FORUM 28 by Julije Jelaska

forum International humor magazine

Međunarodni humoristički magazin * Godina : II * Broj : 28 * Zadar / Dalmacija / Hrvatska -Europa - Travanj 2016.

DIGITAL CREATIONS CROATIA

Riječ urednika !

azuje li nam slika tisuće riječi?! Da upravo tako reći ćete. I stoga dobrodošli u kompletno novi broj, e-maga tj. 28.-mi broj FORUM CARTOONSA.Zahvaljujući vama dragi čitatelji nastavljamo dalje punom parom. Na međunarodnom planu, sve je više i više pobuna da se i hrvatski likovnjaci pravno urede kao i glazbenici sa ZAMP-om. U to ime progovorio je čelnik splitskog HULU-a, kao i HDK s izložbom i na temu autorskih prava i rasprava o tom. Nadalje čestitamo hrvatskom karikaturisti Nenadu Ostojiću NEU na osvojenoj drugoj nagradi na temu WOMAN. Poljak iz PARTIJE DOBROG HUMORA (good humor party) gospodin Szczepan Sadurski šalje nam “postcards from Australia !”Preko facebooka čujem se redovno i s urednikom FENAMIZAHA iz Turske, Azizom Yavuzdoganom koji je sve više i više zauzet promocijom karikature.Nove karikature šalju nam i Dado Kovačević iz Zagreba te Santosh Paliwal..... i druga iznenađenja! Do čitanja ! Julije Jelaska

FILMOVI PO KARIKATURALNOM STRIPU ! *

Pogledajte cijeli crtić

FILMOVI PO KARIKATURALNOM STRIPU ! *

na POPCORN TIME-u !

DEAN MARTIN - cartoon Art by : Julije Jelaska

Partija dobrog humora

Sadurski in Australia Szczepan Sadurski jedan je od najjačih poljskih autora karikatura, al pari s našim Joškom Marušićem !

Sadurski i klokani 20

who is who and why ?!

PENKALA izumitelj tehničke olovke i pera ! EDUARD SLAVOLJUB PENKALA

NJEGOVO VELIČANSTVO PENKALA !

Rođenje i djetinjstvo

sata koji on nije rastavio kako bi vidio kako rade mali zupčanici. Kad bi ga zaprepaštena majka zatekla kako rastavlja satne mehanizme, izgrdila bi ga, a on bi smireno i pribrano opet sastavio sat, koji bi i dalje točno radio. Često je skidao i brave na ladicama stola želeći otkriti što točno pomiče ključ u bravi. Dok su njegovi vršnjaci vrijeme provodili igrajući se, mali Eduard je svoje dane provodio u svojoj „radionici“. Osim radionice volio je provoditi vrijeme i u prirodi gdje je mogao otkrivati mnoge stvari. Posebno su ga oduševljavale ptice i leptiri. Razumijevanje i oponašanje njihove sposobnosti letenja postat će Penkali životni san.

Školovanje

orkestralnim instrumentima povezala je mladog Penkalu i studenticu muzičke akademije Emiliju Stoffregen u Semper operi u Dresdenu. Penkala je bio i glazbeno vrlo nadaren. Svaki instrument koji bi uzeo u ruke svirao bi izuzetno dobro, iako je bio amater.

la, a u ruci štap, što je tada bilo vrlo moderno. 1904. godine Ministarstvo financija u Budimpešti imenuje ga kraljevskim kontrolorom mjera. Zagreb se Penkali toliko svidio da je odlučio svoju službenu prisegu potpisati hrvatskim imenom Slavoljub. U doba ministra Khuena Hedervaryja, kada je vladala opća mađarizacija, takva se gesta tumačila kao politički istup, što je imalo veliki odjek među hrvatskim intelektualcima. Penkala je bio žestoki protivnik mađarske vlasti, te ogorčen i nesretan što je svaki svoj patent morao prijaviti Mađarskom kraljevskom patentnom uredu. No, Penkalino znanje, obrazovanje i

sposobnosti respektirale su i ugarske vlasti, te je 2. siječnja 1917. imenovan za natkontrolora, s godišnjom plaćom od 2.800 kruna i dodatkom za stanarinu. Svakodnevni radni zadaci nisu iscrpljivali izumiteljski i inženjerski Penkalin duh te su se u njegovoj glavi začeli izumi koji su postali svojina cijelog svijeta. Ing. Slavoljub Penkala od početka svog poduzetničkog i inovatorskog poduhvata stalno povećava proizvodnju i iz svoje radionice na Trgu kralja Tomislava 17 ubrzo se seli u Prašku ulicu br. 3. 1906. počinje suradnja između Edmunda Mostera i ing. Slavoljuba Penkale, iz koje nastaje

