dana
30 BROJ 8. 29. SVIBNJA - BESPLATNI PRIMJERAK
DJEČJA OLIMPIJADA
Bajka briljirala
eVarazdin.hr
ENERGETSKA OBNOVA
Kako do novaca za obnovu obiteljskih kuća
ANTUN PRESEČKI
Ne smatram se tajkunom
Intrigantna životna ispovijest i pogledi na život novog vlasnika varaždinskog kolodvora
Programom osigurana sredstva za obnovu 10 tisuća obiteljskih kuća STR. 14.-15.
STR. 16.-17.
ŽIVOTNA AVANTURA VARAŽDINSKOG BRAČNOG PARA
Nastupilo 500-tinjak mališana iz 16 dječjih vrtića s područja grada Varaždina
STR. 48.-49.
Dragutin hanžek
Dobri duh s krova Hrvatskog zagorja
STR. 34.-35.
Kako smo preživjeli pakao u Nepalu
STR. 2.-3.
MARKETI
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.2
AVANTURA ŽIVOTA U NEPALU Pišu: Krešimir i Davorka Kovač
Svako novo po je novi strah i
Odmah prvi dan po dolasku u hotel, probudio nas je strašan potres – bio je to drugi najjači Koliko god pokušavate svesti rizik na minimum, putovanja su oduvijek bila i uvijek će biti prepuna iznenađenja. A iznenađenje kakvo nam je donio put u Nepal nismo očekivali ni u snu. Točno 81 godinu nakon zadnjeg potresa, dogodilo nam se da pogodimo ne godinu, ili mjesec, nego točno dan kad se strašan potres ponovio. Jedan stariji čovjek neposredno nakon potresa ispričao je kako cijeli život živi u Katmanduu i ništa slično nije doživio. Pa kako smo se mi baš onda tamo našli? A upravo smo te noći doputovali. Razlika između hrvatskog i nepalskog vremena je nešto manja od četiri sata. S obzirom da nam je nedostajala polovica noćnog odmora, nakon doručka i kratke šetnje vratili smo se u hotel da se još malo odmorimo i - bum. Katmandu je udario drugi najjači potres u zadnjih sto godina. Naš hotel se nije srušio, kao ni većina građevina u neposrednoj blizini. Kasnije smo detaljno proučili na kartama i satelitskim snimkama razmjere razaranja i vidjeli da je dio grada u kojem smo bili dobro prošao. Iz nekog razloga, a stručnjaci tvrde da je u pitanju ne samo kvaliteta gradnje nego i kvaliteta tla, stradali su kvartovi zapadno i osobito
Kathmandu nakon potresa
Nakon potresa autobus je postao naš hotel
južno od našeg hotela.
Podmukla, zla pojava
Kad je jednom potres udario, jasno nam je bilo da je ogromna opasnost od novih, naknadnih potresa, a zgrade, ako su i ostale stajati, mogu biti vrlo oštećene. Ipak, od tog trenutka nadalje niste više tako bespomoćni i možete koliko-toliko paziti na sebe. Kada smo shvatili što se zapravo dogodilo, razmišljali smo gdje i kako se skloniti i otići jer Kad je jednom potres udario, jasno nam je bilo da je ogromna opasnost od novih, nakna smo se nalazili u centru Kathmanmreže u prekidu, a internet svakih dua okruženi sa svih strana visokim sada osjećali puno sigurnije. zgradama. Tako smo i dogovorili s Tri dana proveli smo u tom auto- nekoliko sati na par minuta proradi. jednim parom iz Njemačke odlazak busu parkiranom na parkingu i dr- Naši prijatelji Nijemci, imali su let za iz centra grada na parking koji nije žali se koliko je god moguće dalje Njemačku, a mi smo morali odlučibio okružen zgradama i gdje smo od bilo čega što se može srušiti. Nije ti gdje ćemo pričekati naš let koji je dobili na korištenje mali turistič- bilo lako - dani su bili kišoviti, noći trebao biti tek za tjedan dana. Shvaki autobus. Podrhtavanja tla su se neobično hladne i vjetrovite. Trgo- tili smo da je najbolje otići iz grada uporno ponavljala, ali smo se već vine i restorani zatvoreni, telefonske na neko manje i mirnije mjesto što
Svi su vani na otvorenom
potres u povijesti Nepala
Kaos u gradu nakon potresa
adnih potresa, a zgrade, ako su i ostale stajati, mogu biti vrlo oštećene
dalje od epicentra potresa. U tome su nam pomogli lokalni ljudi. Morali smo se vratiti u centar grada po stvari u hotel. Bilo je to najbrže spremanje stvari i najbrži odlazak iz hotela ikad. Sljedeće jutro krenuli smo iz Kathmandua za Chitwan – nacionalni park. Tijekom prolaska kroz Kathmandu u autobusu smo uspjeli uhvatiti internet i konačno se javiti doma. Po izlasku iz grada situacija je izgledala već puno bolje i konačno smo se malo opustili. Put od 150 km trajao je oko 12 sati ali nakon što smo došli u Chitwan shvatili smo da smo dobro odlučili i tamo je počeo naš “odmor” u Nepalu odnosno čekanje prvog moguće leta za povratak doma. Pitali smo se, je li nesreća koja je pogodila Katmandu mogla biti i veća? Da, mogla je biti, a to smo
uskoro saznali od onih koji su se pristigli iz planina. Tamo se najviše ginulo. Jedan par planinara iz Slovenije pričao nam je strašnu priču o njihovom višednevnom bijegu i borbi za preživljavanje. Odroni su bili toliko strašni da su bili svijesni da u svakom trenutku sve može biti gotovo. Usjeci su bili posebno opasni i kroz njih su trčali koliko su mogli brže. Svako novo podrhvatavanje, a ona su bila prvih dana i noći bezbrojna, donosilo je novi strah i neizvjesnost.
Hrvatskoj poput Dubrovnika, pa čak i Zagreba, bi trebalo izbjegavati. Tko bi ikad više posjetio Pompeje koje je uništio vulkan prije dva tisućljeća? Par iz Njemačke s kojim smo proveli nekoliko dana nakon potresa tragikomično ilustrira iznenađenje koje smo preživjeli. Gregor, strastveni planinar, sam je putovao 16 puta u Nepal te je pokrenuo i agenciju za organizaciju planinarskih izleta Nijemaca u Nepalu. Njegova supruga nije se nikako dala nagovoriti da ide s njim. I tada je konačno pristala da i ona upozna ljepotu nepalskih planina. I kad su stigli u Katmandu, baš tada je udario potres. Planine nije vidjela, ali nam je rekla da se na nedostatak avanture ne može požaliti... Koja je vjerojatnost da se to dogodi? To se pitamo svi koji smo baš tih dana bili u Nepalu. U svakom slu-
Krećemo doma
čaju, živi smo i zdravi. A zašto smo pogodili baš taj trenutak, prepuštamo tumačenje drugima... Nepal je prekrasna zemlja sa vrlo dragim i ljubaznim ljudima te bez obzira na sve što smo tamo proživjeli nadamo se da ćemo se jednog dana opet vratiti tamo.
Je li se moglo predvidjeti? Ako se pitate je li se moglo nešto takvo predvidjeti, odgovor je jednostavan - nije. Općenita upozorenja za mogućnost potresa, kao što su bila za Nepal, postoje za bezbrojna mjesta na svijetu. Po toj logici pojedine lokacije u
Obitelj i prijatelji organizirali su nam pravu feštu po povratku iz Nepala
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.3
podrhtavanje značilo i neizvjesnost
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.4
Podrška kandidaturi grada Varaždina za Europsku prijestol
Poznati umjetnici i kreativ nose majice s logom “EPK
Uz vatreno navijanje naših poznatih Varaždinaca da osvojimo ovu titulu, ostaje samo pričekati nekoliko dan prošla u drugi krug Nakon što je 17. travnja u Ministarstvu kulture predana prijavna knjiga grada Varaždina i regije Hrvatski sjever za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, Varaždinci su se počeli raspitivati kada će se znati rezultati izbora. Da ne bi sve ostalo samo na informiranju, naši su sugrađani odlučili poduprijeti kandidaturu noseći majice s poznatim varaždinskim logom „EPK 2020“ i
Naši poznati sugrađani odlučili su kao znak potpore kandidaturi nositi majce sa službenim logom “EPK 2020” pokazati da je ovo doista važna stvar za Varaždin. To su učinile i naše poznate glumice Marija Krpan i Jagoda Kralj Novak. Obukavši majice s EPK logom, zakoračile su na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i objasnile zašto podržavaju kandidaturu. - Mislim da je to vrlo važno za grad Varaždin, čija je perspektiva upravo u kulturnom proizvodu, proizvodu naših ustanova kulture. Grad s kulturnom, glaz-
Podršku daju i Udruge “Izis” i “Trash”
“
Kandidaturu podržavaju glumice Jagoda Kralj-Novak i Marija Krpan
Grad Varaždin treba zasjati svojim kulturnim sadržajem i bogatom ponudom. Mislim da imamo prednost kao zemlja u malom koja ima sve. Trebamo spojiti kulturu i turizam, mnogo raditi i iskazati se.
benom, kazališnom tradicijom napravili su upravo Varaždinci. Grad bez teatra nije grad, a pogotovo Varaždin kao malen, ali grad s dubokom tradicijom. Smatram da je perspektiva također u turizmu koji treba upotrijebiti sve kulturne sadržaje i prodati ih. Osim toga, perspektiva grada je i u tome da postane sveučilišni centar ali i centar mladih ljudi koji će konzumirati kulturu. Ponosna sam što je varaždinsko kazalište postalo nacionalno, ono će uključiti sve grane kulture - dramu, glazbu te ples, i zato je budućnost mladih ljudi baš u ovome gradu. Ono što imamo trebamo i prezentirati. Našu gradsku jezgru i građevine ne treba
ni spominjati. Imamo vrlo bogatu povijest i tradiciju koji su zaslužili da postanemo Europska prijestolnica kulture - rekla je Jagoda Kralj Novak, hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica, nacionalna prvakinja HNK u Varaždinu. U razgovor o kandidaturi priključila se i Marija Krpan, poznata glumica koja iza sebe ima čak 67 kazališnih premijera HNK u Varaždinu. – Grad Varaždin treba zasjati svojim kulturnim sadržajem i bogatom ponudom. Mislim da imamo prednost kao zemlja u malom koja ima sve. Trebamo spojiti kulturu i turizam, mnogo raditi i iskazati se. Sigurno smo zaslužili ovu pre-
stižnu titulu i voljela bih opet vidjeti Varaždin kao mali Beč. Također, imamo mnogo mladih i obrazovanih ljudi koji mogu vratiti stari sjaj gradu, a mi stari ćemo sjesti u gledalište i diviti se lijepim stvarima. Nakon što su glumice iznijele svoje razloge o podržavanju kandidature, shvatili smo da Varaždin nema podršku samo u kazališnom krugu, već i onom umjetničkom. Lidija Jambriško, predsjednica Udruge za ples i kreativnost Izis, navija za pobjedu Grada. Varaždin je grad koji ima kreativne ljude sa zanimljivim idejama i projektima koji do sad možda nisu bili prihvaćeni, odnosno, nisu se uklapali u ‘standardnu’ varaždinsku kulturnu priču. Mislim da bi ovo mogla biti prilika da se realiziraju određeni projekti i obogati kulturna ponuda Grada Varaždina – rekla je Lidija. Uz nju se smješka i Luka Špac, radijski voditelj i glasnogovornik udruge „Trash“. Ova je udruga poznata po organizaciji Trash film festivala koji svake godine uveseljava ljubitelje trash filmova i jedan je od jačih brandova Grada. Podržavam kandidaturu jer volim svoj grad. I znam da nisam sam jer svi Varaždinci ponosno vole svoj grad i hvale se njime u svijetu. Europska prijestolnica kulture prilika je da se za moj i vaš grad čuje u cijelom svijetu- kazao je Luka. Osim kazalištem i kulturnom, grad Varaždin poznat je i po svojoj glazbenoj sceni i vrhunskim glazbenicima koji su nekoliko puta imali priliku promovirati grad u inozemstvu. Jedan od njih je i Zlatko Tomašević - Šus, prvi Varaždinac koji je „branio“ boje Lijepe Naše u Sjedinjenim Američkim Državama, točnije, u Memphisu na prestižnom blues festivalu International Blues Challenge. Zlatko je s gitarom
vci 2020”
GRAD PRIJATELJ ŽIVOTINJA Na inicijativu građana
na i saznati je li naša prijava
u ruci rekao kako je bio izuzetno ponosan što je promovirao Varaždin u Memphisu. –Mislim da Varaždin ima sjajne glazbenike koji su ponos grada. Grad kulture bio je oduvijek i mogu reći da ima predivnu povijest, kako se u našim krugovima kaže – od baroka pa do rocka. Imamo
Imamo mogućnost pokazati se u širokom luku ne samo Hrvatskoj, već i cijeloj Europi, a imamo sve što turisti mogu poželjeti
Glazbenik Šus nada se tituli EPK 2020
mogućnost pokazati se u širokom luku ne samo Hrvatskoj, već i cijeloj Europi. Osim što smo grad glazbe, mi smo i grad cvijeća. Sam pogled na hortikulturu grada nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Dakle, sve što turisti mogu poželjeti, imamo za ponuditi. Volio bih da Varaždin dobije ovu prestižnu titulu te još jednom pokaže zašto je nekada bio glavni grad Hrvatske. Uz vatreno navijanje naših poznatih Varaždinaca da osvojimo ovu titulu, ostaje samo pričekati nekoliko dana i saznati je li naša prijava prošla u drugi krug.
Varaždinci će dobiti prvi park za pse Površina parka za pse bit će 2.800 m2 i nalazit će se pokraj varaždinskog groblja, na predjelu koji je poznat kao „Šumica“ Uz planove koji su najavljeni oko uređenja zelenih površina, Varaždin će dobiti prvi park za pse. Ovu su vijest najavili gradonačelnik Goran Habuš i direktor Parkova d.d. Marin Barišić početkom svibnja. Vijest je razveselila mnoge Varaždince koji su vlasnici četveronožnih ljubimaca, jer nakon više upita građana koji su željeli da psi imaju svoj prostor gdje se mogu istrčati i zabaviti, a da pritom nema pritužbi ostalih građana, započeo je ovaj hvalevrijedan projekt. Površina parka za pse bit će 2.800 m2 i nalazit će se pokraj varaždinskog groblja, na predjelu koji je poznat kao „Šumica“. Jedan dio parka nalazit će se u hladu, a unutar samog parka nalazit će se mnoge sprave za pse. Ideja parka usklađena je s Kinološkim savezom, tako da će se za svakoga pronaći zabavan sadržaj. Uz velik prilazni prostor, nalazit će se predprostor s vodom za osvježenje ljubimaca. Unutar parka nalazit će se i staze za šetnju, a pokraj njih sprave za rekreaciju i poligon. Nakon marljivog treninga, vlasnici i psi moći će predahnuti na odmo-
rištima s klupama. Parkovi za pse nisu novost, u Hrvatskoj ih ima nekoliko- u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Da su Varaždinci sretni zbog ovog projekta, moglo se vidjeti i na Facebook stranici Grada Varaždina. U razgovoru s vlasnicima ljubimaca otkrili smo zašto ih to toliko raduje. Andreja Piskač kaže: smatram da je ideja parka za pse odlična, sviđa mi se jer će to biti mjesto na kojem će biti najnormalnije pustiti psa s vodilice i dozvoliti mu da se istrči i druži s ostalim psima. Svog psa sam šetala na Starom gradu, ali tamo je uvijek problem što je to turistička atrakcija pa ga posjećuju ljudi koji možda i nisu ljubitelji psa. Ovaj park bit će malo odvojen od same gradske vreve, tako da oni koji ne vole pse neće dolaziti tamo. Nadam se da će ovaj projekt pridonijeti osvještavanju ideje svih vlasnika pasa da čiste za svojim ljubimcima. Iskreno se nadam da će biti manje izmeta u samom centru grada, ali i da će vlasnici skrbiti za ovaj park, kaže Andreja. Sanja Kontrec također se slaže s idejom
izgradnje parka za pse. „Imam dva psa i nemam ih gdje šetati. Mnogo se građana buni kada vlasnici svoje pse šeću po javnim površinama, što je neophodno. Dogodile su mi se i neugodnosti za vrijeme šetnje gradom, najčešće na Starom gradu jer tamo ima mnogo djece. Mislim da je bilo i vrijeme da se tako nešto napravi, sada ću moći uživati u druženju s ljubimcima i biti sigurna da neću imati problema ili neugodnih situacija.“ Da je ideja izgradnja parka za pse razveselila i studente, dokazuje i primjer Ivana Čurjaka, studenta multimedije iz Karlovca. „Moj pas je ostao u Karlovcu, no često volim šetati pse svojih prijatelja. U pauzama između učenja, volim izaći s psima jer šetnja na mene djeluje vrlo opuštajuće. Do sada sam imao manjih problema pri šetnji jer se dogodilo da se djeca boje, no sada znam gdje ću se moći zaputiti. U parku će se psi moći rastrčati, a vlasnici i mi prijatelji pasa za to ćemo vrijeme uživati gledajući kako ovaj predivan Grad brine i za naše četveronožne prijatelje.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.5
lnicu kulture
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.6
Konferencija “Invest HR”
Varaždinskoj županiji priznanje za najbrže izdavanje dozvola gradnje U okviru Vladine investicijske konferencije “Invest HR”, Varaždinska županija dobila je priznanje za najbrže izdavanje dozvola gradnje INVEST HR 2015 za industrijski projekt u vrijednosti većoj od 5 milijuna eura koji se realizira u poduzetničkoj zoni. Naime, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Varaždinske županije izdao je građevinsku dozvolu tvrtki PRESS GLASS d.o.o. za jedan dan, a ovo rekordno izdavanje dozvole rezultat je izvrsne suradnje samog Upravnog odjela, investitora, projektanta i svih javnopravnih tijela koja izdaju posebne uvjete. Župan Varaždinske županije Predrag Štromar je preuzimajući nagradu izrazio nadu da će se ovo rekordno brzo izdavanje dozvole iskoristiti kao reklama za cijelu
Hrvatsku kroz kanale gospodarske diplomacije, a s ciljem privlačenja novih investitora. - Naše veleposlanike i počasne konzule treba upoznati s mogućnostima ovako brzog izdavanja dozvola jer to sigurno može pomoći da poslovnu zajednicu i strane ulagače, u zemljama u kojima žive i rade, animiraju i uvjere da se isplati ulagati u Hrvatsku – rekao je župan poželjevši da ovakva priznanja motiviraju sve na intenzivniju suradnju i dodatno ubrzaju pokretanje novih investicijskih ciklusa u našoj državi. Glavni cilj konferencije bio je predstavljanje investicijskih mogućnosti i potencijala Republike Hrvatske domaćoj i međunarodnoj poslovnoj zajednici s naglaskom na uspješno realizirane investicijske projekte.
Predstavljen jedinstven projekt razmje
Besplatnim udžb međugeneracijs
Od 8. do 16. lipnja zakazano preuzimanje knjiga od uče U Varaždinskoj županiji predstavljan je projekt sufinanciranja nabave udžbenika za osnovne škole i popratnog programskog rješenja pri čemu je istaknuto kako je ovo izuzetno važna mjera jer njome se stva-
Za nabavu udžbenika Varaždinska županija osigurala je oko 2.1 milijuna kuna, a za kompletnu informatičku podršku (nove školske kompjutere s pripadajućim programom) oko 131.000,00 kuna raju preduvjeti da svi imaju jednake šanse tijekom obrazovnog procesa. - Model koji smo osmislili jedinstven je, a Županija putem škola postupcima razmjene, otkupa i dokupa novih udžbenika osigurava besplatne udžbenike svim osnovnoškolcima na početku svake školske godine. Uz to i promičemo me-
Projekt razmjene udžbenika naišao je na dob
đugeneracijsku solidarnost. Sustav smo testirali, odlično radi i svima je osigurana kompletna informatička podrška potrebna za provođenje projekta i već postoji veliki interes za ovakvim modelom sufinanciranja udžbenika u drugim gradovima i županijama – kazao je župan Predrag Štromar te apelirao da se svi sudionici projekta pridržavaju rokova kako bi se sve aktivnosti postupaka razmjene, otkupa i dokupa novih udžbenika provele na vrijeme. Pozvao je sve sudionike ovog pro-
MAJSTORSKO ZVANJE Ukupno 25 polaznika steklo je uvjerenje, a svoje zvanje moći će upisat
Svečano uručene diplome novim mladim maj
Majstorsku diplomu dobilo je deset frizera, dva kuhara, dva autoelektričara te po jedan automehaničar, auto Održana je svečanost podjele diploma majstorima koji su prošli tečaj obuke te položili ispit kod Obrtničke komore u Varaždinu. Ukupno 25 polaznika steklo je uvjerenje o položenom majstorskom ispitu, temeljem kojih će svoje novo stečeno majstorsko zvanje moći upisati u radne knjižice. Diplome su novim majstorima uručili predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Mario Milak i zamjenik
župana Varaždinske županije Alan Košić. Obraćajući se okupljenima
zamjenik župana je naglasio važnost cjeloživotnog učenja.
- Majstori u svojoj struci stječu veliko znanje, a time im se otvaraju i nove mogućnosti. Županija to potiče i kroz besplatni prijevoz srednjoškolaca i razne druge programe. Nadamo se da će i u idućem razdoblju još više mladih obrtnika i budućih majstora biti zainteresirano za polaganje majstorskih ispita i za daljnju edukaciju - izjavio je zamjenik župana Košić dodajući da se kroz obrtništvo i malo poduzetništvo mogu
žbenicima do ske solidarnosti
širokopojasnI Internet
enika, dok će od 24. kolovoza do 4. rujna biti isporuka
bar odaziv učenika i roditelja
jekta, ravnatelje, knjižničare, roditelje, i javnost da podrže ovaj projekt, a djecu da prate upute svojih škola, te da na vrijeme vrate knjige i budu odgovorni prema generacijama koje dolaze. Evidencija se vodi putem jedinstvenog informatičkog sustava u knjižnici kroz jednostavno zaduživanje i razduživanje pri čemu je u svakom trenutku vidljivo kod koga je koja knjiga. Programsko rješenje izradila je tvrtka Point d.o.o., a cijela aplikacija je jednostavna za korištenje te podatkovno obradiva što zna-
čajno olakšava provedbu i praćenje i planiranje nabave novih knjiga. Inače, škola radi promicanja razmjene i daljnjeg korištenja školskih udžbenika, krajem nastavne godine organizira prikupljanje i razmjenu udžbenika. Učenici koji se prijave za razmjenu imaju pravo na dokup udžbenika ako do njih ne mogu doći razmjenom. U razmjene mogu ulaziti i škole između sebe. Pravo na korištenje školskih udžbenika u školskoj godini traje do kraja nastavne godine istekom koje je učenik, odnosno njegov roditelj, obvezan sve zadužene školske udžbenike vratiti školi neoštećene. Učenici koji ne budu sudjelovali u razmjeni školskih udžbenika neće moći ostvariti pravo na nove udžbenike. Krajem nastavne godine, škola će otkupiti udžbenike od učenika završnih razreda ako su učenici sudjelovali u razmjeni, po cijenama jednakim 50% cijena tih udžbenika u redovnoj prodaji u trenutku kupnje udžbenika. Nakon razmjene i otkupa, škola nabavlja potrebne knjige. Inače, Varaždinska županija još je prije pet godina pokrenula projekt razmjene udžbenika.
ti u radne knjižice
jstorima
oserviser, pekar, stolar... otvoriti i nova radna mjesta, ali i zadržati postojeća. Zamjenik je također naglasio kako Varaždinska županija prati trendove mladih, odnosno zanimanja za pojedine djelatnosti. Predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Mario Milak prilikom podjele istaknuo je da je ovo najviši stupanj obrazovanja u obrtništvu te je pohvalio županijsku vlast na njenom trajnom ulaganju u obrazovanje.
