0
Muhé ta karga, obra, kanalisá, viktoria sigurá, rais ankrá.
Roselyn Jobse-Jessurun
1
2
Thoughts are as powerful as you want them to be. Celeste Jobse
3
4
Dediká na mi mayornan Antonius i Angela Jessurun-Simon ku a eduká mi riba tur tereno, nutri e parti artístiko den mi, enkurashá mi semper Paul i nos yunan Elise Marie Angèle i Celeste Marie Angèle mi rumannan Raymond, Carline, Ange, Lucille, Ludwig, Gillian
5
Otro publikashon di e outor: den Kristòf XI-3: ‘Treinbom’ Kristòf XII-1: ‘Pordon’ den Riba e trapi literario, Fund. Artescrita, 2011, ‘Mama’ i ‘Viktoria’ Mini Falchi I, Tilburg, 1985, na papiamentu Mini Falchi, Tilburg, 1986, na ulandes Mini Falchi II, Tilburg, 1987, na papiamentu
Danki na mi kasá Paul i nos yunan, tambe na Elis Juliana, Lucille Berry-Haseth, Roland Colastica, Nydia Ecury i tur hende ku a aportá na kaminda. Ilustrashon i portada Minerva Lauffer Pintura Elise Jobse Pintura Roselyn Jobse-Jessurun Layout VMA (Varia Marketing & Advertising) Imprenta “DE CURACAOSCHE COURANT’’ N.V. ISBN 978-99904-1-657-2 © Roselyn Jobse-Jessurun, Kòrsou, yüni 2012 Tur derecho di outor ta reservá. No por multipliká ni publiká nada di ningun manera for di e tomo akí sin permiso por eskrito di e outor.
6
KONTENIDO
Dedikatorio Kontenido Prólogo Krioyo Papiamentu Mama Baranka Identidat Mundu Nunka pensá Ki mishi mi Tempu pèrdí Ni mas ni ménos Mi so Ketu bai Ilushon Dediká Su balor Mama Muhé Di kurason Marshe Isla stimá Naturalesa Mi dedenan
5 7 11 15 17 19 21 25 27 29 33 39 41 43 45 47 49 51 53 55 59 63 65 67
7
8
Elis Kòrsou Rosa Mi Reina Kurason (haiku) Kargo (haiku) Nena Tata TataMama Un porta Te mayan
69 71 75 77 79 81 85 87 89 91 93
Holland Elisa vida mía Nooit begrepen En…
97 99 101 105
On top of it all
109
9
10
Prólogo Ku hopi kariño i apresio pa mi amiga Rose, m’a aseptá pa skirbi un par di palabra na inisio di es buki akí. M’a haña asina bunita ku Rose a dediká e kolekshon akí na su mama i tata, ambos di felis memoria, señor i señora Anton i Angela Jessurun-Simon, un pareha mashá stimá den nos komunidat i ku a hasi mashá hopi pa edukashon di nos yunan di Kòrsou. Nos lo sigui kòrda nan semper.
Aida Martina-Martis Kòrsou, 21 di aprel, 2012
11
12
Ilustrashon: Minerva Lauffer
13
14
Krioyo Bo ta e personifikashon di Kòrsou, di nos kultura, mi kultura. Abo, krioyo, bo ta representá e hende ku mi ta, tur loke mi ta stima, kaminda mi ta anhelá pa regresá. Kaminda mi a nase, krese, hari, yora, konosé fèrdrit. Kaminda mi a laga e hende ku a pari mi. Un hende atmirá, tan stimá, derá. Kòrsou, ku bo doló i kehonan, legria i fiestanan. Abo ta e krioyo ku mi ke, asina tantu, ku lo mi no lubidá bo, ni maske kiko bida trese pa mi.
15
16
Papiamentu Papiamentu, lenga dushi di nos, kurasoleñonan. Papia ku mi papiamentu. Papia di dje ta papiamentu. Papia, papiamentu. Papia Papiamentu! Na Papiamentu nos ta ekspresá nos mes, nos por komuniká. Mi orguyo ta papi’é!