Kada se 20. travnja 1871. Franji Penkali, višem katastarskom inženjeru monarhije, po nacionalnosti Poljaku, i Mariji rođenoj Hannel, rodom iz Nizozemske, u slovačkom gradiću Liptovsky sv. Mikulaš, rodio sinčić kojemu su dali ime Eduard, nitko nije ni sanjao da će prezime Penkala postati svjetski pojam. Eduard će kasnije, nakon što se zaljubi u Zagreb, svoje ime kroatizirati (pohrvatiti) u Slavoljub. Već je u najranijoj mladosti Penkala pokazivao zanimanje za prirodno-tehničke znanosti: fiziku, kemiju, teorijsku i praktičnu mehaniku te za njihovu primjenu u praksi. Sam je ispričao da u kući nije bilo

Život u Zagrebu

Nakon ženidbe dolazi u Zagreb i nastanjuje se, zajedno sa suprugom, na tadašnjem Trgu cara Franje Josipa br.15 (današnjem Trgu kralja Tomislava br.17). Na toj adresi otvorit će i svoju prvu radionicu u kojoj će proizvoditi svoje izume. Penkala je imao guste, crne brkove, češljao se prema gore i imao živ pogled. Uvijek je nosio elegantna odije-

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Bielitzu. Nakon mature, 28. rujna 1892. godine počinje studirati medicinu u Beču, no ubrzo uviđa da to nije njegovo područje zanimanja, pa se prebacuje na Kraljevsku visoku tehničku školu u Dresdenu gdje je diplomirao kemijsko inženjerstvo 25. ožujka 1898. Doktorsku disertaciju napravio je iz područja organske kemije. Već tada je Penkala govorio, čitao i pisao njemački, slovački, poljski, mađarski, a služio se i francuskim jezikom. Tijekom studija pohađa satove violine gdje upoznaje svoju buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen. Ljubav prema ljepoti ljudskog glasa i

tvrtka “Penkala-Moster”. Zajednički počinju graditi novu tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, koju 1911. završavaju i stvaraju zajedničko dioničko društvo “Penkala-Edmund Moster” d.d. Usporedno s tvornicom u Zagrebu, drugi član obitelji Moster zajedničkim kapitalom otvara drugu tvornicu u Njemačkoj, 6.11.1908. godine, u Berlinu Neukolnu, pod imenom tvrtke Edmund Monster & Co. Svoj izum mehaničke olovke koju ne treba šiljiti, penkale, patentirao je gotovo na svim kontinentima. Ali, mnogi ljudi koji svakoga dana drže u ruci penkalu još ne znaju da je taj epohalni izum djelo Zagrepčanina i

smatraju da naziv penkala dolazi od engleske riječi pen, tj. pero.

Inovatorstvo i rad

Stvarno je bogat onaj čiji je život ispunjen neprekidnim otkrićima. Penkalino djelo obuhvaća 80-tak izuma s područja mehanike, kemije, fizike, zrakoplovstva, itd., i očit su dokaz svestrane tehničke nadarenosti inženjera nemirna duha. Neki od revolucionarnih izuma ing. Slavoljuba Penkale su: • mehanička olovka • nalivpero s krutom tintom • držač nalivpera i olovke, tzv. ´knipsa´ • termofor i termos boca • rotacijska četkica za pranje

zubi • ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče) • deterdžent za pranje rublja • sredstvo za uništavanje insekata • sustavi za mjerenje protoka tekućina • preparat ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima • kočnice za vagone • sastav tračnica • manometar • dinamometar • specijalni mikrofoni • prislušni uređaji. Penkala je dao i proračune te na-

HRVATSKA MARKA S PERIMA

EDUARDA SLAVOLJUBA PENKALE crte turbinskih kola i propelera za pokretanje helikoptera. Proučavajući opstrujavanje aeroprofila zračnim mlazom pomoću kompresora, pronašao je novi izvor sile uzgona. Također je pronašao i lijek protiv reume koji je nazvao Radium D Francovka. Usavršio je gramofonsku iglu i gramofonske uređaje te izmislio novu masu za lijevanje gramofonskih ploča, anodne baterije i džepnu baterijsku lampu.

