Pasionska baština - programska knjižica by 528491

PASIONSKA BAŠTINA Zagreb

PASIONSKA BAŠTINA

2012.

21. svečanosti 24. ožujka - 4. travnja

Programska knjizica - ovitak.indd 1

19.3.2012 2:21:36

Programska knjizica - ovitak.indd 2

19.3.2012 2:21:37

PASIONSKA BAŠTINA

2012.

21. svečanosti 24. ožujka - 4. travnja

Programska knjizica - knjizni blok.indd 3

19.3.2012 2:23:03

PASIONSKA BAŠTINA 2012. 24. ožujka - 4. travnja utemeljitelji udruge Pasionska baština: †akademik Nikola Batušić, †akademik Jerko Bezić, akademski slikar Josip Botteri-Dini, †mr. Antun Celio-Cega, mr. Jozo Čikeš, Zvonko Festini, prof., mr. Darko Lukić, vlč. Vlado Magić, g. Mladen Martić, prof. dr. Stjepan Pepeljnjak, prof. dr. Petar Selem, akademik Ante Stamać, †mo. Ljubo Stipišić, Davor Šišmanović, prof. umjetnički direktor Pasionske baštine: mr. Jozo Čikeš

KATALOG nakladnik: Pasionska baština, Zagreb Barutanski breg 20 tel.: 01 24 21 537 mob.: 091 52 65 364 e-mail: jozo.cikes@zg.t-com.hr www.croatianhistory.net/etf/pasion www.pasionska-bastina.com za nakladnika: Jozo Čikeš urednica: Dijana Hrebak korektura: Kristina Čikeš graﬁčko oblikovanje: Gordan Karabogdan tisak: INTER NOS, Zagreb naklada: 150

Programska knjizica - knjizni blok.indd 4

19.3.2012 2:23:04

pokroviteljstvo: Gradska skupština Grada Zagreba novčana potpora: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Gradska skupština Grada Zagreba Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba Hrvatsko društvo skladatelja zahvaljujemo na suradnji: Muzej Mimara Društvo hrvatskih književnika Zagrebačka katedrala Akademska crkva sv. Katarine Crkva sv. Blaža Bazilika Srca Isusova, Palmotićeva Crkva sv. Franje Asiškog, Kaptol Crkva sv. Petra Crkva sv. Marka Samostan i crkva hercegovačkih franjevaca, Zagreb Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica Knjižnica Marija Jurić Zagorka Galerija MORH-a "Zvonimir" Galerija "Kristofor Stanković" – Stara gradska vijećnica Kršćanska sadašnjost Jednako zahvaljujemo i svima koji su činom, savjetom ili kojom drugom dobrohotnošću pridonijeli održavanju ovih jubilarnih Svečanosti.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 5

19.3.2012 2:23:05

Proslov Temelji europske kulturne baštine proizlaze iz duhovne interpretacije misterija života i smrti Isusa Krista. On ne samo da je učitelj kršćanstva, čiji nauk objavljuje smisao života i čovjekov suodnos s Bogom, već njegova muka i smrt na Križu postaju trajna inspiracija brojnih znanih i neznanih umjetnika u svim oblicima umjetničkog izražavanja po čitavoj Europi, nekad i danas. Kako bi se što potpunije prezentirala umjetnost Hrvata inspirirana Mukom i Križem od 1991. godine djeluje udruga Pasionska baština, Zagreb. Organizacija svečanosti Pasionske baštine, zahvaljujući predsjedniku udruge mr. Jozi Čikešu, koji je doista stup i kreator udruge, već 21 godinu značajno doprinosi kulturnim zbivanjima u Zagrebu. Ove svečanosti ne samo da pružaju prigodni kulturni doživljaj u korizmeno vrijeme, nego potiču novo umjetničko stvaralaštvo. Tako svake godine na ovoj manifestaciji izlažu svoje radove studenti umjetničkih Akademija (likovna, glazbena), umjetnici, kulturno-umjetnička društva i kulturne udruge iz svih krajeva Hrvatske. Brojnost sudionika i raznovrsnost kvalitetnog programa pokazatelj su koliko su teme pasije značajne i u suvremenom društvu. Približavanje puka Spasitelju putem umjetnosti u Zagrebu živi još od 1094. godine, kada je u Zagrebačkoj biskupiji izvedena predstava "Tractus stellae". Cilj prosvjećivanja i osvjetljavanja životnog puta u bespućima povijesti i danas je inspirirana tradicijom Pasionske baštine. Najljepše duhovne pjesme u Hrvata ispjevane su upravo u pučkim pasionskim pjesmama. Pjevanje pasionskih pjesama često je prožeto kanonima običaja i posebitim načinom odijevanja od Velikog četvrtka do Velike subote. Svaka regija nalaže svoja pravila i pri tome se množe specifičnosti u bogatstvu kulturološkog izražavanja. Glazbeno, likovno i literarno stvaralaštvo na tim tradicionalnim zasadama iznenađuje posebnom originalnošću i snagom umjetničke izražajnosti. Za nova djela, udruga Pasionska baština raspisuje natječaj, a nagrađena djela ulaze u programe glazbe, izložbi i kazališnih predstava Pasionskih svečanosti, dok se literarna djela po mogućnosti tiskaju u knjigama edicije Pasionske baštine. Na inicijativu akademika Ante Stamaća u Društvu hrvatskih književnika tradicionalno se predstavlja izbor pasionske poezije recitalom "Lirika velikog petka". Pasionska baština našla je izvrsnog suradnika u Ansamblu narodnih pjesama i plesova "Lado", koji svojim obradama korizmenog pjevanja iz različitih krajeva Hrvatske redovito obogaćuje programe Svečanosti i potvrđuje svoju visoku profesionalnu razinu čuvanja naše baštine.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 6

19.3.2012 2:23:06

Profesionalni glazbenici svake nas godine iznova oduševljavaju izvođenjem klasika duhovne glazbe, kao i praizvedbama hrvatskih, posebno mlađih, skladatelja. Ništa manje značajni nisu ni dosezi likovnih umjetnika, koji crtežom, bojom ili skulpturom, od realističkih do apstraktnih formi opredmećuju teme Muke. Premda živimo u depresivnim vremenima društvene, ekonomske i moralne krize, nadahnuće suvremenih "pasionaca", pa čak i u takvom ozračju, entuzijazmom obogaćuju kulturni život Zagreba. Zbog toga posljednih nekoliko godina brojni programi Pasionske baštine doživljavaju reprize u gradovima širom Hrvatske, te Bosne i Hercegovine. Odvojeno od festivalskog programa, udruga Pasionske baštine svake druge godine održava i znanstvene simpozije pod nazivom "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture", čiji je zadatak znanstveno valorizirati ukupnu pasionsku baštinu stvorenu na područjima u kojima žive Hrvati. Danas pasionsku baštinu mnogi naši znanstvenici smatraju iznimnim dijelom hrvatske tradicije, te interdisciplinarnom suradnjom nastoje rasvijetliti svoj identitet kroz teme muke prisutne u našoj književnosti, arheologiji, etnologiji, glazbi te likovnosti, kako u "elitnom" tako i pučkom izričaju. Znanstveni radovi tiskaju se u Zbornicima radova, a dosad ih je objavljeno šest. Do sada su održani simpoziji u: Hvaru i Korčuli, Zadru i Preku, Vrbniku na Krku, Vukovaru, Tivtu (Boka Kotorska), Sarajevu, Vitezu i Buškom blatu. A ove godine u svibnju simpozij će ugostiti Hrvati iz Sombora. Pred nama su 21. Pasionske Svečanosti koje će zasigurno ponovo potvrditi visoku razinu novih umjetničkih programa, te dati svoj doprinos kulturi i slavlju Uskrsa kojom već čitavo tisućljeće potvrđujemo svoju europsku pripadnost, ne samo preko članstva u udruzi Europassiona, već i tradicionalnom kreativnošću Hrvata koji stoljećima daju značajan doprinos europskoj kulturi. prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak

Programska knjizica - knjizni blok.indd 7

19.3.2012 2:23:07

Program str.

Subota, 24. ožujka 2012. Muzej Mimara | Rooseveltov trg 5 | u 12:00 sati

Svečano otvorenje uz pozdravne riječi domaćina i uvaženih gostiju Program:

HRVATSKI UMJETNICI NA TEMU MUKE I USKRSNUĆA (V. trienalna natječajna izložba) Promocija CD-a Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO:

O, ISUSE DAJ MI SUZE uz nastup Ansambla LADO

~ Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | u 20:00 sati

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI korizmeni napjevi sisačkog Pokuplja i Posavine izvode: HKUD "Radost" - Sela; župni zborovi Župe sv. Martina (Martinska Ves) i Župe Blaženoga Alojzija Stepinca (Budaševo), KUD "Sunjanka" (Sunja), HKUD "Poculica", (Letovanić) orgulje: Željka Birač, Domagoj Sremić, Vlado Vužić animacija i odabir: Ivica Ivanković

str.

Nedjelja, 25. ožujka 2012. Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

BAROKNE DUHOVNE SKLADBE (W. A. Mozart, G. F. Händel, J. Haydn) izvode: Gudački orkestar Muzičke akademije u Zagrebu Komorni zbor Muzičke akademije u Zagrebu umjetničko vodstvo: Chaterine Mackintosh

str.

Ponedjeljak, 26. ožujka 2012. Knjižnica Marija Jurić Zagorka | Krvavi most 2 | u 12:00 sati

Ratko Janjić - Jobo: ZA KRIŽEM izložba

~ 8 | Program Programska knjizica - knjizni blok.indd 8

19.3.2012 2:23:07

Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

SMILUJ SE NAMA, GOSPODINE, SMILUJ SE NAMA korizmeno pučko pjevanje u Konavlima izvode: pučki crkveni pjevači iz župa sv. Nikole biskupa iz Cavtata i sv. Nikole biskupa iz Ćilipa odabir i animacija: Joško Ćaleta, don Josip Barišić, Rikard Kužnin Utorak, 27. ožujka 2012. Kršćanska sadašnjost (Chromosov toranj) | Ul. grada Vukovara 271 (velika dvorana) | u 17:00 sati

str.

VIDIH VODU, kazališno-scenski prikaz izvodi: GRUPA 4'33'', Opatija voditelj: Diana Grgurić

Vjera Reiser: ISUSOV PUT, izložba Anton Šuljić: ZA KRIŽEM KRISTOVIM, recital

~ Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Dušan Prašelj: PASIJA - Muka, smrt i uskrsnuće

Isusa Krista po Mateju (Vladimir Nazor i Dušan Prašelj)

STAROSLAVENSKA MISA (Gospodi, Slava, Svet, Blagosloven, Aganče) izvode: Bojan Šober, bas Livio Šćulac, tenor Vlado Pernić, komentator Katedralni mješoviti zbor, Zagreb Riječki oratorijski zbor Ivan Matetić Ronjgov orgulje: Nina Kovačić dirigent: prof. Dušan Prašelj Srijeda, 28. ožujka 2012. Knjižnice grada Zagreba, aula Gradske knjižnice Starčevićev trg 6 | u 12:00 sati

str.

HRANA NEBESKA, izložba hrvatskih molitvenika autor: Željko Vegh postav: Željka German

Program | 9 Programska knjizica - knjizni blok.indd 9

19.3.2012 2:23:08

~ Crkva sv. Franje Asiškog | Kaptol 9 | u 20:00 sati

Zoran Novačić: VIA CRUCIS oratorij, praizvedba 14 postaja Križnog puta (tekst iz knjige p. Bonaventure Dude: Isusov križni put i sedam riječi na križu)

USKRS STVORENJA (4 stavka na biblijske tekstove): 1. 2. 3. 4.

Veliki prasak (Iv. I, 1-5) Zvijezde (Postanak I, 14-15) Mjesec (Postanak I, 16) Čovjek (Postanak, I, 27)

izvode: prošireni sastav Varaždinskog komornog orkestra solisti: Marija Kuhar-Šoša, sopran Ivana Novačić, alt Matija Meić, bariton dirigent: Zoran Novačić

str.

Četvrtak, 29. ožujka 2012. Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 18:00 sati

MOJ DOŽIVLJAJ MUKE izložba studenata ALU, Zagreb odabir: profesori ALU postav: studenti ALU, Zagreb

~ Crkva sv. Marka | Trg sv. Marka 5 | u 20:00 sati

Antun Tomislav Šaban: GOLGOTA, praizvedba (tekst S. S. Kranjčević) izvodi: Oratorijski zbor crkve sv. Marka orgulje: Pavao Mašić dirigent: Jurica Petar Petrač

str.

Petak, 30. ožujka 2012. Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

BLAGOSLOVLJEN GOSPODIN BOG IZRAELOV korizmeno-uskrsni napjevi Vranjica i Kaštel Lukšića izvode: Vokalni sastav Chorus Cantores, Vranjic pučki pjevači "Sv. Cecilije", Kaštel Lukšić odabir: Milivoj Rilov, Nediljko Kovačev, Joško Ćaleta

10 | Program Programska knjizica - knjizni blok.indd 10

19.3.2012 2:23:08

Subota, 31. ožujka 2012. Galerija Zvonimir | Bauerova 33 | u 12:00 sati

str.

Marija Gagić Đaković, Marijan Glavnik, Željko Palčić: OTKUPITELJ SVIJETA izložba odabir: Stanko Špoljarić postav: Zrinka Pillauer Marić

~ Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | u 20:00 sati

O, ISUSE DAJ MI SUZE korizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke izvodi: umjetnički voditelj: zapis i glazbena obrada: dirigent:

Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO Ivan Ivančan, ml. Krunoslav Šokac, Dražen Kurilovčan Dražen Kurilovčan

Nedjelja, 1. travnja 2012. Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Maurice Duruflé: REQUIEM za soliste, zbor i orgulje, op 9 izvode: Zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Matija Meić, bariton solist Zagrebačkih dječaka, mezzosopran Pavle Zajcev, violončelo Pavao Mašić, orgulje dirigent: Jasenka Ostojić Radiković Ponedjeljak, 2. travnja 2012. Crkva sv. Petra | Vlaška 93 | u 20:00 sati

I TU NA KRIŽ PROPET BUDE korizmeni napjevi Moslavine izvode: pjevači iz Obreške, Župa Uznesenja blažene Djevice Marije, Kloštar Ivanić pjevači Župe Sv. Ivana Krstitelja, Ivanska odabir i animacija: Valentina Šepak Molnar

Program | 11 Programska knjizica - knjizni blok.indd 11

19.3.2012 2:23:08

str.

Utorak, 3. travnja 2012. Župna dvorana sv. Blaža (bivša Kinoteka) | Kordunska 1 | u 19:30 sati

Kristina Štebih: PISMO Z GALICIJE kazališna predstava izvodi: Kazališna družina "ŠTOLCER", Čakovec redatelj: Dejan Buvač

~ Samostan i crkva hercegovačkih franjevaca Av. Gojka Šuška 2 (Dubrava) | u 19:00 sati

str.

Srijeda, 4. travnja 2012. Društvo hrvatskih književnika | Trg bana J. Jelačića 7 | u 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA (Hrvatski pjesnici na temu Muke)

o. Bartol Kašić

~ Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 20:00 sati

PASIONSKE ARIJE STARIH MAJSTORA (J. S. Bach, W. A. Mozart, G. B. Pergolesi, G. F. Händel) izvode: Branka Pleština, sopran Sonja Runje, mezzosopran klavir: Mario Ćopor (Koncert se održava u okviru ciklusa "Glazbenici u Gradskoj skupštini")

PRIDRUŽUJU NAM SE: Subota, 24. ožujka 2012. Crkva sv. Jurja | Žeževica-Šestanovac | u 18:00 sati

12 | Program Programska knjizica - knjizni blok.indd 12

19.3.2012 2:23:08

Nedjelja, 25. ožujka 2012. Crkva BDM Kraljice Apostola | Trg dr. Franje Tuđmana 10, Zaprešić | u 20:00 sati

KAJKAVSKI KORIZMENI KIPEC izvode KUD-ovi: "Kupljenovo" – Kupljenovo, (Zaprešić), "Lipa" – Slavetić, (Jastrebarsko), "Nova zora" - Donja Lomnica, (Velika Gorica), "Orač" – Demerje, (Zagreb), Mješoviti pjevački zbor KUD-a "Pojatno" – Pojatno, (Zaprešić), župni zbor Župe BDM Kraljice apostola (Zaprešić) orgulje: Tomislav Habulin, Mario Kambić animacija i odabir: Ivica Ivanković organizator: KUD "Kupljenovo" Ponedjeljak, 26. ožujka 2012. Svetište Majke Božje Bistričke, Marija Bistrica | Trg pape Ivana Pavla II. 32 | u 19:00 sati

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI korizmeni napjevi sisačkoga Pokuplja i Posavine izvode: HKUD "Radost" - Sela; župni zborovi Župe sv. Martina Martinska Ves i Župe Blaženoga Alojzija Stepinca – Budaševo, KUD "Sunjanka" – Sunja, HKUD "Poculica" – Letovanić orgulje: Željka Birač, Domagoj Sremić, Vlado Vužić animacija i odabir: Ivica Ivanković organizatori: Hrvatsko nacionalno Svetište Majke Božje Bistričke Zlatko Koren, rektor Svetišta i župnik ZKUU Grada Siska, Ivica Posavec mr. Antun Sente ml., katedralni župnik Župe Uzvišenja Svetoga Križa u Sisku Srijeda, 28. ožujka 2012. Konkatedrala sv. Petra, Split | u 18:30 sati

PROSTI GOSPODINE, PUKU TVOME PROSTI, MILOSRĐE TVOJE VELIKO JE DOSTI koncert korizmenih pučkih napjeva župa Neretvanskog dekanata izvode: pučki crkveni pjevači župe sv. Ilije Proroka – Metković, pučki crkveni pjevači župe Gospe Karmelske – Bagalovići, pučki crkveni pjevači župe Presvetoga Trojstva – Rogotin, pučki crkveni pjevači župe sv. Stjepana Prvomučenika – Slivno Ravno-Vlaka, pučki crkveni pjevači župe Snježne Gospe – Vid, pučki crkveni pjevači župe Srca Isusova i Marijina – Vidonje-Mlinište, Žudije (čuvari Kristova groba) župe Snježne Gospe – Vid, animacija i scenarij: Vidoslav Bagur, Joško Ćaleta

Program | 13 Programska knjizica - knjizni blok.indd 13

19.3.2012 2:23:08

OŽUJAK 2012. P

Subota, 24. ožujka 2012. Muzej Mimara | Rooseveltov trg 5 | u 12:00 sati

HRVATSKI UMJETNICI NA TEMU MUKE I USKRSNUĆA (V. trienalna natječajna izložba) Promocija CD-a

