Slutnja proslavljenog tijela

Page 1

PASIONSKA BAŠTINA

Katalog-Zvonimir.indd 1

12.4.2011 19:51:58


SLUTNJA PROSLAVLJENOG TIJELA U SVJETLU DUHOVNOG Katalog-Zvonimir.indd 2

12.4.2011 19:52:03


PASIONSKA BAŠTINA

odabir: Stanko Špoljarić | Galerija Zvonimir | 14. – 27. 4. 2011.

Katalog-Zvonimir.indd 3

12.4.2011 19:52:04


D

ubina sakralne tematike vrhunac ima u scenama Kristovog golgotskog martirija i prizoru uskrsnuća. Za umjetnike silno su to inspirativni motivi, pa nije čudno da su kroz povijest i u slijedu velikih stilova nastajala, i brojem i izuzetnim dosegom, djela upamćena kao opća mjesta i baština čovječanstva. U najvećem broju nastajala u iskrenosti vjerskih uvjerenja pojedinaca koji su svoj umjetnički talenat označili upučenošću transcedentalnom. U interpretaciji scena Kristovog kalvarijskog hoda umjetničko i ljudsko predanje dolazi do posebnog izražaja, do potresnosti koji dušu dovodi do bola. Suvremena sakralna umjetnosti u današnjoj vjetrometini raznovrsnih izama i načina slikarska i kiparska uprizorenja Muke također dovodi u prvi plan. Sukladno brojnosti poetika slikari osobnim rukopisom oblikuju temu, tražeći svoju mjeru umjetničke

Katalog-Zvonimir.indd 4

autentičnosti. Znatan broj stvara u tragu tradicije,odnosno u poštivanju kanona vezanih uz određeni sadržaj. Dakako na toj potki postoje mogućnosti za razradu forme bliske suvremenom senzibilitetu. Koji uvažava i realističnu deskriptivnost, pažljivo navođenje činjeničnog uzdignutog kolorističkom uzbudljivošću ili tonskom odnjegovanošću u tvorbi likova i prostora. Ali autorski rukopisi kreću se i prema slobodnijem tretmanu forme, naznaci likova i pročišćenosti oblika do približavanja apstrakciji. Težište tada prelazi od opisnosti do izražavanja unutrašnjih stanja, do inzistiranja na ugođajnosti u opredmećenju zbivanja od prije dva tisućljeća. Ekspresija, metafizičnost prožimaju ikonografski odabir umjetnika, odražavajući individualan pogled urastao u univerzalno. Tenzije tvarnog dobivaju

dimenziju duhovnog, kontemplativnost kroz intimno u isčitavanju zapisa evanđelista. Nova je to razina dijaloga, obogaćena emotivnošću umjetnika, načina direktnije, spontanije od postupnosti i doslovne vjernosti biblijskom izvorniku. Pri realizaciji djela zasigurno egzistira komponenta racionalnog, zadovoljavanje i literarnosti u doživljaju scene, no bitnije je razumjevanje treptaja, opis neopisivog, prepoznavanja čestica nebeskog u materijalnom. Poistovjećujemo ih sa svjetlom,onim blage difuznosti i snažnih udara. Bez potrebe za idealizacijom. Baš obrnuto.Svjetlo donosi dramu ali i ostavlja ambijentalnost lirskog. Prividno pojednostavljuje izglednost ali je čini i složenijom, harmonizira kompoziciju ali je i pomiće izvan prvotno zamišljenog kadra. Relativiziranje je to tjelesnosti kroz putenost svjetla, s obratima poradi širenja

svjetla predvidivog rasporeda figurativnog. S koncentriranjem svjetla u aureoli ( često i nenaslikanoj) no prisutnoj u osjetilnoj strani slike. A produhovljeno tijelo i slika se svjetlom,kojem boja daje vitalitet i taktilnost. U objektivnoj neopipljivosti, bljesku koji zalazi ispod epiderme. Kontrastiranom tami, negaciji božanske veličanstvenosti. Prosijavanje i otkucaji svjetla vidovi su preobrazbe oporosti. Znak naslućenog božjeg prisustva. Na Golgoti Krista bačenog u prašinu zemnog, raspetog na križu. Ali istinskim umjetničkim činom i iskustvom vjernika, ili bar darivanjem kroz stvaralački čin, tijelo u kalu i na drvetu nije okaljano. I to su u svojim djelima potvrđivali afirmirani hrvatski umjetnici koji čine tkivo ove izložbe u okviru dugogodišnje manifestacije “Pasionske baštine “ Ana Guberina, Leila Michieli, Marijan

12.4.2011 19:52:05


Jakubin, Željko Mucko, Zvonimir Šepat. I to ne samo u pojedinom ciklusu,ili od zgode do zgode, već u kontinuitetu svojih opusa. Otvorenih i drugoj motivici.