17
18
Mama Baranka Mama baranka, tera dushi. Den bo tera mi lombrishi ta derå. Kòrda tuma mi den bo skochi, ora mi bolbe. Mama tera, tur loke mi ta, un piedra ku ta bula, drif riba frekuensia di zonido di un tambú, di solo, di bientu, riba frekuensia di bo kurason.
19
20
Identidat Den bùs, rondoná di nan, mi so ta di koló no kla. Mi so ta otro pero mi no ta. Mi ta aktua manera un di nan koló. Mi a tuma nan kustumber. Mi ta papia manera nan. Mi no ta maha mashá mas ku esnan di mi koló. …Ata nan di mester integrá… Ata nan di mester adaptá na nan… Mi a integrá. Mi a adaptá. Mi ta un di nan, porfin. Nan no por trata mi ‘otro’. Nan no por trata mi komo ‘ménos’. Nan no por! Mi a integrá. …Topa ku Bencho, papia nan lenga kuné paso ta’tin dos di nan den nos serkania. Sali ku Chichi, trat’é manera nan ta trata. Sali ku Chichi, papia nan lenga kuné, n’ ta na nan lugá nos ta?
21
22
Chichi no kier a sali mas – di ripiente. Bencho ta trata straño. Win… Mi ta un di nan, ta na nan lugá mi ta. Mi a .... Bùs a drenta un hanchi. Mi ta tende zonido ku mi ta saka for di tur zonido. Kada bes un tiki mas serka, un tiki mas duru. Nò, mi ta na nan lugá. Mi ta un di nan, pero… mi sanger a kuminsá kore mas lihé. Mi ta sinti un kalor drenta mi kurpa… ...Un gritu ta yama mi, ke spièrta mi, ta kòrda mi... …nò! --Mi no ta un di nan, ni maske kuantu mi integrá, ni maske kuantu mi hasi manera nan. Mi ta esun ku mi ta. Tambú a papia!
23
24
Mundu Mundu di problema, di miseria, di inhustisia. Mi ta puntra di kon i mi sa a la bes ku mundu ta asina i asina lo e keda. Mundu yen di problema, miseria, inhustisia. Mundu di legria, felisidat i amor. Pas i harmonia ta eksistĂ!
25
26
Nunka pensá …Drumí p’ariba di kas barika yen... Ta ken a manda mi bini te aki pa sufri, wanta, soportá? Si mamai tabata sa. Si pai tabata tei. Si Wili òf Chichi por a… Hopi deseo. Muchu pensamentu di un ser desilushoná.
27
28
Ki mishi mi Ki mishi mi na Hulanda. Ata mi na Hulanda. Ata nos na Hulanda. Ami a bin buska trabou. Ami a bini pa sigui studia, studia i bai bèk. Ami a bini pa goza. El a bin traha. El a bin studia. El a bin goza. Pues tin ta traha, studia, keiru i tambe tin ta kobra. Bo ta tende na Hulanda tur kos ta bon reglá. Bon reglá por ta, pero mi bida privá?
29
30
Bo ta tende na Hulanda bo no ta biba den pèrtá. Esú mi a haña mi den un pèrta: pèrtá, pèrtá. Mi a pasa den hopi kos, mi ke bai bèk mi lugá. Asina mi kaba aki mi ta bolbe mi lugá. Pasó t’ei lo mi sinti mi na kas. Pober, riku komo sea, ei ta mi lugá!
31
32
Tempu pèrdí! Nan no ta kere mi tòg. Nan no ta tuma di mi. Nan no ta aseptá mi. Nan no ta duna mi palabra balor. Nan no ta konfia mi sabiduria. Nan no ta mira mi komo nan pareu. Pasobra mi koló ta otro. Mi kabei ta otro. Mi papiá ta otro. Mi kultura ta otro. Mi pais ta deskonosí pa nan. Nan no sa kon bida ta na Kòrsou. Pesei nan sa puntra kos straño, sigui pensa robes. Kaba di bisa nan ku mi no ta sürnam, pa djis despues nan bisa: “...maar jullie Surinamers…” Asina ta ku mi no ta preokupá mas kon ta konvensé nan ku nos por. Ku aya kos no ta manera nan ta kere. Nò, lo mi no respondé mas, lo mi keda boka será. 33
34
Tende so i sakudí kabes pa mustra kon ‘hopeloos’ nan moda di pensa ta. Mi no tin nada di proba, mi por. Si mi ripará ku ta bale la pena papia, lo mi papia i purba kambia pensamentu di esun mal informá. Mi a eksperensiá ku no ta tur hende tin e kapasidat di komprendé i adaptá nan pensamentu. Ami i abo sa. Nos ta privilegiá!
