Secerna repa2013 katalog

Šećerna repa KWS Katalog 2013/2014 www.kws.hr

Šećerna repa Najprofitabilnija ratarska kultura Dragi proizvođači, partneri i prijatelji KWS-a Tvrtka KWS je jedan od svjetskih lidera u području sjemenarstva. Zahvaljujući kvaliteti naših proizvoda stekli smo odanost i povjerenje velikog broja poljoprivrednih proizvođača u Europi i svijetu, te na temelju toga više od 150 godina izvrsnog partnerstva, suradnje i uspjeha. Izuzetno smo ponosni što Vam i ove godine možemo predstaviti nove KWS proizvode za Republiku Hrvatsku.

Vrhunska genetika i najviši standard kvalitete sjemena naših hibrida i sorti šećerne repe, kukuruza, uljane repice, suncokreta, pšence, raži, sirka i go-

rušice bijele koje smo do danas postigli, rezultat su dugogodišnjeg rada na selekciji i oplemenjivanju bilja. Stoga se u proizvodnji 2014. godine iskreno nadamo nastavku plodne i dugoročne suradnje, bogate vrhunskim rezultatima. Neka KWS hibridi nove generacije i na vašim gospodarstvima pokrenu eru napretka i uspjeha.

Za sjetvu u 2014. g. nudimo Vam 9 sorata šećerne repe vrhunske kvalitete. Naše sorte, uz našu vrhunsku doradu, jamče Vam sigurnu i uspješnu proizvodnju.

Dražen Juričić, dipl. ing. agr.

Managing director

EPD

Proizvodnja sjemena šećerne repe s inovacijama KWS tehnologije KWS je razvio novu metodu dorade sjemena EPD (Early Plant Development).

Ova nova metoda poboljšava i ubrzava klijanje, nicanje i vegetativni porast biljke. Biljke su ujednačenije u porastu. Skraćuje se period od sjetve do nicanja, a u tom periodu djeluju negativni faktori: mraz, hladnoća, prekomjerne oborine i pokorica.

Brzo i ujednačeno nicanje olakšava nam borbu protiv korova i smanjuje rizik od fitotoksičnosti herbicida na repu. Također osigurava brzo zatvaranje redova i pošto biljke ujednačeno niču i korijen je ujednačen, smanjuje nam gubitke tijekom vađenja.

S jednim brzim i ujednačenim nicanjem, šanse za postizanje visokih prinosa su veće.

POLJSKA KLIJAVOST (%)

100 90

= EPD = Standard

80 70 60

PREDNOST OD CCA 2-3 DANA

50 40 30 20 10 0 5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

7,5

8,0

8,5

9,0

9,5

10

DANA NAKON SJETVE

10,5 11,0

11,5

12,0

Princip EPD metode je optimalni omjer sljedećih parametara 1.

specifična dorada za svaku pojedinu partiju sjemena

u taj proces ulazi: čišćenje sjemena, poliranje, piliranje i kalibriranje, svaka pojedina partija se zasebno i optimalno dorađuje

2.

izbor mase za poliranje

Standard

BRŽE KLIJANJE

Standard

UJEDNAČENO NICANJE

Standard

BOLJI POČETNI RAST

u okviru procesa poliranja KWS odabire specijalne komponente koje su najkvalitetnije i najhomogenije, a njihova kvaliteta je laboratorijski ispitana

3.

kws-ova specifična dorada i proces piliranja

dorada i proces piliranja su specifični za svaku pojedinačnu partiju, a ta metoda razvijena je u KWS razvojnom centru proces obrade kontrolira se računalno, kako bi se dobila najbolja kvaliteta dorade za svaku pojedinu partiju sjemena

KWS Sortiment šećerne repe SORTA

TIP TOLERANTNOST STR.

TERRANOVA KWS

NZ R Cr

7

Z

EDUARDA KWS

NZ R Cr

8

NZ

9

N

Prinosni tip

JADRANKA KWS

N

R Cr Rh

Šećerasti tip Šećernato prinosni tip

NATURA KWS

NZ R Cr

10

R

Tolerantna na Rhizomaniu

SERENADA KWS

NZ R Cr

11

Cr

Tolerantna na Cercosporu

MARIANKA KWS

NZ R Cr

12

Rh

Tolerantna na Rhizoctoniu

COLONIA KWS

Z

R Cr

13

SEVERINA

Z

R Cr

14

CLEMENTINA

N

R Cr Rh

15

Terranova KWS sorta budućnosti

NZ R Cr

Dorađena EPD tehnologijom Sorta NZ Tipa Vrlo rano klijanje, snažno nicanje i vrlo jaki početni porast Vrlo visoka tolerantnost na Rhizomaniu i Cercosporu Srednja tolerantnost na Rhizoctoniu Sorta vrlo visokog prinosa korijena i srednjih digestija Vrlo visok prinos šećera Nizak sadržaj kalija Natrija i alfa amino dušika Pogodna za srednje do kasnije rokove vađenja

