1
Ivan Rizmaul
DjeËji vrtiÊ PetrinjËica Petrinja
Petrinja, 2012.
2
Nakladnik DjeËji vrtiÊ PetrinjËica Petrinja Za nakladnika Katica PucoviÊ UreivaËki odbor Slavica Cerjak, Ivana ∆uk, Marko KovaËeviÊ, Marija MariËkoviÊ, Gordana PeÊirko, Jadranka Vrbik, Viπnja Vukπa Recenzija Boæica VuiÊ Lektura Draæenka VukoviÊ Korektura Marinela BosniÊ RaËunalni unos teksta Ivana ∆uk i Ivana RadeËiÊ DabiÊ Snimanje i unoπenje u raËunalni zapis Ante Mrgan i Dalibor PucoviÊ GrafiËka i likovna oprema Biserka - Marija VidniÊ Tisak MTG topgraf d.o.o. Velika Gorica Naklada 500 primjeraka
3
DJE»JI VRTI∆ PETRINJ»ICA PETRINJA
ISBN
4
Iz Sokratove uËiteljske prisege
Kao uËitelj i odgojitelj obvezujem se: - πtovati osobine svakog djeteta i braniti ih od svih ... - otkriti i unaprijediti njegove sklonosti ... - pruæiti mu viziju boljeg svijeta i uvjeriti ga da se ona moæe ostvariti ... - u skladu sa svojim snagama pobrinut Êu se za to da naraπtaj koji dolazi zatekne takav svijet u kojem se isplati æivjeti i u kojem naslijeeni tereti i poteπkoÊe ne vrπe pritisak na vlastite ideje i moguÊnosti
Sokrat, grËki filozof, Atena - 469. do - 399. prije Krista
5 SADRÆAJ: UREDNI»KO SLOVO
7
DJE»JI VRTI∆ PETRINJ»ICA PETRINJA
9
O NEKIM IDEJAMA PRED©KOLSKOG ODGOJA TIJEKOM POVIJESTI Sokratova prisega
15
6
7
UREDNI»KO SLOVO Svatko je od nas tijekom æivota proπao predπkolsku obuku i odgoj, pa i oni koji nisu nikada pohaali predπkolske ustanove. Roditeljski dom od davnina je okruæenje u kojem su se stvarale spoznaje, razvijale sposobnosti, doæivljavale i proæivljavale emocije. Djetetovim roenjem zapoËinje uËenje, a prva mu je uËiteljica majka. Dok ga doji, previja, njeguje, dok tepa ili pjeva uspavanku, sve je to uËenje. Svaka je majka uËiteljica, prva najnjeænija i najmilija. OËevi su prenosili praktiËna znanja, a bake i djedovi potomcima saznanja o precima da se ne zaboravi. DjeËaci su uz djeda i njegov πtap obilazili lugove i πume, voÊnjake i vinograde, oranice i livade, po snijegu, s prvim dahom proljeÊa, u smiraju ljetne omarine, kad raznobojna paleta oboji jesenski krajolik. DjevojËice, pak, pripijene uz bakinu skut uËile su plesti, vesti, tkati, presti. Bakine su priËe uËile, opominjale, svjetovale, jer æensko je æensko, a njoj je uvijek teæe jer mora ugoditi svom Ëovjeku, svekru i svekrvi, mora podiÊi djecu, raditi od jutra do sutra. Naposljetku i priroda je uËiteljica. Kada dijete sluπa zrikavca u ljetne veËeri, kada se danju Ëudi suncu ili se noÊu divi zvjezdanom svodu, sve je to uËenje, poduka od æivota do smrti. Priroda je najsvestranija uËiteljica i najveÊa uËionica. Meutim, knjiga koju prelistavate, Ëitate, pozorno pregledavate fotografije i ostale likovne priloge, govori o organiziranom predπkolskom odgoju i obrazovanju u petrinjskim predπkolskim ustanovama koje je poËelo prije 130 godina. Drago nam je πto je u naπem gradu pred viπe od stotinu godina bilo osoba i snaga koje su shvatile da je nuæno osnovati instituciju koja skrbi o naπim najmlaim sugraanima, poËesto napuπtenim bez osnovne ljudske, pedagoπke, humanitarne skrbi. Viπe ili manje ustrojene prema pedagoπko- obrazovnim i psiholoπkim uzusima, te su ustanove ostavile trajni peËat na onom ljepπem, ljudskijem licu naπega grada. Ovom knjigom se nastojimo oduæiti brojnim dragim osobama, institucijama, socijalnim ustanovama, ali i petrinjskoj lokalnoj vlasti koja je prepoznala i dala potporu predπkolskom odgoju i obrazovanju naπih najmlaih sugraana, djeci proteklih naraπtaja, sadaπnjim klincima i klincezama, kako ih od milja nazivamo, a nadamo se da ta potpora i skrb neÊe izostati ni za djecu sadaπnje djece. Posebna zahvalnost upuÊena je brojnim odgojiteljima (uglavnom odgojiteljicama), struËnom osoblju, financijsko- administrativnim djelatnicima, zdravstvenim
8 radnicima, kuharima i kuharicama, tehniËko - pomoÊnom osoblju i drugima koji su utkali svoje znanje, struËnost, entuzijazam u rad svih predπkolskih ustanova u naπem gradu. U ovom uvodnom slovu ne zaboravljamo ni djecu koja su tijekom proteklih desetljeÊa dio svog æivota provela u prvotnim vrtiÊkim ustanovama ili u ustanovama koje su pokrenule i dræale gradske vlasti i Crkva u naπem gradu. Sve su jednako vaæne i znaËajne bez obzira na broj stranica teksta ili na broj ostalih grafiËkih priloga u knjizi. Neke su djelovale kraÊe, neke duæe, neke povremeno s prekidima πto je ovisilo o druπtvenim i ostalim okolnostima koje su utjecale na njihov rad. Nastojali smo dati toËan i objektivan uvid u djelovanje svih vrtiÊa i zabaviπta, no svjesni smo Ëinjenice da je objektivnost, pa i opseg zastupljenosti pojedine predπkolske ustanove ovisan o brojnosti i vjerodostojnosti izvora, literature i sjeÊanja koje su u knjizi prikazani kao zapisi neposrednih sudionika. Zapisi su sjeÊanja koja ne moraju biti faktografski toËni, no dragocjena su jer ih se nigdje ne moæe naÊi u izvorima i literaturi. ©toviπe, zapisi su poËesto literarno sroËeni i djeluju sugestivnije i æivotnije od pukog faktografskog nabrajanja i nizanja dogaaja. Ova je knjiga zamiπljena kao spomen na djelatnost bez koje naπi bivπi, sadaπnji, ali i buduÊi sugraani ne bi bili upisani na predπkolskom zemljovidu uljuenih europskih druπtava. Ponosimo se πto smo sudionici i dionici te civilizacijske steËevine. Svjesni smo svih naπih ograniËenja, svih slabosti, no, dragi Ëitatelji, imajte na umu da je sve objavljeno u ovoj knjizi plod odgovornog i zauzetog rada.
UreivaËki odbor zahvaljuje: Za svesrdnu pomoÊ: preËasnom Josipu Samaræiji, petrinjskom æupniku, Darku PaveliÊu, Dunji KuruzoviÊ, Mileni ©ustiÊ, mr. Stevi TomiÊu, Marku KovaËeviÊu, Katici PucoviÊ, Daliboru PucoviÊu i Viπnji Vukπi. Za ustupljene fotografije: Mateju StaneπiÊu, Nikici VujasiÊ, Vladi DemetroviÊu, Vesni Rizmaul-Borovina, Nikolini Matoc, Mariji ©tajcer, Marku KovaËeviÊu, Jadranki Vrbik, Biserki KereËin, Ivanu Rizmaulu, Viπnji Vukπi, Katici PucoviÊ, Gordani PeÊirko, mr. Stevi TomiÊu, Draæenki VukoviÊ, Ë.s. Magdaleni Mikaπek,Veri VukoviÊ, Blaæi Hajnic, Mariji MariËkoviÊ, Anabeli Kunert, Martini BogoviÊ, Mariu BogoviÊu, Gabrijeli Kolar, Davorki SokaË, Maji Latin, Vesni BrebriÊ, Kristini OdobaπiÊ, Mariji GolubiÊ Salkaj, Valentini Gajπek, Nataliji AntiÊ-Bjelac, Siniπi MiholjeviÊu i Blaæenki PrelËec r. HorvatiÊ. UreivaËki odbor
9
DJE»JI VRTI∆ PETRINJ»ICA PETRINJA
(Ivan Rizmaul) (recenzija) Vaπa djeca nisu vaπa djeca. Ona su sinovi i kÊeri Ëeænje æivota za samim sobom. Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas, I premda su s vama, ne pripadaju vama. Moæete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli, Jer, ona imaju vlastite misli. Moæete okuÊiti njihova tijela, ali ne njihove duπe, Jer njihove duπe borave u kuÊi od sutra, koju vi ne moæete posjetiti, Ëak ni u svojim snima. Moæete se upinjati da budete kao oni, ali ne traæite od njih da budu poput vas. Jer, æivot ne ide unatrag niti ostaje na prekjuËer..
Kahlil Gibran : Prorok
Suvremeni svijet u kojem æivimo obiljeæen je nevjerojatnom eksplozijom tehnoloπkih dostignuÊa i napretka osobito u podruËju komunikacije, informatiËkih znanosti i novih medija koji omoguÊavaju brzu fluktuaciju brojnih i razliËitih informacija i njihovu globalnu dostupnost. Suvremeno druπtvo u drugom desetljeÊu 21. stoljeÊa suoËava se sa sve izrazitijim rasapom tradicionalnih i uspostavom novih vrijednosti utemeljenih u odnosima koje donosi liberalni kapitalizam. Pojava novih medija Ëije su osnovne karakteristike interaktivnost i distribucija medijskih proizvoda (Peruπko, 2011.) uvijek iznova otvara pitanje
10 i njihova druπtvenog utjecaja osobito na djecu i mladeæ buduÊi da upravo ova populacija pokazuje za njih najviπe interesa prihvaÊajuÊi ih Ëesto bez kritiËke i estetske prosudbe. Bez obzira na brzi i nezaustavljiv tehnoloπki pa i civilizacijski napredak, svijet u kojem æivimo sveudilj je obremenjen brojnim antagonizmima. Mnogi suvremeni prouËavatelji ljudskog druπtva suoËavaju se s problemom kako pronaÊi naËine smanjivanja ekonomskih, ekoloπkih i inih suprotnosti te ih uskladiti s potrebama razvoja buduÊih generacija. Takve okolnosti otvaraju mnoge izazove i onima koji odrastaju i onima koji im u tome pomaæu - roditeljima, odgojiteljima, uËiteljima. »esto se susreÊemo s mislima poput ovih : Nisu danaπnja djeca kao πto su nekad bila i nije ih lako odgajati. »injenica jest da su danaπnja djeca drugaËija ( i ne samo djeca!) jer i odrastaju u drugaËijim okolnostima, stoga i stil odgoja i pristup djetetu/djeci mora nuæno biti drugaËiji. Pri tome pitanje je li danas lakπe ili teæe odgajati djecu ostaje otvoreno za dogovor koji je moæda sadræan u sljedeÊem pitanju: zar je odgajati (svoju i tuu) djecu ikad bilo lako i jednostavno, bez dvojbi i osjeÊaja nekompetentnosti? U romanu ProljeÊa Ivana Galeba Vladana Desnice misao o djetinjstvu izreËena je metaforom djetinjstvo - pregrπt besmrtnosti. Uistinu, djetinjstvo nas u mnogoËemu odreuje, nosimo ga u nemirnim vrbicima naπe svijesti i naπih sjeÊanja kao svoju duhovnu popudbinu. U ovakvim i sliËnim promiπljanjima neizbjeæne su komparacije nekad i sad i vraÊanje u vlastito djetinjstvo. U mojem sjeÊanju joπ je uvijek æiva slika lova na divlje zeËeve kojih je bilo iza kuÊe u Kaniæi 71 na poljima i kukuruziπtima na kojima je kasnije izgraeno danaπnje petrinjsko stambeno naselje Sajmiπte. Moji prijatelji i ja, tada u dobi od 4 do 5 godina, oboruæali smo se lukom i strijelama i oveÊom koliËinom kuhinjske soli i jesenska poslijepodneva provodili u lovu na zeËeve. Zaπto nam je bila potrebna sol koju je u prikladnoj torbi svaki od nas uz zagonetan smijeπak dobio od mame ili bake? Zato πto smo svi odreda - Inja, Æeljka, Æarko, Viπnja, Braco, Pile, Jelena, Sanja, Jasminka i ja bili Ëvrsto uvjereni u priËu moje bake pok. Marije Bureπ da se zeËevi love tako da im se baci soli na rep i dok zeko liæe sol s repiÊa gaaπ ga strijelom i uloviπ. Tih je dana slanost tla na ondaπnjim poljima neobiËno porasla. ZeËeve, naravno, nismo uhvatili, ali ne zato πto smo posumnjali u lovaËku strategiju moje bake Marije, nego smo bili uvjereni da neπto nije dobro s lukom i strijelama, ali sigurna sam da smo na svoj, djeËji naËin nauËili znaËenje frazema - baciti nekome soli na rep. SluπajuÊi ovu moju priËu u vrijeme jednog obiteljskog okupljanja moj drski neÊak, tada u adolescentskoj dobi, zakljuËio je da sam vjerojatno postala pametna u odrasloj dobi jer sam kao dijete, sudeÊi prema priËi, bila jako nepametna. Ne ljutim se odveÊ na nepristojnog neÊaka jer Ëinjenica je da u spomenutu teoriju o lovu na zeËeve danas ne bismo mogli uvjeriti ni polaznika mlae jasliËke skupine. Danaπnja se djeca igraju gormitima, transformerima, bakuganima, u predπkolskom uzrastu ovladaju osnovama informatiËke pismenosti i sigurno u praksi/igri ne provjeravaju πto znaËi bacati nekome soli na rep i to je njihovo istinsko pravo - da borave u kuÊi od sutra i mi odrasli nemamo pravo traæiti od njih da budu poput nas, ali imamo pravo,
