Ubuntu

Page 1


o

UBUNTU Diana Lebacs vershon Papiamentu

‘Es ku no ta dispuesto na asumí su responsablidat, nunka lo no sana di su heridanan’. Desmond Tutu


DedikĂĄ na Nelson Mandela, Desmond Tutu, John Leerdam i Barack Obama. Nan palabra i akshonnan a inspirĂĄ mi na skirbi e buki akĂ­ tokante kompashon, union i e kompromiso pa ku humanidat.


1. Dos tawela Porta ta dal sera. Shiloh ta bula lanta for di su stul. Porfin. A pasa kantidat di ora i e ta ansioso pa sa kon a sigui ku su tawela. Un poko dudoso e ta bolbe kai sinta. E persona ku ta kana drenta no ta un verplegster. Tampoko su mama. Ta un mucha muhé ku e no konosé. Nan wowo ta topa ku otro. ‘Halo,’ e mucha muhé ta bisa. ‘Halo,’ Shiloh ta kumindá bèk. E mucha muhé ta bai sinta riba e stul dilanti di Shiloh. E ta wibel ku su pianan turesten ku e ta wak pafó di bentana. Shiloh tambe ta wak pafó di bentana. Mientrastantu e ta buska palabra pa kibra e silensio. Ma e úniko frase ku ta zona den su kabes ta ‘opa...opa. Kon a sigui ku opa?’ Djei e verplegster ta kana drenta sala di espera. Huntu ku mama. For di nan kara Shiloh por saka afó ku e situashon di mas pió ta tras di lomba. ‘Mi mag bishitá opa?’ e ta puntra. Pero promé mester regla atministrashon. Apénas Shiloh ke bisa algu atrobe, ata verplegster i mama a disparsé den e ofisina chikitu. E verplehster ta bira wak patras un ratu promé ku e sera porta. ‘Bo mama ta bini unbé Eva,’ e ta bisa e otro mucha muhé. Awor Shiloh sa ku e mucha muhé yama Eva. ‘Bo opa?’ Eva ta puntra. Shiloh ta sakudí kabes sin bisa nada. E ta mira tur kos pasa su dilanti atrobe. Opa tabata konta un kuenta masha grasioso. Manera ta su kustumber, e tabata pone Shiloh hari. Diripiente el a kuminsá papia ku lenga pisá anto e, Shiloh, a kere ku opa tabata imitá Nanzi, e araña yen di astusia den e kuentanan oral di Kòrsou. Hasta mama a legumai labamentu di tayó, para wak un ratu, pa despues sigui ku su trabou. Siguiente momentu opa a sak di banda. Shiloh ta kòrda kon el a kuminsá grita. ‘Maaa.... opa no ta sinti bon!’ For di e momentu ei tur kos a bai rápido. Mama a yama ambulans i Shiloh no ta kòrda mas kuantu biaha el a kana bai porta dilanti pa wak ki ora ambulans ta yega pa kaba. Un sensahon straño... ambulans pará dilanti nan porta di kas. Bisiñanan a yega serka. Tur hende tabata konmové. Stèm di Eva ta kibra Shiloh su pensamentunan. ‘Mi opa tambe ta den e hospital akí.’ Shiloh ta spanta i bini bèk den realidat. ‘Bèrdat? Su situashon ta grave?’


E palabranan ta sali for di su boka outomátikamente pasobra e úniko kos ku e ta blo pensa ta: ‘Kos ta sigui mihó ku opa? E mag bai kas huntu ku nos?’ ‘Warda mi un ratu,’ e ta bisa Eva, hasiendo un señal ku su man pa indiká si Eva por warda djis un ratu. E ta lanta for di su stul kana bai na e ofisina. E ta primi su kara kontra di e muraya di glas, komosifuera e ke skucha kiko nan ta papiando paden. ‘Basta bo tradusí loke bo a kaba di bisa, oké?’ e ta tende stèm di Eva su tras. ‘Ki bo di?’ Shiloh ta reakshoná, atrobe outomátikamente. Djei e ta bini bei. Bo n’ ta haña! El a kuminsá papia Papiamentu, sin ripará. E dos mucha muhénan ta keda wak otro i basha na harimentu. ‘Despensa Eva,’ Shiloh ta kore diskulpá su mes. ‘No ta problema, ùm...’ Eva ta wak Shiloh ku un pregunta asina grandi riba su kara. ‘Mi yama Shiloh,’ Shiloh ta bisa lihé. E ta disidí di introdusí su mes unbé. ‘Mi ta di Kòrsou i mi ta biba na Amsterdam, huntu ku mi mama i mi opa.’ Un lus di rekonosementu ta bria den Eva su wowonan. ‘Mi a biba tres aña na Kòrsou, i ora mi tata su kòntrakt a terminá nos mester a bai Hulanda bèk.’ E eksperensia mutuo di a biba na Kòrsou ta krea un laso sin masha molèster. ‘Esei ke men ku bo ta komprondé Papiamentu, n’ ta bèrdè?’ Shiloh ta puntra. ‘Basta bo papia pokopoko. ‘Ki bo di,’ ta nifiká ‘wat zei je’, Eva ta hari. ‘Esei si mi ta kòrda. Promé bo a bisa algu otro. Pero mi a komprondé esei komo ku bo a usa idioma di kurpa.’ Shiloh ta smail. Idioma di kurpa. Esei ta pon’e pensa na e vak drama ku nan ta haña na skol. Eva ta bai e mesun skol kuné? Straño, e no a ripar’é nunka. E ta na punto di puntra ora porta di ofisina ta habri. Ta parse ku e verplegster ke sali pafó, pero e ta dal un stap bèk i bolbe hala e porta sera. Shiloh ta hala un rosea profundo. Esta un dia largu, i ainda e no sa muchu mas ku algun ora pasá. Ai no. E ke bai wak su opa. ‘Bo opa tambe a bira malu?’ e ta puntra Eva. Eva ta sakudí kabes ku si. ‘Mi opa a kaba di hasi un operashon. Mi mama ku mi tata ta serka dje. Un djis mi tin mag di bai serka dje tambe, zùster di.’ E ta hala patras ku su stul dje hopi leu pa e peilu den e koredor largu, ku e stul ta kuminsá balia. E verplehster ta blo su dilanti. ‘Asina. Boso por ban ku mi awor.’


Mama ta kue Shiloh su man tene. Huntu nan ta kana tras di e verplehster i Eva. ‘Hè?’ Eva ta pensa, ‘ta den e mesun direkshon nos ta kana bai?’ I algun momentu despues: ‘Ta na e mesun kamber nos ta bai?’ Eva tambe ta pensando e mesun kos, pasobra e ta drei wak patras ku un smail i un ekspreshon di bon entendimentu riba su kara. Ata nan a yega e kamber. E ta meskos ku un kamber na kas i tòg diferente. Tin dos kama. ‘Asina,’ e verplegster ta bisa ku ánimo. (Ta drenta Shiloh un gana di yam’é zùster Asina. Ban pusta ku aki un par di dia e ta bisa: ‘Asina. Opa mag bai kas’?) ‘Opa Willem-Jan i opa-ku-un-nòmber-hopi-difísil... mi ta bis’é bon?...Bubuchi... Boso dos mester di bon sosiego, pero no kab’e duda ku mañan boso ta tankatan atrobe. No rèk e bishita muchu largu awe, bon?’ E último frase ta dirigí na Eva i Shiloh. E ta kontrolá aki aya, hala algun kos djei p’ei i sigui su ròndu. Ketu Eva ta bai sinta banda di su mayornan i Shiloh i su mama ta bai sinta kada unu na un banda di opa Bubuchi su kama. ‘Ta un amiga di bo?’ Shiloh ta tende mama di Eva bisa bos abou. Eva ta wak den Shiloh su direkshon ku un pregunta den su wowonan i Shiloh ta manda un sonrisa bèk ku e mensahe ku ta bisa: sigur no. Dushi! Meimei di tur problema, ata diripiente el a haña un amiga. E mayornan ta kumindá otro ku un moveshon formal i breve di nan kabes. Djei nan ta dirigí atenshon na kada un su tawela. Shiloh ta sinti algu diki den su garganta miéntras e ta wak su opa. Esei ta su opa grandi i fuerte ku sa hari semper? Drumí riba e kama ei e ta parse muchu mas chikitu, i tan delegá. I kon bini e ta asina ketu? ‘Nan a duna opa tablèt, debí na e derame serebral ku el a haña,’ mama ta splika. ‘E tablètnan ta pon’é drumi mihó.’ ‘Uhum,’ Shiloh ta kontestá. Su stèm ta tembla. Pero e ta sintié poko mas trankil. ‘Mañan opa por papia atrobe, no mama?’ E echo ku mama ta kita kara ora kontest’é, ta preokup’é. ‘Laga nos spera. Mañan mainta opa tin ku pasa algun tèst.’ Den un kamber ku dos pashènt so, e distansia ta bira chikí. Kasi bo ta bira un famia. No ta duru muchu ku mayornan di Eva ta drenta kòmbersashon ku mama di Shiloh. Nan ta papia di Kòrsou i e bida despues, na Hulanda. E dos mucha muhénan ta bai sinta serka otro.


Nan ta sinta skucha e hende grandinan i nan ta wak kon nan tawelanan ta kabishá. Ta resultá ku nan dos ta bai e mesun skol VSBO; Eva ta den e klas paralelo 2B. Shiloh ta bisa ku e ta den klas 2D. ‘Mi opa ta bas den konta kuenta,’ Shiloh ta bisa. ‘Anto mi opa ketu bai ta toka akordeon den kafé,’ Eva ta konta. ‘Kiko ta e kuenta mas stimá di bo opa?’ Shiloh no tin mester di pensa largu. ‘Mi opa su kuenta favorito ta Dikon tin mucha yen di koló na mundu. Kada biaha e sa konta mi e kuenta i kada biaha atrobe e kuenta ta otro. P’esei mi tabata sinta skucha e kuenta sin kansa. Mi tatarabuelo tabata un katibu for di Afrika. I mi wela su antepasadonan tabata indjannan for di Sur-Amérika. Nan tabata konta nan storianan ku tabata pasa di boka pa boka.’ ‘Mmm,’ Eva ta bisa bos abou. Na e momentu akí, ku e kondishon di Shiloh su opa, e no sa bon bon kiko e mester bisa. Awor akí kada palabra ta di mas. Pero nan dos sa bon bon di otro, kiko nan kada un ta pensa na e momentu akí. Opa Bubuchi lo papia ainda? Opa Willem Jan lo por sigui toka muzik?


2. Notisia den mardugá ...Nan a hinka rudia i a supla bida den kada un di nan, i kada pòpchi di klei a konsebí bida, meskos ku mucha ku ta spièrta for di un soño profundo. Asina e espíritu maskulino i Iyaloda, e espíritu femenino a bira e promé tata i mama, i komo nan tabatin un famia djei grandi ei pa nan kuida i stima, nunka mas nan no a sinti nan mes solitario. I, mas ku klaro, for di e promé yunan akí tur otro mucha na mundu a nase, den tur nan kolónan diferente i presioso... Tawela su stèm sonoro ta sigui resoná den Shiloh su kabes ora e habri su wowonan. E ta fiha su bista riba plafòn, ketu bai poko zurí di soño. E ta buska kara di su tawela. Ma riba su kabes e ta mira sker ta kore manera bichi, variá pa mancha di friu, koló sushi. Bo n’ ta haña, ta soña el a soña ku su tawela tabata konta e kuenta di e muchanan di tur koló! Opa su bos! Un sintimentu tristu ta yen’é. E dia lo yega ku nunka mas lo e no skucha e stèm ei? Kasi e no por kere. Intrankil e ta bòltu den su kama i dado momentu e ta disidí di lanta numa. E ta hasi pokopoko, pa e no lanta su mama for di soño. Mama mester traha henter dia i esei ta eksigí un bon sosiego den anochi. Shiloh ta skeiru djente, dal un baño, buta awa herebé i pone su pañanan kla adelantá. Pero tur kos ta kita kai for di su mannan i e ta bringa ku e lagrimanan ku ke sali for di su wowo. Den e kuartu sukurito unda lastu presensia di anochi ta pèrdè koló, pokopoko pero sigur pa risibí e mainta nobo, nunka promé e no a sinti asina profundo kiko ke men pèrdè un hende. Tawela Bubuchi, di nasimentu, ta un kontadó di kuenta mayó. Na Kòrsou hendenan tabata kologá na su lepnan pa no pèrdè ni un palabra di su kuentanan mágiko for di Afrika. Storia, ku katibunan a hiba na e isla, hopi hopi tempu pasá. Radio ta kuminsá toka, anunsiando ku ta ora di lanta. Shiloh ta skucha e zonidunan di su mama. Mama ta keda sorprendé di mir’é lantá kaba, sintá na mesa di komedor. E ta hap profundamente pa saka tur kansansio. ‘Opa tabata konta mi un kuenta den mi soño,’ Shiloh ta konta. ‘Anto di ripiente a drenta mi un nèrvio. Kiko, si tur e kuentanan di opa bai pèrdí? I kiko, si nos lo no skucha nan nunka mas? Mama a kòrda skirbi nan?’ Shiloh su stèm ta zona yen di pániko. Mama ta hari ku indulgensia. E ta komprondé Shiloh bon bon, e mes ta sinti kon su nèrvionan ta traha kuné pa motibu di tenshon i falta di soño. ‘Tur kos ta sali bon, kere mi, mi yu,’ e ta bisa, djis pa enkurashá nan dos. Djei tur kos ta bai den tempu rekòr pa alkansá skol i trabou na ora.


Mama a bisa Shiloh ku e mag bishitá su tawela manera skol kaba. E mes ta bini poko mas lat, ora e sali trabou. Despues di e sustu di ayera nochi, Shiloh no ta kòrda bon bon mas den kua kamber nan a hinka opa. E tin ku kana bai bèk resepshonista i puntra e number di kamber. Awor sí e ta paga bon tinu kon e tin ku kana. Un poko tenso e ta drenta den e kamber. E no sa kiko e por spera. Ta pa di promé biaha den su bida e ta eksperensiá ku su tawela ta malu. ‘Kumbai opa,’ e ku kumindá kontentu, pero na mitar kaminda e palabranan ta chòk den su garganta. Su tawela ta keda wak e ku un kara rabiá. E ta asina rechá ku e ta yora. ‘Opa,’ Shiloh ta gaga. Ta kiko opa ta reklamá ei? Dikon nan a hib’é aki? Ku e ke bai kas? Ku e no por drumi? Kuminda no tin smak? Aiaiai. Mama ta haña tur falta. Ta skapa mama ke skapa di dje, esei ta tur e kos. Anto ta kiko Shiloh ta para ta lombra wowo ei, sin bisa nada? ‘Na unda bo mama ta, mucha? Yam’é!’ opa ta rous ku un bos ku ta zona rachá di desepshon pasobra e ta sintié bandoná. Shiloh ta sinti su mes masha malu. E ta wak e otro tawela, buskando sosten. Pero esei tambe ta drumi ta wak komosifuera e no sa kiko e mester hasi den e situashon akí. Shiloh ta den duda. E úniko kos ku e sa ta ku e tin ku yuda su tawela, pero kon? Kiko otro ta ked’é di hasi antó, ku yuda opa yora? Kisas esei por dun’é poko konsuelo. Komo reakshon e ta kuminsá snek pisá. ‘Ban weta, ban weta,’ opa Willem Jan ta murmurá. ‘Ta kik’ antó?’ Pero e no ta zona masha konvinsente. E ora ei Shiloh ta ripará ku Eva ta pará banda di dje. ‘Mi por yuda ku algu?’ Eva ta ofresé, tímido. Ya el a pasa man kue un glas di awa, kisas esei ta duna poko alivio. ‘Yuda yora,’ Shiloh ta hik, sofoká, pasobra por pokito opa Bubuchi a yòp e glas di awa for di Eva su man. Eva ta sintié asina ofendí ku e ta basha na yoramentu. Ata awor e dos mucha muhénan ta yora awa kuater kuater. De bes en kuando opa Jan Willem ta kompañá e yoramentu suplando nanishi duru dos tres biaha. Porfin opa Bubuchi su yoramentu ta pasa. Eva i Shiloh sí ta sigui yeremiá un ratu mas, pero ora nan ripará ku e zonidu bas di opa su yoramentu a para, nan ta sinti nan mes manera dos klèptòl i nan no sa kon lihé nan keda ketu. ‘Awèl si,’ opa Bubuchi ta bisa aliviá. ‘Asina sa yora òf laga.’ ‘Mané’ bo di, bieu,’ opa Willem Jan ta grita. E tambe ta wak sumamente aliviá. ‘Esú mi ta kontentu ku e konsierto ei a kaba. Pa mi bisa frankamentu, no tabata ko’i skucha!’ Poko pete Shiloh ta kuminsá hari hari. Eva ta para wak, un tiki reservá.


E verplegster ta kana drenta, huntu ku mama di Shiloh. Opa Bubuchi no ta pèrdè pa gana. ‘Bo por hiba mi kas? Awor!’ E tono di su bos no ta hasi wega. ‘Bo ta kere ku esei ta un bon idea?’ e verplegster ta puntra. ‘Nos mester tene bo aki den un par di dia mas pa opservashon.’ ‘Opservashon,’ opa Bubuchi ta gròin. Djei e ta purba di nobo, pero mas lif. ‘Si boso laga mi bai kas, mi ta primintí ku mi ta komportá.’ Ma e verplegster ta sin piedat. E ta kue opa su temperatura, kontrolá si el a kome, hasi su anotashonnan i sigui ku opa Willem Jan. Mama di Shiloh ta wak su tata. E ta sintié un krenchi kulpabel. ‘Bo tabata hopi malu ayera, pai,’ e ta bisa. ‘Sino nos lo a bisa bo stret den bo kara ku bo mester keda hospital.’ ‘Mi ke bai mi kas,’ opa Bubuchi ta ñeñe. ‘Un tiki mas pasenshi,’ mama ta enkurashá. Shiloh ta rekonosé e tono den mama su bos, tempu ku e tabata chikitu ainda i mama indiká firme ku e no ta kambia su palabra. ‘Mi ta puntra nan si pai mag bai kas mañan.’ Sinembargo e gran deseo di opa Bubuchi no por keda realisá. Den mardugá mama i Shiloh ta risibí un yamada for di hospital pa nan bini ku urgensia. Opa a haña un di dos derame serebral. Nan mester ta prepará pa lo pió. Den e sala di espera, ku den oranan chikí di mardugá tin un vibrashon friu i menasante, dòkter ta papia ku nan habrí. ‘Situashon ta krítiko. E chèns ta grandi ku opa lo no sobrebibí.’ E bèrdat ta duru pa aseptá, pero mama ta tene duru na un pida speransa. ‘Ta di bèrdè mes ku no por hasi nada nada, dòktu?’ E ta bringa pa e keda kalmu i kortes, pero den su kurason un pregunta ta tormentá su mente kon e dòkter ei por para papia kuné asina friu. E no tin sintimentu? Ta kon e por duna un famia un informashon dje manera ei? Mama ta sintié asina ofendí ku e ta tembla di pia te kabes. Dòkter no ta ripará mes. Ku tono profeshonal e ta sigui papia. ‘Un parti di e serebro ta morto, señora. Ban wak kon señora su tata ta pasa e anochi akí. Señora ta biba leu?’ ‘Mi ta keda,’ mama ta bisa den djente. Na su mirada Shiloh por saka afó ku ningun momentu mama no ta duda ku su tata lo keda na bida. ‘E tin solamente 64 aña. Muchu yòn pa muri.’ Su stèm ta reda e estado di emoshon ku e ta aden. Si e dòkter hera sugerí ku mihó nan bai kas, lo e tin ku dominá su mes pa no dal e hòmber un bòftá. Shiloh ta tene su rosea aden, pasobra e ta kapta un suenk di e kandela krioyo ku ta chispa di ripiente den su mama. ‘Esei por,’ dòkter ta bisa simplemente. E ta mustra nan kaminda. Opa no ta den e mésun kamber mas ku opa Willem Jan. Nan a hib’é un piso mas ariba. Awor e ta drumi su so. Den e kamber sukuritu nan ta distinguí un káos di


waya di koriente, i den e silenssio ku ta reina nan ta tende mashin ta zum. E mashinnan ta yuda opa hala rosea. Nan ta sinta na banda di e kama i nan ta konta e oranan. Ratu ratu mama ta papia, pa kibra susuro di e mashinnan. E ta yama su ruman muhé na Kòrsou; e tin ku pone nan mama na altura. Afortunadamente e diferensia den orario entre Hulanda i Kòrsou awor ta seis ora; no tin nodi lanta hende for di soño, spanta nan ku e mal notisia. Na Kòrsou awor ainda ta anochi, aunke basta lat. Mama i Shiloh ta bai den un kamber spesial pa pasa anochi, asina nan por drumi mas trankil. Ora Shiloh bolbe habri su wowonan i purba di lanta su kurpa steif for di kama, ya mainta a habri. Dòkter ta pará nan dilanti atrobe. ‘Opa ta muchu mas mihó,’ e ta bisa kontentu. E ta parse mas humano ku ayera mardugá. ‘Ta un milager. Awe nos ta bai hasi algun tèst mas.’ Mama ku Shiloh ta pura bai na e piso ariba di hòspital. Loke nan ta mira ta kasi imposibel. Opa ta drumi wak nan ku dos wowo hanchu habrí. E ta rekonosé nan. E ke bisa nan yen di kos pareu, sakando zonidunan straño, sin nifikashon. Shiloh ta ripará ku su tawela ta keda wak e, djei e ta wak ariba. Parse ku e ta mira algu riba su kabes. E ta bolbe wak Shiloh, bolbe wak ariba. I e ta saka zonidu so. ‘Mi tabata sa ku bo ke keda serka nos un par di tempu ainda, malamucha,’ mama ta bisa ku hopi kariño. E ta purba bis’é den wega, pero Shiloh ta mira ku e ta fòrsa pa no basha na yoramentu di gratitut i di alivio. Opa Bubuchi mag drumi den e mésum kamber ku opa Willem Jan atrobe. Manera e ta drumí den e kama ei, e kurpa ta mustra frágil, pero e ta duna kada hende un smail radiante. Mama i Shiloh ta bai kas porfin, pa nan purba di piki ritmo di dia. No ku nan ta logra mashá.