"O, ISUSE DAJ MI SUZE"

, uz nastup Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

~ Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | u 20:00 sati

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI

korizmeni napjevi sisačkog Pokuplja i Posavine

Programska knjizica - knjizni blok.indd 14

19.3.2012 2:23:08

Muzej Mimara | Rooseveltov trg 5 | u 12:00 sati

HRVATSKI UMJETNICI NA TEMU MUKE I USKRSNUĆA (V. trienalna natječajna izložba) I. nagrada

Zlatko Čular: Treći dan, 2011. kaširani gips, 170 x 50 cm

Subota, 24. ožujka | 15 Programska knjizica - knjizni blok.indd 15

19.3.2012 2:23:10

II. nagrada

Tomislav Buntak: Uskrsnuće, 2009. bareljef, 250 x 130 cm (4 kom)

III. nagrada

Zvonimir Villa: Križni put, 2008. bakropis, 106 x 86 cm

prosudbena komisija: dr. Dino Milinović Darko Schneider Ksenija Baronica

~ 16 | Subota, 24. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 16

19.3.2012 2:23:13

Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | u 20:00 sati

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI

korizmeni napjevi sisačkog Pokuplja i Posavine izvode: HKUD "Radost" - Sela; župni zborovi Župe Svetoga Martina - Martinska Ves i Župe Blaženoga Alojzija Stepinca – Budaševo, KUD "Sunjanka" – Sunja, HKUD "Poculica" - Letovanić orgulje: Željka Birač, Domagoj Sremić, Vlado Vužić animacija i odabir: Ivica Ivanković organizatori: Zvonimir Sekelj, župnik Župe Svetoga Blaža ZKUU Grada Siska, Ivica Posavec mr. Antun Sente ml., katedralni župnik Župe Uzvišenja Svetoga Križa u Sisku

P r o g r a m : Župni zbor Župe Blaženoga Alojzija Stepinca – BUDAŠEVO voditeljica-orguljašica: Željka Birač

Svaka duša Svete ruke Podne HKUD "Poculica" – LETOVANIĆ voditelj: Božidar Škofač

O Marijo, Majko Božja Prosti moj bože Stala majka pod raspelom Župni zbor Župe Svetoga Martina – MARTINSKA VES voditelj: Domagoj Sremić

Gospin plač i Muka Isusova

Subota, 24. ožujka | 17 Programska knjizica - knjizni blok.indd 17

19.3.2012 2:23:41

KUD "Sunjanka" – SUNJA voditeljica: Jelica Dugač

O Isuse, daj da pjevam Ja se kajem Bože mili Stala plačuć tužna mati HKUD "Radost" – SELA voditeljice: Ivančica Klobučar i Marica Pribilović orguljaš: Vlado Vužić

Put križa Dođite u sveti dom moj Žena pod križem Svi zajedno:

Tiha noć se evo spušta orguljaš: Domagoj Sremić

KUD Lipa Slavetić (s prošlogodišnjeg nastupa)

Program "Častimo te Križu Sveti" prvi put je održan 08. travnja 2011. u Katoličkoj katedrali i župnoj crkvi Uzvišenja Svetoga Križa u Sisku. Okupio je 5 aktivnih folklornih skupina i župnih zborova iz Sisačke biskupije, njihove članice i članove, orguljašice i orguljaše, voditelje i zborovođe iz Budaševa, Letovanića, Martinske Vesi, Sunje i Sela. Njihov zajednički program starinskih pučkih ili suvremenih crkvenih korizmenih napjeva sisačkoga Pokuplja i Posavine osmislio je i vodio etnolog, radijski urednik i voditelj prof. Ivica Ivanković.

18 | Subota, 24. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 18

19.3.2012 2:23:42

Ivica Ivanković, prof. (Zagreb, 1968.) etnolog i folklorist; od rane mladosti bavi se istraživanjem narodne baštine te bilježenjem glazbenoga i plesnoga nasljeđa Hrvata, posebice kajkavaca. Kao pedagog, koreograf, voditelj ili stručni suradnik pomaže rad mnogih izvornih i reproduktivnih folklornih skupina u Hrvatskoj i u inozemstvu. Voditelj je izvorne folklorne skupine KUD-a "Kupljenovo" i ženske pjevačke skupine KUD-a "Orač" iz Demerja. Stručni je rukovoditelj i idejni začetnik "Smotre muških pjevačkih skupina Hrvatske". Član je Hrvatskoga etnološkog društva, Matice Hrvatske te dugogodišnji suradnik Pasionske baštine. Od godine 1990. do 1993. bio je aktivan plesač/ pjevač Ansambla LADO, a danas s LADO-m uspješno autorski surađuje. Od travnja 1998. stalni je suradnik, a danas i urednik u Redakciji narodne glazbe Glazbenoga programa Hrvatskoga radija.

KUD Orač, Demerje (s prošlogodišnjeg nastupa)

Subota, 24. ožujka | 19 Programska knjizica - knjizni blok.indd 19

19.3.2012 2:23:43

OŽUJAK 2012. P

Nedjelja, 25. ožujka 2012. Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

BAROKNE DUHOVNE SKLADBE (W. A. Mozart, G. F. Händel, J. Haydn)

izvode: Gudački orkestar Muzičke akademije u Zagrebu Komorni zbor Muzičke akademije u Zagrebu umjetničko vodstvo: Chaterine Mackintosh mentor gudačkog orkestra: Jože Haluza zborovođa: Jasenka Ostojić Radiković

Programska knjizica - knjizni blok.indd 20

19.3.2012 2:23:44

P r o g r a m :

G. F. Händel: Concerto Grosso op. 6, br. 4 W. A. Mozart: Missa Brevis u G−duru, KV 49 J. Haydn: Simfonija br. 49 La Passione

Georg Friedrich Händel (Halle na Saali, 23. veljače 1685. - London, 14. travnja 1759.), njemačkoengleski barokni skladatelj najpoznatiji je po svojim oratorijima i operama. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelji, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, Henry Purcell, pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i Haydn, Mozart i Beethoven. Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan mali broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija "Ombra mai fu" iz Kserksa. Njegova reputacija tijekom XIX. i početka XX. stoljeća izgrađena je primarno na njegovim engleskim oratorijima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju Ester (1718.), Atalia (1733.), Šaul (1739.), Izrael u Egiptu (1739.), Mesija (1742.), Samson (1743.), Juda Makbejac (1747.), Solomon (1748.) i Jefta (1752.). Tijekom 1960-ih, kada se ponovo razvio interes za baroknu glazbu, došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u razdoblju od 1705. do 1738., Agripina (1709.), Rinaldo (1711., 1731.), Orlando (1733.), Alcina (1735.), Ariodanta (1735.) i Kserkso (1738.) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje Julije Cezar (1724.) i Rodelinda (1725.), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.

Nedjelja, 25. ožujka | 21 Programska knjizica - knjizni blok.indd 21

19.3.2012 2:23:46

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujak 1732. Beč, svibanj 1809.), austrijski kompozitor i dirigent. Šire muzičko obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora Bečke katedrale. U kompoziciji je zapravo samouk. Prvi je u velikoj trojki bečkih klasika, Mozartov prijatelj i učitelj mnogih muzičara svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi ga 20. vijek ponovno otkrio kao vrelo nepresušne muzičke dobrote. Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg muzičkog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih 108 simfonija, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih kompozicija za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u povijesti komponiranja uopće. Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj muzici, a posebno je razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.

Wolfgang Amadeus Mozart (27. siječnja 1756. – 5. prosinca 1791.) je, prema ocjeni mnogih, jedan od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Rođen u austrijskom gradu Salzburgu, Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu. Njegov otac Leopold bio je priznat i poznat glazbenik. Kao violinist i skladatelj na dvoru kneza nadbiskupa poučavao je i glazbu. U glazbi, Mozart je inspiriran tehnikama pokreta zvanog "Sturm und Drang" ("Oluja i prodor") koje otkriva nakon Haydna. Ova stilska zrelost omogućit će mu da sklada golemo mnoštvo novih

22 | Nedjelja, 25. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 22

19.3.2012 2:23:48

djela: kratke mise, koncerte za klavir, koncerte za fagot, sonate, kvintete... Mozartova sakralna glazba uglavnom je vokalna, iako postoje i instrumentalni primjerci, kao Sonate da Chiesa za dvije violine, kontrabas i orgulje, skladane između 1767. i 1780. Mozartova sakralna glazba predstavlja bogat stilistički mozaik - elementi gregorijanskog korala susreću se sa čvrstim kontrapunktom, pa čak i opernim elementima. Sve karakteriziraju stilsko jedinstvo i dosljednost. Umire u Beču 5. 12. 1794.

Britanska glazbenica Catherine Mackintosh (rođ. 6. svibnja 1947. - London, Engleska) studirala je violinu na Kraljevskom glazbenom koledžu u Londonu, zajedno sa Aureom Pernelom i Sylviom Rosenberg. Kao studentica, studirala je i komornu glazbu sa Kennethom Skeapingom i pjevala u "Schütz" zboru Rogera Norringtona. Bila je i nagrađena trogodišnjom stipendijom (1967 – 1969) za pohađanje Europskog seminara rane glazbe u Bruggeu, gdje je izvodila djela na baroknoj violini i violi, violi d’amore i violi. Bila je jedna od prvih iz svoje generacije koja se izričito specijalizirala za rane tehnike sviranja na gudačkim instrumentima. Catherine Mackintosh je bila najaktivnija violinistica engleske rano-glazbene scene. Po završetku studija, pozvala ju je, za ranu glazbu pionirska grupa Musica Reservata. 1969. godine sudjelovala je u osnivanju "The Consort of Musicke". Godine 1973. postaje umjetničko vodstvo prve violinske sekcije u orkestru na "The Academy of Ancient Music" i na toj poziciji ostaje sve do 1987. Godine 1984. Mackintosh osniva "Purcell kvartet" i više se počinje koncentrirati na solističku i komornu glazbu. Iste godine, postaje prva zamjena umjetnička voditeljica Orchestra of the Age of Enlightenment. Catherine Mackintosh je utjecajan profesor rane violine i zaslužna je za novu generaciju glazbenika

Nedjelja, 25. ožujka | 23 Programska knjizica - knjizni blok.indd 23

19.3.2012 2:23:50

gudača na instrumentima ranog razdoblja. Poučavala je baroknu i klasičnu violinu i violu na Kraljevskom glazbenom koledžu u Londonu (1977-1999). Često je pozivana da vodi radionice i daje majstorske tečajeve. Od 1988. godine je izvanredni profesor barokne violine i viole na Kraljevskoj škotskoj glazbenoj i dramskoj akademiji. Diskografija joj je je također ogromna, a solistički se ističu snimke Bachovih violinskih koncerata s "The King’s Consortom". U Hrvatskoj kontinuirano surađuje od 31. Varaždinskih baroknih večeri s Varaždinskim komornim orkestrom i kao dirigent i kao solist. Redoviti je voditelj radionice sviranja barokne violine i viole na varaždinskom seminaru barokne glazbe i plesa "Aestas Musica", a surađuje i sa Hrvatskim baroknim ansamblom u Zagrebu.

Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u okviru nastave djeluje od jeseni 2006. godine, a osnovan je na inicijativu prof. Jože Haluza. Svrha takvog ansambla je omogućiti studentima-gudaćima stjecanje prvih iskustava i vještina zajedničkog muziciranja u većem ansamblu, uz vježbu maksimalne komunikacije među dionicama, kao i punog kreativnog zalaganja, s obzirom da ansambl djeluje samostalno, bez dirigenta. Kroz ovakve se projekte studenti postupno uvode u profesionalni način rada koji ih očekuje kao buduće glazbenike. Do sada je održano niz uspješnih koncerata u dvorani Akademije (F-5) sa različitim programima, te nastupi u sklopu Glazbenog ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj u Zagrebu, na Memorijalu J. Š. Slavenski u Čakovcu, dva koncerta u dvorani HGZ-a i koncert u Peterskirche u Beču 13. studenog 2009. pod vodstvom čuvene barokne violinistice i pedagoga Catherine Mackintosh.

24 | Nedjelja, 25. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 24

19.3.2012 2:23:51

Zbor Muzičke akademije u Zagrebu, djelujući od samog osnutka Akademije (1921.), okuplja studente svih odsjeka i svih studijskih godina i predstavlja reprezentativni izvođački korpus ove institucije. Okušavajući se u stilski raznolikom i nimalo lakom repertoaru, s velikim je uspjehom surađivao s brojnim umjetnicima poput Slavka Zlatića, Nikše Bareze, Igora Kuljerića, Zorana Juranića, Vladimira Kranjčevića, Uroša Lajovica, Milana Horvata, Igora Gjadrova, Pavla Dešpalja, Juliana Kovatcheva, Aluna Francisa, Georga Pehlivaniana i Aleksandra Kalajdžića. Zbor se redovito predstavlja publici kompleksnim i interpretativno zahtjevnim djclima među kojima su Bachova Muka po Ivanu, Brahmsov Njemački requiem, Mendclssohnov oratorij Ilija i Paulus, Honeggerov Mol, Mahlerova Druga i Osma simfonija, Stravinskijeva Svadba, te Brittenov Ratni requiem. Od 2000. godine Zbor Muzičke akademije vodi dirigentica Jasenka Ostojić Radiković. Zbor nastavlja tradiciju izvedbi zahtjevnih vokalno-instrumentalnih djela, kao što su oratorij Carmina Burana C. Orffa, Mesija G. F. Handela, Istarske freske B. Papandopula, Prayers of Kierkegaard S. Barbera, poluscenska izvedba oratorija Jeanne d’Arc A. Honeggera, Ivan Grozni S. Prokofjeva, IX. simfonija L. van Beethovena, Requiem W. A. Mozarta, Requiem G. Verdija i dr. Vrijedno je istaći sudjelovanje Zbora Muzičke akademije u izvedbi Requiema u c-molu L. Cherubinija u Ravenni i Trstu (Italija) pod ravnanjem mo. Riccarda Mutija, te u VIII. simfoniji G. Mahlera pod ravnanjem mo. V. Gergieva u Ljubljani (Slovenija) i u zagrebačkoj Areni. Veliku pozornost javnosti privukle su izvedbe opera Čarobna frula W. A. Mozarta, Ljubavni napitak G. Donizettija, te projekt Carmen G. Bizeta kojim je Muzička akademija proslavila 90. obljetnicu djelovanja.

Jasenka Ostojić Radiković (vidi str. 71)

Nedjelja, 25. ožujka | 25 Programska knjizica - knjizni blok.indd 25

19.3.2012 2:24:10

OŽUJAK 2012. P

Ponedjeljak, 26. ožujka 2012. Knjižnica Marija Jurić Zagorka | Krvavi most 2 | u 12:00 sati

Ratko Janjić – Jobo:

ZA KRIŽEM izložba

~ Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

SMILUJ SE NAMA, GOSPODINE, SMILUJ SE NAMA korizmeno pučko pjevanje u Konavlima

Programska knjizica - knjizni blok.indd 26

19.3.2012 2:24:29

Knjižnica Marija Jurić Zagorka | Krvavi most 2 | u 12:00 sati

Ratko Janjić – Jobo:

ZA KRIŽEM izložba

Križevi i raskrižja postoje od pamtivijeka. Persigraﬁje raskriženih formi i prije ostrašćenih vremena imala su i prenosila razna značenja u raznim kulturama. Iz dugih povijesnih vremena, onaj hod od sudnice, kroz masu, susretanje, zanesenost, trpljenje.... crux commissa se na Golgoti uzdiže ka nebu ... crux immissa ostao je sam pun značenja i tumačenja... O križu kojeg svatko (nosi) ima... Ratko Janjić-Jobo

~ Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

SMILUJ SE NAMA, GOSPODINE, SMILUJ SE NAMA korizmeno pučko pjevanje u Konavlima

izvode: pučki crkveni pjevači iz župa Sv. Nikole biskupa iz Cavtata i Sv. Nikole biskupa iz Ćilipa odabir i animacija: Joško Ćaleta, don Josip Barišić, Rikard Kužnin

P r o g r a m :

Procesija na Cvijetnicu Židovska su djeca Himan Kristu kralju (Slava, čast i hvala ti) Kad je ono gospodin ulazio u Sveti grad "Muka" po Marku – fragmenti (godina B)

Čilipi Čilipi Čilipi Cavtat

Ponedjeljak, 26. ožujka | 27 Programska knjizica - knjizni blok.indd 27

19.3.2012 2:24:33

Korizmeni napjevi i pobožnost Križnog puta Stala plačuć tužna mati (I. postaja pobožnosti Križnog puta) Poslušajte braćo mila Bože moj, izbavi me iz ruke grješnikove (Antifona) U tebe se Gospode uzdam, neću se smesti dovijeka (psalam 70) Ja se kajem Bože mili Počinje plač Jeremije proroka

Čilipi Čilipi Cavtat Cavtat Čilipi Cavtat

Veliki četvrtak Bože moj, bože moj, zašto si me zapustio Usta moja Blagoslovljen gospod Bog Izraelov – Zakarijina pjesan Miserere (Majer)

Čilipi Čilipi Cavtat Cavtat

Veliki petak Molitva Jeremije proroka "Muka" po Ivanu (fragmenti)

Cavtat Čilipi

Veliki petak – dizanje križa/ljubljenje križa Križu sveti Puče moj – prijekori Velikog petka Smiluj se meni Bože

Cavtat Čilipi Čilipi

Veliki petak – procesija Smiluj se nama Gospodine Puče moj – prijekori Velikog petka Isusovo tijelo sveto (Isuse, Isukrste, milosrđe)

Cavtat Cavtat Čilipi

Svetilištu Vazmenome (izlazna pjesma sviju sudionika programa)

Tematskim koncertom korizmenog crkvenog pučkog pjevanja u Konavlima, Pasionska baština nastavlja s istraživanjem i predstavljanjem bogate tradicije korizmenog crkvenog pučkog pjevanja u Hrvata. U proteklih dvadesetak godina svoga djelovanja, Pasionska baština nije imala priliku predstaviti korizmene tradicije crkvenog pučkog pjevanja na krajnjem jugu Hrvatske – Konavlima. I ovoga puta radi se o do sada ne predstavljenom repertoaru koji se izvodi isključivo u župnim crkvama a pozna ga samo lokalna, župska zajednica. Svako područje, svaki "teren" ima svoje osobitosti; tako se i južnohrvatska regija Konavle, bogata tradicijskim kulturnim sadržajima, može zaista pohvaliti svojim posebnim i prepoznatljivim arhaičkim crkvenim