Inovacije i patenti

Termofor 1903. godine Penkala patentira svoj prvi izum – termofor, koji je bio preteča današnje termos boce. Iako je taj izum patentirao u Budimpešti 24

pod br. 29276, ideje se dokopao neki Mayer iz Wolfenfelda i pojavio se na tržištu s termos bocom pod svojim imenom. To je bio prvi slučaj krađe Penkalina izuma, a uslijedili su još mnogi za koje se ne zna tko ih je i na koji način ukrao. Rotirajuća četkica za zube 1905. godine prijavio je izum zubne rotirajuće četkice br. 25153 u Kraljevsko-carskom austrijskom patentnom uredu. Penkalin izum rotirajuće četkice vezan je uz anegdotu iz obiteljskog kruga. Penkalina kći Thea je, prije svakog pranja zubi, bježala iz sobe uz sobu i plačući molila da joj ne peru zube. Čini se da je oštra četkica bila

pregruba za njezine nježne desni. Jednog je dana tata Penkala, nakon nekoliko probdjevenih noći, crtajući detalje na paus-papiru izmislio rotirajuću zubnu četkicu. Uz pomoć bravara napravio je njen prototip, prvi takav u svijetu. Kada je Penkala pokazao svojoj djeci četkicu i demonstrirao pranje zubi, svi su je odmah htjeli iskušati. Penkala je stežući u ruci dvije simetrične poluge, koje su nalikovale na kliješta za lješnjake, redom svima oprao zube. Četkicom se nisu trljali zubi, već je četkica, okrećući se oko svoje osi, dvjema stranama sama prala zube. Usporedno s time, Penkala se bavio izumima mehaničke olovke i

nalivpera.

24. siječnja 1906. patentira pod obiteljskim prezimenom prvu mehaničku olovku na svijetu, patentni ured Budimpešte br. 36946 i Engleske br. 3690/1906 i 183242. Samo nekoliko mjeseci kasnije, početkom proljeća, otvara prvu radionicu penkala u ulici Marije Valerije 3 (današnja Praška). Kako nije bio zadovoljan rješenjem samog mehanizma penkale, 24. rujna iste godine prijavljuje Kraljevskom mađarskom patentnom uredu u Budimpešti izum poboljšanog tipa mehaničke olovke br. 38353. Kako bi njegova mehanička olovka

pisala tanko, sam je lijevao tanke grafitne mine i usađivao ih u metalni držač. Penkala je za svoju olovku konstruirao i spiralni umetak koji, vrtnjom tijela vanjskog držača, po potrebi istiskuje minu. Taj se izum do danas nije promijenio! Svojim izumom mehanizma koji je zamijenio drvenu olovku, koja se morala oštriti, Penkala je stekao svjetsku slavu. Uspjeh je bio ogroman. Samo na temelju prvih deset uzoraka penkale, iz svih velikih europskih gradova stižu narudžbe, pa je broj uskoro dosegao 100.000 naručenih penkala. Daljnji napredak sastojao se u izradi grafitnih mina u boji. Korisnik je u

jednom držaču dobio crvenu i plavu boju. S jedne strane je izlazila crvena mina, a s druge plava. Penkale su se izrađivale od vrste ebonita koji je pronašao sam Penkala. Postigavši veliki uspjeh klasičnim oblikom penkale, ing. Penkala dolazi na ideju da je stilizira, pa tako izrađuje srebrne penkale za žene, s poklopcem na lančiću. Za potrebe šumara i stolara oblikovao je i plosnate, raznobojne penkale, jer su im u struci takvi oblici bili potrebni. Novine su donosile slike i pisale o olovci koju ne treba šiljiti, koja je uvijek jednako duga i prikladna za svaku ruku…Narudžbe za penkale

