Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život

Postavljanje granica zadovoljstvu

Mijut ta'anug

Tko voli zadovoljstva postat će siromah, i tkogod voli vino i ulje nikada se neće obogatiti

Izreke 21,17

JUDAIZAM se ni u kom slučaju ne protivi zadovoljstvu. Kod nas ne postoji tradicija samostanskog življenja ili celibata ili većeg dijela asketske tradicije. Samoodricanje je uglavnom ograničeno po opsegu i primjeni, što je jedan od razloga zbog kojih se Jom kipur ističe u našem kalendaru. Jeruzalemski Talmud čak kaže: "Na Dan suda, čovjeka će se tražiti da položi račun za sve dopušteno što je mogao uživati u životu, ali nije."

Ako nema protivljenja zadovoljstvu, zašto onda upozorenje da ga se ograniči? Odgovor glasi, da kada smo jako angažirani u traženju zadovoljstva, ono fizičko potisne duhovno kao vodeće pravilo u našem životu. Židovski način života je uživati zadovoljstva svijeta u kontekstu duhovnog života. Takav način života od nas zahtijeva da budemo gospodari svojih osjetilnih užitaka, a ne da oni nama vladaju.

Tako je lako baciti se na vrećicu čipsa ili čokoladu ili na druge intenzivnije oblike osjetilnih užitaka. Ne samo baciti se, već postati pokloni- cima te savršene šalice kave, te arome single malt viskija, organske pamučne posteljine. Od nas se traži da budemo svjesni i donosimo mudre odluke o tome u kojem smjeru upravljamo svoju želju za zadovoljstvom te da vodimo računa o tome da ne dopustimo fizičkim zadovoljstvima da okupiraju središte naših života.

Maharal tumači da što više netko udovoljava tijelu, to tjelesniji postaje, a to ometa vezu sa duhovnim. Talmud govori o Rav Kahani koji si je, dok je sjedio ispred svog učitelja Rava, popravljao frizuru i gladio se, našto ga je Rav ukorio, rekavši: "Tora se ne može naći kod onoga koji si tjelesno ugađa."

Rabbi Yerucham Levovitz zapitao se zbog čega je Tora bila dana u negostoljubivoj pustoši. Zašto je ne dati onda kada prijeđemo preko Jordana u Obećanu zemlju, gdje ljudi mogu prigrliti Toru smirenog uma? On objašnjava da unutarnji mir doista pripomaže stjecanju To- re, no ljudi pogrešno smatraju da je ugađanje tijelu način za postizanje unutarnjeg mira. Istina je da što se više netko prepušta tjelesnom, što se više navikava na ugodu, to više postaje ovisan o tome, i sve teže mu postaje zadržati smireno raspoloženje.

Rabbi Yerucham uspoređuje onoga koji nastoji smiriti svoj um ugađajući tijelu sa onim tko žeđa pa popije slanu vodu, ili onime koji izlije ulje na vatru koju želi ugasiti. Na trenutak se čini da je cilj postignut, ali potom žeđ postaje još snažnija ili vatra podivlja toliko da je se više ne može obuzdati. Pustinja je bila savršeno mjesti za primanje Tore jer je pustinja mjesto ograničenih fizičkih zadovoljstava. Ako ste manje vezani za zadovoljenje, vanjske okolnosti će imati manje snage da vas izbace iz unutarnje smirenosti koja je toliko neophodna za duhovno napredovanje.

■

Odjek te ideje nalazimo u jednom drugom Maharalovom učenju. On pita zašto je maces simbol slobode na Pesah? Njegov odgovor je da je maces načinjen samo od brašna i vode, samo najnužnijih elemenata i ničega više. Što više potreba netko razvije, to više postaje njihovim robom, ali ako može opstati samo s onim najosnovnijim, onda može biti istinski slobodan.

Fizičkim stvarim se ne bismo trebali baviti više nego je potrebno.

I kada tražimo zadovoljstvo ono nikada ne bi trebalo samo sebi biti cilj. Svaki doživljaj zadovoljstva može se "uzdići" na višu razinu. Fini okus, lijep prizor ili dobar osjećaj mogu i trebaju biti poticaj na strahopoštovanje i svjesnost o B-gu. Ovo je učenje Slonimer Rebbea, koji priziva Jakovljev san kako bi podučio da mada Jakovljeve ljestve "stoje na zemlji" (polazišna točka je naša zemnost), njihov vrh svejedno "dosiže do nebesa." On uči da "kada čovjek slijedi B-žansku volju i podiže tu odliku njenom izvoru, on dosiže do nebesa."

