STUH Galeb

Šalje: sindikat turizma i usluga hrvatske, KREŠIMIROV TRG br. 2, 10000 ZAGREB

2_GODINA I J 10 X_SRP O ANJ 2012 BR

U STUH-u 323 novih članova 1

T I S K A NI C A

Poštarina plaćena u poštanskom uredu 10000 Zagreb

ISSN 1845 4143

IMPRESSUM SADRŽAJ

UVODNIK Stekli su se uvjeti za kvalitetnije pomake u procesu kolektivnog pregovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Formira se sekcija žena STUH-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Kroz radionicu o strategiji pregovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Kolektivno pregovaranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Aktivnosti na Zadarskom i Šibenskom području . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Nova sindikalna podružnica STUH-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Prva zajednička koordinacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Kolektivni pregovori u Riviera Adria d.d. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Koordinacija sindikalnih povjerenika ACI-ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Za predsjednika izabran Ante Bionda iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Odgovor na krizu kroz integriranje središnjica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Kodeks ponašanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 26. KONGRES IUF-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Zaključna konferencija Zajedničkog projekta za organizacijski razvoj sindikata jugoistočne Europe . . . . . . . . . . . . . 14 „Kvalitetno obrazovanje, više radnih mjesta i bolja budućnost za mlade ljude u Europi” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Radionica za mlade članove Sindikata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 II. radionica za mlade članove sindikata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Koliko najviše sati u tjednu radnik smije raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Vrhovni sud rh prihvatio žalbu sindikata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Kako u mirovinu u 2012.Godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Novosti u obračunu plaće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Minimalna osnovna plaća za ugostiteljstvo od 01. 05. 2012. . . . . . . . 20 RBA: Plaće realno 1,7 posto manje nego prije godinu dana . . . . . . . . 21 Minimalna plaća i dalje 2.814 kuna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

GLASILO SINDIKATA TURIZMA I USLUGA HRVATSKE

Polumenadžerski ili bruto ugovori primjer kako u 21. stoljeću od radnika učiniti roba Brojni hrvatski hotelijeri sa zaposlenima sklapaju posebne polumenadžerske ili bruto ugovore prema kojima su radnici, pa i oni koji nisu na vodećim pozicijama, poslodavcima na raspolaganju 24 sata. Ti radnici gube prava iz kolektivnog ugovora i prijašnjih ugovora o radu, a događa se da im zbog toga, slijedom nekih drugih okolnosti, pada plaća.

Broj 102, Godina IX, srpanj 2012 Za izdavača: STUH Uredile: Ljubomira Lončar, Nada Fofić Uređivački odbor: Rajko Jurišić, Igor Spinčić, Goran Nikolić Grafičko oblikovanje i priprema: Kofein d.o.o., Ivo Mađor Tisak: PRINTERA grupa, Sveta Nedelja

“Polumenadžerske” ugovore ili bruto ugovore potpisuju i oni iz nižih platnih razreda. “Sklapanje polumenadžerskih ili bruto ugovora nije u skladu s odredbama Zakona o radu, a nije ni u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima jer se primjenjuje na sve profile zaposlenika, ne samo na rukovodeći kadar.

Glasilo izlazi mjesečno

Sindikat turizma i usluga Hrvatske pokrenut će kampanju za ukidanje takve loše prakse. Neznatno povećanje plaće kroz potpisivanje BRUTO ugovora, dugoročno, osim što ima negativan efekt na zaposlene koji su poslodavcu na raspolaganju 24 sata, pruža (loš) primjer kako u 21. stoljeću od radnika učiniti roba.

CIJENA OGLASA: 1/1 stranica 2.000,00 kuna 1/2 stranice 1.000,00 kuna 1/4 stranice 500, kuna

10000 Zagreb, Krešimirov trg 2 Telefon: +385 1 4655 620, telefax: +385 1 4655 012 e-mail: stuh@stuh.hr Galeb online: www.stuh.hr

2

POLUMENADŽERSKI UGOVORI ILI BRUTO UGOVORI

U nekim hotelima sa 400 zaposlenih 200 ih ima sklopljene takve ugovore i takva negativna praksa traje nekoliko godina.

Sindikat je u kolektivnim pregovorima spreman prihvatiti model koji će dobrom radniku omogućiti veću plaću kroz viši koeficijent, a poslodavcu koji smatra da taj radnik zaslužuje dodatno nagrađivanje omogućeno je da to provede stimulacijom.

Primjenom navedenih problematičnih ugovora radnik postaje rob ovisan o volji poslodavca, s čime se sindikat sigurno neće pomiriti.

Eduard Andrić

PREDSJEDNIŠTVO STUH-a

Odluke i zaključci

Stekli su se uvjeti za kvalitetnije pomake u procesu kolektivnog pregovaranja Stekli su se uvjeti za kvalitetnije pomake u procesu kolektivnog pregovaranja, zaključilo je Predsjedništvo Sindikata turizma i usluga Hrvatske na četvrtoj sjednici 19. lipnja 2012. godine.

P

rotekom, gotovo četverogodišnje razdoblje u kojem se kolektivno pregovaranje, uz rijetke iznimke, uglavnom koncentriralo na osnovnu plaću i sklapanje sporazuma kojim su se ta prava zadržala na razini iznosa osnovne plaće iz 2008. godine, nakon uspješne prošlogodišnje i pozitivnih očekivanja u ovogodišnjoj sezoni, stekli su se uvjeti za kvalitetnije pomake u procesu kolektivnog pregovaranja.

Kako je Predsjedništvo STUH-a, u odgovoru na krizu i njezin utjecaj na turizam i zaposlene u njemu, zauzelo zajedničke stavove o postupanju sindikalnih aktivista i profesionalaca u pregovorima, tako je i sada utvrdilo smjernice, zajedničke stavove i pozicije s kojih treba pokretati procese kolektivnog pregovaranja.

OSNOVNA PLAĆA

ci Hrvatskoj. U društvima gdje plaća nije ugovorena u postotku nego u apsolutnom iznosu, minimalno povećanje ne može biti ispod 1,5%, a uzimajući u obzir i podatke o porastu troškova života i inflaciji od 2,5% u svibnju ove godine, polazna pozicija za povećanje osnovne plaće trebala bi biti 2,5% u odnosu na plaću iz proteklog razdoblja. I u budućim kolektivnim pregovorima porast troškova života, odnosno inflacija mora biti najmanja polazna veličina od koje se kreće u kolektivnom pregovaranju u osnovnoj plaći.

TARIFNI PRILOG – BRUTO ILI TZV. POLUMENADŽERSKI UGOVORI Problem sklapanja posebnih ugovora, koji se u praksi naših poslodavaca nazivaju najčešće bruto ugovorima ili polume-

nadžerskim ugovorima, koji se po sadržaju bitno razlikuju od ugovora o radu (obvezni uglavci ugovora o radu propisani su Zakonom o radu), postaje izražen u velikom broju društava iz djelatnosti turizma.

Iz Prve sindikalne regije, ponuda poslodavca radniku da sklopi poseban, drukčiji ugovor od standardnog ugovora, proširila se i na ostale hotelske kuće. Danas je prisutna pojava da se sklapanje posebnih ugovora nudi i sezonskim radnicima. Ono po čemu se ti ugovori razlikuju od ugovora o radu je odredba o bruto plaći koja se ne mijenja na godišnjoj razini, odnosno ne podliježe promjenama kada se mijenja osnovna plaća iz kolektivnog ugovora. Uz to, u bruto plaći sadržani su svi dodaci na osnovnu plaću, od dodatka za minuli rad do dodatka, primjerice, za rad nedjeljom.

Nadalje, radnici koji potpisuju takve ugo-

Ključno je pitanje i dalje utvrđivanje iznosa osnovne plaće, ali pregovaranje se treba pokrenuti i voditi s ciljem povećanja iznosa osnovne plaće, najmanje za iznos povećanja osnovne plaće propisane nacionalnim kolektivnim ugovorom, što je 1,5% u odnosu na 2011. godinu. Osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1 u ovoj godini iznosi 2.806,56 kuna. U velikom broju društava iznos osnovne plaće još uvijek je znatno niži od propisanog u Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva, zbog čega se potpisuju sporazumi o umanjenju prava u odnosu na prava utvrđena u Nacionalnom kolektivnom ugovoru. Uvažavajući financijsku poziciju društva, ostvarene rezultate u poslovanju u 2011. godini, realizaciju do sada ostvarenog u ovoj godini, osnovnu plaću potrebno je minimalno svesti na iznos od 36% prosječne plaće u Republi3

PREDSJEDNIŠTVO STUH-a vore na dispoziciji su poslodavcu od 0-24, čime poslodavac svjesno krši odredbe Zakona o radu i potpisanih kolektivnih ugovora, jer radnik nema pravo na korištenje dnevnog i tjednog odmora. Na njih se potpisani sporazumi o preraspodjeli ne odnose jer ionako rade onoliko sati koliko od njih poslodavac traži. Za slučaj otkazivanja ugovora o radu najčešće se primjenjuju odredbe iz Zakona o minimalnim otkaznim rokovima i minimalnom iznosu otpremnine. Sažetak statusa takvih radnika je: nesigurnost radnog odnosa, izvan su primjene odredbi Kolektivnog ugovora i zakona.

S obzirom na to da su već iskazane namjere poslodavaca da prošire broj radnih mjesta na kojima će radnici sklapati takve ugovore, koji nemaju uporište niti u jednom pozitivnom propisu Republike Hrvatske, obveza sindikata je zaustaviti taj proces jer u protivnom više nećemo biti u mogućnosti pregovarati za svoje članove.

Poslodavac će u direktnom „razgovoru“ s radnikom uređivati međusobne odnose.

Pritom je više nego razvidno koja je strana u tom odnosu jača. Poslodavac ovakvim ponašanjem bezobzirno ne poštuje međunarodne konvencije, propise države, a sindikatu pod krinkom „ pa to smo se dogovorili s radnikom“, oduzima pravo kolektivnog pregovaranja. Za koga će se to pregovarati ako će najveći dio radnika sklopiti posebne ugovore u kojima se nedvosmisleno izuzimaju iz primjene odredbe kolektivnih ugovora.

