BEAUTY FRIEND No.18

magazin za zdrave stilove života

broj 18

decembar 2014.

Vaš besplatan primjerak

“ BEAUTY FRIEND MAGAZIN

3

65 YEARS LASH EDITS FOR EYE INSPIRATION

BACI POGLED NA VJESTACKE TREPAVICE INSPIRISANE GRADOVIMA

KRAJNJA MODNA DESTINACIJA ZAHTIJEVA SAVRSEN IZBOR TREPAVICA. 4

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

SEVEN AGES

Za kosu vječno mladu i sjajnu! Šampon i maska sa kompleksom za borbu protiv 7 znakova vremena

LOMLJENJE DLAKE CVJETANJE KRAJEVA NAELEKTRISANJE ISTANJIVANJE KOSE GUBITAK SJAJA SUVOĆA SIJEDE VLASI

NAGRADA ZA POVJERENJE Ono što ste posebno voljeli u toku 2014. u Cosmetics-u su NAGRADNE IGRE, a bilo ih je prilično. Poklonili ste nam svoje povjerenje, a mi smo vaše povjerenje nagradili! Čak 510 učesnika naših nagradnih igara osvojilo je neku od vrijednih nagrada. Neke smo obradovali Cosmetics vaučerom, pa su mogli odabrati nešto iz našeg širokog asortimana. Neki su otišli na nezaboravna putovanja. A neki su se posle izvlačenja nagrada i odvezli kući u novom automobilu!

POK

Nagra

dna ig ra traj

e od 13

6

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

šopFaini Vademecum g va 5x 1 om s nagrađuju 1 50x0x 50,00,00 € 30,0 00 € 0€

POKL ON B

K POKL LON BO ON i preuzipite bilo ON B N me, a koji Fa ON dresu * i teleili Vadem fonsk ecum i bro proiz j i sa malovod, na sreće račun osvo upišit jite p e svo oklon je im bon. e .3. do

10.4.2

014. u

svim

Cosm et

ics m

arketi

ma.

* Osim

čvrst

ih sapu

na

Ne želimo da iznevjerimo vaša očekivanja ni u 2015. godini, zato će se nagrađivanje

nastaviti!

Budite spremni da od januara učestvujete u novoj velikoj nagradnoj igri!

Radanovići bb

40

49

10 magazin za zdrave stilove života

SADRžaj Rekreacija

Fitnes centar PG Sport u Podgorici..................................................... 10

Farmacija HIPERPIGMENTACIJA............................................................................................... 12

Velike žene svijeta ANA VINTUR............................................................................................................... 30

Andrija Milošević Ja sam predator i uvijek učim...................................................................... 32

Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Nj. E. Ferdinand Nagi

PRIJATELJSTVO NA BALKANU: NARODI KOJE JE DAROVAO ŠTAMPAR MAKARIJE .......................................... 38

Destinacije Milano Svjetski centar mode........................................................................................ 40

Kurkuma

Začinski LIJEK SA ISTOKA .................................................................................. 49

Danilo Bećković:

32

„KOMEDIJA JE MOJ OMILJENI ŽANR“.................................................................. 52

Psiholog

Kako prepoznati stres i kako se sa njim nositi?................................. 54 Naslovna strana: Art directing - Garaža; Fotografija - Risto Božović / Model - Tea Babić MPM d.o.o., ul. Bracana Bracanovića 38, 81 000 Podgorica / Uredništvo: Mira Dubak, Jovana Novaković / Tekst: dr Ljiljana Krkeljić (psiholog), Pavle Jurlina (farmacija), dr Rade Kaluđerović, dr Maja Kostić (baby strane), dr vet. Aleksandra Riso, Saša Samardžić, Radica Pavićević, Milanka Krunić Bajagić i Živko Radosavović / Mala redakcija: Staša Đorojević, Jovana Đorojević/ Fotografije: Risto Božović, Duško Miljanić, Jelica Bujić Vujović, Mihael Đuričić Shutterstock / Prevodilac: Mira Dubak / Lektor: Jadranka Nikolić / Dizajn i priprema za štampu: Roman Đuranović, Radoje Vešović – / Dizajn i priprema za štampu Beauty Friend kataloga: AAAD System, Nebojša Klačar / Štampa: Rotografika, Subotica / Izlazi dvomjesečno Kontakt e-mail: beaty.friend@mpm.co.me / marketing i oglašavanje: Klara Kreže / Telefon: +382 20 663 181 / e-mail: klara.kreze@mpm.co.me

PRUŽITE RUKU SVOJIM RUKAMA! Vaše su ruke tokom dana izložene iritacijama i uticaju sredine, zato trebaju najbolju moguću zaštitu. Dulgon kreme za ruke će vam je pružiti.

Krema sa kamilicom sadrži alantoin i bisabol, stiti kožu i ima umirujući efekat.

Regenerativna krema ima aktivne komplekse koji intenzivno njeguju ispucalu kožu ruku.

Zaštitna krema intenzoivno hrani, hidrira i štiti kožu ruku tokom cijelog dana.

10

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Dermatolog

Tekst: Radica Pavićević (izvor: Kozmetička dermatologija – Dr Leslie Baumann i Meicinska enciklopedija- Dr dragoljub Slijepčević i Dr Svetlana Vujović) Sigurno vam se nekad dogodilo da vas jedan pogled u ogledalo dovede do očajanja. Vaše lice više nije tako besprekorno, koža je postala masna i pojavile su se prve bubuljice.

Ovaj problem se javlja ulaskom u pubertet.

Bubuljice ili akne su inflamatorno (upalno, zapaljensko) oboljenje kože, uzrokovano promjenama u pilosebacealnoj jedinici (strukturi koja se nalazi u koži i sastoji se iz folikula dlake i njemu pridružene lojne žlijezde). Na pojavu ovog, za mnoge, nerješivog problema, pored rada hormona i tipa kože koji može biti nasljedan, utiču spoljni uzroci, nezdrava ishrana (brza hrana, koncentrovani slatkiši, gazirana pića, kofein i cigarete). Pogrešno je koristiti puder kako bi se prikrio problem i postigla lažna slika o besprekornom tenu.

Ovakve kozmetičke varke možda doprinose jačanju samopouzdanja, ali ne rješavaju problem. Jednostavnog rješenja za ovaj problem nema jer akne će se javljati na koži sve dok traje previranje hormona.

Pravilna njega lica, pranje i nanošenje jutarnjeg pilinga i odgovarajuće kreme može

dati željene rezultate, tj. da akne prođu bez zapaljenskih procesa koji mogu ostaviti trajne ožiljke na koži. Za uklanjanje ovih ožiljaka mogu se koristiti hemijski pilinzi i laserski tretmani. Ovaj proces liječenja je dugotrajan i veoma skup. Loše odabrana hemijska sredstva, umjesto da djeluju kao lijek, mogu pospješiti akne.

U zavisnosti od promjena na koži, može se odrediti i terapija. Najčešće se za liječenje koriste retinoidi, a u slučaju upalnih procesa uključuju se i antibiotici. Zapaljenje je znak da

je bakterija već u folikulu. U teškim slučajevima preporučuje se oralna primjena retinoida.

Jedna od metoda liječenja je komedoekspresija (dubinsko čišćenje kože), a preporučuje se da ga radi samo ljekar. Zato, ukoliko imate ovakve probleme, umjesto da samostalno pokušavate da dovedete lice u red, preporučujemo posjetu ljekaru dermatologu, gdje ćete dobiti korisne savjete, a po potrebi i odgovarajuću terapiju.

Ako na pravi način pristupite njezi lica, za tri-četiri godine akne će biti prošlost.

AFRODITA Young & Pure (gel za isusivanje pristica, maska za lice i gel za ciscenje lica) BEAUTY FRIEND MAGAZIN

11

Fotografija: Risto Božović

REKREACIJA

Fitnes centar “PG Sport” u Podgorici

mjesto za dobru formu i zdrave navike cijele porodice Tekst: Živko Radosavović

Tae bo (Total Awareness Excellence Body Obedience) je visoko intenzivan program vježbanja sa pokretima i elementima borilačkih vještina. Visok intenzitet, zanimljiva koreografija i potrošnja velike količine kalorija su osnovne karakteristike ovog programa. Tae bo je način vežbanja koji nas uči kako da komuniciramo sa sopstvenim tijelom. Borilačke vještine i boks razvijaju brzinu, snagu i ravnotežu, a plesni pokreti daju energiju i ritam, koji poboljšava koordinaciju pokreta. Kreiran je da bi se poboljšalo zdravlje, kondicija i izdržljivost. Tae bo takođe uključuje aerobne vježbe, povećava kapacitet srca i pluća, povećava gipkost, daje snagu, fleksibilnost i tako jača mišiće tijela, sagorijeva kalorije i smanjuje stres.

Zumba je program koji kombinuje aerobni trening i latinoameričke plesove. Prilagođen je svima, bez obzira na pol, uzrast i prethodno iskustvo u vježbanju. Ovaj veoma efikasan 12

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Fotografija: Risto Božović

Recepti babuške

Agafije

program za održavanje kondicije je istovremeno i vrlo zabavan. Osnovna četiri plesa koja se koriste u Zumbi su salsa, regeton, kumbija i merenge.

Vježbači se na samom času osjećaju kao da su na zabavi, a ne u sali za vježbanje, pa tako obično nisu ni svjesni koliko kalorija troše.

Zumba fitnes, kao vrlo dinamičan trening aktivira cijelo tijelo, pri čemu se okvirno troši od 300 do 500 kalorija. U toku jedne koreografije, pored plesnih pokreta, instruktor zadaje dosta fitnes elemenata, kao što su čučnjevi, iskoraci, poskoci, i na taj način mijenja intenzitet i opterećenje aktivirajući sve važne mišićne grupe (noge, trbušnu muskulaturu, zadnjicu, leđa i ruke).

Zahvaljujući kombinaciji brzih i sporih pokreta, trening je intervalnog karaktera, čime pozitivno utiče na kardiovaskularni i respiratorni sistem.

Uni-fitnes stil - podrazumijeva opšti fizički napor za sve one koji vole da se ljepše osjećaju i da su vizuelno i estetski zadovoljni svojim izgledom.

Taj stil je u svijetu prepoznat kao najrasprostranjeniji a takođe je osnova za mnoge iz njega proizašle stilove. Odlikuje se intenzivnim opterećenjima čitavog tijela, eliminaciji masnih naslaga, poboljšavanju cirkulacije. Takođe, veoma je važno naglasiti, kod “UNI -FITNESS” stila, podrazumijeva se jedno opšte tjelesno i fizičko napredovanje u relativno kratkom roku. Sve to u zavisnosti od želje i dosljednosti pojedinca - vježbača, i praćenja ostalih barometara, kao što su pravilna, zdrava ishrana ili ukupno jedan kvalitetan odnos i prema vježbanju i ostalim odlukama. ...Odlična je kombinacija za jačanje i istezanje tijela, kontrolu tijela, izdržljivost snage uz pomoć dvoručnih tegova. Takođe, u našem fitnes centru, rade se programi po želji za svakog clana posebno, i to na osnovu tjelesne težine, godina, izvršenih mjerenja, itd. Radimo i procjenu držanja tijela i dijagnostikovanje postruralnih poremećaja (skolioza, kifoza, lordoza, “x” noge, “o” noge, ravna stopala...). Za svakog clana poseban program vežbanja i rad u malim grupama, instruktor Živko Radosavović.

Sa djecom u finnes centru radi profesor Biljana Cerović, a sa grupama i različitim uzrastima “Aikido” rade profesori Velimir Vlahović, majstor lll dan i Predrag Burić, aikido majstor lV dan. U narednim brojevima više će biti riječi o tom sadržaju. Za sve zaposlene u “Cosmetics” tekući mjesec je u ”PG SPORT” besplatno vježbanje to je za prijatelje kluba. Pozdrav ”PG SPORT” Anđela Popović, zumba instruktor Marko Tripković, Instruktor tae bo aerobika

Od davnina ljudi uživaju u darovima prirode, ali samo vješte ruke znaju te darove pretvoriti u pravo bogatstvo. Sibirska iscjeliteljka Agafija Ermakova je od ranog djetinstva znala šta treba uzimati od biljaka, a što od ljekara. Ljekarske recepte je preuzela od svoje majke, a od bake, one koji su se prenosili s koljena na koljeno. Recepti babuške Agafije, kao i njeno znanje o ljekovitim biljkama, u nekim slučajevima prevazilaze dostignuća savremene medicine i kozmetologije.

Zahvaljujući njenom znanju, nastala je linija kozmetike koja se bazira na već isprobanim receptima. Svi proizvodi su organskog porijekla, od biljaka koje potiču iz Sibira i Bajkalske regije.

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: INTER NOS 2000 Vojislavljevića br.46; Tel. +382 20 640 118; www.internos2000.me BEAUTY FRIEND MAGAZIN

13

Farmacija

HIPERPIGMENTACIJA Tekst: Milanka Krunić Bajagić – farmaceut

Melanin je naš zaštitni pigment koji nastaje u posebnim ćelijama – melanocitima, i štiti nas od štetnog uticaja ultraljubičastih zraka tako što intenzivno apsorbuje ove zrake. Upravo se iz tih razloga tokom sunčanja dobija tamniji ten, kao dio zaštitnog mehanizma. Melanin primarno određuje boju kože, očiju i kose.

Sinteza tog pigmenta vrlo je složen proces.

Zavisno od poremećaja količine pigmenta u koži, poremećaji pigmentacije mogu biti hiperpigmentacija (tamne fleke), hipopigmentacija (smanjena količina pigmenta) i depigmentacija (promjene u vidu oblasti bez prisutnosti pigmenta). Potpuni nedostatak melanina se naziva albinizam.

Hiperpigmentacija pogađa jako veliki broj populacije, a ovu pojavu karakterišu tamne fleke na koži, uzrokovane nagomilavanjem viška melanina. Ova pojava se može javiti ili usljed pretjerane aktivnosti melanocita i produkcije viška pigmenta, ili usljed proliferacije, odnosno znatnog porasta broja ovih ćelija. Zbog svojstva melanina da apsorbuje sunčevo zračenje, svi oblici hiperpigmentacije se pojačavaju izlaganjem suncu, pošto se intenzivira produkcija melanina. Tamne fleke se mogu javiti na svim djelovima tijela, mogu nastati tokom života, a mogu biti prisutne i od rođenja.

Ova pojava ne predstavlja zdravstveni rizik sama po sebi, ali ponekad može ukazivati na neka druga zdravstvena stanja u organizmu.

- „Pjegice“ se javljaju pretežno kod riđokosih i plavokosih osoba koje imaju genetsku predispoziciju za pojavu pjega. Promjene su prisutne već u prvim godinama života na predjelima koji su najviše izloženi suncu. Dosta su izražene u pubertetu, a kasnije obično same nestaju.

Broj melanocita kod pjega je normalan, za razliku od lentiga, gdje dolazi do hiperplazije melanocita. Pigmentacija pjega pojačava se kada je koža izložena suncu, a u toku zime 14

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

pjege izblijede ili se čak u potpunosti povuku.

- Staračke pjege (solarni lentigo) najčešće se javljaju nakon četrdesete, iako se mogu naći i u ranijoj dobi. Takođe se pojavljuju na djelovima kože koji su najizloženiji suncu, kao što su lice, ramena, ruke i dekolte, i veličine su do oko 1 cm u prečniku. Njihov se broj povećava ljeti, kada postaju tamnije. Čak kod 90% populacije svijetlog tena, starosti preko 60 godina, zapaža se pojava lentiga.

- Melazma ili hloazma naziv je za veće, tamne i nepravilne fleke na koži koje su najčešće uzrokovane hormonskim promjenama, kao npr. disfunkcijom tiroidne žlijezde, trudnoćom, kao i dejstvom kontraceptivnih pilula iako ima i drugih uzroka, a sunce je jedan od posrednika u nastanku. Melazma se često javlja na čelu, gornjoj usni ili bradi i vratu. Ponekad smirivanjem hormona melazma izblijedi, ali nekada ostane trajno na koži.

- Postupalne hiperpigmentacije mogu nastati nakon povlačenja akni, a takođe i poslije bilo koje povrede kože, uključujući ogrebotine, opekotine, depilacije, hirurške intervencije.

- Fleke mogu biti posljedica nanošenja kozmetičkih preparata koji sadrže biljna eterična ulja i druge fotoosjetljive agense.

