
U zapadnom dijelu grada u mirnoj oazi bez buke i s puno zelenila varažd
Savana nadomak U Varaždinskoj županiji vodom za piće opskrbljuje se više od sto pedeset tisuća stanovnika. Ugrađena mreža duža je od tisuću petsto kilometara - toliko je dug i cestovni smjer od Varaždina od Atene
Martin Lukavečki Foto: SIniša Sović
Krdo jelena u trku, fazani lete na sve strane, jastreb mirno kruži nad širokom ravnicom. U zapadnom dijelu grada, ni kilometar od središta, grada, u mirnoj oazi, bez buke i s puno zelenila, varaždinsko je vodocrpilište. Safari park u središtu grada zvuči kao znanstvena fantastika, no dobro upućeni Varaždinci zna-
ju o čemu je riječ. U «Varkomovu» vodocrpilištu, danas rezervnoj opciji, u velikom ograđenom prostoru, živi krdo jelena. Ranojutarnje sunce navješta ugodan proljetni dan. U gradu uobičajena svakodnevica - užurban ritam još snenih ljudi. Na korak do središta posve druga priča. Varaždinsko vodocrpilište. U oazi zelenila životinjsko carstvo. Za svakog tko ovamo navrati, a to su u pravilu
Darinka je bila posebna priča. Hodala je za radnicima, krala im pauzu službeni posjeti, uvijek oduševljenje. Savršena urednost, njegovan okoliš. Među mnogobrojnim drvećem i cvjetnim alejama, malonogometno igralište, voćnjak. Nazire se meteorološka postaja,
hranilišta i pojilice za divljač. Uz tehničku bazu, tu je i glavni dispečerski centar - svojevrsni Houston. Odavde se upravlja vodovodnim sustavom županije, dugim gotovo tisuću petsto kilometara. Krenete li iz Varaždina Halerovom alejom prema Novoj Vesi, Ladanju, Vinici, nakon najljepšeg počivališta mrtvih –Varaždinskog groblja, prati vas duga ograda uz cestu. Pogledom na mirnu ravnicu s visokom travom i pokojim dr-
grada
vetom «potkresanim» rogovljem, zasigurno vam neće promaknuti krdo jelena - gospodara gotovo polovice od stotinjak hektara varaždinskog vodocrpilišta. Stjepan Lončar za koji će mjesec u punu mirovinu. Jedan je od najstarijih djelatnika u vodocrpilištu rado se prisjeti osamdesetih godina kad su lovci Lovačkog društva «Šumski zec» iz Margečana vodocrpilištu darovali lane, koje radi krivolovaca ostalo bez majke.
Mirnu oazu zna posjetiti teta lija, a tragove ostavlja u perju –I onda smo mi to hranili na flašicu, dali smo joj ime Darinka i tak je počelo. Poslije smo dobili muškoga i nazvali ga Ivekom. I tak su Darinka i Ivek počeli gospodariti tim prostorom, množiti se i sad ih
je već prek četrdesetak. Darinka je bila posebno pitoma, hodala je za radnicima, krala im gablec ako je neko ostavil na ogradi ili biciklu. Ivek je imal koji put muške muhe, pogotovo kad je bilo vrijeme parenja. Znal je biti dosta nezgodan pa smo morali odvojiti ih od našeg kruga. A danas su ovo njihovi potomci i nemamo više tak pitomog, pa stoga nijedan nema ime. I svi su oni sigurno jako sretni jer ovamo ne dolaze lovci, pripovijeda
gospon Štef. Jelensko krdo zaobilaze plahe srne. Najčešće se skrivaju u šipražju, no djelatnici ih redovito viđaju u zimsko doba na hranilištima. Mirna je to oaza za mnogobrojne zečeve, fazane, trčke. U krošnjama se skrivaju divlji golubovi, grlice, gnijezde se vrane, svrake – a zračni je prostor pod nadzorom nemilosrdnih jastrebova. Do prije nekoliko godina djelatnici su >> nastavak na sljedećoj stranici
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.37
dinsko je vodocrpilište gdje u ograđenom prostoru živi krdo jelena
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.38
uživali u raskošnom šepurenju pauna, a zabavni je program, nažalost, prekinula lasica ili kuna. A ima još zločestoća - fazani i trčke koji put su poslastica i teti liji, a trag je redovito vidljiv u perju. Promjena godišnjih doba mijenja i životni ritam u ovom rezervatu. Ljeto rađa novi život – mladi fazani, trčke rasprše se na sve strane, pokoji bambi uz košute. I baš ta pjegava
Borbe za prevlast u haremu traju danima. Kvocanje rogovima poput lomljenja kostiju stvorenja prava su atrakcija. Dolaze ljudi s djecom uz ogradu pa uživaju. U jesen jelenska rika. Borbe za prevlast u haremu traju danima, pa se kvocanje rogova čuje poput lomljenja kostiju. A ima ovdje i puno posla za ljude. O životinjama treba voditi brigu, održavati ogradu, a koji put i pokositi. Hrane se posebice zimi kad im treba davati sijeno, kukuruz. Tomica Božić voditelj je nadzora i upravljanja sustavom vodovoda «Varkomova» vodocrpilišta i u ovom je poslu dvadesetak godina.
- Ovdje jednostavno nema pravila kad je vrijeme za radni odmor, popularnu pauzu, jer radni ritam to zahtijeva. A ako i dođete na posao opterećeni lošim mislima, tu vas opusti okoliš – lijepa priroda, životinjski svijet. Pedesetih je godina ovaj šumovit i zarastao kutak zapadnog dijela grada iza groblja određen za gradsko vodocrpilište. Neko od drveća opstalo je do danas, puno se toga dosadilo, a pošumljavnje traje i dandanas. Šezdesetih su godina pokrenute prve crpne stanice, a tih je godina građen i pušten u rad i poznati varaždinski vodotoranj - najviša građevina u gradu. Zapremina spremnika bila je 800 prostornih metara - 800.000 tisuća litara vode ili osamsto tona težio je šešir nebo-
Idila nadomak grada
Stjepan Lončar - promjena godišnjih doba mijenja i ritam u rezervatu. Ovdje nikad nije dosadno
Sa lovačke čeke pogled puca na cijeli prostor
dera za koji još i dan-danas stariji Varaždinci tvrde da je ruglo grada. A mnogo je godina bio važan nivelator vodovodne opskrbe za cijelo gradsko područje. Kad su prije petnaestak godina počeli problemni s nitratima na varaždinskom vodocrpilištu, zaustavljene su crpke, a time je prestala i namjena spremnika na vodotornju. Danas je najvažnije vodocrpilište u Bartolovcu, a veliki spremnici vode u bazenima su u Doljanu. Od velikih brojeva i statistika koje se iz minute u minutu danonoćno bilježe u
Tomica Božić - tu vas opusti okoliš, lijepa priroda, životinjski svijet
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.39
sustavu upravljačkog centra lako zaboli glava, a običnim smrtnicima ništa posebno i ne znače pa se ni mi
ne opterećujemo pojedinsotim. Varaždinska je stepa opuštenija tema. Voditelj«Varkomova» vodovodnog sustava je Zdravko Cindori. O svakodnevnim vodenim brigama zaobišli smo pitanje, ali o životinjskom svijetu to je neizbježno. Iako je za djelatnike zimsko razdoblje najzahtjevnije zbog prirode posla – kad pukne cijev, ne pita se za temperaturu – ovdje u savani poseban je doživljaj. - U zimi po snijegu jelensko krdo ima uhodane staze, uočljivi su i lakše ih je prebrojiti nego ljeti. Varaždin nema zoološki vrt, a uz našu se ogradu, posebice popodne natiskaju roditelji s djecom pa uživaju. Istina, ne idu životinje blizu ograde kak je to imala naviku Darinka, ali ljude i to veseli. A i nas. Na području Varaždinske županije vodom za piće opskrbljuje se više od sto pedeset tisuća stanovnika. Krajnjim se korisnicima isporuči gotovo 7.000.000 m3 pitke vode, od čega 25% rabi industrija. Ugrađena mreža duža je od 1500 kilometara. Reda veličine –toliko je dug i cestovni smjer od Varaždina do grčke prijestolnice Atene. Stanovnicima Halerove aleje pogled ravno pokriva varaždinsku savanu. Super je, prekrasno divno, kazuje nam gospođa sa stanom u Berlinu i povremenim boravkom u Varaždinu. - Ja kad pripovijedam u Njemačkoj kakav pogled imam preko ograde, malo tko mi vjeruje. To je velika radost. Osjećate se puno bogatiji za bezbroj lijepih događaja koje viđate danomice. A životinje u pokretu, pa to je predivno! Lijepo ih je vidjeti kad su svi na kupu, pa zimi kad je priroda mrtva,
Hranjenje laneta preteča danjašnjeg krda. Osamdesete godine - fotoarhiv obitelji Vincek
Dispečerski centar - mozak vodovodnog sustava
ljude vidite u zimskim kaputima, a životinje ponosno prkose hladnoći. Rika se čuje za vrijeme parenja, ali ne smeta to nikome, pa to je priroda.
Osjećate se puno bogatiji za bezbroj lijepih događaja koje viđate danomice. Životinje u pokretu, pa to je predivno!
Davor Sodatek, glavni dispečer regionalnog vodovoda Varaždin
Nama je sve to normalno, ako svaki dan s tim živimo, nema nikakva čuđenja. Ali ljudima koji dođu sa strane je to veliko iznenađenje, čude se i ne mreju nagledati te ljepote. A u gradu smo. Ja tu živim skoro pedeset godina
i pamtim Darinku i Iveka. Bili su posebno pitomi. A čujte, lijepo je vidjeti životinje, znate kaj priroda je priroda, pripovijeda gospodin Mirko. Gospona Rudu zatekli smo u uobičajenom poslu - uređenja dvorišta. I njega posebno raduje pogled na prostor s jelenskom divljači. No, ima i pokoju zamjerku, posebno se žali na vlasnike kućnih ljubimaca. - I onda psi obavljaju tu uz ogradu nuždu, a nitko to ne očisti za njima. Dolaze školska djeca, vrtići, ljudi iz grada, stranci. Ne samo da je ružna slika, nego ljudi ne očekuju da mogu zagaziti, a to se događa baš na mjestu gdje dojdu uživati u pogledu na prirodu, životinje. Vište kak se to lijepo uklapa – široka ravnica, krdo jelena, pa pogled na Ivanščicu. Prekrasno! To imamo samo mi u Varaždinu. Ima gospon Ruda prav’!