28 | Ponedjeljak, 26. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 28

19.3.2012 2:24:34

pučkim pjevanjem. Za ovaj koncert odabrali smo dvije susjedne sredine, jednu urbanu i jednu ruralnu koje se vrlo razlikuju i po repertoaru a i po načinu izvođenja starijeg sloja crkvene pučke tradicije. Na jednoj strani tu je centar ruralnih Konavala – Čilipi a na drugoj strani Cavtat, urbani centar Konavala. Upravo ta raznolikost, scenski postavljena prema obredima u lokalnim župama, daje ovom koncertu posebnu draž. U Čilipima su od izuzetne pomoći bili župnik don Josip Barišić i Luko Novak, istaknuti pjevač starije generacije, jedan od posljednjih znalaca "starog" repertoara, dok je u Cavtatu veliku pomoć pružio Rikard Kužnin, klapski pjevač (klapa Ragusavecchia) i voditelj, ujedno i jedan od najistaknutijih crkvenih pučkih pjevača u Cavtatu. Koncept koncerta naslanja se na rezultate terenskog istraživanja koji su iznjedrili najzanimljivije dijelove repertoara koji se danas već rjeđe izvode. Posebno se to odnosi na pjevanje dijelova svečane Večernje i Jutrenje (antifone, psalmi, pjesni - funkcije) u Cavtatu, repertoaru koji se je zaslugom tadašnjeg župnika don Mate Bogišića sve do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća redovito izvodio u cavtatskoj župi Sv. Nikole biskupa. U vezi s time, zanimljivija su kazivanja istaknutog pučkog pjevača Brace Vragolova. Kada govori o pjevanju u Cavtatu, Braco govori o slavnoj tradiciji koja se je danas još samo u tragovima sačuvala. No, u njegovu sjećanju pjevana tradicija je vrlo živa. Braco pamti sve detalje i sve varijante, sve momente koji su obilježavali suradnju puka (pjevača) i svećenika a sve u dobrobit pjevanja pri slavljenju funkcija ili drugih obreda tijekom crkvene godine a posebno u Velikom tjednu. S ponosom pokazuje i Vlašićev bogoslužnik iz kojeg se i danas pjevaju funkcije. Današnja uloga pjevača predvodnika u Cavtatu je sačuvati i vratiti u funkciju pojedine dijelove obreda koji su bilo zanimljivi i posebni. Izvedbom, posebno u vrijeme Velikog tjedna, nadaju se da će i nove generacije prihvatiti i nastaviti njihovu baštinu: "Nama se je dogodilo da je nakon pokojnog Mata Bogišića i nakon koncila Vatikanskog kad se sve promijenilo, sve stalo. Ali to nije sada stvar crkve to je stvar naše baštine, to je u narodu, to ne treba biti crkveno rigorozan pa zabranit. Desilo se to da su u vrijeme koncila zatekli se i biskupi i svećenici. Ta ih je situacija s pjevanjem sve skupa zatekla! (…) Mislili smo srijedom uvečer u Velikom tjednu, danu koji je slobodan u kojemu danas nema nikakvog obreda, da napravimo mali koncert na kojem bi predstavili prije pjevane materijale. To smo htjeli odvojiti od redovita obreda da svećenici ne bi rekli to se više ne može ili nešto tako…" (Braco Vragolov)

Ponedjeljak, 26. ožujka | 29 Programska knjizica - knjizni blok.indd 29

19.3.2012 2:24:35

Na ovom koncertu muškim pjevačima će se pridružiti i pjevačice mješovitog župnog zbora mada je u prošlosti bilo evidentno da su istaknuti pjevači samo muškarci: "U obredima (funkcijama) Velikog tjedna, sudjelovali samo muškarci i to se biralo koji. Nije mog’o svak’! Bez obzira na njegove glasovne mogućnosti svaki je pjevač mor’o zaslužiti pjevati u crkvi!" (Rikard Kužnin) Pojedine momente ipak neće biti moguće vjerno prikazati na zagrebačkom koncertu jer atmosferu Velikog tjedna u cavtatskoj župnoj crkvi posebno diči Pokapanje čuvena – diorama Kristov grob koju je za svoje sumještane krajem 19. stoljeća izradio Vlaho Bukovac. Velika je to scena u nekoliko planova koja se dan danas uoči Uskrsa postavlja u svetištu crkve Sv. Nikole biskupa u Cavtatu. U Konavlima su također vidljive značajne promjene kako repertoara tako i pristupa pjevanju; veliki mješoviti pjevački zbor koji djeluje pri župi njeguje standardno klasično četveroglasje što je vrlo različito od unisonih, oligotonskih netemperiranih nizova karakterističnih za stariji sloj tradicijske glazbe ovoga područja: "Ako bi po pučku išlo onda bi to išlo "u glas", rijetko tko ulovi koji drugi glas, obično svi pjevaju isti glas." (don Josip Barišić) Tradicija crkvenog pjevanja vjekovima se prenosila s generacije na generaciju. O tome svjedoči i kazivanje Luke Novaka o pjevanju Muke, najzahtjevnije i najsloženije pjevačke uloge: "Mene je Muku pjevat učio, tu jedan pokojni Pavo Krilanović prije četr’es’ godina. Bio sam negdje oko dva’js’ipet godina kad je to bilo. On je prije toga pjevao Muku. Ja sam rano počeo pjevati u crkvenom zboru sa svojih sedam godina i mene je to zanimalo. Pavo je mene jedno tri-čet’ri godine učio i nakon toga mi je kazao: Ajde, Luka, ja mogu još pjevat’ ali ti probaj! I tako sam onda ja počeo pjevati i Cvijetnicu i sve funkcije Velikog petka i tako je to i do danas. Muka traje tri’estri do tri’esipet minuta i to treba izdržati. Ja imam tekst ali ja to improviziram na kojem ću slovu i slogu izvest naglasak. Ne smije se tu tek tako pomest." (Luko Novak) 30 | Ponedjeljak, 26. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 30

19.3.2012 2:24:36

No, isto tako, Luko ističe da je istinska ljubav, želja i volja za nastavljanjem tradicije presudan faktor njezinog opstanka. To nije stanje koje se tek tako prenosi na svoje potomke: "I ja bi bio zainteresiran da neko sada ‘oće umjesto mene Muku pjevati. Sinovima sam govorio, nijesu zainteresirani. Probat ću s unucima, vidjet’ ću kako će to ić’. Neko to mora ipak da je u pjevačkom zboru i da je stalno na misi. Nemore to sad ne’ko ko zna pjevat a nikad ga tamo néma, dođe jednom godišnje na misu. To nije u redu! To je dio života! Mene da je neko natjer’o da pjevam u crkvi ja nikad ne bi pjev’o. To treba voliti!" (Luko Novak) Napuštanju starijih slojeva repertoara koji su se izvodili bez pratnje, u dva kora, potpomogle su promjene u izvođenju obreda napuštene nakon II. Vatikanskog koncila. Velike pjevane mise i oﬁciji se nikako ili rijetko pjevaju, rijetko se pjevaju psalmi, antifone, poslanice (pištule), lecijuni, kako je to još običaj u pojedinim priobalnim ili otočnim dalmatinskim župama. Navedene činjenice potpomogle su da se "standardni" crkveni repertoar krajem 19 i tijekom 20 stoljeća udomaći na ovim područjima. Klapsko pjevanje u obije zajednice polako preuzima način glazbenog razmišljanja i ubrzo će stariji sloj pjevane tradicije, koji ćemo na ovom koncertu imati prilike čuti, jednostavno zastrti novijim, standardnim, globalnim repertoarom i načinom izvedbe (dijatonika, homofono četveroglasje). Zagrebački koncert koncipiran je kao prikaz nekoliko glazbenoscenskih izvedbenih cjelina sastavljenih od glazbeno zanimljivih dijelova korizmenih i velikotjednih obreda i rituala. Prikaz procesije na Cvijetnicu prvi je dio programa. Drugi dio programa predstavlja zanimljive izvedbe korizmenih napjeva (funkcije) i pobožnosti Križnog puta. Slijede dijelovi iz obreda Velikog četvrtka, pobožnosti Velikog petka (Muka, dizanje križa, ljubljenje križa, procesije). Završna pjesma Svetilištu vazmenome napjev je poznat diljem dubrovačke biskupije. Dosadašnja praksa pokazala je da aktivnosti oko koncerta Pasionske baštine potiču nova razmišljanja spram starim repertoarima u lokalnim sredinama pa se nadamo da će njihov zagrebački nastup pozitivno djelovati na interes i raznovrsnost pristupa u budućim izvedbenim projektima. mr. sc. Joško Ćaleta

Ponedjeljak, 26. ožujka | 31 Programska knjizica - knjizni blok.indd 31

19.3.2012 2:24:36

OŽUJAK 2012. P

Utorak, 27. ožujka 2012. Kršćanska sadašnjost (Chromosov toranj) | Ul. grada Vukovara 271 (velika dvorana) | u 17:00 sati

VIDIH VODU kazališno-scenski prikaz

izvodi: GRUPA 4'33'' voditelj: Dijana Grgurić

Vjera Reiser:

ISUSOV PUT izložba

Anton Šuljić:

ZA KRIŽEM KRISTOVIM recital

Programska knjizica - knjizni blok.indd 32

19.3.2012 2:24:37

Kršćanska sadašnjost (Chromosov toranj) | Ul. grada Vukovara 271 (velika dvorana) | u 17:00 sati

VIDIH VODU kazališno-scenski prikaz

izvodi: GRUPA 4'33'' voditelj: Dijana Grgurić Glazbeno-scenski spektakl Vidih vodu inspiriran je hrvatskim glagoljaškim napjevima koji datiraju iz 16. stoljeća. Jedinstven na hrvatskoj zabavno-glazbenoj sceni, ovaj je glazbeni spektakl privukao veliki interes publike te je više puta bio uprizoren u Hrvatskoj i inozemstvu. Isječke spektakla moguće je vidjeti na Youtube adresi: www.youtube. com/watch?v=VX5At8ynHt0.

Opatijska glazbena GRUPA 4'33'' je osnovana u listopadu 1996. na inicijativu grada Opatije. Čini ju sastav od 8 djevojaka od 23 do 28 godina starosti. Voditeljica je Diana Grgurić dr. sc. glazbe. Osnovni repertoar Grupe 4'33'' čine zabavni standardi domaće i strane glazbe zabavnih i klasičnih žarova. Grupa djeluje već 15 godina i do sada je postigla izuzetne uspjehe nastupajući na brojnim domaćim i inozemnim pozornicama među kojima je World music expo 2004. u Essenu. Predstavljena je i na njemačkoj radio postaji WDR. Nastupala je u gradovima Austrije, Madžarske, Slovenije, Italije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, i izdala je više nosača zvuka i spotova. Grupa tradicionalno održava koncerte za građane Opatije i prema odjeku publike možemo reći da je dosegla značenje opatijskog brenda, pa je tako 2004. godine dobila nagradu grada Opatije za kulturu.

Utorak, 27. ožujka | 33 Programska knjizica - knjizni blok.indd 33

19.3.2012 2:24:38

Vjera Reiser:

ISUSOV PUT izložba

Vjera Reiser potječe iz slikarske obitelji Reiser (Samobor) i Vidović-Reymann (Osijek). Rođena u Osijeku, studira ekonomiju i teologiju za laike u Zagrebu. Dulji boravci u Londonu i Firenzi usmjeruju njene sklonosti prema slikarstvu, a rad u Kršćanskoj sadašnjosti prema biblijskim motivima. Studij slikarstva pohađa u Firenzi. Status profesionalnog slikara dobiva u Zagrebu 1985. godine. Slika tzv. neosakralnu minijaturu vezujući je uz izvorne glagoljske rukopisne tekstove Misala i Brevijara 15. stoljeća. Objavljene knjige Budi volja tvoja (Erasmus naklada 2003.) i Pjesma nad pjesmama u Humskom brevijaru (Kršćanska sadašnjost 2009.) u kojima oslikava glagoljske tekstove u latiničkoj transkripciji akademkinje Anice Nazor, prelaze granice Hrvatske i pronose bogatstvo naše nacionalne baštine. Tako se nalaze u Bruxellesu, Stuttgartu, Karlsruheu, Gelsenkirchenu, Essenu, Trausdorfu, Gradišću, Pragu, Vatikanu i Sankt Peterburgu. Vjera Reiser ima preko 30 izložbi u zemlji i nekoliko u inozemstvu – Austrija, Mađarska, Švedska i Njemačka. U zadnje vrijeme okušala se i u većim formatima iako je prvotno ipak ljubiteljica malih formata vezanih za biblijsku riječ i knjigu. Iza sebe ima nekoliko malih mapa, veličine dlana, ručne izrade na temu Deset zapovijedi, Arka Noa, Psalmi, Oče naš za domovinu i naš mali planet kao i Zagreb ljubezni grad. U knjizi Vjerovati radosti (Kršćanska sadašnjost 2006.) izražen je sklad između njene minijature i liturgijsko-poetskih meditacija svećenika Antona Šuljića. Tiskala je i niz razglednica za Staroslavenski institut vezano za prigodne obljetnice i novogodišnje čestitke. Tako su nastale i male mape vezane uz 500. obljetnicu Senjske tiskare. To su Spovid općena (1496.1996.), Oče naš (Misal 1494.-1994.), te II. Novljanski brevijar (1495.1995.) napisan za crkvu sv. Marije na Ospu, Novi Vinodolski. Tu su birani tekstovi pisani glagoljicom pretočeni u šest minijatura iz istoimenog

34 | Utorak, 27. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 34

19.3.2012 2:24:40

brevijara na temu Svadba u Kani, Prorok Jona, Tebe Bože hvalimo, Maranatha, Apokalipsa i Uskrsnuće mučenika. Niz razglednica radila je u razdoblju od 1991. do 1995. za humanitarnu udrugu Anđeli čuvari. Najnovija mapa Zov domovine (10 komada) posvećena Istri sadrži 12 minijatura i stihova autorice. Autorica živi i radi u Zagrebu.

Anton Šuljić rođen je 1955. godine u Novalji na otoku Pagu, u Pazinu pohađa klasičnu gimnaziju, studira teologiju u Rijeci i u Zagrebu, a potom njemački jezik i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. U Rijeci uređuje radijsku emisiju "Katolički vidici", koju vodi punih sedam godina. Od 1999. do 2006. ravnatelj je Informativne katoličke agencije-Zagreb, a od travnja 2002. i pročelnik Tiskovnoga ureda HBK. Pisanjem se bavi od srednjoškolskih dana i objavljuje u đačkim i studentskim listovima (Spectrum), a kasnije u crkvenome tisku (Kana, Glas koncila, Kvarnerski vez, Zvona) kao i u društvenome tisku (Večernji list, Jutarnji list, Globus, Vjesnik, Novi list, Iće i piće). Od 1999. do danas objavljuje meditativne tekstove na Prvome programu Hrvatskoga radija i na Radio Sljemenu. Objavio je nekoliko zapaženih zbirki poezije, a osobito mu je draga tema Križnog puta. Objavio je "Križni put s Alojzijem Stepincem" (Postulatura bl. Alojzija Stepinca, 2005.) i zbirku od osam križnih putova "Za križem Kristovim" (KS, 2010.). Bavi se i glazbom, osobito pažnju posvećujući šansoni. O Šuljićevoj poeziji napisano je puno lijepih i pohvalnih kritika. Ovdje navodimo sam dvije rečenice. O njegovoj prvoj zbirci poezije "Triptihon duše" književni kritičar Boždar Petrač, među ostalim, je napisao: "ustroj ovoga pjesničkog prvijenca, zaokruženost i konzistentnost njegova pjesničkog svijeta, pa i sama struktura pjesme, upućuju na zaključak da iza toga rukopisa stoji posve određeno pjesničko iskustvo, otkriva se jaka, samosvjesna i autentična pjesnička ličnost kroz koju razgovjetno i zauzeto progovara pozicija lirskog subjekta "(…) Milan Špehar i sam pjesnik piše: "Šuljićeve su pjesme metafore tako gusto zbijene, da moramo zastati nad svakim stihom, jer je svaki stih jedna tema u spretnoj povezanosti s drugim temama s kojima se uvijek postiže simpatična-nedorečena cjelina. U tome i jest vrijednost ovih pjesama koje nisu zaslužile da ostanu nezamijećene tu gdje su nikle."