11 duænost i obvezu svakodnevno postavljati pitanje - kako osobnim sudjelovanjem pomoÊi djetetu u njegovu odrastanju? I uvijek iznova, bilo kao roditelj, odgajatelj, uËitelj, traæiti odgovor na ovo pitanje. Danas se sve viπe naglaπava vaænost i znaËenje institucionalnog odgoja u svekolikom razvoju predπkolskog djeteta. Odgovor na pitanje o vaænosti vrtiÊa moæda je najbolje sadræan u sljedeÊim mislima R. Fulghama: Sve πto trebam znati o tome kako valja æivjeti, πto Ëiniti i kakav biti, nauËio sam joπ u vrtiÊu. Mudrost me nije Ëekala na vrhu planine, na kraju dugog πkolovanja, nego se krila u pjeπËaniku djeËjeg igraliπta. A evo πto sam ondje nauËio: SVE PODIJELI S DRUGIMA, IGRAJ PO©TENO, NE TUCI LJUDE ,SVAKU STVAR VRATI GDJE SI JE NA©AO, PO»ISTI ZA SOBOM, NE UZIMAJ ©TO NIJE TVOJE, KAD NEKOGA POVRIJEDI©, ISPRI»AJ SE, PERI RUKE PRIJE JELA, PUSTI VODU U ZAHOD, VO∆E i POVR∆E JE ZDRAVO, ÆIVI URAVNOTEÆENO: MALO U»I, MALO RAZMI©LJAJ, CRTAJ, SLIKAJ, PJEVAJ i PLE©I, IGRAJ SE i RADI - SVAKI DAN OD SVEGA PO MALO, SVAKOG POSLIJEPODNEVA ODSPAVAJ, KAD IZA–E© U SVIJET, BUDI OPREZAN, DRÆI SE ZA RUKE I NE UDALJAVAJ SE OD SVOG PRIJATELJA, NE ZABORAVI DA »UDO POSTOJI: SJETI SE ONE SJEMENKE U PLASTI»NOJ »A©ICI - KORIJEN JE KRENUO U DUBINU, STAPKA U VISINU, NITKO NE ZNA ZA©TO I KAKO. TAKO JE I S NAMA. Sve πto trebamo znati sadræano je negdje u ovom popisu. I zlatno pravilo, i ljubav, i temeljna pravila higijene, ekologija i politika, ravnopravnost i zdrav æivot. Kada se jedan grad, kao πto je Petrinja moæe pohvaliti tradicijom od 130 godina predπkolskog odgoja i obrazovanja, onda to znaËi da se kroz najraniji odgoj i obrazovanje ulaæe u buduÊnost i da su to najsigurnije i najisplativije investicije. A upravo o toj 130-godiπnjoj tradiciji piπe u knjizi DjeËji vrtiÊ “PetrinjËica“ Petrinja autor Ivan Rizmaul, petrinjski uËitelj povijesti, istinski zaljubljenik u petrinjsku proπlost, sadaπnjost i buduÊnost. U tekstu knjige opsega viπe od dvije stotine kartica, oko 250 fotografija, a sve strukturirano u viπe od dvadeset poglavlja sustavno i argumentirano referirajuÊi na pisane i materijalne povijesne izvore govori se o poËetcima petrinjskog predπkolskog odgoja do naπih dana. U prvom poglavlju autor daje pregled razvoja pedagoπkih misli i razliËitih teorija o odgoju poËevπi od Sokrata, Platona, Quintilijana, srednjovjekovnih humanstiËkih i renesansnih ideja, preko Komenskog, Rousseaua, Pestalozzija do i danas aktualnih odgojnih teorija Marie Montessori. »itajuÊi i razmiπljajuÊi o
12 povijesnom pregledu razliËitih ideja o odgoju prema izboru autora I. Rizmaula, moæemo zakljuËiti da su se metode odgoja u razliËitim razdobljima kretale od slobodnog odgajanja do autoritativnog odgoja ( Juul, 1996:9) i da je ovo podruËje ljudske djelatnosti nuæno i dalje sustavno istraæivati i teorijski uobliËavati. Nove spoznaje nameÊu zahtjev da se dijete prihvaÊa kao kompetentno, aktivno i svjesno svega πto se dogaa u njegovu bliskom okruæenju. IstraæivaËi Ëesto naglaπavaju vaænost fiziËkog, socijalnog i intelektualnog okruæja koje podupire uËenje i razvoj sve djece, ukljuËujuÊi one iz razliËitih kulturnih sredina, kao i onih s posebnim potrebama. U sljedeÊim poglavljima autor daje kratki prikaz razvoja predπkolskog odgoja u Hrvatskoj posebno se osvrÊuÊi na studij predπkolskog odgoja u Petrinji - gradu uËitelja i odgojitelja. Vaænu ulogu u izobrazbi uËitelja i odgojitelja u Petrinji je imala ondaπnja Pedagoπka akademija odnosno danas UËiteljski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu Odsjek u Petrinji. O znaËenju ove ustanove autor istiËe sljedeÊe: Pedagoπka akademija u Petrinji zapoËela je radom 1. studenoga 1961. godine (izvanredni studij),odnosno 1. rujna 1962. godine kada poËinje redovni studij. Upravo je ova Akademija, moglo bi se reÊi, kruna stogodiπnjeg napora πto ga je na planu prosvjetno- pedagoπkih misli i kulture nosila UËiteljska πkola u Petrinji. U kontekstu obrazovanja uËitelja tijekom 1975. godine poËele su pripreme za pokretanje najprije izvanrednog, a potom i redovitog studija predπkolskog odgoja. GovoreÊi o 130 godina dugoj tradiciji predπkolskog odgoja u Petrinji I. Rizmaul istiËe kako je uËiteljica gica Marija CesariÊ nakon uspjeπno poloæenog ispita, o Ëemu je 1881. pisano u Banovcu, tijekom radne 1881/82. godine pokrenula djelovanje prvog djeËjeg zabaviπta u Petrinji. Kontinuitet organiziranog predπkolskog odgoja u Petrinji nakratko je prekinut nakon zavrπetka Drugog svjetskog rata. Potreba za osnivanjem djeËjeg vrtiÊa bivala je sve veÊom u poslijeratnim godinama i njegov ponovni rad u Petrinji uspostavljen je …1956. godine u zgradi DjeËjeg doma FiÊo KljaiÊ (danas zgrada PuËkog otvorenog uËiliπta Kotva, Ulica braÊe Hanæek broj 8). Prve odgojiteljice bile su Marija MaloviÊ (ravnateljica) i Milka OrπaniÊ. I od tada do danaπnjih dana rad djeËjeg vrtiÊa nastavlja se in continuo. U vrijeme Domovinskog rata djelovanje je bilo dvostruko - u prognaniËkim okolnostima u MoπÊenici i u okupiranoj Petrinji. Srediπnji dio Rizmaulove knjige posveÊen je djelovanju sada DjeËjeg vrtiÊa PetrinjËica koji je, kao πto iz knjige doznajemo, ime dobio zahvaljujuÊi kumi, gi Slavici Cerjak, odgajateljici zaposlenoj u ovom vrtiÊu. Precizno i iscrpno iz godine u godinu, od 1996. do 2012. zabiljeæene su i opisane sve aktivnosti i svi projekti koji su zajedno realizirali djeca i odgojiteljice uz kontinuiranu suradnju s roditeljima. Ono πto je osobito uoËljivo da su marne odgajateljice Ëak i u ratnim okolnostima neprestano odlazile i sudjelovale na struËnim i znanstvenim skupovima i tako se permanentno obrazovale i nove ideje nastojale oæivotvoriti u svojoj radnoj sredini. U sljedeÊim poglavljima autor na osnovi dostupnih izvora progovara o privatnom djeËjem zabaviπtu Ljubice VukoviÊ, o djelovanju Ëasnih sestara KÊeri Boæje
13 Ljubavi koje su u prostoru samostana sve do pred Domovinski rat vrlo uspjeπno radile s djecom predπkolskog uzrasta, a πkolsku djecu katoliËke vjeroispovijesti pripremale za sakramente svete priËesti i svete potvrde. U sjeÊanju mnogih Petrinjaca ostalo je, vjerujem, nasmijano lice uvijek vedre i raspjevane Ëasne Ljiljane (Bog joj dao duπi lako!). U ovom poglavlju autor je uËinio mali iskorak i prigodno se osvrnuo na djelovanje Druæbe sestara Milosrdnica koje su radile u petrinjskoj bolnici pune 83 godine i Ëiji predani rad zahtijeva sustavniji opis. U knjizi je nadalje opisan rad Male πkole u Petrinji od 1942. do 1945. godine. O tim danima provedenim u Maloj πkoli i recitacije koju je jednom prigodnom govorio i Ëijih se stihova joπ uvijek æivo sjeÊa autoru je kazivao poznati petrinjski lonËar gospodin Matej StaneπiÊ. DjeËji vrtiÊ PetrinjËica surauje i s petrinjskim osnovnim πkolama kao i s DjeËjom igraonicom Koπnica koja djeluje u okviru projekta Gradske knjiænice i Ëitaonice Petrinja. U zapisima osobnih sjeÊanja na svoj rad u vrtiÊu, na poËetke rada, na rad u ratnim i prognaniËkim okolnostima vidljiva je neizmjerna ljubav petrinjskih odgajateljica prema djeci, prema svom plemenitom i zahtjevnom pozivu koji svakodnevno profesionalno i predano rade, radeÊi tako i na buduÊnosti ovog grada o kojem s jednakom ljubavi i plemenitom njeænosti govore. Zanimljivo je, osobito iz perspektive struke, poglavlje u kojem su opisani projekti koje su odgojiteljice i pedagoginja osmislile, provele, opisale i objavile u struËnoj periodici. Opisani projekti svjedoËe o sustavnoj metodiËkoj praksi koja je uvijek u dosluhu s metodiËkim teorijama o naËinima uËenja predπkolskog djeteta. Tako se prema JurËeviÊ LozanËiÊ (2005) djetetovo uËenje ne dogaa samo kroz transmisiju ili oponaπanje drugih. To je individualan, konstrukcijski proces u kojem dijete istraæuje razloge, traæi odgovore, otkriva tajne prirode i svekolike zbilje. Drugim rijeËima, dijete uËi transakcijski i transformacijski u socijalnoj interakciji s drugima, aktivno izgrauje, dopunjuje i mijenja svoja znanja, ali na svoj osobit naËin i u skladu sa svojim prirodnim ritmom i intriziËnim potrebama i motivacijama i u skladu s procesima socijalizacije. Opisani projekti upravo prakseoloπki argumentiraju navedena teorijska promiπljanja. Na kraju autor navodi popis djelatnika svih petrinjskih djeËjih zabaviπta, male πkole i vrtiÊa te posebno izdvaja kronologiju zbivanja kojom je obuhvaÊen period od 130 godina. I na kraju, ovo je joπ jedna uistinu vrijedna knjiga iz pera gospodina Ivana Rizmaula u kojoj je metodoloπki, sustavno i argumentirano, na osnovi na kraju knjige popisanih referenci, opisano i interpretirano 130-godiπnje razdoblje petrinjskog predπkolskog odgoja i obrazovanja.
14 LITERATURA 1.
Beæen, A.(2008). Metodika znanost o pouËavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Profil, UËiteljski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu
2.
Bliss, I. (2002.). Language and language teaching in plural societies: an agenda for discussion, Lancaster University, United Kingdom, dostupno na: http://cvc.cervantes.es/literatura/cauce/pdf/cauce25/cauce25_03.pdf
3.
Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa.
4.
CindriÊ, M., MiljkoviÊ, D., Strugrar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP d.o.o.,Zagreb
6.
»udina-ObradoviÊ, M. (2002). Igrom do Ëitanja. Zagreb: ©kolska knjiga
7.
Hill, S. (2010.) The millennium generation: Teacher-researchers exploring new forms of literacy, University of South Australia, Australia, dostupno na: http://ecl.sagepub.com/content/10/3/314.full.pdf+html
8.
JurËeviÊ LozanËiÊ, A. (2005).Izazovi odrastanja: Visoka uËiteljska πkola Petrinja: Petrinja
9.
Juul, J. (1996). Vaπe kompetentno dijete. Zagreb: Educa
10.