U 2014. godini u Obrtničkoj komori Varaždinske županije ispit je položilo 25 majstora, a održana su dva ispitna roka majstorskih ispita. U proljetnom ispit je položilo devet, dok je u jesenskom ispitnom roku ispit položilo šesnaest kandidata.
Štromar: Ulaganja koja će se višestruko isplatiti
Obzirom da su završene sve pripremne faze za izradu Plana razvoja širokopojasne infrastrukture za općine Sračinec, Vidovec, Beretinec, Sveti Ilija, Gornji Kneginec, Jalžabet, Trnovec Bartolovečki i rubne dijelove grada Varaždina, potpisani su Sporazumi o suradnji između navedenih jedinica lokalne samouprave i Varaždinske županije. Sporazum su potpisali župan Varaždinske županije Predrag Štromar i načelnici te gradonačelnici lokalnih jedinica, a župan je tom prilikom i s direktorom konzultantske tvrtke Eurocon d.o.o. Stankom Šalamonom potpisao ugovor o pružanju konzultantskih usluga izrade studije izvodljivosti, plana razvoja širokopojasne infrastrukture te usluga pružanja potpore provođenja javnih konzultacija u svrhu razrade cijeloga projekta za ove općine. Naglašavajući važnost ovoga projekta, župan Predrag Štromar je kazao kako Varaždinska županija poduzima velike napore da se što prije završi projektna dokumentacija za kandidiranje Planova razvoja širokopojasnog pristupa Internetu za cijeli teritorij za sredstva iz strukturnih fondova Europske unije. - Ima mnogo izvora financiranja pripreme i provedbe ovakvih projekata. Koristimo ih sve jer će se sva ulaganja višestruko isplatiti. Obzirom da naši gradovi i općine trebaju napraviti opširnu i složenu dokumentaciju, u tome im pomažemo. Proveli smo postupak bagatelne nabave konzultantskih uslu-
ga za razradu projekta. Ovaj projekt je važan jer nema dovoljnog komercijalnog interesa pružatelja usluga za ulaganja u takvu infrastrukturu, koja bi bila na usluzi građanima, javnim ustanovama i gospodarstvenicima u većini naših općina i rubnim dijelovima grada. Gradovi i općine postat će vlasnici infrastrukture koju će izgraditi privatni partneri i imati je u koncesiji 20-25 godina, a da neće trebati uložiti znatna sredstva u izgradnju infrastrukture. Radi se o mreži koja bi omogućila brzi pristup (30 Mbit/s ili više) ili ultrabrzi pristup (100 Mbit/s ili više) i konkurentske prednosti, odnosno bolje i brže usluge za sve građane, ali i škole, kao i sve poduzetnike - pojasnio je župan te dodao kako je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izradilo Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, vrijedan oko 700 milijuna kuna. Inače, ukupan broj širokopojasnih priključaka Internetu u Varaždinskoj županiji na kraju 2013. godine iznosio je 30.900 priključaka, a udio broja priključaka u odnosu na ukupan broj stanovnika Županije 17,56%. Prema podacima HAKOM-a za kraj 2013. godine, gustoća širokopojasnih priključaka po u Varaždinskoj županiji u nepokretnoj komunikacijskoj mreži bila je 17,56% dok je prosjek za RH bio 21,56%. Prosjek gustoće širokopojasnih priključaka u ostalim zemljama članicama EU je 26,60%.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.7
ene, otkupa i dokupa novih udžbenika
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.16
ANTUN PRESEČKI Intrigantna životna ispovijest i pogledi
Bio sam gladan kruha i ne Iz Croatiatransa otišao je s riječima “Vratit ću se kao vlasnik!” i... vratio se. - Kao vlasnik! Nekoć je bio gladan Razgovarao: Alen Matušin alen.matusin@eVarazdin.hr
Nakon što je kupio djelatnost APa, ovaj 63-godišnji gospodarstvenik iz Krapinsko zagorske županije kupio je i varaždinski kolodvor. Obećao je pritom da će ga potpuno osuvremeniti. Djelatnost kolodvorskih usluga Presečki pruža još u Novom Marofu, Ivancu, Krapini, Zaboku, Zlataru i Pregradi, a najavio je i kupnju kolodvora u Čakovcu i Ludbregu. U veljači ove godine postao je i predsjednik Udruženja cestovnog putničkog prometa pri HGK. U našem kraju, međutim, manje je poznato da je u Krapini suosnivač Veleučilišta “Hrvatsko zagorje”, na kojem već osmu godinu obnaša dužnost dekana.U svom vlasništvu ima i pekarnicu, stanicu za tehnički pregled, kao i zastupništvo za proda-
ju Isuzu i VDL autobusa u Hrvatskoj i Sloveniji. Cilj mu je u potpunosti okrupniti poslovanje Presečki grupe na sjeverozapadu zemlje pa nakon 46 godina radnog staža i svega što je u životu napravio kaže da će raditi još dugo. Zašto, otkriva u
Antun Presečki benzinske pare “mirisao” je od malena, svoju je budućnost je, kako kaže, sanjao i ona se ostvarila ovom intervjuu. Možete li se prisjetiti kako ste se uopće našli u biznisu s autoprijevozništvom? Svaki mladi čovjek teži k tome da vozi pa sam tako i ja još od malena
Kupnja AP-a korak je k okrupnjivanju poslovanja na sjeverozapadu zemlje
“mirisao” benzinske pare . Završio sam za keramičara, međutim kada sam došao iz vojske prvo radno mjesto bilo mi je u Croatiatransu gdje sam radio kao vozač. A zanimljivo, prva tura bila mi je Pariz. U međunarodnom prometu vozio sam tri i pol godine. Nakon toga upisao sam i završio tadašnju Saobraćajno-tehničku školu i 1978. godine u Krapini otvorio Teretni promet. Od tada sam na istoj poziciji, mijenjale su se samo firme. Akvizirali ste na način da kupujete tvrtke u stečaju? Da, model je bio kupiti tvrtku u stečaju jer u tom slučaju dobijete osnovu, a to su – linije i onda na tome nadograđivati našu poslovnu politiku. Inače, da odem u privatni biznis natjerala me sila jer sam 1990. ostao bez posla i dvije godine bio na burzi. U firmi je došlo do smjene rukovodstva. Jest da su meni obećali neki posao direktora specijalnog teretnog prometa u Zagrebu, ali meni tada nije odgovaralo da svaki dan putujem na posao u Zagreb. U ožujku 1990. otvorio sam vlastitu firmu, Presečki prijevoz. Je li taj otkaz bio svojevrstan psihološki “okidač”? Znate, svi mi imamo nešto u sebi. U tom biznisu ja sam se vidio još u djetinjstvu, sanjao sam svoju budućnost i ona se ostvarila. Vjerujem da je u čovjeku ono što će postati i kako će se razvijati u svom životu. Najvažnije je to kakav stav zauzmete u mladosti, a ja sam u svojoj percepciji života još od mladosti imao
Od keramičara do doktora znanosti Nitko se nije rodio s fakultetom pa ni vi . Kako ste to uz sav posao stigli? To me puno ljudi pita. Ja sam noćna ptica i spavao sam u prosjeku četiri do pet sati dnevno. Najviše sam znao naučiti od dva do pet sati ujutro. Nije problem učiti i raditi nego steći navike! Najprije sam završio za keramičara pa sam otišao u vojsku, gdje sam bio vozač . Nakon toga dobio sam posao vozača, vozio tri i pol
godine i odmah dopisno upisao tehničku školu, nakon čega sam upisao vanjsku trgovinu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. No, kako sam imao ambicije, upisao sam na Prometnom fakultetu u Zagrebu 1994. godine, kada sam završio promet počeo sam razmišljati o tom veleučilištu. A da bih otvorio veleučilište, morao sam steći uvjete pa sam upisao i završio magisterij i doktorat.
Izdao vlastitu autobiografiju Napisali ste i vlastitu autobigrafsku knjigu, što je bio motiv? Nikad ili rijetko govore pozitivno o ljudima poput mene – koji stvaraju! Međutim, govorit će se u budućnosti odnosno u povijesti, a sve što je napisano i sagrađeno čita se i pamti. Tada će se vagati je li netko bio pozitivan ili negativan, a ja bih volio da pozitivnost koja iz mene izvire ostane u narodu jer život je kratak. Da živimo i sto godina, to prođe u hipu, a za to vrijeme čovjek mora nešto napraviti. Ja sam puno napravio, ali uvijek znam reći, uz Božju pomoć i volju Božju. I da nemam vjere ne bih uspio. Vjerujem da je iznad mene netko drugi i da bez Božje pomoći ne možemo.
e smatram se tajkunom siniša sović
kruha pa je sagradio pekaru. Danas ga smeta što ga neki nazivaju tajkunom, pa je izdao autobigrafiju viziju toga da nešto postanem. Tome je svakako pridonio i odgoj moje majke i oca, kojeg smo žena i ja prenijeli na djecu, a sada prenosimo i na unuke.
Obiteljska tvrtka Na najvažnije funkcije u tvrtci zbog toga postavljate upravo članove obitelji? Mi smo obiteljska tvrtka, što je dobro jer se u najtežim trenucima imate na koga osloniti. Mi smo ih svakako prolazili jer smo uzimali kredite s visokim kamatama. To, dakle, ne možete sa suradnicima jer oni to ne osjećaju. Pod hipoteku morate dati i vlastitu imovinu. Kad
“
dio kolektiva i onaj koji omogućava svim tim ljudima da imaju posao. Tako da se ne smatram tajkunom, a kad bi i ljudi tako gledali na stvari, onda bi bila drugačija percepcija nas poduzetnika.
Sluge bankama Koja sitna zadovoljstva si ipak priuštite? Najveće bogatstvo mi je to, da su mi djeca i unuci skromni. Živimo skromno kao i sav ostali svijet i puno radimo. Ja sam obrađujem svoj vinograd i imanje i vjerujte mi, nikome od onih koji se danas nalaze u miljeu onih koji su nešto stvorili nije lako. Piše da ja imam navodno
Piše da je imam navodno veliku imovinu. Ludi moraju shvatiti da banke zapravo zarađuju, a mi dajemo sebe i svoj život da bi ljudi imali gdje raditi. Ako želiš biti uspješan menadžer ili poduzetnik onda moraš biti žrtva.
to napravite, onda vam suradnik isto tako vrlo malo može pomoći jer treba podmetnuti leđa. Danas je sasvim druga slika. Mi menadžere moramo imati jer ne možemo biti svugdje, ali prije svega provjerene ljude, a imamo i kontrolne mehanizme pomoću kojih ih nadziremo. Na listi ste najbogatijih Hrvata, predstavlja li vam to kakvu osobnu satisfakciju? Pročitao sam to na nekim portalima, ali ne bih ja to tako rekao. Nikada nisam gledao bogatstvo kroz vid imovine, jer mislim da je ono prije svega u tome kad čovjek ima ispunjenu dušu svojim djelima. Reći ću vam i to o čemu sam neki dan razgovarao sa ženom. Veli ona: “Tonček, mi ne možemo reći da je to što imamo naše. Sve je to bankovno!”. Ljudi imaju krivu percepciju. Uvijek sam išao iz kredita u kredit, ulagao u tvrtku, i osim kuće koju sam napravio prije, ništa drugo nije moje. I ono što sam već otplatio nije moje. Ja sam samo
veliku imovinu. Ona možda i vrijedi toliko, ali je već 25 godina pod hipotekom. Svi mi smo sluge bankama! Ljudi moraju shvatiti da banke zapravo zarađuju, a mi dajemo sebe i svoj život da bi ljudi imali gdje raditi. Ako želiš biti uspješan menadžer ili poduzetnik onda moraš biti žrtva. Kakva vam je obiteljska pozadina, jeste li kao dijete bili siromašan? Bio sam gladan kruha i zato sam napravio pekaru. Svi koji su u životu uspjeli bili su siromašni. Nitko se nije rodio sa znanjem i fakultetom. Kroz život treba kročiti i, kako bi rekli Zagorci, razmicati glogovo trnje, a to nije jednostavno. Ili se sav podereš ili uspiješ! Najteže u cijeloj toj priči su novci. Ja sam najprije za hipoteku dao svoju vlastitu kuću, onda i pekarnicu kada smo kupovali Autoprijevoz i Krapina bus. Drugog izbora nismo imali, jer da to nismo napravili ne bismo mogli u biznis. U ono vrijeme to je bila velika lutrija!
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.17
na život novog vlasnika varaždinskog kolodvora
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.8
TRNOVEC BARTOLOVEČKI Odličan financijski rezultat u 2014. godini
Sanirali manjak i završili s više od milijun kuna u plusu
Općina je u prošloj godini imala prihode od 11,58 milijuna kuna, dok je na rashodovnoj strani pokazala štedljivost te su rashodi iznosili 10,5 milijuna kuna ili oko 94 posto planiranih rashoda Unatoč još uvijek nepovoljnoj situaciji u ukupnom gospodarstvu Hrvatske, koje već godinama utječe i na otežanu financijsku situaciju u proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave, Općina Trnovec Bartolovečki u prošloj je godini zabilježila odličan financijski rezultat.
Viškom je pokriveno preostalih 662 tisuće kuna manjka, od ukupno 1,25 milijuna kuna koliko je ostalo od prethodne uprave Naime, na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća, pred vijećnicima se kao točka dnevnog reda našao konačan financijski izvještaj za prošlu godinu, odnosno izvještaj o izvršenju proračuna, koji pokazuje da je Općina 2014. završila s viškom prihoda od 1,054 milijuna kuna. Zahvaljujući takvom odličnom financijskom rezultatu Općina je u potpunosti sanirala manjak prihoda iz prethodnog mandata. Viškom prihoda pokriveno je preostalih 662 tisuće kuna manjka, od ukupno 1,25 milijuna kuna koliko je ostalo iz razdoblja prethodne op-
“
Izvještaj o izvršenju proračuna za prošlu godinu vijećnici su potvrdili na sjednici Općinskog vijeća
Moram napomenuti da unatoč racionalnom poslovanju niti jedan od planiranih projekata nije obustavljen. Zahvaljujem i stručnim službama u Općini i Općinskom vijeću jer smo svi zajedno doprinijeli ovako dobrom rezultatu
ćinske uprave. Štoviše, višak od 1,054 milijuna kuna, nakon pokrića preostalog manjka, osigurao je razliku viška
prihoda od gotovo 400 tisuća kuna koja je prenijeta u ovu godinu. Općina je u prošloj godini imala prihode od 11,58 milijuna kuna, dok
Najniža stopa nezaposlenosti u županiji Na sjednici su, po već uobičajenoj praksi, vijećnicima prezentirane informacije iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o stanu nezaposlenih osoba za ožujak i travanj ove godine. Tako su na kraju travnja, na području Općine Trnovec Bartolovečki, evidentirane ukupno 303 nezaposlene osobe od čega 170 muškaraca te 133 žene. Time je nastavljen daljnji trend pada nezaposlenih u općini koja i ovako ima jednu od najnižih stopa
nezaposlenosti u županiji. Općina radi aktivno i na zapošljavanju starije grupe građana što je rezultiralo nedavnim zaposlenjem nekoliko mještana u tvrtkama s područja općine. - Na početku ovog mandata, prije dvije godine, u općini je bilo petstotinjak nezaposlenih. Svibanj će biti prvi mjesec u kojem će broj nezaposlenih biti manji od tristo – zaključio je načelnik Šamec.
je na rashodovnoj strani pokazala štedljivost te su rashodi iznosili 10,5 milijuna kuna ili oko 94 posto planiranih rashoda. - Zahvaljujući racionalnom i kvalitetnom raspolaganju sredstvima svi zajedno uspjeli smo ostvariti ovako dobar financijski rezultat. Konačno smo u potpunosti sanirali naslijeđeni manjak u proračunu. Moram napomenuti da unatoč racionalnom poslovanju niti jedan od planiranih projekata nije obustavljen. Zahvaljujem i stručnim službama u Općini i Općinskom vijeću jer smo svi zajedno doprinijeli ovako dobrom rezultatu – izjavio je načelnik Općine Zvonko Šamec čiji su financijski izvještaj vijećnici prihvatili jednoglasno. Šamec je dodao i da financijski pokazatelji u prva četiri mjeseca ove godine ukazuju da će i ova godina financijski u potpunosti pratiti proteklu godinu.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.9
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.10
VARAŽDINSKE TOPLICE Investicija vrijedna 360 tisuća kuna
Asfaltirane dvije ulice u naselju Petkovec Završena je i projektna dokumentacija za reciklažno dvorište, projekt vrijedan 2,5 milijuna kuna Kako bi svojim sumještanima podigli standard života, u Varaždinskim Toplicama užurbano rade na projektima koji se tiču prometne i komunalne infrastrukture. Ovih dana završena je prva faza izgradnje mrtvačnice u Rukljevini. Vrijednost dosadašnje investicije je 520 tisuća kuna, a za drugu fazu izgradnje, prijavit će se na natječaje za sredstva iz europskih fondova. Vrijedna investicija ostvarena je i u naselju Petkovec. Asfaltirane su dvije ulice u naselju, a cjelokupna
Zadovoljna je gradonačelnica Štefanić
– Trebamo čuvati naš okoliš, a gospodarenje otpadom je nešto što svaki grad i općina zakonski mora omogućiti svojim građanima. Ovo je vrlo vrijedan projekt i nadamo se da ćemo ga što je prije moguće i ostvariti – naglasio je zamjenik gradonačelnice Nedjeljko Mihalić.
Radovi imaju svoju dinamiku i korak po korak odrađuje se ono što je prioritetno i što je Gotova je prva faza izgradnje mrtvačnice u Rukljevini hitno, obnovit će se sve investicija vrijedna je 360 tisuća vremena – istaknula je toplička gra- ono što je potrebno kuna. Obnovom ceste zadovoljni su i u gradskoj vlasti, ali i sami mještani koji su konačno dobili asfalt. – Prema mogućnostima koje imamo, vremenu i sredstvima obavljamo radove na uređenju prometne infrastrukture. To sve ima svoju dinamiku i ne može se sve odjednom, no sigurnim korakom odrađujemo ono što je sada prioritet i što je hitno. Sve će doći na red, samo treba malo
donačelnica Goranka Štefanić. Pred Varaždinskim Toplicama je ljeto puno radova. Ovih dana završeni su projekti za rasvjetu Ludbreške ulice, kao i projektna dokumentacija za izgradnju reciklažnog dvorišta. Nakon što se pribavi građevinska dozvola, kreće se u raspisivanje natječaja i izgradnju reciklažnog dvorišta. Ukupna vrijednost te investicije je oko 2,5 milijuna kuna.
U izradi su projekti za rekonstrukciju ulice Marije Ružičke Strozzi i nogostupa s lijeve strane ulice Kralja Tomislava, a vrijednost ove investicije 360 tisuća kuna. – Završeni su i projekti za sanaciju klizišta u Hrastovcu, jednog od najvećeg u našoj županiji te se u najskorije vrijeme kreće sa sanacijom – istaknuo je zamjenik Nedjeljko Mihalić.
Grad Lepoglava će dobiti modernu gradsku tržnicu >>U projekt vrijedan milijun kuna Grad Lepoglava upustio se tek nakon ankete građana koji su rekli gdje i kakvu tržnicu žele. U međuvremenu, nastavlja s uređenjem prostora uz glavnu ulicu Grad Lepoglava dobit će novu modernu tržnicu, a projekt je vrijedan oko milijun kuna. Projekt je u Lepoglavi predstavio gradonačelnik Marijan Škvarić naglasivši da su Lepoglavi potrebni brojni sadržaji vezani ne samo uz izgled, već i urbanu funkcionalnost grada.
Idejno rješenje je gotovo, a projekt nove tržnice će biti kandidiran prema fondovima Europske unije - Jedan od urbanističkih problema je smještaj gradske tržnice. Znamo da je sadašnje stanje neadekvatno, pa smo stoga krenuli u rješavanje toga problema, isto kao što smo već ranije projektno riješili budući gradski centar. Prvo smo
Tržnica bi se trebala graditi na prostoru koji se i sada koristi za tu namjenu
proveli anketu u kojoj smo građane pitali gdje žele tržnicu i koje sadržaje tržnica treba ponuditi. U skladu sa zahtjevima građana izradili smo idejno rješenje koje je danas tu pred nama. I to ćemo rješenje predstaviti građanima te ih pitati za mišljenje i tek potom krenuti u realizaciju projekta – pojasnio je lepoglavski gra-
donačelnik Marijan Škvarić predstavljajući projekt izgradnje tržnice u Lepoglavi. Gradska tržnica bi se trebala graditi na prostoru koji se i sada koristi za potrebe tržnice. Vrijednost projekta bit će oko milijun kuna, a i ovaj će projekt biti kandidiran na fondove Europske unije.
- Kroz koju godinu na ovom ćemo prostoru imati prekrasan objekt koji neće biti samo u funkciji tržnice, već će imati i širu svrhu – istaknuo je gradonačelnik Škvarić, dodavši da će Grad Lepoglava insistirati na uređenju prostora i objekata u ulici Hrvatskih pavlina. Time je jasno dao do znanja kako se nastavlja s uređenjem prostora uz glavnu ulicu. - S Kaznionicom ćemo tražiti rješenja za tamošnje zgrade, da se one urede i prestanu, zbog derutnosti, predstavljati opasnost za građane. Dao sam nalog da se rade projekti u suradnji s našim građanima, da nalazimo rješenja što u Gradu Lepoglavi znamo. Tražimo razumijevanje od Državne uprave i Kaznionice, kako bi centar Lepoglave bio uređen i na ponos, ne samo nas građana grada Lepoglave, nego i brojnih gostiju koji nam dolaze iz zemlje i inozemstva – zaključio je gradonačelnik Škvarić.