U svim društvima gdje se tijekom kolektivnih pregovora, posebno u dijelu tarifnih priloga, ističu namjere poslodavca isključiti iz tarifnog priloga radna mjesta izvan domene naviše pozicioniranih rukovoditelja društva (uprava, direktori) pregovarački odbor sindikata treba prekinuti s pregovorima i o tome hitno obavijestiti ured predsjedništva.

Ured predsjedništva preuzima obvezu s Hrvatskom udrugom poslodavaca – Udruga ugostiteljstva i turizma hitno pokrenuti dijalog o zaustavljanju svih aktivnosti poslodavaca o bruto, odnosno polumenadžerskim ugovorima i utvrđivanju pozicija u poslovanju društva gdje je sukladno propisima Republike Hrvatske moguće sklapanje posebnih ugovora.

4

OSTALA PRAVA Osim osnovne plaće, najčešći predmet pregovora su ostala tzv. materijalna prava radnika kao što su pravo na božićnicu, regres, razne naknade i sl.

S obzirom na to da je poreznim propisima RH omogućena isplata neoporezivih naknada, potpora i nagrada koji se sada kreću u iznosima od visine stvarnih izdataka do 2.500,00 kuna, različito za svaku vrstu isplate, u svim društvima koja ostvaruju dobre rezultate u poslovanju predlaže se dogovoriti ta prava u formi obveze poslodavca za njihovu isplatu, a ne samo kao mogućnost. Isto tako predlažemo da se pokrenu pregovori na temu edukacije kojom će se radnici pravodobno osposobiti za sve promjene u procesima rada na radnim mjestima na kojima rade (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje, obrazovanje iz zaštite na radu i sl.) te postići razinu stručnog znanja koja će im osiguravati posao i zapošljavanje. U našoj djelatnosti za to već postoje pozitivni primjeri pojedinih, ali nažalost, još uvijek rijetkih poslodavaca. Uz to, s ciljem brige o zaštiti zdravlja radnika, što je također zakonska obveza poslodavca, potrebno je razgovarati i o obvezi organiziranja i plaćanja sistematskih pregleda, odnosno o ugovaranju dopunskog ili dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja na teret poslodavca. U društvima gdje poslodavci već upućuju radnike na takve preglede rezultati pregleda pokazali su se obostrano korisnim.

Za društva koja imaju problema u poslovanju iz različitih razloga (nije obavljena privatizacija ili je obavljena

nekvalitetno, nesposobnost upravljačkih struktura, nezastupljenost turizma u lokalnom gospodarstvu) i gdje se sklapaju sporazumi o umanjenju prava iz Kolektivnog ugovora ugostiteljstva ili kolektivnog ugovora društva, obvezuju se sindikalni povjerenici da o inicijativi poslodavca za sklapanjem sporazuma odmah izvijeste ured predsjedništva. Sve aktivnosti u takvim slučajevima odvijat će se isključivo po uputama iz ureda predsjedništva i u pregovorima u kojima će obvezno biti uključeni predstavnici iz ureda predsjedništva. Ako se tijekom pregovora, temeljenih na vjerodostojnim dokumentima o poslovanju društva, ipak pristupi sklapanju sporazuma, on mora sadržavati odredbu o obvezi vraćanja duga radnicima, nastalog uslijed umanjenja određenog prava iz kolektivnog ugovora, te obvezi poslodavca da za trajanja sporazuma neće biti otkazivanja ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga niti utvrđivanja tehnoloških viškova radnika.

DRUGE TEME Ograničavanje broja zaposlenih putem Agencija za privremeno i povremeno zapošljavanje na određeni postotak u odnosu na ukupan broj zaposlenih u društvu.

Na nacionalnoj razini u pregovore o Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva svakako uključiti i pregovore o prilogu 2. (prilog 1 – tarifni prilog), koji bi sadržavao standarde rada po pojedinim radnim mjestima, a detaljnije standardi bi se uredili kolektivnim ugovorima društava.

Formira se sekcija žena STUH-a

P

redsjedništvo STUH-a, na prijedlog Izvršnog odbora, donijelo je odluku o inicijativnog odbora za formiranje sekcije žena Sindikata turizma i usluga Hrvatske. U Odbor su izabrane: Zinka Kadum, Nina Vitas, Senka Juranov, Mladena Mihanović i Ivanka Očić.

IZ REGIJA STUHA-a

Koordinacija sindikalnih povjerenika

Kroz radionicu o strategiji pregovaranja Strategija pregovaranja u turističkim tvrtkama, s posebnim osvrtom na ekonomske i financijske aspekte, bila je osnovna tema Koordinacije sindikalnih povjerenika Prve regije, održane 1. lipnja 2012. u Poreču.

O

istoj temi, u sklopu koordinacije, organizirana je radionica koju je vodio mr. Mario Švigir, tajnik u Sindikatu prometa i veza Hrvatske, koji se rado odazvao sudjelovanju u radu Koordinacije sindikalnih povjerenika Prve regije.

Uz to, povjerenici su raspravljali i o uvijek aktualnim pozajmicama, realizaciji Projekta novog učlanjivanja s poseb-

nim osvrtom na sezonce, djelovanju Sekcije mladih STUH-a te o prijedlogu Zakona o reprezentativnosti. Posebnu pažnju i zanimanje sudionika koordinacije pobudili su podaci o prosječno isplaćenim plaćama u 2011. godini po pojedinim radnim mjestima u tvrtkama Prve sindikalne regije. U radu koordinacije sudjelovao je i Eduard Andrić, predsjednik STUH-a.

Novosti iz Druge sindikalne regije

Kolektivno pregovaranje Kolektivno se pregovaralo u Hotelu Selce d.o.o. iz Selca, nakon čega je potpisan Kolektivni ugovor.

P

regovori oko novog kolektivnog ugovora trenutačno se vode u tvrtki Liburnia Riviera Hote-

li d.d.

U Podružnici za turizam Zlatni otok Krk (sastavni dio Riviera Adria d.d.), održan je sindikalni sastanak. Također će se održati i skup radnika.

U sindikalnu podružnicu Hoteli Njivice (Finvest Corp d.d.) učlanili su se novi članovi, zbog čega je održan sastanak podružnice na kojem je za sindikalnog predstavnika i dalje potvrđena regionalna povjerenica. Veći broj zaposlenih pristupio je STUH-u U većini tvrtki održani su skupovi radnika na kojima su radnici informirani o rezultatima poslovanja, broju i strukturi zaposlenih, uvjetima rada i drugim, za radnike važnim temama. Po potrebi se održavaju i sastanci sindi-

kalnih povjereništava ili svih članova sndikata, gdje se razgovara o problemima s kojima se radnici susreću, a najčešći su nepoštivanje Zakona o radu u

dijelu radnog vremena, odmora i dopusta.

Koordinacija sindikalnih povjerenika planirana je za lipanj ove godine.

5

IZ REGIJA STUHA-a

Aktivnosti na Zadarskom i Šibenskom području U drugoj polovci svibnja 2012. god. u uredu SSSH –Zadar, održana je sjednica koordinacije sindikalnih povjerenika treće regije STUH-a na kojoj su nazočili sindikalni povjerenici STUH-a s područja Zadarske i ŠibenskoKninske Županije, regionalni povjerenik treće regije STUH-a i predsjednik STUH-a.

O

prvoj točci o aktivnostima u Sindikatu i Savezu govorio je predsjednik Sindikata. Posebno se osvrnuo na započete integracijske procese SSSH i HUS. Teritorijalni povjerenik je upoznao nazočne i o novoj organizaciji Saveza kao i s činjenicom kako su sada Zadar i Šibenik jedan teritorijalni ured koji pokriva teritorijalni povjerenik SSSH Svetislav Džale u svojoj domeni, a pravni zastupnik Vedran Uranija u svojoj.

O drugoj točci su o stanju u sindikalnim podružnicama govorili sindikalni povjerenici, koji u glavnom nisu imali većih primjedbi osim dogovora da se svi skupa angažiramo radi primjene nove obračunske osnovice koja svake godine stupa na snagu s danom 01.05..

U određenim društvima primjena nailazi na probleme.

Posebno je bilo govora o problemima CIRUS –d.o.o. Primošten koji šest mjeseci nisu primili plaću. Regionalni povjerenik vodi stalne pregovore radi rješenja problema za koji je i iznio zadnji dogovor sa upravom firme za rješenje problema.

O trećoj točci regionalni povjerenik je upoznao povjerenike s predstojećim strukovno-sportskim susretima i zatražio od nazočnih da pomalo pripremaju ljude za susrete. O istoj temi prisutnima je govorio i predsjednik Sindikata STUH-a.

Na kraju, sindikalni povjerenici upoznati su s novostima u ponudi Sindikata.

Svetislav Dzale 6

Aktivnosti na Četvrtoj sindikalnoj regiji

Nova sindikalna podružnica STUH-a U Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika organizirana je nova sindikalna podružnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

D

obro nam došli, drage kolegice i kolege.

Uz vas, s ostalim kolegicama kolegama koji su nam se pridružili ove godine, STUH je ojačao svoje redove za 323 novih članova. Želimo osigurati kvalitetno zastupanje vaših prava.

Gradimo zajedništvo, jer samo tako možemo odgovoriti na izazove i napetost koja ima uzlaznu putanju kada je riječ o odnosima rada i sve pokretljivijeg kapitala. Pozovite i ostale da nam se pridruže.

Pregovori u Lukšić grupi U proteklom razdoblju pregovarački odbori STUH-a pregovarali su u velikom broju hotelskih kuća gdje imamo organizirano članstvo. Svakako treba istaknuti

pregovore s Lukšić grupom koja u vlasništvu ima najluksuznije dubrovačke hotele, Croatiu Cavtat, Excelsior, GV Argentina, Dubrovnik Palace, Kompas, Bellevue). Ključno pitanje pregovora bila je osnovna plaća za svaku od hotelskih kuća posebno, a uz to pregovaralo se i o novom Kolektivnom ugovoru za hotel Dubrovnik Palace. Rezultat pregovora bilo je povećanje osnovne plaće u rasponu 3,3-6,4 % - različito za svaku hotelsku kuću. Uz to, usuglašen je i prijedlog teksta novog Kolektivnog ugovora za Dubrovnik Palace te dogovoreno pristupanje pregovorima za novi Kolektivni ugovor hotela GV Argentina. Isto tako, dogovoreno je da će socijalni partneri nastaviti svoje aktivnosti u pregovorima koncem ove ili početkom slijedeće godine pri čem će centralnom temom biti osnovna plaća.