Peruπko, Z. (2011.). Uvod u medije. Zagreb: Naklada Jesenski Turk, Hrvatsko socioloπko druπtvo
11.
Vasta, R., Haith, M.M., Miller S.A. (2005) DjeËja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap
12.
Fulghum, R., (2010). Sve πto trebam znati, nauËio sam u vrtiÊu. Zagreb: Mozaik knjiga
Boæica VuiÊ, profesor
15
O NEKIM IDEJAMA PRED©KOLSKOG ODGOJA TIJEKOM POVIJESTI
Odgoj zapoËinje u obitelji, a nastavlja se u izvanobiteljskom okruæenju. Predπkolski odgoj je temeljni kamen za cjelokupni odgoj u obrazovnoj vertikali. Odnosi roditelji - djeca - druπtvo stari su koliko i ljudska kultura. ZnaËajniji pogledi u odgoju, pa i predπkolskom odgoju, javljaju se kod grËkih filozofa helenskog doba. Bez Sokratova imena ne moæe se zamisliti povijest pedagogije pa tako ni predπkolske pedagogije. Ovaj Ëuveni mislilac nije osobno pisao o odgoju, ali su njegova uËenja zabiljeæili njegovi uËenici i sljedbenici Platon, Ksenofont i dr. On je bio odgojitelj odraslih, ali po onome o Ëemu je govorio pokazuje da se to najuËinkovitije moæe ostvariti ako se s takvim odgojem zapoËne u ranom djetinjstvu. Razvio je induktivnu metodu u ljudskom miπljenju polazeÊi od konkretnih æivotnih pitanja da bi sugovornika navodio na samostalno zakljuËivanje. Sokrat je traæio da se djeci ne pruæa puno luksuza i da poπtuju autoritete i starije. Isticao je obvezu posluπnosti djece kao smisao odgajanja i osnovno obiljeæje njihovog poloæaja u druπtvu. Sokratov uËenik Platon (od dvadesete godine) u svojim djelima odgoju poklanja veliku pozornost. »vrstoÊu i organizaciju jednog druπtva zasnivao je na radu svakog pojedinca prema njegovoj prirodnoj sklonosti. Odgojem treba otkriti te sposobnosti i uvjeæbavati ih kako bi sluæile cijelom druπtvu kojemu pojedinac pripada. Prema ovom shvaÊanju bitan je razvoj individualnih sposobnosti i izgraivanje moralnih osobina svakog Ëovjeka. Samo se odgojem moæe dræava uËvrstiti. Platon je traæio strogost u odgoju, a odgajati treba podjednako muπku i æensku djecu. U sustavu predπkolskog odgoja Platon posebice cijeni djeËje igre i priËanje priËa i bajki. Platonov uËenik Aristotel govori o svojim pogledima na odgoj u djelomice saËuvanom djelu Politika. I on naglaπava vaænost odgoja koji treba biti u rukama dræave. Ako dræava ne odgaja mlade, ne moæe raËunati na svoj opstanak. On je prvi filozof koji je napravio periodizaciju ËovjeËjeg razvoja do zrelog doba: od roenja do sedme godine, od sedme godine do spolne
16
Poslije jedne priredbe u petrinjskom djeËjem vrtiÊu, 1933. GlumaËka druæina polaznika petrinjskog πpilπula i puËke πkole, 1936.
17 zrelosti i od spolne zrelosti do dvadeset i prve godine. ZnaËenje Aristotelova uËenja je u tome πto je formulirao odgojni sustav, utvrdio vaænost harmoniËnog razvoja osobe povezujuÊi ravnomjernu vaænost i sadræaje tjelesnog, intelektualnog i moralnog odgoja. Marko Fabije Kvintilijan, rimski uËitelj govorniπtva u svom glasovitom djelu u 12 knjiga O odgajanju govornika raspravlja o mnogim pedagoπkim, didaktiËkim i metodiËkim pitanjima. Njegova je najvaænija pedagoπka misao da su djeca sposobna u svojoj prirodi i treba im dati prirodni odgoj i uËenje prema njihovim individualnim razlikama. Usvajanje znanja treba zasnivati na svjesnom uËenju i pri tome treba razlikovati tri faze: oponaπanje, predavanje i vjeæbanje. Nakon raspada Rimskog carstva (476. godine) poËinje novo doba- srednji vijek (V-XVI. stoljeÊe). Crkva je jedina u prvo vrijeme otvarala πkole koje su posjeÊivala djeca od 7 do 15 godina. Od XI. stoljeÊa jaËaju gradovi, obnavlja se trgovina i obrt, odnosno stvara se novi staleæ, graanski, svjetovni staleæ koji otvara πkole za svoje potrebe. Ubrzo nastupa raspadanje srednjovjekovnog pogleda na æivot i svijet, dolazi do brojnih otkriÊa i jaËanja graanske klase te afirmiranja nove kulture æivota i rada. »ovjek postaje centar zanimanja, a teæiπte odgoja je na Ëovjeku pojedincu. Poznati talijanski humanist Tomasso Campanella u svom djelu Grad sunca, utopistiËki izlaæe svoje druπtvene i pedagoπke poglede. RaspravljajuÊi o braku, porodici i odgoju piπe da majka treba podizati dijete do dvije godine starosti, a onda bi ga predala posebnim uËiteljima koji bi se o njemu skrbili i odgajali ga. Druπtvo bi trebalo pomoÊi majci i njezinom odgojnom radu. Engleski dræavnik i pisac Thomas More u svom djelu Utopija istiËe obvezu da svaka majka treba voditi brigu o svom djetetu. IstiËe da sadræaje odgoja treba pronalaziti u æivotu slavnih ljudi. U XVII. i XVIII. stoljeÊu mnogi filozofi su isticali potrebu da se djeca odgajaju pod nadzorom struËnih lica, tako da se obiteljskom odgoju nije pridavalo veÊe znaËenje. Ipak su se u obitelji najstariji Ëlanovi brinuli o djeci. Sadræaji odgoja bile su pripovijetke, bajke, pjesme, uspavanke, zagonetke, brzalice, brojalice. Jan Amos Komensky, Ëeπki pedagog u svoje vrijeme najpoznatiji europski pedagog i didaktiËar, u svom djelu Velika didaktika traæi da se odgoj ugleda na zbivanja u prirodi kako bi se zakoni prirode prenijeli i u odgojno djelovanje. Za djeËje doba do πeste godine predlaæe odgoj i uËenje kod kuÊe, kod majke u porodici. To je materinska πkola. O tome je napisao Informatorijum materinske πkole kao dopunu Velike didaktike. Po idejama koje su iznijete, ovaj se pedagog smatra zaËetnikom predπkolskog odgoja. On je predπkolski odgoj dræao prvim stupnjem u odgojnom sustavu. Komensky je napisao prvi didaktiËki priruËnik za djecu predπkolske dobi Osjetilni svijet u slikama. To je mala enciklopedija za djecu i prva slikovnica pisana za djecu na sustavan naËin. NajznaËajnije uËenje Jeana Jaquesa Rousseua se odnosilo na prirodni odgoj djeteta. Dijete treba uzimati onakvo kakvo jest. Prvi uËitelji su priroda, iskustvo i
18 ljudi. UËitelji se moraju upravljati prema prirodi i iskustvu, a dijete prepustiti prirodi. Rousseau je bio tipiËan predstavnik prirodnog odgoja. Vratimo se prirodi bio je njegov slogan. Heinrich Johan Pestalozzi je isticao socijalno glediπte kao osnovu odgoja. Vjerovao je u moÊ odgoja kojim se narod moæe spasiti bijede i ukloniti suprotnosti u druπtvu. Pestalozzi je odgojni cilj podijelio u tri zadatka: odgoj glave (umni odgoj), odgoj srca (moralni odgoj) i odgoj ruke (tjelesni odgoj). On je posebno isticao znaËenje odnosa izmeu majke i djeteta jer preko nje prima prvu ljubav prema ljudima, strpljenje, osjeÊaj duænosti. Preko obitelji dijete postaje Ëlan druπtva. Robert Owen, engleski socijalist utopist daje posebno znaËenje predπkolskoj pedagogiji. On je u praksi prvi ostvario druπtveni odgoj djece predπkolske dobi otvaranjem djeËjeg vrtiÊa pri tvornici Ëiji je bio suvlasnik. Svojim nastojanjima Owen je pomagao djeci i radnicima. Naglaπavao je potrebu da se druπtvo treba brinuti o odgoju djece ustrojem posebnih ustanova za te namjene. U tvorniËkom okruæenju je podigao Institut za formiranje karaktera u kome je organizirao odgojni i obrazovni rad: od 1. do 3. godine jaslice, od 4. do 5. godine zabaviπte (djeËja πkola/prva mala πkola), od 6. do 10. godine osnovna πkola, od 11. do 14. godine veËernja πkola i od 15. do 25. godine slobodno vrijeme. Francuski socijalist utopist Charles Fourier kritizira buræujski odgoj koji zanemaruje djeËji interes, sklonosti i ozbiljno uËenje, πto sve negativno utjeËe na razvoj djeËjih sposobnosti. Radom se najbolje razvija interes djece za naukom, a odgoj treba biti stvar druπtva. Friedrich Fröbl osniva u njemaËkom gradiÊu Blankenburgu prvi djeËji vrtiÊ (Kindergarten). Bilo je to prvo djeËje zabaviπte u svijetu organizirano na naËelima suvremenog odgojnog rada. Od samog poËetka je provodio zahtjev da odgoj bude u skladu s prirodom, pri Ëemu je posebno afirmirao djeËji nagon za rad, spoznavanje i stvaralaπtvo. Veliko je znaËenje Fröbela u predπkolskoj pedagogiji. Njegov predπkolski odgoj je bio sustavan, cjelovit i stvaralaËki orijentiran uz punu programsku suradnju obitelji i odgojitelja. Iako je sustavno organizirao predπkolski odgoj, obitelj je isticao kao odgojni faktor bez alternative. Njegove ideje o predπkolskom odgoju brzo su se proπirile po Ëitavom svijetu (Francuska, Italija, Austrija, Rusija, Amerika). Anton SemjonoviË Makarenko, ruski pedagog i pedagoπki pisac afirmirao je socijalistiËki humanizam i kolektivizam koji se sastoji od poπtovanja djeËje liËnosti, ljubavi prema djeci, odgovornosti i povjerenju. Cijenio je odgojni razgovor kao metodu u radu s djecom. Najpoznatiji filozof i pedagog Amerike John Dexey uËio je da se dijete odgaja iskustvom u okolini. Odgojem treba otklanjati smetnje koje stoje na putu djeËjeg razvitka, kako bi se osigurao slobodan rast. Djetetu treba omoguÊiti slobodan odgoj.
19
Radost djetinjstva
Priredba u petrinjskom vrtiÊu Igra, stvaralaπtvo i rad., 30. svibnja 1976.
20 Marija Montesori stekla je veliki ugled u Ëitavom svijetu po svom naËinu rada s djecom. U svojoj knjizi UpijajuÊi um Montesori piπe: ...najvaæniji period æivota nisu godine fakultetskog obrazovanja, nego prve godine æivota, period od roenja do πeste godine. To je vrijeme kada se oformljuje Ëovjekova inteligencija, njegov najveÊi potencijal i sposobnosti. Ali, ne samo inteligencija, veÊ potpunost njegove moÊi i snage...U nijednim godinama dijete ne treba toliko inteligentnu pomoÊ i ikoja prepreka koja zasmeta kreativnom razvoju u tom dobu smanjit Êe moguÊnost dostignuÊa savrπenstva. Ovo je tek kratki povijesni vodiË kroz πumu ideja o predπkolskom odgoju: od drevnih, preko helensko- rimskih, srednjovjekovnih do suvremenih civilizacija. Navedene natuknice o najznaËajnijim idejama su poticaj Ëitateljima da ih podrobnije upoznaju u pobrojenoj literaturi na kraju ove knjige. Fenomen dijete je star koliko i homo sapiens pa je to dodatni motiv da se upozna ta Ëarobna πkrinjica, nedovoljno istraæena i zagonetna.