A

na Guberina uz scene raspeća, sa zanimljivim teološkim produbljivanjem Kristove žrtve oblikovala je gotovo ciklus vezan uz šestu postaju križnog puta “Veronika pruža Isusu rubac“. Izranjeno Isusovo lice utisnuto je u površinu platna najčešće oslikanog u korizmenoj boji ljubičastog, Ana gradi bezbrojem sitnih partikula, unutar kojih kapilarnošću forme naslućuje se ispaćen lik. Okružen aktivitetom plohe,sa suptilnim nijansiranjem boje.

L

eila Michieli ekspresionističkom pokrenutošću interpretira motiv Pasije. Jakim grafizmima, srazovima oblika, slobodno nanjetim kromatskim partijama dolazi do

Katalog-Zvonimir.indd 5

dinamičnosti slikarske površine s razložnom deformacijom pojedinačne figure i mnoštva. Skraćenjima i neobičnom akcentuacijom te ekspresionističkom deformacijom u tjelesnom negira anatomsku preciznost, te se gestom približila duhovnom kroz nadilaženje minucioznosti mimetičkog.

M

arijan Jakubin slojevitošću kompozicija apstraktnog karaktera i tek ponekim citatom realiteta ulazi u pojmovnost Golgote, stvarajući koridore intrigantnih prostora ispunjenih asocijativnošću koja vodi ka Kristovom križu. Složeni scenarij s notom enigmatskog ima suprotnost u znaku/gesti gdje Jakubin zgusnutošći crnila, s tragovima nestajanja boje (pojave svjetla) tijelo Spasitelja prevodi do znakovitosti univerzalnog.

Ž

eljko Mucko u svojim slikama od prizora Ecce homo do scene Pieta primjenjuje mrljolik potez,čvrstu strukturu slike s jasnim obrisima. Zasićenost formi bojom je maksimalno, i kod pretežno tamne palete, ali i kod svjetlije orkestracije. Pulsirajuća tekstura površine sadrži svjetlo, nasljeđa i treptaja trenutka, kojim magma tjelesnog daje volumenu tijela potresnost vidljivu u nizu varijacija na temu. Srodnoga u neprekidnosti obnavljanja.

Z

tkanja na kojima i praznine i usjeci krajolika ravnopravno sudjeluju u cjelovitosti djela.

O

dabrani umjetnici potiču nas na razmišljanje o sakralnosti umjetnosti. O sintezi motiva i likovnosti. Vrijednosnim dosezima imaju pokriće da sebe i nas obogaćuju. U umjetnosti koja osvjetljava zemlju. Kroz svjetlo tijela Kristovog.

Stanko Špoljarić

vonimir Šepat u crtežima a i u svojim skulpturama (u kamenu i terakoti) lice Krista prekrio je velom. Nestajanjem ljudske portretnosti lik je okrenut duhovnom. S druge strane čistoća vela može primiti i naša lica, osobnosti koje prihvaćaju križ. Šepat je dao priliku za našu odluku o ostavljaju križa Kristu ili da velu bude iscrtano i naše lice. Na crtežima pažljivog

12.4.2011 19:52:05


Katalog-Zvonimir.indd 6

12.4.2011 19:52:05


ANA GUBERINA | živi i radi u Zagrebu. U periodu od 1980 – 1990 živi u Zurichu, Parizu, Marseilleu, Los Angelesu i Hamburgu gdje studira i bavi se dizajnom. 1996. Diplomirala je slikarstvo u Privatnoj Akademiji u klasi prof. Dina Trtovca.Od 1990. više puta je studijski boravila u SAD i Parizu. Dobitnica je nagrade Pasionska baština 2002. godine. Članica je HDLU-a i CIVA (Christians in the Visual Arts). Isusa pribijaju na križ, 2000, akril/platno, 100x70 cm Lice Tvoje tražim Gospodine, 2004,akril/platno, 7ox50 cm Lice Tvoje tražim Gospodine, 2007, akril/platno,70x50 cm Lice Tvoje tražim Gospodine V, 2oo7, akril/platno, 70x50 cm Veronikin rubac, 2008, akril/platno, 70x50 cm Isus umire na križu,2009, akril/platno, 100x100 cm Isus umire na križu, 2011, akril/platno, 200x150 cm

