Šta su močvare by BioNET WesternBalkans

Jovica Sjeničić

Šta su močvare Autor: Jovica Sjeničić

Izdavač: Centar za životnu sredinu

Odgovorna urednica: Nataša Crnković

Urednica: Aleksandra-Anja Dragomirović Biblioteka: Biodiverzitet znanja

Dizajn i priprema: Aleksandar Saša Škorić Banjaluka, 2020.

Šta su močvare Jovica Sjeničić

Ova brošura izrađena je u okviru BioNET mreže, za projekat Partnerstvo za prirodu koji podržava GIZ - Otvoreni regionalni fond za implementaciju sporazuma u oblasti biodiverziteta (ORF BDU) u ime njemačke vlade, a realizuju ga Centar za zaštitu i pručavanje ptica (Crna Gora), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica (Srbija).

M a j. 2020.

Šta su močvare

Močvare su vlažna područja na granici između kopna i vode.

Močvarna staništa nalazimo na svim kontinentima osim na Antarktiku, a najviše močvara u svijetu nalazi se na sjeveru Evrope, Azije i Sjeverne Amerike. Procjenjuje se da je oko 5-6% Zemljine površine prekriveno močvarama. U močvarnim područjima živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta.

U našem govornom području močvarom se naziva nekoliko tipova vlažnih područja koja imaju stajaću ili sporotekuću vodu koja se stalno zadržava ili plavi, bujnu vodenu vegetaciju i raznovrsne životinje prilagođene životu u vodi i uz vodu.

Fotografija: © Jovica Sjeničić

Šta su močvare Šta su močvare

Ideja nastala početkom XX vijeka o tome da su močvare nepotrebne, izvori prljavštine i zaraza dovodi do uništavanja 50% ovih vrijednih područja prirode u svijetu zbog čega čovječanstvo trpi posljedice u promjeni klime, povlačenju podzemnih voda, razornijim poplavama, smanjenom prečišćavanju vode, nestanku vrsta i sl.

Preostale prirodne močvare daju visoku vrijednost nizijskim pejzažima, dok istovremeno predstavljaju centre raznovrsnog života. Danas se u svijetu ulažu veliki napori za očuvanje preostalih i obnovu uništenih močvarnih područja.

Vrste močvarnih staništa

Rijeke i potoci

Tresave

Jezero, bara ili more

Starače Šumske močvare

Bare Poplavne livade

Otvorene močvare sa vodenim biljkama

Poplavne šume

Podjela vodenih i vlažnih staništa i područja u kojima se razvijaju različiti tipovi močvara.

Šta su močvare

Prema dubini i izvoru vode kojom se napajaju, podlozi, tipu biljnog svijeta kojim su obrasle i zoni u kojoj se nalaze močvarna staništa se dijele na sljedeće grupe: Otvorene močvare sa zeljastim vodenim biljkama (eng. marsh) su plavna područja uz obale jezera, bara, mora ili nizijske rijeke. To su otvorena i plitka vlažna područja u kojim je dominantan izvor vode stalno plavljenje. Razvijaju se na zamuljenom

Fotografija: Biogradska © Jovica Gora_Ilija SjeničićPerić

i glinastom zemljištu. Imaju bujnu vodenu vegetaciju i raznovrstan životinjski svijet. Voda je većinom pH neutralna. Ova područja nisu isto što i „poplavne livade i pašnjaci“ koje nastaju povremenim plavljenjem.

Šumske močvare (eng. swamp) su ivična močvarna područja takođe uz rubove jezera i bara, mora ili nizijskih rijeka. Imaju vezu sa nekom površinskom vodom koja ih stalno ili vrlo često plavi i stalno se zadržava. Zemljište je slabo propusno i ima debeo organski sloj koji nastaje truljenjem žive materije. Ova područja nisu isto što i „poplavne šume“.

Fotografija: © Jovica Sjeničić

Šta su močvare

Tresave ili cretovi (eng. mire) su plitka stalno vlažna močvarna područja, razvijena na djelimično raspadnutoj organskoj materiji - tresetu. Mogu biti visoke (eng. bog) ili niske barske (eng. fen) kao i prelazne tresave. Kod visokih tresava glavni izvor vode su padavine, obrasle su tresetnim mahovinama, pH kisele su i sadrže malo hranjivih materija. Niske tresave za izvor vode imaju podzemne vode i površinsko slivanje, pored mahovina obrasle su i drugim biljkama, pH bazne su i sadrže više hranjivih materija.