35
36
Ilustrashon: Minerva Lauffer
37
38
Ni mas ni ménos Mi ta muhé. No pasó abo a bisa, ni pasó ami tabata ke. Mi ta! I esei mi ta sintié na bo forma di trata mi.
39
40
Mi so Rondoná di hende, tòg mi ta sinti mi mi so. Mi pensamentunan aislá, doló di kabes, por ta infundá. Rondoná di hende, afektá pa bida moderno, mundano, mi tin ketu bai e kultura di mi grandinan i ami Shon Mi. Merka, Oropa, ta manera bo ke kome mi, hasi mi un di bo produktonan, pone mi pèrde den bashí. Nò, mi no ke. No tin nada pa kita mi di ta kurasoleño. Bo grandesa lo no kome mi, kuné lo mi floria. E simia ku a dual bai leu, a bolbe pa drenta tera i duna.
41
42
Ketu bai Un dia nobo, un pensamentu nobo, pero ta resultá ku ta esun di tur dia. Di mainta te anochi e mes rosea ta ripití. Ta abo, asina mi spièrta, ora di bai drumi i hasta den mi soño. I abo tin kada dia un pensamentu nobo? Imágen nobo ku ya a kore ku esun bieu? Bo ta mi mainta, mi atardi, mi anochi. Bo ta mi soño, mi mardugá, mi manisé. Bo ta manera mi ta mira, di mi pensamentu su doño, sea mi ke o bo laga di ke.
43
44
Ilushon E muhé ta karga su yu ku kara preokupá. E no sa unda tata di e yu ta, ma su mama hamas lo bandon’é. Mama i yu ta sufri, pasa doló, pero tambe momentunan di alegria. E mama ta lucha pa e yu no tin falta di nada. Lo e pèrkurá pa su yu haña bon enseñansa. Lo e tuma nochi hasi di dia karga ku balentia su responsabilidat.
45
46
Dediká Bida ta kuminsá ku bo. Bo a duna mi bida, kria, guia i protehé mi. Mi anhelo ta pa bo tei ora di angustia i doló, pero tambe ora di logro. Abo semper a pordoná i komprendé mi. Bo a lucha, brega pa nos. Mam, pa mi, ta tur kos mes bo ta.
47
48
Su balor Mama ta kria su yu te ora e yu sali for di kas. I e ora ei, ainda su preokupashon no a kaba. Mama e ta.
49
50
Mama Kuantu mi no a pone bo sufri. Kuantu doló mi no a kousa bo. Bo a soportá, sin nunka bisa awor ta kla. Bo a pordoná sin problema i a komprendé mi tur ora bai. Bo a kontestá tur mi preguntanan. Bo tabata tei semper mamai. Nos a pasa hopi ora huntu. Hopi rekuerdo presioso nos tin. Mi tin konfiansa ku bo ta guia mi. Abo ta riba tur kos.
51
52
Muhé Muhé kurasoleño, bo a emigrá pa un bida mihó pa bo ku bo yunan. Na tera friu bo mester a disidí pa: - komuniká na papiamentu, - pone yu na un skol mesklá. Muhé, bida. Yu mester kome, bisti. Sèn no ta yega, famia ta leu. Pero muhé, pa viktoria bo a disidí.
53
54
Di kurason Ta ku e mes vibrashon so nos lo ta felis. Ta bo a spièrta den mi e sintimentu úniko. Awor ku tin silensio, nochi a tapa mi mundu sin ke topa dia. Ta bo felisidat mi ke. Nos felisidat.