3. Spreikbùrt


‘Mi tin gan’i sa si mi wela ta bini,’ Shiloh ta pensa duru. ‘Bo oma no ker a bini mas?’ Eva ta puntra. Shiloh ta sakudí kabes ku no. ‘Pa nad’i mundu. Oma semper a tuma opa na malu ku el a bandoná Kòrsou. Pero opa no tabatin un futuro mas. E no tabatin un penshun, nada.’ ‘Kon por ta?’ Eva ta puntra, manera e no por kere. ‘Awèl, un tempu el a wèlga,’ Shiloh ta konta. E ta sera frenta i trata na kòrda bèk ta kiko a pasa e tempu ei. ‘Algu ku refineria. Tur obrero a subi kaya i despues nan a sende Willemstad na kandela. Opa tabata papia di trintas di mei. Algun aña pasá e di ku mi oma:’Ban. Tur hende ta bai Hulanda, nos tambe.’ ‘Awèl, ami si no,’ oma di. ‘Tur mi yunan ta ‘ki na Kòrsou. Nos kas, ku nos a traha p’e ku sodó di frenta. Un dia kos ta drecha atrobe pa nos isla.’ E ora ei opa a bai e so. Anto el a bin biba serka nos.’ ‘Mm-mm,’ Eva ta murmurá. E ta sinta wak kon Shiloh ta taip un e-mail. E ke manda e karta pa su wela su adrès di e-mail. ‘Mi ta skirbiendo oma kon a sigui ku opa,’ Shiloh ta bisa. ‘I mi skirbi tambe ku nan mester pura promé ku...Nò!’ Lihé e ta korihí loke el a taip anteriormente. ‘Opa ta sigui bon, oma. Pero bini lihé, por fabor.’ Huntu ku Eva e ta kontrolá si e adrès di e-mail ta bon. E ora ei shiloh ta klek riba ‘send’ i e karta a bai. Ainda ta muchu tempran pa hasi bishita na hospital, ta p’esei nan ta disidí pasa na biblioteka. Eva ta bisa ku na skol el a konta di e dos tawelanan. ‘Yùfrou a pidi mi si mi ke tene un spreikbùrt tokante di Kòrsou. Ei, kuantu aña abo ku bo mama ta biba na Hulanda kaba?’ Shiloh ta hisa kara wak ariba komosifuera ta ei e por lesa e kontesta. ‘Em...kasi sinku aña. E... e... asina tantu tempu kaba?’ ‘Bo gusta aki?’ ‘Awor ku mi konosé bo, sigur. Na kuminsamentu si no.’ ‘Ta mester boso mester a bini akí?’ ‘Mi mama a pèrdè trabou. Riba un dia nan a manda mil amtenar, ku tabata traha den gobièrnu, kas sin mas. ‘Bèrdat? Kon bini?’ “Hulanda di. Segun Hulanda muchu hende tabata traha den gobièrnu.’ Eva ta wak manera e no ta komprondé e asuntu. Hulanda ta disidí ta kiko tin ku sosodé na Kòrsou? ‘Nada otro ku polítika.’ Shiloh ta traha kara sabí. Na kas, na Kòrsou, ta tu dia nan tabata papia di polítika. Kas tabata yená di esei, pasobra opa Bubuchi tabata miembro di un di e partidonan polítiko di mas grandi di Kòrsou.


‘Aki na Hulanda nos no ta siña nada di Kòrsou,’ Eva ta bisa. ‘Anto nos ta siña nèt tur kos di Hulanda,’ Shiloh ta bisa, sin hasi drùk. ‘Mi mama tabata sa kiko ta sneu i deik i kunuku di bulbo di flor, aunke nunka e no a mira nan.’ ‘Wau, hopi sabí,’ Eva ta duna kòmplimènt. Un ratu nan ta sinta hari hari ko’i kèns te ora Eva ta bisa spantá: ‘Ata, mi spreikbùrt.’ ‘Nèt un bon chè pa siña algu di mi isla,’ Shiloh ta bisa satisfecho. E ta subi Google i e ta taip e nòmber Curaçao den e mashin di búskeda. Isla Curaçao ta situá na mas o ménos 6o kilometer di distansha di e kontinente SurAmerikano i ta forma parti di Antia Hulandes. Curaçao, huntu ku Aruba i Bonaire, ta forma parti di Islanan bou di Bientu. Aruba tin status aparte komo pais. Saba, Sint Eustatius i Sint Maarten huntu ta forma Islariba. E distansha entre e dos grupo di islanan akí ta alrededor di 900 kilometer, o sea un ora i mei ku avion. E nòmber Islanan bou di Bientu i Islariba ta originá for di tempu di barkunan di bela, i tin di aber ku posishon di e islanan pa ku e bientu fuerte ku ta supla for di oséano Atlántiko den direkshon di ekuatòr. E bientu akí yama Noordoost passaat. Aruba, Bonaire i Curaçao ta situá den e ruta di e pasat akí. E promé habitantenan di islanan Antia tabata indjannan Arawak. E grupo di poblashon akí tabata bini di kontinente Sur-Amérika. Probablemente e Arawaknan a migra pa e islanan den Karibe ku kanoa, alrededor di 200 promé ku Kristu. E habitantenan outóktono di Curaçao probablemente ta indjannan Caquetio, ku ta desendientenan di indjannan Arawak. Na 1492 Columbus a deskubrí nos islanan. E tabata den e kerementu ku el a biaha rònt mundu i ku nos islanan tabata pertenesé na China i India. Ta pa e motibu akí e poblashon outóktono di Mundu Nobo a haña e nòmber di ‘los indios’ (indjan). Dia nan a bin haña sa ku Columbus a deskubrí un Mundu Nobo ku no tabatin nada di keber ku e India ku ya tabata konosí kaba, niun hende no a tuma e molèster pa korihí e nòmber ‘los indios’. Na 1499 Amerigo Vespucci a bishitá Aruba, Bonaire i Curaçao. E tabata stürman na bordo di e flota ku tabata bou di mando di e eksplorador Alonso de Ojeda. Amerigo Vespucci a duna un deskripshon di henter e biahe. E biahe a kuminsá na Spaña i a pasa via di Trinidad i Margarita pa kosta di Venezuela. Na final di luna di yüli 1499 nan a deskubrí Bonaire, Curaçao, i kisas Aruba. Si tabata eksáktamente dia 26 di yüli no ta sigur. Vespucci a skirbi ku riba e islanan akí tabata biba indjannan grandi manera gigante. Pa e motibu ei el a yama nos islanan ‘Isla de Los Gigantes’. Durante kolonisashon spañó, ku a dura te ku 1634, guera di Ochenta Aña (1568-1648) a kuminsá entre Spañónan i Hulandesnan. Na 1633 Hulanda a lanta e kompania West Indische Compagnie i un aña despues Hulandesnan a konkistá Curaçao for di dominio Spañó. Bou di mando di Peter Stuyvesant e isla a krese bira e sentro di komersio di katibu den Karibe. For di e kontakto di e diferente idiomanan Afrikanu i idioma Portugues den tempu di katibu, a nase idioma Papiamentu. Den formashon di Papiamentu hopi otro idioma, banda


di Portugues, tabatin nan influensia riba deasaroyo di idioma Papiamentu. Espesialmente Spañó i Hulandes tabatin influensia grandi. Na kuminsamentu tabata papia Papiamentu so, pero gradualmente e idioma akí a desaroyá bira un idioma papiá i skirbí den tur gremio di poblashon, te dia di awe. Un fragmentu for di un karta na 1775 ta demonstrá ku e tempu ei ya Papiamentu tabata un idioma skirbí. Awendia Antia Hulandes tin tres idioma ofisial, ku ta: Hulandes, Papiamentu i Ingles.

Eva ta prent e spreikbùrt i ta kuminsá warda su ko’i skolnan. E ta kologá na Shiloh su brasa. ‘Ai, konta mi di bo grandinan? Di ántes? Òf bo no ta na altura?’ “Tss, kuenta pa no kaba nunka,’ Shiloh ta broma. ‘Rei ku mi wela sa konta nos kosnan di nos historia.’ ‘Awèl? Mi ke skucha nan!’ Eva ta bisa, poko baldadi i e ta ranka Shiloh bai huntu kuné, pasobra a bira ora pa nan yega hospital. ‘Sst,’ un hende ta sst for di un kaminda den e sala di biblioteka i unbé e dos mucha muhénan ta kalma.

4. Kiko ta libertat? Tròt nan dos ta tròt pasa via di Oosterpark, pa nan yega hòspital. ‘Kualke dia nos mester pasa wak e monumentu di sklabitut ei,’ Eva ta bisa di paso, miéntras e ta wak den direkshon di e monumentu. Awor no ta e momentu


apropiá, sino nan ta pèrdè nan ora di bishita. Pero Shiloh ta duna di konosé ku e no ta hañ’é un mal idea. Spesialmente no awor ku nan dos ta kompletamente den gara di pasado, pa motibu di malesa di opa Bubuchi. E dos tawelanan tin hopi bishita awe. Dòkter ta para studia e esena, sakudiendo kabes. ‘Un berdadero milager,’ e ta remarká na e dos mucha muhénan. ‘Wèl, wèl, opa Bubuchi ta kana hasta mas lihé ku mi. Mi no por sigui su ritmo.’ Shiloh ta risibí e notisia ku, kasi sigur, i promé ku nan mes por kere, nan lo pasa opa Bubuchi pa un otro sektor kaminda e ta bai haña terapia di papia. ‘Pero tanten nos ta ten’é aki den hòspital si,’ dòkter ta bisa lihé. ‘Pa mas opservashon.’ ‘Anto mi tawela?’ Eva ke sa. E ta kore bai serka opa Willem Jan i e ta dun’é un sunchi fuerte. ‘Ainda bo opa tin ku rekuperá di e operashon,’ dòkter ta splika. ‘E herida ta kurando mas pokopoko ku nos a kere. Pero parse ku e dos papanan akí ta den bon kompania di otro, òf no?’ Opa Bubuchi ta zuai man pa Shiloh i Eva ku strea den su wowo. ‘Tida, tidaaa,’ e ta bisa i e ta mustra nan un tarheta. Shiloh ta tuma e tarheta. Di nan famianan na Kòrsou! E, e, esei si ta rápido. ‘Opa por lesa,’ e ta bisa, sorprendé. ‘Laga bisa...’ dòkter ta reakshoná ku poko reserva. ‘...mihó mi pon’é dje forma akí: Lesa loke tin skirbí riba e tarheta pa bo opa i asina e ta komprondé.’ Shiloh no ta komprondé nada di e asuntu i ta kuminsá lesa numa. E ta menshoná tur e nòmbernan di opa su yunan, esta su tanta i tionan. ‘Tida, tidaaa.’ Opa Bubuchi ta reakshoná kontentu na kada nòmber ku e ta tende. Su mannan ta zuai den laira manera ta puntra e ta puntra: ‘Nan ta bini? Nan ta bini?’ “Podisé,’ Shiloh ta kontestá. Su bos ta zona distraí, pasobra sierto nòmber e no a mira riba e tarheta. Nòmber di oma Dolorita. Mas despues mama ta kont’é ku oma Dolorita a laga sa ku si opa no por papia, tantu bal e bini Hulanda. ‘Ni maske nos no tin masha kos di bisa otro, sierto kos sigur lo mi tin gana di tende for di su boka. Laga numa.’ ‘Mi mama su terkedat, di su parti indjan,’ mama ta bisa ku un tiki amargura den su smail. I e ta hala rosea profundo. ‘Enfin, pai su salú ta fuera di peliger.’ ‘Nan ta bai siña opa papia di nobo atrobe,’ Shiloh ta konta. ‘Anto siñ’é kana di nobo tambe.’ ‘Anto boso a mira kon e ta kore?!’ opa Willem Jan ta grita for di su kama. ‘Hasta wc e ta bai su so.’


I...viup! Ata opa Bubuchi na kareda atrobe. Ku su pianan flaku e ta kore zakzeilu for di e kamber subi koredor, manera vupeilu. ‘Epa, epa, wanta papa,’ mama ta grita. Na kareda e ta sali su tras. Un banda e ta kontentu ku dòkternan ke tene su tata un par di dia mas den hòspital. Ta kon ta hasi ku un tawela rápido asina, na di tres piso di flèt? Despues di ora di bishita Shiloh i Eva ta bolbe kana den Oosterpark. E biaha akí nan ta keiru derechito bai na e monumentu di sklabitut. Shiloh sa ku tema di e monumentu ta ‘Uní den libertat’. E monumentu ta pon’é kòrda riba e kuenta di katibunan ku tabatin basta dia sin kome salu. Nan tabata buta un piedra pariba di seru San Kristòf i asina nan por a bula bai nan pais Afrika bèk, rumbo pa libertat. Numa ku e katibu tabata strèk su brasanan pa dilanti. E figura den e monumentu akí ta strèk su brasanan pa patras. Shiloh ta imitá e posishon pa averiguá si e manera ei tambe ta krea un sentido di libertat. Despues di un ratu e ta sintié: ora bo strèk bo brasanan pa patras, ta manera bo ta prepará bo mes pa e salto final. Ora bo strèk bo brasanan pa dilanti, bo ta manera un para ku ta kla pa bula bai laira. Ta pasa den su kabes: ‘Libertat ta un bondat. Pero kuantu bal libertat ora bo ta nuá ku otro?’ Aki su pensamentu ta bai riba su tawela i wela Dolorita. ‘Pas i rekonsiliashon,’ e ta bisa duru. ‘Nò, Union ankrá den libertat,’ Eva ta korigié. ‘Mañan mi ta bini saka potrèt di e monumentu akí.’ ‘Por ta bo ta hañ’é riba internèt?’ Shiloh ta suponé. Promé ku kuminda di anochi nan ta subi internèt un ratu na kas di Eva. ‘Bingo,’ Eva ta bisa. El a klek riba www.slavernijmonument.nl i....ya! ‘Figurá bo,’ Shiloh ta bisa. ‘Tur informashon huntu. Pero mi ta preferá loke mi wela mes sa konta mi di historia.’ ‘Awèl si,’ Eva ta atmití. ‘Mi por manda un e-mail promé mi bai kas?’ Shiloh ta puntra. ‘Dal bai,’ Eva ta kontestá. E sa kiko tin Shiloh preokupá: wela Dolorita no por keda sin bini Hulanda. E no tin nodi di keda biba na Hulanda. Pero Shiloh ta haña importante ku su oma ta bin buska opa su drechi. Ora un hende ta malu, bo tin di bishit’é. Ta asina bo ta mustra ku, al fin i al kabo, e hende ei ta nifiká algu pa bo. Despues ku Shiloh kaba di manda su e-mail, su kara ta mustra poko mas kontentu. Awor e ta kla pa bai su kas. Eva ta hib’é mitar kaminda, djei Shiloh ta bolbe kompañ’é bèk te ku finalmente kada un di nan ta sigui nan mes kaminda.


E e-mailnan entre Shiloh is su famia na Kòrsou ta bai bini ku rapides. Un di e tantanan ta skirbi ku no por konvensé wela Dolorita pa nada di mundu. Afortunadamente wela Dolorita a sigui un kurso di kòmpiuter serka Union di Penshonadonan, for di dia ku el a bira sesenta plùs. Pues, de bes en kuando e mes tambe ta manda un meil. ‘Balapena, oma,’ Shiloh ta skirbi bèk. E ta haña kampion ku un wela i su ñetu por korespondé ku otro na un manera asina moderno. ‘Awor oma mester siña skype tambe, ya nos por tende otro su stèm.’ Pero esei ta bai muchu lihé pa wela su kriterionan. ‘Pokopoko, mi yu,’ e ta insitá. ‘Tipikamente mi wela,’ Shiloh ta pensa. ‘Pokopoko, mi yu.’ Te asina leu ku e por kòrda su wela semper a bisa pa tuma kosnan ku kalmu. Su tawela si no. Su tawela a sali bai nabegá, semper en buska di trabou i seguridat. Tabata nèt e kalidatnan ei ku wela no tabatin pas ku nan. Ta p’esei Shiloh ta gosa un mundu ku wela a sukumbí pa komunikashon moderno. Mi yu, oma ta skirbi, ora mi ta den mi pòrch i mi sinta mira nos kunuku di maishi pariba di kas, mi kurason ta morde djis pensa so ku mi tin laga tur esaki atras. Bo ta mira mi kaba ta sinta nuebe ora largu, te den laira aya den un tubu di metal, pa mi bula bai e pais straño ei? Aki nos ta tende asina tantu kos laf di Hulanda. Un di bo primanan a konta mi ku Hulanda no ta niun tiki dushi mas manera ántes. Hende tin miedu di otro. Hulanda ta yen, e gritu ta. Ki b’a kere....tur kos mi ta sigui na BVN, tende! Anto nan ta yama bo allochton. Djo libra, aki den mi pais mi ta bon bon.’ ‘Tambe awor ku opa ta malu i kisas nunka mas...?’ Shiloh ta pensa ku un emoshon ferviente. Su pensamentunan ta stanka. Nò, e no ke kòrda. Kon awor? Falta so pa e menasá su wela ku, un dia pa otro, opa lo no t’ei mas i asina fòrs’é bula bin Hulanda ma tòg. Ki balor tin pa bula bini pa entiero? E ora ei e kos a pasa kaba. E ora ei ya ta lat. Pidi su mama pa purba konvensé wela? Pió. Pasobra mama ta kere firmemente ku opa ta keda na bida.

5. Sardinchi den bleki Eva ta lesa su spreikbùrt pa opa Willem Jan. Esaki ta skucha ku atenshon. ‘Bon, Eva,’ opa Willem Jan ta dun’é kòmplimènt. ‘E historia ta pone mi reflehá. Bien bèrdè ku mi bisawela tabata kapitan di un barku di katibu, òf


shon di un plantashi na Kòrsou! No bai listra den pasado, Eva, pasó mi ta muri di bèrgwensa.’ ‘Kon esei tabata, riba un barku asina?’ Eva ta pensa i e ta wak leu. ‘Ami no a pasa den un situashon asina,’ mama ta reakshoná na banda di opa Bubuchi su kama, ‘ma komo mucha nan a konta mi e historia ei bastante biaha. Nunka bo no a yega di habri un bleki di sardinchi?’ ‘Si...,’ Eva ta mira e situashon bibu bibu su dilanti. Levemente e ta sakudí su skoudernan. ‘’Mester tabata horibel, pa biaha asina, hepak riba otro.’ ‘Mará na kadena. Tres luna largu. Mal kuminda, i ora un katibu a bira malu, e tabata saka riba su otro kompañeronan. Ta di komprondé ku mayoria di e katibunan no tabata sobrebibí.’ ‘Tida, tidaaa,’ opa Bubuchi ta sklama. E ta sakudí su kabes i zuai su mannan manera e konta hopi mas kos. ‘Abo bai drumi trankil di bo,’ mama ta bisa i e ta duna su tata un sunchi. Djei e drei wak opa Willem Jan. ‘Awe e kurpa no ta kos di gaba, no?’ ‘Bo tin rason,’ opa Willem Jan ta atmití ku un rosea débil. ‘Ainda mi ta sinti molèster di e operashon i e herida ku no ke kura pa kaba. Di otro banda, pa mi parti nan tene mi aki un par di dia mas. E kuido ta bon i mi amigu Bubuchi akí ta distraí mi. Mi no tin nada di bai buska na kas. Si mi kasá tabata na bida ainda, lo tabata otro.’ Eva ta tapa su opa èkstra bon bou di e klechi di kama i ta bai para banda di Shiloh i opa Bubuchi. Shiloh ta mustra su tawela un potrèt di wela Dolorita. ‘Opa ke pa oma bini?’ e ta puntra. Opa Bubuchi su wowonan ta kuminsá bria. ‘Tida, tidaaa,’ e ta bisa kontentu. E ke purba bisa mas kos. Esei ta kost’é hopi esfuerso, i ora pa ora e ta eksitá mas. Ta bon ku e verplehster ta kana drenta i pone tur kos bou di kontrol mesora. ‘Mi ke pidi bosnan pa tene kuenta ku ora di bishita,’ e ta bisa poko steif. ‘Nos grandinan mester di nan sosiegu.’ ‘Nada di sosiegu!’ opa Willem Jan ta protestá. E ta duna e famianan un kinipí di wowo pa nan no bai di ningun manera. ‘Mi por wak e potrèt di bo wela?’ e ta puntra Shiloh pokopoko. E verplehster ta kana bai ku un airu di ‘ki mi ke hasi’, anto Shiloh ta mustra e foto: un muhé masha bunita ku kueru di stabachi i kabei trapi trapi masha largu, ku ta reda e meskla di sanger afrikanu ku indjan. ‘Ta ken presis tabata e promé habitantenan di boso isla?’ opa Willem Jan ta puntra. ‘Indjannan Caquetio, di e tribu Arawak,’ Shiloh ta kontestá unbé, pasobra esei e ta kòrda bon bon ainda fe tempu di skol básiko. ‘Pero dia e Spañónan i


e Inglesnan a yega, tur a hui bai kosta di Sur-Amérika. Dia ku e Hulandesnan a bini, no a sobra mas ku un man yen di indjan.’ ‘Awor mi ta komprondé ku tabatin mester di forsa laboral pa traha den plantashinan,’ opa Willem Jan ta bròm. ‘Eseinan tabata e katibunan di Afrika.’ ‘Kumprá dor di West Indische Compagnie, pero tambe bendé dor di reinan Afrikanu,’ mama ta na altura. ‘I ta nan a hiba Papiamentu Kòrsou?’ Eva ke sa. Mama ta bira wak su tata. ‘Ta kon bo tabata konta nos e storia ei atrobe, pai? An, si. Tres hòmber a yega Kòrsou ku un barku. Nan a hiba kada un di nan na un otro plantashi. Nan tabatin masha gana di komuniká ku otro. Esei a sosodé pa medio di un lenga sekretu ku yama Gueni. Ku tempu Gueni a desaroyá bira Papiamentu, bou di influensia di idiomanan Arawak, Portugues, Ingles, Franses, Spañó i Hulandes.’ ‘Ai no, dikon nunka mi no a interesá puntra opa e kosnan akí mas promé?’ Shiloh ta un tiki rabiá ku su mes. ‘Manera opa su kurpa drecha atrobe, mi ta bai entrevist’é,’ e ta primintí su mes. ‘I no lubidá wela Dolorita,’ Eva ta kòrd’é. ‘Podisé esei ta dun’é smak pa subi avion.’ ‘Kere bo,’ mama ta bisa dudoso. ‘Oma den un tubu di metal? Manera sardinchi den bleki? Peña saka.’