Izvor: ©www.1zoom.me

Prema porijeklu, položaju i vodi močvare se mogu podijeliti na: morske/priobalne (u blizini mora, zaliva, laguna, ušću velikih rijeka, sa slatko-slanom vodom, mangrove u tropskim krajevima), kontinentalne (u unutrašnjosti kopna) i vještačke (močvare uz šaranske ribnjake, kopove šljunka i dr. vještačke akumulacije).

Istine i zablude o močvarama Zabluda

Istina

„Močvare nemaju posebne funkcije u prirodi.“

Močvare vrše slijedeće funkcije u prirodi: prečišćavaju površinske vode, skladište gasove koji bi štetno djelovali na klimu, ublažavaju poplave jer primaju veliku količinu vode, dom su mnogim korisnim vrstama koje žive uz vodu i u vodi.

„Močvarna područja su uvijek pod vodom, a ako nekad presuše sve životinje izumru.“

Za neka močvarna područja je potpuno normalno da povremeno presušuju, a vrste koje ih naseljavaju su na takav režim dobro prilagođene, ne izumiru za vrijeme sušnog perioda nego opstaju sve dok se voda ponovo ne pojavi.

„Močvare su štetna područja jer su legla komaraca.“

U očuvanim močvarama broj larvi komaraca pod kontrolom je riba, vodozemaca i vodenih insekata koji se njima hrane. Štetne vrste komaraca kao što je azijski tigrasti komarac i drugi prenosioci zaraznih bolesti opstaju i šire se jer čovjek stvara pogodna mjesta za razmnožavanja komaraca kao što su deponije smeća, odbačene automobilske gume, limenke, saksije za cvijeće, kante i drugi predmeti koji mogu biti rezervoar za stajaću vodu.

„U močvarama žive samo žabe, zmije i komarci.“

Močvare su dom za oko 40% svih poznatih biljnih i životinjskih vrsta i predstavljaju riznice biološke raznovrsnosti.

Šta su močvare

„Močvare se same zatrpavajaju i zarastaju u prirodi tako da će svakako nestati. A i ako nestanu stvoriće se nove.“

U prošlosti močvare su prirodno nastajale i nestajale, a danas većinom samo nestaju, jednim dijelom prirodno, ali mnogo više pod uticajem čovjeka djelatnostima kao što je izgradnja nasipa, kanala za odvodnjavanje vlažnih terena, vađenjem treseta i sl. dok je istovremeno čovjek svojim djelatnostima poremetio prirodne pojave i procese koji su uvijek stvarali nove močvare (poplave, visoke podzemne vode, prirodan režim padavina i sl.).

„Ispuštanje otpadnih voda ne šteti močvari, jer je to prirodno zagađena voda koja se sama čisti.“

Močvarne vode su u mogućnosti da prihvate vlastite uginule biljke i životinje, tako da iako djelimično mogu prečistiti otpadne vode, svako dodatno opterećenje dovodi do poremećaja jer prevazilazi njihove mogućnosti za samoprečišćavanje, a time dolazi do opterećenja vode zagađujućim materijama, izumiranja prirodnih vrsta i najezde stranih invazivnih vrsta.

Kako prirodno nastaju i nestaju močvare Sve kopnene vode u nekom prostoru ili tokom vremena postaju kopno. Može se reći da su močvare sredina životnog ciklusa kopneneih voda na putu da postanu kopno. Močvarna područja imaju različit postanak u različitim kajevima svijeta. Nastaju na mjestima postepenog prijelaza iz vodenog u kopneno stanište u prostoru i vremenu. Ono što im je svima zajedničko je da su uvijek obrasle karakterističnom vodenom vegetacijom, nalaze se u udubljenim i spuštenim terenima gdje se plitka voda zadržava cijeli ili bar jedan period godine.

Postanak močvare najlakše je objasniti na modelu nastanka močvare od jezera koje obrasta vegetacijom i zatrpava se različitim talogom. S obzirom na redovno taloženje naslaga (sedimenta) stijena, mulja, tla, uginulih biljaka i životinja, posebno ukoliko jezero ima i kontakt sa tekućom vodom za vrijeme poplava, dno i obale se izdižu, temperatura vode raste, život buja a sa njim i količina dodatno nataložene mrtve organske ili neorganske materije. Tako jezera ili bare vremenom postaju močvare, pa tršćaci i na kraju vlažne livade ili vlažne šume. Time se zatvara njihov prirodan životni ciklus. Međutim, močvara i njene vrste tu ne prestaju da postoje. Na drugom mjestu gdje postoje uslovi na nastanak močvara se „ponovo rađa“ zarastanjem riječnih tokova, bara, jezera i sl.