Katalog-Zvonimir.indd 7

12.4.2011 19:52:06


Katalog-Zvonimir.indd 8

12.4.2011 19:52:06


LEILA MICHIELI-VOJVODA | rođena je u Zagrebu 1952. godine. 1976. godine diplomirala je na PMF u Zagrebu na odsjeku biologije. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1980. godine u klasi Nikole Reisera. Na zagrebačkoj akademiji zaposlena je od 1993. godine. Članica je HDLU-a od 1981. godine. Izlagala je na tridesetak samostalnih izložbi i nizu skupnih. Bez naziva, 1986, pastel/tuš/ papir, 100x70 cm Tišina, 1992, kombinirana tehnika/papir, 100x70 cm Krist pada pod križem, 2001, tempera/papir,100x70 cm Pilat pere ruke, 2002, tempera/papir, 100x70 cm Krist pada pod križem, 2002, tempera/papir, 100x70 cm Križni put, 2009, tempera/papir, 100x70 cm Križ, 2010, akril/platno, 100x70 cm

Katalog-Zvonimir.indd 9

12.4.2011 19:52:13


Katalog-Zvonimir.indd 10

12.4.2011 19:52:13


MARIJAN JAKUBIN | rođen je 1946. godine u Novom Virju. Školu primjenjene umjetnosti u Zagrebu– Grafički odsjek završava 1967.godine. Studij likovne kulture na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomira 1969. godine. Godine 1979. godine diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Pedagoškoj akademiji zaposlen je od 1971. godine gdje i danas radi u trajnom zvanju redovitoga profesora u umjetničko-nastavnom području. Autor je nekoliko vrlo zapaženih udžbenika i priručnika iz Metodike likovne kulture. Jakubin je autor velikog broja djela u sakralnim prostorima (vitraja, mozaika, uljenih slika) i slika izlaganim u galerijskim prostorima. Samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu priredio je tridesetak. Trag geste R, 1995, tuš/četka, 70x50 cm Trag geste S, 1995, tuš/četka, 70x50 cm Trag geste K, 1995, tuš/četka, 70x50 cm Trag geste A, 1995, tuš/četka, 70x50 cm Prvo mistično iskustvo, 2003, akvarel/papir, 67x57 cm Drugo mistično iskustvo, 2003, akvarel/papir,69x67 cm Tragom bijele crte, 2010, akril/platno,100x70 cm

Katalog-Zvonimir.indd 11

12.4.2011 19:52:17


Katalog-Zvonimir.indd 12

12.4.2011 19:52:17


ŽELJKO MUCKO | rođen je 1. siječnja 1959. godine u Koprivnici.Školu primjenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu 1978.godine. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je slikarstvo u klasi Raula Goldonija. Kao stipendist austrijske Vlade boravi 1994. godine u Salzburgu. Izlaže od 1981. godine na preko 30 samostalnih i više kolektivnih izložbi. Pieta, 1992, ulje/papir,100x135 cm Pieta, 1996, ulje/platno,1oox135 cm Pieta, 2004, ulje/platno,91x122 cm Raspeće, 2004, ulje/platno,122x68 cm Ecce homo, 2007, ulje/platno,122x68 cm Raspeće, 2007, ulje/platno, 122x68 cm Skidanje s križa, 2007, ulje/platno,100x80 cm

Katalog-Zvonimir.indd 13

12.4.2011 19:52:24


Katalog-Zvonimir.indd 14

12.4.2011 19:52:26


ZVONIMIR ŠEPAT | rođen je 1951. godine u Zagrebu, gdje je i završio ško1u Primjenjenih umjetnosti 1971. godine. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1973. godine, a na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1985. godine. U tehnici ulja na platnu slika svijet primorskih krajolika, veduta, mrtvih priroda. Značajna dionica Šepatovog opusa vezana je uz skulpturu kojom najčešće oblikuje teme krščanske ikonografije. Golgota, 1990, tuš,pero/papir, 50x65 cm Svjetlost spasenja, 1990, tuš,perol/papir, 50x65 cm Trn patnje, 1991, tuš, pero/papir, 50x65 cm Oče, oprosti im, 1991, tuš, pero/papir, 50x70 cm Sam, 1991, tuš, pero/papir, 50x65 cm Trnovit put, 1991, tuš, pero/papir, 50x70 cm U boli, 1991, tuš, pero/papir, 50x70 cm

Katalog-Zvonimir.indd 15

12.4.2011 19:52:43


Izdavač: PASIONSKA BAŠTINA Postav izložbe: Stanko Špoljarić Tehnički postav: tehnička služba Galerije Zvonimir Oblikovanje kataloga: Gordan Karabogdan Za izdavača: mr. Jozo Čikeš Tisak: INTER NOS - Zagreb Naklada: 200

Katalog-Zvonimir.indd 16

12.4.2011 19:52:46


Katalog-Zvonimir.indd 17

12.4.2011 19:52:46


Katalog-Zvonimir.indd 18

12.4.2011 19:52:46


Katalog-Zvonimir.indd 19

12.4.2011 19:52:46


PASIONSKA BAŠTINA

Katalog-Zvonimir.indd 20

12.4.2011 19:52:46


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.