30 dana br9 by 30 dana

dana

30 BROJ 9. 26. LIPNJA - BESPLATNI PRIMJERAK

eVarazdin.hr

DAMIR MARTINČEVIĆ

Varaždinsku odbojku čekaju bolji dani

Atrakcija na varaždinskom nebu

Novi predsjednik govori o planovima za budućnost kluba

STR. 16.-17.

U Varaždinu će 11. i 12. srpnja biti održan veliki međunarodni aeromitng

STR. 22.-23.

GRAD JOŠ UVIJEK U POTRAZI ZA RJEŠENJEM

ODLAZAK NA MORE

Kako što bolje i jeftinije organizirati ljetovanje

STR. 26.-27.

Savjetujemo kako uštedjeti na putovanju i pronalasku smještaja EKSKLUZIVNO

Udruge iz Križanićeve uskoro na cesti?

Varaždin kakvog više nema i neće ga biti

Uspomene na djetinjstvo jednog varaždinskog umirovljenika (1. dio) STR. 2.-3.

STR. 32.-35.

MARKETI

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.2

Zgradu na korištenje dobilo Sveučilište Sjever koje će ju ob

Udruge iz Križanićeve jo uskoro na cesti? Do kraja mjeseca ističu ugovori o zakupu prostora u Križanićevoj ulici, a iako je bilo govora o tome da će se brojne udruge premjestiti u Graberje 33, iz Grada Varaždina o tome šute. Kako su odgovorili, još uvijek traže rješenje Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr

Zgrada bivše vojarne u Križanićevoj ulici mogla bi uskoro biti u potpunosti obnovljena, a prizor potpuno uništene fasade i zapuštenog okoliša oko nje mogao bi otići u zaborav. Zgradu pod kućnim brojem

Zgrada u Križanićevoj dana je Sveučilištu Sjever na korištenje, a preuzet će ju kada udrugama isteknu ugovori o zakupu 31 u Križanićevoj ulici Grad Varaždin dao je na korištenje Sveučilištu Sjever. Obnova Zgrade 3 Sveučilišnog centra u Varaždinu je kao projekt prijavljena na infrastrukturne fondove EU, temeljem natječaja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iz lipnja 2014. - Prije desetak

dana dobili smo povratnu informaciju da je prijavljeni objekt uspješno prošao administrativnu provjeru te se nalazi na indikativnoj listi resornog ministarstva – doznali smo iz Sveučilišta Sjever. Očekivani iznos sufinanciranja u ovom slučaju je od 50 do 85 posto. Također, objekt je prijavljen za obnovu putem APN-a, koji je o svom trošku za Sveučilište izradio Detaljnu energetsko-investicijsku studiju. – Iznos sredstava koje sufinancira APN iznosi od 40 do 70 posto troškova koji se odnose na energetsku učinkovitost. Obnova Zgrade 3 stoga će krenuti kad spomenute procedure budu dovršene i sredstva odobrena. Vjerujemo i da će do tada Grad riješiti sve potrebno s njihove strane za obnovu zgrade i njezino stavljanje u funkciju Sveučilišta – objasnili su iz Sveučilišta Sjever. A ono što Grad Varaždin treba učiniti jest izmjestiti iz zgrade brojne udruge koje su u toj zgradi imale iznajmljeni prostor u kojem su djelovale. Problem je taj što se još uvijek ne zna kamo će te udruge iz-

mjestiti. Nakon što je Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar iz zgrade u Graberju preseljen u novu školu u Križanićevoj ulici, počelo se razgovarati o tome da bi se udruge izmjestile u postojeću zgradu u Graberju, koju međutim treba obnoviti i preurediti. Iz Grada Varaždina odgovorili su kako se radi na rješenju tog problema. No, ni godinu dana nakon što se otvorilo pitanje premještanja udruga, u Gradu Varaždinu nemaju točan odgovor kamo bi izmjestili udruge. - Zaključkom o davanju na korištenje Sveučilištu Sjever zgrade u Križanićevoj ulici 31/B u od 22. svibnja 2014. godine, Gradsko vijeće Grada Varaždina prihvatilo je zahtjev Sveučilišta Sjever te mu dodijelilo na korištenje predmetnu zgradu. Temeljem tog zaključka, Grad Varaždin i Sveučilište Sjever sklopili su Ugovor o davanju na korištenje zgrade u Varaždinu, Križaničeva ulica 31/B od 27. lipnja 2014. godine. Sukladno članku 11. navedenog Ugovora korisnik u posjed predmetne zgrade stupa istekom roka na koji su sklopljeni

“

Za uređenje zemljišta oko zgrade još je uvijek

udruga od strane Grada Varaždina. Kako doznajemo, krajem lipnja 2015. trebali bi isteći svi ugovori o zakupu, međutim Grad još uvijek nema rješenje kamo udruge izmjestiti. – Grad Varaždin podržava i

Prije desetak dana dobili smo informaciju da je prijavljeni objekt uspješno prošao administrativnu provjeru te se nalazi na indikativnoj listi Ministarstva. Očekivani iznos sufinanciranja u ovom slučaju je od 50 do 85 posto

Ovog se proljeća zapustio okoliš oko zgrade koji je ipak naknadno uređen

ugovori o zakupu s udrugama koje su zakupci prostora u predmetnoj zgradi – navodi u svom odgovoru Grad Varaždin. Nadalje navode kako će se temeljem tog zaključka, prije isteka važenja ugovora o zakupu osigurati drugi prostor za rad

potiče djelovanje i rad udruga civilnog društva kao najbrojnije vrste organizacija takvog tipa. Stoga radi na rješavanju navedene problematike vodeći brigu o zahtjevima, potrebama i mogućnostima udruga sukladno njihovom djelovanju. Sukladno

“

Grad Varaždin radi na rješavanju navedene problematike vodeći brigu o zahtjevima, potrebama i mogućnostima udruga sukladno njihovom djelovanju. Udruge će biti u Križanićevoj dok im ne isteknu ugovori o zakupu

k nadležan Grad Varaždin s obzirom na to da taj dio dvorišta nije dan Sveučilištu na korištenje, već samo zgrada

točki III. Zaključka sve udruge koje su zakupci prostora za rad udruga nastavljaju s korištenjem prostora iz točke I. ovog Zaključka do isteka sklopljenog ugovora o zakupu – poručili su iz Grada Varaždina. Nekim udrugama ugovori o zakupu istekli su još u listopadu prošle godine, a drugim, kako neslužbeno doznajemo, ističu za svega nekoliko dana. S obzirom na to da je Sveučilištu Sjever odobren projekt obnove, udruge bi se mogle naći na cesti. U međuvremenu, nejasno je i tko se treba brinuti o okolišu oko zgrade. Nemili prizor mogao se proteklog mjeseca vidjeti na zemljištu oko spomenute zgrade. Visoka, nepokošena trava, smeće oko zgrade, ambrozija na zemljištu na kojem svakodnevno prolaze studenti Sveučilišta Sjever i učenici Centra za odgoj i obrazova-

nje Tomislav Špoljar. Nakon što su objavljene fotografije zapuštenog zemljišta, Grad je odlučio reagirati i okoliš se djelomično uredio. Kako je uopće došlo do takve situacije, probali smo doznati u Upravnom odje-

Pojavila se informacija da će brojne udruge iz Križanićeve premijestiti u zgradu u Graberju 33, no Grad tu informaciju nije službeno potvrdio lu za komunal Grada Varaždina. Kako nam je odgovoreno, na tom dvorištu bio je planiran projekt izgradnje pruge za boćanje, međutim projekt Centru za odgoj i obrazova-

nje Tomislav Špoljar nije bio odobren. Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar Varaždin planirao je financijska sredstva za izgradnju/ uređenje pruge za boćanje ostvariti u okviru projekta „Way of learning“ Programa: Operativni program IPA Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. pri Ministarstvu za gospodarski razvoj i tehnologiju Republike Slovenije. – Tako da je i samo održavanje predmetne čestice bilo u ovlasti Centra. Međutim Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar Varaždin obavijestio je Grad Varaždin kako nije ostvario financijska sredstva u okviru navedenog Projekta te je Gradsko vijeće Grada Varaždina dana 12. ožujka 2015.g. stavilo izvan snage Odluku o osnivanju prava građenja u korist Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar Va-

SINIŠA SOVIĆ

oš uvijek bez rješenja i

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.3

bnavljati preko fondova EU i APN-a

raždin. Temeljem čega ista je čestica na raspolaganju Gradu Varaždinu – odgovorili su iz Komunala. Što se tiče parcele 2989/59 njezin status je u imovinskom pravnom i stvarnom smislu nepromijenjen iako je Grad Varaždin Zaključkom o davanju na korištenje Sveučilištu Sjever zgrade u Križanićevoj ulici 31/B u Varaždinu, koja je izgrađena na predmetnoj parceli i kasnije sklopljenim Ugovorom od 27. lipnja 2014. Sveučilištu Sjever dao samo zgradu u tlocrtnoj površini od 581 odnosno sveukupno (u svim etažama) 995,77 m2, ali ne i dvorište odnosno parcelu oko zgrade u površini od 3498 m2 na kojoj je zgrada izgrađena. – Iz navedenog slijedi da na Sveučilište Sjever nije prenijeta obveza uređenja i održavanja dvorišta oko zgrade – pojasnili su iz Komunala i dodali kako postoje dva moguća rješenja o tome tko bi trebao brinuti o okolišu zgrade u Križanićevoj. Moguće je sklopiti dodatak Ugovoru o korištenju zgrade od 27. lipnja 2014. kojim bi se na Sveučilište prenijelo „pravo korištenja“ osim zgrade i zemljište oko zgrade u površini koja je označena u zemljišnim knjigama. – Na taj način sveučilište bilo bi obvezno održavati površinu, košnja trave, održavanje pješačkih staza, orezivanje raslinja i sve to plaćati iz svog proračuna. Drugo rješenje je da se površine navedenih čestica uvrste u Katastar zelenih površina koje vodi gradsko komunalno poduzeće „Parkovi“ d.d. Varaždin, tako bi gore spomenuto održavanje bilo obveza Parkova i plaćalo bi se iz proračuna Grada kao i održavanje drugih površina – zaključili su iz Grada Varaždina.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.4

PODUZETNIČKI FOND

Grad varaždin podupire obrtnike i poduzetnike bespovratnim sredstvima Fond je iznosio 150 tisuća kuna, a radilo se o bespovratnoj financijskoj potpori

Ivica Kruhek, direktor tvrtke Marker

Već drugu godinu za redom Grad Varaždin podupire svoje obrtnike i poduzetnike kroz bespovratne financijske potpore čiji je cilj poboljšati gospodarsko stanje, poticati poduzetništvo i obrtništvo, očuvati radna mjesta, povećati broj zaposlenih te stvoriti uvjete za redovno i normalno odvijanje gospodarskih aktivnosti. Prošle je godine Poduzetnički fond iznosio 150.000 kuna, a sredstva su podijeljena 21 poduzetniku. Ove je godine Grad osigurao sredstva u proračunu od čak 300.000 kuna koja su u rekordnom roku podijeljena i očekuje se potpisivanje ugovora sa svakim podnositeljem pojedinačno. Inače, riječ je o potporama poduzetnicima i obrtnicima za ishođenje dokumentacije potrebne za otvaranje obrta ili trgovačkog društva, uređenje poslovnog prostora, nabavku opreme za osnovnu djelatnost obrta ili trgovačkog društva, izradu poslovnog plana, bankarske usluge za obradu kredita, troškove uvođenja sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete, izradu web stranice te tiskanje promotivnih materijala, dopunsku izobrazbu vezanu uz osnovnu djelatnost te informatičko obrazovanje, sudjelovanje na domaćim i inozemnim sajmovi-

ma, sudjelovanje na radionicama i seminarima o edukaciji za pripremu projekata s najvišim iznosom potpore do 15.000,00 kn ovisno o prikupljenim bodovima. Tako su prošle godine poduzetnici dobili sredstva u iznosu od 5 000 do 10 000 kuna, a sredstva su između ostalog koristili i za nabavu računala, računalne opreme i programskih paketa te nabavu opreme za djelatnost. Da je poduzetnički fond Grada odličan projekt, potvrdili su i korisnici prošlogodišnjih sredstava. Ivica Kruhek, direktor tvrtke Marker doo koja se bavi izradom web trgovina i web stranica, rekao je kako mu se sviđa da Varaždin podupire i potiče poduzetnike. Sredstva su dobro utrošili, a smatra da se mlade poduzetnike treba podupirati još i više kako bi bolje funkcionirali i mogli doprinijeti razvoju. S njime se slaže i Snježana Ptiček, direktorica tvrtke Eco Energy koja se bavi projektiranjem i građenjem. Naglasila je kako je vrlo zadovoljna što je dobila bespovratna sredstva te da je svaka mjera dobrodošla, pogotovo za sve koji su početnici. Osim poduzetničkog fonda, Grad podupire poduzetnike i obrtnike linijom poduzetničkih kredita s PBZ-om u kojoj je slobodno čak 15 milijuna kuna.

INVESTICIJA Gradonačelnik Goran H

Iduće godine gradskih vr

Vrijeme je da jako ozbiljno krenemo obnovu i investicije Gradonačelnik Goran Habuš sa svojim je najbližim suradnicima i u pratnji v.d. ravnateljice DV Varaždin Jasenke Husnjak te predsjednika Upravnog vijeća Dječjih vrtića Damira Popovića obišao sve gradske dječje vrtiće Varaždin s ciljem da se prikupe informacije o stvarnom stanju u kojem se nalaze pojedini objekti i što je sve potrebno za obnovu. Nakon višesatnog obilaska, u Dječjem vrtiću Biškupec gradonačelnik je na sazvanoj konferenciji za novinare dao ocjenu zatečenog stanja i najavio buduće mjere kojima će se poboljšati uvjeti u gradskim vrtićima.

Za obnovu postoje dva moguća modela, energetska učinkovitost prema modelu iz 2012. i nova mogućnost kroz EU fondove - Drago mi je da smo danas obišli sve gradske vrtiće i kako smo i obećali na zadnjem sastanku s Upravnim vijećem dječjih vrtića i s predstavnicima roditelja svih gradskih vrtića, vrijeme je da jako ozbiljno krenemo obnovu i investicije u gradske vrtiće u koje dugi niz godina nije značajnije ulagano. Bilo je nekih sitnijih popravaka prema nekim prioritetima i vrtići ipak nisu u toliko lošem stanju koliko se možda to činilo. Svaki vrtić ima svoju priču, pa tako i ovaj vrtić u Biškupcu koji je najnoviji i najljepši gradski vrtić za koji vrlo malo varaždinaca uopće zna gdje se nalazi, s prekrasnim okolišem, ali i on ima svoju priču koja se najvećim dijelom tiče energetske učinkovitosti i bit će obnovljen po tom modelu.rekao je Habuš. Gradonačelnik je ovom prigodom pojasnio kako za obnovu vrtića po-

Nova mogućnost je kroz Europske fondove p

stoje dva moguća modela: energetska učinkovitost, model pokrenut 2012. godine, i nova mogućnost kroz Europske fondove preko natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurati 70 % bespovratnih sredstava te u svim vrtićima riješiti energetsku obnovu. To znači riješiti problem s krovištem čime će se riješiti i sva prokišnjavanja kojih ima u svakom vrtiću, te zamijeniti, odnosno staviti toplinske ovojnice na zgrade. - Danas smo izašli da obuhvatimo sve ono što neće proći kroz energetsku obnovu, poput saniranja wc-a, ostalih instalacija, zamjene zidova, ako negdje treba zamijeniti stolariju, modernizacije kuhinja, rekonstrukcije podova dvorana, sve smo to stavili danas na papir u ovom prvom preliminarnom pregledu. Temeljem tog pregleda proći će struka još jedanput s inženjerima koji će morati napraviti projekte - istaknuo je gradonačelnik, dodavši da će uspored-

ne kreće obnova zgrada rtića kroz fondove EU

e u gradske vrtiće u koje dugi niz godina nije značajnije ulagano, istaknuo je gradonačelnik Habuš no kandidirati i dva nova vrtića, u Hrašćici i Donjem Kućanu, budući da se vrtić u Donjem Kućanu nalazi u prostorijama 7. osnovne škole. Zadovoljni najavom obnove dječjih vrtića bili su i predsjednik

“

svim našim objektima odvija po svim zakonima, profesionalno, savjesno, marljivo i skidam kapu odgojiteljima koji to čine svojim znanjem, trudom i marljivim radom - istaknula je Husnjak.

Izašli smo da obuhvatimo sve ono što neće proći kroz energetsku obnovu, poput saniranja wc-a, ostalih instalacija, zamjene zidova, ako negdje treba zamijeniti stolariju, modernizacije kuhinja, rekonstrukcije podova dvorana...

preko natječaja osigurati 70 % bespovratnih sredstava

Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Varaždin Damir Popović, predstavnik roditelja Mario Sokač te v.d. ravnateljica DV Varaždin Jasenka Husnjak. - Ja se iskreno nadam da će vrlo brzo doći realizacija svega toga što se predviđa. Htjela bih samo poručiti roditeljima da se, iako su u nekim objektima uvjeti lošiji, djelatnost u

- Volio bih da 2016. godina zaista bude u znaku gradskih vrtića, uredili smo visokoškolsko obrazovanje, imamo Sveučilišta, studentski restoran, ide izgradnja studentskog kampusa, riješili smo OŠ u većini i sada je vrijeme da se posvetimo našim najmlađim varaždincima kroz predškolski i vrtićki odgoj- zaključio je gradonačelnik.

NACIONALNI DOGAĐAJ

3 Grgura spojila Varaždin, Split i Nin U srijedu, 17. lipnja 2015. u gradu Splitu započela je Turneja „Tri Grgura“ - kulturna manifestacija koja povezuje sjever i jug Hrvatske, a održava se u Splitu, Ninu i Varaždinu. Turneja predstavlja nacionalni događaj koji objedinjuje ponudu gradova u kojima se nalazi Meštrovićev spomenik Grgura Ninskog, s ciljem prezentacije bogate hrvatske kulturne baštine i događanja jednog grada u drugim gradovima i time pobliže upoznavanje s aktualnim stvaralaštvom. Svaki od Gradova sudionika, predstavit će se kroz više kulturnih područja: likovne i foto

Svaki od gradova predstavit će se kroz više kulturnih područja izložbe, književne tribine, koncerte ozbiljne glazbe, koncerte jazz glazbe, lutkarske predstave i druge predstave za djecu, filmske projekcije, kazališne predstave, razmjenu fundusa muzeja, kreativne radionice i

animacije te koncerte popularne glazbe. Voditelj projekta i organizator manifestacije, Stevo Vučković, ističe da Projekt „Tri Grgura“ proizlazi iz ideje da je kultura bogatstvo i snaga jednoga

društva te se kontinuirano razvija i jača uvažavajući kulturnu ostavštinu. Osim razmjene kulturnih dobara, aktivnostima projekta cilj je proširiti kulturnu scenu afirmiranjem novih središta kulturnih događanja kroz kontinuirano odvijanje raznovrsnih programa. Turneja je započela svečanim programom u Splitu ispred spomenika Grguru Ninskom, a na programu će se, među ostalima, održati i Trash film festival, foto izložba „Ljudi“ autora Andreja Švogera i Darka Gorenaka, likovna izložba suvremenih likovnih umjetnika Varaždina te predstava HNK Varaždin „Svinje“.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.5

Habuš obišao sve zgrade Dječjeg vrtića Varaždin

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.6

Jedinstven projekt sufinanciranja nabave udžbenika

Prikupljanje knjiga u osn školama ide po planu

Ovom se izuzetno važnom mjerom stvaraju preduvjeti da svi imaju jednake šanse tijekom obrazovanja Varaždinska županija jedinstvenim projektom sufinanciranja nabave udžbenika za osnovne škole, postupcima razmjene, otkupa i dokupa novih udžbenika, osigurava besplatne udžbenike svim osnovnoškolcima na početku školske godine. Da bi se iz prve ruke uvjerili kako je organizirano i protječe prikupljanje školskih udžbenika, župan Varaždinske županije Predrag Štromar i njegov zamjenik Alen Kišić, posjetili su knjižnicu Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu, tijekom predaje udžbenika učenika nižih razreda. - Vidimo da se radi o izvrsnom modelu koji ide po planu. Projekt najviše pozdravljaju roditelji jer im djecu najesen dočekuju besplatni udžbenici pa trebaju osigurati samo sredstva za osnovni pribor i radne bilježnice. Ovo je nastavak prošlogodišnje akcije u kojoj su općine, gradovi i županija sufinancirali nabavu udžbenika za osnovnoškolce, a sada pristupamo problemu temeljitije. Osigurali smo 2 milijuna kuna za nabavu novih knjiga pa općine i gradovi više ne moraju ulagati svoja sredstva. Zahvaljujem

svim ravnateljima, razrednicima i knjižničarima koji će imati puno posla ovih dana i početkom rujna kada započinje nova školska godina, a udžbenike treba predati učenicima - rekao je tom prilikom župan Predrag Štromar naglasivši kako je uvjeren u uspješnost i dugoročnost ovog projekta te istaknuo kako će se isti sustavno poboljšavati i nadograđivati, ovisno o specifičnim situacijama i potrebama s ‘terena’.

Radi promicanja razmjene i daljnjeg korištenja školskih udžbenika sve škole organiziraju prikupljanje i razmjenu udžbenika pomoću hardverskog i programskog paketom koje je osigurala Varaždinska županija izdvojivši 130 tisuća kuna. Evidencija o korištenju udžbenika vodi se putem jedinstvenog informatičkog sustava u knjižnici kroz jednostavno zaduživanje i razduživanje pri čemu je u svakom trenutku vidljivo kod

koga je koja knjiga. Za provjere u kakvom su stanju udžbenici koje vraćaju osnovnoškolci zadužena je škola. Ovom se izuzetno važnom mjerom stvaraju preduvjeti da svi imaju jednake šanse tijekom obrazovnog procesa te se omogućuje da svih 10 i pol tisuća učenika osnovnih škola kojima je osnivač Varaždinska županija, ima besplatno korištenje školskih udžbenika za vrijeme svog obrazovanja.