U krajevima gdje je klima hladna i vlažna močvare nastaju u udubljenjima koja imaju sloj zemljišta koji je glinovit ili smrznut i kao takav nepropustljiv za vodu. U krajevima sa umjerenom klimom močvare pretežno nastaju plavljenjem plitkih udubljenja uz riječne tokove ili uz obale jezra i bara koji zarastaju. U tropskim i toplim krajevima močvare su najčešće na prostranim ušćima velikih rijeka (deltama) koje stalno plave.

Na Balkanu močvare se najčešće razvijaju u nizijama uz veće rijeke gdje nastaju plavljenjem i zarastanjem riječnih jezera (starača) i bara, zatim u plitkim zaraslim dijelovima jezera i ribnjaka, kao i na mjestima ušća velikih rijeka u more (delte), ali i na planinama kao visoke močvare na tresetu.

Šta su močvare

Postanak močvare

Vremenom se bare i jezera zatrpavaju sedimentom i organskom materijom...

...postaju sve manje i pliće...

...da bi postale močvare...

...i na kraju nestale...

Značaj močvara za opstanak vrsta Uslovi života u močvari Vode močvara su većinom mutne zbog velike količine rastvorenih materija u vodi. Močvare su bogate organskim materijama od uginulih biljaka i životinja, a siromašne mineralnim materijama. Gornji slojevi vode su bistriji, bogatiji kiseonikom (O2) za razliku od muljevitog dna koji ima više ugljendioksida (CO2) jer bakterije na dnu razlažu uginule organizme i troše kiseonik, a proizvode ugljendioksid. Zbog trajne poplavljenosti djelovanje bakterija i drugih mikroorganizama na razgradnju organske materije u močvari je sporije pa se stvaraju i neke štetne i otrovne materije kao otrovan gas vodonik-sulfid (H2S) koji močvarama daje karaterističan miris, gas metan (CH4), zatim joni teških metala (gvožđe, mangan) i druge materije.

insekti skladište vazduh ispod krila ili na kraju tijela kao mjehuriće, imaju cijevi za disanje, neke imaju velike škrge i sl. Neke ribe gutaju vazduh te u crijevima ili ribljem mjehuru obavljaju razmjenu gasova. Neke močvare imaju takav režim napajanja vodom da jedan dio godine presuše. U nekim krajevima svijeta ovaj suho-vlažni ciklus može trajati i više, pa čak i 20 godina. Zbog toga vrste ovakvih močvarnih područja dobro su prilagođene na povremeno presušivanje: jedan dio životinja promijeni stanište, neke ribe i vodozemci se ukopavaju u mulj, vodene biljke prežive u obliku sjemena, mikroorganizmi prežive zaštićeni od isušivanja u kapsulama i sporama, a pored toga svega, plitki i isušeni dijelovi močvara u tom periodu predstavljaju posebna staništa i mjesta za ishranu vodenih ptica i sisara.

Zbog svih navedenih uslova života glavni „problem“ opstanka za organizme koji žive u močvarama je manjak kiseonika. Ovakvim stanišnim uslovima najbolje su se prilagodile vodene biljke koje imaju visoku tleranciju na štetna i otrovna jedinjenja u vodama močvara, a manjak kiseonika nadoknađuju tako što skladište kiseonik u spužvasto biljno tkivo koje se zove „aerenhim“ ili uzimaju vazduh korijenjem koje izbacuju iznad vode. Mnoge močvarne životinje isplivavaju često na površinu i tako uzimaju vazduh, plivajući vodeni 16

Šta su močvare

Biljni svijet močvara Najčešće močvarne biljke su trska (Phragmites australis) i rogoz (Typha angustifolia), a od plivajućih bijeli lokvanj (Nymphaea alba).

Vegetacija močvarnih područja se razvija u zoni stalne oscilacije nivoa vode. Pored biljaka koje obrazuju šume, šikare i livade oko močvara, najupečatljivije su zeljaste vodene biljke ili hidrofite, koje isključivo naseljavaju vodu. One se pojavljuju kao potopljeni (emerzni), plivajući (flotantni) i/ili podvodni (submerzni) oblici.

Ugrožene i rijetke močvarne vodene biljke u našim krajevima su: strelica (Sagittaria sagittifolia), vodoljub (Butomus umbellatus), žuti lokvanj (Nuphar luteum), a one koje su dodatno i suženog rasprostranjenja u odnosu na prošlost (relitki) su: žuta perunika (Iris pseudacorus), šaš (Scripus lacustris), rogolist (Ceratophyllum demersum), žabogriz (Hydrocharis morsus-ranae) i mnoge druge.

