NIce Face by ART S d.o.o.

NiceFace newsletter by Art’s

• design news & olds • scenario planning • Martina Zadro • Tvrtko Stipiæ • Anðelko Jureško

No2

zašto niceface? Zašto je naziv periodièkog glasila manje tvrtke za vizualne i procesne komunikacije - Nice Face? Odgovor se nalazi u obeæanom intervjuu s jednim zagrebaèkim odvjetnikom, kojeg donosimo u ovom broju.

a zašto kasni?

i! n s

a k r

Kao i svi uradci samopromocije ili obavijesti o vlastitom stanju, periodièki izvještaji tvrki koje se bave dizajnom, marketingom, savjetovanjem izuzev godišnjih izvješæa - kasne. Sigurno ste naviknuti da kreativci (bilo kojeg profila) kasne s vašim rješenjima, kao to je normalno, e’ pa kod nas nije. Zato danak plaæa promocija naše tvrtke!

je i n

a ,k

Gle

tko je komad na naslovnici? Nije "komad" veæ operna diva Martina Zadro. Fotka je iz serije Alana Hranitelja, a onda smo mi još malo prèkali po tome.

svrha mu jeee....? prikazati neuljepšana - stvarna rješenja i poslove koje se u jednom vremenskom periodu obave i to iz radijusa vizualnih komunikacija. To je podsjetnik da smo prisutni. Za djela procesnih komunikacija, kampanja, audio i video materijala i dalje možete steæi uvid kroz naše službene stranice. Stavovi intervjuiranih osoba ne odražavaju naše stavove kako sadržajem tako i jeziènom formom. Meðutim odabir sudionika definitivno odražava naš stav. Uz gore navedeno, možemo obeæati da je ovo zadnji poluštreberski broj.

nutrition facts:

02 pristup ili ti ga approach špici 04 graphic pregled nekih djela grafièkog oblikovanja 36 interview na èaju od majèine dušice Martina Zadro - Vasilije Jordan: " Imaš proljeæe u glasu!"

42 package industrijski dizajn 44 event organizirali smo 46 interview obeæana rijeè Anðelko Jureško - Od svih pomoæi najuèinkovitija je Božja pomoæi!

54 web design kao što naslov kaže -

web dizajn

64 kolumna Nika Turkoviæ - Fejsbuk

66 interview Tvrtko Stipiæ - Dalmatinska vina su malo preteška i ne možeš ih puno popit’

72 recycle bin odbijeni natjeèajni radovi 74 from media / instead politrics 1

approach

umjesto uvoda Definicija špice jest jedna od stvari zbog kojih vas uhvati panika, poput pitanja što se zbiva poslije smrti? Kao ništa naravno, no ako se ništa ne dogaða (što je samo po sebi logièno) što je sa svijesti ? Što se zbiva kada „sve“ nestane, što tada „mislimo“ – 'e pa sada vi recite da je odgovor jednostavan ili da pak zalazi u sferu neèega o èemu ne treba razmišljati, što æe se i onako dogoditi samo po sebi i na isto neæemo imati utjecaja. „Spiitzenklasse“ procijedi kroz zube Herr Hermann , oslonjen tj. pridržavajuæi sebe ili Spectra Graphic (Mac-ov monitor) od kojih dvadesetak kilograma, da ima brk uvijao bi ga od zadovoljstva. Okreæem se i prilazim mu, ne znajuæi koji je fajl ostao otvoren na kompu. Kako nisam, kao niti ostali, primijetio

da je Her Hermann došao ranije od predviðenog vremena ugovorenog sastanka, osvræem se po prostoru tražeæi njegove suradnike koji po obièaju prisustvuju sastancima vezanim za novi identitet tvrtke.

Kratko no srdaèno se rukujemo i zajedno bacamo pogled na Spectragraphic. Naravno na monitoru je poluzavršeno rješenje od kojeg sam odustao zbog desetak drugih, po meni boljih, rješenja .

Nema nikog osim njega, ostatak moje ekipe ostaje prilijepljen za šank koji bi u to vrijeme konkurirao najboljim beèkim bircevima. Jednom smo nešto radili za srednje velikog distributera cuge u Njemaèkoj, te su nas ovi toliko izdašno opskrbili ugostiteljskom opremom da je šest metarski šank koji smo dali napraviti za tu svrhu bio premalen za sve te birc gadgete. U svakom sluèaju poveæao nam je broj tuluma s kršæanskih blagdana na sve ostale vjere i religije, kao i dakako petke u kojima se veæ od 8 sati ujutro poèelo zagrijavati za kasnopopodnevni tulac koji poèinje negdje oko 11 i 25.

Ovaj lirski trenutak zaustavit cu ovdje i nastaviti u drugom tonu. Ako je to „Spitzenklasse“ ima li smisla brusiti ostale pristupe do kraja, i gdje zapravo kraj jeste? Rijec je o rješenju s kojim ja ni izdaleka nisam zadovoljan, fali tražene i moguce slojevitosti, „na prvu loptu“ je, uglavnom, priredio sam im boljih rješenja.

„Gdje su Vaši Herr Hermann ?“ upitah ležerno. „Dan kada se donosi odluka pripada meni, svi smo bili potrebni dok se projekt razvijao, no samo jedan može odluèiti i snositi odgovornost.“patronatski zadovolji moju znati-

approach želju. Nekako mi se tada to nije èinilo osobito mudrim, danas bih promijenio mišljenje. Pokušah ipak sugerirati pregled ostalih rješenja , u tom trenu nježno, no slonovski teško, pritisne mi stopalo kaubojska èizma El Koyote-a. „Izvrstan izbor“ procijedi izmeðu reda izraženih žutih, s prijelazom u oker zuba izloženih kroz široki osmijeh El Koyote, te sjedne s nama. Robert (El Koyote) je jedan od najlucidnijih ljudi s kojima sam radio, nadimak je u potpunosti dugovao styling-u koji je sadržavao dugu masnu ali zapravo rijetku kosu, kožni baloner , brdo piercinga i nezaustavljivi zadah. Ovaj opis bi vas vjerojatno trajno otjerao od njega, medutim, uživao je (i to opravdano) izniman imidž sjajnog art directora. Herr Hermann se složi s njime i krene dogovor oko pripreme i predaje materijala. Ja sam još nekako uspio doæi do rijeèi i moguænosti da „samo dobrusim“ odabrano rješenje za sve aplikacije, te da æu ga poslati na finalni uvid za par dana. Herr Hermann se složio, kratko se pozdravismo te on napusti halu.

„Što je uopæe Spitze Klase!?“ – zainteresira se El Koyote. „Razlika u percepciji tvog klijenta i tebe je kao u vrhu našiljene olovke. Za njega je to oštra špica èiji vrh završava u prostornoj perspektivi ideje i svršeno je oštar. Ti, meðutim, gledaš mikroskopski i svjestan si da špica ima tjeme, ukoliko i promijeniš olovku i zašiljiš je, ona æe opet imati tjeme, no hoæe li se Her Hermann –u svidjeti ? „Da ali…“ - uletjeh, no El Koyote me brzo prekine : „Nakon što je veæ vidio „ovu“ olovku i poistovjetio se s njome!“ „Slušaj frende, dobrusi ovu olovku i daj im da se igraju, te idi dalje.“ „I ne ostavljaj otvorena rješenja koja ne želiš da se vide“ – nadodah ja potišteno. Dobrusio sam to rješenje gotovo podmetnuvši drugo i „Spitzenklasse“ živi i danas :-/ .

remize (èitaj rezime) Nekako ne volim prièe s poantom, no ova ih je imala previše tako da su poništile jedna drugu, ipak od tada sam poèeo opreznije gledati na interakciju stava i dojma i još uvijek se ne snalazim najbolje u tom odnosu. Jer ako prevagne dojam (tko i što) æe mi više ostati.

El Koyote me gotovo prekori i kaže: „Zašto kompliciraš?“ Ja ga pogledam: „Pa covjece, jel' tebi to dobro rješenje?“ Ok, je! Odbrusi žustro. El Koyote je tada imao preko èetiri „banke“ i nije, fakat nije, pristajao na neke polu solucije, tim više me je ova situacija èinila nervoznim. „Slušaj, rješenje je dobro! Klijent je zadovoljan! Sam ga je odabrao.“ Prekinem ga: „Ali nije ni vidio druga rješenja.“ „Nema veze! Temeljem dojma stvorio je stav, i tko si sada ti da to mijenjaš?“ „Nitko, samo autor rješenja.“ – odgovorim ironièno! „I to „Spitzen-klasse“ rješenja.“ produžim u sarkazam. 3

graphic

Duo Corde projekt

vizualni identitet naslov

Ĺži(v)Ă¨ani akrobati klijent

Duo Corde godina

2010.

graphic

projekt

CD & Cover naslov

Ĺži(v)Ă¨ani akrobati klijent

Duo Corde godina

2010. 5

graphic

projekt

vizualni identitet naslov

E raĂ¨unala klijent

Eurocom godina

2009.

graphic

projekt

vizualni identitet naslov

Lex Consult klijent

HUP godina

2010. 7

graphic

limited edition ‘09

collection ‘09

winter collection ‘09

projekt

vizualni identitet naslov

Nicolas & Sovilj klijent

L - still conceptus godina

2009.

graphic

projekt

vizualni identitet eventa naslov

ZajedniĂ¨ka deklaracija o krizi Inicijative poslodavaĂ¨kih federacija srednje i istoĂ¨ne Europe klijent

Cepojar godina

2009. 9

graphic

punoljetno 18. KASTAFSKO KULTURNO LETO

01.07.-28.08.2009. TEATAR - KONCERTI - IZLOŽBE - RADIONICE - PROMOCIJE

projekt

vizualni identitet Naslov

18. kastafsko kulturno leto klijent

udruga kastafsko kulturno leto godina

2009.

tisak: Multigraf marketing

www.kkl.hr

idejno-likovno oblikovanje: ART’S

T H E A T R E - C O N C E R T S - E X I B I T I O N S - W O R K S H O P S - P R O M O T I O N S

graphic

projekt

vele plakat Naslov

17. kastafsko kulturno leto klijent

udruga kastafsko kulturno leto godina

2008.

projekt

programska knji탑ica Naslov

18. kastafsko kulturno leto klijent

udruga kastafsko kulturno leto godina

2009. 11

graphic

projekt

oglas Naslov

Adidas klijent

Svea d.o.o. godina

2009.

graphic

projekt

logotip Naslov

Isis klijent

Bonum nomen d.o.o. godina

2010. 13

graphic

projekt

serija etiketa (vino, sokovi, rakija) naslov

PopijaĂ¨ klijent

OPG PopijaĂ¨ godina

2009.

graphic

projekt

serija etiketa (vino, sokovi, rakija) naslov

PopijaĂ¨ klijent

OPG PopijaĂ¨ godina

2009. 15

graphic

projekt

posjetnica naslov

Sandra klijent

Sandra BagariĂŚ godina

2010.

projekt

poisjetnica naslov

Darko klijent

Darko DomitroviĂŚ godina

2010.

graphic

projekt

vizualni identitet naslov

CMP klijent

Centar Media Plus d.o.o. godina

2009. 17

graphic

projekt

grafiĂ¨ka oprema ambalaĹže naslov

Blatina Primorac klijent

Primorac godina

2009.

graphic

projekt

grafiĂ¨ka oprema ambalaĹže naslov

Blatina Primorac klijent

Primorac godina

2009. 19

graphic

projekt

Godišnje izvješæe 2008. naslov

Dan poduzetnika 2009. klijent

HUP godina

2009.

graphic

projekt

mapa, brošure, katalozi naslov

Dan poduzetnika 2009. klijent

HUP godina

2009. 21

graphic

projekt

mapa naslov

Puma klijent

HUP godina

2009.

graphic

projekt

brošura naslov

Puma klijent

HUP godina

2009. 23

graphic

projekt

vizualni identitet naslov

Hrvatski sajam nogometa klijent

Expo-vizija d.o.o. godina

2010.

graphic

projekt

posjetnica â&#x20AC;&#x153;zeleni kartonâ&#x20AC;? naslov

Hrvatski sajam nogometa klijent

Expo-vizija d.o.o. godina

2010. 25

graphic

projekt

mapa naslov

Hrvatski sajam nogometa klijent

Expo-vizija d.o.o. godina

2010.