Eduarda KWS nova slatka tolerantnost

NZ R Cr

Dorađena EPD tehnologijom Sorta NZ Tipa Vrlo rano klijanje, snažno nicanje i vrlo jaki početni porast Vrlo visoka tolerantnost na Rhizomaniu i Cercosporu Srednji do visok prinos korijena Visok do vrlo visok prinos šećera Optimalne rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja Pogodna za sjetvu na svim proizvodnim površinama

Jadranka KWS trostruko tolerantna

N

R Cr Rh

Dorađena EPD tehnologijom Sorta N Tipa Vrlo rano klijanje, snažno nicanje i vrlo jaki početni porast Vrlo visoka tolerantnost na Rhizomaniu, Rhizoctoniu i Cercosporu Srednji prinos korijena Srednje do visoke digestije Vrlo nizak sadržaj Kalija Natrija i alfa amino dušika Preporučuje se za sjetvu na tlima gdje postoji zaraženost Rhizoctoniom Pogodna za srednje i kasne rokove vađenja

Natura KWS stabilnost i kvaliteta

NZ R Cr

Dorađena po EPD tehnologiji Sorta tolerantna na Cercosporu i Rhizomaniu Natura je sorta NZ tipa s vrlo visokim prinosom korijena te vrlo visokog prinos šećera po hektaru Sorta iznimne tehnološke kvalitete, s niskim sadržajem Kalija, Natrija i alfa amino dušika Pogodna za vađenje u srednjim i kasnijim rokovima

Serenada KWS tolerantnost i kvaliteta

NZ R Cr

Sorta NZ tipa vrlo visokog prinosa šećera Optimalna kombinacija tolerantnosti, plastičnosti i kvalitete Vrlo visok prinos korijena Vrlo visoko tolerantna na Cercosporu i Rhizomaniu Slabo osjetljiva na bolesti korijena Nizak sadržaj Alfa-amino dušika Najbolje rezultate daje u srednjim i kasnim rokovima vađenja Preporučuje se na područjima s jakom zarazom Rhizomaniom i Cercosporom

Marianka KWS visoka tehnološka kvaliteta

NZ R Cr

Visoka tehnološka kvaliteta Sorta NZ tipa s visokim digestijama Visoko tolerantna na Cercosporu Visoki do vrlo visoki prinos šećera Nizak sadržaj Alfa-amino dušika Nizak sadržaj kalija Najbolje rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja Slabo osjetljiva na Pepelnicu, te na bolesti korijena Aphanomyces

Colonia KWS sorta budućnosti

Z

R Cr

Dorađena EPD tehnologijom Vrlo rano klijanje, snažno nicanje i vrlo jaki početni porast Vrlo visoko tolerantna na Rhizomaniu i Cercosporu Sorta Z tima s vrlo visokim prinosom šećera Visok prinos korijena i vrlo visoke digestije Optimalne rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja Pogodna za sjetvu na svim proizvodnim površinama

Severina sorta koja daje

Z

R Cr

Dorađena po EPD tehnologiji Sorta Z tipa s vrlo visokim digestijama Visoka tolerantnost na Rhizomaniu i Cercosporu Vrlo visok prinos šećera Vrlo nizak sadržaj kalija i amino dušika Najbolje proizvodne rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja Slabo je osjetljiva na pepelnicu i, što je jako važno, na bolesti korijena kao što je Aphanomyces

Clementina trostruko tolerantna

N

R Cr Rh

Vrlo visoko tolerantna na Rhizomaniu i Rhizoctoniu, te visoka tolerantnost na Cercosporu Vrlo visoke digestije i vrlo visok prinos korijena Sorta N tipa visoke tehnološke kvalitete Vrlo nizak sadržaj amino dušika Preporučuje se za površine zaražene Rhizoctoniom Pogodna je za kasnije rokove vađenja Pogodna je za sjetvu na svim proizvodnim površinama zaraženim Rhizomanijom, Rhizoctoniom i Cercosporom

Cercospora

Rhizomania

Rhizoctonia

Bolesti šećerne repe Cercospora Beticola ili Smeđa pjegavost lišća šećerne repe

Najraširenija i najopasnija bolest lista šećerne repe u Hrvatskoj. Obzirom na štetu koju čini u našem uzgojnom području, cijeli se plan zaštite šećerne repe od bolesti odvija po planu suzbijanja Cercospore. Bolest se kod nas javlja svake godine, nekad u većem, a nekad u manjem intenzitetu.