πa“? i k i t a d a pa r t u s i l e Êe“. Ê e o n h a , d a t e m se a d a Nika: “T N . am n z e e“? N Ê “ e n e. a Ê d Teta: e π n a n a z d ako ada K n “ e : s a k a i d N Êe e j o v a k l a k k e ar na Tara: “P meteorid da z na o i t e j i N e“. m e j i r v i bit
21
Sokratova prisega Kao uËitelj i odgajatelj obvezujem se -
©tovati osobine svakog djeteta i braniti ih od svih; Zalagati se za njegovo tjelesno i duπevno jedinstvo; ©tovati njegove osjeÊaje, sluπati ga, uzeti ga ozbiljno u obzir; Traæiti njegovo odobrenje za sve ono πto Ëinim glede njegove osobe, isto onako kao - πto bih postupao prema odraslima; - Koliko je moguÊe spoznati zakonitosti njegovog razvoja, postaviti ju na dobre temelje i omoguÊiti djetetu prihvaÊanje te zakonitosti; - Otkriti i unaprijediti njegove sklonosti; - Zaπtititi ga, ako je slabo, i pomoÊi mu pri prevladavanju straha i krivnje, zloÊe i laæi, sumnji i nepovjerenja- ako mu je potrebno; - Ne lomiti njegovu volju- ni onda kad nam se Ëini da je besmislena; pomoÊi mu da razum ovlada njegovom voljom; pouËiti ga kako se koristi razumom i πto je to umijeÊe razumijevanja i shvaÊanja; - Osposobiti ga za preuzimanje odgovornosti u zajednici i za zajednicu; - OmoguÊiti mu stjecanje iskustva o svijetu kakav doista jest, ali ga ne podËiniti svijetu kakav on jest; - OmoguÊiti mu da spozna πto je i kakav je to dobar æivot; - Pruæiti mu viziju boljeg svijeta i uvjeriti ga da se ona moæe ostvariti; - PouËiti ga istinoljubivosti, a ne istini jer “ona je samo kod Boga“ Ovim se takoer obvezujem - Da Êu, koliko sam u moguÊnosti, sam tako æivjeti i primjerom pokazati kako se izlazi -na kraj s poteπkoÊama, s napadima i πansama u naπem svijetu, pa i s vlastitim ograniËenjima i s vlastitom krivnjom; - U skladu sa svojim snagama pobrinut Êu se za to da naraπtaj koji dolazi zatekne takav svijet u kojem se isplati æivjeti i u kojem naslijeeni tereti i poteπkoÊe ne vrπe pritisak na vlastite ideje i moguÊnosti; - Javno Êu obrazloæiti moja uvjerenja i djela, izloæit Êu se kritici onih koji su time pogoeni kao i kritici struËnjaka, svoje prosudbe savjesno Êu provjeravati; - Usprotivit Êu se ipak svim osobama i odnosima- pritisku javnog mnijenja, interesima udruge, propisima sluæbe - ako budu sprjeËavali namjere koje sam ovdje iznio. Ovu obvezu osnaæit Êu svojom spremnoπÊu da se u svako doba provjeri moja djelatnost i ja sam preko danih mjerila.
22
Polaznici djeËjeg vrtiÊa u petrinjskom hrvatskom domu.
Polaznice petrinjskog πpilπula u igrokazu Dvije sestre (Zwei Schwestern), 24.5.1933.
23
KRATKI PRIKAZ PRED©KOLSKOG ODGOJA U HRVATSKOJ
Bio je dug i plodan razvojni put predπkolskog odgoja na podruËju danaπnje Republike Hrvatske. Prema dostupnoj grai i izvorima, prvi trag predπkolskog odgoja susreÊemo u XV. stoljeÊu, toËnije 1432. godine u Dubrovniku. Osnovan je Hospital Pietatis (Zavod Milosra) ili DjeËje nahodiπte u kojem su se zbrinjavala nezakonito roena i odbaËena mala djeca. Za ove potrebe DubrovaËki senat je dodijelio jednu posebnu kuÊu. Sasvim malu djecu njegovale su dojilje, a o ostaloj djeci se brinula jedna æena. Nakon Dubrovnika, djeËje nahodiπte se osniva u Zadru 1452., u ©ibeniku 1612. i u Kotoru 1616. godine. U njima su bila siromaπna i radniËka djeca koja su tako bila zbrinuta dok su majke na poslu. ProÊi Êe cijelo jedno stoljeÊe dok ove ustanove za djecu predπkolske dobi poËnu djelovati i na odgojnom planu, a ne samo u svrhu zaπtite i skrbniπtva. U povijesnoj retrospektivi imamo priliËno heterogene socijalno- humanitarne zavode, kako su ih tada nazivali. Djeca koja su rano ostala bez roditelja smjeπtena su u sirotiπta. Prvi takav zavod osniva se u drugoj polovici XVIII. stoljeÊa u Dubrovniku, a zatim od sredine XIX. stoljeÊa i u Rijeci, Splitu, Osijeku, Zagrebu, Poæegi, Vinkovcima... Za socijalno ugroæenu djecu organiziraju se sabiraliπta. Tu djeca borave najviπe 30 dana u dobi od Ëetvrte do navrπene Ëetrnaeste godine. U njima su djeca nalazila zamjenu za roditeljsku njegu i radila su prema programu dnevnog æivota. Pored djeËjih ustanova kao πto su nahodiπta, sirotiπta, sabiraliπta, Ëija imena najpotpunije odraæavaju njihov socijalni karakter, u Hrvatskoj se, veÊ sredinom XIX. stoljeÊa, javljaju i druge institucije za predπkolsku djecu. Iako njihova primarna uloga ostaje i dalje u sferi socijalne zaπtite (smjeπtaj, skrb, sigurnost), one za razliku od prethodnih, obavljaju u stanovitoj mjeri i odgojni rad s djecom. Ovamo spadaju: pjestovaliπta, hraniliπta, djeËji domovi i djeËja skloniπta (utoËiπta, djeËji azili). Pjestovaliπta i hraniliπta, koja su se ponegdje nazivala joπ i dadiliπta, kolijevke i djeËje jaslice, su zavodi u koje se primaju djeca veÊ nakon dva tjedna starosti sve do navrπene treÊe godine U Hrvatskoj je prvo pjestovaliπte otvoreno u Zagrebu 1855. godine, Ëiji je osnivaË zagrebaËki nadbiskup Juraj Haulik. Majke donose djecu koju ostavljaju
24 dadiljama cijeli dan. Dijete najprije boravi u sobi povitih (do navrπene prve godine), a zatim ga odvode meu djecu koja puæu. Kad dijete prohoda, prelazi u drugu sobu u kojoj ostaje do navrπene treÊe godine. Djeca imaju dosta igraËaka. »uvaliπte je zavod koji odgovara danaπnjem vrtiÊu jer obuhvaÊa djecu od navrπene treÊe godine pa do polaska u πkolu. Tu borave djeca od sedam ujutro do πest ili sedam sati uveËer. Glavni zadatak Ëuvaliπta je da se brine za djeËji tjelesni razvitak, da se djeca poduËavaju pristojnom ponaπanju, ljubavi prema bliænjem te da uËe pjevati i moliti. »uvarice im daju igraËke i uËe ih igrati obiËne narodne igre. Zabaviπte je takoer zavod u koji se primaju djeca sviju slojeva puËanstva. Djeca borave u zabaviπtu 3-4 sata prijepodne i 2-3 sata poslijepodne. Ovdje se odgajaju po Fröbelovoj metodi. Glavna je svrha zabaviπta, da se domaÊi uzgoj podupire i popunjuje i da se djeca naravnim i harmoniËnim uzgajanjem pripravljaju za nauku u puËkoj πkoli. PuËko zabaviπte (kombinirano) je zabaviπte spojeno s Ëuvaliπtem. Antonija CvijiÊ, uËiteljica Gradskog zabaviπta u Zagrebu istiËe: U njemu borave djeca Ëitav dan, kao πto i u Ëuvaliπtu dobivaju istu tjelesnu njegu i hranu od svojih Ëuvarica, a pet do πest sati na dan bave se s djecom osposobljene uËiteljice zabaviπta, koje ih po Fröbelovom sistemu uzgajaju i poduËavaju. Antonija CvijiÊ dalje piπe: PuËko je zabaviπte do sada najsavrπeniji zavod za djecu u predπkolskoj dobi, jer u njemu nau u svakom pogledu savjestan i temeljit uzgoj, a ona djeca, kojoj kod kuÊe manjka njega i nadzor, uæivaju u puËkom i tu blagodat. Upravo je ona 1872. godine osnovala prvo privatno zabaviπte u Hrvatskoj prema savjetima i uputama A. Köhlera. 1895. godine Antonija CvijiÊ u nakladi Hrvatskog pedagoπko- knjiæevnog zbora objavila je Rukovodj za zabaviπta. Ovo je djelo danas toliko znaËajno da se i u suvremeno doba mogu koristiti njegove ideje za odgoj djece predπkolske dobi. O znaËenju i potrebi zabaviπta i Ëuvaliπta pisali su kod nas mnogi pedagozi: Stjepan BasariËek, Marija ÆitkoviÊ, Antun Cuvaj i drugi. BasariËek u Ëlanku Zabaviπte, Napredak br. 1., 1870. pita Ëitatelje i tadaπnju prosvjetnu vlast: Jesu li puËke πkole sve πto smo uËinili za djecu i roditelje? Moæe li se joπ neπto uËiniti upravo za djecu mlae dobi u vrijeme kada im je razvoj najbujniji i kada je i njima i roditeljima struËna pomoÊ odgajateljica najpotrebnija. U zabaviπtima vidi odgovor na postavljena pitanja i veliku zadaÊu koju ona imaju podijeliti s roditeljskim domom u odgoju djece predπkolske dobi, i to najviπe igrom i primjerenim pouËnim zadacima i sadræajima. BasariËek je takoer meu prvima koji je upozorio na europska iskustva s podruËja predπkolskog odgoja, posebno na Fröbelov sustav odgoja djece u predπkolskim ustanovama, koji se uspjeπno primjenjivao u mnogim zemljama pod sloganom: Odgoj za druπtvo kroz druπtvo. Na I. opÊoj hrvatskoj uËiteljskoj skupπtini u Zagrebu od 23. do 25. kolovoza 1871. godine u specijalnom odsjeku odræana su predavanja o zabaviπtima.
25
DjeËja priredba za Josipovo u samostanu sestara Druæbe KÊeri Boæje Ljubavi u Petrinji, 1976. Cvjetni korzo u Petrinji πezdesetih godina XX. stoljeÊa
26
Priredba u petrinjskom vrtiÊu Igra, stvaralaπtvo i rad. Odgojiteljica Marijana PalaiÊ, 30. svibnja 1976.
Na igraliπtu
27 Napredna uËiteljica i narodna prosvjetarka Marija FabkoviÊ iznijela je tada svoje glediπte o potrebi postupnog ukljuËivanja predπkolske djece u zabaviπta i o njihovoj koristi za odgoj. Na toj skupπtini Stjepan BasariËek je odræao posebno predavanje o zabaviπtima u kojem je istakao svrhu, cilj i zadatke zabaviπnog odgoja. Veliki dio predavanja posvetio je obrazlaganju odnosa obiteljskog odgoja i zabaviπta. IstiËe pritom da su mnogi roditelji zbog viπe razloga (siromaπtvo, zauzetost, nedostatak obrazovanja i drugo) u nemoguÊnosti dati djeci ono πto bi im inaËe zabaviπte moglo dati, iako i roditeljski dom ima neke svoje prednosti. U tome se zabaviπta i roditeljski dom trebaju nadopunjavati, a zabaviπta k tome joπ i obrazovno djelovati na prosvjeÊivanju roditelja. Druga opÊa uËiteljska skupπtina odræana je u Petrinji od 25. do 27. kolovoza 1874. godine. Ta je skupπtina bila poticatelj i propagator organizacije i otvaranja zabaviπta, koja su u poËetku trebala na neki naËin sluæiti kao vjeæbaonice vezane uz æenske uËiteljske πkole, a tek kasnije prerasti u znaËajne odgojne ustanove. Zapaæenu ulogu na petrinjskoj uËiteljskoj skupπtini imala je Marija ÆitkoviÊ, koja u svom predavanju o djelokrugu, sadræaju i naËinu rada u zabaviπtima govori: Zabaviπta jesu zavodi, u kojih se pitomci od 3. do 7. godine igrajuÊke zabavljaju, tim si duh bude, osjetila vjeæbaju i kriepe... Na kraju svog predavanja ona istiËe vaænost zabaviπta ovim rijeËima: Tim se zavodom olakoÊuje ne samo roditeljem breme, jer u zabaviπtu sprovode djeca liepi dio dana, veÊ boraveÊ se u njem odstranjena su od svakog zla upliva, koji bi im inaËe podvræenim svakojakim okolnostima duhu ili tijelu naπkoditi mogao; a πto se ima naroËito naglasiti jest, da ih ljubeæljiva i briæna ruka gojilje u njeænoj dobi goji i njeguje... Moæemo reÊi da je petrinjska uËiteljska skupπtina znaËila mnogo za predπkolski odgoj jer ga je prva javno zacrtala u svojim rezolucijama kao odgojno-πkolsku obavezu i time stvorila osnovu da ue i u πkolski zakon koji je iste godine donesen i za Ëija su se ostvarenja zalagali svi napredni uËitelji onoga vremena. Naredbom Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoπtovlje i nastavu, od 19. prosinca 1878. godine broj 3493 propisan je ustroj zabaviπta:
»lanak 1. Zabaviπte je odgojiliπte djece na polazak πkole joπte neobavezne.
»lanak 2. Zabaviπte je zadaÊom, da kuÊno odgajanje djece potpomaæe i nadopunjuje te da ju pripravlja za πkolsku obuku primjerenim razvijanjem sila tjelesnih i duπevnih.
...
»lanak 10. Broj djece nadzoru jedne osobe povjereno moæe biti najviπe 40.
28
... ...