- Ne treba izgubiti iz vida i da mnogi ljekovi (antiepileptici, antimalarici, ketoprofen, amiodaron…) mogu u interakciji sa sunčevim zračenjem uzrokovati hiperpigmentaciju.

Hiperpigmentacija je veoma uporno stanje, tretman je vrlo spor i naporan za pacijenta i predstavlja veliki izazov kako za dermatologe, tako i za kozmetologe.

Tretmani hiperpigmentacije koji se izvode u kozmetičkim salonima su najčešće hemijski piling, mikrodermoabrazija, tretman laserom, tretman pulsnim zračenjem (IPL terapija). Ovi tretmani se moraju izvoditi od strane stručnih lica. Potrebna je kombinacija tretmana i njihovo ponavljanje, a rezultat može biti potpuni

RILASTIL Anti-taches (dnevna, nocna i krema za ruke)

nestanak hiperpigmentacije ili ublažavanje.

Nakon tretmana koža postaje izuzetno osjetljiva, pa joj se mora pružiti odgovarajuća zaštita.

Idealno vrijeme za tretiranje hiperpigmentacija je od početka jeseni do kraja proljeća.

Aktivne supstance koje se najčešće koriste u proizvodima za izbjeljivanje fleka su hidrohinon, kojična kisjelina (prirodni proizvod nekih vrsta gljiva), elaginska kisjelina (iz malina) i arbutin (iz biljke medvjeđe uvo), koje nijesu u stanju da uklone već postojeće fleke, ali usporavaju pojavu novih fleka time što sprečavaju produkciju melanina. Zbog toga se najčešće kombinuju sa voćnim kisjelinama (α-hidroksi kisjelinama i polihidroksi kisjelinama, kao što su laktobionska kisjelina i glukonolakton) koje smanjuju koheziju korneocita, ubrzavaju deskvamaciju epidermisa i na taj način eliminišu već postojeće fleke. Kombinacijom tih preparata ostvaruje se sinergističko dejstvo i najbolji efekat u tretmanu hiperpigmentacija.

Očekivani efekti javljaju se poslije duže upotrebe proizvoda za izbjeljivanje, a česte su i iritacije.

Prevencija stvaranja hiperpigmentacija veoma je važna. Treba izbjegavati prekomjerno izlaganje kože sunčevim zracima, a tokom boravka na suncu kožu treba zaštititi preparatima koji sadrže kombinaciju UVA i UVB filtera.

Bez obzira na to za koji se od ovih tretmana ili preparata odlučili, mora se imati na umu da „koža sve pamti“ i fleke koje su jednom izbijeljene, mogu se ponovo javiti ukoliko se ne vodi računa prilikom sunčanja. Čak nekoliko mjeseci ili godina poslije uspješnog uklanjanja pigmentacije, neophodna je rigorozna zaštita od sunca i UV zračenja.

Postoji niz prirodnih sirovina sa sadržajem voćnih kisjelina i enzima za izbjeljivanje kože koje možete i sami isprobati kod kuće, kao što su limunov sok, papaja, crvena ribizla, peršun.

NOVE boje za kosu

ALTA MODA – za pravilno tretiranu, zdravu kosu savršene, intenzivne boje!

VIŠE BOJE - 150GR! * Odlično pokrivanje sijedih vlasi! * Dugotrajna i intenzivna boja! * Savršena, mekana i zdrava kosa! * Kremasta formula sa niskim stepenom amonijaka!

Kvalitet ALFAPARF boje za kosu u pakovanju za kućnu upotrebu – boja + hidrogen!

NOVO OD ALTA MODE!

Kolekcija sa arganovim uljem, za hidrataciju i njegu svih tipova kose.

ARGAN OIL šampon za kosu 300ml ARGAN OIL balzam za kosu 300ml Ulje argana za kosu 120ml

Uvoznik i distributer za CG: ALFA TON LEKIĆ D.O.O. Ul. Mitra Bakića br.2; 81000 Podgorica; Tel: 020/620-064 i 067/629-400 E-mail: alfatoninfo@t-com.me; Web: www.alfaton.me

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

15

MODA

Marta MIljanić Tekst: Srđa Lubarda

MM

Koje godine ste počeli sa radom i kada ste završili fakultet? Kada ste imali prvu samostalnu reviju i kako je javnost čula za vas i prepoznala vaš rad?

Diplomirala sam na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu 2010. godine. Iste godine na Belgrade Fashion Week-u izlagala sam svoju prvu, ujedno i diplomsku kolekciju. Na diplomskoj kolekciji sam radila godinu dana. To je bio odličan, veoma koristan proces koji sam prošla jer sam po prvi put radila na realizaciji kolekcije. Prošla sam čitav proces, od skica, potrage za materijalima, rada u radionicama i, na kraju, prikaza na BFW. U daljem radu mi je to korisno iskustvo dosta pomoglo, kao vjetar u leđa da nastavim dalje.

Sljedeće godine sam prikazala svoju prvu samostalnu kolekciju i dobila za istu „ELLE FASHION AWARD“ za najbolju kolekciju. Tada se javnost zvanično prvi put upoznala sa mojim radom. Nagrada je bila dokaz da sam na dobrom putu i ohrabrila me je za dalji rad.

Odakle Marta u modnim vodama? Zašto ste odlučili da se bavite modnim dizajnom?

Nisam odlučila da se bavim modnim dizajnom, niti je to došlo odjednom iz nekog mog hira. Osjećala sam prosto da sam rođena za to jer sam uvijek gajila jaku želju da budem umjetnik, tj. da se bavim umjetnošću. Imala sam uvijek potrebu da radim, stvaram i jak likovni pečat, tj. izraz. Sa druge strane tu je bila i velika podrška roditelja koji su to prepoznali i podržali me na svaki način. Sama sam došla u Beograd, položila prijemni, upisala fakultet i tako je počeo moj život i rad u Beogradu. Šta su vaše vizije i inspiracije i kako sebe vidite u modnom svijetu? Na koji način želite da utičete na modni svijet i da li želite da unesete neke novine, tj. da budete drugačiji, po čemu ste već i na samom početku prepoznati?

Inspiracije se u prelazima od kolekcije do kolekcije smjenjuju i nadovezuju. Ako pogledam svoj rad unazad, mogu da kažem da je od početka do sada svaka moja kolekcija na neki način nastavak priče.

16

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Kao u pozorištu predstava koja ima više činova koji se jedan u drugi stapaju, šire, daju čitavu sliku nekog događaja i interakcije između likova. Tako da vizije, kao i inspiracije, svaki put budu različite, nesvjesno ih povezujem, mogu da budu bilo šta ili da krenu od bilo koje stvari o kojoj razmišljam, koju istražujem i dajem joj svoj lični pečat na kraju.

Sebe vidim kao nekog ko samo želi da radi ono što voli, prosto nema ljepše stvari od toga. Ostalo je na publici, urednicima, stilistima, kao i kritičarima da donesu zaključak o svemu. Želim da ljudi shvate način na koji radim, razmišljam. Noviteti, pa čak i progres koji se vidi u mom radu me čini drugačijom, tačnije način na koji dolazim do ideje, realizacije, moja posvećenost, ljubav i način na koji povezujem ostale grane umjetnosti sa svojim poslom.

Da li je teže kreirati za široke narodne mase nego limitirane kolekcije?

Raditi u industriji, tačnije mass proizvodnju, i praviti limitirane kolekcije koje obično budu prikazane na nedjeljama mode, su potpuno različite stvari. Skroz je drugačiji pristup radu kao i sam proces.

Kada radim na kolekcijama koje obično imaju tematiku, čitav koncept iza sebe, ne razmišljam toliko o komercijalnosti, koliko o likovnosti.

Imam više slobode da se izrazim sa umjetničkog aspekta. Kada radite u industriji, sve je drugačije jer vas tu vežu uglavnom pravila tržišta, i mnogih drugih stvari koje su vezane za tržište. Potpuno drugačije morate da se postavite prema radu. Ipak, to ne znači da se od vas ne traži kreativnost, ali se vidi ogromna, očigledna razlika.

Ko je, u stvari, Marta Miljanić?

Ako bih morala da navedem o sebi nešto u par rečenica, sigurno bih mogla da kažem, bez lažne skromnosti ili pretjerivanja, da sam uporna, da svaki cilj koji zacrtam ostvarim i da ne znam šta znači odustati.

Za mene ne postoji opcija neuspjeh, što može zvučati arogantno, ali iskreno, ovdje sam gdje jesam zahvaljujući sebi prvenstveno, mada ne bih da izostavim ni jako bitan faktor, tj. podršku porodice i prijatelja, koja mi znači.

Kako izgleda unutrašnji svijet Marte Miljanić?

Izgleda kao organizovani haos. Dok stvaram vlada haos, puno istražujem, na potpuno drugačiji način, emotivnije doživljavam stvari nego u realnosti kad ne radim. Prosto dam sebi maksimalnu slobodu bez ikakvih potiskivanja, jer je u radu najbitnija iskrenost prema sebi i tome što radite, što vas samim tim kasnije kroz proces rada dovede do nevjerovatnih rješenja.

Kada krenem u realizaciju, pretvaram se ne u umjetnika nego u supervizora koji kontroliše svaku tačku rada, učestvuje u svakom procesu gdje vlada potpuna harmonija i organizacija. Kada se sve završi, tek tada sabiram utiske i razmišljam o svemu što sam postigla i uradila.

Poznato je da ste sarađivali sa mnogim javnim ličnostima i da su vaši radovi bili objavljivani u prestižnim modnim magazinima.

Sa kim ste od javnih ličnosti sarađivali i navedite par saradnji sa magazinima koji su vam bili od prestižnog značaja?

Na prvi pogled ono što radim i život van posla djeluju kao dvije različite sfere. Sa druge strane, ono što stvaram je odraz mog unutrašnjeg svijeta, tako da bi se moglo reći da je to dio mene koji u privatnom životu javno ne eksponiram. Međutim, kao svako, imam potrebu da na kraju svega izrazim svoja osjećanja i razmišljanja, a to uvijek ispoljim kroz kolekcije, tj. kroz ovo što radim.

Ne bih etiketirala ili tačnije navodila koji bi moj pravac bio jer volim promjene. Promjene mi se dešavaju konstantno. Ne želim da se vežem samo za jednu stvar i da me ljudi samo po tome prepoznaju. Mislim da je to dosta sputavajuće za bilo kog stvaraoca.

Prosto svojoj publici želim da pružim zadovoljstvo da sami zaključuju, razmišljaju o mom stvaralaštvu na koji god način oni to žele.

Nisam imala direktnu saradnju sa većinom, ali su nosile moje modele djevojke iz „Nevernih Beba“, učesnice „X faktora“, Aleksandra Brković, Tamara Milanović, Teodora Sparavalo, kao i učesnice „Prvog glasa“, Nevena Božović i Nevena Đorđević. Moje modele su takođe nosile i Ana Stajdohar, Katarina Radivojević, Aleksandra Radović, Ana Stanić…

Kao najdražu saradnju i susret bih navela Andreja Pejića. U vrijeme kad sam upoznala Andreja Pejića imala sam radnju u centru Beograda, u poznatom Čumićevom sokačetu. Andrej, kao veliki ljubitelj mode i dizajna, je obilazio radnje u Čumiću i, naravno, na kraju došao u moju radnju. Dopale su mu se jako sve moje haljine, ali najviše jedna jakna od perja koju je na kraju obukao. Sve što mogu da kažem je da je na mene ostavio nevjerovatan utisak, da je jako skroman i divan kao osoba i, naravno, najvažnije da je čuo za mene, tj. o mom radu dosta toga (a i vidio), pa sam mu poklonila jaknu sa perjem (koja je inače bila jedan od mojih dražih komada koje sam dizajnirala). Srećna sam što je konačno prava osoba naišla i iznijela taj model kako treba. Što se tiče modnih magazina, izdvojila bih u posljednje vrijeme „ELLE“, u kojem sam izašla u trostrukoj naslovnoj strani gdje moj model nosi poznati model Đurđa Stojiljković, kao i editorijalu, mada sam i ranije izlazila u „ELLE“. Tu su „Vogue China“, „Grazia“, „Still Book“, „FAAR“, „Bazar“, „Gloria In“, „Lepota i zdravlje“, „Cosmopolitan“ itd…

Šta može srpska i crnogorska javnost da očekuje od vas?

I za kraj, gdje se vaši modeli mogu kupiti i pogledati?

Koji je najbolji način za promociju mladih kreatora u Srbiji i Crnoj Gori?

Ne znam koji bi savjet mogla da dam, jer je stvar individualna. Za svakoga je stvaralački put različit, kao i način na koji će da promoviše svoj rad. Prosto rečeno, svako ko radi vremenom shvati u kom pravcu želi da ide.

Kako bi najbolje okarakterisali vaš stil i modni pravac?

Novu kolekciju o kojoj neću za sada da govorim. Već sam počela da pravim planove za sljedeću godinu, tako da može da se očekuje puno toga.

Moji modeli se mogu kupiti u Moskovskoj 105 u Podgorici, gdje sam nedavno otvorila showroom. Takođe na sajtu www.martamiljanic. com, kao i na Facebook-u, gdje imam stranicu.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

17

18

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

E

UP E-

N

OS R P

Profesionalna šminka koja je svima dostupna. Za strastvene poklonike efektne šminke, koja će svojim kvalitetom podržati vaše zadivljujuće sposobnosti, tehniku i stil. U širokoj paleti proizvoda i boja, sigurni smo da REVOLUTION ima po nešto za svakog i sigurni smo da će se svidjeti svima. Super intenzivne i moderne boje, praktična pakovanja, setovi sjenki, rumenila i korektora unijeće revolucionarne promjene u vašoj kozmetičkoj kolekciji.

ARNI M A K

LAVIT

ION UC

S

M A R EV O A N L A

REVOLU T IO

Fotograf: Risto Božović Model: Tea Babić Šminka:Ivana Čolović Frizura: salon Beauty Hair

SAVRŠEN

M AK

20

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

E-U P

REVOLUTION PALETA SIJENKI FLAWLESS 32

N FI

A L TO U C H

REVOLUTION PALETA RUMENILA

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

21

Z

JE N I P O GL E DO

I AS

22

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

M

REVOLUTION PALETA SIJENKI EPIC

STRAST N

A

US NAMA

REVOLUTION RUŽ DARE REVOLUTION LAK ZA NOKTE TRUE

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

23

Tretirana, osjetljiva, oštećena kosa?

Ne odustajte od posvjetljivanja – nova krema za posvjetljivanje koja ujedno i njeguje kosu. Postepeno posvjetli kosu i do 7 tonova, ujedno je štiti i čini jačom.

Savršeno naglašena izuzetna nijansa plave, mekane, hidrirane i sjajne kose!

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

25

Uspješna žena – uspješna priča: Zorica Mišković-Pavićević

Delta City mjesto za najbolji provod u gradu Nakon 13 godina provedenih u Americi, direktorica šoping mola Delta City Zorica Mišković-Pavićević odlučila je da se vrati u Crnu Goru kako bi svojim iskustvom u menadžerskom poslu doprinijela stvaranju i jačanju imidža Delta M kompanije.

„Kada ste toliko dugo van domovine, u kojoj su vaša porodica i prijatelji, onda je korijen u nostalgiji. Svakako da je mogućnost da svojim iskustvom doprinesem realizaciji prvog projekta ove vrste u našoj zemlji bila jedan od odlučujućih faktora koji su uticali na moj povratak kući“, istakla je u intervjuu za naš časopis Mišković-Pavićević.

U razgovoru za „Beauty Friend“ govori o tome šta jedan šoping mol čini uspješnim, dosadašnjem radu Delta City-ja...

Rođeni ste i školovali ste se u Podgorici, a radno iskustvo sticali u Americi. Šta ste, iz bogatog iskustva stečenog u Americi, primijenili u svom poslu u Crnoj Gori?

Amerika je tada bila sasvim novo iskustvo za mene. To je jedan organizovan sistem u kojem svakodnevno učite, ne samo u poslu, već generalno u životu. Srećna sam da sam imala priliku napredovati kroz to iskustvo i vjerujem da je ono doprinijelo i da doprinosi rezultatima koje ostvarujemo u Delti. Šta jedan šoping mol čini uspješnim?