NA NATJECANJIMA SUDJELOVALO 216 UČENIKA

‘Najbolja fotografija’ učenika i mentora Gospodarska škola Varaždin bila je domaćin svečanosti na kojoj su najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola, njihovim mentorima i voditeljima Centara izvrsnosti dodijeljena priznanja i diplome za ostvarene uspjehe na županijskim, međužupanijskim i državnim natjecanjima. Već tradicionalno, kao podsjetnik na ovu svečanu dodjelu diplomi i priznanja, održano je i zajedničko fotografiranje za „Najbolju fotografiju“ školske godine 2014./2015. tijekom koje je na državnim natjecanjima sudjelovalo ukupno 216 učenika koji su osvojili 18 prvih, 16 drugih te 30 trećih mjesta, dok je na županijskoj razini,

na kojoj je sudjelovalo ukupno 2.145 učenika, osvojeno čak 140 prvih mjesta. Masovnost sudjelovanja učenika osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije na svim razinama natjecanja i smotri, te izvrsni rezultati učenika ostvareni na državnim natjecanjima, po čemu je u samom hrvatskom vrhu, potvrda su kvalitetnog i kontinuiranog odgojno obrazovnog rada na području Varaždinske županije koji se kontinuirano unapređuje kroz projekte dodatne nastave s nadarenim učenicima kroz Centre izvrsnosti, zatim učeničko zadrugarstvo, eko škole te niz pojedinačnih programa i projekata.

novnim Priznanja za 450 učenika i mentora Škola je gotova

Školsku godinu ukupno je završilo 14.617 osnovnoškolaca i 7.979 srednjoškolaca iz Varaždinske županije. Za ovogodišnju generaciju maturanata, koja broji 2.034 učenika završilo je srednjoškolsko obrazovanje, dok 1.832 osmaša upisuje srednju školu. Učenici se prijavljuju i upisuju u I. razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016. elektroničkim načinom putem mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole www.upisi.hr, a na temelju natječaja za upis koji raspisuju i objavljuju škole. Za Varaždinsku županiju u strukturi razrednih odjela i broju učenika I. razreda srednjih škola u školskoj godini 2015./2016., utvrđeno je 2264 upisnih mjesta u 101 razredna odjela. U novoj školskoj u 17 javnih i privatnih škola Varaždinske županije učenici mogu birati između čak 70-ak različitih zanimanja i upisati se u jedan od stotinjak razrednih odjeljenja. Tako u gimnazijskim programima ima 618 upisnih mjesta, a u područjima koja su deficitarna, u graditeljstvu, strojarstvu i elektrotehnici, ukupno je 490 upisnih mjesta.

Puno je truda uloženo od rujna prošle godine do danas, istaknuo je župan

Varaždinska županija već tradicionalno na kraju svake školske godine održava svečanu dodjelu priznanja najboljim učenicima i njihovim mentorima. Izuzetak naravno, nije bila ni ova godina, te se tako u Gospodarskoj školi kao zahvalu za trud, doprinose i rezultate u protekloj školskoj godini, održala dodjela priznanja koja je uz zamjenika Alana Košića i pročelnika za prosvjetu, kulturu i sport Miroslava Huđeka uručio župan Varaždinske županije Predrag Štromar. - Više od 450 učenika i mentora dobilo je priznanje, pohvalnicu ili zahvalnicu, a to je znak kako su protekle godine bili odlični učenici, mentori i ravnatelji. Puno je truda uloženo od rujna prošle go-

dine do danas i to trebamo nagraditi. Uloženo je mnogo i u brojne projekte iz područja obrazovanja, a najveći projekt tek je pred nama

- besplatni udžbenici - rekao je na početku svečanosti župan dodavši kako razmjena udžbenika ide jako dobro.

Predstavljeni programi Srednje škole Ludbreg U Srednjoj školi Ludbreg predstavljeni su programi koje Srednja škola Ludbreg za školsku 2015/2016. godinu nudi budućim srednjoškolcima. - Projekt Srednje škole u Ludbregu ide jako dobro. To je zajednički projekt grada i županije, kojim ćemo decentralizirati naše srednje školstvo i učiniti dostupnijim i jednostavnijim srednju školu za sve učenike s područja istočnog dijela županije. Preseljenjem na novu lokaciju učinjen je velik iskorak, učenici imaju odlične uvjete nastave, kao i učeničke prakse za obrtnička i tehnička zanimanja i

to se vidi i u rezultatima. Nama ostaje da radimo dalje na razvoju škole, prije svega u iznalaženju modela za izgradnju nove školske zgrade, jer tada će cijeli projekt biti zaokružen. Taj krajnji cilj je nova školska zgra-

da u kojoj će nastavu pohađati blizu 400 učenika, što će biti i jedan novi zamah i potencijal za grad, županiju, kao i lokalno gospodarstvo jer očekujemo nastavak i još bolju povezanost između škole i gospodarstva -

rekao je Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije. U prve razrede mogući su upisi u sljedeće četverogodišnje programe: opća gimnazija, razred za zanimanje ekonomist i kao jedini u Hrvatskoj ima program agrogimnazije. Prvi rok za prijave od 26. lipnja do 8. srpnja, a ako bude slobodnih mjesta prijave za drugi upisni rok bit će od 24. do 31. kolovoza. Upis u trogodišnje programe su za zanimanja: CNC operater, poljoprivrednik gospodarstvenik, strojobravar, tokar, pekar, kao i za zanimanja pomoćni, kuhar, slastičar i vrtlar.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.7

DODIJELJENA PRIZNANJA I DIPLOME

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.8

SINIŠA JENKAČ Intervju povodom

Imali smo hrabrosti smanjiti plaće

Gradonačelnik i župan moraju se poštivati

Gradonačelnik Novog Marofa odgovara kakvo je stanje zatekao s preuzimanjem vlasti te koji su mu bili prvi potezi

U kakvom ste odnosu sa Županijom i županom Predragom Štromarom? Bilo bi loše da nema suradnje, a do sada se širila priča da suradnja između Novog Marofa i Županije ne postoji. Ja u svojem programu i promišljanju inzistiram, ako već ne na nekakvom prijateljstvu, onda na poštivanju funkcija. Funkcije gradonačelnika i župana međusobno se trebaju poštivati.

ri mjeseca nakon smjene vlasti na prijevremenim izborima gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač odgovara na pitanje kakvo je stanje zatekao u Gradu Novom Marofu te koji su mu bili prvi potezi. Jenkač odgovara i na prozivke novomarofske oporbe da je plaće smanjio svima osim sebi, a za ljetne mjesece najavljuje i tijekom kampanje često spominjanu državnu reviziju. Za veći trošak izbora proziva one koji su “zbog stotinjak glasova”

Tri mjeseca nakon smjene vlasti na prijevremenim izborima Jenkač odgovara na pitanja koja su potresala zadnje sjednice Vijeća izazvali drugi kurg, ali ističe da je taj iznos nadoknadiv. Otkriva i kakva je suradnja s Varaždinskom županijom i županom Predragom Štromarom te znači li koncert Hladnog piva, održan povodom Dana grada, da je Novi Marof izašao iz krize. Što možete reći, kakvo stanje ste zatekli dolaskom na vlast i što je do sada učinjeno? Znali smo da imamo oko dva milijuna kuna prenesenog gubitka, koji se nažalost utvrdio tek naknadno. Naime, bilo je najavljivano da će gubitak proračuna biti 1,6 milijuna kuna. Osim toga, stupanjem na dužnost dobili smo još jedan problem, a to je skoro dva milijuna kuna neplaćenih računa. To je osjetan problem s kojim smo se morali uhvatiti u koštac. Potez za koji smo imali hrabrosti bilo je smanjenje plaća te druge uštede unutar proračuna. Oporba vam prigovara da ste plaću smanjili svima osim sebi, kako to komentirate? To nije točno. Vladao je jedan apsolutni nered, u kojem je osnovica plaća bila računata po jednom koeficijentu za zaposlenike, a po drugom za gradonačelnika. Ona se i stalno mijenjala, a mi smo donijeli odluku da je unificiramo kako za gradonačelnika tako i za sve ostale zaposlenike Grada Novog Marofa, kojih je u samom

Gradu trenutno trinaest. Naime, jedna gospođa je otišla u mirovinu, a mi nismo išli na novo zapošljavanje nego smo napravili restrukturiranje unutar Gradske uprave. Na taj način smo isto uštedjeli. U desetom mjesecu 2014. godine bruto plaća bivšeg gradonačelnika Grad je stajala 23 tisuće kuna. Moja plaća građane u bruto iznosu stoji 16 tisuća kuna, odnosno u neto iznosu 9,5 tisuća, što je valjda jedna od najnižih plaća svih gradonačelnik u Hrvatskoj. Najavljivali ste državnu reviziju, je li ona do sada pozvana? Obavili smo neke razgovore, ali državnu reviziju do sada nismo zvali iz razloga da nas ne “zakoči“ u toj početnoj fazi preuzimanja dužnosti i pokretanja projekata. Naime, dolazak revizije radi određenu “smetnju“ pri operativnosti zaposlenika. Međutim, sada kad smo određene stvari pokrenuli i dali si usmjerenje, ja kao gradonačelnik zajedno s gradskim službama, slijedi sljedeća faza, da u ljetnom periodu koji je pred nama dogovorimo s državnom revizijom. Neka dođe i pogleda kako stvari stoje, tako da poslije više ne bude priča “ovi su ostavili ono, oni ono“. Oporba također ističe da izbori naposlijetku nisu stajali najavljivanih 160 tisuća kuna, nego 560 tisuća kuna. Kako to komentirate? Riječ je o podatku pročelnika uteme-

“

“Hladno pivo” je dokaz da se s manje može više Je li nastup „Hladnog piva“ povodom Dana grada znak da je u Novom Marofu prošla kriza? Nakon dosta godina u Novi Marof došao je jedan od renomiranijih bendova. To nije znak da je prošla kriza, nego da se i s manje novca može napraviti više. Naime, većinu stvari “zatvorili” smo kroz sponzore i najam prostora, tako da po tom pitanju nismo stvarali veliki trošak.

ljenom na nekim prošlim izborima. On je rekao da izbori stoje 168 tisuća kuna, ali računalo se na jedan krug. Nedostajalo je 127 glasova, za što su možda krivi oni koji su se kandidirali te odnijeli svega kakvih 100 ili 200 glasova. Naravno, dva kruga izbora donose povećane troškove. Mi ćemo taj iznos u svakom slučaju nadoknaditi, jedan dio već i samim uštedama. Koji gospodarski projekt namjeravate realizirati u ovom relativno kratkom razdoblju do novih izbora? S obzirom da sam najavljivao poboljšanje odnosa sa županijskim i državnim institucijama, maksmimalno smo se uhvatili u koštac sa svim infrastrukturnim i komunalnim pro-

Vladao je jedan apsolutni nered, u kojem je osnovica plaća bila računata po jednom koeficijentu za zaposlenike, a po drugom za gradonačelnika. Mi smo imali hrabrosti smanjiti plaće i napraviti druge uštede u proračunu

blemima. Neke stvari smo detektirali, a dogovorili i neke nove poput cesta o kojima se nije razmišljalo godinama. U suradnji s Varkomom kreće kandidatura vodovoda Ključ-Oštrice, što je gotovo milijun eura vrijedan projekt. Također, raspisali smo natječaj i krećemo s dogradnjom dječjeg vrtića u Novom Marofu. Stajat će oko šest milijuna kuna, a radit će se gotovo “još jedan vrtić“. Dobili smo sredstva za energetski pregled, bez čega se energetska rasvjeta ne može ostvariti, a na čemu se godinama nije radilo. U kampanji ste dosta isticali poduzetničke zone Možđenec i Oštrice? Što se tiče poduzetničke zone Možđenec, na prvoj sjednici Gradskog vijeća u rujnu ići ćemo sa izmjenom prostornog plana, jer najvažnija stvar vezana uz poduzetničku zonu u Možđencu je da se ona stavi u prostorni plan. Ona je do sada bila poduzetnička zona samo u ideji, dakle niti na papiru.

Ako niste među ljudima, teško možete vidjeti probleme Dosta ste prisutni na različitim događajima, je li to vaš određeni politički stil? Takav sam po svom habitusu. Jedan sam od mlađih gradonačelnika u Hrvatskoj, sportaš, pa imam i dovoljno energije i dovoljno upornosti, što sam pokazao i kao poglavar od 2006. do 2009. godine. Tada sam također bio dosta prisutan među ljudima i na taj način možda se i istaknuo kao potencijalni kandidat i čovjek koji rješava probleme. Ako niste s ljudima, onda teško možete čuti i vidjeti njihove probleme.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.9

održanih Dana grada

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.10

Lepoglavski čelnici biciklirali od Varaždina do Zelendvora

Grad Lepoglava podržava borbu protiv dijabetesa Aktivnim sudjelovanjem na biciklijadi dali smo punu podršku Društvu za zaštitu od dijabetesa te pomogli najmlađima u njihovoj borbi s dijabetesom U Varaždinskoj županiji od šećerne bolesti boluje 9.879 građana. Među njima je i 47 djece koju je potrebno educirati kako se svakodnevno nositi s ovom bolešću, pa stoga Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin svake godine šalje njih nekoliko na jednotjedni edukativni kamp na kojem se educiraju kako smanjiti rizike razvoja komplikacija izazvanih šećernom bolešću.

Pomoć najmlađima Ove se godine kamp za dijabetičare do 16 godina održava u Puli. Želeći prikupiti sredstva za pokrivanje troškova boravka djece u ovom kampu, Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin i Radio Megaton organizirali su humanitarnu biciklijadu “Biciklom do zdravlja – Mijenjamo dijabetes”, koja se održala na relaciji Varaždin – Zelendvor. Na startu u Varaždinu okupilo se 380 sudionika koji su uplatom kotizacije pomogli prikupiti sredstva za odlazak djece u kamp. Akciju je podržao i Grad Lepoglava, kojeg su

Grad Lepoglavu su na biciklijadi predstavljali dogradonačelnik Hrvoje Kovač i djelatnik Gradske uprave Goran Behin

na biciklijadi predstavljali zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač i djelatnik gradske uprave Goran Behin. Oni su se u biciklijadu uključili vozeći gradske električne bicikle. - Aktivnim sudjelovanjem na bici-

klijadi dali smo punu podršku Društvu za zaštitu od dijabetesa te pomogli najmlađima u njihovoj borbi s dijabetesom. Ujedno smo predstavili električne bicikle koji se koriste u Gradu Lepoglavi, a koji su izazvali

pažnju sudionika biciklijade. Potvrdili smo da Grad Lepoglava pridaje veliku važnost brizi za zdravlje građana te vodi brigu o okolišu kojem žive – rekao je zamjenik lepoglavskog gradonačelnika Hrvoje Kovač.

Kolinda Grabar – Kitarović ugostila članice Zadruge lepoglavske čipke

Lepoglavske čipkarice kod predsjednice RH Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović primila je u audijenciju lepoglavske čipkarice kako bi im se zahvalila na trudu koji su uložile u izradu misnog ruha – korporala s motivima lepoglavske čipke, kojeg je za nedavnog boravka u Vatikanu darovala Svetom Ocu Franji. Lepoglavsko izaslanstvo – koje su činile čipkarice Karmen Šoštarić, Štefica Špiljak, Ana Zidar i Ankica Škvarić te

zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač, u polustanom je razgovoru upoznalo predsjednicu s aktivnostima Grada Lepoglave i Zadruge lepoglavske čipke vezanima za očuvanje tradicije izrade lepoglavske čipke te njenoj promociji u svijetu. Audijencija je iskorištena da se predsjednici uputi poziv da kao pokroviteljica 19. međunarodnog festivala čipke, za njegovog trajanja u rujnu, posjeti Lepoglavu.

Predsjednica je pozvana za pokroviteljstvo 19. međunarodnog festivala čipke

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.11

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.12

Na grobištu Pancerica odana počast žrtvama poratnih likvidacija

Položili vijence i zapalili svijeće kod spomen križa Misu zadušnicu za žrtve predvodio je mons. dr. Vlado Košić, sisački biskup

Povodom sedamdesete obljetnice masovnih likvidacija na području protutenkovskog rova kod današnjeg naselja Otok Virje u općini Cestica Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina priredilo je u nedjelju, 14.

U znak sjećanja na stradale 18. lipnja 2000. godine sagrađena je i spomen kapela lipnja komemoraciju za žrtve koje su početkom lipnja 1945. godine dopremane vojnim kamionima iz smjera Varaždina na cestu Ormož – Križovljangrad. Potom su sprovedene nekoliko desetaka metara u šumu - do „pancerice“, gdje su poubijane i tankim slojem zemlje zagrnute. O masovnim likvidacijama uz rijeku Drave znao je cijeli kraj, a o potrebi dostojnijeg ukopa

Obilježena je 70-godišnjica masovnih likvidacija

glasnije se počelo govoriti tek padom komunizma i uspostavom demokracije. Povodom blagdana Svih Svetih uz masovnu grobnicu križ su 1994. godine postavili lovci Lovačkog društva sveti Hubert Cestica, a povodom pedesete obljetnice trage-

dije, 11. lipnja 1995., misu zadušnicu predvodio je don Anto Baković. Od tada, stalno se na drugu nedjelju mjeseca lipnja organizira sjećanje na žrtve poratnih progona tek uspostavljene partizansko - komunističke vlasti. U spomen na stradale 18. lipnja 2000. godine sagrađena je

i spomen kapela posvećena hrvatskom blaženiku kardinalu Alojziju Stepincu, a na grobove žrtava potom su stavljeni i križevi čime je spomen područje Pancerica dobila današnji izgled. Sama komemoracija započela je hrvatskom himnom koju je otpjevao zbor župe Križovljan, a potom su kod spomen križa položeni vijenci i zapaljene svijeće, Općine Cestica, Društva za obilježavanje grobišta iz Varaždina i Čakovca, Udruge branitelja Općine Petrijanec, udruge Macelj i ostalih. Misu zadušnicu za žrtve predvodio je, uz sudjelovanje domaćih svećenika, vlč. Zorislava Šafrana, Ivana Košića i dekana Valenta Posavca, i održao prigodnu propovijed mons. dr. Vlado Košić, sisački biskup. Za uspomenu biskupu Košiću na boravak u općini Cestica načelnik Mirko Korotaj poklonio je umjetničku sliku, a poklon mu je predala i Štefica Juršić, predsjednica MO Otok Virje.

Bogat i raznolik životu Cestičana opisan riječju i s više stotina fotografija

Predstavljena knjiga Zapisi iz Cestice 2

Svečano predstavljanje knjige održalo se u dvorani DVD-a Lovrečan Dubrava U dvorani DVD-a Lovrečan Dubrava, održano je predstavljanje najnovije knjige o općini Cestica, a koju je početkom lipnja pod nazivom „Zapisi iz Cestice 2 (2008. – 2010.) izdala tvrtka Prekorje d.o.o. iz Križovljana Radovečkoga. O knjizi su govorili Katica Obadić, Đuro Žigrović, Ivana Peškan i sam autor Franjo Talan, a voditeljica programa pročitala je pismo koje je za predstavljanje knjige namijenio Darko Majhen, predsjednik VZO Cestica. U programu su sudjelovali i učenici Područne škole Lovrečan, Ženska klapa Angeluš, zbor župe Križovljan i cestička pjesnikinja Evica Lazar, a na kraju Knjiga je nastavak istoimenog naslova objavljenog 2008. godine predstavljanja čestitke autoru na izdavanju

nove knjige o zbivanjima na području općine Cestica, uputio je načelnik Mirko Korotaj. Knjiga Zapisi iz Cestice 2 nastavak je knjige istog naslova objavljene 2008. godine. Na 330 stranica objavljeni su tekstovi o događanjima koja su se do 2010. zbivala na području općine Cestica. Na završnim stranicama dat je abecedni popis više od dvije tisuće spominjanih osoba, a u posebnom dijelu na 72 stranice kronološki je poredano preko 350 fotografija koje su vezane uz ranije uvrštene tekstove. Knjiga je otisnuta na 412 stranica, B-5 formata, a ista se može nabaviti u trgovinama ZID u Cestici i Jarkima, te na kiosku Milec u Dravskoj ulici u Cestici.

Pokreće se proizvodnja u izdovjenom pogonu Varteksa? U prostorijama Hrvatske gospodarske komore Varaždinske županije održan je radni sastanak predstvnika HGK Varaždin i predstavnika općine Bednja, o mogućnostima i interesima za pokretanje određene vrste proizvodnje u nekretninama u vlasništvu HBOR-a (donedavni izdvojeni pogon Varteksa). Temeljem zaključaka sa sastanka, utvrđeno je da postoji potencijalni interes za pokretanje pro-

izvodnje određenih poduzetnika, ali i interes nekoliko međunarodnih kompanija, uz dvije kritične točke u čitavom procesu, a to su raspoloživa kvalificirana radna snaga i kriteriji i uvjeti korištenja industrijske nekretnine u vlasništvu HBOR-a. Vezano uz raspoloživu radnu snagu, općina Bednja preuzela je na sebe zadatak postupka screening-a raspoložive radne snage s područja općine Bednja i susjednih jedinica lokalne samouprave. Struktura raspoložive radne snage, odredit će prioritnetnu proizvodno-gospodarsku djelatnost za koju će se tražiti investitori.Radi konkretnih prijedloga potencijalnim investitorima/poslodav-

cima, uz dostupan podatak o raspoloživoj radnoj snazi, potrebno je prezentirati i jasne uvjete i kriterije korištenja/kupnje industrijske nekretnine nekadašnjeg Varteksovog pogona. Pošto su predmetne nekretnine u vlasništvu HBOR-a, općina Bednja poslala je Zahtjev HBOR-u za hitnu izradu snimke postojećeg stanja predmetnih nekretnina i određivanje uvjeta i kriterija njihova korištenja, odn. kupnje. Navedeno je potrebno izraditi kako bi općina Bednja u suradnji s HGK Varaždin, na kvalitetan način potencijalnim investitorima/poslodavcima mogla prezentirati mogućnosti pokretanja proizvodne djelatnosti.