»lanak 11. Zgrada za zabaviπte mora stajati na zgodnom i zdravom mjestu, mora biti suha, svjetla, provjetriva i prostrana. Skaline treba πto viπe izbjegavati. »lanak 14. Osnova zabave treba da bude tako udeπena da se njom svakako postigne: - da djeca voljno i radosno pristaju u kolo svojih drugova; - da se priuËe ljudima i opÊenju s njima; - da pozorno i veselo sluπaju djeËje razgovore i tumaËenja uËiteljiËina i da rado uËestvuju kod zabava i igara; - da priliËno riπu crte okomite, vodoravne i kose; - da znadu oznaËiti razne smjerove, kretanja, radnje i predmete oko sebe, a obrnuto da spajaju sa svakom takvom oznakom pravi pojam; - da znadu razliku meu brojkama jedan, dva, tri i umiju brojiti stvari do deset; »lanak 17. UËiteljicom u zabaviπtu moæe biti samo æenska u svakom obziru neporoËna, koja si je pribavila u tu svrhu propisano osposobljenje.
... »lanak 25. Zabaviπta stoje pod nadzorom onih πkolskih organa, koji vrπe nadzor nad puËkim πkolama. Naredbom Kraljevske zemaljske vlade Odjela za bogoπtovlje i nastavu od 17. srpnja 1889. godine se izdaje statut za uËiteljske πkole o teËajevima za obrazovanje uËiteljica u zabaviπtima. »lanak 144. Za obrazovanje uËiteljica zabaviπnih mogu se pri æenskim uËiteljskim πkolama, uz koje opstoji zabaviπte, s dozvolom Kraljevske zemaljske vlade osnovati posebni nauËni teËaji. »lanak 145. Tim je teËajima zadaÊa da uËenicama pruæe toliko obrazovanosti, koliko im je kao buduÊim uËiteljicama u zabaviπtu potrebno, navlastito da se nauËe razumjeti narav djece, da taËno i temeljito upoznaju svrhu, sredstva i naËin odgajanja djece u zabaviπtima, napokon da si pribave vjeπtinu i sigurnost u izvrπivanju duænosti koje ima uËiteljica zabaviπta. ... »lanak 147. Koja æenska æeli, da se u ovaj teËaj primi, mora se iskazati:
- da je poËetkom πkolske godine navrπila πesnaestu godinu æivota; - da je tjelesno potpuno zdrava i uËiteljskih sluæba sposobna;
29
- da ima ono pripravno obrazovanje, koje je propisano, da koja bude primljena u uËiteljsku πkolu; - da ima dobar muzikalan sluh i prikladan glas za pjevanje; - da je hrvatskomu kao nastavnom jeziku vjeπta; - ako ne dolazi neposredno s kojeg drugog uËiliπta, posebnom svjedodæbom, da je neporoËna ponaπanja.
... »lanak 150. U ovom se teËaju uËe sljedeÊi predmeti: nauk vjere (2 ure na tjedan), odgojoslovlje i teorija zabaviπta (3 ure na tjedan), praktiËne vjeæbe u zabaviπtu (8 ura na tjedan), jezikoslovna i stvarna obuka (6 ura na tjedan), prostoruËno risanje (2 ure na tjedan), mekaniËke radnje (2 ure na tjedan), pjevanje (2 ure na tjedan), tjelovjeæba (1 ura na tjedan). ... »lanak 161. Ispit se moæe smatrati uspjelim, ako je kandidatkinja iz svakog predmeta dobila barem ocjenu “dovoljan“, te se takvoj kandidatkinji izdaje svjedodæba osposobnica za uËiteljicu u zabaviπtima. Osnivanje zabaviπta i Ëuvaliπta bilo je prepuπteno privatnoj inicijativi. Godine 1900. u Zagrebu su postojala 4 gradska zabaviπta, a sva su ostala, kao i Ëuvaliπta, bila u privatnim rukama, veÊinom u rukama æenskih crkvenih redova.
Na prijelazu XIX. u XX. stoljeÊe imamo ovo stanje zabaviπta i Ëuvaliπta:
©kol. god.
Zabaviπta
Djece
»uvaliπta
Djece
Ukupno djece
1884./85.
15
615
12
274
889
1887./88.
19
715
14
425
1140
1889./90.
20
807
12
395
1202
1890./91.
21
1894./95.
16
1898./99.
16
6
1358
22
11
1900./01.
16
6
1405
24
13
1901./02.
17
9
1443
8 881
UËitelja red. pom
1242
7
22
30 PoËetkom XX. stoljeÊa Udruga uËiteljica Kraljevine Hrvatske i Slavonije osniva Sekciju za naπu djecu koja pruæa materijalnu i moralnu pomoÊ djeci kojoj je ta pomoÊ potrebna. Udruga je 1909. godine u Zagrebu otvorila svoju Kolijevku. Primana su djeca jasliËke dobi. Pored Zagreba, Kolijevka je osnovana i u Suπaku, a krajem XIX. stoljeÊa u Zadru postoji Djetiπte i hraniliπte. 1912. godine u Zagrebu je otvoren novosagraeni DjeËji dom. U Domu je djelovala Kolijevka, Ëuvaliπte i skloniπte i mogao je primiti 200 djece. Kasnije su ovakvi domovi otvoreni u Jastrebarskom, Osijeku, Crikvenici, Kaπtel LukπiÊu i Trogiru. Ove ustanove se organiziraju za dnevni i danonoÊni boravak jasliËke, predπkolske i πkolske dobi. PoËetkom XX. stoljeÊa otvaraju se skloniπta u svim veÊim hrvatskim gradovima, posebice na poticaj Udruge uËiteljica. Takva skloniπta djeluju i u Dubrovniku, Splitu i Zadru. Zakonom iz 1929. godine utvrena je obveza otvaranja zabaviπta u svim veÊim gradovima i industrijskim centrima. Primaju se djeca od navrπene Ëetvrte godine i s njima mogu raditi uËiteljice koje imaju poloæen ispit za zabavilje. Programi odgojnog rada s djecom obuhvaÊali su igru, zabavu i obrazovanje uma. Prvi sluæbeni program za zabaviπte donesen je u Hrvatskoj 1899. godine i nazivao se NauËno- uzgojna osnova za zabaviπta i puËke πkole. Prema statutu πto ga je objavilo Gradsko zastupstvo grada Zagreba 1933. godine u djeËje domove i skloniπta primaju se duπevno i tjelesno zdrava djeca u dobi od 4 do 12 godina siromaπnih roditelja koji zbog zarade izbivaju cijeli dan iz kuÊe. Djeca se radu priuËavaju zabavnim naËinom. Program rada se sastojao u zabavnom razgovoru, pjevanju, recitiranju, crtanju, igrama i koraËnicama, kao i u ruËnom radu i zabavicama (slaganju πtapiÊa, letvica, ploËica, trokuta, kocaka, sjemenaka i sl.). Izmeu dva svjetska rata stalno se poveÊava broj djeËjih zabaviπta. Odgoj predπkolske djece odvijao se prvih godina poslije II. svjetskog rata najprije u okviru socijalne zaπtite, ali se postupno izgraivao s perspektivom da postane prvi stupanj cjelovitog odgojno- πkolskog sustava u socijalistiËkoj Jugoslaviji. Djelatnost djeËjih zabaviπta regulirana je Uputstvima za organizaciju i rad u zabaviπtima (djeËjim vrtiÊima) od 1945. godine. Veliki broj ratne siroËadi (oko 300 000 u tadaπnjoj Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji) predstavljao je teæak problem za tadaπnju vlast. Do kraja 1945. godine osnovano je oko 250 ustanova s oko 20 000 πtiÊenika u djeËjim domovima, jaslicama i vrtiÊima, πkolskim kuhinjama. Druπtvene organizacije, posebice AntifaπistiËka fronta æena, zalaæu se za nabavljanje hrane, odjeÊe i opreme, pronalaze primjerene prostorije, dobrovoljne odgajatelje i pomoÊno osoblje. 1946. godine izvrπen je popis nezbrinute djece i zapoËelo se s obrazovanjem novog kadra odgojitelja. Prema statistici Ministarstva socijalne politike bilo
31 je na kraju 1946. godine u Hrvatskoj 76 846 djece razne dobi kojoj je bila potrebna zaπtita. Od toga je tim popisom zaπtitu dobilo 25 566 djece palih boraca i ærtava faπistiËkog terora. U to vrijeme radilo je na njihovu zbrinjavanju 129 ustanova: 50 tadaπnjih domova za predπkolsku i πkolsku djecu s 4.610 πtiÊenika, 3 zavoda za djecu smanjenih sposobnosti s 318 πtiÊenika, 4 zavoda za zapuπtenu djecu s 275 πtiÊenika, 72 djeËja zabaviπta za djecu razne dobi. Za socijalno ugroæenu djecu do 3 godine æivota bio je otvoren izvjestan broj kolijevki i djeËjih jaslica u kojima je prevladavala briga za zdravlje i ishranu djece. Dok su prije rata predπkolske djeËje ustanove bile uglavnom u rukama privatnih osoba i æenskih crkvenih redova, poslije rata one su postale dræavne i druπtvene ustanove sa zadatkom da djecu odgajaju u novom socijalistiËkom duhu. Pedagoπki problemi bili su takoer mnogobrojni jer nije bilo dovoljno struËnog kadra. U poËetku se odgojni rad provodio po uputama koje je Komisija za πkole i nauku FNRJ dostavila svim ministarstvima prosvjete s nacrtom programa za teËajeve. U Socijalno- pedagoπkoj πkoli u Zagrebu, koja je osnovana 1945. godine odræavali su se prvi put tromjeseËni i duæi teËajevi za odgojitelje i odgojiteljice predπkolskih ustanova iz kojih su izlazili prvi kadrovi s prikladnijom struËno- pedagoπkom spremom. Poslije donoπenja Petogodiπnjeg plana razvitka narodne privrede (proljeÊe 1947.), ustanove za odgoj predπkolske djece dobivaju zadatak da vode brigu o djeci æena koje rade u proizvodnji. Na poticaj i uz pomoÊ sindikata otvaraju se stalni djeËji vrtiÊi uz privredna poduzeÊa i sezonski djeËji vrtiÊi uz seljaËke radne zadruge. Poslije Savjetovanja o predπkolskom odgoju u Beogradu svibnja 1948. godine, stavljeno je u duænost ministarstvima prosvjete da planiraju potreban broj ustanova i odgojitelja, a u saveznom Komitetu za πkole i nauku osnovana je posebna referada za predπkolski odgoj. Od toga vremena rad se odvijao intenzivnije i s viπe plana. U zagrebaËkoj uËiteljskoj πkoli uvedena je bifurkacija: uËenice III. razreda mogle su se opredijeliti za odgojiteljice i uËile su o predπkolskom odgoju. 1949. godine Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Hrvatske donosi Pravilnik o organizaciji i radu djeËjih vrtiÊa. Oni se osnivaju za djecu od 3. godine do polaska u πkolu. Ovi vrtiÊi mogu biti stalni i sezonski. Odgojno- obrazovni rad se zasniva na programsko- metodskim uputama prema kojima odgojitelj za tri mjeseca sastavlja plan za svaki tjedan. Kako se sve viπe osjeÊala potreba za posebnom πkolom, otvorena je 1949./50. u Zagrebu ©kola za odgojitelje s posebnim nastavnim planom i programom. Imala je 4 odjeljenja i 1159 uËenica s 9 stalnih i 15 honorarnih nastavnika. Uz πkolu je organiziran uzoran djeËji vrtiÊ kao vjeæbaonica.
32 Za podruËje bivπe Jugoslavije donesena je 1948. godine uredba o osnivanju djeËjih jaslica i vrtiÊa, za djecu od 3. do 7. godine æivota, koja u njima borave od 9 do 12 sati dnevno. Prvi zakon o djeËjim vrtiÊima donesen je 1957. godine, a OpÊim zakonom o πkolstvu 1958. godine predπkolske ustanove su uπle u sustav jedinstvenog odgoja i obrazovanja. Prvi sluæbeni program za predπkolske ustanove usvojen je 1969. godine. On je favorizirao obrazovnu funkciju i donekle prenaglasio njegovu ulogu u pripremanju djece za πkolu. U Hrvatskoj je prvi program odgojno- obrazovnog rada u djeËjem vrtiÊu donesen 1970. godine. Iste je godine donesena i Rezolucija o razvoju odgoja i obrazovanja na samoupravnoj osnovi.
ja: i c u æe L skoj“. a k tra zozem u j g i o N n d u e J a: la i k i“. b u n i L v m o e sa o Ê o u trg t “Ja a N bi Ê o n m si a s “I ja
33
IZ KNJIGE DOJMOVA
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
UKRATKO O STUDIJU PRED©KOLSKOG ODGOJA U PETRINJI Sredinom sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa u Petrinji postoji nekoliko privrednih organizacija, tada temeljenih na Zakonu o udruæenom radu (ZUR) i dogovornim osnovama plana proizvodnje. Primjerice, petrinjska mesna industrija od 1978. godine postaje Sloæena organizacija udruæenog rada (SOUR) - Prehrambena industrija GavriloviÊ Petrinja. NajveÊi petrinjski radni kolektiv ustrojen je u pet radnih organizacija s deset osnovnih organizacija udruæenog rada (OOUR) i Ëetiri radne zajednice. Potom slijedi Transportno poduzeÊe Slavijatrans Petrinja, jedno od veÊih poduzeÊa cestovnog prometa svoje grupacije u SocijalistiËkoj Republici Hrvatskoj. U tri desetljeÊa postojanja TP Slavijatrans Petrinja (osnovano 1948.) postalo je drugo po veliËini u tadaπnjoj petrinjskoj opÊini i vodeÊa transportna organizacija u regiji. I tako redom do tada najmanjeg proizvodne OOUR Ciglana Petrinja u »eπkom selu. Ondaπnja se druπtvena zajednica suoËila s brojnim zaposlenim stanovniπtvom, posebice æenskom radnom snagom. Odlazak oba roditelja na posao imao je za posljedicu da su brojna malodobna djeca bila prepuπtena osnovnoj nesigurnosti, raznim utjecajima i neadekvatnom psiholoπko- pedagoπkom djelovanju. Petrinjski djeËji vrtiÊ suoËavao se s poveÊanim brojem djece koja su trebala potrebnu odgojno- obrazovnu skrb. Tada u toj ustanovi nije bilo dovoljno mjesta da se primi postojeÊa djeËja populacija, a ni postojeÊi kadar nije imao odgovarajuÊu struËnu spremu. SliËno stanje bilo je i u okolnim mjestima u tadaπnjoj sisaËko- banijskoj regiji (Sisak, Glina, Kostajnica, Dvor na Uni, Novska), a potreba za odgojiteljima bila je naglaπena i u pograniËnim mjestima susjedne Bosne i Hercegovine. U Petrinji tzv. uËiteljskom gradu viπe od jednog stoljeÊa djelovali su uËiteljski teËajevi, srednja uËiteljska πkola pa i viπa pedagoπka πkola koja je pripremala uËiteljski i nastavniËki kadar, ali ne i odgojitelje za rad s djecom predπkolske dobi. Tijekom 1975. godine poËele su pripreme za otvaranje studija predπkolskog odgoja na Pedagoπkoj akademiji u Petrinji. 5. studenoga 1975. godine Pedagoπka akademija Petrinja uputila je Udruæenju pedagoπkih akademija SRH u Splitu sljedeÊi dopis:
Predmet: Otvaranje studijske grupe predπkolski odgoj.