Prije svega dobra organizacija, ali i podjela posla. Ako tome dodate dobre međuljudske odnose, uspjeh ne može da izostane. Delta 26

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

City nije samo prostor u kome možete pronaći brojne internacionalne brendove, već je to stilizovano, elegantno, prijateljsko i moderno mjesto. Mjesto za susrete, kupovinu, druženje, uživanje, zabavu i gastronomska iskustva. Podsjetiću vas na slogan – „Mjesto za najbolji provod u gradu“. Šoping mol Delta City karakteriše i humanitarna crta, pa se u ovom tržnom centru često održavaju dobrotvorni događaji...

U pravu ste. Delta City je odavno već postao neka vrsta „community“ centra, dakle, mjesto realizacije najrazličitijih modnih, dječjih, zabavnih, kulturnih i edukativnih događaja. U toj strukturi značajnu ulogu imaju humanitarni projekti koje realizujemo sa partnerskim organizacijama poput Međunarodnog kluba žena, Udruženja roditelja, Banke hrane, Crvenog krsta CG, Zavoda za transfuziju krvi KCCG, ali i drugih domaćih i međunarodnih organizacija koje se bave humanitarnim radom i unapređenjem kvaliteta životne sredine. Članica ste i osnivač Međunarodnog kluba žena Crne Gore. Na koju aktivnost ste posebno ponosni i da li možete da najavite neki novi projekat?

Da. Međunarodni klub žena Crne Gore je humanitarna NVO. Članice su žene čiji su muževi na misiji u Crnoj Gori ili i same rade u nekoj od međunarodinih kompanija ili organizacija. Istakla bih da je organizacija osnovana 2008. godine, kada je otvoren i Delta City. Članice su izuzetno posvećene realizaciji svake aktivnosti, kojima se pristupa s podjednakom radošću i ljubavlju. Najvažnija od njih je svakako „Božićni bazar“, koji realizujemo u saradnji sa аmbasadama prisutnim u Crnoj Gori, na kome se svake godine prikupe značajna sredstva koja su se do sada uglavnom donirala zdravstvenim ustanovama KCCG. Kako ste zadovoljni dosadašnjim radom Delta City-ja?

Sa zadovoljstvom mogu da kažem da je Delta City jedan od najuspješnijih projekata ove vrste u Crnoj Gori. Sa bogatom ponudom internacionalnih brendova, 4.000.000 posjetilaca godišnje i preko 80 događaja, postavili smo visoke standarde poslovanja, a raduje nas da prostora za unapređenje uvijek ima. Veliku zahvalnost zbog ovakvih rezultata, dugujem svojim kolegama iz Beograda, timu iz Podgorice, ali najveću svi mi dugujemo posjetiocima iz cijele Crne Gore, kojima je Delta City i dalje omiljeno mjesto.

Fotografija: Jelica Bujić Vujović

Bulevar Dzordza Vasingtona 67

Inspirisan vječnom ljepotom kraljice Esther, naš nakit karakteriše elegantan, sofisticiran dizajn. Dizajniran za kraljicu, nakit brenda Esther svojoj vlasnici daje posebnu harizmu i misterioznu auru prave dive.

Esther je nakit pravljen od srebra sa dvadestečetvorokaratnom pozlatom, Swarovski kristalima, prirodnim kamenjem i Murano staklom. Kombinovanje mekanog, harmoničnog dizajna sa inovativnim idejama našeg dizajnerskog tima čini ovaj nakit zaista jedinstvenim.

Naš nakit je ručno rađen i svaki kristal postavljan je veoma pažljivo, putem tradicionalnih metoda izrade.

Esther priča priču o hrabrosti, ljepoti i slobodi žene koja ga nosi.

Dozvolite nam da učinimo da se osjećete baš onak o kako zaslužujete... Dozvolite da učinimo da se osjećate kao kraljica.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

27

U Cosmetics-u

10 Cosmetics favorita

David Beckham Classic Blue edt 40ml; Lady Gaga edt 50ml; Guess Seductive Homme edt 30ml; Beyonce Midnight Heat edt 50ml; Guess Girl Belle edt 50ml; Enrique Iglesias Adrenaline edt 50ml; Guess Girl edt 50ml; Halle Berry Exotic Jasmine 30ml; Katy Perry Royal Revolution edt 30ml; Katy Perry Killer Queen edt 30ml

New collection AW 2015

Girardi - K Style - CM bijoux Uvoznik i distributer “Kobis Company” – Podgorica, www.kobis.me

Magično i raskošno Za dame koje žele najbolje za svoju kožu, koje žele da se osjećaju posebno i uživaju u njezi svoga tijela.

Samo kada se dobro osjećate u svojoj koži, onda sijate posebnim sjajem! Njegovana, svilenkasta koža samo će vam pružiti dodatno samopouzdanje koje još više ističe vašu ženstvenost i privlačnost.

Uz lijepu i njegovanu kožu, vedar duh i svojom pojavom učinićete svaki trenutak sjanim i nezaboravnim.

Lumene Complete Rewind (noćna krema, serum i krema oko očiju); Catrice (lak, maskara i sjenke za oči); Aldo Vandini Luminizing (pilin za tijelo i losion)

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

31

32

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Za razliku od svojih prethodnika, urednika magazina „Vogue“, Vintur se fokusirala više na modu, nego na „lifestyle“, zbog čega je dobila bezrezervnu podršku veoma moćne industrije mode. Zahvaljujući tome, postaje jedna od najuticajnijih žena u svijetu mode.

Ana Vintur rođena je prije šest i po decenija, kao kćerka Čarlsa Vintura, tadašnjeg urednika „The Evening Standard“. Rođena Britanka postala je međunarodna ikona mode zahvaljujući njenom profesionalnom pozivu kao urednice „Vogue“ magazina.

„Ono što ljudi najviše mrze je neodlučnost. Zato ja, čak i kad sam potpuno nesigurna, pretvaram se da znam šta pričam i jako brzo donosim odluku.“ Zato i nije puno polagala na obrazovanje, tako da već u pubertetu napušta srednju školu. U svijet mode ulazi dobijanjem posla u londonskom magazinu „Harper’s & Queen“. U Njujork se seli 1976. godine, gdje dobija posao urednika u tada prestižnom modnom magazinu „Harper’s Bazaar“.

„Radila sam za Harper’s Bazaar i dobila otkaz.

Preporučujem svima da dobiju otkaz. Iskustvo iz kojeg možete dosta da naučite.“ Sarađivala je sa skoro svim magazinima koji su nešto značili u svijetu mode: „Viva“, „Savvy“, „New York Magazine“, „British Vogue and Home and Garden“. Konačno, 1986. postaje glavni i odgovorni urednik najprestižnijeg modnog magazina „Vogue“. Prvo je bila urednica britanskog izdanja, a zatim, dvije godine kasnije, i američkog.

Za razliku od svojih prethodnika na toj poziciji, Vintur se fokusirala više na modu nego na „lifestyle“, zbog čega je dobila bezrezervnu podršku veoma moćne industrije mode. Zahvaljujući tome, postaje jedna od najuticajnijih žena u svijetu mode.

„Okružena sam talentovanom grupom ljudi koji su samouvjereni i zanimljivi. I trudim se da ostanem vrlo otvorena za ono što drugi imaju reći.“ Postala je uzor mnogima kad je u pitanju rad. Svako jutro budi se u 5.45 kako bi igrala tenis. Nakon toga slijedi sređivanje za posao i vožnja do njene uredničke kancelarije. Specifična je i po tome što njena dnevna rutina nikad ne varira. Iako je jedna od najpoželjnijih gostiju brojnih njujorških zabava, poznata je po tome da ne ostaje nikad duže od prvih 10 minuta. Razlog je jednostavan. Na spavanje ide najkasnije u 22 h.

„Na kraju uvijek reagujem u skladu sa svojim instinktima. I ti instinkti pokažu se kao ispravni. Većinom.“

„Moda ide samo u jednom pravcu – naprijed, i ja sam najbolji primjer tog pravca.“ Njena pozicija je danas toliko jaka da dizajneri traže njenu saglasnost, jer znaju da bez njene pomoći teško da mogu da naprave svoje mjesto u sve surovijem svijetu mode. Još jedan razlog za to jeste činjenica da je prepoznata i kao veoma strastveni sponzor ukoliko prepozna nečiji talenat, jer njen rad je fokusiran na otkrivanje mladih dizajnera, koji nijesu uspjeli da se profilišu. Upravo u cilju ohrabrenja i podrške neotkrivenim dizajnerima ustanovila je „Vogue fondaciju“.

„Sve je u vremenu. Ako je isuviše rano, niko neće razumjeti, ako je isuviše kasno, svi će zaboraviti.“ Zbog svojih karakteristika, dobila je naziv „nuklearna Vintur“, jer je prepoznatljiva kao beskrupulozna u svom radu. Zaradila je reputaciju surovog šefa, sa kojim je teško raditi, najčešće zbog optužbi da često koristi svoj uticaj i moć kao glavno oružje. Poslužila je i kao inspiracija za poznati roman „Đavo nosi Pradu“, po kojem je snimljen i film 2003. Autor romana je njen bivši saradnik Lauren Veisberger, koji je kasnije zbog velikog uticaja Vintur, negirao da je roman nastao po uzoru na nju. Ona, pak, sebe drugačije doživljava: BEAUTY FRIEND MAGAZIN

33

Andrija Milošević danas je jedan od najpopularnijih i najtraženijih crnogorskih glumaca. Bogatu karijeru prvo gradi u pozorištu, a ubrzo i na televiziji.

Pripada prvoj generaciji glume na Cetinju, koju je upisao sa svega 16 godina.

Popularni Banjo („Mješoviti brak“) i Lunjo („Budva na pjeni od mora“) za “Beauty Friend” priča o svom glumačkom iskustvu, uzorima i stvarima koje ga ispunjavaju.

34

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

35

Fotografije: Zoran Zlatkovic

Fotografija: Mihael Đuričić

AM Uspio si da sa samo 16 godina upišeš Akademiju. Da li je bio dovoljan talenat, ili je uz talenat bio i veliki trud?

Za početak hrabrost da se proba i rizikuje, pa onda sve ostalo. Talenat je u svojoj suštini sposobnost za rad, mnogi ljudi to nisu shvatali i nisu svijetu dali ni zrno svoga potencijala.

Da li je prednost ili možda mana za uspjeh, ukoliko neko potiče iz jedne male sredine, kakva je crnogorska? Da li je nekom glumcu, recimo iz Beograda, bio manje trnovit put do scene? Ili je možda obratno?

Sredina nije važna. Mala ili velika, svejedno put ka životnom uspjehu zavisi od nas samih. Morate shvatiti koliko ste važni, sebi i svojim bližnjima, a sredina će vas i voljeti i osporavati u svakom slučaju. Ne mislim da je bilo kome iz Beograda lakše da uspije samo zato što je tamo rođen. Čak nam život govori da je sasvim suprotno.

Više od dvije decenije si u glumačkom zanatu. Šta vidiš kada se osvrneš?

36

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Vidim jedno srećno odrastanje. Vidim vrata koja su ostala otvorena dugo pošto sam kroz njih prošao. Vidim nagomilano iskustvo koje mi postaje gorivo za putovanja koja dolaze. Vidim ljude koji su me voljeli i koji me vole. Na kraju krajeva, bilo je to uzbudljivih 20 godina.

Možeš li za sebe reći da si formiran glumac, ili još uvijek učiš?

Ja sam predator i uvijek učim. Nikada dovoljno znanja za mene.

Ko je od starijih kolega najviše uticao na tebe?

Milan Karadžić i Boro Stjepanović. Možda je to sticaj nevjerovatnih okolnosti pa da jedan sjajan reditelj i jedan fantastičan glumac i vrhunski profesor glume u meni vide čovjeka sa kojim vrijedi raditi. Često te gledamo u voditeljskom poslu.

Znači li to da za glumce na ovim prostorima ima sve manje posla ili da glumački zanat nije dovoljno isplativ?

Ni jedno ni drugo. To znači da je televizija kao najmoćniji medij prepoznala glumač-

ku igru i visprenost kao potencijalno oružje protiv klasično vođenih nekih sadržaja i formata. Što se tiče isplativosti, to je opet individualna stvar.

Koliko ti obaveze dozvoljavaju da posvetiš vrijeme sebi? Imaš li neki „ventil“?

Putujem, to me smiruje.

Imaš li potrebu ponekad za osamom, samo uz društvo knjige, recimo?

Vrlo često. Navikao sam da mnogo čitam i to su situacije koje mi pomažu da pobijedim stres i svakodnevnu jurnjavu.

Iako će to možda najviše zanimati čitaoce, makar one ženskog roda, neću te pitati, do kad planiraš da ostaneš jedan od najpoželjnijih „zetova, naročito kad su tašte u pitanju“. Pitaću te, da li si ispunjen čovjek, i privatno i profesionalno?

Ispunjen sam i zadovoljan. Planove ne pravim, samo živim za ovaj trenutak.

Pure Rose Kraljica cvijeća, ruža, simbolizuje žene i njene mladosti. Njen miris je prijatan i delikatan. Erbario Toscano je odabrao ekstrakte tri različite vrste organskih ruža da ih ugradi u preparate koji će pružiti pravu njegu delikatnoj ženskoj koži.

Proizvodi sadrže ekskluzivni aktivni kompleks, ekstrakt ruže, ružinu vodicu i ulje, što blagotvorno djeluje na kožu: vraća joj vlažnost, elastičnost, revitalizuje je i štiti od spoljašnjih uticaja.

ON ZNA...

Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Nj. E. Ferdinand Nagi

PRIJATELJSTVO NA BALKANU: NARODI KOJE JE DAROVAO ŠTAMPAR MAKARIJE Text - Saša Samardžić „Istorijska veza između Rumunije i Crne Gore seže daleko u prošlost.

Na Berlinskom kongresu 1878. nezavisnost obje zemlje je de jure priznata. Ili još dalje, od jeromonaha Makarija, koji je štampao 1494.

Oktoih na Cetinju, koji potom dolazi u Valahiju 1508, gdje osniva, po nalogu vladara Radu Velikog, prvu štampariju u manastiru Dealu blizu Trgovišta. U današnje doba, Rumunija i Crna Gora uživaju odlične političke i diplomatske odnose i zajedno sa našim crnogorskim partnerima, neprestano radimo na jačanju i razvijanju naše bilateralne saradnje na mnogim poljima. Mogao bih samo da izrazim divljenje posebnoj dinamici iskazanoj naročito u posljednje dvije godine i koristim priliku da uvjerim crnogorski narod da Rumunija ostaje iskreni prijatelj i podržavalac vaših nacionalnih ciljeva vezanih za EU i NATO integracije“, ističe ambasador Rumunije u Crnoj Gori Nj. E. Ferdinand Nagi, ocjenjujući razvoj bilateralnih odnosa od obnove crnogorske nezavisnosti.

40

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Ambasador Nagi rođen je 1961. godine. Diplomirao je na nacionalnom Institutu za arhitekturu „Ion Mincu“ u Bukureštu 1986. godine. Usavršavao se u Rumuniji: nacionalni Institut za administraciju (Bukurešt), nacionalni Koledž za odbranu (Bukurešt), kao i u SAD-u (Harvard Kennedy School, post academic training „Leaders in Development – Managing Political and Economic Changes“).

Karijeru je započeo kao arhitekt, potom obavljao poslove: generalni direktor kompanije, generalni sekretar nacionalne Uprave za zaštitu potrošača, generalni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova, generalni komesar Rumunije na EXPO 2005 Aichi (Japan), generalni komesar za Svjetske izložbe u Ministarstvu za vanjske poslove, predsjednik Međunarodnog biroa izložbe (BIE), Pariz.

Od 2013. godine ambasador je Rumunije u Crnoj Gori.

Ferdinand Nagi nosilac je odlikovanja „Zvijezda Rumunije“, nacionalnog reda u rangu viteza.

Govori еngleski, njemački, francuski, mađarski jezik. Oženjen je.

Rumunija je 1993. aplicirala za članstvo u Evropskoj uniji i postala punopravna članica 1. januara 2007. Kako vidite crnogorsku posvećenost i sposobnost da ide u korak sa politikom EU? Kada se može očekivati proširenje Evropske unije?

EU članstvo je pitanje posvećenosti i sposobnosti, ali i obavezni i održivi napor za reformama u ključnim oblastima društva, bez čega bi demokratski razvoji bili nedostižni. To zahtijeva učešće svih političkih lidera, ali i svjesni angažman i podršku cjelokupnog crnogorskog društva, kao krajnjih uživalaca evropskih prava i prednosti koje iz takvog članstva proizilaze. Taj kolektivni angažman se nastavlja i nakon članstva u EU kroz aktivno učešće u evropskoj politici.