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.40
NAVODNJAVANJE VRTOVA I PARKOVA
Navodnjavan idealne vlažn Navodnjavanje je u osnovi mjera kojom se tlu dodaju one količine vode potrebne za optimalni rast i razvoj biljke. Najefikasnije umjetno navodnjavanje je ono koje oponaša kišu. Tehnologija sistema za navodnjavanje koja se profesionalno koristi ne sportskim terenima prilagođena je i za male površine kao što su parkovi i privatni vrtovi. Samo sa profesionalnim sistemom za navodnjavanje može se postići da park ili vrt dobije idealne uvjete koji će omogućiti dug život biljkama i ukrasnom grmlju i drveću. Da bi bilo efikasno, navodnjavanje mora garantirati ujednačenu količinu vode, mogućnost noćnog zaljevanja kako bi se spriječio termički šok biljaka, optimalno korištenje struje i vode (automatsko reguliranje i isključivanje sistema u slučaju kiše), uštedu vremena pružajući konstantnu i idealnu njegu biljaka te maksimalno izdržljiv sistema u svakoj situaciji, a naročito kod vrućih i sušnih dana.
Navodnjavanje kišenjem Suvremeno navodnjavanje kišenjem radi na principu automatizacije, uključujući kompjutersko praćenje i kontrolu cijelog sustava. Osnovni dijelovi sustava za navodnjavanje kišenjem su: pumpa koja crpi vodu iz izvora, kao što je akumulacija, kanal ili vodotok, te je pod određenim tlakom uvodi u sustav za navodnjavanje. Pokreće je motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ili elektromotor. Crpka nije potrebna ukoliko je voda u izvoru pod tlakom.
Usisni cjevovod kojim se voda dovodi od izvora do crpke Kod stabilnijih sustava glavni cjevovod se najčešće ugrađuje pod površinu tla, a prijenosni sustavi omogućavaju premještanje cjevovoda s jedne površine na drugu. Ukopani cjevovodi obično su izgrađeni od čeličnih ili plastičnih materijala. Na velikim površinama glavni cjevovod se grana u jedan ili više cjevovoda koji imaju istu zadaću dovoda vode do razvodnih cijevi. Razvodne cijevi ili laterali dovode vodu iz glavnog cjevovoda do rasprskivača. Mogu biti prijenosni ili stabilni, a izrađeni su od materijala sličnim onima za glavni cjevovod, samo su manjeg promjera. Rasprskivači raspršuju vodu po površini tla, uz osnovni uvjet ujednačenog prekrivanja. Oni su ujedno i najvažniji dio sustava jer o njemu ovisi i ućinkovitost cijelog sustava.
Glavni dijelovi rasprskivača su glava i mlaznica. Rasprskivač izbacuje vodu pod tlakom kroz mali otvor ili mlaznicu. Promjer mlaznice i tlak vode određuju intenzitet navodnjavanja. Većina rasprkivača vlaži tlo u obliku kruga, iako ima i drugih tipova vlaženja.
“
Najefikasnije umjetno navodnjavanje je ono koje oponaša kišu. Ovo vrijedi za sve tipove zelenih površina, od parkova i sportskih terena pa do privatnih vrtova
Svakog rasprskivača karakterizira radni tlak (potreban za dobru raspodjelu vode), količina vode koju izbacuje (m3h-1) i domet prskanja.
Kako odabrati rasprskivač Danas na tržištu imamo velik broj rasprskivača koji se mogu klasificirati s obzirom na tip,
Navodnjavanje pretoplom ili prehladnom vodom može izazvati temperaturne šokove biljke. Općenito se smatra da je najpovoljnija temperatura vode za navodnjavanje 25 stupnjeva celzijusa. Vrlo je važan i odnos topline biljke i topline vode. Smatra se da razlika ne bi smjela biti veća od 10 stupnjeva celzijusa. Sve vode sadrže veće ili manje koncentracije mikroelemenata i teških metala, pa ako se koristi otpadna voda za navodnjavanje trebalo izvršiti i analizu na koncentraciju teških metala. Od kemijskih značajki vode za navodnjavanje – trebalo bi napraviti kemijsku analizu vode za navodnjavanje, da bi se predvidjeli mogući problemi. To su: zaslanjivanje-djelovanje soli na razvoj biljke putem osmotskog tlaka što se povezuje sa ukupnom koncentracijom soli, zatim alkalitet-djelovanje suvišne koncentracije iona natrija u tlu na strukturu a vezano na to i infiltracijsku sposobnost i propusnost i na kraju toksičnosti. Djelovanje pojedinih iona iz tla ili vode koji se akumuliraju u biljci do koncentracije koja uzrokuje oštećenje biljke.
Sustavi navodnjavanja Postoji nekoliko načina navodnjavanja koji su se razvili tijekom vremena: navodnjavanje kišenjem, kapanjem, površinsko navodnjavanje i podzem no navodnjavanje.
Navodnjavanje kišenjem Metoda koja se počela uvoditi s razvojem učinkovitih strojeva i crpki, te rasprskivača. Tehnička oprema omogućuje dovođenje vode na navodnjavanu površinu simulirajući prirodnu kišu. Voda je u sustavu kišenja pod tlakom te izlazeći kroz mlaznicu prska tlo. Najčešće se koristi i kod navodnjavanja većih vrtova i parkova.
Površinsko navodnjavanje Voda u tankom sloju stagnira ili teće po površini tla infiltrirajući se u tlo do dubine razvoja korjenovog sistema nije uobičajeno za navodnjavanje vrtova i parkova.
Podzemno navodnjavanje intenzitet prskanja, domet, oblik vlaženja, tlaka pod kojim rade te broj mlaznica (jedna ili više). Prilikom odabira rasprskivača potrebno je postići takvu kombinaciju razmaka među njima, radnog tlaka i veličine mlaznice kojom će se postići željeni intenzitet navodnjavanja i najujednačenija raspodjela vode. Rasprskivači su najučinkovitiji ako rade unutar raspona tlaka koji specificira proizvođač. Ako je tlak prenizak, mlaz vode neće se dovoljno razbijati i većina će vode u krupnim kapima padati po vanjskom rubu ovlaženog promjera. Ukoliko je tlak previsok, razbijanje mlaza je prejako izazivajući zamagljivanje, a većina vode past će u blizini rasprskivača. Rasprskivači mogu biti statični i dinamični. Statični rasprskivači koji se koriste za navodnjavanje vrtova i parkova obično imaju domet do 5 m, a za parkove srednjih površina koriste se rasprskivači dometa od 6 do 10, pa i 16 m.
Dinamični rasprskivači dosta se koriste za vrtove i parkove jer se lako upotrebljavaju i dosta su prilagodljivi, mogu se različito regulirati –regulira se nagib dometa, kut rada i usmjeravanje mlaza. Mogu biti nadzemni ili pod zemljom.
Kontrola navodnjavanja Kontrola navodnjavanja u suvremenijim sustavima za navodnjavanje vrši se pomoću programatora. Programatori mogu biti jednostanični i električni. Jednostanični programator namijenjen je područjima bez električne struje i gdje je jednostavno navodnjavanje dovoljno (pr. privatni vrtovi). Jednostavan je za programiranje-ima samo jednu tipku. To je baterijski programator. Programiranje je vrlo jednostavno. Postoji više vrsta električnih programatora , mogu se programirati, sadrže u sebi kalendar od 365 dana. Većina ih sarži u sebi senzore za kišu.
Voda se dovodi otvorenim kanalima ili podzemnim cijevima, infiltrirajući se u tlo i dižući se uslijed kapilarnih sila do zone korijena-također nije uobičajeno za navodnjavanje vrtova i parkova.
Lokalizirano navodnjavanje Metoda kojom se voda pod manjim tlakom dovodi na parcelu gdje vlaži samo jedan dio ukupne površine. Vlaži se samo mjesto gdje se razvija glavna masa korijena. Najviše se koristi u područjima gdje su zalihe vode za navodnjavanje ograničene-također se koristi za navodnjavanje vrtova i parkova.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.41
njem do nosti tla
Kvaliteta vode za navodnjavanje
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.42
Osam koraka do vlastitog vrtnog jezerca Vlažna i vodena staništa ubrajaju se u najugroženija i najraznolikija. Njihov živi svijet je vrlo zanimljiv, a predstavljaju i važan izvor vode životinjama. Jezerce je poput izvora života, ono obogaćuje i oplemenjuje vaš životni prostor, dodaje mu pokret, zvuk i miris. Izradom jezerca u naš životni prostor privlačimo razne vrste posjetitelja, dvonožne i četveronožne, krilate i puzajuće. Time potičemo razvijanje svijesti o značaju biološke i krajobrazne raznolikosti.
Lokacija jezerca
1.
Prilikom odabira lokacije pripazite na to da smanjite nepogodne prirodne čimbenike i njihov utjecaj na biološku ravnotežu vrtnog jezerca. Postavite jezerce na mjesto gdje neće biti pod stalnim utjecajem Sunca, najidealnije bi bilo da ga ono direktno obasjava u prijepodnevnom dijelu dana. Na taj se način sprječava jako zagrijavanje vode i prekomjeran rast algi. Ukoliko u jezercu želite držati ribice, ne stavljajte ga ispod ili neposredno blizu zimzelenog drveća jer otpalo lišće oduzima kisik iz vode.
Oblik jezerca
2.
Pri odabiru oblika pokušajte dobiti što više rubova jer su oni dobri za uspostavljanje dobre biološke raznolikosti. Rubna su područja od velikog značaja za biološku ravnotežu te ih nikako nemojte zaboraviti. Nakon što vam je proradila mašta i odabrali ste idealan oblik jezerca, pijeskom ili vapnom označite rubove.
Iskop jame za jezerce
3.