raznih vrsta stizale su iz cijele Europe, pa i prekomorskih zemalja. Kako Penkala nije imao toliki kapital, 5. listopada 1911. s tvrtkom Edmund i Gavro Moster and Co. potpisuje desetogodišnji ugovor o izradi penkala i ostalih pratećih izuma, s time da godišnje od tvrtke dobije 6.000 kruna, a od dionica 33 i 1/3 posto. Ugovor nije bio baš najpovoljniji za Penkalu kao izumitelja, ali u svojoj privatnoj radionici više nije mogao, sam s nekoliko radnika, zadovoljiti svjetsku potražnju. Iz ugovora se također razabire da je Penkala tvrtki Moster prodao pravo na dvanaest svojih patenata, koje je imao u stranim zemljama.U to vrijeme, Penkaline se olovke i nalivpera

izvoze u više od 70 zemalja svijeta. Tvornica koja je imala 300 radnika, 1911. godine zapošljava već 800 radnika. U razdoblju od 1912. do 1926. to je bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora na svijetu.Nalivpero (s čvrstom tintom) i knips 1907. patentira prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom, i to 31. svibnja pod br. 193717 DRP. Patenti za nalivpero prijavljeni su u više od 35 zemalja svijeta.Pera su bila od 14-karatnog zlata. Nalivpero se tintom punilo pomoću pipete. Nezgoda je bila u tome što se u džepu nalivpero nije smjelo okrenuti naopako, jer bi često tinta iscurila. Kako bi uklonio taj nedostatak, Penkala se dosjetio jahača (knipse), koji je od tada montirao na

svako nalivpero, a po želji i na penkalu. Na svakoj knipsi bilo je ugravirano: Penkala patent. U rano proljeće 1907. Penkala na Tuškancu 5 otvara laboratorij pod imenom Elevator, i tvrtku “Elevator”, Vinovica, proizvodi E.M Penkala i dr., gdje je proizvodio različite kemijske preparate. Ondje je izumio suhu tintu. Nalivpero sa suhom tintom punilo se čistom vodom. Do tada su se unutrašnji džepovi sakoa, košulja i vesta često prljali tintom. Taj nedostatak sada je popravio savršenijim tipom nalivpera koje više nije puštalo tintu. 19.08.1927. godine tvrtka Penkala Werke A.G. i ing. Theodor Kovacs, 25

Mehanička olovka

Penkalin suradnik, sklapaju ugovor s velikim njemačkim proizvođačem tinte Günther Wagner A.G. za proizvodnju pisala Model 100. Penkala i Kovacs unose svoje patente, a Wagner proizvodnju. Model 100 je vjerojatno najlegendarnije nalivpero u povijesti, poznatije kao Pelikan. Proizvodnja modela 100 započela je 1929. godine. Insekticid (Krepax) Penkala je na čestim putovanjima odsjedao u raznim hotelima, no čak i u onim najboljima noću su ga uznemiravali razni kukci poput stjenica, žohara i crvotočina. Tada nije postojalo ništa protiv kukaca, a da pri tom nije bilo škodljivo za čovjeka. Čovječanstvo nije znalo za široko 26

primjenjive insekticide. Penkalu, kao urednog i čistog čovjeka, izuzetno su smetali problemi s kukcima. U svojoj je radionici počeo miješati razne praške i iskušavati ih na raznim insektima. Uskoro je dobio rezultate. Kada se uvjerio u djelotvornost svog novog kemijskog preparata, lansirao ga je pod imenom Krepax. Krepax je imao vrlo široko djelovanje na razne vrste kukaca. Svijet je dobio insekticid. Anodna baterija U svom je laboratoriju Elevator počeo i ispitivanje s člancima anodne baterije (danas se taj princip često koristi kod tzv. dugmastih baterija). Htio je pod svaku cijenu pronaći

kemijske tvari koje bi stavio u zatvoreni olovni omotač kako bi se proizvela struja slabe snage, 6-9 vata. Proučavao je i rješavao kemijske jednadžbe kako bi pronašao najbolji sastav elektrolita. I stvorio je smjesu mangan-dioksida, acetilenske čađe, grafita i salmijaka. Iako je bio poznat princip Leclancheovog tipa baterije, Penkala je nastojao da izvor električne struje bude što većeg intenziteta. Uočio je da četverokutne baterije s pločastim elementima imaju veći kapacitet, ali i veći unutrašnji otpor. Poslije njegove smrti, pronađene su skice za tzv. vječnu dinamo-bateriju. Prema savršenosti detalja mehanizma, izum bi vjerojatno patentirao, ali ga je uvijek mučio nedostatak sposobnih radnika