OPĆINA BEDNJA Nogometaš učenicima poklonio lopte i sportsku opremu

Andrej Kramarić posjetio svoj rodni kraj Školaci su bili iznimno ushićeni što su upoznali hrvatskog reprezentativca Završetak školske godine u općini Bednja obilježen je svečanim priredbama u Osnovnoj školi Franje Serta u Bednji te u područnim školama Vrbno i Cvetlin. Tom je prilikom Općina Bednja u znak zahvalnosti za postignute rezultate sudionicima županijskih i državnih natjecanja te njihovim mentorima dodijelila simbolična priznanja za postignute rezultate. U Osnovnoj školi Franje Serta u Bednji i u područnoj školi u Cvetlinu na postignutim uspjesima učenicima je čestitao, a roditeljima i nastavnicima zahvalio na njihovom trudu načelnik Općine Bednja Mirko Bistrović. U Područnoj školi u Vrbnu čestitke i zahvalu uputio je predsjednik Općinskog vijeća Ivan Brezni. Veliko iznenađenje i radost doživjela su djeca u OŠ Bednja, koje je posjetio hrvatski nogometni reprezentativac i rođeni Bednjančanin Andrej Kramarić, trenutačno igrač Leicester Cityija. Uz napomenu o važnosti učenja i upornosti kao osnovnih preduvjeta za postizanje uspjeha na privatnom i poslovnom

Svi su bili iznimno ponosni što je Bednja iznjedrila ovoga vrhunskog sportaša

planu, Andrej Kramarić je školi darovao 30-ak lopti, mreže za golove i dio sportske opreme. Učenici su Andreju uzvratili poklonom u obliku nogometnog dresa s natpisom BEDNJA i brojem 5, kao simbolom

uspješnosti koju je Andrej svakako postigao. Treba li uopće posebno naglasiti da su djeca svjetski poznatog nogometaša dočekala s ushićenjem i veseljem, te da im je Andrej bio najljepši poklon za uspješan kraj

školske godine. Uz ravnateljicu Sanju Majcen, Andreju je na poklonima zahvalio i načelnik Bistrović te izrazio ponos što je Bednja iznjedrila sportaša koji ime svoga rodnoga kraja pronosi širom svijeta.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.13

GOSPODARSTVO Održan sastanak čelnika općine Bednja i predstavnika HGK Varaždin

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.14

Vijesti

EUROPA ZA GRAĐANE

Općina Breznički Hum u projektu DOCPIE Općina Breznički Hum uključila se u projekt DOCPIE financiran iz Programa Europa za građane. Projekt vodećeg partnera Društva za razvoj podeželja LAZ iz Slovenije uključuje 15 organizacija iz 13 država koje će sudjelovati u 4 glavna događanja širem Europe. Tako će od 30.06. do 01.07. na događanju u grčkom gradu Serresu sudjelovati i predstavnici Općine Breznički Hum. Projekt DOCPIE - Democratic Ownership and Civic Participants in Europe (Demokratska odgovornost

i građansko sudjelovanje u Europi) fokusira se na slab javni interes za EU politiku i demokratsku proceduru kroz pojedinačne elemente potrebne za demokratsko sudjelovanje: više edukacije o EU, jačanje aktivnog građanstva i ideje europskog identiteta, te stvaranje uključivih i kooperativnih društava. U cilju istraživanja razloga neizlaska na izbore i slabog interesa za europsku politiku DOCPIE istražuje koju ulogu europsko građanstvo i europski identitet imaju u životima građana iz različitih sredina. Od studenata do umirovljenjika, sudionici projekta su pozvani da razmjene svoje mišljenje i izraze svoje ideje i nade za budućnost Europe.

Zamjenik ministra gospodarstva u Svetom Đurđu

Općina Sveti Đurđ u razvojnim projektima Prijavljenim i odobrenim projektima, ova općina razvija ne samo gospodarske potencijale, nego pozitivno utječe i na društveni razvoj u cjelini Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić prisustvovao je obilježavanju Dana Općine Sveti Đurđ, prilikom čega je pohvalio općinsko vodstvo na prepoznavanju i kvalitetnom korištenju mjera Ministarstva gospodarstva. - Ukupni iznos od oko 500 tisuća kuna sufinanciranih sredstava Ministarstva gospodarstva u posljednje dvije godine, potvrda je kvalitetnog strateškog plana razvoja Općine Sveti Đurđ. Prijavljenim i odobrenim projektima, ova općina razvija ne samo gospodarske potencijale, nego pozitivno utječe i na društveni razvoj u cjelini, omogućavajući tako ostanak i zapošljavanje mladih, koji predstavljaju budućnost toga kraja - istaknuo je zamjenik Leverić na svečanoj sjednici Općine Sveti Đurđ. Ta je općina po programu Energetske učinkovitosti za 2013. godinu povukla nešto više od 180 000 kuna, dok joj je za 2014. godinu odobreno oko 125 000 kuna. Također, suklad-

Zamjenik ministra Leverić bio je izrazito zadovoljan viđenim u Svetom Đurđu

no javnom pozivu za poticanje povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije kroz pomoć proračunima jedinicama lokalne i regionalne samouprave i njihovih proračunskih korisnika, Općina Sveti Đurđ dobila je dodatnih 200 tisuća kuna.- Gotovo svim sredstvima dodijeljenim toj opći-

Općina Klenovnik

U projektu izgradnje širokopojasnog interneta I općina Klenovnik ušla je u projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture za pristup Internetu. Ugovor je potpisan u partnerstvu s Varaždinskom županijom, sve u cilju da se informacijska infrastruktura prilagodi zahtjevima budućeg vremena i osigura konkurentnost njenih korisnika s područja općina i gradova uključenih u projekt, između ostalog i općine Klenovnik. Cijeli projekt temelji se na konceptu korištenja EU

sredstava iz strukturnih fondova za lokalne zajednice, a koja će biti na usluzi građanima, javnim ustanovama i gospodarstvenicima. Varaždinska županija ovaj projekt prijavila je Ministarstvu gospodarstva. Trenutačno je u tijeku izrada projekta.

ni, financiraju se razvojni projekti i zato sam izuzetno zadovoljan jer to pokazuje kako općine trebaju funkcionirati - rekao je zamjenik ministra dodavši kako je upravo po ulaganjima u infrastrukturu, škole, društvene aktivnosti i kulturu, Općina Sveti Đurđ dobar primjer korištenja mjera Ministarstva gospodarstva.

Dan Eko škole u Općini Martijanec

Osnovna škola Martijanec dobila zelenu zastavu Općina Martijanec svečano je u Osnovnoj školi obilježila Dan Eko-škole s priredbom i podizanjem zelene zastave, povodom treće obnove i stjecanja brončanog statusa međunarodne eko-škole. Bila je to prilika da se okupljenim uzvanicima, roditeljima i učenicima predstave aktivnosti i uspjesi škole u protekloj nastavnoj godini. Čast podizanja zelene zastave imao načelnik općine Marija Horvat koji je istaknuo

kako je pohvalno što učenici uče o zaštiti okoliša, što je vrlo važno kako bi razvili svijest

o očuvanju prirode za svoju budućnost. OŠ Martijanec ove godine polazi 222 učenika i 40 predškolaca.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.15

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.16

U Varaždinu će 11. i 12. srpnja biti održan veli

Atrakcije na vara Posjetitelji će tako drugog vikenda u srpnju moći uživati u atraktivnom i raznovrsnom programu u kojem će letačke vještine demonstrirati članovi akrobatske grupe Krila Oluje U Varaždinu će 11. i 12. srpnja biti organiziran najveći aeromiting u našoj zemlji – CIAV 2015. (Croatian International Airshow Varaždin) kojim organizator – Aeroklub Varaždin nastavlja dugu i bogatu tradiciju ovakvih zrakoplovnih priredbi u gradu Varaždinu.

Obilježit će se i 85 godina od osnutka Aerokluba “Naša krila” koji je u Varaždinu osnovan još 1930. godine - Ove godine obilježavamo 85 godina od osnutka Aerokluba „Naša krila“, kluba koji je u Varaždinu osnovan još 1930. godine, kada je u naš grad sletio i prvi avion, Klemm-25 s pilotom Vidom Kršlovićem. Tada je uređen i prvi aerodrom na Vinokovčaku, na kojem je u rujnu održan i aeromi-

ting sa “zračnim krštenjima“, kako su se tada nazivali panoramski letovi. Riječ je dakle, o čak tri vrijedne obljetnice ne samo za varaždinsko, već i za nacionalno zrakoplovstvo, koje ćemo obilježiti i organizacijom velikog aeromitinga – istaknuo je Josip Novak, predsjednik Aerokluba Varaždin, dodavši kako će Varaždinski aeromiting biti održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te pod pokroviteljstvom Grada Varaždina i Varaždinske županije. Posjetitelji ove međunarodne zrakoplovne priredbe moći će tako drugog vikenda u srpnju uživati u atraktivnom i raznovrsnom programu u kojem će letačke vještine demonstrirati članovi akrobatske grupe Krila Oluje. Na nebu iznad Varaždina letjet će i jedan od najboljih akrobatskih pilota na svijetu – Peter Podlunšek, europski viceprvak u akrobatskom letenju koji sa svojom Extrom 330 uspješno nastupa na najprestižnijem natjecanju zrakoplovaca – Svjetskom pr-

venstvu Red Bull Air Race, a svoje će pilotske vještine demonstrirati i hrvatski pilotski as – Branimir Ambreković, koji nastupa na zrakoplovnim ekzibicijama širom svijeta. Na varaždinskom nebu tog će vikenda letjeti i MIG 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, borbeni zrakoplov mađarskog ratnog zrakoplovstva – Gripen JAS 39, Pilatus PC9 i Soko Galeb G-2, školsko – borbeni zrakoplovi Slovenskog ratnog zrakoplovstva, helikopteri hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova - Bell 206 JetRanger i Eurocopter, zrakoplovi generalne i poslovne avijacije, ali i zračne jedrilice te motorni zmajevi. - Očekujemo i veći broj slijetanja sportskih zrakoplova drugih aero klubova iz Hrvatske i susjednih zemalja – Slovenije, Austrije, Njemačke i Mađarske – najavio je Robert Mišak, tajnik Aerokluba Varaždin te istaknuo kako bi u programu međunarodnog aeromitinga u Varaždinu trebalo sudjelovati stotinjak zrakoplova i letjelica. Uz atraktivne zrakoplove, koje će posjetitelji imati prigodu razgledati

na pisti varaždinskog aerodroma, posjetitelji će moći vidjeti i atraktivne nastupe padobranaca te uživati u panoramskim letovima nad Varaždinom. Iako službeni dio programa varaždinskog aeromitinga počinje u 13 sati, posjetitelji će već od 10 sati moći razgledati zrakoplove na stajanci varaždinskog aerodroma i osjetiti atmosferu međunarodnog zrakoplovnog mitinga. Za posjetitelje će organizatori iz Aerokluba Varaždin prirediti i bogatu gastronomsku ponudu te osigurati besplatni parking u blizini varaždinskog aerodoroma. - Cijena jednodnevne ulaznice za ovaj vrhunski događaj je samo 30 kuna, dok djeca do 15 godina neće plaćati ulaznicu. Pozivam stoga sve ljubitelje zrakoplova i zrakoplovstva da drugi vikend u srpnju budu s nama na varaždinskom aerodromu i da uživaju u stvarno atraktivnom programu – rekao je Robert Mišak. Glavni sponzor ovogodišnjeg CIAV-a je osiguravateljno društvo Croatia osiguranje.

aždinskom nebu

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.17

iki međunarodni aeromiting

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.18

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.19

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.20

ATELTIKA Franja Želimorski (16) bilježi sve bolje i bo

Mlada nada varaždins nastup na Olimpijadi

U srpnju ju očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu za mlađe junior u Kolumbiji gdje se nada da će biti bol

skog sporta sanja

lja od svog osobnog rekorda

Piše: Ivan Tomašković Snimio: Nikola Kokotec

Početkom lipnja varaždinska atletičarka Franja Želimorski nastupila je na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za mlađe juniore i juniorke u Čakovcu i još je jednom potvrdila normu za Svjetsko prvenstvo u Kolumbiji. Njeno petstogramsko koplje letjelo je dalekih 48,90 metara što je odličan rezultat za tako mladu atletičarku.

Sasvim slučajno No, kad je krenula u atletiku nije ni sanjala da će ostvarivati takve rezultate. -Ne sjećam se točno zašto baš atletika. Vjerojatno zato što u atletici ima mnogo raznih disciplina pa sam mislila da ću tu sigurno naći nešto za sebe rekla je Franja Želimorski koja se sasvim slučajno odlučila za bacanje koplja. - Bila je to čista slučajnost. Još u limačima na jednom od treninga dali su nam da bacamo vortex i moj hitac je bio toliko dobar da sam se s vremenom odlučila za

“

njak i njegov tim – istaknula je Želimorski koja se prije karijere u atletici bavila i sportski plesom te plivanjem.

Svestrana -Jedno vrijeme su me fascinirali i plivanje i ples, no kad sam ušla u kraljicu sportova, zaljubila sam se i shvatila da najviše mogu pružiti u tom sportu – rekla je Franja koja je dobila pozivnicu u seniorsku reprezentaciju Hrvatske koja će nastupiti na Ekipnom prvenstvu Europe. U srpnju pak putuje na Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u Kolumbiju. -Jedva čekam svjetsku smotru u Kolumbiji i nadam se što boljem nastupu. To znači da želim koplje baciti dalje od svog osobnog rekorda. Najvažnije mi je da nakon svojih hitaca osobno budem zadovoljna – rekla je Želimorski koja je ove godine proglašena sportsko nadom Varaždina. - Svako priznanje, a pogotovo ovo mi jako puno znači. Svakome pa tako i meni je jako važno kad se njegov rad i rezultati prate i cijene, a još kad vas proglase

Jedno vrijeme su me fascinirali i plivanje i ples, no kad sam ušla u kraljicu sportova, zaljubila sam se i shvatila da najviše mogu pružiti u tom sportu, rekla je Franja

bacanje Vortexa, a kasnije koplja – dodala je Franja koja je prošla kroz ruke atletskih trenera Stjepana Novoselca i Dražena Ožega, a od prošle godine s njom radi i trenira Nenad Pavliček. - Atletski klub Sloboda oduvijek je imao vrhunske trenere. Imala sam sreće raditi s nekima od njih i vjerujem da je svaki od njih utjecao na moje rezultate bacanja. Rado bih spomenula da se za moje, zdravlje, snagu i kondiciju dodatno brine Tomislav Vrb-

i sportskom nadom osim velike sreće javlja se i osjećaj obaveze. Neće biti lako opravdati ovu titulu, ali ću se truditi da to ostvarim – rekla je Želimorski koja sanja nastup na Olimpijskim igrama. -Mlada sam i još je mnogo natjecanja pred mnom. Neću brzati, no velika želja mi je nastupiti na Olimpijskim igrama. Svaka čast europskim i svjetskim prvenstvima, no nastup na Olimpijadi je moj san – objasnila je Franja koja je upravo završila 2. razred

Prve gimnazije u Varaždinu s odličnim uspjehom.

Odlična učenica -U školi imaju razumijevanja za moje sportske obveze, no ipak nema previše popuštanja. Sve je u dobroj organizaciji vremena. Imam puno prijatelja tak da uz sve obaveze stignem izlaziti i družiti se s ekipom – istaknula je Franja. Zahvaljujući atletici vidjela je također ljepša strana sporta, no ponekad zna biti i naporno. Volim putovati i svugdje mi je bilo lijepo svugdje gdje smo se natjecali . No putovanja su ponekad i dosta naporna, zamislite se u busu do Turske ili Bugarske – zaključila je 16-godišnjakinja.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.21

olje rezulatate u bacanju koplja

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.22

OK VARAŽDIN VOLLEY Novi predsjednik Damir M

Zajedničkim radom u klub pomoć Grada možemo oč bolje dane za varaždinsku Varaždinski poduzetnik na čelnu poziciju posrnulog kluba izabran je prije manje od mjesec dana Razgovarao: Ivan Tomašković Foto: Nikola Kokotec

Prije nešto više od 11 godina odbojkaši Varaždina postali su prvaci Hrvatske. Cijeli grad slavio je s varaždinskim odbojkašima i odbojka je tada uz nogomet i rukomet bila vrlo popularna. Može li se odbojka vrati na stare staze razgovorali smo s novim predsjednikom Odbojkaškog kluba Varaždin Volley, Damirom Martinčevićem. Koje su njegove ambicije i ciljevi ispričao nam je u intervjuu za 30 dana. Zašto Ste se uopće prihvatili tog posla? Prihvatio sam se iz jednog jedinog razloga, a to je da zajedno s članovima Upravnog odbora koji izuzetno vole odbojku i sport generalno pokušamo stvoriti uvjete da odbojka u Varaždinu opstane, ostane i napreduje, i možda najvažnije da djeca i mladež ne provode vrijeme po parkovima i ulicama već na odbojkaškom terenu. Također moram reći da je veliki poticaj kod prihvaćanja tog posla odigrala i moja kćer dugogodišnja odbojkašica koja je i sama veliki zaljubljenik u taj sport. Koji je Vaš cilj kao predsjednika? Prije svega rad na omasovljenju – počevši već s radom s djecom predškolske dobi, dakle osnovati odbojkašku akademiju, stabilizirati mušku ekipu da više ne dođemo u poziciju da se borimo za opstanak, podići kvalitetu u ženskom dijelu da se za dvije do tri godine bore za ulazak u Prvu ligu, pokušati naći glavnog sponzora kluba da s ostalim sponzorima i financijski stabiliziramo klub. Kako ćete s koljena dignuti posrnulu varaždinsku odbojku? Mislim da u Varaždinu postoji dovoljan broj entuzijasta i zaljubljenika u od-

bojku pa možemo zajedno prebroditi, najteže razdoblje u posljednjih 15 godina što se tiče odbojke u Varaždinu. Dakle, samo zajedničkim radom svih ljudi u klubu i uz pomoć Grada možemo očekivati bolje dane za varaždinsku odbojku. Ovdje svakako moram spomenuti igrače muške ekipe koji shvaćaju trenutnu financijsku situaciju u klubu i pristali su i dalje igrati bez posebnih uvjeta i zahvaljujem im na tome. Može li odbojka ponovo postati popularna? Mislim da odbojka nikada i nije prestala biti popularna, a tome i pridonosi sve popularnija odbojka na pijesku. Mišljenja sam da bi bilo dobro organizirati u vrijeme ljetne stanke naših igrača i igračica „ljetnu ligu“, odbojke na pijesku. Možemo li se nadati da će Varaždin Volley za koju godinu biti pri vrhu hrvatske odbojke? Varaždin Volley se sastoji od muškog i ženskog pogona. U muškom dijelu situacija nije baš bajna u mlađim kategorijama i što se tiče budućnosti moramo hitno poraditi, a već radimo neke planove na omasovljenju što bi u budućnosti dovelo do podizanaja kvalitete igračkog kadra, a time i bolje dane za mušku odbojku. Ženski pogon osim ekipe koja se natječe u prvoj B ligi i vrlo je perspektivna, ima i prilično velik broj članova u mlađim kategorijama pa je to, uz veoma dobar rad trenera dobar pokazatelj da bi se i ženska ekipa u bližoj budućnosti mogla pridružiti dečkima u prvoj ligi. Kako omasoviti odbojku u ženskoj i muškoj konkurenciji? Cilj nam je osnovati odbojkašku akademiju, te dobrom promocijom odbojke među djecom predškolske i školske

dobi u našem gradu vratiti interes mladih za igranje odbojke. Tko će biti novi trener muške ekipe? Razgovarali smo s nekoliko kandidata i razmišljali o nekoliko opcija. Mislim da je presudnu ulogu u odabiru trenera odigrala momentalna financijska situacija u klubu. Najbliže smo opciji domaćeg stručnjaka, istinskog zaljubljenika u odbojku i čovjeka koji je upoznat sa sadašnjom situacijom u klubu. Prije nego objavimo ime trenera trebamo obaviti još završne razgovore. Vjerujem da ćemo to definirati za nekoliko dana. Kako se snaći u ovim vremenima kad sponzora nema na pretek? Već sam napomenuo da najveće zasluge što Varaždin ima prvoligaša pripadaju igračima koji zbog ljubavi prema klubu i odbojci igraju, a ne traže nikakve posebne uvjete. To ne znači da se mi u Upravnom odboru nećemo potruditi da se financijska situacija popravi i da nađemo način da te fantastične dečke za njihov trud i nekako nagradimo. To isto vrijedi i za trenere ženske ekipe, a tu bi posebno istaknuo Ivicu Đolongu bez kojeg ženski dio kluba ne bi opstao. Za kraj. Zadovoljava li vas mjesto gdje se danas nalazi varaždinska odbojka i koji su Vaši prvi potezi? Vrlo sam kratko u klubu i činilo mi se da je bilo najvažnije odraditi razgovore prije svega s domaćim igračima, koji su pristali igrački pomoći klubu, na čemu im još jednom zahvaljujem. S ovim igračkim i trenerskim kadrom kod muškog sastava kojeg ćemo imati u sljedećoj sezoni siguran sam da se nećemo boriti za opstanak u ligi. Sa ženskim dijelom kluba mogu reći da sam zadovoljan, a i tu će sigurno doći do napretka u kvaliteti.

bu i uz očekivati u odbojku

Cilj je omasoviti mušku i žensku odbojku te sa ženskom ekipnom također ući u Prvu ligu

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.23

Martinčević o planovima za budućnost

Vrlo emotivno od sporta se oprostio Goran Borović

NIKOLA KOKOTEC

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.24

KICKBOXING Posljednji meč varaždinskog borca

Zahvaljujem se svima koji su stigli i nikada ne plačem, ali jednostavno emocije su bile jače od mene, rekao je veliki sportaš

320

mečeva odradio je Borović u 22 godine borilačk e karijere

Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr

Od profesionalne borilačke karijere na TTS-u oprostio se Goran Borović. Varaždinski borac tako se nakon 22 godine oprostio od profesionalne borilačke karijere. Na bodove je pobijedio poljskog borca Tomasa Drabika po K-1 pravilima u kategoriji do 72,5 kilograma. -Protivnik je bio vrlo opasan i vrlo sam zadovoljan odrađenom borbom i u konačnici pobjedom – prokomentirao je Borović ne mogavši suspregnuti suze koje su mu navrle na oči.

Emocije -Nije bio problem meč, već organizacija cijele manifestacije. Glava mi je bila puna svega i nije mi bilo lako. Zahvaljujem se svima koji su stigli i nikada ne plačem, ali jednostavno emocije su bile jače od mene. Drago mi je što sam posljednju borbu imao na Banfici, mojem kvartu jer nikad nisam skrivao da sam Varaždinac. Nedostajat će mi borbe, ali ima mlađih boraca pred kojima je svjetla budućnost – rekao je Borović čiji je oproštajni meč pratilo

VARAŽDINSKOM BORCU POSLIJE ZADNJEG MEČA U KARIJERI POTEKLE SU SUZE tristotinjak gledatelja. Varaždinski borac tako je zaključio impresivnu karijeru odradivši 320 borbu. U svojoj kolekciji ima više europskih i svjetskih titula u nekoliko disciplina. No, borilačkim sportom počeo se baviti sasvim slučajno i to u Odgojnom domu u Lošinju. Prvi trener mu je bio Radenko Nikolić zvani Mujo.