Karakteristično je za Cercosporu da se javlja u srpnju, nekad početkom, nekad sredinom, a nekad i krajem mjeseca ovisno o klimatskim uvjetima (vlaga i temperatura). Optimalna vlaga zraka za razvoj bolesti je 95%, te optimalne temperature za razvoj ove bolesti su od 23-25°C, dok su minimalne 12°C, te maksimalne 35-36C što objašnjava zašto se ova bolest javlja u velikoj mjeri gdje noću ima dovoljno vlage i rose za klijanje i infekciju. Tu je i razlog zašto su najviše zaražena polja u ravnini i uz vodotoke.

Cercospora se javlja prvo na starijem lišću s obje strane plojke u obliku okruglastih pjega koje su u početku svjetlo smeđe boje, a kasnije postaju sivosmeđe. Pjege su u početku male i javljaju se pojedinačno, kasnije se povećavaju i stapaju tako da nastaju sve veće pjege koje na kraju zahvate cijeli list koji se na kraju suši i propada. Cercospora prvo napada vanjske starije listove, kasnije se širi na srednje lišće, ali nikada ne napada mlade listove u

srcu biljke. Budući da se tijekom ljeta broj pjega povećava, zahvaća sve veću površinu lista, te kad je zahvaćena 1/2 do 1/3 površine lista, tada se taj list suši i propada, te suh klone na tlo, ali i dalje ostaje peteljkom vezan za glavu korijena. Jači napad Cercospore na vanjsko starije lišće dovodi do njenog sušenja. Kao posljedica toga repa tjera novo lišće, ali na štetu korijena i njegovog razvitka. To ponovno tjeranje lišća dovodi do izduženja glave korijena šećerne repe u nekim slušajevima 10-12 cm. Novi porast lisne mase troši rezerve šećera akumuliranog u korijenu tijekom vegetacije, te se na taj našin smanjuje digestija i prinos. Ovaj ponovni porast lisne mase zovemo retrovegetacija. Retrovegetacija je kod nas jako izražena i zbog klimatskih uvjeta.

Ljetni mjeseci obično budu suhi, malo je oborina te repa raste sporije. Početkom rujna obično bude obilnijih oborina, a ako je repa jako zaražena Cercosporom tada nastaje jaka retrovegetacija, ali taj novi porast lisne mase ne ide na račun akumuliranja šećera u korijen, nego obrnuto gdje se troši akumulirani šećer za razvoj novih listova. Tako da se zna dogoditi da na takvim parcelama digestija u početku kampanje veća, a kasnije manja.

POSLJEDICE JAKOG NAPADA CERCOSPORE SU SLJEDEĆE: znatno umanjen prinos korijena 10-20%, a nekada i više smanjen sadržaj šećera u korijenu od 1-2% rijedak sklop omogućava bujan razvoj kasnih ljetnih korova, te je otežano vađenje repe smanjena je tehnološka kvaliteta korijena (manje iskorištenje)

!

Mjere suzbijanja Borba protiv Cercospore odgovoran je i zahtjevan posao, koji se mora provoditi pažljivo, na vrijeme i uz upute stručnjaka. U protivnom štete koje nastaju nepravovremenom i nestručnom borbom protiv ove bolesti su ogromne.

1. PLODORED - šećerna repa ne smije doći na istu površinu najmanje 4 godine 2. DUŠIK - prekomjerna gnojidba dušikom, pogotovo u kasnijim rokovima povećava bujnost lisne mase i stvaranje povoljne mikroklime za razvoj ove bolesti

3. TOLERANTNE SORTE Sjetva tolerantnih sorata na ovu bolest u znatnoj mjeri nam olakšava zaštitu šećerne repe od Cercospore. Sorte kao što su: TERRANOVA KWS, EDUARDA KWS, JADRANKA KWS, NATURA KWS, SERENADA KWS, MARIANKA KWS, COLONIA KWS, SEVERINA, CLEMENTINA i druge sorte iz palete KWS-a, koje su tolerantne na ovu bolest daju nam na jedan način sigurnost od naglog čirenja ove bolesti, što znači da toleriraju napad Cercospore do određene granice. Međutim, ako je napad jak moramo pristupiti kemijskim mjerama zaštite. U godinama u kojima napad Cercospore nije jak, ove sorte mogu zadržati širenje Cercospore bez ijednog tretmana fungicidima.