koji bi izradili dijelove prototipa. Naime, u Penkalino je vrijeme u Zagrebu bilo malo visokokvalificiranih majstora. A kada bi bilo kakav njegov izum pokazao praktičnu vrijednost, odmah bi se javili zagrebački novčari s eksploatatorskim ponudama. Stoga je Penkala uvijek nastojao samostalno financirati svoje radove. Deterdžent i plavilo za rublje Ing. Penkala je gotovo svakog dana, točno u 10 sati iz svoje radionice u Praškoj, odlazio na omiljeni «gablec» u Ilicu u Lovački rog. Ondje bi pojeo pržena jetrica ili jaja na oko i popio kriglu piva. Na povratku bi svratio u kavanu «Corso», gdje bi, pijući «kapuciner» i pušeći cigaretu za cigaretom, prelistao strane časopise, zanimajući se za nova tehnička dostignuća. No, kako je mnogo i putovao, u raznim je gostionicama i kavanama uočio stolnjake uprljane teškim mrljama. Razmišljao je kako bi se one lako mogle ukloniti. Danima je radio pokuse, miješajući razne kemijske tvari i jednoga je dana pronašao prašak kojim je u nekoliko sekundi isprao sve mrlje od vina, voća i tinte. Bio je to prvi deterdžent! Ne naišavši na razumijevanje novčara i tvorničara, Penkala je taj deterdžent zadržao samo za kućnu upotrebu, obradovavši tako

suprugu.Istovremeno je pronašao i plavilo za rublje. Za taj izum veliki interes su iskazale sve praonice u gradu gdje su se tada ručno prale oficirske bijele košulje. Pošto bi se košulje i drugo bijelo rublje opralo, ispiralo bi se u vodi u kojoj je bilo otopljeno plavilo u obliku malih kuglica. Plavilo za rublje postalo je nužna potrepština sve većeg broja kućanstava jer je zamijenilo dotadašnje sredstvo za bijeljenje, tzv. blajh, koji je nakon duže upotrebe nagrizao rublje. Obrtna turbina (Hovercraft) U rujnu 1908., patentnom uredu u Budimpešti pod br. 7149 prijavljuje izum obrtne turbine koja se mogla koristiti zrakom ili vodom. Izum je urodio lebdjelicom, tj. onim što danas znamo pod nazivom hovercraft, koja je ostvarena pedesetak godina kasnije kao novo prometno sredstvo. Ksilolit U popisu potvrđenih patenata nalazi se i tekući preparat za impregniranje željezničkih pragova, ksilolit. Njime su se konzervirali željeznički pragovi od truljenja zbog djelovanja atmosferalija i parazita. Izum je bio izuzetno važan za sigurnost željezničkog prometa, jer je problem smanjivanja trajnosti pragova tada mučio sve željezničke tvrtke u svijetu.

Inovacije iz područja audio - tehnike 1906. počinje suradnja između Edmunda Mostera i ing. Slavoljuba Penkale, iz koje nastaje tvrtka „Penkala-Moster“. Zajednički počinju graditi novu tvornicu u Baroševoj (današnjoj Branimirovoj) ulici, gdje je Penkala 1908. počeo lijevati prve gramofonske ploče, a samo godinu dana kasnije prvi je u nas počeo snimati glasove naših operetnih i opernih pjevača na gramofonske ploče Edison-Bell-Penkala u Nikolićevoj (danas Teslinoj) ulici, mikrofonom Engleza Goutmana. Tadašnji tip zvučnice gramofona imao je ugrađenu membranu, na koju su se prenosila mehanička titranja igle i izravno pretvarala u zvuk. Kako bi se postigla što vjernija reprodukcija ljudskog glasa, Penkala, strasni ljubitelj glazbe, izradio je tanke membrane koje su uveliko poboljšale reprodukciju. Usavršio je i gramofonsku iglu koja je do tada bila čelična i mogla se upotrijebiti samo za dvije ploče. Tako je Penkala napravio iglu od kroma koja se mogla upotrijebiti za 10 ploča, a sintetička dvostrana kromna igla za 40 ploča. Neposredno uoči prvog svjetskog rata, austrougarske vojne vlasti zainteresirale su se za Penkalino usavršavanje mikrofona na gramofonu. Uz pomoć Penkalinih inovacija, austrougarske su vlasti znatno usavršile vojne prislušne radio-stanice, koje su i nazvane „Penkala“. No, sam ing. Penkala to nikada nije doznao, jer nije bio na bojištu. Avion Penkala je sa sinom Eduardom, kad god se pružila prilika, hvatao razne vrste leptira i promatrao njihov let. Najviše se zanio siluetom leptira Neptis Lucilla, kojega je u pravilu hvatao na Kraljičinu zdencu podno Medvednice. Upravo je u ovome 27 nastavlja se !