Lepoglava predstavila Ptuju svoju iznimno bogatu kulturu i tradiciju
Zagorje i Haloze imaju puno toga zajedničkog Mladi iz Lepoglave i Ptuja, pet godina su radili na zajedničkim europskim projektima
Goste iz Lepoglave dočekao je podžupan Gorazd Orešek
U sklopu manifestacije “Dobrote slovenskih kmetij”, koja je od 21. do 24. svibnja održana u Ptuju, Ptujčanima i njihovim gostima predstavili su se i lepoglavski izlagači. Naime, tijekom trajanja ove manifestacije održani su - Dani Lepoglave, koje je tom prigodom, u suradnji s Turističkim društvom Ptuj, priredila LAG a Haloze. Lepoglavu i njene potencijale predstavili su Ekomuzej Lepoglava, Agro -turistički klaster, izvorni kipar Dragutin Jamnić, Domaća radinost Stjepan Zagoršćak te TZ grada Lepoglave. S izlagačima iz Lepoglave, stare tradicijske obrte predstavio je i Licitarski obrt Gladović. Tijekom susreta
predstavnika gradova Lepoglave i Ptuja, te njihovih turističkih zajednica, razgovaralo se o mogućnostima buduće suradnje. - Drago nam je da se možemo predstaviti ovdje, u Ptuju. Zadnjih pet godina naši su mladi iz Lepoglave i Ptuja, radili na zajedničkim europskim projektima. Zagorje i Haloze prelijepi su krajevi, u kojima radimo odlična vina. Raduje nas da ste nam dali priliku da predstavimo dio lepoglavske baštine, te vas pozivam da svoju predstavite na našim manifestacijama u Lepoglavi – rekao je zamjenik lepoglavskog gradonačelnika Hrvoje Kovač.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.11
DOZNAJEMO Izgled i urbana funkcionalnost grada prioritet Lepoglavčana
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.12
Piaggio NRG Power 50 DD vec od 16.900kn*
Gilera RUNER SP 50 vec od 17.900kn*
Aprilia SR 50R
vec od 16.900kn*
obustave ili
* Preporucena maloprodajna cijena s PDV-om za gotovinsko placanje • Krediti do 7 godina • Jamstvo 2 godine • Ponuda vrijedi do isteka zaliha
Zagrebacka 110, 42000 Vara�din Tel: 042/242-200 www.autoprikratki.hr info@autoprikratki.hr
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.13
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.50
Prednosti gradnje montažnih kuća Otpornost na potres Montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom odlikuje odlična otpornost na potres. Zanimljiv je podatak kako je u Japanu, koji je poznat po velikom broju potresa, sve više montažnih kuća s drvenom nosivom konstrukcijom. Ispitivanja i iskustva iz Japana i SAD-a pokazali su da drvene konstrukcije mogu podnijeti katastrofalne potrese uz minimalna oštećenja. Konstrukcija montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom je vrlo gipka, elastična i preuzima velika naprezanja, a težina konstrukcije je cca 4 puta manja od klasičnih zidanih kuća.
Otpornost na požar Zidni elementi montažnih kuća se izvode od drvene nosive konstrukcije između koje se postavlja mineralna vuna, te se obostrano oblažu gipsano vlaknastim pločama. Drvo je protupožarno gotovo najbolji građevinski materijal. Drvo je zapaljivo, ali ono u gornjem sloju stvara zaštitni pougljeni sloj koji slabo provodi toplinu, pa tako u slučaju požara drvo samo sebe štiti. Mineralna vuna koja se koristi kao ispuna je negoriva, kao i obloge od gips vlaknastih ploča.
Trajnost Proračunski (projektirani) vijek građevine je pretpostavljeno razdoblje korištenja konstrukcije uz redovito održavanje, ali bez velikih popravaka. Prema Europskoj normi EN 1990 proračunski uporabni vijek konstrukcije zgrada ili drugih uobičajenih konstrukcija iznosi 50 godina. Trajnost konstrukcije je njena sposobnost posjedovanja zahtjevane razine sigurnosti i uporabljivosti u određenom vremenskom razdoblju pod utjecajem pretpostavljenih uzročnika. Trajnost montažnih građevina je 150 godina uz redovita održavanja.
NISKOENERGETSKE KUĆE
Velika ušteda en zanemariva dod U današnje vrijeme, kada smo suočeni s velikom nestašicom energenata i ograničenošću fosilnih goriva te sve većom cijenom energenata, porasla je potražnja za niskoenergetskim građevinama Niskoenergetske montažne kuće su energetski učinkovite kuće. One su primjer održive gradnje, od građevinskog materijala čija proizvodnja nije štetna za okoliš do njihove energetske učinkovitosti i racionalne potrošnje energenata koji su svakim danom sve skuplji. U Hrvatskoj je niskoenergetska kuća definirana kao kuća koja godišnje troši maksimalno 40 kWh/m² energije za grijanje. Takva se energetska potrošnja može jasnije izraziti ekvivalentom potrošnje od 2,7 litre loživog ulja po m², pa se niskoenergetska kuća naziva još i “trolitarska kuća”.
Cilj izgradnje niskoenergetskih kuća je optimizacija potrošnje energije i maksimalno korištenje dostupne energije. Energetska učinkovitost niskoenergetske građevine temelji se na kvalitetnom sloju izolacije, kvalitetnim prozorima i vratima koji sprječavaju gubitak topline, sustavu strujanja zraka, koji uz prozračivanje osigurava i dodatno čuvanje energije, te u korištenju sunčeve energije. Oko 70% sveukupne potrošnje energije se troši na zagrijavanje prostora, a niskoenergetska gradnja omogućava velike uštede energije, uz zanemariva dodatna ulaganja.
Prednosti gradnje niskoenergetskih kuća
• ušteda energije • dobre toplinske karakteristike • brzina izgradnje • otpornost na potres • prihvatljivi i biološki zdravi materijali • izgradnja tijekom cijele godine • industrijski kontrolirani uvjeti izrade
Usporedba utroška energije Niskoenergetska građevina standardno izolirana građevina Godišnja potrošnja za grijanje niskoenergetskih građevina od 150 m² iznosi oko 35 kWh/m², što odgovara potrošnji od 3 litre loživog ulja po četvornom metru ili ukupno 450 litara loživog ulja godišnje za grijanje. Cijena litre loživog ulja u 2011. god. iznosi približno 6.00 kn, pa je ukupni godišnji trošak 2.700,00 kn. Usporedno, godišnja potrošnja za grijanje standardno izoliranih zidanih građevina iste površine iznosi oko 130 kWh/ m², što odgovara potrošnji od 11,6 litara loživog ulja po m² ili ukupno 1740 litara loživog ulja godišnje za grijanje, pa je ukupni godišnji trošak 10.440,00 kn. Iz gore navedenog vidljivo je da se za grijanje izgradnjom niskoenergetske kuće veličine150 m² može uštediti 7.740,00 kn godišnje , te se može zaključiti da niskoenergetska kuća troši 4 puta manje energije za grijanje u odnosu na standardno izoliranu zidanu kuću.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.51
nergije uz datna ulaganja
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.14
ENERGETSKA UČINKOVITOST Koji su uvjeti poziv
Za obnovu obiteljskih ku 40, 60 i 80 posto sredsta Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr
Većina kuća u Hrvatskoj nema odgovarajuću toplinsku zaštitu ovojnice i vanjsku stolariju te nema energetski učinkovit sustav grijanja. Kuće imaju velike gubitke energije kroz zidove i stolariju, energija se rasipa, a troškovi su visoki. Veća ugodnost stanovanja, ušteda energije i manji režijski troškovi pogodnosti su cjelovite energetske obnove obiteljske kuće. Potrošnja
Javni poziv raspisan početkom svibnja ove godine traje do potpune iskorištenosti sredstava ili do kraja godine energije može se smanjiti za 30 do 60 posto, a korištenjem obnovljivih izvora energije uštede na troškovima za energiju su još i veće. Sve navedeno dobro je i za okoliš s obzirom na to da se smanjuju emisije stakleničkih plinova, a važno je i za poslove u građevinskom sektoru. Početkom svibnja ove godine Miniastarstvo zaštite okoliša i prirode raspisalo je javni poziv za sve građane koji žele energetski obnoviti obiteljsku kuću uz državni poticaj od 40 do 80 posto. Kako su na-
Ponuda izvođača radova Za postavljanje sustava s fotonaponskim pretvaračima je umjesto prvog pregleda i ponude izvođača potrebna izrada Glavnog projekta s troškovnikom, od strane ovlaštenog projektanta. Nakon toga se Fondu dostavlja zahtjev. Prijavu za sufinanciranje treba poslati na adresu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uči nkovitost (Radnička 80, 10 000 Zagreb) te joj priložiti Izvješće o energetskom pregledu, ponudu izvođača i ostalu potrebnu dokumentaciju navedenu u tekstu Javnog poziva.
Kao potrebna dokumentacija navodi se: prijavni obrazac, uvjerenje o prebivalištu ili obostrana preslika osobne iskaznice podnositelja, dokaz legalnosti obiteljske kuće, izjave vlasnika ili svih suvlasnika da kuća nije dograđivana ili mijenjana u odnosu na dokaz legalnosti, da su svi suvlasnici suglasni za provođenje projekta te je li kuća nepokretno kulturno dobro jer ako jest, obavezna je suglasnost nadležnog konzervatorskog ureda, zemljišno-knjižni izvadak ili drugi dokaz vlasništva i izvještaj o prvom energetskom
pregledu obiteljske kuće i detaljna ponuda dobavljača opreme i izvođača radova ili, isključivo za fotonapon, glavni projekt s troškovnikom opreme, radova i usluga. Mjera povećanja toplinske zaštite ovojnice može se provoditi i na obiteljskim kućama koje nemaju izvedenu fasadu, a koje su izgrađene prije 21. lipnja 2011. na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta te na svakoj zgradi koja je prema Zakonu o gradnji s njom izjednačena, a na kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi.
uća država daje do ava
Procedura prijave
SINIŠA SOVIĆ
Cijelim programom osigurana su sredstva za obnovu deset tisuća obiteljskih kuća, a Javni poziv bit će otvoren do iskorištenja predviđenih sredstava i maksimalno do konca godine
pomenuli iz Ministarstva, osigurano je dovoljno sredstava za energetsku obnovu deset tisuća obiteljskih kuća. Da su mnogi građani zainteresirani za energetsku obnovu kuće, poručili su iz Ministarstva, a prijava je ove godine nešto drugačija. Naime, prošle godine se sustav prijave za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća provodio posredstvom jedinica lokalne samouprave. Mnogi gradovi i općine nisu iskoristili ovu mogućnost pa je Ministarstvo donijelo odluku da će ove godine zainteresirani građani svoje prijave predati direktno Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Jedna ili više mjera energetske obnove
Državni poticaj daje se za energetsku obnovu obiteljskih kuća građevinske bruto površine do 600 četvornih metara ili maksimalno tri stambene jedinice, a pedeset posto površine mora biti namijenjeno stanovanju. Sufinancira se zamjena vanjske stolarije i toplinska zaštita vanjske ovojnice – vanjski zid, krov, strop, pod i ukopani dijelovi grijanog prostora te pod prema tlu. Sufinancira se i ugradnja kondenzacijskog plinskog kotla te ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije – sunčanih toplinskih pretvarača (kolektora), kotlova na biomasu, dizalica topline, fotonaponskih pretvarača. Jedna kuća može se prijaviti za sufinanciranje jedne ili više od navedenih mjera energetske obnove uz koju se može kombinirati i jedna mjera obnovljivih izvora energije. Postotak poticaja kreće se od 40 do 80 posto, ovisno o lokaciji kuće.
Poticaji od 80, 60 ili 40 posto
S državnim poticajem od 80 posto sufinancira se energetska obnova kuća u područjima posebne državne
Odgovor Fonda u roku od 45 dana Ako je zahtjev u skladu s propisanim kriterijima Javnog poziva, njegov podnositelj će u roku od 45 dana od Fonda dobiti Odluku i Ugovor o sufinanciranju. Rok za izvođenje radova je 12 mjeseci od datuma navedenog u Odluci Fonda. Nakon provedenih radova, odabrani certifikator će izraditi završni energetski pregled i izdati energetski certifikat kuće. Fondu će poštom uputiti Zahtjev za isplatu sredstava, kojem će priložiti certifikat i svu ostalu dokumentaciju propisanu Javnim pozivom.
skrbi, područjima prve skupine otoka i zaštićenim dijelovima prirode. Građani na tim područjima mogu ukupno dobiti do 168.000 kuna državnih poticaja. Za toplinsku zaštitu vanjske ovojnice kuće mogu dobiti do 60.000 kuna, koliko mogu dobiti i za zamjenu vanjske stolarije. Za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije građani mogu dobiti do 24.000 kuna, koliko
Građani se za dobivanje poticaja prijavljuju izravno u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će prijave obrađivati prema redoslijedu zaprimanja. Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća bit će otvoren do iskorištenja predviđenih sredstava i maksimalno do kraja ove godine. Građani prvo moraju uputiti zahtjev za inicijalni pregled kuće energetskom certifikatoru s popisa ovlaštenih certifikatora koji se nalazi na internetskim stranicama Fonda (www. fzoeu.hr). Trošak certifikatora u potpunosti snosi Fond. Na inicijalnom pregledu certifikator provjerava zadovoljava li kuća propisane uvjete te, ako zadovoljava, izrađuje prvi energetski pregled i pomaže građaninu u popunjavanju dokumentacije za prijavu.
U roku od 30 dana od dana dostave potpunog zahtjeva za isplatu, Fond će isplatiti bespovratna sredstva na račune certifikatora i izvođača radova, odnosno na račun građanina, ako je dostavio dokaz da je podmirio sve opravdane troškove izvedenih radova. Građani sve uvjete sufinanciranja i potrebne obrasce mogu pronaći na internetskoj stranici Fonda www.fzoeu.hr, a radnim danom od 9 do 15 sati informacije mogu dobiti i na besplatnom info telefonu 0800 200 170. Adresa elektoničke pošte je obiteljske-kuce@fzoeu.hr
Građani svoje prijave šalju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a mogu prijaviti više mjera energetske obnove
mogu dobiti i za ugradnju plinskih kondenzacijskih kotlova. Sa 60 posto poticaja sufinancira se obnova kuća u brdsko planinskim područjima i područjima druge skupine otoka. Građani u tim područjima mogu ukupno dobiti do 126.000 kuna. Za toplinsku zaštitu vanjske ovojnice kuće mogu dobiti do 45.000 kuna, koliko mogu dobiti i za zamjenu vanjske stolarije.
financira se energetska obnova kuća u svim ostalim područjima Hrvatske gdje građani ukupno mogu dobiti do 84.000 kuna. Za toplinsku zaštitu vanjske ovojnice kuće mogu dobiti do 30.000 kuna, koliko mogu dobiti i za zamjenu vanjske stolarije. Za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije građani mogu dobiti do 12.000 kuna, koliko mogu dobiti i za ugradnju plinskih kondenzacijskih kotlova.
Za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije građani mogu dobiti do 18.000 kuna, koliko mogu dobiti i za ugradnju plinskih kondenzacijskih kotlova. Sa 40 posto državnih poticaja su-
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.15
va, kako napraviti prijavu, što se sve sufinancira
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.18
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.19
SINIŠA SOVIĆ
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.20
Život piše romane
Borba u me od ul
Piše: Ivan Tomašković
ivan.tomaskovic@evarazdin.hr
320 mečeva i teški udarci Varaždinski borac u svojoj karijeri odradio je 320 mečeva i primao teške udarce. Sastavni dio svakog sporta su ozljeda pa je tako i Goran u svojoj karijeri nekoliko puta bio ozlijeđen. Riječ o puknućima nosa, rebara, ruku i donje čeljusti. -Primao sam teške udarce i normalno da se posljedice osjećaju. Ozljede su sastavni dio svakog sporta i također ih nisam izbjegao. Laške se ozljeda proboljela ako ste u meču pobijedili, no kad sam izgubio i još se ozlijedilo, sve je boljelo – rekao je Borović koji se nakon 22 godine karijere oprašta od borilačkih sportova.
Život piše romane, tvrdnja je kojom se najbolje može opisati život i borilačka karijera Varaždinca Gorana Borovića. Njega život nije nimalo mazio, no iz svega je izašao jači i kvalitetniji kao osoba te borac. Borilačke vještine maknule su ga od devijacija s obzirom da je od 1989. pa do 1996. bio u Odgojnom domu Mali Lošinj. -Život me nije nimalo mazio, a o životnoj epizodi na Malom Lošinju ne bih pričao. To je iza mene. No, borilačke vještine odvele su me na pravi put i maknule od devijacija. Borilačke
ringu spasila uličnog nasilja
Prije svog posljednjeg meča Goran Borović nervozan je kao i pred prvi meč. Njega život nije nimalo mazio, no iz svega je izašao jači i kvalitetniji kao osoba te borac. Za 30 dana ispričao je nadahnjujuću životnu priču... vještine naučile su me disciplini i u teškim životnim situacijama pomogle – rekao je Goran Borović koji se borilačkim vještina počeo baviti baš u Odgojnom domu na Malom Lošinju 1993. godine.
Početak - U ono vrijeme Branko Cikatić osvojio je K-1 turnir u Japanu i to me natjeralo da se počinem baviti borilačkim sportovima. U ono ratno doba fasciniralo me kako jedan borac može pronijeti ime Hrvatske u cijelom svijetu i svojim borbama skrenuti pažnju na tako malu zemlju – dodao je Borović prisjetivši se samih početaka. - Na samom početku trenirao sam u katastrofalnim uvjetima. Trčao sam bos, nije bilo ringa, no bio sam jako uporan i trud se ubrzo isplatio. Jednostavno borilački sportovi postali su moja velika strast, a ubrzo su stigli i rezultati
– istaknuo je 37-godišnji Borović usporedivši prijašnje i današnje borilačke treninge. - Kako se sve grane razvijaju, tako je napredovala i znanost u borilačkim sportovima. Prije se treniralo i do tri sata, dok današnji trening traje sat i 15 minuta – rekao je Borović koji je u karijeri odradio 320 mečeva u savateu, kickboxingu, disciplini K-1 i tajlandskom boksu. Bio je prvak Europe, svijeta i Mediterana u savateu, a trenirao je s najboljim svjetskim borcima. Na posljednjem Prvenstvu Hrvatske prošle godine u finalu do 75 kilograma svladao Miroslava Tustića i tom je pobjedom izborio plasman na Europsko prvenstvo, međutim, odlučio je da neće ići. S obzirom da titulu prvaka Europe ima, nije bio motiviran za odlazak na europsku smotru, dok mu je cilj bio odlazak na Svjetsko prvenstvo u Madagaskaru koje se trabalo odr-
žati iduće godine. Na kraju će se to prvnestvo održati tek za dvije godine pa se Borović nakon 22 godine odlučio povući. - Plan je bio nastupiti na prvenstvu svijeta u Madagaskaru, no ono je tek za dvije godine. Riječ je o dužem vremenskom periodu pa sam se odlučio na svršetak karijere. Moram reći da mi je već polako dosta boksa – objasnio je Borović koji za ničim u svojoj karijeri ne žali.
Ne žali -Da sve radim ponovo, ništa ne bih mijenjao. Opet bi napravio sve kako sam napravio. Vrlo sam zadovoljan svojom karijerom i vjerujem da sam ostavio trag u hrvatskom borilačkom sportu. Imao sam priliku da odem u Japan na gdje bi se borio u K-1 Maxu, no na koncu se nešto izjalovilo – rekao je Borović koji gotovo nikad nije imao pravu podršku Grada i Varaždinske županije.
-Nikad se nikome nisam ulizivao, a da sam to radio vjerojatno bih bolje prošao. Ovako nemam ni adekvatne prostorije za treninge svojih boraca, a šestorica se spremaju nastup na prvenstvu Europe. Dok neki klubovi imaju vrlo adekvatne prostorije za treninge – rekao je Borović, koji je završio višu trenersku školu na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Trenutno njegov Savete klub Varaždin ima četrdesetak članovaOproštajni meč imat će u na veliki spektakl “OPENFIGHT” održat će se 20. lipnja ma vanjskom terenu TTS Sport centra uz sedam uvodnih mečeva. -Prije svojeg posljednjeg meča nervozan sam kao i pred prvi meč. Dao sam ponude slovačkim i češkim borcima pa ćemo vidjeti tko će pristati da sa mnom podijeli ring. Očekujem pravu borilačku priredbu u kojoj će varaždinska publika sigurno uživati - zaključio je Borović.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.21
Od Odgojnog doma do prvaka svijeta
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.22
BICIKLIZAM Tri bračna para iz Varaždina odlučila su se na
“Varaždinske pedale” od Vara
Billi smo malo umorni, no to je bio pozitivan umor. Rasterećeno smo biciklirali. Ako bi nekoga uhvatila lagana kriza i ako netko ne bi mogao, stali bi i i odmorili se , rekao je Bača Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Tri bračna para iz Varaždina upustila su se u malu biciklističku pustolovinu. Odlučili su da će biciklima od Varaždina stići u Ilok i to su i ostvarili. Krenuli su 30. travnja oko pet sati ujutro i na cilj stigli u petak 1. svibnja oko 18 sati. -Prošle godine išlo smo biciklima na Pag, nas tri muškarca i jedna žena. Ovaj put odlučili smo se da idemo tri para i to u moj rodni Ilok
Zasad ne planiramo biciklirali izvan Hrvatske. Sljedeća destinacija je Istra, rekao je Bača
320 kilometara prošli su u 15 i pol sati efektivnog bicikliranja
Črešnjeva, Sv. Ilije i Nedeljanca – dodao je Bača koji ističe da na putovanju do Iloka nisu imali nikakvih nezgoda.
Bez nezgoda
– rekao je Ivan Bača te dodao kako se nisu ništa specijalno pripremali za to putovanje. -Nismo radili neke spektakularne pripreme za to putovanje. Pripremali smo se možda oko mjesec dana prije, no nismo prelazili nikakve velike relacije. Vozili smo se do Trakošćana, do Marije Bistrice i kako nam je vrijeme omogućavalo, radili krugove do Tužnog,
-Kad smo prošle godine biciklinama krenuli na Pag, na putu nam je puknula guma. Zbog toga smo sat vremena kasnili na odredište. Ovaj put nismo imali sličnih problema –istaknuo je Bača uz kojeg je na putovanju biciklima bila njegova supruga Marina, kao i supružnici Ivančica i Željko Blaguški te Ivana i Damir Sirovec. Oni su se također za tu rutu dobro pripremili jer ipak su u 15,5 sati efektivnog bicikliranja prošli 320 kilometara. -Imali smo svu opremu za vožnju, posebno važne su tajice koje moraju imati gelirani umetak jer je sjedalo na biciklu samo po sebi neudobno
– rekao Bača kojeg kao i ostale nije previše izmorilo putovanje. -Billi smo malo umorni, no to je bio pozitivan umor. Rasterećeno smo biciklirali i nismo se previše naprezali. Ako bi nekoga uhvatila lagana kriza i ako netko ne bi mogao, stali bi i i odmorili se – istaknuo je Bača te dodao kako je tek pred sam kraj bilo nešto teže.
