5 minute read
Domaće rajčice
Advertisement
Omiljeni plodovi za ljetnu upotrebu i najčešće biljke u našim vrtovima su rajčice, paprike, patliđani i tikvice. Za uspješan EKOLOŠKI uzgoj potrebna je odgovarajuća njega a toliko više, ako ih želimo uzgojiti na ekološki način. Glavni preduvjeti za uspjeh su kvalitetne sadnice i visoko kvalitetna sredstva za sadnju, njegu i zaštitu, zato nam je potreban kompletan paket Bio Plantella za rajčice.
IZBERIMO IDEALAN TIP RAJČICE
Najsitnija je „divlja“ rajčica sa slatkim plodom intenzivnog okusa veličine ribizle. Raste visoko i bujno i obavezno treba oslonac, a najbolje uz mrežu na koju se može razgranati. Prvi plodovi ove rajčice otporne na bolesti dozorijevaju vrlo brzo nakon sadnje.
Vrlo popularne su rajčice bujno rastućih visećih sorti s obiljem crvenih ili žutih plodova veličine bobice grožđa ‘Tomberry‘.
Mali plodovi oblika trešnje („ cherry“), datula („ daterino“) ili šljive ( „plum“) su teški samo oko 20 do 30 grama ali zato bujno rastu i jako su zdravi i otporni.
Rajčice tipa „grapolo“ ili koktel rajčice rastu u grozdu, a plodovi su veliki u promjeru od 6 do 7 cm i teški od 100 do najviše 200 g.
Rajčice tipa „pelati“ su srednje debljine. Tip „Scatolone“ ima skoro šuplje plodove pa su odlični za punjenje.
Debeli i mesnati »Beef« plodovi težine su 200 - 350 g. Mogu biti okrugli, plosnati, tipa volovsko srce ili obrnutog srca. Najdeblji i izuzeto ukusni su plodovi stare talijanske sorte ‘Belmonte’ čiji plodovi mogu biti teški i do 2 kg.
Ako želimo imati otporne sorte koje ćemo jesti sirove kao voće, biramo one sa sitnijim plodovima. Kod biranja sorti s krupnim plodovima pazimo na dovoljno razmaka među sadnicama, da ostanu prozračne i na njima uklanjamo bočne izbojke, a s vremenom i vrh. Već od same presadnje brinemo za dobru zaštitu i vitalnost sadnica prskanjem Bio Plantella Vitalom za rajčice
POSADIMO U ZAGRIJANO TLO Presadnice plodovitog povrća iz zaštićenih prostora sadimo na otvorene površine krajem travnja ali samo ako je dovoljno toplo. U protivnom radije sačekamo na početak svibnja da se zemlja i zrak dovoljno zagriju. Pravo vrijeme za sadnju je trenutak kada se tlo zagrije na 15°C jer trebaju više topline. Taj podatak je bitan jer temperature niže od 10°C blokiraju njihov rast a time i cvatnju. Rajčice, paprike, tikvice i patlidžani sade se na otvoreno u fazi sadnica s 5 -7 listova. Samo čvrste i zdrave sadnice dati će obilje plodova.
SADNJA PLODOVITOG POVRĆA U POSUDE Posudu duboku najmanje 20 cm napunimo specijalnom Bio Plantella zemljom za rajčice, pomiješanom sa malo organskog gnojiva Bio Plantella Nutrivit za rajčice i sve ostalo dalje radimo kao kod rajčica ili drugog plodovitog povrća u vrtu. Za sadnju u posude radije birajmo sorte nižeg i kompaktnijeg rasta i s manjim plodovima tipa trešnji i datula koji su puno otporniji i dugo u jesen daju obilje plodova.