graphic

projekt

pingvini naslov

Hrvatski sajam nogometa klijent

Expo-vizija d.o.o. godina

2010. 27

graphic

projekt

oglasi naslov

Hrvatski sajam nogometa klijent

Expo-vizija d.o.o. godina

2010.

graphic

projekt

etiketa graševina naslov

Hrvatski sajam nogometa klijent

Expo-vizija d.o.o. godina

2010. 29

graphic

projekt

plakat naslov

Za osmjeh djeteta u bolnici klijent

Europski dom godina

2010.

graphic

inf international nanbudo federation

projekt

vizualni identitet naslov

inf klijent

International Nanbudo Federation godina

2010. 31

graphic

projekt

vizualni identitet naslov

Slovenski sejem nogometa klijent

Viz Art godina

2010.

graphic

projekt

mapa naslov

Slovenski sejem nogometa klijent

Viz Art godina

2010. 33

graphic

projekt

prodajna brošura naslov

Slovenski sejem nogometa klijent

Viz Art godina

2010.

graphic

Projekt

publikacija Naslov

Slovenski sejem nogometa klijent

Viz Art godina

2010. 35

interview

Martina

Zadro Vasilije Jordan: " Imaš proljeæe u glasu!" plan Pada mi na pamet život, iako zapravo život više nemreš isplanirati. Ne znam zakaj mi je to sad bila prva asocijacija.

brand Coca-Cola, Starbucks… Više doživim nekakve boje, a brand mi je kao nešto zeleno.

vrt Opet zeleno. Jedan lijepi engleski vrt. Super su mi ti engleski vrtovi, imaju urednu travicu a cvijeæe je full divlje. Englezi to puste kao i Kanaðani. Oni nemaju nešto upicanjeno ali je predivno. Mislim, slobodno je, puste ga da slobodno raste ali u biti je „divljak“.

diva Diva? Anna Netrebko, jedina diva danas. Èak ni Garanèa ne spada u tu kategoriju.

Yorku, on je bio mali, imao je nekih 4, 5 godina i prikazivali su crtiæ Ratatouille. Otišli smo u kino u 42. ulicu i nismo uopæe skužili da oni nemaju numerirana sjedišta, moraš doæi debelo unaprijed da si zauzmeš poziciju. Kad smo mi ušli u kino veæ je sve bilo puno i ostala su samo rasparena mjesta, ali dobro nekako smo se sjeli, „Laviæ“ je sjeo meni u krilo. I onda kad su krenuli oni mišeki ja sam automatski htjela dizati noge a on mi u krilu. Mislim, slatki su i sve, crtiæ je ok ali mišeki mi baš nisu dragi. Ali to je nasljedno jer je moja mama ista takva tj. „nasljedno“ odnosno „nauèeno“ što bi se reklo. Jedanput kad sam bila mala moja mama je negdje ugledala miša, Mama moja je bila na stolu a mi smo isto na krevetu, n oge u zrak. Tata je lovio tog miša s tim da smo mi bili na katu a on je lovio miša dolje, nekog jadnog malog miša al to je bila totalna panika.

Dr Živago Plave oèi.

prozor Pogled. Pogled u smislu pogleda u svijet.

sir Cheeeeeese. Joj, sjetim se mišeka a nisam baš luda za miševima. Odmah noge u zrak stavljam da ne bi neki protrèao negdje. Apropos sira, sjeæam se kad smo „Laviæ“ i ja bili u New

trnci

zavist Naporno je tako živjeti. Naporno je i kad je netko zavidan tebi i kad si ti nekome zavidan. Zavist je jedna vrlo naporna stvar.

usne Crveno.

izbor Choice? Sloboda. Ovo æe biti jedan minimalistièki intervju.

out Ono što nije IN. NF: Samo to? MZ: Pa u biti da. Rekla bih sad nešto mentalno ali mislim da je to nepotrebno, mnogo je bolje da smo ovak' spontani. Ovo moje „kuckanje“ rukom po ruci zove se EFT (emotional freedom technique), njime se èistiš od raznih stresova i sl., radiš si balansiranje emotivnog tijela. Radi se po toèkama, kucka se po meridijanima. Kad se se smirim onda su ove asocijacije iz srca a ne mentalne.

Nešto kao trema.

honorar Lijepa stvar.

uvreda To me iznervira. To je zapravo žalost.

NF: To ti je lijevi dio mozga. MZ: Da. Recimo jedan naš frend u Ljubljani piše s desnom rukom, a s lijevom crta jer je zapravo lijevak. On je zubotehnièar pa onda nekaj piše desnom rukom, pa poène crtat' te zube s lijevom I onda je to presmiješno. Ali to je ustvari super spoj.

interview cilj Tjera naprijed.

dizajn Èistoæa, Èisto. To je pozitivan pojam. Neèija promišljena ideja, vizija koja je zatim lijepo oblikovana. Za mene dizajn ima vrijednost.

moderno Nešto što je aktualno, nešto što je uvijek dobro imati. Èak je i na koncertu dobro imati jedan suvremeni komad. To je zapravo oznaka neèijeg stila ali da je aktualan, da je suvremen, da je danas. Recimo da kod nekog programa za koncert imaš hrpu nekih autora koji su veæ pokojni ali imaš i jednoga koji je živuæi i to je onda aktualno i moderno. Ili imaš na sebi sve stare stvari i nove rinèice i ti si moderan, kužiš?

faca Sex and the City. To je stvarno prva asocijacija vrlo jasna i draga svima.

trokut Trokut stalno spominjem u pjevanju, u tehnici i to mi je pozitivna asocijacija. Ali inaèe trokut kao trokut može biti i pozitivna i negativna stvar, ovisi kako je okrenut, je li mu špic dolje ili špic gore.

hrana To je fina stvar. To je lijepo. Volim hranu.

koka Koka – Plavuša. To može biti i kokoš i koka. Dobro da nisam rekla juha.

oko Riba. Riblje oko. Pozitivan pojam.

sapun, opera ili soap opera Vidiš, trebalo mi je sad malo dok plavuša poveže i dok shvatim „Aha, to je o sapunici rijeè!“, jer meni od

ove 3 rijeèi samo ta „opera“ izbija van. Mene zanima samo opera. Zanima me naravno i èistoæa od sapuna ali nekako mi ta opera naš iskaèe van.

špica Miješaju mi se sad raznorazni jezici. Špica na slovenskom pa „špièka“ kažu Slovaci kad je nešto „top“, kad je nešto „the best“, kad je nešto „super“. Ali špica kao špica na hrvatskom je nešto sasvim drugo. Ali recimo špica kad je nešto super pa da ostanemo pri Slovaèkoj.

status To može biti i naporna stvar a i može imati neke popratne ugodne pojmove popraæene s tim. Za mene je pozitivan pojam.

porok Cigarete. Hvala Bogu mene nikad u životu to nije privlaèilo. Jednom sam sanjala da pušim i da ne mogu prestati pušiti i onda sam se probudila i mislila „Hvala ti, Bože! To je bio samo san.“. Nikad nisam zapalila cigaretu niti me to privlaèi.

10 000 kn Nekom puno, nekom malo, nekom ništa. 10000Kn, lijepa svota. Neæu reæi pola cipele, nije. Pozitivan pojam. Osiguranje, recimo osiguranje za auto.

strah Paralizirajuæi pojam. Neomiljen pojam, ali sastavni dio života. Kako kaže naš janez? „Uði u strah.“ tu se krije energija i snaga. A ja kad me strah hoæu od neèega pobjeæi, najraðe bih se sakrila i povukla i nestala, a zapravo se trebaš suoèiti sa strahom. Pogledaj taj strah, da vidiš kaj te to zastrašuje, zašto, je li to realno ili je to samo u tvojoj mašti. NF: Što ako je realno? MZ: E onda imamo problem. Ili buš brzo bežal, kužiš? Il' se buš malo rasplakal' i budeš nekak' to rješil' i tak'. 38

smeæe Reciklaža. Bilo bi dobro da su kod nas malo bolji uvjeti. Ja u Medulinu imam pred kuæom sve moguæe te kontejnere a tu u Zagrebu nemam. Onda mi se ne da sve to razvažat': Trebaju nam servirat sve kontejnere da su blizu da mogu razdvajati. Ne bih ja u Švicarskoj dobro prošla.

fight or flight (Bori se ili bježi) To mi je isto život. Il' se buš boril' il' buš pobegel i to ti je sve. Kaj drugo radiš?

samouvjerenost To je snaga ako ne preðe granicu da postane naporno. Može biti prednost a može biti i naporno za okolinu. Tj. ako je netko samouvjeren bez pokriæa onda je to grozno. NF: A tko æe odrediti pokriæe. MZ: Pa to su objektivna mjerila. Znaš kako ima onih ljudi koji se hvale, sve, sve pa onda stane, pa otpjeva pa vidiš koliko je sati.

miris Flores. Onaj tamo na Tuškancu. Onda ja tamo zalutam i izgubim se u predivnim mirisima. I volim te sve prirodne mirise koji nisu sintetièki. Volim sve parfeme od Miller Harrisa i volim onaj Diptyque. To su mi dve omiljene kuæe. Sad me drže neki cvjetni, moram si novi neki cvjetni kupit ali imala sam jedno vrijeme kad sam stalno one neke zaèinske htjela ali sad mi je to postalo malo preteško, to je ipak za zimu. NF: Oni imaju dobre svijeæe s mirisom zelenih rajèica. To miriše kao djetinjstvo. MZ: Kako nas mirisi vraæaju. Mene zapravo mirisi znaju vrlo vratiti u neki dogaðaj u prošlosti. Isuse, kako me baci, na mirise reagiram. To samo govori da sve pamtimo putem osjetila, putem vida, okusa, mirisa, sluha, dodira. To su emocije. Iako sam nedavno èitala jednu knjigu koja

interview

interview govori o moæi podsvijesti i onda zapravo kao da su èula oruðe svijesti, ali da se sve emocije pohranjuju u našoj podsvijesti , zapravo da od tamo reagiraš. Lijepa knjiga, trebalo bi malo više to prouèavati.

laž Ne volim to. Osjetim laž i nisam happy. Ali u laži su kratke noge, uvijek se vidi, uvijek izaðe van na vidjelo. Ali ja rijetko kad lažem, tu i tamo. Možda govorim neistinu tu i tamo isto, ali baš da se zlažem, rijteko. NF: Daj mi reci jednu stvar: Kako ti kao profiæ iz ovog svog segmenta vidiš sva ova natjecanja, pjevaèka, ovakva, onakva? MZ: Ma.. Mislim, to može biti, kako bi rekla, u svakom poslu je dobro da se možeš usporediti s drugima, s generacijom, da vidiš otprilike gdje si, da se snaðeš. Èesto su to nekakve kuhinje, èesto studenti idu nespremni na to ali ja mislim da je to uvijek neko dobro iskustvo ako si taj tip da gledaš.. èak i ako ne proðeš pozitivno da je to, da se to kao iskustvo treba cijeniti. A u kojem smislu si postavio pitanje? NF: Ovo je sjajno. Ovo je bio odgovor jedne operne dive. Odlièan si odgovor zapravo dala jer si odmah otišla na medij pjevaèkoga natjecanja koji je zapravo regularni medij. Odgovor je došao iz onoga što ti zapravo jesi, no moje je pitanje u biti bilo prizemnije – što misliš o ovim Hrvatskama koje traže zvijezdu, o toj svoj populistièkoj prièi. MZ: To može biti zabavno. Meni su te stvari zanimljive za gledati kad se dogode jednom, ali to se kod nas stalno vrti i ponavlja i onda po pet puta godišnje mi tražimo zvijezdu na svim kanalima a to je malo naporno. NF: Zašto misliš? MZ: Mogu se iskristalizirati i pojaviti neki ljudi koji su talentirani, dobro je da im se pruži neka šansa. Mislim da na kraju u tim finalima završe neki dobri ljudi, ali opet nema nas toliko puno da mi to imamo potrebu radit'