4. FUNGICIDI Kemijska mjera zaštite koja se kod nas provodi svake godine i to u 2-3 tretmana. Važno je ovdje napomenuti da u zaštitu protiv Cercospore treba ući pravovremeno, a to je kad je dostignut kritični prag. Kritični prag se određuje tako da se na parceli uzme uzorak lista sa stotinu biljaka šećerne repe i to dijagonalno na srednjem lišću. Ako je 5% listova zaraženo Cercosporom dostignut je kritični prag i potrebno je ući u zaštitu šećerne repe fungicidima.

Pravilnim agrotehničkim mjerama, kvalitetnim sortama i pravovremenom zaštitom fungicidima možemo lišće šećerne repe očuvati zdravim do kraja vegetacije, a to nam jamči visoke prinose korijena i šećera.

Rhizomania ili Bradatost korijena šećerne repe Rhizomania (također zvana i virusna bradatost korijena) je bolest koja pored lisnog aparata također oštećuje tijelo šećerne repe i korjenov sustav.

Gnjezdaste svijetle mrlje u usjevima su često upozorenje da je usljedio napad Rhizomanie. Same svijetle mrlje na listovima, doduše, ne mogu poslužiti kao pouzdana dijagnoza, ali povremeno se mogu naći pojedinačni listovi, čije su žile obojene svijetložuto i djelomično smeđe.

Ove žute mrlje na žilama su specifične za bolest Rizomaniju. Virus koji uzrokuje Rhizomaniu, nazvan je po ovom simptomu. Riječ je o virusu u obliku prutića, čije su čestice različitih dužina. Svoje glavno štetno djelovanje virus ipak ne razvija na listovima, već na podzemnim dijelovima biljke.

Posljedica virusne infekcije je prekomjerno stvaranje novih bočnih korijena. Malo-pomalo na taj se način razvija gusta, tamna brada na korijenu. U suprotnosti s tim, tijelo repe ostaje maleno. Skladištenje šećera u repi je znatno smanjeno. U vrijeme vađenja otkinuti bočni korijeni ostaju u tlu. Stanice korijena odumiru.

Prilikom smrti stanica i virusi također propadaju.

Oni su ovisni o živim stanicama-domaćinima. Nasuprot tomu, čestice virusa u unutrašnjosti trajnih spora Polymyxa betae ostaju netaknute. Raspadanjem biljnih stanica trajne spore uključujući i viruse oslobađaju se u tlo. U ovakvom trajnom obliku virus i parazit mogu zajednički preživjeti dug vremen-

ski period, u kojemu se na tom polju ne sije šećerna repa. Čak i ako se na toj površini u više narednih godina ne sije šećerna repa, spore Polymyxa-e mogu preživjeti u tlu uključujući i viruse u njima.

Tek kada se ponovno posije šećerna repa i mlade biljke potjeraju svoj sustav korijenja, završava stadij mirovanja trajnih spora. Spore sada ponovno oživljavaju.

Rhizomania

Bolest Rizomanija u usjevu se širi od repe do repe.

Prinos i kvaliteta su zbog napada Rhizomanie znatno smanjeni. Poljoprivredni strojevi lako prenose zaraženo tlo sa jednog polja na drugo. Vjetar može isto tako prenijeti čestice tla sa trajnim sporama na susjedna polja i time pridonijeti širenju bolesti. Budući da zbog dugovječnosti trajnih spora Polymyxa-e čak i plodoredi sa dužom rotacijom imaju samo ograničeni učinak, a kemijska zaštita bilja nije moguća, uzgoj sorata otpornih na Rhizomaniu ima presudno značenje.

Posljednjim godina stvorene su sorte šećerne repe koje imaju vrlo visoke prinose (TERRANOVA KWS, EDUARDA KWS, JADRANKA KWS, NATURA KWS, SERENADA KWS, MARIANKA KWS, COLONIA KWS, SEVERINA, CLEMENTINA) čak i kada ih napadne Rhizomania. Sjetva takvih visokoprinosnih sorata osigurava visok prinos korijena i visok prinos šećera.