Odmor u Valpovu -U prvom danu prešli smo 215 kilometara i prespavali u Valpovu. Do Iloka nam je nedostajalo tako samo 105 kilometara, a ta zadnja trećina puta bila je najteža. No, na kraju smo uspjeli, odmarajući se nešto više nego obično – istaknuo je Bača. Nadimak koji su se nadjenula ova tri bračna para su Varaždinske pe-
2.
POSTAJA
1.
POSTAJA
aždina do Iloka
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.23
a pravi rekreacijski podvig
7.
POSTAJA
6.
POSTAJA
5.
POSTAJA
dale. To ime ostat će tako zapamćeno žiteljima Ludbrega, Koprivnice, Đurđevca, Pitomače, Virovitice, Slatine, Donjeg Miholjca, Valpova, Osijeka, Vukovara i Iloka, kroz kud je vodio njihov put. U planu Varaždinskih pedala je obići cijelu Hrvatsku, a tek kad to naprave, krenut će na inozemna pedaliranja.
-Zasad ne planiramo biciklirali izvan Hrvatske. Želimo prvo obići cijelu Hrvatsku. Prva sljedeća destinacija kuju smo si zacrtali je Istra koju cijelu želimo obići. U planu je i putovanje biciklima do Dubrovnika i tada bi spoljili svaki krajnji dio Hrvatske. Tek ona ćemo razgovarati o inozemnim putovanjima – zaključio je Bača.
3.
POSTAJA
4.
POSTAJA
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.28
Poštovani sugrađani, Kad ustanete u ponedjeljak dan nakon izbora za vijeća MO ništa se u Vašim životima promijeniti neće. Ni taj tjedan a ni još jedno dulje vrijeme. Neće zato jer tamo gdje bi trebali biti novci u gradskoj blagajni trenutno je tama koja će potrajati. I još će se jedno dulje vrijeme sve aktivnosti MO svoditi na puko održavanje. A ozbiljnost političkih stranka ne mjeri se po tome u koliko će MO tko izaći na izbore nego u tome može li se nešto što obećavamo i ispuniti. Mi Laburisti izlazimo samo u jednom i to u (V) petom MO jer jedino tamo sa sto postotnom sigurnošću možemo nešto obećati i što je još važnije i ispuniti. U tom mjesnom odboru ja Božidar Kolarić nositelj sam liste Hrvatskih laburista-Stranke rada. Ujedno sam i gradski vijećnik točno na polovini mandata. Ukoliko moja lista pobjedi i ja postanem predsjednik MO naknadu od 700 kn koju bi dobivao za vođenje MO preusmjerio bi za stipendiju najboljem studentu ili studentici iz mojeg kvarta. Kome će pripasti moja naknada tj. stipendija, to bi odlučila struka. Ta bi stipendija trajala sve do isteka mojeg mandata ili u gradskom vijeću ili u MO. Posao predsjednika MO obavljat ću korektno, profesionalno i pošteno i MO ću otvoriti širem krugu građana. Sve drugo što bi Vam mi Laburisti obećavali prije ovih izbora bio bi popis lijepih ali neostvarivih želja. Božidar Kolarić
Srebrni uspjeh šestaša Rukometaši Šeste osnovne škole Varaždin od 29. travnja do 1. svibnja nastupili su na državnoj završnici u Poreču i stigli do vrhunskog rezultata, osvojivši drugo mjesto. Natjecanje se odvijalo u dvije grupe po tri ekipe, a najbolje dvije iz svake grupe su se plasirale u polufinale.Učenici od šestog do osmog razreda Šeste osnovne škole u skupini su svladali rukometaše Osnovne škole Malešnica 20:17 i rukometaše Osnovne škole Dragutina Tadijanović iz Petrinje 18:17. U polufinalu su pobijedili dječake iz Senja 14:13 i u finalu su ih čekali rukometaši iz Zagreba za koje su igrali rukometaša PPD-a Zagreb i tri iz Medveščaka. Zagrepčani su na kraju slavili 22:11. (it)
Završnica se održala u Poreču od 29. travnja do 1. svibnja
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.29
RUKOMET Učenici Šeste osnovne škole drugi na završnici
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.38
Vjerovali ili ne, groblja su zahvalne turističke destinacije. Iznimna arhi
Vikend priča iz aust Na središnjem groblju u Beču 330 tisuća je grobnica, više od tri milijuna duša. Tu je pokopan i Johan Strauss, kompozitor koji je Dunav obojio u plavo
Martin Lukavečki
Posjetite li Varaždin, nezaobilazan je obilazak nadaleko poznatoga gradskog groblja. Odlučite li se za posjet austrijskoj prijestolnici – Beču, tu je priča nešto drukčija. Turistički će vas vodiči povesti do muzeja, palača, parkova. Raskošnog Schönbruna, katedrale Svetoga Stjepana. Središnje groblje u Beču – Wiener Zentralfriedhof, iako drugo po veličini u Europi (najveće je u Hamburgu) nije na uobičajenoj listi
Aleja glazbenih velikana od Bethovena, Mozarta, Schuberta jedna je od najposjećenijih obilazaka - sasvim dovoljan razlog za naš posjet bečkoj četvrti Simmering. Ima četiri ulaza, četiri su tramvajskie postaje. Prostire se na gotovo dva i pol milijuna četvornih metara. Ovdje je tristo trideset tisuća grobova, posljednje počivalište više od tri milijuna duša. Odluka o gradnji Wiener Zentralfriedhof donesena je 1863., a
Muzej na groblju svojevrsna je atrakcija
zbog udaljenosti od središta grada, bilo je tada žestokih rasprava. Idejno je rješenju frankfurtskih krajobraznih arhitekta Karla Jonasa Myliusa i Alfreda Friedricha Bluntschla. Otvoreno je na Blagdan Svih Svetih, 1. studenog 1874. Prvi je pokopan Jacob Zeler, a grob mu je blizu upravne zgrade groblja. Najvažniji je drugi ulaz, odakle se širokom alejom, uz raskošne grobnice i arkade, dolazi se do središnjeg dijela i veličanstvene crkve koja izgledom podsjeća na glasovitu baziliku Svetog Petra u Rimu. Bogata je ornamentima s pozlatama, ima visoku kupolu i latinski natpis iznad oltara - ERGO SUM RESURECTIO ET VITA - Ja sam uskrsnuće i život. Bečko jutro uobičajeno vjetrovito u gradu na Dunavu. Nedjelja. Do groblja dolazimo tramvajem broj 71. Preskačemo prvi i drugi ulaz pa među mnogobrojnim cvjećarima tražimo sugovornika. Odgovor - Nein, danke! A onda, eto domaće duše slavonske. Bračni par u Beču živi i radi punih četrdeset godina. Možemo pitati sve što nas zanima o poslu, ali ništa više od toga. Razumijemo ljude, imaju mušterije. Kažu nam usput da se tu pokapa i sve više naših ljudi.
Ispred glavne grobne kapelice, bazilike posljednje je počivalište sedam austrijskih preds
Wiener Zentralfriedhof - autobusom, kočijom, automobilom, pješice
trijske prijestolnice
sjednika
Staro židovsko groblje na prvom ulazu
Grobovi glazbenih velikana Bethovena, Schuberta, Johana Straussa mlađeg
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.39
itektura i počivališta povijesnih i poznatih ljudi čine ih zanimljivima
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.40
Na groblje je dopušten ulazak automobilima - naplaćuju to 2.80 eura, dopuštena brzina 20 kilometara na sat – a to nas, naviknute na mir varaždinskoga groblja, nemalo i iznenadi. Ali ima tu i drugih mogućnosti - možete se voziti kočijom ili pak redovnom autobusnom linijom. No, ipak je najprimjerenije razgledavanje i dolazak s noge na nogu. U jutarnjim satima nailazimo na bicikliste, nemali je broj trkača, tek ponegdje ljudi sa stručkom cvijeća. A svi se začas izgube među mnogobrojnim spomenicima, širokim alejama drvoreda. Negdje i zaraslom šipražju i visokom travom. Glavne su prometnice asfaltirane, no do nekih grobnih polja vode vas obični, rekli bismo po domaći - polski putovi. Krležina izreka - Ni med cvetjem ni pravice, u prenesenom smislu vrijedi i za pokojnike. Za bogate skupi mramor, skulpture, grobnice vrhunskih klesarskih majstora. Na jednome spomeniku sitnim slovima piše - Svi smo ovdje isti! Uputiti se na bečko groblje bez plana nije preporuka, a da baš svakog na koga naiđete i pitate, nije od velike pomoći. Mnogi, koje smo pitali, nisu znali gdje je počivalište austrijskih predsjednika, u kojem dijelu groblja u miru sanja plavi Dunav Johann Strauss mlađi. Na Wiener Zentralfriedhofu pokapaju se ljudi različitih vjeroispovijesti, konfesija. Prepoznatljivo je budističko, pravoslavno, protestantsko, islamsko. Staro židovsko groblje uz prvi je ulaz, a na novo židovsko groblje ulazi se na četvrti. Iza grobne bazilike počivaju ruski vojnici, osloboditelji Beča. Malo dalje pokapaju se mormoni. Ovdje vas ne treba iznenaditi nazočnost vjeverica, ježeva. U bujnoj vegetaciji ima jelena, pa i jazavaca. Na Wiener Zentralfriedhofu posljednje je ovozemaljko počivalište mnogim poznatim ličnostima iz javnoga života – glumci, književnici, sportaši, političari. Mlađi naraštaji često obilaze grob pop zvijezde Falca, a svi uzrasti manje više dolaze i do aleje glazbenih velikana - Ludwiga van Bethovena, Johannesa Brahmsa, Franza Schuberta, Johanna Straussa starijeg... Tu počiva Johann Strauss mlađi, najveći kompozitor valcera i opereta. Njegovo remek djelo «An der schönen blauen Donau» skladano
1867., mnogi smatraju i svojevrsnom austrijskom himnom. A kad smo već kod glazbenih klasika, nije zaboravljen ni Wolfgang Amadeus Mozart. Iako je pokopan na bečkom groblju St. Marks, tu mu je podignut spomenik. Povijest groblja počiva u svijesti čovjeka koji jedini od svih živih bića zna za svoj ovozemaljski kraj. Jedino ne zna kada će se to i dogoditi. A to je valjda i razlog zašto ljudi ne bježe od groblja, nego u miru i grobnoj tišini promišljanju o vremenu, prolaznosti. Tako nam je nekako drhtavim glasom, ako smo se dobro razumjeli, objasnila starija gospođa nagnuta nad spomenik suprugu koji ju je napustio prije dvadeset godina. Ispred grobne bazilike, na središnjem dijelu, pokopano je sedam austrijskih predsjednika – Karl Rener, Theodor Körner, Adolf Schᾂrf, Franz Jonas, Rudolf Kirchschlᾂr, Kurt Waldheim, Thomas Kleistil.
S desne strane aleje, uporedo s glazbenim velikanima, posljednje je počivalište i bečkih gradonačelnika. Posebnost groblja je muzej. Otvoren je godine 1967. i ima 250 izložaka. Tu su odore, kočije za prijevoz pokojnika, a od bizarnijih je predmeta lijes uzbune u nuždi živih mrtvaca. Nažalost, muzej je zatvoren vikendom. Mi smo, zahvaljujući dobroj volji čuvara, nakratko zavirili. I tu je priči o groblju kraj.
Tuluba show Ispred Schönbrunna uobičajena gužva - turisti iz cijeloga svijeta. Prolazimo pokraj mnoštva pa u red za ulazak u carski Tiergarten Schonbrunn. Cijena 16,50 eura. Zbog inovacija, obnova i proširenja, ubraja se među najmodernije i najuređenije zoo vrtove svijeta. Zoološki vrt Schönbrunn u perivoju istoimenog dvorca osnovali su Hausburgovci 1752. i najstariji je na svijetu. Ima
više od 500 različitih životinjskih vrsta, prostire se na golemoj površini i ne čudi da je tako raskošan. Ovdje je 1906. okoćen prvi slon začet u zatočeništvu, a 2007. tu je na svijet došla i panda. Posebno je dojmljiv terarij s gmizavcima i vodozemcima, paviljon za noćne životinje. Amazonska prašuma u golemom je stakleniku u kojemu je vlažnost zraka 80%, a temperatura 28 stupnjeva. Ovdje kiši, grmi, sjeva. Liftom možete prelaziti tri razine. Da bi barem na brzinu obišli sve te mnoge nastambe, trebaju vam puna četiri sata, a mnogo vam neće biti od pomoći ni vožnja zoo vlakićem. Do privremenog staništa žirafa ionako morate pješice. Njihov se prostor uređuje i trebate pješačiti više od pola sata u jednome smjeru izvan zoo vrta (dobivate oznaku pečatom za povratak). Ispred nastambe polarnih med-
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.41
vjeda uobičajena gužva, a oni kao da znaju da su u središtu pozornosti. Imate dojam da ih gledate u njihovu prirodnom okružju. To i jest veličina ovog zoo-a. Velike ribe plivaju vam iznad glave, vodenim tunelom ispod vas krstare morski lavovi. Dvije pande Yang Yang i Long Hui nezaobilazan su ritual posjeta, a atrakcija je i slonić TULUBA. Kolonija pingvina, nosorozi, rika lavova, uobičajeni okršaj tigrova. A crveni orangutan! – E, tu smo se najduže zadržali. Naslonio glavu na staklo pa kao da svakom posjetitelju nešto pripovijeda. On promatra svijet na svoj način pa zasigurno i on ljudima ima i što reći. Tiergarten Schönbrunn na godinu posjeti više od dva milijuna ljudi. Lijepo se popeti i do vrha brda iznad polarnih vukova, odakle pogledom uživate u ljepoti carske palače, panorami Beča. Inače, omiljeno mjesto
za odmor u vrtu jest carski paviljon. U njemu su često doručkovali carica Marija Terezija i Franjo Josip I. Cijena obične kave - prava sitnice – 3 do 6 eura, ali ste na carskome mjestu! Jedan od triju ulaza otvara u ljet-
I nekako je i nama zazvonilo da bismo trebali završiti priču o vikendu u Beču. Za više od ovih dviju turističkih atrakcija i nije bilo vremena. A dolazak i odlazak bio nam je bezbrižan. Koristitili smo se udobnim
autobusom redovne svakodnevne linije AP-a Varaždin - polazak u 0.25, povratak s glavnoga bečkog autobusnog kolodvora u 17 sati. Prijestolnici na lijepom plavom Dunavu – do viđenja!
Zološki vrt Schönbrun u perivoju istoimenog dvorca osnovali su Hausburgovci 1752. i najstariji je na svijetu. Ima više od 500 različitih životinjskih vrsta no doba vrata u 9 sati, a zatvara u 18 i 30. Kraj radnoga vremena označava zvono «Kaiserglöckerl» - carevo zvono – i to već punih 240 godina. Ono je najavljivalo svaki dolazak cara u zoo vrt.
Vozači Andrija Seretin i Josip Cupar - iskusni dvojac AP-a Varaždin
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.26
NOGOMET Varaždinski strateg sa svojim je Al Ainom
Varaždinska ekspedicija naslov prvaka Ujedinjen Njegova momčad ipak se nije plasirala u četvrtfinale Azijske lige prvaka, u dva susreta od njih je bio bolji od Al Ahli
Bogata trenerska karijera
Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Bivši trener Varteksa Zlatko Dalić sa svojim Al Ainom osvojio je titulu prvaka u najvišem rangu nogometa Ujedinjenih Arapskih Emirata. Njegova momčad naslov je osigurala već u 23. kolu Arapske Gulf lige pobjedom protiv Al Ittihad Kalbu s uvjerljivih 4:0. - Arapska Gulf liga je vrlo respelktabilna i veseli me što smo stigli do naslova - rekao je Zlatko Dalić.
Lijepo je bilo biti s Dalićem na proslavi naslova. Stvarno smo bili počašćeni što smo bili dio svega, rekao je Cvek Takav rezultat varaždinskog trenera nimalo ne čudi s obzirom da u momčadi ima dvojicu igrača koji bi se dobro uklopili i u momčadi iz lige petice. Riječ je o kamerunskom reprezentativcu Asamoahu Gyanu i slovačkom internacionalcu Mi-
Varaždinski strateg s titulom prvaka Arapske Gulf lige
roslavu Strochu. S druge strane i ostale momčadi Arapske Gulf lige imaju po jedno zvučno ime. Tako za Al Jaziru, koja je završila na drugom mjestu lige, igra Crnogorac Mirko Vučinić, bivši igrač Leccea, Rome i Juventusa. Vučinić je ujedno i najbolji strijelac lige s 25 postignuta pogotka. Na proslavi naslova
Zlatko Dalić je svoju trenersku karijeru započeo 2005. godine u Varteksu, a 2007. godine prešao je na kormilo Rijeke gdje se zadržao jednu sezonu da bi u sezoni 2009./2010. otišao u tiranski Dinamo. Kasnije se ponovo vratio u Hrvatsku, točnije Slaven Belupo, a 2010. godine započeo je avanturu po Bliskom istoku. Prvo je vodio saudijski Al Faisaly, od 2012. godine drugu momčad Al Hilala, dok je protekle sezone bio trener seniorske momčadi Al Hilala. (it)
bili su i Dalićevi vrlo bliski kolege Stjepan Cvek i Romano Puček s Posjetili smo sve obiteljima . znamenistosti u Al Ainu -Lijepo je bilo biti s Dalićem na proslavi naslova. Stvarno smo bili i Dubaiju počašćeni što smo bili dio svega - rekao je Stjepan Cvek koji je još -Al Ain je prelijep grad koji još pun dojmova nakon posjeta Al drži do tradicije, dok je Dubai više Ainu i Dubaiju. nalik europskom gradu. Tamo je stanovinštvo vrlo dobro materijalno situirano i jednostvano nema siromašnih - dodao je Cvek koji ističe da su bili ugošćeni na vrlo visokom nivou. -Arapi su vrlo dobri domaćini i stvarno su gostoljubivi, no još veća gostoljubivost bila je od strane Dalićeve obitelji - istaknuo je Cvek koji je s kolegama posjetio sve važnije znamenitosti oba grada Ujedinjenih Arapskih Emirata. - Ovaj posjet Daliću ostat će na duboko urezan u sjećanje i vjerujem da ćemo ga uskoro ponoviti zaključio je Cvek.
a s Dalićem proslavila nih Arapskih Emirata
Varaždinska ekspedicija u Al Ainu bodrila je Dalićeve trupe
Dalić u zagrljaju sa sinom Tonijem
Ženski dio ekipe u pripremi za ludi šoping
Kratko fotografiranje na +48 stupnjeva Celzijevih
Večera u pustinji ima svojih čari
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.27
m osvojio titulu najboljeg u Arapskoj Gulf ligi
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.24
PLIVANJE Karlo Rajković (17) s dvije hrvatske štafete izborio nastup na Paraolimpijadi
Potajno se nadam medalji u Riju
Varaždinski plivač nastupit će i na Svjetskom prvenstvu u Glasgowu koje će se održati od 13. do 19. lipnja ove godine
viti kako bi se popeli na svjetski tron – istaknuo je Karlo.
Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Veliki uspjeh
Varaždinski plivač Karlo Rajković u Splitu je nastupio na Prvenstvu Hrvatske za osobe s invaliditetom te ostvario povijesni uspjeh. Kao član hrvatske štafete 4x100 slobodno i 4x100 mješovito otplivao A normu za predstojeće Paraolim-
Veliki je ovo uspjeh za sedamnaestogodišnjeg Karla s obzirom da prema godinama još uvijek spada u kategoriju juniora. Ovaj momak osim što briljira u bazenu, „rastura“ i u školi. On je učenik drugog razreda Prve varaždinske gimnazije, a u imeniku ima same petice.
Normu je otplivao kao član štafeta 4x100 slobodno i 4x100 mješovito
14 medalja osvojio je na nedavno održanom Prvnestvu Hrvatske za osobe s invaliditetom
pijske igre u Rio de Janeiru i Svjetsko prvenstvo u Glasgowu. Karlo je kao bio najmlađi član obiju štafeta, a osim njega članovi štafete 4x100 slobodno bili su Kristijan Vincetić, Kristijan Mamić i Ante Rađa, dok su normu u štafeti 4x100 mješovito uz Karla ostvarili Kristijan Vincetić, Kristijan Mamić i Lukša Backović. U obje štafetne utrke, Hrvatska je osvojila prvo mjesto.
-Sve se uspjeva stići, samo kadase hoće. Nije lako, ali zahvalan samo svojim profesorima što mi idu na ruku –zaključio je Karlo koji je sudjelovao na županijskom prvenstvu iz fizike te osvojio peto mjesto, dok je na natjecanju iz engleskog jezika stigao do trećeg mjesta.