IZ REGIJA STUHA-a

Prva zajednička koordinacija

U hotelu Turist Varaždin održana je prva zajednička koordinacija sindikalnih povjerenika Sindikata turizma i usluga Hrvatske – kontinentalnog dijela zajedno sa Slavonijom.

K

oordinaciji sindikalnih povjerenika – kontinentalnog dijela zajedno sa Slavonijom bilo je nazočno dvadeset povjerenika. Sindikalni povjerenici podržali su započete integracijske procese. Naglašeno je kako je za članove STUH-a posebno važan drugi dio integracijskih procesa s obzirom na to da u sklopu Hrvatske udruge sindikata djeluje regionalni Sindikat Istre i Kvarnera koji također ima organizirane članove u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti.

Informaciju o radu koordinacije u 2011. godini podnijela je Duška Lončar. Informirala je nazočne o ukupnom broju članova te o novoučlanjenim članovima u prvom tromjesečju 2012. godine kao i o formiranju nove sindikalne podružnice početkom 2012. u sklopu Adria grupe d.o.o., područna jedinica Vrbovec, sa 59 članova (zasad!). Zatim je podnesen kraći osvrt na aktualnosti u pojedinim društvima.

Predsjednik STUH-a i potpredsjednik SSSH Eduard Andrić upoznao je nazočne s aktualnostima na razini Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Kolektivni pregovori u Riviera Adria d.d.

U

najvećoj hotelskoj kući u Hrvatskoj Riviera Adria d.d. iz Poreča, koja je nastala pripajanjem Zlatnog otoka d.d. s Krka i HP Rabac d.d. iz Rapca porečkoj Rivijeri d.d., početkom godine započelo je kolektivno pregovaranje o kolektivnom ugovoru za novo društvo. Osnova za izradu prijedloga novog kolektivnog ugovora trebali su biti kolektivni ugovori društava koja su pripojena i kolektivni ugovor Rivijere. Pregovaralo se u nekoliko navrata. Zbog razmimoilaženja stavova pregovaračkih timovaj posebno u dijelu tarifnog priloga kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora, pregovori su prekinuti.

U nastavku pregovora 6. lipnja dogovoreno je povećanje sadašnje osnovne plaće za 2,0 posto za sve zaposlene s

primjenom od 1. lipnja 2012. godine.

Dogovorena je i isplata regresa u iznosu od 52,00 kuna neto po danu. Zatim, isplata 300,00 kuna neto u mjesecu srpnju koja se vezuje uz rezultate poslovanja. Također, prihvaćen je prijedlog sindikata da se u slučaju ostvarenih dobrih rezultata u realizaciji GOPa isplati jednokratni dodatak na plaću, o čemu će socijalni partneri pregovarati u listopadu.

Poslodavac, na žalost, nije prihvatio prijedlog STUH-a da se sobaricama već sada poveća plaća, odnosno izmijeni koeficijent u povećanom iznosu, pravdajući to razlogom da se ne želi nikoga stavljati u povoljniji položaj u odnosu na tarifni prilog kolektivnog ugovora koji će biti u primjeni od 1. siječnja 2013. godine.

7

IZ REGIJA STUH-a

Zahtjev za povećanjem plaće

Koordinacija sindikalnih povjerenika ACI-ja U

Zagrebu, u sjedištu Sindikata turizma i usluga Hrvatske, dana 20. lipnja 2012. Godine održana je koordinacija sindikalnih povjerenika ACI-ija. Uz sindikalne povjerenike koji su stigli s cijele obale, Koordinaciji su nazočili predsjednik Sindi-

kata i regionalni povjerenici . Sjednicom je predsjedao glavni sindikalni povjerenik iz ACI marine Cres, Nenad Kučić. Na sjednici je jednoglasno donijet zaključak da se prema poslodavcu uputi inicijativa za pokretanje procesa kolektivnog pregovaranja s ključnom

temom, povećanje osnovne plaće. Zahtjev povjerenika ACI- ja svoje snažno uporište ima u izuzetno dobrim rezultatima poslovanja društva u proteklim godinama i činjenici da unatoč tome nije povećavan iznos osnovne plaće zadnjih šest godina.

IZBORI ZA RADNIČKO VIJEĆE U JAVNOJ USTANOVI NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA

Za predsjednika izabran Ante Bionda iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske U Javnoj ustanovi Nacionalni park Plitvička jezera, u kojoj Sindikat turizma i usluga Hrvatske organizira većinu radnika, 21. svibnja 2012. održani su izbori za Radničko vijeće.

O

d 760 radnika upisanih u popis birača, glasovanju je pristupilo 428 radnika. Radnici su glasovali za predstavnike Sindikata turizma i usluga Hrvatske (lista br. 2), predstavnike Novog Sindikata (lista br. 1) i predstavnike Skupine radnike (lista br. 3).

Temeljem rezultata glasovanja, u Radničko vijeće izabrani su:

SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE Ante Bionda Sven Luketić Josipa Bićanić i Marica Perić 8

NOVI SINDIKAT Nikola Magdić Miroslav Luketić Ivanka Špoljarić

SKUPINA RADNIKA Zoran Luketić Franjo Špehar Dakle, Radničko vijeće JUNP Plitvička jezera djeluje s devet članova. Za predsjednika Radničkog vijeća izabran je Ante Bionda, za zamjenika Zoran Luketić, a za člana Upravnog vijeća Nikola Magdić.

DUPLERICA

Integracija sindikata

Odgovor na krizu kroz integriranje središnjica U

laskom u Europsku uniju hrvatsko gospodarstvo i tržište rada otvaraju se pojačanoj konkurenciji jedinstvenog europskog tržišta. Svakodnevno smo svjedoci rasta napetosti u odnosima rada i kapitala. Nismo i ne možemo biti zadovoljni aktualnim stanjem u državi, a Vlada svojim ignoriranjem sindikata, bahatošću i neučinkovitošću, te očito neimanjem plana, rješenja ni strategije, ne pruža ni nadu da bi nam uskoro moglo biti bolje.

Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne.

Hrvatska je zauzela 57. mjesto od ukupno 59 vodećih svjetskih ekonomija. Treba naglasiti da je riječ o elitnom krugu zemalja u koji ne ulaze nerazvijene zemlje ili zemlje s nepouzdanom statistikom.

Slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati: - slaba otpornost na krizu i diverzificiranost proizvodnje - niska zaposlenost, strukturna nezaposlenost, rigidno tržište rada, starenje stanovništva, - državno vlasništvo poduzeća, birokracija, cijena kapitala, visoka socijalna izdvajanja - slabo poduzetništvo, prilagodljivost, poslovno upravljanje, motivacija i kompetentnost - niska razina tehnologije, inovativnosti, transfera znanja, visokoškolskog i menadžerskog obrazovanja.

Za konkurentski napredak Hrvatskoj su potrebne brze promjene. Ovogodišnji rezultati rangiranja IMD-a ukazuju da Hrvatska nema više vremena jer se samo brzim i jasno ciljanim promjenama mogu privući nova znanja i investicije ključne za dugoročni održivi rast i razvoj zemlje.

Prema podacima DZS-a, realni je pad BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosio 1,3%, a veći pad BDP-a je spriječen pozitivnim kretanjima u uslužnom sektoru.

U travnju je, već četvrti mjesec zaredom, na godišnjoj razini, zabilježen pad industrijske proizvodnje, i to čak 9,4%, a kumulativno u prva četiri mjeseca industrijska je proizvodnja pala za 7,1% u odnosu na isto razdoblje 2011., a zaposleno je 3,3% manje radnika nego u travnju prošle godine.

Promet u trgovini na malo u travnju je bio nominalno manji 4,4%, a realno 7,3%, u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kao mogući negativan utjecaj na promjenu u potrošnji može se, uz visoku razinu nezaposlenosti, stagnaciju plaća i kreditne aktivnosti stanovništva, navesti i povećanje stope PDV-a.

Na godišnjoj razini i dalje se bilježi visok pad fizičkog opsega građevinskih radova od 10,9%.

Utjecaj povećanja stope PDV-a u ožujku, prenosit će se na razinu godišnje inflacije sljedećih dvanaest mjeseci, a u travnju je godišnja inflacija realizirana na višoj razini nego prethodnih mjeseci (2,6%, najviša od studenog prošle godine), što pridonosi pogoršanju životnog standarda građana.

U travnju je sezonsko zapošljavanje izraženije utjecalo na stopu nezaposlenosti, koja je u odnosu na ožujak smanjena za 0,9 postotnih bodova, na 19,1%. Ipak je na godišnjoj razini registrirano pogoršanje, i to za 1,1 postotni bod.

Analogno tomu, broj nezaposlenih je smanjen na mjesečnoj razini za 4,8% (323.722 nezaposlenih osoba), ali je veći za isti postotak u odnosu na travanj prošle godine.

Struktura nezaposlenosti prema dobi ukazuje na nepovoljne rezultate jer je i u travnju, među nezaposlenima, bilo najviše mladih do 34 godine (čak 44,4% od ukupno nezaposlenih).

Prosječna bruto i neto plaća su u ožujku, nakon tri uzastopna mjeseca negativnih tendencija, zabilježile rast na mjesečnoj razini. Prosječna neto plaća je iznosila 5.499 kuna, što je nominalno za 2,5% više nego u veljači. Bruto plaća je iznosila 7.958 kuna ili nominalno 3,3% više nego mjesec ranije. Nominalni rast bilježi se i na godišnjoj razini, i to neto plaća za 0,3%, a bruto za 0,8%.

No, u realnim iznosima bilježi se, na godišnjoj razini, pad plaća. Kako je godišnja stopa inflacije u ožujku iznosila 2%, prosječna neto plaća je na godišnjoj razini realno manja za 1,6%, dok je prosječna bruto plaća realno manja za 1,2%.

Rast plaća na nominalnoj razini odraz je sezonskog zapošljavanja, no smanjeni realni iznosi upućuju na nastavak negativnih trendova na tržištu rada i rast potrošačkih cijena.