Rhizoctonia

Trulež korijena šećerne repe U proizvodnji šećerne repe u Hrvatskoj već duži niz godina javlja se problem truleži korijena šećerne repe. Uzročnici su brojni, a štete koje nanose vrlo velike. Jedna od osnovnih stvari u borbi protiv ove bolesti je prepoznavanje uvjeta u kojima može doći do pojave bolesti, kao i dijagnosticiranje problema i definiranje načina borbe protiv njih.

!

PO VREMENU POJAVLJIVANJA SIMPTOMA TRULEŽI KORIJENA, UZROČNICI SE MOGU PODIJELITI U TRI OSNOVNE GRUPE:

uzročnici čiji se simptomi javljaju tijekom nicanja uzročnici koji se javljaju tijekom vegetacijskog perioda uzročnici koji trulež korijena izazivaju tijekom skladištenja šećerne repe Najčešći uzročnici propadanja klijanaca šećerne repe su gljive iz rodova Aphanomyces i Pythium.

Razvoju ovih gljivičnih bolesti pogoduju hladni i vlažni uvjeti, kada je usporen proces nicanja šećerne repe. U borbi protiv uzročnika ovih gljivičnih bolesti uspješno se mogu primjenjivati različita kemijska sredstva za tretiranje sjemena.

Pored navedenih uzročnika, propadanja biljaka i truleži tijekom vegetacijskog perioda mogu prouzročiti i gljive Rhizoctonia solani, Rhizoctonia violacea, Fusarium spp., kao i bakterije npt. Erwinis spp. Od spomenutih uzročnika truleži korijena šećerne repe

najveće štete nanosi gljiva Rhizoctonia solani. Treba istaknuti da je za pojavu bolesti izazvanu gljivom Rhizoctonia solani potrebno ostvarenje određenih uvjeta, kako klimatskih, tako i zemljišnih i agrotehničkih. Prije svega minimalna temperatura za pojavu bolesti je 15°C, dok je optimalna 25-30°C. Pojavi ove vrste truleži šećerne repe pogoduju i aridni uvjeti, odnosno uvjeti smanjene vlažnosti.

Jedan od značajnih faktora za pojavu Rhizoctonia solani je i narušena agrotehnika – nepravilna obrada tla koja za rezultat ima poremećenu strukturu tla, kao i povećana kiselost tla, kako prirodna tako i ona koja se javlja uslijed primjene neadekvatnih hranjiva i normi ishrane. Stres izazvan niskom temperaturom, kao što je slučaj 2003. godine, također može dovesti do pojave truleži. Posebno treba naglasiti da pojavi Rhizoctonie solani pogoduje i kukuruz kao predusjev (ova gljiva se održava i nanosi kasnije štete kukuruzu). Trend u svjetskoj selekciji sorti šećerne repe je selekcija sorti tolerantnih na Rhizoctoniu solani. Tvrtka KWS, kao lider u proizvodnji sjemenskog materijala šećerne repe, u svom proizvodnom programu ima sorte tolerantne na ovu bolest. Kod nas je priznata sorta CLEMENTINA i JADRANKA KWS, kao i druge koje se nalaze u fazi ispitivanja.

Pored Rhizoctonie solani značajan uzročnik truleži korijena šećerne repe je gljiva Rhizoctonia ciolacea, koja se javlja sporadično i ekonomski nanosi daleko manje štete od prethodno spomenute. Uglavnom se javlja kada se šećerna repa uzgaja u plodoredu sa krumpirom, uljanom repicom, mrkvom ili lucernom.

Pojava gljive Fusarium spp. kao uzročnika truleži

šećerne repe uglavnom je sekundarnog karaktera, pošto se javlja nakon primarne pojave nekog drugog uzročnika. Pojedine vrste bakterija mogu izazvati propadanje biljaka šećerne repe, a najveće štete izaziva Erwinia spp. Ovaj uzročnik se javlja u različitim klimatskim uvjetima i najčešće se njegova pojava veže uz stres biljaka. Pored uzročnika truleži šećerne repe koji se javljaju tijekom vegetacije, bitno je istaknuti i štetna djelovanja uzročnika truljenja šećerne repe tijekom njenog skladištenja prije prerade.