Zadovoljan
-Sretan sam što sam uspio stići do normi za Paraolimpijadu. Ovo je potvrda mojeg dobrog rada na treninzima i podstek za dalje kako bi pomicao granice ljudske izdržljivosti– rekao je Rajković koji će tako kao 18-godišnjak nastupiti na Paraolimpijskim igrama. -Imamo vrlo jako štafetu i na 4x100 slobodna i na 4x100 mješovito. Predsjednica Ana Sršen je kazala da takve štafete nismo nikada imali, i s pravom se nadamo da možemo stići među prvih pet
ekipa na Paraolimpijadi. No, mi se potajno nadamo olimpijskoj medalji – dodao je Rajković koji je na Prvenstvu Hrvatske nastupio 50, 100 i 200 slobodno, 50 prsno i 100 delfin te osvojio je ukupno čak 14 odličja. U juniorskoj konkurenciji u svim utrkama bio je najbolji, u kategoriji plivača sa invaliditetom klase S9/ SB9 bio je zlatni na 200 slobodno i 50 prsno, srebreni u utrkama 50 i 100 slobodno te na 100 delfin. U apsolutnoj kategoriji u kojoj se gledaju
rezultati svih natjecatelja bez obzira na stupanj invaliditeta, te se prema bodovnoj vrijednosti isplivanog vremena određuje plasman, Karlo je bio drugi na 200 slobodno, treći na 50 prsno i 100 delfin, četvrti na 100 slobodno te 50 na 50 slobodno. Medalji se Karlo nada i na Svjetskom prvenstvu za plivače s invaliditetom u Glasgowu koje se održava od 13. do 19. srpnja ove godine. -Konkurencija će sigurno biti žestoka, no pokušat ćemo sve napra-
Nakon 23 godine otišao gospodin u kopačkama Vuga je najbolji strijelac svih vremena u 1.HNL s postignutih 146 pogodaka, a žali što se nije oprostio od karijere u dresu Varteksa Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
-Čudno se osjećam prije svoje posljednje utakmice iako sam se pripremao za taj trenutak. Bit će vrlo emotivno i vraćaju mi se sva lijepa sjećanja – rekao je Davor Vugrinec koji je nakon 23 godine objesio kopačke o klin. Posljednju utakmicu u svojoj karijeri odigrao je za Slaven Belupo protiv Zadra u sklopu
Nakon nogometne karijere posvetit će se umjetnosti 35. kola 1.HNL i na dirljiv se način oprostio od nogometa. Vuga je svoju karijeru započeo u Varteks gdje je prošao Školu nogometa, a 1992. godine debitirao je za seniorski sastav. Od tada se prometnuo u jednog od najboljeg pojedinca varaždinskog sastava, a s Mumlekom i Brlenićom činio je poznati trojac BMV. U sezoni 1995./96 s Varteksom je bio vrlo blizu naslova prvaka Hrvatske. Kasnije je uslijedio njegov transfer u turski Trabzonspor. U tri sezone za turskog prvoligaša skupio je 85 nastupa i postigao 23 zgoditka. Uslijedio je transfer u Lecce, a igrao je i za Cataniju te Atalantu. Godine 2005. vratio se u Hrvatsku, točnije u Rijeku. Uslijedio je transfer u Dinamo pa igre u Zagrebu, a 2010. vratio se u Varaždin gdje je trebao završiti karijeru. S obzirom da se stanje u varaždinskom prvoligašu pogoršalo, on je 2012. preselio u Koprivnicu. Tamo je uspio srušiti
rekord Igora Cvitanovića i zasjeo na prvom mjesto liste najboljih strijelaca u povijesti 1.HNL. Zabio je tako 146 pogodaka u najvišem rangu hrvatskog nogometa, a žao mu je što posljednju utakmicu u karijeri nije odigrao pred domaćom publikom. -S pokojnim predsjednikom Varteksa Anđelkom Herjavcem imali smo dogovor da ćemo u karijeru završiti u Varteksu. Žao mi je što se taj plan nije mogao ostvariti – rekao je Vugrinec koji je u karijeri postigao 197 pogotka od toga 62 u dresu Varteka. Skupio je 28 nastupa za hrvatsku A selekciju te postigao sedam golova. Karijera mi je bila vrlo bogata pa se prisjetio naljepših trenutaka svoje karijere. -Bilo je mnogo lijepih trenutaka u karijeri. Posebno draga mi je po-
197
golova zabio je u karijeri od toga 62 u dresu Varteksa
28
nastupa za Vatrene upisao je Vuga u postigao sedam golova
bjeda Leccea nad Interom. Tada je umro moj djed Dragutin, a ja sam pogodak protiv Intera posvetio njemu. U lijepom sjećanju mi je i pobjeda u dresu Varteksa protiv tadašnje Croatije 4:3, kada smo se borili za prvaka, također pobjeda protiv Italije na Svjetskom prvenstvu u Koreji i Japanu 2002. godine – rekao je Vugrinec najbolji strijelac u povijesti 1.HNL s 146 postignutih golova. - Za ničim ne žalim u svojoj karijeri. Imao sam sreće što su me zaobišle ozbiljnije ozljede, a uvijek sam želio više i pomicao granice – rekao je 40-godišnji nogometaš koji će se nakon nogometne karijere u potpunosti posvetiti umjetnosti. - Sigurno se neću uk ljučiti u trenerski posao. Moji interesi su vez an i u z umjetnost – zaključio je Vugrinec.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.25
NOGOMET Davor Vugrinec rekao zbogom nogometu
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.30
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.31
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.34
Homal sam snijeg visok do brade. Bilo je takvih si
Zagorski Yeti
Osmanaest je godina opskrbnik planinarskog doma, a pribroji li se deset godina u tom poslu i njegovih roditelja, obitelj Hanžek iz Belca gotovo je trideset godina na usluzi planinarima Martin Lukavečki Foto zapis: Davor Mašić
Mirni vrhovi Ivanščice, dragi oku, svojom ljepotom očaraju i zarobe svakog tko se makar i pogledom uputi prema njezinu vrhu. Zima se tu oduži, a s proljećem posljednji skidaju snježni šešir. Na 1061 metru nadmorske visine čovjek može razbistriti glavu, nasititi se ljepote, opustiti se od svakodnevnih oluja. Iz nemirne svakodnevice za nepunu vuru preokrenete svijet naopako – gledate ga odozgo. Oko dohvati zagorska sela, pitome brežuljke. U ove proljetne dane Ivanščica puni dušu. U raskošnim je bojama i mirisima - raznovrsno cvijeće, raslinje, prolistava drveće. I tako oživljena proljećem odredište je mnogobrojnim ljubiteljima čiste prirode, svježega zraka, ptičjega pjeva i nadasve Božjega mira. Planinarski dom «Josip Pasarić», Ivanečkoga planinarskog društva «Ivanščica», otvoren je cijele godine vikendom. U ponudi su okrepljujuća jela - gulaš, domaće kobasice, grah. Nezaobilazan je planinski čaj pa drugi tekući užici. Gemištima su ovdje nazdravljali i predsjednici Mesić i Josipović. Ranojutarnja izmaglica još se vuče i blago je prekrila vidike na mnogobrojna naselja razasuta po pitomim bregima, tim zelenim
valovima koji izgledaju poput otočića. Sredina je tjedna i blaženi je mir. Na vrhu smo Ivanščice ili Ivančice, najviše planine između rijeka Save i Drave - na krovu Hrvatskog Zagorja. Na vrhu smo zagorske Himalaje kako uobičajeno volim napisati. Za lijepa se vremena odavde vidi cijelo Hrvatsko zagorje, Međimurje, Slovenija,
kenda, pa stoga ni ne očekuju Dragecov specijalitet. Ovaj put nema graha, ali ima drugih delicija. -Dragec je legenda. Naše društvo kad se organizira, nazove ga, a on nam pripremi izvrsno jelo. Neki naši pajdaši na vrh dolaze samo zbog njegova graha, a i ja vam mogu potrvrditi da se ne sjećam da sam igdje tak dobar grah
Gladi pri Dragecu nema - uvijek ima nešto za narezati
Mađarska. Kamniške Alpe, Triglav i naša Medvednica. Mario, Kruno i Mladen, kolege po poslu, u slobodno vrijeme redovito pohode planinu. Naprave rutu po tri, četiri vure. Održavaju kondiciju, uživaju u prirodi, a usput se i lijepo druže. Premda nije vikend, nimalo ih nije iznenadilo da u planinarskom domu prijepodne zateknu domara. Dolazak nisu najavili kako to čine u dane vi-
jel kak’ na vrhu Ivanščice. A nije samo grah u pitanju, ta njegova prisnost, jednostavnost. Uvijek raspoložen i uvijek na usluzi. Eto, to je Dragec! Jest da je rekreacija po planini super, ali, kad to začinite grahom, onda je zadovoljstvo potpuno, kažu dečki. Dragutinu Hanžeku ili Dragecu kako ga zovu planinari, vrh Ivanščice drugi je dom. Osamnaest je godina opskrbnik planinarskog
doma, a pribroji li se deset godina u tom poslu i njegovih roditelja, obitelj Hanžek iz Belca gotovo je trideset godina na usluzi mnogobrojnim planinarima. Ja sam na Ivanščicu došel prvi put kao dijete jer je moj otac bil tu opskrbnik, a poslije sam u osnovnoj školi već sam iz Belca znal dojti na vrh. Zavukla mi se pod kožu i ja bez planine nemrem. Najteže je v zimi, a ova je bila posebna. Snijeg velik, cesta se nije čistila. Ali za ovih osamnaest godina koliko sam ja u planinarskom domu, dom u dane vikenda nikad nije bil zatvoren. A u ponudi je uvijek bilo svega, naravno ono kaj nudimo. Jer se pripremite za zimu tak de vas i visoki snijeg ne mre iznenaditi. Iz Belca mi treba od vure i pol do pet vur, ovisi o vremenu. Homal sam snijeg visok do brade. Bilo je takvih situacija kaj smo jedan drugoga morali izvlačiti. A išel sam do vrha i sam. Naravno da je to rizik, al’ sam bil onda deset godina mlađi. S vrha Ivanščice ne stiže meteorološko izvješće, pa ulogu osmotritelja preuzima Dragec. Ljudi zovu, pitaju za vrijeme. Ima li kiše, magle? Puše li vjetar? Zanima ih visina snijega, koji su smjerovi prohodni. Prijašnjih je godina u planinarskome domu bilo i noćenja. Dolazile su skupine iz Zagreba, ali i to je vremenom nestalo. Danas planinari i ljubitelji prirode na
vrh najviše dolaze vikendom. Jedni se uspinju pješice iz nekoliko smjerova, drugi će automobilom. Ima i onih koji do vrha skoknu biciklom ili ubrzanim korakom – trčeći. A na krovu Hrvatskog zagorja, u domu su planinarski zanesenjaci dočekivali i nove godine. To je doživljaj. Događaj za dugo sjećanje. Zavirite u hladnu noć, a cijeli vam je svijet pod nogama! Dragec se rado prisjeća tih slavlja jer u posljednje tri godine nisu organizirani dočeci. Ali ostala su lijepa sjećanja, zanimljive dogodovštine… -Zima stisnulna, snijega u izobilju, pa su pečeni purani jedne godine zaglavili u Podrutama. Napadalo je te godine na vrhu prek’ metar i pol snega. Drugi dan, na Novu godinu, nisam otvaral vrata do podneva jer su bila zatrpana. I taj dan na vrhu nisam bila sam. Po mečavi i dubokom snijegu došel je Matišić iz Ivanca sa svojim prijatelom! Eto kaj znači biti planinar i imati dobru kondiciju i volju - prisjeća se. Uz Dragecova jela, u ugodnu raz-
govoru doznajemo kojekakve zanimljivosti. A Dragec opušten, miran. Pričljiv i raspoložen. I ne čudi stoga da su ga hrvatski planinari 2007. godine nagradili titulom - najbolji domar Hrvatske. – Ja se tu osjećam kao doma. Ivanščica je moj drugi dom, pripovijeda . - Često na vrhu prenoćim. Pa ja više od osam, devet mjeseci provedem ovdje. A spavati je tu užitak – mir, tišina, koji ftiček. A zaluta i koji zajček, a tam na onom djelu gdje je skijalište, znaju se pasti i srne. A ovdje se vrijeme promijeni u hipu. Vjetrovi demonstriraju silu, zima progovara na svoj način, Oni koji bolje poznaju vrh zagorske Himalaje znaju o čemu je riječ. A s vrha pogled seže daleko. Posebice za vedra dana. Prekrasna su jutra, zalazak sunca. Neki su pogledom ulovili i Balaton, no Dragec kaže da ju te sreće bilo malo planinara. Treba baš pogoditi vrijeme, to je trenutak! Ivančicu pohodi sve više ljudi svake dobi. Dolaze iz svih krajeva Hrvatske, a najviše naši Zagorci,
Međimurci. Ivančanima je planina onak pod ruku, a tom se pogodnošću mnogi koriste. A ogladnite li na vrhu, a na svježem je zraku zalogaj pravi užitak, znate da ne treba očajavati. Dragec i njegova ekipa su vam na usluzi. I što biste poželjeli više! To je i dovoljan razlog za put pod noge pa iz doline - tog užurbanog, užarenog i svakodnevnim brigama opterećenog prizemlja – lijepo se laganim korakom, s noge na nogu, uputite do vrha. Ne treba vam hrabrost. Samo mrvica planinarske volje!
Dragecovim grahom na vrhu Ivanščice planinari će se sladiti još samo do kraja lipnja, a onda se seli na novu lokaciju. Preuzet će brigu o lijepo uređenom planinarskom domu nešto niže od vrha Ivanšćice na Majeru ponad Lobora i nedaleko od ruševina utvrde Oštrcgrad. Nažalost, nakon toliko godina planinari će ostati bez legendarnog domara i njegovog graha. No priče o zagorskom Yetiju - neumornom Dragecu, pratit će ga ma gdje bio
SINIŠA SOVIĆ
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.35
itaucija kaj smo jedan drugoga morali izvlačiti
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.36
Ususret 120. obljetnici izgradnje električne centrale u D
Varaždin 1895. dobio u moru svjetla” “ Što će Varaždincima već sada električna rasvjeta, kad se još klate za kravama i >>MODERNA VREMENA S električnom centralom su se u godinama prije svinjama, koje se šeću početka Prvog svjetskog rata ponosile još jedino Varaždinske Toplice, u kojima kroz smrdljiv grad bez kanalizacije... je munjara proradila 1909. godine pitao se 1893. gradski zastupnik Hönigsberg“ Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr
Jedan od značajnih ovogodišnjih jubileja koje bi Varaždinci trebali obilježiti je 120. godišnjica uvođenja električne rasvjete, koja je utrnula “petrolejke“ u gradu.
Jedva dočekali Naime, nakon što je na poticaj “Varaždinske industrijske zadruge” osnovano “Prvo Hrvatsko varaždinsko dioničarsko društvo za električnu rasvjetu”, njegovi su skupštinari 1895. godine inicirali izgradnju električne centrale u Dugoj (danas Zagrebačkoj) ulici. Na prvoj skupštini bio je izabran za predsjednika ravnateljstva Stjepan Belošević, a sve radove oko izgradnje i opremanja varaždinske munjare preuzela je tvrtka „Ganz i drug“ iz Budimpešte. Potonja je do tada opskrbila strujom Rim, Beč, Budimpeštu, Barcelonu, Hamburg, Rio de Janeiro i druge
Stara razglednica otkriva nam kako je nekad izgledala varaždinska munjara
gradove. Varaždinci su, kako navodi lokalni tjednik iz tog vremena, s velikim zanimanjem pratili izgradnju munjare. Poslovi koje je vodio i nadgledao varaždinski graditelj Julije Willert dobro su napredovali te je već početkom srpnja 1895. električna centrala bila pod krovom, baš kao i kuća za stanovanje pokraj nje. Prof. Rudolf Horvat u svojoj knjizi „Povi-
U ovoj zgradi bili su smješteni generatori topličke munjare
jest grada Varaždina“ navodi da je nekako u to vrijeme počela i montaža strujnog voda. Električna struja prvo je stigla u gradsku vijećnicu, a potom je električna rasvjeta uvedena i u sve prostorije Gradskog kazališta. Samo spomenuta investicija opteretila je gradsku blagajnu za više od 4.000 forinti. Munjara je ubrzo dobila i prvog ravnatelja – inače gradite-
Varaždinci su s velikim zanimanjem pratili izg
lja i mjernika, Vjekoslava Luterottija. Posljednji strujni stup postavljen je 17. kolovoza 1895. na početku Duge ulice, a potom je munjara počela polagati podzemni kabel po ulicama
U varaždinskoj munjari postoji zbirka starih električnih uređaja
SINIŠA SOVIĆ
munjaru i “zaplivao
gradnju munjare koja je nakon temeljite obnove ponovno zasjala
u bivšem „nutarnjem“ Varaždinu. Sredinom listopada postavljaju se i rasvjetna tijela s ugrađenim žaruljama. Varaždin je 17. prosinca 1895. napokon „zaplivao u moru svjetla“.
U munjari su ugrađena tri parna stroja, svaki od 70 KS s pripadajućim generatorom od 50 kW Iako je električna centrala svake godine povećavala svoju djelatnost i isporučivala sve više struje, “Prvo Hrvatsko varaždinsko dioničarsko društvo za električnu rasvjetu” je nakon tri godine ipak zapalo u dugove. O tom problemu raspravljala je 10. ožujka 1899. godine skupština
tog društva. Za proizvodnju struje u prethodnoj godini munjara je potrošila 21.292 metrička centa ugljena i više od pet tona ulja. Naime, u to vrijeme u munjari su bila ugrađena tri parna stroja, svaki od 70 KS s pripadajućim generatorom od 50 kW i struja je za javnu i privatnu rasvjetu prodavana isključivo noću. Kako bi se nadoknadio nastali dug od čak 70.000 forinti, tvrtka Ganz i drug iz Budimpešte preuzela je nove dionice u vrijednosti od 65.000 forinti. Nakon ove transakcije, dionička glavnica narasla je od 135 na 300 tisuća forinti. Pogon s parnim strojevima napušten je 1910. godine kada su nabavljeni Diesel motori, jedan od 250 KS i drugi od 100 KS. Treći, motor od 375 KS kupljen je i ugrađen 1919. godine. Cijeli sustav značajnije je moderniziran 1928.
godine radi prelaska s jednofazne na trofaznu struju. Osim Varaždina, s električnom centralom su se u godinama prije početka Prvog svjetskog rata ponosile jedino Varaždinske Toplice.
Mala munjara Njena izgradnja i puštanje u pogon 1909. godine, bili su prvenstveno uvjetovani potrebama tog glasovitoga kupališnog lječilišta. Za pogon munjare u Varaždinskim Toplicama je služio tzv. „saugass motor“ (pogonjen plinom koji nastaje suhom destilacijom drveta) od 16 KS, proizveden 1908. godine. Manju električnu centralu za vlastite potrebe 1913. godine izgradio je ugljenokop Ivanec. Godinu dana kasnije i Kaznionica Lepoglava pušta u pogon svoju munjaru.
E neće struja u grad kojim šeću svinje i krave! Iako je izgledalo da će u baroknom gradu još sredinom 1893. godine zasjati prve električne sijalice, ta se želja Varaždincima nije ispunila. Naime, na dobro obrazložen prijedlog „Odbora za električnu rasvjetu“ Zastupstvu grada Varaždina da se odmah pristupi uvođenju električne struje, reagirao je zastupnik David Hönigsberg, glasujući protiv. - Nema potpune računice o elektrifikaciji Varaždina. A i što će Varaždincima već sada električna rasvjeta, kad se još klate za kravama i svinjama, koje se šeću kroz grad. Nije još uvedena kanalizacija i grad je nečist – ustvrdio je zastupnik zatraživši pritom od članova spomenutog Odbora, koji su bili u inozemstvu zbog elektrifikacije, da iznesu svoje zapažanje o tome jesu li strani gradovi s električnom rasvjetom prljavi kao što je bio Varaždin. Na ovakvo omalovažavanje i vrijeđanje građana i grada Varaždina prosvjedovao je prof. dr Adolf Jurinac koji je zagovarao dostavu električne energije u grad. - To što se građani Varaždina bave stočarstvom, mljekarstvom i što krave prolaze gradom na pašu, to nije nikakav protudokaz, već samo tvrdnja da građani i na taj način privređuju. Kroz grad Písek teče rijeka Vltava koja je puna smrada, pa je ipak on elektrificiran. Zašto to ne bi bio i Varaždin, koji je u svijetu poznat kao dični grad i hvaljen po ljepoti i baroku – poentirao je Jurinec. Elektrifikacija je na kraju odgođena, ali ne zbog stoke i smrada, nego zbog vremena koje je trebalo pojedinim zastupnicima na čelu s Hönigsbergom i gradonačelnikom da postanu dioničari Društva za električnu rasvjetu! Nažalost, nije to bilo ni prvi, a ni posljednji put da u Varaždinu radi gramzivosti pojedinaca u gradskoj vlasti propadnu korisne stvari za sve građane.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.37
Dugoj ulici te uvođenja električne rasvjete u Varaždinu
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.32
SAMOZATAJNI UMJETNIK Miroslav Prikratki na dnu mora
Prvi put izlaže svoja kulturnoj javnosti i o
>> Nemiran duh ovog uspješnog varaždinskog poduzetnika ispunjen je kreativnim emocijama koje im
Piše: Josip Novak Foto: Siniša Sović
U današnje digitalno doba koje uspješno otvara nove horizonte suvremenoj umjetnosti, pravi je gušt u Varaždinu pronaći i upoznati umjetnika kakav je Miroslav Prikratki. Naime, njemu ne pada na
Svoj atelje u u Padovčevoj ulici Prikratki je inicijalno namjeravao jednog dana pretvoriti u “Muzej alata“ pamet da robuje naslijeđenim temama i sveprisutnom cyber okruženju.
Retro efekt Potražili smo ga u njegovom osebujnom ateljeu u u Padovčevoj ulici kojeg je inicijalno želio pretvoriti u “Muzej alata“. Srećom, nemiran duh ovog uspješnog varaždinskog poduzetnika ispunjen je kreativnim emocijama, te je iz razonode počeo uređivati vlastite nekretnine u retro stilu.
Inspiracije mu nikad ne nedostaje
- Već pet godina od različitih predmeta „s patinom“ intenzivno stvaram različite instalacije i
skulpture. Raditi u tehnici „ready made“ nije jednostavno radi korištenja različitih materijala. Kada
god stignem, odlazim u potragu za starim alatima, metalnim, drvenim i kovanim uporabnim predmetima. Ponekad ih dobijem kao poklon od prijatelja, kupujem ih na staroj krami i buvljacima, a radi nekih sam morao i zaroniti – otkrio nam je Miroslav Prikratki koji je dosad za svoje radove dobio brojne pohvale, poglavito od prijatelja i poznanika. No, njegova priča iz majstorske i umjetničke radionice, koja oduševljava i turiste, koji slučajno provire ili uđu u dvorište prepuno panoa s tematski selektiranim alatima, ovih će dana dobiti novu dimenziju. Naime, ohrabren pozitivnim dojmovima, te pohvalama i poticanjem kolega umjetnika iz zagrebačke udruge Fortuna-ART, odlučio je svoje radove napokon pokazati široj publici. - Zanima me reakcija kulturne javnosti kojoj ću se u petak, 5. lipnja, prvi put predstaviti s pedesetak mobilnih instalacija u svetokriškom dvorcu. Veliku podršku u radu mi daje obitelj, poglavito sin Marko koji također obožava starine s umjetničkim štihom – kaže Prikratki koji neke svoje instalacije, poput haustora krcatog motivima na temu bici-
osebujna djela odmah uz Picassova
maju posebnu dimenziju
kla, ipak neće moći transportirati u Sveti Križ Začretje. Izložba umjetničkih djela “Kvartet“ na kojoj sudjeluje je projekt koji po zamisli organizatora na osobit način povezuje inspiratora kubizma i sugestivnog ekspresionizma Pabla Picassa, akademsku umjetnicu i restauratoricu Viktoriju Rabžajevu, klasika hrvatske naivne umjetnosti Franju Klopotana i Miroslava Prikratkog. Kod našeg umjetni-
Neke instalacije, poput haustora krcatog motivima na temu bicikla, neće moći izložiti u svetokriškom dvorcu ka, rođenog 1952. godine u Varaždinu, koji potiče iz skromne obitelji tekstilnih radnika, zapravo ne postoje motivi koje možemo svesti pod “već viđeno“. Stoga ne sumnjamo da će njegova djela naslovljena „Križ“, „Okac“, „Željezo i konj“, „Kolarija“ i druga, zasigurno steći naklonost publike.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.33
a i buvljacima pronalazi elemente svojih instalacija
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.42
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.43
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.44
NOĆNU SMJENU proveli smo s pekarima u njihovom poslu, a koj Piše: Valerija Mihalić Sinimo: Siniša Sović
Miris toplog, svježe pečenog kruha uvijek u nama probudi neke dobre emocije, a ako dobar miris prati i još bolji okus, gastronomskom užitku nema kraja. Uz doručak, ručak ili večeru, kruh je velikoj većini ljudi neizostavan dio obroka. Netko ga jede u manjim, netko u većim količinama, ali jedno je sigurno – rijetko tko može bez kruha. A kako izgleda sam proces stvaranja i pečenja kruha te koja je tajna onog dobrog u kojem uživaju naša nepca, provjerili smo u Pekari „Toplice“ Josipa Balažinca. Pekara „Toplice“ otvorena je 2010. godine. Započelo se s četvero ljudi, a zahvaljujući dobrim ulaganjima i širenju poslovanja, danas u pekari radi njih 11. – Bez obzira na krizu kontinuirano širimo poslovanje. Posluje se dobro jer ljudi svakodnevno kupuju kruh. Ipak, posljednjih godina morali smo ići dolje s cijenama kruha jer tako diktira konkurencija. Koliko je to dobro, pokazat će vrijeme – rekao je Josip Balažinec, vlasnik i direktor pekare. Da je proizvodni proces kruha specifičan, uvjerili smo se u samoj pekari. Cijeli proces traje oko sat i pol, od miješanja brašna s kvasom, solju i aditivima u mikseru, pa do stavljanja na stol, oblikovanja kruha, potom odlaganja smjese u komoru za dizanje i naposljetku pečenja kruha. – To je vrlo specifičan proces, a ljudi najčešće nemaju predodžbu kako se kruh proizvodi u samoj pekari. Iza jednog kruha je puno posla i truda da bi izašao na police u trgovine onakav kakvog ga mi kupujemo – objašnjava Balažinec. A koja je tajna dobrog kruha? U Pekari „Toplice“ kažu da je sve u zadovoljstvu kojim se kruh radi i peče.