Dado Kovačević

Willem Rasing,

Netherlands - TRI

MUĹ KETIRA

Results of tOOns MaG International Cartoon contest 2016 Hei I am happy to announce the name of results of tOOns MaG’s first International Cartoon contest 2016.

I will keep you informed about further exhibitions.

Our theme was Women’s Rights. 567 cartoonists from 79 countries have submitted 1625 cartoons. It was great success, thanks to all participants. We appreciate your valuable contributions. Women’s Rights- International Cartoon Exhibitions Venue 1: Avistegnernes Hus Opening 8th of March 6 pm (Norwegian time). Lindtruppbakken 1, 1440 Drøbak, Norway Venue 2: Sheroes Hangout Opening 8th of March 11 am (Indian time). Opp. Ambedkar Park Gomti Nagar, Lucknow Uttar Pradesh, India

See the Results of tOOns MaG International Cartoon contest 2016 http://www.toonsmag.com/2016/03/results.html See the Award Winning Cartoons About Women’s Rights http://www.toonsmag.com/2016/03/award-winning-cartoons. html More information: 1. Jury Member of tOOns MaG First International Cartoon Contest 2016 2. Participants list of tOOns MaG First International Cartoon Contest 2016 Best Regards. Arifur Rahman Organizer & Publisher of tOOns MaG, Norway

Venue 3: Indian Institute of Cartoonists Opening 5th of March 11 am (Indian time). No. 1, Midford House Midford garden, Off M.G. Road Bangalore – 560 001. Karnataka, India Here is the twelve winners!

Name Marcin Bondarowicz Nenad Ostojic NEO Reza Mokhtarjozani Zygmunt Zaradkiewicz Mikhail Zlatkovsky Osama Hajjaj Sahar Ajami Sajad Rafeei Selói Peters Afri Diyansyah Michel Kichka Plantu

Award First Prize Second Prize Third Prize Honorable Mention Honorable Mention Honorable Mention Honorable Mention Honorable Mention Honorable Mention Honorable Mention Honorable Mention Honorable Mention

Country Poland Croatia USA Poland Russia Jordan Iran Iran Brazil Indonesia Israel France 31

international humor magazine International humor magazine

Forum Cartoons * Međunarodni humoristički magazin * Studeni - 2015. * Broj : 21

fo r u m

International humor magazine International humor magazine

® ®

Međunarodni humoristički magazin * International humor magazine e-mag* broj : 23 / Zadar / Dalmatia / Croatia Međunarodni humoristički magazin * Godina : II * Siječanj / January * Broj : 24 * Zadar / Dalmacija / Hrvatska

Digital Creations Croatia * 2015.

International humor magazine

forum OSTEN

Međunarodni humoristički magazin * Godina : II * Broj : 28 * Zadar / Dalmacija / Hrvatska -Europa - Travanj 2016.

2016.

Međunarodni humoristički magazin * Br. 27 * Izlazi mjesečno * Zadar / Dalmacija / Hrvatska

forum International humor magazine

47. Galerija CRTEŽA SKOPLJE MAKEDONIJA

TOONSMAG NORVEŠKA / NORWAY Izložba na temu žena postavljena :

WOMAN REFUGEES Izložba u Turskoj na temu izbjeglica iz Sirije

50. godina kazališnog djelovanja Špire Guberine DIGITAL CREATIONS CROATIA

Thanks to you all my readers arround the globe !