Uvjeti skladištenja repe i oštećenja koja se javljaju tijekom manipulacije izvađenom repom, doprinose pojavi bolesti. Najčešće se kao patogeni pojavljuju gljive kao što su: Rhizoctonia, Botrytis cinerea, Penicillium spp., Aspergilus spp. i dr. Jedini način borbe protiv ovih uzročnika je poboljšanje kvalitete manipulacije repom, kao i uvjeta čuvanja i skladištenja.

Da bi se spriječila pojava uzročnika truleži korijena šećerne repe, potrebno je osigurati određene uvjete.

Od izuzetne važnosti je osiguranje optimalne strukture tla, što se postiže nizom agrotehničkih mjera, kao i optimalne Ph vrijednosti tla.

U područjima koja su posebito ugrožena ovim problemom, preporučuje se uzgajanje tolerantnih sorti.

Izbor sorti šećerne repe je olakšan činjenicom da se najnovijim selekcijama šećerne repe razlika u prinosu i digestiji u odnosu na uobičajeni - tradicionalni sortiment smanjila, odnosno izgubila.

Dr. Bernd Holtschulte, Dr. Sci. Agr. Fitopatolog kompanije KWS

Potrebe sjemena po hektaru

Pokusi ťećerne repe

KWS sorte pšenice Pregled KWS programa

SIRTAKI

Visok prinos i kvaliteta Značajke: • Vrlo visok prinosni potencijal • Visoka otpornost na stres • Dobre rezultate daje na laganim i pjeskovitim tlima • Srednje visine stabljike • Karakterizira je visoka otpornost na hrđu, fusarium i pepelnica • Optimalno vrijeme sjetve od kraja rujna do sredine studenoga • 350-400 biljaka/m2 180-220 kg / ha norma sjetve sjemena ovisi o vremenu sjetve i masi tisuću zrna.

• Vrlo visoke prinose daje uz pravilnu ishranu NPK gnojivima • Tolerantna na Chlortoluron

Nutritivni parametri: • Farinogramska vrijednost B1 • W umjereno visoke vrijednosti, niske P / L (srednja vrijednost 0,5) • Visoka hektolitarska masa (80-81 kg / hl), • Prosječna vrijednost proteina (12-14%) i glutena (20-30%) • Broj padanja (320-370 sec) Rezultati ispitivanja sortne komisije 2012.god.

FARINOGRAM Upijanje vode (%) 55,0 Razvoj tijesta (min) 1,8 Stabilnost (min) 2,7 Rezistencija (min) 4,5 Stupanj omekšanja (FJ) 80 Kvalitetni broj 61,3 Grupa kvalitete B1

EKSTENZIOGRAM 45 min 90 min 135 min 2 Energija (cm ) 68,6 79,4 75,8 Rastezljivost (mm) 168 157 147 Otpor (EJ) 215 280 290 Maksimalni otpor (EJ) 305 390 405 Omjer (EJ/mm) 1,28 1,78 1,97 AMILOGRAM Početak bubrenja (°C) Temperatura maksim. (°C) Vrijeme tvorbe ljepila (min) Maksimalna viskoznost (AJ)

59,4 89,7 20,2 1430

FARINELLI

Pekarska kvaliteta i visok prinos Značajke: • Vrlo visok potencijal prinosa • Stabljika srednje veličine • Nije sklon polijeganju • Dobra otpornost na stres • Visoka otpornost na rđu, • Manje osjetljiva na Fusarium • Umjereno osjetljiva na pepelnicu • Optimalno vrijeme sjetve od kraja rujna do sredine studenoga • 350-400 biljaka/m2 180-220 kg / ha norma sjetve sjemena ovisi o vremenu sjetve i masi tisuću zrna • Vrlo visoke prinose daje uz pravilnu ishranu NPK gnojivima • Tolerantna na Chlortoluron

Nutritivni parametri: • Farinogramska vrijednost A2/B1 • W visoke vrijednosti, niske P / L (srednja vrijednost 0,8) • Visoka hektolitarska masa (81-83 kg / hl) • Prosječan sadržaj proteina(12-14%) i glutena (25-35%) • Broj padanja (290-330 sec) Rezultati ispitivanja sortne komisije 2012.god.