Značaj u močvarnim ekosistemima je sljedeći: 1) stabilizuju dno; 2) koriste hranjive materije iz dna što smanjuje opterećenje mrtvom organskom materijom;

Nizijske poplavne šume i šikare sadrže specifične vrste koje su prilagođene dugom zadržavanju vode ili bar stalnim periodičnim poplavama. Ove šume oblikuju čitav pejzaž i staništa za druge biljne i životinjske vrste. Kod nas šumske močvare sa stalnom vodom izgrađuje jova (Alnus glutinosa), a na mjestima čestog plavljenja razne vrste vrba (Salix spp.) i topola (Populus spp.). U poplavnim šumama koje redovno plave u blizini močvara i u kojima se voda kraće zadržava javljaju se poljski jasen (Fraxinus angustifolia), hrast lužnjak (Quercus robur) i vez (Ulmus spp.).

3) fotosintezom obogaćuju vodu kiseonikom; 4) doprinose raznovrsnosti staništa i pružaju zaklon; 5) osiguravaju hranu; 6) učestvuju u povećanju ukupnog biodiverziteta i održavanju prirodne ravnoteže u močvari.

Priobalne vodene biljke (rastu u plitkoj vodi sa stablima i listovima iznad vode) Kopnene biljke

Šta su močvare

Plivajuće vodene biljke (listovi su na površini vode, neke se ukorjenjuju na dnu, a neke ne) Alge koje čini fitoplankton

Podvodne vodene biljke (cijela biljka raste ispod vode)

Fotografija: © Jovica Sjeničić

Žuti lokvanj (Nuphar lutea) je močvarna biljka kojoj je korijen ukopan u dno ispod vode, a krupni listovi i žuti mirišljavi cvjetovi plutaju na površini. Biljka je jako popularna u hortikulturi ali i u alternativnoj medicini zbog čega se često ilegalno i nekontrolisano sakuplja iz prirode. Podvodno stablo (rizom) ima oko 20% skroba koji se na Balkanu tradicionalno upotrebljavao u prehrani, samljeven kao zamjena za brašno, a sjemenke kao zamjena za kafu. U medicini se koristi kao ljekovita biljka.

Šta su močvare

Beskičmenjaci i drugi sitni organizmi močvarnih područja U vodi močvara plutaju sitni organizmi nošeni vodenim pokretima i vlastitim kretanjem – planktonski organizmi. Alge koje plutaju u slobodnoj vodi čine početne karike lanaca ishrane u barskoj vodi, jer one uz pomoć fotosinteze proizvode organsku materiju. Pored njih u vodi plutaju i sitni životinski organizmi koji se hrane pretežno drugim mikroorganizmima. Takođe, sitni organizmi kao što su alge ili slabo pokretne sitne životinje obrastaju i podvodne biljke i predmete u vodi močvara.

i druge životinje koje aktivno plivaju u vodi prilagođene su nogama u obliku vesla da se brzo kreću kroz vodu, uzimaju i skladište kiseonik sa površine i aktivno love u vodi. Drugi organizmi se nalaze na površini vode i hodaju po vodi ili se kreću neposredno ispod vode zahvaljujući pošvrinskom naponu vode, krupnim nogama i maloj težini. Pored vodenih, postoje mnogi beskičmenjaci koji naseljavaju kopno u močvarnim ekosistemima, a to su insekti, paukovi, puževi, gliste i dr. Mnogi insekti jednu fazu života kao larve provode u vodi, da bi poslije godinu ili više dana izašli na kopno i preobrazili se u suvozemnog letećeg insekta koji opet poslije parenja polaže jaja u vodi.

Životinje dna močvare čine barski puževi, barske školjke, razni crvi i gliste, larve vodenih insekata. Oni usitnjavaju biljnu materiju, a hrane se i raspadnutim dijelovima gljiva, mrtvih životinja i bakterijama. Močvarni beskičmenjaci čine preko 90% riblje hrane, ali su hrana i pticama i vodozemcima. Osim navedenih uloga u prirodi, vodeni beskičmenjaci i alge uspješno se koriste kao bioindikatori, odnosno pokazatelji zagađenja i promjena u vodi. Njihovo prisustvo, odsustvo i brojnost ukazuju na izvore i stepen zagađenja, stepen opterećenja vode organskom materijom, ali i na stepen samoprečićavanja vode.Insekti

Fotografija: © Jovica Sjeničić

Veliki crnonogi vilin konjic (Sympetrum sanguineum) je tipična močvarna vrsta vilin konijica čiji je mužjak upadljive krvavo-crvene boje. Vilinski konjici su jedna od najstarijih grupa insekata na zemlji. Parenje se odvija tako što se par spoji u letu i zajedno leti. Dok ženka polaže jaja na površinu vode mužjak stalno lebdi i štiti je. Vilin konjici kao i druge vrste vodenih insekata provode godinu ili više dana kao larve bez krila koje žive i hrane se u vodi nakon čega izlaze na suvo i pretvaraju se u odrasle vilin konjice za krilima.