Ukoliko vam zemlja koju ćete iskopati nije potrebna za nešto drugo, preporučamo da oplemenite dvorište ili vrt još jednom prekrasnom i korisnom stvari - „brdom” za začinsko bilje. Na početku pažljivo štihačom skinite površinski sloj i odvojite je od ostatka zemlje. Odredite lokaciju „brda” (preporučamo sjevernu stranu) i stavljajte iskopanu zemlju na to mjesto, a da pri tome ostavite dovoljno mjesta između jezerca i „brda” (minimalno 1 m). Prilikom kopanja jezerca, stvarajte različite nivoe, tj. kaskade. Vodite računa o tome da napravite kaskade sa dubokim, srednje dubokim i plitkom djelom. Neka najdublji dio jezerca bude i najveći kako bi u njemu mogle prezimiti ribe. Najdublji dio ne bi trebao biti plići od 1 metra.
SAVJETI ZA UREĐENJE OKUĆNICE
Svako vrtno je godišnje treba
Varaždinski umirovljenik Dario Kocbek u svojoj zelenoj oazi mira n kojeg krasi i umjetno jezerce puno vodenog bilja, a u njemu plivaju
Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr
Vlasnici umjetnih vrtnih jezerca u kojima buja život, svake godine moraju obaviti temeljito čišćenje... Naime, kada lišće počne padati u vodu, neizbježno dolazi do biološke razgradnje koja nepovoljno utječe na život i razvoj flore i faune u njoj. Došlo je vrijeme za obavezno či-
Došlo je vrijeme za obavezno čišćenje betoniranog jezerca, a Kocbek kaže da vodu neće tretirati kemijskim sredstvima šćenje mojeg betoniranog jezerca, kaže Dario Kocbek koji se pomirio s činjenicom da vodu neće tretirati nikakvim kemijskim sredstvima. To ne čudi, jer u njegovim jezercima plivaju ribe i kornjače. - Lopoči su očišćeni od nakupljenih algi, a ribe - crveni karasi pa i jedna lijepa crvenperka su smješteni privremeno u kantu. Malo sam očistio jezerce od mulja i ostalih nečistoća i potom vratio ribe i lopoče nazad. Čim sam je uključio, pumpa je proradila i čarobni žubor vode napokon je počeo – veli vrtlar iz Turčina.
Svi koji u svojim vrtnim jezercima žele imati ribice mo
Ovih dana i njegova kornjača će obaviti selidbu iz akvarija u jezerce kako bi vrtna čaroli-
Materijal (za jezerce od folije) Izolacijska polietilenska folija što veće debljine ili specijalna folija za vrtno jezerce (znatno veća od površine jezera) Kamenje različitih veličina - lomljeno kamenje, šljunak (valutice), stara očišćena opeka Pijesak, stari tepisi ili jutene vreće za izolaciju Glinena zemlja ili cementni mort za učvršćivanje rubnog kamenja Vodeno bilje i trajnice koje rastu uz vodu Voda (najbolje svježa kišnica ili dan-dva odstajala voda iz vodovoda)
Alat Ručni vrtni alati i pribor - motika, lopata, štihača, tačke, vodovaga i duga, ravna letva Škare ili skalpel Sjekira, pila za drvo
na periferiji grada slobodno vrijeme koristi za uređenje svog vrta u ribe i kornjače
Postavljanje folije
oraju paziti da dubina bude barem jedan metar
ja na pereiferiji Varaždina bila potpuna. Inače, svi koji tek pripremaju vrtna jezerca u kojem će živjeti ribice, moraju paziti da dubina bude barem jedan metar. To je jedan od preduvjeta da po zimi ne smrzne, a tijekom ljetnih vrućina, sadržavatće više kisika i voda će pri dnu biti hladnija.
Ukoliko ste se odlučili za izgradnju s folijom to onda mora biti u vrijeme kada je temperatura zraka između 15-20° C, da bi foliju mogli formirati po obliku jezerca mora biti zagrijana kako bi postigla elastičnost. Također, sadnja vodenog bilja je najpogodnija u proljeće kada je bilje najotpornije i najlakše ce se primiti u novoj sredini.
5.
Folija mora biti u jednom komadu. Kod postavljanja folije pripazite da se između nje i dna ne svaraju zračni jastuci. Stoga ju je potrebno pažljivo postaviti. Ne brinite se za nabore koji će vam nastajati, jer ti nabori ne predstavljaju nikakvu opasnost. Pripazite i na to da folija bude dovoljno izvan vanjskih rubova jezera kako bi je mogli pričvrstiti. Preporučamo da kamenje postavite na foliju cca 15 do 20 cm od ruba. Foliju možete i ukopati u zemlju, za što je potrebno malo više vještine i truda. Sjećate se paže koju ste pažljivo skidali na početku? Sada tu pažu možete iskoristiti kako bi popunili prostor između ruba jezera i kamena. Ukoliko se malo poigrate, mogli bi dobiti i vizualno lijepi rub!
Priprema za sadnju biljaka
Kada početi s radovima?
4.
6.
Nakon što ste postavili i pričvrstili foliju, u jezero ubacite malo zemlje, tkzv. supstrat koji će omogučiti zdrav rast biljkama. Preporučamo da za tu namjenu vrtnu površinsku zemlju pomiješate sa ispranom i u vodi odstajalom zemljom za cvijeće prije izgradnje jezerca. U jezero u ovoj fazi možete postaviti i nekoliko srednje velikih i velikih neoštrih kamenja. Kamenje u vodi ima više funkcija, ono može zagrijavati vodu, biti skrovište za ribe, na njemu mogu rasti biljke...
Punjenje jezerca i sadnja biljaka
7.
Biljke koje ćete saditi u jezerce možete umotati u jutene krpe dobivene rezanjem starih jutenih vreća, kako vam se zemlja ne bi raspala u vodi. Važno je da jezero polagano punite vodom i istovremeno sadite biljke. Idealna voda za jezero bi bila svježa kišnica koju ste marljivo skupljali u bačve. No, odlična je i dan-dva odstajala voda iz vodovoda.
Završni radovi
7.
Kada ste napunili jezerce vodom i zasadili bilje, možete grabljama očistiti površinu oko jezera, posijati svježu travu, postaviti klupicu za odmor i promatranje. Kod uređivanja rubova jezerca upotijebite maštu i dodatno zasadite vanjsko bilje, napravite ukrasne i korisne oblike od kamenčića, postavite na obližnje drvo kućicu i hranilicu za ptice, vjeverice, ježeve... U vrlo kratkom vremenu će vam jezero i okolicu nastaniti ptice, vodozemci, kukci...
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.43
ezerce jednom a “generalku”
Priprema za postavljanje folije
Prije postavljanja folije potrebno je iz zemlje otkloniti sve oštre predmete i korijenje. Poslužite se sjekirom ili pilom kako bi se riješili korijenja. Ukoliko jezerce niste postavili preblizu drveću, ne bi trebali imati većih problema sa korijenjem. Nakon što ste otkolonili oštre predmete i korijenje, na zemlju je potrebno postaviti pijesak, stare tepihe ili jutene vreće kako bi zaštitili foliju od probadanja ali i dodatno izolirali jezero.
Spoj tradcije i suvrem Županijskoj smotri uč SINIŠA SOVIĆ
Smotra održana u VII osnovnoj školi Varaždin zasigurno nikog od
DV ZEKO TRNOVEC
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.44
Radionice koje spašavaju djeliće hrvatske ba
Miškov kutak
Mališani DV Zeko u posjeti trnovečkim vatrogascima Starija odgojna skupina dječjeg vrtića Zeko iz Trnovca posjetila je DVD Trnovec kako bi se djeca upoznala s načiniom i sredstvima rada u ovom poslu. Članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva demonstrirali su i predstavili djeci načine rada s osnovnom opremom vatrogasaca, poput baratanja s brentačama i šmrkovima, vatrogasna vozila, komunikacijske uređaje, kamere za toplinsko gledanje, vatrogasna
odijela. Djeca su dobila priliku sjediti u vatrogasnim kolima, naučila broj vatrogasaca te samostalno isprobala nešto od pokazane opreme. Polijevala su zamišljenu vatru i pumpala vodu, isprobavala vatrogasne kacige i odijela. - Svi su bili oduševljeni viđenim i doživljenim te se ovim putem zahvaljujemo na zanimljivoj demonstraciji članova DVD-a - poručili su iz Dječjeg vrtića Zeko Trnovec. (vm)
Na ovogodišnjoj 19. Županijskoj smotri učeničkih zadruga Varaždinske županije sudjelovalo je 26 zadruga, od toga 22 iz osnovnih škola, dvije iz srednjih škola (Gospodarska škola i Arboretum Opeka), Učenički dom Varaždin i Centar za odgoj i obrazovanje Pahinsko Ivanec. - Unutar učeničkih zadruga često žive prave male radionice koje spašavaju djeliće hrvatske baštine od zaboravljanja, ali i radionice koje razvijaju suvremene tehnike obrade različitih materijala, kao što je to suvremeni dizajn. Spoj tradicije i suvremenosti ideja je i misao vodilja ovogodišnje smotre učeničkih
zadruga - istaknula je Ružica Levatić, ravnateljica VII.OŠ Varaždin koja je zahvalila svim djelatnicima škole na trudu, učenicima na radu i županu Varaždinske županije Predragu Štromaru koji je i otvorio smotru. Inače, u Varaždinskoj županiji djeluje 37 učeničkih zadruga što svrstava Županiju u sam vrh po broju učeničkih zadruga u Republici Hrvatskoj. Putem zadružnog knjigovodstva mladi zadrugari ulaze u stari i poznati svijet računovodstva. Ono traži sposobnost predviđanja i planiranja, odvažnost za donošenje bitnih poslovnih i drugih odluka. (vm)
NERI LUČEV
Tek m
Prava umjetnička duša krije se iza karikatura postavljenih na izložbi u hodniku Šeste osnovne škole Varaždin. Da ne znate tko im je autor pomislili biste da se radi o nekome tko iza sebe ima mnogo godina crtanja i iskustva. Međutim dobrano biste se prevarili, jer je autor ovih karikatura ni više ni manje nego desetogodišnjak iz Varaždina. Neri Lučev pravi je mali majstor od zanata koji olovkom crta prava umjetnička djela. Interes za crtanjem pokazao je vrlo rano, već sa šest godina. Njegov talent prepoznale su tete u vrtiću, a karikature je počeo crtati krajem 2013. godine.