Početak - Gorana pamtim kao mladića s dugom masnom kosom i s viš-

kom kilograma. Izrazio je želju da bi se bavio borilačkim sportovima i ubrzo je uz velik trud nestala duga kosa i višak kila - rekao je kroz osmijeh Nikolić koji je stigao u Varaždin na posljednji Borovićev meč i stajao uz njega. - Lijepo je stići u Varaždin i biti dio cijele manifestacije jer ipak mene i Gorana veže veliko prijateljstvo - istaknuo je popularni Mujo uz kojeg je pored ringa stajao i Goranov dugogodišnji trener Leon Ben.

- Već u poznim godinama Goran je odradio krasan meč i skidam mu kapu do poda - rekao je Ben koji s Goranom surađuje već deset godine. - Goran je vrhunski dečko i borac. Riječ je o osobi koja od 0 do 24 živi sport i stvarno sam ponosan što sam mu bio trener. Njemu kao i meni nedostajat će treninzi. Borilački sport je stigmatiziran, no on je primjer kako je iz borilačkog sporta moguće izvući maksimum i kako mu je taj sport pomogao da pronađe pravi putobjasnio je Ben.

Trener Borović se tako okrenuti trenerskoj karijeri. U svojem Savate klubu Varaždin ima četrdesetak boraca pred kojima je svjetla budućnost. - Nedostajat će mi borbe i stvarno će biti čudno u početku. Imam nekih ponuda za borbe u Kini i Milanu i možda ću se i potući, ali na mlađim svijet ostaje. Vjerujem da u klubu ima dobrih boraca i da će krenuti mojim stazama – zaključio je Borović.

Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr

Završile su sezone u svim nogometnim ligama u kojima se natječu klubovi iz Varaždinske županije. Nova sezona donosi smanjenje Prve županijske i Međužupanijske lige, no još se ne zna koji će točno klubovi igrati u tim ligama. Trećeligaški status zadržao je Varaždin koji je sezonu 2014./2015. završio na 11. mjestu 3.HNL Istok. Isti slučaj je i s ludbreškom Podravinom koja ostaje u ligi, a završila je na četrnaestom mjestu. Prvak Međužupanijske lige je Ne-

delišće, a prijavi li se za natjecanje u 3.HNL Istok, neće morati igrati kvalifikacije, kao ni Marsonija. Iz 3.HNL Istok ispast će tako posljednjeplasirana Virovitica i pretposljednji Oriolik. Ako se Nedelišće prijavi za 3.HNL Istok, iz Međužupanijske lige ispadaju samo posljednjeplasirana Ivančica i pretposljednja Plitvica iz Selnika. Ako se nogometaši Nedelišća ne prijave za natjecanje u 3.HNL Istok, u niži rang će preseliti čakovečka Sloga koja je završila na 15. mjestu MŽNL. Iz prvih županijskih liga Varaždinske i Međimurske županije u

SINIŠA SOVIĆ

Prva ŽNL s 14, a Međužupanijska liga sa 16 klubova

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.25

NOGOMET Još se ne zna koji će točno klubovi igrati u 1.ŽNL i varaždinsko – međimurskoj ligi

Trenutno je stanka u svim ligama

varaždinsko - međimursku ligu ulaze Varaždin ŠN i drugoplasirani iz međimurske lige Međimurec, koji su se prijavili za natjecanje u MŽNL. U Međužupanijskoj ligi sljedeće sezone borit će se tako 16 klubova. U Prvoj županijskoj lige Varaždin natjecat će se 14 klubova. Ispast će tako pet klubova. U niži rang preselit će tako Sračinec, Lepoglava, Podravac, tuhovečki Polet i babinečki Dinamo. U Prvu ŽNL ulaze Ivančica i selnič-

ka Plitvica iz MŽNL, prvak 2.ŽNL Istok margečanska Mladost, prvak 2.ŽNL Zapad Orač te trećeplasirana ekipa Prve ludbreške lige Drava iz Sv. Đurđa. U 2.ŽNL Zapad preselit će tako Sračinec, Podravac, Lepoglava i babinečki Dinamo i u istočnu diviziju će Polet iz Tuhovca.U 2.ŽNL Istok od sljedeće sezone imat će tako deset klubova, a zapadna divizija 13 klubova, ako se ponovo aktivira klenovnička Mladost.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.26

GODIŠNJI ODMOR - GLAVOBOLJA ILI SLATKA BRIGA?

Kako što bolje i jeftinije organizirati ljetovanje Dolazi nam sezona je godišnjih odmora. Svi maštamo o egzotičnim plažama i turističkim destinacijama. Budući da nam je u ova teška vremena većini budžet ograničen i da su nam daleki otoci i pješčane plaže još uvijek samo san, svi pokušavamo pronaći neku jeftiniju opciju za ljetovanje. Na našim prostorima još od prošlih vremena najpopularnije turističke destinacije bile su one smještene na obalama Jadranskog mora. Riječ je naravno o primorskim mjestima u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Odlazak na more i tada je, kao i sad bio poput kulta. Na more se moralo otići bar jednom godišnje, ako ne i više puta. Bio je to i jasan pokazatelj standarda jedne obitelji. Nešto poput hodočašća na obale Jadranskog mora imamo i danas pa smo upravo zbog toga potražili odgovor na pitanje posvećen pronalaženju jeftinog smještaja na moru

Kako uštedjeti? Smještaj je jedna od najvažnijih stavki u planiranju svakog putovajna i ujedno najskuplja investicija. Zbog toga se na smještaju može najviše i uštedjeti. Smještaj na našoj obali možemo podijeliti na hotelski , privatni, te kamperskii. Hotelski smještaj je najskuplja opcija i u današnje vrijeme mali broj turista s naših prostora

sebi može priuštiti ovakav odmor. Privatnih smještaja na moru ima mnogo, pa je tu lakše napraviti nekakavu kategorizaciju, a i većina nas se upravo odlučuje na tu opciju. Oni koji više preferiraju kampove vjervatno već znaju sve uvjete kao i mjesta na kojima se može kampirati. Privatni smještaji: sobe, apar-

tmani itd. mogu se podijeliti u više kategorija. Najveći čimbenik koji utječe na cijenu smještaja jeste udaljenost od plaže, te centra. Prvu kategoriju smještaja čine sobe i aprtmani koji su u prvom redu kuća do mora. U drugi red spadaju kuće koje su u drugom redu i tako redom. U najnižu kategoriju smještaju se one kuće koje

su najdalje od mora, a to su one koje se nalaze iza poznate Jadranske magistrale. Prema kategorijama smještaja manje su i cijene. U prvoj su kategoriji apartmani u od 45 i više eura i tako se cijena spušta vjerovatno do 20eura. Evo nekoliko smjernica koje trebate pratiti te naći odgovarajući smještaj po odgovarajućoj cijeni:

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.27

Potraga za jeftinim smještajem Postoji nekoliko načina da nađete smještaj na moru. Kod nas se najčešće ide preko preporuke. Bio je vaš prijatelj ili susjed i njemu se dopalo, pa je onda i za vas to sigurno najbolja varijanta. To zasigurno ne mora uvijek pravilo. Ukoliko si date malo truda, možda ćete naći i jeftinije rješenje koje odgovara vašim potrebama. Surfajte interentom na svim stranicama (ima ih tisuće) na kojima se nalaze ponuđaći smještaja. Ako ste se odlučili za mjesto u kojem želite ljetovati šaljite upite na sve apartmane koje na tim stranicama nađete. Kada dobijete odgovor na upit o smještaju uvijek pitajte da li je to posljednja cijena koju nude, navedite da ste vi uzorni gosti koji ne prave probleme, nisu bučni, da ne provodite mnogo vremena u sobi

itd. Zasigurno će već u sljedećem e-mailu početna cijena biti niža. Svakako pitajte sve što vas zanima: Koliko ste daleko od centra, od najbližeg prodajnog centra, tražite dodatne fotografije, točnu adresu, pa sve to provjerite kako izgledana Google mapsu. Isto tako potražite na interent forumima teme u kojima korisnici preporučuju neke apartmane i daju ocjene istih. Pročitajte i tiskane oglasnike te svima koji su vam interesantni proslijedite upite. Držite se načela: “Ko pita ne skita”. Ako pretragom iz vašeg doma ne pronađete ništa što zadovoljava vaše kriterije, nemojte se bojati krenuti na odmor bez ugovorenog smještaja. Ukoliko vas je više parkirajte automobil na lokaciji koju ste odabrali, ili ako idete autobusom

izvadite stvari iz autobusa te nekoga ostavite da čuva vaše stvari, i bez ikakvoga straha prionite na potragu za idealnim smještajem za vaš boravak na moru. Ovaj način je možda i najbolji. Iz osobnog iskustva znamo da je ovo možda i najbolja varijanta za pronalaženje najjeftinijeg smještaja. Tako na licu mjesta vidite kakav prostor zakupljujete i gdje se to tačno nalazi, te ujedno dolazite i u priliku da se cjenkate to jest da pregovarate o samoj cijeni boravka. Sigurno ćete se uvjeriti koliko prostora ima na raspolaganju, a vlasnici će smještaja zasigurno napraviti sve da popune svoje kapacitete, jer ako ne iznajme prostor jedan ili dva dana, gube više nego da vam spuste cijenu. To je ono što je potrebno znati. Ukoliko vam se smještaj ne sviđa potražite novi i

svakako ne odustajte od namjere da spustite cijenu, jer je ona najčećše nerealno visoka. Ne posustajte i ne upadajte u zamku da vam kažu kako nema smještaja, kako sigurno nećete naći ništa bolje i jeftinije. To zasigurno nije točno jer svi oni računaju na to da se vama sigurno neće dati ponovo negdje ići i tražiti, kao i da ste umorni od puta. Ovo su neke osnovne stvari koje trebate znati prije nego što se upustite u avanturu i nađete prihvatljiv smještaj prema kriterijima koje si sami određujete. Sretno.

Razmislite kakav vam smještaj uistinu treba za boravak . Ukoliko ne želite spremati hranu u svom smještaju da li vam je zaista nužno da imate apartman koji uključuje kuhinju. Ukoliko sami ne kuhate sasvim će vam dovoljna biti soba i kupaonica. Time ste već značajno uštedili jer su sobe sa kupaonicom daleko jeftinije od apartmana.

Razmislite da li vam je zaista potrebno da smještaj bude u neposrednoj blizini mora. Ako je vaš smještaj nekih 100-200 metara ili čak više dalje od plaže, možda je bliži centru ili nekim većim trgovačkim centrima u kojima su hrana i ostali proizvodi daleko jeftiniji. Ako još uvijek imate dovoljno kondicije za šetnju, nemojte se

plašiti, šetnja će zasigurno koristiti vašem zdravlju. Već smopripomenuli, što je smještaj dalji od plaže, to je i jeftiniji. Razmislite da li su vam je stvarno potreban luksuzan smještaj, da li vam je potreban najnoviji namjštaj, klima uređaj, ili televizor i interent. Sve su to stavke koje podižu cijenu smještaja. Sjetite se da na

more idete zbog mora i odmora, a ne zbog TV-a s tisuću programskih kanala ili pak zbog surfanja na Internetu, to svakako imate i kod kuće. Svakako je vrlo bitno da kakav god smještaj odabrali da bude čist i uredan. Kada razgraničite kakav vam smještaj potreban možete krenuti u potragu.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.28

Devet stvari koje

znati o vašem klim

Zašto servisirati klimu koja radi? Čestice sitnije od prašine prolaze kroz filtere ( koje, predpostavljamo, povremeno čistite) i lijepe se po rešetkama isparivača. Osobito čestice nikotinskog dima, dima od mirisnih svijeća i krutih čestica iz auspuha. Time se radi sloj izlacije, te smanjuje protok zraka i prijenos topline. Skraćuje se vijek trajanja klime, povećava potrošnja struje, smanjuje kapacitet grijanja i hlađenja. Na ventilatorima se nakupi sloj plijesni ili prašine i

smanjuje protok zraka. Bez obzira na sate i uvjete rada klima uređaja, tokom godina, na njima se talože bakterije. Kod split sistema nisu zabilježeni slučajevi legionele, ali je pojava nezgodna zbog lošeg mirisa koji izlazi iz klime, a i alergičari znaju reagirati kašljucanjem i upalama grla i sinusa. Tokom rada, postoji mogućnost da se na spojevima, uslijed vibracija, gubi mala količina plina. Korisnik to može primjetiti najčešće

Što je godišnji servis i zašto se naplaćuje?

Godišnji servis je pojam koji često buni ljude u svezi garancije. Da bi netko dao višegodišnje jamstvo, potrebno je taj uređaj periodično pregledati da bi se otklonili neki potencijalni problemi koji se javljaju u radu uređaja. Potrebno je lužinom kada je već iscurila količina koja isprati odvod, dezinficirati isparivač, ispuhati bitno može ugroziti uređaj. kondenzator vanjske jedinice, prekontrolirati tlak Taloženjem sluzi u odvodnim plina i temperaturu ispuha. Kao ni kod auta, takvi cijevima lako može doći do za- servisi nisu uključeni u cijenu samog uređaja, čepljenja pa u jednom trenutku nego se naknadno naplaćuju. Obično se cijene voda prelije preko unutarnje kreću od 250 do 400 kuna i obavljaju obično jedinice po namještaju, što nije jednom godišnje, ali i češće odnosno rijeđe, u baš lijepo iskustvo. ovisnosti u kakvim ucjetima uređaj radi.

morate

ma uređaju

Voda je u stvari kondenzat koji nastaje na hladnim djelovima klime. Ljeti koristimo hlađenje i unutarnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzira vlaga iz zraka, a zimi, kada koristimo grijanje, vanjska jedinica je hladna, pa za vlažnih dana počinje iz nje teći voda. Količina vode ovisna je o vlazi u zraku i snazi uređaja i može ( ljeti ) biti i do dvije litre po satu.

Zašto klima u grijanju ponekad prestane sa radom i napravi čudan zvuk?

To je trenutak kada klima ide u odleđivanje – tzv. Defrost. Normalan ciklus, do kojeg dolazi kada su vanjske demperature niske i koji služi zato da bi se vanjska jedinica oslobodila eventualnog leda koji se na njoj nakupio. Obično traje 3 do 4 minute i ponavlja se jednom na sat, ali i to ovisi o modelima.

Zašto klima slabo grije kada je niska vanjska ili unutarnja temperatura?

Klima nije električna grijalica, već toplotna pumpa. Niske temperature uzrokuju nizak tlak plina, a tada klima slabije grije. Zbog toga treba zimi, za najhladnijih dana, ostaviti uređaj da i preko noći održava neku minimalnu sobnu temperaturu ( 16 – 17 °C), kako bi ujutro mogao početi sa podizanjem temperature. Na taj način ćete bolje grijati prostor, a potrošiti ćete manje struje, nego da ga palite samo povremeno.

Zašto se iz unutarnje jedinice povremeno čuje pucketanje ?

To je diletacija plastike. Kada klima postigne zadanu temperaturu, sa radom prestaje samo vanjska jedinica, a unutarnja nastavi reciklirati zrak. Mjenjanjem temperature kučišta, dolazi do širenja ili stiskanja plastike pa se to čuje kao neko pucketanje.

Zašto ponekad klima ima neugodan miris? Razlog je u bakterijama koje su se preko ljeta nakupile na isparivaču. U takvom slučaju potrebno je napraviti servis kod kojeg će se isparivač dezinficirati.

Što spada u redovni servis klima uređaja? Obavezno: Unutarnja jedinica Rastavljanje plastika unutarnje jedinice i njihovo pranje (uključujući filtere) Pranje isparivača namjenskom kemikalijom za skidanje nečistoća Dezinfekcija isparivača nekim antibakterijskim sredstvom Ispiranje odvoda kemikalijom za odvode Kontrola temperature ispuha Vanjska jedinica Čišćenje kondenzatora

(onih saća sa stražnje strane) kemikalijom ili barem njegovo propuhivanje komprimiranim zrakom Pranje kućišta Kontrola dotegnutosti vijaka Kontrola pritiska plina Po potrebi: Rastaviti unutarnju jedinicu da bi se došlo do ventilatora i njegovo čišćenje Postavljanje sredstva za miris, da bi se „ubio“ smrad kemikalija koje su korištene Zamijeniti baterije daljinskog

upravljača i korigirati sat na njemu Izmjeriti napon napajanja i struju kompresora Vanjske nosače mjestimice pošpricati farbom ili cinkom u spreju, ukoliko su počeli korodirati Popraviti kakav otkačeni odvod, zavoj kojim su zamotane cijevi i slične sitne popravke

Koja je razlika između klasičnog klima uređaja i invertera?

Kako bi se popravio rad uređaja na niskim temperaturama, razvojem je došlo do tzv. Invertera. To je klima uređaj koji ima elektronski upravljan kompresor, čime mjenja okretaje ( ne uvijek i isključivo ), a time i tlakove na kojima radi. Za razliku od klasične klime, kojoj sa daljinskim podesite zadanu temperaturu, a ona samo služi kao temperatura termostata, jer klima ili radi ili ne, kod invertera imamo nekoliko snaga kojima radi, pa kako se približava temperaturi koju smo mu podesiti, tako smanjuje tlakove, odnosno snagu grijanja. Time se dobiva 20% ekonomičniji rad, manje opterećenje električne instalacije stalnim ukapčanjem i iskapčanjem kompresora i daleko bolji rad u zimskim uvjetima. Na primorskom području gotovo da nema dana kada inverter ne može raditi zbog hladnoće.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.29

Zašto klima preko ljeta toči vodu iz unutarnje, a preko zime iz vanjske jedinice?

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.30

Piaggio NRG Power 50 DD vec od 16.900kn*

Gilera RUNER SP 50 vec od 17.900kn*

Aprilia SR 50R

vec od 16.900kn*

obustave ili

* Preporucena maloprodajna cijena s PDV-om za gotovinsko placanje • Krediti do 7 godina • Jamstvo 2 godine • Ponuda vrijedi do isteka zaliha

Zagrebacka 110, 42000 Vara�din Tel: 042/242-200 www.autoprikratki.hr info@autoprikratki.hr

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.31

Varaždin kakvog više

Brojne varaždinske obitelji nekada u domovima nisu imale kupaonice. Umivali bi se vodom SINIŠA SOVIĆ

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.32

VLADIMIR KNAPIĆ Varaždinski umirovljenik progovara o javnim kućama

Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr

Jedino dušu Varaždina nemoguće je samo tako promijeniti. Ljudi su ti koji se mijenjaju, dolaze, prolaze i odlaze. Kakav je bio život Varaždina prije više od pola stoljeća i kako se grad mijenjao, otkrio nam je varaždinski umirovljenik Vladimir Knapić.

Rodilište sv. Josipa Pokazao se kao idealan sugovornik jer rođen je 1951. godine i u Varaždinu je, kako kaže, prvi put zaplakao u starom rodilištu sv. Josipa kod Kapucina. - Moji vršnjaci i oni stariji dobro

Knapić ni sam ne zna koliko je Varaždinki i Varaždinaca naučio sigurno upravljati različitim vozilima znaju da su rodilišta bila na više lokacija – u Kolodvorskoj ulici u zgradi u kojoj je danas uprava HŽ-a, potom su majke djecu rađale nakratko u Medicinskom centru 60-tih godina i tek kasnije u kompleksu novoizgrađene bolnice – veli Knapić koji je polazio OŠ Kraljice Marije

Stari varaždinski tamburaši sastav

Vladimira Knapića posjetili smo u njegovom obiteljskom domu prepunom uspomena

(1. Osnovna škola Varaždin) i kasnije učio strojarski zanat u bivšem ŠUP-u kojeg je sredinom 70-tih godina dokrajčio Stipe Šuvar svojom reformom obrazovanja. Polazio je srednju prometnu školu i na kraju diplomirao na Prometnom fakultetu u Zagrebu. Do mirovine radi u autoškoli na mjestu instruk-

tora vožnje, te kao predavač prometnih propisa. Ni sam ne zna koliko je Varaždinki i Varaždinaca naučio sigurno upravljati različitim vozilima. - Po tome me svi znaju, a u mirovinu sam otišao nakon što pokrećem obrt oko 1994. godine. Pokušao sam se baviti prijevozništvom, ali me kamioni i bavljenje njima nisu ni naj-

manje privlačili. Radio sam vani i pošteno plaćao porez Hrvatskoj. Ogromna davanja su me na kraju prisilila da prekinem s tim - potužio se ponosni otac dviju kćeri.

Silom klavirštimer Obje su završile glazbenu akademiju i profesorice su klavira. A njih

Detalj s modne revije održane u HNK 1972. godine

nema i neće ga biti (1)

m iz lavora i na kupanje jednom tjedno odlazili u Šenoinu ulicu, u parno i kačno kupalište... je nekada, baš kao i danas veliki problem kupiti, jer to su ipak skupocjeni instrumenti. - Pitao sam kćeri zašto ne sviraju tamburice kao ja, jer one nisu skupe. No, na kraju ipak kupujem polovne klavire koje neprekidno popravljam i usavršavam se u tom poslu. Učio sam kako se to radi od starih majstora i tako postajem pravi klavirštimer. Jednom prilikom s kolegom nailazim na orgulje koje je trebalo popraviti i restaurirati. Zasukali smo rukave i posao je sjajno uspio. Bio sam u jednoj orguljaškoj zakla-

U Gradskoj kavani na Korzu se poslije rata nudilo prvo točeno pivo. U nju nisu ulazili jugooficiri ni milicajci

Ovako je nekada izgledala ulica Petra Krešimira IV. Na fotografiji jedino nedostaje benzinska postaja

di i na kraju u Varaždinu osnivam Udrugu “Glazbena baština“, koja se bavi zaštitom glazbenih - tradicijskih instrumenata. Sakupljam starine, satove, sablje, radio aparate i drugo, ali mi nedostaje vremena da sve restauriram. Čega se hapim, to popravim onak kak treba – kaže nenadmašni varaždinski tamburaš koji je trideset godina svirao u OKUD-u, odnosno KUD-u Milica Pavlić Kata, koje je na

žalost prestalo egzistirati. - Takva je čudna politika došla na svijetlo dana da se KUD-ovi gase, nitko ih ne želi financirati i naša varaždinska djeca se opijaju po parkovima umjesto da plešu i pjevaju. Novaca za kulturu ima sve manje, a nekada smo svi živjeli za odlazak na turneje. Sa spomenutim kulturno umjetničkim društvom proputovao sam čitavu Europu – ističe.