EU integrativni proces je kvalitativni proces koji ne prestaje trenutkom zvaničnog i institucionalnog članstva u EU. Postavljanje ambicioznih ciljeva je vrijedno divljenja, ali je mnogo važnije imati realne ciljeve koji mogu biti efektivno izvršeni u kratkom ili srednjem roku.

Koji su bili najznačajniji izazovi za Vašu zemlju tokom procesa proširenja?

Rekao bih da izazovi proizilaze iz potrebe da se obezbijede održive reforme, zasnovane na setu političkih kriterijuma, ali i u skladu sa društvenim promjenama, kao i reformama ekonomije i usklađivanjem istih tržištu i kompetitivnim pravilima. Sprovedene duboke reforme su dozvolile Rumuniji da postane EU članica u januaru 2007. i nakon pristupa smo nastavili da konsolidujemo ostvareni napredak.

Tokom i nakon 2000. godine, Rumunija je uživala ugled zemlje sa stopom najvećeg ekonomskog rasta u Evropi i u to doba čak biva proglašena „Tigrom Istočne Evrope“. Šta Crna Gora i Rumunija treba da urade da bi dosegle optimalnu privrednu saradnju i izgradile, možda, neku vrstu ekonomskog mosta koji bi povezivao Crno i Jadransko more?

Vjerujem da ima puno oblasti za procvat naših ekonomskih i trgovačkih veza do njihovog punog potencijala. Samo treba da koristimo smjernice koje nam nudi Sporazum o privrednoj saradnji potpisan prošle godine u Bukureštu. Jako je puno oblasti za saradnju u energetici, infrastrukturi, poljoprivredi, zaštiti životne sredine, koje nude velikodušan okvir za eksperte obje zemlje da diskutuju i nađu najbolji način za identifikovanje i razvoj uspješnih projekata u korist obje zemlje. Ekonomski most koji pominjete bi bilo moguće predstaviti kroz buduću čvrstu interakciju između luka Bar i Konstanca, te se nadam da ćemo uspostaviti u najkraćem roku vezu između ova dva primorska mjesta.

Ne mogu zanemariti mogućnost koju nam nude dva značajna evropska instrumenta kroz Jadransko-jonsku strategiju i Dunav strategiju.

Budući da je Crna Gora članica obje strategije, ima logike u pokušaju da, zajedno sa Rumunijom, uvećamo šansu plovidbe Crnim morem i van njega do Kavkaza i dalje do Centralne Azije kroz projekte namijenjene obezbjeđivanju međusobne povezanosti na regionalnom nivou.

Kako ocjenjujete veze dva naroda i prisutnost rumunske kulture, umjetnosti, studenata u Crnoj Gori?

Odnos dva naroda je veoma blizak. Rumuni nikada neće zaboraviti hrabrost i posvećenost Crnogoraca koji su spasili toliko ljudskih života tokom tragične saobraćajne nesreće 2013. u blizini Podgorice. Željeli bismo imati veću prisutnost rumunske kulture i umjetnosti u Crnoj Gori, te pokušavamo uzeti aktivno učešće u kulturnim događajima, filmu ili pozorišnim festivalima. Rumunija je sada i svjetski priznata po elitnim profesionalcima, počev od ljudi koji rade u IT industriji na razvoju obje tehnologije i softvera, do mladih generacija filmskih reditelja koji su kreirali „Novi rumunski bioskop“ definisan kao „hiper-realističan“ i permanentno nagrađivan na raznim festivalima. Rumunski reditelj Cristian Mungiu dobio je nagradu za evropski film “European Film Award” od strane Evropske filmske akademije i „Zlatnu palmu“ na Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu 2007. i to za svoj film: „4 sedmice, 3 mjeseca, 2 dana“. Ostvarenje „Policija, Pridjev“, u režiji Corneliu Porumboiu-a je nagrađeno 2009. Nagra-

dom Međunarodne federacije filmskih kritičara. Grand prix žirija na 60. Berlinskom filmskom festivalu „Srebrni medvjed“ je dodijeljen filmu Florina Serbana „If I Want to Whistle, I Whistle“. Kalin Peter Necerovo ostvarenje „The Child’s Pose“ osvojilo je „Zlatnog medvjeda“ 2013. na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu.

Mi zaista imamo novi zakonski okvir koji će nam omogućiti da nastavimo sa razvojem dijaloga. Tu bih pomenuo i „Program kulturne kooperacije između Ministarstva kulture Rumunije i Ministarstva kulture Crne Gore“, kao i „Program saradnje u oblasti obrazovanja između Ministarstva Nacionalnog obrazovanja Rumunije i Ministarstva prosvjete Crne Gore“. Našu saradnju, ubuduće, možemo fokusirati na programe stipendiranja, muzičkog i kinematografskog partnerstva i, naravno, na učešćе na raznim izložbama, seminarima, konferencijama, festivalima i nedjeljama kulture. Studenti koji žele da studiraju u Rumuniji osnovne i postdiplomske studije, mogu iskoristiti priliku koje nudi Ministarstvo vanjskih poslova Rumunije od strane rumunske države. Za mlade crnogorske diplomate, internacionalni kursevi „Nicolae Titulescu“ organizovani svake godine u Brašovu od strane rumunskog Ministarstva vanjskih poslova su prava prilika da se prisustvuje interesantnim predavanjima i uzme učešća u debatama na aktuelne teme koje proizilaze iz međunarodnih odnosa.

Pored toga, naše zemlje bi mogle uspostaviti mogući dijalog na polju nauke i tehnologije. Šta Rumunija nudi na polju turizma? Koje su najpopularnije destinacije?

Rumunske prirodne odlike su jedinstvene u Evropi, naša zemlja je okružena Karpatima sa predjelima prave divljine i uvijek svježom ljepotom Delte Dunava, kao i prostranim ravnicama po kojima su rasuta mala prirodna i kulturna bogatstva. Ljudi obogaćuju ova prirodna blagа sa nepromijenjenim tradicijama i toplim i srdačnim temperamentom. Naša kulturna mjesta, od kojih su mnoga proglašena Svjetskom kulturnom baštinom UNESCO-a su svjedoci jedinstvene istorije, sa mješavinom latinskog porijekla i drugih kultura kontinenta. Priče sa ovih mjesta će vas zaista fascinirati, a duboka duhovnost Rumuna će vas posebno dirnuti.

Značajan je broj istorijskih, predivno zaštićenih, arhitektonskih spomenika kulture koji su proglašeni Svjetskom kulturnom baštinom od strane UNESCO-a, kao priznanje njihovoj prirodnoj, posebnoj i monumentalnoj ljepoti. Crkve Moldavije (od 1993): Voroneţ, Sucevica, Moldovica, Gura Humorului, Crkva sv. Đorđa u Suceavi, Probota, Arbore, Patrauci; Dačke tvrđave planina Orastie (od 1999); Istorijsko jezgro Sigišvare – Mureš County (od 1999.); Manastir Horezu – Valcea County (od 1993); Sela sa utvrđenim crkvama u Transilvaniji (od 1993); Drvene crkve Maramureša, (od 1999). Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljedstva čovječanstva čine i tri rumunska pojma: Doina – narodna lirska pjesma, rumunski tradicionalni ples – kalušul i Horezu posuđe.

Vlada Rumunije, kroz zajedničku odluku Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva kulture, je promovisala novu kandidaturu za listu Svjetske baštine – spomenički kompleks podignut na Aveniji heroja u Targu Žijuu poznatog rumunskog umjetnika Konstantina Brankušija, koji je takođe poznat kao otac moderne skulpture.

Sastavljen od četiri spomenika – „Sto tišine“, „Kapija poljupca“, „Ulične stolice“ i „Beskrajni stub“ – Brankušijev ansambl bi mogao postati 32. rumunski spomenik kulture upisan na Svjetsku baštinu UNESCO-a.

Kakve su Vaše impresije o Crnoj Gori? Da li ste uočili neku sličnost u načinu života, temperamentu, kuhinji…?

Oduševljen sam veIičanstvenom ljepotom vaše zemlje, spektakularnim pejzažom i ljubaznim narodom. Mnogo je sličnosti između Rumunije i Crne Gore, naročito onih vezanih za istoriju i gastronomiju.

Pored sličnosti i razlika među našim zemljama, dijelimo iste fundamentalne ljudske vrijednosti, a Rumuni će se zauvijek sjećati solidarnosti i hrabrosti Crnogoraca dokazanih u najdramatičnijim trenucima.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

41

Destinacije – Milano

42

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Nakon Pariza i Njujorka u posljednjih nekoliko decenija, na svjetskoj mapi modnih centara, najznačajnije mjesto zauzeo je Milano, ispred Rima, Londona i Tokija. Glavni grad Lombardije, čak je 2009. bio nominovan za „glavni grad mode u svijetu“. Iako je to za mnoge bilo iznenađenje, Milano je svoju reputaciju, kad je moda u pitanju, gradio kroz vjekove.

Još od srednjeg vijeka i doba renesanse, zajedno sa Firencom i Venecijom, bio je grad u kojem se proizvodila luksuzna roba.

To je u to doba (mada i danas) bila toliko važna industrija, da je grad u 16. vijeku dobio ime po engleskoj riječi „millaner“, kao sinonim za robu kao što je nakit, tkanine, kape i luksuzna odjeća.

Međutim, u 19. vijeku, proizvodnja tkanine i luksuzne odjeće na tom prostoru biva dovedena u pitanje. Prvo, zbog velikog uvoza jeftine svile i tkanina iz Azije. Drugi razlog bila je biljna

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

43

ISTITUTO GANASSINI osvrt na kompaniju

bolest koja je nemilice uništavala plantaže svile i pamuka u Lombardiji, u kojoj zemlja počinje da se koristi za potrebe narastujuće industrije. Ipak, početkom 20. vijeka, Milano uspijeva da povrati srednjovjekovni glamur i postane glavni centar proizvodnje svile i tekstila u Evropi, što nije bio slučaj i sa modom, gdje je Firenca zauzimala primat. Slava Firence počinje da slabi nakon Drugog svjetskog rata, a naročito 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka, zbog formalističke i veoma skupe mode, koja je karakterisala Firencu. Tada počinje i lagani uspon Milana, kao destinacije mode i šopinga, sa velikim brojem butika u kojima se nudila, kako glamurozna, tako i svakodnevna odjeća. Milanske dizajnere krasio je praktičan i jednostavan dizajn, koji postaje popularniji i dostupniji od onog iz Pariza i Firence. Kasnih 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog vijeka, Milano konačno zauzima zasluženo mjesto među svjetskim centrima mode. Postaje dom prestižnim brendovima, kao što su: Giorgio Armani, Valentino, Garavani, Gianni Versace, Donatella Versace, Prada, Stefano Gabbana, Domenico Dolce.

Zahvаljujući svom renomeu, Milano postaje središte i drugih modnih kuća i brendova, koji potiču iz drugih gradova, kao npr.: Gucci, Prada, Valenti SpA, Armani, Dolce & Gabbana, Versace, Missoni, Moschino, Luxottica, Trussardi, Etro, Miu Miu. Milano nije samo centar vodećih svjetskih brendova, nego i modnih agencija, od kojih se izdvajaju: „Baetrice“, poznata po modelima kao što su: Stephanie Seymour, Chanel Iman, zatim agencija „D›management Group“, koja je lansirala u svijet mode ikone poput Kate Moss i Naomi Campbell. „Why not“ agencija, ustanovljena u Milanu još 1979, postala je jedna od vodećih svjetskih agencija čiji su modeli, Gemma Ward, Coco Rocha, Caroline Trentini, zaštitna lica najpoznatijih svjetskih dizajnera i modnih kuća.

Koliko se novca vrti u glavnom gradu Lombardije, kad je u pitanju moda, govori podatak da je godišnji profit samo jedne u nizu milanskih modnih kompanija, Luxottica, više od pet milijardi eura!

Velika energija i novac ulaže se i u edukaciju. Sa statusom „profesionalne umjetničke škole“ u Milanu je 1935. osnovan Institut „Marangoni“. To je danas prestižna modna institucija sa kampovima u Milanu, Londonu i Parizu, čija diploma uživa veliku reputaciju, zahvaljujući 70-godišnjem ugledu, koji ova ustanova uživa.

44

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Iskustvo, istorija, sigurnost ili jednostavno izvanrednost

U ovoj porodičnoj kompaniji svaka inovacija se sprovodi na specifičan način: uključivanjem svih članova.

Istraživanje sa naučnim pristupom iz koga proizilaze novi Ganasinijevi proizvodi mnoge su fascinirali. U istraživačkom centru Ganasini, svaki novi projekat je plod odluke stručne ekipe u čijem se središtu nalazi porodica Ganassini – i to traje četiri generacije unazad.

Odlučni u očuvanju tradicionalnog poslovanja, u ovoj kompaniji dobro znaju da je upotreba modernih tehnologija veoma važan faktor kako bi se postiglo savršenstvo i u tehničkom i u estetskom smislu. Rezultat je proizvod savršene ravnoteže: iskustva, visoke tehnologije, bezbjednosti i jedinstvenog kvaliteta. Analiza, farmaceutsko iskustvo i oslanjanje na nauku su osnove na kojima počiva uspjeh kompanije Istituto Ganassini.

Spoj farmaceutskog iskustva u laboratorijama, istraživanja u cilju dobijanja novih revolucionarnih formula i upotreba 180 glavnih sastojaka, dovodi do najboljih rešenja za dermatološke I estetske potrebe kože.

Brendovi koji pripadaju kompaniji Istituto Ganassini predstavljaju njen identitet I razlog su njenog postojanja. Portfolio brendova je veliki, a samo neki od njih su: Korff, Rilastil i Bioclin.

live your adventure!

Landgarten ukusni i zdravi Organski zalogaji, puni energije, vitamina i minerala. sjemenke bundeve, soja, bademi, šumsko voće... u nevjerovatnim kombinacijama sa raznim vrstama organske čokolade, pretvoriće brzi snek izmedju obroka u pravo uživanje.

Ideal medicine bi trebao biti – ukloniti potrebu ljudi za doktorom, apotekom i ljekovima.

Najznačajnije je da nije bit uopšte u tome koje „zdrave“ preparate uzimate, nego koje nezdrave materije izbacujete iz prehrane.

Ishrana je, bez svake sumnje, činilac koji najviše utiče na zdravlje, jer se čin unošenja hrane konstantno ponavlja tokom cijelog našeg života. Devedeset odsto bolesti, izuzev infekcija i nesreća je usko vezano za ishranu.

Ishrana je povezana sa voljnim i svjesnim činom.

Ona zavisi od slobodne volje pojedinca. Zbog toga je neophodno duboko unutrašnje ubjeđenje da bi se loše navike u ishrani zamijenile zdravijim. Varenje je, za razliku od unošenja hrane, nesvjestan čin. Ono podrazumijeva sve procese u vezi sa hranom koji se odigravaju u našem organizmu, do njene potpune asimilacije. U normalnim uslovima, u odsustvu patoloških poremećaja, kvalitetna ishrana omogućava i pravilan rad naših organa za varenje.

Ako se uzmu u obzir sve opasnosti koje vrebaju od načina života tzv. savremenog čovjeka, pitanje načina ishrane nije nimalo nevažno.

Znamo (bolje reći ne znamo!) šta se sve nalazi u prerađenim namirnicama, tako da se sirov način ishrane nekako nameće kao (možda) najbolji. Neki ljudi se ne bi odrekli mesa makar to značilo i konačnu smrt. Nije meso kao hrana toliko privlačno – problem predstavljaju ljudske navike, posebno loše, koje kad se jednom ukorijene, mogu predstavljati nepremostivu prepreku u spiritualnom razvoju.

Mi moramo biti gospodari svoga tijela, a ne da ono gospodari nama kao podivljali konj bez uzda. Čovjek ne živi od onoga što jede i stavlja u sebe, nego od onoga što mu tijelo može probaviti. Koliko god hrana koju jedete bila zdrava ili slatka, možda vaše tijelo još nije sposobno sve apsorbovati u potpunosti.

Za to treba vremena. Stara kuvana hrana je dobro oslabila probavni sistem. Jačanje

oslabljene želudačne kisjeline je dug proces, koju popravljaju zeleni kašasti sokovi.