toliko èesto. Ja uopæe više ni ne znam koliko puta godišnje ide taj super talent, èini mi se da to preèesto ide. NF: Što misliš zbog èega je toliko velika gledanost tog sadržaja? Zar svi žele biti pjevaèi, ili? MZ: Pa nisu samo pjevaèi, ima tamo i plesaèa i onih nekakvih žonglera... Ljudi nekakva svoja umijeæa imaju potrebu negdje javno pokazati. Oèito je to sve poteklo iz Amerike, ali njih i ima užasno puno. Kod nas nema potrebe to raditi toliko èesto. Ja mislim da bi se kvalitetniji odabir mogao napraviti kad bi se to dogaðalo jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Možda bi onda imalo smisla tako nešto raditi. Moj šogor npr. voli te stvari, i on stalno ide na audicije i se stalno prijavljuje, pa onda vježba „O sole mio“ ovo-ono, i super, njega to zabavlja, njega to ispunjava, tamo poslije dobije nekakve komentare, proðe ili ne proðe dalje. Mislim do finala nije došao, ali on ne odustaje i on bu išal na to i dalje. Da možda nisam tu gdje jesam, da nisam u tim nekim krugovima di imam šansu biti na pozornici i živjeti taj život, možda bih i ja otišla na neko takvo natjecanje iako èisto sumnjam jer ja ne zapjevam niti ovak' kad je ono veselica pa se nekaj popeva. NF: To zato jer to nije tvoj medij, ili? MZ: Da. Nije moj medij. Ja si ili otpjevam malo pod tušem ili u autu dok se vozim ak' je nekaj kaj mi se pjeva i kaj mi se sviða, ali u principu kad se profesionalno baviš tim pjevanjem onda pjevaš ono kad pjevaš a ostalo vrijeme je „Daj pusti me malo da se odmorim od tog pjevanja“ NF: Jesi ti kao i sve ove profi pjevaèice oduvijek znala da æeš baš to bito ili si ti znala da dobro pjevaš i da æeš možda krenuti tim smjerom a možda ne? MZ: Nisam ja znala. Ja sam se zapravo u srednjoj školi jako dvoumila, da li bih išla na likovnu akademiju jer sam išla u primijenjenu pa na grafiku ili da idem na pjevanje jer sam paralelno u srednjoj školi uèila pjevanje. I onda je došao Vasilije Jordan (ja sam bila generacija s 40

njegovom kæerkom pa smo mi skupa nastupale i bile po tim školama) i on je u jednom trenutku, baš kad sam se ja trebala odluèiti, rekao da ja imam „proljeæe u glasu“ i nek' ja idem pjevati. Meni je mnogo znaèilo od jednog takvog živuæeg slikara dobiti takvu informaciju. NF: On nije tad bio na srednjoj, on je bio na akademiji? MZ: Da, on je bio na akademiji ali kad sam ja bila u srednjoj školi morala sam se odluèiti kaj æu iæi dalje studirati. A inaèe kao klinki mi je glavna igra bila presvlaèiti se, furat mamina krzna, mamine perle, sunèane naoèale, visoke pete, perike, mazat se... To je meni bila glavna igra, ja sam se po cijele dane presvlaèila, a ovi su svi mislili da sam luda. I naravno da sam i pjevala non-stop, a kad sam se smijala kao mala moja mama je rekla da sve zvoni, sve je vibriralo od mog smijeha. Isto tako se smije i moj sin sad, a hoæe li on biti pjevaè ili ne, ne znam. Nadam se da ne bude ali nek si on sam odluèi. Dakle kod mene je ta neka želja za nastupanjem i za tim nekakvim transformacijama bila oduvijek. NF: Da si danas došla s mužem radili bismo intervju drugoga tipa, nešto što zovemo „Dream Team“. Jel vi jeste dream team? MZ: Kaj ja znam, nemam pojma. A jesmo sigurno. Mislim, dobro se slažemo. Nismo si baš slièni tako da je to dobro, jer stalno je tu neki fight, nešto se stalno prepiremo i zapravo nam nije dosadno. Kažu ljudi kad nas vide ovako sa strane da izgledamo kao da smo zaljubljeni, da smo sretan par i tak, a onda ja njega povremeno pitam „Kaj si ti stvarno još uvijek zaljubljen u mene?“ a on meni „Pa normalno! pa kak ti to sebi zamišljaš?“, ja kažem „Pa kaj te nije to prošlo?“, veli on „Kak' me možeš to pitat'?!“. A ja ono, hladna djevica, ja to mentalno pokušam shvatit.

photo by: Zvonko Novosel interview 03.05.2011/ ART’S.

oglas

www.obnomika.hr 41

package

projekt

industrijski i grafiĂ¨ki dizajn ambalaĹže Naslov

Isis klijent

Bonum nomen d.o.o. godina

2010.

package

event Dan poduzetnika HUP hotel Westin / Zagreb Godišnje okupljanje poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.

projekt

event naslov

Dan poduzetnika 2009. klijent

HUP godina

2009.

event

interview

Anðelko

Jureško Od svih pomoæi, najuèinkovitija je Božja pomoæ! NF: Nice Face? AJ: Sjeæam se da sam onda bio puno mlaði, 10 godina mlaði. Ti, Sergej, si se dokopao tog imena u jednoj inspiraciji, hodajuæi negdje u sumrak na Malom Lošinju. Razgovaralo se o vjeri, razgovaralo se o duhovnosti, a zatim je uslijedila kritika morala nove generacije jer èovjek kad postane naglo duhovan onda uvijek pogleda prvo druge pa tek onda sebe. Tako smo ocjenjivali generaciju mlaðu od naše i odluèili dokazati našu tezu, našu tvrdnju da je ta mlaða generacija nemoralnija od naše kao i onih generacija prije naše. NF: Mislim da je razgovor bio o formi i sadržaju. Ti si htio dokazati da forma caruje, odnosno - dominira. AJ: Ne mogu se sad sjetiti ali naglasak je bio na jednoj vrsti glamura. Ta rijeè tada još nije ni bila u upotrebi. Željelo se dokazati da glamur skida ljudske moralne okvire. Ti si se tada upustio u jedan fotografski test koji je na svu sreæu samo to i ostao. Dovoljno je bilo to da je jedna mlaða osoba potvrdila tezu. Odluèili smo test naprasno prekinuti da ne dovodimo drugu osobu, a ni sebe u dodatne neugodnosti. Na jedan naèin je veæ samo to što smo izložili nekoga drugog provokaciji bio grijeh. NF: U istraživaèke svrhe. AJ: Definicija Nice Facea proizašla je

iz jednog razgovora o vrijednostima, iz jednog sukoba teza kojeg smo pokušavali definirati prije nekih 10 godina. Svatko od nas zauzeo je nekakav svoj stav. Jedan je bio možda malo pozitivniji, a jedan malo negativniji. U tom ispitivanju teza ušli smo u jednu provokaciju za koju sada gledajuæi nisam siguran da li je uopæe bila pozitivna provokacija. Odluèil smo testirati njen sustav vrijednosti koji oèigledno u tom trenutku još uvijek nije bio izgraðen. Kod nje je postojala jedna težnja prema glamuru, prema pojavnosti, prema participaciji u neèemu što je manje vrijedno, ali je dovoljno atraktivno. Sustav vrijednosti dvadesetogodišnjaka nije isti kao onaj èetrdesetogodišnjaka. Nekad ljudi znaju kazati „Ja sam isti kao prije 20 godina“. Ja nisam isti kao prije 20 godina. Dobro je da se èovjek mijenja, da ide u jedan pozitivni vrijednosni sustav, a ne u negativnosti. Tragièno je što danas priruènik za svoj sustav vrijednosti ljudi traže u raznim modnim èasopisima,a ne kao prije u Svetom pismu, Kuranu, Balzacu, Dostojevskom itd. To je nevjerojatno. Nitko neæe za priruènik uzeti Glas koncila. Što æe ti Glas koncila? On ti ne treba. Uzeti æemo nekakve èasopise gdje se nalaze dobre frizure, gdje se nalaze dobra odijela, gdje se prièa o popularnim sportašima, o popularnim glazbenicima. Prije su se 47

ljudi željeli identificirati sa svecima, junacima, hrabrim vojskovoðama, a danas se identificiraju sa nogometašima, balerinama, pjevaèima, prostitutkama. Jedna prostitutka je glavni idol mladeži i ona diktira kako se treba oblaèiti, kako se treba ponašati, koju frizuru treba nositi itd. Pa to je strašno! NF: Zato jer je ona role model, ona je model uspješnoga èlana društva.

korizma AJ: Korizma u svakom slucaju asocira prvenstveno na pokoru i molitvu. Mislim da je to kod vecine vjernika ipak prvo što im padne na um. Vrijeme korizme je vrijeme u kojem se pokušavamo što više približiti dragom Bogu, Isusu pa i samima sebi. Korizma u biti jeste jedno doba procišcenja, to je period od 40 dana u kojem bismo trebali pokušati ocistiti sve svoje nedostatke da bismo uskrsno vrijeme mogli docekati cišci te da bismo mogli doživjeti radost uskrsnuca na što bolji nacin.

glamur Besmislenost.

lojalnost Lojalnost je u današnje vrijeme, upravo zbog ovog prethodnog pojma „glamura“, vrlo teško dati, primiti pa i zahtijevati. To je jedna krijepost,

interview koja danas nije na onoj cijeni na kojoj bi trebala biti i to upravo zbog glamura.

stvari, ono što je ugodno oku pa je ugodno i duši. Premalo je dizajna u hrvatskoj stvarnosti.

strategija

susjed

Vojska, policija, politika - to su asocijacije koje vežem uz strategiju. Iako je strategija u životu svakog covjeka važna kao i u vojsci. Time da je u vojsci strategija važna kroz jedno krace vrijeme, dok traje rat, a život ipak malo duže traje nego što traje jedan rat.

Kažu da je dobar susjed zlata vrijedan. Meðutim nije uvijek tako. U našoj politièkoj stvarnosti imali smo dobrih ali i zloèestih susjeda. Susjedske odnose treba njegovati na naèin da ne smije biti prevelike bliskosti. Susjede treba držati na dovoljnoj distanci, ali ne u smislu hladnoæe i neprijateljstva. Ne treba biti previše prisan zato što emocija može promijeniti predznak, a onda smo si otežali život jer imamo susjede s kojima se ne volimo.

honorar Kad èovjek proèita rijeè „honorar“, razmišlja o novcu. U današnje vrijeme svi postajemo Fenièani, jer mislimo da se zahvalnost treba izraziti putem novca ili putem honorara. Meðutim, honorar možemo doživjeti i kao zahvalnost za rad i ona bi u krajnjoj liniji trebala biti trajnija od novca.

ikona Svetost. Sjeæanje na ranije kršæanstvo, sjeæanje i asocijacija na ono kakvi bismo mi u biti željeli biti a nismo. Pa se onda volimo poklonit svojom vlastitom cilju.

konflikt U svom životu sam u obilnoj mjeri imao sve vrste konflikata koji traju i danas. Kažu da konflikte treba izbjegavati, a to je sigurno tocno. Mislim da su konflikti dobri, pogotovo u ranijoj dobi života, u mladosti jer covjek u pozitivnom konfliktu može sebe izraziti, ostvariti, može sebe cak formirati uceci na vlastitim greškama. Medutim u ovoj dobi u kojoj sam ja, u zreloj dobi, treba ipak smanjiti broj konflikata, jer smo kroz ranije konflikte trebali nešto nauciti i sad vec znamo bolje. Treba ih dakle izbjegavati.

dizajn Podsjeæa me na Sergeja Buliæa. A ako bi se igrali asocijacija onda bi se sjetio Alije, talijanskog dizajna i lijepih

trnci Sada kad sam ovako stariji prolaze me trnci od strahova, ljudi, pojmova, izazova, prijetnji. Kad je èovjek mlaði proðu ga trnci od navale emocija koje može imati u ljubavi i slièno. Meðutim sada u ovim godinama se trnci ipak vezuju, ako ne uz pojmove straha, onda uz „zdravstvene trnce“. – Trenutno su negativan pojam, ali dok sam bio mlaði bili su pozitivni.

izbor Izbor je dvojba. Može biti dobar, ali može biti i loš. Ali dobro je što nam uvijek ostavlja moguænost. Zato je u konaènici izbor ipak dobra stvar.