Varaždinski kinooperater Novak u varaždinskom kinu Gaj

“

Pitao sam kćeri zašto ne sviraju tamburice kao ja, jer one nisu skupe. No, na kraju ipak kupujem polovne klavire koje neprekidno popravljam i usavršavam se u tom poslu. Učio sam kako se to radi od starih majstora i tako postajem pravi klavirštimer...

Ni goli ni bosi O varaždinskoj djeci, svojim vršnjacima, Knapić kaže da u njegovo

vrijeme nisu hodala gola i bosa. - Moj otac je bio ugostitelj, šef Gradske kavane u kojoj sam praktično

Gradski slastičari u trenutku predaha od posla

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.33

a, krčmama, cirkusima, surfanju na Dravi, kartašima u ilegali, kinima...

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.34

odrastao. Stoga mi je prostor za igru i istraživanje bio inicijalno na potezu od kavane do restorana Istra. Kavana na Korzu imala je s lijeve strane ulaza klavir na kojem bi svake večeri svirali Josip Klima, Dervenkar i drugi umjetnici. Na sredini je bio stup s ogledalima, fotelje su bile kožnate i za velikim šankom se nikada nije pilo. Tu se poslije rata nudilo prvo točeno pivo i u kavanu nisu ulazili vojnici, jugo-oficiri ni milicajci. Nitko im to izrijekom nije zabranio, ali se znao red, čitale su se novine i u tišini ispijala kavica. Za spomenute su bili rezervirani Dom JNA, i „Mliječni restoran“ kod Justike koja je imala najbolju kuhanu rakiju u Varaždinu. U taj ugostiteljski objekt dolazili bi uvaženi gradski obrtnici, umirovljenici, profesori i liječnici. Pamtim pokojnog fotografa Kulčara koji je imao buldoga po imenu Boy. Čekao ga je ispred kavane svaki dan dok njegov vlasnik nije popio kavicu – prisjeća se Knapić i odmah nastavlja s nabrajanjem najpoznatijih varaždinskih krčmi. Iako je povremeno s društvom navraćao kod Grošinića, više ga je fascinirala “stara“ Ludva iza koje je nekada bio mlin.

Velike cirkuske šatore su 60 i neke putujući zabavljači iz Italije i SSSR-a postavljali na Banus placu - Prvo ste morali savladati 10 stepenica i tek onda se upadalo u krčmu na čijim podovima su bile debele daske premazane starim uljem i u kutu jedna velika okrugla “kraljica peći“. Kada bi taj “Gašpar“ naložili, usijao se i smrdjelo je u krčmi kao kuga. No, za šankom i stolovima pilo se fino vino i svima je bilo super. Šteta je da danas mlađarija nema pojma o “Kosmatoj Ruži“, a kamoli o “Justiki“ – rekao je Knapić od kojeg doznajemo da je u našem kraju svojevremeno najveći (ugostiteljski) problem bio nedostatak kvalitetnih vina. - Morali ste se voziti od Koprivnice do Trakošćana da bi popili dva decilitra dobrog vina. Danas pak istu relaciju morate proći da bi popili istu količinu malo lošijeg vina. To je dokaz da vrijedni vinari i podrumari itekako znaju svoj posao. Danas nema ni pijanaca u gradu, a nekada bi se

klatili na sve strane i alkoholizam je bio veliki problem. Pilo se i u tzv. “bunkerima“. Jednog je imala Lazarica, drugi je bio u Jalkovečkoj, dva su potajno radila u Trenkovoj ulici i bili su neslavna prethodnica danas legalnih točiona – pojasnio je Knapić.

Kartaši ilegalci Uz nezaobilaznu pijaču, nastavlja, družili su se i gradski kartaši. - Oni su u bivšoj državi silom prilika bili „ilegalci“ i to je posebna priča o kojoj sada smijem slobodno govoriti. Okupljali bi se na katu Gradske restauracije (kasnije pivnice u Gundulićevoj ulici) i u drugoj sali Gradske kavane. Bila je to najstrože čuvana tajna u gradu jer je kartanje bilo zabranjeno i kažnjivo. To znam jer ih je posluživao moj otac – otkrio nam je Knapić dodavši kako Varaždin, u kojem je od davnina bilo puno vojske, nije mogao bez bludilišta i bludnica. Tako je jedna skromna javna kuća radila u Bakačevoj, a druga u Gajevoj ulici. Prva varaždinska madam imala je prijavljen obrt i uredno plaćala porez za tu djelatnost u Varaždinu i Zagrebu... O svojoj pak obitelji, Knapić kaže da nije bila imućna. - Moja majka nam je sama šivala hlače i kapute. Ponekad je to bilo svakak zašito i izgledalo smiješno. Ipak, nismo se bunili, a pravo veselje je nastajalo kada bi jednom u godini dobili nove gumene – “batove“ čizme. U njima se hodalo cijelu jesen i zimu. Jednom sam pri cijepanju drva prerezao čizmu i nisam se usudio reći roditeljima što se dogodilo. Stisnuo sam zube i čitavu zimu hodao na peti. Svi su mislili da sam šepav, a meni je u čizmi sve plivalo, jer je u nju ulazila voda. I to sam nekako preživio – ističe. Brojne varaždinske obitelji, među kojima Knapićevi nisu bili iznimka, u to vrijeme u domovima nisu imale kupaonice. - Umivali bi se vodom iz lavora i na kupanje jednom tjedno odlazili u Šenoinu ulicu u parno i kačno kupalište. Imalo je betonirane kade i u njemu se ponekad nije vidio prst ispred nosa. Okosnicu parne kupelji činio je jedan mali bazen u kojem su se Varaždinci zamotani u plahte tiskali kao sardine. Bila je to osebujna sauna. Inače, još jedno kupalište je radilo i kod vatrogasnog doma u Kurelčevoj ulici – rekao je Knapić koji je tijekom ljetnih mjeseci naj-

Kolodvorska ulica bila je jedna od najljepših u gradu s prekrasnim drvoredom

Kralju Aleksandru Varaždinci su “presudili” u travnju 1941. godine

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.35

Cirkuski slonovi šeču i pasu na Banfici

ma, vodena struja bi vas brzo odvezla do suprotne obale. To surfanje ili glisiranje je bila naša omiljena rekreacija – rekao je Knapić. Na pitanje je li plivanje od jedne do druge obale bilo i tada opasno pojasnio je da su svi kupači morali itekako paziti da ne dođe do utapanja. Nizvodno od željezničkog mosta bio je mlin na dva čamca a iz vode su stršali drveni piloti od mosta preko kojeg je 1848. prošao ban Jelačić u svojem pohodu na Mađare. - Ako ste izgubili snagu tijekom plivanja, Drava vas je mogla baciti i na ostatke metalne konstrukcije mosta koji je uništen u Drugom

Jedna javna kuća radila je u Bakačevoj, a druga u Gajevoj ulici. Varaždinska madam imala je prijavljen obrt

Na Kapucinskom trgu nekada su parkirali autobuse

radije s prijateljima odlazio na kupanje u Dravi.

“Surf mašina“ na Dravi - Do novog bazena na drvenim plutajućim bačvama kupači bi prolazili pokraj sojenica na buri. Na žalost, ni tog osebujnog izviđačkog centra više nema. Kupalište je bilo čuvano, imalo je drvenu odskočnu dasku s koje se skakalo u rijeku, a bazen je

bio debelim sajlama čvrsto vezan uz obalu. Da ga voda ne odnese k vragu skupa s nama. Ulaz se naplaćivao i kada nismo imali novaca, odlazili bi uzvodno na „otok ljubavi“. Između njega i kupališta postojala je metalna sajla s kolutom od stare skele. Naslijedili smo je od starijih fakina i bila je to naša „surf mašina“. Naime, Drava je brzo tekla i ako ste stali na drvenu dasku i uhvatili kolut ruka-

svjetskom ratu. Mnogo se ljudi utopilo, poglavito dotepenaca i vojnika Dalmatinaca kojima je plivanje u brzim rijekama punim virova bilo potpuno nepoznato. Ni danas takva avantura nije bezazlena – ustvrdio je.

Nismo mi cirkusanti Pravo veselje za varaždinsku dječurliju 60 i neke je predstavljao dolazak cirkusa u grad. Šatore su u to vrijeme putujući zabavljači postavljali na Banus placu (Trg bana J. Jelačića). - Vlasnici su uglavnom bili Talijani i Rusi. Nama je to bila idealna prilika da vidimo egzotične dresirane životinje, akrobate, klaunove, bradate žene i mađioničare. Djecu je po-

sebno zanimao prolazak između tzv. magičnih ogledala koja su iskrivljavala odraz. O tome se pričalo mjesecima. Moj je brat čak namjeravao pobjeći od kuće i krenuti u svijet s cirkusantima koji su Varaždincima uvijek bili zanimljivi. To ne čudi, jer mi se furamo na ozbiljnost i nismo ničiji komedijaši. Strogo si pazio s kim se, kada i kako družiš. U škvadri su mogli biti tvoji vršnjaci i niti slučajno nisi smio primirisati fakinima starijim od tebe. Ako si imao 12 godina, društvo 15-godišnjaka te nije prihvaćalo – rekao je Knapić dodavši da su, baš poput cirkuskih šatora, i varaždinska kina – Gaj, Sutjeska i Park bila 60-tih i 70-tih godina dupkom popunjena. Kino “Sutjeska“ nije imalo balkon i u gledalište se ulazilo isključivo s ulične strane. U njemu je bio zaposlen čuvar Gaber, kojeg su se svi hahari pribojavali.

Disciplina za mangupe - Sluh i vid nisu ga baš najbolje služili i mlađarija je to često znala iskoristiti da „na divljaka“ pogleda kino predstavu, jer novaca za kupnju ulaznica nije bilo. Znali smo i prepraviti karte koje su svakog dana imale drugačiju boju. Za bušenje perforacija koristio sam majčinu šivaću mašinu, a Gaberu je bilo najvažnije da osjeti kako ulaznica pucketa kada je otkidao njezin završetak. Međutim, kada bi vas taj ulovio da se „švercate“, odmah ste dobili pljusku i završili na cesti. Imao je on i batinu s kojom je mogao disciplinirati mangupe – naglasio je Vladimir Knapić čija sjećanja na Varaždin kakvog više nema i neće ga biti, donosimo i u idućem broju mjesečnika 30 dana.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.36

BURG HOCHOSTERWITZ JEDAN JE OD NAJSLIKO

Četrnaest vrata n Podignut na strmim liticama usred koruške ravnice, nedaleko od Sant Vaita ob Glinen, čini dvorac posebno

Martin Lukavečki

Ako ste imalo u nedoumici kamo na izlet u krugu od dvjestotinjak kilometara, predlažemo vam zanimljiv posjet austrijskoj Koruškoj. Nedaleko od naselja Sankt Georgeu an Längsee i osam kilometara udaljenoga simpatičnoga gradića St. Veit an der Glan ili slovenski Šentvid ob Glini – po

našem Sveti Vid na Glini, nalazi se jedan od najslikovitijih dvoraca u Austriji - Hochhosterwitz. Ili Ostrovica. U koruškoj kotlini, okružen razigranim brežuljcima i Alpama, na 160 metara visokoj litici koja u mnogočemu podsjeća na stožac, cijelim krajem dominira veličanstvena građevina. A baš su tu liticu, strateški iznimno važnu, minulih stolje-

Zbog iznimne ljepote i načina gradnje 1994. dvorac Ostrovica bio je nominiran za upis na UNESCO-vu listu svjetske baštine ća vješto iskoristili graditelji, učinivši utvrdu neosvojivom mno-

gim pohlepnicima, vojskama, pa i osmanlijama. Posebnost dvorca čini četrnaest obrambenih vrata s pet pokretnih mostova nad dubokim ponorima, takozvanim vučjim jazbinama. Zbog iznimne ljepote i načina gradnje 1994. bio je nominiran za upis na Unescovu listu svjetske baštine. Dvorac današnjeg izgleda počeo je graditi Gerog Kheven-

neosvojive utvrde privlačnim. Na godinu ga posjeti stotinjak tisuća turista iz cijeloga svijeta

hüler 1571. kad je grad kupio od nadvojvode Karla i uz velika ulaganja i maštovita graditeljska rješenja pretvorio u pravu utvrdu. Turci su tu uzalud trošili vrijeme. Namjeravali su ga osvojiti na juriš, pa kad nije išlo, pokušali su i dugotrajnom opsadom. No u utvrdi je bilo dovoljno oružja, hrane i vode za tisuću dvjesto vojnika. Prema legendi, osmanlije su

se došuljale tek do trećih vrata i, gle čuda - baš su ta i posljednja sagrađena 1583. godine. A ima ih četrnaest. Svako zdanje drugoga je imena. Prva – Pokrajinska vrata – sagrađena su 1570. kad je počela i gradnja dvorca, troja su građena 1577., a onda su utvrdu nadopunjavali vratima na različitim mjestima, prema potrebi kako bi je učinili neosvojivom. Četrnae-

sta, takozvana Kulmerjeva vrata, nastala su 1575., a posljednja treća, na kojima su osmanlije polomili zube, tek 1583. Stoljećima se vlasnici mijenjaju nasljeđem. Predzadnji je umro prije pet godine i pokopan u dvorskoj kapelici. Imao je četiri sina, tri kćeri, dvadeset dvoje unučadi, a dvorac je naslijedio najmlađi sin Karl. I njegova su-

pruga, Francuskinja Lilian, također potječe iz plemićke obitelji. U dvorac navrate povremeno. Žive u Španjolskoj i bave se prodajom električne energije, a vlasnici su i farmaceutske tvrtke. Njihov portret izložen je u muzejskome prostoru grada. Ispod litice, u podnožju grada Ostrovice, veliko je parkiralište do kojeg se dolazi asfaltiranom

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.37

OVITIJIH AUSTRIJSKIH DVORACA

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.38

“

Narrensteig iliti put budala vodi po rubovima strmina i hrabri naivci nisu mogli proći neopaženo. A kako su završili priči znate kraj cestom. Ulazak naplaćuju 12 eura. Do vrha možete uspinjačom, ali preporuka je pješice. Šesto dvadeset metara dug put vodi vas kroz četrnaest vrata. Usput uživate u lijepom krajobrazu, graditeljskim majstorijama, neobičnim sigurnosnim preprekama. Posebno je vrijedno razgledati kapelicu s malim cintorom u kojem ispod velike lipe uvijek ima hlada. U njoj se pokapaju samo posljednji vlasnici, a ne, kako je to običaj, svi iz roda obitelji.

Nakon četrnaestog prolaza, na ulazu u dvorac, redovito odzvanjaju tupi udarci majstora kovača. Umjesto oružja i oruđa, danas se tu izrađuju suveniri. A vrijedi zaviriti u taj zadimljeni svijet pa osjetiti duh prošlosti. U golemoj kovačnici moglo je raditi petnaestak kovača i oni su imali važnu ulogu u održavanju sigurnosti utvrde. Prema povijesnim zapisima, sve je u njoj

bilo savršeno organizirano – mali prostor, a mnoštvo ljudi. U velikom dvorištu golem bunar-cisterna, dubok dvadeset metara i zapremine veće od sto tisuća litara vode, bio je iznimno važan. Muzejska postava posebna je priča. Zanimljivi izlošci: oklopi, topovi iz 16. stoljeća, sablje zarobljenih osmanlija, portreti vlasnika iz minuluih stoljeća... Ne propustite si priuštiti kavicu u dvorskom restoranu gdje ćete doznati još poneku zanimljivu crticu iz bogate povijesti ove po mnogočemu jedinstvene utvrde. Napetim se vuhima slušaju legende o tome na koje su sve načine osvajači pokušavali osvojiti grad. Jedna od zanimljivih jest priča o putu budala, ili kako ovdje kažu koruški Slovenci – put norcov. Narrensteig vodi po rubovima strmina i hrabri naivci nikako nisu mogli proći neopaženi. A kako su završavali njihovi izleti, naravno da priči znate kraj. Uskim se puteljkom bilo izazovno uspinjati i u mirno vrijeme pa je to bila i turistička atrakcija, izazov odvažnima. No velike strmine prije dvadesetak su godina bile kobne za dvojicu vinskih veseljaka pa je put zatvoren. Kažem nažalost. Za poneku ludost uvijek ima spremnih pustolova. Sa strme litice opet u mirnu korušku kotlinu. Valja se uputiti do osam kilometara udaljenog St. Veit an der Glan - slovenski Šentvid ob Glini ili Svetom Vidu na riječici Glini. Srednjevjekovno mjestaš-

Poznata uzrečica – imal je smolu, ovdje je primijenjena u praksi. Neprijateljske pokušaje proboja blagoslivljali bi na jednim od četrnaest vrata - vrućom smolom!

Pozlaćeni oltar s figurom Georga Khenvenhüllera (1534.-1587.) graditelja grada s četrna

Dvorana s oklopima iz 16. stoljeća posebno privlači pozornost

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.39

Središnji trg u St. Veit an der Glanu jedan je od najljepših u Austriji

aest vrata

Mnoge znamenite osobe potječi iz plemićke loze Khevenhuller-Metsch. Ludwig Andreas Khevenhuller bio je austrijski feldmaršal Marije Terezije i njegova je bista u Beču. Prelijepa građevina na visokoj litici mami zapise fotografa, slikara, nadahnuće je umjetnicima, sanjarima. Prema predaji,

Ljetni sajam u Šentvidu od Glini jedan je od najstarijih u ovo dijelu Europe. Traje od 1362. godine

Portret vlasnika dvorca – grofovski bračni par Lilian i Georg Khenvenhüller

Manfred Tulmeja u odori gradske garde. Kršni koruški Slovenac rado će vam pokazati posebnosti Ostrovice

ce s dvanaestak tisuća stanovnika doista privlači pozornost čistoćom, susretljivim ljudima. Ugodno je prošetati se uskim uličicama, glavnim trgom, uređenim parkovima, razgledati župnu crkvu. Godine

ljepotom dvorca bio je očaran i legendarni Walt Disney. Dvorac Ostrovica otvoren je od svibnja do kraja listopada. U lipnju se održavaju viteške igre, tijekom ljeta organiziraju dječje radionice, slikarske kolonije. U dvorskim se dvoranama priređuju različite izložbe i koncerti klasične glazbe.

1362. Rudolf IV. Habsburški dodijelio je tu pravo održavanja ljetnoga sajma a ta se tradicija održala sve do današnjih dana pa je sajam u Šentvidu ob Glini jedan od najstarijih u ovom dijelu Europe. Imate li volje i vremena, Klagenfurt vam je udaljen dvadesetak kilometara. Mi ćemo perom i kamerom prvom prilikom. Minimundus u gradu zmaja posebno je zanimljiv! Među mnogobrojnim poznatim svjetskim građevinama i tu nas dočekuje - dvorac Ostrovica.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.40

Univerzalna sportska škola “Junior”

Tradicionalno okupljanje djece, roditelja i trenera na Ham pokojcu Kao i proteklih dvadesetak godina, polaznicima Univerzalne sportske škole Junior, voditelji i vlasnici škole, Snježana i Damir Jagačić priredili su veselo tradicionalno druženje djece i roditelja na Ham Pokojcu, planinarskoj destinaciji na malom travnatom prijevoju zvanom Ričkov krč, između vrhova Hama i Rudskoga gupca (Ivanščica) na otprilike 475 metara nadmorske visine. Zajedničke aktivnosti su osmišljene kao ugodno druženje prožeto raznolikim igrama koje su bile natjecateljskog karaktera, a u njima su se natjecala djeca zajedno sa svojim roditeljima. Sunčanu i toplu nedjelju, poticajno okruženje i preko stotinjak sudionika učinili su ovaj dan još jednim u nizu za pamćenje. Kako su se proveli procijenite kroz našu fotogaleriju.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.41

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.42

Miškov kutak

Dječji vrtić Panda Eko škole i Zelenu

VRTIĆ “BUBAMARA“

Projekt “Dozvolimo djeci slobodu kretanja“ U Zagrebu je održana 11. državna Smotra projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo na kojoj su prezentirani najbolji projekti nastali zajedničkim radom djece, odgajatelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama RH... Za ovogodišnju državnu smotru, od ukupno 96 prezentirana projekta na regionalnim smotrama, održanima u Osijeku, Zaprešiću, Dubrovniku, Rijeci, Šibeniku, Čakovcu i Zagrebu, odabrana su 23 projekata posvećena problematici i konkretnim situacijama iz svakodnevne odgojno-obrazovne prakse usko povezanima s problemima ostvarivanja dječjih prava. Iz Varaždinske županije predstavljen je projekt „Dozvolimo djeci slobodu kretanja“, Dječjeg vrtića Bubamara iz Gornjeg Kneginca. Glavni cilj smotre bio je pokazati na koje se sve načine ostvaruju dječja prava u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, te prezentirati mogućnosti i primjere kroz praksu. (jn)

Dječi vrtić Panda iz Varaždina svečano je obilježio stjecanje statusa Eko škole i pritom podigao Zelenu zastavu Varaždinski dječji vrtić tako je zadovoljio sedam koraka kroz devet mjeseci koje kontrolira udruga Lijepa naša. Uspješno je kroz razne projekte i programe integriran program ekološke svijesti i vrtić je stekao je status Eko škole te dobio Zelenu zastavu. U projektu su sudjelovali djeca iz vrtića, njihovi roditelji te osoblje vrtića. Zastavu je na jarbol podigao gradonačelnik Varaždina, Goran Habuš. (it)