U prva četiri mjeseca ove godine prevladavaju nepovoljniji trendovi u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Unatoč padu gospodarske aktivnosti, prva četiri mjeseca ove godine karakteriziraju povoljna kretanja u državnom proračunu. Na povoljna kretanja prihodne strane proračuna presudno je utjecao rast poreznih prihoda unutar kojih su prihodi od PDV-a porasli za 7,5%, prihodi od poreza na dobit viši su za 15%, prihodi od poreza na dohodak su 2,7% viši, dok su prihodi od trošarina povećani za 0,2 Tijekom veljače, razina je duga središnje države povećana za 6,8 milijardi kuna, čime je on dosegnuo iznos od 163,3 milijarde kuna. To je 26,3 milijarde kuna ili 19,2% više nego u veljači prošle godine. Time je, na godišnjoj razini, nastavljena tendencija visokog rasta duga središnje države započeta 2009. godine.

Imajući u vidu potrebu za jačanjem efikasnosti i akcijske sposobnosti, snage i neovisnosti sindikalnih organizacija na svim razinama, kako bi

bile u stanju odgovoriti izazovima globaliziranih tržišta i sve mobilnijeg kapitala, te svakom članu sindikata osigurati što kvalitetnije zastupanje njegovih interesa i što efikasniju zaštitu njegovih prava, SSSH i HUS potpisali su Sporazum o suradnji i otvaranju procesa udruživanja.

Sporazum obvezuje na dogovaranje i usklađivanje zajedničkog nastupanja prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u RH, udrugama poslodavaca, drugim sindikalnim središnjicama te unutar Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih stručnih povjerenstava, saborskih odbora, tripartitnih tijela i dr. na nacionalnoj razini, a što se tiče sindikalne razine, obvezuje udružene sindikate na jačanje suradnje i dogovaranje zajedničkih stavova na sindikalnim pitanjima unutar grana odnosno sektora koje pokrivaju, a posebno u kolektivnom pregovaranju. Ishod te suradnje mora biti započinjanje procesa njihova udruživanja.

Postizanje zacrtanog cilja pretpostavlja razvoj suradnje među svojim udruženim sindikatima i podružnicama na razini trgovačkih društava i ustanova, kao i njihove zajedničke aktivnosti posebice pri pregovorima za kolektivne ugovore na razini jednog poslodavca te uključivanje u ove procese infrastruktura sindikalnih središnjica na županijskim, odnosno regionalnim razinama.

Zajednički stavovi dogovarat će se konsenzusom, a ako nije moguće postići konsenzus, izbjegavat će se javna konfrontacija. Na svim razinama svoje organiziranosti potpisnici Sporazuma će zajednički organizirati i sudjelovati u aktivnostima poput: konferencija za novinare, tematskih sindikalnih konferencija, zajedničkih programa obuke, sudjelovanja u određenim projektima, gostovanja jednih kod drugih u odgovarajućim službenim prigodama i dr.

Zaposleni u stručnoj službi i teritorijalnim uredima SSSH i HUS-a ostaju zaposleni i nakon završetka udruživanja te se očekuje njihov maksimalni doprinos uspješnom završetku procesa, a stručnjaci SSSH i HUS-a u tripartitnim i drugim stručnim tijelima će razmjenjivati i usuglašavati stajališta svojih središnjica.

O pitanjima od posebnog interesa za radnike i članove sindikata izvršna tijela potpisnika Sporazuma održavat će zajedničke sjednice prema potrebi. Usvojeni zaključci na zajedničkim sjednicama obvezivat će sve subjekte i razine organiziranosti potpisnika Sporazuma.

Izvršna tijela potpisnika Sporazuma (predsjedništva) nositelji su priprema za udruživanje u skladu s tim odlukama, a moguće sporove rješavat će zajedničko Povjerenstvo za praćenje provedbe Sporazuma u kojemu su predsjednik i tajnik SSSH te predsjednik i tajnik HUS-a.

Proces udruživanja dovršit će se najduže za godinu dana od potpisivanja Sporazuma.

Eduard Andrić Izvor podataka: HGK

9

DUPLERICA

10

DUPLERICA

11

DUPLERICA SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI HRVATSKA UDRUGA SINDIKATA UDRUGA RADNIČKIH SINDIKATA HRVATSKE Zagreb, 13. lipnja 2012.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA SABORSKIM ZASTUPNICIMA

ZAHTJEV

ZA RASPISIVANJE REFERENDUMA s pitanjem

„JESTE LI ZA ZADRŽAVANJE VAŽEĆIH ZAKONSKIH ODREDBI O PRODUŽENOJ PRIMJENI PRAVNIH PRAVILA SADRŽANIH U KOLEKTIVNIM UGOVORIMA I OTKAZIVANJU KOLEKTIVNIH UGOVORA“

DA U lipnju i srpnju 2010. godine pet sindikalnih središnjica prikupilo je 717.149 važećih, odnosno priznatih potpisa podrške građana RH za raspisivanje referenduma s navedenim pitanjem. Povod prikupljanju potpisa bio je prijedlog izmjena Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na produženu primjenu kolektivnih ugovora koji je tadašnja Vlada RH uputila u saborsku proceduru. Kada je bilo izvjesno da su sindikalne središnjice prikupile dovoljan broj potpisa, Vlada RH povukla je prijedlog, a Ustavni sud RH zaključio da više nema razloga za održavanje referenduma (premda je Hrvatski sabor imao obvezu raspisati referendum ako su zadovoljeni uvjeti iz Zakona o referendumu!).

NE Ovih je dana razlog ponovno aktualiziran jer Vlada RH Hrvatskom saboru upućuje Nacrt prijedloga Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, kojim mijenja ne samo Zakon o radu (među ostalim i u dijelu produžene primjene kolektivnih ugovora), nego i sve važeće kolektivne ugovore! HUP i sindikalne središnjice, premda svaka strana iz svojih razloga, u jednom su suglasne - da izmjene jednog zakona drugim vodi u pravnu nesigurnost - ali Vlada RH to nije uvažila.

S obzirom na to da odredbama Zakona o referendumu (NN 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09) nije propisan rok u kojem se temeljem izjašnjavanja birača treba raspisati referendum (potpisi nemaju zakonski „rok trajanja“), a razlog prikupljanja potpisa ponovno je aktualiziran, tražimo da temeljem 717.149 prikupljenih važećih potpisa Hrvatski sabor raspiše referendum i utvrdi volju građana RH u navedenom pitanju.

S poštovanjem, Mladen Novosel, SSSH, v.r.

Krešimir Sever, NHS, v.r.

Ozren Matijašević, HUS, v.r.

Damir Jakuš, URSH, v.r.

Obavijest: sredstvima javnog priopćavanja

12

MEĐUNARODNA SURADNJA

IUF

26. KONGRES IUF-a

U Ženevi je od 15. do 18. svibnja 2012. godine održan 26. kongres IUF-a (Međunarodne federacije radnika u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i srodnim djelatnostima) pod motom „Organiziraj se, bori i pobijedi“!

R

aspravama je dominirao odgovor na pitanje što je kriza: „Staro umire, a novo se ne može roditi“!

Zastupnici 26. kongresa u sljedećem petogodišnjem razdoblju izabrali su stare/nove dužnosnike. Za predsjednika IUF-a izabran je dosadašnji predsjednik Hans-Olof Nilsson, a za generalnog tajnika ponovo je izabran Ron Oswald. Ljubomira Lončar, tajnica i pravna savjetnica STUH-a, izabrana je za članicu Izvršnog odbora IUF-a.

Uvodne riječi na otvaranju kongresa dali su predsjednik Hans-Olof Nilsson i generalni tajnik Ron Oswald. Posebno dojmljiv govor održao je generalni tajnik koji je ustvrdio kako je u današnje vrijeme neoliberalnog kapitalizma nužna solidarnost kao baza rada u borbi protiv korporacija i njihova jedinog motiva - stjecanje što većeg profita. U solidarnosti se treba voditi pravdom i čovječnošću, s obzirom na to da su te pojedinosti na strani sindikata, a korporacijama su nešto sasvim nepoznato.

Za uspješan sindikalni rad preduvjet je ODGOVORNOST ZA UČINJENO, a za kvalitetnu borbu u postizanju ciljeva nužna je SINDIKALNO-POLITIČKA EDUKACIJA.

Dinamične diskusije vodile su se o sljedećim temama: 1. Prekarni ili nesigurni oblici rada 2. Zaštita na radu 3. Položaj radnika u domaćinstvima /Domestic Workers/ 4. Pitanja žena - radnica 5. Uključivanje mladih u sindikat 6. Značenje turizma u borbi protiv siromaštva i otvaranju novih radnih mjesta.

Izvršni odbor, čija je u ovom mandatnom razdoblju članica tajnica i pravna savjetnica STUH-a Ljubomira Lončar, jest tijelo IUF-a koje, među ostalim, u razmatra organizaciju i način rada pojedinog sindikata članice IUF-, odnos zaposlenih i broj onih koji su se sindikalno organizirali, učlanjivanje u sindikat, rad i djelovanje radničkih vijeća, izmjenjuju se iskustva iz područja kolektivnog pregovaranja, iznose se iskustva s radom sindikata u multinacionalnim kompanijama i potrebe za njihovom suradnjom, surađuje se na području obrazovanja i dr.

Podsjećamo kako je Sindikat turizma i usluga Hrvatske jedan od 336 sindika-

ta članova IUF-a (International Union of Food, Agricultural, Hotel, Restaurant, Catering, Tobacco and allied Workers Associations) - Međunarodne federacije radnika u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i srodnim djelatnostima, koji djeluju u 120 zemalja svijeta i okupljanju više od 12 milijuna radnika. Sjedište IUF je u Ženevi (Švicarska).

IUF je osnovan 1920. godine, a nit vodilja u radu i djelovanju je međunarodna solidarnost.

13

MEĐUNARODNA SURADNJA

Zaključna konferencija Zajedničkog projekta za organizacijski razvoj sindikata jugoistočne Europe U Zagrebu, Hotel Palace, Hrvatska, održana je Zaključna konferencija Zajedničkog projekta ICEM-a (Međunarodna federacija sindikata radnika u kemiji, energetici, rudarstvu i srodnim djelatnostima), EMCEF-a (Europska federacija radnika u rudarstvu, kemijskoj industriji i energetici), IMF-a (Međunarodna federacija metalaca ), EMF-a (Europska federacija metalaca), IUF-a (Međunarodna unija radnika u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, hotelijerstvu, ugostiteljstvu, duhanskoj industriji i srodnim djelatnostima) i EFFAT-a ( Europska federacija sindikata prehrambene industrije, poljoprivrede i turizma) za organizacijski razvoj sindikata jugoistočne Europe.