Močvarne vrste riba Mrguda (Umbra krameri) je vrsta koja se nalazi samo u dunavskom slivu (endem) i međunarodno je ugrožena označena kao „ranjiva vrsta“. Ova vrsta je sitna, tamne boje i srodna je štukama. Jedna je od najotpornijih riba na niske koncentracije kiseonika bez kog može da izdrži i 10 sati. Za disanje koristi riblji mjehur uzimajući atmosferski vazduh sa površine vode, a u slučaju suše ukopava se u podlogu. Sa aspekta ribarstva vrsta nije značajna. Ranije se često koristila kao hrana svinjama i patkama i kao đubrivo, ali i kao mamac za soma i morunu što je negativno uticalo na njeno očuvanje.

U močvarnim vodama opstaju vrste riba koje su dobro prilagođene na manjak kiseonika. Čikov, linjak i karas su tipične močvarne ribe. Pored močvarnih, mnoge poznate riječne vrste riba Balkana mrijeste se u močvarama, zbog bogatnih izvora hrane, guste vegetacije koja je dobra za polaganje jaja i skrivanje mlađi, ali i tople plitke vode. Močvare i bare su najpogodnija mrijestilišta deverike, kesege, šarana, babuške i drugih vrsta. U močvarama opstaju značajne populacije štuke i grgeča (bandara) koje su poznate predatorske vrste, hrane se drugim ribama i održavaju brojnost vrsta. 22

Šta su močvare

Gmizavci i vodozemci u močvarama Za razliku od gmizavaca, vodozemci kao larve žive i dišu škrgama u močvarnoj vodi, zatim se preobraze, dobijaju pluća i prednje i zadnje noge, te kao odrasli žive na kopnu. Žabe i vodenjaci (mrmoljci) su dvije grupe vodozemaca čije vrste opstaju zahvaljujući močvarnim područijima. U močvarama Balkana preživljavaju populacije ugroženih vrsta vodozemaca poput: dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus), kao i žaba - crvenotrbog mukača (Bombina bombina) i žabe češnjarke (Pelobates fuscus) kome su močvarna i druga vlažna područja jedino stanište.

Fotografija: © JSrećko Čolić

Za razliku od močvara u tropskim krajevima naše močvare su većinom siromašne po broju vrsta gmizavaca i vodozemaca. Močvare imaju veliki značaj za opstanak gmizavaca koji u pravilu žive na kopnu ali veliki dio života provode u močvarnoj vodi loveći, kao što su zmije: bjelouška (Natrix natrix) i zmija ribarica (Natrix tessellata). Močvare Balkana su posebno važne za opstanak ugrožene barske kornjače (Emys orbicularis).

Barska kornjača (Emys orbiclaris) je aktivna tokom proljeća i ljeta, a poslije pada u zimski san koji traje od oktobra do maja. Međunarodno je ugrožena i označena kao „skoro ugrožena vrsta“, upravo zbog opadanja brojnosti zbog smanjenja močvarnih područja koja su im glavno stanište. Otežavajuća okolnost za ovu vrstu je što polno sazrijeva tek između četvrte i desete godine života što umanjuje šanse za uspješnim razmnožavanjem.

Fotografija: © Jovica Sjeničić

Šta su močvare

Vodozemci vode poluvodeni način života, vodu močvara koriste za razmnožavanje i lov plijena

Ilustracija: © Nicolás Prímola

Mnoge vrste insekata žive u močvarnoj vodi cijeli život, a kreću se aktivnim plivanjem, hodanjem po površini vode ili kretanjem po dnu

Neki sisari i mnoge vrste ptica koriste vode močvara za ishranu i razmnožavanje 26

Šta su močvare

Barske kornjače i neke zmije su gmizavci koji najčešće nastanjuju močvare

Močvarne vrste riba su posebno prilagođene za stalni život u ovim tipovima voda, dok se neke riječne vrste riba poput deverike i šarana razmnožavaju u vodama močvara

Neke vrste insekata provode dio života u močvarnoj vodi kao larve (komarci, vilin konjic i dr.)