6. Tera Primintí


Shiloh no por imaginá su mes ku ta mas prudente pa no menshoná oma su nòmber mas. Pasobra ta esei e verplehster ta trese dilanti, ku koutela pero ku tur bon intenshon. ‘No papia mas di mi wela?’ Shiloh ta ekspresá si indignidat na mama. ‘Esei ta hopi difísil.’ Despues di un silensio sin fin, e ta primi saka e pregunta ardiente: ‘ Mama, ta kiko a pasa entre opa i oma?’ Promé e kontestá, mama ta basha un glas di djus pa Eva i Shiloh. E mes ta tuma un kòpi di te. Ora nan ta sintá na mesa, bebiendo nan te i nan djus ku gota chikitu, e ta kuminsá konta. ‘Entre opa i oma no a pasa nada partikular, dushinan. Mas bien por papia aki di un situashon. Asuntunan manera ekonomia, e lucha pa sobrebibí a habri famianan den Karibe for di otro. Den tempu di katibu a separá hòmbernan for di nan señora i yunan, i bende nan na otro pais. Despues di tempu di katibu nos hòmbernan tabata fòrsá na bandoná nan famia i bai buska un mihó bida den estranheria. Den e tempu moderno akí ta e hende muhé di e islanan karibense i di sur-Amérika ta laga su yunan atras pa bin traha na Kòrsou, na Europa òf na Merka pa manda plaka kas. Asina nos tambe a bin haña nos aki na Hulanda, entre otro pasobra nos gobièrnu mester a manda trahadó kas.’ Despues di basta ratu Shiloh ta bisa: ‘Hopi biaha mi tin e sintimentu ku oma ta tuma opa na malu ku, di tur manera, el a bai Hulanda, miéntras e tabata kontra.’ ‘Por ta masha bon.’ Mama ta hisa su skouder. ‘Ken lo bisa. Hecho ta, ku nos ta plantá aki. Di e dos opshonnan esei tabata esun ménos malu.’ ‘Basta bo por defendé bo kurpa bon, e lugá akí por pasa,’ Shiloh ta hari den djente. Ku rabu di wowo e ta opservá Eva. Fe dia ku nan ta amiga, e no tin e sintimentu mas, ku konstantemente e mester ta den estado di alerta den e pais akí. Pero si e ke ta sinsero, e ta haña e aktitut di ántes mas kómodo. Bringa ku zundra ta bai muchu mas fásil ku trose bo mes den tur sorto di bògt pa komuniká na un manera apropiá. Sa kon bo tin ku komuniká pa yega na un bon komprenshon ku otro hende ta eksigí hopi esfuerso. Papia un, papia dos, Eva no ta haña laf pa para skucha tur e kosnan ku e ku mama ta komentá ku otro? ‘Pa mi ta difísil komprondé boso, pero aún mas difísil ta pa mi imaginá mi mes loke boso ta sinti,’ Eva ta atmití deskonsertá. ‘E tres añanan ku m’a biba na Kòrsou, kon ku bai bini ta muchu tiki pa mi siña konosé e kultura.’ ‘Ai piká,’ mama ta bisa kompasivo, pero su wowonan ta chispa lus chikitu malamucha asina. ‘Boso sa kiko? Laga mi ta toka un cd.’ E ta kana bai na e tokadó di cd i e ta tene un estuche ku un cd aden na laira. ‘I...so...co,’ Eva ta spèl. ‘Kiko esei ke men?’


Mama ta konta ku esei ta nòmber di un grupo di muzik na Kòrsou. ‘Nan ta toka muzik for di tempu di katibu. Muzik di zumbi.’ E dos mucha muhénan ta kore yega serka. Eva, kurioso. Shiloh ta opserv’é yen di espektativa. Ora e muzik ta tokando, no ta dura mashá ku Eva ta kuminsá swin riba e ritmo. ‘Ablif? Ta kik’ esaki ta?’ e ta grita bou di harimentu. ‘House? Hiphop? R&B? Wou, mira no, mi por balia riba e ritmo!’ Su alegria ta kontagiá mama i Shiloh i promé ku nan sa, ata sala a kambia den un diskoteka chikí. E muzik di zumbi ta laba tur preokupashon bai kuné. ‘Mi sa kaba,’ Eva ta bisa ora e kaba di balia. ‘Meskos ku katibunan tabatin nan idioma sekretu, muzik di zumbi tabata nan muzik sekretu.’ ‘Eso!’ mama ta kontestá. ‘Komprondé bon no... nada di relashon familiar, nada di kasamentu, nada di komunikashon, nada di muzik. Esei no tabata kumbiní ekonomia dje doñonan di katibu. Pero hende ta kreativo, tende! Spesialmente ora e pèrdè su libertat.’ Mama ta kontrolá si e awa ta kayente ainda i e ta pone te nobo. Shiloh ta koba den e trònchi di buskuchi. ‘Djis maginá boso,’ mama ta bisa. ‘Un lanthùis, riba seru. Rondó di dje, na pia di seru, e kasnan di katibu den e kunuku djuku pretu. No tin lus, solamentu luna rondó koló di plata, tras di velo di nubia.’ ‘Señora mester skirbi un buki,’ Eva ta bisa, ku atmirashon. ‘Den e lanthùis e shon, doño di plantashi, ta duna un gran fiesta. Invitadonan ta balia, kome i bebe. E orkesta ta toka. Tras di e kadushinan koló pretu nokturno i e matanan di sumpiña e katibunan ta opservá fiesta. Nan tambe ta gosa. I ora nan tin nan mes fiesta, leu den e mondi yen di baranka, roi hundu i mata di sumpiña, nan ta imitá e muzik di nan shon. E tròm grandi ta zona bum, bum, bum den anochi. E triangel di heru ta klinklin, ora nan dal kontra di dje. Anto e benta awor, e bog di muzik trahá di un taki fini di palu di karawara. Entre e dos puntanan di e bog tabata span un repi di un ramakoko. E tokadó di benta ta tek kontra di e repi di ramakoko ku un stòki i... ata...muzik!’ ‘Mi por skucha e cd un biaha mas?’ Eva ta puntra, kasi sin hala rosea. ‘Anto señora, esú señora ta konta kuenta bunita.’ ‘Ta mi tata mes m’a sali,’ mama ta bisa, ku un harí di orguyo. ‘I e zumbinan mes awor?’ Shiloh ke sa, miéntras su kurpa ta kue rel. ‘E zumbinan?’ mama ta hari. ‘Den e skuridat inmenso ei bo no por a mira nada. Na Kòrsou nos tin e Noordoost passaat, ku ta supla konstantement for di direkshon nortost. Tin biaha e bientu ei ta kuminsá drei manera un tròm. Warwarú, nos ta yam’é. Bientu nortost tabata supla e tononan di muzik den tur direkshon. Un bia’ e muzik tabata zona djaki banda, otro biaha e tabata


zona djaya banda. E shonnan no por a keda kla for di unda e muzik misterioso tabata bini. Asina el a bin haña e nòmber di muzik di zumbi.’ ‘Pero e ta zona masha moderno,’ Eva ta di opinion. ‘Mi ke men, e ta kai mi bon, a pesar ku e ta muzik di katibu for di siglo diesocho. Ai, mi mag uza e cd komo muzik di fondo durante mi spreikbùrt?’ ‘Dal bai,’ mai ta bisa. ‘Mi ta traha un kopia pa bo, ya e original ta keda seif serka mi.’ Shiloh ta poko desepshoná. ‘Nada di spoki anto.’ ‘Apsolutamente ku no,’ mama ta bisa firme. ‘E no tin nada di hasi ku magia pretu òf magia blanku. Aunke e katibunan tabata bas den esei, sigur ten’nan aya.’ ‘Parse mi teribel di tabata un katibu,’ Shiloh ta suspirá. ‘Lo mi a bira malu di e deseo pa bai Afrika bèk.’ Mama ta bula lanta. ‘O, tokante esei mi sa un bunita leyenda. Esun ku ker a bai Afrika bèk, mester a hasi un esfuerso pa no kome salu. Di e manera ei e por a bula bai Afrika. Ma promé e mester a pone un piedra parti pariba di seru San Kristòf. Ainda por mira e monton di piedra.’ Ora di bai hòspital e dos muchanan fas ta pasa den Oosterpark. Despues di e storianan tokante di katibu e monumentu di sklabitut den e parke mas ku nunka ta apelá na nan imaginashon. Antes nan tabata kore pasa e monumento na kareda. Awor nan ta para ketu un ratu. ‘Na Kòrsou tambe boso tin un monumento asina?’ Eva ta puntra. Shiloh ta sakudí kabes ku si. ‘Tur aña tin un konmemorashon na Ref, kant’i laman, na e sitio kaminda nan a torturá i mata lidernan di e rebelion di katibu. E rebelion a tuma lugá dia diesshete di ougùstùs 1795, asina m’a siña den buki di historia. E monumentu yama Desenkadená.’ ‘Tambe den tres parti?’ Eva ta para studia e monumentu su dilanti. ‘Nò, pero e ta representá tres figura si: dos hende hòmber i un hende muhé. E hòmber meimei ta dal e kadena kibra.’ Eva ta mustra riba e parti di e monumentu ku ta representá un grupo di figura. ‘E parti ku tur e hendenan ei ta simbolisá e pasado tristu di sklabitut. Den e parti meimei e figura ta kibra e muraya di resistensia. E ta kana pasa duars dor di e muraya, bunita no? I e parti dilanti ta simbolisá e afan pa libertat i un mihó futuro. ‘Bo sa e nifikashon bon bon,’ Shiloh ta murmurá. ‘Lesa m’a lesa. Esta dushi no, ku ta eksistí buki.’ Shiloh ta sakudí kabes afirmativo, pero e no ta sigui reakshoná. E ta pensa riba e asina yamá libertat i un mihó futuro. Kon bini e deskripshon ku Eva a


duna di e monumento no ta konvens’é? No ta pa e mihó futuro su tawela ta te aki na Hulanda miéntras su wela ta biba miles di kilometer leu? ‘Hei!’ Eva ta rank’é na su brasa i Shiloh ta bèk den realidat di tur dia. ‘Eva, dia ku nan a desmantelá e monumentu, tabatin fiesta?’ Shiloh tin problema pa lòs su mes for di e ambiente di e dos monumentonan pa libertat. ‘Ki ora?’ Eva ta reakshoná. ‘Nada di fiesta. I te dia di awe, tampoko. Kisas pa hende hai, pero no pa hende gewon. Nan mester a para oranan largu tras di dranhèk. Esú nan a kusumí. Ta te despues ku Lareina a bai, nan tabatin mag di yega serka. Nan a pone flor, i nan a tochi e figuranan. Tin hende tabata den pensamentunan profundo. Otronan tabata yora di emoshon. Asina nan a bisa den notisia.’ Shiloh por komprondé e pensamentunan profundo bon bon. Asina e ta sinti su mes na e momentu akí tambe, pensando riba ántes, awor i den futuro. Kon lo sigui ku opa? Kon e por duna oma un push den e bon direkshon? Kon bini e tin e sintimentu ku tin un sombra ku ta tene tres hende stimá, mama, opa i oma, separá for di otro? Sèt di pregunta ku no tin kontesta. Ora nan yega parada di tram Shiloh su telefòn selular ta zona. Rápido e ta tira un bista riba e pantaya i e por dal un gritu di alegria. Kòrsou! Es ta bon, wela ta bini! Wela ta bini!’ Siguiente momentu e ta den un kòmbersahon na Papiamentu rápido miéntras Eva ta warda te ora e kaba di papia pa nan sigui kana. Nan no tin nodi di kohe tram. Shiloh ta asina enbolbí den e kòmbersashon ku e no ta ripará ku bònchi hende ta kana yega. Nan ta pura, nan no ke pèrdè tram. Entre nan tin un mucha hòmber ta kana, ku un sèt di kaha riba su kabes. E kahanan ta forma un toren haltu tapa su bista, di moda e no ta mira Shiloh. E ta pusha Shiloh masha duru mes. E telefòn selular ta bula for di Shiloh su mannan, bai kai, pángalan, riba e klenkunan na un distansia di dje. Un sekònde Shiloh a keda manera ta marka a dal e. Djei su wowo ta bira skur. Sanguer ta subi na su kabes i e ta manda e mucha hòmber tur sorto di palabra malu ku e por pensa. Parse ku no ta yega un fin na e vürwerk di palabra mahos. E mucha hòmber ta bira wak i e ta bisa falsu: ‘Bitch.’ E stapel di kaha ta strob’é subi tram. E ta balansá manera un bailarin ku ta wanta ekilibrio riba waya delegá, e kahanan ta tambaliá samsam kuné. ‘Bitch ta abo!’ Shiloh ta grita, ainda mas hostiná, miéntras e ta graps e selular for di riba e klenkunan. Ora e ripirá ku, pa kolmo, e konekshon ku Kòrsou a kibra, e ta bira loko mes. ‘Bo ta pió ku un bitch. Wak bo mes!’ Siguí pa un andanada di palabra shushi ku e no tabata sa ku e tabatin nan den su koko. Ta ken di atrobe ku e promé kos ku un strañero ta siña, ta e palabra malunan di e pais nobo? Awèl, bas mes e ta, anto na Hulandes, ku aki aya un kañonaso den su mes idioma.


Ta bon ku e tram a sigui kore bai – e lagarú a logra primi pusha pèrta meimei di tur e pasaheronan ku kaha ku tur – i asina no ta keda Shiloh nada otro ku kalma poko. E hendenan pará na parada ta wak e i e ta mustra nan ku e no ta kita su kara pa niun hende, aunke e no ta wak nan kompletamente stret den nan wowo tampoko. Pena la bida esun ku hera bis’é un kos; e ta kla pa lemb’é. ‘Ban serio Eva, e gai ei por a evitá mi tòg?’ e ta supla indigná. Òf sikiera bisa sòri, loke sea. Pero no asin’akí, tsss!’ ‘Kiko bo ta wòri, yu,’ Eva ta bisa i e ta ranka Shiloh bai kuné.

7. Diferente


Ta ketu den kamber di hòspital. Salú di opa Bubuchi a bai poko atras. E ta drumí riba e kama, den su mes mundu i e no ta saka e zonidunan prèt ei mas ku ta animá opa Willem Jan tantu asina. ‘Awor Bubuchi no por atmirá e tarheta bunita tampoko, ku famianan di Kòrsou a manda p’e,’ e ta bisa ku duele. Shiloh i Eva ta studia e tarheta. Ta un potrèt di Áwasa ku su fachadanan estilo kasnan di Amsterdam di siglo 17, den e kolónan bibu di Kòrsou. ‘Ata Ackerman, un pakus kaminda nan ta benda tela i tapèit. Ei mi tanta ta traha, komo shèf.’ ‘Mara mi por a bai biba bèk aya,’ opa Willem Jan ta bisa, rekordando. ‘Si Shell no a bandoná e isla na añanan ochenta, ainda lo mi tabat’ei. M’a tende ku despues Venezuela a hür e refineria. I ku tur kos ta kana atrobe, pero no pa e habitantenan ku ta biba bou di e huma i chemené. Tempu a kambia, awendia masha lihé bo ta haña bo ku eksigensianan moderno di medio ambiente ku ta kai bou di lei.’ Pousa di mèrdia ta serka di kaba, ta ora di bai skol atrobe. Den klas Shiloh su pensamentunan ta dualu bai Kòrsou i e no por warda bèl bati pa kaba. Parse ku tin algu ta pasando den gan. Stapnan di pia duru. Mucha ku ta hasi desòrdu. E dosente ta bai buska drechi unbé: ‘Ta kiko ta pasa akí?’ Ku un shòk Shiloh ta bèk den realidat, ma e ta keda sinta riba su stul na lugá di bai pusha pèrta den porta di klas. E lastu behèit di algun dia pasá tabata asuntu di un mucha muhé ku ta bisti lensu di kabes. Ku e tin mag di bisti lensu di kabes òf no. Na e momentu akí Shiloh no tin gana di pèrdè tempu ku diskushonnan asina. Pa su heful e ta haña esei inútil. Loke ta ten’é okupá na e momentu akí ta asuntunan manera pèrdida i morto, ku ta para lur. Direktor di skol ta kana yega serka e dosente. Su stèm ta zona straño. ‘Bo por tira un bista pa mi, Marleen?’ Ta....mener Gerrit. Nan a hink’e.’ ‘Hink’e? Ken?’ yùfrou Marleen ta puntra tur na laira, pero ya e direktor a sigui su kaminda. En vano yùfrou Marleen ta purba tene e muchanan riba gan bou di kontrol. Mayó di klas ya a tende dje asuntu. ‘Nan di ku ta Janek a hasié, yùfrou.’ Shiloh ta relahá. ‘Nos a skapa,’ ta pasa den su kabes. ‘No ta un di nos.’ E tin sigur ku e asuntu lo a bòltu, e ora ei. ‘Atrobe un di e Antianonan!’ lo bo a tende. Anto nan lo a pon’é grandi grandi den korant, komosifuera ta nan a inventá krímen na mundu. Shiloh konosé Janek. E tin duele di dje. E ta un mucha hòmber ketu, den su mes mundu, ku karakter poko será. Mener Gerrit ta dosente drama. Alumnonan tin poko miedu di dje. Su lèsnan ta kita hende for di base. Anto si bo kara òf bo kurpa tin algu ku ta diferente, e ta grita bo bisa bo ku bo no ta sirbi pa hasi drama. Dia ku Shiloh a keha tokante di esaki serka opa


Bubuchi, su tawela no a kontestá mesora. Despues di e silensio ku a kai tabata manera e kera kita e kos ei fe mesa bisando: ‘Ai, e hòmber no sa mihó. Bo sa Shiloh, ántes mi tabata bas den pintamentu i ménos bon den idioma i matemátika. Mi mener di ku mihó mi bai skòp piedra òf bai laba outo. Mi tabata furioso, pero bon pensá, mihó m’a sigui su konseho: skòp un bala òf zuai un bate. E ora ei awor mi por tabata un hungadó di bala òf di besibòl mionario, tsss.’ Shiloh a keda kòrda e palabranan di su tawela, blo kibra kabes kon e por sigui mener Gerrit su konseho pa legumai hasi drama. For di e dia ei e no tabata asistí mas na e lèsnan ku e mésun smak manera ántes, siendo ku balia, kanta, konta i aktua ta su kuki. I e no tabata sa otro, ku e talentonan ei, Antianonan tin e den nan sanguer. E alumnonan den gan ta ketu. E nòmber Janek ta kologá pisá den laira. E mucha hòmber kara será for di e bloke Ost di Europa. Hopi tempu el a biba skondí na Hulanda; ken di ku e no tabata ilegal. Mener Gerrit tabata tèima kuné. Entrantu EHBO a yega i nan ta logra para e sangramentu fuerte te ora ambulans yega. Yùfrou Marleen, ku tambe tin EHBO, ta duna asistensia. Eva ta tene e kaha di EHBO i Shiloh ta pasa e lokual ku mester na e ousiliantenan. ‘Ta kon algu asina por a pasa?’ yùfrou Marleen ta puntra mener Gerrit. E no ta akus’é di nada, ma e tin e suenk di sospecha den su stèm ku ta atvertí pa mihó mener Gerrit no bali’é. Shiloh ta sinti ku e ta smail, pero di paden. Asina e konosé yùfrou Marleen. Mener Gerrit por ta drumí ei tur heridá, pero yùfrou ta keda skèrpi i rekto. Su apresio pa yùfrou Marleen ta krese. E ta mira kon su yùfrou ta bùig su kabes mas tantu den direkshon di mener Gerrit. ‘Ta esei tabata henter e problema?’ e ta tende yùfrou Marleen bisa. ‘Bo por a laga Janek konta e kuenta den su mes idioma tambe, tòg? Ku gesto i ekspreshon aserka. Esei tambe ta komunikashon. Tin mas manera pa hasi un kos ku solamente na bo manera.’ ‘Ta mí lèsnan,’ mener Gerrit ta primi e palabranan for di su boka. Den tur e ferbantnan lorá na su kurpa ainda e ta presta rous hende, manera ta su kustumber. ‘Den mi lès ta papia Hulandes!’ Shiloh ta laga e kaha di EHBO kai. Por pokito e kaha no ta dal abou na suela, danki na Eva su reakshon rápido. Shiloh ta bira bai laga tur hende.