menog na 19. čeničkih zadruga
d mnogobrojnih posjetitelja nije ostavila ravnodušnim
U dječjem vrtiću Panda održan Projektni dan U sklopu Eko programa koji se integrirano provodio u vrtićkim skupinama kroz različite sadržaje i aktivnosti, a u želji da taj vrtić bude jedan od onih koji se može pohvaliti s time da bude jedan od onih gdje će vijoriti zelena zastava u dječjem vrtiću Panda održan je Projektni dan. Projektnom danu dječji vrtić Panda je pristupio nakon što su uspjeli ostvariti ciljeve i zadaće koje su planirali od samog početka projekta. Nakon što je obavljen nadzor predstavnika udruge Lijepa naša iz Zagreba i koordinatorice za područje ovog područja, aktivnosti dječjeg vrtića Panda ocijenjene su kao vrlo uspješne te su ispoštovani svi uvjeti i odobreni svi koraci da se može pristupiti završnoj fazi -
Projektnom danu. Aktivnosti su se protezale kroz različita područja, a za Projektni dan u dječjem vrtiću Panda odabrali su dvije teme: Ekološke igre - kako otpadni materijal pretvoriti u igre za djecu i oddrasle i ujedno poticati na sveukupni razvoj. Energija - Mape, plakati, radovi i izjave kojima se pokušava dočarati dječja energija, a dječja igra se može koristiti tom istom energijom. - Ovim se putem želimo zahvaliti svima na stalnoj suradnji u provedbi naših aktivnosti u vrtiću, čime su omogućili da steknemo status Eko vrtića. Zastava koju ćemo dobiti nije samo vrtićka već naša zajednička - izjavila je ravnateljica Mirjana Rajković.
mu je 10, a već je pravi majstor karikature U svega pet do deset minuta nastaju njegove karikature, a crta ih isključivo olovkom. Prva karikatura bila mu je ona Izeta Fazlinovića iz serije “Lud, zbunjen, normalan”, a vrlo često crta likove iz serija i filmova, ali i poznate osobe. Da se u liku Nerija Lučeva krije pravi umjetnik govori i podatak da piše svoju knjigu, nešto kao Gregov dnevnik, s pričama i ilustracijama. Neriju su strast i stripovi, a u slobodno vrijeme voli igrati tenis. Njegove karikature izložene su na čak tri panoa, a sama izložba postavljena je povodom Dana kulture, kojeg su učenici obilježavali u školi. (vm)
Mr Bean
Luka Modrić
Steven Seagal
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.45
aštine od zaboravljanja
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.46
GASTRO
Fini kolač: Prhke kore i fantastična krema za pravi gurmanski trenutak Sastojci za beze kore: • 5 bjelanjaka • 250 grama šećera • 100 grama mljevenih oraha • 1 žlica krušnih mrvica Sastojci za kremu: • 5 žumanjaka • 150 grama šećera • 3 žlice brašna • 250 ml mlijeka • 1 čajna žlićica ekstrakta vanilije • 250 grama maslaca ili
margarina • po želji malo rumaja • 15 dag margarina
PRIPREMA: Beze kore: Pjenasto izmješajte bjelanjke, dodajte šećer i na kraju orahe i krušne mrvice koje umješajte lagano sa žlicom. U lim za pečenje veličine pećnice stavite pek papir pa na njega rasporedite beze smjesu. Pecite na 180 °C oko 40 minuta. Krema: Žumanjke pjenasto izmiksajte sa šećerom pa dodajte vaniliju, brašno i mlijeko te stavite kuhati dok se ne zgusne. U ohlađenu kremu dodajte maslac.
PRAVI PROLJETNI RUČAK Skuhajte brzo i uku
Dinstano povrće s Sastojci: • 1 glavica crvenog luka sitno isjeckana na listiće • 1 crvena paprika babura • sjeckana mrkva • kukuruz šećerac zamrznuti • sjeckani peršunov list • paradajz-umak • sol, ocat, biber - začini po ukusu
Priprema: Pirjajte luk, pa preko njega i svo ostalo povrće, kad je do pola kuhano uspite 300 ml paradajz sosa. Za to vrijeme umijesite knedle od brašna i jaja i polako ih spuštajte u povrće da se u njemu skuhaju. Sve još malo ostavite da krčka, da višak tečnosti ispari, i može da se jede! Za one koji vole dodatno obogatiti ukus – preko svega pred samo služenje možete posuti ribani sir parmezan!
IZRADA: Beze koru prepolovite na dva dijela pa jedan stavite u manju posudu ili na neku prikladnu podlogu. Premažite kremom, poklopite drugom korom i dobro ohladite.
Vojnički grah SASTOJCI: • Grah - 120 gr • Pšenično brasno tip “800” - 8 gr • Mrkva - 10 gr • Luk crveni svježi - 15 gr • Paprika sušena - 1 gr • Luk bijeli svježi - 1 gr • Mast ili ulje – 15 gr • Paprika mljevena – 0,2 gr • Biber crni – 0,1 gr • Peršinov list – 1 gr • Lovorov list – 0,1 gr • Sol po ukusu
Povodom prvog svibnja, odnosno praznika rada uobičajno je da se na mnogim mjestima kuha i poslužuje tzv. “vojnički grah”, donosimo Vam stari recept za savršeni vojnički grah PRIPREMA: Prebrani grah potopiti u hladnu vodu, vodeći računa o tome da vode bude u dovoljnoj količini, da se ne bi desilo da grah pri bubrenju upije cijelu količinu vode i da ostane suh. Potopljen grah držati na hladnom mjestu i ostaviti da se natopi 1-3 sata. Zatim ocijediti vodu, pa grah staviti u lonac, naliti hladnom vodom tako da ga voda prekrije i kuhati 10-15 minuta. Nakon toga ocijediti vodu pa naliti vrelu vodu, dodati polovinu sitno sjeckanog crvenog luka i ostaviti da kuha, uz povremeno dolijevanje tople vode. U polovinu vrele masnoće dodati ostatak sitno
sjeckanog crvenog luka i mrkvu izrezanu na sitnije kockice ili ribanu, i sve zajedno pržiti da blago porumeni. Kad je grah upola kuhan, dodati ispržen crveni luk i mrkvu, sušenu papriku, prethodno potopljenu dva sata u hladnoj vodi i lovorov list. Preostalu masnoću zagrijati dodati brašno i pržiti da blago porumeni. Kad brašno porumeni, isključiti vatru pa odmah dodati sitno sjeckan bijeli luk i papriku u prahu i sve dobro izmiješati. Kad grah omekša dodati dodatak jelima (Vegetu ili neki sličan), posoliti i zapržiti pripremljenom zaprškom, uz stalno miješanje da se
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.47
usno proljetno jelo za svoje ukućane
s knedlama
Krumpir salata s tunjevinom Sastojci: • 4 velika krumpira • 2 konzerve tunjevine • 100 g zelenih maslina • 100 g crnih maslina • 1 crvena paprika • 1 crveni luk • 1 žlica majoneze • 1 žlica senfa • peršinov list • limunov sok • sol i papar • sojino vrhnje • soja sos • kopar
• češnjak • zelena salata • rajčica
PRIPREMA:
Krumpire skuhati u slanoj vodi na laganoj vatri, tako da se ne raspadnu. Ohladiti ih i isjeći na krupnije kocke. Salatu pravimo tako što viljuškom izgnječimo tunjevinu iz konzerve, dodamo joj crveni luk i crvenu papriku isječene na sitne kockice te usitnjene crne i zelene masline. Začinimo limunovim sokom, solju, paprom, majonezom i senfom. Preljev za salatu od krumpira i tunjevine napravimo tako što pomiješamo vrhnje od soje, posnu majonezu, soja sos, kopar i usitnjeni češnjak, začinimo solju i paprom. Salatu od krumpira poslužimo na podlozi od zelene salate i paradajza prelivenoj sojinim preljevom.
zaprška ne zgruda. Grah sa zaprškom kuhati na laganoj vatri još 2030 minuta. Nakon toga, kad je vatra isključena, dodati mljeveni biber, sitno sjeckani peršunov list.
Po potrebi dosoliti. Grah se može služiti kao samostalno jelo ili kao prilog uz faširane šnicle, ćufte, dinstanu govedinu, kuhano svinjsko meso i sl.
ARKETIPO
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.48
Dom i interijeri
MAGIČNI SVIJET BOJA Elemen
Birajte boje koje
Piše: Monika Galović Rolich, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr
OSVJEŽITE AMBIJENT
Malim promjenama do ugodnijeg prostora Unošenjem malih promjena u životni prostor, učinit ćete ga interesantnijim i svježijim. Zidove koji su izloženi direktnoj sunčevoj svjetlosti možete obojiti manje intenzivnom nijansom, jer će ju sunčeva svjetlost pojačati dok se u tamnijim i slabije osvijetljenim dijelovima prostora možete poigrati jačim nijansama. Međusobne utjecaje i efekte koje daju boje i svjetlost u kombinaciji, možete pojačati rasporedom i vrstom rasvjetnih tijela. Boje su dio naše svakodnevice, pozitivno utječu na psihu i dobro raspoloženje te ih je preporučljivo primijeniti u uređenju interijera. Ukoliko ne planirate mijenjati elemente namještaja i na taj način unijeti nove boje u svoj dom, obavezno to učinite ličenjem zidova.