Ptice močvarnih staništa Ptice močvarnih staništa obuhvataju razne grupe: od pataka, gnjuraca, kormorana (koji se kreću i hrane po vodi, a povremeno i rone), preko čaplji i roda, barskih koka i šljukarica (koje se hrane gacajući po plitkoj vodi i mulju, a gnijezde uz vodu). Takođe mnoge vste ptica pjevačica su životom vezane za močvarnu vegetaciju kao trstenjaci ili neke vrste sjenica ali i neke ptice grabljvice kao što je najveći orao Evrope, orao bjelorepan. Sve ptice močvarice posjeduju zajedničke osobine koje im omogućavaju da se kreću, hrane, gnijezde i skrivaju u močvarnoj vegetaciji ili vodi. Ptice poput roda i čaplji imaju duge noge i kljunove za gacanje i lov po plitkoj vodi. Patke, guske i labudovi, kao i gnjurci imaju plovne kožice i masno perje za boravak, plivanje i ronjenje. Šljukarice imaju duge, tanke i osjetljive kljunove za pretraživanje plitke vode i mulja i lov sitnih beskičmenjaka. Uz sve to kljunovi pataka i labudova su sitno nazubljeni za procjeđivanje sitnih vodenih organizama i kidanje vodenih biljaka. Ptice su jedna od najraznovrsnijih grupa životinjskog svijeta koja naseljava močvarna područja, a ujedno su najugroženije ptice upravo ptice močvarice. Močvare su najvažnija staništa koja pticama pružaju mjesta za odmor, sklonište i prehranu tokom seobe. 28

Šta su močvare

Fotografija: © Jovica Sjeničić

Riđoglava patka (Aythya ferina) je ugrožena sa međunarodnim statusom „ranjiva vrsta“. Staništa su joj pretežno bare i močvare sa gustom vegetacijom i površinama otvorene vode. Jede uglavnom vodeno bilje, puževe, insekte, crvolike životinje, sitne ribe i vodozemce. Gnijezdi se uz vodu. Brojnost vrste je u opadanju širom Evrope zbog nestajanja pogodnih močvarnih staništa, ali i zbog krivolova.

Sisari močvarnih staništa Vodena rovka (Neomys fodiens) spada u grupu insektojeda srodnih ježevima i krticama, a živi često uz vode močvara. Kopa hodnike ispod zemlje čiji su izlazi pod vodom. Ima gusto krzno koje ne propušta vodu, a na zadnjim nogama četine koje omogućavaju da dobro pliva i roni. Iako su najmanji sisari na svijetu rovke su veoma proždrljivi grabljivci koje zbog brzog metabolizma stalno love i jedu. Vodena rovka sa svojih desetak centimetara dužine uspješno lovi crve, insekte, ali i žabe, ribe i male ptice.

Neomys fodiens 2, Waterspitsmuis, Saxifraga-Rudmer Zwerver

Močvarna i uopšte vlažna područja zbog obilja života i vode povremeno privlače mnoge sisare. Divlje svinje, jeleni i srne često posjećuju močvare. Mnoge zvijeri poput kuna ili lisice hrane se u okruženju močvara. Međutim malo je vrsta koje stalno naseljavaju močvarnu vodu i vegetaciju. Vidra, dabar, miševi, vodene rovke i močvarni šišmiši su sisari koje su životom vezani za neke močvare na Balkanu. Nažalost naše močvare su staništa i unesenih stranih (invazivnih) vrsta sisara poput bizamskog pacova i nutrije.

Šta su močvare

Značaj močvara za prirodu Najznačajnije funkcije močvarnih staništa su: očuvanje biodiverziteta, zaštita od poplava, prečišćavanje vode i obnavljanje podzemnih voda. Pored navedenog močvare su važne i za stabilizaciju obala, očuvanje sedimenta, te ublažavanje klimatskih promjena.