Slonimer razumije da je imati želje neizbježan vid ljudskog postojanja, ali on nas usmjerava da tim željama upravljamo tako da one budu izvori uzdizanja, a ne degradacije. "Osobina žudnje je da ona u potpunosti prožme osobu; ona započne u najskrovitijem kutku uma, pa se zahvati emocije i postupke čovjeka. Duhovno stanje u kojem se čovjek nalazi u potpunosti ovisi o naravi njegove žudnje. Sveta Tora izražava zapovijed (da se bude svet) na pozitivan način upravo zbog toga. Zapovijed je da se upravi svoje žudnje prema Svetom – prema Blagoslovenom, prema užitku u B-gu, prema zadovoljstvu u sjaju B-žanske Prisutnosti."

Doista, čitav svijet postoji zbog zadovoljstva. Ovo je izuzetan početni pouk u glavnom nositelju musara, Putu pravednika. U njemu Rabbi Luzzatto potvrđuje da smo mi bića zadovoljstva i da je težnja za zadovolj- stvom naša svrha, no izazov je u životu izabrati duhovna zadovoljstva umjesto fizičkih užitaka. "Naši učenjaci, blagosloven spomen na njih, učili su nas da je čovjek stvoren samo sa jednom svrhom, da se raduje u B-gu i da nalazi zadovoljstvo u blještavilu Njegove Prisutnosti; jer to je istinska radost i najveće zadovoljstvo koje se može naći."

U skladu s tom zamisli, Rabbi Shlomo Wolbe se slaže s Freudom da je zadovoljstvo onaj determinirajući faktor koji stoji iza svih naših postupaka. Međutim, ono u čemu se njih dvojica razlikuju je gledište da je istinsko zadovoljstvo duhovne prirode i da je najveće zadovoljstvo biti u B-žjoj blizini. Fizička i svjetovna zadovoljstva nude tek blijedu sjenu ovog najpotpunijeg zadovoljstva, i onaj koji pristane na tu razinu ispunjenja dao je ono istinsko za slabašni nadomjestak, prodao živu vodu za napukle cisterne. Jedino pitanje je što pruža zadovoljstvo čovjeku – "Reci mi u čemu uživaš i reći ću ti tko si!"

U srži svakoga od nas nalazi se sveta duša, no istina je skrivena i neuhvatljiva. Što više sebe dajemo očaravajućim zadovoljstvima jezika i puti, to više naša duševna priroda biva zamračena. Tada zaboravljamo tko smo i gubimo iz vida duhovni put na kojem se nalazimo. Zauzdajte svoja ulaganja u zadovoljstvo i steknite duhovnu dividendu. Probudite iznova svijest o svojoj duhovnoj naravi, upotrijebite svoje fizičke žudnje da oglase zvono za buđenje.

PRAKSA

Sigurno ima mnogo stvari u kojima uživate dok ih činite tijekom dana. Zapravo, ako pravo pogledate, možda ćete morati priznati da svoje vrijeme organizirate oko različitih zadovoljstava, bila to jutarnja kava (i možda ne samo kava, već posebna mješavina s određenim sastojcima pripravljenim na određeni način) ili poseban ručak u kojem uživate, ili možda netko za koga znate da ćete s njime razgovarati svakoga dana, ili televizijska serija koju pratite.

Zabilježite si ono u čemu uživate raditi tokom dana. Onda pronađite način kako možete ograničiti to zadovoljstvo bez da ga u potpunosti eliminirate. Kako ga možete "prigušiti" na takav način da skrešete svoju povezanost s onime što vam ono fizički pruža?

Ako smatrate da ga niste u stanju smanjiti na takav način, otkrit ćete da jeste. Kada pokušate uvidjet ćete koliko su snažne spone sa zadovoljstvom koje vas vežu uz vaše navike ugađanja. Neka vam ta spoznaja bude motivacija da više težite za duhovnim nego za fizičkim.