Niti jedno biće, osim čovjeka, ne priprema sebi topla jela. Niti jedna životinja na Zemlji ne uništava sirovu hranu kuvanjem i pečenjem i ne troši ljekove.

Kuvana hrana stvara kisjelinu u tijelu, a višak kisjeline stvara bolest.

Hrana zagrijavana preko 45 stepeni ostaje bez vitamina i minerala. Oni se termičkom obradom uništavaju. Tako hranu iz žive, pretvaramo u mrtvu (praznu, bez hranljivih materija). Tijelo sve što nije hrana (ili što je mrtva/prazna hrana) prepoznaje i odbacuje kao otpad, što doprinosi nagomilavanju neprobavljenih otpadnih materija u tijelu i razvija bolest.

Povrće je glavno. Sve ostalo je sporedno.

Ono je idealna hrana za čovjeka jer se sastoji od idealnog omjera hranljivih materija. Ljudi bi trebalo da uzimaju hranu koja osigurava odnos baznog prema kisjelom minimalno 70 na prema 30, odnosno idealno 80 na prema 20% – u korist baznog.

OPŠTA PRAVILA ISHRANE • Ne jaja pripremljena u obliku masnih omleta, majoneza, kolača i sl.

• Ne čvrste masti, podrazumijevajući i maslac, margarin.

• Ne suhomesnato i konzervirano, gazirano, kečap.

• Ne mlijeko i mliječni proizvodi, sem jogurta.

• Malo šećera i soli.

• Jedina dozvoljena i potrebna masnoća: na dvadeset četiri sata, jedna do dvije supene kašike ulja cijeđenog na hladno (maslinovo, laneno ili ulje pšeničnih klica). Ovo ulje ne kuvati, već ga upotrebljavati svježe.

organsko Laneno ulje, hladno cijeđeno

Jedna kašičica lanenog ulja na dan drži doktora daleko. Ali zašto?

Laneno ulje je bogato omega 3 i omega 6 masnim kisjelinama, koje čuvaju naš imuni sistem, našu kožu od štetnog djelovanja iz spoljašnje sredine i animiraju normalan krvotok.

izuzetno blagog ukusa!

100% organskog kvaliteta Proizvedeno hladnim postupkom cijeđenja, bez prisustva vazduha i svjetlosti.

Nagrađeno zlatnom DLG medaljom 2014.

Preporučujemo: Laneno ulje odlično ide uz sendviče sa svježim sirom u kombinaciji sa voćem ili povrćem, kao sa rižotima.

Može se konzumirati i samo!

NP „Durmitor“

Odmor za U ovo doba godine vjerovatno je većini prva asocijacija na odmor snijeg, skijanje, sankanje, ušuškani ambijent sa vatrom i kuvanim vinom. Za tu vrstu odmora ne moramo da maštamo o Madoni di Kampiljo, Šamoniju, Banskom, Djeda Mrazu i Laponiji… Sve to imamo u našem neposrednom okruženju. Ambijent koji se izdvaja, makar što se tiče Crne Gore, je Nacionalni park „Durmitor“. I to ne samo u zimskom periodu. Durmitor je planina koja pruža užitak u svim godišnjim dobima. Ima planinsku klimu sa dosta snijega, što pored pogodnih terena za skijanje, predstavlja i izvanredne uslove za razvoj sportskog i rekreativnog turizma. Nažalost, prirodne ljepote nijesu dovoljno ispraćene infrastrukturno. Tako je Durmitor imao više skijaških staza i ski liftova prije tri decenije nego danas. Zato, na sreću, na ovom području priroda nije zakazala. Naprotiv. Blagodet ovog prostora je u njegovom doživljaju. I svi oni koji su imali prilike da dožive Durmitor znaju šta znači disati punim plućima. Nestvaran mir, koji ovaj ambijent pruža sa prostranom jezerskom visoravni, zimzelenom šumom, koja se podiže ka brojnim planinskim vrhovima. Koliko je vazduh na Durmitoru zdrav govori podatak da Žabljak nazivaju „grad bez astme“.

Ljudi koji žive u lijepom, prirodnom okruženju, često nijesu svjesni ljepote oko sebe. To se može reći i za ljude sa ovih prostora. I danas, naročito u ljetnjim mjesecima, u pohode brojnim durmitorskim vrhovima, srešćete većinom planinare iz inostranstva, koje nije privukla neka megalomanska reklama u prestižnim elektronskim medijima i časopisima, već preporuka njihovih prijatelja i poznanika koji su imali sreću da posjete ovu planinu. A ta preporuka mogla

48

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Fotografije: Dušan Miljanić

oči i dušu bi se sažeti u nekoliko rečenica. Skoro 50 planinskih vrhova preko 2.000 metara nadmorske visine, od kojih je polovina viša od 2.200 metara, do kojih vodi više od 2.000 kilometara markiranih staza, koje su planinari počeli da tabaju, još na početku prošlog vijeka. Nakon vrhova, osobenost Durmitora čini 18 ledničkih jezera, od kojih se po ljepoti izdvaja Crno jezero, koje je okruženo gustom četinarskom šumom, otkud potiče i sam naziv jezera, te durmitorskim masivom, koji počinje od Savinog kuka, preko Trezinog i Mininog gaza, Velikog i Malog medvjeda, Bobotovog kuka, Bezimenog vrha, Oble glave i završava Crvenom gredom. I Jovan Cvijić, istražujući durmitorska jezera pred kraj 19. vijeka, nazivajući ih „gorskim očima“, izjavio je: „Zagledani u njih, mi merimo dubinu svoje duše“. Nacionalnim parkom, Durmitor biva proglašen 1952, a na listi svjetske prirodne baštine UNESCO-a nalazi se od 1980. Kroz ovaj park urezan je jedan od naјdubljih svjetskih kanjona, kroz koji protiče Tara, jedna od najčistijih planinskih rijeka u Evropi.

Međutim, da bi bila izdašna i divlja, priroda ne smije biti zarobljena od čovjeka. Nacionalnom parku „Durmitor“, nažalost, upravo to se desilo – pokušaj zarobljavanja. Zbog želje većine da za sebe ugrabi dio ovog blaga, granice Nacionalnog parka su morale biti pomjerene i sužene.

Neselektivna gradnja vikendica i drugih nenamjenskih objekata, svakako nije dobar način očuvanja prirodne baštine. Svi oni koji žive u skladu sa zakonima prirode, znaju koliko ona za uzvrat zna da bude izdašna. Nadamo se da ćemo i mi vremenom naučiti tu lekciju.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

49

Kurkuma

Začinski LIJEK

Kako sve više raste svijest o blagodeti zdrave hrane na organizam, sve više ljudi uključuje u ishranu i sastojke koji su u našoj narodnoj kuhinji bili potpuna nepoznanica. Narodi sa Istoka, a naročito drevne civilizacije Indije i Kine, za razliku od zapadnih kultura, od davnina baštine kult poštovanja prema biljkama, koje osim gastronomskog, imaju i izuzetno ljekovito dejstvo na zdravlje. Jedna od takvih sastojaka je i kurkuma, koju u Indiji toliko koriste, da uz nezaobilazan kari, i njen ukus možete osjetiti u skoro svim jelima. Kurkuma i jeste jedan od glavnih sastojaka karija, zbog kojeg i ima tako izrazito lijepu žutu boju. I zbog svoje intenzivne boje, kurkuma se u Indiji, osim u gastronomiji, koristi i kao prirodna boja. U Indiji kurkuma se koristi i za njegu kože. Dokazano je da od nje koža postaje čista, glatka i svježa.

Zbog toga se tradicionalno koristi za uljepšavanje mlade prije

Pečeni krompir sa dodatkom kurkume Potrebno: 1 kg krompira pola kašičice kurkume glavica crnog luka češanj bijelog luka papar i so ½ dl vode Priprema: Kuvajte krompir otprilike desetak minuta. Posolite. Zatim ga osušite i stavite u posudu za pečenje, u koju ste prethodno usuli vodu, te začinite kurkumom, paprom…

Pecite na temperaturi od 200 stepeni nekih 40-ak minuta u zavisnosti od debljine krompira. Pri kraju pečenja, dodajte na krompir , prethodno isjeckani crni i bijeli luk. Kada krompir dobije zlatnu boju i postane hrskav, spreman je za jelo i uživanje u potpuno nemasnom, jednostavnom i zdravom jelu.

Prijatno!

50

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

vjenčanja. Zato ne čudi podatak da Indijci kurkumu, zbog svih njenih karakteristika, i doživljavaju kao svetu hranu.

Po svojim svojstvima, kurkuma spada u jedan od najmoćnijih prirodnih ljekova. Dug je spisak ljekovitih dejstava koje ovo malo čudo iz prirode ima: jačanje probave, smanjenje nadutosti, crijevnih parazita, obnavljanje crijevne flore, artritisa, čišćenje krvi i jetre, utiče na normalizaciju menstrualnih ciklusa, stimulisanje metabolizma, holesterola, dijabetesa, dermatitis, djeluje na kožne probleme, gljivice i bakterije, ekcem, žgaravicu, kandidu, čir prostate, bubrežni i žučni kamenac, ukočenost i otekline zglobova, povoljno utiče na rad štitne žlijezde, podstiče mršavljenje… Takođe, od pomoći je ženama u menopauzi koje uzimaju hormonske terapije, za smanjivanje rizika od raka dojke.

U Evropu kurkuma dolazi tek u 20. vijeku. Ali zato danas, za-

SA ISTOKA hvaljujući svojim svojstvima, kurkuma polako zauzima prvo mjesto među začinima. U sjedištu Evropske unije, u Briselu, postoji čak sindrom koji se zove kurkumizam, koji simbolizuje pretjeranu konzumaciju ovog sastojka. Kurkuma je do pred kraj prošlog vijeka, bila potpuna nepoznanica na našim prostorima.

Vremenom, naše domaćiće, ali i domaćini, uviđaju prednosti ovog začina, kao dodatka u ishrani.

Po nutritivnim vrijednostima, kurkuma je bogat izvor vitamina C, B6, te vitamina E i K, tiamina, riboflavina, kalcijuma, gvožđa, bakra, cinka, fosfora, mangana i selena. Osnovni sastojak kurkume je narandžasti pigment kurkumin, za koji se smatra da ima protivupalno djelovanje. Za razliku od klasičnih ljekova – kortikosteroida, koji uzrokuju brojne nuspojave, kurkumin nema toksično djelovanje.

Međutim, kao i sa svakim lijekom uostalom, treba imati mjeru, kad je u pitanju upotreba. Tako da svaka prekomjerna upotreba kurkume, može biti kontraproduktivna i izazvati probleme u želucu. Dnevna preporučena doza ne bi trebalo da bude veća od pet grama.

Prednost kurkume jeste što može da služi kao dodatak i slatkim i slanim jelima. Izvanredan je začin za krompir, jela od povrća, salate, rižoto, umake, kolače, palačinke… Ipak, pazite na količinu.

Polovina male kašike bi trebalo da bude mjera dodatka jednom obroku. Većom količinom jelo će dobiti previše intenzivan ukus, a svakako neće prijati vašem želucu.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

51

Gabriel Garsija Markes

Oproštajno pismo

GALERIJA

DUŠKO MILJANIĆ

Kada bih imao jedan komadić života, dokazivao bih ljudima koliko griješe kada misle da prestaju da se zaljubljuju kada ostare, a ne znaju da su ostarili kada prestanu da se zaljubljuju.

Kada bi Bog za trenutak zaboravio da sam ja samo krpena marioneta, i podario mi komadić života, moguće je da ja ne bih kazao sve što mislim, ali nesumnjivo bih mislio sve što kažem.

Stvari bih cijenio, ne po onome koliko vrijede, već po onome koliko znače. Spavao bih manje, sanjao više, shvatio sam da svaki minut koji provedemo zatvorenih očiju gubimo šezdeset sekundi svjetlosti. Hodao bih kada drugi zastanu, budio se dok ostali spavaju. Slušao bih druge kada govore, i kako bih uživao u sladoledu od čokolade.

Kad bi mi Bog poklonio komadić života, oblačio bih se jednostavno, izlagao potrbuške suncu, ostavljajući otkrivenim ne samo tijelo, već i dušu. Bože moj, kad bih imao srce, ispisivao bih svoju mržnju na ledu, i čekao da izgrije sunce. Slikao bih Van Gogovim snom, na zvijezdama jednu Benedetijevu poemu, a Seratovu pjesmu bih poklanjao kao serenadu u času svitanja.

Zalivao bih ruže suzama, da bih osjetio bol od njihovih bodlji, i strastveni poljubac njihovih latica.

Bože moj, kad bih imao jedan komadić života.

Ne bih pustio da prođe ni jedan jedini dan, a da ne kažem ljudima koje volim da ih volim. Uvjeravao bih svaku ženu i svakog muškarca da su mi najbliži i živio bih zaljubljen u ljubav.

Dokazivao bih ljudima koliko griješe kada misle da prestaju da se zaljubljuju kada ostare, a ne znaju da su ostarili kada prestanu da se zaljubljuju. Djeci bih darovao krila, ali bih im prepustio da sama nauče da lete. Stare bih podučavao da smrt ne dolazi sa starošću, već sa zaboravom. Toliko sam stvari naučio od vas, ljudi.

Naučio sam da čitav svijet želi da živi na vrhu planine, a da ne zna da je istinska sreća u načinu savladavanja litica.

Shvatio sam da kada tek rođeno dijete stegne svojom malom šakom, po prvi put, prst svoga oca, da ga je uhvatio zauvijek. Naučio sam da čovjek ima pravo da gleda drugog odozgo jedino kad treba da mu pomogne da se uspravi.

Toliko sam toga mogao da naučim od vas, premda mi to neće biti od veće koristi, jer kada me budu spakovali u onaj sanduk, ja ću, nažalost, početi da umirem.

52

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

DUŠKO MILJANIĆ, foto i video umjetnik, rođen je 1975. godine u Tivtu, SFRJ. Od 1996. godine je član Foto-kluba Podgorica, gdje je završio „mentorski kurs“ fotografije kod instruktora Voja Radonjića. Za njegovo dalje usavršavanje i formiranje kao autora, zaslužan je Lazar Pejović, magistar fotografije i profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Član je internacionalne foto-grupe F8. Honorarno je u više navrata angažovan na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, na predmetu Fotografija, kao saradnik. Inicirao je i održao više foto-radionica „Uvod u osnove tehnike fotografisanja“.

Jedan je od osnivača Podgoričkog foto-salona.

Njegove fotografije štampane su u velikom broju domaćih i inostranih knjiga, monografija, komercijalnih brošura, kataloga, novina i magazina… Jedan dio fotografija nalazi se u stalnoj postavci EK u Briselu i Digitalnog art salona Telekom u Njemačkoj.

Učestvovao je na velikom broju izložbi i salona fotografije, stručnih radionica i dobitnik je više nagrada i priznanja na polju fotografije i dokumentarnog videa. Od 2000. godine grupno izlaže na više različitih salona fotografije u čitavom svijetu.

Trenutno se jedan broj fotografija iz serije „Transition“ nalazi u galeriji „Photon“ u Beču.

To je dio međunarodne kolekcije „Posljedice.

Promjena kulturnog pejzaža” u sklopu Festivala „Mjesec fotografije u Beču“.

Prvi put samostalno je izlagao u Pragu, 2006. godine, Galerija „Atelje Josefa Sudeka“.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

53

Danilo Bećković:

DB

Text - Saša Samardžić Nakon mnogo vremena bioskopska groznica.

U redovima za kupovinu karata sve generacije.

Iz sumornih i depresivnih filmskih viđenja naše društvene stvarnosti, izdvojila se ove godine jedna komedija. Inteligentna i lepršava, sa likovima koji će živjeti jer ih prepoznajemo u našoj svakodnevici. Sa sjajnim glumcima, autentičnim podgoričkim humorom i slengom „upakovanim“ u urbanu priču o Crnogorcima u Beogradu.

Scenaristi (Dimitrije Vojnov i Danilo Bećković) i reditelj Danilo Bećković uspjeli su u onome što je, prema shvatanju najvećih majstora pera, poput Šekspira i Šoa, smisao komedije: da poroke razobliči prepuštajući ih sudu slobodnog ljudskog duha.