3000 kn

svinja Asocira me na nekakav pojam iz politike.

slika Volim slike, volim slike u pogledu, volim vidjeti lijepu sliku u prirodi, u gradu, zaustavljeni kadar. Zato mi je ružno kad prolazim našom Dalmacijom, morem i otocima koji su prepuni prekrasnih slika, koje su nažalost vrlo cesto unakažene ružnim detaljima. To su uglavnom odredene gradevine i zdanja koja ne slice na ništa. Jednako tako je i u Zagrebu. Krenemo li bilo u Novi Zagreb, bilo u naš uži dio grada, te prekrasne slike iz nekih ranijih razdoblja upropaštene su lošim urbanistickim i arhitektonskim rješenjima.

pomoæ Od svih pomoci sigurno je najucinkovitija Božja pomoc. To je ono na što možemo sigurno racunati, a i ostale pomoci su dobrodošle. To je pozitivan pojam.

Pa recimo – radnicka placa. Negativan pojam zato što smatram da je ta placa apsolutno premala i nedostatna za dostojanstveni život.

lignja Boje, skosavica, dobar objed, društvo, vino, smijeh, radost, more, zrak. Lignju je uvijek dobro pojesti u sumrak ili uz relativno slabije svjetlo u konobi. Pozitivan pojam.

uspjeh Uspjeh je uvijek relativan. Uspjeh nikada nije ili je rijetko kada, konaèno stanje. Težnja prema ostvarivanju tog pojma u životu svakog èovjeka vrlo èesto dovodi i do putova koji nisu dopustivi ka tom cilju. Neutralan pojam.

usne Usne su apsolutno pozitivna asocijacija. Usne su u biti ljubav, radost, i jezik.

koka

predrasuda

Može biti vulgaran pojam, a može biti nešto što je simpatièno. Recimo neka žena može imati nadimak Koka, to je jedna jako umiljata osoba èim je zovu Koka. Pozitivan pojam.

Èovjek se u svom životu sasvim sigurno treba èuvati predrasuda, iako ih je sasvim teško izbjegavati. Prièamo naravno o tuðim predrasudama, ali vrlo èesto smo

interview

robovi i vlastitih predrasuda koje nas odreðuju, pogotovo u komunikaciji s drugim osobama. Predrasude treba kontrolirati i eliminirati iz svog pogleda na život i svijet. Negativno.

dar Iako ga možemo vezivati uz nešto materijalno, ja bih ga ipak osobno bar u ovom trenutku vezao uz duhovno. Najveæi dar kojeg možemo dobiti je dar od Boga iako ga èesto teško znamo prepoznati.Pamet, ljepota, sve su to Božji darovi. Èak i kada proživljavamo neku poteškoæu,jer nam kroz nju Bog omoguæava da pronaðemo sebe. Dar naravno može biti i nekakav poklon kojeg smo dobili od neke drage osobe – pozitivan pojam.

image Image je ono što bi mi svi htjeli biti pred drugima, a kakvi u pravilu vrlo èesto i nismo. Danas je popularno, imati svoj image, svoj nekakav stajling kojeg smo precrtali iz nekih èasopisa. Neki dan sam oko pola 8 ujutro vidio jednog mladiæa od 25 do 30 godina. Na sebi je imo crni fini kaput, crne naoèale, modernu frizuru, kao da je iz žurnala ispao. I nevjero-

jatno je puno mladiæa, djevojaka ali i starijih ljudi èiji život odreðuje èasopis. Što je posljedica toga? Što je razlog tome? Nedostatak vlastite kreacije i želje da se utopimo u ono što je poželjno. Sebe ne izražavamo kroz svoju odjeæu, kroz svoje držanje, obuæu, kosu ili kapu kakvu nosimo, nego želimo biti osobe iz žurnala. To je zapravo potpuni gubitak individualnosti. Koliko god te curice i deèki misle da su individualci, oni su zapravo kopirali neku slavnu osobu, a od njihove osobnosti nije ostalo ništa. U pravilu negativan pojam.

identitet Trebao biti pozitivan pojam - imati vlastiti identitet, vlastitu osobnost koju èovjek na jedan primjeren naèin prikazuje drugima i na taj naèin ostavlja trag u svojoj bližoj i široj okolini. Nije dobro kad se vlastiti identitet koèi jer tako traži njegova bliža okolina. Ako je primjerice èovjek brbljiv - treba bit brbljiv, ako je nasmiješen – treba bit nasmiješen. Susprezanje (pogotovo u godinama kad je èovjek veæ definitivno zauzeo konture vlastitog identiteta), može biti vrlo loše. Naroèito ako se osoba prikrivanjem vlastitog identiteta 50

priklanja image-u.

film Rusija. Revolucija.

Hrvatska Nešto što smo ranije toliko voljeli. Mislim da bismo se ponovno trebali vratit staroj ljubavi – pozitivan pojam.

laž Laž je usmjerena uvijek protiv same sebe. Drugo je pitanje da li se koristimo ili koliko èesto se koristimo lažima. Ona je u konaènici uvijek negativan pojam i nije dobro da èovjek laže.

škrtost Škrtost kao suprotan pojam velikodušnosti. Podsjeæa barem na naše otoèane. Nije nužno negativna, ona je identitet.

špica Nezaobilazni pojam. Špica je gledanje svojeg imida u okviru tudih. Špica je u biti nastavak na ova sva pitanja, dio glamura.

interview

gubitak

kriza

Je sigurno negativan pojam, od gubitka slobode, zdravlja, ljubavi, povjerenja, odanosti, domovine. Što manje gubitaka covjek ima, to bolje.

Recesija. Kriza je uvijek negativan pojam i izaziva trnce koje smo ranije spomenuli, bar kod nas starijih.

konkurencija Je dobra dok se možemo s istom nositi. Svi zagovaramo konkurenciju nadajuæi se da æemo u toj konkurenciji biti u pobjednièkom statusu.

osobina koju èovjek može nositi sa sobom.

horoskop Horoskop je igra za kucne zabave.

temelj Veoma važna stvar. Isto kao i temelj kuce. Najrade bih ga okarakterizirao kao nužan, Dobro je imati temelj svega i znanja i…

kompliment Ljudima treba dijeliti komplimente jer to budi dobre osjeæaje.

krevet

miris Miris je ugoda. Miris je nešto što ostavlja dobar trag u sjeæanju.

Asocijacija mi je dobar san, što je potpuno logièan odabir u ovim mojim godinama.

sjeta

primitivizam

kajanje

Što imamo više godina sjeta je dobar susjed.

Za sve što smo loše uèinili u svom životu, svakodnevno, svakotjedno, svakogodišnje je dobro da se èovjek pokaje pred sobom i pred dragim Bogom.

zavist

Što je zapravo primitivizam? Kulturološki pojam. Je li to pitanje karaktera? Ako je, zasigurno je negativan pojam. Nije dobro da postoji kolektivni primitivizam jer to rada nesnošljivosti medu ljudima u jednom društvu.

nasljeðe Neki imaju u svakom sluèaju priliku nešto naslijediti u životu. Neki imovinu, neki poziciju. Naslijediti je dobro.

majmun Nisam siguran da li me to asocira na zoološki vrt, ali na špicu vrlo cesto.

faca Isto kao i image. Negativno.

Iako æe mnogi ljudi reæi da nisu zavisni, ne govore istinu. Naèelno nitko ne bi mogao reæi da nikad nije bio zavistan. Zavist nije tako strašna pojava kada je ona samo u tragovima. Zavist je loša kad ona poèinje determinirati vlastito ponašanje, kad zbog zavisti èovjek nanosi štetu drugima. Tako da je to sasvim sigurno loša

dijete Sva sreæa ovoga svijeta.

13 Broj kao i svaki drugi.

interview mrak Kad padne mrak na oèi. Ali i mrak je dio dana.

usa Vojska, moæ, snaga, bogatstvo, civilizacija i demokracija.

Možeš staviti i ovo: asocijacija Laž – politika. To je u biti momentalna asocijacija jer ja vjerujem da bi to bila dobra asocijacija. Laž se veže danas uz jednu èasnu profesiju kao što je to politika i zapravo je to nedopustivo. Politika ne može biti laž nego mora biti jedno èasno zanimanje, èasno

baš su slike iz žurnala. Mi te slike nismo imali pa smo sebe formirali prema nekim starijim deèkima iz susjedstva ili ulice. I sad, ti imaš èovjeka koji u svojoj nutrini nije taj koji se prikazuje izvana. Ti recimo imaš ženu, djevojku, koja izvana izgleda kao prostitutka, a iznutra nije

zvanje i iz toga ne smije izlaziti. Èovjek bi o ovim svim stvarima mogao podosta zbporiti npr. o glamuru. Glamur je sigurno negativan pojam. Svaka generacija ima neki štos, recimo u mojoj generaciji se dobar dio društva furao na neke frajere, da smo malo jaèi nego što jesmo. Danas

prostitutka.

rutina Rutina je dobra zato što smanjuje potrebnu kolièinu energije. Iako se rutine èovjek objektivno treba èuvati, jer gubi se radost.

rana Svi imamo svoje rane i svaki od nas ih lijeèi na svoj naèin. Ali vlastitih rana se ne treba toliko èuvati koliko ih treba znati nositi.

sapun, opera ili soapopera? Pa od svih tih stvari ja bih ipak najradije odabrao sapun. To je bilo za oèekivati.

4 zida Sigurnost kuce i udobnost doma.

kiša Dobra prilika da èovjek oèisti malo prašine sa svog lica.

brand Brand je isto dio glamura. Pojam koji se meni osobno ne sviða. On je nedefiniran, a još više je pomodan, a pomodnost je ipak prolazna jer èovjek ne treba težiti brendu nego karakteru.

trokut Trokut je dobar ako je èvrst.

vrednote Na vrhu svih vrednota apsolutno je ljubav. Bog i ljubav, nema veæih vrijednosti. To je sigurna vrednota, a ostale proizlaze upravo iz nje.

interview 12.03.2011/ ART’S.

oglas

Centar Kaptol, Schiesser Shop, Nova Ves 17, 10000 Zagreb, tel. +385/14 86 02 54

www.schiesser.hr

web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje

forum

naslov

martinazadro.com

Lex consult

klijent

Martina Zadro

HUP

godina

2010.

2009. 54

web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

belcante.info klijent

Belcante godina

2009.

web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

dekokamen.hr klijent

Dekokamen godina

2009. 57

web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

duocorde.hr klijent

Duo Corde godina

2010.

web design

projekt

web & blog site / dizajn / prog. rješenje naslov

hup.hr klijent

HUP godina

2009. 59

web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

centarmediaplus.hr klijent

centar media plus godina

2009.

web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

hrvatskisajamnogometa.com/izlagaci klijent

Expo-vizija d.o.o. godina

2010. 61

web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

hrvatskisajamnogometa.com klijent

Expo-vizija d.o.o. godina

2010.

web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

eracunala.comr klijent

Eurocom godina

2009. 63

kolumna Fejsbuk Kad se osvrnemo i pogledamo u prošlost, shvatit æemo da su se brojne stvari promijenile. Kompjuteri, telefoni, mobiteli, brojna ostala elektronika kojom se koristimo svakodnevno. Ali, iako èujemo kako su te stvari loše, pa opet dobre i korisne, blabla, ali kako one utjeèu na nas? Pogledamo fejsbuk. Najjaèa socijalna mreža današnjice.