S pekarima na 50 stupnjeva Celzijevih
Naš kruh ima dušu, mijesimo ga ručno, kao što se to nekad radilo – Za naš kruh volimo reći da ima dušu. To je specifično zato jer ga još uvijek radimo na onakav način kako su radili nekada. Mi ne radimo kruh industrijski, kao što to rade velike pekare koje kruh i smrzavaju. Mi svakodnevno pečemo friški kruh,
na način kako se to nekad radilo. Tri četvrtine procesa proizvodnje kruha radi se na ruke, pa stoga velimo da je naš kruh specifičnijeg okusa i doista ima dušu – smatraju u pekari. U kruh stavljaju osnovne stvari. Brašno, kvas, sol, vodu i malo aditi-
va. Ne stavlja se puno aditiva, jer se svakodnevno peče svježi kruh, bez smrzavanja. Time u pekari garantiraju i kvalitetu i dobar okus kruha. Najprodavaniji je još uvijek polubijeli kruh. Ipak, u ponudi je i tamniji kruh. – Trudimo se popularizirati
tamnije vrste kruha jer su zdravije, ali to vam ovisi o samom tržištu, odnosno o kupcima i njihovim željama. I polubijeli kruh je možda najzdraviji jer u njega idu samo sol voda, brašni, kvas i malo aditiva. Naravno, u određenim količina-
ma. U njemu nema umjetnih boja, nema puno aditiva , a svakodnevno se peče svježi – navodi Balažinec i dodaj kako uz kruh u ponudi imaju i peciva, bureke, standardnu pekarsku proizvodnju. Izrazito kvalitetan i popularan je kruh „peka“. Radi se o
tamnom raženom kruhu i to je vrhunac naše pekarske proizvodnje. Smatramo da je to dobar smjer u kvaliteti kruha pa se širimo u proizvodnji tamnog kruha, za kojeg nutricionisti smatraju da je zdraviji od primjerice bijelog.
Ono po čemu je Pekara „Toplice“ posebna je i dostava kruha na vrata. O čemu se točno radi, objasnio je direktor pekare Josip Balažinec. – Proizvodnju imamo na jednom mjestu te dvije trgovine u Toplicama. Na području grada Varaždinskih Toplica i pripadajućih naselja imamo i dostavu kruha. Dostava kruha funkcionira po principu da našim stalnim i poznatim kupcima ujutro dostavljamo svježi kruh. Ljudi su jako zadovoljni tim načinom kupnje. Mi ne radimo pokretnu prodaju, već isključivo dostavu kruha. Izdajemo račune ujutro u pekari i s tim računima dostavljamo našim kupcima kruh – ističe Balažinec te otkriva kako razmišlja i o mogućem izvozu svježih pekarskih proizvoda u Sloveniju. – Veće maloprodajne cijene kruha su u Sloveniji, a to je na sat vremena od nas. Stoga razmišljamo i o širenju poslovanja u tom dijelu i možebitnom izvozu pekarskih proizvoda u Sloveniju. Međutim, tu bi nam trebala pomoć i Hrvatske gospodarske komore, koja baš po tom pitanju i ne pomaže i nema sluha za to da pronađe neki model da se nama olakša poslovanje u inozemstvu – smatra Balažinec. Uz poznatu „peku“ Pekara Toplice ima još dvadesetak vrsta kruha i 40 vrsta peciva. Radi se u noćnoj smjeni, od 20 sati do četiri sata ujutro, a pekarima nije nimalo lako na temperaturama od 40 do 50 stupnjeva. Međutim, ekipa je dobra, uhodana i kvalitetno radi svoj posao. – Problem je naći dobre pekare jer je to danas deficitarno zanimanje. Međutim, mi smo okupili dobru ekipu, a najvažnije je da to prepoznaju naši kupci koji se svakodnevno vraćaju po naše proizvode – zaključio je Josip Balažinec, vlasnik i direktor Pekare „Toplice“.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.45
oja je tajna dobrog kruha, saznali smo u Pekari „Toplice“
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.46
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.47
14. OLIMPIJSKI FEST
Mališani iz vrtića
Velikom završnicom u nogometu i atletici na stadionu „Sloboda“ zaključen je 14. Olimpijsk Zajednica športskih udruga Grada Varaždina. Sveukupno je nastupilo je 500-tinjak mališana
SINIŠA SOVIĆ
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.48
Miškov kutak
Program je počeo svečanim mimohodom svih sudionika i paljenjem olimpijskog plamena, a prije nego što su klinci krenuli s natjecanjima u nogometu i atletskim disciplinama, trčanju na 50 metara, skoku u dalj, bacanju loptice i štafeti, pozdravili su ih gradonačelnik Varaždina Goran Habuš, koji je otvorio „Olimpijadu“, i predsjednik Zajednice Goran Vučetić. – Ovo je najljepši, najsimpatičniji i najslađi sportski događaj u Varaždinu. Djeca su okupljena oko sporta koji poručuje da se samo znanjem, trudom i upornošću dolazi do rezultata. Želim da djeca s tom porukom krenu u život, a poruka roditeljima, bakama i djedovima je da im uvijek budu podrška u životu – rekao je gradonačelnik Habuš. Predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina, Goran Vučetić, posebno je zahvalio odgajateljicama i odgajateljima dječjih vrtića koji svake godine s mnogo
ljubavi i truda pripremaju mališane za njihovo prvo veliko sportsko natjecanje. Ukupni pobjednici „14. Olimpijskog festivala dječjih vrtića Grada Varaždina“ su mališani grupe „Lavići“ iz vrtića „Bajka“, drugoplasirani su mališani vrtića „Čira-Čara“, a na trećem mjestu mališani vrtića „Koprivnička“. U nogometu su bile najspretnije djevojčice vrtića „Društvo naša djeca“, a kod dječaka mališani iz vrtića „Bajka – Lavići“. Pobjedničke ekipe štafete 4 x 25metara kod djevojčica i dječaka su „Bajka – Lavići“. Pobjednici skoka u dalj iz mjesta su Una Zajec iz vrtića „Trakošćanska“ i Lukas Njegovan iz vrtića „Bajka – Lavići“. U bacanju loptice su bili najbolji Sara Marković iz vrtića „Koprivnička“ i Adrian Štrlek iz vrtića „Bajka – Lavići“. Najbrži u trčanju 50 metara su Vita Bajsić iz vrtića „Bajka – Lavići“ i Roko Čović iz vrtića „Trakošćanska“.
ća Bajka ponovno briljirali
ki festival dječjih vrtića Grada Varaždina kojeg je organizirala a iz 16 dječjih vrtića s područja grada Varaždina
Ekipni poredak sveukupno djevojčice i dječaci
Por.
Dječji vrtić
Atletika
Nogomet
Ukupno
1.
BAJKA LAVIĆI, Varaždin
63
62
125
2.
ČIRA-ČARA, Varaždin
63
50
113
3.
KOPRIVNIČKA, Varaždin
52
58
110
4.
PANDA, Varaždin
51
58
109 102
5.
BAJKA ZMAJIĆI, Varaždin
52
50
6.
ZEKO, Varaždin
45
53
98
6.
DRUŠTVO NAŠA DJECA, Varaždin
40
58
98
8.
TRAKOŠČANSKA, Varaždin
59
25
84
9.
ALEJA, Varaždin
44
29
73
10.
SVETA URŠULA, Varaždin
48
23
71
11.
DRAVSKA, Varaždin
55
-
55
12.
GORTANOVA, Varaždin
54
-
54
13.
PINOKIO, Varaždin
17
30
47
14.
ZEČIĆ, Varaždin
43
-
43
15.
PALČIĆ, Varaždin
42
-
42
16.
BIŠKUPEC, Varaždin
39
-
39
Ekipni poredak ukupno - djevojčice Por. 1.
Dječji vrtić
Atletika
Nogomet
Ukupno
BAJKA LAVIĆI, Varaždin
31
30
61
2.
ČIRA-ČARA, Varaždin
32
28
60
3.
KOPRIVNIČKA, Varaždin
27
27
54
4.
PANDA, Varaždin
23
31
54
5.
BAJKA ZMAJIĆI, Varaždin
25
26
51
6.
DRUŠTVO NAŠA DJECA, Varaždin
18
32
50
25
6.
ZEKO, Varaždin
22
8.
SVETA URŠULA, Varaždin
30
30
47
9.
TRAKOŠČANSKA, Varaždin
29
29
10.
GORTANOVA, Varaždin
28
28
11.
DRAVSKA, Varaždin
26
26
12.
ALEJA, Varaždin
24
24
13.
PALČIĆ, Varaždin
21
21
14.
BIŠKUPEC, Varaždin
20
20
15.
ZEČIĆ, Varaždin
19
19
Ekipni poredak ukupno - dječaci Por.
Dječji vrtić
Atletika
Nogomet
Ukupno
1.
BAJKA LAVIĆI, Varaždin
32
32
64
2.
KOPRIVNIČKA, Varaždin
25
31
56
3.
TRAKOŠČANSKA, Varaždin
30
25
55
4.
PANDA, Varaždin
28
27
55 53
5.
ČIRA-ČARA, Varaždin
31
22
6.
BAJKA ZMAJIĆI, Varaždin
27
24
51
6.
ZEKO, Varaždin
23
28
51
8.
ALEJA, Varaždin
20
29
49
9.
DRUŠTVO NAŠA DJECA, Varaždin
22
26
48
10.
PINOKIO, Varaždin
17
30
47
11.
SVETA URŠULA, Varaždin
18
23
41
12.
DRAVSKA, Varaždin
29
29
13.
GORTANOVA, Varaždin
26
26
14.
ZEČIĆ, Varaždin
24
24
15.
PALČIĆ, Varaždin
21
21
16.
BIŠKUPEC, Varaždin
19
19
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.49
STIVAL DJEČJIH VRTIĆA GRADA VARAŽDINA
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.52
GASTRO
Marinade Marinade za meso
Dobre marinade čine meso ukusnijim i neizostavni su dio svakog roštilja Marinade su mješavina neke vrste masnoće i kiseline uz dodatak začina, s ciljem da djelomično omekšaju meso i začine ga. Meso se zato stavlja u marinadu do otprilike tri sata prije nego će ići na roštilj. Možemo ga držati i duže, do dva dana, ali u tom slučaju moramo izbjegavati dodati u marinadu veću količinu soli jer sol ima tendenciju izvlačenja
vlage iz mesa. Kod marinada morate paziti na još dvije stvari. Koristite li češnjak i luk, češnjak protisnite, a luk osolite i ostavite da odstoji. U marinadu dodajte samo sok od luka ili i njega jako dobro usitnite, gotovo do kaše. Jedino je važno da vam na mesu ne ostanu komadi luka ili češnjaka jer bi to moglo dovesti do njihovog zagorijevanja i gorčenja.
Osnovna marinada Sastojci: • 100 ml suncokretova ulja • 100 ml jabučnog octa • ½ čajna žličice soli • svježe krupno mljeveni papar • 3-4 češnja protisnutog češnjaka Protisnuti češnjak stavite u mužar, dodajte sol i papar,
pa uz žlicu ulja i octa dobro izmiješajte. Kad dobijete emulziju dodajte i preostalu količinu ulja i octa, pa time dobro natrljajte meso sa svih strana. Pogodna je za sve vrste mesa, kao i za ribu.
Kontinentalne marinade Sastojci: • korijander, senf, crveni papar • vino i luk Osnovna marinada kojoj ste pridružili dobro usitnjen luk, tucanu ljutu papriku, chilli papriku ili kajenski papar,
ocat zamijenili bijelim vinom, dodali usitnjenog peršina, lovora ili ružmarina, odgovarat će svinjetini, junetini, piletini.
Sezona roštilja Za dobar roštilj posebnu paž
Kako napraviti kv Započinje sezona roštilja i iznad svega druženja. Pozivaju se prijatelji, rodbina, znanci, svi oni koje srećemo u užurbanim zimskim susretima kada jedni drugima obećajemo - moramo se vidjeti, organizirat ćemo neku večericu, ali nikada za sve vremena. Prednosti roštilja su brojne. Prvo, neformalnost takvih susreta, jer sve je prirodno i spontano, nema kompliciranih jelovnika i dugotrajne pripreme, a o umoru od kuhanja da ne govorimo. No da bi pripremili dobar roštilj svakako moramo posebnu pažnju posvetiti pripremi namirnica za pećenje. Oko tih priprema uvijek se vode nekakve polemike tipa “a ja to radim ovako ili onako”, a te polemike ponekad prerastu u vrlo ozbiljna razmatranja ali i ljutnje zbog vlastitog nerazumijevanja ili podcjenjivanja znanja o pečenju roštilja. Takve rasprave ubrzo jenjavaju uz pokoju kapljicu gemišta ili hladnog piva koji spadaju uz obvezne radne uvjete majstora roštilja. Ustvari kada bolje promislimo priprema i pećenje mesa na žaru uopće nije jednostavno, ako želimo da ono bude mekano i sočno ali i dobro začinjeno.
Kako se priprema meso na žaru Pitanje koje si postavljamo gotovo svake sezone pred početak sezone roštilja. Vrsni majstori govore kako postoje dvije škole pripreme. Oni koji začinjuju i sole prije početka pečenja i oni koji mažu meso ili ribu dok je na roštilju, ali sole i papre tek kad pečeno meso stave na tanjur. Probali smo i jedno i drugo , ali smo nekako došli do zaključka kako su svinjetina, piletina, puretina, janjetina, te pljeskavice i ćevapćići puno bolji ako se prije začine što prema našem ukusu vrijedi za ribu. Govedina i teletina mnogo
Teksaška marinada Sastojci: • 200 ml pasirane rajčice • 3 žlice suncokretova ulja • chilli ili neka ljuta papričica • 2-3 češnja protisnutog češnjaka • Worcester, Tabasco ili chili umak Ne zaboravite, sirovu marinadu, nakon što ste izvadili meso, ne smijete koristiti na drugim jelima, a da je prije toga ne skuhate, jer bi u sebi mogla sadržavati mikrobe koji su u nju prešli sa sirovog mesa koje je u njoj ležalo. Slaže se sa svinjetinom, junetinom, piletinom.
su mekši ukoliko se sole poslije pečenja ali ih je dobro odmah nakon pečenja prekriti poklopcem ili alu-folijom te ih ostaviti na toplom pet do deset minuta kako bi se “podušila” odnosno dodatno smekšala.
Kako ispeći meso Najčešća greška pečenja na žaru je u prvom redu - prepečeno meso, koje je onda tvrdo, suho i bez ukusa. Kod domaće radinosti još se može (mada ne bi trebalo) slegnuti ramenima, ali kod profesionalaca koji nam takvo
Azijska marinada Sastojci: • 200 ml suncokretova ulja • 2 žlice soja sosa • žlica smeđeg šećera • 2 češnja protisnutog češnjaka • naribani đumbir • 50 ml višnjevače ili cherryja Koristite na manjim komadima mesa i mesu koje se kraće termički obrađuje, jer marinada sadrži šećer, poput svinjetine i piletine.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.53
žnju treba posvetiti pripremi namirnica
valitetan roštilj
Premazi za meso Ako vam je ostalo marinade, dodajte joj tekućine, u vidu temeljca, vina, piva ili malo vode i poslužit će kao premaz kojim možete premazivati, pa tako dodatno začinjati, ali i vlažiti meso na roštilju za čitavo vrijeme pečenja ili zadnjih 5-15 minuta, ovisno o sastojcima i vrsti mesa.
Osnovni premaz Sastojci: • 2 žlice suncokretova ulja • jabučni ocat • 200 ml temeljca ili vode • 2-3 češnja protisnutog češnjaka • začinsko bilje po želji • ½ čajne žličice soli, papar
I tu se možete poigrati varijacijama, pa umjesto suncokretova, dodati maslinovo ulje, vinski ocat ili sok i koricu limuna, a meso premazivati čitavo vrijeme pečenja, kod svakog okretanja. Premaz je pogodan za sve vrste mesa.
Premaz za junetinu
meso posluže u restoranima to je neoprostivo. Govedina, teletina i janjetina, kada ih se prepeče doslovno su upropašteni. To ne znači da kada razrežemo meso na tanjuru treba šikljati krv, čega se mnogi ljudi s pravom užasavaju. Ova vrsta mesa mora biti suho ružičasta u sredini! E, upravo u ovim bitnim nijansama vidi se majstorstvo onog koji peče na žaru - da zna napraviti pravu jačinu
i količinu žerave, da zna postaviti meso na gradelama, da ga ne muči previše nabadanjem, stiskanjem i okretanjem i da zna kada ga treba ukloniti s vatre. Ništa nije manje zahtjevno pečenje ostalih vrsta mesa: svinjetine, piletine, puretine koji apsolutno ne smiju biti ružičasti ili nepečeni, dapače. Ali, ne prepečeni i osušeni.
Kakvo meso kupiti Pripremači imaju isto tako važnu ulogu - meso treba znati kupiti, tražiti kod svih vrsta da su prošarane masnim dijelovima, napraviti prave mješavine mesa (npr. nešto telećih kotleta koji su u našim krajevima vrhunske kvalitete, svinjske vratine, svježe pancete ili rebaraca, junećeg steaka, domaćih hamburgera namijenjenih najmlađima koji neće biti puni soli i papra, pilećih krilaca), treba znati i fino začiniti to meso, pronaći marinade i začine koji svakom od njih pašu. I nikada zaboraviti da su piknik i roštiljanje namijenjeni opuštenom druženju, uživanju u lijepom vremenu i prirodi te neformalnostima. I na kraju, ukoliko kod vas ne postoji, uvedite praksu pomaganja u pripremi stvari i donošenja hrane i pića. Bit će svima lakše i što je najvažnije, ovakvih druženja bit će mnogo više.
Sastojci: • 100 ml goveđeg temeljca ili vode • 100 ml piva, 1 žlica senfa • ½ čajne žličice soli, papar • paprika, chilli prah ili kajenski papar • 2-3 češnja protisnutog češnjaka
• korijander prah ili list • Worcester ili Tabasco umak Sve sastojke pomiješajte, kratko prokuhajte, dotjerajte okus i provjerite gustoću.
Slatko-ljuti premaz ili glazura Sastojci: • 100 ml aceto balsamica • 3-4 žlice meda • chilli sos • ½ čajne žličice soli • svježe krupno mljeveni papar Stavite med i aceto balsamico u posudu i vrlo kratko prokuhajte da se med otopi. Začinite prema ukusu. Kod ovog
premaza vodite računa o tome da ga koristite kad je meso već pečeno. Premazano ostavite kratko vrijeme u sigurnom kutu roštilja (toplo mjesto koje nije direktno iznad izvora topline) da se umak upije. Ostavite umaka za dodatno preljevanje ili umakanje. Pogodan za piletinu i svinjetinu.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.58
AUTO zona
HYUNDAI GENESIS
Korejski napad na
Fiat 500X dobio jače motore i novi mjenjač Fiat je proširio ponudu modela 500X, kako bi bolje mogao konkurirati Opel Mokki. Tehnološki srodnik Jeep Renegadea dobio je turbobenzinca 1.4 sa 140 i 170 KS te ZF-ov automatski mjenjač s dvostrukom spojkom i devet stupnjeva. To je jedinstvena ponuda u klasi. U slabijoj verziji motor razvija 230 Nm i pokreće samo prednje kotače, a u Njemačkoj će stajati 23.150 eura (hrvatske cijene još nisu poznate). U snažnijoj sa 250 Nm ima pogon 4x4, po cijeni od 27.950 eura (u Njemačkoj). Usporediv Jeep Renegade stoji 29.600 eura. (ap)
Britanska internetska stranica GreenCarGuide predstavila je tražilicu u kojoj možete usporediti podatke o potrošnji i emisiji CO2 novijih automobila
Peugeot 208 BlueHDi rekorder u potrošnji Novi Peugeot 208 u izvedbi 1.6L BlueHDi 100 S&S postavio je novi rekord u potrošnji na velikim udaljenostima koji je homologirao UTAC. Prijeđeno je 2 152 km s 43 litre dizela, odnosno s prosječnom potrošnjom goriva od samo 2,0 l / 100 km. Taj rekord potvrđuje tehnološku izvrsnost dizelskih motora Euro 6 BlueHDi i njihov doprinos smanjenju emisije CO2. Uspjeh ostvaren je krajem travnja na probnoj stazi marke PEUGEOT u Francuskoj, Belchamp, pod nadzorom francuskog homologacijskog tijela automotosaveza UTAC. Strogo serijski PEUGEOT 208, opremljen motorom 1.6L BlueHDi 100 S&S i ručnim mjenjačem s pet stupnjeva prijenosa, vozio je 38 sati i 2 152 km, a potrošio samo 43 litre goriva! (ap)
!