Danilo Bećković je rođen u Podgorici 1981. godine. Filmsku i TV režiju diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a Opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Režirao je kratkometražne igrane filmove: „Vuk“ (2004), ,,Dečak koji je bio suviše nevin“ (2007) i ,,Monte Puttana“ (2008), kao i kratkometražni dokumentarni film „SLEM“.

Dokumentarni film ,,Crnjanski“ je u fazi postprodukcije. ,,Mali Budo“ je Danilov prvi dugometražni igrani film.

„KOMEDIJA JE MOJ OMILJENI ŽANR“ Nakon mnogo vremena bioskopska groznica. U redovima za kupovinu karata sve generacije. Iz sumornih i depresivnih filmskih viđenja naše društvene stvarnosti, izdvojila se ove godine jedna komedija. Inteligentna i lepršava, sa likovima koji će živjeti jer ih prepoznajemo u našoj svakodnevici. Sa sjajnim glumcima, autentičnim podgoričkim humorom i slengom „upakovanim“ u urbanu priču o Crnogorcima u Beogradu.

54

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

,,Mali Budo“ je obilježio ovu filmsku godinu (više od 350.000 gledalaca). Kakvi su utisci nakon premijere u crnogorskim gradovima?

Utisci su, sa jedne strane, sjajni. Publika u Crnoj Gori je odlično prihvatila film i broj posetilaca će sigurno biti veći od 50.000. Za nas koji smo napravili film nema veće nagrade od punih sala!

Sa druge strane, tragično je koliko gradova u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj nema bioskope. Mladi gledaju film u improvizovanim uslovima i za njih poseta bioskopu nije normalna stvar, već neka vrsta atrakcije.

Ja o tome nisam razmišljao, ali mi je Sergej Trifunović ukazao na to da atmosfera filma, vrsta humora i karakterizacija likova podsećaju na Alana Forda i to mi se jako dopalo. To je strip na kom smo svi odrasli i koji je mojoj generaciji bio jako važan

Danas se filmovi kod nas prikazuju kao u vreme braće Limijer, sa putujućim bioskopima, na mestima koja za to nisu predviđena. U današnje vreme, svaki malo veći grad mora da ima bioskop – to je civilizacijski standard, poput struje i vodovoda.

Ima i nezadovoljnih gledalaca. Smatraju da u filmu nema „pozitivnih“ likova. Čini se da ste i Vi i mnogobrojni gledaoci nezadovoljni stvarnošću koju nam priređuju likovi iz Budovog okruženja?

Tačno je da u filmu nema pozitivnih likova, ali ne znam zašto bi to nekoga ljutilo.

Film stvara sopstveni univerzum i ne može se tumačiti kao definitivna presuda društvu.

Svako ima pravo da mu se film ne dopadne, pa čak i da se ljuti, ali onda podsećamo na one gledaoce sa Divljeg Zapada koji su na predstavi nekog putujućeg pozorišta pucali na glumca koji je igrao glavnog negativca.

Mali Budo je tip antiheroja. Dobrodušni hedonista. I to je ono što povezuje jedan dio ovdašnje i beogradske novokomponovane „elite“. Međutim, on je samo novi izdanak hipokrizije starijih generacija.

uzbuđenje

zajedničkog

stvaranja…

Komedija je moj omiljeni žanr i u tom smislu „Mali Budo“ nije nikakav kompromis.

To je film koji se bavi temama koje me zanimaju, na način koji mi najviše odgovara.

Doduše, u poslednje vreme sve češće čujem teoriju po kojoj kod naše publike može da prođe samo komedija i to je nešto što me jako brine. Mislim da svaki dobar film, bez obzira na žanr ili temu, može da nađe put do publike. Ne treba potcenjivati publiku, ona ne beži od ozbiljnih i teških tema, već od dosadnih filmova.

Da li je tajna gledanosti „Malog Buda“ i u tome što se čini da u filmu ima elemenata stripa?

Ja o tome nisam razmišljao, ali mi je Sergej Trifunović ukazao na to da atmosfera filma, vrsta humora i karakterizacija likova podsećaju na Alana Forda i to mi se jako dopalo. To je strip na kom smo svi odrasli i koji je mojoj generaciji bio jako važan.

Na koji način Crna Gora utiče na Vas u intelektualnom i duhovnom pogledu? Da li je ona zaista neiscrpno duhovno vrelo, izvor inspiracije i talenata?

Ja prepoznajem dve Crne Gore. Crna Gora Svetog Petra I i Svetog Petra II, Marka Miljanova, Stefana Nemanje, Ivana Crnojevića, čojstva i junaštva – ta Crna Gora je duhovno vrelo, izvor inspiracije i talenta za svakoga ko ima glavu i dušu. Ta Crna Gora još uvek postoji, iako se ne vidi. A druga Crna Gora, koja takođe postoji oduvek, ali je u poslednje vreme probila u prvi plan, ona je izvor smeha i plača.

Da li radite na novom projektu? Hoće li to biti nastavak „Malog Buda“? Postoje li teme iz crnogorske prošlosti koje je neophodno umjetnički rasvijetliti?

Trenutno planiramo dva filma, videćemo koji će se prvi ostvariti. Jedan je nastavak „Malog Buda“, drugi se zove „Jesen samuraja“. Što se tiče crnogorske prošlosti, sve teme su otvorene jer istorijskih filmova maltene i nema. Pošto se bavim komedijom, meni je sadašnjost mnogo inspirativnija.

Tako je. U filmu zapravo imate tri generacije Crnogoraca u Beogradu: one koji su u Beograd došli iza nekog ruskog tenka, one koji su stigli na direktorska mesta u kasnijim godinama, i poslednju generaciju koju Beograd pre svega privlači kao prestonica noćnog života. Međutim, publika u Srbiji je pravilno shvatila da je to film koji govori o celom srpskom društvu, a ne samo o Crnoj Gori, i niko ne izlazi iz bioskopa misleći da se film ne odnosi na njega.

Izjavili ste da Vam je namjera bila da snimite film koji će se gledati. Da li ste zato pravili neke kompromise u pogledu Vaših umjetničkih interesovanja, ili je komedija baš ono što Vas najviše intrigira? Utisak je da želite da podijelite sa gledaocima i ekipom BEAUTY FRIEND MAGAZIN

55

Često ne prepoznajemo na vrijeme da kod nas ili nama bliskih osoba postoje negativne posljedice stresa. Zato je važno znati da je u pitanju proces koji se odvija u nekoliko faza. Dobro je da znamo da prepoznamo znakove koje ih karakterišu, da bismo mogli da reagujemo što je ranije moguće. Kao što smo ranije naglasili, posljedice, naročito u kasnijim fazama, se negativno odražavaju na čovjekovo funkcionisanje u svim oblastima njegovog rada. Ukoliko se ništa ne preduzme, odnosno, ukoliko se na početku zanemare ovi znakovi, dolazi do završne i najozbiljnije faze – sindroma izgaranja.

1. Prvi pokazatelj da čovjekovi uobičajeni načini borbe sa stresom ne daju efekta je pojava pretjeranog entuzijazma. Osoba se osjeća prepunom energije, ima utisak da sve može da uradi, idealizuje i sebe i svoju okolinu. Tada nekritično i nerealno želi da riješi sve postojeće probleme. Na ovako nešto okolina uglavnom, ne samo da ne reaguje zabrinutošću, nego to i podržava. To je radnik, supružnik, dijete, komšija... „kakvog samo poželjeti možete“.

Međutim, u isto vrijeme, ova osoba zanemaruje sopstvene potrebe, jako dugo radi, a preskače odmor i aktivnosti u kojima doživljava sopstveno zadovoljstvo. Logično je pitanje, koliko dugo ovo može da traje?

2. S obzirom na to da je broj problema veliki, počinje da uočava raskorak između uloženog truda i postignuća, što dovodi do prvih znakova nezadovoljstva. Veoma brzo se prelazi u fazu u kojoj su sve češći razdražljivost, anksioznost, nesanica, neuobičajene aritmije, problemi sa koncentracijom, problemi sa organima za varenje.

3. Ukoliko osoba ne reaguje tako što nauči kako da pomogne sebi, kako da odredi prioritete i napravi balans u svom životu uz pomoć njoj bliskih osoba, nastupa faza stagnacije.

Neophodno je sačuvati energiju kako bi se

kompenzovao stres. Ali to nije sve. Počinje da sumnja u svoju sposobnost, kompetentnost, pa se osjeća razočarano i isključeno iz sredine. Emocionalno je ranjiva i povlači se da bi izbjegla konfliktne situacije. Ovdje dolazi i do emocionalne izolacije, pa se osoba udaljava od ljudi, što dalje doprinosi doživljaju besmislenosti da se bilo šta preduzme. Osoba sve češće kasni sa izvršavanjem svojih obaveza, odlaže završavanje započetog posla, a odbija da prihvati nove zadatke, produžava ljenčarenje i sl. Stanje se komplikuje i pojavom fizičkih simptoma u vidu hroničnog umora, glavobolje, opadanja seksualnih želja... Ovdje je već jako mala vjerovatnoća da će osoba sama da prevaziđe novonastalo stanje.

4. I sami simptomi mogu predstavljati dodatno opterećenje, i ukoliko se ništa ne preduzme kod nje, kao posljednja faza izgaranja, javlja se apatija i gubitak životnih interesovanja.

Lični resursi u ovoj fazi su iscrpljeni. Osoba je depresivna. Ne postoji motivacija da se bilo šta preduzme, kako na poslu, tako i u ličnom životu. Osoba je cinična i ravnodušna prema svojoj okolini, želi da pobjegne, kako sa posla, tako i od svoje porodice i prijatelja. Smatra da nema pomoći. Ovo se odražava i na pad imuniteta, pa su sve češće ozbiljne i dugotrajne posljedice infekcija, pa i razne povrede (padovi, uganuća, posjekotine...). Sada joj je već neophodna veoma ozbiljna stručna pomoć.

Zato je mnogo svrsishodnije blagovremeno reagovati i pomoći ljudima u najranijim fazama ovog sindroma ili aktivno raditi na prevenciji. Kad ovo kažemo, možemo da mislimo na organizovane akcije samog društva ili organizacija koje su u svakom slučaju potrebne, međutim, važno je znati da svako od nas može i treba nešto da preduzme kako bi unaprijedio kvalitet, kako svog, tako i života ljudi iz njegove okoline.

Kada smo govorili o izvorima stresa, rečeno

je da ima onih na koje možemo djelovati i onih koji su izvan naše kontrole. Od toga zavisi i strategija koju ćemo koristiti za njihovo uklanjanje ili ublažavanje.

Korisno je podsjetiti se nekoliko savjeta koji su bliski mišljenju, kako većine stručnjaka, tako i zdravorazumskom dijelu većine ljudi.

- Nije na odmet ponoviti da su uravnotežena, zdrava ishrana, bavljenje sportom i redovno uzimanje pauza, veoma važni za redukciju stresa. Takođe je smijeh (vicevi, komični filmovi, sagledavanje situacije na komičan način uz pomoć kolega i prijatelja) jedan od najboljih metoda za smanjivanje stresa.

- Nemojte zanemariti sebe, svoje potrebe i želje. Brinite se o sebi jer to nije luksuz, već neophodni dio života. Opustite se i zabavljajte u svoje slobodno vrijeme, koje je važno da razgraničite od radnog.

- Uz sve ovo, naučite da kontinuirano pratite svoje misli, osjećanja, ponašanja i tjelesne reakcije.

- Pri tom je bitno upoznati sebe i naučiti šta je to što možemo promijeniti, a šta ne.

- Pravite što realnije procjene. Redovno planirajte vrijeme, izdvajajući prioritetne aktivnosti.

- Kad rješavate probleme, dobro je usredsrediti se na manje, opipljive zadatke, koje ćete i završiti.

- Svjesno obuzdavajte ekstremna osjećanja (nemoći i svemoći).

- Pri tom ne zaboravite da usaglasite vaša očekivanja, zadatke i uloge.

- Ne zaboravite da ne možete sve sami. Okupite oko sebe ljude u koje imate povjerenje i sa kojima se možete dogovarati i o svemu razgovarati. Ovako ćete obezbijediti međusobnu podršku i pomoć sa strane. Razmjenjujte redovno iskustva sa njima. Veoma je korisno dijeliti probleme sa drugima koji su imali slična iskustva.

- Nemojte se ustručavati da potražite stručnu pomoć ako vam je potrebna.

- I još nešto što je važno istaći je sugestija da smislite vaš originalni način da pomognete sebi.

To je bitno iz razloga što smo svi različiti, pa nas različite stvari pogađaju, ali na jedinstven način izlazimo na kraj sa njima.

Ipak, bez stresa ne možemo jer je, kao što je pomenuto, on u svojoj suštini nešto što je zdravo i potrebno ljudima. Naravno, proširivanje pogleda, znanja i iskustava o strategijama suočavanja i prevladavanja su, u svakom slučaju, neophodni kako njegove posljedice ne bi bile štetne i pogubne po naše zdravlje i kvalitet života, kada intenzitet stresa postane previsok za naše biće.

Ljiljana Krkeljić, specijalista kliničke psihologije SPECIJALISTIČKA AMBULANTA ZA KLINIČKU PSIHOLOGIJU „CLAVIS“ Vaka Đurovića bb Gradski stadion, Podgorica Tel. 067 241 567

CHIC

Animalier ekstremni luksuz

PRIUŠTITE SEBI MALO LUKSUZA, NESVAKIDAŠNJEG ZADOVOLJSTVA KOJE ĆE VAS UDALJITI OD NAVIKA I PRETVORITI IZUZETNOST U SVAKODNEVNI NAČIN ŽIVOTA I OSJEĆANJA Inspiracija je moda, tajna je u formulaciji...luksuz bira svoj put i otkriva se u sapunima Chic Animalier: rafinirani, strastveni, uzbudljivi, zavodljivi i neodoljivi mirisi u varijantama Chic Animalier White, Chic Animalier Bronze i Chic Animalier Pyton (Red) BEAUTY FRIEND MAGAZIN

57

58

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Mala

REDAKCIJA

Tekst: Jovana Đorojević i Staša Đorojević Volonterizam je angažovanje pojedinca da kroz zajednički rad, na dobrovoljnoj osnovi, učestvuje i pomaže zajednici. Volonterski rad doprinosi razvoju našeg društva, pa i nas samih.

Ono što ga čini jesu pomoć, pružanje usluga, kampanje, ali i razni drugi oblici građanske angažovanosti. Široko je zastupljen, svuda u svijetu se mogu naći ljudi voljni da pomognu i to upravo u vjerskim, socijalnim ili nevladinim organizacijama.

Kako postati volonter?

Jedna od nevladinih organizacija koja je već uveliko poznata po svom dobrotvornom radu jeste Juventas. Misija Juventasa je da animira što veći broj mladih ljudi da budu aktivni sudionici u procesu donošenja odluka vezanih za kreiranje i ostvarivanje njihove budućnosti, a njihov projekat je upravo volonterizam. Osim ove, ima još mnogih organizacija, a možete se i sami angažovati, ako vaša škola već nema volonterski klub, i krenuti da pomažete svima kojima je pomoć potrebna!

Zbog čega je dobro biti volonter?

Na to pitanje odgovorili su neki od članovi volonterskog kluba Gimnazije „Slobodan Škerović“: „Želja da se nekome pomogne, a da se pri tom ne očekuje ništa zauzvrat, bez ikakvih interesa, je nešto najljepše što čovjek može posjedovati. Baš zbog toga mi se svidjela ideja ovog kluba. Sama činjenica da sam nekome pomogla me ispunjava“ – Aleksandra. „Pa ovo je jedinstvena prilika da pružimo pomoć, odnosno nekome uljepšamo dan, a sve to kroz druženje i dobru zabavu“ – Ljiljana. „Osim humanitarnog i plemenitog cilja, izabrao sam da budem član ovog kluba kako bih proširio svoja dosadašnja znanja i iskustva, a i družio se“ – Nikita.

Likovna kreativna radionica za djecu Obavještavamo Vas da Likovna kreativna radionica nastavlja sa radom.

Ponuđeni program je namijenjen talentovanim i ambicioznim polaznicima od 5 do 11 godina.

Radionica će djelovati na bazi mjesečnog učlanjenja djece.

U okviru ovog programa, polaznici će biti u mogućnosti da na analitičan i prilagođen način stiču znanja o svim tehnikama likovnih umjetnosti, učestvuju u takmičenjima i na izložbama.