8. Streetgirl Shiloh


Despues di skol Shiloh ta sinti ku e no por keda sin kompartí lokual ku a pasa na skol ku e dos tawelanan. Miéntras ku e ta papia e ta was opa Bubuchi sin kita wowo. Lo el a bolbe bisa ku e tin ku purba kambia loke ta negativo na su bentaha, si e por a papia? E ta mira chispa di lus balia den opa su wowonan i, sin e por yuda, e ta smail no opstante ku awe tabata un dia fastioso. Promé na parada di tram i despues na skol, ùg. Opa Willem Jan ta skòmbel den e lachi di e kashi banda di su kama i e ta saka un albùm di potrèt ku tin su edat. ‘Boso bin wak,’ e ta hasi seña. Shiloh ta mira un potrèt di un outo di bòltu i rondó di dje yen hende pará, aparentemente eksitá. Opa Willem Jan ta mustra riba un hende hòmber kabei blònt ku ta para wak su outo poko kònfüs. ‘T’ ami, haha, temp’i mi ten’.’ ‘Opa Willem Jan mes?’ Shiloh ta hap. ‘Manera bo di. Nan a saka e potrèt akí dia trinta di mei 1969.’ E fecha ei ta zona konosí den Shiloh su orea i e ke sa mas. ‘Mansra mi ta mir’akí, e momentu no tabata masha plasentero pa opa Willem Jan.’ ‘Sigur ku no!’ Eva su tawela ta grita. ‘Mi tabatin skremènt, hòmbu. Delaster un hende blanku ku kabei blònt wowo blou tabata kore peliger e dia ei. Yunan di Kòrsou koló kla tambe. E obreronan ku tabata den wèlga, no tabatin miserikòrdia. No ta wega ora bo kaba di tende ku nan a kita bo for di trabou pa motibunan ekonómiko pa despues bo bin tende ku bo por traha di nobo serka un otro empresa, pero awor pa ménos salario. Hende ta mira esei komo un inhustisia.’ ‘Kiko a skapa opa antó?’ Shiloh ta puntra ku dos wowo grandi di kaweta pa sa mas. ‘Mira, riba e potrèt opa ta para papia ku e hendenan. Ami lo a baha na kareda. Kiko asina opa tabata bisa e hendenan ei?’ ‘Loke a skapa mi...,’ opa Willem Jan ta ripití. E ta bolbe mira henter e esena su dilanti. ‘Mi tabata papia Papiamentu. Mi di: ‘Mi ta komprondé, bru. Trankilo, bru. Mi palabranan a kambia henter ambiente. Tenshon a baha i nan a laga mi pasa.’ Pues ta eseinan tabata e palabrana mágiko ku a hasi e situashon ku Opa Willem Jan tabata aden, mas fásil p’e? Opa Willem Jan ta mira e duda den Shiloh su wowonan i e ta sakudí kabes afirmativo. ‘Sin wega, Shiloh, e tèrsio ku nèt e monentu ei tabatin intesnhon di manda mi nòkout, ya tabatin mi den grep. Su kompañero a grit’é: ‘Lag’é bai. Bo no ta tende? E ta ku nos!’ ‘Inkreibel,’ Shiloh ta suspirá. E ta impreshoná. Opa Bubuchi ta drumí riba kama, sin move, ma den su wowonan ketu bai tin lus chikitu ta balia. Shiloh ta sunchi su tawela riba tur dos su banda di karanan i e ta primintí di bini bèk su siguiente dia.


Pafó ainda tin lus di dia. E ta pèrta pia pa e yega kas. Awe nochi ta su turno pa kushiná, pero den su kurason e ta spera ku su mama a kuminsá kaba. ‘Streetgirl Shiloh’, e ta tende nan grit’é nan otro banda di kaya. Na promé instante e no ta realisá su mes ku ta é nan ta yama, pero na e di dos yamá, awor ku mas énfasis, e ta bira kara i wak stret den wowo di un mucha hòmber ku e no konosé. Un ratu e manera ku e mucha hòmber ta keda mir’é, ta kit’é fe skel. Komosifuera p’e e ta e mucha muhé di mas tòf na mundu. Su tras tin un grupo di mucha hòmber i mucha muhé pará, aparentemente di su edat, pero kisas tambe basta mas grandi. Ta ken nan ta? Anto dikon nan ta yam’é Streetgirl? E mucha hòmber ta slèntru krusa kaya, e grupo, unánimamente, su tras. ‘Fenomenal mes mes,’ e ta bisa chifloso. ‘Bo ta pida, bo sa, ai si...iii...mi gusta.’ Un di e mucha muhénan tambe ta bira familiar: ‘Hòmbu, e manera ku b’a lastra e karizo na tram ei no. Pisá yu, heavy mes.’ Shiloh ta hari hari poko insigur. ‘An, ta e ko’i boso ke men...’ ‘Sè... kiko otro anto?’ lider di e grupo ta bisa, gosando. ‘Pakiko bo no ta siña mi algun di e palabranan ei?’ Shiloh ta ber af e lembementu unbé. ‘Legumai,’ e ta murmurá. Manera ta kos di kustumber e grupo ta kompañ’é. Shiloh ta hunga ku e idea si e tin ku laga nan sa e ta biba. Òf e warda poko mas? Mihó e drenta un kaya mas promé i asina kita nan for di su kurpa. Skèin nan ku e tin ku pasa serka su tanta Edith. Pero promé ku e sa, e èis entre nan a dirti. Bou di kòmbersashon duru i gritu di harimentu nan ta drenta kaya sali kaya sin ningun meta spesial. E kalor di sinti su mes konektá ku e grupo i e sintimentu ku nan ta asept’é ta pone ku ora pa ora Shiloh ta sintu su mes bon. Hopi tempu e no a sintu su mes asina bon. E úniko kos ku e tabata sinti semper ta para peilu, opservá, konsiderá kuidadosamentu pro i kontra, adaptá, kalkulá i finalmente resultá ku no pertenesé niun kaminda. Niun i ningun. I lokual ku e ta ekperensiando aworakí? Esaki ta dushi. E ta lora su kurpa den e atmirashon abierto di e grupo di amigunan nobo, manera e amistat ei ta un baño di bùbel di awa lou agradabel. E amigunan nobo ta mustr’é kos riba kaya ku nunka ántes Shiloh no a ripará. Hanchi deskonosí, tienda chikitu i skur hepak ku tur sorto di artíkulo eksótiko, un mener ku ta bende sigá kubano i piská karibeño. Aki aya holó di hash ta drenta su nanishi, pero ta manera esei ta forma parti di e totalidat. Di ripiente nan tur ta para koba den un seru di potoshi. Un di e mucha muhénan ku a introdusí su mes na Shiloh komo Hannah ta saka un paña tene na laira: un tremendo djèkèt di kuero koló blanku, parse derechitu for di H&M.


‘Wak!’ e ta grita enkantá. ‘Esun ku a dùmp e aki, a kansa di dje. Awor e ta di mi!’ Eksitá, Safira i Ludmilla awor tambe ta kuminsá skómbel den potoshi. ‘Mi tambe ke un paña great asina,’ Ludmilla ta grita. Yen di buya Hannah ta kana modelá riba asera. E ta disidí di keda ku e djèket bistí i ta bolbe dùik den e kònteiner pa dùmp kos ku no ta di uzo mas. Shiloh ta para wak henter e asuntu poko pete. Di otro banda e ta fasiná pasobra nunka promé e no a eksperensiá algu asina. E no sa sigur tampoko si su mama ta bai apresiá esei. Pero pakiko no? Lo ke tin aki ta artíkulo segundo mano di masha bon kalidat. Bo sa kiko, e ta bai puntra su mama kiko e ta pensa. Sobadjé paña nobo ta karu. Bou di bochincha e grupo ta sigui su kaminda. Nan ta para ketu na un ofisina chikitu. Dos mucha hòmber drenta. Hannah ta nota e ekpreshon riba Shiloh su kara i e ta pui su lepnan den direkshon di e edifisio. ‘Banko di kuminda,’ e ta murmurá. ‘Ya bo sa, dia no tin kuminda den kas.’ ‘Ahan,’ Shiloh ta murmurá bèk. Su kabes ta zonza di tantu impreshon i di tantu pregunta ku e ke hasi. Pero e tin miedu pa su amigunan nobo no ripará ku e no sa kasi nada di bida. Kisas nan lo no atmir’é mas dje tantu ei. Nò, e no ke tuma e riesgo ei. Sinembargu e ta sinti su mes estúpido pará ei. Pepijn, e gai ku a yam’é ta pone su brasa rònt di su skouder i ta hal’é bai kuné. ‘Te mañan,’ e ta bisa e grupo. Nan ta reakshoná inmediatamente i kada un nan ta sigui nan kaminda. Di ripiente Shiloh ta hañ’é su so pará ku Pepijn. E ta kompañ’é. Ni maske Shiloh lo no tabata ke; de fakto ta Pepijn ta gui’é pa medio di e preshun di su brasa den su lomba. ‘Mi tin ku pasa serka mi tanta promé,’ Shiloh ta murmurá. Unbé Pepijn ta kita man, ku un sonrisa ku no por otro ku gana su kurason. Shiloh ta sinti ku Pepijn no tin e nesesidat di haña sa na unda e ta biba. Nan idnetifikashon ku otro lo ta nan telefòn selular, i ku a aparato akí ta e semènt ku ta mara e union fuerte den henter e grupo. E ku Pepijn ta interkambiá number i ward’é den memoria di e selular. E saludo ta kòrtiku, pero kaluroso, dos moketa ku ta tochi otro i ayó, el a disparsé. Poko kònfüs Shiloh ta sigui kana bai kas di su tante, pa ora e yega ei e bira bèk mesora kue kaminda pa kas. Su dos band’i kara ta kima. Ta kiko e mester pensa di henter e asuntu akí? Un gai chulo, poko chek hopi great, pa no pensa mes riba e barionan kaminda nan a keiru oranan largu. Muchu hopi pa un atardi, e ta konstatá aun mas turdí. Anto ata, hasta un nòmber nobo e tin aworakí! Un nòmber di grupo. Streetgirl Shiloh. Ta kon e ta hasi konta su mama un kos asina! Pero e ta konta su mama tòg.


‘Kiko mi ta pensa?’ mama ta bisa miéntras e ta hinka e lastu pida karni den su boka. ‘Ku bo ta lubidá palabrashonnan di kas pa motibu di e amigunan nobo ei, damita.’ ‘Despensa,’ Shiloh ta bisa chikí. ‘Mi no ke diskriminá,’ mama ta sigui bisa, ‘pero for di loke bo ta konta mi, mi ta puntra mi mes si nan ta e mihó amigunan pa bo. Na mi pareser nan ta biba den un mundu kompletamente otro for di bo.’ ‘Mi por wak bonbon pa mi mes,’ Shiloh ta protestá. ‘Kiko ta robes pa ta diferente for di otro hende? Ami no ke hasi distinshon entre hende.’ Aki si mama no tin un kontesta apropiá, pues e ta preferá di keda ketu. ‘E storia di opa Willem Jan tokante di trinta di mei sí mi ta haña algu ku ta balapena,’ e ta bisa un ratu despues. ‘Esei ta loke se yama integrashon.’ ‘Òf nò?’ Shiloh ta gosa, kontentu di dje ku e kòmbersashon a bai riba un otro tópiko. ‘Ora Eva su tawela a konta e suseso ei m’a pensa: “Mi ke bai hasi mi bèst ku Hulandes. Awor mi ta sinti ku mi ké hasi mi bèst, no ku mi méster hasi mi bèst.’ ‘Asina mi ke tende!’ Mama ta asina satisfecho ku e mes ta disidí di bai laba tayó numa na lugá di para ariba ku ta Shiloh su bùrt. Shiloh ta kore bai yud’é.

9. Motivashon


‘Bo ta kere ku mi mester di beilès?’ Shiloh ta puntra Eva. ‘Ai no, yu,’ esei ta kontestá ku tono leve. ‘Ei, bo ta papia fásil, bo sa. Kon otro bo ke pa mi siña bon Hulandes anto?’ Ku yen di kenshi Eva sa di skapa e moketa amistoso ku Shiloh ke yòp e kuné. ‘Mes fásil ku b’a laga e palabra sushinan ei, na Hulandes, skeiru.’ E ta zona manera un pèstermentu pero e intenshon ta bon. Ora Shiloh pensa mas aleu, loke ku Eva di no ta dje kèns ei. Bon mirá loke Eva a bisa ta un bèrdat manera un baranka. Loke un hende ta konsiderá difísil, de fakto ta loke el a hinka den su mente. ‘Bo tin rason, bo tin rason,’ e ta atmití. ‘Di awor en adelanta lo mi pensa asina: ‘Hulandes ta fásil i leuk’, na lugá di: Hulandes ta difísil i steif.’ E ta sigui ripití e frase te ora, na su turno, Eva yòp e ku moketa i bisa: ‘Ei, bo ke para ketu?’ Hungando wega di man nan ta bòns drenta skol pa djei kada un sigui pa su mes klas. Por lo pronto Janek ta keda detené den warda di polis kaminda e tin ku soportá un kòmbersashon tras di otro segun un lista largu di trahadó sosial. Kuantu tempu mas? Ta komosifuera e no tin ningun derecho. Ekspertonan kada un di nan ta hasié e preguntanan di mas straño ku ta eksistí, di kua nan tin e kontesta den nan kabes ya kaba dia bieu. Lunanan lo pasa i finalmente nan lo entregá Janek bèk na komunidat, manera un kriminal potensial. Stail di, wak kon bo ta sigui awor. Mener Gerrit ta duna lès di drama atrobe manera nada no a pasa i e ta rous hende mes duru ku promé. Ma esnan ku skucha skèrpi ta nota ku su stèm hekrak. ‘Hekrak so?’ Eva ta hari. ‘Di sples, bo ke men. Su stèm a kambia, solamente e no ke atmití.’ Shiloh ta duna Eva un brasa fuerte. ‘Esei abo ta bisa djis pa duna mi poko pèp. Mi konosé bo.’ E siguiente dianan na skol nan ta papia hopi di adaptashon, integrashon i inburgering. Tambe tokante di siñamentu di e idioma di e pais kaminda b’a bin biba i si bo ta dispuesto na siña su idioma. Adaptashon personal i sosial. ‘Basta e bini di nos banda so,’ Shiloh ta pensa poko síniko. E ke papia riba e tópiko ei. E ta sinti un kurashi den su kurason ku e no tabata sinti ántes. Pero for di dia ku opa Willem Jan a kont’é su historia i for di dia ku e tin e nòmber nobo ku ta Streetgirl Shiloh, a krese un konfiansa den su mes. I ni maske akiratu e bin topa ku mil hari hari i remarke sokete, i e tin di enfrentá e muraya di mirada krítiko, e ta bai p’e. Hasi, punto!


‘Serka nos na Kòrsou lèsnan tambe ta bai na Hulandes, meskos ku aki. Prufwèrk tambe. Solamente bo no ta tende Hulandes henter dia rònt di bo. Serka nos bo ta tende diferente sorto di idioma rònt di bo. Pero bo ta nada otro ku nan: no ta idiomanan ku bo a lanta kuné for di beibi serka bo mama. Awendia tin skol tambe kaminda bo ta haña lès na Papiamentu. Na mes momentu bo ta familiarisá ku Hulandes i otro idiomanan, na un manera grasioso. Anto na bo eksámen final bo tin ku pasa eksámen di tur e tres idiomana ofisial di Antia Hulandes.’ Shiloh a kaba di hiba palabra. Ku yùfrou Marleen el a kaba di palabrá ku e lo no tuma pasado di sklabitut komo punto di salida. Promé ku bo sa bo ta pega den e diskushon di ken tin kulpa i ken tin ku paga pa daño kousá. Kon esensial esaki ta, tin e peliger ku semper e ta forma un hanchi sin salida pa ambos partido, netamente pasobra e ta lanta asina tantu emoshon. Sander ta hisa dede pa e hasi un pregunta. ‘Kiko abo ta Shiloh, Kurasoleño òf Antiano?’ Shiloh ta wak Sander stret den su kara. ‘Kon bo ke men?’ E sa ku e sa posishoná su mes sumamente krítiko, spesialmente den diskushonnan kayente ku ta trata e parti di Hulanda na komersio di katibu kaminda henter ora e tin e sintimentu ku ta snur su bok ora ta papiando di destino i sufrimentu di mas ku shen mil katibu na Sürnam i Antia Hulandes. Antes Shiloh su dede di pianan lo a tuest den su sapatu promé ku Sander a habri su boka mes. Per awor e ta eksperensiá ku e no ta sinti e nesesidat mas di reakshoná kuchú-kuchú. Awor e ta sigui hasi pregunta di moda ku e por formulá un kontesta ku e mes por biba kuné. ‘Por ehèmpel,’ Sander ta kontinuá, ‘bo a menshoná Curaçao den bo relato, djei atrobe Antia. Esei ta hasié difísil pa mi sa ki ora bo ta referí na Curaçao, i ki ora na un otro isla.’ Harimentu. Shiloh ta eksperensiá ku e tambe por hari samsam ku klas. ‘bo tin rason,’ e ta atmití. ‘Klaro ku mi ta un kurasoleño. Mi no ta un Boneriano ni tampoko un San Marteño, Sabano òr Stasiano. Pero hunti sí nos ta Antia Hulandes.’ ‘Tampoko bo no ta menshoná Aruba,’ Sander ta remarká. Sa kue kos tene duru, e mucha hòmber ei, karamba. Pero hasta apresio Shiloh ta sinti pa e aktitut ei. E no ta klpa sera pasobra Sander ta raspa poko marka mahos den su hárnas di balor propio. E pensamentu ku mihó e larga i wak kon e mes ta saka su sòm, ami si bo no ta provoká, no ta pasa den su kabes mas. Mas bien e ta sintu un dignidat pa enfrentá e kòmbersashon te na final. ‘Bo tin rason. Aruba ta un pais riba su mes, no ta forma parti mas di antia Hulandes pero sí e ta parti di Hulanda...’ E ta mira karanan kònfüs su dilanti. ‘Kompliká no?’


Yùfrou Marleen si ta mira henter e plachi su dilanti i e ta purba ilustrá esaki pa su alumnonan. ‘Si nos wak nos mes realidat, e no ta dje kompliká ei. Mira, nos aki ta di provinsia Noord-Holland, pero nos ta parti tambe di un pais grandi ku yama Hulanda. Sinembargo kada un di nos su kurason ta mará na su propio provinsia. Bo por ta di Limburg, òf di Friesland, pero huntu nos ta Hulandes, ni maske oséano ta separá nos miles di kilometer mas aleu.’ ‘An, asina,’ aki aya un alumno ta murmurá. Pero mayoria di nan ketu bai ta wak nan dilanti manera nan a pèrdè strea di nòrt. Siguiente pregunta. ‘Ta bèrdat ku Antia Hulandes lo stòp di eksistí?’ ‘Sigur. Boneiru, St. Eustatius i Saba ta bira munisipio di Hulanda. I Kòrsou i Sint Maarten ta bira pais, meskos ku Aruba ta awor.’ ‘Independiente!’ Sander ta grita. Shiloh ta wak komosifuera ta un pùzel e ta trahando. Pisánan aki, sua. Anto el a kere ku el a prepará su mes bon. Yùfrou Marleen ta bolbe trese salbashon: ‘Tin un diferensia signifikante. Ora bo bai biba riba bo mes, esei no nesesariamente ta enserá ku bo ta kibra tur laso ku kas di bo mayornan. Den e sentido ei Hulanda i e islanan den futuro huntu ta bai forma un Reino.’ E ta duna Shiloh un señal di aprobashon ku su kabes i Shiloh ta risibi esaki ku un sonrisa di alivio. ‘Bon trabou, Shiloh.’ Pero klas ainda tin mas pregunta. Consuelo. ‘Ta ken tabata e promé Kurasoleñonan, Shiloh?’ Consuelo ta di Perú, ta p’esei e ta kurioso pa sa kon e asuntu ei ta na Kòrsou. ‘Indjannan,’ Shiloh ta kontestá, kontentu ku awor e ta sinti mas konekshon. Lihé e ta tira un bista den su anotashonnan. ‘Indjannan Caquetio, ku ta pertenesé na e tribu Arawak.’ E ta komprondé dikon Consuelo a hasié e pregunta ei. Sur-Amérika ta e kontinente di indjannan, pero na Kòrsou finalmente a sobra no mas ku setentisinku indjan. ‘Sumamente interesante,’ yùfrou Marleen ta bisa. ‘Boso ta interesá pa Shiloh konta nos mas di esei otro siman?’ Klas ta grita si di kurason. ‘Ban hasi un fiesta indjan,’ Inge ta proponé. “Ku pluma riba kabes ku tur.’ ‘Anto nos ta pinta nos kara!’ E idea ei so ta pone Tiara bula rònt klas di kontentu. ‘Boso kuminsá pensa algu leuk,’ yùfrou Marleen ta sonreí komplasiente. ‘Ami lo sòru pa un sorpresa e dia ei.’