Policajci marofskim vrtićarima čitali priče i poča U sklopu nacionalnog projekta za poticanje čitanja “Čitaj mi”, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Novi Marof organizirano je čitanje policije mališanima iz Dječjeg vrtića Novi Marof. U dogovoru s načelnikom Policijske postaje Novi Marof, Tonijem Zormanom koji se rado odazvao pozivu za sudjevanjem u projektu, policijski službenici Tajana Ivec Habrun i Mario Šinjori te kontakt policajac Dragutin Trglačnik ukazali su mališanima na važnost čitanja od najranije dobi. Policijska službenica Tajana Ivec Habrun pročitala je priču o važnosti

raspoznavanja lijeve i desne strane, a zatim se raspravljalo o prometnim pravilima i odgovornom ponašanju u prometu. Djeca su na poklon dobila i svjetleće prsluke koje će koristiti tijekom vožnje biciklom kako bi bili što uočljiviji u prometu. Najzanimljiviji i najuzbudljiviji je dio bio kad su djeca smjela slobodno razgledati policijski automobil i kombi vozilo. Nakon ovakve prezentacije mnoga su djeca poželjela biti policajci kad odrastu. Ovaj uzbudljivi susret završio je idealnim ljetnim osvježenjem - sladoledom. (jn)

astili ih sladoledom

SINIŠA SOVIĆ

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.43

a dobio status u zastavu

Mališani trčali na “baby maratonu“ u Lančić - Knapiću Nikad jača i masovnija utrka u Lančić-Knapiću. Pravi festival trčanja za velike i male održan je u nedjelju u organizaciji “Društva za športsku rekreaciju Lančić-Knapić”... Ukupni pobjednik “6. cross utrke Lančić-Knapić” u muškoj konkurenciji je Josip Lacković, a ukupna pobjednica u ženskoj konkurenciji bila je Valentina Belović. Vrijeme je bilo vruće, a odaziv trkača bio je fantastičan. Ukupno je sudjelovalo 153 trkača (67 u glavnoj cross utrci i 86 u dječjim utrkama). Stazu dugu 4,3 kilometara (šumski putevi, makadam, asfalt), po “breg-dol” - valovitom terenu sa 146 metara visinske razlike, najbrže je pretrčao Josip Lacković s novim rekordom staze – 17:15. Kod žena je uvjerljivo pobijedila Valentina Belović s novim ženskim rekordom staze – 20:08, oborivši stari rekord za čak četiri i pol minute. Utrka se

bodovala i za “Trkački kup Sjeverozapadne Hrvatske”. Prije glavnog krosa, u 12 kategorija održane su “4. dječje utrke Lančić-Knapić: Trčanje je radost”. Na relacijama od 20 do 500 metara prva mjesta su osvojili: Karla Kušen (Individualka. - Ivanec), Jana Kolačko (DŠR Lančić - Knapić), Bruna Žukina (Ind. - Ivanec), Jelena Horvat (AK Međimurje), Mihaela Mašić (Ind. - Ivanec), Aleksandar Kruhoberec (DŠR Lančić – Knapić), Leo Habek (DŠR Lančić – Knapić), Fran Brusar ((Ind. - Cvetlin), Nikola Friščić (TK Ivančica – Ivanec), Dario Cvetko (Ind. – Ivanec) i Eduard Vusić (Ind. – Jerovec). Nagrade najboljima dodijelili su predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Ivanca – Josip Šimunek, tajnik Zajednice sportskih udruga grada Ivanca – Boris Gotal i Vinko Harjač – predsjednik DŠR Lančić-Knapić. (jn)

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.44

GASTRO

ZDRAVI I BRZI DOMAĆI SLADOLED Zdravi domaći sladoled može se napraviti u samo tri minute

Sastojci (za 6 manjih kalupa) • 1 jogurt • 2 zrele banane • slad/agavin sirup po želji

Priprema Banane ogulite i zgnječite vilicom. Pomiješajte banane i jogurt te dodajte slad po želji – ne treba previše jer, iako je jogurt kiseo, banane su dosta slatke da to neutraliziraju. Napunite kalupe, čekajte da se zamrzne i – uživajte! Za puniji, kremastiji i okus pravog sladoleda umjesto jogurta koristite slatko vrhnje ili pomiješajte jogurt i slatko vrhnje. Osim banana, možete dodati i neko drugo zgnjećeno voće, poput jagoda.

SALATA “OLIVIER” Sastojci • 4 krumpira • 4 jaja • 4 krastavca • 2 mrkve • 1 mala konzerva graška

• 150 g skuhanog pilećeg ﬁlea ili salama po vašem izboru • 1 mala glavica crnog luka • majoneza • sol, papr, vlasac

Priprema Krumpir oguliti i skuhati zajedno s mrkvom. Kada se ohladi izrezati na male kockice. Jaja skuhati i izrezati na kockice. Izrezati krastavce, luk i pileći ﬁle na kockice. Dodati grašak, sol, papar i vlasac. Sve lagano promiješati. Dodavati postepeno majonezu dok salata postane kremasta.

ZABORAVITE NA ŠTEDNJAK

3 spasonosna recep U danima kada živa na termometru opasno prelazi 35 stupnja Celzija, nikome nije do kuhanja i do stajanja uz užareni štednjak. Kako ne biste držali prislinu dijetu ili pak živjeli na sendvičima, predlažemo 3 nutritivno bogata i ukusna recepta za koje vam nije potreban štednjak

Smotuljci od puretine, kukuruza i sušene rajčice Za 4 osobe, Utrošeno vrijeme: 20 minuta Ovaj jednostavan recept savršen je u svakom trenutku, bilo da je riječ o brzinskoj večeri, obroku za izlet ili vam se jednostavno po pasjim vrućinama ne da kuhati i zagrijavati ionako pregrijanu kuću. Smotuljke možete poslužiti i uz štapiće od mrkve, narezanu papriku ili pak kakvo drugo hrskavo povrće, uz neizostavan dresing po želji. Sastojci: • 1 šalica kukuruza • ½ šalice narezane svježe rajčice • ¼ šalice narezane suhe rajčice • 2 žlice ulja • 1 žlica crvenog vinskog octa ili

jabučnog octa • 230 g tanko narezane puretine • 4 integralne tortilje • 2 šalice salate (puterice), natrgane na komadiće

Postupak: Umiješajte kukuruz, rajčicu, ulje i ocat u zdjelu srednje veličine. Razdijelite puretinu na tortilje. Napunite ih jednakim porcijama kukuruzne salate i puterice. Potom ih zarolajte i poslužite, a možete ih i prepoloviti nožem, ovisno o ukusu. Ukoliko su sušene rajčice presuhe, potopite ih u kipuću vodu 20 minuta prije uporabe.toplinu sira. Ako ga pak nemate tu posebnu posudu stavite ga u keramičku zdjelicu i poslužite odmah uz kuhano ili sirovo povrće, krutone ili voće poput jabuka ili krušaka.

Grčka salata sa sardinama

Za 4 osobe Utrošeno vrijeme: 20 minuta

Sastojci koji čine grčku salatu, od maslina, krastavaca, rajčice ili pak feta sira, savršeno se slažu s ribom poput konzerviranih sardina ili još bolje – svježih srdelica. Osvježite vrući ljetni dan ovim pikantnim obrokom bogata okusa, protkanim svježim namirnicama. Salatu možete poslužiti uz kruh ili kakvo svježe pecivo i dodatno se rashladiti nekim osvježavajućim napitkom po želji. Sastojci: • 3 žlice limunova soka • 2 žlice ekstra djevičanskog maslinova ulja • 1 sitno nasjeckani češanj češnjaka • 2 žlice sušenog origana • ½ čajne žličice svježe mljevenog papra • 3 srednje rajčice, narezane na velike komade • 1 veliki krastavac, narezan na veće komade • 1 konzerva ocijeđenog slanutka • 1/3 šalice izmrvljenog feta sira • ¼ šalice tanko nasjeckanog crvenog luka • 2 žlice isjeckanih maslina (kalamata) • 2 konzerve (115 g svaka) sardina s kostima, pakiranih u maslinovu ulju ili salamuri, ocijeđenih

Postupak: U većoj posudi umutite limunov sok, ulje, češnjak, origano i papar i miješajte ih dok se svi sastojci ne sljube. Dodajte potom rajčicu, krastavac, slanutak, fetu, luk i masline te nježno miješajte. Podijelite salatu na 4 tanjura i ukrasite je na vrhu sa sardinama.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.45

pta za ljetni ručak Smotuljci od puretine

MLADI GRAŠAK ‘NA GUSTO’ SA PEČENOM PILETINOM Pravi ljetni brzinski ručak, (na stolu za 1 sat) za koji ne treba puno vremena, kulinarskog umijeća niti novaca

Potrebno • 40 dag očišćenog graška • 1 luk • 2-3 mrkvice • 3 žlice oštrog brašna • vegeta, sol, papar • pileći nadbatci • krumpir (za pire)

1. Na malo ulja kratko pržiti nasjeckan luk i mrkvu, dodati očiščen i opran grašak, promiješati, dodati Vegetu i papar, pa uz povremeno miješanje pirjati u vlastitom soku 10 min. Ovaj je postupak bitan, jer tako grašak zadržava fini slatkasti okus. 2. Doliti malo vode, pa pirjati uz povremeno miješanje dok grašak

Salata od krastavaca i crnoga graha Za 6 osoba, Utrošeno vrijeme: 20 minuta

Ovu jednostavnu salatu možete poslužiti za večeru, uz kakav odrezak ili grilanu piletinu, ili pak za ručak uz povrće. Crni grah možete zamijeniti slanutkom ili bijelim grahom, ovisno o ukusu. Sastojci: • 3 žlice ekstra djevičanskog maslinova ulja • 2 žlice limunova soka • 2 žlice svježeg isjeckanog origana ili 1 žlica sušenog • svježe mljeveni crni papar, prema ukusu • 4 šalice oguljenih krastavaca narezanih na kockice • 1 konzerva (400 g) ocijeđenog

Postupak: U veliku zdjelu umutite ulje, limunov sok, origano i papar sve dok se sastojci ne sljube. Dodajte krastavac, grah, papriku, fetu, luk i masline. Jelo možete poslužiti na sobnoj temperaturi, a možete ga i prije posluživanja i rashladiti.

crnoga graha • 2/3 šalice crvene paprike (babure) isjeckane na kockice • ½ šalice izmrvljenog feta sira • ¼ šalice tanko narezanog crvenog luka • 2 žlice nasjeckanih crnih maslina

ne omekša. Budući je još relativno mladi, brzo je gotov. Po potrebi dolijevati pomalo vode, ne previše, tek toliko da grašak ne bude na ‘suhom’.

3. Kada grašak omekša, uliti u njega razmućeno brašno sa malo vode, po potrebi dosoliti i kratko prokuhati. Grašak ne smije biti prerijedak nego gustoće otprilike kao neki umak. Ako vam je prerijetko, dodajte još malo brašna, ako je pregusto, ulijte malo vode. Poslužiti uz pečenu piletinu, pire krumpir i zelenu salatu.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.46

Dom i interijeri

SAVJETUJEMO Igrom tkanina vr

Spavaća soba za n Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing.arh. kontakt@interijernet.hr

MAŠTOVITI NAMJEŠTAJ

Harmonična veza lustera i blagovaonskog stola Maštoviti namještaj i maštoviti detalji stvaraju privlačne interijere, koji na poseban način pričaju priču o prostoru, ali i onima koji ga kreiraju i borave u njemu.

Miješanje stilova Osebujnost prostora može se postići na različite načine, a najjednostavnije korištenjem elemenata namještaja koji u sebi imaju baš ovu karakteristiku. Za postizanje željenih efekata u prostoru nije nužno odabrati cijelu garnituru osebujnog namještaja ili previše detalja, prave efekt postići ćete pomno odabranim komadima, postavljenim na istaknuto mjesto. Blagovaonski stol, osebujnog dizajna, dat će snažan pečat cijeloj blagovaonici, a istovremeno i dnevnom boravku - ukoliko

su povezani. Priču s blagovaonskim stolom zaokružite istaknutim lusterom, koji će biti u harmoničnoj vezi sa samim stolom, iako dizajnerski potpuno različit. Komoda je element koji se može postavljati u različite prostorije: ulazni prostor, dnevni boravak, blagovaonicu, spavaću sobu.

Sofisticirana soba Ukoliko želite stvoriti atraktivan kutak doma, u kome se želite odmoriti i vizalno uživati, odaberite sofisticiranu sofu s osebujnim klub stolićem. Stolić može biti vrlo naglašenih boja, koje će biti u kontrastu s tonovima sofe. Razigrani dizajn i specifične boje, dat će klub stoliću osebujnost koju će prenosti u prostor. U svakom stambenom prostoru postoje dijelovi koje ne znate kako urediti, oni su najčešće u nekom prolazu, uz neki kut i teško je osmisliti kakvu im funkciju dati. Ovi prostori su idealni za smješaj osebujnih dekorativnih ormarića, koji će poslužiti za pospremanje svih sitnica koje su potrebne u prostoru, ali su vizualno nepoželjne. M. Galović Rolich, dipl. ing. arh.

Spavaća soba je prostor u kome statistički provodimo najviše vremena. U njoj tražimo trenutke odmora pa upravo zbog toga treba biti ugodna za boravak. Kretivnim detaljima te kombinacijom materijala i boja, spavaća soba može postati prostor u kome ćete rado boraviti i kada ne spavate!

Dašak kreativnosti Najjednostavniji način da unesete živost u postojeću spavaću sobu su dekorativni predmeti. Od zdjela ili vaza sa suhim aranžmanima, preko tacni sa dekorativno složenim voćem ili redom knjiga na polici unijet ćete dašak kretivnosti u ovaj prostor. Ove detalje koristite osobito u slučajevima kada su elementi namještaja minimalistički. Uvedite nove, žive ili pastelne boje. Igrom tkanina vrlo ćete jednostavno stvoriti kreativan ugođaj sobe. Poigrajte se dekorativnim jastučićima, posteljinom, navlakama i tepisima. Ako su zidovi neutralni, svakako uvedite boje u ovaj prostor. Mogu biti i vrlo izražajne, ali u detaljima. Ovi dekorativni

predmeti mogu biti složeni i vrlo ležerno ili čak blago neuredno, stvarajući „kreativni nered“. U postojeću spavaću sobu možete uvesti dodatne zidne elemente namještaja. Oni mogu biti vezani uz uzglavlje kreveta ili slobodne dijelove zidova, ali je poželjno da su manjih dimenzija, kako ne bi narušili već postojeću koncepciju prostora. Mogu biti u boji koju do sada niste koristili u prostoru. To je idealna prilika da uvedete dašak trenda. U tom je slučaju preporučljiva struktura drveta u kombinaciji sa plavom, zelenom, žutom, ruži-

častom ili crvenom bojom. Povežite i dekorativne predmete sa ovom bojom.

Rasvjeta u retro stilu Igra svjetla je ono što će unijeti kreativnost u svaki prostor. Iskoristite indirektne efekte i primjenite ih na uzglavlju kreveta, policama ili uvedite rasvjetna tijela neobičnih ili retro oblika. Ova će rasvjetna tijela obogatiti prostor, bilo da se radi o funkciji rasvjete ili dekoraciji prostora, kada nisu u funkciji. Za kreativan ugo-

HUELSTA

nezaboravne trenutke odmora

đaj su dozvoljeni svi oblici i veličine rasvjetnih tijela. Kreativan ugođaj ćete postići i kombinacijom boja i

Najjednostavniji način da unesete živost u postojeću spavaću sobu su dekorativni predmeti. Od zdjela ili vaza sa suhim aranžmanima, preko tacni sa dekorativno složenim voćem ili redom knjiga na polici materijala - dijelova namještaja u strukturi drveta i bojanih dijelova. Ovakvi kontrasti su uvijek efektni u prostoru, a mogu biti primjenjeni na ormarima, komodama ili noćnim ormarićima. Za sve one koji imaju dovoljno prostranu spavaću sobu, kreativan je ugođaj poželjno postići dodatnim elementima namještaja poput neobičnih foteljica i klub stolića, koji će stvoriti dodatnu zonu opuštanja u sobi. Kombinirajte različite boje i materijale poput drveta, stakla i metala, obavezno u retro stilu.

Relax zona

Najkompleksniji način uvođenja kretivnih elemenata u spavaću sobu je onaj koji zahtjeva dodatne instalacije pa se najčešće predviđa već u projektnoj fazi objekta. Uvođenje jacuzzi-a jedan je od takvih načina. Ovakav je prostor prava relax zona pa ga obogatite i zelenilom i dekorativnim predmetima. Bez obzira na financijske mogućnosti, potrebno je vrlo malo zahvata za kreativne promjene u spavaćoj sobi. Učinite ovaj prostor pravom oazom odmora.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.47

rlo ćete jednostavno stvoriti kreativan ugođaj sobe

Kupaonski namještaj za osjećaj kao u dnevno

Dinamičan dizajn, kombinacija boja i materijala i zanimljiva rasvjeta osnovne su značajke modernog ku Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh.

AZZURA

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.48

Najnoviji trendovi u uređenju interijera teže ostvarenju ugodnog k

kontakt@interijernet.hr

Kupaonica je nezaobilazan prostor svakog doma. Osim funkcionalnosti, vrlo je važan osjećaj ugode u ovom prostoru, jer u njemu započinjemo i završavamo dan. Dobra organizacija, ugodne boje i materijali te rasvjeta nužni su za funkcioniranje ovog prostora.

Dinamičan dizajn Kupaonski namještaj važan je element ove priče. Najnoviji trendovi u uređenju interijera teže ostvarenju ugodnog kućnog ambijenta. To se osobito odnosi na ugođaj dnevnog boravka. Elementi namještaja koji stilom podsjećaju na ovaj prostor su se proširili do same kupaonice. Dinamičan dizajn, kombinacija boja i materijala i zanimljiva ra-

boja i dinamičnom postavom rasvjete. Umivaonik može biti usadni ili nasadni, ovisno o željama pojedinaca. Usadni umivao-

Struktura drveta u kombinaciji sa bojama poput sive, plave, žute, zelene, smeđe ili boje kave idealna je svjeta osnovne su značajke modernog kupaonskog namještaja. Ovisno o veličini prostora, elementi namještaja će imati horizontalan i vertikalan naglasak. Vrlo je važno da je ukupnan dojam dinamičan, što će se postići izmicanjem elemenata, igrom

nik je jednostavniji za održavanje i praktičnije je korištenje radne plohe, ali zato nasadni ostavlja veći dojam elegancije. Poželjna je što veća radna ploha uz umivaonik, koja može poslužiti i kao dodatna polica, što na žalost često nije izvedivo. Upravo je hori-

zontalni naglasak onaj koji je vrlo moderan, a ujedno i čini prostor širim. Police ili ladice ispod umivaonika su praktične i dekorativne, a često ovakak element prati i vertikalni ormarić. On može biti manjih ili većih dimenzija, ali mora biti u suodnosu sa horizontalnim elementom.

Žive boije Može biti sastavljen od nekoliko pojedinačnih ormarića i tako dekorativno obogatiti zid. Struktura drveta u kombinaciji sa bojama poput sive, plave, žute, zelene, smeđe ili boje kave idealna je. Ipak, vrlo je važno da boje namještaja

om boravku

kupaonskog namještaja budu usklađene sa pločicama, a žive boje moguće je uvesti i kroz dekorativne elemente. U ukupnom izričaju, ovaj element namještaja je vizualno vrlo sličan komodi za tv. Ogledalo je obavezan element svake kupaonice. U trendu je izrazito vertikalni ili horizontalni naglasak ogledala, što je vrlo praktično i za male prostore. Osim pravokutnih formi, dobar odabir su i organske forme ogledala koje će prostoru dati osobit izražaj. Rasvjeta se integrira u samo ogledalo, što omogućuje veliku kreativnost. Osim centralne i funkcionalne rasvjete oko ogledala, stolna ili samostojeća lampa postaje obavezan element, više kao modni detalj, nego u smislu same funkcije, uvodeći ugođaj dnevnog boravka. U velike prostore je moguće uvesti i dodatne detalje koji će stvoriti sličan ugođaj-samostojeća vješalica, foteljica, tepih, tabure ili klub stolić. Zelenilo je osvježavajući, ali i dekorativni element pa ga svakako uvedite u kupaonicu. Obrt G&N vrši usluge: - čišćenje (kuća,stanova, poslovnih prostora i stubišta zgrada) - glačanje - uređenje interijera (popravak i sklapanje namještaja; namještaj po mjeri; idejna rješenja prostora). Informacije na mobitel: 098/903 07 14

Nekretnine Croatia d.o.o. VAŠA agencija za poslovanje nekretninama. www.nekretninecroatia.com.hr mob. 095/19 80 635 e-mail: realestatecroatia@mail.com Frana Supila 50, 42000 Varaždin

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.49

kućnog ambijenta

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.50

AUTO zona Bolje gume sv RJEŠENJE DVOJBE

Hyundai Santa Fe dobiva manji redizajn Hyundai je u matičnoj državi organizirano prezentaciju osvježene izvedbe modela Santa Fe (koji je na lokalnom tržištu poznat i kao Prime). Kako to obično biva, osvježena izvedba dobila je novu prednju masku, redizajnirane odbojnike i nova svjetla, a bit će dostupan i u tri nove boje. Nudit će se s dvije dizelske opcije, dvolitrašem sa 186 KS (137 kW), te opcijom 2.2 koji osigurava 202 KS (149 kW), a oba su sukladna Euro 6 normama. Kada će se točno pojaviti na tržištu još nije objavljeno. (ap)

U svibnju je prodano 5000 novih auta, što je 2,7 posto više nego u lanjskom. U prvih pet mjeseci registrirano je ukupno 16.850 novih automobila

BMW X1: Automobil za užitak u vožnji Druga generacija ovog uspješnog modela, koji je dosad prodan u više od 730,000 primjeraka, dolazi dizajnom karoserije BMW-ova modela X, unutrašnjost novog BMW-a X1 nudi puno više mjesta za putnike i prtljagu. Standardna oprema sadrži klimu, audio sustav sa utorima za USB i AUX-in te operacijski sustav iDrive, čiji je zaslon od 6.5 inča integriran u instrumentnu ploču u svojstvu samostojećeg monitora. Dvije benzinske i dvije dizelske izvedbe motora bit će dostupne već od lansiranja modela u listopadu 2015., a svi motori imaju četiri. Motori će biti u rasponu snage od 150 KS do 231 KS. (ap)

Najbolje je imati sve četiri iste gume, no ako zbog financijskih razloga kupujete samo jedan par guma, obavezno ih montirajte sprijeda! To posebice vrijedi kod automobila s prednjim pogonom, koja čine više od 90 posto vozila na našim cestama. To je nepisano pravilo, kojeg primjenjuje većina vozača i vulkanizera, pa se radi i o svojevrsnom ‘glasu naroda’. No radi se o polovičnom rješenju, koje vam neće preporučiti niti jedan kvalitetan gumar, niti vulkanizer. No kako se ipak radi o svojevrsnom ‘nužnom zlu’, koje se u aktualnoj gospodarskoj situaciji ne može izbjeći, potrebno je ozbiljno razmotriti tu problematiku. Neki ‘stručnjaci’ i ‘stručni novinari’ nažalost zagovaraju tezu kako bolje

gume treba ugraditi straga. Uzimaju u obzir samo jednu stranu medalje, a drugu, daleko važniju, pogotovo kod vozila s prednjim pogonom, stabilnima ‘po definiciji’, zanemaruju. Slikovito, zagovaraju da na mostu zaradite kunu, premda ćete na ćupriji izgubiti euro ili franak. Prednji kotači ostvaruju 60 do 95% kočnih sila te bolje gume sprijeda skraćuju zaustavni put. Dobre prednje gume smanjuju rizik aquaplaninga i poboljšavaju odziv na okretanje volana. Brzina odziva na upravljač ovisi o kvaliteti prednjih guma. Stražnje su gume zaslužnije za stabilnost i smanjenje rizika prevrtanja na ‘testu izbjegavanja losa’ (ISO 3888). Ali, u ekstremnoj situaciji, s lošim

PREDNOSTI UGRADNJE BOLJIH GUMA SPRIJEDA

KRAĆI ZAUSTAVNI PUT Prednji su kotači znatno važniji za kočenje od stražnjih. Ovisno o rasporedu statičkog opterećenja i intenzitetu kočenja (utjecaju inercijskih sila), prednji kotači preuzimaju 60 do 95 posto ukupnih kočnih sila. Za zaustavni je put malo važno ako su straga lošije gume, pogotovo što blokiranje stražnjih kotača sprječava ABS, a zanošenje ESP. Kriterij zaustavnog puta je prioritetan, jer nikakva dinamička stabilnost ne može nadoknaditi primjerice pet metara duži zaustavni put (moguću posljedicu montaže lošijih guma sprijeda), ako zbog toga vozač pregazi dijete ili ne uspije usporiti pred opasnim zavojem, odnosno raskrižjem.