Fejsbuk (Facebook) je besplatna internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda. U svojim poèecima, Fejsbuk je bio namijenjen samo studentima sveuèilišta na Harvardu koji su tim putem mogli meðusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveuèilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta prikljuèile su se mreži. Danas ova društvena mreža

ima više od 200 milijuna aktivnih korisnika. Fejsbuk je ujedno i najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 milijuna novih dodanih fotografija dnevno. Fejsbuk je, prema rijeèima osnivaèa Marka Zuckerberga, zamišljen tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se veæ poznaju u stvarnom životu, za razliku od sliènih web servisa. Kao što poèetna stranica Fejsbuka kaže, on omoguæuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Mnogi koriste Fejsbuk upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Na Fejsbuku je moguæe objavljivati fotografije, video zapise, tekstove, komentirati, prikljuèiti se odreðenoj grupi ili fan stranici, igrati razne igrice te još mnogo toga. Danas se gotovo svi koriste fejsbukom, a onaj tko ga nema je totalno out. On je vrlo važan za organizacije bilo kakvih tuluma, proslava i slièno, jer ako nisi u zajednièkom inboxu, ili ako ne „attendaš event“ praktièki nisi pozvan na bilo kakva prava socijalna druženja. Od škole, do upoznavanja, do napastvovanja i vrijeðanja, sve je prisutno na toj ogromnoj mreži. Moje iskustvo s fejsbukom i nije baš najbolje. Imam tu groznu stvar veæ dvije godine, s time da ga deaktiviram svaki puta kada mislim da mi je posve nepotreban, pa vratim ukoliko se neki važan event dogovara, da me se ne bi izostavilo. Prije godinu dana, upoznala sam djevojku na fejsbuku, koja zapravo i postoji u stvarnom svijetu. Zapravo, puno mojih prijatelja su znali za nju, ali ja je nisam poznavala. Divila sam se njezinim slikama i umijeæima na tom fejsbuku, te svemu što je stavljala i dijelila sa ljudima, pa sam i ja odluèila probati tu fotografiju kao zabavan zaèin mome profilu. Nakon mog pokušaja da se uklopim i radim fotografije kao drugi, ispala sam jadna, glupa, kopirantica koja nema

svoje JA, i koja ima potrebu kopirati tuðe stvari. Potrošila sam neznam koliko vremena na nervozu i na pažnju o svome javnom ponašanju na fejsbuku da me se ne bi optuživalo za neke stvari, i to od virtualnih ljudi, koje nisam nikada ni vidjela u stvarnom životu. Što hoæu reæi je; fejsbuk kao takav, bio je razlog moje nervoze i nerviranja, zbog ljudi koje nisam poznavala, i nisam zapravo ni znala kako izgledaju iza fotoobjektiva i kamerica na kompjuterima. Ipak, to je samo moje iskustvo. Ljudi ga veæinom ne koriste za konflikte, iako su mi najdraže grupe vrijeðanja drugih ljudi. Èitala sam prije godinu dana da se neka djevojka ubila zbog prijetnji koje su joj vršnjaci ostavljali na fejsu, te grupa u kojima su potpisivali peticije o njenoj smrti jer je „glupa, debela i retardirana“. Na koncu, djevojka se ubila, a oni su rekli kako nisu znali da æe to stvarno napraviti. Uvijek ima i onih koji malo previše dijele sa svijetom, pa kad piše da podijele status, oni dijele malo previše, tipa da su na zahodu i slièno. Najgora je pak, pedofilija na fejsbuku, koja je vrlo lako ostvariva, te pedofili obožavaju fejsbuk kao izvor lakog plijena. Profil može napraviti svatko, te ga urediti kako želi, sa slikama djece, i podešenja godišta kojeg žele. Zbog toga se predstavljaju kao maleni deèkiæi koji traže vršnjakinje za druženje, na što se malene oduševe, i odluèe naæi sa slatkim djeèacima, posebice ako se radi o nekome sliènom Beiberu, jel? Tako ih pronalaze, a onda ih njihovi roditelji nikada ne nalaze ponovno. U Srbiji se dogodio jedan od najveæih sluèaja pedofilije upravo u kome je Fejsbuk poslužio kao sredstvo da se sa žrtvom ugovori „date“. Aleksandar Neškoviæ iz Novog Beograda, se na Internetu predstavljao kao šesnaestogodišnjak i tako zaveo i silovao devojèicu M. M. staru 13 godina.

Na stranici se predstavio kao “Filip 007”, koji ima 16 godina. Aleksandar Neškoviæ je zakazao sastanak s djevojèicom M.M. u Obrenovcu, nakon èega ju je prisilio da uðe u vozilo, potom je odvezao do obližnjeg izletišta, naterao da skine odjeæu i silovao je. Nakon toga je bio uhiæen. Ali ima toga još! Meni su osobno, najdraži oni koji se predstavljaju da su netko drugi, u smislu netko poznat ili jednostavno žele osramotiti neprijatelja, pa èak i prijatelja. Mene je barem 13 djevojèica (nadam se da su bile djevojèice) uvjeravalo da su one ja, ha-ha, bojim se da je to bilo nemoguæe, mama mi nije rekla da imam toliko blizanki. Unatoè lošim stranama, ima fejsbuk i dobrih strana, ali o njima nije zabavno prièati osim onim romantièarima koji su se eto baš upoznali preko fejsa i žele to svima reæi i sa svima podijeliti. Slatko, ali nemojte djeci prièati da ste se upoznali preko fejsbuka.. Kroz tu mrežu možemo se povezati s prijateljima koji žive jako daleko, kao naprimjer u Australiji(ah, da) i ostati s njima u kontaktu bez da trošimo tisuæe kuna na mobitelske i telefonske raèune. Možemo gledati umjetnike koji sa svijetom dijele svoje slike ili pjesme koje pišu. Takoðer, možemo puno saznati o osobi o kojoj to želimo(kao naprimjer „stalkati“ ih, ali u odreðenim granicama, khmkhm.) Takoðer, možemo dijeliti odliène trenutke svog života s drugima ili dijeliti svoju sreæu s drugima (kad si stave u relationship status da su u braku, mame æe se oduševiti, posebno ako joj to kaže unuk koji takoðer ima fejs). Sve u svemu, sami prosudite kako vam se sviða ta luda socijalna mreža, te kako æete ju upotrbljavati, ali budite oprezni! xoxo N Nika Turkoviæ

interview

Tvrtko

Stipiæ Dalmatinska vina su malo preteška i ne možeš ih puno popit' strategija Dosta sam oprezan u svemu, mada je možda to koji put i mana. U svakom sluèaju „strategija“ je pozitivan pojam i mislim da bih se više trebao baviti njime, a ne nepromišljeno srljati.

sapun, opera ili soap opera

Obožavam sve vrste hrane. Postoje samo dva jela koja ne jedem u životu, to su fileki i peèena jetrica. Ostalo sve jedem, u svim kolièinama i na sve moguæe naèine.

Pa volim jedno rašèlaniti od drugog. Pošto je sapun sapun, sredstvo s kojim se èistimo da ljepše mirišemo, to je pozitivan pojam u svakom sluèaju. A opera je jedna druga stvar koja znaèi moj život, time se bavim i svakodnevno se susreæem s njom. Zapravo ona mi je sve, jer ništa drugo u životu ne znam tako radit' kao što mislim da ovo znam. A volim dobre sapune isto, da se pjene.

èaša

površnost

To je uz hranu jednako bitno. Baš smo pricali maloprije, jako volim vino i cak razmišljam da se pocnem time više baviti. Vino je za mene jedan istinski hobi koji jako volim i kojemu bih se baš volio posvetiti.

Površnost je jedna moja mana i tog bi se htio nekako riješiti, ali imam jedan problem koji zapravo nije na meni nego na èinjenici da sam roðen sa 7 mjeseci i kao da imam manjak koncentracije, pa onda znam koji put biti površan, što je zapravo loše.

hrana

stroj Volim dobre strojeve, volim aute. Uvijek se pitam kako ih ljudi naprave, kako doðu do takvih fenomenalnih oblika? Stroj je zapravo jedno savršenstvo. Isto kao i muzika, stroj je jedna vrhunska umjetnost. U svakom sluèaju pozitivan pojam.

komunikacija Pa mislim da sam dosta komunikativan, možda èak i previše. Sklapam brzo prijateljstva ali isto tako i brzo zaboravljam. A komunikacija je zanimanje buduænosti i u svakom sluèaju jedan dio društva na 67

kojem æe se temeljiti sve u buduænosti.

strah Strah mora imati svatko, svi se moramo neèega u životu bojati. Normalno je da imam strah, imam strah od svake predstave, da li æe ispasti dobro, bojim se da æu biti bolestan i slièno. Sa strahom se èovjek treba nauèiti živjeti i treba ga poštivati. Mislim da je to ok, pozitivno. Doživljavam ga kao motivaciju. On je jedan dio življenja, moraš se saživit' sa strahom. Ne postoje ljudi koji se nièeg ne boje.

dizajn Volim dobar dizajn i to mi je super. Nisam baš nadaren za njega, nisam nadaren da ja nešto dizajniram ali volim vidjeti dobar dizajn, volim dobar auto, volim dobar sat, volim lijepe stvari.

diva Joj imam ih… Susreæem se s njima svakodnevno. U kazalištu ih ima napretek, hoæeš glumica, pjevaèica, balerina, sve su dive. Ne volim baš previše dive, stalno ih gledam pa su

interview mi malo veæ i dosadne.

sir Volim sir, sir je super! Sir je zapravo hrana bez koje ne bih mogao živjeti. Sve oblike sira volim.

slava A pa to je isto kao i strah. Svi mi želimo biti slavni. Svatko želi svojih 5minuta slave i svatko se na neki naèin želi izmaknuti iz nekakve anonimnosti i postati na bilo koji naèin slavan. Nekome to uspije, nekome ne. Netko može živjeti sa slavom, netko ne može. Ali to je isto jedan dio s kojim se èovjek mora nauèiti živjeti.

rog Rog je božanski instrument i zapravo je jako težak instrument. Jako volim rogove i to je doista jedan prekrasan instrument. A rog kao životinjski rog - kad gledaš u filmovima ljude koji vade barut iz roga to uvijek znaèi da su da bi došli do tog roga ubili neku životinju i te asocijacije me uvijek rastuže.

parfem Volim parfem. Parfemi su super! Meni recimo jedan parfem traje pola godine što je mojoj ženi apsolutno nepojmljivo. Njoj traje tri mjeseca, ili dva. Ja se jedanput dnevno parfimiram i to je to.

zatvor Zatvor je jedna strašna institucija, ali mislim da se u ovim našim vremenima pokazao i kao vrlo djelotvorna institucija. A ako ovdje misliš na ljudski organizam, nemam problema s „organizmièkim zatvorom“.

fanatizam To je zapravo jedna dosta ružna osobina, ali svi smo mi na kraju fanatici neèega.

mudrost Mudrost je super. Malo je zapravo mudrih ljudi. Misli se da se mudrost dobiva s godinama i s nekakvim životnim iskustvom.

3000 kn To bi me jako, jako veselilo. Nije neka lova ali bi mi dobro došlo. Evo to me asocira na neke honorare koje su mi dužni i nikako da se isplate. Imam raznoraznih takvih dugova od 3000 Kn.

odluka Nisam baš èovjek od odluka. Htio bih prestati jesti slatko, a nikako da to napravim. A možda jednog dana i budem. Sad još nisam spreman na tako velike odluke.

taština Svaki dan se susreæem taštinom. Postoje velike i male ali ja se uglavnom susreæem s velikim taštinama. To je moja realnost. Živim u okruženju velikih taština i to mi pomalo veæ ide na živce. Ne mogu prièati s ljudima koji imaju veliku taštinu, to me je poèelo jako smetati i gušiti. Ne mogu biti u prisustvu ljudi koji govore samo o sebi. To nije baš dobra stvar.

trava Volim zelenu travu. Prije sam nekad volio i drugu travu ali... Trava je trava, uglavnom zadržati æemo se na zelenoj travi, kratko ošišanoj. Pozitivan pojam.

prah Nemam asocijacija.

cipele Imam puno cipela i volim cipele. Jako volim talijanske cipele i kad idem u Italiju uvijek si kupim barem dva para zato jer su užasno povoljne i užasno dobre.

oko Ja na desno oko slabo vidim, ali oko je zapravo jedan prekrasan organ. S njima vidimo svu tu ljepotu s kojom smo okruženi, a vidimo i svu tu ružnoæu s kojom smo okruženi. Oko je pozitivan pojam.