RepubliËkom sekretarijatu za prosvjetu, kulturu i fiziËku kulturu smo dostavili zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju za otvaranje studijske grupe
50 predπkolski odgoj. Joπ nam treba suglasnost Udruæenja za otvaranje te grupe. Molimo Vas da nam πto hitnije poπaljete taj dokumenat. Drugarski pozdrav! Direktor: prof. Milan NoæiniÊ. VeÊ 28. studenoga 1975. godine upuÊen je dopis djeËjim vrtiÊima o otvaranju izvanrednog studija predπkolskog odgoja na Pedagoπkoj akademiji Petrinja. U suradnji s Pedagoπkom akademijom Zagreb namjerava se otvoriti izvanredni studij predπkolskog odgoja u Petrinji pa se hitno traæi:
- Da li u vaπem vrtiÊu ima kandidata za taj studij i koliko?
- Koliko imate uzgajatelja koji nemaju potrebnu kvalifikaciju?
- Perspektivni plan potreba u kadrovima za slijedeÊih 5-10 godina
- Ovo posljednje nam je potrebno zbog otvaranja redovnog studija predπkolskog odgoja slijedeÊe πkolske godine. Ukoliko bi imali dosta kandidata mi bi veÊ u toku slijedeÊeg mjeseca poËeli s izvanrednim studijem za predπkolski odgoj.
VeÊ u sijeËnju 1976. godine nailazimo na: Potvrda DabiÊ Julika, izv. student PA πk.g. 1975./76. za predπkolski odgoj, uplata 2.700 dinara. Intenzivno se radi na otvorenju studija predπkolskog odgoja na Pedagoπkoj akademiji u Petrinji. Tako je 3. rujna 1976. godine upuÊen zahtjev za dodjelu sredstava za proπirenu djelatnost Samoupravnoj interesnoj zajednici (SIZ) usmjerenog obrazovanja za druπtvenu, ekonomsku i zdravstvenu djelatnost Sisak. Naglaπeno je da Pedagoπka akademija Petrinja u suradnji s Pedagoπkom akademijom Zagreb na osnovi Rjeπenja RepubliËkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fiziËku kulturu SRH otvara redovni studij predπkolskog odgoja. UoËena je potreba za kvalificiranim kadrovima za predπkolske ustanove na sisaËko- banijskoj regiji jer prema nepotpunim podacima je predvieno da bi do 1980. godine trebalo oko 150 odgojitelja. Za otvorenje studija su potrebna materijalna sredstva pa je veÊ 19. srpnja 1976. godine odræan sastanak predstavnika Pedagoπke akademije Petrinja sa Slavkom VuËkom, predsjednikom Samoupravne interesne zajednice usmjerenog obrazovanja za druπtvenu, ekonomsku i zdravstvenu djelatnost i Slavkom RomaniÊem, tajnikom Udruæene samoupravne zajednice. Dogovoreno je da veÊi dio troπkova studija (oko 600 tisuÊa novih dinara) osigura Samoupravna zajednica druπtvene brige o djeci predπkolskog uzrasta, a manji dio (oko 200 tisuÊa novih dinara) SIZ usmjerenog obrazovanja Sisak. Uskoro se pristupa potpisivanju Samoupravnih interesnih sporazuma izmeu Samoupravnih zajednica pojedinih opÊina i kandidata koji su poloæili klasifikacijski ispit. Prijave su primane do 2. listopada 1976. godine, a ispit je proveden
51
».s. Simoneta SladiÊ s polaznicima petrinjskog djeËjeg vrtiÊa, 1938.
Petrinjski maliπani na ljetovanju u Puntiæeli.
52
Polaznice petrinjskog πpilπula
53 4. listopada 1976. godine. Prijaviti su se mogli svi uËenici sa zavrπenom πkolom drugog stupnja (srednja πkola) uz predoËenje svjedodæbe o zavrπnom ispitu, svjedodæbi svih razreda srednje πkole, izvodom iz matiËne knjige roenih te uplatom od 250 n.d. na æiro raËun Pedagoπke akademije Petrinja. Klasifikacijski ispit se sastojao od provjere sluha, usmenog razgovora i pismenog ispita. Ovaj ispit od 70 prijavljenih poloæilo je 26 kandidata. Na redoviti studij po opÊinama je upisano: 12 studenata iz Siska, 8 studenata iz Petrinje i 6 iz ostalih opÊina. Na izvanredni studij predπkolskog odgoja u suradnji s Pedagoπkom akademijom Zagreb upisano je 60 studenata. Studij je trajao dvije godine pa je nakon poloæenog diplomskog ispita steËena viπa struËna sprema i zvanje nastavnika odgojitelja za predπkolske ustanove. Tijekom dvogodiπnjeg πkolovanja polagani su ispiti iz sljedeÊih kolegija: Psihologija odgoja i obrazovanja, Teorija i praksa samoupravljanja (TIPSO), Metodika odgojno- obrazovnog rada, Razvojna psihologija djetinjstva, Likovni rad i metodika likovnog odgoja, Osnove opÊenarodne obrane i druπtvene samozaπtite SFRJ, DjeËja knjiæevnost, Kultura govorenja i pisanja, Predπkolska pedagogija, Lutkarstvo i scenski izraz, Filmska i RTV kultura, Strani jezik, Tjelesni odgoj s metodikom, Zdravstvena zaπtita predπkolskog odgoja, Osnove marksizma, Didaktika, OpÊa pedagogija, Glazbeni odgoj s metodikom, Sviranje i TehniËko- likovne vjeæbe. Tijekom studiranja bila je obvezna struËno- pedagoπka praksa na odgovarajuÊoj predπkolskoj ustanovi. Nakon poloæenih svih ispita kandidat je pristupio diplomskom ispitu. Te 1976./77. πkolske godine na prvu godinu redovnog studija na Pedagoπku akademiju Petrinja upisano je 106 studenata (51 student razredna nastava, 31 student matematika- fizika i 22 studenta hrvatski ili srpski jezik), na drugu godinu 97 studenata (49 studenata razredna nastava, 28 studenata matematika- fizika i 20 studenata hrvatski ili srpski jezik). Na Pedagoπkoj akademiji te πkolske godine bili su zaposleni redovni nastavnici: mr. Boæidar Balog, mr. Duπan Rapo i profesori: Milan ProdanoviÊ, Duπan PlavljaniÊ, Milica Buinac, Evica LeniËek, Bogoslav CrniÊ, Filip ∆uriÊ, Vladimir LevaniÊ, Milan NoæiniÊ i nastavnik Boæidar MaloviÊ; vanjski suradnici mr. Maja MojsinoviÊ, mr. Pero Strineka i profesori; Miloπ PetroviÊ, Vladimir SekuliÊ i Vera Fiπer. Na UËiteljskom fakultetu- Podruænica u Petrinji na predπkolskom odgoju u trajanju od dvije godine 2004. godine polagani su ovi kolegiji: Uvod u pedagogiju, Hrvatski jezik, Pedagogija djece s teπkoÊama u razvoju, Razvojna psihologija, DjeËja knjiæevnost, Sviranje, Filozofija odgoja, Zaπtita zdravlja i njega predπkolskog djeteta, Strani jezik, Predπkolska pedagogija, Kinezioloπka metodika, Glazbena kultura s metodikom, Metodika govorne komunikacije, Metodika predπkolskog odgoja, Likovna kultura s metodikom, Medijska kultura, Osnove informatike, Lutkarstvo i scenska kultura. Svaki student bio je obvezan pohaati struËnopedagoπku praksu i to: u prvoj godini deset dana, u drugoj godini dvadeset dana. Nakon uspjeπno poloæenih svih ispita i obavljene struËno- pedagoπke prakse kandidat se pripremao za polaganje diplomskog ispita koji se sastojao od prorade jedne teme (pismeni rad) i usmene obrane diplomskog ispita.
54 Od 2005./2006. πkolske godine studij predπkolskog odgoja traje tri godine prema tzv. Bolonjskom procesu. Nakon uspjeπno zavrπenog studija i poloæenog diplomskog ispita kandidat je dobio struËni naziv: struËni prvostupnik (baccalaurea) predπkolskog odgoja. Odgojiteljski studij u Petrinji u trajanju od tri godine imao je sljedeÊe kolegije: 1. godina: Filozofija odgoja, Razvojna psihologija, Uvod u pedagogiju, Predπkolska pedagogija, Glazbena kultura (glasovir, sintetizator zvuka, gitara, harmonika), DjeËja knjiæevnost, Hrvatski jezik, Osnove kineziologije, Kinezioloπka kultura, JeziËno izraæavanje; struËno- pedagoπka praksa i izborni predmet. 2. godina: Metodika predπkolskog odgoja, Metodika hrvatskog jezika i knjiæevnosti, Kinezioloπka metodika, Zaπtita zdravlja i njega predπkolskog djeteta, Osnove likovne kulture, Engleski jezik odgojiteljske struke ili NjemaËki jezik odgojiteljske struke, Instrumentalna pratnja s pjevanjem, Medijska kultura; struËno- pedagoπka praksa i izborni kolegiji. 3. godina: Integrirani jasliËki kurikulum, Metodika predπkolskog odgoja, Metodika hrvatskog jezika i knjiæevnosti, Metodika likovne kulture, Metodika glazbene kulture, Kinezioloπka metodika, Suradnja obitelji i djeËjeg vrtiÊa, Integrirani predπkolski kurikulum, Etika; izborni predmet i izborni kolegiji. Od 2011./2012. πkolske godine na Petrinjskom odsjeku UËiteljskog fakulteta Zagreb zapoËeo je studij na predπkolskom odgoju u trajanju od tri plus dvije godine. Zavrπeni odgojitelji predπkolskog odgoja steÊi Êe visoku struËnu spremu.
Objavljeno u VeËernjem listu, 26. oæujka 1999.
55
PrvopriËesnici u petrinjskoj æupi sa æupnikom Antunom Bogdanom, 1975.
Zimovanje na »aviÊ brdu
56
Una zapoËinje priËu o Snjeguljici. Na pod pitanje toËno odgovara. Na zavrπetku ispriËane priËe Ëuje se Klarin glas iz kupaonice: “Teta,teta ja isto znam priËu o Snjeguljici koja nije mutava“ (Htjela je reÊi mrtva - Una i Klara).
57
Odgojiteljice Marija ©tajcer (lijevo) i Vlasta DadiÊ
Cvjetni korzo u Petrinji 23. travnja 2012.
58
Cvjetni korzo u Petrinji 23. travnja 2012.
Cvjetni korzo u Petrinji 23. travnja 2012.
59
Cvjetni korzo u Petrinji 23. travnja 2012.
Cvjetni korzo u Petrinji 23. travnja 2012.
60
Ureenja okoliπa novoizgraene zgrade djeËjeg vrtiÊa. U pozadini toranj kapele Svete Katarine u petrinjskim Majdancima, 1977.
Zanimanje u objektu u Pionirskoj ulici, odgojiteljice Slavica Cerjak i Kata LukaË
61
Pozor, snima se
Djelatnici petrinjskog vrtiĂŠa, 2. lipnja 1998.
62
Mali djeËji zbor na jednom javnom nastupu
Sloæna djeËja grla pjevaju na sav glas
63
Posjetili smo Prvu osnovnu πkolu u Petrinji, 2012.