DOBRO JE ZNATI
Pregled ‘manšeta’ može spasiti zglobove
Ako puknute manšete odmah ne izmijenite, trošak zamjene može biti velik. Kod starijih vozila, pogotovo ako ih redovito ne servisirate, preporučljivo je povremeno pregledati ‘manšete’ na homokinetičkim zglobovima. Naime, ono što počinje razmjerno malim proble-
mom, koji se za 200 do 400 kn rješava u servisu, brzo se pretvara u skupo oštećenje homokinetičkog zgloba. Oštećenje manšete, izvede kao kružna ‘harmonika’, uočava se po masnim mrljama na mjestima gdje je došlo do pucanja armirane gume. (ap)
a E-klasu, Seriju 5 i A6 1
autoportal.hr
U Mokricama je predstavljen novi korejski adut za premium visoku klasu - Hyundai Genesis. Za razliku od korejskog, japanskog i američkog tržišta, gdje se prodaje kao Genesis, po formuli Lexusa, Infinitija i Acure (elitnih brendova Toyote, Nissana i Honde), na europskom se nudi kao Hyundai Genesis, premda je oznaka Hyundai skrivena samo straga. Time se očito želi podignuti rejting osnovnih modela, nauštrb uspjeha koji bi Genesis imao bez ‘konfekcijskog prezimena’. Radi se o premium limuzini dugačkoj 499, širokoj 189 i visokoj 148 cm, uz međuosni razmak od 310 cm. Kraljevski opremljen Genesis 3.8 V6 HTRAC je 5-metarski auto čiju je opremu teško pobrojiti, a unutrašnjost je obložena kožom, brušenim kovinama i plemenitim drvom, dostupan je samo u jednoj, ali vrijednoj benzinskoj verziji. Pokreće se benzincem s direktnim ubrizgavanjem, koji iz 3778 cm razvija 232 KS pri 6000/ min. Snaga se automatskim mjenjačem s osam stupnjeva prenosi na sve kotače, a performanse su u skladu s rejtingom - do 100 km/h ubrzava za 6,8 s i postiže 240 km/h. Cijena je ipak ‘kamen oko vrata’. Premda je Genesis jeftiniji od slično motoriziranih Mercedesa E-klase, BMW-a Serije 5 i Audija A6, ako se dopune pogonom 4x4 i nabiju opremom, a po izvedbi je najmanje jednako prvoklasan, 599.990 kn je puno (nažalost i zbog trošarine od 165.214 kn).
PSA 2020. izbacuje drugu generaciju električnih autiju Francuska automobilska grupacija PSA Peugeot Citroen za pet godina u salone stiže s drugom generacijom električnih vozila. Predsjednik tvrtke Carlos Tavares rekao je da će autonomija biti bitno povećana, a cijena manja. Automobili će koristiti nadolazeću EMP1 platformu na kojoj će se voziti i budući
modeli tvrtke B i C segmenta. Tavares je dodao da je osnovao novi odjel okrenut razvoju samo električnih autiju. Prije toga PSA će predstaviti plug-in hibrid. To će se dogoditi 2019., a ‘zeleno’ vozilo proizvest će se na EMP2 plat-
formi, koju će dijeliti s idućom generacijom modela Peugeota 508 i Citroena C5. (ap)
Provjerite geometriju kotača i istrošenost guma. Ako primijetite da automobil vuče na jednu stranu napravite geometriju kotača, ako gazni profil ne doseže barem sredinu kovanice trebaju vam nove gume.
2
Pobrinite se da snaga akumulatora bude na zadovoljavajućoj razini. Zimsko vrijeme posebno je štetno za akumulator. Ako je akumulator stariji od četiri godine pripremite se za skoru zamjenu.
3
Kako temperatura raste, važno je kako biste bili sigurni da vaš automobil, odnosno motor bude dovoljno ohlađen. Otvorite poklopac automobila kada je motor hladan i provjerite razinu svih tekućina te dolijte ukoliko nedostaje.
4
Prije odlaska na duža putovanja provjerite kočnice. Ako je kočioni sustav na vašem automobilu glasan i grub, onda postoji dobra šansa za zamjenu istih.
5
Očistite prostor unutar vašeg automobila. Hladno vrijeme je vjerojatno dovelo do nakupljanja nepotrebnih pomagala za čišćenje snijega i leda. Također je preporučljivo dobro oprati vanjsku podnicu automobila.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.59
Pripremite automobil za toplije vrijeme
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.54
Dom i interijeri
“Salone del Mobile“ postavio
Unesite u dom pun
Na najprestižnijem, 54. izdanju sajma namještaja „Salone del Mobile“ u Milanu u Italiji je održan i sajam rasvjete, uredsk Piše: Monika Galović Rolich, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr
Na ukupnoj površini od 201.700m2, svoje dizajnerske proizvode izložilo je 2.106 izlagača te 700 mladih dizajnera. Sajam je posjetilo 310.840 posjetitelja, a 69 posto izlagača sačinjavale su inozemne tvrtke. Salone del Mobile je najvažniji sajam koji postavlja trendove u opremanju interijera u cijelom svijetu, a ove godine poručuje: „Ispričajte priču“. Priča se odnosi na stvaranje ugodne atmosfere te postavljanje vlastitih ideala ljepote u prostor. Inspiraciju možete naći posvuda, a osobito u umjetnosti, ljudima, putovanjima. Ovogodišnja odredišta najpoznatijih svjetskih dizajnera bila su Miami te oživljavanje 80-tih godina prošlog stoljeća, sjeverna Europa u svom minimalizmu i pastelnim tonovima te osobito Afrika kroz etno izričaj. Elementi namještaja se mogu transformirati, oblikovno i funkcionalano, pa tako i prostor postaje dinamičan i promjenjiv, ovisno o potrebama i raspoloženjima njegovih korisnika.
Razigran dječji svijet Dječji svijet, razigran i veseo u živim bojama, može se kao trend provući i u ostale dijelove interijera i to kroz pojedinačni element namještaja ili cjelokupni prostorni događaj. Mnogi dizajneri su svoju inspiraciju za dizajnerske komade namještaja našli upravo u „dječjem svijetu“ te ih na osebujan način pretvorili u „ozbiljne“ proizvode. Trendovi nikako nisu zanemarili prirodne ugođaje u prostoru. Oni se prvenstveno postižu postavljanjem biljaka većeg formata, koje formiraju „unutarnje vrtove“. Zona takvog vrta može biti integrirana ili odvojena staklom od ostatka prostora. U manjim prostorima se mogu postaviti pojedinačne biljke ili samo jedna, ali obavezno X(X)L dimenzije. Biljke postaju sastavni dio interijera poput namještaja. Trendovska boja je crveno smeđa, ali prate ju i ostale „nečiste boje“, bogate oksidima i pigmetima, a izviru iz nijansi tirkizne, boje borovnice i ječma. Prisutne su i varijacije od crvene do ljubičaste.
Priča bez kraja Rasvjeta je izuzetno važan element interijera koji značajno utječe na njegovu mogućnost transformacije i priču koja nikad nije ispričana do kraja. Dizajneri idu čak korak dalje i svje-
tlošću stvaraju 4. dimenziju prostora: aktiviraju zidove, stropove ili podove, koji reguliraju rasvjetu. Tako prostor postaje dinamičan u pravom smislu te riječi: kroz aktivne plohe i dinamičnu izmjenu intenziteta i načina rasvjete. Kada je riječ o materijalima, njihova paleta je vrlo široka. U primjeni je i dalje vodeće drvo, a u kombinaciji s njim koristi se metal, staklo, plastika. Primjena tkanina je također vrlo popularna, pa su u modi tapecirane fotelje, stolice, kreveti, taburei. Oni se izrađuju i u kombinacijama materijala: drvo – tkanina, metal – tkanina ili plastika tkanina. Strukture koje imitiraju beton su vrlo popularne i često se kombiniraju s drvenim plohama. Kamin postaje nezaobilazan dio dnevnog boravka i spavaće sobe, a pri tome se misli i na kamine na bioetanol, koji se ne priključuju na dimnjak i mogu se
no udobnosti i svoje osobnosti
ke opreme kao i već tradicionalni Salone Satellite na kome svoje radove predstavljaju mladih dizajnera iz cijelog svijeta
Mnogi dizajneri su svoju inspiraciju za dizajnerske komade namještaja našli upravo u „dječjem svijetu“ te ih na osebujan način pretvorili u „ozbiljne“ proizvode postaviti u bilo koji stambeni prostor. Kada je riječ o kaminima ovog tipa, trend je njihove ugradnje u namještaj, a ne više postave na slobodni zid.
Naglašena udobnost Udobnost je osobito naglašena. Garniture za sjedenje u dnevnim boravcima su velikih dimenzija, s mogućnošću transformacije te popraćene udobnim foteljama i tabureima. Ukoliko postavljate dvosjed i trosjed umjesto kutne garniture, slobodno odaberite dva dizajnerski različita elementa, različitih boja, poveznicu napravite ja-
stučićima ili nekim drugim detaljem. Ovakvom postavom ćete biti potpuno u trendu. Kreveti u spavaćim sobama su također izrazito masivni i udobni, često s tapeciranim uzglavljem i mnoštvom jastučića. U spavaćoj sobi je uz kamin postavljen i televizor te ugrađen u garderobni ormar ako pozicija u prostoru to dozvoljava. Ovdje se formira i radni kutak tako da spavaća soba dobiva i funkciju radne sobe. Na ovaj način ona postalje puno bolje iskoristiva što je osobito važno u manjim stambenim prostorima. Ukoliko želite slijediti najnovije trendove u
uređenju svog doma, držite se retro ili etno stilova prilagođenih potrebama današnjice, unesite puno udobnosti i svoje osobnosti te se poigrajte rasvjetom, nezaobilaznim elementom svakog interijera.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.55
najnovije trendove u opremanju interijera
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.56
SAVJETUJEMO Organizirajte trendovsku grupu za sjedenje
U Dnevnom boravku stvorite dojam
Grupa za sjedenje sastavni je dio svakog dnevnog boravka. To je prostor u kome provodimo dosta vremena pa Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr
Grupa za sjedenje sastavni je dio svakog dnevnog boravka. To je prostor u kome provodimo dosta vremena pa je važno da je dobro organiziran, udoban i atraktivan. Najnoviji trendovi koketiraju sa različitim stilovima pa tako i ova grupa postaje vrlo ležerna i fleksibilna, spajajući elemente koji su do nedavno bili nezamislivi.
Foteljice su in Igra različitim bojama, materijalima i oblicima je vrlo važna u oblikovanju ovog prostora. Pri tome je potrebno voditi računa i o veličini prostora. Vrlo je važno da je ova zona vizualno prozračna, tj. nezasićena elementima namještaja. Stoga odaberite dimenziju
trosjeda ili kutne garniture koja će biti proporcionalna površini. Trendovi nameću postavu jedne ili više foteljica pa je preporuka uzeti manji element koji će biti nadopunjen foteljicama. Upravo one stvaraju fleksibilnost ovog prostora, jer ih je lako razmještati u različite zone ili prostore, koristiti za radni kutak, kutak za čitanje ili će biti sastavni dio grupe za sjedenje. Moderne sjedeće garniture su niskog naslona, vizualno mekane i zaobljenih formi. Mogu biti pravokutne ili ovalne, ovisno o elementima namještaja. Način organizacije sjedenja je vrlo raznolik, ali one kreativne je poželjno smjestiti u veće prostore. Foteljice svakao trebaju biti u retro stilu. Bojom i vrstom tkanine se razlikuju od dominantnog sjedećeg elementa. Ukoliko ih je više, ne moraju biti povezane
bojom, niti oblikom..., sve je dozvoljeno. Upravo će ovakve kombinacije stvoriti dojam ležernosti i ugode, oslobođen pravila i prepreka u kreativnosti.
Kutak za čitanje Klub stolić može biti pravokutnog ili ovalnog oblika, ali je poželjno da je sastavljen iz nekoliko elemenata. Drvo, kamen, metal i
staklo su materijali koji se najčešće kombiniraju. Ukoliko su različitih visina i širina, fleksibilnost će im biti veća, a tako i mogućnosti kombiniranja. U trenu ćete stvoriti kutak za odmaranje ili čitanje koji se sastoji od izdvojene foteljice i jednog od stolića iz kompozicije, ili intimniju zonu za razgovor. Iskoristite sve mogućnosti prostora i ovakvih
Foteljice svakao trebaju biti u retro stilu. Bojom i vrstom tkanine se razlikuju od dominantnog sjedećeg elementa. Ukoliko ih je više, ne moraju biti povezane bojom, niti oblikom
Arflex
a je važno da je dobro organiziran, udoban i atraktivan
elemenata. Tepih je obavezan element grupe za sjedenje. Vizualno formira granice prostora i daje osjećaj topline i ugode. U trendu su etno motivi, apstraktni ili cvijetni uzorci te geometrija. Vrlo trendovski crno-bijeli geometrični uzorci se odlično kombiniraju sa živim bojama, dajući prostoru intenzivan izražaj. Za sve one sklone mirnijem ugođaju se preporučuju pastelni tonovi sa apstraktnim uzorcima. Rasvjeta ovog prostora je vrlo važna za ukupan ugođaj. Velika rasvjetna tijela i samostojeće lampe su nezaobilazan element u grupi
Nekretnine Croatia d.o.o. VAŠA agencija za poslovanje nekretninama. www.nekretninecroatia.com.hr mob. 095/19 80 635 e-mail: realestatecroatia@mail.com Frana Supila 48, 42000 Varaždin
za sjedenje. Obavezno je u retro stilu, ali je način postave u prostor vrlo kreativan i dekorativan i u situacijama kada rasvjeta nije u funkciji. Zidove dekorirajte slikama, a prostor zelenilom. U trendu su biljke koje vizualno zauzimaju puno prostora, stoga nemojte štedjeti na količini bilja. Obrt G&N vrši usluge: - čišćenje (kuća,stanova, poslovnih prostora i stubišta zgrada) - glačanje - uređenje interijera (popravak i sklapanje namještaja; namještaj po mjeri; idejna rješenja prostora). Informacije na mobitel: 098/903 07 14
Ninex 1/4
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.57
ležernosti i ugode
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.60
Game & tech world Atraktivan dizajn Samsung Galaxy S6
LG predstavio novi G4 smartphone LG je u New Yorku predstavio svoj novi flagship G4. Uređaj dolazi s pomalo zakrivljenim IPS zaslonom dijagonale 5,5inča kojeg uz QHD rezoluciju od 2560 x 1440. Prema navodima proizvođača zaslon G4 modela u odnosu na zaslon koji je ugrađen u prošlogodišnji G3 model je 25% svjetliji, ima 20% širi raspon boja, te 50% bolji kontrast. LG se odlučio na ugradnju šesterojezgrenog procesora. Riječ je o 64-bitnom Snapdragon 808 modelu uz kojeg dolazi i Adreno 418 grafika. Po pitanju memorija kako radnih tako i podatkovnih, LG se odlučio na kombinaciju 3 GB RAM-a i 32 GB podatkovnog prostora. Pozadinska kamera je 16 megapiksela sa optičkom stabilizacijom slike, a baterija ima kapacitet od 3.000 mAh.
Windowsi 10 su zadnji Windowsi koji će biti izdani na već ustaljeni način - kao samostalna verzija, nadalje slijede samo nadogradnje
AMD radi na novoj Zen arhitekturi za procesore
AMD za iduću godinu priprema novu generaciju procesora. Prema najavama nova bi Zen x86 CPU arhitektura trebala donijeti znatno bolje performanse. Novi dizajn donosi 40% veći broj instrukcija po taktu u odnosu na Bulldozer jezgre. AMD-ovi FX procesori s Zen jezgrama će se na tržištu pojaviti tijekom 2016. godine, bit će proizvedeni u 16 ili 14-nanometarskoj FinFET tehnologiji, a bit će podržani putem nove AM4 platforme. Riječ je o platformi koja donosi podršku i za DDR 4 memoriju. AMDovi APU čipovi u 2016. godini neće uključivati Zen jezgre, a pojava 64-bitnih ARMv8 jezgri poznatih pod kodnim imenom K12 na tržištu odgođena je za 2017. godinu.
vraćaju Galaxy u
Samsung Galaxy dolazi u dvije verzije, klasičan S6 nasljednik je m kojeg krase zaobljeni rubovi ekrana što je Samasung prvi put pre Šesta generacija Samsungovog flagshipa donosi pregršt noviteta u odnosu na prethodnike. Najveći pomak u odnosu na prošle modele je odustajanje od uporebe plastike pri izradi kučišta. Iako je Samsung dugo odolijevao trendu koju su nametnuli Apple i HTC, čini se da su u kompaniji napokon shvatili da plastika ne može zamijeniti premium osjećaj i izgled kao metal. Okvir novog Galaxyja izrađen je od metala, a predanja i stražnja strana od stakla sa Gorilla Glass 4 premazom koji garantira čvrstoću i otpornost na lomljenje. Glaxy S6 donosi još jednu novost, a to je korištenje
Exynos SoC-a koji je razvijen unutar kuće. Novi osmojezgreni procesor i tri gigabjata ugrađene memorije osiguravaju vrhunske performanse u svim uvjetima. TouchWiz je dodatno optimiziran te je rad ugodniji, a aplikacije se pokreću instantno, bez kašnjenja kao što je to
PREDNOSTI + Dizajn i materijali + Čitač otisaka prstiju + Ugrađeni hardver + Kamera
NEDOSTATCI - Nema utor za memorijske kartice - Baterija nije izmjenjiva
znao biti slučaj s prethodnim verzijama. Samsung je poradio i na čitaču otisaka prstiju, sada je za otključavanje mobitela dovoljno prisloniti prst na čitač. Promjene koje se neće svidjeti mnogima su izostanak utora za memorijsku karticu (u ponudi su modeli s 32, 64 i 128 GB memorije), neizmjenjiva baterija te izostanak certifikata za vodootpornost. Ono u čemu Samasug briljira naspram konku-
The Witcher 3: Wild Hunt u prodaji Nakon mjeseci isčekivanja ljubitelji RPG-a napokon mogu zaigrati i treći nastavak jedne od najboljih igara iz ovog žanra - The Witcher 3. Prema prvim reakcijama dugorajno čekanje se isplatilo, radi se o kvalitetnoj igri s ogromnim prostranstvima i brojnim zadacima koji čekaju da ih izvršite. Da lutanje nebi bilo dosadno i monotono brine se odlična grafika i dizajn terena koji u ovoj igri podiže ljestvicu ostalim naslovima. The Witcher 3: Wild Hunt nas ponovo stavlja u ulogu profesionalnog lovca na demone Geralta koji je ovaj put u potrazi za djetetom iz proročanstva što će ga odvesti u zanimljiva područja i suprotstaviti brojnim protivnicima. Kao i ranije, naše odluke za sobom povlače posljedice koje se provlače kroz cijelu igru.
modela S5, a Galaxy S6 Edge potpuno je novi model edstavio na Noteu 4
Iako je Samsung dugo odolijevao trendu koju su nametnuli Apple i HTC, čini se da su u napokon shvatili da plastika ne može zamijeniti premium osjećaj i izgled kao metal rencije je odličan QHD zaslon rezolucije 2560 x 1440 s gustoćom piksela od čak 577 ppi i 16 megapikselna kamera koja je jedna od najboljih u klasi. Ugrađena baterija kapaciteta 2600 mAh dovoljna je za jedan dan prosječnog korištenja bez punjenja, a u slučaju da vam se
mobitel ranije isprazni tehnologija brzog punjenja omogućuje 4 sata rada nakon samo 10 minuta punjenja. Samsung Galaxy dolazi u dvije verzije, klasičan S6 prodaje se po cijeni od 6000 kuna, a za S6 Edge kojeg krase zakrivljeni rubovi ekrana koštat će vas 1000 kuna više.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.61
n i performanse vrh ponude
Glazba RECENZIJA ALBUMA
Bill Fay
Who Is The Sender? Slušajući stihove Billa Faya, skeptici bi sigurno krenuli drvljem i kamenjem po ovom britanskom povratniku na glazbenu scenu koji je 2012., četiri desetljeća nakon objavljivanja njegova do tada posljednjeg albuma, zasjao s albumom “Life Is People”. Naime, danas nitko više ne voli one jednostavne, temeljne ideje koje je John Lennon tako lijepo predstavio svijetu, a to su one o toleranciji, miru, povratku pravim vrijednostima. “Underneath The Sun” i jednako snažna “War Machine”, ponajbolje su pjesme s albuma koje su toliko jake kao zasebna ostvarenja da se teško odvojiti od njih i krenuti dalje s pločom. Na sreću, ta snaga koja proizlazi iz kristalno čiste, emocijom nabijene melodije Faya
ne napušta tako lako pa nam on do kraja svoje zbirke od 13 pjesama pruža još nekoliko trenutaka istinskog užitka. Iako je autor svjestan svih boljki današnjeg društva u kojem smo, kako primjećuje u pjesmi “War Machine”, na neki način svi ubojice, njemu ne nedostaje tog kršćanskog optimizma koji se očituje u krasnoj, prigušenoj gospel himni “Bring It On Lord” ili u rezolutnom ponavljanju stiha “We’re gonna change this world” u pjesmi “Order Of The Day”. Ta borba razočaranog realista i vjerom inspiriranog idealista koja se odvija u jednom čovjeku primjetna je tijekom cijelog albuma. Kad bih morao odgovoriti na pitanje tko je u toj borbi odnio pobijedi, rekao muzika.hr bih: dobra glazba.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.62
ENIGMATIKA
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.63
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.64
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.65
POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”. Dobitnik poklon križaljke iz prošlog broja: Boris Krsnik, F. Kurelca 9, 42000 Varaždin
Poklon križaljka Ime i prezime Adresa Broj mobitela
Rješenje
svakom manjem kvadratu moraju biti brojevi od 1 do SUDOKU Udevet bez ponavljanja (matematika nema veze s igrom - nema nikakvih zbrajanja, oduzimanja, množenja...). Također u svakom vodoravnom i okomitom redu moraju biti brojevi od 1 do 9, također bez ponavljanja.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.66
Znanost, psihologija i zdravlje Koji biste oblik odabrali: Trokut, kvadrat ili krug? Evo što to govori o vama… Susan Dellinger doktorica znanosti, nakon desetljeća rada kao savjetnica za uspješno upravljanje osmislila je izvanredan test za prepoznavanje slabosti i vrlina osoba. Ljude je podijelila u pet kategorija. Ovisno o odabiru geometrijskog tijela, kruga, trokuta, pravokutnika, kvadrata ili cik-caka procjenjuju Autor: prenosi atma.hr (dnevno.hr) se slabosti i vrline osoba.