10. Zòmnan di tòrnu Shiloh ta reflekshonando riba su inspirashonnan nobo kantu di e monumentu di sklabitut. Ta kiko ta otro na e Shiloh di awe i e Shiloh di algun dia paså? I


kon bini awor e ta anda ménos ku Eva i mas tantu ku Pepijn i su kompañeronan? Intuitivamente e ta sak levemente dor di su rudianan i e ta strèk su brasanan bai patras, manera e ke prepará su mes pa e salto final. Awor e ta manda su brasanan pa dilanti, den un moveshon fleksibel, manera e ke bula bai shelu. Ta for di unda un ser humano por saka un forsa asina? Dor di no kome salu, ta pasa den su kabes. Ku otro palabra, hasiendo esfuerso. Esun ku ta dispuesto na kome kuminda sin salu hopi dia largu, mester tin un meta grandi dilanti! E realisá ku Shiloh ta realisá su mes esaki, ta pon’é bira ketu asina. Opa Bubuchi, oma Dolorita... Si opa Bubuchi no a pèrdè su abla, si e, Shiloh, no a hañ’é ta atendé ku e resistensia di oma Dolorita, antó probablemente lo e no tabatin e pensamentunan akí. Lo e no tabata konsiente di e monumentu akí, ku e tabata kore pasa sin ripará mes no mas ku poko tempu pasá, den su purá pa yega skol na ora, yega kas, atendé rekisitonan di tur dia. Kasi inmóbil e ta para den e sombra grandi di lastu oranan di atardi, bou di e palunan den parke. Wowo será e ta traga holó di zomer di e blachinan, e holó kargá di bròns di e grupo di figuranan den e monumentu, purbando di kapta murmura di e bosnan di pasado. E bosnan no ta morto, nan ta sigui biba. Nan ta pasa un mensahe, ku ta tochi kurason di hende. Shiloh sa sigur ku su kurason ta bati otro for di dia ku su tawela a drenta hòspital. E ta bira wak komosifuera e ta buska Eva i e ta realisá su mes ku Eva no ta huntu kuné. Di kustumber nan sa ta aki huntu, òf nan ta sintá na kama di nan dos tawelanan. Pero opa Willem Jan a bai kas bèk poko dia pasá, aunke su herida no tin fin di kura. Ta esei por ta e motibu ku e ku Eva no ta mira otro mas ku frekuensia? Un karisia riba su skouder ta pon’é bula di spantu. Ta Pepijn. E ta wak e den su wowo ku su wow’ i pushinan chifloso. Su tras e ta mira e kompañeronan. Ainda ta strañ’é kon e por kai tantu na nan agrado asina. Ta manera nan ta konsider’é nan lider. I tur esaki djis pa un zundramentu di marka mayó na parada di tram. Un ratu e ta den duda si e ke bolbe kompañá nan den un slèntermentu rònt Amsterdam ku parse manera e tin su suèter bistí na banda robes. Pepijn ta dun’é un señal ku su kabes. Esú e ta un nèchi gai. ‘Ban, nos por bishitá Janek awe. Aunke kòrtiku.’ Janek! Awor si Shiloh no tin nodi di pensa dos biaha. E ta uni ku e grupo bistí tur na paña di marka ku hende a dùmp; e ta pasa man saka su djèket blanku di kueru for di su mochila i bistié. Mara su mama por sa e kos akí, ma Shiloh ta tapa su konsenshi bisando su mes ku e kos akí no tin nada aden.


Ora bo bai patfenderèi òf djem, tambe bo ta bisti paña adekuá tòg? Sino bo ta i bo ta keda un hende pafó di grupo. Despues di un keiru kòrtiku nan ta yega dilanti di e edifisio kaminda Janek ta detené temporalmente den un sèl di emergensia. Motibu ta ku no por lokalisá su mayornan niun kaminda. E mag bai un sentro di refugio, pero su papelnan no ta kompletamente na òrdu. Lo tabata bon si mener Gerrit pasa bishitá Janek, Shiloh ta pensa. I sinta skuch’é, wak kiko e tin di bisa. Pero ken a bisa ku Janek tin gana di papia mes. Pakiko lo bo papia ku hende ku ya tin tur kontesta kla den nan kabes? Janek ainda no ta kla ku su seshon ora e grupo ta mèldu su mes. Nan mester para warda den un gan pèrtá. Kada zonidu ta pasa dor di e murayanan fini i nan por sigui e kòmbersashon kasi por kompletu. ‘Kon bo a drenta e pais akí?’ ‘Den un kònteiner.’ ‘Un kònteiner? Bo so?’ ‘No. Tabatin mas hende.’ ‘Ken asina?’ ‘Mi n’ sa.’ ‘Bo tata? Bo mama?’ ‘No.’ ‘Ta hui b’a hui bai fe kas?’ ‘Nò.’ ‘Pero kon por ta ku bo sa kon biaha pa un pais ku bo no konosé, den un kònteiner?’ Un di e kompañeronan di grupo den gan ta hari yen di burla i ku menospresio e ta remarká: ‘Ta kon abo bo sa kiko por i no por den e mundu akí, klèptòl. Pakiko bo n’ ta sera bo klèp laga Janek na pas.’ Shiloh ta tembla di pia te kabes, asina duele e tin di Janek. E stèm tras di e muraya fini ta sigui ku e bombardeo di pregunta ku ta kai manera ta kap ta kap ku un hacha stòmpi. ‘Bo tata, unda mi por hañ’é. Mi ta bai yam’é awor mes. Bo tin basta dia aki den kaba, mester buska un solushon.’ ‘Na kas nos no tin telefòn.’ ‘Mi por yama na bisiña anto? Kooperá si, Janek, sino mi no por hasi nada pa bo.’ ‘Bisiñanan tampoko no tin telefòn.’ ‘Ma karamba, ta kon ta hasi? No tin telefòn, no tin adrès. Ma buska nan pa krusa frontera, ei no ta hera!’ ‘Banda di kas tin un restourant. Ei si por yama.’


E trahadó sosial ta saka un suspiro yen di iritashon wantá. ‘Bo tin e number?’ For di e silensio ku ta reina e grupo pará den gan por saka afó ku ta skirbiendo e number di telefòn. ‘Mi ta bai hasi yamada den e kuartu aki banda.’ Porta ta habri i un asistente sosial ta sali hera trapa e grupo, kara kòrá di un afan yen di bon intenshon, pasobra e tèimamentu ku e tabata emprendé ku asina tantu fervor tin e kasi pa e rementá. ‘E kos akí por duru basta,’ e ta gruña promé ku e disparsé den e siguiente kuartu. Nan ta para wak e. Djei Pepijn ta lur wak Janek dor di e porta mitar habrí. ‘Ke hubo, sua. Tur kos ta bon?’ Nan ta wak parti di Janek so. E ta kologá den su stul, kara blek asina pero momentu ku e mira e karanan konosí e ta sinta stret. E ta hisa skouder manera e no tin kunes ku nada. ‘Ei yave, tene duru. Nos ta bini bèk.’ Pepijn ta mustr’é su moketa i ta sera e porta. E ta duna su kompañeronan un señal ku su kabes i nan ta hala kita. Ta posibel ku tin pais na Europa kaminda situashonnan, manera el a kaba di tende awor ratu ei, ta eksistí ainda? Shiloh ta puntra su mes. El a keda stòm i ketu bai ta para tetelé dilanti di e edifisio ora e otronan ya a krusa kaya i bai den direkshon di un restourant chikitu kaminda ta bende kuminda estilo wòk. E lugá ta lata lata, hepròp ku prinsipalmente hóben. Tur ta pusha pèrta kurpa den e kafetaria largu smal. E idea ta pa bo mes hinka bo menú den otro, hasi bo pedido i hala kita atrobe. ‘Ki sorto di sous?’ e pòpchi chines tras di un wòk kandente di huma diki ta puntra un mucha hòmber kende su kabei blònt ta spiña spiña di djèl. ‘Esun di mas pika ku tin,’ su kontesta ta. Pa tur siguridat e ta ripití su palabranan. Pepijn i Shiloh ta duna otro un mirada signifikativo. ‘Podisé e tin kayo riba su lenga,’ Pepijn ta komentá, sarkástiko. ‘Anto nunka e no a yega di purba nos pika. E no konosé aichi, esei sí ta un pika skèrpi.’ Djis pensa na e promèntè pika chikiritu kòrá òf bèrdè so, ku ta asina pika ku ni suku no ta yuda pas’é, ta pone Shiloh su wowo yena ku awa. ‘Tss, eksaherá manera nan so,’ Pepijn ta kunsumí. Ainda e pena ku e tabata sinti, pará den gan ora nan tabata interogá Janek, no a pasa i e tin ku sak’é un kaminda. ‘Promé nan no sa mes kiko ta pika, djei ta pika dilanti pika patras manera ta nan a inventá pika.’ E mucha hòmber kabei tur na djèl ta wak e poko pasmá – e pregunta ‘ta ken ta ‘nan’ ta na su punta di lenga – pero e ta disidí prudentemente na sera su boka. Un sekònde Shiloh tabata wanta su rosea aden komosifuera di e manera ei e por evitá un insidente. E grupo ta kla pa, chinchan kos pasa, kuminsá bati. Nèt esun palabra sokete ei, djis esun komentario robes. Pero e


mucha hòmber kabei tur na djèl no ta laga Pepijn provok’é. Shiloh ta hala rosea aliviá ora simplemente e kana bai pafó ku e karton di kuminda ku su sous di mas pika ku tin, bou di damp kayente. E kuminda ku e grupo di Pepijn ta pidi ta kla unbé. Pero hasta un stoma yen no por kambia e beis krepchi ku nan tin. Kaya ta duna un bista kolorido di tur sorto di nashonalidat ku ta move indivudualmente i ku un spit enorme. Si bo kana na e banda robes di kaya, bo ta dal den un fluho di hende na pia ku ta kana bini di direkshon kontrali, anto ta abo tin ku hala pa nan. Shiloh ta sinti su mes manera un kolebra ku ta lora bai bin. Bèrdat, awe tin nochi di kompra. Na kada skina holó di hash i marihuana ta kishikié den su nanishi. Si e no tene kuidou e ta haltu sin ku el a usa nada. Wer ta kambia di un ora pa otro i e awa ku, di ripiente, ta finfin ta duna stat un ambiente sombrio, melankóliko. For di nada un emoshon di soledat mortal ta poderá di Shiloh. E grupo ta sigui slènter bai parada di tram kaminda nan ta topa Mila ku e waha di yu. Nan ta dun’é un man pa hinka waha ku beibi den tram. Mila tin su bleki di Cola Light tené manera esei ta e úniko grep ku e tin riba mundu i e ta bebe chupa for di dje ku smak. E no aster e miradanan krítiko rònt di dje. Na e siguiente parada e ta baha for di tram i kana bai bin, riba un trènkel, ta buska un kònteiner di sushi. E ta tuma su tempu i nèt na ora e ta bula den tram, miéntras diferente pasahero tabata puntra nan mes ku horor kiko lo a pasa si e tram a sigui kore sin mama dje yu. Un señora di edat no por wanta mas. ‘Gewon asina bo a kana bai laga bo yu!’ E dama ta tur na laira. Tantu negligensha maternal asina. ‘E stat akí ta grandi, shon sa, mester paga tinu riba e chikitinnan.’ Mas e no ta komentá, pero den orea di e grupo di Pepijn ta resoná palabranan no ekspresá: ‘Típikamente Antiano.’ Mila si tin su kontesta na prim. ‘Anto kua?! Ata machi t’ei.’ Ku otro palabra, machi tambe por yuda tira un bista. Mesora ta reina sierto tenshon den tram. E dama di edat ta disidí di baha for di tram enfátikamente na e siguiente parada, murmurando ku kara ofendí: ‘Ta ken por ku e alochtonnan ei.’ Sea Pepijn su beis a drecha òf e ta distraí, pasobra e biaha akí e ta laga e remarke pa loke e ta, i e no ta tuma e molèster bai atendé ku e señora. Shiloh ta felis. Imaginá bo, su siguiente dia den korant, ku un gang di hóben a maltratá un ansiana. ‘Mi ke bai mi kas,’ Shiloh ta pensa yen di anhelo. Un kos den dje ta atvertié ku awor ta ora pa e hala kita for di e grupo. Si e keda den nan kompania un minüt mas, kosnan laf lo pasa sigur. ‘Abo ta un allochton,’ Pepijn ta tenta, miéntras e ta opservá Shiloh ku atenshon. Ta tèst Pepijn ta tèst e? Shiloh ta dun’é un smail lihé komo kontesta. Djei un frase ta pasa den su kabes. El a yega di les’é un kaminda,


den un revista òf algu asina. E ta stret su lomba, pone su skoudernan règt. ‘Ku estilo,’ e ta bisa, ku wowo ku ta bria di prèt. E ta mira kon Pepijn su pupilonan ta kòrta lus koló di oro meskos ku welek chikitu i e ta puntra su mes si e por a bisa algu robes. ‘Ku estilo,’ Pepijn ta ripití minütnan largu, loke ta indiká ku e tabatin mester di tempu pa digerí Shiloh su kontesta. ‘Unda b’ a saka e kos ei? Bo sa kiko, segun mi ta bo listra muchu den buki.’ Shiloh su kabeinan ta lanta para riba su kabes, pero e ta dominá su mes. ‘Mi n’ sa, bo sa,’ e ta oponé poko, ‘el a zona mi dushi dia m’a les’é. Tabata un artíkulo tokante tulipan. Originalmente e flor ta di Turkia, pero el a para bira e flor nashonal di Hulanda.’ ‘Ko’i hende, hòrtá,’ Pepijn ta bisa, yen di menospresio. ‘Meskos ku ‘nan’ a hòrta tur otro materia for di nos paisnan.’ ‘Pa mi e tabatin un toke apart,’ Shiloh ta protestá, pero e ra sinti ku mihó e no pusta boka ku Pepijn. E ta purba papia bos abou pa e grupo no tende, pero e tin e sintimentu ku e oreanan ta hanchu habrí. Ta komosifuera e kòmbersashon entre e ku Pepijn por ta determinante pa liderato di e grupo. Shiloh ta bira insigur. No ta su intenshon niun ora so pa baha Pepijn for di su trono i asina brongos’é. Ademas, ta ken di ku e tin gana pa un grupo kana su tras henter ora. Sin e por yuda e ta suspirá pisá. ...’Mi ke men, apart pa mir’é di un otro banda tambe,’ e ta purba na splika mas aleu. ‘Asina tambe a pasa ku kòfi, anto batata, anto...’ ‘Anto hende,’ Pepijn ta terminá su frase. ‘Numa ku ainda nan no a proklamá nós símbolo nashonal. An? Bo n’ ta haña ku a bira tempu pa esei sosodé?’ Shiloh ta krem bou di tantu sarkasmo. Djei e ta sukumbí. E ta kue postin ainda mas tòf i e ta purba wak ainda mas menasante. Huntu nan mester forma un frente kontra e mundu hóstil djafó. Sino e kombersashon aki ta bai den mal direkshon. Tòg tin un bos chikitu den su paden ku ta urgi, yen di anhelo: ‘Mi ke bai mi kas.’

Den sentro di bario tin un presentashon di teatro di pòpchi. E ta bai tokante di Nanzi, e araña, i esei ta drecha henter nan atardi. E kuenta yama Nanzi i e baka pintá. Shon Arei ta rifa pida tereno. Pero e tereno ta yen di bringamosa. Esun ku logra limpia e tereno sin grawatá su kurpa ni un biaha, ta bira doño dje tereno. Awèl, Nanzi no ta pèrdè pa gana. Pero kon e ta logra keda sin grawatá su kurpa ni un biaha? ‘Ku triki no, kiko otro.’ Nanzi ta hari su harí di malamucha. Ku fasilidat e ta inventá un kantika di e baka pintá ku tin un


mancha akí i un mancha ayá. Tanten ku e ta kanta e ta grawatá su mes riba e ‘manchanan’ ku ta un smak. ‘E baka pintá, pintá, pintá. E baka pintá...á...á...á! I asina Nanzi ta bira doño di e pida tereno. Esú e grupo di Pepijn a hari su barika yen. Hari ta duna asina tantu alivio, un sintimentu di liberashon. E kontadó di kuenta ta animá e muchanan den públiko pa kanta i balia huntu kuné, i e grupo tabata partisipá komosifuera nan tambe ta mucha. E aktitut relahá den e grupo ta manera un yobida fresku. Sin e formalidat di kustumber nan ta yama otro ayó. Ora Shiloh tira un bista riba su selular, e ta mira e yamada pèrdí di Eva. Ai, piká. Un bista lihé riba su oloshi ta bisa ku awor ta muchu lat pa yama na kas ainda. Aunke, Eva su selular semper ta riba e mesita djanochi pegá ku su kama i e no sa pag’é. No ta asina ku ora e selular rin, e ta stroba henter kas. Shiloh ta duda un ratu, pero ya e ta pará den sala di su kas. Ma ta hisa kara. ‘O, b’a tarda,’ e ta bisa ku kariño. ‘Si b’a tarda un kuartu di ora mas, lo mi a yama bo.’ Mama su preokupashon ta manera un brasa kaluroso. Asina mester ta ora bo yega bo kas. Komosifuera bo ta un para den un nèshi seif i sigur. Serka Pepijn i e otro kompañeronan tambe lo ta asina? E ta spera ku si, pasobra sin gaña, ora e ta paden e sa ku no tin un lugá mas sigur na mundu ku su kas. E ta hinka rudia banda di mama. ‘Kiko mama ta hasi?’ E ta atmirá e kahita di palu ku bunita figura kòrtá. Kuidadosamente e ta hisa e tapa di e kahita. ‘Pa mi tata.’ Shiloh mester guli un ratu. Mama di: pa mi tata. E no a bisa: pa opa, manera kustumber. Mester ta algu spesial anto. ‘Ora bo tin un opheto òf hende na bo kurason mará, bo ta konektá ku bo hogar,’ mama ta bisa. Un pa un e ta mustra Shiloh loke tin wardá den e kahita. Karta bieu, skirbí ku bunita lèter largu i elegante. Potrèt ku a bira hel sushi den kurso di tempu, un kadena antik, un pipa, moneda di diferente pais... muchu pa menshoná. ‘Ta parse... ta manera kada opheto tin su historia,’ Shiloh ta mumurá. Mama ta sakudí kabes afirmativo. ‘Kada historia tin su propio bos. Ta p’esei mi a saka nan atrobe for di den e lachi, tapá bou di stòf. Opa lo ta kontentu ku nan. Mi ta pusta ku bo ku su salú ta drecha di bia.’ Den e lus di lampi parse manera ta un lágrima ta basha for di mama su wowo. Pokopoko e lágrima ta sigui kore baha na mama su kara. Mama no ta sek’é ku su man. Shiloh ta fiha riba e lágrima. E ta lombra meskos ku serena, asina bunita. ‘Komo mucha mi tabata loko ku mi tata,’ mama ta konta. ‘E tabata un hòmber alegre ku un stèm duru ku tabata vibra su dilanti baha bini abou for di riba e seru, miéntras tata tabata yegando kas. Su bos tabata vibra drenta


derechitu te paden. Pa nos esei tabata e señal ku, un ora pa otro, e t’ei. Promé el a pasa panaderia bieu i kumpra pan dushi, despues pan batí fresku fresku for di fòrnu di shon Tica. Mi por a mira esei ya for di den nos kurá, pasobra tata sa tin dos saku di papel grandi den un man. De e otro man e tabatin un paki mas chikitu. Ei den tabatin kos di pone riba pan, ku un paki di manteka dushi. Ta p’esei e paki no tabata dje grandi ei... E paki i e dos sakunan di papel tabata zuai bai bin den su mannan. Tabata un plaser pa bai sinta na mesa e ora ei i disfrutá di loke tata a trese pa nos.’ E gota di serena lombrá a kore baha ta na mama su kachete i aparentemente ta kishikié, pasobra mama ta pasa man na su kachete sek’é. Shiloh su gesto pa fangu e lágrima, sek’é, freg’é, e no tin un idea kiko, ta keda na mitar. Na su lugá e ta kohe un potrèt den un leshi for di mama su man. Ta potrèt di un señora ku e no konosé, a lo ménos e no ta rekonosé. ‘Despues tata a kambia,’ mama ta sigui konta ku suspiro. ‘Su bos alegre no tabata belenkiá mas for di seru, te den kas. E situashon a dura añanan largu, si mi no ta herá un sinku añ’ asina. Pero e no tabata faya ku nos pa loke ta e pan i e belèg. Nos no tabatin falta di nada, di nada. Numa mi tabata haña ku e sakunan di papel no tabata zuai bai bini mas den su mannan ku tantu alegria. I ora nos tabata sinta na mesa tabata manera...’ mama ta buska palabra, ‘... manera solo a baha muchu tempran siendo ku djis promé e tabata kima haltu na shelu ainda. Riba un dia mi mama no tabat’ei mas....di un dia pa otro. Mi ke men, komo mucha niun hende no ta prepará bo riba nada. Mi mama tabata malu hopi tempu kaba. Dòkter a bisa mi tata pa e spera lo pió. Esei tabata e sombra ku tabata pisa nos kas i ku mi tabata sinti i ku nunka mi no a komprondé.’ ‘Pero...,’ Shiloh ta bisa ketu, ‘M’a pensa ku... i oma Dolorita anto?’ ‘Oma Dolorita ta mi tata su di dos kasá,’ mama ta konfesá. ‘E tabata manera un di dos mama pa nos. Alolargu no tabatin mester di menshoná esei mas. E palabra ‘di dos’ mi ke men. Tabata mas ku natural ku e tabata mi mama.’ Un ratu mama ku Shiloh ta kapturá kada un den nan mes pensamentunan. Ketu bai Shiloh tin e potrèt den su leshi tené. ‘Ta no mas ku awe numa hopi kos a klara den mi,’ mama ta bisa. ‘Kon di strès mi tata mester tabata ora ku el a tende ku mi mama tabatin kánser i ku e lo mester lanta e yu chikitunan e so. Ku e no tabata sa kon largu e insiguridat di e malesa ta bai dura i ku kada sekònde di dia e tabata biba den un miedu teribel. E ta paralisá bo. Mi ta komprondé awor ku nunka mas mi tata no por tabata e hòmber di ántes mas. Kisas e mes no tabata komprondé esei di su mes tampoko. I kon ami por a komprondé, komo mucha? Mi ta kòrda kon ofendí mi tabata dia el a pasa mi un wanta. Tata ker a siña nos ku, di awor pa dilanti, nos mester kuminsá siña laba tayó, kushiná kuminda i laba paña, ma