64
».s. Magdalena i Ë.s. Ljiljana s polaznicima djeËjeg vrtiÊa u petrinjskom samostanu Druæbe KËeri Boæje ljubavi, 1990.
Pozdrav jeseni, 1984.
65
Zimovanje na Mariborskom Pohorju, 2001.
DjeËja priredba u igraonici Knjiænice i Ëitaonice Sisak Novi, 1996.
66
DjeËja priredba u igraonici Knjiænice i Ëitaonice Sisak Novi, 1993.
DjeËja priredba u igraonici Knjiænice i Ëitaonice Sisak Novi, 1993.
67
Zavrπna djeËja priredba (Djed i repa) igraonice u Hotelu Istra u rapskom domu kulture 10. lipnja 1992. BoæiÊna priredba u igraonici Hotela Istra u Rabu, prosinca 1991.
68
Zimovanje na Bjelolasici
Barunica Vakilzadeh iz Hildesheima (treÊa s lijeva) s djelatnicima petrinjskog vrtiÊa u MoπÊenici, 1995.
69
Petrinjka Mirjana ©vehar (druga s lijeva) organizirala je nekoliko donacija za petrinjski djeËji vrtiÊ, 24. sijeËnja 1996.
Doπao je Sveti Nikola
70
Sretan Uskrs
Prave pravcate glumice
71
Razigrane tete
Mi smo pobjednici
72
Olimpijska odliËja najboljima
Naπa kestenijada
73
Bit ĂŠu i ja hrvatski vojnik
Posjetili smo hrvatske vojnike
74
Petrinjski faπnik
Roendanska Ëestitka, 2011.
75
Cvjetni korzo na petrinjskom Trgu hrvatskih branitelja, 2011.
Vrijedni petrinjski maliπani u berbi kukuruza u Hrvatskom »untiÊu
76
Na izletu u Hrvatskom »untiÊu
Obiljeæavanje meunarodnog dana sporta, 2003.
77
SveËana priredba prigodom zavrπetka obnove objekta na Senjaku
SveËana priredba prigodom zavrπetka obnove objekta na Senjaku
78
Petrinjski faπnik
Petrinjski faπnik
79
Petrinjski faπnik
Najboljim plivaËima priznanja
80
Pred Športsko rekreacionim centrom u Sisku
Mi smo najbolji
81
Petrinjski maliπani na DjeËjoj olimpijadi
Jesenska sveËanost u Jabukovcu, 1987.
82
Sa studentima Pedagoπke akademije Petrinja. Stoje s lijeva: Dunja KuruzoviÊ (tajnica), Viπnja KordiÊ (pedagoginja), Miloπ PetroviÊ (profesor na Pedagoπkoj akademiji Petrinja) i Duπko BogdaniÊ (direktor petrinjskog vrtiÊa) krajnje desno Zimovanje na »aviÊ brdu u Spomen domu, 1987.
83
Zimovanje na »aviÊ brdu u Spomen domu, 1987.
Tete Ana Peπut i Marija MariËkoviÊ s nasmijanom djecom, 1980.
84
Djelatnici petrinjskog vrtiÊa, 1999./2000.
Uspomena iz vrtiÊa s tetom Gordanom PeÊirko i Marijom PaveliÊ, 2012
85
Uspomena iz vrtiÊa s tetom Gordanom PeÊirko i Anabelom Kunert, 2006.
Uspomena iz vrtiÊa s tetom Marijom MariËkoviÊ i Zorom MarkoviÊ, 2011.
86
Cvjetni korzo u Petrinji s tetama Dubravkom Vrzan i Jadrankom Vrbik, 2011.
Posjetili smo zagrebaËki zooloπki vrt s tetom Viπnjom Vukπom, Marijom PaveliÊ Tintor i Gordanom PeÊirko
87
Uspomena iz vrtiÊa s tetom Lidijom »akariÊ i Marijom Grbeπa, 2002.
Zavrπna sveËanost s tetom Brankom Licitar i Jadrankom Vrbik, 1998.
88
Zavrπna sveËanost u Domu kulture Petrinja, 1986.
Igraonica u MoπÊenici, 1993.
89
Na ljetovanju u Puntu, 1994.
U zagrebaËkom zooloπkom vrtu, 2010.
90
Cvjetni korzo u Petrinji, 2011.
Uspomena iz vrtiĂŠa s tetom Majom Latin i Anabelom Kunert
91
Igraonica Koπnica u Gradskoj knjiænici i Ëitaonici Petrinja
92
Pobjednici akcije Volim Hrvatsku, 2011.
Lara VujiËiÊ s odgojiteljicama Slavicom Cerjak i Silvijom PopoviÊ Meunarodna nagrada za crteæ O svemiru
93
130 GODINA PRED©KOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U PETRINJI
Kada je pred viπe od Ëetiri stotine godina (1592.godine) Hasan- paπa PredojeviÊ, turski namjesnik u Bosni na utoku PetrinjËice u Kupu sagradio drvenu Ëetverokutnu utvrdu, grad nazvan Yeni Hisar ili Yeni Kala (Novi grad), udareni su temelji nove Petrinje. Jedini je to grad u Hrvatskoj koji su utemeljili Turci pa Êe se tijekom stoljeÊa na tom mjestu razvijati naselje i opstati do danas. Grade se i ruπe na tom mjestu utvrde da bi s vremenom od vojno- krajiπke utvrde nastalo graansko naselje sa svim znaËajnim atribucijama kojima je obiljeæen neki grad na ovim naπim prostorima. Meu inim je i πkolstvo i to veÊ daleke 1700. godine kada se spominje dvorazredna πkola koju dræe franjevci iz samostana iznad Hrastovice. Od tada do danas Petrinju su obiljeæila mnoga πkolska i prosvjetna dogaanja, brojni πkolski zavodi te stotine prosvjetnih radnika i joπ mnogo viπe aci i studenti. Petrinjsko je πkolstvo proæivjelo mnoge mijene pa Êe ovaj kratki uvodnik biti posveÊen onim najznaËajnijim odrednicama te znaËajne druπtvene djelatnosti. Petrinja ima Normalnu πkolu, srediπnju πkolsku ustanovu Banske krajine koja od 1777. godine postaje Ëetverorazredni πkolski zavod. Petrinja je znaËajno uËiteljsko mjesto u kojem se odræavaju uËiteljski teËajevi, prema nekim naznakama, veÊ u drugoj polovici XVIII. stoljeÊa. Zasigurno je znano da se uËiteljski teËajevi odræavaju u prvoj polovici XIX. stoljeÊa, primjerice 1821. godine i da su ti teËajevi poËetak uËiteljskog obrazovanja u Petrinji. Naredbom glavnog zapovjedniπtva 26. travnja 1862. godine dopuπteno je otvaranje dvogodiπnjeg pedagoπkog teËaja koji poËinje radom 1. listopada 1862. godine. Tim je Ëinom zapoËelo djelovanje UËiteljske πkole u Petrinji Ëiji je vijek postojanja sve do 1965. godine kada je zavrπila svojim radom. ZnaËajno je spomenuti da ove 2012. godine biljeæimo 150 godina od osnutka petrinjske uËiteljske πkole. Najstarija gimnazija u naπem kraju utemeljena je carskom odlukom 6. veljaËe 1860. godine koja poËinje radom 1. listopada 1860. godine. Tijekom postojanja, do dokinuÊa (1947. godine), odnosno do odræanih posljednjih redovnih niæih
94 teËajnih ispita- male mature (1948. godine), πkola je nekoliko puta mijenjala naziv. Od Male realke (Unterreal Schule) od 1860.-1883. do Dræavne realne gimnazije od 1925.- 1947. godine. Druga opÊa hrvatska uËiteljska skupπtina odræana je u Petrinji od 25. do 27.kolovoza 1874.godine. Ona je predstavljala daljnji korak u nastojanju hrvatskog uËiteljstva u borbi za prosvjetni i πkolski napredak, za daljnju i progresivniju organizaciju πkolskog sustava, njegove modernije zakonske osnove, za suvremenije opÊe, pedagoπko i metodiËko obrazovanje i πire i sadræajnije usavrπavanje uËiteljskih kadrova, njihov bolji i sigurniji druπtveni status i sliËno. U vrijeme odræavanja Druge opÊe hrvatske uËiteljske skupπtine u Petrinji, predπkolski je odgoj bio tek u poËecima. Skupπtina je bila poticatelj i propagator konkretne organizacije i otvaranja zabaviπta, koja su u poËetku trebala sluæiti kao vjeæbaonice vezane uz æenske uËiteljske πkole, a tek kasnije prerasti u znaËajnije odgojne ustanove. Na poziv tijekom pripreme Skupπtine da dade svoj sud o predloæenom programu, te da sudjeluje u njenom radu, Marija Jambriπak, istaknuta pedagoπka i druπtvena radnica, predlaæe dopunu Prve skupπtinske rezolucije, s time da se sve rezolucije imaju protegnuti i odnositi i na æenske uËiteljske πkole. Isto tako iznosi prijedlog da se uz svaku uËiteljsku πkolu pored vjeæbaonice podigne i uzorno djeËje zabaviπte. Druga opÊa uËiteljska skupπtina znaËila je mnogo za predπkolski odgoj jer ga je prva javno zacrtala u svojim rezolucijama kao odgojno- πkolsku obavezu i time stvorila osnov da ue i u πkolski zakon koji je iste godine donesen i za Ëije su se ostvarenje zalagali svi napredni uËitelji svoga vremena. U nizu petrinjskih πkolskih ustanova znaËajno je mjesto imala i Vinogradarsko- voÊarska πkola u Petrinji koja je otvorena 23. oæujka 1893. godine. Temelj njenom osnutku su Ëinile Poljodjelska zadruga osnovana 1847. godine u Petrinji i Gospodarska bratovπtina osnovana 1864. godine. UËenici su uz izuËavanje teorije vrπili praksu na gospodarstvu πkole i tako stjecali sposobnosti za unapreivanje poljodjelske, voÊarske i vinogradarske proizvodnje. Pedagoπka akademija u Petrinji zapoËela je radom 1. studenoga 1961. godine (izvanredni studij),odnosno 1. rujna 1962. godine kada poËinje redovni studij. Upravo je ova Akademija, moglo bi se reÊi, kruna stogodiπnjeg napora πto ga je na planu prosvjetno- pedagoπkih misli i kulture nosila UËiteljska πkola u Petrinji. Od 1981. godine Pedagoπka akademija Petrinja djeluje kao Odsjek za predπkolski odgoj i razrednu nastavu OOUR-a Pedagogijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odlukom Vlade republike Hrvatske od 10. travnja 1997. godine utemeljena je Visoka uËiteljska πkola u Petrinji, prva visokoπkolska ustanova u naπem gradu.
95
Prvo djeËje zabaviπte u Petrinji O ustrojstvu djeËjih zabaviπta izdala je Kraljevska zemaljska vlada, Odjel za bogoπtovlje i nastavu 19. prosinca 1878. broj 3493 ovu naredbu: »lanak 1.: Zabaviπte je odgajaliπte djece, na polazak πkole joπte neobavezane. »lanak 2.: Zabaviπtu je zadaÊa, da kuÊno odgajanje djece potpomaæe i nadopunjuje, te da ju pripravlja za πkolsku obuku primjerenim razvijanjem tjelesnih i duπevnih sila. »lanak 3.: Odgojna sredstva u zabaviπtu jesu: zabave, kojima se kod djece potjeËe tvorivost i vjeπtina oponaπanja, tjelesne igre s pjevanjem i bez njega, zrenje predmeta i slika te razgovaranje s njima, pripovijesti i pjesmice, napokon lake vrtne radnje. Antun Cuvaj, poznati hrvatski povjesniËar πkolstva zabiljeæio je da je 1887./88. pokrenuta inicijativa da se u Petrinji osnuje djeËje zabaviπte kao privatni predπkolski zavod. VeÊ iduÊe 1889. godine Ëasopis Hrvatski uËitelj od 15. sijeËnja 1889. objavljuje da je Odjel za bogoπtovlje i nastavu Hrvatske zemaljske vlade dozvolio uËiteljici Ljubici Weiner- Suk da u gradu Petrinji, o svom troπku otvori i odræava privatno djeËje zabaviπte. Marija CesariÊ, uËiteljica petrinjskog zabaviπta djeluje od njegova osnivanja, radne 1881./82. godine. O ispitu u petrinjskom zabaviπtu petrinjski Banovac 1891.godine izvjeπÊuje: Proπle je subote obavljen izpit na ovdaπnjem zabaviπtu kod uËiteljice gdje. Sukove. Gdja je uËiteljica pokazala uspjeh svoga rada od jedne godine i taj je uspjeh tako sjajan, da nas mora uvjeriti, kako je gdja: uËiteljica uistinu marljivo i savjestno radila, uzgajajuÊ sitnu djeËicu i pripravljajuÊ ih za “pravu“ πkolu. RuËne radnje, πto su ih djeca pod godinom izvadjala, liepe su i ukusne, a uz to i vriedne. ©to nas pako osobito raduje, jest to, da je πkola gdje. uËiteljice skroz narodna- hrvatska. DjeËica pjevaju i recituju samo hrvatske pjesmice. Nema tu, kako je kod prijaπnjih uËiteljica znalo biti, da ubogu djeËicu muËe, uËeÊ ih na pamet nerazumljive njemaËke pjesmice. Marljiva uËiteljica zasluæuje, da se i na dalje preporuËi roditeljima, kojima je na srcu rana naobrazba njihove djeËice. Mi oËekujemo od roditelja da Êe i buduÊe πkolske godine, koja Êe evo za par dana poËeti, povjeriti u πto veÊem broju svoju djeËicu gdji, uËiteljici, jer Êe ju samo tako moÊi u njenom radu podupirati.