Adresa škole je: Novaka Miloševa 31 (centar grada) a info telefon je: 069 466 300 60

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

Sladak bez dileme

Tekst: Radica Pavićević O osnivanju i radu hora za “Beauty Friend” govore Marko i Ana Klepić Da djeca imaju pravo na sreću i na radost, vjeruje dirigent i kompozitor hora Marko Klepić. To je i bio podsticaj da davne 1985. osnuje dječiji hor „Zvjezdice“. Prvi članovi hora „Zvjezdice“ bili su učenici škole „Musa Burzan“, njih 210. Već poslije prvih deset mjeseci rada imali su prvi koncert sa deset autorskih pjesama i modnu reviju „Titeksa“.

Hor je osnovan pri domu JNA, a danas radi uz podršku Dječjeg saveza. Ubrzo je uspješan rad postao dio njihove svakodnevice, pa je tako 1990. u saradnji sa profesorom, sada direktorom muzičke škole „Vasa Pavić“ Ilijom Dapčevićem i tadašnjim direktorom pokojnim Zlatkom Zakrešekom, počeo pripremu festivala „Naša radost“. Na ovom festivalu 1991. posljednji put su učestvovala djeca iz svih bivših jugoslovenskih republika, osim Slovenije. Ratna razaranja nijesu prekinula rad hora „Zvjezdice“, već u ovom periodu nastaju brojne pjesme sa antiratnom tematikom, protestne pjesme koje su nastale uz nesebičnu pomoć Mirsada Serhatlića. Djeca su na svoj način ukazivala odraslima kroz pjesmu da niko nema prava da remeti njihov mir. Gospodin Klepić se prisjeća Sremske Mitrovice i pjesme koja je izmamila suze svim prisutnim, kao i malim učesnicima.

Kaže da se ove pjesme danas ne izvode, ali služe kao sjećanje na loša vremena koja su iza nas. Dvadeset pet festivala „Naša radost“, sa po 16 pjesama, brojne horske

pratnje, autorski opus – čine ono što se sa pravom može nazvati kulturnom baštinom hora „Zvjezdice“. Hor „Zvjezdice“ je učestvovao i na festivalima „Zlatna pahulja“, Rožaje, „Djeca pjevaju srcem“, Nikšić i „Male skale“. „Zvjezdice“ su snimile oko 800 pjesama, među kojima su brojne himne o dječijim pravima. Ne bez žaljenja, gospodin Klepić kaže da su mnogi dječaci i djevojčice imali talenat, ali nijesu uspjeli da dobiju svoju pjesmu.

Razlozi su, smatra, loša finansijska situacija roditelja i nedovoljno ulaganje u umjetnost. Problemi sa kojima se danas susreće hor su: nedefinisan status hora, odsustvo institucija i javnih ustanova koje se bave muzičkom kulturom, nedostatak finansijskih sredstava i zapostavljanje pravih vrijednosti. Članovi hora postaju sa šest godina i u horu su do kraja osnovne škole. Audicija je otvorena dva puta godišnje, u septembru i februaru. Zajedno sa Draganom Radulovićem i Mirsadom Serhatlićem, hor „Zvjezdice“ je uradio prvi mjuzikl 1989, „Tamo gdje dobrota raste“. Na festivalu u Neumu ovaj mjuzikl je osvojio drugu nagradu, a članovi hora su igrali, pjevali i glumili.

Dobar pedagoški pristup, kvalitetno muzičko obrazovanje i ljubav za rad sa djecom prenio je na kćerku Anu, koja je u horu prisutna od njegovog osnivanja i bila je solista velikog broja pjesama. On se nada da će ona nastaviti rad sa „Zvjezdicama“ koje će, vjeruje, u boljim uslovima još jače sijati. Ana kaže da joj ne nedostaje pozitivna energija, ali bi pomoć institucija dobro došla jer talenata ima mnogo.

Dok se pripremaju za proslavu jubileja, nadaju se da će do kraja naredne godine snimiti CD starih pjesama hora „Zvjezdice“ u novom aranžmanu.

Foka Sami je inhalator u kome je spoj snage i pouzdanosti, sa djeci dopadljivim dizajnom, rezultirao sistemom za inhalaciju koji će djeca željeti da koriste.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

61

Bajka

Smaragdni gušter

Ilustracija: Dunja Đuranović

Ovo je priča o dobrom ocu Pedru iz Benanjur, koji je prije tri stotine godina živio u gradu Santjago de Gvatemala.

Otac Pedro nije imao nikakvih problema. Nosio je prosto i poderano odijelo i to je sve. Ništa drugo nije ni tražio.

Brinuo se za siromašne i bolesne, pa je, samo da je bliže njima, stanovao u predgrađu.

Svakog dana su kaluđerice, koje je otac Pedro slao, nosile korpe hljeba gladnima. Često su išle vrlo daleko. Ali, uvijek je bilo više gladnih, nego što je bilo hljeba, više bolesnih, nego što je bilo postelja, a to je jako mučilo oca Pedra. Mislio je na koji bi način najbolje mogao da pomogne onima koji su patili.

I dok je jednom o tome razmišljao, ugleda nekog siromašnog Indijanca kako ide putem. Umorno se podupirući štapom, Indijanac uspori svoj hod, pa se uputi ocu Pedru i kad dođe do njega, pozdravi ga tužno i reče: „Oh, oče“, reče Indijanac. „U velikoj sam muci. Zovem se Huan Manuel Hurakan. Djeca su mi gladna, a ja nemam šta da im dam da jedu.“ Otac Pedro pogleda u lice čovjeka, koji je patio i uvjeri se da je istina što je rekao. Kaluđerice su već bile odnijele hljeb gladnima i više nije bio ništa da se podijeli. Nije bilo novaca. Otac Pedro dohvati svoju torbu da u njoj potraži neki zalutali novčić, na koji je zaboravio. Ali, unutra ni prebijene pare.

Podiže oči ka nebu, tražeći izlaz. Mislio je da ovog lijepog dana mora ublažiti bijedu čovjeka koji je stajao pred njim.

I kako su zajedno stajali na ivici puta, šušnu kraj njihovih nogu, ispod nekog malog žbuna, jedan mali zelembać i šmugnu na sunce. Sa nježnim osmijehom otac Pedro pođe za njim i lagano uhvati malog guštera. Kad je guštera poklonio Huanu Manuelu Hurakanu, čovjek sa nevjericom pogleda u lice oca Pedra. Potom, pogleda na guštera i na njegovo veliko zaprepašćenje vidje da je on sad nepokretan i bez života. Još uvijek je bio zelen, ali to je sad bila zelena smaragdna boja. Odjednom spazi da je ovaj mali zelembać postao smaragd i da je otac Pedro učinio čudo.

Huan Manuel Hurakan ljubazno zahvali ocu Pedru i odnese svog smaragdnog guštera trgovcu na pijacu, kako bi ga prodao i kupio namirnice za djecu.

Od tada prošlo je dosta vremena. Sinovi Huana Manuela su porasli i postali trgovci ćebadima i šalovima. I sam Huan Manuel sad bješe bogat. Imao je dosta stoke i zemlje. Ali, uprkos velikom bogatstvu živio je prosto. Skupljao je novac, groš po groš, da bi mogao da otkupi smaragdnog guštera, koji ga je učinio srećnim i bogatim. Kad je skupio dovoljno novca, uputi se trgovcu na pijacu i otkupi od njega smaragdnog guštera, pa pođe da traži oca Pedra.

Nakon dugog lutanja, najzad ga pronađe. Na njegovo iznenađenje, otac Pedro je izgledao star i sijed. Njegove haljine bijahu gore i poderanije, nego prvi put kad ga je ugledao i tražio pomoć od njega.

Indijanac ga pozdravi, priđe mu i reče: „Pozdravljam te, oče Pedro. Zar me se ne sjećaš? Ja sam Huan Manuel Hurakan. Ja sam onaj, kome si prije mnogo godina dao smaragdnog guštera, pa sam ti ga sad donio natrag.

Uzmi ga, oče. On mi je donio mnogo sreće. Neka sad ostane kod tebe. Jako je dragocjen i njime ćeš poboljšati život.“ On potom otvori svežanj u kom je bio smaragdni gušter, te ga pruži ocu Pedru.

Smješeći se, otac Pedro se sjeti tog događaja, uze smaragdnog guštera i nježno ga spusti na zemlju. Na zemlji, gušter ponovo oživje i postade zelembać, pa jurnu u šiblje i nestade u travi.

Defektolog

REŠITE KONFLIKTE VEŠTINAMA VERBALNE KOMUNIKACIJE

U sukobe upadamo svakodnevno, zbog sitnica ili zbog nečeg krupnog. Sukobi su neizbežni i najčešće nam nisu prijatni. Malo je onih koji baš vole svađu i odmeravanje snage. Konfliktne situacije nastaju onda kada ne možemo dobiti nešto što nam treba.

Obično je smetnja neko drugi, neko ko nam stoji na putu, a što je naša potreba veća, ta druga osoba nam više smeta.

Korisne veštine za razrešavanje konflikata Slušanje i aktivno slušanje Kada smo u konfliktu najčešće, a tada je to veoma važno, ne slušamo. Prvo, slušati nekoga znači pokazati mu da ga poštuješ. Drugo, saslušati nekoga znači saznati nešto o njemu: ko je i šta hoće. Treće, slušati nekoga znači dobiti mogućnosti da i sam budeš saslušan.

Aktivno slušati znači pokazati stvarno interesovanje za ono što drugi govori. To znači da pokušamo zaista da razumemo drugoga, da proveramo kako smo ga razumeli, da se aktivno raspitujemo za nove podatke i da donekle i tumačimo to što čujemo. To je jedna od najmoćnijih tehnika da se razgovara s nekim, a da se u taj razgovor ne ubacuje sopstvena ideja.

Komentari podrške Možemo pokazati da slušamo tako što ćemo povremeno komentarisati: „Ma nemoj!“, „Ma šališ se!“, „Stvarno?!“, „Zanimljivo!“, „Ma, šta kažeš!“ itd. Možemo da budemo i opširniji: „A šta ti kažeš na to?“, „Ispričaj mi sve iz početka!“, „Da li je tebi to bilo važno?“ itd.

Zapitkivanje Prisutnost duha i zainteresovanosti za ono što drugi govore možemo pokazati traženjem dodatnih objašnjenja, raspitivanjem za detalje, podsticanjem priče pitanjima kao, recimo: „I šta je bilo onda?“ Veoma je dobro da povremeno proveravamo da li smo dobro razumeli govornika.

Sa zapitkivanjem ne treba preterivati, jer onda

počinje da ometa govornika. Učestalo zapitkivanje može biti shvaćeno i kao požurivanje, kao znak nervoze slušaoca. Preoštro raspitivanje može početi da liči na saslušavanje, unakrsno ispitivanje i sl. Dakle raspituje se s merom!

Ja-govor, Ti-govor U konfliktnim situacijama, onda kad hoćemo da saopštimo nešto neprijatno drugoj osobi ili kada želimo da je motivišemo da promeni svoje ponašanje – bolje je da govorimo o tome šta sami osećamo (kako je nama, kakve posledice ima na nas ponašanje te druge osobe), nego da optužujemo drugu osobu da ona ima neke loše osobine. Napadom na drugoga izazvaćemo kod njega potrebu da se brani i da možda odgovori napadom. Govor o posledicima njegovog ponašanja na naše stanje ima šanse da izazove saosećanje, osećanje odgovornosti, spremnosti da i drugi učini nešto.

Mislimo o drugom Filip je novi đak. Prvi put ulazi u odelenje.

Milena: „Ko je ovaj?“ Peđa dobacuje: „Nije valjda da će baš kod mene da sedne?“ Mora da se Filip oseća super? Šta bismo mi, da smo na njegovom mestu, učinili da steknemo prijatelja u novoj sredini? Da li smo nekada izgubili prijatelja? Da li nam je bilo jasno zbog čega?

Kada smo poslednji put pohvalili nekog svog druga? Da li smo i mi jedni od onih koji smatraju sasvim normalnim kad neko uradi nešto dobro, a dignu dreku kad neko pogreši?

Pohvalimo ljude ponekad!

Budimo uljudni Ne nervirajmo ljude ako ne moramo.

Uljudnost nije foliranje; to je način da kažemo čak i nešto neprijatno, a da drugi ne budu povređeni, bar ne više nego što treba.

Jer, ako ih povredimo, zna se, ni naš problem neće biti rešen.

Kako priznati krivicu ili kako se izviniti kad si kriv?

Ponekad nam je veoma teško da priznamo krivicu za nešto što smo učinili. U stanju smo da se dovijamo na sve moguće načine samo Dobar način obraćanja Molim te, dodaj mi so!

Ne bi bilo loše da ustupiš mesto ovoj gospođi!

Mislim da sam vam dala 100 eura, a koliko vidim, vratili ste mi...

Danas je baš gužva. Da li biste mogli malo da spustite ruku da bih bolje namestio glavu? Odšrafiće mi se...

Molim Vas da malo pomerite kišobran, cedi mi se u cipelu!

Mislim da sam ja došla pre Vas. Znam da tražim neprijatnu uslugu, ali, pošto nemam izbora... Molim te da...

Baš mi je milo što te vidim. Volela bih da malo češće navraćaš do nas.

da bismo izbegli da se pred drugima suočimo sa sopstvenom greškom: čini nam se da je to najteža stvar na svetu, da ćemo se osramotiti. Pravimo se ludi, dođemo u iskušenja da optužimo nekog drugog ili prosto odlučno odbijamo, ako neko posumnja u nas. Posledice toga su, najčešće, izgubljeno poverenje, pomućeni prijateljski ili porodični odnos, a ni „kamen nikako da padne sa srca“. Spremnost da se prizna krivica za nešto što smo učinili i izvinjenje drugoj osobi veoma su važni za održavanje dobrih odnosa s ljudima. Pri tome treba poštovani nekoliko jednostavnih pravila: Učinimo to što pre, jer što duže odlažemo taj razgovor, teže će biti za obe strane!

Objasnimo šta se dogodilo!

Ponudimo da na neki način popravimo grešku!

Ljudi obično pozitivno reaguju na izvinjenje.

Međutim, ako se desi da neko i pored toga što mu se izvinimo počne da viče na nas, najbolje je da u istom tonu još jedanput ponovimo ono što smo već rekli, sve dok se situacija ne smiri.

Kako da kontrolišeš bes?

Bes je nezgodna emocija, jer nas cele obuzme. Besan čovek ne može ništa drugo da radi nego da besni. U besu se prave gluposti, vređaju se drugi ljudi, razbija se, uništava, prave se opasni savezi, daju se glupa obećanja itd. Ukratko, bes je emocija koju bi trebalo da naučimo da kontrolišemo.

Bes ima i svoje pozitivne strane. Jedna od njih je, na primer, to što on snažno pokreće na akciju, pa osetimo snagu da učinimo bilo šta. Nažalost, to što se učini u besu često nije baš pokazivanje. Veoma besan čovek izaziva zaziranje drugih ljudi, klone mu se s puta i ne obraćaju mu se bez preke potrebe. Neki ljudi pobesne zbog sitnice, a neke i ne pamtiš da si ikada video besne. Reagovanje besom na određene situacije jeste i pitanje stila.

Bes nikada ne dovodi do stvarnog razrešenja problematične situacije, jer nudi samo dva puta: ili da pobediš ili da te pobede. Do izvesne granice mi gospodarimo svojim besom.

Mi možemo da prihvatimo kao svoj lični stil saradnje s ljudima, rešavanje svih problema na miran, a ne nasilnički način.

Loš način Daj so!

Ustani mrcino, vidiš da ova žena stoji!

A moj kusur? Svi ste vi lopovi.

Pa je l’ morate baš ovde da se držite?

Odvalićete mi glavu!

Pa pobogu, pomerite taj kišobran!

Kud se guraš, konju!

Treba nam prevoz za sutra u četiri ujutro.

Dobro si se setila da postojimo!

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

63

Pedijatrija

Vakcinacija djece dr Rade Kaluđerović , pedijatar Imunizacija je najbrža, najefikasnija i najekonomičnija mjera prevencije obolijevanja i umiranja od teških zaraznih bolesti. Zbog odsustva odgovarajućih programa imunizacije, svake godine u svijetu umire oko pet miliona djece: 2,7 miliona od morbila, 1,2 miliona od neonatalnog tetanusa, 1 milion od pertusisa, 0,1 milion od difterije. Oko 800.000 djece postaju trajni invalidi, usljed preležanog poliomijelitisa.