Četku u ruke
Odabir boje zidova ovisit će o već postojećim elementima interijera, eventualnim nedostacima prostora, koji se primjenom pravilno odabrane boje mogu optički korigirati, te osobnom ukusu i sklonosti određenim bojama. Nježne nijanse žute, narančaste, zelene ili plave možete primijeniti na svim zidovima boravka, spavaonice ili dječje sobe. Kombinacija dvaju različih boja u istom prostoru može također biti vrlo diskretna i nenametljiva ukoliko primjenite nježne nijanse. Uski prostor proširite bojanjem dužih zidova svijetlom bojom, a onih kraćih nešto tamnijom ili intenzivnijom. Na suprotan način ćete korigirati širinu prostora. Dijelove stana orijentirane na sjever ili s vrlo malo osvijetljenosti i osunčanosti bojajte obavezno žutom ili nekom drugom toplom bojom kako biste stvorili ugođaj sunčeve svjetlosti u njemu. M. Galović Rolich, dipl. ing. arh.
Boje su sastavni dio naših života. Utječu na ugođaj u prostoru, raspoloženje, otkrivaju mnogo toga o našim osobnostima, a kroz kromoterapiju se primjenjuju i za lječenje različitih oboljenja.
Crvena je najsnažnija Svijet oko nas čine interesantnijim i dinamičnijim, a međusobnim kombinacijama i jačinama intenziteta stvaraju određene prostorne odnose, koji mogu optički zavarati naše vizualne doživljaje. Mnogi elementi utječu na atraktivnost prostora, ali jedan od najvažnijih su boje. Njihov odabir ovisit će o ukusu svakog pojedinca, ali će i otkriti neke od karakternih osobina. Crvena je najsnažnija boja i odabiru je osobe čvrstog karaktera, željne uzbuđenja i akcije, kao i tople i srdačne osobe.
Zelena je omiljena smirenim osobama i ljubiteljima prirode, a često će ju odabrati i oni koje teže smanjenju aktivnosti i opuštanju. Ružičasta je najčešće ženska boja, ali se povezuje s osobama koje su sretne, srdačne i pouzdane. Odabir plave boje otkriva staloženu i tihu osobu, ali odabrat će ju i oni kojima je dom oaza u užurbanoj sva-
kodnevici. Žuta boja predstavlja otvorenu, pozitivnu i optimističnu osobu dok se pojedinci koje vole komociju i zadovoljstvo odlučuju često za smeđe tonove. Ljubičasta vas otkriva kao osobu koja teži otmjenosti, visokom položaju i luksuzu. Aktivnost, toplina i širenje pozitivnih
ARKETIPO
e potiču raspoloženje!
vibracija odlike su ljudi koji odabiru narančastu boju, a hrabrost, sofisticiranost i elegancija krase osobe koje uživaju u crnoj. Bijela se povezuju se s
Odabir boja ovisi o ukusu svakog pojedinca, ali otkriva i neke od karakternih osobina. Ružičasta je najčešće ženska boja, ali se povezuje s osobama koje su sretne, srdačne i pouzdane predanim i iskrenim, a siva s uravnoteženim osobama. Postoje neka opće prihvaćena pravila o primjeni boja pri uređenju prostora. Za dječje sobe se preporučuju tople boje poput crvene, žute ili narančaste, jer privlače pažnju i stimuliraju aktivnost. Hladne boje, poput nijansi plave, zelene i ljubičaste smiruju i povećavaju koncentraciju, pa su preporučljive za spavaće ili radne sobe.
Odnosi u interijeru Primjena intenzivnijih nijansi npr. crvene, žute, ljubičaste, zelene, plave ili
neke druge boje, nameće određene odnose u interijeru, koji moraju bit usklađeni kako bi bili uspješni. Preporučljivo je obojati jednu vertikalnu plohu prostora ovakvom intenzivnom bojom, npr. dio ili cijeli zid dnevnog boravka na kome se nalazi tv s komodom i policama. U ovakvom slučaju, ovo postaje apsolutno dominantni dio interijera, koji se na određeni način doživljava kao velika slika s kolorističkom pozadinom i uklopljenim elementima namještaja. Detalji poput presvlaka za stolice, jastučića razbacanih na trosjedu ili dekorativnih predmeta, mogu biti u istom do-
minantnom koloritu. Preostali zidovi u prostoru bi trebali biti u nježnim i smirujućim bojama (npr. bež, svijetlo žuta, svijetlo zelena, boja breskve ili bijela). Zidove u dijelovima stana orijentiranim prema sjeveru ili s vrlo malo dnevnog svjetla, obojajte obavezno žutom ili nekom drugom toplom bojom.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.49
nti koji itekako utječu na atraktivnost prostora
Obožavaju ih svi koji vole strukturu drveta i to
S obzirom na veću otpornost na udarce i habanje, laminate je moguće koristiti i u kuhinjskim prostorima pa trakta povezati u cjelinu KAINDL-IVERPAN
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.50
Laminatni podovi za nove kreativne mogućnosti
Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr
Unaprijeđena tehnologije izrade laminata, ali i ekonomska kriza utjecali su na sve češće korištenje laminatnih podova u stambenim i javnim prostorima.
Brojne prednosti Prednosti laminatnih podova su brojne: niska cijena, jednostavno postavljanje, lako održavanje, otpornost na kemikalije, mogućnost brze zamjene podne obloge te veliki raspon boja i struktura u završnoj obradi. Upravo zbog toga je laminatni pod moguće integrirati u sve vrste stilova-klasični, rustikalni, minimalistički. U ponudi su i dizajn podovi koji stvaraju široki raspon vizualnih mogućnosti i izdižu laminatne podove na sasvim novu razinu.
du je prirodni izražaj, što znači da drvo u svojoj strukturi mora biti prisutno u prostoru. Moderan je grubi četkani ili izblijeđeni efekt podnih obloga, a kombinira se
Pod je topao i ugodan, a uz pravilan odabir vrste poda u odnosu na elemente namještaja, pokazat će svu svoju ljepotu Za sve koji vole strukturu drveta i topli ugođaj, laminatni podovi pružaju široki raspon proizvoda. Suvremeni laminati vrlo vjerno imitiraju strukturu drveta, i vizualno i dodirom pa ga je ponekad teško razlikovati od pravog drvenog poda. Obzirom na veću otpornost na udarce i habanje, laminate je moguće koristiti i u kuhinjskim prostorima pa na taj način pod dnevnog trakta povezati u cjelinu. Pod očistite vlažnom ili suhom krpom, koristeći sredstva za održavanje laminata. Ne izlažite ga velikoj količini vlage. U trenObrt G&N vrši usluge: - čišćenje (kuća,stanova, poslovnih prostora i stubišta zgrada) - glačanje - uređenje interijera (popravak i sklapanje namještaja; namještaj po mjeri; idejna rješenja prostora). Informacije na mobitel: 098/903 07 14
sa vrlo profinjenim i elegantnim komadima namještaja. Za one klasičnijih nazora, laminatni podovi pružaju široki raspon imitacije različitih vrsta drveta, stvarajući vrlo vjeran ugođaj klasičnog drvenog poda koji pruža odličnu osnovu za različite stilske izražaje.
Nekretnine Croatia d.o.o. VAŠA agencija za poslovanje nekretninama. www.nekretninecroatia.com.hr mob. 095/19 80 635 e-mail: realestatecroatia@mail.com Frana Supila 50, 42000 Varaždin
Pod je topao i ugodan, a uz pravilan odabir vrste poda u odnosu na elemente namještaja, pokazat će
svu svoju ljepotu. Dizajn podovi su trend. Suvremena print tehnologija omogućuje izvedbu različi-
a na taj način pod dnevnog tih izražaja, kako vjerne imitacije drveta, tako i kamena ili bilo kojeg drugog materijala te različitih drugih uzoraka koji su definirani kolekcijama ili printom po narudžbi.
Suvremena print tehnologija omogućuje izvedbu različitih izražaja, kako vjerne imitacije drveta, tako i kamena ili bilo kojeg drugog materijala Struktura drveta sa raznim aplikacijama u bojama ili tonu drveta je vrsta poda za sve sklone trendu.