e no a bisa dikon!’ Un ratu mama su stèm ta bai haltu di pena awor ku e ta kòrda bèk, awor ku e ta bolbe eksperensiá e inhustisia momentu ku el a haña e wanta. ‘Tata tabata obligá nos den su desesperashon, i ami tabata reakshoná ku terkedat. Mi no gusta hende obligá mi, ni preshoná mi hasi un kos. E kos ei ta bai kontra di mi heful. Pues mi tabata hasi semper loke el a ordená mi, pero e tabata mira na henter mi aktitut ku mi tabata kontra. Un biaha su kana a yena i su man a sali pasá mi e wanta. Su renchi di kasamentu a dal mi duru, tur mi boka a hincha. Tata a spanta, pero loke el a hasi a ofendé mi profundamente. I nos relashon nunka mas no a bira manera e tabata.’ ‘Ai, esei si mi no a ripará nunka,’ Shiloh ta kore konsolá su mama. Mama ta smail i ta kinipí su yu muhé den su banda di kara. ‘Bo ke mi konta bo un kos, Shi? E mésun tenshon ku mi tata tabata sinti e tempu ei, aworakí mi ta eksperensiá na e mes manera. Mi ta asina for di balans pa motibu di tantu insiguridat, e baiben tur dia di kas pa hòspital i di hòspital pa kas, reglamentu di mil i un kos... Ta p’esei na trabou m’a papia netamente e palabranan robes, na e momentu robes. I mi a kuminsá zundra ora e kòndùktùr den tram a reklamá mi ku mi no tabata paga tinu i mi a mustr’é un karchi robes.’ ‘Abo tambe, mama?’ Shiloh ta grita hari. ‘E, e, mama, serka mi ta asina teribel ku mi ta kla pa manda moketa.’ ‘Pokopoko, mi yu,’ mama ta atvertí ku seriedat. ‘Ta pa e motibu ei bo ta buska kompania di Pepijn is su amigunan?’ Awor numa e ta riparí e djèket di kueru koló blanku ku Shiloh tin bistí i a lubidá di kita i hinka bèk den su mochila. ‘Ki dia b’a kumpra e paña ei?’ ‘Ai mama, ta basta dia mi mes ta kumpra mi pañanan tòg?’ No ku e ta zona konvinsente. Shiloh ta sintié atrapá. Aiaiai, ban konfesá e kuenta di e djèket awor. No na e momentu akí, esei lo daña e bunita anochi, nèt awor ku nan dos ta sinta papia ku otro manera dos adulto. Inventá un kuenta di gaña gaña, pa buena marcha di tur kos? ‘Un di e cheksnan a fia mi su djèket ora áwaseru a kuminsá kai.’ Shiloh ta spanta kon lihé e preteksto ta sali for di su boka i kasi e ta ranka e djèket blanku for di su kurpa, komosifuera e ke bent’é bèk den e kònteiner pa dùmp artíkulo ku no ta usa mas.

Mama su atenshon a dualu bai na e potrèt ku ketu bai Shiloh tin den su man. ‘Esei ta mi mama mes. Helena Mathilde. E amor mas grandi di mi tata. Semper e tabata yam’é Lena. Oma Dolorita a siña biba ku esei.’


‘Kisas ta p’esei p’e no tabata dje difísil ei pa e bin biba serka nos na hulanda,’ Shiloh ta konkluí. ‘I mas fásil pa oma bisa ku e no ta sigui su tras.’ Pero e ta mira unbé na su mama su kara ku esei no ta e kaso. ‘Bo sa kiko mi tata di, ora el a tuma, nò, ora el a hañ’é obligá na tuma e desishon pa emigrá?’ Mama ta lanta para manera e ke bai duna su tata e gran honor. ‘Tata di, anto esaki oma Dolorita mes a konta mi na telefòn: ‘Un hòmber tin e deber di hasi loke e mester hasi. Un hòmber mester hasi su trabou.’ Pues, el a kue su kaminda bai Hulanda, na edat haltu. I nunka e hende hómbernan riba nos isla no a hasi otro: kumpli ku nan deber i migra for di nan isla pa bai traha. Tempu di katibu nan no por a skohe; tabata fòrsá. A separá nan for di nan kasá i yunan i bende nan. Unabes na un plantashi, tampoko no tabata permití nan di kasa.’ Mama ta bolbe yongotá dilanti di e kahita, hinka potrèt di su mama bèk i saka un otro potrèt. ‘Esaki ta mi tawela, Shiloh, bo bisawela. Despues ku a abolí sklabitut tempu di berans a presentá. Hopi hende mester a bandoná kunuku i muda pa Punda en buska di un mihó bida. Hende hòmbernan a bai traha den kunuku di kaña, na Cuba. Ei nan por a gana bon sèn. Sèn pa manda pa famia. Nan tabata bini bèk ku un djente di ora den nan boka, asina tur hende por a mira bon bon ku ta Cuba nan a bai! Despues refineria di zeta krudo a yega i Kòrsou a bona. Hopi hende djafó a bin Kòrsou pa biba i traha. Den e tempu moderno di awendia ta nos, hende muhé, for di Karibe i Latino- Amérika ku ta laga nan yunan atras pa bin traha na Kòrsou, Aruba, Canada, Merka òf Europa i manda sèn pa famia. Un deber sagrado.’ ‘I awor ta nos, yu di Kòrsou, ku a bòncha bini aki,’ Shiloh ta bisa. ‘Kaminda no mester lubidá un kos si. Nos ta Hulandes, saliendo for di e parti di Reino kaminda semper tin solo, numa no mes abundante pa tur hende.’ E palabranan akí di mama ta krea un atmósfera kasi solèm. Di ripiente nan ta konsiente di e zonidu idèmpel den fondo. Un polítiko riba pantaya di televishon ta sofoká su alma enkuanto e tópiko integrashon sosial i nashonalidat dòbel, burka i lensu di kabes, kùt Marokanonan, Polonan stinku i Antianonan kriminal ku mester banda nan pais bèk. Mama ta pasa man kue e remote control i ku un primí riba kònòpi e ta zèp e imágen kambié pa un otro kanal. ‘Asina ta hasi òf laga,’ e ta bisa satisfecho. Ku rabu di wowo e ta nota e djèket di Shiloh bentá na suela manera un bònchi blanku machiká. Shiloh ta bira inkómodo i ta kambia di posishon. Pa su parti e bendita paña abou na suela ei por a disparse! Pero mama su pensamentunan ya ta koriendo dilanti atrobe. ‘No ta mihó nos ban drumi? Mañan nos kurpa mester ta sosegá.’ Un sombra ta ranka pasa dilanti di nan bentana di apartamentu ku bista riba hadrei.


‘O, bishita? Asina lat ainda?’ Mama ta warda e bèl di porta zona promé ku e bai habri. ‘Por ta bisiña? Lo e mester di algu.’ ‘Bisiña no ta kore pasa ku tantu spit,’ Shiloh ta bisa. ‘Ken b’a mira anto?’ Shiloh ta sera frenta. ‘Mi n’ sa... tabata un kos manera un.... por ta un hende tambe, ku a kore pasa dilanti di bentana masha masha lihé mes. Manera welek.’ ‘Lus di televishon por ta?’ Mama ta wak den direkshon di e televishon kaminda imágen di e polítiko riba pantaya a kambia pa un pelíkula di akshon di hopi velosidat. E ta paga e aparato i ta disidí tòg di bai tira un bista den hadrei. Niun hende no a rin na porta. E zonidunan den hadrei tambe ta hala bisiña su atenshon i e ta saka su kabes pafó di porta. ‘Despensa, mi a kere sigur ku ta abo tabata pará akifó,’ mama ta diskulpá su mes. ‘No, bo sa. Pero semper ta bon pa ta atento,’ bisiña ta bisa amikal. ‘Kiko b’a kere ku b’a mira anto?’ ‘Un figura.’ Mama sa sigur ku e no a kibuká su mes. ‘Un figura a ranka pasa dilanti di mi bentana. E so, manera welek. El a pasa viup, i ayó!’ Un lus ta sende den bisiña su kabes. Su wowonan ta bira manera skòter. ‘e kos ei nos ta yama ‘schicht’,’ e ta flùister. Su dos banda di karanan ta bira kòrá kòrá. ‘ Tambe nos ta yam’é ‘bezoek’. Emm, kon mi por splika...’ ‘Bo n’ t haña,’ mama ta reakshoná sorprendí. ‘Boso tambe sa di e kosnan ei anto? Nos tambe ta yam’é bishita.’ ‘Aidjo,’ bisiña ta bis ku duele. ‘Tin... tin un hende malu den famia?’ Mesora e ta drenta paden. Bisiña i mama ta wak otro sin por ekspresá na palabra ku ‘bezoek –bishita’, segun kreensia, ta nifiká ku un hende ku pronto ta bai muri, ta pasa duna su famianan un último bishita komo señal di su despedida di e mundu akí. Mama ta hiba bisiña na e kahita di palu ku skat di storia i rekuerdo. Miéntras ketu bai Shiloh ta kibra kabes riba e fenómeno bishita, e ta opservá de dos adultonan. E ta keda strañá kon un schicht i un kahita ku figura grabá por krea un relashon muchu mas profundo entre dos hende kompará ku e kombersashon di okashon un biaha pa siman, ku su kòfi ku buskuchi. Esaki ya ta di dos biaha ku el a ‘lubidá’ di yama Eva. E ta hesitá. Kiko e bisa Eva? Ku el a kana slènter henter atardi ku Pepijn i su gáng, i no e atardi akí so ma bòshi mas atardi? Un preteksto hopi laf. Shiloh ta hinka su selular bèk den su saku di djins. ‘Bonochi mama, bonochi bisiña.’ E ta kana bai su kamber.


11.Empoderá ‘Ola, allochton ku estilo.’ ‘Ei, peiki wapu.’ ‘Kon ta chek, ku ta lesa tantu buki ku revista.’ E saludonan di grupo ta zona wegoso, pa tenta i afortunadamente Shiloh no ta sinti e suenk di krítika den nan bos ku hopi biaha ta molostié i ta pone ku e ta bira insigur di su mes. Ora Shiloh bira kara wak Pepijn, e ta kontentu ku


ainda e ta mira atmirashon den su wowo. E sa ku, pa e gáng e tá keda nan heroe, for di e dia na parada di tram. Ei el a marka fama i esun ku ke bin kit’é for di dje, ta bon kubiká. ‘Ola, kon kos,’ e ta kumindá bèk. Nan ta hisa moketa pa otro: esei ta nan saludo di poder. Ku rabu di wowo Shiloh ta mira ku Pepijn tin otro telefòn selular nobo. Un modèl masha chulo mes. Smalitu, fini, no ta pisa nada. Kasi sigur ku un sèt di posibilidat na funshonnan. Master, yu. ‘Bo ta ban?’ Pepijn ta invit’é ku un moveshon di su kabes. ‘Nos ta bai serka Janek. Nan a bis’é ku nan ta bai mand’é su pais bèk komo ku no por lokalisá niun miembro di su famia. P’esei nos ta bai yud’é hui.’ Shiloh ta keda wak Pepijn ku dos wowo asina grandi. ‘Hui?’ e ta grita. ‘Kon?’ Pepijn ta hari saka tur su djentenan, e grupo ta saka djente samsam kuné. ‘Esei nos ta bai pensa aworakí, chica. Nan tin Janek demasiado tempu será pasobra ketu bai nan ta sinta studia si tin ku mand’é un instituto pa hóbennan òf deport’é. Awèl, niki pa nan. Dios sa kiko nan a hasi ku su mayornan, ku niun hende no sa unda nan ta awor.’ Pepijn semper ta papia di ‘nan’ i e ‘nannan’ ku semper a kometé tur kos. ‘Amnesty Internashonal tampoko no gusta e manera ku nan ta trata strañero aki na Hulanda,’ Kofi ta splika, mirando e ekspreshon konfundí riba Shiloh su kara. ‘Pakiko no skirbi Amnesty Internashonal un karta anto?’ Shiloh ta proponé. Ya e tin vishonnan di un asalto armá den e ofisina kaminda Janek ta detené, siguí pa un skuermentu di outo loko loko Dios sa pa unda. Inkonsiente su mirada ta fiha riba e telefòn selular sofistiká di Pepijn. Ta ken a yega di kont’é ku gángnan ta rep a aparatonan ei ku frekuensia? I kartera for di man di damanan ku ta kana shòp inosentemente? Of lèptòp ku e doño a pone abou banda di dje sin pensa, pa e paga su kòfi? Shiloh ta saka un suspiro profundo. Pousa di mèrdia na skol ta serka di pasa. ‘Yo, mi tin lès.’ ‘Laga numa, ta bon,’ Pepijn ta bisa, ofendí. Djei nan tur a somentá ku e fèrt típiko di nan di blo riba hende i djei baha na katuna atrobe. Ku paso lento Shiloh ta kana drenta skol atrobe. E ta realisá su mes ku e eskoho di keda na skol por bai a kosto di su reputashon serka e grupo. Su beis a daña i ku un kara shangriná e ta kana den gan di skol. Dilanti di klas di Eva un grupo di studiante a bòncha huntu. Ata otro! Ki dia porfin tin trankilidat na e skol akí? ‘Shiloh!’ Ta stèm di Eva. Shiloh ta hisa kara wak stret den wowo di Eva. Su mal humor ta dirti. ‘Hei Eva, mi tabata pa yama bo...’


‘Ai, no wòri. No tabata kos importante.’ Shiloh ta bai para serka nan. E ta tende ku, di ripiente, Nazanine no por keda na skol mas pasobra pronto lo deport’é pa Afghanistan. Su kompañeronan di klas ta indigná. Afghanistan no ta lugá seif awendia. I Nazanine no tin kas aya, unda e tin ku biba? I kon e ta hasi bai skol? ‘Hasta nase Nazanine a nase aki na Hulanda,’ un alumno ta bisa. Niun hende no ta komprondé nada di henter e asuntu. Awor Nazanine tin ku bai un pais ku e nos konosé ètòl, maske ta pais di su mama. Ta hustu ku ofisialmente ta notifiká un hende, ku tin tantu aña ta warda riba su pèrmit di estadia, kara seku asina ku no a aprobá su petishon? ‘Kiko nos por hasi pa yuda?’ Eva ta puntra. Di bia’ airu ta yená ku tur sorto di proposishon. E plan di mas práktiko ta pa tene un akshon di rekoudashon. Ku un akshon asina por yega na fondo, di moda ku Nazanine i su mayornan por traha un kas nobo. Un kas chikitu pa kuminsá, pero sikiera nan tin un dak riba nan kabes. E alumnonan ta drenta klas ku boroto i Shiloh ta keda su so pará den gan. E no tin niun tiki gana mas di kana bai su klas. E kaso di Nazanine a lanta un sintimentu renkoroso den dje. Desidido e ta kana bai porta di skol. Miéntras ku e ta kore baha e trapinan pafó, e ta sinti ku un hende ta tochi su skoudernan. E no por wanta su fèrt mas i ta te ora e bula riba asera i para ketu e ta wak ta ken. ‘Bo ta kòrda ku mañan bo tin bo spreikbùrt?’ ‘Spreikbùrt?!’ Ta kiko yùfrou Marleen ke men. Spantá Shiloh ta tapa su boka ku su man. Ata! ‘Yo, mañan kaba?’ ‘Manera bo di. Tempu ta kore, no?’ yùfrou Marleen ta bisa ku un suenk di un sonrisa riba su kara. ‘Kon bini bo no ta den klas?’ ‘Em...’ Shiloh no sa unda e hinka su kurpa pa e skapa e mirada penetrante di su dosente. E ta sinti su mes un gran estúpido. Kiko awor? Ku ki kara e ta konfesá yùfrou Marleen ku e ta na punto di bai liberá Janek a la Indiana Jones i James Bond. Ta di subi e trapinan bèk numa i drenta klas bon mucha asina, lokual ku e ta hasi tambe. Tímido, pero ku sierto rebeldia, e ta skùif pasa banda di yùfrou Marleen drenta e edifisio bèk. Tss, si no tabata pa e spreikbùrt ei lo el a kue su kaminda bai, laga yùfrou Marleen pará ei manera un kèns! ‘Hasi un bunita trabou pa mi!’ yùfrou ta yama su tras. ‘Si yùf,’ e Shiloh ta gròin. Resonansia di su stèm ta keda kologá poko straño den e gan largu tur e ora ku e ta kana bai su klas. E ta lat, klaro, i no ta ked’é otro ku bai tuma un karta serka kònshèrshe.


Anochi tempran, promé ku e bai bishitá opa Bubuchi, e grupo ta dun’é nan relato. ‘No tin awa pa laba, Janek ta kla pa hui. E ta hartá di henter e asuntu akí.’ ‘Kiko e di presis?’ ‘Wèl, e di ku e no ta sintié liber. Muraya so e ta mira rònt di dje. E no por ni krusa kaya, djis pa smak, i kumpra un MacDonalds. Tur kos e mester puntra promé. ‘Si mi tabatin ala, lo m’a bula bai,’ e di, ‘rumbo pa libertat.’ ‘E ora ei e no mester kome salu.’ E palabranan ta slep sali for di Shiloh su boka sin e sa ki ora. Un sonrisa ta habri su kara, pensando riba e leyenda di e tres Luangonan, figuranan chikitu di Afrika. Nan nòmber tabata Djowili, Sábina i Patagan. Nan a yega Kòrsou i pa nan gran desgustu nan a mira kon un hòmber tabata pui un baka den su kustia, ku un palu punta skèrpi. Kaminda hende trata bestia di tal manera, ei nan no por keda! Pues nan a disidí di bula bai Afrika bèk, despues ku nan a keda tres dia largu sin kome salu. ‘Ei, ban serio si,’ Pepijn ta bisa ku tono menasante. ‘Leumai hasi wega, oké. Loke ta importante, ta lo siguiente: nos mester skèin polis.’ E eskpreshon riba su kara ta reda ku e kos akí p’e ta ñaña. Lo e mester a hasi un akshon asina diferente biaha kaba, Shiloh ta pensa. Pa gana tempu e ta ripití: ‘Skèin polis.’ ‘Nada den e kos ei,’ Pepijn ta bisa ku menospresio. ‘Mi konosé e tiponan ei ku ta gaña kana vigilá akibanda. Poko gai sokete, Wan Lana, ku ta yama nan mes hòmber. Anto si mi ke mi por kumpra nan tambe.’ E grupo ta aploudí su palabranan. Pepijn ta papia idioma di nan kurason. ‘Pero kiko bo tin pensá di hasi?’ Shiloh su stèm ta zona tímido. Ta manera su mirada ta lòk sera den Pepijn su wowonan, ku ta lombra un koló bèrdè koper peligroso. Shiloh ta bringa pa e lòs su mirada for di Pepijn esun di Pepijn, pero e no ta logra. Pepijn su wowonan ta manera un muras ku ta zùig e bai kuné fondo, sin kompashon. ‘Tur loke ta den mi poder,’ Pepijn ta kontestá friu. ‘Tur tur! Esei ke men ku nos mester di sufisiente plaka pa tene Janek for di gara di hustisia i e asistentenan sosial chòmbòn ei, despues ku nos liber’é.’ E ta fiha su bista riba e cheksnan i riba Shiloh. ‘Mi mester di boso kooperashon, boso a komprondé mi bon?’ E ta duna e gainan un señal pa nan siguié. Shiloh ta keda atras ku e otro mucha muhénan, un pregunta grandi riba su kara. ‘Kon Pepijn ke men, sufisiente plaka?’ ‘Pff,’ Miranda ta reakshoná poko menospresiante. ‘Ta ròl di hende atrasá bo ta hunga, òf kiko?’ E ta kue un postura koketa, sèksi. ‘Awor ta ora pa bo proba bo mes dilanti di Pepijn, chica. Ei bo ta kue fama serka dje mes mes.’