4 Godinama sam mislio da mi je to sretan broj ali zapravo i nije. Nemam asocijacija više.

patriotizam Taj patriotizam 90-ih mi je bio fora, da govorimo da smo Hrvati i sve. Mi imamo tu našu novu mladu državu i mislim da bismo trebali biti malo veæi patrioti. Mislim da se taj patriotizam kod nas malo izgubio, da je sad u novije vrijeme nekako splasnuo. A to je zapravo šteta jer mislim da su svi drugi puno veæi patrioti prema svojim zemljama nego mi. Sad nam je nekako postalo svima svejedno jesmo li patrioti ili nismo a prije je to bilo puno više naglašeno.

trokut

ikona Kad kažeš ikona, prvo mi padnu na pamet one ikone u srpskim manastirima. Ne znam, drugih „ikona“ nemam.

hitler Pa hitler me fascinira. Fascinira me

naèin na koji je on to sve uspio posložiti i fascinira me zaljubljenost njegovih Njemaca u njega. To je u svakom sluèaju loš èovjek i sve, ali fascinantna liènost koja je obilježila 19. stoljeæe. Nemoj me krivo shvatiti, nisam ja nikakav njegov ljubitelj ali fascinira me u svakom sluèaju.

Geometrijski lik, savršen. Padaju mi na pamet piramide, masoni i sl.

uzor Pa nemam baš nekih uzora. Imam ljude koje poštujem ali uzora baš nemam. To je pozitivan pojam.

interview

interview nasilje Nasilje je u svakom sluèaju negativan pojam i nemamo što razgovarati. To je katastrofa sve. Mrzim bilo kakvo nasilje.

image Pa mislim da bih možda trebao malo više graditi neke stvari. Image je u svakom sluèaju pozitivan i ja se divim ljudima koji imaju svoj neki image. Ja mislim da ga nemam i mislim da sam možda prosjeèan. Al' zapravo poštujem ljude koji imaju taj nekakav svoj image, bilo kakav. Poštujem Sandru (Bagariæ) koja voli cipele, to je njezin image.

uvreda Uvreda je negativan pojam. Svi se mi uvrijedimo. To ima veze s taštinom opet.

pomake po pitanju vinarstva i mislim da su nam vina super. Ima puno ovih malih proizvoðaèa na kojima se zapravo treba temeljiti proizvodnja. Mislim da nije bitno da sad postoji nekakav veliki Agrokor koji kupuje ogromne kolièine vinograda i sl. Mislim da æe se kvaliteta baš temeljiti na ovim malim vinarima jer se oni mogu puno više posvetiti podrumarstvu i smatram da mogu napraviti baš dobro vino. NF: Uzmimo za primjer Belje. Misliš li da bi strateški put hrvatske enologije i vinarstva zapravo trebao zasnivati na malim vinarima? TS: Ja mislim da ne mogu baš kompetentno govorit o tome, ne mogu govorit baš o samom tržištu. Volim vino ovih malih vinara zato što

se upustiti u eksperimente i dati æe sorte koje možda nisu autohtone za Hrvatsku i to je dobro. NF: Da trebaš odabrati najdraže vino, koje bi to bilo? TS: To se mijenja. Trenutno mi je recimo fora piti Chardonnay, jako ga volim u zadnje vrijeme. Sad kad je bio festival u Zagrebu onda sam samo Chardonnay pio. Jedno vrijeme sam pio samo Sauvignon pa mi je to bilo fora, pa smo išli u jedan podrum kupovat samo Sauvignon.Draža su mi bijela vina, crna su mi malo preteška. Volim ih, ali naša dalmatinska vina su malo preteška i ne možeš ih puno popit'. NF: Da trebaš odabrati, najdražeg vinara? Koji ti je najdraži sada u ovoj tvojoj "Chardonnay fazi"?

familija Mislim da svi trebamo živjeti za svoje familije, za svoju djecu. Familija je dosta bitna u životu za sve nas, jer familija ti pomaže kad je teško, pomaže da te bar netko sasluša i da ti iskreno kaže neko svoje mišljenje.

vino i opera Razmišljao sam da bih mogao napraviti nekakav takav spoj. Mislim da bih ja kao operni pjevaè u svakom sluèaju mogao isfurati neko svoje vino. To mi je zapravo želja, tome stremim, da napravim svoj brand vina kroz sebe pjevaèa. Htio bih ali ne znam da li æe to sad biti moguæe. To su zapravo dvije stvari koje me trenutno najviše zaokupljaju. Opera me zaokuplja jer od nje živim, i radim u kazalištu, i pjevam operu i njoj moram biti posveæen. A vino je jedan hobi koji me zapravo poèeo nedavno zanimati jer sam ja preko mog oca, koji je svestrani vinoljubac, poèeo upoznavati ljepote vina i to mi je postalo jako fora. Hrvatska je napravila užasno veliko

mi je to fora i zato što vidim da se ti ljudi jako trude. A ove velike poštujem. Apsolutno mislim da je to što je Todoriæ napravio super. On je na neki naèin spasio Belje i to je apsolutno pozitivno. Ali volim ove male vinare i mislim da su baš oni ti koji æe davati nekakvu, kako da kažem, jednu finu notu nekakvog šminkerstva, nekakvog šmeka. Oni æe 70

TS: Ima jedan Chardonnay èija mi je tehnologija fora. Chardonnay Surlie se zove. To je posebna tehnologija raðenja vina. Èak i u Hrvatskoj ih ima nekoliko. Mogu nabrojati neke koje cijenim npr. na Plešivici je to Korak Chardonnay Surlie, a i Kutjevo ima vrhunski Chardonnay Surlie.

interview NF: Da li je isti afinitet moguce primijeniti na operu? Da li za tebe postoji najdraža opera? TS: To se isto mijenja. Prije su mi bile najdraže opere La Boheme i uvijek bih se rasplakao u treæem èinu, ali kako stariš onda ti se mijenjaju i neke preferencije. Ja, recimo, volim Puccinia, volim Verdija, volim zapravo sve. Volim Wagnera i ovaj Parsifal koji je sad u našem kazalištu je pravi spektakl. Mislim da bi ga ljudi trebali otiæi pogledati jer tko zna kad æe opet igrati. NF: Koliko kod nas traje Parsifal? Èetiri sata, malo više? I ima li sat vremena pauze kao u Bajrotu? TS: Da, jer su napravili pauzu tijekom koje se može jesti. Vidiš i tu se javlja jedna poveznica opere i vina. Ali mislim da je to spektakl koji bi ljudi trebali

iæi pogledati jer to je stvarno jedna èudesna opera. To se ne može opisati. NF: Po nekakvoj mojoj spoznaji za izvoðenje Wagnera je iznimno bitno jako dobro poznavanje njemackog jezika? TS: Pa jeste, poznavanje njemaèkog jezika i njemaèke mitologije, imaš apsolutno pravo. Ali dobro, danas je

to riješeno tako što postoje titlovi, pa èitaš prijevod. Ali Wagner je stvarno kompozitor koji pobuðuje u èovjeku posebne emocije. Na trenutke kad slušaš tu operu, i ne samo nju nego i recimo Die Walküree pa Tristana i Izoldu, zaista dolaziš u nekakva èudna raspoloženja. On je stvarno znao napraviti taj ugoðaj i atmosferu koja te uzbudi i pokreæe, javljaju se nekakve èudne emocije. Dok su recimo Talijani za svakog pjevaèa izazov. Pjevati Verdija je jako teško jer je on bio genijalac. Puccini isto tako. Susreæem se s tim izazovima i to mi je super. NF: Nisam te gnjavio s ovim aktualnostima, bilo bi vrlo teško opisati krizu, prosvjede, da l' da odu, da l' da ostanu. TS: Ja mislim da hrvatski èovjek treba prosvjedovati i da smo mi sad zaista

dovedeni do katastrofe. A opet s druge strane, što mi možemo? Mi bi trebali svi izaæi na ulice a za to nismo dovoljno homogeni, da izaðemo i kažemo „Dosta!“. Ja apsolutno podržavam prosvjede. NF: Misliš da nismo dovoljno homogeni ili smo možda previše uljuljani u taj svoj komformizam? 71

TS: Nismo dovoljno homogeni sad, a recimo bili smo homoogeni kad je bio rat. Onda je bilo super, ma bili smo i prehomogeni! Postojao je tu i patriotizam i sve ono što smo prièali. Izgubila se homogenost zbog velike krize u društvu, ekonomske krize, ljudi nemaju što za jest', to je katastrofa. Rat je bio ekstremna situacija ali ova kriza æe se ja mislim opet dogoditi za 30 godina, možda i prije. Mislim da su ljudi izgubili tu jednu prisnost, više nisu dobri jedni prema drugima. Stalno smo okruženi nekakvim natjecanjima. Hoæeš Hrvatska traži zvijezdu, Talent, Masterchef i ljudi se daju vrijeðati od tih nekakvih „autoriteta“, a meni je to zapravo grozno. Ljudi su izgubili onu nekakvu meðusobnu dobrotu. Ljudi se više ne druže, nitko nikome više ne

ide ni u goste, svi se sad samo èahure u nekakve grupice. Èak i ovi prosvjedi su grupice. Pernar - To su ljudi koji traže svojih 5 minuta izlaza iz anonimnosti, i nalaze u tim prosvjedima neku svoju šansu da se jednostavno pokažu. To nisu ni patrioti ni ništa. interview 31.03.2011/ ART’S.

recycle bin ili ti ga’ natjeèaj na kojem nismo prošli Vizualni identitet udruge obiteljskih i malih hotela, ušli smo meðu èetiri finalista - ali samo ušli - pobijednik se ne zna («a kad æe ne znamo»)iako kruže glasine o nekom semantièkom rješenju. Zaštitni znak je saèinjen od geometrijskih oblika od koji svaki nosi jedan od inicijala udruge (poèetno slovo). Plava kocka s cilindriènom perforacijom oblikuje slovo »o», dva naranèasta polucilindra èine slovo «m», dok dva crvena

elementa jedne kocke s perforacijom cilindra u sredini postavljena zrcalno svojim boènim stranama u sredinu opisuju slovo «h». Modularna kompozicija saèinjena od geometrijskih oblika nerigidne strukture trebala bi dati asocijaciju na slobodne, zaigrane arhitektonske forme razlièitih elemenata koji èine cjelinu. Time bi se i podcrtala asocijacija na «male», razlièite, dijelom neformalne smještajne jedinice - hotele. Tim i takvim postavom i odabirom elemenata stvara se bitna distinkcija od korporativno odreðenih velikih hotelskih lanaca, te oslobaða moguænost prostora intimne, koncen-

projekt

natjeèaj za vizualni identitet obiteljskih i malih hotela Naslov

002-S klijent

Udruga obiteljskih i malih hotela godina

2009.

trirane i personalizirane boutique usluge koju mali i obiteljski hoteli mogu pružiti. Nevezano na modularnost ipak je svaka jedinica èvrst geometrijski element, te kao takav i podsjetnik na solidnu, jasno definiranu i visoko kvalitetnu uslugu. Dok njihova mobilnost daje obeæanje uvijek iznova nove i atraktivne usluge s toènim prepoznavanjem imena i navika svakog gosta ponaosob. Idejna kompozicija je vezana lateralnosæu i lakoæom «preslagivanja» elemenata što kontrastira i još više naglašava poruku o èvrstoæi skupa (udruge) temeljem razlièitosti koje slobodnom voljom tvore cjelinu. Tipografija korištena u logotipu

recycle bin izvedena je malim (kurentnim) slovima linearnog sans serifnog slovnog reza komercijalnog naziva «Corbel», èiji je kreator Jeremy Tankard (poznat po veæini uspješnih slovnih rezova za raèunalne operativne sisteme). Tipografija prostorno prati perspektivu geometrijskih elemenata ispred kojih se nalazi te na taj naèin još više naglašava multidmenzionalnost zaštitnog znaka i logotipa, te ih opisuje kao arhitekturalno primjenjivu prostornu cjelinu. Dodana funkcija teksta samoga josim da opiše pojam, je i da sugerira neuvježbanom oku o kojim je elementima rijeè, stoga koloristièki prati

geometrijske pojmove - plava-obiteljski, naranèasta-mali, crvena-hoteli. Sustav boja koje se nalaze u predloženom vizualnom identitetu takoder nose višeznacne poruke harmonizirane u cjelinu. Asocijacija na nacionalno troboje je tek periferno prisutna kroz crvenu i modru boju, no red èitanja je promijenjen kako bi naglasak bio na strukovnom dijelu - hotelima. Dediktivno isèitavanje æe ipak povuæi traženu asocijaciju (nacionalno). Plava - modra boja simbolizira èistoæu, rijeke i mora, te nebo kao «pokrivalo» krovnu asocijaciju (za pojedinca poput obitelji) što udruga i predstavlja.