GNOJIMO ORGANSKIM GNOJIVIMA
Specifične proljetne vremenske prilike ometaju pripremu tla i radove u vrtovima, ali čim se tla malo prosuše vrijeme je za primjenu kvalitetnog organskog gnojiva. Za povrtnice na velikim površinama koristimo organsko gnojivo Biogrena koje je sadrži čak 22 milijarde mikroorganizama na gram, a biostimulatori koje sadrži jačaju funkcioniranje imunološkog sustava i ubrzavaju njegovu reakciju. Organsko gnojivo Biogrena ima i dozvolu za upotrebu u EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI. Za manje vrtove i visoke gredice posebno je primjereno potpuno organsko gnojivo veće vrijednosti Bio Plantella Nutrivit za rajčice i drugo plodovito povrće koji omogućava dugotrajnu dostupnost i brzo oslobađanje hranjivih tvari, zato je i primjereno tako za početno gnojenje kao i za dognojavanje rajčica u razdoblju rasta. Pri sadnji u gredice osvježimo tlo dodavanjem odličnog specijalnog bio supstrata za sadnju i presađivanje Bio Plantella Zemlju za rajčice.
PLODORED JE VAŽAN ZA USPJEH
Rajčici su dobri susjedi grah, češnjak, kupusnjače, salata glavatica, poriluk, kukuruz, mrkva, peršin, lisnata salata, cikla, celer, a loši susjedi grašak, koromač, krumpir. Rajčica dobro podnosi samu sebe, a ispred nje u plodoredu ne mogu biti iz iste porodice npr. krumpir ili paprika, a nakon rajčice sade se mahunarke. Paprika također ne podnosi samu sebe. Najbolji susjed rajčice i paprike je bosiljak, koji utječe na ukus i zdravlje navedenih, ali jedino pod uvjetom da se korijenje prepliće, zato bosiljak sadimo između sadnica rajčica i paprika udaljenu cca 20 cm.
Da bi presadnice dobro podnijele stres samog presađivanja, odlično pomaže prirodno gnojivo Bio Plantella Vita, vitaminski kompleks sa ekstremno brzim djelovanjem. Kasnije redovito dognojavamo tekućim organskim gnojivom Bio Plantela Organskim gnojivom za rajčice iz morskih algi i s dodatkom prirodnog kalija za zdrave i sočne plodove.
Nakon sadnje rajčice, paprike i patlidžana potrebno je obaviti navodnjavanje, najbolje vrijeme je jutro. Ako je zemlja kod sadnje izrazito suha, najbolje je zaliti direkt u sadnu rupu prije sadnje i tek potom postaviti sadnice i zagrnuti zemljom. Kod sadnje rajčica posadimo i dio stabljike uspravno ili ležeći, što znači, da sadimo dublje nego je sadnica bila u zemlji kod uzgoja.
EKO ZAŠTITA OD BOLESTI
U paketu sve za zdrave rajčice nalazimo sredstva protiv najčešćeg uzroka truleži i pucanja rajčica Bio Plantella Kalcijevo lisno gnojivo za rajčice koje djeluje trostruko – kao biostimulator, gnojivo i korektor za nedostatak kalcija. Istovremeno smanjuje i rizik od gorke pjegavosti, a aminokiseline kao prirodni biostimulator poboljšavaju prijenos kalcija i ostalih mikroelemenata u biljku. Protiv bolesti plamenjače, pepelnice i plijesni preventivno štitimo sadnice tako, da ih prskamo sredstvom na bazi poljske preslice Bio Plantella Vital za rajčice. Poljska preslica je iznimno bogata silicijem, kalcijem i drugim mineralima i vitaminima, čime jača stanične stijenke biljaka i potiče zdrav rast rajčica i plodovitog povrća.
Više savjeta o vrtlarenju možete naći na web stranici Plantella.hr ili preko internet predavanja na fb stranici Plantella.hr/videos.
Savjetujte se s nama bacc.ing.agr. Milica Sekulić , stručni savjetnik za Plantellu Unichem Agro d.o.o. 092 194 16 94, milica.sekulic@unichem-agro.hr