~ Utorak, 27. ožujka | 35 Programska knjizica - knjizni blok.indd 35

19.3.2012 2:24:42

Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Dušan Prašelj:

PASIJA - Muka, smrt i uskrsnuće Isusa Krista po Mateju (Vladimir Nazor i Dušan Prašelj) Stavci:

Posljednja večera Na Maslinskoj gori Suđenje Križni put Smrt i uskrsnuće

izvode: Bojan Šober,bas - Isus Vlado Pernić,komentator - Evangelista Tenor iz zbora - Pilat Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" Nina Kovačić, orgulje dirgent: prof. Dušan Prašelj II. dio

Dušan Prašelj:

STAROSLAVENSKA MISA (Gospodi, Slava, Svet, Blagosloven, Aganče)

izvode: Katedralni mješoviti zbor, Zagreb (dirigent Vladimir Babuš) Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" Livio Šćulac, tenor Nina Kovačić, orgulje dirgent: prof. Dušan Prašelj

Programska knjizica - knjizni blok.indd 36

19.3.2012 2:24:42

Iako su prave "Pasije", mislim na one velike, Bachove i dr., dugačka djela (jer muka i smrt Isusa Krista i u našem narodu traje po nekoliko sati i dana) odlučio sam se za jedan "zgusnuti" oblik "muke Isusove" . Skladao sam neku vrstu "mini Pasije" u trajanju od 35-40 minuta. Za glavne dramske momente uzeo sam tekstove iz Biblije i to iz Evanđelja po Mateju, za Križni put upotrijebio sam opće poznatu narodnu pjesmu "Zdravo tilo Isusovo", a za Uskrsnuće prepisao sam "Aleluju" iz Vjerovanja moje "Staroslavenske mise". Za "Križni put" i "Muku Isusovu" upotrebio sam stihove Vladimira Nazora koje mi je poslao moj dragi prijatelj i kum dr. Vladimir Babuš i to ne za svih 14 postaja nego samo za 4 (II, III, VII i XIV) koje sam namijenio recitatoru. Isto tako bit će govoreni i dijelovi Biblije iz Evanđelja po Mateju (komentator-evangelist). Od lica iz Biblije skladao sam jedino riječi Isusove (Posljednja večera i Noć na Maslinskoj gori) i Pilata na Suđenju. Tako su nastali slijedeći stavci: Posljednja večera – muški zbor (apostoli) i bas Isus, Na Maslinskoj gori – Isus, apostoli i puk (za ovaj stavak izabrao sam onu narodnu "Skura je nojčica"…), Na suđenju – sudjeluje Pilat, židovski svećenici i puk (solo tenor i zbor). prof. Dušan Prašelj Dušan Prašelj, rođen 1931. na Sušaku. Glazbom se bavi od rane mladosti te je već sa 17 godina nagrađivan za uspješno vođenje zborova. Glazbu je studirao u Zagrebu i Beču (dirigiranje diplomira kod H. Swarovskog na Glazbenoj akademiji u Beču). U Zagrebu je s velikim uspjehom vodio akademski pjevački zbor "Ivan Goran Kovačić". Osnovao je i više od dva desetljeća vodio jedan od najuspješnijih hrvatskih zborova "Jeku Primorja" s kojom je imao više zapaženih nastupa u domovini i europskim zemljama. U Beču je vodio"Bečke madrigaliste". U Rijeci je deset godina bio dirigent i direktor opere HNK "Ivana pl. Zajca". Skladatelj je stotinjak zborskih skladbi od kojih je dio objavljen u zbirci "Baklje na Učki" i većoj zbirci "Od Učke do Trsata". Među novijim skladbama ističu se šest glazbenih kantata i misa: "Trsatski spomen", "Staroslavenska misa", "Bašćanska ploča", "Naš domaći glas", "Misa ritmica latina" i "Pasija". Utemeljitelj je i dirigent riječkog oratorijskog zbora "Ivan Matetić Ronjgov". Dobitnik je značajnih nagrada: 1973. i 1991. Nagrada grada Rijeke, 1996. Odličje reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, 1998. Nagrada grada Rijeke za životno djelo, 2006. Nagrada Čakavskog sabora "Ivan Matetić Ronjgov" i 2009. Nagrada Primorsko-goranske županije za životno djelo. Utorak, 27. ožujka | 37 Programska knjizica - knjizni blok.indd 37

19.3.2012 2:24:44

Bojan Šober rođen je u Rijeci gdje je diplomirao engleski jezik na Pedagoškoj akademiji. Pjevanje je studirao u Italiji a dvogodišnju je specijalizaciju završio u "Teatru alla Scalla". Magistrirao je na Visokoj školi za glazbenu umjetnost "Ino Mirković". Samostalno nastupa u zemlji i inozemstvu. Naročito treba istaknuti nastupe kojim su dirigirali Lovro von Matačić, Eduard Muller, Riccardo Chailly, Wladimir Delman, Kazushi Onoa, Nikša Bareza, Leonid Nikolayev itd. Dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagrade "Milka Trnina", Nagrade Grada Rijeke i priznanja Reda Danice hrvatske s likom "Marka Marulića". Osim navedenih nagrada za promociju talijanske glazbene kulture u inozemstvu dobio je i viteški naslov "Cavaliere". Pijanistica Nina Kovačić rođena je u Rijeci gdje je završila Srednju muzičku školu "I. M. Ronjgov" u klasi prof. Vere Frelić. Studij klavira nastavila je na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Hilde Horak. Dobitnica je prestižne Prešernove nagrade. Nakon završenog poslijediplomskog studija posvećuje se pedagoškom radu. Nastupe održava u zemlji i inozemstvu ističući se svojim solističkim nastupima. Članica je nekolicine riječkih komornih sastava. Danas radi kao profesorica klavira, a na Područnom odsjeku Muzičke akademije Zagreb vanjski je suradnikkorepetitor. Dobitnica je nagrade Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, nagrade "Ivan Filipović" i Grada Rijeke za 2002. godinu. Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" djeluje u gradu Rijeci već punih dvadeset godina (osnovan je 1990.godine). Ovaj renomirani zborski ansambl jedan je od značajnijih glazbenih čimbenika grada Rijeke, Primorskogoranske županije i šire. Sa svojih desetak koncerata godišnje prezentirao je u prošlom razdoblju tradicionalnu zborsku kulturu veoma uspješno koncertirajući u značajnim prostorima grada Rijeke kao što su Guvernerova palača, Crkva i Svetište Majke Božje trsatske, Katedrala sv. Vida, Crkva sv. Mateja itd. Ovaj renomirani ansambl od pedesetak članova vođen jednim od značajnih dirigenata u Hrvatskoj – Dušanom Prašeljem, prezentirao je svojim koncertiranjem hrvatsku, a napose primorsko-istarsku glazbenu kulturu na širem području Lijepe Naše (Zagreb,Varaždin, Gorski kotar itd.) ali i u Europi (Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj itd.).

38 | Utorak, 27. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 38

19.3.2012 2:24:47

Gradu Rijeci dao je poseban doprinos nastupajući na Zajčevim danima (izvodeći ponovo oživljene skladbe Ivana pl. Zajca kao i drugih hrvatskih autora), zatim na Matetićevim danima Katedralni mješoviti zbor povodom 25. obljetnice u kao i na festivalima zborova u zagrebačkoj Katedrali Bavarskoj i Češkoj (izvodeći na koncertima i turnejama hrvatsku glazbenu baštinu). Posebno je značajan bio nastup ovog zbora u Rimu u Papinoj bazilici i hrvatskoj crkvi sv. Jeronima koncem prošlog odnosno početkom ovog milenija. Svoje uspjehe zbor je obilježio i suradnjom s ansamblima našeg grada - Riječkim komornim orkestrom i članovima opere HNK Ivana pl. Zajca, ali i s drugim zborovima iz Lijepe Naše – Katedralnim mješovitim zborom, Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić i Zborom Emil Cossetto iz Zagreba. Za svoje djelovanje na području glazbene kulture (godinama izvodeći domaću svjetovnu i duhovnu glazbenu literaturu) Zbor i njegov dirigent dobili su mnoga domaća i strana, priznanja i nagrade. Katedralni mješoviti Zbor (Zagreb), osnovan je u jesen 1985. godine za liturgijske potrebe zagrebačke Katedrale, ali i sa svrhom promicanja sakralne glazbe općenito. Dosljedno tome, Zbor osim u Katedrali, sudjeluje i izvan nje na brojnim koncertima, natjecanjima i festivalima u domovini i inozemstvu. Od 1995. kad je dobio prvu brončanu medalju na Međunarodnom natjecanju zborova u Rimu, Zbor je slično priznanje dobio i u Jeruzalemu, Litomyšlu (Češka republika), Zwickau (Njemačka), Cantonigros (Španjolska), Tampere (Finska) i Preveza (Grčka). Srebrnu plaketu osvojio je u Zagrebu (2000. i 2006.), a srebrnu medalju na međunarodnom natjecanju zborova "Orlando di Lasso" u Camerinu (2000. Italija). Godine 2003. Zbor je sudjelovao u izvedbi Brucknerove Mise u D-molu i Kodalyjevog "Te Deuma" za soliste i zbor u Bernsheimu (Njemačka). Godine 2005. sudjeluje na proslavi Fara kao grada kulture te godine u Portugalu, te s više europskih i domaćih zborova izvodi dijelove Vivaldijeve "Glorije", Mozartovog "Requiema" i Handelovog "Mesije". Godine 2008. sudjeluje u izvedbi Schubertove mise u Es-duru za solo zbor i orkestar u Barceloni. Zbor je 2010. godine proslavio 25. obljetnicu rada i za tu priliku izdana je monografija Zbora pod nazivom "Četvrt stoljeća u službi katedrale i domovine". Vladimir Babuš je docent na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Glazbom se bavi amaterski. Gotovo 30 godina bio je voditelj vokalnog ansambla "Goranovci" Studentskog kulturno-umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić". Od 1985. dirigent je Katedralnog mješovitog Zbora u Zagrebu. Utorak, 27. ožujka | 39 Programska knjizica - knjizni blok.indd 39

19.3.2012 2:24:48

OŽUJAK 2012. P

Srijeda, 28. ožujka 2012. Knjižnice grada Zagreba, aula Gradske knjižnice | Starčevićev trg 6 | u 12:00 sati

HRANA NEBESKA izložba hrvatskih molitvenika

autor: Željko Vegh postav: Željka German

~ Crkva sv. Franje Asiškog | Kaptol 9 | u 20:00 sati

Zoran Novačić: oratorij, VIApraizvedba CRUCIS (tekst iz knjige p. Bonaventure Dude: Isusov križni put i sedam riječi na križu) 14 postaja Križnog puta

USKRS STVORENJA (4 stavka na biblijske tekstove): 1. 2. 3. 4.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 40

Veliki prasak (Iv. I, 1-5) Zvijezde (Postanak I, 14-15) Mjesec (Postanak I, 16) Čovjek (Postanak, I, 27)

19.3.2012 2:24:50

Knjižnice grada Zagreba, aula Gradske knjižnice | Starčevićev trg 6 | u 12:00 sati

HRANA NEBESKA izložba hrvatskih molitvenika

autor: Željko Vegh postav: Željka German U Zbirci rijetkih knjiga i rukopisa (knjige tiskane do sredine 19. stoljeća) te u Zaštićenom fondu (rijetke knjige tiskane u drugoj polovici XIX. stoljeća i u XX. stoljeću) Gradska knjižnica posjeduje niz izdanja starih molitvenika. To nije neobično jer za razliku od današnjeg vremena, kada se svake godine objavljuje nekoliko desetaka izdanja različitih kuharica, nekada su se u velikom broju izdanja objavljivale "nebeske kuharice", "kuharice" koje su bile zbirke molitava namijenjene kršćanskom putniku na putu kroz život, putu kojemu je cilj bio nebo. Zato stari molitvenici, i kajkavski i štokavski, često imaju naslov Put u nebo, Kruh nebeski ili pak Hrana nebeska; tako je u 18. stoljeću misionar isusovac Juraj Mulih, autor mnogih molitvenika, svojoj hrani nebeskoj objavljenoj 1748. dao naslov: Nebeszka hrana vu szveteh jesztvinah: kruhu i vinu tojeto: pobosneh molitvah, litaniah i popevkah: mleku i medu tojeto: katolichanszkom navuku hasznovitom razgovoru tojeto: na szvetloszt sivlenya i tak na zadoblenye zvelichenya lyublenom nagovarjanyu posztavlena vszem kershanszkem putnikom vu nebeszku domovinu putujuchem szerdcheno preporuchena. U naslovu molitvenika određen je sadržaj molitvenika (molitve, litanije, pjesme, katekizam), svrha molitvenika (nagovor na sveti život) i "korisnik" molitvenika (kršćanski putnik u nebesku domovinu). Stoga su vlasnici molitvenika ljubomorno čuvali svoje molitvenike – molitvenici su bili izuzetno važno priručno i svakodnevno sredstvo na putu kroz život jer nije bilo dovoljno moliti se samo u crkvi, za Svete Mise, ili samo za hodočašća u neko poznato svetište, nego u svakom trenutku života, s nakanom da kršćanski putnik ustraje u nastojanju da svoj život približi uzorima svetoga života. Kako je molitvenik dakle bio "putovnica" za nebo, kršćani su bili pokapani sa svojim osobnim molitvenicima. Stoga se sačuvalo malo molitvenika, pa i danas se znaju pronaći molitvenici za koje se mislilo da nije sačuvan ni jedan primjerak, primjerice Zlati oltar Ignjaca Kristijanovića iz 1859. Osim molitvenika kojima je sadržaj ponajviše odredio autor, kao što je to slučaj kod molitvenikâ Jurja Muliha, na izložbi molitvenikâ iz fondova Gradske knjižnice izložene su i druge vrste molitvenika: biskupski molitvenici (Molitve koje duhovni paztiri z-pobosnim lyudztvom zkerbi nyihovi duhovno i zaufanem obchinzko moliti imaju za haszen biskupie Srijeda, 28. ožujka | 41 Programska knjizica - knjizni blok.indd 41

19.3.2012 2:24:51

zagrebechke – više izdanja s početka 19. stoljeća), molitvenici bratovština, molitvenici koji sadrže molitve pojedinim svecima (osobito svetom Antunu Padovanskom), molitvenici koje su napisali sveci, primjerice molitvenik na hrvatskom jeziku dviju njemačkih svetica – svete Gertrude i svete Matilde – i molitvenici svetog Franje Saleškog, molitvenici Križnoga puta, molitvenici namijenjeni djeci i katoličkoj mladeži, molitvenici za Hrvate u Americi. Molitvenici izloženi u Gradskoj knjižnici pokazuju sve bogatstvo hrvatske molitveničke knjige, svu raznovrsnost molitvenkâ. Izložba nekadašnjih hrvatskih "nebeskih kuharica" ujedno je zrcalo današnjega vremena, u kojemu je mnogo više zanimanja za kuharice zemaljske hrane, a mnogo manje za kuharice nebeskih jestvina, nebeskog meda i nebeskog mlijeka, nebeskog kruha i nebeskog vina. Željko Vegh

~ Crkva sv. Franje Asiškog | Kaptol 9 | u 20:00 sati

Zoran Novačić: oratorij, VIApraizvedba CRUCIS (tekst iz knjige p. Bonaventure Dude: Isusov križni put i sedam riječi na križu) 14 postaja Križnog puta

USKRS STVORENJA (4 stavka na biblijske tekstove): 5. 6. 7. 8.

Veliki prasak (Iv. I, 1-5) Zvijezde (Postanak I, 14-15) Mjesec (Postanak I, 16) Čovjek (Postanak, I, 27)

izvode: prošireni sastav Varaždinskog komornog orkestra solisti: Marija Kuhar-Šoša, sopran Ivana Novačić, alt Matija Meić, bariton dirigent: Zoran Novačić

42 | Srijeda, 28. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 42

19.3.2012 2:24:53

P r o g r a m : I dio

VIA CRUCIS, oratorij za tri glasa i gudače Isusov križni put I. Pilat Isusa osuđuje na smrt "Ne idi na sud sa slugom svojim, Gospodine, jer nitko živ nije pravedan pred tobom" (Ps 143,2)

sopran i alt

II. Isus prima na se križ "Hoće li tko za mnom, neka se odreče samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka me slijedi! Jer tko hoće spasiti svoj život, izgubit će ga, A tko izgubi život svoj radi mene, spasit će ga." (Lk 9,23)

bariton

tercet

III. Isus pada prvi put pod križem IV. Isusov susret s majkom Marijom "U srcu majke Marije sveđ gori ljubav žarom svim, Za sebe ono ne mari, za srcem čezne Sinovim. Vez ljubavi vjekovite udružuje ta srca dva; U ljubavi se natječu, iz oba isti oganj sja" (crkveni himan)

alt

V. Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ "Čekao sam da se tko sažali nada mnom, ali ga ne bi, i da me tko utješi, ali ga ne nađoh. Ruganje mi slomilo srce, i klonuh" (Ps 69,21)

bariton

VI. Veronika pruža Isusu rubac "Moje mi srce govori: "Traži lice njegovo! Da, lice tvoje, Gospodine, ja tražim: ne skrivaj lica svoga od mene." (Ps 27,8-9)

sopran

tercet

VII. Isus pada drugi put pod križem VIII Isusov susret s jeruzalemskim ženama "Kćeri jeruzalemske, ne oplakujte mene, nego oplakujte sebe i djecu svoju." (Lk 23,28)

tercet

Srijeda, 28. ožujka | 43 Programska knjizica - knjizni blok.indd 43

19.3.2012 2:24:54

IX Isus pada treći put pod križem

sopran i alt

X Isusa svlače "Bježite od bludnosti!... Ili zar ne znate? Tijelo vaše hram je Duha Svetoga... Proslavite Boga u tijelu svojemu!" (1 Kor 6,18-20)

sopran

XI Isusa pribijaju na križ "Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolje? Tjeskobe? Progonstvo?... Mač? Ni smrt ni život... niti ikoji drugi stvor neće nas rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu." (Rim 8,35-39)

sopran i alt

XII Isus umire na križu "Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!" "Ja sam crv, a ne čovjek, ruglo ljudi i naroda prezir. Grlo je moje kao crijep suho i moj se jezik za nepce lijepi. Probodoše mi ruke i noge, sve kosti moje prebrojiti mogu. Haljine moje dijele među sobom, i kocku bacaju za odjeću moju." (Ps 22, 7.16.17b-19)

bariton

XIII Isusa skidaju s križa "Svi vi što putem prolazite, pogledajte i vidite ima li boli kakva je bol moja" (Tužaljke 1,12)

alt

XIV Isusa polažu u grob "Ako li Duh Onoga - Boga, Oca koji uskrisi Isusa od mrtvih prebiva u vama, Onaj koji uskrisi Krista od mrtvih oživit će i smrtna tijela vaša po Duhu svome koji prebiva u vama." (Rim, 8,11)

Amen

alt

tercet

44 | Srijeda, 28. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 44

19.3.2012 2:24:55

II dio

USKRS STVORENJA I. stavak

"Veliki prasak" "U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga i Riječ bijaše Bog. Ona u početku bijaše kod Boga. Sve je po njoj postalo i ništa što je postalo nije bez nje postalo. U njoj bijaše Život i Život bijaše svjetlo ljudima. I Svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze." (Iv 1,1-5)

II. stavak "Zvijezde" "I reče Bog: "Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, i neka svijetle na svodu nebeskom i rasvjetljuju zemlju!" (Post 1,14-15) III. stavak "Mjesec" "I načini Bog dva velika svjetlilaveće da vlada danom, manje da vlada noću." (Post 1,16) IV. stavak "Čovjek" "Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih." (Post 1,27)