Oku privlačni Ova vrsta poda povezuje prirodni izražaj drveta sa neobičnim detaljima i tako otvara mogućnosti različitih stilskih izražavanja koja će u završnici dati ležeran i opušten dojam u prostoru. Jednako su privlačni i u dnevnim boravcima i spavaćim ili dječjim sobama. Odlično se kombiniraju sa različitim vrstama iverala u namještaju pa su kreativne mogućnosti neograničene. Svojom nižom cijenom će vam laminatni pod uliti i veću hrabrost za trendovsku igru u prostoru te otkriti ljepotu koja se skriva iza „sigurnosti“ odabira klasičnih podova. Laminatni podovi su odlični i za vikend kuće i apartmane, upravo zbog svoje praktičnosti u korištenju i niske cijene. Veliki raspon uzoraka omogućuje da i takve prostore uredite kreativno, umjesto da podna obloga bude nužan element u prostoru. Laminatni podovi nanovije generacije oduševit će i sve one koji mu do sada nisu bili pretjerano skloni, jer je omjer cijene i kvalitete popraćene iznimnim kreativnim mogućnostima.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.51
opli ugođaj
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.52
AUTO zona
PRIPREMITE AUTOMOBIL ZA TOP
Predstavljen Peugeot 308 R HYbrid Peugeot 308 od izlaska na tržište prodan je u više od 280 000 primjeraka. Bez obzira na karoserijske izvedbe i motore, karakteristike modela Peugeot 308 zadržavaju razinu zahvaljujući polivalentnosti platforme EMP2. Na tom je temelju Peugeot Sport razvio novi pogonski sklop: benzinski plug-in hibrid. Snaga od 500 KS i pogon na četiri kotača pomiču granice sportskog duha u segmentu i nude iznimne performanse. Peugeot 308 R HYbrid ovom prigodom otkriva jedinstven izričaj unutrašnjosti, s četirima zasebnim sjedalima, kao i dvobojni stil oštrih linija u crnoj i plavoj boji. (ap)
Emisije CO2 novih automobila koji su prodani u EU pale su za 2,6 posto. Ekološki su najosvješteniji stanovnici Nizozemske, Grčke i Portugala
Autonomno vozilo iz Hyundaija do 2020. I korejski automobilski proivođač Hyundai krenuo je u avanturu konstruiranja autonomnog vozila. Kažu da će koncept biti spreman do 2020. godine. Premda zbog pravne regulative autonomna vozila neće biti u prodaji do 2030., u Hyundaiju kažu da svejedno žele biti jedni od pionira tehnologije. Tijekom demonstracije u Seulu Hyundai Genesis je uspješno prošao stazu zaobišavši vozilo, skrenuvši za 180 stupnjava, ali i prošavši S zavoj. Iz korejske tvrtke poručuju da neće proizvesti automobil poput Googleova, nego će samo autonomnu tehnologiju implementirati u svoje aute. (ap)
Prije dolaska pr korisno temelji Mnogi ne znaju da je sol za karoseriju opasnija ljeti, nego zimi. Naime, hrđanje je intenzivnije na višim temperaturama, nego na nižim, pa sol zaostala u utorima i procjepima donjeg dijela karoserije za ljetnih vrućina djeluje razorno na lim. Sol kojom se posipaju ceste, kako bi se spriječilo zaleđivanje, je natrijev klorid, koji u dodiru s vodom stvara agresivnu klorovodičnu kiselinu. U utorima karoserije, gdje se nakuplja i zaostaje, kondenzira se vlaga te stvaraju uvjeti za hrđanje dugo nakon zime. Zvuči poput paradoksa, ali hrđanju su izloženi automobili čiji ih vlasnici nakon vožnje posoljenim prometnicama noću
autoportal.hr ostavljaju u toplim garažama, nego na cesti. Po istom principu korodiranje ljeti može biti intenzivnije nego zimi, a hrđa napada konstrukcijski najvažnije dijelove. Srećom, svi suvremeni automobili imaju potpuno pocinčanu karoseriju, otpornu na hrđanje, a najvažniji su sklopovi (pragovi, unutrašnjost blatobrana, podnica...) dodatno zaštićeni. No ipak, temeljito pranje unutrašnjosti blatobrana, pragova i podnice iznimno je važno za trajnost vitalnih dijelova karoserije. Željko Marušić
Stigao Fiat 500X, kompaktni crossover 500X je važan model za talijansku marku, jer je to prvi Fiat s pogonom 4x4, ali samo u najsnažnijoj dizelskoj verziji 2.0 MultiJet II sa 140 KS. Prvi je Fiat uopće i jedan od prvih europskih auta sa 9-stupanjskim automatskim mjenjačem, u ‘top’ benzinskoj verziji. Radi o tehnološkom ‘parnjaku’ Jeepa Renegade, a oba se paralelno proizvode u Italiji. Mijenja Sedici (istovjetan Suzukiju
SX4), koji se od 2005. proizvodio u Mađarskoj. Najzanimljiviji u ponudi je 1.6 MultiJet II Lounge, kojemu je, uz pristojnih 120 konja, glavni adut moment od 320 Nm, dostupan od 1750/ min.
Sol je za karoseriju opasnija ljeti, nego po zimi. Hrđanje je intezivnije na višim temperaturama, pa sol zaostala sol po utorima i dijelovima karoserije tijekom ljetnih vrućina razorno djeluje na lim
VAŽNI SAVJETI
1
2
prvih vrućina vrlo je 3 ito oprati podnicu
!
DOBRO JE ZNATI
Skidanje i stavljanje nije ‘zdravo’ za gumu Vrijeme je za ugradnju ljetnih guma te će mnogi s postojećih naplataka skinuti zimske i staviti ljetne gume. Takav je postupak dozvoljen, ali je preporučljivije svaki komplet guma ugraditi na posebne naplatke. Ulaganje je jednokratno, a koristi su višestruke. Naime, guma svakim skidanjem i stavljanjem deformira i opterećuje. Kod kvali-
tetnog je vulkanizera to u granicama dozvoljenog, ali da je za gumu ‘zdravo’ - nije. A ako je vulkanizer nedovoljno stručan, ili nepažljiv, može doći do preopterećenja i oštećenja površine, odnosno noseće strukture gume. Važno: gume s naplacima odlažu se položeno, jedna na drugu, a bez naplataka vertikalno, jedna uz drugu. (ap)
Novi Citroën C4 stigao u Hrvatsku Citroën C4 druge generacije na stigao je na hrvatsko tržište 7. travnja 2015. godine. U ponudi je s 3 razine opremljenosti: Live, Feel i Shine, s dva benzinska PureTech 110 i 130 S&S motora te tri dizelska HDi 90, e-HDi 115 i BlueHDi 100 S&S motora. Nova gama Citroën C4 Live PureTech 110 BVM
u ponudi je u benzinskoj izvedbi s početnom cijenom od 109.305 kn, a u dizelskoj izvedbi nova gama Citroën C4 Live HDi 90
BVM u ponudi je s cijenom od 110.875 kn. Također je u ponudi bogato opremljena specijalna serija nova gama Citroën C4 Feel Edition, koja je u ponudi s 2 benzinska PureTech 110 i 130 S&S motora te 2 dizelska HDi 90 i e-HDi 115 motora, s početnom cijenom 126.105 kn. (ap)
4
5
prilikom svakog pranja preporučljivo je temeljito oprati podnicu, jer nakupljene nečistoće zadržavaju vlagu i ubrzavaju hrđanje temeljito pranje podnice nakon zime vrlo je korisno, jer sol koja uđe u utore, kuteve i procjepe dugo zaostaje izaberite praonicu koja koristi visokotlačne brizgaljke s toplom vodom i sredstvom za pranje i zaštitu, jer se višestruko povećavaju pozitivni učinci jedanput godišnje, nakon pranja, treba pregledati podnicu te sanirati uočena oštećenja, kako bi se spriječilo hrđanje ako uočite propuštanje kiseline iz akumulatora, odmah ga izmijenite, a lim dobro operite od ostataka kiseline
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.53
OPLE DANE
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.54
Game & tech world Vrhunski opremlje Meizu MX4
Huawei s modelom P8 napada Galaxy S6 i One Huawei je i službeno predstavio perjanicu ponude smartphonea, model P8. Uređaj je opremljen 5,2-inčnim IPS zaslonom rezolucije 1920 x 1080 točaka, pokreće ga osmojezgreni 64-bitni procesor Hisilicon Kirin koji je Huawei razvio upravo za ovaj model u kombinaciji s 3 GB radne memorije. Interna memorija uređaja iznosi 16 GB, a u ponudi će biti i model s 64 GB. Aluminijsko kućište prati trendove koje je nametnula konkurencija. Ugrađena baterija ima kapacitet 2.680 mAh, a za kvalitetne fotografije zadužena je 13-megapiselna kamera s optičkom stabilizacijom. Huawei najavljuje cijenu od 499 eura za model od 16GB.
YouTube je omogućio svim korisnicima iz Hrvatske, koji zadovolje određene uvjete, mogućnost zarade na svojim autorskim videozapisima
Alcatel predstavio novi 5,5 inčni OT Idol 3 Poznati proizvođač mobitela predstavio je novi model iz serije Idol. Smartphone Idol 3 dolazi s 5,5 inčnim Full HD zaslonom rezolucije 1920x1080 piskela. Pokreće ga osmojezgreni Qualcomm Snapdragon 615, a fludost sustava i prebacivanje između aplikacija omogućava ugrađenih 2 GB memorije. Internu memoriju od 16 GB moguće je povećati micro SD karticama do 128 gigabajta. Očekivana cijena za ovaj dobro opremljeni model ne bi trebala prelaziti 2000 kuna. Alcatel je najavio i verziju s dvije kartice koja će imati i 32 gigabajta memorije. Nije poznato da li će Dual-SIM imati mogućnost proširenja SD karticama.
osvaja kvalitetom
Osmojezgreni procesor uparen s 2 gigabajta radne memorije osig najvišim postavkama kvalitete, a 20 megapikselna kamera radi iz Tržište mobilnih komunikacija svake godine bilježi pozitivan trend rasta, stoga ne čudi što se svako malo pojavljuju novi proizvođači koji pokušavaju otrgnuti dio kolača. Uz dobro poznate brendove koji su dostupni na tržištu već duži niz godina, sve je više novo nastalih proizvođača uglavnom iz Kine koji nude vrlo dobro opremljene uređaje po znatno nižim cijenama od etabliranih brendova. Jedan od njih je i Meizu. Radi se o Kineskom brendu koji se za razliku od većine kineskih brendova fokusirao na premium segment mobitela. Model koji recenziramo nosi oznaku MX4. Glavne karakteristike su mu osmojezgreni Mediatek procesor s 2 GB RAM-a, 5,36-inčni IPS LCD zaslon rezolucije
1920x1152 piksela i 16 ili 64 GB interne memorije. S obzirom da ne podržava proširenje memorije SD karticama preporučujemo model s 64 GB memorije. Dizajn uređaja prati trenutne trendove, okvir kućišta izrađen je od metala, a stražnji poklopac je plastičan. Kvaliteta izrade je solidna i prilikom korištenja ne dolazi do šripanja plastike. Iako je stražnji poklopac odvojiv ugrađena baterija kapaciteta 3100 mAh nije
PREDNOSTI + Kvaliteta izrade + Zaslon + Ugrađeni hardver + Kamera
NEDOSTATCI - Nema utor za memorijske kartice - Baterija nije izmjenjiva
izmjenjiva, već samo služi za umetanje SIM kartice. Sa softverske strance uređaj pogoni Android 4.4 KitKat sa modificiranim sučeljem kojeg Meizu naziva Flyme OS. Najveća razlika u odnosu na standarno Android sučelje je nepostojanje izbornika s aplikacijama, već su sve dostupne na početnom zaslonu kao na Appleovom iOS-u. Treba napomenuti da je sučelje i sam OS dobro optimizirano i prilikom rada
GTA V napokon stigao na PC Jednu od najišekivanijih igara ove godine, Grand Theft Auto V, napokon se može zagrati i na PC-u. Iako je igra odgađana nekoliko puta, čini se da je Rockstar napravio dobar posao. Naime, odlična optimizacija omogućuje pokretanje igre i na vremešnim konfiguracijama, dok će vlasnici nešto skupljih računala igru pokretati potpuno fluidno u 60 FPS-a. Procjenjuje se da je GTA V u konzolaškim verzijama prodan u više od 45 milijuna primjeraka, a s obzirom da se nalazi među najprodavanijim igrama na svim servisima koji prodaju PC igre velika je vjerojatnost da je ukupna prodaja premašila brojku od 50 milijuna. U Rockstaru zadovoljno trljaju ruke, a već sada možemo prognozirati da će GTA V biti jedna od najprodavanijih igara ove godine.