‘Mm,’ Kelly ta respaldá Miranda. Su smail ta papia pa su mes. ‘Anto paga tinu, chicas, e muhénan di Pepijn tin nan preis! Ban, Shiloh. Nos ta bai kumpra linzjerí.’ ‘Mi... mi tin kos di hasi promé,’ Shiloh ta gaga. Yen di bèrgwensa e ta realisá su mes ku, den wowo di e cheksnan, e ta hasi sumamente mal papel. Tur bruá e ta keda atras. Kuantu ora el a kana asina, kontando e klenkunan riba kaya? Ora e hisa su kara, e ta pará en frente di e edifisio kaminda Janek ta será. Inkonsiente el a kana bai den e direkshon ei. E por bai serka Janek na e oranan akí? Suerte ta kompañ’é. Ora e sinta serka Janek, e ta ripará un kambio. Aparentemente Janek a tende algu di e plan pendiente, pasobra su wowonan a pèrdè e glans dòf ku nan tabatin i un ratu, djis un ratu asina, e ta dal un harí bibitu, yen di speransa nobo. ‘Kòrda algu bai malu,’ Shiloh ta flùister. ‘Nunk’i bo bida.’ Janek ta hisa skouder. E ta murmurá algu ku hende mester empoderá nan mes i e ta hisa su moketa komo saludo di poder. E ta rekordá Shiloh ku el a sabi di gana e rèspèt di grupo i ku awor e ta gosa di un sierto status, meskos ku Shiloh a gana su status. ‘Dor di kasi mata un hende sigur,’ Shiloh no por keda sin remarká. ‘Kuantu kos,’ Janek ta reakshoná indiferente. ‘Bo ta bai será. Esei ta poder, b’a chèk? Esei ta ami. Skucha mi bon, Shiloh, nos akí huntu ta forma un famia grandi. Nos no ta laga otro kai i nos ta defendé otro. Ta p’esei mes niun hende no por hasi mi nada. Mi ta konfia Pepijn. Nos ta gángsta, chica, hinka esei den bo kabes. I abo tampoko no ta bai laga mi na kaya tòg? Bo tambe tin pòwer den grupo.’ ‘Imaginá bo ku nos logra saka bo for di akiden...’ Shiloh ta sinti ku e ta pèrdè rosea di nèrvio, ‘... lo bo tin di skonde. Kon largu bo ta kere ku bo por wanta esei?’ ‘Tan ten ku mi sa ku mi mayornan no ta invisibel den e pais akí pòrnada,’ Janek ta kontestá ku orguyo. ‘Bo sa kuantu aña largu mi tata a trata na haña e papelnan nesesario pa e por keda aki i traha segun su konsenshi, Shiloh? Kada dia nobo nos tabata biba den inseguridat. Bo no sa ku bo por keda òf no. Kada momentu nan por bisa bo ku bo mester larga for di e lugá akí. Despues di hopi tempu a laga sa ku nos no por keda. Mi tata no ker a bai mas. Nan di kuné ku e tin ku bai un sorto di prizòn. I ami lo mester a bai un famia di kriansa òf... tambe den prizòn.’ ‘Ken di ku bo mayornan ta na Hulanda ainda,’ Shiloh ta bisa, kasi na yoramentu.


‘Tan ten mi sa ku mi tio Andrzej Nowy ta aki ainda, niun hende no por kibra mi!’ Janek ta hura. ‘Unabes boso yuda mi hui, mi ta bai busk’é. E ora ei tur kos ta drecha, kere mi.’ ‘Podisé mi por yuda Janek haña su tio promé ku nos tur kometé un akto deskabeyá,’ Shiloh ta pensa hanshá. ‘Unda mi por haña bo tio, Janek?’ Janek ta keda wak e sin bisa nada i hisa su skouder. Shiloh ta suspirá. ‘Kon bo di su nòmber ta? Andrzej...’ ‘Nowy’, Janek ta bisa desampará. ‘Yuda mi buska mi tio, Shiloh. Bo mes ta komprondé ku aki den mi no por bisa nan su nòmber. Pero e mester ta un kaminda aki banda, ta traha, ta biba, ta sobrebibí...algu! Un kaminda...’ Su wowonan ta mustra kansá. Shiloh ta lanta i bras’é. ‘Mi ta hasi tur mi esfuerso,’ e ta primintí emoshoná. Ora e ta riba kaya atrobe e ta risibí un mensahe riba su selular. Pepijn. Tuma kontakto ku mi, e mensahe ta bisa. Instrukshon pa plan di akshon.

12. Derechonan humano Shiloh ta fadá. E tin problema pa presentá su spreikbùrt riba habitantenan outóktono di Karibe, siguiente dia. E no ta den ambiente. Tin sentido pa bolbe para konta


sèt di historia leu fe kas ku ta lanta yen di pregunta ku e, na su turno, tin ku bolbe para kontestá? Durante e spreikbùrt di Emile, un ko-alumno di Haiti, Shiloh tin sigur ku e ke konta un historia ku ta konekta e alumnonan mas ku otro. Algu ku ta uni e diferente gruponan den klas, i podisé den henter skol muchu mas ku otro. Hasta e charla di Emile no ta logra krea un konekshon, pa motibu ku e sintimentu, o sea konsepto, di loke ta derecho di esun ta resultá di no ta sintimentu òf konsepto di loke ta derecho di e otro. Pa siglonan ya ta asina, sino nunka lo no tabatin sklabitut, ni guera, ni eksplotashon di hende, holokousto, genosidio, terorismo i henter e eskala di brutalidatnan ku notisia ta presentá diariamente. Shiloh ta kòrda riba Janek i su wowo ta yena ku awa. Esta teribel pa biba den un situashon asina, djis pasobra bo ta biba den un pais straño. Hende tin derechi riba un famia kariñoso òf un kas nobo, òf no? I no mester ta asina ku kada mucha tin derechi riba un famia kariñoso òf algu ku por remplasá esei? Shiloh ta haña asina skandalosamente inhustu loke e ta mira ta pasa den e pais demokrátiko akí, ku yama Hulanda, ku e por grita yora. Den e rabia akí e ta sinti su mes mas ku nunka konektá ku Janek, ku Pepijn i e kompañeronan di grupo. Pero ora e kòrda riba Eva i yùfrou Marleen, e ta keda indesiso. Derechonan humano. Emile ta konta nan kon, riba un dia inesperá, el a hañ’é na Hulanda debí na krisis di kuminda den su pais. Gran parti di e poblashon ta biba di agrikultura, pero gobièrnu no ta sostené e kampesinonan. Dia ku trabou den kunuku no tabata deha mas, kampesinonan a baha bai stat. E tera no tabata produsí mas i tur kuminda tabata bini djafó. Awor ku mundialmente preis di komestibel a subi, e hende pober no por kome mas. Emile ta konta kon e ku su mayornan a bai biba na Kòrsou pasobra kapital di Haiti a bira muchu peligroso pa biba. Hendenan tabata bringa pa kuminda i nan tabata pluma tur tienda, Emile ta konta tristu. Na Kòrsou tabatin trabou, pero e problema ta ku ta dura un siglo promé ku bo keda kla ku tur papel. Riba un bon dia su tata a drenta e trùk di e impresa pa kua e ta traha, inosente di dje, pa di ripiente tim di atrako blo riba nan. Dos tres trahadó a logra kore limpi bai, pero pa Emile su tata si tabata lat. Nan a deport’é, ni maske su petishon pa un pèrmit di estadia i pa trabou tabata basta dia kaba na e instanshanan konserní. Riba un stapel asina haltu riba un lèsenar, wardando. I tabata dura ku dura. Asina ta ku e mester a bai bèk i bolbe kuminsá kompletamente di nobo na Haiti. Pasobra si un pèrmit drenta, e dokumento rekerí manera, por ehèmpel, un papel di nasementu pa un siguiente pèrmit, a kaduká atrobe. Un kaminda sin fin. Ku yudansa di un aktivista pa derechonan humano Emile i su mama a yega Hulanda. Awor ta trahando duru pa uni e tata ku su famia


atrobe. Kos por bai bon, pero terminá malu tambe. Emile gusta Hulanda, pero no ta nada dushi lanta tur dia ku e sintimentu ku tin algu ta kologá riba bo kabes. E ta pisa henter bo eksistensia. Yùfrou Marleen ta trata un enkuesta ku a saka komo resultado ku hubentut Hulandes ta bastante kontentu ku nan bida. Nan ta duna nan bida sifra 7,8. Shiloh ta puntra su mes si por si akaso a tene un enkuesta asina tambe bou di hubentut di otro gruponan étniko bibá na Hulanda. E ta kurioso kiko lo por ta e resultado. E charla di Emile a inspir’é pa e traha riba un otro sorto di spreikbùrt. Un spreikbùrt ku no ta basá riba dato seku so: Den region Karibe promé ku Columbus, tabata biba diferente tribu di Indjan manera Arawak, Karibe, Taino i otronan. Awendia ta djis subi bo ta subi Internet i tur informashon ta habri bo dilanti. Pero kiko e ke presentá anto, i kon e ke hasi su presentashon? E ta disidí di bai papia ku yùfrou Marleen pa wak e posibilidatnan. No ta asina ku yùf a bisa ku e lo sòru pa un sorpresa? Binti minüt despues Shiloh ta kana bai su banki bèk ku un kara kayente kayente di entusiasmo. Su idea i e sorpesa di yùfrou Marleen a haña otro. Den pousa Eva ta yam’é. E klasnan paralelo ta tene un reunion tokante Nazanine su futuro i e akshon di rekoudashon ku nan ke bai organisá p’e. ‘Nos kada un tin na kas un kos di antik, un kuadro òf buki,’ Eva ta bisa. ‘Esun ku ke hasi un donashon por skirbi esei riba e lista akí. Nos idea ta pa tene un findishi den nos sentro di bario. E ganashi ta bai pa Nazanine i su famia.’ Mas proposishon ta bini dilanti. Algun studiante ke tene un akshon di hèndimèn, otronan ke tene un car wash òf un feria di bendementu di kuminda i di paña di segunda mano. Ideanan ta sprèit manera yerba despues di un bon yobida. I ata selular di Shiloh ta klinklin ei, anunsiando e di dos mensahe di Pepijn. Unda bo ta? Instrukshon pa plan di akshon. Siguiente mensahe. Di Kelly: Ola. Tin diferente kliente kaba. Shiloh ta realisá su mes ku e no por sigui sera wowo pa realidat. Lucha pa libertat di Janek ta nifiká protistuí riba komando di Pepijn. Lucha pa Nanzanine ta nifiká mobilisá hende i hasi un apelashon riba nan kurason pa e bon kousa. Esta problema, ki banda e mester kue? Tantu Janek i Nazanine meresé mes tantu yudansa. Pero mester ta asina ku e meta ta hustifiká tur medio pa alkans’é? Shiloh ta sera su wowo i duna su mes e señal: delete. Ayo! E ke manda tur su pensamentunan pa recycle bin. E no por pensa mas, e no ke kibra kabes mas.


Awe lo e no ta alkansabel via di su selular. Loke ta importante awor ta su spreikbùrt pa mañan. Otro mañan ta wak kiko ta disidí. Fásil pa bisa. Shiloh por kasi imaginá su mes kon bini hende ta kuminsá usa droga, pa e hui realidat. Pa lubidá tur kos. E ta spanta di su mes. Nò Shiloh, nò. Ku tur su forsa e ta purba konsentrá riba su charla.

13. Soupe Joumou Klas 2D di VMBO ta hala bastanta atenshon e dia ei, ora nan kana drenta skol unu pa unu bistí na paña kolorido di Indjan. Un ta lusi mas nèchi ku otro; algun alumno no a saka solamente paña ku nan tin basta dia sin bisti for di nan kashi, pero realmente nan purba na saka kara.


‘Boso kada un a keda presioso,’ yùfrou Marleen ta parti kòmplimènt. Pero ainda e no ta laga nan drenta klas. Esei ta hasi e muchanan kurioso i ta pone e suspenso krese mas tantu. Alumononan di klasnan paralelo ta hasi kos di yalurs. Nan ta mira un oportunidat pa skapa lès i kuminsá reklamá. ‘Nos tambe por partisipá, yùfrou?’ Pero kambio di roster no ta bai asina asina. Ata bèl ta zona. Ku un gesto solèm yùfrou Marleen ta habri porta di klas. Sin sospechá nada e alumnonan ta bòncha drenta paden. Outomátikamente nan ta kana bai na nan lèsenar, benta tas abou, hasi wega i kos di loko ku otro, pero djei nan ta para stòm ta wak rònt den e espasio bashí. A hala tur stul un kantu i a drecha e mesanan meimei di klas na un manera spesial. Ata nan ta tende Shiloh su stèm ta yama nan bon biní. Shiloh ta bistí na cacique. E ta sintié realmente un chif di Indjan awe. ‘Bo n’ ta haña, masha ora mi ta puntra mi mes unda bo ta!’ Tiara ta grita. ‘Bon biní na e eksposishon Soupe Joumou,’ Shiloh ta bisa, sin hasi kaso di Tiara su remarke. ‘Ta zona manera Franses,’ aki aya un studiante ta murmurá. Emile su kara ta haña un splendor di momentunan di rekuerdo. Shiloh ta dun’é un kinipí di wowo. ‘Boso tur tin mag di kana rònt i atmirá e produktonan di e indjannan di Karibe i di Sur-Amérika,’ e ta invitá su kompañeronan di klas. ‘Riba e karchinan boso por lesa tur informashon.’ E muchanan ta kuminsá nan biahe, kanando di mesa pa mesa. ‘Suku?’ Olivier ta bisa. Na bos haltu e ta lesa: ‘Oro blanku. Usá pa di promé biaha na Polinesia. Columbus a hiba planchi di kaña di suku Karibe pa planta. For di e tempu ei suku a bira e produkto di gran importansia pa ekonomia di Europa.’ Na un siguiente mesa un par di alumno ta menshoná nòmber di kakou, repi di chukulati i chukulati pa bebe. Astekanan tabata yama chukulati ‘xocoatl’. E tribu akí di Mexico tabata konsiderá e bebida un regalo di nan Diosnan, i ku simia di chukulati tabata bini for di Paradèis, asina tin pará den e teksto riba e karchi. Esun ku bebe chukulati ta bira fuerte i sabí. E reakshonnan di sorpesa i rekonosementu ta bira mas i mas fuerte i entusiasmá segun e hóbennan deskubrí produkto ku diariamente nan ta usa na kas. ‘Maishi!’ Inkanan, Mayanan i Astekanan na Amérika Sentral, tabata konsumí maishi ya for di sinku mil aña pasá. E ta un nòmber for di idioma Arawak: máhix. ‘Ata, mi ta siña palabra Indjan,’ Sander ta bisa miéntras e ta kana rònt klas ta gosa di dje. E ta konta ku ayera mes el a hinka un saku di pòpkòrn den maikroweif i kome ku smak.


I asina e biahe ta kontinuá, di mesa pa mesa, ku pida pida muestra di batata, kòfi, tabako, katuna, algun kos di oro, sason i speserèi manera netumuskat, allspice, klabu i kané, i fruta i berdura eksótiko manera pampuna hel ku awendia bo por kumpra djis na Albert Cuyp. ‘Inkreibel! Nunka di mi bida mi no tabata sa esaki!’ Annejet ta bira kompletamente hiper. El a hak su brasa den esun di Emile, hala e hóben di un banda pa otro banda di klas i bombardi’é ku mil i un pregunta komosifuera ta un Wikipedia bibu e ta. Turesten yùfrou Marleen a pone tur stul rondó di su lèsenar. E alumno ku a kaba di pasa henter e eksposishon, i tin di nan ta pas’é no un sino dos te tres biaha, por kai sinta riba un stul pa e bini bei i reflehá. Pasobra no ta wega pa bo sesunan kapta ku tur e produktonan luho di konsumo den siglo bintiun, ya habitantenan original di Karibe, i mas despues katibunan di Afrika tabata usa na siglo diessinku. I ku Columbus a hiba tur e produktonan akí Europa pa produsí masalmente, ku e karchi di prèis na balor di miones di bida Indjan i Afrikanu. Pero e sorpresa di mas grandi tin ku bini ainda. Yùfrou Marleen ta bai ku nan na e tereno di yerba bèrdè tras di skol, kaminda por piknik. E hóbennan ta ripará unbé ku ta fiesta di barbekiu ta bai tin. ‘Ai nò, batakaso!’ Sander ta remarká ku tono krítiko. ‘Despues di un historia asina bunita, un fiesta merikano.’ Pero e no sa kon lihé e guli su palabranan ora nan push’é un karchi den su man i e ta lesa: Indjannan di Jamaica tabatin kustumber di grel karni riba un kaha di palu, kayente kayente, ku nan tabata yama barbicoa. Ta djei e nòmber moderno barbecue a bini. E Indjannan tabata usa speserèi i konofló pa hunta e karni kuné. ‘Pa mas fásil nos a kumpra karni na supermerkado i kasi sigur nan a sason’é ku sous di barbekiu den bòter,’ yùfrou Marleen ta hari. ‘No ku e lo smak ménos bon. Tanten ku nos ta kome, Shiloh ta bai konta boso di Soupe Joumou, ku ta nòmber di nos eksposishon di awe.’ Miéntras e hóbennan ta saboriá e karni i maishi di grel, Shiloh ta kuminsá konta. ‘Tabata promé di yanüari 1804. Diestres aña largu Haitianonan a bringa kontra di kolonisadónan Franses, influensiá pa revolushon Franses ku tabata boga pa Libertat, Igualdat i Fraternidat. Hasta ora Napoleón a manda un rezjimènt, e lucha a sigui. Despues di diestres aña, tresshen mil Haitiano morto i sinkuenta mil Franses morto numa Fransia a entregá. E general ku e tempu ei tabata na mando, a haña dies dia pa bati retirada ku su sòldánan. Lider di ehérsito Haitiano, Dessalines, a hiba palabra dilanti di un multitut enorme i a deklará ku, di awor pa futuro, pueblo Haitiano por biba i muri


liber pa semper. Multitut a grita: ‘Biba independensia!’ Pa selebrá nan libertat, a parti un sòpi di pampuna masha dushi mes pa tur hende. Ta e sòpi akí Haitianonan a skohe komo plato di libertat. Dikon? Tempu ku nan tabata katibu no tabata permití nan pa bebe sòpi akí. Netamente dor di bebe e sòpi akí huntu, e pueblo ker a sera un laso di hermandat pa semper.’ Komo toke final Shiloh i Emile ta duna kada kompañero di klas un reseta di e sòpi i rekomendá tur mucha sikiera purba di kushin’é un dia na kas. Despues nan tur ta sigui kome i bebe i kòmbersá riba lokual nan a eksperensiá. Shiloh su kara ta radiante ora e risibí tantu kòmplimènt asina, ma loke ta dun’é mas tantu satisfakshon ta e efekto ku su spreikbùrt tin riba e hóbennan. Algu a kambia bou di nan, ta reina un otro sintimentu entre nan. Un dushi sintimentu. Un sintimentu di sinti bo mes bon i seif den otro su kompania. Un sintimentu di ‘Epa, bo tabata sa? Nos tin hopi mas komun ku otro ku nos a kere.’ ‘Bo sa,’ Sander ta atmití i kontentu e ta pasa man riba su barika yen, ‘di ripiente mi ta sinti mi konektá ku hende di Karibe i di Afrika. Pensando bon, nada no ta leu i straño. Bon mirá tur kos ta hopi serka i konosí. Hasta por bisa: kos di tur dia. Pero mi no tabata konsiente di esei. Awe m’a skucha i mira. I purba. Mmm, spesialmente purba.’ E ta sakudí su kabes den direkshon di Emile i ta dun’e e señal di high five. ‘Yeah man, brotherhood.’ ‘Yeah man,’ Emile ta respaldá.

14. Mas ku libertat ...Hunta e karni ku e marinada i lag’e para por lo ménos un ora. Pone 1 liter di awa herebé, pone e karni aserka ku su chili peper i laga kushi dos ora. Agregá wòrtel i pampuna, tapa e wea i laga kushi mas o ménos binti minüt.


Saka e karni i peper for di wea, tira e peper afó, machiká tur loke tin den e wea hasié un puré i kòrta e karni fini fini. Pone e sèldu aserka, siboyo, rabi i taro, laga tur kos kushiná riba kandela haltu i despues diessinku minüt riba kandela abou. Larga e sòpi ku e kantidat di awa ku mester, no laga e sòpi bira muchu diki. Pone e kolo aserka i bolbe laga tur kos herebé diessinku minüt. Basha e kantidat di awa ku ta nesesario den e sòpi. Agregá e aletria kibrá i laga e sòpi sigui herebé riba un kandela abou te ora e aletria ta moli. Purba e sòpi i añadí peper ku salu segun smak. Awor ta añadí e djus di dos lamunchi... ‘Ban spera ku nos soupe Joumou ta sali bon.’ Eva ta yen di espektativa. ‘Ta manere mi ta tende mi mama papia,’ mama di Shiloh ta bisa. Nèt el a kana drenta kushina i para skucha e reseta ku atenshon. ‘Boso warda mi un ratu.’ E ta kana bai sala bèk. Shiloh ta tende e tapa dje kahita di su tawela habri sera. Kiko mama ta sakando for di e kahita? Mama ta drenta kushina atrobe, den su man un skref di skol ku blachi tur na punta doblá. E blachinan ta yená ku un letra elegante. ‘Mi mama su skref di reseta,’ mama di Shiloh ta broma. ‘Mi mama tabata skirbi tur reseta di Karibe den su skref ku ántes tabata bai di boka pa boka, pero nunka mi mes no purba kushiná ni un di nan. Te ora m’a tende boso papia di soupe Joumou. Bo ke ban wak si e reseta ei t’ akiden?’ E ta muha su punta di dede ku su lenga i kuminsá blader. E blachinan di skref, hekrùl i seku dor di transkurso di tempu, ta shirikí shirikí bou di su mannan. ‘Manera mi di!’ Triunfante mama ta tene e página ku e tabata buska, na laira. ‘Anto na Creole. Segun mi mama, bo wela Helena Mathilda, Shiloh, e ta un sòpi rikamente yená ku dub, joumou, kawot, seleri, zabyon, nave, pomdete, malanga i shou...’ ‘Ta bon, ta bou,’ Eva ta hari. ‘E úniko kos ku m’a komprondé ta seleri,’ Shiloh ta smail. ‘Un suerte ku tabatin hende ku a kai riba e idea di tradusí tur reseta den un Gran Buki di Reseta Karibeño, sino mi sòpi lo a kai na dos plato bashí.’ ‘Awor mi ta komprondé kon bini bo a bai bèk te na Jamaica,’ Eva ta bisa pensativo. ‘Motibu di bo wela.’ ‘I Emile,’ Silhoh ta añadí. ‘Si, pasobra mi di, pakiko no Kòrsou? Òf boso no tin heroe ku tabata katibu?’ ‘Ki b’a kere!’ mama i Shiloh ta grita pareu.