N

akon više godina Projekt za organizacijski razvoj sindikata jugoistočne Europe završit će 30. lipnja 2012. Stoga se željelo okupiti sindikate koji su sudjelovali u projektu kako bi zajedno: - pokazali kakva je primjena individualnih razvojnih projekata svakog pojedinog sindikata - procijenili aktivnosti i ishode - raspravili zajedničke strategije i buduće radne prioritete za razvoj sindikalnih organizacijskih struktura

14

Zaključna konferencija bit će i „početna“ konferencija za budući rad vezan uz organizacijski razvoj sindikata i zemalja koje sudjeluju u projektu.

Konferenciji su nazočili predstavnici nositelja projekta: ispred EFFAT-a prisutan je bio generalni tajnik Harald Wiedenhofer, Anne- Marie Mureau ispred IMF-a zadužena je za jugoistočnu Europu, Klaus Jessolat, aktivni predavač u Projektu i predstavnik NGG-a, Corrina Zierold iz ureda EMF-a, Michael Wolters, generalni tajnik EMCF-a, Jochen Tolen iz Instituta za rad i ekonomiju iz Bremena i Ronald Feicht, direktor za područje jugoistočne Europe iz Zaklade Friedrich Ebert, koja je također bila financijski pokrovitelj projekta. Mato Lalić, Jaćim Milunović i Teuta Krilić iz IUF-ova Ureda za jugoistočnu Europu u Zagrebu bili su organizatori mnogobrojnih aktivnosti proteklih godina. Kako voditelj ureda Mato Lalić ove godine odlazi u mirovinu, a konferencija je bila prilika da mu se svi nazočni zahvale na angažiranju i kvalitetnoj pomoći koju je pružio svim sindikatima na putu promjena.

Sudionici konferencije bili su predstavnici svih sindikata koji su sudjelovali u projektu. Iz Hrvatske Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) koji su predstavljale tajnica i pravna savjetnica Ljubomira Lončar i regionalna povjerenica Loredana Gluhak, Sindikat metalaca Hrvatske - industrijski sindikat (SMH-IS) i Sindi-

kat energetike, kemije i nemetala(EKN).

Iz Makedonije prisutni su bili predstavnici Agrosindikata, SIER-a i SGIP-a, a iz Srbije predstavnici GS HNER- Nazavisnost, GS PUT Nezavisnost , ISS, SSMS i SSPPDIV-a.

Aktivnim angažiranjem u radu radionica predstavnici sindikata izvijestili su o stanju primjene individualnih razvojnih programa s posebnim osvrtom na pitanjima educiranja trenera, modernizacije sindikata (regionalnog ustroja i profesionalizacije, promjene financijskih struktura) i političke uključenosti sindikata.

U procjeni razvojnih procesa i radnih prioriteta svi predstavnici sindikata kao primarno istaknuli su rad na novom učlanjivanju i zadržavanju postojećeg članstva, suradnju između sektora s namjerom spajanja sindikata te daljnjim aktivnostima na procesu regionalizacije i profesionalizacije sindikata i financijskoj stabilnosti kao preduvjetu za postizanje zadanih ciljeva.

Ocjenjujući pozitivnim učinke projekta svi sudionici završne konferencije iskazali su potrebu angažiranja međunarodnih organizacija i Zaklade Friedrich Ebert posebno u dijelu pružanja stručne pomoći.

Daljnja pomoć potrebna je na putu stvaranja kompetentnih samoodrživih sindikata koji će biti sposobni mobilizirati i organizirati svoje članove, a kroz socijalni dijalog i javni ugled biti sudionikom relevantnog političkog djelovanja.

Lj. Lončar

MEĐUNARODNA SURADNJA

„Kvalitetno obrazovanje, više radnih mjesta i bolja budućnost za mlade ljude u Europi” Na Međunarodnoj konferenciji mladih pod nazivom: “Kvalitetno obrazovanje, više radnih mjesta i bolja budućnost za mlade ljude u Europi”, koja je održana u Sofiji (Bugarska), jedna od glavnih tema bila je povezana s poteškoćama i izazovima s kojima se mladi ljudi u Europi suočavaju s obzirom na svoje obrazovanje, trening i mobilnost, rad i razvoj karijere, pravo na slobodno udruživanje i kolektivno pregovaranje. Na konferenciji je sudjelovalo stotinjak mladih ljudi, mlađih od 35 godina, iz cijele Europe, a Hrvatsku je predstavljao Luka Šergo – Sindikalna podružnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske, Plava laguna Poreč. Uz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse između sudionika, konferencija je usvojila završni dokument koji sadrži zajedničko stajalište i prijedloge institucijama na nacionalnoj i europskoj razini, kao i planirane buduće zajedničke aktivnosti sudionika.

N

a konferenciji su kao izlagači sudjelovali Plamen Dimitrov predsjednik sindikata (CITUB), predstavnik Ministarstva rada i socijalne politike, predstavnik Ministarstva obrazovanja, mladih i znanosti, Grigor Gradev - izvršni tajnik ITUC-PERC (International Trade Union Confederation The Proprety and Environment Research Center), Thiebaut Weber - predsjednik ETUC (European Trade Union Confederation).

Sudionici konferencije iz cijele Europe, a Hrvatsku je predstavljao Luka Šergo iz Sindikalne podružnice Sindikata turizma i usluga Hrvatske, Plava laguna Poreč (BiH, Albanija, Belgija, Latvija, Litva, Italija, Rumunjska, Ukrajina, Bugarska) istaknuli su

problem mladih u edukaciji i položaju na tržištu rada te na koji način mlade zaposliti i kako ih motivirati za kvalitetniji rad.

Održana je multikulturološka večer gdje je svatko od sudionika predstavljao svoju zemlju, a sindikat (KNSB) organizirao je u povodu Međunarodnog praznika rada koncert.

Konferencija je polučila velik uspjeh, sudionici iz raznih zemalja i kultura iznosili su svoje ideje, stavove i iskustva o mladima i njihovim problemima u zapošljavanju i položaju na tržištu rada.

Svatko od sudionika konferencije stigao je kući bogatiji za novo iskustvo i nove ideje koje će moći prenijeti svom sindikatu i na taj način sudjelovati u stvaranju bolje budućnosti za mlade.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Eberet.

Luka Šergo

15

S E KC I J A M L A D I H S T U H - a

Radionica za mlade članove Sindikata

S

ukladno Programu i planu rada Sekcije mladih Sindikata turizma i usluga Hrvatske i Deklaraciji o položaju mladih na radnom mjestu i u sindikatu, koju je prihvatio 10. kongres STUH-a, u Makarskoj je održana radionica za mlade članove Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

U radu radionice sudjelovali su Goran Nikolić, Helena Jerman, Marijana Kondić, Vedran Veg, Adrian Čajić, Mia Vitas, Dorian Jedvaj, Marko Kličan, Mario Mučalo, Ivor Balagović, Aleksandra Kolundžić, Ana Štambuk, Šime Regjo, Tomica Drašković i Pavo Pejić.

Za dvodnevnog rada mladi STUH-ovci imali su prilike upoznati organizaciju i djelovanje STUH-a, njegove ciljeve i zadaće, što im je uz PPT prezentirala tajnica i pravna savjetnica Ljubomira Lončar.

S radom i djelovanjem regionalnog ureda, kroz primjere iz prakse, upoznao ih je regionalni povjerenik Lovre Raffanelli.

U praktičnom radu mladi sudionici radionice prezentirali su svoje viđenje i očekivanja u djelovanju sindikata.

Ana Štambuk

16

II. radionica za mlade članove sindikata U organizaciji i pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Ebert, u Novom Sadu organizirana je Radionica za mlade članove sindikata u radu u kojoj su sudjelovali predstavnici Sindikata turizma i usluga Hrvatske Ivan Blažević – Crikvenica, Pero Akik – Opatija, Ana Štambuk – Hvar, Pavo Pejić – Slavonski Brod, Filip Biočić –Makarska, Goran Nikolić – Pula, Natalija Ćuk – Zagreb.

R

adionica za mlade članove sindikata organizirana je pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Ebert i održana je 23. i 24. ožujka 2012. u hotelu Aurora u Novom Sadu.

Tema radionice bila je “Nestalno i nestandardno zapošljavanje i pojedinačno članstvo”.

Glavni predavači bili su Ljubomira Lončar, tajnica i pravna savjetnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske, i Jaćim Milunović, koordinator za obrazovanje Projekta IUF. U radu radionice sudjelovalo je 30-ak sudionika mladih koji su članovi turističkih sindikata iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Uz predavače, koji su govorili o nestalnim oblicima rada i nestandardnom zapošljavanju te ukazali na sve opasnosti

kakve takvi oblici rada imaju za sve zaposlene, posebno za mlade, predstavnici iz svake zemlje kratkim prezentacijama upoznali su sudionike s problemima karakterističnima za sredine iz kojih dolaze.

U tijeku dvodnevnog rada mladi sindikalci imali su prilike upoznati se s primjerima programa rada sindikata iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske. Održao se i praktični rad s ciljem razvoja samopouzdanja te važnih i poželjnih karakternih crta zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu kao i za djelovanje u sindikatu.

Najavljeno je organiziranje sljedeće radionice u Crnoj Gori, 2013. godine, ponovno uz podršku (regionalnog projekta) Zaklade Friedrich Ebert.

Ivan Blažević

P R AV N A P I TA N J A

Rad u preraspodijeljenom radnom vremenu

Koliko najviše sati u tjednu radnik smije raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu?

Preraspodijeljeno radno vrijeme uređeno je člankom 47. Zakona o radu (Narodne Novine 149/09 i 61/11).

Razlog za uvođenje preraspodjele radnog vremena je narav posla, što je u turizmu prije svega sezonski karakter djelatnosti te obveza rada nedjeljom, na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom.