gurava fluidno pokretanje svih aplikacija i igara na znadprosječne fotografije
Za razliku od većine kineskih brendova, Meizu se usmjerio na premium segment tržišta u kojem suvremeno vladaju Apple i Samsung ne dolazi do zastajkivnja, a ukoliko vam se ipak više sviđa standardan izgled Androida možete ga dobiti instaliranjem nekog launchera poput Nova Launchera s Google Play Storea. Ugrađeni hardver i više je nego dovoljan za pokretanje najnovijih aplikacija i igara na maksimalnim postavkama kvalitete. 20 megapikselna kamera koju potpisuje Sony
radi iznadprosječno dobre fotografije i u rangu je s skupljim modelima konkurentskih proizvođača. Meizu MX4 možete kupiti po cijeni od 3000 kuna, što je i više nego korektna ponuda s obzirom na kvalitetu i ugrađeni hardver te činjenicu da bi uređaj identičnih karakteristika nekog renomiranog proizvođača platili barem tisuću kuna više.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.55
en smartphone m i fer cijenom
GLAZBA RECENZIJA ALBUMA
LIDIJA BAJUK Prelja
Praćena čelistom Stanislavom Kovačićem (Ljetno kino, Stampedo), te harfisticom Marijom Mlinar Bajuk je obradila 11 napjeva iz različitih krajeva Hrvatske plus jedan iz Gradišća u Austriji te naslovnu kompoziciju iz pera dvojice čovjeka: jednog autora u čijoj je ulici u Zagrebu psihijatrijska ustanova (Ivan Kukuljević), a drugi autor ima dvoranu u kojoj se skupljaju ugledni književnici i političari (Vatroslav Lisinski). Rezultat napora trija Lidije Bajuk je topla, dirljiva ploča koja lako oživljava slike prošlih vremena, koje se lako povezuju sa sadašnjim povijesnim trenutkom. Bajuk, Kovačić i Mlinar sve sviraju naizgled jednostavno i opušteno, njihova rješenja
su ‘normalna’, ali iza toga stoji ogromno pokriće poznavanja materije i istinsko uživljavanje u tematiku pojedine pjesme. Vrhunac je naslovna pjesma: suzdržana interpretacija Lidije Bajuk dočarava emocionalni jo-jo, a pozadinska tišina uznemiruje više nego bilo kakve psihodelične trube, a “Izrasla je šipek roža” možda sutra bude predmetom obrade Toma Waitsa - umilni zvukovi gitare, čela i harfe suzdržavaju tragiku da se ne prospe pred slušateljem. “Prelja/The Spinner” je više od pukog evociranja starih napjeva: to je emocionalno putovanje, a kao u svakom dobrom putovanju, sjećanja muzika.hr ostaju vječna.
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.56
Dobitnici iz završnog kola nagradne igre “Igraj i osvoji” Dobitnica tableta Jasenka Piskač, Bartola Kašića 34, Varaždin
Dobitnici kupona za besplatne vožnje Taxi Cammeom Tamara Franjević, Anja Jazbec, Oliver Šafarić, Marinela Huzjak, Gordana Grabar, Ksenija Cajzek, Zoran Sever, Božidar Kociper, Albin Vrbanić, Matija Mihalina, Lukrecija Gradečak, Roberto Grđan, Tajana Oskoruš, Lorena Ognjanović, Rikard Hainž, Štefica Radić, Željko Baković, Araela NovakDjura, Miroslav Kolić, Dario Golub, Josip Car, Mirela Držaić, Marija Kociper, Božidar Žitnjak, Dominik Ranteš, Luka Barila, Blaženka Adamić, Boris Bagadur, Ljubica Hulj, Jasminka Hrgarek Nagrade se mogu se podići u marketingu Conceptus Publice d.o.o., Kukuljevićeva 23, Varaždin
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.57
ENIGMATIKA
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.58
POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”. Dobitnica poklon križaljke iz prošlog broja: ĐURĐICA NAJDIĆ-KRSNIK, F. Kurelca 9, Varaždin
Poklon križaljka Ime i prezime Adresa Broj mobitela
Rješenje
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.59
KAKURO
SUDOKU
U prazna polja treba upisati brojeve od 1 do 9. Zbroj brojeva svakoga reda i stupca mora biti jednak iznosu koji se nalazi sa strane ili iznad. Broj može biti upisan jedanput u svakom nizu.
U svakom manjem kvadratu moraju biti brojevi od 1 do devet bez ponavljanja (matematika nema veze s igrom - nema nikakvih zbrajanja, oduzimanja, množenja...). Također u svakom vodoravnom i okomitom redu moraju biti brojevi od 1 do 9, također bez ponavljanja.
RJEŠENJE:
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.60
NAJBOLJI MJESEČNI HOROSKOP OVAN
21.3.-19.4.
BIK
BLIZANCI
20.4.-20.5.
21.5.-20.6.
POSAO - Komunkacija će biti uzrok nesuglasica i na poslovnom planu, što će vas prilično frustrirati. Preporučuje se smirenost, ako treba prošetajte krug ili dva po gradu prije nego što se odlučite nekom uzvratiti. Pripazite na financije. LJUBAV - Trenutna konstelacija vašem znaku donosi veliku mogućnost novih poznanstava. Ipak, budite što jasniji i koncizniji u odnosima s vašim najbližima da ne bi bilo nepotrebnih svađa i ljutnje s obje strane. SAVJET MJESECA - Opustite se i pogledajte dobru komediju ili kazališnu predstavu.
POSAO - Posao je trenutno područje života koje vas najviše okupira i crpi svu vašu energiju. Iako vam se ponekad čini da neke stvari radite uzalud, zapravo nije tako, sve ima svoj smisao. LJUBAV - Merkur u normalnoj putanji omogućava da ostvarite ciljeva koje ste zacrtali na privatnom planu, iskoristite nove mogućnosti koje će vam se otvoriti tijekom ovoga tjedna, uz uobičajeni oprez kako se ne biste zaletjeli prerano. Nova ljubav je na pomolu. SAVJET MJESECA - Slobodno vrijeme iskoristite za šetnju prirodom i vožnju biciklom.
POSAO - Spremaju se promjene koje su neophodne i neizbježne, pa ćete biti prisiljeni na par kompromisa. Budite otvoreni na dogovor, no svejedno zastupajte neustrašivo svoje ideje, isplatit će se. LJUBAV - Ulazak Venere u vaš znak dat će vam mogućnost da se više posvetite spiritualnom. Pogledajte dobro kako se trenutno osjećate i što radite, kako biste mogli napraviti potrebne promjene u vezi. Odnos s partnerom mogao bi doći na tanki led. SAVJET MJESECA - Vrijeme je za rješavanje svih zadataka koje ste uspješno odgađali proteklih mjeseci.
POSAO 3 LJUBAV 3
POSAO 3 LJUBAV 4
POSAO 3 LJUBAV 3
RAK
21.6.-22.7.
POSAO - Hrabrost bi bila ključna riječ u poslovnim odnosima, jer će vas neke stvari prilično neugodno iznenaditi, pa samo otvorenim i uvjerljivim pristupom možete nadići teškoće i pobijediti. LJUBAV - Mogli biste razmisliti o malo većoj eksponiranosti na privatnom planu, jer su vam planete itekako naklonjene. Merkur vam prestaje biti kočnica prelaskom u normalnu putanju, pa u kombinaciji sa Suncem u Ovnu dozvoljava vam više slobode i uživanja. SAVJET MJESECA - Razgovorom se mogu riještiti mnogi problemi, nemojte bježati od njih.
LAV
DJEVICA
23.7.-22.8.
23.8.-22.9.
POSAO - S financijama treba biti oprezan, bez obzira što često osjećate pritisak na donošenje nekih odluka koje vam se ne sviđaju. Ostanite čvrsti i dosljedni i nećete ući u gubitke, štoviše, mogli biste doći do nenadanog dobitka. LJUBAV - U sljedećih par tjedana često ćete poželjeti pobjeći od svega i sviju i dobro se odmoriti, no međutim potrebe drugih ljudi oko vas ipak su ponekad važnije od vašeg osobnog užitka i veselja. SAVJET MJESECA - Sastanak i druženje s prijateljima djelovat će vrlo pozitivno na vaše raspoloženje.
POSAO - Povratak Merkura u normalnu putanju donosi pregršt mogućnosti za napredak, iako na način na koji to nikako niste očekivali. Prilike su pred vama, odluke koje ćete donositi u ovom razdoblju utjecat će dugoročno na vašu karijeru. LJUBAV - Odlično razdoblje za romantične veze i napredak na tom planu. Osobe s kojima duže vrijeme imate nedefinirane odnose očekuju prvi korak s vaše strane, pa bi bilo dobro da donesete odluku. SAVJET MJESECA - Opustite se i uživajte. Ovaj mjesec napokon stvari idu u vašu korist.
POSAO 3 LJUBAV 4
POSAO 5 LJUBAV 3
POSAO 5 LJUBAV 5
VAGA
ŠKORPION
STRIJELAC
23.9.-23.10.
24.10.-21.11.
22.11.-21.12.
POSAO - Kako Vage imaju u sebi snagu da budu čelična ruka u satenskim rukavicama, dobro pripazite na koga ćete usmjeriti svoj bijes zbog osjećaja da vas iskorištavaju. Udarite brzo i odlučno, no jednako tako se brzo povucite u sjenu i gledajte što se događa dalje. LJUBAV - Ovaj mjesec planete daju naglasak na veze, kako s obitelji tako i profesionalne. Osoba koja je u zadnje vrijeme često u vašem društvu unosi nemir u vaše misli, pa smislite što ćete s njom. SAVJET MJESECA - Vrlo je važno da pripazite što govorite pred kolegama te kome se povjeravate na poslu.