96
Dva starca, igrokaz u izvedbi polaznika petrinjskog πpilπula, 23. svibnja 1937. S djeËje zabave u Petrinji 2. lipnja 1929.
97
Mirica TrbljaniÊ glumi princa, 20.5.1932.
©pilπul u Petrinji 1935.
98
DjeËji vrtiÊ u Petrinji 1956. - 1991. Postupnim zamiranjem, a potom i prestankom rada Male πkole u Petrinji poËetkom 1945. godine prekinuto je organizirano djelovanje predπkolskog odgoja i obrazovanja u naπem gradu. Zakon o djeËjim vrtiÊima prihvaÊen je na sjednici Sabora Narodne Republike Hrvatske 4. svibnja 1956. godine. VrtiÊi tada postaju samostalne ustanove Ëija je osnovna svrha da zadovolje djecu za igrom i zabavom, ali i da se postavi temelj za kasniji razvoj i obrazovanje djece predπkolske dobi u skladu s njihovim razvojnim potrebama. Prije donoπenja ovog Zakona u Petrinji se ukazivala potreba za osnivanje i otvaranje predπkolske ustanove. Prema sjeÊanju naπih starijih sugraana u Petrinji je, najvjerojatnije 1954. godine, bilo Ëuvaliπte predπkolske djece u kuÊi Panjan (danas Pizzeria Lucija, Trg dr. Franje Tumana). Ono nije djelovalo kao organizirana predπkolska ustanova, no bila je znatna pomoÊ zaposlenim roditeljima, napose majkama koje su radile u tadaπnjim petrinjskim firmama, najviπe u Tvornici GavriloviÊ Petrinja. Prvi petrinjski djeËji vrtiÊ u bivπoj socijalistiËkoj jugoslavenskoj dræavi osnovan je i poËeo radom 1956. godine u zgradi DjeËjeg doma FiÊo KljaiÊ (danas zgrada PuËkog otvorenog uËiliπta Kotva, Ulica braÊe Hanæek broj 8). Prve odgojiteljice bile su Marija MaloviÊ (ravnateljica) i Milka OrπaniÊ. Petrinjski djeËji dom je znaËajna socijalna i odgojna ustanova u naπem gradu koja je djelovala od 1945. do 1991. godine i u kojoj je utoËiπte i socijalnu skrb naπlo oko tisuÊu djece i omladinaca. Poslije Drugog svjetskog rata mnogo je djece ostalo bez roditelja. Tako s podruËja Gline i Rujevca devedesetero djece nalazi utoËiπte u DjeËjem domu Petrinja. Od 1947. godine u dom su smjeπtene samo djevojËice, a djeËaci svoj æivot provode u DjeËjem domu Franjo Ogulinac Seljo u Sisku. DjeËji dom FiÊo KljaiÊ u Petrinji osiguravao je djeci bez roditelja skrb za normalan tjelesni, emocionalni i socijalni razvoj. U domu je bio ustrojen raspored æivota i rada od jutarnjeg ustajanja, tjelovjeæbe i ureenja spavaonice s poËetkom u 7 sati do 22 sata kada se iπlo na poËinak. Tijekom okupacije Petrinje od 1991. do 1995. godine ustanova je prestala radom, a zgrada u Hanæekovoj ulici je spaljena. Narodni odbor opÊine Petrinja je 23. svibnja 1956. godine donio rjeπenje o osnivanju petrinjskog vrtiÊa.
99
Marija DemetroviĂŠ vodi Cvjetni korzo u Petrinji 1961.
100
Maliπani sa svojim roditeljima u petrinjskom djeËjem vrtiÊu, 23. svibnja 1971.
©pilπul u Petrinji 30. tih godina
Petrinjska djeca na oporavku u Lipiku s medicinskim sestrama Emicom, Justinom, Ruæicom i Baricom JanekoviÊ 29. srpnja 1937.
101
Polaznici djeËjeg vrtiÊa u Petrinji
102 NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA KOTAR SISAK NARODNI ODBOR OP∆INE PETRINJA Broj: 6242/56.
Petrinja, dne 23. svibnja 1956.
Na temelju Ël.7. i 8. Zakona o djeËjim vrtiÊima (Narodne novine NRH broj 24-56) i Ël.20. Zakona o narodnim odborima opÊina (Narodne novine NRH broj35-52) Narodni odbor opÊine Petrinja na svojoj 8. sjednici, koje je odræana 23. svibnja 1956. god.- donio je ovo:
RJE©ENJE o osnivanju DJE»JEG VRTI∆A U PETRINJI, kao budæetske ustanove I. Osniva se DJE»JI VRTI∆ U PETRINJI kao budæetska ustanova. II. Zadatak ustanove jest:
-
da u skladu s potrebama razvoja djece predπkolske dobi pomogne u stvaranju osnovnih temelja za daljnji odgoj i obrazovanje mlade generacije,
-
da zadovolji potrebu djece za zabavom i igrom, te im osigura vedro provoenje djetinjstva,
-
da surauje i pomaæe roditeljima na primjenjivanju suvremenih naËela i metoda u odgoju i zdravstvenoj njezi djeteta predπkolske dobi,
-
da preuzimanjem brige oko odgoja djeteta u vrtiÊu pomaæe roditeljima, naroËito zaposlenim roditeljima, u voenju svakodnevne brige oko zbrinjavanja i odgoja djece i time stvori uvjete za aktivno i nesmetano sudjelovanje æene- majke u svim djelatnostima naπeg druπtvenog i privrednog æivota.
III. U vrtiÊu se osigurava odgoj i druπtvena briga za djecu u dobi od 3 do 7 godina.
Pored boravka i rada na odgoju u vrtiÊu se moæe organizirati i prehrana, smjeπtaj i njega djeteta, dok su roditelji zaposleni.
Troπkove prehrane snose roditelji, odnosno osobe ili organi koji su po zakonu duæni voditi brigu i starati se o djeci.
Narodni odbor opÊine Petrinja moæe propisati visinu doprinosa za prehranu.
IV. Imovina na kojoj ustanova imade pravo upravljanja sastoji se od inventara prema popisu sastavljenom na temelju Ël.56. Osnovne uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem.
103 V. Ustanova imade svojstvo pravne osobe.
Ustanovom upravlja Odbor vrtiÊa i upravitelj vrtiÊa.
Odbor vrtiÊa je kolektivni organ upravljanja i sastoji se od 8 osoba, koje biraju: roditelji djece, druπtvene organizacije i osnivaË.
U odbor ulaze svi odgojitelji i upravitelj vrtiÊa koji je Ëlan odbora po svojoj funkciji.
Odbor vrtiÊa imenuje i razrjeπava Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora opÊine Petrinja, te njemu odbor i odgovara za svoj rad.
VI. Organ nadleæan za ovu ustanovu jest: SAVJET ZA PROSVJETU I KULTURU NARODNOG ODBORA OP∆INE PETRINJA VII. DjeËji vrtiÊ u Petrinji je budæetska ustanova i financirat Êe se iz budæeta Narodnog odbora opÊine Petrinja, kao posebna glava rashoda budæeta Narodnog odbora opÊine Petrinja do visine godiπnjeg iznosa od dinara 800,000.VII. PlaÊe sluæbenika ustanove odreuju se po propisima o plaÊama i napredovanju sluæbenika dræavnih organa, a plaÊe radnika odreuju se po propisima o plaÊama radnika zaposlenih u dræavnim nadleπtvima i ustanovama. IX. U ustanovi se utvruju slijedeÊa radna mjesta:
1. Upravitelj, 2. Odgajatelj, 3. »istaËica ili ËistaË
X. Donoπenjem ovog Rjeπenja gubi vrijednost rjeπenje ovog odbora broj 1567/56. od 5. travnja 1956. god. o osnivanju DjeËjeg obdaniπta u Petrinji. Smrt faπizmu- sloboda narodu! PREDSJEDNIK NO- a OP∆INE: Nikola Coklin v.r.
104
Za Cvjetni korzo 1934.
Nakon vjeronauËke obuke u petrinjskoj æupi s Ë.s. Ljiljanom 1975.
105 Neprimjereni i skuËeni prostori u –aËkom domu FiÊe KljaiÊa Petrinja prisilile su ondaπnju gradsku vlast na okupljanju snaga i sredstava za izgradnju zgrade petrinjskog djeËjeg vrtiÊa. Sredstvima samodoprinosa petrinjskih graana 1971. godine izgraen je novi prostor petrinjskog vrtiÊa u tadaπnjoj Pionirskoj ulici (danas ulica Ivane BrliÊ MaæuraniÊ 12). Izgradnjom tog objekta nije rijeπen kroniËni manjak prostora za petrinjsku djecu i njihove roditelje pa je dio djece bio smjeπten u –aËkom domu Centra za usmjereno obrazovanje u Gajevoj ulici broj 40. Nedostatak prostora iz godine u godinu oteæavao je djelovanje jasliËkih i odgojnih skupina pa je uveden novi samodoprinos Ëijim je sredstvima izgraena nova srediπnja zgrada DjeËjeg vrtiÊa Ana VojnoviÊ Petrinja. 5 rujna 1997. godine prireena je velika sveËanost prigodom poËetka djelovanja ovog objekta u Ulici Vasilja GaÊeπe (danas Ulica Milana DujniÊa 25). Izgradnjom i opremom novog objekta u rad vrtiÊa i jaslica u GaÊeπinoj ulici, Ëije je koriπtenje poËelo 1978. godine, stvoreni su uvjeti za poveÊanje prihvata djece, a izvrπen je prvi upis djece od prve do treÊe godine u dva jasliËka odjela. Radi stvaranja boljih radnih uvjeta, u DjeËjem vrtiÊu Ana VojnoviÊ Petrinja izgraena je plinska stanica i provedena plinofikacija kuhinje, ravnanje vanjske povrπine oko vrtiÊa, hortikulturalno oblikovanje prostora. Osim toga, otkupljena je kuÊa uz novi vrtiÊki objekt, otkupljeno je zemljiπte uz vrtiÊ u GaÊeπinoj ulici uz naknadu za dogradnju treÊeg paviljona. U navedene investicione zahvate, zahvaljujuÊi osnovnim organizacijama udruæenog rada i mjesnim zajednicama, uloæeno je 11.600.400 dinara. Broj polaznika u vrtiÊima i jaslicama iz godine u godinu je rastao. Donosimo tabelarni prikaz broja odjela i djece u vrtiÊu i jaslicama za razdoblje 1978. do 1981. godine: Godina
VrtiÊ Br. odjela
Jaslice Br. djece
Br. odjela
Br. djece
Ukupno djece
Indeks 1978=100
1978.
7
230
2
25
255
100
1979.
8
252
2
44
296
116
1980.
8
251
2
48
299
117
1981.
8
260
3
56
316
124
106 Broj obuhvaÊene djece programom male πkole zahvaljujuÊi razumijevanju osoblja osnovnih πkola u seoskim sredinama, iz godine u godinu se poveÊavao. Tako je 1980./81. pedagoπke godine bilo viπe polaznika male πkole nego polaznika redovnih odjela vrtiÊa. Razvoj malih πkola prikazujemo u sljedeÊem pregledu:
Godina
Gradske mjesne zajednice
Seoske mjesne zajednice
Ukupno polaznika
Indeks 1978=100
1978.
3
-
120
100
1979.
5
2
198
165
1980.
5
5
221
200
1981.
5
9
292
243
U predπkolskim ustanovama radila su 42 radnika. Kvalifikaciona struktura zaposlenih iz godine u godinu se poboljπavala jer su se odgojitelji i medicinske sestre usavrπavale i πkolovale uz rad. U suradnji sa Savezom druπtva Naπa djeca OpÊine Petrinja svake godine organizirano je dvotjedno ljetovanje u DjeËjem odmaraliπtu Punat na otoku Krku, a starija predπkolska djeca u zimskom i proljetnom periodu boravila su u Pionirskom rekreacionom centru Joπavica. Za ostvarivanje redovne djelatnosti druπtvene brige o djeci predπkolskog uzrasta udruæeni rad i graani izdvojili su preko Samoupravne interesne zajednice ova financijska sredstva (u dinarima):
Godina
Izvorni prihodi
Ostali prihodi
Ukupno
1978.
4.353.952
854.245
5.208.197
1979.
6.344.585
833.917
7.178.502
1980.
7.087.000
1.208.000
8.325.000
1981.
7.842.000
1.807.000
9.649.000
107
Teta Katica dijeli objed
Mala Jasenka KovaËeviÊ
Polaznici petrinjskog djeËjeg vrtiÊa priredili su priredbu za Dan æena u Domu kulture Petrinja, 5.oæujka 1972.
108
Cvjetni korzo u Petrinji 23. travnja 2012.