P

rema st. 4. člankom 47. Zakona o radu preraspodijeljeno radno vrijeme, kada traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, može trajati najviše 48 sati tjedno. Iznimno, rad u preraspodijeljenom radnom vremenu može trajati i duže od 48 sati tjedno i to najviše 60 sati tjedno. Ali da bi se radilo 60 sati tjedno, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: da poslodavac posluje sezonski, da je to predviđeno kolektivnim ugovorom i da je radnik dostavio pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Ako radnik ne pristane na rad dulji od 48 sati tjedno, ne smije trpjeti štetne posljedice svojeg nepristanka na takav rad.

Dakle, radnik može raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu najviše 48, odnosno 60 sati tjedno.

nji odmor, odnosno 24 dana ako se subote uračunavaju u godišnji odmor. Što se tiče prava na korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, člankom 62. Zakona o radu uređeno je da radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s poslodavcem nije drukčije dogovorio. Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, onda je njegova obveza tijekom kalendarske godine u kojoj je stekao to pravo, koristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, a poslodavac mu je dužan korištenje tog prava omogućiti. Ako poslodavac radniku nije omogućio korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, počinio je teži prekršaj, sankcioniran odredbama članka 293 st.

1 toč.14. Zakona o radu.

Ugovorena plaća Pravo na godišnji odmor Koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, može li radnik koristiti godišnji odmor u dijelovima?

Najkraće trajanje godišnjeg odmora je četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu (članak 55. Zakona o radu, Narodne Novine 149/09 i 61/11). Člankom 9.

Dodataka II Kolektivnog ugovora ugostiteljstva utvrđeno je minimalno trajanje godišnjeg odmora tako da godišnji odmor ne može biti kraći od 20 dana ako se subote ne uračunavaju u godiš-

Smije li poslodavac svojom jednostranom odlukom promijeniti ugovorenu plaću? Člankom 12. Zakona o radu (Nar. nov.

149/09 i 61/11) propisano je da se ugovor o radu radnika sklapa u pisanom obliku. Odredbom članka 13. utvrđeni su i obvezni uglavci koje mora sadržavati ugovor o radu između kojih je i osnovna plaća, dodaci na plaću te razdoblje isplate primanja na koje radnik ima pravo.

Ugovor o radu je dvostrano obvezujući pravni akt nastao suglasnošću volja ugovornih strana poslodavca i radnika, pa se

slijedom toga i odredbe ugovora o radu mogu mijenjati samo uz suglasnost volje obiju ugovornih strana. To znači da poslodavac ne može sam, bez iskazane volje radnika, jednostrano mijenjati niti jednu odredbu iz ugovora o radu, pa tako niti odredbu o visini ugovorene plaće radnika.

Ljubomira Lončar, pravna savjetnica 17

P R AV N A P I TA N J A

VRHOVNI SUD RH PRIHVATIO ŽALBU SINDIKATA Županijski sud u Dubrovniku usvojio je tužbeni zahtjev kojim se sindikatu u javnom gradskom prijevozniku Libertas Dubrovnik d.o.o. zabranjuje štrajk najavljen za 24. veljače 2012. godine uz obrazloženje da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 269. Zakona o radu.

P

rotiv te presude Sindikalna podružnica Libertas Dubrovnik d.o.o. je putem svoje punomoćnice Dolores Lujić uložila žalbu Vrhovnom sudu RH. Vrhovni sud je žalbu prihvatio kao osnovanu te usvojio traženje iz žalbe da se presuda Županijskog suda u Dubrovniku preinači tako da se odbije tužbeni zahtjev poslodavca

usmjeren prema zabrani štrajka te je utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz čl.269. Zakona o radu te Sindikat ima utemeljene razloge za organiziranje i provođenje štrajka.

U konkretnom slučaju radilo se o raskidu kolektivnog ugovora u lipnju 2011. godine nakon kojeg su stranke KU nastavile kolektivno pregovarati za novi KU te pot-

pisale protokol o načinu vođenja pregovora, međutim, u veljači 2012. poslodavac je pismenim putem izvijestio sindikat da raskida KU (koji je već bio raskinut u lipnju 2011., što je pravno nemoguće), da raskida protokol o načinu vođenja pregovora te da prestaje kolektivno pregovarati.

Dolores Lujić, dipl. iur.

KAKO U MIROVINU U 2012.GODINI

Z

akonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. studenoga 2010. godine, postupno se izjednačuju uvjeti umirovljenja između muškaraca i žena slijedom odluke Ustavnog suda. To znači da se uvjeti ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene godišnje povećavaju po 3 mjeseca – do 2029. godine, a u 2030. godini uvjeti će biti isti za muškarce i žene (za starosnu mirovinu 65 godina života i 15 godina staža, a za prijevremenu starosnu mirovinu 60 godina života i 35 godina staža) .

U ovoj godini, uvjet dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu je 60 godina i 6 mjeseci (u 2013. godini 60 godina i 9 mjeseci). Uvjet staža za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu isti je i za muškarce i za žene (15 godina).

U ovoj godini, da bi ostvarila pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, žena mora imati 55 godina i 6 mjeseci života i 30 g. i 6 mjeseci staža; iduće godine 55 godina i 9 mjeseci života i 30 godina i 9 mjeseci staža. I tako do 2030. god kad su uvjeti za ostvarenje prijevremene starosne mirovine izjednačeni s muškim osiguranicima: 60 godina života i 35 godina staža.

U slučaju odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, mirovine se trajno umanjuju za određeni postotak, ovisno o godinama ostvarenog staža osiguranja (tablica u prilogu).

Riječ je „ženskim“ godinama staža, jer su do sada imale za 5 godina niži uvjet staža od muškaraca - 30 umjesto 35 godina.

18

U 2012. godini

Navršene godina staža

Umanjenje mirovine po mjesecu ranijeg umirovljenja

31 god. i 6 mj.

0,34 posto

32 god. i 6 mj.

0,29 posto

33 god. i 6 mj.

0,24 posto

34 god. i 6 mj.

0,19 posto

35 god. i 6 mj. i više

0,15 posto Jagoda Milidrag Šmit

PLAĆE

Novosti u obračunu plaće

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak( NN177/04- 22/12) i Zakona o doprinosima (NN 84/08-22/12) izvršene su neke važnije izmjene koje imaju utjecaj na obračun plaće.

O

snovne promjene sastoje se u sljedećem:

1. z a poslodavce je smanjen porez za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13% 2. porezni odbitak za zaposlene je povećan sa 1.800 kuna na 2.200 kuna 3. porezne osnovice su promijenjene kako slijedi u niže navedenoj tablici (porezne stope su ostale iste) Porezne osnovice uz porezni odbitak od 1.800 kuna kako je vrijedilo do 1. ožujka 2012.

Porezna stopa 12% 25% 40%

Iznos nakon odbitka do 3.600 kuna do 10.800 kuna iznad 10.800 kuna

Temeljni izračun (kao primjer): Bruto plaća = 6.000,00 - 20% doprinosa mirovinsko = 4.800 kuna 4.800 kuna -1.800 =3.000 kuna 3.000 kuna x 12% = 360 kuna poreza na dohodak

Porezne osnovice uz porezni odbitak od 2.200 kuna kako vrijedi od 1. ožujka 2012.

Porezna stopa 12% 25% 40%

Iznos nakon odbitka do 2.200 kuna do 8.800 kuna iznad 8.800 kuna

Temeljni izračun, za pojedinca, nakon 1. ožujka 2012: Bruto plaća= 6.000 kuna -20% doprinosa za mirovinsko = 4.800 kuna 4.800 kuna - 2.200 = 2.600 kuna 2.200 x 12%=264 kuna poreza na dohodak+ 400x25%=100 kuna ukupni porez na dohodak: 264+100= 364 kune poreza na dohodak, samac po novom Ako pojedinac ima jednog uzdržavanog člana (ili dijete ili suprugu), po novom obračunu platit će 180 kuna poreza na dohodak.

Iz prije navedenog primjera temeljem novog obračuna od 1. ožujka 2012 godine, pojedinci bez uzdržavane osobe platit će na bruto plaći od 6.000 kuna 4 kune ili 1% poreza na dohodak VIŠE nego prije. Taj

iznos više plaćenog poreza (i prireza!) se povećava kako raste bruto plaća, tako da kod bruto plaće od 10.000 kuna iznosi 82 kune ili 8% više.

Kod pojedinaca s uzdržavanim osobama, prema novom obračunu to je 252 -180 = 72 kune poreza na dohodak MANJE, ili 28,5% manje nego prije, a na bruto plaći od 10.000 kuna, platit će 32 kune više poreza na dohodak.

Slijedom toga zaključujemo da nove promjene u obračunu poreza na dohodak koje su nastupile 1. ožujka 2012 .godine smanjuju porez na dohodak, a time i povećavaju neto plaću kategoriji radnika s bruto plaćom nižom od prosjeka uz uvjet uzdržavanja bračnog druga ili djeteta.

Oni koji žive sami, po novom, plaćaju veći porez bez obzira na to iz koje imovne skupine dolaze, a pojedinci s uzdržavanom osobom počinju plaćati veći porez ako im plaća nadmaši prosječnu (kako u obračun ulazi i prirez, plaća im je manja za taj povećani prirez jer se prirez ionako plaća putem određene stope, primijenjene na obračunati porez na dohodak, ovisno o mjestu prebivanja).

Izvršni tajnik za ekonomska i financijska pitanja SSSH: mr. sc. oec Boris Feis

Prema ovakvom obračunu i poreznim razredima te navedenim poreznim stopama, pojedinac bez djece uz bruto plaću od 6.000,00 kuna platio je 360 kuna poreza na dohodak (prirez ovisi o mjestu prebivanja).

Ako pojedinac ima još jednog uzdržavanog člana (dijete, suprug ili supruga), po starom obračunu platio je 252 kune poreza na dohodak (odbitak kod izračuna mu je veći, 1.800+900 kuna, pa je i osnovica za porez manja nego samcu).

19

PLAĆE

Minimalna osnovna plaća za ugostiteljstvo od 01. 05. 2012.

Sukladno članku 27. Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo, osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00 ne može biti niža od 36 % prosječne isplaćene bruto plaće u Republici Hrvatskoj.

O

snovna plaća iz stavka 1. članka 27. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva utvrđuje se temeljem statističkog podatka o kretanju i iznosu prosječne plaće u Republici Hrvatskoj koji objavljuje Državni zavod za statistiku za cijelu prethodnu kalendarsku godinu, a primjenjuje se od 1. svibnja tekuće godine.