Crvena boja daje naglasak na èvrstoæu, solidnost, strast i odgovornost, jednom rijeèju one zadaæe koje jedan hotel (u ovom sluèaju udruga hotela) treba ispuniti i pružiti. Narancasta boja kao sveza crvene i plave, te boja inventivnosti, akcije, reakcije, proaktivnosti i djelovanja uopce. Plava, crvena i naranèasta u svojoj koloristièkoj gami unutar prijedloga vizualnog identiteta udruge obiteljskih malih hotela djeluju strateški odreðeno, usklaðeno, decentno tek konotaciono tradicionalno i vrlo spremno na komunikaciju.

projekt

natjeèaj za vizualni identitet obiteljskih i malih hotela Naslov

003-S klijent

Udruga obiteljskih i malih hotela godina

2009.

obiteljski i mali HOTELi Zaštitni znak je saèinjen od geometrijskih oblika od koji svaki nosi jedan od inicijala udruge (poèetno slovo). Crvena kocka s cilindriènom perforacijom oblikuje slovo »o», dva plava polucilindrièno izrezana pravokutnika boèno oslonjena èine slovo «m», dok dva crvena elementa istog geometrijskog oblika postavljena zrcalno svojim gornjim stranama u sredinu opisuju slovo «h». Modularna kompozicija saèinjena od geometrijskih oblika nerigidne strukture trebala bi dati asocijaciju na slobodne, zaigrane arhitektonske forme razlièitih elemenata koji èine cjelinu. Time bi

se i podcrtala asocijacija na «male», razlièite, dijelom neformalne smještajne jedinice - hotele. Tim i takvim postavom i odabirom elemenata stvara se bitna distinkcija od korporativno odreðenih velikih hotelskih lanaca, te oslobaða moguænost prostora intimne, koncentrirane i personalizirane boutique usluge koju mali i obiteljski hoteli mogu pružiti. Nevezano na modularnost ipak je svaka jedinica èvrst geometrijski element, te kao takav i podsjetnik na solidnu, jasno definiranu i visoko kvalitetnu uslugu. Dok njihova mobilnost daje obeæanje uvijek iznova nove i atraktivne usluge 73

s toènim prepoznavanjem imena i navika svakog gosta ponaosob. Idejna kompozicija je vezana postavljanjem oblika jednog povrh drugog poput opeke u gradnji zida što još više naglašava poruku o èvrstoæi skupa (udruge) temeljem razlièitosti koje slobodnom voljom tvore cjelinu. Zbog geometriènosti i trodimenzionalnosti zaštitnog znaka postavilo se i pitanje oèišta; oèište smješta znak u razinu pogleda i time dodatno naglašava ravnopravnost i kompetitivnost. Perspektivno širenje kuta prema gore daje naslutiti i razvojne znaèajke kao odreðenje spram buduænosti.

recycle bin Zaštitni znak koji u ovom sluèaju proizlazi iz logotipa (tipografsko rješenje vizualnog identiteta) multipliciranim slovom «i» èvrsto se smješta na razmeðe pojmova zaštitnog znaka i logotipa, te takvom pozicijom kao da tvori novu likovno -identitetnu kategoriju. Takav vizualni koncept ne bi bio moguæ bez suživota likovnog i konotacionog znaèenja. Višeznaènost poruka stvara se povezivanjem pojmova poput emocionalnog iskustva, zabave, pustolovine, dogaðanja te uzbuðenja, i na taj naèin tvori iskustvenu (u vizualnom obliku) vrijednost proizvoda. Prošireno èitanje omoguæava drugi skup asocijativnih senzacija poput; oèekivanja, dolaska, atmosfere (pozitivnog ozraèja), apetita, aktivnosti, motivacije i animacije. Treæi skup inkorporiranih poruka se sastoji od spoja sudjelovanja edukacije, zabave, bijega i estetskih doživljaja. kao naèina potpune aktivne ukljuèenosti korisnika kao i davatelja usluge - što u ovom sluèaju opisuje «personificira» razlièite profile hotela okupljenih unutar jednog saveza (udruge). Za podrobnije odreðenje pojma koncepta vizualnog identiteta gore navedenih smjernica osvrnuti æemo

se na direktne asocijacije multipliciranog slova «i» što se temelji konceptom naglašavanja slijedeæih elemenata. «I» kao vezna oznaka u recenici koja govori da osim vec navedenog sadržaja postoji još dodanih vrijednosti; «i» kao simbol išèekivanja (oèekivanja što æe nam još novoga ponuditi) «i» kao grafièki simbol antropomorfnog (èovjeka - glava i trup) u ovom sluèaju oznaèava i hotelijere i goste, razlièitih boja tj. sadržaja, usluga, osobitosti i osobnosti; «i-ovi» povezani u skupinu (vodoravnog i okomitog rastera) jasno konotiraju na okupljanje udrugu, strukovnu asocijaciju; sva tri pojma (obiteljski - mali hoteli) povezuju u èvrstu cjelinu neovisno od njihovih razlièitosti; saèinjavaju (u audio suèeljnom smislu) potenciometar punih vršnih vrijednosti. Tipografija korištena u logotipu jest helvetièkog slovnog reza s oblim završetcima. Takav odabir tipografije dozvoljava antropomorfne asocijacije kao jedan od temelja vizualne poruke na «skup» tj. udruživanje jedinki (pojedinaca - u smislu pojedinih hotela) unutar jedne skupine.

Sustav boja koje se nalaze u predloženom vizualnom identitetu takoðer nose višeznaène poruke harmonizirane u cjelinu. Asocijacija na nacionalno troboje je tek periferno prisutna kroz crvenu i modru boju, no red èitanja je promijenjen kako bi naglasak bio na strukovnom dijelu - hotelima. Dediktivno isèitavanje æe ipak povuæi traženu asocijaciju (nacionalno). Plava - modra boja simbolizira èistoæu, rijeke i mora, te nebo kao «pokrivalo» krovnu asocijaciju (za pojedinca poput obitelji) što udruga i predstavlja. Crvena boja daje naglasak na cvrstocu, solidnost, strast i odgovornost, jednom rijecju one zadace koje jedan hotel (u ovom slucaju udruga hotela) treba ispuniti i pružiti. Naranèasta boja kao sveza crvene i plave, te boja inventivnosti, akcije, reakcije, proaktivnosti i djelovanja uopæe. Plava, crvena i naranèasta u svojoj koloristièkoj gami unutar prijedloga vizualnog identiteta udruge obiteljskih malih hotela djeluju strateški odreðeno, usklaðeno, decentno tek konotaciono tradicionalno i vrlo spremno na komunikaciju.

obiteljskiiiiiii maliiiiiii hoteliiiiiii projekt

natjeèaj za vizualni identitet obiteljskih i malih hotela Naslov

001-S klijent

Udruga obiteljskih i malih hotela godina

2009.

recycle bin Koncept OMH_mirta_01 je riješenje naše dizajnerice Duške Korice Bukviæ koje je izazvalo najveæi interes i uvelo nas u finale natjeèaja.

mirta S ciljem naglaska na autentiènosti u turizmu i zahtjevom za atraktivnošæu i posebnošæu znaka koji pak generira nekoliko pojmovnih skupina (posebnost, kvaliteta, autentiènost, ekološka svijest, individualizam, toplina, osobnost, atmosferiènost, mir, destinacija, arhitektura, UGODA, INSPIRACIJA, …) dolazimo do doživljajnog znaka, cvijeta mirte na granèici. Uzmemo li dimenzije doživljaja: oèekivanje, atmosfera, apetit, aktivnost i sl. te èimbenike kojima upravljamo doživljajem: prièa,

životnost, sudjelovanje, relevantnost, autentiènost i kvaliteta, mirta se nameæe kao idealno rješenje koje spaja sve zahtjeve za orginalnom vizualizacijom OMH kao marketinškim savezom. Kao što turist traga za zabavom, pustolovinom, dogaðanjem, uzbuðenjem, jednom rijeèju emocionalnim iskustvom, tako se i znak poigrava svojim bojama, usmjeravajuæi korisnika usluge na traženo ispunjenje koje pronalazi u onom segmentu ponude koji mu najbolje odgovara. Cvijet mirte može biti bijele boje ili ne-boje. Poput bijele svijetlosti koja se na prizmi rastaèe u cijeli spektar vidljivih boja, i šest latica mirte ( vidi sliku!!) razlažu svoju neboju u asocijativnu boju pojedine ponude OMH! Ekološki osviješten znak (uzet iz

svijeta zelenila, biljne vegetacije naših krajeva) osim što idealno prikazuje posebnost grupacije obiteljskih i malih hotela, udovoljava i zahtjevu za jedinom grupacijom „zelenih hotela u Hrvatskoj“. Zahtjev za autentiènim u turizmu na podruèju RH vrlo je širok ako uzmemo posebnosti pojedinih dijelova hrvatske, i vrlo uzak ako znamo da je svaka kultura nastala implementacijom mnogih razlièitih kulturnih obièaja razlièitih naroda, prisvojenih pak u nekom vremenu izgradnje vlastite povijesti. Tako se svetišta boga Mirte nalaze u podruèjima srednje Hrvatske kao ostavština Japoda, ilirskog plemena u starom vijeku. Mitra, dakle jedna od hrvatskih autentiènosti, oadabrana je za zaštitni znak OBITELJSKIH I MALIH HOTELA!

projekt

natjeèaj za vizualni identitet obiteljskih i malih hotela Naslov

Mirta klijent

Udruga obiteljskih i malih hotela godina

2009. 75

from media / instead politrics Preneseno s fejsa sa stranica Zaklade 2020

O Mudriniæu i strategijama Dragi moji fejsbukovci te svekoliko mrežno puèanstvo, U dnevniku „Nove TV“ od 9.9.2010. svjedoèimo gotovo mesijanskoj poruci predsjednika nacionalnog vijeæa za konkurentnost Ivice Mudriniæa o potrebi izrade strategije razvoja i to ne za 5 veæ 15 godina unaprijed. Nije bitno tko je izrekao tu misao, bitno je to da vi koji imate djecu i vi koji æete ih jednom imati postavljat æe te si krucijalno pitanje koliko ste ih hendikepirali okružjem u kojem ste ih donijeli. Ja si to pitanje postavljam svaki dan, no za razliku od veæine vas za mene je još i bolnije, jer ako je Gosp. Mudriniæ u ovom sluèaju mesija (u prenesenom znaèenju) ja sam tada apostol (u p.z.) i ja znam da boga ima (u p.z.). Znam da boga ima (u p.z.) jer sam ga uz nekolicinu poraðao, odgojio, svjedoèio njegovim èudima, trajno je promijenio moje (strateško razvojne) svjetonazore, znam mu èak i ime. Zove se Scenario Planning (scenariji razvoja Hrvatske). Godina roðenja 2000. (indikativno, ha, i prilièno okruglo)A znam mu i godinu uskrsnuæa (u p.z.) – A.D. 2010. Ne spominji ime Božje uzalud, no bog sve vidi i sve zna, te se tako uzdam u njegovu providnost i oprost kako meni što ga spominjem tako i svim strukturama odgovornim za gore navedeno pitanje. Preæi æu na laièku retoriku: Ovakav uvod donekle je u ne srazmijeru sa znanstvenom osnovom na kojoj je projekt izrade scenarija razvoja ostvaren. Kako bih vas

zainteresirao ili pak odbio u ideji da svoju buduænost doživite bitnom navesti æu kratak opis generiranih scenarija dostupnih u cjelovitoj publikaciji na navedenom linku, a èija je zadaæa bila osigurati potpuno razumijevanje materije svima koji u samome procesu nisu sudjelovali, dakle svekolikoj hrvatskoj javnosti.