Srijeda, 28. ožujka | 45 Programska knjizica - knjizni blok.indd 45

19.3.2012 2:24:55

"VIA CRUCIS" je skladan na biblijske tekstove iz knjige fra Bonaventura Dude "Isusov križni put i sedam riječi na križu". Tragajući za prikladnim tekstom za ovo djelo, došao sam do naših franjevaca koji su me zatim uputili patru Dudi. Zahvaljujući njemu našao sam upravo ono što sam i tražio ; iskreni i intimni doživljaj Isusove patnje izražen kroz pomno odabrane i melodične retke iz Starog i Novog Zavjeta. Skladba "USKRS STVORENJA", nastala je 2009. godine. Pisana je za veliki simfonijski orkestar. Sastoji se od četiri stavka: 1. Veliki prasak 2. Zvijezde 3. Mjesec 4. Čovjek "U početku bijaše Riječ..." – tu prvu Božju riječ izgovoriti će duboki i tajanstveni šapat violončela i kontrabasa, te nas uvesti u početak stvaranja svijeta. Kroz tihi pianissimo violina - svjetlucanje tek rođenih zvijezda - preko bestežinskog plesa na Mjesecu, glazba će nas voditi do stvaranja čovjeka, najplemenitijeg stvorenja "kojeg stvori Bog na svoju sliku". Zoran Novačić Zoran Novačić (Krapina, 1964.), dirigent i skladatelj, diplomirao je dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi Pavla Dešpalja kod kojeg pohađa i jednogodišnju specijalizaciju. Kao stipendist Fonda Lovro i Lilly Matačić usavršava se u Münchenu i Beču kod Berislava Klobučara. Djelovao je kao korepetitor i pomoćni dirigent u Operi HNK u Zagrebu te kao asistent i zborovođa Zbora HRT. Kao dirigent surađivao je s domaćim i inozemnim orkestrima, a redovito nastupa kao pratitelj vokalnih solista na glasoviru i orguljama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je Diplome Milka Trnina. Docent je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Član je Hrvatskog društva samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Skladateljski opus bilježi mu niz skladbi. Od komornih skladbi napisao je, između ostalog, Divertimento za gudački kvartet (1999.), Zrinjski-varijacije za flautu, obou i glasovir (2004.), Rosni cvetek za puhački kvintet (2004.) te Svetomartinjski trio za glasovir, violinu i violončelo (2004.). Od vokalno instrumentalnih skladbi ističu se Kajkavska misa za sole, zbor i orkestar (2001.) i glazbeno-scensko prikazanje Kajkavski rekvijem za sole, zbor i orkestar (2002.). Potpisuje veći broj ciklusa sakralnih pjesama te solo pjesama na stihove I. Oreba: Jutro u Vela Luci (2003.), na stihove Dobriše Cesarića: Voćka poslije kiše (2004.), Tišina, (2005.) i Vjetru (2005.) te na stihove A. B. Šimića "Svjetlost zvijezda"

46 | Srijeda, 28. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 46

19.3.2012 2:24:56

(2011.). Prvi stavak Veliki prasak, Uskrsa stvorenja (2009.) za veliki simfonijski orkestar preradio je za dva glasovira, a Koncert za violinu i orkestar "Voda" (2010.) bit će tonski zabilježen u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT. Za Pasionsku baštinu 2012. napisao je Via crucis. Njegova komična opera Tajna krapinskega kluča (2000.), nakon praizvedbe, doživjela je niz uspješnih izvedbi u Zagrebačkom kazalištu "Komedija". Sopranistica Marija Kuhar Šoša (Žminj,1982.) diplomirala je (2006.) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u razredu Lidije Horvat-Dunjko. Godine 2005. osvojila je tri posebne nagrade na Međunarodnom pjevačkom natjecanju u Passau. Iste godine osvojila je prvu nagradu na Prvom natjecanju mladih pjevača Društva pokrovitelja HNK-a u Zagrebu i Udruge Vero Vision. Dobitnica je Rektorove nagrade. 2006. godine je na Međunarodnome natjecanju Ferdo Livadić u Samoboru osvojila Nagradu za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja. Za ulogu Constanze u Poulencovim Razgovorima karmelićanki 2007. je dobila Nagradu hrvatskog glumišta za koju je bila nominirana i 2009. za ulogu Nanette u Verdijevu Falstaffu. 2009. godine osvojila je Nagradu Zagrebačke filharmonije za najboljeg mladog glazbenika godine. U zagrebačkom HNK-u ostvarila je niz zapaženih uloga kao i u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, a nastupala je na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Večerima u Sv. Donatu u Zadru, Osorskim glazbenim večerima, Varaždinskim baroknim večerima, Festivalu Orgulje Heferer i Sceni Amadeo. Značajni uspjeh ostvarila je na otvorenju festivala Julian Rachlin i prijatelji uz maestra Zubina Mehtu. U suradnji s Europskim kulturnim forumom je 2006. godine održala koncert na dodjeli nagrade Europskog Kulturnog Foruma za posebna dostignuća koja je dodijeljena Hansu Dietrichu Genscheru. Članica je društva Hrvatskih glazbenih umjetnika i Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika. Od 2006. do 2009. godine bila je stipendistica CEE Musiktheater i Deutsche bank a usavršava se kod KS Olivere Miljaković.

Srijeda, 28. ožujka | 47 Programska knjizica - knjizni blok.indd 47

19.3.2012 2:24:57

Ivana Novačić diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na odjelu za Glazbenu kulturu i odjelu za Solo-pjevanje u klasi N. PuttarGold. Pohađala je seminare komorne glazbe kod Hansa Müller-Hausera. Usavršava se kod Ruže Pospiš-Baldani i Branke Stilinović. U Zagrebačkoj i Osječkoj Operi ostvarila je više zapaženih solističkih uloga. Surađuje sa renomiranim dirigentima i orkestrima (Zagrebačka Filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a , Hrvatski komorni orkestar, Zagrebački kvartet i dr.), te sudjeluje u nizu praizvedbi. Snimala je za radio i TV te ostvarila brojna gostovanja diljem Hrvatske, Europe i SAD-a. Priređuje recitale sa različitim programima. Članica je "Hrvatskog društva glazbenih umjetnika". Dobitnica je "Rektorske nagrade". Matija Meić (vidi str. 70) Varaždinski komorni orkestar danas nastavlja višegodišnju tradiciju komornog i orkestralnog muziciranja u Varaždinu, osobito jaku pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon što je dekretom ukinut rad ondašnjeg kazališnog orkestra, Varaždin je tridesetak godina bio bez vlastitog orkestralnog ansambla, da bi se tek u samostalnoj Hrvatskoj konačno ostvarila zamisao o orkestru kao posebnom i trajnom čimbeniku kulturnog života grada. Zasluga je to mnogih Varaždinaca, posebno profesionalnih glazbenika-gudača, članova najuglednijih zagrebačkih orkestara i pedagoga varaždinske glazbene škole. Kapitalna djelatnost orkestra je ciklus od pet premijernih koncerata u koncertnoj dvorani HNKa u Varaždinu (upravo je započela 18. sezona), kao i redovito sudjelovanje na Varaždinskim baroknim večerima. Orkestar ujedno nastupa i diljem Hrvatske: Zagreb, Dubrovnik, Split, Zadar, Opatija, Osijek, Karlovac, Čakovec... Gostovao je u Sloveniji, Njemačkoj te Bosni i Hercegovini. Uz to orkestar je s maestrom Pavlom Dešpaljem snimio i tri CD-a: Serenade Dvoraka i Suka (1998.), Nokturno (2001.) i Souvenir i Serenada (2005.). U povodu desete obljetnice, u svibnju 2004. godine izdana je monografija "Varaždinski komorni orkestar (1994.-2004.)" s prigodnim CDom na kojemu su fragmenti izvedbi s koncerata u tom razdoblju.

48 | Srijeda, 28. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 48

19.3.2012 2:24:58

Iako vrlo često nastupa bez dirigenta, težeći prvenstveno kvaliteti, orkestar povremeno surađuje s dirigentima - uglednim umjetnicima: Pavle Dešpalj (ujedno i počasni član orkestra), Milan Horvat, Kazushi Ono, Marko Letonja, Vjekoslav Šutej, Uroš Lajovic, Vladimir Kranjčević, Mladen Tarbuk, Ivo Lipanović, Zoran Juranić, Ivan Repušić... Uz orkestar su kao solisti nastupali eminentni instrumentalisti i pjevači: Ruža Pospiš-Baldani, Dubravka Tomšič-Srebotnjak, Dunja Vejzović, Višnja Mažuran, Monika Leskovar, Karmen Pečar, Renata Pokupić, Radovan Vlatković, David Geringas, Valter Dešpalj, Dora Schwarzberg, Branimir Slokar, Peter Soave, Stanko Arnold, Ištvan Römer, Lovro Pogorelić, Božo Paradžik, Inva Mula... Uz stalnog koncertmajstora (Jože Haluza) Orkestar često angažira i goste-koncertmajstore: Leon Spierer, Catherine Mackintosh, Taras Pečeny, Tamara Smirnova, Aleksandar Ivić, Boro Martinić, Mario Korunić, Latica Honda-Rosenberg, Stefan Milenkovich. Orkestar je dobitnik nagrade Varaždinskih baroknih večeri ‘Ivan Lukačić’, nagrade HDGU-a ‘Milka Trnina’ kao i Plakete grada Varaždina. Za nastup na Splitskom ljetu 2008. godine dobio je nagradu ‘Judita’. Za nastup na Dubrovačkom ljetnom festivalu 2007. godine orkestar je nagrađen nagradom ‘Orlando’, a za nastup na Varaždinskim baroknim večerima nagradu ‘Jurica Murai’ za najbolju interpretaciju solista, dirigenta ili komornog ansambla.

Srijeda, 28. ožujka | 49 Programska knjizica - knjizni blok.indd 49

19.3.2012 2:24:59

OŽUJAK 2012. P

Četvrtak, 29. ožujka 2012. Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 18:00 sati

MOJ DOŽIVLJAJ MUKE izložba studenata ALU, Zagreb

odabir: profesori ALU postav: studenti ALU, Zagreb

~ Crkva sv. Marka | Trg sv. Marka 5 | u 20:00 sati

Antun Tomislav Šaban:

GOLGOTA praizvedba (tekst S. S. Kranjčević)

izvodi: Oratorijski zbor crkve sv. Marka orgulje: Pavao Mašić dirigent: Jurica Petar Petrač

Programska knjizica - knjizni blok.indd 50

19.3.2012 2:24:59

Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 18:00 sati

MOJ DOŽIVLJAJ MUKE izložba studenata ALU, Zagreb

odabir: profesori ALU postav: studenti ALU, Zagreb "Moj križ svejedno gori..." naslov je izložbe studenata iz 2000. godine u sklopu Pasionske baštine. Križ je još uvijek tu i dalje plamti, daje svjetlo i snagu, nadu i putokaz. Snažna odjeka, posebno sada, u ovo nemirno i nesigurno doba kada dobiva novo značenje i otvara nove spoznaje; kao trajni simbol i podsjetnik, kao poziv na promišljanje i stvaranje. To je ishodište za temeljna pitanja i odgovore za svako ljudsko biće, osobito za mladog čovjeka i umjetnika, koji je na početku svog životnog i stvaralačkog puta. Unatoč tome što je vrijeme ponekad nesklono tradiciji i kršćanskim vrijednostima ili možda upravo zbog toga, postoji potreba i htijenje za tim temama i njihovim doživljajem i oblikovanjem u glazbi, književnosti, likovnosti. Time se otvara prostor za ponovni dijalog i mogućnost novih shvaćanja i interpretacija sakralnog. Pouzdanje u Svevišnjeg i Četvrtak, 29. ožujka | 51 Programska knjizica - knjizni blok.indd 51

19.3.2012 2:25:01

njegovo nadahnuće i snagu za (s)trpljenje i življenje daju poticaj umjetnosti i kreativnosti. Iako vezana uz korizmeno i Uskrsno vrijeme, Pasionska baština ne priziva deklarativno i prigodno djelovanje i predstavljanje stvaralaštva u vrijeme blagdana, ona uvijek iznova potiče i poziva na istinsko promišljanje i osvještavanje sakralnosti i velikih tema Kristova puta. Pri tome ih nastoji povezati i prepoznati i u suvremenim stremljenjima, i u osobnim, životnim i društvenim teškoćama. Kristova Pasija i sveljudska patnja, kao i Uskrsnuće i objava svjetla u tmini uvijek je aktualna tema, sveprisutan motiv i nadahnuće. Ksenija Baronica

~ Crkva sv. Marka | Trg sv. Marka 5 | u 20:00 sati

Antun Tomislav Šaban:

GOLGOTA praizvedba (tekst S. S. Kranjčević)

izvodi: oratorijski zbor crkve sv. Marka orgulje: Pavao Mašić dirigent: Jurica Petar Petrač P r o g r a m :

Olivier Messiaen: Les ténèbres, iz Livre du Saint Sacrement Tomás Luis de Victoria: Izbor respozorija iz Officium Hebdomadae Sanctae: Amicus meus (IV) Eram quasi agnus (VII) Seniores populi (IX)

Orlando Gibbons: Fantasia in a

52 | Četvrtak, 29. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 52

19.3.2012 2:25:03

Tomás Luis de Victoria: Izbor respozorija iz Officium Hebdomadae Sanctae: Tamquam ad latronem (IV) Tradiderunt me (VII)

Olivier Messiaen: Prière après la Communion, iz Livre du Saint Sacrement

Tomás Luis de Victoria: Izbor respozorija iz Officium Hebdomadae Sanctae: Recessit pastor noster (IV)

Olivier Messiaen: Jésus accepte la souffrance, iz La Nativité du Seigneur

Antun Tomislav Šaban: Golgota, praizvedba Tijekom 2010. godine sam nakon 12 godina ponovo skladao djela na literarne tekstove. Radi se o mom ciklusu "Za jednom kapi čistoga života", u kojem sam uglazbio poeziju Gustava Krkleca, Side Košutić, Vjekoslava Majera i Jure Stubičanca za pjevače uz pratnju jazz orkestra. Ono što mi je pričinilo najveće zadovoljstvo u tom opsežnom i slojevitom poslu bila je ona početna faza rada, kad sam u najdoslovnijem smislu uglazbljivao riječi, stihove i misli drugih ljudi: velikana pisane riječi koji su podarili hrvatskoj kulturi neke od najvrijednijih i najljepših literarnih uradaka. Dotad je moj skladateljski opus za ljudski glas bio vrlo skroman i, uz neke vježbe sa studija, svodio se samo na djelo "Vokalmusik" za mješoviti zbor a cappela, na njemački tekst, nastalo u svrhu diplomskog ispita. To ponovo otkriveno zadovoljstvo i izazov jedne od temeljnih skladateljskih disciplina (a usuđujem se i neskromno dodati : koje je kod spomenutog ciklusa rezultiralo i vrlo lijepim rezultatima) motiviralo me da se angažiram oko budućih skladateljskih projekata u kojima bih se ponovo upustio u uglazbljivanje teksta. Nakon što je tijekom 2011. godine nastala jedna pjesma za mušku klapu, kao naručen mi je došao prijedlog umjetničkog direktora "Pasionske baštine" Joze Čikeša da napravim djelo za zbor koje bi se praizvelo u sklopu te vrijedne manifestacije 2012. godine. Osim što se radi o vokalnom djelu, pasionsku te-

Četvrtak, 29. ožujka | 53 Programska knjizica - knjizni blok.indd 53

19.3.2012 7:33:32

matiku sam doživio kao posebnu priliku i motivaciju da napišem svoje prvo sakralno djelo, pa sam prijedlog s veseljem prihvatio. Nakon duljeg istraživanja odabrao sam pjesmu "Golgota" velikog S. S. Kranjčevića, koja me dojmila svojom snagom ali i logikom, nekom neobičnom lakoćom kojom teče taj tmurni i teški tekst, koji mi se odmah svojom formom i opsegom učinio prikladnim za djelo kakvo sam zamislio. Odlučio sam uz mješoviti zbor u djelo uključiti i orgulje koje bi osim podrške pjevačima imale i ulogu kraćim instrumentalnim međuigrama povezivati ili pripremati glazbeno kontrastne dijelove. Članovi zbora "Cantores Sancti Marci" s dirigentom Juricom Petrom Petračem nekoliko mjeseci ranije su vrlo lijepo izveli moje dotad jedino zborsko djelo "Vokalmusik", pa nisam dvojio da su upravo oni ti koji bi trebali praizvesti moju novu skladbu. Antun Tomislav Šaban Antun Tomislav Šaban (Zagreb, 1971.) školovao se u Zagrebu, Miamiju i u Beču, gdje 1998. završava studij kompozicije. Od 2001. godine djeluje kao Glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i kao umjetnički ravnatelj jazz projekata HDS-a. U tom svojstvu organizirao je preko 150 koncerata koji su uključivali glazbenike u rasponu od svjetskih zvijezda do mladih nada, te razne crossover projekte. Obnašao je dužnost potpredsjednika Instituta hrvatske glazbene industrije (IHGI), te predsjednika Izvršnog odbora nagrade Porin. Član je upravnog odbora European Composers’ Foruma od utemeljenja te organizacije, koja okuplja europske skladatelje ozbiljne glazbe. Također je član European Composers and Songwriters Alliance (ECSA), lobističkog tijela u Bruxellesu koje promovira interese glazbenih stvaralaca u okviru europske kreativne industrije. Djela su mu izvodili ugledni orkestri, ansambli i solisti u Hrvatskoj i u svijetu, između ostalih: Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar HRT, Ensemble Modern, Jazz orkestar Slovenskog radija, Big band HRT, te niz uglednih solista. Za svoj umjetnički rad nagrađen je većim brojem nacionalnih i međunarodnih priznanja (Nagrada fonda "Stjepan Šulek", Nagrada "Miroslav Sedak Benčić" Hrvatskog društva skladatelja, diskografska nagrada "Porin") i druge. Uz svoj skladateljski opus realizirao je i niz obrada, prerada i aranžmana. Njegova transkripcija Vivaldijevih Četiri godišnjih doba za dva klavira objavljena je na CD izdanju diskografske tvrtke EMI Classics, koje je dospjelo među najprodavanije albume ozbiljne glazbe u više europskih država.