Kvadrati: neumorni, radišni i racionalni Volite naporno raditi, razboriti ste i uvijek želite završiti ono što ste započeli. Strpljivi ste i metodični, skupljate informacije te ih sustavno slažete kako biste lakše došli do njih kad vam zatrebaju. Kolege vas smatraju stručnjacima, no niste dobar rukovoditelj. Detaljnim provjeravanjem usporavate odlučivanje na poslu. Ljudi koju su izabrali kvadrat neumorni su radnici, no racionalnost ih sprječava od povezivanja s kolegama. Dobre strane: organiziranost, mentorstvo, odgovornost, senzibilnost, ozbiljnost, sklonost zapažanju detalja, odlučnost. Loše strane: žale se i odupiru se promjenama.
Pravokutnici su u potrazi za sobom Pozitivne su im odlike znatiželja i hrabrost. Oni će pokušati učiniti ono što nitko dotad nije učinio i pitat će pitanja za koje prije nisu imali hrabrosti. Dobre strane: želja za promjenom, životna tranzicija. Loše strane: zbunjenost, nepredvidivost, nisko samopouzdanje, nekonzistentnost.
Trokuti su rođeni kako bi vodili druge Rođeni ste da vodite. Promišljeno i brzo analizirate situaciju, samopouzdani ste i želite uvijek biti u pravu. Mana vam je što teško priznajete pogrešku. Posao vam je sve, a nove informacije upijate kao spužva. Dobre strane: kontrola, kritičnost, inovativnost, inteligencija, logičnost, preciznost, skeptičnost, vizija, ambicija, kompetitivnost, odlučnost, fokusiranost, sklonost poštovanju hijerarhije, vodstvo, mudrost. Slabe strane: dogmatičnost, nestrpljivost, samoorijentiranost.
Najčešći simptomi glavobolja, bolovi u
Sindrom kroničn
Sindrom kroničnog umora, također poznat pod kraticom ME (mij rusni sindrom, premda u porastu, još uvijek mnogim liječnicima p Atma.hr (altrenativa.hr)
Najčešći simptomi ovoga sindroma su osim samog umora: grlobolja koja se vraća, bolovi u mišićima, oticanje limfnih čvorova, slabost, crijevni problemi i poteškoće s probavom, glavobolja, gubitak koncentracije, smetnje vida i depresija. Sindrom kroničnog umora, također poznat pod kraticom ME (mijalgični encefalomijelitis) ili sindrom post-virusnog umora i post-virusni sindrom, premda u porastu, još uvijek mnogim liječnicima predstavljaju problem kod dijagnosticiranja. Neki misle da je ME posljedica kronične infekcije Epstein-Barr virusom (koji je također uzročnik infektivne mononukleoze), no bolest može biti potaknuta različitim uzrocima. U mnogim će slučajevima uslijediti nakon virusne infekcije, no na pojavu bolesti mogu također utjecati cijepljenje ili hormonski i genetski faktori. Velik raspon simptoma otežava dijagnosticiranja bolesti, do kojeg se dolazi eliminacijom drugih mogućih bolesti. Simptomi mogu trajati mjesecima pa čak i godinama.
Liječenje ME Moderni način života stavlja prevelik teret na naš imunološki sustav; od ME može oboljeti svatko bez obzira na godine ili spol. Liječenje neminovno ovisi o individualnim simptomima, ali kombinacija fizičkih i psihičkih tretmana može biti djelotvorna kod ove bolesti (kon-
vencionalna medicina može malo ponuditi).
Aromaterapija Eterična ulja, koja se koriste za masažu kao i za kupku, pružaju relaksaciju i pridonose smanjenju stresa i depresija. Lavanda (antivirusna), grejpfrut (protiv depresija), ružmarin i borovnica (protiv bolova u mišićima) i mažuran (protiv tjeskobe) su posebno djelotvorni. Druge će vrste bolje odgovarati drukčijim simptomima.
Velik raspon simptoma otežava dijagnosticiranja bolesti, do kojeg se dolazi eliminacijom drugih mogućih bolesti. Simptomi mogu trajati mjesecima pa čak i godinama Krugovi vole kad su drugi sretni
Cik-cak: kreativnost
Važni su vam dobri međuljudski odnosi te da su svi oko vas sretni. Ljudi koji su izabrali krugove stabiliziraju grupu te imaju visoki kapacitet za empatiju. Osjećaju radosti i boli drugih kao svoje vlastite. Dobre strane: brižnost, iskrenost, održavaju mir, kreativni, prijateljski, znaju slušati, rješavaju probleme, osjetljivi, promišljaju, vole timski rad. Slabe strane: emocionalni, skloni pričanju o drugima, neodlučni, lijeni, melankolični, skloni samooptuživanju.
Oslanjate se na maštovitost, imate sposobnost stvoriti uravnotežen pogled na svijet te uvidjeti njegovu unutarnju ljepotu. Dobre strane: djelovanje, pustolovan duh, kompetitivnost, motiviranost, kreativnost, izdržljivost, hrabrost, spontanost, preuzimanje rizika, konceptualnost, impulzivnost, neovisnost, integritet, duhovitost. Loše strane: neorganiziranost, ekscentričnost, nelogičnost, nepraktičnost, naivnost, nerealna očekivanja.
nog umora: što napraviti?
jalgični encefalomijelitis) ili sindrom post-virusnog umora i post-vipredstavljaju problem kod dijagnosticiranja
Samopomoć Radite lagane vježbe, budite umjereni – prekomjerno istezanje može uzrokovati povratak bolesti. Mnogo se odmarajte i spavajte – najmanje šest do osam sati noću – i prihvatite ograničenje što ga ME postavlja na vaše aktivnosti.
Biljna medicina Kanadski zlatni korijen i ehinaceja (sunčani šeširić) mogu biti vrlo djelotvorni lijekovi.
Dijeta i prehrana Hranite se zdravo, izbjegavajte tehnološki obrađenu hranu, šećer, kofein i alkohol. Jedite mnogo ugljikohidrata, koji se dugo probavljaju, poput in-
tegralne tjestenine i riže, da bi održali stalnu razinu šećera, zatim visoko-energetske male obroke poput banana. Ulje noćurka moglo bi pomoći – uzmite proizvod od priznatog proizvođača i držite se zahtjevane dnevne doze. Možda će trebati i više mjeseci da bi se pokazao neki učinak. Pokazalo se da oboljeli od ME imaju znatno manje minerala magnezija, amino-kiseline 1-taurin i hormona dehidroepiandrosterona (DHEA). Donekle mogu pomoći vitamini B-kompleksa, cink, kao i antioksidanti, vitamin C i beta karoten. Vodi se vruća debata oko toga da li alergija na hranu ima neku ulogu kod ME (neki oboljeli alergični su na mlijeko). Ukoliko postoji sumnja na neku alergiju uzimajte samo po jedan pripravak neko vrijeme. Nije pametno isključiti previše hrane odjednom. Čokolada i agrumi (južno voće) najčešći su krivci za iritirana crijeva, što se javilo kod nekih oboljelih. Znalo se dogoditi da su si sami pacijenti s ME naškodili jer su se hranili neuravnoteženo i uzimali prevelike doza vitamina i minerala. Povezivanje s infekcijom kandidom kod ME također je sporno. Neki nutricionisti vjeruju da je kod ME narušena ravnoteža organizama u probavnom traktu, što dovodi do bujanja kandide i probavnih problema.
Kontraindikacije i upozorenja
Ne uzimajte dodatke germanijuma (iglice, kačika) za koja se smatra da potiču aktivnost imunološkog sustava; studije su pokazale da mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja bubrega. Izbjegavajte alkohol i svu onu hranu koja vam pogoršava stanje.
Deset načina za poboljšanje imuniteta brzo pripremljenu hranu (junk food) i tehno1 Izbjegavajte loški obrađenu hranu kao što je margarin, bijelo brašno i bijeli šećer; smanjite uzimanje kave, čaja, soli, mesa i jaja.
2
Ne uzimajte lijekove, posebno antibiotike ili steroide, ukoliko nije neophodno. Prekomjerna upotreba antibiotika, pokazalo se, naročito oštećuje imunološki sustav i mnogi su mikroorganizmi sami postali otporni na antibiotike.
ne pušite i izbjegavajte alkohol (pušenje sma3 Nikako njuje imunološku otpornost, kao i uzimanje alkohola). često i redovito, idealno bi bilo na suncu i 4 poVježbajte danu; šetnja, vožnja biciklom, plivanje i drugi oblici laganih vježbi stimuliraju protok krvi i povećavaju proizvodnju T-stanica-ubojica (u početku nemojte pretjerivati, ukoliko ste u lošem zdravstvenom stanju).
5
Jedite mnogo svježeg voća i povrća (po mogućnosti uzgojenog na prirodon način), kruh od cjelovitih žitarica, mahunarke; pijte bijni ili voćni čaj i svježi voćni sok.
6 Pijte samo filtriranu ili flaširanu vodu. razinu stresa, spavajte mnogo i uzmite si vreme7 naSmanjite za opuštanje i osobnu njegu; podvrgnite se masaži ili nekoj drugoj terapiji za smanjenje stresa, u kojoj ćete uživati. Uvijek mislite pozitivno; velik je broj dokaza – posebno kod 8 oboljelih od AIDS-a ili raka – da zadržavanje pozitivnog stava prema životu i zdravlju može simptome bolesti držati podalje, a u nekim slučajevima može čak i preokrenuti tok bolesti. ljekovite dodatke redovito da bi popravili svoj 9 Uzimajte unos vitamina i minerala; antioksidansi kao što su vitamini A (beta karoten), C, i E i minerali kao selan, cink, kalcij, magnezij i mangan pomoći će zaštititi tijelo od oštećenja koja uzrokuju nestabilne molekule (tzv. slobodni radikali). Redovito uzimajte biljke za jačanje imunološke 10 reakcije kao što su ehinaceja ili sunčani šeširić (antivirusno, antigljivično i antibakterijsko djelovanje), ginseng i kozlinac (astralagus) koji općenito jača imunološki sustav.
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.67
mišićima, oticanje limfnih čvorova, crijevni problemi...
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.68
NAJBOLJI MJESEČNI HOROSKOP OVAN
21.3.-19.4.
BIK
BLIZANCI
20.4.-20.5.
POSAO - Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte. Koliko god izlgedalo daleko, bit će dobro. LJUBAV - Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. SAVJET MJESECA - Pripremite se na puno rada.
POSAO - Počinje faza kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti. Moguće je da će vas sve više ljudi pitati za savjet ili da će vam ponuditi usko specijaliziran posao. LJUBAV - Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Mnogi parovi poboljšat će svoj odnos. SAVJET MJESECA - Opustite se i ne paničarite.
POSAO 3 LJUBAV 4
POSAO 5 LJUBAV 4
RAK
21.6.-22.7.
POSAO - Povremeno će vam nedostajati snage i motivacije da izgurate ono što želite. Sjetite se toga što vi sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskočiti neki ljudi koji imaju utjecaja, ali tek toliko, radi njihove rekreacije. Ostalo morate sami. LJUBAV - Napokon će zasjati malo svjetla na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći povjerovati da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. SAVJET MJESECA - Ne činite ništa na silu, obavljajte poslove polagano i strpljivo.
LAV
21.5.-20.6.
POSAO - Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što ne biste poželjeli nikome. Ipak, ono najgore je prošlo, pa sad polako hvatate konce u svoje ruke. LJUBAV - Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još uvijek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se razljućivati i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i ne odgovarajte na svaku provokaciju. SAVJET MJESECA - Malo više fizičke aktivnosti ne bi vam škodilo.
POSAO 4 LJUBAV 3 DJEVICA
23.7.-22.8.
23.8.-22.9.
POSAO - Što je gotovo, gotovo je. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Pred vama je nešto potpuno novo i ne još sasvim definirano. Budite spremni na to. LJUBAV - Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto biti bolje. SAVJET MJESECA - Pokušajte se zdravije hraniti te se više baviti sportom.
POSAO - I dalje bi trebalo biti dosta posla. Barem za vas. Također je moguće da će se pojavljivati opcije nelegalnog poslovanja. Razlučite što se smije, a što ne smije. Svaka djelatnost van pravila sada vam nije dobro postavljena. LJUBAV - Opoziciona Venera vjerojatno će vas udaljiti od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilaziti humorom i pozitivnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate. SAVJET MJESECA - Oprezno s voljenima.
POSAO 4 LJUBAV 3
POSAO 3 LJUBAV 4
POSAO 3 LJUBAV 2
VAGA
ŠKORPION
STRIJELAC
23.9.-23.10.
24.10.-21.11.
22.11.-21.12.
POSAO - Volite vidjeti konkretne rezultate, a upravo će se oni početi pojavljivati ovih dana. Možda to neće biti ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznavati činjenicu da ste posao usmjerili onamo kao i treba. Bit ćete zadovoljni. LJUBAV - Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati. SAVJET MJESECA - Iscrpljeni ste, odmorite se.
POSAO - Riješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte. U sebi nosite onu svjetlost kojom ćete probuditi mnoge oko sebe. LJUBAV - Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi neobavezno. SAVJET MJESECA - Proždire vas stres, nađite neki ventil.
POSAO - Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Ako ste u dvojbi, samo zastanite i pažljivo osluškujte unutrašnji glas. LJUBAV - Ulaskom Venere u vaš znak vi ćete se ovih dana vidno proljepšati, a primijetit ćete i to da vas osoba suprotnog spola rado prihvaćaju u svom drušvu. Oni u vezama osvježit će svoj odnos, dok će samci rado izlaziti i zavoditi. SAVJET MJESECA - Poboljšajte kondicijsko stanje, još uvijek nije kasno da se pripremite za ljeto.
POSAO 5 LJUBAV 4
POSAO 4 LJUBAV 3
POSAO 3 LJUBAV 3
JARAC
VODENJAK
RIBE
22.12.-19.1.
21.3.-19.4.
19.2.-20.3.
POSAO - Pasivan stav da se „na kraju sve samo složi“ vrijedi samo onda kad imamo mnogo vremena. Ovaj put trebat će djelovati nešto brže, a vi morate biti što je moguće više realni. LJUBAV - Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u hedonizmu ili obratno, u asketizmu. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom (što bi njoj moglo ići na živce), ili ćete težiti potpunoj samoći. Nađite ravnotežu. SAVJET MJESECA - Nedostajat će vam mjere u svemu. Kontrolirajte se.
POSAO - Uragan je prošao i što je bilo, bilo je. Ne valja plakati nad prolivenim mlijekom. Pred vama se sada otvaraju nove mogućnosti i samo o vama ovisit će kako ćete ih iskoristiti. Gledajte pozitivno, a nađite u sebi strpljenja i snage za prepreke. LJUBAV - Vaš ljubavni život od ovog mjeseca postat će nešto tiši, a vi smireniji. Strasti će se povući, a zadovoljstvo neće izostati. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. SAVJET MJESECA - Pokušajte izbjegavati vrućine i pretjerano izlaganje suncu.
POSAO - Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni. Posebno je važno provjeravati legalitete. LJUBAV - Bez obzira što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete i dalje biti zadovoljni. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. SAVJET MJESECA - Ne pretjerujte s hranom i pićem, budite umjereni.
POSAO 4 LJUBAV 5
POSAO 4 LJUBAV 3
POSAO 5 LJUBAV 4
Prodajem kutnu garnituru u odličnom stanju, trosjed, bračni krevet, dječji krevet s madracem te televizor. 098-161-8360 Stolić za računalo, povoljno. 098-161-8360 PVC ulazna vrata. 098-161-8360 Skuter Piaggio Skiper. 098-852-763 Reciver Pionner (nekorišten). 091-6396962 Madrac 200 x 90. 091-6396-962 Iznajmljujem (može i prodaja) kuću od 120 m2, potpuno opremljenu (ECF), 4 km od Varaždina. Idealna za četveročlanu obitelj, male režije. Moguće razne opcije pa i preuzimanje kredita. 091-6396-962 Mobilni uređaj Nokia N8-00 nova baterija bez ogrebotina. Cijena 300 kuna. 091-161-8360 Zemljište u Kučanu (blizina aerodroma) cca 10.000 m2. 095-894-3425 Binski reflektori sa stalcima, te pojedinačni LED reflektori (2 kom.) sa stalcima,vrlo malo korišteno. 091-6396962 Samostojeći stalak za projektor
Obavijest Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
s postoljem za podešavanje visine. Povoljno. 091-6396962 Udarna bušilica marke Einhell, malo korištena,cijena: 150 kuna. 099-255-3963 Mac mini G4, 1.25GHz, 1GB 40 GB HDD. Povoljno. 095-9400-718 Fender Stratocaster MIM kupljena u Thommanu u Njemačkoj. Sve orginalno i u odličnom stanju. 095-8031-288 Prodaje se vinograd na plantaži, teren ravan, blizina centra, struja, voda, plin i ostale komunikalije u blizini, blizina autobusne stanice, mogućnost iznajmljivanja. Upitati na 042/714-768 ili 0996980401 Muškarac(46)traži slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu do 48g. 098-888-343 Trosoban stan, Ludbreška ulica72 m2, 48 000 EUR, etažno, energ. razred C. Wens nekretnine 091-390-3175 Dvosoban stan, Zrinski i Frankopana, 51m2, 36 000 EUR, Energ. razred E. Wens nekretnine 042/200-055 Prodaje se kauč, hitno, očuvan, 250 kn. 091-970-1488
! - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa. Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen. Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa.
Selce – apartman, 50m2 za 4-5 osoba, parking, terasa, gril, SAT-TV, klima, 200m od mora i centra. 099-3531-012 Soba u centru Varaždina,Anina 15, povoljno iznajmljujem (uporaba kuhinje,kupaonice i WC-a). 098-248-672 Iznajmljujem frizerski salon od 25m2 (novo) u Klenovniku. Može i neka druga djelatnost. 098-960-4447 Tražim adekvatan lombard kredit 15-20god. - 120 eura mjesečna rata. Nagrada slika Ž. Prsrtec (stud.). 099 888-5851 (SMS ponuda). Mijenjam nekorišteni digit SAT reciver Quadro za DVBT+DVD Philips(eu), isti status ili prodaja. 099-888-5851 Prodajem kuću cca 400m2 u centru Novog Marofa. 098-945-2244 Prodajem jeftino: TV + video, gramofon, karaoke,krznenu jaknu, suđe,ogledala , kutnu klupu,stol i stolice(hrast), kinderbet, mušku garderobu, alat i drugo. HITNO !! jer su mi potrebni ljekovi koji su jako skupi. 042-621-310
Iznajmljujem jednosobni namješteni stan u zgradi, vlastita brojila, na dulje vrijeme, Ludbreška 5, cijena 1000kuna+režije. 098-9009-615 Zbog bolesti prodajem sve iz kuće, rabljeni namještaj,garderobu i ostalo. 099-2877-868
BESPLATNI KUPON ZA MALi OGLAS Kategorija: Oglas:
Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela. MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.69
OGLASI
Oproštajni meč najboljeg varaždinskog borca svih vremena! Goran Borović najkompletnijije hrvatski borac koji voli i živi sport. Višestruki je prvak svijeta po Savate i K1 pravilima i ima više od 250 nastupate više od 200 pobjeda. S rezultatima kakve ima Goran ne može se pohvaliti gotovo nitko u Hrvatskoj. U dva desetljeća svoje sportske karijere on je napravio impozantne rezultate, osvojivši svjetske, europske i hrvatske naslove u nekoliko borilačkih sportova. Ovaj vrhunski borac iz Varaždina postigao je rezultate o kojima mnogi borci na početku svoje karijere sanjaju. Tako će se nakon više od 20 godina karijere oprostiti od profesionalne karijere pred svojom mnogobrojnom publikom u Varaždinu. Veliki spektakl “OPENFIGHT” održati će se u subotu 20.06.2015. na vanjskom terenu TTS Sport centra uz 7 uvodnih mečeva nakon kojih slijedi veliki after party u Maraschino baru.
FOTO
Maturant u ritmu “
GRADSKA KNJIŽNICA I
Promocija knji Kruljca “Jagode
30
www.kostjuk.net
dana
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.70
TTS SPORT CENTAR
eVarazdin.hr
IMPRESSUM 30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Davor Mašić e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr Redakcija 30 dana: Valerija Mihalić, Josip Novak, Ivan Tomašković, Alen Matušin Fotografi: Siniša Sović, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Nikola Kokotec
U Studijskoj čitaonici Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegoviću Varždinu održana je promocija knjige “Jagode na bunkeru” autora Krunoslava Kruljca. Spomenutu knjigu, u kojoj je autor zanimljivo proširio svoje pričanje i na razinu tzv. VartekMarketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Sandra Dolenec - 042/488-602 sandra.dolenec@conceptus-publica.hr Tisak: Tiskara Zagreb
ISSN 1849-5389
SINIŠA SOVIĆ
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.71
Najava
ti uz Mejaše feštali “Zorice” i “Ane” CineStar preporuke ŠPIJUNKA
I ČITAONICA
ige Krunoslava de na bunkeru” sovog naselja u Varaždinu – posebnog gradskog kvarta, njegove obitelji i stanovnike predstavio je dr.sc. Janko Pavetić, predsjednik foto kluba Sloboda Ivan Vrbanić i mr.sc. Denis Peričić. U glazbenom dijelu nastupio je prof. Dragutin Matišić i Predrag Pazman.
Kreirajte vijesti zajedno s nama
Javite nam se na 042/488-488 ili na kontakt@evarazdin.hr
Vodeća komičarka današnjice Melissa McCarthy u filmu Špijunka glumi Susan Cooper, skromnu CIA uredsku analitičarku koja je junak iz sjene niza najopasnijih misija svoje agencije. Kada njezin partner (Jude Law) završi iza rešetaka, a drugi top agent (Jason Statham) biva otkriven, Susan će postati posljednja nada tajne operacije koja mora spriječiti najpoznatijeg svjetskog trgovca oružjem da ne izazove globalnu katastrofu.
12 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 08.06.2015. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).
30 DANA BROJ 8. 29. SVIBNJA STR.72
MARKETI
SUPER PONUDA I CIJENE!! Najveća ušteda za VAS - proizvodi naše robne marke Ultra, po super cijenama i odlične kvalitete!! Pileći zabatak KOKA(smrznuto)
17,97
KN/KG
sir gauda vindija
35,99
KN/KG
tjestenina pužić 400 gr
Mljeko trajno 2,88% mm Z’bregov 2 l
kava mljevena 500 gr
pašteta jetrena i čajna
2,59
9,99
21,99
1,49
KN
KN
jeger domaći vajda
34,98
KN/KG
KN
salama wiener PIK
36,99
KN/KG
50 gr
KN
t. papir violeta 2 slojni 8/1
sok nara 2l
8,28
7,99
KN
KN
Sirup marelica 1l Maraska
kreker croco mix 500 gr
deterđent bioaktiv 3 kg
omekšivač ornel 3l
13,88
9,59
29,88
29,88
KN
KN
KN
KN
I JOŠ PREKO 100 AKCIJSKIH ARTIKALA Akcija vrijedi od 28.05. - 07.06.2015 u svim prodavaonama i KITRO marketima TP Varaždin
SVAKOG VIKENDA akcije po senzacionalnim cijenama VAŠ KITRO