‘Su nòmber ta Tula,’ mama ta konta. ‘I tin mas: Bazjan Karpata, Louis Mercier. E rebelion bou di liderasgo di e tres hòmbernan aki a keda aplastá. I nan a sentensiá e lidernan akí na un manera teribel i kruel.’ ‘Bo n’ ta kòrda ku m’a konta bo di nos monumentu di libertat na Ref?’ Shiloh ta freska Eva su memoria. ‘Emm...mi kier sa... ahan...Desenkadená,’ Eva ta kòrda atrobe. ‘Mi no tabata ke lòs mas kòmbersashon delikado,’ Shiloh ta konfesá. ‘Mi ku yùfrou Marleen a papi’é. Loke mi ker a logra ku mi spreikbùrt ta pa nos, den klas, sinti nos mas konektá ku otro na lugá di separá for di otro. Tin asina tantu sintimentu di iritashon entre hende. E ta pone mi bira tristu.’ Riba stof un kuminda ku ta tota kontentu ta hala nan atenshon. Lihé Shiloh ta basha poko mas awa den e sòpi, manera e reseta ta preskribí. E ta purba, ku kuidou pa no kima su punta di lenga. ‘Bo ke men, ta pasobra ta netamente Hulanda a kolonisá boso isla,’ Eva ta bisa ku komprenshon. ‘Bo ke trata na evitá e sensibilidat ei ku semper ta pará den kaminda. Mi ta puntra mi mes si esei no ta un manera pa no mira e bèrdat. Boso monumento yama ‘Desenkadená’, e no yama ‘Negashon’. ‘Masha bon,’ Shiloh ta reakshoná, teniendo e sòpi ku ta tota na bista, ‘Pero ami ta buskando un aserkamentu ku no ta hinka mi den un tsunami di diskushon riba ken ta kulpabel i ken ta inosente. Esei ta bon kla pa nos, pero te ainda e no a hiba humanidat niun kaminda. E úniko sintimentu ta ku bo ta haña gana di hisa un blòki manda un hende kuné. Pasobra ta imposibel balorá tur nos pena i doló na dje tantu miarnan di euro, ku e ta fria e trouma i laga nos yega na pas ku nos historia den pasado. Desenkadená ta nifiká ku bo ta bati e kadena ku tin bo koutivá kibra i ku bo ta liber. Pero kiko ta libertat? Libertat so, mi ke men. Pa mi mester tin mas ku libertat so. Djis skucha Emile su storia. I esun di Nazanine. I esun di tur e hendenan ku ta biba den un pais kaminda tin destrukshon pasobra e puueblo ta luchando pa outonomia, independensia i hustisia.’ ‘O, boso ta filosofiá,’ mama ta sonreí. ‘Anto kiko libertat ta enserá pa abo, mi yu?’ ‘Esei tin mi mente okupá,’ ‘mi yu’ ta kontestá poko konfuso. ‘Pero konta ku mi ta bai tene un otro spreikbùrt sigur, tokante di Kòrsou. Nòmber di nos isla so ta parse mi interesante pa konta di dje.’ ‘Bon idea,’ mama ta enkurashá. ‘Nòmber di nos isla por tin di aber ku un fruta ku tabata krese aki. E tin di aber ku e palabra ‘sana’ i ku e palabra ‘kurason’.’ Su mirada ta bisa e muchanan: Un bon tema pa boso bai averiguá mas aleu. ‘Wow,’ Eva ta bisa, for di fondo di su kurason. ‘P’esei boso ta dushi hende asina.’ I e ta duna Shiloh i su mama un sunchi fuerte.


E ora ei e aroma delisioso di e soupe Joumou ta plama rikamente den henter kushina, anunsiando ku e sòpi ta kla pa sirbi. Lihé Shiloh ta paga e kandela riba stof.

15. Mensahenan ku ta kana dilanti E spreikbùrt intensivo ta tras di lomba i Shiloh ta kai bèk den e doló’i kabesnan di tur dia. E di tres mensahe di Pepijn ta anunsiá su mes, e biaha


akí ku mas énfasis. No tin ningun kibukashon den loke e kompañeronan di grupo ta spera di dje: plaka riba mesa pa e gran huida di Janek. Nan no ta papi’é duru, pero den e grupo e ròlnan pa kada gangsta boy i gangsta girl ta klaritu klaritu. Shiloh sa ku e tin ku tuma posishon i ku e no por keda sin enfrentá bèrdat. Tòg su dedenan ta keda tete riba e tutsnan di su selular. E airu di tramèrdia den luna di yüni ta hasié apátiko i e ta pega soño riba ku su kabes riba mesa di komedor. Zonidu di su selular ta pon’é bula lanta for di un soño bochinchero. Den e soño Kompa Nanzi tabata grita brabu: ‘Bati kibraaaaaa........!’ Pa di tantísimo biaha e araña astuto a sabi di saka su kurpa for di un pèrtá, gosando su tremendo triki. Leu asina Shiloh ta kòrda ku e tabata soña kon Nanzi a nèk Shon Arei. Kon binié ku e soño ei? Ta un mensahe adelantá el a risibí ku Pepijn ta bai logra kue polis kabes abou? ‘Tende un kos akí, Shiloh,’ e ta stret su mes, ‘tanten bo no tuma kontakto ku Pepijn, bo ta keda rei.’ Karamba, esú e tin doló di kabes. I esú e mèrdia akí ta sofokante. E ta kue su selular i ta studia e pantaya. Yamada pèrdí. E ta rekonosé mama su number i e ta yama bèk. ‘Mi ta serka opa,’ mama ta laga sa. ‘B’a ked ‘ i pasa?’ ‘Eh..,’ Shiloh ta kontestá, insigur. ‘Mi no sa. Mi mester kaba un par di kos ainda. Kon a sigui ku opa?’ ‘Wèl...kon mi bisa...débil. Aunke ketu bai e ta saka su zonidunan.’ ‘Tida...tidaaa? Òf algu otro?’ ‘Si, ketu bai tida, tidaaa.’ Shiloh ta sonreí ku ternura i e no ta komprendé kon bini di ripiente su hemut ta yena. ‘Mi ta bai e-mail oma,’ e ta bisa. ‘Mi ta bai puntr’é si e ta bini ainda. Mi kurason ta morde pasobra oma ta ninga di bin wak opa.’ ‘Ohalá,’ mama ta bisa i e ta terminá e yamada. Henter sobrá atardi i anochi Shjiloh ta di mal humor. E ta disidí di subi kama tempran. Mama ta kere ku ta doló di kabes e tin i no ta puntra mashá. Unabes riba kama Shiloh no ta logra kalma e warwarú di pensamentu ku ta kansa su mente. E ta keda bòltu te porfin e ta pega soño. No ku e sosiegu ta dura largu. Zonidu penetrante di alarma di polis ta kibra silensio di e oranan chikí di mardugá. Ku velosidat haltu outonan ta kore pasa den kaya, rumbo pa....un kaminda. Shiloh a bula lanta di spantu. Promé kos ku pasa den su kabes ta su tawela. Apararentemente e sustu despues di e promé yamada di telefòn den mardugá algun tempu pasá, ainda ta den su kurpa. E ta wak den direkshon di bentana i e ta mira ku shelu no ta pretu, sino oraño kòrá kandente. Kiko? Kandela?! Mama tambe a kore bin wak. Ya habitantenan di bario a kuminsá subi kaya. Nan ke bai wak ta kiko a pasa.


‘Parse ku ta poko mas pabou,’ mama ta bisa. ‘Mihó nos keda paden, awendia bo no sa nunka.’ E ta wak abou dor di bentana i e ta rekonosé un persona na otro banda di kaya, ku nèt ta drenta su kas. ‘Vishnu, bonochi, ta kiko a pasa?’ ‘Diskoteka na kandela, señora. El a kima flèt.’ Stèmnan di mama ku Vishnu ta zona hòl den e kaya tiki iluminá. Mama ta suspirá i hala e bentana sera. ‘Ata otro. Lastu tempu tin kos straño ta pasa ku frekuensia.’ ‘Mama ta haña?’ Shiloh ta puntra ku stèm chikí. E ta sintié hopi malu. Dikon e no por kita e sintimentu for di dje ku Pepijn ta tras di e asuntu akí? Ku esaki ta su manera pa kita atenshon for di e plan mes? Awor ta e momentu ku e mester konfia su mama kiko ta pasando. Pero e bishitanan diario pa hòspital a kuminsá pisa i promé ku Shiloh ke papia, ya mama ta drumí asina duru ku ni un kañon lo no por a lant’e for di soño. Shiloh no tin e kurason pa spièrt’é; un djis di dia ta habri. E ta dualu den e kas nokturno, sinta zèp dilanti di televishon sin por haña trankilidat. Yo, est’un dia, est’un bida.

16.Asalto ku forsa brutu


Su siguiente dia e kandela den diskoteka ta kòmbersashon di dia. Hopi hóben por a skapa for di e edifisio, otronan mester a keda hospitalisá. Siudadanonan ta bombardeá alkalde di Amsterdam i konseho munisipal ku pregunta i a sera tur skol den besindario pa motibu di mal holó. Manera un hende pèrdí Shiloh ta kana zuèrf riba kaya, den barionan kaminda nunka e lo no a pensa di kana su so. Holó di huma penetrante ta pika su nainishi pone su wowo basha awa. Mara e por a puntra Eva bin kompañ’é, mara e por a djòin e kompañeronan di grupo. Tur dos desishon tin nan konsekuensha i e ta muchu kobarde, i e ta sinti si mes muchu insigur pa hasi e eskoho korekto. E ta pasa den e parti marginá di stat, drenta pakus sali bèk, ku speransa di enkontrá algu. Ora e drenta e tienda di sigá di Jaap ta manera ku ela a pèrdè abla. E tienda ta sukuritu i ta hole tabako. ‘Wèl?’ e doño ta puntra, di mal humor. Shiloh ta lesa den su mirada ku ántes e tabata mas amabel, pero ku el a pèrdè konfiansa for di dia ku nan a asalt’é, a pesar ku e tabata trata hende nèchi. ‘E...mi...m’a pèrdè mi shal den e kandela den diskoteka,’ Shiloh ta gaga. ‘M’a kere ku...’ ‘Ta serka mi b’a kumpra e shal?’ Jaap ta puntra, ketu bai ku tono despachadu. ‘E...si...e nò, mi ke men...’ Shiloh ta sigui gaga. ‘Bon, ta si òf nò? Sino dònderòp fe djaki!’ Shiloh ta sali koré for di e tienda. Estupides! Ta kiko e kera saka for di Jaap su boka? Kabesa bou e ta kana kantu di e pakus i tiendanan, hungando ku e idea di bai bishitá Janek. E silensio mortal di parti di Pepijn i su grupo ta serka di hasié loko. Bon mirá e mester ta kontentu ku nan ta lag’é na pas, di otro banda e no por dil ku e sintimentu ku, pa nan, si e tei òf laga di tei, ta keda nan igual. E ta hùrt un tiki tòg. Pasando banda di un di e tiendanan e ta kapta un palabra. Nowi. E ta sigui kana, bin bei, i ta bai bèk na kareda. Un señora kurpa balente, pará meimei di mangel i lòlipòp di hash i otro merkansia, ta hisa kara wak e ku un ekspreshon interogativo riba su kara. E persona ku ken aparentemente e tabata papiando, ta somentá den skuridat patras den tienda. ‘Señora...a menshoná un nòmber?’ Shiloh ta puntra, ku un kurason ku ta batd te den su garganta. Holó di e mangelnan di hash ta pone su stoma wal. ‘Aidjo, bo tambe tabata un di e hóbennan den e diskoteka,’ e señora ta bisa ku duele. ‘M’a tende señora menshoná un nòmber?’ Shiloh ta bolbe ripití. ‘Bosos tambe tabata konosé anto.’ Ku poko mas konfiansa e señora ta lèn riba tonbank. ‘Ai si, e tabata security den e lugá bieu ei. Niun hende no


tabata na altura si. Bo mes sa, manera tantu hende den nos stat, e tabata eksistí pero na mes momentu e no tabata eksistí.’ E ta dal un harí dòf, ku ta bisa tur kos. ‘Invisibel,’ Ta pasa den shiloh su kabes. ‘Aiaiai, si ta trata di un di e invisibelnan, anto por ta bon bon ku porfin mi a enkontrá Janek su tio.’ ‘Pa su malasuerte e no a logra sali for di e edifisio na kandela,’ e señora ta konta. ‘Mira, polis a bin hasi nos sèt di pregunta, pero ami a keda boka será. Bo n’ sa nunka. Pero for di lokual polis tabata bisa, mi tin sigur ku tabata trata di persona. Si, André Nowi. Pero ami...kai boka! Ken sa ku ni sédula e no tabatin, laga para papel di estadia i di trabou. Awor ku e no ta na bida mas, por bien legumai e asuntu. Asina ami ta pensa.’ E ta dal su dos mannan na otro i ta kòrda ku e mucha muhé su dilanti pará a drenta pa kumpra algu. ‘Bisa numa dushi, ku ki mo por yuda bo?’ Shiloh ta asina na tinu ku e ta kumpra un karchi di telefòn di dies euro. Djei e ta trompeká sali for di e tienda, tur turdí. Poko mas leu e ta sak wanta su kurpa riba un ‘amsterdammetje’ pa e bin bei atrobe. E ta sinti stek den henter su kurpa, pero den su kurason e steknan ta hinka mas duru. Awor e sa ku no tin nodi mas di sigui buska i puntra. E habitantenan di e bario akí no tin mester di korant ni televishon pa ta na altura di último notisia. Ora nan divulgá algu, ta pasobra na sá. ‘Ai Janek,’ e ta pensa tristu. ‘Kon mi ta hasi konta bo e kos akí? Un djis bo ta liber, pero tantu bal.’ Pero ya nan a liberá Janek. Telezjurnal ta pasa imágen di e asalto ku forsa brutu di aña. Manera ta pinta, nan djòirait un SUV i habraká e kòrtina di ròl metáliko di e prizòn temporal kaminda a detené Janek. Un desaster di baranka di piedra i glas i meimei un SUV koló di plata ta figurá espantosamente den tur su gloria. Henter e fachada patras di e edifisio a derumbá. Ta kos ku mester a pasa den un frakshon di tempu. Ta manera un Robin Hood moderno tabata di bishita, pasobra tur presu el a laga liber. Reporteronan no ta menshoná nada di Janek, pero Shiloh sa mihó. ‘Bo ta ketu,’ mama ta remarká. ‘Mi n’ bisa bo ayera ku tin kos straño ta sosodé ku regularidat e dianan akí? Kiko lo sigui?’ Shiloh ta hisa skouder i ta wak leu deprimí. ‘Ki dia bo ta bishitá opa atrobe? Henter siman bo no a bai.’ ‘Pronto,’ Shiloh ta bisa, distraí. Ku bos abou e ta bisa ku e ta bai drumi. Unabes riba su kama e ta fiha bista riba plafòn komosifuera ta ei e por lesa


solushon pa tur su problemanan. Janek. Unda lo e ta awor? I kon ta sigui, awor ku su tio no ta na bida mas? Ora Shiloh habri su wowonan atrobe, di dia a habri. Kut masha trabou e ta baha for di kama i kuminsรก drecha pa bai skol.

17.Desenkandenรก


Nan a yama! Porfin e kompañeronan a yama! Ora e kaba di risibí e yamada tan sperá, despues di skol, Shiloh ta kue tram ku ta bah’é na e sentro komersial grandi di Amstelveen. Un biaha mas e ta posponé un enkuentro ku Eva, un biaha mas e ta primintí su mes ku awe e no ta bishitá opa Bubuchi, pero mañan sigur! ‘Yùist no Amsterdamse Poort,’ Pepijn a instruí enfátikamente. ‘Yùist ei kaminda ménos nan ta ferwag nos.’ Alerta, e ta kana keiru den e galerianan, djei e ta krusa pasa den Hema bai na e plenchi grandi habrí. E no konosé e sentro komersial akí asina bon, pero e ta keda na prim pa e no pèrdè e yamada ku ta sigur’é ku e ta den e bon direkshon. Di ripiente el a brua. E no sa bon mas unda e ta. E stèm ku ta grita for di e megafon parse e stèm pisá den su soño ku tabata blo grita ‘bati kibraaaa...’. Perturbá e ta para ketu. Promé kos ku e ta mira ta Pepijn, algun meter mas leu un par di gai ku ta manera su sombra fiel, i di ripiente...Janek! ‘Janke!’ e ke grita, pero e zonidu ta keda pegá den su korokoro. Na unda e peikinan ta? Kon bini un kordon di polis a sera rònt di Pepijn i Janek? Ken a tep polis? Horibel, esaki ta horibel. ‘Entrega bo!’ e stém den megafon ta ordená ku un outoridat ku no por hera. Mas instrukshon ta sigui, miéntras ku ta desviá públiko for di e plenchi. Shiloh i Pepijn su mirada ta ankra den otro. Shiloh ta mira ku Pepijn su wowonan ta bria koló hel bibu i e sa ku Pepijn lo lucha te na final. Kuantu biaha e no a tend’é bisa: ‘Vense òf muri! Mi no entregá sin mas.’ Un lucha interior ta kasi kibra Shiloh na dos. Konta Janek ku su tio no ta na bida mas? Òf keda ketu i kita su chèns di ta liber?’ Inkonsiente e ta dobla su rudianan i hisa su brasanan manera e ke riska bula bai shelu. Djowili, Sábini i Patagan, tres Luango chikitu, figuranan mítiko. Esun ku ta anhelá libertat mester hasi un esfuerso pa e ta liber. E ta eksigí un sakrifisio. E tres figuranan mítiko a apstené di kome salu i esei tabata nan esfuerso. ‘Kiko ta bo esfuerso, Shiloh?’ e tres figuranan ta parse di puntra Shiloh. Zonidu di arma di polis ku ta klek ta resoná den henter e plenchi. ‘Pone bo arma abou!’ e megafon ta grita. Tolondrá, Shiloh ta wak rònt di dje. Ta é nan ke men? Esusei, klaro no, ora ku el a muf su mannan nan a pensa unbé ku ta un arma di kandela e ta bai saka for di su saku di djins. E momentu ei Shiloh ta realisá su mes ku e no por tuma responsabilidat pa niun hende riba dje, solamente pa e mes. ‘Janek,’ e ta bisa, intensamente tristu. Un agente polisial femenino ta bin para banda di dje i ta listr’é. ‘Mi tin un rospondi pa Janek,’ Shiloh ta bisa pokopoko.


‘Ban ku mi,’ e polis femenino ta bisa i su stèm ta zona humano. Asombrá Shiloh ta hisa kara wak e. E polis no ta bai rank’é? E no ta bai sut’é ku klòp? Awor e ta pará dilanti di Janek i ta mira kon su wowonan ta bai bini rápido, manera un bestia ku ta den pèrtá. ‘Bo tio no t’ei mas, Janek. El a fayesé den e kandela den diskoteka. Puntra nan. Ta kos sigur.’ Janek ta wak Shiloh. E no por kere. E krenchi speransa ku tabata pone su wowo bria, ta sipel bai. Su mirada ta bira teribelmente bashí. E ta kai den otro awor ku su úniko kaminda di tene a disparsé. E ta sak den otro riba e klenkunan, nada mas ku un klòmpi di hende opako, shinishi, solitario i miserabel i entregá. Shiloh ta grita yora i ta bras’é meimei di e violensia ku ta eksplotá rònt di nan i e gas lakrimógeno ku ta habri e multitut di hende for di otro. Hopi mas despues Shiloh lo bin tende ku na e momentu ei, kada un di nan a asumí su propio responsabilidat. Pepijn a opta pa hui, i ni maske kon polis a persiguié, nan no a logra kaptur’é. Inkreibel, asina tur hende ta komentá. Por lo pronto e gangstanan lo tene siudat duru den nan gara, esei ta sigur. Tur e Pepijnnan lo no disparsé for di riba kaya pa aworakí. Nan tei, mes tenas ku pobresa, desigualdat, genosidio, guera i terorismo, p



Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.