54 | Četvrtak, 29. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 54

19.3.2012 7:33:32

Oratorijski zbor crkve sv. Marka, osnovan 1988. godine, nastavlja tradiciju istog zbora osnovanog 1920. godine. Zbor je dosad održao preko 2500 javnih i koncertnih nastupa. Čini ga trenutno dvadesetak pjevača, a među najvažnija dostignuća u zadnjih dvadesetak godina ubrajaju se izvedbe misterija Majka Božja Kamenitihvrata Božidara Širole (za koju su primili Nagradu Grada Zagreba 1994. godine) te opere jednočinke Božićne priče Rudolfa Matza (1996.) kao i snimanje Hrvatskih božićnih i uskršnjih pjesama pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića. Zbor je osvojio prve i druge nagrade na različitim nacionalnim (Zagreb, Split, Novi Vinodolski), kao i međunarodnim natjecanjima (Zadar, Neerpelt, Lagodi Garda). Dosad je gostovao u Austriji, Italiji, Belgiji, Luksemburgu, Sloveniji, Irskoj, Crnoj Gori, Njemačkoj, Mađarskoj, Švedskoj i Norveškoj, kao i diljem Hrvatske na Varaždinskim baroknim večerima, Večerima u sv. Donatu, Muzičkom biennalu Zagreb, Dubrovačkim ljetnim igrama itd. Nastupao je i snimao za Hrvatsku televiziju, Hrvatski radio, Hrvatski katolički radio i Irski radio te uz razne hrvatske i strane priznate orkestre. Zborom su tijekom njegove povijesti ravnali istaknuti hrvatski zborovođe i glazbenici Rikard Rosskamp, Mladen Pozajić, Franjo Dugan, Čedomil Dugan, Mladen Stahuljak, Vladimir Kranjčević, Ivan Repušić, Tomislav Fačini i Matija Fortuna. U prosincu prošle godine Zbor je obilježio devedesetu obljetnicu od utemeljenja Oratorijskog zbora. Početkom 2011. godine glazbeni je voditelj Oratorijskog zbora crkve sv. Marka CantoresSanctiMarci preuzima Jurica Petar Petrač. Jurica Petar Petrač (Zagreb, 1985.) nakon završene srednje glazbene škole Blagoja Berse upisuje studij Glazbene teorije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu diplomiravši u veljači 2009. godine te paralelno upisuje studij Povijesti umjetnosti i Etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sa 17 godina osniva i Mješoviti pjevački zbor Capellamiércoles, koji vodi već 8 godina i djeluje u crkvi sv. Kvirina na Pantovčaku. Od 2008. godine postaje glazbeni voditelj pjevačkog zbora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Capellajuris s kojim osvaja nagrade na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu (Zagreb, Ohrid, Prag, Split), a od 2011. glazbeni voditelj Oratorijskog zbora crkve sv. Marka u Zagrebu, Cantores Santi Marci. Profesor je glazbenih teoretskih predmeta na GŠ Blagoja Berse u Zagrebu. Pavao Mašić (vidi str. 71)

Četvrtak, 29. ožujka | 55 Programska knjizica - knjizni blok.indd 55

19.3.2012 7:33:33

OŽUJAK 2012. P

Petak, 30. ožujka 2012. Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

BLAGOSLOVLJEN GOSPODIN BOG IZRAELOV korizmeno-uskrsni napjevi Vranjica i Kaštel Lukšića

izvode: Vokalni sastav Chorus Cantores, Vranjic pučki pjevači "Sv. Cecilije", Kaštel Lukšić odabir: Milivoj Rilov, Nediljko Kovačev, Joško Ćaleta

Programska knjizica - knjizni blok.indd 56

19.3.2012 2:25:05

P r o g r a m :

Iz dubine vapijem (sprovodni psalam) - Vranjic Pomiluj mene Bože (pokornički psalam) – K. Lukšić Gospodine, smiluj se (korizmena misa) – K. Lukšić Pomiluj mene Bože (Veliki četvrtak, prilikom pokrivanja oltara) – K. Lukšić Prosti mi Gospodine (štenje za mrtve) – Vranjic

Tužaljka Jeremije proroka (korizmeno vrijeme) – Vranjic

Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov (korizmeni napjev) – K. Lukšić Prosti moj Bože (korizmeni napjev) – K. Lukšić Puna tuge Majka staše (križni put) – Vranjic

Braćo, brata sprovodimo

Oče,

(sprovodni napjev za bratime) Poslanica Hebrejima (korizmeni napjev) Svet (korizmena misa) Jaganjče Božji (korizmena misa) nebeski Bože (litanije na put križa, Cvjetnica)

– – – – –

Vranjic K. Lukšić K. Lukšić K. Lukšić Vranjic

– – – – – – -

K. Lukšić Vranjic Vranjic K. Lukšić zajedno zajedno zajedno

Slava, čast i hvala Ti

(himan Kristu Kralju, Cvjetnica) Dan večere (Veliki četvrtak) Muka po Mateju (Veliki petak) Gospodina mučenje (procesija na Veliki petak) Evo drvo križa (Veliki petak) Puče moj (prijekori) Ispovidajte se (Veliki petak, kraj obreda)

Petak, 30. ožujka | 57 Programska knjizica - knjizni blok.indd 57

19.3.2012 2:25:09

Vokalni sastav Chorus Cantores osnovan je 1998. i član je KUD-a "Don Frane Bulić" iz Vranjica kod Solina. Većina pjevača glazbenog sastava istovremeno su istaknuti pjevači crkvenog pjevačkog zbora župe sv.Martina iz Vranjica, zbora čije se ime spominje krajem 19. stoljeća. U svom repertoaru njeguju crkvene pučke napjeve s područja Vranjica, kompozicije duhovnog karaktera, tradicijske dalmatinske (klapske) i domoljubne pjesme. Posebno zanimljivi su napjevi korizmenog i Velikotjednog ciklusa koje pjevači izvode tijekom crkvenih obreda ali isto tako i u koncertnim izvedbama. Pjevači ovog sastava rado se odazivaju pjevati i na pogrebima svojih Vranjičana, gdje izvode pjesme pokojničkog obreda vranjičke bratovštine. U svom trinaest godišnjem djelovanju, Chorus Cantores je nastupao diljem Hrvatske, kao i u inozemstvu (Njemačka, Crna Gora). Od osnutka pa sve do 2010. godine sastav je djelovao pod vodstvom nedavno preminulog maestra Ljube Stipišića Delmate, a 2010. godine voditeljsku palicu preuzima prof. Milivoj Rilov. Članovi vokalnog sastava su: - prvi tenori: Damir Jurić i Joško Jurić - drugi tenori: Boris Jurić, Joško Poljak, Ljubo Jurić i Ljubo Lalić - baritoni: Jure Benić i Blaž Mikelić - basi: Vitomir Mikelić, Špiro Bilić, Mate Jurić i Ante Nikolić

58 | Petak, 30. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 58

19.3.2012 2:25:15

Pučki pivači "Sv. Cecilije" dolaze iz Kaštel Lukšića a dijelom su župnog mješovitog pjevačkog zbora župe Uznesenja Blažene Djevice Marije. U okviru spomenute župe, pjevačko društvo "Sv. Cecilija" osnovano je koncem 19. stoljeća te utemeljeno pravilnikom prema kojem su do II. Svjetskog rata u zboru pjevali isključivo muškarci. Današnji pučki pivači baštine njihove napjeve koji se prenose na uho s generacije na generaciju. To je i razlogom da njihovo pjevanje zvuči sasvim arhaično; napjev obično započinje jedan od istaknutih pjevača kojemu se u drugom retku pridružuju ostali pjevači pjevajući u glas (homofono), zajednički izgovarajući (pjevajući) tekst napjeva. Ovakav način glazbene izvedbe podsjeća na prve, jednostavne oblike klapskog pjevanja. Mlađim se generacijama pjevača prenose i melodije, načini ornamentiranja, tempa i ritmički obrasci izgovorenog teksta. Osim pjevanja u župnom mješovitom zboru, pučki pivači samostalno participiraju na pogrebima vjernika, osmini Dušnog dana, te u korizmi počevši od Pepelnice pa do Velikog petka. Posebno svečano ostalo je njihovo pjevanje tijekom korizme i obreda Velikog tjedna. Sadašnji sastav je kao i u prošlosti, muški sastav, čiji su članovi različite životne dobi kao i različitih životnih opredjeljenja – od težaka do intelektualaca. Danas, pučke pivače "Sv. Cecilije" vodi Nedjeljko (Nedo) Kovačev, koji je tu odgovornu i časnu dužnost naslijedio od dugogodišnjeg voditelja i najstarijeg pivača, osamdesetdvogodišnjeg Ivana Burića. Sastav Pučkih pivača "Sv. Cecilije" čine: - 1. tenori: Fabjan Šimera, Svetin Biliškov, Ante Maras, Ivan Relja - 2. tenori: Ivan Burić, Marin Grgantov, Jozo Grgantov, Jure Tomaš, Ivan Burić, Slavko Ercegović, Ivica Rebernik, Nedo Kovačev - bas-baritoni: Ivan Stipčević, Joško Burić, Ivo Rodin, Marko Sabljić, Anton Livaković, Šime Novak

Petak, 30. ožujka | 59 Programska knjizica - knjizni blok.indd 59

19.3.2012 2:25:16

OŽUJAK 2012. P

Subota, 31. ožujka 2012. Galerija Zvonimir | Bauerova 33 | u 12:00 sati

OTKUPITELJ SVIJETA izložba

Marija Gagić Đaković, Marijan Glavnik, Željko Palčić odabir: Stanko Špoljarić postav: Zrinka Pillauer Marić

~ Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | u 20:00 sati

O, ISUSE DAJ MI SUZE

korizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke izvodi: umjetnički voditelj: zapis i glazbena obrada: dirigent:

Programska knjizica - knjizni blok.indd 60

Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO Ivan Ivančan, ml. Krunoslav Šokac, Dražen Kurilovčan Dražen Kurilovčan

19.3.2012 2:25:17

Galerija Zvonimir | Bauerova 33 | u 12:00 sati

OTKUPITELJ SVIJETA izložba

Marija Gagić Đaković, Marijan Glavnik, Željko Palčić

Marija Gagić - Đaković, Otkupitelj svijeta, 2001.

odabir: Stanko Špoljarić postav: Zrinka Pillauer Marić Marija Gagić Đaković, rođena u Zagrebu, hrvatska slikarica i grafičarka. Od 1976. godine ima status samostalnog likovnog umjetnika - član je Zajednice umjetnika Hrvatske (ZUH), Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) i Zadruge likovnih umjetnika "Likum". Osim primijenjenom umjetnošću – obrada stakla, kazališni plakati, dia grafike za kazališne scenografije, stručni crteži i ilustracije za medicinske udžbenike – bavi se grafikom i slikarstvom inspiriranim sakralnim temama. Do sada izlagala na više samostalnih i skupnih izložbi u domovini i inozemstvu: - Zagreb, Sisak, Novska, Nova Gradiška, Cernik, Gospić, Vrbovec, Zelina, Vukovar, Split - Pariz (Francuska), Vicenza, Tiene (Italija), Eisenstadt (Austrija), Toronto (Kanada), NewYork (SAD). Za katoličku crkvu st. Laurentius u Drammenu (Norveška) izradila je veliki oltarni triptih postavljen 2010. godine. Samostalne izložbe: 24 u domovini 2 u inozemstvu Skupne izložbe: 20 u domovini 5 u inozemstvu Subota, 31. ožujka | 61 Programska knjizica - knjizni blok.indd 61

19.3.2012 2:25:18

Marijan Glavnik, Riblje drvo

Marijan Glavnik rođen je 1950. godine u Virju, u tradicionalnoj obrtničkoj stolarskoj obitelji. Tu pohađa osnovnu školu, školu primjenjenih umjetnosti u Zagrebu (1970.), a Akademiju likovnih umjetnosti završava u Zagrebu (1976.). Prvi profesor mu je Želimir Janeš, a potom Ivan Sabolić kod kojeg polazi majstorsku radionicu. Od 1977. godine djelujući pedagoški i aranžerski živi u Sisku. Odlučivši se za poziv samostalnog umjetnika 1984. godine otvara javni, stvaralačko-izložbeni atelier koji djeluje do danas. Značajni sakralni projekti: 1994. Crkva sv. Josipa Radnika u Galdovu - 14 postaja Križnog puta (reljef-drvo) 80x60 cm. Dvije oltarne pale (reljef-drvo) 240x100 cm. 1995. Crkva sv. Mihaela u Crncu - 14 postaja Križnog puta 80x60 cm. Za istu crkvu izrađuje četiri Vitraja ukupne površine cca 8 m2. 1998. u samostanu sv. Frane u Splitu uređuje samostansku kapelicu. Izrađuje oltar u drvu s inkrustacijama keramike, oltarnu palu (reljef, komb. tehnika 240x140 cm), 14 postaja Križnog puta u komb. tehnici. 1999. uređuje kapelicu u samostanu sestara dominikanki u Virju, gdje izrađuje vitraje, oltar i oltarnu palu sv. Dominika (komb. tehnika 120x100 cm). 2001. na gradskom groblju Viktorovac u Sisku realizira skulpturu "Središnji križ" izliven u bijelom betonu (dim. 510x220 cm). 2006. ispred samostanske srkve sv. Frane u Cresu ljeva u bronci dvometarsku skulpturu o. Placidu Corteseu franjevcu konventualcu. 2009. ispred crkve sv. Josipa Radnika u Galdovu postavlja skulpturu sv. Josipa Radnika odlivenu u bronci (dim. cca 200 cm). 2010. uređuje samostansku kapelicu u Molvama sa značajnom oltarnom palom komb. tehn. 120x180 cm). 2011. ispred samostana u Molvama postavlja brončanu skulpturu "Uznesenja bl. djevice Marije". Samostalne izložbe: 27 u domovini 7 u inozemstvu Skupne izložbe: 35 u domovini 10 u inozemstvu

62 | Subota, 31. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 62

19.3.2012 2:25:21

Željko Palčić rođen je1951. godine u Klinča selu kraj Zagreba. Završio je Obrtničku školu u Zagrebu. Osamdesetih se počinje baviti umjetničkim stvaralaštvom. Od samog početka drvo mu je najomiljeniji materijal u kojem realizira većinu radova. Reljefe i skulpture izrađuje u što različitijim vrstama drva, a furnire za svoje intarzije izrađuje sam. Često se bavi motivima sakralne tematike (prikazi Kristove muke, posljednja večera, Golgota, raspela...). Proučava rad Ive Dulčića čiji ga je Križni put crtan ugljenom inspirirao za stvaranje istoimenog ciklusa intarzija. Izrađen od furnira kruške, oraha, jasena, javora, trešnje, rogača, planike, bazge, višnje, sekvoje, marelice, jabuke, duda, graba, ebanovine, šljive...vjerno dočarava prikazane scene. U tehnici intarzije nastaju i ciklusi Ilirski preporod, Šah, ali i prvi radovi Zagrebačke vedute. Temom voljenog grada bavi se i u stvaranju ciklusa male plastike Zagreb u malom koji ga uvodi u sve češće bavljenje profanim temama. Ciklusi Lojtre, Kiša, Šah, Personiﬁkacije samo su neki od bogatog kiparskog opusa. Bavi se restauracijom namještaja (reljefni ormarić Hermana Bollea, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu) i dizajnom namještaja. Izradio je vitrine za muzej Pravoslavne crkve u Zagrebu. Tijekom svog dugogodišnjeg umjetničkog rada surađuje sa brojnim umjetnicima (Krunoslav Stojanovski, Vladimir Meglić, Damir Sokić, Denis Krašković, Igor Grubić...). Izlagao je: 1998. Dom HDLU, Zagreb, Pasionska baština/ "Golgota" 2004. Galerija Vladimir Filakovac (sa Vladimirom Meglićem), Zagreb/"Personifikacije" 2002. Crkva Kraljice svete krunice, Zagreb/ "Raspelo" Željko Palčić , Put križa

Subota, 31. ožujka | 63 Programska knjizica - knjizni blok.indd 63

19.3.2012 2:25:22

~ Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | u 20:00 sati

O, ISUSE DAJ MI SUZE

korizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke izvodi: umjetnički voditelj: zapis i glazbena obrada: dirigent:

Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO Ivan Ivančan, ml. Krunoslav Šokac, Dražen Kurilovčan Dražen Kurilovčan

P r o g r a m : 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Oslobod’ me Bože Gospin plač Sveta Djevo Marijo Amo sad grišnici Gorko cvili Marija Pozdravit dođosmo svetog križa

I. JADIKOVANJE PROROKA JEREMIJE, Velika srijeda 7. Marija pod križem stoji 8. Počivaj o moj neven 9. O žalosna Majko, sveta Divice

II. JADIKOVANJE PROROKA JEREMIJE, Veliki četvrtak 10. Tužni dan svanio 11. Kad je Isus križ nosio 12. Nebo zemlja, sve stvorenje

III. JADIKOVANJE PROROKA JEREMIJE, Veliki petak 13. 14. 15. 16.

O, puče moj Žudinski Klone od žalosti Gospa mučenika O, Isuse daj mi suze Tiha noć se evo spusti

Nosač zvuka Ansambla LADO O, Isuse daj mi suze donosi pomno odabrane korizmene napjeve zabilježene u šokačkim selima u Hrvatskoj, ali i južnoj Mađarskoj i Vojvodini. Rezultat je terenskih istraživanja

64 | Subota, 31. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 64

19.3.2012 2:25:23

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

Krunoslava Šokca u Baranji, Srijemu i Bačkoj, te Dražena Kurilovčana u Slavoniji. Bogato hrvatsko crkveno pučko pjevanje i u ovim je prostorima izniman spoj crkvene i tradicijske glazbe. Većina obrađenih napjeva pjevala se tijekom cijelog korizmenog razdoblja. Bački O, puče moj ti Žudinski pjevao se samo na Veliki petak, uz obred ljubljenja križa, a tužaljka, Jadikovanje proroka Jeremije, zabilježena u Baranji, na Večernjicama Velike Nedilje, na Veliku sridu, Veliki četvrtak i Veliki petak. Iako je kazivačicama u Srijemu i Bačkoj bilo poznato da su se Lamentacije, odnosno Jadikovanja proroka Jeremije nekoć pjevala, samo su ga se Šokice iz Semartina u mađarskom dijelu Baranje prisjetile u cijelosti. Lamentacije je zazivom započinjao svećenik, a nastavljao pjevati puk. Jadikovanja se sastoje od Pisama žalosnica i Odgovora, koji čine jednu melodijsku cjelinu. Svako Jadikovanje (Velika srida, Veliki četvrtak i Veliki petak) sastoji se od više ovakvih cjelina. Za vrijeme pjevanja Lamentacija gasile su se, simbolički, jedna za drugom, 12 žutih svijeća. One predstavljaju apostole koji su napustili Isusa na Njegovom putu prema Kalvariji i smrti na križu. Udaranje po klupama po završetku Jadikovanja dočarava trešnju zemlje u času kada je Spasitelj "predao duh svoj u ruke Očeve". Posebno mjesto u pučkim pobožnostima korizmenog razdoblja, osobito u Slavoniji i Srijemu, zauzimalo je pjevanje Gospinog plača. Tužaljke su to u kojima je jednostavnim osmeračkim stihovima opjevana Kristova muka i smrt. Bogorodica je prikazana kao majka koja oplakuje stradanje i smrt svog djeteta. Najstariji zabilježeni tekst Gospinog plača nalazimo u srednjovjekovnoj glagoljskoj literaturi, odnosno u hrvatSubota, 31. ožujka | 65 Programska knjizica - knjizni blok.indd 65

