VODIČ ZA PREPOZNAVANJE DJETETA USPORENA GOVORNO – JEZIČNA RAZVOJA DRAGAN LISICA, dipl. log. volonter Udruge ‘Kornjača’ Split Split, 2/2009.
Što je ˝Kornjača˝ i što želi?
Udruga roditelja djece usporena govornojezična razvoja (UGJR) u Splitsko –dalmatinskoj županiji Želi okupljati roditelje djece UGJR i pomoći im podrškom i savjetom Želi okupiti i stručnjake-volontere koji mogu pomoći takvoj djeci (logopede, edukacijske rehabilitatore,radne terapeute, odgojitelje...)
Što je ‘Kornjača’ učinila do sada
?
Poslije ustroja(4/2006) organizirala je za roditelje i stručnjake (odgojitelje, logopede...) tri stručna skupa (dva cjelodnevna 2006. i 2008) i jednu radionicu (12/2006) Uredila bazičnu kartoteku djece usporena govorno-jezična razvoja, Započela projekt ‘Pomoć djeci UGJR’
Što želimo postići projektom?
Prikupljanje cjelovitijih podataka o broju djece UGJR u županiji, Uspostavljanje jače suradnje s liječnicimapedijatrima,odgojiteljima i stručnim službama predškolskih ustanova, Ustroj stalnog dijagnostičkog tima u GraduSplitu za potrebe djece usporena GJ razvoja
Što je to usporeni govornojezični razvoj?
To je govorno-jezični razvoj koji kod pojedinog djeteta teče usporeno, Odnosi se na djecu koja imaju uredan kognitivni razvoj i perceptivni razvoj, Pojam usporeni govorno-jezični razvoj odnosi se na radoblje od 2. i 4. godine, Govorno-jezična poteškoća može zahvatiti govorno razumijevanje ili produkciju ili pak kombinaciju i jednog i drugog
Koji su znakovi usporena govorno-jezičnog razvoja? (1/4)
u prvoj godini dijete se manje spontano glasa od svojih vršnjaka, S 12 mjeseci ne pokušava komunicirati glasanjem ili pokazivanjem, S 15 mjeseci ne reagira na pitanja na pr. ˝Gdje je tata?˝ i nije sposobno pružiti poznatu igračku na traženje ˝Daj!˝, S 18 mjeseci ne razumije jednostavne naloge ( napr. ˝Dođi!˝, Űzmi!˝) ne zna na zahtjev pokazati predmete iz bliske okoline
Koji su znakovi usporena govorno-jezičnog razvoja? (2/4)
S 21 mjesec dijete je nedovoljno zainteresirano za govor i rijetko pokušava oponašati riječi odraslih Nema simboličke igre (‘kao da’, ‘tobože’), S 2 godine ne može pokazati imenovane slike svakodnevnih predmeta, Ne služi se raspoznatljivim riječima, nego nerazumljvo ‘mumlja’
Koji su znakovi usporena govorno-jezičnog razvoja? (3/4)
S 2,5 godine dijete ne izvršava dvočlane naloge (‘Donesi čašu!’, ‘Ostavi medu!’) Ne raste opseg i raznovrsnost rječnika, S 3 godine ne razumije jednostavne pridjeve (velik, malen) Otežano uči male dječje pjesmice; rečenice su većinom dvočlane
Koji su znakovi usporena govorno-jezičnog razvoja? (4/4)
S 4 godine dijete ima nerazumljiv govor, Rječnik i rečenične strukture su siromašne(vršnjaci ovladavaju cjelokupnom gramatikom i imaju preko 1000 riječi!), Pokazuju osobite poteškoće u postavljanju pitanja i odgovaranju na pitanja
Predgovorni razvoj kao preduvjet govorno-jezičnog razvoja (a)
KANONIČKO BRBLJANJE posljednji stadij brbljanja (7-10. mj), svojstven samo ljudima, njegov slog fonološki je sličan riječima, roditelji mu pridaju značenje riječi, te tako kreiraju povoljne okolnosti za jezični razvoj, Odgođena pojava kanoničkog brbljanja prvi je upozoravajući znak za zakašnjeli GJ razvoj
Predgovorni razvoj kao preduvjet govorno-jezičnog razvoja (b)
ZDRUŽENA PAŽNJA je završnica dugog procesa započetog interakcijama dojenčeta licem ulice s odraslim (9-12. mj) Ona je i početna točka u komunikaciji s vanjskim svijetom, Ona za dijete znači sposobnost slijeđenja tuđeg pogleda ili geste pokazivanja, Ona znači i sposobnost skretanja pažnje odraslih na željene aktivnosti, Kao i sposobnost donošenja i pokazivanja predmeta s željomda se podijeli iskustvo,
Predgovorni razvoj kao preduvjet govorno-jezičnog razvoja (b)
Smatra se da je združena pažnja sociokognitivni fenomen bitan za učenje riječi, Drugim riječima, sposobnost koordinacije svoje pažnje s pažnjom odraslog otvara vrata učenja putem imitacije...