55
56
Ilustrashon: Minerva Lauffer
57
58
Marshe Mir’é sintá. Rondó. Meimei dje bèlnan e saya, halá ariba un tiki, pa tira bista riba e makutu i e barí, yená ku piska: korá, kòrtá mulá na mochi, masbangu, pintá purunchi sin sunchi e karkó banda di dje. Mir’é sintá. Ku wowo i bos skèrpi: “Dushi bo no ta kumpra awé? Bin wak, tres mochi, diessinku florin. Bini no dushi, mira kon bunita. Ku funchi i su banana banda di dje. Ata, mi amor, dies heldu so pa bo.” Su bos ta hala atenshon di e shon. E tin ku bende. E mester sali for di nan. Pepe tin mester di sapatu nobo. Shamila ke un shimis korá, pasó Wan, ta piskadó e ta.
59
60
Kiko e sa di manehá sèn. Kiko e sa di e doló di kabes tur fin di siman, di konopá kinipí pa maske ta un pida pan por subi mesa, ora wowo di e kriaturanan pika den bo kurpa insinuando: hamber mai.
61
62
Isla stimá Den freskura di bo dia mi ta sinta disfrutá di mondi den bo skochi. Skuridat ta skonde lugánan ménos apropiá. Klaridat ta saka flakesa di bo tera, filingrana bo koló. Solo, kima, kima, kita tur doló. Libra mi kultura di tur malu. Balia, lag’e balia. Kushi su krio, zuai. Lombra, laga para kanta nan kansion. Noblesa di mi tera ta den bo skochi, bon skondí.
63
64
Naturalesa Solo ta baña e kolónan bibu di mi tera. Bientu, suspirá pa klara shelu, duna energia vibrante pa spièrta i aktivá mi dos man.
65
66
Mi dedenan Mi dedenan ta kishikĂ. Paden ta reboltiĂĄ pa na mi lenga mi obra kristalisĂĄ. Korona di lucha ta rais di speransa. Uni! Trankilidat ta bolbe ora kumpli.
67
68
Elis Mi a mira e makuaku bula te haltu ayá na Karakasbai. Laman su koló blou kla pa blou skur, shinishi, kasi pretu e awa di laman ganchu, e seru kasi na manera di kai den awa, dòrná ku mata bèrdè. Otro área den desaroyo! Elis mi ta kla. Airu fresku na Kòrsou. Energia. Danki Kreador.
69
70
Kòrsou Di bo skochi mi a lanta. Den bo skochi mi ke ta. Bo kalor i simplesa. Bo koló: situashon mal pintá. Baranka sobèrbè ta wanta karisia di ola dushi ku ta venerá. Solo ta tura dividivi sin piedat. For di bo skochi mi a sali. Bo yu mi ta!
71
72
Ilustrashon: Elise Jobse
73
74
Rosa E rosa ku bo a duna: Danki p’e.
75
76
Mi reina Kurason abo so sa ken mi ta!
77
78
Kurason Kurason stimรก, tormentรก pa envidia, tene konfiansa.
79
80
Kargo Mi ta karga bo. Dios a nami libertat. Mi a entregรก.
81
82
Ilustrashon: Minerva Lauffer
83
84
Nena Den soberbia di baranka, ku vakuna di kandela, luminoso i kandente, mi ta sinta warda Nena. Su spiritu spièrtu bibu, wowo rondó i alarmá, ta konsolá mi i pèrkurá pa mi mira un otro mayan.
85
86
Tata Bo falta mi ta sinti, bo protekshon i konseho, bo palabranan di apoyo, bo guia i konfiansa. Bo yu muhĂŠ mi ta. Maske kon grandi, maske kuantu eksperensia, bo yu.
87
88
TataMama Ora mi ta mi so, ta boso ehèmpel ta duna mi forsa. Lo ke boso a siĂąa mi, ta duna mi balor. Ku e prinsĂpionan - danki na boso mi por sigui a pesar di ta mi so.
89
90
Un porta Den skuridat di mi mundu, niun porta ku ta habri, niun kaminda pa sali. Den skuridat di mi mundu, mashĂĄ leu mes, tin lus. E kaminda tei.