Scenario planning Neizvjesnost aktualnog svijeta rezultat je kompleksnih interakcija tehnoloških socijalnih politièkih klimatskih ekonomskih i drugih trendova s takvim kontekstom nemoguæe je sa sigurnošæu predvidjeti što æe se dogoditi u buduænosti s toga je na takvim premisama gotovo nemoguæe temeljiti strateški razvoj. S druge strane metoda strateškog planiranja koja omoguæuje višedimenzionalno širenje percepcije na razlièite buduænosti èime omoguæuje donošenje odluka danas s obzirom na ono što bi se moglo zbivati sutra zove se metodom izrade planiranja scenarija. Metoda scenario planninga je znanstvena metoda koja koristi nacionalnu „supstancu“ za 76

generiranje sadržaja dok ona sama uvodi multidimenzionalnost i osigurava komunikacijsku platformu i okvir te na taj naèin kontrolira cijeli proces - NE I SUPSTANCU (garbage in – garbage out). Scenario planning je metodologija izvorno razvijena u Shellu 70-ih godina na platformi metode amerièke ratne avijacije koja je isti koristila za anticipiranje raznih kriznih situacijama i upravljanje njima. Osnova metodologije je uvoðenje dimenzije buduænosti u odluke koje trebamo donijeti sada, pa je tako Shell imao razvijenih više scenarija razvoja. U jednome od njih konzultantski tim na èelu sa Ged Davisom razvio scenarij raspada SSSR-a te Shellove strategije za taj sluèaj. CIA-ini agenti su došli u posjed tog dokumenta, te isti javno ismijali. Meðutim kada je stvarno došlo do raspada SSSR-a Shell je imao pripremljenu strategiju za takav scenarij i umjesto skupe investicije u naftne platforme u Norveškoj okrenuo se eksploataciji zemnog plina u zemljama bivšeg SSSR-a. Tom strateškom odlukom trajno je uèvrstio svoje vodeæe mjesto u

from media / instead politrics odnosu na konkurenciju. Scenario planning uskoro postaje ekskluzivna metoda za izrade strategija razvoja kako velikih kompanija tako i èitavih vlada i država - Japan, Kanada, Švedska, Južnoafrièka Republika i dr. Za ovu potonju (JAR) scenario planning je imao posebnu važnost i težinu jer svi raspleti trenutne društveno politièke situacije su vodili u neki oblik sukoba i krvavoga raspleta. Sustavom planiranja scenarija razvoja osvijestili su moguæe buduænosti zemlje, postigli javni dijalog te uspjeli kreirati konsenzus za odabir strategije koja je vodila u mirnu tranziciju.

Zaklada 2020 Zaklada 2020 osnovana je 1999. godine od strane osamnaest osnivaèa s idejom uspostavljanja hrvatskog think-tank-a. U jesen 2001. godine Zaklada 2020 u suradnji sa švedskom konzultacijskom kuæom Nextwork zapoèinje s projektom izrade scenarija razvoja Hrvatske. Jedan od ciljeva je bio i stvoriti zajednièku platformu za nacionalni dijalog o vjerojatnim buduænostima te na taj naèin senzibilizirati javnost, ukljuèiti sve društvene sfere i doæi do zajednièke nacionalne vizije razvoja. Želja nam je bila da buduænost Hrvatske bude glavna tema u javnosti. Okupili smo vodeæe domaæe i strane znanstvenike i multidisciplinarne struènjake koji su bili voljni sudjelovati u ovako prestižnom projektu. Cijeli projekt je realiziran vlastitim sredstvima (fund raising) bez potpore vlade ali uz sudjelovanje nekih njenih èlanova (dužnosnika). Kljuèni tim je brojio èetrdesetak ljudi. Sam projekt trajao je od rujna 2001. do svibnja 2002. i odvijao se kroz èetiri trodnevne i niz jedno-dnevnih radionica, kao i brojnih interakcija u malim grupama. Uz to permanentno su se vršile konzultacije s vanjskim struènjacima iz pojedinih podruèja.

Vlada Inicijacija za taj projekt potekla je od pokretanja izrade strategije razvitka RH od strane Hrvatske vlade u to doba. Za tu svrhu vlada je osnovala poseban ured, izdvojila znatna sredstva te unutar trenutnih politièkih (po stranaèkom kljuèu) križaljki odabrala svog voditelja . Ustroj tog ureda dijelio se na 23 granske sfere u èijoj realizaciji je sudjelovalo preko 600 struènjaka. Kljuèna „metodologija“ koju je taj ured koristio zapravo je bila recikliranje postojeæih strategija kroz prizme dobrih namjera. Te 23 strategije nisu imale meðusobnu povezanost i zavisnost kao ni utemeljenje u gibanjima mikro i makro okružja. Sadržavale su one i neke dobre razvojne komponente, no jednom rijeèju bile su glomazne, ne primjenjive i s ne baš mnogo zajednièkog sa stvarnim životom. Suma tog djelovanja je proizvod od 6000 stranica , a koji su zatim reducirali na knjižicu pod nazivom Naèela razvitka RH Plan Zaklade 2020 u to vrijeme bio je razviti nekoliko scenarija Hrvatskih buduænosti za ishodišnu vremensku toèku - 2010. godinu. Temeljem tih scenarija razvoja (koji su, moram napomenuti, realna opstojna stanja u buduænosti, a ne skup vizija) kreirati optimiziranu razvojnu viziju koja je u svojoj suštini strategija sama po sebi s dodatnim korektivnim alatima koji omoguæavaju da u sluèaju promjena trendova (gospodarskih, klimatskih itd.) može na vrijeme anticipirati iste te prilagoditi svoju strategiju novonastalim promjenama prije nego li se iste i dogode. Po optimiziranoj razvojnoj viziji se kreira konaèna strategija razvoja. Da bi ta ista bila opæeprihvaæena ne samo kroz institucije veæ i na svim društvenim razinama potrebno je stvoriti platformu za javni dijalog te isti i pokrenuti. Pri kreiranju scenarija razvoja Švedske njihov konzultantski 77

tim osmislio je posebnu igru nalik na Monopoly koju su tisuæe obitelji igrale a odnosila se na Švedske buduænosti – to je samo jedna od notica vezanih na stvaranje javne platforme i pripreme na opæi konsenzus, kao i stvaranje okvira za osiguranje razmijene informacija i ideja unutar vertikalne i horizontalne komunikacije svih zainteresiranih strana.

Kreacija Kroacije 2010. Izraðena su tri scenarija razvoja Hrvatske: „Požuri!“, „Sam svoj majstor“ i „Carevo novo ruho“.

hurry up Prvi scenarij „Požuri!“ (umrežena Eurohrvatska) opisuje Hrvatsku koja je visoko integrirana zemlja i ima primijenjene nove oblike organizacija. Naglasak je na visokoj domaæoj konkurentnosti kao i kompatibilnosti sa Europskom zajednicom. U samom scenariju pojedinac je visokoodgovoran za svoj uspjeh. Službeni jezik je dakako hrvatski iako se engleski standard podrazumijeva u veæini kompanija. Nevladin sektor je srednje razvijen, braniteljske udruge su potisnute na marginu no iznimno glasne.

do it yourself Scenarij „Sam svoj majstor“ (hrvatsko naslijeðe i ponos) je scenarij u kojem Hrvatska nije po svaku cijenu u EU, meðutim je razvila hibridne polu-uspješne modele funkcioniranja javnog i privatnog sektora i postigla nacionalnu koheziju o svim bitnim strateškim pitanjima. Postoji naglasak na nacionalnom i na kulturnom identitetu, država je homogenizirana, oèuvanje kulture kao i nacionalnih simbola te heroja je

from media neupitno i ukoliko suraðujemo s nekim - suraðujemo po našim uvjetima.

the emperor's new clothes „Carevo novo ruho“ (Hrvatska se vrti u krug) je scenarij koji opisuje nisko integriranu Hrvatsku s tradicionalnim (zaostalim) oblicima organizacija. Scenarij ukratko opisuje revival HDZ-a iz sredine devedesetih godina, zemlju rijetke elite išaranu korupcijom s problemima naslijeða (crvenih i crnih koji još nisu riješeni), visoka turbulentnost svih odnosa i izraženo nepovjerenje. Istaknuta je nacionalna fragmentacija, gospodarstvo je nerazvijeno, Hrvatska ne zadovoljava EU zahtjeve te unutarnje reforme i strategije ne donose rezultate. Potrebno je naglasiti da je paralelno s izradom scenarija „velike grupe“ bio provoðen scenario planning proces sa studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji su neovisno o core grupi razvijali svoje scenarije Hrvatskih buduænosti i na taj naèin dali izniman doprinos, širinu i preciznost cijelome procesu. Interesantan je jedan katastrofièan scenarij „Naftna mrlja“ koji predviða ekološku katastrofu u Jadranskom moru uzrokovanom izlijevanjem tankera. Obala, more i otoci gube svoje turistièke performanse meðutim vlada pretvara obalu i otoke u high-tech europsko smetlište. Istovremeno u kontinentalnoj Hrvatskoj èak imamo i ekološku proizvodnju, BDP je visok, svi dobro živimo samo što ne ljetujemo kod kuæe veæ na drugim destinacijama. Interesantno je napomenuti da mnogi strani konzultanti kao i èlanovi europskog parlamenta koji su sudjelovali u procesu gotovo da nisu mogli/htjeli prihvatiti ovakav razvoj dogaðaja u Hrvatskoj.

Bez obzira što su scenariji kreirani prije osam godina, iznimno su atraktivni jer je 2010. ciljana godina koju opisuju, te nude svoju valorizaciju u realnom vremenu i vama daju šansu da provjerite u kojem se scenariju zapravo nalazimo. Po završetku izrade scenarija, isti su prezentirani vladi i kompanijama no uz èasne iznimke nisu poluèili veæi interes struktura odgovornih za buduænost zemlje. Provedeno je istraživanje javnog mijenja s agencijom Puls èije (rezultate možete vidjeti u dokumentu na priloženom linku). Scenarij koji se najviše priželjkivao je bio scenarij „Požuri!“, dok je najviše ispitanika odgovorilo da æe oèekivani scenarij 2010. godine biti „Carevo novo ruho“. Zaklada 2020 je nastavila dijalog usmjeren ka buduænosti i možda æe projekt koji smo kreirali biti iskorišten kao poticaj i uvid „da je moguæe“ doæi do poticanja nacionalnog dijaloga na temu buduænosti Hrvatske i stvaranja opæeg konsenzusa ka optimiziranom putu u njoj.

rezime Za kraj da se vratimo na poèetak gospodinu Ivici Mudriniæu i njegovoj retorici vezanoj za vladin širi lavor i prokišnjavanje. Mogu ustvrditi da je Hrvatskoj 2003. godine bila ponuðena high-tech kuæa s moguænošæu ažuriranja forme, te daljinskim upravljaèem za kontrolu meteoroloških prilika uz to i proizvedena od domaæeg proizvoðaèa. Umjesto toga vlada sedam godina kasnije kupuje veæi lavor za krov koji sve više prokišnjava, dok gospodin Mudriniæ kao predstavnik nacionalnog vijeæa za konkurentnost u maniri dobrog gospodara nudi popravak krova. Da se vas pita vjerojatno ne bi za svoju i buduænost svoje djece odabrali kuæu sa zakrpanim krovom, 78

a još manje onu koja prokišnjava. I na kraju vjerojatno se pitate:“ Zašto za ime B…. taj projekt nije realiziran?“ Odgovor je kratak i jasan - zbog bolesti! Pojasnit æu u kratko te time i završiti. Postoje inkompatibilne bolesti, jednom rijeèju ne možete bolovati od obje. Primjer takvih bolesti su shizofrenija i epilepsija; u bolnici Rebro u Zagrebu se do kasnih osamdesetih godina shizofrenija lijeèila elektro šokovima, isti bi izazvali epileptiène napade, dakle osoba koja je bolovala od shizofrenije postala bi epileptièar, a epilepsiju možete medikamentozno tretirati i time držati pod kontrolom - Case closed. Takav je sluèaj sa strategijom i korupcijom, jednostavno - ne možete imati obje! S. Buliæ Èlan zakladnog vijeæa

oglas

Centar Kaptol, Schiesser Shop, Nova Ves 17, 10000 Zagreb, tel. +385/14 86 02 54

www.schiesser.hr

FFFFFFFFFFF FFFFFFFFFFF FFFFFFFFFFF FFFFFFFFFFF FFFFFFFFFFF F F F F F

F F F F F

www.arts.hr

F F F F F