POSAO - Suradnja na poslovnom planu uzet će vam mnogo energije, no ipak će se trud isplatiti, kako kroz napredak u karijeri tako i kroz poboljšanu materijalnu situaciju. Budite uporni. LJUBAV - Neke stvari koje vas smetaju u privatnim odnosima trebalo bi riješiti u ovom razdoblju kada su vaše komunikacijske sposobnosti prilično izražene, pa možete dosta toga promijeniti, no na jedan suptilniji način. SAVJET MJESECA - Sada je idealno vrijeme za ostvarivanje planiranih ciljeva. Rezultat neće izostati.
POSAO - Već vam prilično ide na živce da svi pomno prate ono što radite, jer osjećate da neke od vaših ideja na kraju postanu vlasništvo neke druge osobe. Zauzmite čvršći stav prema kolegama. LJUBAV - Podrška koju vam daje obitelj i vaši najbliži u ovom je razdoblju od neprocjenjive vrijednosti, jer će upravo oni biti glas razuma u nekim stvarima koje vas muče. Ako sad pogriješite, posljedice ćete ispravljati mjesecima. SAVJET MJESECA - Zadržite smirenost i savjetujte se s prijateljima prije nego što reagirate.
POSAO 4 LJUBAV 3
POSAO 5 LJUBAV 4
POSAO 3 LJUBAV 5
JARAC
VODENJAK
RIBE
22.12.-19.1.
21.3.-19.4.
19.2.-20.3.
POSAO - Kada bi trebalo napraviti usporedbu, u ovom biste se razdoblju trebali ponašati kao vrba - savijati se kako okolnosti nalažu, no ipak graciozno i zadržavajući čvrstinu. Ipak, i vrba ima šibe, pa nemojte oklijevati upotrijebiti ih po potrebi. LJUBAV - Mislite da točno znate što treba napraviti kako bi vaši odnosi na privatnom planu bili harmonični, no razmišljanja okoline ponekad su drugačija. Sada je takvo razdoblje i trebate ga izdržati. SAVJET MJESECA - Budite oprezni i pokušavajte izbjegavati konfliktne situacije jer bi kasnije mogli požaliti.
POSAO - Financije su trenutno u prvom planu, a vrlo je važna disciplina u svim poslovnim pitanjima, jer imate dosta ponuda koje trebate dobro odvagati. Ipak, bez srama zgrabite tigra za rep i savladajte ga, svi su argumenti na vašoj strani. LJUBAV - Budite strpljivi i mirni, bez obzira što imate svoje čvrste stavove, jer vaši bližnji su prilično osjetljivi na financijska pitanja, pa bi bilo pametnije da ne ulazite u konflikte. Budite nježni i pažljivi prema obitelji. SAVJET MJESECA - Razgovor s osobom od povjerenja ukazat će vam na pogreške za koje niste ni svjesni da radite.
POSAO - Dobro procijenite svoje suradnike, jer neki od njih naizgled samo unose nemir. Malo vašeg vremena moglo bi brzo srediti stvari, trenutno je harmonija vrlo važna zbog perspektivnih prilika na vratima. LJUBAV - Imate potrebu osloboditi se nekim konvencija i dati si malo više slobode, jer se osjećate prilično sputano. Realističniji pristup životu olakšao bi vam donošenje odluka. Posvetite se obitelji i nađite mir u njihovom društvu. SAVJET MJESECA - Više se odmarajte jer ćete psihički biti iscrpljeni, pravo je vrijeme za kraći godišnji odmor.
POSAO 4 LJUBAV 3
POSAO 5 LJUBAV 4
POSAO 3 LJUBAV 4
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.61
OGLASI Prodaje se kvalitetan kukuruz u zrnu rod.2014 (suh), Za informacije 042/782-098 – Ivanec Prodajem udarnu bušilicu marke Einhell, malo korištena, cijena:150kn, 099 255 3963
Prodajem mobilni uređaj Nokia N8-00, nova baterija bez ogrebotina, cijena: 300 kn 091 – 892 6841 Prodajem kutnu garnituru u odličnom stanju, trosjed, bračni i dječji krevet s madracima te televizor. 098-161-8360.
Obavijest Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
Aluminijski radijatori (s 13-20 rebara) i jedan limeni (170x60 cm) s ventilima. 098-161-8360. Stolić za računalo,povoljno. 098-161-8360. PVC ulazna vrata. 098-161-8360.
! - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa. Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen. Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa.
Skuter Piaggio Skiper. 098-852-763. Prodajem ili iznajmljujem opremljenu kuću od 120 m2 sa svim priključcima i zemljištem od 3000 m2 u blizini Varaždina(ECF). Kuća se može pogledati svakim radnim danom poslije 17 sati. 091- 6396 962
Reciver Pioneer, digitalna kamera Panasonic (jako malo korišteno). 091-6396962 Madrac 200 x 90. 091 6396 962. Prodajem Mac mini G4, 1.25 GHz, 1 GB RAM, 40 GB HDD. Povoljno. 095/9400-718
BESPLATNI KUPON ZA MALi OGLAS Kategorija: Oglas:
Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela. MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA
Učenici ESŠ Varaždin “rasturili“ na državnom iz audiovizualnih tehnologija Na državnom Natjecanju u sektoru audiovizualnih tehnologija te grafičkih tehnologija u Zagrebu, učenici Elektrostrojarske škole Varaždin, Martina Stipan iz 3.g i Tomislav Novak iz 4.h osvojili su 1. mjesto u području multimedije radom “Glazba Z generacije“... Njihova je mentorica dipl. informatičar Suzana Ljepava, s kojom su usko surađivali na izradi internetske stranice na temu “Glazba Z
generacije“ s kojom su pomeli konkurenciju. Inače, Martina Stipan polazi 3. razred ESŠ Varaždin, smjer Medijski tehničar, dok je njezin kolega Tomislav Novak učenik 4. razreda, smjer Web dizajner. Oboje su odlični učenici i na natjecanju u Zagrebu su pred sobom imali još jednu prepreku do pobjede. Naime, morali su u zadanom vremenu izraditi tzv. „single page“ bez pristupa internetu.
FOTO TOUR OF
Biciklist prošla n STRUČNO PRIZNANJE
Ernest Fišer dob nagrade “Dubra
30
www.kostjuk.net
dana
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.62
MLADI INFORMATIČARI
eVarazdin.hr
IMPRESSUM 30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Davor Mašić e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr Redakcija 30 dana: Valerija Mihalić, Josip Novak, Ivan Tomašković, Alen Matušin Fotografi: Siniša Sović, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Nikola Kokotec
Varaždinski književnik i novinar Ernest Fišer ovogodišnji je dobitnik ugledne hrvatske pjesničke nagrade “Dubravko Horvatić”, koju od 2005. godine dodjeljuje tjednik za kulturu “Hrvatsko slovo” u Zagrebu. Ovu vrijedno stručno priznanje (brončanu plaketu - rad akademskoga kipara Krune Bošnjaka) pjesniku Fišeru uručio je Stjepan Šešelj, glavni urednik “Hrvatskog slova”, na prigodnoj svečanosti održanoj u subotu, 25. travnja, u Zagrebu, u povodu obilježavanja 20. obljetnice kontinuiranog izlaženja ovoga tjednika za kulturu. Vrijedi spomenuti da se godišnja književna nagrada “Dubravko Horvatić” dodjeljuje, prema prosudbi stručnog žirija, za najkvalitetnije pjesničke i prozne priloge objavljene prethodne
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Tisak: Tiskara Zagreb
ISSN 1849-5389
TTS SPORT CENTAR
Humanitarni Zumba Party -”Zumbathon za Erika”
tička utrka našim krajem
bitnik ugledne pjesničke avko Horvatić”
U subotu, 9. svibnja, od 11 do 13 sati u TTS Sport centru Varaždin održat će se Zumbathon za Erika. Riječ je o donacijskom zumba partyju na kojem će se prikupljati donacije za devetomjesečnog Erika Fischera koji boluje od mukopolisaharidoze tipa 1 Hurler i na liječenju je u Nizozemskoj, a troškovi liječenja vrlo su visoki. Erik boluje od vrlo rijetke genetske metaboličke bolesti s kojom se većina liječnika u Hrvatskoj nikad nije susrela i prvo je dijete u Hrvatskoj kojem je bolest dovoljno rano otkrivena da uopće može biti obavljena transplantacija matičnih stanica. Svi zumba instruktori koji žele sudjelovati na ovom humanitarnom događaju, molimo da se prijave na mail ivana.varazdin482@ gmail.com i to najkasnije do 1. svibnja. Omogućimo svi zajedno malenom Eriku da izraste u
zdravo i veselo dijete okruženo ljubavlju! Dođite i zaplešite na sunčanom vanjskom terenu ili samo popijte kavicu na terasi i ubacite u škrabicu koliko možete bez ikakve obaveze!!!
CineStar preporuke POBJEŠNJELI MAX: DIVLJA CESTA
Ovogodišnji dobitnici književnih nagrada “Hrvatskog slova”, za poeziju i prozu, sa članovima stručnog žirija (E. Fišer prvi slijeva)
godine u tjedniku “Hrvatsko slovo”. A Fišer je 1. nagradu za poeziju osvojio za ciklus od 10 pjesama pod naslovom “Riječi nikad ne miruju”. Riječ je o pjesmama iz autorove još neobjavljene pjesničke zbirke “Doba
nevremena”, za koju je dobio i polugodišnju potporu za poticanje književnog stvaralaštva na natječaju Ministarstva kulture Republike Hrvatske za 2015. godinu, a čiji se izlazak iz tiska očekuje ovog ljeta u nakladi zagrebačke “Alfe”.
Kreirajte vijesti zajedno s nama
Javite nam se na 042/488-488 ili na kontakt@evarazdin.hr
Progonjen turbulentnom prošlošću Max Rockatansky u osamljenom lutanju vidi najbolje šanse za preživljavanjem. No, nakon susreta s lijepom Furiosom i grupom odbjeglom iz Citadele, grada čije stanovnike terorizira tiranin Joe, postat će dio neizbježnog rata koji slijedi.
12 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 18.05.2015. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.63
NAJAVA
F CROATIA
30 DANA BROJ 7. 30. TRAVNJA STR.64