91
92
Te mayan El a bai kas, pa nos bolbe topa mayan, pa nos bolbe hasi loke nos a hasi awé. I mayan lo e bisa ‘Te mayan’. I e mayan ei otro te mayan. Te mayan. Te mayan! Ta e ta bisa te mayan. “Te mayan!” I ami ta sigui pensa. Te mayan, sí. Mayan.
93
94
Ilustrashon: Minerva Lauffer
95
96
Holland Holland je vormt mij. Ik wil het niet, ik wens dat niet. Je maakt me kritisch, een theoreticus. Je maakt van mij een stipt mens. Iemand die volgens de regels, jouw regels leeft. Afgepast, op tijd, praktisch, koel, berekenend, carrière makend, zakelijk werken, zakelijk denken. Holland wat een schijn, dat ieder het hier heeft fijn. Je hebt me gevormd, je hebt me veranderd. Gedeeltelijk verdwenen zijn mijn Caribische banden. In mijn cultuur en gewoontes ben je gefiltreerd. In mijn denken en wonen heb je me mede geïnspireerd. Holland, ik ben niet die ik was. Ik word ook niet die ik ben.
97
98
Elisa vida mĂa Je leeft zolang samen met elkaar. Ineens besef je dat je de persoon niet kent. Illusies verdwijnen. Idealen: vervlogen schimmen. Als een zak zout stort mijn wereld in. Weg vertrouwde omheining, de grondvesten schudden. Scharnieren willen loslaten. Hardnekkig probeer ik ze vast te schroeven. Een dwaas vast willen houden aan mijn verleden. Na het ontwaken uit de roes, distantieer ik me nuchter van dat verleden, om een nieuw heden te beginnen: opgelucht, bevrijd, vrij! De sporen zijn er, maar steeds minder. De herinneringen vervagen. Ik ben een ander mens. 99
100
Nooit begrepen Nooit om eigen mening gevraagd. Altijd stilzwijgend dienen, werken op wenken, bevelen opvolgend als een doofstomme en onmondige. Nooit om zichzelf gewaardeerd. Altijd op neergekeken. Altijd moeten opkijken naar. Dat was goed. Dat was mooi. Dat was beschaving. Het eigene... Daar mochten we niet trots op zijn. Muziek... Wat wisten wij van muziek. Taal... Waar konden wij over praten of discussiĂŤren. Wij, jullie waren immers dom. Goede raad konden ze wel gebruiken, maar niemand zou weten dat een doofstomme het aan die ene had doorgegeven. 101
102
Ja, nooit erkend, nooit gekend. Stevige bouw, sterk om te werken. Mooi en knap voor nachtelijk gerief. Mens, maar niet als mens behandeld. Mens en stilzwijgend werkend, met de onuitgesproken wens als mens erkend te worden. Wat zou er nog meer zijn gedacht in die mooi ovale hoofden. Nooit begrepen. Nooit erkend. Maar even mens.
103
104
En‌ En elke avond weer trek ik mij terug in mijn veilig en warm nest. Ik duik diep onder de dekens, nestel mij behaaglijk in, bedank voor de dag. Ik vraag om een goede nacht-rust! Ik denk aan de belevenissen van de afgelopen dag. Laat mijn gedachten spelen met de dagindeling die komen gaat. Voor ik in slaap val, overschrijden mijn gedachten de grenzen van deze realiteit en houden zij zich even bezig met mijn familie aan de andere kant van de oceaan in Curaçao.
105
106
Ilustrashon: Roselyn Jobse-Jessurun
107
108
2 U On top of it all If your life is touched by someone, it does not matter who or how. If you feel that someone cares, you feel strong and ready to face it all. You feel ready to face life again. Big problems seem to disappear. Everything seems beautiful again. The word ugly does not seem to exist. Anything in life seems positively bewitched. Life so nice, smelling like a field full of flowers. Life so magic, everything seems to go right for hours. Life so pure, when it is touched by someone, may it endure. Life enjoyable when it is lightened up, when it is touched by someone who makes you feel on top of it all.
109
110
111