KASNIJE PROKLIZAVANJE Kod auta s upravljanjem pomoću samo prednjih kotača (2 Wheel Steering - 2WS), kakvih je 99,99 posto na tržištu, najprije dolazi do bočnog skretanja (proklizavanja) prednjih kotača. Stražnji počinju proklizavati trenutak kasnije - u stotinkama, odnosno desetinkama sekunde, ovisno o pogonskoj koncepciji, brzini, opterećenju, tlaku zraka i stanju podloge. Kod rijetkih vozila s upravljanjem pomoću sva četiri kotača (4WS) prednji i stražnji kotači počinju istodobno proklizavati. Budući da kod praktički svih auta prednji kotači prvi počnu proklizavati, oni su i ‘prva obrambena linija protiv proklizavanja’.

vakako sprijeda prednjim gumama, auto uopće ne bi odgovorio na zakretanje volana, odnosno ne bi uspio skrenuti u paralelnu traku, pomaknutu 3,5 m lijevo i potom se vratiti. Takvim se manevrom izbjegavaju djeca i pješaci koji istrče, kad nema vremena za kočenje. S boljim gumama sprijeda, a lošijim straga, auto bi izbjegao prepreku, a potom došao u opasnu nestabilnost, s rizikom ‘piruete’, a čak i prevrtanja. No s lošijim gumama sprijeda ne bi odgovorio na zakretanje volana i ostao bi stabilan, ali tako stabilan produžio bi ravno i možda usmrtio dijete. Zaključak: bolje gume svakako trebaju biti sprijeda, čak i kod stražnjeg pogona.

OTPORNIJE NA AQUAPLANING Prednje gume na kiši svladavaju udarni vodeni val, koji može bitno smanjiti prianjanje guma i izazvati ‘aquaplaning’. Zbog takve pojave vozač može potpuno izgubiti kontrolu nad vozilom, s nesagledivim posljedicama. Zato je važno imati kvalitetniju (noviju) gumu sprijeda, jer njen deblji profi l omogućuje bolju ‘drenažu’ (uzdužno i bočno odvođenje vode) i zadržavanje kontakta gume s podlogom. Stražnjoj je gumi znatno lakše, jer nailazi na, velikim dijelom ‘raščišćeni teren’, odnosno nekompaktan i ‘razbijeni’ vodeni sloj.

LAKŠI ULAZAK U ZAVOJ Premda montaža boljih guma straga teoretski poboljšava dinamičku stabilnost, takva koncepcija bitno pogoršava sposobnost upravljanja i skretanja (mogućnost svladavanja zavoja), što može biti opasnije od dinamičke nestabilnosti. Ovo je razmatranje ‘ključ’ cijele priče, jer mnoge dovodi u zabludu. Naime, ako imate lošije gume sprijeda, istina je da je auto stabilniji (teže će napraviti ‘piruetu’), ali tako stabilan lakše će u zavoju proklizati na suprotni trak, pod kotače tegljača ili izletjeti izvan ceste u provaliju! Uh...

BOLJE PODNOSE OPTEREĆENJE Prednje su gume i statički, a posebice dinamički (kod kočenja i vožnje u zavoju) znatno više opterećene od stražnjih. Izložene su kompleksnijem naprezanju, jer je pored deformacija u sve tri osi snažno prisutno i uvijanje gume. Zbog toga je rizik pucanja prednjih guma znatno veći nego kod stražnjih, pa je nerazumno sprijeda imati lošije gume nego straga.

MANA UGRADNJE BOLJIH GUMA SPRIJEDA

DINAMIČKA STABILNOST

autoportal.hr

Stražnji su kotači su važniji za stabilnost, jer se njihovim proklizavanjem smanjuje polumjer zakretanja te povećava centrifugalna sila, koja izaziva dodatno i progresivno proklizavanje stražnjeg dijela, smanjenje polumjera rotacije i povećanje centrifugalne sile. Zbog toga automobil s lošijim gumama straga lakše napravi pogibeljnu ‘piruetu’, koja može završiti i prevrtanjem na krov. Automobil teže ulazi u zavoj, ali i teže izlazi. To posebno vrijedi kod automobila sa stražnjim pogonom.

Veliku, odnosno vraćenu kilometražu najprije otkriva izlizani obruč volana. Nije dobro ni ako je sjajno uglačan, ni ako je potpuno nov jer ukazuje da je bio istrošen, pa je prethodni vlasnik to odlučio prikriti.

Kod vozila koje se intenzivno eksploatira često se koristi spojka, mjenjač, a i kočnica. Zbog toga istrošenost papučica i glave ručice mjenjača često govori više od tisuću riječi koje vam sugestivno iznosi prodavač.

Budite oprezni ako automobil ima navlake sjedala - obvezno ih skinite i dobro pogledajte što se krije ispod njih. Pregledajte prtljažnik i površinu ispod obloga, jer nije dobro ako je auto služio za prijevoz teškog tereta.

Nemojte pregledavati automobil po kišti jer voda dobro prikriva vanjska oštećenja, posebno nijanse u boji stoga je teško primjetiti da li je neki dio naknadno bojan ili popravljan.

Dotrajala unutrašnjost u pravilu pokazuje stvarno stanje, pa kad sjednete za volan automobila kojeg razmatrate za kupnju, provjerite ima li zazora u volanu, je li ručica mjenjača rasklimana i predugog hoda.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.51

Kako prepoznati stanje automobila

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.52

Game & tech world Sony najavio Xperiu Z3+ i u dual-SIM varijanti Japanski Sony predstavio je Xperiu Z3+ (u Japanu se prodaje pod oznakom Z4). Radi se o nadograđenoj verziji postojećeg Z3 modela. Xperia Z3+ ima 5,2-inčni ekran rezolucije 1080×1920 piksela, 64-bitni osmojezgreni Qualcom Snapdragon 810 te 3 GB RAM-a. Interna memorija iznosi 32 GB, a moguće ju je prošitiri microSD karticama do 128 gigabajta. Stražnja kamera ima 20,7 megapiksela, a prednja 5. Ugrađena baterija kapaciteta 2.930 mAh prema tvrdnjama Sonyja dovoljna je za dva dana umjerenog korištenja. Xperia Z3+ će na zapadno tržište stići u običnoj i dual-SIM verziji.

Google će do kraja godine omogućiti korištenje navigacije kroz aplikaciju Google Maps i bez pristupa internetu

LG pustio u prodaju mini verziju popularnog G4 LG je predstavio mini verziju ovogodišnjeg flagshipa G4. Umanjena verzija nosi oznaku G4c, a prodajna cijena trebala bi iznositi 250 eura. G4c ima 5-inčni zaslon rezolucije 1.280 x 720 piksela, 1 GB RAM-a i 8 GB interne memorije. Pokreće ga Qualcommov četverojezgreni Snapdragon 410 brzine 1,2 Ghz. Kamere su zadovoljavajuće – pozadinska rezolucije 8-megapiksela, te prednja rezolucije 5-megapiksela. LG G4c dolazi s najnovijom 5.1 verzijom Androida i tvrtkinim UX 4.0 korisničkim sučeljem. LG G4c trenutno je dosupan na talijanskom i nizozemskom tržištu, a ovih dana trebao bi se naći i u ponudi hrvatskih operatera.

HTC One M9

Prepoznatljiv d bolju kameru i j

Iako se dizajnerski gotovo ne razlikuje od prethodnika, HTC M9 d svoj “stari” mobitel za One. U prvom redu to je bolja kamera, nešt Vodeći proizvođači imaju tempo izdavanja novih top modela jednom godišnje. I dok je ranijih godina bila primjetna razlika u snazi ugrađenog hardvera naspram starijih generacija, ona se posljednje godinu dvije uvelike smanjila i gotovo da je za prosječnog korisnika postala neprimjetna. Isto vrijedi i za HTC. Dizajnerski gotovo identičan prethodniku novi HTC nu d i n e š t o brži SoC (osomojezgreni) i 3 gigabajta radne memorije. Najveća promjena u odnosu na M8 je nova stražnja kamera koja sada ima 20 megapiksela, ali izostanak optičke stabilizacije

ipak ju svrstava stepenicu niže od glavnih konkurenata Samsunga Galaxy S6, iPhonea 6 i LG G4. HTC M9 je izrađen od aluminija. Kučište ostavlja odličan i čvrts dojam u ruci, a zbog lagano zaobljenog oblika

PREDNOSTI + Kvaliteta izrade + Ugrađeni zvučnici + Kvaliteta zaslona + Fluidno sučelje

NEDOSTATCI - Pojačano zagrijavanje - Dizajn isti kao i kod prethodnika

ugodan je za držanje. Ugrađeni 5 inčni zaslon ima rezoluciju 1920x1080 točaka i spada u sam vrh ponude. Zaslon je zaštićen Gorilla Glass 4 zaštitom koja osigurava ekran od grebanja i slučajnih padova. Ono po čemu se HTC uvijek bio korak ispred konkurencije u Sense sučelje koje je izvrsno dorađeno

Fallout 4 izlazi 10. studenog Bethesda je i službeno najavila novo, četvrto poglavlje serijala Fallout. Priča započinje prije nuklearne apokalipse, uz poseban naglasak na kreaciju likova, obzirom da će igrači imati opciju odabrati ženskog lika. Novi sustav proizvodnje će omogućiti da nepotrebne predmete rastavimo i materijale upotrijebimo za izradu novih, uključujući strukture u samom okruženju, a kombinacije oklopa i oružja će biti nepregledne što će borbe, kojih naravno neće nedostajati, učiniti zanimljivijima. Fallout 4 moći će zaigrati vlasnici PC-a, Playstationa 4 i Xbox-a One. Iako je ranije bilo naznaka da će igra izaći i za stariju generaciju konzola, iz Bethesde objašnjavaju da zbog zahtjevnosti to ipak neće biti moguće.

donosi novitete koji će motivirati korisnike da zamijene što brži hardver, ali i odlično sučenje

Ono po čemu se HTC uvijek razlikovao od konkurenata je odlično sučelje. Novi M9 nije iznimka, Android 5.0.2 Lollipop u kombinaciji sa Senese sučeljem rade besprijekorno i jedno od najfluidnih na tržištu. Isto je i sa novim M9 modelom. Andriod 5.0.2 u kombinaciji sa Sense sučeljem radi izvrno, animacije se izvode fluidno, a prebacivanje iz aplikacije u aplikaciju izvodi se bez zastajkivanja. Ugrađeni BoomSound zvučnici najbolji su zvučnici koje možete

pronaći na smartfonu i po tom pitanju nema pravog konkurenta. Baterija kapaciteta 2840 mAh trebala bi biti dovaljna za cjelodnevno korištenje, a ranije posezanje za punjačem biti će potrebno jedino ukoliko često koristite hardverski zahtjevnije radnje poput igranja igrica ili snimanja videa.

RECENZIJA ALBUMA

RUNDEK CARGO Mostovi

Rundekov album “Mostovi” je pravo eskapističko putovanje van orbite tužne svakodnevice, s letimičnim pogledima prema sebi i svojoj sredini iz koje je Rundek iznikao. Iako je godinama u pravilu bježao od direktnih ispovjednih i socijalnih tema (“Radnička klasa” i “Ay Carmela” su više izuzeci), na albumu “Mostovi” Darko Rundek se uz pomoć violinistice Isabel i multiinstrumentalista Dušana Vranića Duce okušao i u jednom i u drugom i to vrlo uspješno. To je možda najuočljivija differentia specifica “Mostova” od albuma prethodnika “Plavi avion”. Također, na omotu je naglašena činjenica da je album snimljen u svom prirodnom rasponu: sve se lijepo čuje, no to ne bi značilo puno, da album nije krcat uspješnim

brojevima. Moment koji najbolje opisuje recentni rad Rundeka, Isabel i Vranića je fotografija na pozadini ovitka albuma: svo troje je u jednom zagrljaju jer je upravo to ono što opisuje sve note i riječi na ovom albumu: sve je zagrljeno i isprepleteno, a vjerujem da će Rundekova suradnja s Isabel i Vranićem biti označena kao ona sa Sacherom u Haustoru. ‘Put je cilj’ je Rundekov credo kojeg se i dalje drži, a album kao što je “Mostovi” dokazuje da neki ljudi imaju sreću pa od znalačkog igranja raznim zvukovima mogu čak činiti impresivnu karijeru. Darko Rundek, Dušan Vranić i Isabel su ti sretnici blagoslovljeni talentom, dječjom zaigranošću i telepatskim prepoznavanjem umjetničkih stremljenja. muzika.hr

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.53

dizajn donosi jači hardver

GLAZBA

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.54

ENIGMATIKA

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.55

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.56

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.57

POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”. Dobitnik poklon križaljke iz prošlog broja: Bojan Mavriček, PAVLEKA MIŠKINE 24, 42000 VARAŽDIN

Poklon križaljka Ime i prezime Adresa Broj mobitela

Rješenje

svakom manjem kvadratu moraju biti brojevi od 1 do SUDOKU Udevet bez ponavljanja (matematika nema veze s igrom - nema nikakvih zbrajanja, oduzimanja, množenja...). Također u svakom vodoravnom i okomitom redu moraju biti brojevi od 1 do 9, također bez ponavljanja.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.58

MODA Dok god je ljepota u pitanju n Znanost, psihologija Kćeri moja, ne nos i zdravlje 7 stvari Piše: Ingrid Divković/atma.hr

na kojima uvijek trebate inzistirati

Piše: Marc Chernoff

Inzistirajte na tome da je vaš život vaš

Većina nas nije odgojena u duhu potrage za ispunjavanjem poziva koje osjećamo. Možda i ne znamo kako svatko ima svoju misiju. Kao djeci, rijetko nam se kaže kako postoji mjesto za nas koje je samo naše. Umjesto toga, ohrabreni smo vjerovati kako život treba na neki način ispuniti očekivanja drugih i kako trebamo pronaći sreću na način na koji su je i drugi pronašli. Umjesto da nas uče zapitati se tko smo mi, naučeni smo tražiti od drugih dopuštenje. Naučeni smo živjeti onako kako nas drugi vide. Svaki dan je stvoren i razvijen kako nam drugi kažu! I onda jednog dana kada se toga oslobodimo i krenemo za svojim snovima, primjetimo kako je većina njih ostala neispunjena jer smo vjerovali kako su nedostižni. Vrijeme je za otpuštanje tih laži i za promjene.

Inzistirajte na odbacivanju onog što ne pripada u vaš život

Ima toliko toga što možete otpustiti iz svog života bez da išta izgubite. To se zove rast. Otpuštanje starog otvara prostor za novo. Otpuštanje onog što ne funkcionira će vam dati prostor za ono što može funkcionirati. Kada bol zadržavanja postane veća od boli otpuštanja, onda je vrijeme za krenuti dalje i otpuštati. Drugim riječima, počnite otpuštati navike, rutine i situacije koje vas zarobljavaju. Ne možete otkriti nove oceane ukoliko ne krenete s dovoljno hrabrosti i odgurnete se od stare obale. Budite hrabri. Slijedite vaše vrijednosti. Učinite promjene. Usudite se biti drugačiji. I svidjet će vam se.

“Tko bi rekao da će doći vrijeme kada će ženama biti važnije što nose na sebi nego u sebi. Nisam iznimka. Ima dana kad si najviše valjam, tek kad valjam tuđim očima. Ne mogu i ne želim suditi. Onima koji žive za potvrdni odraz u ogledalu. Takvih se zemaljskih sudaca i sama klonim. Puštam nek svatko svoje konce šije. Ne petljam se u tijela i duše ljudi. Nije na meni da apaludiram jednostavnosti, a sklanjam se kiču i lažnim fasadama. Doći će to, polako. Samo po sebi. Dolaze neka nova ogledala. Ona u očima. Nek se isproba sve. Nek se potroši sve. I to sve na nekima je ništa. Jeftino, skupo. S etiketom i bez nje. I crna vreća za smeće nekim ženama zavidno dobro stoji. Nekim ženama, uvrijedite se koliko želite, ne stoji ni najskuplja bunda na svijetu. Al bunda je bunda, a vreća za smeće je vreća za smeće. Kad vidiš skupu bundu ne vidiš umornu, zabrinutu ženu s keceljom oko struka dok s jednom rukom guli krumpir, a drugom briše nos raplakanom djetetu. Vidiš ženu. Najbolju verziju nje same. Vidiš metu, koja traži ispaljene strelice. Ogledalo, čisto, bez mrlje. Dobro je njoj samo dok se tuđe usne smiješe pri pogledu na nju. To je ulog, to je alibi za ljepotu. Sve što je dobro kad tad se vrati, ostalo ispari. Na gomilu privida ide još gomila. Ne traže svi ljepotu u nama, već na nama. Dok god je ljepota u pitanju nije nam bitno traže li je iznutra ili izvana… Razmišljala sam danima o djevojakama koje su sjedile do mene. Bilo je to prije cca desetak dana. Dvije djevojke od kojih devetnaestak godina. Iz crnih laki-

Inzistirajte na tome da vaša strast bude prioritet

Strast je ta vatra koja vam osvjetljava put. Bez strasti nije moguće napredovati. Srce ljudske vrijednosti počinje kucati kada otkrijete potragu koja vas prožima, oslobađa, nudi izazov i daje vam osjećaj smisla. Neki ljudi se opiru ovoj činjenici i misle kako je strast površna. E, pa to je besmislica! Iskreno, najtužniji ljudi koje sam ikada sreo su oni koji nemaju duboku strast ni za čim. Strast i zadovoljstvo idu ruku pod ruku i bez njih svaka je sreća privremena jer nema ništa značajnije što će ju održati živom. I zapamtite, ako ne možete staviti svoje srce u nešto, nemojte ni ulaziti u to. Ako je ikada postojao trenutak kada trebate slijediti svoje srce i učiniti nešto, taj trenutak je sada.

Inzistirajte na teškom radu u vezi onog što želite

Ponekad morate stvoriti nešto što želite iz početka i to zahtijeva više truda i rada nego ikada ranije. Ali i dobit ćete više nego ikada ranije. Sanjajte i ostvarite san. Znajte što vam je uistinu važno i zašto. I zatim radite na tome sa svom snagom. Snovi ne postaju slučajno ostvareni. Zahtjevaju puno odlučnosti, znoja i teškog rada. I zapamtite, teške okolnosti ne traju dugo. Samo ljudi znaju bit teški dugo vremena. Većina prepreka nestaje kada odlučimo hrabro proći kroz njih. Ako imate snažnu posvećenost vašim ciljevima i budite se svakog jutra s gorućom strasti kako bi radili na njima, sve je moguće.

Inzistirajte na razumijevanju da su drugi jedinstveni kao i vi

U ljudskoj prirodi je pokušati imitirati druge ljude u koje se ugledamo, kao možda u roditelje ili u neku slavnu osobu, pogotovo kada se osjećamo nesigurno u svojoj koži. Ali pokušati biti netko drugi će nam uvijek buditi osjećaj ispraznosti. Zašto? Jer ono što cijenimo kod ljudi je njihova individualnost i odlike koje njih čine jedinstvenima. Kako bi ih uistinu kopirali, trebamo razviti svoju osobnost i na taj način ćemo biti manje oni, a više istinski mi. Svi mi imamo svoje mušice. Kako se više opustimo u vezi njih, osjećat ćemo se ugodnije biti ono što uistinu jesmo. Budite sretni jer smo različiti i malo drugačiji, jedinstveni i specijalni. Ali ne mijenjajte samog sebe. Budite ono što jeste. Sada je ostalo na vama…

Sve što hoda ima cijenu. Sve što diše ima vrijednost. Predmeti ne dišu, ako ste kojim slučajem zaboravili… ranih Louis Vuitton torbica nazirale su se skripte za faks. Identične torbice. Identične djevojke. Mobiteli su vibrirali, dovoljno veliki, dovoljno sjajni. Na futroli je pisalo. Chanel. Promatala sam ih. Jednoj se razmazala maskara. Druga nije marila. Jer da jest prva zasigurno na licu ne bi imala crnu mrlju pod nosom. Ovako je imala. I mrlju i duge, crvenim lakom namazane umjetne nokte koji nisu bili u stanju obuhvatiti šalicu macchiata a da ne izgleda poprilično smiješno. Mislim za jednu mladu damu. Objema su usne, osim duple doze nikotina bile ispunjene crvenom bojom. Promatrala sam ih, dovoljno dugo da shvatim da

Inzistirajte ne brinuti o tuđim osuđujućim mišljenjima

Neke stvari u životu, kao što su razmišljanja drugih ljudi o vama i nisu namijenjena da budu otkrivena. Možete im se sviđati ili ne jer ste jednostavno potaknuli neka njihova sjećanja u vezi treće osobe koja im se sviđa ili ne, što nema nikakve veze s vama. I eto nova mantra za vas – kažite ju i onda ju opet ponovite, “Ovo je moj život, ovo su moji odabiri, moje greške i moje lekcije”. Dok god ne ozljeđujem druge, ne trebam ni brinuti što misle o meni.