‘Više epizoda združene pažnje u dijadi majka – dijete znak je bogatijeg rječnika s 18 mjeseci ‘ (Tomasello i Todd,1983.)
Predgovorni razvoj kao preduvjet govorno-jezičnog razvoja (c)
RAZUMIJEVANJE RIJEČI prethodi urednom razvoju produkcije riječi ( 2. godina), Ono predstavlja krunu razvoja djetetove senzorike (slušanja, gledanja) i upravo rečene združene pažnje, Razumjeti riječ znači razumjeti je nezavisno od situacije, Najmanje napreduju u porastu riječi djeca koja imaju najslabije razumijevanje.
Predgovorni razvoj kao preduvjet govorno-jezičnog razvoja (d)
RAZVOJ IGRE prolazi kroz tri stadija: Istraživačka ili funkcionalna (0-12 mj): istražuje svojstava predmeta (zvuk, miris, tvrdoća, težina...), Kombinatorička ili konstruktivna (početak 2. god): slaže kockama vlakić, kulu..(dovodi premete u međusobne odnose), Simbolička ili ‘kao da igra’ (tijekom 2. godine): list papir postaje ptica, štap konj, u tatinim cipalama postajem tata...
Predgovorni razvoj kao preduvjet govorno-jezičnog razvoja (d)
Viša razina kombinatoričke igre znak je boljeg govornog razumijevanja i povezan je s ranijom pojavom govora (Bloom, 1993.), uredna progresija do simboličke igre, znak je urednog kognitivnog razvoja (simboličke sposobnosti)- temelj za razvoj jezika, Izostanak progresije igre tijekom 2. godine znak je za rani – preventivni logopedski tretman s ciljem poticanja razvoja kombinatoričke i simboličke igre (Ljubešić, 2004.)
Umjesto zaključka...(1/4)
Stanoviti broj djece ne uspijeva govornojezični razvoj spontano razviti kao ostala djeca, Govorno-jezično kašnjenje uvijek bi trebalo promatrati u cjelovitosti razvoja, Najveći broj disleksičara imali su mnoge elemente usporenog govorno-jezičnog razvoja,
Umjesto zaključka...(2/4)
Rano otkrivanje djeteta usporena govornojezična razvoja bi trebala krenuti iz pedijatrijskih ambulanti, Bio bi potrebno tim podacima nadopuniti bazičnu kartoteku koju posjeduje Udruga ‘Kornjača’, Bilo bi potrebno povećati broj logopeda u postojećim timovima za ranu dijagnostiku djece usporena govorno-jezična razvoja,
Umjesto zaključka...(3/4)
Zbog bliskosti s djetetom pomoć je osobito potrebna majkama - bilo bi potrebno otvoriti savjetovalište za roditelje djece usporena govorno-jezična razvoja, Trebalo bi nastaviti zapošljavanje logopeda u predškolskim ustanovama našega Grada i Splitsko-dalmatinske županijeupanije Županija ima oko 12.000 djece u predškolskim ustanovama, tek 50% ustanova ima logopeda u svom timu!)
Umjesto zaključka...(4/4)
Nove spoznaje koje imamo o djetetovom predgovornom i govornom razvoju neka budu poticaj za ranu i djelotvornu pomoć, Neka budu i ohrabrenje da se kod djeteta usporena govorno-jezična razvoja zauzimamo oko čudesnog rađanja riječi i jezika!