a Hr

Voda

O US

žen

je v

a odn

ode

USLUGE EKOSISTEMA

Oprašivanje

m riza

aj Rekrea

cija

ač

išć

av a vo nje de

i zn

eč

te tsk

Zaš tit pop a od lav a

L U GE R E GU L

Čist vazduh

je en išt ika lad jen Sk ugl

i e je nj vl sta a r o Zd lag b

i ovanje Obraz istraživanja a naučn

E UG L S

Prir

kna

vla

KU L 31

AN IS

Kru

sin

A NJ

nje Očuva rzitetav e biodiv

je an ar ta Stv mljiš ze

LU GE P

NA BD I

KE RŠ

LU GE S

T U RN E

Konkretni primjeri ekosistemskih usluga Deponovanje ugljenika Sagorijevanjem fosilnih goriva i uništavanjem prirodnih ekosistema u atmosferu se oslobađa povećana koncentracija ugljen-dioksida što doprinosi globalnom zatopljenju i ubrzava klimatske promjene. Močvarna područja imaju ogroman potencijal u ublažavaju ovih poremećaja jer uzimaju ugljen-dioksid iz vazduha i pretvaraju ga fotosintezom u ugljenik, koji čuvaju u obliku algi, vodenih biljaka, mulja, raspadnutih materija na dnu i sl., u procesu nazvanom „zarobljavanje ugljenika“. Močvarna područja u sebe deponuju ugljenik 10-20 puta brže od šuma ili travnjaka.

dok su hrastovi cijenjeni zbog čvrstine i dugotrajnosti. Jedan od tipičnih resursa močvara je trska koja se nekad masovno koristila u građevinarstvu, a danas kao dekoracija, zaštita od sunca ili prostirka i malč (pokrivač zemljišta u vrtlaratvu). Močvare nastanjuju mnoge ljekovite i jestive biljke i gljive. Osim ribe i divljači koje su se uvijek tradiconlano koristile u ishrani lokalnog staovništva u Posavini i Slavoniji stanovništvo je živeći u okruženju močvara i bara uz Savu koristilo brojne resurse koje one daju. Za izradu korpi i drugih predmeta u prošlosti koristile su se šibe divljih vrsta vrbe. Osim za korparstvo, u prošlosti su se stabla vrba i topola koristila za ograđivanje i za dasku i građu koja se ručno rezala. Trska se sjekla i koristila u građevinarstvu, plela se i ukivala na plafone kao podloga za malterisanje ili se koristila za porkivanje. Orašak (Trapa natans), koristio se kao hrana za ljude.

Kruženje azota i fosfora Močvarna područja daju značajan doprinos u kruženju azota i fosfora koji su važni za opstanak i razvoj biljaka i ostalog živog svijeta. One uz pomoć svojih bakterija koje razlažu uginule organizme u močvari pretvaraju neka jedinjenja koja sadrže azot i fosfor u korisnije oblike azotnih i fosfornih materija koje su dostupne biljkama.

Od ljekovitog bilja važno je spomenuti bijeli sljez koji i danas raste u okolini bara, a koji se prije brao i prodavao u otkupnim stanicama. Poznato je da na dnu močvara u ovim krajevima postoje stara stabla hrasta lužnjaka tzv. hrastov abonos, koja tu leže i po 5-6 pa čak i 8 hiljada godina. Nastala su procesima konzervisanja bez kiseonika i imaju crnu boju, veliku tvrdoću i visoku vrijednost u izradi raznih drvenih predmeta. Pored toga ovo drveće

Resursi Močvare pružaju uslove za opstanak riba koje su važne u ljudskoj ishrani, privrednom i sportskom ribolovu. Zbog prisustva vode, skloništa i raznovrsne hrane močvare privlače lovnu divljač. Šume koje opstaju u okruženju močvara imaju značaj u zanatstvu i preradi drveta, kao posebno lako i čvrsto lišćarsko drvo vrbe, jasena i topole, 32

Šta su močvare

važno je iza pručavanje uslova klime u prošlosti i predviđanje klimatskih promjena.

prečisti, a što se procjenjuje na 368 miliona evra vrijednosti. Ovaj princip poslužio je ljudima kao inspiracija za konstruisanje tzv. „mokrih polja“ koja su vještačke mini močvare a služe za prečišćavanje otpadnih voda.

Regulisanje brojnosti štetnih vrsta U močvarnim ekosistemima gde je očuvana prirodna raznovrsna fauna riba, a što je danas rijedak slučaj, larve komaraca nisu prisutne u značajnijem broju. Njihovu brojnost regulišu: gavčica (Rhodeus sericeus), bodorka (Rutilus rutilus), crvenperka (Scardinus erythrophtalmus) i uklija (Alburnus alburnus). Ptice močvarice redukuju invazivne vrste riba, poput američkig somića, sunčanice i dr. Zmije redukuju značajan broj glodara koji u slučajevima prenamnoženosti mogu nanijeti štete poljoprivredi ili biti vektori raznih zoonoza. Prečišćavanja i filtriranje vode Punoglavci žaba, biljojedne ribe i larve vodenih insekata pretežno se hrane biljnim materijalom i algama, a mikroorganizmi ih dalje razgrađuju, pa na taj način svi čiste vodu i umanjuju mogućnost prirodnog zagađenja. Močvare prečišćavaju površinske vode koje u njih dotiču i često donose otpadne vode sa sobom. U močvarama dolazi do filtriranja i taloženja, a zatim do uništavanja štetnih materija u otpadnim vodama od strane bakterija, algi i vodenih biljaka, koje usvajaju otpadne materije i razgrađuju ih na manje štetna jedinjenja. Najbolji primjer su zagađene vode koje Dunav može kroz svoje močvare godišnje da 33