FARINOGRAM Upijanje vode (%) 58,9 Razvoj tijesta (min) 3,5 Stabilnost (min) 2,7 Rezistencija (min) 6,2 Stupanj omekšanja (FJ) 60 Kvalitetni broj 67,5 Grupa kvalitete B1

EKSTENZIOGRAM 45 min 90 min 135 min 2 Energija (cm ) 77,2 90,3 80,3 Rastezljivost (mm) 183 180 165 Otpor (EJ) 210 250 245 Maksimalni otpor (EJ) 305 385 380 Omjer (EJ/mm) 1,15 1,39 1,48 AMILOGRAM Početak bubrenja (°C) Temperatura maksim. (°C) Vrijeme tvorbe ljepila (min) Maksimalna viskoznost (AJ)

59,1 92,7 22,4 1325

CALISOL

Visok prinos i kvaliteta Značajke: • Visok potencijal prinosa • Stabljika srednje visine • Nije sklona polijeganju • Dobro otporna na stres • Visoka otpornost na Fusarium,rđu, pepelnicu i septoriu.

• Optimalno vrijeme sjetve od kraja rujna do sredine studenoga • 350-400 biljaka/m2 180-220 kg / ha norma sjetve sjemena ovisi o vremenu sjetve i masi tisuću zrna.

• Vrlo visoke prinose daje uz pravilnu ishranu NPK gnojivima • Tolerantna na Chlortoluron

Nutritivni parametri: • Vrlo visoka kvaliteta krušnog brašna • Farinogramska vrijednost A2/B1 • W visoke vrijednosti, niske P / L (srednja vrijednost 0,6- 0,8) • Visoka hektolitarska masa (80-82 kg / hl) • Prosječan sadržaj proteina(12-14%) i glutena (24-35%) • Broj padanja (230-310 sec) Rezultati ispitivanja sortne komisije 2012.god.

FARINOGRAM Upijanje vode (%) 57,6 Razvoj tijesta (min) 3,0 Stabilnost (min) 2,2 Rezistencija (min) 5,2 Stupanj omekšanja (FJ) 90 Kvalitetni broj 59,8 Grupa kvalitete B1

EKSTENZIOGRAM 45 min 90 min 135 min 2 Energija (cm ) 49,0 54,8 61,5 Rastezljivost (mm) 158 152 161 Otpor (EJ) 175 205 210 Maksimalni otpor (EJ) 230 270 295 Omjer (EJ/mm) 1,11 1,35 1,30 AMILOGRAM Početak bubrenja (°C) Temperatura maksim. (°C) Vrijeme tvorbe ljepila (min) Maksimalna viskoznost (AJ)

60,3 90,3 20,0 1090

KWS hibridi raži Palazzo

Hibrid raži, kojega karakteriziraju vrlo visok prinos i visoka kvaliteta zrna.

Palazzo se može koristiti i kao masa za bioplinska postrojenja u kombinaciji s kukuruzom 25% Palazza i 75 % Kukuruza RAZVOJ: Rani porast – 6 srednje do kasno Dužina vegetacije – 5 srednje Dužina stabljike – 5 srednje SKLONOST PREMA: Polijeganje – 3 nisko Lom – 4 srednje do nisko OSJETLJIVOST: Plijesan – 4 srednje do nisko Rhynchosporium -4 srednje do nisko Hrđa lista – 5 srednje PARAMETRI PRINOSA: Gustoća sklopa – 6 srednje do visoko Broj zrna – 6 srednje do visoko TGW – 5 srednje Prinos – 9 jako visok KVALITETA: Broj padanja – 7 visoko Količina proteina – 3 nisko Viskoznost – 8 visoko do vrlo visoko Temperatura maksimuma – 6 srednje do visoko

KWS gorušica bijela SITO • Sorta Gorušice bijele koja se koristi za zelenu gnojidbu • Unošenje biljne mase u tlo • Poboljšava strukturu tla • Smanjuje broj nematodnih cista • Poboljšava biološku aktivnost tla • Mobilizira hranjive tvari iz dubljih u gornje slojeve tla • Poboljšava vodozračni režim tla • Sito se sije nakon skidanja žitarica, najkasnije do sredine Kolovoza.

Norma sjetve je 20 kg/ha. Sjetvu treba izvršiti sijačicama.

Veličina stabljike može biti i do 160 cm, u fazi cvatnje tj pojave cvjetova, SITO treba zaorati ili potanjurati. Zbog svoje specifične građe SITO se tjekom jeseni i zime razgradi, te ne smeta svojom masom kulturi koja dolazi.

KWS Kukuruz FAO 240

FAO 260

Kladdus Visok i stabilan prinos bez kompromisa

Karnevalis Novo u 2014.

FAO 400

FAO 380

Kinemas Hibrid perspektivne budućnosti

Kassius Novo u 2014.