Inzistirajte reći ono što trebate reći

Budite ljudi od srca i razuma, naravno, ali ne mjerite svaku riječ koju kažete. Odmaknite što mislite da će drugi reći na stranu i kažite što trebate reći. Neka se posljedice toga prirodno odviju. Ono što ćete primjetiti je kako većinu vremena nitko ni neće biti uvrijeđen ili uznemiren. A ako se uznemire, vjerovatno je razlog to što ste iznijeli nešto važno o čemu trebaju razmisliti malo drugačije.

si marke. Budi marka!

su tražile pažnju. Potvrdu svog postojanja. Cijenu koja nije bila okačena na njihovim ovratnicima. Ali kao da jest. Jer to se vidi. To se osjeća. Žene to mahom pokazuju, a da toga nisu niti svjesne. Sjetila sam se sebe i svojih devetnaest. Prva godina faksa. Imala sam malo toga. Točnije ono što mi je posuđivala starija sestra. I ono što sam si mogla priuštiti sama. Pitati starce novac za pokoju krpicu? Nije mi padalo na pamet. Što zbog odgoja, što zbog životne situacije. Vladala je parola ‘snađi se sam druže…’ Gledala sam, nerijetko sve te prekrasno odjevene djevojke. Gledala sam sebe dok gledam njih. Jesam li zavidjela? Možda. Pa nije da nisam imala ništa. Ali nije ni da sam imala sve. Ne sjećam se detalja ali se sjećam toga da sam jednu majicu nosila na stotinu i jedan način. I toga da su mi neki (valjda slični meni) govorili da imam stila i da sam jako kreativna. E da. Sjećam se (da dobro se sjećam, iako bih voljela da se ne sjećam) jedne situacije koja me dotukla i pokazala da ima bogatih ljudi siromašnijih od najjadnijeg prosjaka. Njezine oči i pogled uperen u mene. Obratila mi se nanoseći sjajilo na usne i rekla: ‘Ideš u tome s nama? Nemaš ništa novo? Neki orginal? Nešto s potpisom…?!’ ‘Nemam…pa, šta ovome fali, novo je…’ ‘Fali cijena draga. Cijena potpisa. To ti je znak koliko vrijediš…’ Ako sam se ikada osjećala jadno i jeftino to

je bilo tada. Ipak, taj je osjećaj trajao kratko. Nešto me prenulo iz bijede koja je doprla s njezinih usana. Nešto me probudilo. Ili ona? Ona me probudila? Dovoljno jako, da i nju i njezine originale pošaljem u onu stvar. I da joj se zahvalim na lekciji koju ću shvatiti tek nekoliko godina kasnije… Jer kao i sa ljudima i lekcije dođu kada moraju, ne kada mi to želimo… Kćeri moja, ne nosi marke. Budi marka. Rekla je, grleći me riječima nakon te lavine osuda (kao nitko nikada). Hvala ti majko. Tvoje riječi odzvanjaju, svaki puta kada ugledam ta lica tuđih imena. Te robove koji su i sebi tuđi, a nikada svoji. A danas? Ne. Ne nosim poznate marke. Ne zato jer si ih ne mogu priuštiti, već zato jer mi do modnih markica i brendiranih imena nije ni najmanje stalo. Ako i imam koju krpicu s potpisom najvjerojatnije sam je dobila na poklon. Preškrta sam za sebe. Grijeh mi je dati 5000 kuna za torbicu ili cipele. I zato jer su mi u životu bitnije neke druge stvari poput knjiga, putovanja, slika, mojih sitnih radosti… Sjetih se majčinih riječi ‘kćeri moja, ne nosi marke, budi marka…’ kao da su jučer izgovorene. Jučer. Danas. I sutra će biti isto. Osvrnimo se oko sebe. U svijetu u kojem živimo sve se svodi na vanjski izgled, imidž. U krajnju ruku

ono što je na nama. Pogledajmo žene koje nas okružuju. Prijateljice, poznanice. Većina njih su skupo obučene, sve po posljednjoj modi. Iako je vrijeme gore nego ikada. U međuvremenu sve pričamo o unutarnjoj ljepoti. Koja je nekako nezamisliva bez one nove torbice, novih cipela. Kako licemjerno. Često me puta neke poznanice znaju upitati,‘Što je to na tebi? Divno je. Čije je?’ Ja kažem ‘Moje.’ One kažu ‘Ma ne, mislim, koja je marka?’ Odgovorim ‘Ničija. Ako je na meni moja je….’ Mislim da bih nekim ljudima vrijedila više ako bih rekla da nosim Chanel ili Luis Vuitton. Takvim ljudima ni ne želim vrijediti. I ne, ne mislim da je grijeh imati novaca, moći si priuštiti lijepe stvari, brinuti o sebi, biti njegovan, dotjeran, odjenuti se po posljednjoj modi i uživati u sebi… Ne mislim. Zaista. Samo mislim da je grijeh živjeti samo za to. Gurati to ljudima pod nos i još gore, vrednovati ljude samo i isključivo na temelju onoga što imaju na sebi… Uostalom, čak je i žena koja je živjela zbog mode i za modu jedno prilikom rekla: ‘Moda nije pitanje odjeće. Moda je u zraku, rođena iznad vjetra. Morate imati intuiciju za nju. Ona je na nebu i na cesti.’ Coco Chanel Hvala ti Coco. Ako nemaš ništa protiv zadržala bih se na nebu, na cesti mi

Ulje za sunčanje po receptu naših baka Maslinovo ulje ima prirodni zaštitni faktor 2, no prirodno veći faktor imaju mrkva i orah, što onda znatno podiže zaštitni faktor ulja, a osim toga i njeguje kožu. Mrkva je bogata beta-karotenom i vitaminom A i koristi se i u modernim preparatima za sunčanje jer obnavlja kožu i usporava starenje, sprečava fotoosjetljivost i ubrzava tamnjenje. Smilje, lavanda i kadulja osim što daju prekrasan miris pripravku, dobri su za njegu kože. Lavanda i kadulja djeluju protuupalno na akne, opekline, rane, a ljekovita kadulja smanjuje celulit.

Recept: U malo veću staklenku stavi se nekoliko izribanih mrkava, par nasjeckanih zelenih oraha te nekoliko lavandinih cvjetova, ili kadulje. Boca se napuni malo više od pola tim sadržajem, a potom se do vrha nalije ekstradjevičansko maslinovo ulje. Mješavina se ostavi na suncu 20-25 dana. Potrebno ju je svaki dan malo promućkati. Nakon što je odstajala potrebno razdoblje sadržaj staklenke se procijedi kroz gazu.

je pretijesno…. :) I još nešto za kraj. Ženu ništa ne odaje bolje od njezina donjeg rublja. Ono otkriva mnogo više nego tisuću torbica… A skriveno je. Od znatiželjnih pogleda… Koja divota. Treba. Znati živjeti. Više u svojoj koži, manje u tuđim očima.

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.59

nije nam bitno traže li je iznutra ili izvana

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.60

NAJBOLJI MJESEČNI HOROSKOP OVAN

21.3.-19.4.



BIK

BLIZANCI

20.4.-20.5.



21.5.-20.6.



POSAO - Volite vidjeti konkretne rezultate, a upravo će se oni početi pojavljivati ovih dana. Možda to neće biti ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznavati činjenicu da ste posao usmjerili onamo kao i treba. Bit ćete zadovoljni. LJUBAV - Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati. SAVJET MJESECA - Iscrpljeni ste, odmorite se.

POSAO - Povremeno će vam nedostajati snage i motivacije da izgurate ono što želite. Sjetite se toga što vi sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskočiti neki ljudi koji imaju utjecaja, ali tek toliko, radi njihove rekreacije. Ostalo morate sami. LJUBAV - Napokon će zasjati malo svjetla na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći povjerovati da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. SAVJET MJESECA - Ne činite ništa na silu da Vam se nebi obilo u glavu.

POSAO - Pasivan stav da se „na kraju sve samo složi“ vrijedi samo onda kad imamo mnogo vremena. Ovaj put trebat će djelovati nešto brže, a vi morate biti što je moguće više realni. LJUBAV - Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u hednozmu ili obratno, u asketizmu. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom (što bi njoj moglo ići na živce), ili ćete težiti potpunoj samoći. Nađite ravnotežu. SAVJET MJESECA - Nedostajat će vam mjere u svemu. Kontrolirajte se.

POSAO 5 LJUBAV 4

POSAO 2 LJUBAV 5

POSAO 1 LJUBAV 1

RAK

21.6.-22.7.



LAV

DJEVICA

23.7.-22.8.



23.8.-22.9.



POSAO - Riješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte. U sebi nosite onu svjetlost kojom ćete probuditi mnoge oko sebe. LJUBAV - Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi neobavezno. SAVJET MJESECA - Proždire vas stres, nađite neki ventil.

POSAO - Što je gotovo, gotovo je. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Pred vama je nešto potpuno novo i ne još sasvim definirano. Budite spremni na to. LJUBAV - Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto biti bolje. SAVJET MJESECA - Zdravija prehrana i više vježbe i sve će biti u redu.

POSAO - Počinje faza kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti. Moguće je da će vas sve više ljudi pitati za savjet ili da će vam ponuditi usko specijaliziran posao. LJUBAV - Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Mnogi parovi poboljšat će svoj odnos. SAVJET MJESECA - Razgibajte vratnu kralježnicu.

POSAO 4 LJUBAV 2

POSAO 1 LJUBAV 3

POSAO 4 LJUBAV 5

VAGA

ŠKORPION

STRIJELAC

23.9.-23.10.



24.10.-21.11.



22.11.-21.12.



POSAO - Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što ne biste poželjeli nikome. Ipak, ono najgore je prošlo, pa sad polako hvatate konce u svoje ruke. LJUBAV - Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još uvijek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se razljućivati i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i ne odgovarajte na svaku provokaciju. SAVJET MJESECA - Malo više fizičke aktivnosti dobro bi vam došlo.

POSAO - Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Ako ste u dvojbi, samo zastanite i pažljivo osluškujte unutrašnji glas. LJUBAV - Ulaskom Venere u vaš znak vi ćete se ovih dana vidno proljepšati, a primijetit ćete i to da vas osoba suprotnog spola rado prihvaćaju u svom drušvu. Oni u vezama osvježit će svoj odnos, dok će samci rado izlaziti i zavoditi. SAVJET MJESECA - Poboljšajte kondicijsko stanje, što hitnije.

POSAO - Uragan je prošao i što je bilo, bilo je. Ne valja plakati nad prolivenim mlijekom. Pred vama se sada otvaraju nove mogućnosti i samo o vama ovisit će kako ćete ih iskoristiti. Gledajte pozitivno, a nađite u sebi strpljenja i snage za prepreke. LJUBAV - Vaš ljubavni život od ovog mjeseca postat će nešto tiši, a vi smireniji. Strasti će se povući, a zadovoljstvo neće izostati. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. SAVJET MJESECA - Sve će biti u redu, ne zamarajte se malim problemima,

POSAO 4 LJUBAV 3

POSAO 4 LJUBAV 4

POSAO 4 LJUBAV 3

JARAC

VODENJAK

RIBE

22.12.-19.1.



21.3.-19.4.



POSAO - Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte. Koliko god izlgedalo daleko, bit će dobro. LJUBAV - Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. SAVJET MJESECA - Ne mjenjajte ništa.

POSAO - Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni. Posebno je važno provjeravati legalitete. LJUBAV - Bez obzira što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete i dalje biti zadovoljni. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. SAVJET MJESECA - Ne pretjerujte s hranom i pićem, a osobito se čuvajte vikenda.

POSAO 4 LJUBAV 2

POSAO 5 LJUBAV 4

19.2.-20.3.

 POSAO - I dalje bi trebalo biti dosta posla. Barem za vas. Također je moguće da će se pojavljivati opcije nelegalnog poslovanja. Razlučite što se smije, a što ne smije. Svaka djelatnost van pravila sada vam nije dobro postavljena. LJUBAV - Opoziciona Venera vjerojatno će vas udaljiti od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilaziti humorom i pozitivnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate. SAVJET MJESECA - Odmor vam je nužan.

POSAO 3 LJUBAV 3

Stolić za računalo,povoljno. 098161-8360 PVC ulazna vrata. 098-161-8360 Skuter Piaggio Skiper. 098-852-763 Bračni krevet. 098-161-8360 Madrac 200 x 90. 091-6396-962

blizini, blizina autobusne stanice, mogućnost iznajmljivanja. Upitati na 042/714-768 ili 099-698-0401

Frižider Gorenje bez ledenice, malo korišten. 099-1511-0305 ili 042/350-236

Jednosobni stan u Meštrovićevoj uliciod 36m2, cijena 30.000 eura, energetski razred d. 091-390-3175

Muškarac(46)traži slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu do 48g. 098-888-343

Skuter Kinko 125m3, novo registrirani. Hitno i povoljno. 098939-7742

Trosoban stan, Ludbreška ulica72 m2, 48 000 EUR, etažno, energ. razred C. Wens nekretnine 091-390-3175

Prodaje se manja drvena, mehanička preša za grožđe. 098522-808

Prodajem kuću (struja,voda,plin,centralno) s gospodarskom zgradom, dvorištem i oranicom u Benkovcu kraj Bednje. 091-177-1631

Dvosoban stan, Zrinski i Frankopana, 51m2, 36 000 EUR, Energ. razred E. Wens nekretnine 042/200-055

Zemljište u Vidrićevoj(blizina 6.O.Š.)od 487 m2.Cijena 853kn/m2. Nazvati poslije 17 sati. 099-597-6792

Iznajmljujem (može i prodaja) kuću od 120 m2, potpuno opremljenu (ECF), 4 km od Varaždina. Idealna za četveročlanu obitelj, male režije.. Moguće razne opcije pa i preuzimanje kredita. 091-6396-962

Soba u centru Varaždina,Anina 15, povoljno iznajmljujem (uporaba kuhinje,kupaonice i WC-a). 098248-672

Zemljište u Kučanu (blizina aerodroma) cca 10.000 m2. 095-894-3425.

Prodajem za C-25 Citroenremenica radilice, filter zraka, razvodnik paljenja,razvodna kapa+kabli, disk pločice, prekidač žmigavca te rtajler kapu za Opel. 099-817-4997

Binski reflektori sa stalcima, te pojedinačni LED reflektori (2 kom.) sa stalcima,vrlo malo korišteno. 091-639-6962

Prodaju se trosjedi na razvlačenje, kreveti.Povoljno. 099-817-4997

Hitno i povoljno prodajem apartman na moru. 098-636-671

Samostojeći stalak za projektor s postoljem za podešavanje visine. Povoljno. 091-639-6962

Sobna vrata bez ovratnka 64x190 i 64x200,7 (9 kom). 099-817-4997

Prodaje se vinograd na plantaži, teren ravan, blizina centra, struja, voda, plin i ostale komunikalije u

Kutna kožna garnitura(skoro nova) sa stolićem i blagavaonsku komodu. 098-962-3696

Profesionalna ogledala za prodavaonice po cijeni od 700 kuna. 097-771-6749 Vrlo povoljno prodajem 2 pulta za prodavaonice po cijeni 400 kn. 097-771-6749 Lutke za izlog. 097-771-6479 Rabljeni crijep. 091-623-2226 Slobodan muškarac 50 god., komunikativan, otvoren, želi upoznati udovicu ili slobodnu žensku osobu za zajednički život. 091-734-1583 Stan u Ludbreškoj ulici, 46m2, etažno grijanje, 1.kat. Cijena 35.000 eura, energetski razred C. 099-832-5065

Hrastove drvene bačve(2 kom.) po 300 litara. Cijena 300 kn/kom. 098-852-905 Metalni kukuružnjak 400x250x90 cm. Cijena 3500 kn. 098-852-905 Slobodan muškarac traži slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu,moze i s djetetom-35-48g iz vž. 098-888-343 Prodajem Renault Clio 1,2 16 V, 2001.g. s prijeđenih 117000 km. 099-694-9640 Honda CRV, 2010.god, full oprema, registrirana do 4/2016.god. 098-205-874 Građevinsko zemljište 1800 m2 (kod Bauhausa,graniči s benzinskom Crodux). 098-205-874 Poslovni prostor od 24m2 u centru grada s dva izloga (Kačićeva ulica). 098-205-874

Tražite posao, prodajete automobil, stan, kuću,namještaj, kućnog ljubimca ili nešto drugo! Objavite mali oglas u mjesečniku 30 dana potpuno besplatno. Dovoljno je da ispunite kupon sa svim podacima i dostavite ga na adresu Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin. Vaš oglas možete poslati i na e-mail adresu: 30dana@conceptus-publica.hr te kao poruku putem Facebook profila 30 dana uz obavezne podatke (ime i prezime,adresa prebivališta te OIB).

Obavijest Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe

- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa. Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen. Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa.

BESPLATNI KUPON ZA MALi OGLAS Kategorija: Oglas:

Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela. MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.61

OGLASI Prodajem kutnu garnituru u odličnom stanju, trosjed, bračni krevet, dječji krevet s madracem te televizor. 098-161-8360

Odbojkaški klub Varaždin Volley organizira Ljetnu školu odbojke za dječake i djevojčice osnovnoškolskog uzrasta Ljetna škola odbojke započinje s radom od 1.srpnja, kada će započeti i formiranje skupina prema dobi prijavljene djece. Održavat će se u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin na Dravi i to tijekom cijelog ljeta. Ljetnu školu će voditi treneri Ivica Đolonga i Josip Klajn. Sve informacije mogu se dobiti na broj mobitela 098-161-8231.

KAZALIŠTE

Održana pr Mislibolesn U ovom projektu, koji je i dramski i operni, sudjeluju glumci: Stojan Matavulj, Vid Balog, Mitja Smiljanić, Zdenko Brlek, Ozren Opačić, Marija Krpan, Jagoda Kralj Novak, Goran Malus, Darko Plovanić, Petra Kurtela; operni pjevači: Jelena Štefanić, Ana Lice, Sofija Cingula, Siniša Galović, Ozren Bilušić, Alen Ruško; Varaždinski komorni orkestar i operni zbor HNK u Varaždinu. Projekt Mislibolesnika iliti Hipohondrijakuša spaja dvije tradicije – jedna je kajkavska drama koja spada u korpus tzv. anonimne kajkavske

www.kostjuk.net

dana

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.62

POČINJE LJETNA ŠKOLA ODBOJKE

eVarazdin.hr

IMPRESSUM 30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić

Glavni urednik: Davor Mašić e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr Redakcija 30 dana: Valerija Mihalić, Josip Novak, Ivan Tomašković, Alen Matušin Fotografi: Siniša Sović, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Nikola Kokotec

Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Sandra Dolenec - 042/488-602 sandra.dolenec@conceptus-publica.hr Tisak: Tiskara Zagreb

ISSN 1849-5389

DARKO GORENAK

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.63

NAJAVA

remijera predstave nik ili Hipohondrijakuš drame nastale od kraja osamanaestog do kraja prve trećine devetnaestog stoljeća, a druga je tradicija francuskoga glazbenoga baroka, koji nastaje ili kao opera ili kao svojevrsne bastardni žanr što je upravo razvidno na žanru tzv. Moliereovih komedija – baleta. Redatelj predstave je Ozren Prohić, dirigent Saša Britvić, scenograf Žorž Draušnik, kostimografkinja Irena Sušac, koreografkinja Erinka Lukčec Kiko, oblikovatelj rasvjete Zoran Mihanović, jezični savjetnik Vid Balog, zbor uvježbala prof. Dada Ruža, asi-

CineStar preporuke stentica redatelja Jagoda Kralj Novak, korepetitor Ante Sladoljev, asistentica kostimografkinje Žarka Krpan, glazbeni producent Dragica Vitez-Fišer.

Kreirajte vijesti zajedno s nama

Javite nam se na 042/488-488 ili na kontakt@evarazdin.hr

TED 2

Seth MacFarlane ponovo je scenarist, režiser i glas Teda, u drugom nastavku najuspješnije komedije sa R oznakom u povijesti! Zajedno s ostatkom originalne autorske postave te Markom Wahlbergom, Liamom Neesonom i Amadom Seyfried ovoga nam proljeća na velika platna donosi nove avanture osebujnog animiranog medvjeda u stvarnom svijetu.

12 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 30.06.2015. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).

30 DANA BROJ 9. 26. LIPNJA STR.64

MARKETI

TJEDAN NISKIH CIJENA Proizvodi naše robne marke Ultra odlične kvalitete i super cijene MLIJEKO TRAJNO 2,8%mm 1 l

KAVA MLJEVENA 250 gr

3,89

9,99

PIVO GROS 2l

VINO STOLNO BIJELO 2l

10,98

13,98

12,99 KN

2,99 KN

2,59 KN

9,98 KN

NAPOLITANKA LJEŠNJAK, KAKAO

BOMBON MENTOL

4,49

5,99

1,99

OMEKŠIVAČ FELCE AZZURA 2l

TOALETNI PAPIR 10rola 2 slojni

DETERĐENT BREL ZA SUĐE

PASIRANA RAJČICA

9,98

8,99

2,88

OCAT ALKOHOLNI 1l

2,48

SIRUP, VIŠE OKUSA 1l

SOK COLA, NARA 2l

DETERĐENT ZA RUBLJE BREL 3 kg

PAŠTETA TJESTENINA JETRENA, ČAJNA SOPRANO, VIŠE VRSTA 400 gr 100 gr

400 gr

500 ml KN

100 gr

500 ml KN

SUPER PONUDA I NAJVEĆA UŠTEDA ZA VAŠ DOM

Akcija vrijedi od 27.06. - 05.07.2015 u svim prodavaonama i KITRO marketima Varaždinske županije

SVAKOG VIKENDA akcije po senzacionalnim cijenama VAŠ KITRO