19.3.2012 2:25:23

skoglagoljskom Pariškom zborniku nastalom u Splitu oko 1380. godine. Zahvaljujući franjevcima i njihovom kulturnom i prosvjetiteljskom djelovanju spjev Gospin plač iz južnih hrvatskih krajeva dolazi u Slavoniju. Prvi tiskani Gospin plač u slavonskoj književnosti, Plač Blažene Divice Marije, objavljen je 1726. u Budimu u molitveniku Cvitak pokornih. Pučki napjevi Gospinog plača u Slavoniji su raznoliki. Ponekad su melodije potpuno različite, a ponekad se radi o istom napjevu s većim ili manjim melodijskim promjenama. Zajednički im je tipičan prizvuk, karakterističan kolorit, melodija malog opsega i jednostavni melodijski pomaci. Tekstovi većine napjeva objavljeni su u Vincu, pjesmarici i molitveniku, izdanom prvi puta 1827. godine. Vinac ili Vienac u svojih je 20-ak izdanja bio iznimno raširen i općeprihvaćen među katoličkim pukom u Đakovačko-srijemskoj biskupiji, danas nadbiskupiji. Bio je toliko omiljen, da je postao sinonim za pjesmaricu, molitvenik, a u upotrebi je i danas. Jedinstveni su i osobito dirljivi korizmeni napjevi iz Baranje, s djelomično dijaloškom formom, u kojima se Isus obraća puku (Amo sad grišnici), a Marija svome raspetome sinu (Marija pod križem stoji). Jednako su potresne i Pisme korizmene od Blažene Divice Marije u kojima je Kristov put do Golgote, muka, razapinjanje i umiranje na križu viđeno okom ožalošćene, uplakane, bespomoćne Majke: Marija pod križem stoji, u gorkoj žalosti, Na smrt Sinka jedinoga, gledajući cvili: O moj Sinko poljubljeni, o veselje moje, Koliko visiš visoko, Isuse od mene? Ne može te Majka tužna, Sinko, dokučiti, Nada mnom Umirajućem ne mogu pomoći. Duboko proživljena Kristova muka i smrt na križu i pretrpljena Majčina bol stvorili su neponovljive oblike narodnog, sakralnog, glazbenog izričaja među Šokcima u Slavoniji, Baranji, Bačkoj i Srijemu. Zahvaljujemo kazivačima/pjevačima iz Baranjskog Petrovog Sela, Torjanaca, Semartina, Bačkog Brega, Lipovca, Rokovaca i Andrijaševaca. Krunoslav Šokac Krunoslav Šokac, iz Baranjskog Petrovog Sela, rođen je u Osijeku 1978. Diplomirao etnologiju i povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Od 1997. zaposlen je u Ansamblu LADO kao plesač-pjevač solista. Član je Hrvatskog etnološkog društva i stručnih prosudbenih komisija na smotrama folklornog stvaralaštva. Voditelj je i suradnik brojnih amaterskih folklornih skupina. Surađuje i sa Međunarodnim centrom za usluge u kulturi - Posudionicom i radionicom narodnih nošnji

66 | Subota, 31. ožujka Programska knjizica - knjizni blok.indd 66

19.3.2012 2:25:23

iz Zagreba, te Udrugom Pasionska baština. Bavi se sakupljačkim radom i terenskim istraživanjem tradicijske materijalne i duhovne baštine, posebice na području rodne Baranje, Slavonije i Srijema. Autor je nekoliko stručnih radova o tradicijskom odijevanju u panonskom području, kao i brojnih koreografija, od kojih se posebno ističu Ej, sviraj Pavo - pjesme i plesovi Baranje te pjesme i plesovi iz Bizovca - Bizovačkim sokacima, u izvedbi Ansambla LADO. Dražen Kurilovčan (Zagreb, 1969.) završio je Muzičku akademiju u Zagrebu. Od 1991. djeluje kao plesač i pjevač u Ansamblu LADO gdje od 1998. obnaša dužnost voditelja zbora, a od 2008. glazbenog voditelja – dirigenta. U Ansamblu se posebno isticao u zahtjevnim solističkim pjevačkim zadacima (Evanđelist u Kalvariji Ljube Stipišića) te kao dirigent brojnih božićnih i korizmenih koncerata. Autor je obrada mnogih djela iz područja crkvene pučke glazbe. Za album korizmenih napjeva sjeverozapadne Hrvatske Raspelo (u izvedbi Ansambla LADO) dobio je 2003. godine nagradu Porin u kategoriji najbolji album duhovne glazbe. Glazbeni je voditelj i suradnik niza folklornih amaterskih skupina. Od srednjoškolskih dana intenzivno se bavi sakupljačkim radom posebno na području Velike Gorice i Turopolja, te intenzivno djeluje u društvenom i duhovnom životu svoga kraja. Stručni je suradnik Hrvatskog sabora kulture za područje folkornog pjevanja. Za Udrugu dirigenata Hrvatske i za Agenciju za odgoj i obrazovanje održava niz seminara i radionica iz područja hrvatskog tradicijskog pjevanja. Orguljaš je župe Navještenja BDM u Velikoj Gorici. Trenutno pohađa stručno usavršavanje iz zborskog dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO osnovan je 1949. godine u Zagrebu kao državni profesionalni folklorni ansambl. Osnovna značajka umjetničkog djelovanja Ansambla je uvažavanje autentične narodne umjetnosti. Raznolikost hrvatskog plesnog folklora prati isto takvo bogatstvo glazbenog izraza, vokalnog i instrumentalnog i Lado mu od svojih početaka pridaje izuzetnu pažnju. Bogato glazbeno nasljeđe i stečeno iskustvo zabilježeno je na brojnim nosačima zvuka. Stalno proširivanje plesnog folklornog repertoara prati i zanimanje za glazbenu tradiciju. 1990. započet je projekt Crkvene godine u hrvatskom pučkom kazivanju, čime je Lado krenuo u sustavno istraživanje hrvatske sakralne glazbe pučke provenijencije, dotada gotovo potpuno zanemarene, potisnute i zaboravljene. Interes su isprva bile božićne pjesme, a zatim trikraljski i uskršnji ciklus. Sakralni repertoar izbrusio je dokraja značajne vokalne i instrumentalne vrijednosti Ansambla i osposobilo ga za izvođenje većih tematskih i kompozicijskih cjelina.

Subota, 31. ožujka | 67 Programska knjizica - knjizni blok.indd 67

19.3.2012 2:25:23

TRAVANJ 2012. P

N 1

Zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

Nedjelja, 1. travnja 2012. Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Maurice Duruflé:

REQUIEM za soliste, zbor i orgulje, op 9

izvode: Zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Matija Meić, bariton solist Zagrebačkih dječaka, mezzosopran Pavle Zajcev, violončelo Pavao Mašić, orgulje dirigent: Jasenka Ostojić Radiković

Programska knjizica - knjizni blok.indd 68

19.3.2012 2:25:24

P r o g r a m :

Gabriel Fauré: Cantique de Jean Racine, op.11 Maurice Duruflé: Requiem, za soliste, zbor i orgulje, op 9 Requiem op. 9 francuskog skladatelja, orguljaša i pedagoga Mauricea Duruflea nastao je 1947. godine. Uz autorove orkestracije za gudački te simfonijski orkestar, jednako je izvođena i ova verzija, za soliste, zbor i orgulje. U devet stavaka, koji su svoju inspiraciju našli u gregorijanskim koralima, zastupljeni su solisti mezzo sopran i bariton, te violončelo solo kao moguć atraktivan dodatak. Maurice Duruflé (11. 1. 1902.-16. 6. 1986.), francuski skladatelj, orguljaš i pedagog. Godine 1912. postaje korski pjevač u katedralnom zboru u Rouenu gdje studira glasovir i orgulje. Sa 17 godina seli se u Pariz gdje privatno pohađa satove sviranje orgulja kod Charles Tournemirea. Godine 1927. Duruflé je diplomirao orgulje, harmonij i klavir na konzervatoriju u Parizu, a 1929. postaje orguljaš St-Ettienne du Mont u Parizu, te na tom položaju ostaje do kraja života. Od 1943. do 1970. radio je kao profesror orgulja na konzervatorju u Parizu. Godine 1947 napisao je svoje najpoznatije djelo: Requiem op. 9, za soliste, zbor, orgulje i orkestar. U svom radu Duruflé je bio vrlo kritičan, te je često uređivao i mjenjao dijelove svojih kompozicija nakon objavljivanja, tako da je njegova glazba dovedena do savršenstva, i danas je vrlo cijenjena, a posebno ona orguljska. Umro je u Louveciennesu kod Pariza 1986. god. u dobi od 84. godine. Djelujući od samog osnutka Akademije (1921.), Zbor Muzičke akademije u Zagrebu okuplja studente svih odsjeka i svih studijskih godina i predstavlja reprezentativni izvođački korpus ove institucije. Okušavajući se u stilski raznolikom i nimalo lakom repertoaru, s velikim je uspjehom surađivao s brojnim umjetnicima poput Slavka Zlatića, Nikše Bareze, Igora Kuljerića, Zorana Juranića, Vladimira Kranjčevića, Uroša Lajovica, Milana Horvata, Igora Gjadrova, Pavla Dešpalja, Juliana Kovatcheva, Aluna Francisa, Georga Pehlivaniana i Aleksandra Kalajdžića. Zbor se redovito predstavlja publici kompleksnim i interpretativno zahtjevnim djclima među kojima su Bachova Muka po Ivanu, Brahmsov Njemački requiem, Mendclssohnov oratorij Ilija i Paulus, Honeggerov Mol, Mahlerova Druga i Osma simfonija, Stravinskijeva Svadba, te Brittenov Ratni requiem. Od 2000. godine Zbor Muzičke akademije vodi dirigentica Jasenka Ostojić Radiković. Zbor nastavlja tradiciju izvedbi zahtjevnih vokalno-in-

Nedjelja, 1. travnja | 69 Programska knjizica - knjizni blok.indd 69

19.3.2012 2:25:25

strumentalnih djela, kao što su oratorij Carmina Burana C. Orffa, Mesija G. F. Handela, Istarske freske B. Papandopula, Prayers of Kierkegaard S. Barbera, poluscenska izvedba oratorija Jeanne d’Arc A. Honeggera, Ivan Grozni S. Prokofjeva, IX. simfonija L. van Beethovena, Requiem W. A. Mozarta, Requiem G. Verdija i dr. Vrijedno je istaći sudjelovanje Zbora Muzičke akademije u izvedbi Requiema u c – molu L. Cherubinija u Ravenni i Trstu (Italija) pod ravnanjem mo Riccarda Mutija, te u VIII. simfoniji G. Mahlera pod ravnanjem mo V. Gergieva u Ljubljani (Slovenija) i u zagrebačkoj Areni. Veliku pozornost javnosti privukle su izvedbe opera Čarobna frula W. A. Mozarta, Ljubavni napitak G. Donizettija, te projekt Carmen G. Bizeta kojim je Muzička akademija proslavila 90. obljetnicu djelovanja. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja u klasi prof. Viktorije Badrov Matija Meić (Zagreb, 1986.) upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi prof. Giorgia Suriana. Tokom školovanja osvaja prva mjesta na Državnim natjecanjima HDGPP-a (2007. i 2009.) te prvo mjesto i posebnu nagradu na Medjunarodnom takmičenju solo pjevača "Bruna Spiler" u Herceg Novom. Na Glazbenim večerima sv. Donata u Zadru pjevao je uloge Escamilla (Carmen) i Marquisa (Traviata), a u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu pjevao je uloge Levija (N. Š. Zrinski), Schaunarda (La Boheme) i Belcorea (Ljubavni napitak). Pjevao je Escamilla u produkciji opere Carmen Muzičke akademije akademske godine 2011./2012. Nastupio je kao solist u Beethovenovoj Devetoj simfoniji sa Dubrovačkim Simfonijskim orkestrom pod ravnanjem maestra Noormana Widjaje na koncertima u Dubrovniku i Mostaru. Kao solist nastupao je i sa Zagrebačkom Filharmonijom i Simfonijskim orkestrom Oružanih snaga RH. Također je honorarni član opernog ansambla HNK-Zagreb, kao i Ansambla Antiphonus i Koralista zagrebačke Katedrale gdje djeluje i kao solista. Pavle Zajcev (Zagreb, 1976.) diplomirao je 1998. na Muzičkoj akademiji u klasi Valtera Dešpalja. Usavršavao se na poslijediplomskom studiju na Muzičkoj akademiji u Baselu u klasi Ivana Monighettija (2000.2001.). Održao je brojne recitale, a kao solist nastupao je uz Zagrebačku filharmoniju, Zagrebačke soliste, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Hrvatski komorni orkestar i Varaždinski komorni orkestar. 2000. godine bio je finalist Međunarodnog violončelističkog natjecanja Antonio Janigro. Ostvario je snimke za Hrvatski radio od kojih je Koncert za violončelo Pavla Dešpalja osvojio Porina 2001. godine. Od 1997.-2002. godine svirao je u Zagrebačkom klavirskom triju s kojim je pobjedio na Tribini Darko Lukić 1998. i osvojio prvu nagradu na Međunarodnom natjecanju komorne glazbe u norveškom gradu Trondheimu 2000. godine. 70 | Nedjelja, 1. travnja Programska knjizica - knjizni blok.indd 70

19.3.2012 2:25:27

Od 2003. do 2010. godine Pavle Zajcev bio je solo violončelist Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, a od 2005. docent je za komornu glazbu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. 2011. godine upisuje studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi mo. Uroša Lajovica. Na inicijativu Hrvatske glazbene mladeži u ljeto 2011. preuzima umjetničko vodstvo novo osnovanog Komornog gudačkog orkestra kojim je dirigirao u dva navrata, u Grožnjanu i Zagrebu. Krajem 2011. godine nastupa kao dirigent i solist uz Samoborske gudače, a početkom 2012. s istim programom nastupa uz Simfonijski orkestar HRT-a s kojim ujedno snima Passacagliu Krste Odaka i Elegiju i humoresku Rudolfa Matza. Čembalist i orguljaš Pavao Mašić (Šibenik, 1980.) glazbeno obrazovanje stekao je u Zagrebu, Lausanni i Freiburgu gdje je s odličnim uspjehom diplomirao i magistrirao studije čembala i orgulja. Nakon završenih studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Višnje Mažuran i prof. Marija Penzara nastavlja poslijediplomski studij orgulja na Conservatoire et Haute École de musique u Lausanni u razredu prof. Kei Koitote poslijediplomski studij čembala na Musikhochschule u Freiburgu u klasi prof. dr. Roberta Hilla. Nositelj je prvih nagrada s međunarodnih natjecanja Grand Prix Bach de Lausanne (Švicarska 2006.) i Andrea Antico da Montona (Hrvatska, 2006.) te Nagrade Ivo Vuljević za najuspješnijeg mladog glazbenika u 2006. prema izboru Hrvatske glazbene mladeži. Posljednjih deset godina glavni je orguljaš Crkve sv. Marka u Zagrebu. Djelatnik je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u zvanju docenta. Jasenka Ostojić Radiković je studij dirigiranja i stručno usavršavanje završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Pavla Dešpalja. Tijekom studija bila je stipendistica Fonda Lovro & Lilly Matačić. Pročelnica je III. odsjeka za dirigiranje, harfu i udaraljke u zvanju izv. prof. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije: osnove vokalne tehnike, komorni zbor i dirigiranje obligatno, te vodi Zbor Muzičke akademije od 2000. godine. U suradnji s brojnim ansamblima osvaja najviše državne i međunarodne nagrade. Nastupa u zemlji i inozemstvu (Slovenija, Austrija, Italija, Bosna i Hercegovina, Velika Britanija i SAD). Praizvela je niz djela hrvatskih skladatelja. Posebno se specijalizirala za vokalnu izobrazbu pjevača mladalačke dobi. Usavršavala se kod vokalnih pedagoga u Hrvatskoj, te kod Bečkih dječaka. Stalna je dirigentica Zagrebačkih dječaka od 1994. godine. 2006. godine osniva Hrvatsko društvo Collegium pro arte pri kojem djeluju Cappella Zinka, a od 2010. godine i Cappella Odak. Predavačica je i voditeljica Seminara vokalne tehnike i rada s ansamblima na više hrvatskih institucija, te gost predavač na univerzitetima u Poljskoj, Austriji i SAD- u. Nedjelja, 1. travnja | 71 Programska knjizica - knjizni blok.indd 71

19.3.2012 2:25:27

TRAVANJ 2012. P

N 1

Ponedjeljak, 2. travnja 2012. Crkva sv. Petra | Vlaška 93 | u 20:00 sati

I TU NA KRIŽ PROPET BUDE korizmeni napjevi Moslavine

izvode: pjevači iz Obreške, Župa Uznesenja blažene Djevice Marije, Kloštar Ivanić, pjevači Župe Sv. Ivana Krstitelja, Ivanska odabir i animacija: Valentina Šepak Molnar

Programska knjizica - knjizni blok.indd 72

19.3.2012 2:25:27

P r o g r a m : 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Himan Kristu Kralju (Obreška) Počinje se strašna muka (Obreška) Stala plačuć tužna Mati (Obreška) Stala plačuć tužna Mati (Ivanska i Obreška) Marija prati Isusa (Ivanska) Češljanje čičkom – pučka pobožnost na Veliki petak (Ivanska) O, Isuse daj da pjevam (Ivanska) Cjelivat ću Gospodine (Obreška) K tebi vapim iz dubine (Obreška) O, Marijo Majko mila, sedam svetih žalosti (Ivanska) Podne (Obreška) S velikim uzbuđenjem i radošću, ponosno i skromno, po prvi puta će nam se u sklopu Pasionske baštine predstaviti dvije vokalne skupine iz Moslavine. Pučki su to pjevači u svojim župama u istočnoj i sjevernoj Moslavini. Kao i u drugim hrvatskim krajevima i u Moslavini su se kroz cijelu Korizmu pjevali napjevi koji na svoj osebujan način opisuju i oplakuju Kristovu muku i smrt. U istočnom dijelu Moslavine, za razliku od sjeverne, nije poznato snažno grleno pjevanje, nego je ono znatno nježnije i suptilnije. Obredi Križnog puta i ljubljenje Križa široko su rasprostranjeni. Osim njih, zabilježena je u Ivanskoj veoma zanimljiva pučka pobožnost na Veliki petak – uzajamno, pokorničko češljanje članova obitelji suhim čičkom.