FAO 290

Krabas Simfonija prinosa, ranog dozrijevanja i stabilnosti

FAO 410

Amandha Kraljica vrhunske klase fao grupe 400

FAO 350

KWS 2376 Genetika za povećane klimatske stresove

FAO 420

KWS 3381 Vrhunski prinosi i bujnost zelene mase

FAO 370

Kornelius Naglašena stabilnost prinosa zrna i silaže

FAO 430

KWS 1394 Hibrid na kojeg se može računati

KWS Kukuruz FAO 450

Kaligulas Novo u 2014.

FAO 500

Krebs Kvalitetan, rodan i atraktivan FAO 600

Klimt Moderan i prinosan

FAO 600

Mikado Kralj silaže

FAO 500

Kolumbaris Novo u 2014.

FAO 520

Kitty Višenamjenski hibrid za svinjogojske i govedarske farme

FAO 600

Korimbos Novi poljski gorostas

FAO 600

Kerbanis Novo u 2014.

Uljana repica

Tassilo Viša razina hibridne snage

Triangle Dominacija u segmentu hibrida

Turan Superioran proizvodni potencijal

Traviata Hibrid vrhunskih odlika stabilnosti

Hybrirock Nova zvijezda KWS hibridne flote

Remy Rekorder u sortnom segmentu

Robust Programiran za uspjeh

Komando Hrabro protiv nepovoljnog pH tla

Suncokret i sirak

Barolo RM Vrhunskim genima protiv bolesti oskudnije agrotehnike

Beluga Nova dimenzija otpornosti i stabilnosti

KWS Dragon Novo u 2014.

KWS Bulldozer Hibrid sirka Novo u 2014.

KWS Freya Hibrid sirka i sudanske trave

KWS Tarzan Hibrid sirka

KWS Zerberus Hibrid sirka

KWS tim

Profesionalnost i odlučnost Dražen Jurišić, dipl. ing.

Domagoj Milas, ing.

MANAGING DIRECTOR - Odjel za šećernu repu Telefon: +385(0)33 801 525 Fax: +385(0)33 801 526 GSM: +385(0)98 98 28 491 E-mail: drazen.jurisic@kws.com

AREA SALES MANAGER Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)98 270 667 E-mail: domagoj.milas@kws.com

dr. sc. Darko Babić, dipl.ing.

Zvonimir Harmicar, ing.

MANAGING DIRECTOR - Odjel za kukuruz i uljarice Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)98 98 28 492 E-mail: darko.babic@kws.com

Marina Sliško Uzel, oec.

FINANCE ASSISTANT Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)98 98 28 490 E-mail: marina.slisko@kws.com

SALES REPRESENTATIVE Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)98 405 841 E-mail: zvonimir.harmicar@kws.com

AREA SALES MANAGER Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)99 27 33 737 E-mail: zoran.petrovic@kws.com

1

SALES REPRESENTATIVE Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)98 405 832 E-mail: dominik.mikolcevic@kws.com

4

Vladimir Grđan, dipl. ing.

SALES REPRESENTATIVE Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)99 2641 159 E-mail: vladimir.grdjan@kws.com

2

SALES REPRESENTATIVE Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)98 405 922 E-mail: danijel.racan@kws.com

SALES REPRESENTATIVE Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)99 314 6561 E-mail: bozidar.lovric@kws.com

5

7

Tomislav Magdić

FREELANCER/SAMOSTALNI PRODAJNI PREDSTAVNIK Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)95 7015 650 E-mail: magdic.t@gmail.com

1 3

8

1 1

2

Bojan Pavlović, dipl. oec.

2 3

1

2 1

LOGISTIC & ADMINISTRATION ASSISTANT Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)98 98 28 493 E-mail: josipa.kristo@kws.com

2

6

Božidar Lovrić, univ. bacc. ing.

Danijel Racan, dipl. ing.

Josipa Krišto, dipl. oec.

LOGISTIC & MARKETING ASSISTANT Telefon: +385(0)34 271 163 Fax: +385(0)34 312 933 GSM: +385(0)99 812 7273 E-mail: bojan.pavlovic@kws.com

Dominik Mikolčević, dipl. ing.

Zoran Petrović, dipl. ing.

2

3

1

2

5

8

6

5

2

4 7

6 7

4

KWS Sjeme d.o.o.

Orljavska 67 34000 Po탑ega tel: 00385 (0)34 271 163 fax: 00385 (0)34 312 933 www.kws.hr