U Crnoj Gori je u skladu sa zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti usvojen program obavezne imunizacije za sljedeće bolesti: 1. Vakcinacija protiv tuberkuloze sprovodi se BCG vakcinom prilikom otpuštanja iz porodilišta. Dokaz da je vakcinacija uspješna je ožiljak od najmanje 3 mm koji se kontroliše od 4 do 6 mjeseci nakon vakcinacije. Ukoliko djeca nemaju ožiljak ili nije veći od 3 mm, djeca se opet vakcinišu do kraja prve godine.

2. Vakcinacija protiv dječije paralize, difterije, tetanusa, velikog

V

aša beba raste, aktivna je i srećna zahvaljujući vašoj ljubavi i brizi.

Babylino Sensitive pelene su vam pri ruci da prate vašu bebu u svim fazama odrastanja…

Od prvog dana, preko beskrajnih časova igre, puzanja, i “istraživanja” okoline, do trenutka kad odbaci pelene…

Nove Babylino Sensitive pelene pružaju mnogo više od običnog upijanja. Napravljene su od pažljivo odabranih materijala, provjereno “prijateljskih” koži vaše bebe, da obezbijede potpunu i sigurnu zaštitu.

64

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

kašlja i hemofilusa influenze posljednjih godina se sprovodi vakcinisanjem i revakcinisanjem kombinovanom vakcinom, tzv. petovalentnom vakcinom (kojom se jednim malim ubodom vakcinišemo protiv pet oboljenja). Vakcinacija se sprovodi davanjem tri doze pomenute vakcine obično u uzrastu od 2, 4, 6 mjeseci života, a revakcinacija godinu dana poslije posljednje doze vakcine.

3. Imunizacija protiv virusnog hepatitisa B se sprovodi intramuskularnom injekcijom u tri doze. Ukoliko je majka inficirana virusom hepatitis B, vakcinisanje se sprovodi po specijalnom režimu.

4. Imunizacija protiv malih boginja (morbila), zaušaka ( parotitis), crvenke (rubeole) sprovodi se vakcinisanjem i revakcinisanjem kombinovanom MMR vakcinom. Vakcinisanje se sprovodi obično između prve i druge godine života, a revakcinacija uoči polaska u školu. Osim redovnog kalendara vakcinacije, postoje brojne druge vakcine koje se daju zavisno od kliničkih indikacija u svim uzrastima.

U.S. POLO ASSN. Montenegro, Shoping Mall - Delta City, prizemlje

CPh Baby mast Da spriječite pojavu pelenskog osipa, ili ga ublažite ako se već pojavio, prepručujemo CPh Baby mast, proizvod Cosmetics Pharmacy laboratorije. Iako je njena primarna namjena kod pelenskog osipa, pomaže kod ojeda različitog porijekla. i ne samo da se koristi za bebe, blagotvorna je za suvu kožu, pa se preporučuje i odraslima za svakodnevnu njegu. prozvodi se u malim serijama, pod nadzorom farmaceuta. Ne sadrži konzervanse.

Ziaja Baby & Kids mlijeko za tijelo Blaga formula specijalno namijenjena nježnoj koži beba i djece sa umirujućim kompleksom. Hidrira kožu i štiti je, smiruje iritacije.

Može se koristiti već od navršenih mjesec dana. Ne sadrži alkohol ni vještačke boje.

Hello Kitty papirne maramice Sigurno najomiljeniji lik svih djevojčica, pa i onih malo starijih, je ljupka maca Hello kitty. Pozajmila je svoj lik i papirnim maramicama. Za sve fensi djevojčice – fensi maramice! Kada u hladnim zimskim danima nosić procuri, brisanje će sigurno biti mnogo prijatnije kada je tu Hello Kitty.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

65

ustanova za obrazovanje odraslih ”alFa toN lekiĆ” Škola za kozmetičare za njegu lica i tijela

AkAdemijA zA frizere

Pokrenite svoj biznis, budite zaposleni, i zavisite isključivo od svog rada, uz stalnu podršku ustanove alfa ton lekić.

Stručna obuka vođena od strane domaćih i inostranih predavača, otvaranje salona uz jedinstvene popuste za polaznike, i stalno praćenje vašeg uspjeha u radu, uz našu pomoć!

U tokU Je UPiS PolazNika za ŠkolSkU 2014/2015. gODinu, Za ZaniManja: • Frizer • kozmetičar - eStetičar • maSer • ProFeSioNalNi ŠmiNker Nakon pohađanja obuka, polaznici dobijaju sertifikate licencirane od strane ministarstva prosvjete Crne Gore. koNtakti: P.U. ‘alfa ton lekic’; adresa: Ul. oktobarske revolucije br. 130; tel: 067/223-023; e-mail: alfatonrada@gmail.com; Web: www.alfatonskola.me

Proizvođač profesionalnih fenova za kosu, Valera, predstavlja prvi fen za bebe:

VALERA SWISS BÉBÉ!

Ultra nježan fen za vasu bebu!

Valera Swiss Bébé fen je dizajniran specijalno za njegu kose i tijela kod beba.

Sušenje kose i tijela sa Swiss Bébé fenom je: • Bezbjedno - Niža temperatura: samo 45°C (temperatura standardnog fena 70°C) -500W • Nježno - Lagano izduvavanje: samo 10l/s (standardni fenovi 17l/s) • Tiho - Nizak nivo bučnosti fena: samo 68db(A) (standardni fenovi 78db(A)) • 2 brzine podešavanja temperature • On/Off sigurnosni prekidač • nastavak za fen

!

Uvoznik I distributer za CG: ‘Alfa Ton Lekić’ d.o.o.; Adresa: Ul. Oktobarske revolucije br. 130 Tel: 020/620-064 i 067/629-400; E-mail: alfatoninfo@t-com.me; Web: www.alfaton.me; Facebook: Alfa Ton Lekić

em

VO O N

š a n na

tu š i ž r t

Dora Riječ veterinara

Sibirski samojed Text: Aleksandra Riso – veterinar Postoji legenda o pustinjskim ljudima, nomadskom plemenu Samojeda, koji su prije više od 35.000 godina, bježeći od neprijatelja sa visoravni Irana, preko Mongolije, našli svoje utočište u prostranstvu Sibira, od Bijelog mora do rijeke Jenisej. Legenda govori o njihovim psima krem boje, čije je krzno izblijedjelo na arktičkom suncu kada su jednom zauvijek napustili pustinju, poprimivši srebrni odsjaj teritorija okovanih ledom koje su naselili. Pleme je bilo poznato po svojim bijelim psima i svom prisnom odnosu prema njima. Često su ih uvodili u šatore da spavaju sa njima jer su ih psi svojim krznom dodatno utopljavali, djeca su se igrala sa štencima, a ako su kuje iz nekog razloga bile nesposobne za dojenje, žene su hranile i podizale štence. Ovdje su se vjekovima psi uzgajali bez ukrštanja sa vukovima ili lisicama, prirodnom selekcijom.

Tako su nastali snažni i izdržljivi radni psi koji su se koristili za vuču saonica i čuvanje irvasa, i vjerni čuvari koji su svojim lavežom, nikad agresijom, dočekivali dolazak rijetkih gostiju. Od svih današnjih rasa samojed je najpribližniji primitivnom psu i jedna je od najstarijih rasa na svijetu.

U Rusiji su samojedi postali poznati tokom 17. i 18. vijeka, za vrijeme istraživačkih misija po Sibiru. Njihova ljepota učinila je da su često bili poklanjani evropskim istraživačima. Prvi samojed je donesen u Englesku 1889. godine.

Kćerka kraljice Viktorije, Aleksandra, bila je veliki ljubitelj rase i smatra se da su mnogi samojedi danas u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama potomci pasa iz njene odgajivačnice.

Početkom 20. vijeka samojedi su bili članovi svake važne ekspedicije na Arktiku i Antarktiku.

Pas po imenu Etah predvodio je zapregu Roalda

Amundsena na njegovoj prvoj ekspediciji na Južni pol, 1911. godine.

Sa kinološke strane gledano, ovo je rasa spada u V FCI grupu – nordijski pas za vuču.

Samojed po veličini spada u srednje rase. Visina mužjaka u grebenu je od 54 do 60 cm, a ženke od 50 do 56 cm. Prihvatljiva težina za ženke je od 17 do 25 kg, a za mužjake od 20 do 32,5 kg. Samojedi su kombinacija snage, agilnosti i elegancije. Tijelo je jako i mišićavo, pa su ovi psi, pored toga što su okretni i brzi, i veoma izdržljivi. Imaju bogato dvoslojno krzno. Poddlaka je mekana i bujna, a dlaka je ravna, uspravna i oštra, blistavog srebrnkastog sjaja. Oči su crne ili braon, bademastog oblika.

Mogu biti i plave, ali je to neprihvatljivo na izložbama. Sve boje osim bijele, krem i bijele sa biskvitnom su takođe neprihvatljive. Izraz lica samojeda je kao da se smije i po tome je karakterističan. Uši su podignute, trouglaste, male i blago zaobljene na vrhu. Rep je izvijen, raskošan i visoko nošen.

Samojedi su aktivni, inteligentni i odlično se slažu sa djecom. Zahtijevaju pažnju i ljubav vlasnika i žele da budu „dio porodice“. Zadržavaju svoju razigranost tokom cijelog života.

Neophodna im je redovna fizička aktivnost.

Mogu da budu tvrdoglavi i za ovu rasu je preporučena rana i strpljiva dresura. Naročito je teško naučiti ih da hodaju na povocu pored vlasnika. Oni nikada nijesu agresivni i po tome nijesu klasični čuvari. Njihova dužnost je obavještavanje vlasnika lajanjem. Nijesu psi koji mogu da se drže zatvoreni u boksu u dvorištu, daleko od interakcije sa ljudima ili drugim psima. Kada su zapostavljeni, postaju problematični psi sa destruktivnim navikama.

Održavanje njihovog raskošnog krzna je veoma

bitno. Četkanje mora biti često, a kada je sezona linjanja i svakodnevno. Nikada se ne šišaju. Životni vijek samojeda je od 12 do 15 godina.

Uglavnom su zdrava rasa, ali postoji nekoliko oboljenja za koja su predisponirani: dijabetes, epilepsija, oboljenje bubrega (glomerulonefritis) i displazija kukova. Takođe su skloni gutanju stranih predmeta (na šta treba obratiti pažnju još dok su mali). Kao što se i pretpostavlja, odlično podnose niske temperature, ali zato treba izbjegavati šetnje po jakom suncu.

Ako ste pravi ljubitelj pasa, ova rasa je najbliža suštini ove predivne vrste. Imaćete vjernog i veselog saputnika čijoj ljepoti će se svi diviti.

Conagit Crancy Gold hrana za pse

Horoskop 15. decembar 2014 –15. februar 2015.

OVAN Tokom ovog perioda potrebno je da pokažete spremnost na kompromise, jer se mnogo toga neće odvijati kako planirate i želite. Iako vam odgovara tranzit Sunca preko znaka Strijelca, mnoge planete će svojim uticajem dovesti do otežavajućih okolnosti na poslu. Putovanja u inostranstvo donose mogućnost romanse i interesantnih susreta.

BIK Mnogi Bikovi mogu očekivati dobit u igrama na sreću ili neku vanrednu uplatu, moguće i neko zaostalo dugovanje od Škorpije ili Jarca. Ukoliko ste skloni tajnim ljubavima, budite veoma pažljivi, posebno sa onima koji nijesu slobodni. Putovanja mogu biti veliki izazov za mnoge predstavnike vašeg znaka.

BLIZANCI U ovom periodu prijete vam ozbiljni problemi, pogotovo ako budete olako shvatali svoje obaveze. Možete biti izloženi nekoj vrsti „napada“ od strane nelojalne konkurencije, pod pritiskom da platite neke dugove ili ćete biti izloženi stresu zbog kratkih rokova za posao do kojeg vam je veoma stalo. Pazite da ne ulazite u konfliktne situacije sa partnerom ili njegovom porodicom.

RAK U ovom periodu vaša komunikacija sa saradnicima može biti otežana. Možete biti skloni konfliktima, pogotovo sa vatrenim i vodenim znacima.

Ukoliko ste od onih Rakova koji impulsivno donose odluke u vezi s privatnim životom, možete biti u situaciji koja neće biti povoljna za vas.

LAV Ukoliko nijeste profesionalac i veoma posvećeni poslu, mogu vas čekati neprijatna iznenađenja. Tokom ovog perioda bićete pod velikim pritiskom okoline, pretpostavljenog i kolega. Ovo bi mogao da bude dobar period kada je ljubav u pitanju, naročito ukoliko vam se dopada osoba koju viđate na radnom mjestu.

ŠKORPIJA Naporan period je pred vama, ali nećete odustati od svojih planova. Mogući su veliki izdaci, a možete se nervirati i zbog kašnjenja isplate dugovanja onih koji su vam odavno obećali neki novac. Jedno dugogodišnje prijateljstvo može se pretvoriti u ljubavnu priču i planiranje zajedničke budućnosti.

STRIJELAC Vaš znak je veoma naglašen tokom ovog perioda tranzitom Sunca, koje vas čini optimistom i sjevernim Mjesečevim čvorom, koji vas „tjera“ na ostvarenje ličnih ciljeva i ambicija. Ukoliko budete pretjerano oduševljeni nekim ko prema vama nije uvijek bio fer, ljubavni život možete veoma iskomplikovati.

JARAC Intuicija vam neće biti jača strana, naročito ako budete skloni da se angažujete na poslu koji zahtijeva veliku fizičku kondiciju i dobru koncentraciju. Svojom harizmatičnošću možete osvojiti koga poželite, ali je pitanje da li ćete biti naročito motivisani da energiju trošite na ljubav kada vam je karijera na prvom mjestu. Uzdržanost je vaše najjače oružje.

DJEVICA Asteroid Psiha u vašem znaku čini vas pronicljivim i spremnim za mnogo odgovornije poslove nego one na kojima ste trenutno angažovani.

Asteroid Psiha vam podjednako pomaže na emotivnom planu kao i na profesionalnom, pa ćete biti u stanju da prozrete partnera, a iz nekih razloga ste sumnjičavi prema njegovim namjerama.

VODOLIJA Osjećate da nastupa vaših pet minuta ili bar tako doživljavate tranzit planeta, a osjećaj da je došlo vrijeme za akciju vas ne vara. U ljubavi ste veoma direktni, romantični i spremni da se borite za naklonost partnera. Ovo je period vaše dominacije, jer ste spremni da se iskreno angažujete u vezi s nekim ko zaslužuje vašu pažnju.

VAGA Tokom perioda bićete preosjetljivi, previše principijelni i nerealni u očekivanjima. Predstoji vam više izdataka nego priliva novca, ali ćete se ipak snaći. Ma kog pola da ste, potreban vam je jak partner na koga možete u svakom pogledu da se oslonite. Nemojte davati povoda onima koji vas ne vole, jer su mogući razni komentari na račun vašeg ljubavnog života.

RIBE Tranzit Sunca preko znaka Strijelca za vas može biti veoma stresan, ukoliko ne budete pokazali organizacione sposobnosti i ne budete dovoljno spremni na razne obrte na poslu. Sreću u ljubavi mogu imati svi koji budu spremni da svoju volju podrede partnerovoj, jer će osoba koja vam je draga biti nervoznija nego inače ili okupirana ozbiljnim problemima.

Prva dva čitaoca rođena u znaku Vodolije i Riba, koja pošalju e-mail na adresu beauty.friend@mpm. co.me (navesti ime, datum rođenja i kontakt telefon) dobiće na poklon Afrodita Jojoba set (tuš gel + mlijeko za tijelo) ili Afrodita Men set (4D tuš gel + after-shave losion + after-shave gel)

Penti - lider u industriji čarapa sa svojim inovativnim kolekcijama koje se sastoje od širokog spektra boja, šara i stilova je brend koji će obradovati svaku ženu.

BEAUTY FRIEND MAGAZIN

77

Bajkoviti svijet pod magiËnim zimskim pokrivaËem, gdje bjelina snijega i leda reflektuje plavetnilo neba. Ljepota i Ëistota moÊnog stvorenja ima zadivljujuÊe efekte.

To je BožiÊ, kako ga vidi Pupa!

78

BEAUTY FRIEND MAGAZIN