Župa svetog Ivana Krstitelja, Ivanska Ivanska, nekadašnja Stara Čazma, nalazi se u blizini današnje Čazme. U ranom srednjem vijeku Stara Čazma (Ivanska) bila je upravno središe manjih, okolnih plemenskih župa. Nakon osnutka Nove Čazme i Kaptola 1232. godine gubi na političkom i vjerskom značenju. Do danas je ostala bitna kao sjediše župe. Nakon turskih ratova ovo je područje pripadalo župi Štefanje, a 1721. godine obnovljena je župa u Ivanskoj koja je do danas ostala sastavnim djelom čazmanskoga arhiđakonata i dekanata. Župna crkva sv. Ivana Kristitelja u Ivanskoj je tipična, jednobrodna, klasicistička građevina. Građena je u razdoblju od 1845. do 1848. godine. Na pjevalištu se nalaze pneumatske orgulje s 12 registara iz 1911. godine. Danas je Ivanska posljednja istočna župa čazmanskoga dekanata, vrlo jako vjersko i političko središte ovog djela Moslavine. Ponedjeljak, 2. travnja | 73 Programska knjizica - knjizni blok.indd 73

19.3.2012 2:25:28

Župa Uznesenja blažene Djevice Marije, Kloštar Ivanić Selo Obreška pripada župi Uznesenja blažene Djevice Marije u Kloštar Ivaniću koja ima izuzetno dugu i bogatu povijest. Zagrebački biskup Stjepan II. dao je između 1227. i 1242. godine sagraditi crkvu Blažene Djevice Marije i uz nju samostan u koji je doveo najprije redovnice sv. Norbeta, a kasnije i benediktinke. Župa u Kloštar Ivaniću prvi put se spominje 1334. godine u popisu župa čazmanskog arhiđakonata. Župna crkva Marijina Uznesenja najstarije je marijansko svetište sjeverne Hrvatske. Od 13. stoljeća u toj proštenjarskoj crkvi časti se Marija Ivanečka kao Majka milosrđa. Godine 1508. doveo je biskup Luka Baretin franjevce iz Ugarske. Boravile su ovdje i Školske sestre sv. Franje, trapisti i sestre karmelićanke koje osnivaju Karmel svete Terezije od Djeteta Isusa. Župna crkva Uznesenja blažene Djevice Marije svoj današnji izgled dobiva 1759. godine, a samostanska crkva sv. Ivana Kristitelja je u Drugom svjetskom ratu, 1944. godine, teško oštećena. Postupno je vremenom posve obnovljena. Knjižnica franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću s početka 17. stoljeća broji oko pet tisuća naslova među kojima su i tri inkunabule, farmaceutsko-madicinska literatura, te fond od 42 knjige stare kajkavske književnosti. Samostanska ljekarna djelovala je od 1728. do 1931. godine i jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. Prve orgulje samostanske crkve sv. Ivana Krstitelja datiraju iz 1678. godine. Nove su izgrađene 1737. godine i bile su u uporabi do 1944. godine, kada su zajedno s crkvom uništene. Glazbeni arhiv franjevačkog samostana vrlo je bogat što se odrazilo i na dugu i bogatu tradiciju, kako ženskog, tako i muškog pjevanja, u kloštranskoj župi. U cijeloj Moslavini, istočnoj-bijeloj i sjevernoj-crvenoj nosila se za vrijeme Korizme bijela narodna nošnja. Kod žena su to bili bijeli oplećak, suknja i fertun. Preko ramena su žene nosile vunene pletene rupce i debele kapute. Na glavama su imale povezane rupce, a na nogama visoke cipele. Muškarci su nosili platnene bijele gaće i rubaču, a preko njih duge kapute do iznad koljena, škrlak na glavi i opanke na nogama. Cijelo ruho odgovaralo je koloritom i načinom ukrašavanja skromnosti i skrušenosti korizmenog razdoblja. Valentina Šepak Molnar

74 | Ponedjeljak, 2. travnja Programska knjizica - knjizni blok.indd 74

19.3.2012 2:25:30

Valentina Šepak Molnar iz Čazme, rođena je 1978. godine u Bjelovaru. Završila Školu za klasični balet - Odjel narodnih plesova i II. opću gimnaziju u Zagrebu. Od 2000. godine zaposlena je u Ansamblu LADO kao plesač-pjevač solista. Dugi niz godina bavi se istraživačkim terenskim radom na području Moslavine. Voditeljica je i suradnica brojnih amaterskih folklornih skupina na području Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Autorica nekoliko koreografija, a jedna od njih, Lijepa moja Moslavina – pjesme i plesovi Moslavine, nalazi se, od 2009. godine, na repertoaru Ansambla LADO.

Ponedjeljak, 2. travnja | 75 Programska knjizica - knjizni blok.indd 75

19.3.2012 2:25:31

TRAVANJ 2012. P

N 1

Utorak, 3. travnja 2012. Župna dvorana sv. Blaža (bivša Kinoteka) | Kordunska 1 | u 19:30 sati

Kristina Štebih:

PISMO Z GALICIJE

kazališna predstava

izvodi: Kazališna družina "ŠTOLCER", Čakovec redatelj: Dejan Buvač

~ Samostan i crkva hercegovačkih franjevaca | Av. Gojka Šuška 2 (Dubrava) | u 19:00 sati

CRKVENO PUČKO PJEVANJE U KORIZMENO – USKRSNOM VREMENU U BOSNI I HERCEGOVINI Programska knjizica - knjizni blok.indd 76

19.3.2012 2:25:32

1. W.

A. Mozart / B. Flies: Wiegenlied solistica: Tamara Korunek

2. Richard Rodgers: The sound of music solistice: Nada Bilić i Tamara Korunek 3. Međimurska narodna Počnem

listek pisati

4. Josip Kaplan: Rožica solistica: Ivanka Kosi 5. Međimurska narodna Dej 6. Boris

mi Bože oči sokolove

Papandopulo: Zagorska

izvodi: Ženska vokalna grupa Josip Štolcer Slavenski umjetnički voditelj: prof. Senka Bašek Šamec

Kristina Štebih:

PISMO Z GALICIJE

kazališna predstava

izvodi: Kazališna družina "ŠTOLCER", Čakovec redatelj: Dejan Buvač glavne uloge: Kristina Štebih Ivica Mikolaj Dejan Buvač – Mala teca Frngo Kokoš –

Marika Đurek Joži, lik koji će možda doći lik koji dolazi ćoravi pas koji se izgubio prava i živa

pjevaju: članice Ženske vokalne grupe PZ "Josip Štolcer Slavenski" Čakovec: Senka Bašek-Šamec, Kristina Štebih i Jasmina Jambrović scenograﬁja: oblikovanje glazbe: oblikovanje svjetla i animacija: redatelj:

Kristina Štebih i Dejan Buvač Luka Mošmondor Josip Bašek Dejan Buvač Utorak, 3. travnja | 77

Programska knjizica - knjizni blok.indd 77

19.3.2012 2:25:33

O predstavi: Sa željom očuvanja narodnih običaja te izvornih dokumenata i pisama iz prošlosti došlo se do ideje postavljanja ovog komada na kazališne daske. Predstava se igra na kajkavskom dijalektu čime se htjela uprizoriti autentičnost vremena o kojem govori. Uskrs je 1917. godine Marika je još jedna u nizu žena koja iščekuje pozitivne vijesti o svom suprugu s daleke bojišnice Galicije. Đurek je još samo jedan u nizu muškaraca koji kreće na frontu. Iz Galicije stiže Jožino pismo, ali ga je teško otvoriti… Tko će otići, tko će se vratiti i na kraju tko će ostati…emocije i sudbina….ljubavna priča..ili… Predstava je proglašena najboljom predstavom u cjelini na 50. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Starom Gradu na Hvaru u svibnju 2010. godine., a dobila je i nagradu za najbolji dramski tekst – Kristina Štebih i najbolju režiju – Dejan Buvač. Istovjetne nagrade predstava je dobila i na Festivalu kazališnih amatera Međimurja u Prelogu. KAM 2010. Kao posebni gosti nastupili su s predstavom u Postojni na 49. Državnom festivalu Slovenije, te na Međunarodnom Repasage festivalu u Ubu u Srbiji. Trajanje predstave : 35 minuta Kazališna družina "Štolcer" sastavni je dio veoma afirmiranog pjevačkog zbora"Josip Štolcer Slavenski" iz Čakovca, a svi okupljeni oko ovog projekta dugogodišnji su članovi zbora. Želeći pokazati da članovi zbora uz pjevačke sposobnosti, posjeduju i sklonosti ka kazališnoj umjetnosti došlo je do ove predstave. Izvrstan tekst mlade čakovečke spisateljice Kristina Štebih, za koji je dobila i nagradu Mihovila Pavleka Miškine HSK za najbolji tekst, bio je izvrsna podloga za dobru kazališnu predstavu. Ova predstava prva je koju je ova kazališna družina postavila "na daske koje život znače". Ove godine Kazališna družina uprizorila je i predstavu Requiem za žive.

~ 78 | Utorak, 3. travnja Programska knjizica - knjizni blok.indd 78

19.3.2012 2:25:36

Samostan i crkva hercegovačkih franjevaca | Av. Gojka Šuška 2 (Dubrava) | u 19:00 sati

CRKVENO PUČKO PJEVANJE U KORIZMENO – USKRSNOM VREMENU U BOSNI I HERCEGOVINI izvode: pjevačke skupine iz Bukovice (Tomislavgrad), Kupresa, Posušja, Uzdola (Rama), Oštre Luke i Boka, Buškog blata, Rodoča (Mostar) i Gradnića (Čitluk), Kreševa, Luga i Brankovića (Žepča), Vidovica odabir i animacija: o. Zvonko Martić i Vido Bagur Pjevačke skupine iz deset zemljopisno različitih krajeva izvode liturgijske i izvanliturgijske napjeve Hrvata u Bosni i Hercegovini čije se sličnosti i različitosti osobito prikazuju kroz napjeve Gospinih plačeva. Korizmeno-uskrsne pjesme kod Hrvata u BiH su malo poznati segment tradicijske kulture i pokazuje spoj crkvenoga i svjetovnoga pjevanja. U program su uvrštene i recitirane molitvice moljene tijekom korizmeno-uskrsnoga vremena kao jedna od najčešćih osobnih pobožnih praksi među katolicima Hrvatima u Bosni i Hercegovini. P r o g r a m : Pjevačka skupina iz Bukovice u okolici Tomislavgrada

Gospin plač Pivčići pivaše Rascviljena majka staše

Utorak, 3. travnja | 79 Programska knjizica - knjizni blok.indd 79

19.3.2012 2:25:38

Pjevačka skupina iz Kupresa

Gospin plač Crkva se gradi tamjanom kadi Vrije voda vrilica kraj nje sjedi Divica Pjevačka skupina iz Posušja

Gospin plač u dvi riči Rano rane tri Marije Gospin plač u četiri riči Pjevačka skupina župe Uzdol u Rami

Gospin plač Kad nastane gluvo vrime - molitvica Stala plačuć’ tužna mati Pjevačka skupina iz Oštre Luke i Boka

Šetala se, šetala sveta diva Marija O, Isuse, zlato moje Pjevačka skupina sela Buškog blata

Gospin plač Crkva se gradi tamjanom kadi - molitvica Gospi od sedam žalosti Pjevačka skupina iz Rodoča u okolici Mostara i Gradnići u okolici Čitluka

Gospin plač O, Isuse, željo moja - molitvica Gospin plač solo: Janja Prskalo iz Gradnića i Ana Šagolj iz Rodoča

80 | Utorak, 3. travnja Programska knjizica - knjizni blok.indd 80

19.3.2012 2:25:38

Pjevačka skupina iz Kreševa

Gospin plač Sedam žalosti Blažene Djevice Marije O, Gospojo, o Kraljice Pjevačka skupina iz Luga i Brankovića u okolici Žepča

Rascviljena majka staše Gospin plač Pjevačka skupina iz Vidovica

Gospin plač Strina Marta Ivkić, solo Život kratak - molitvica Veliko je sad veselje duše kršćanske Pjevačka skupina iz Kupresa

Daj nam Gospe dobar dar - molitvica na Uskrsno jutro O Isuse jedini od Marije rođeni Pjevačka skupina iz Oštre Luke i Boka

Isuskrst je uskrsnuo

Utorak, 3. travnja | 81 Programska knjizica - knjizni blok.indd 81

19.3.2012 2:25:39

TRAVANJ 2012. P

N 1

Srijeda, 4. travnja 2012. Društvo hrvatskih književnika | Trg bana J. Jelačića 7 | u 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA (Hrvatski pjesnici na temu Muke)

o. Bartol Kašić

~ Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 20:00 sati

PASIONSKE ARIJE STARIH MAJSTORA

(J. S. Bach, W. A. Mozart, G. B. Pergolesi, G. F. Händel) izvode: Branka Pleština, sopran Sonja Runje, mezzosopran klavir: Mario Ćopor

Programska knjizica - knjizni blok.indd 82

19.3.2012 2:25:40

Društvo hrvatskih književnika | Trg bana J. Jelačića 7 | u 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA (Hrvatski pjesnici na temu Muke)

o. Bartol Kašić Među hrvatskim piscima XVII. stoljeća iznimno visoko mjesto zauzima Bartol Kašić kao prevodilac, pisac i jezikoslovac. Pisac prve gramatike hrvatskoga jezika, prvi prevodilac cjelovita Svetoga pisma, Rituala rimskoga, Nasljeduj Krista Tome Kempenca, lekcionara i drugih crkvenih knjiga, pjesnik Pjesni duhovne od pohvala Božjijeh (1617) — prepjeviparafraze prvih pedeset psalama – i (1634) – prepjevi-parafraze četrdeset himni iz brevijara, autor tragedije Sveta Veneﬁrda, pisac hagiografskih tekstova, katehetskih i moralno-didaktičkih djela, autor vlastita životopisa, Bartol Kašić najplodniji je autor XVII. stoljeća koji je postavio temelje hrvatskomu književnom jeziku. U dijelu onoga što svakako ulazi u hrvatsku pasionsku baštinu posebice se ističu Molitva Isukrstova na križu, Od ubožzva muke Isukrstove, U prvu nedjelju od korizme, U nedjelju od muke Gospodinove, Na uskrsen’je kao i prijevodi-preradbe biblijskih tekstova. Lirika Velikog petka ove se godine posvećuje velikanu hrvatske književnosti, jezikoslovlja i kulture isusovcu Bartolu Kašiću. Njegovi će tekstovi biti popraćeni primjerenim glazbenim izričajima. Božidar Petrač

~ Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 20:00 sati

PASIONSKE ARIJE STARIH MAJSTORA

(J. S. Bach, W. A. Mozart, G. B. Pergolesi, G. F. Händel) izvode: Branka Pleština, sopran Sonja Runje, mezzosopran klavir: Mario Ćopor (Koncert se održava u okviru ciklusa "Glazbenici u Gradskoj skupštini") Srijeda, 4. travnja | 83 Programska knjizica - knjizni blok.indd 83

19.3.2012 2:25:41

P r o g r a m : Branka Pleština, sopran, 4. godina 1.

G. F. Händel: "Messias", arija "Wie lieblich ist den Boten Schritt"

2. 3. 4.

J. S. Bach: "Matthaus−Passion", arija "Blute nur" J. S. Bach: "Magnificat", arija "Quia respexit humilitatem" J. S. Bach: "Johannes Passion", arija "Ich folge dir gleichfalls"

G. B. Pergolesi: "Stabat Mater Dolorosa", arija "Vidit suum dulcem natum"

Sonja Runje, mezzosopran, 3. godina 1. 2.

J. S. Bach: "Joannes Passion", arija "Es ist vollbracht" J. S. Bach: "Matthaus Passion", recitativ i arija

J. S. Bach: "Matthaus Passion",

"Buss und Reu" arija "Erbarme dich mein Gott" 4.

G. B. Pergolesi: "Stabat Mater Dolorosa",

arija "Eya Mater" arija "Fac ut portem" Dueti: 1.

G. B. Pergolesi: "Stabat Mater Dolorosa", "Quando corpus morietur" "Amen"

Branka Pleština (Split, 1989.), studentica je četvrte godine solo pjevanja, u klasi profesorice Martine Gojčeta Silić, na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je drugih nagrada na natjecanjima Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga 2007. i 2010. godine, te finalistica "Lions Grand Prix" natjecanju u Rijeci. Od brojnih nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu osobito se istiću: 2007. godine - "Hommage mo. Ivi Paraću" (HNK Split) 2008. godine - klasični koncerti u Luzernu i Bernu (Švicarska) 2009. godine - uloga prvog dječaka u Mozartovoj "Čarobnoj Fruli" (KD Vatroslav Lisinski)

84 | Srijeda, 4. travnja Programska knjizica - knjizni blok.indd 84

19.3.2012 2:25:43

2010. godine - koncert mladih opernih pjevača "Hommage Milki Trnini" (HNK Zagreb) 2011. godine - koncert arija iz opera "Julie Cezar", te iz oratorija "Messiah", Georga Friedricha Händella, koncert s mandolinskim orkestrom "Sanctus Domnio" u sklopu 57. splitskog ljeta, koncert s orkestrom Hrvatske Ratne Mornarice, uloga Frasquite u Bizetovoj operi "Carmen" (KD Vatroslav Lisinski). Od 2009. godine članica je Zagrebačkog opernog studija, u čijoj je produkciji ostvarila nekoliko nastupa diljem Hrvatske. Usavršavala se kroz seminare eminentnih vokalnih pedagoga kao što su: Sanja Erceg-Vrekalo, Boris Martinović, Marvin Keenze, Olivera Miljaković, Martina Gojčeta Silić, te mnogi drugi. Sonja Runje (Split,1988.), nakon završene opće gimnazije u Supetru na otoku Braču, 2006. upisala je srednju glazbenu školu Josip Hatze u Splitu, smjer pjevanje, u klasi prof. Sanje Erceg Vrekalo. 2009. upisala je Muzičku akademiju u Zagrebu, smjer pjevanje, u klasi doc. Martine Gojčeta Silić. Više puta je nagrađivana na natjecanjima iz pjevanja HDGPP. Od brojnih nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu značajniji su: "Stabat Mater" G. B. Pergolesija (Split, Podgorica), "9. Simfonija" L. van Beethovena (Dubrovnik, Mostar), koncert s arijama iz opere "Giulio Cesare" i oratorija "Mesija" G. F. Händela (Split), više nastupa u dvorani HGZ (Zagreb) i Foyeru HNK Split, Vesperae Solennes de Confessore W. A. Mozarta (Zagreb, Velika Gorica), uloga Mercedes u operi "Carmen" G. Bizeta u KD V. Lisinski, te uloga Seconda Cercatrice u jednočinki "Suor Angelica" G. Puccinija u HNK Split. Pohađala je seminare eminentnih profesora pjevanja i interpretacije (Lidija Horvat Dunjko, Olivera Miljaković, Marvin Keenze, Boris Martinović, Judith Kopecky, Mario Penzar, Sanja Erceg Vrekalo, Martina Gojčeta Silić i dr.).

Srijeda, 4. travnja | 85 Programska knjizica - knjizni blok.indd 85

19.3.2012 2:25:43

akad. slikar Josip Botteri-Dini, Procesija, detalj, 1990. Programska knjizica - knjizni blok.indd 86

19.3.2012 2:25:44

Programska knjizica - ovitak.indd 2

19.3.2012 2:21:37

PASIONSKA BAŠTINA Zagreb

PASIONSKA BAŠTINA

2012.

21. svečanosti 24. ožujka - 4. travnja

Programska knjizica - ovitak.indd 1

19.3.2012 2:21:36