Prosječna plaća u Republici Hrvatskoj isplaćena za 2011. godinu iznosila je 7.796,00 kuna.

Minimalna osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00 od 1. svibnja 2012. iznosi 2.806,56 kuna što je povećanje od 1,5 posto u odnosu na dosadašnju osnovicu za obračun (2.764,44 kuna).

RBA: Plaće realno 1,7 posto manje nego prije godinu dana Rast potrošačkih cijena dodatno se intenzivirao, a nezaposlenost na godišnjoj razini raste pa će plaće realnom iznosu na godišnjoj razini i dalje padati, navode analitičari RBA

P

rema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku su i neto i bruto plaće nakon negativnih kretanja u prethodna tri mjeseca, ostvarile rast na mjesečnoj razini.

Prosječna neto plaća promatranom je mjesecu iznosila 5499 kuna, to je za 136 kuna ili 2,5 posto više nego u veljači. Prosječna bruto plaća ožujku je iznosila 7958 kuna, to je za 256 kuna ili 3,3 posto više nego u veljači.

Na godišnjoj razini i bruto i neto plaće bilježe nominalan rast, ali i pad u realnim iznosima. Tako je prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za svega 19 kuna, odnosno 0,3 posto nominalno, navode analitičari RBA. Međutim, korigira li se godišnja nominalna stopa rasta prosječne neto plaće sa stopom inflacije (mjerene indeksom potrošačkih cijena) ona realno bilježi pad od 1,7 posto na godišnjoj razini (godišnja stopa inflacije u ožujku iznosila je 2 posto).

Prosječna bruto plaća je za 64 kune, odnosno 0,8 posto više nego u ožujku proš-

20

le godine, dok u realnim iznosima bilježi pad od 1,2 posto. Rast neto i bruto plaća ožujku na mjesečnoj razini u skladu je s padom broja registriranih nezaposlenih osoba i povećanom potražnjom za sezonskim radnicima.

Međutim, izostanak realnog rasta plaća na godišnjoj razini odražava nastavak negativnih trendova na tržištu rada u odnosu na prošlu godinu i rast cijena. Naime, rast stope PDV-a te poskupljenje javnih i

komunalnih usluga smanjuju realni dohodak stanovništva i kupovnu moć.

Prema travanjskim podacima s tržišta rada i o stopi inflaciji, ne treba isključiti nastavak blagog rasta plaća na mjesečnoj razini, no rast potrošačkih cijena dodatno se intenzivirao, a nezaposlenost na godišnjoj razini raste pa će plaće realnom iznosu na godišnjoj razini i dalje padati.

Izvor: Bankamagazin Objavljeno 24.5.2012

IZ TISKA

Zakon o minimalnoj plaći

Minimalna plaća i dalje 2.814 kuna Minimalna plaća u Hrvatskoj od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013. bit će, kao i dosada, 2.814 kuna bruto.

N

a žalost, postojeći izračun minimalne plaće ne uzima u obzir rast troškova života. Cjenovni udar na životni standard radnika i umirovljenika, u režiji javnih vlasti, ponukao je sindikate na inicijativu da zaštite bar minimalna primanja iz rada.

Sindikalne središnjice inicirale su izmjenu Zakona o minimalnoj plaći na način da se ukine formula za izračun minimalne plaće. Tražile su da od 1. lipnja 2012. godine minimalna bruto plaća radnika za rad u punom radnom vremenu iznosi 40 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene kod pravnih osoba u RH u prethodnoj godini te da se ubuduće udio minimalne plaće u prosječnoj povećava za dva posto godišnje kako bi u sljedećih pet godina dosegnuo 50 posto (što je i bila intencija Zakona).

Na traženje ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića dostavile su i proširenu listu argumenata za povećanje minimalne plaće. No, sindikalna inicijativa i argumenti, za sada, nisu naišli na plodno tlo. Jedino što je im pošlo za rukom je dogovor o nastavku rada tripartitne radne grupe za minimalnu plaću o izmjenama Zakona koje bi se, ipak, prema obećanju ministra Mrsića, trebale dogoditi 1. siječnja 2013. godine.

SINDIKALNA (reducirana) lista argumenata za povećanje minimalne plaće: - Minimalna plaća nije mijenjana već tri godine, tj. od 1. lipnja 2009. godine, iako je kumulativni porast cijena u tome razdoblju bio 5,9 posto. Udio minimalne bruto plaće u prosječnoj bruto plaći snižen je s 39 na 36,5 posto u veljači 2012. (2.814 kuna/7.702

kuna), iako je njezina startna pozicija 2008. godine bila 39 posto. Uzimajući u obzir činjenicu da HNB predviđa daljnji porast cijena od 3,5 posto, ukupni kumulativni porast cijena u odnosu na razdoblje kada je minimalna plaća posljednji put mijenjana bio bi 9,6 posto, što uz nepromijenjenu minimalnu plaću, nepovratno gura još oko deset posto radništva ispod granice siromaštva; - Kako članak 4. stavak 3. Zakona minimalnu plaću veže za rast BDP, isti mehanizam djeluje na čitavo gospodarstvo deflacijski, smanjujući ionako reduciranu potrošnju, osobito socijalno najugroženijeg dijela stanovništva; - Podatke o iznosima minimalnih plaća u zemljama EU ne treba uspoređivati s iznosom minimalne plaće u RH, ali trendove možemo i moramo uspoređivati: u svim zemljama minimalna plaća s godinama raste – u Hrvatskoj ostaje ista. (Francuska: rast minimalne plaće 2009.-2011. s 1.321 € na 1.398€ ili rast od 5,8 posto uz istodobni rast inflacije od 1,6 posto, prema Eurostatu 2009-2012 i Banque de France 2012); - Minimalna plaća razmjerno je opterećenija porezima i namjenskim porezima od visokih plaća (zbog limitiranja najviše osnovice za uplaćivanje doprinosa za mirovinsko osiguranje) zbog čega socijalno ugroženija skupina biva stavljenom u nepovoljniji položaj; - Troškovi života rastu zbog poskupljenja i većeg PDV-a, a posebice troškovi prehrane i stanovanja, dakle najnužnijeg za preživljavanje. Stoga je nužno štititi kupovnu moć minimalnih pri-

hoda putem održavanja zadovoljavajuće razine minimalne plaće; - Posljednja poskupljenja struje, plina, komunalija, prijevoza u većim gradovima - upravo će najviše pogoditi radnike s najnižim primanjima, jer u njihovoj potrošačkoj košarici isti iznos fiksnih troškova ima puno veći negativni efekt na kućni budžet nego u potrošačkoj košarici kod prosječnog radnika i građanina, te je i stopa inflacije za one s minimalnim prihodima veća od predviđenih 3,5 posto (HNB, svibanj 2012); - Buduća ekonomska kretanja nemoguće je predvidjeti, no kretanja u EU i svijetu govore o nastavku duge recesije, koja je počela još 2008. godine, a svjedoci smo kako zanemarivanje interesa socijalno najugroženijih dovodi do eskalacije socijalnih i društvenih previranja (Grčka, Španjolska, Portugal, Italija), koje jedno stabilno i uređeno društvo nastoji izbjeći.

Dodatno, sindikalne središnjice traže da se u nastavku zajedničkoga rada odmah pristupi i utvrđivanju tzv. sektora niskih prihoda u Hrvatskoj (definiranje pokazatelja za njihovo utvrđivanje, indikatora praćenja i dr.) kako bi se moglo pristupiti definiranju posebnih javnih politika prema njima kao i razvijanju instrumentarija državne intervencije – sa svrhom omogućavanja poslodavcima da nastave uspješno poslovati, ali uz zaštitu radnika kako oni ne bi bili jedini koji snose teret položaja sektora (ili, kako se to u nekim zemljama naziva – „učiniti da se rad isplati“!).

(Izvor: «Sindikalna akcija», lipanj 2012.)

21

PONUDA

Novosti u ponudi članovima STUH-a Tvrtka Pevec i vaš Sindikat turizma i usluga Hrvatske našli su zajednički interes u poslovnoj suradnji te vam omogućuju kupnju asortimana ovog trgovačkog lanca po maksimalnim rabatima od 3-25% za SVE artikle iz asortimana koji NISU na akciji.

Koraci do kupovine s osmijehom su sljedeći: Članovi Sindikata turizma i usluga Hrvatske dolaskom u prodajne centre Pevec koji su niže navedeni dužni su javiti se na Info/Veleprodajni pult na kojem će uz predočenje članske iskaznice Sindikata turizma i usluga Hrvatske ili potvrde o članstvu u STUH-u (koja mora sadržavati ime i prezime člana STUH-a, broj osobne iskaznice, potpis te žig) i predočenje osobne iskaznice, dobiti maksimalne rabate na asortiman robe koja nije na akcijskoj prodaji, a koji s obzirom na kategoriju proizvoda iznose od 3-25%.

Plaćanje je debitnim ili kreditnim karticama (mogućnost obročnog plaćanja koje članovima omogućuju njihove banke (Master card, Maestro i sl.) odnosno kartičarske kuće (American, Diners i sl.) na samom Info/Veleprodajnom pultu/blagajni.

Kupujte s osmijehom u Pevecu sa SINDIKATOM TURIZMA I USLUGA HRVATSKE Popis i kontakti Pevec prodajnih centara: Prodajni centar Bjelovar Andrije Hebranga 2b 43000 Bjelovar, Hrvatska 043 212 001

Prodajni centar Split Solinska 84b 21000 Split, Hrvatska 021 440 400

Prodajni centar Koprivnica Radnička cesta 10 48000 Koprivnica, Hrvatska 048 493 300

Prodajni centar Varaždin Kučanska 15 42000 Varaždin, Hrvatska 042 351 440

Prodajni centar Kutina Sisačka bb 44320 Kutina, Hrvatska 044 492 100

Prodajni centar Zadar Uskočka bb 23000 Zadar, Hrvatska 023 340 650

Prodajni centar Osijek Svilajska 35 31000 Osijek, Hrvatska 031 400 048

Prodajni centar Slavonski Brod Hrvatskih branitelja 14 35210 Slavonski Brod (Gornja Vrba), Hrvatska 035 493 100

Prodajni centar Pula Industrijska 1 52000 Pula, Hrvatska 052 378 000 Prodajni centar Rijeka Industrijska zona bb Kukuljanovo – Rijeka, 51223 Škrljevo, Hrvatska 051 208 900

22

Prodajni centar Jankomir, Zagreb Ulica Velimira Škorpika 26 10090 Zagreb, Hrvatska 01 3430 500 Prodajni centar Žitnjak, Zagreb Ulica grada Gospića 1 10000 Zagreb, Hrvatska 01 5590 200

Sindikat turizma i usluga Hrvatske osigurao je 10 postotni popust za kupnju u maloprodajnim objektima Perutnine Ptuj PIPO d.o.o. Čakovec Članovi STUH-a mogu od 19. travnja do 31. prosinca 2012. godine kupovati svježe i smrznuto pileće meso, pileće prerađevine, svježu puretinu i ostalu trgovačku robu Perutnine Ptuj - po povoljnim cijenama.

Za sve informacije o realizaciji ove ponude obratite se regionalnom i područnom povjereniku STUH-a.

O detaljima ponude možete se informirati i na web stranici STUH-a:

www.stuh.hr

A D R E S E Č L A N O VA T I J E L A ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA STUH: EDUARD ANDRIĆ (predsjednik) STUH – PODRUČNI URED IV SINDIKALNE REGIJE (JUŽNA DALMACIJA) Marmontova 1/II 21 000 Split Tel: 021 341 075 Fax: 021 341 075 Mob: 098 265 362 e-mail: predsjednik@stuh.hr edi@stuh.hr PERO BEŠ HOTELI MAESTRAL D.D. Ć. Carića 3 20 000 Dubrovnik Tel: 020 433 620 Fax: 020 433 590 Mob: 099 21 93 909 e-mail: perobes@net.hr FERDINAND ČABOV PRIMOŠTEN HOTELI D.O.O. PRIMOŠTEN Bana Jelačića 17 22 202 Primošten Tel: 022 581 111 Fax: 022 570 317 Mob: 098 277 506 ŽELJKO IVANETIĆ THE REGENT ESPLANADE ZAGREB Mihanovićeva 1 10 000 Zagreb Tel: 01 45 66 666 Fax: uslužno: 45 66 050 Mob: 098 9835854 RAJKO JURIŠIĆ HOTELI BAŠKA VODA Zrinsko Frankopanska 2 21 320 Baška Voda Tel: 021 604 877 Fax: 021 620 702 Mob: 091 524 9081 e-mail: rajko.jurisic@inet.hr KREŠO KORDIĆ DUBROVNIK BABIN KUK D.D. Iva Dulčića 34 - Hotel Tirena 20 000 Dubrovnik Tel: 020 445 626 Fax: 020 445 602 Mob: 098 273 167 ŽELJKO KOVAČIĆ JADRANKA D.D. Hotel Aurora, Čikat 13 51 550 Mali Lošinj Tel: 051 233 251 Fax: 051 231 164 Mob: 098 443 887 e-mail: zeljko.kovacic@ri.hinet.hr

LJUBOMIRA LONČAR (tajnica Sindikata) Ured Predsjedništva Krešimirov trg 2 10 000 Zagreb Tel: 01 46 55 620 Fax: 01 46 55 012 Mob: 098 249 427 e-mail: tajnica@stuh.hr IVANKA OČIĆ ADRIA GRUPA D.O.O. ZAGREB Heinzelova 53 a 10 000 Zagreb Tel: 01 2440 340 Fax: 01 2359 920 Mob: 098 454 740 e-mail: ivanka.ocic@adria-servis.hr IGOR SPINČIĆ GRAND HOTEL ADRIATIC D.D. M. Tita 200 51 410 Opatija Tel: 051 719 000 Fax: 051 719 025 Mob: 091 371 90 16 e-mail: igorspinci@net.hr NINA VITAS NOVI RESORT d.o.o.

Kralja Tomislava 4 51250 Novi Vinodolski Tel: 051 668 400 Fax: 051 668 416 Mob: 098 293 043 e-mail: nina.vitas@hoteli-novi.hr STANISLAV VINKOVIĆ SLAVONKA D.D. NAŠICE Pejačevićev trg 4 31 500 Našice Tel. 031 614 739 Fax: 031 613 882 Mob: 099 21 93 914 DAMIR LUČIĆ ARENATURIST D.D. PULA Smareglina ulica 3 52100 Pula Tel: 052 223 811 Fax: 052 215 261 Mob: 098 262 119 E-mail: dalu1958@net.hr VALTER KNAPIĆ RIVIERA ADRIA D.D. St. Kaligari 1 52 440 Poreč Tel: 052 404 000 Fax: 052 404 091 Mob: 099 217 3916 E-mail: recsol@riviera.hr PERO PRKOČA HOTELI CROATIA D.D. Frankopanska 10 20 210 Cavtat Tel: 020 475 893 Fax: 020 478 770 Mob. 098 982 3615 E-mail: pero.prkoca@du.t-com.hr

REGIONALNI POVJERENICI SALVINO BIBULIĆ STUH - REGIONALNI URED I. SINDIKALNE REGIJE Mate Vlašića 20 52 440 Poreč Tel: 052 452 568 i 431 927 Fax: 052 452 568 Mob: 098 335 899 e-mail: salvino@stuh.hr LOREDANA GLUHAK STUH - REGIONALNI URED II. SINDIKALNE REGIJE Krešimirova 4 51 000 Rijeka Tel: 051 335 934 Fax: 051 335 934 Mob: 098 368 545 e-mail: loredana@stuh.hr SVETISLAV DŽALE STUH - REGIONALNI URED III. SINDIKALNE REGIJE P. Grubišića 3 22 000 Šibenik Tel: 022 212 220 Fax: 022 213 853 Mob: 098 238 720 e-mail: dzale@stuh.hr LOVRE RAFFANELLI STUH - REGIONALNI URED IV. SINDIKALNE REGIJE Pekarska 5 21300 Makarska Tel: 021 678 990 Fax: 021 612 188 Mob: 098 423 597 e-mail: lovre@stuh.hr MATO JERKOVIĆ STUH -REGIONALNI URED VI. SINDIKALNE REGIJE Petra Krešimira IV. 12 35 000 Slavonski Brod Tel: 035 449 114 Fax: 035 449 114 Mob: 098 340 757 e-mail: mato@stuh.hr PODRUČNI POVJERENICI ZINKA KADUM STUH - PODRUČNI URED POREČ-VRSAR Mate Vlašića 20 52 440 Poreč Tel: 052 452-568, 431 927 Fax: 052 452 568 Mob: 098 441 591 e-mail: zinka@stuh.hr

STUH - PODRUČNI URED ZADAR C. F. Bianchija 2 23 000 Zadar Tel: 022 212 220 Fax: 022 213 853 Mob: 098 238 720 STUH - PODRUČNI URED SPLIT Marmontova 1 21 000 Split Tel: 021 341 075 Fax: 021 341 075 DOLORES LUJIĆ STUH - PODRUČNI URED DUBROVNIK A. Hebranga 83 20 000 Dubrovnik Tel: 020 418 976 Fax: 020 418 976 Mob: 098 427 842 e-mail: dolores@stuh.hr ČLANOVI STATUTARNE KOMISIJE STUH MILJENKO ALERIĆ TURIST HOTEL d.d., ZADAR Obala kneza Branimira 6 23 000 zadar Tel: 023 280 416 Fax: 023 280 307 Mob: 098 981 1320 SLAVICA ČOMOV RIVIERA ADRIA D.D. PODRUŽNICA ZA TURIZAM ZLATNI OTOK Vršanska bb 51 500 Krk Tel: 051 604 444 Fax: 051 221 137 Mob: 099 219 39 16 JADRANKA MARINAC LJEČILIŠTE ISTARSKE TOPLICE Sv. Stjepana 63 52 470 Livade Tel. 052 603 421 Fax: 052 603 403 Mob: 098 441 689

ČLANOVI FINANCIJSKOG ODBORA STUH GORAN MICAREV APARTMANI MEDENA D.D. Hrvatskih žrtava 187 21 220 Trogir Tel: 021 800 008 Fax: 021 880 024 Mob: 098 317 779 BRUNO BEDRICA SOLARIS ŠIBENIK Hotelsko naselje 22 000 Šibenik Tel: 022 364 000 Fax: 022 362945 Mob: 099 2045 087 IVAN BLAŽEVIĆ JADRAN D.D. u stečaju Bana Jelačića 16 51260 Crikvenica Tel: 051 431 044 Fax: 241 158 Mob: 098909 1297 E-mail: Iblazev2@gmail.com JANKO MANDIĆ PLAVA LAGUNA D.D. POREČ Rade Končara 12 52440 Poreč Tel: 052 412 509 Fax: 052 412 501 Mob: 098 969 0538 IGOR VUGRINČIĆ ERSTE CARD CLUB D.D. Praška 5 10000 Zagreb Tel: 01 49 29 393 Fax: 01 45 20 507 Mob: 091 480 7726 E-mail: igor.vugrincic@erstecardclub.hr ČLANOVI VIJEĆA SSSH IZ STUH STANKO ZENZEROVIĆ ARENATURIST D.D. - HOTEL BRIONI Verudela bb 52 100 Pula Tel: 052 215 585 Fax: 052 213 671 Mob: 098 219 685

BRANKO BULIĆ DALMA D.D. SPLIT Kopilica 5 21 000 Split Tel: 021 490 699 Fax: 021 490 741 Mob: 098 983 39 191

IVAN DŽALE SOLARIS D.D. ŠIBENIK Solaris bb 22 000 Šibenik Tel: 022 361 666 Fax: 022 361 801 Mob: 095 904 2748 E-mail: ivan.dzale@solaris.hr

MIROSLAV ŠESTAK TURIST DOO Aleja kralja Zvonimira 1 42 000 Varaždin Tel: 042 1395 395 Fax: 040 1215 028 Mob: 098 1353276

MATKO MUNITIĆ HOTELI MAESTRAL D.D. Ćira Carića 3 20 000 Dubrovnik Tel: 020 434 584 Fax: 020 433 590 Mob: 098 980 9021

IV. STRUKOVNO SPORTSKI SUSRETI ﾄ考anova Sindikata turizma i usluga Hrvatske

Makarska 8.-11.11.2012.