Zaštita od poplava Močvare su najvažnije prirodne retenzije, odnosno površine koje na sebe prirodno primaju velike količine vode za vrijeme poplava. Izgradnja nasipa u prošlosti vršena je prije svega iz potrebe za povećanjem poljoprivrednih površina, ali i kao odbrana od poplava. Poznato je da apsolutna zaštita nekog područja od poplava nije moguća, jer je ekonomski i tehnički neopravdana. Za razliku izgradnji nasipa („pasivna odbrana od poplava“), savrmena zaštita od poplava podrazumijeva sve veću orjentaciju na aktivne mjere odbrane, odnosno restauraciju močvara koje na sebe prirodno primaju višak vode. Zbog nižeg terena, porozne podloge oko starih tokova rijeka i specifične vegetacije ovi kompleksi imaju veliku sposobnost da uspore i zadrže vodu. U prošlosti na Balkanu uz velike nizijske rijeke nije bilo nasipa, ali je paradoksalno, bilo i manje šteta od poplava, vjerovatno zbog nepostojanja nasipa duž rijeka pa se voda više razlivala, ali i što su se kuće i imanja gradili dalje od vode.

posmatranje ptica močvarica i ostalog močvarnog svijeta divljine. Proteklih godina procjena godišnjeg prihoda od ekoturizma u močvarama svijeta iznosila je 925 milijardi dolara godišnje. S obzirom da podrazumijeva manje grupe i podršku lokalnoj zajednici ekoturizam je jedan od najboljih načina ekonomske isplativosti očuvanih močvara. Posmatranje ptica je postao jedan od najvažnijih oblika ekoturizma u močvarnim područijima. Procjenjuje se da samo u EU ima oko šest miliona turista posmatrača ptica. Pored toga kao popularni vidovi ekoturizma u močvarnim područijima su sportski ribolov, vožnjak kajakom i kanuom, kao biciklizam i kampovanje.

Ekonomski značaj močvara Danas se ogleda u njihovoj sve većoj turističkoj vrijednosti. Sve veća ekološka osvještenost i zasićenost klasičnim turizmom kod današnjih turista, pruža šansu močvarnim predjelima sa jedinstvenom prirodom. Izgradnja turističke infrastrukture oko močvara stvara prilika za turizam i prvenstveno 34

Šta su močvare

Opasnosti koje vrebaju močvare Prekid plavljenja i vještačko isušivanje Dunav, najduža rijeka u EU i najveća rijeka Balkana, posljednjih 150 godina izgubio je 80% svojih poplavnih područja i močvara. Najviše štete rijeci su prouzrokovali izgradnja nasipa, iskopavanje šljunka i izgradnja brana, zbog potrebe za poljoprivrednim zemljištem, hidroenergijom, održavanjem plovnih puteva i zadržavanjem poplavnih voda. Sličan trend prate mnoge manje rijeke na Balkanu, a uz njih se nalazi većina vrijednih močvarnih područja koje se održavaju upravo redovnim plavljenjem.

gljivične bolesti i štetočine. Zagađenje Uz močvarne i barske ekosisteme četo se nalaze oranice. Savremena poljoprivreda koristi hemijsku zaštitu herbicidima i insekticidima, ali i gnojidbu vještačkim đubrivima. Pored pesticida u močvare se često ispuštaju pretežno komunalne otpadne vode iz naseljenih mjesta. Najveća opterećenja predstavljaju materije koje se teško razgrađuju kao što su deterdženti i zauljene otpadne vode. Deterdženti su visoko stabilni, teško se razgrađuju i negativno djeluju na zooplankton, a isto tako i na ikru riba jer razlažu opnu i oštećuju jaja. Nafta i naftni derivati stvaraju tanki film na površini vode što ometa prolaz kiseonika.

Krčenje i paljenje vegetacije Močvare su često okružene poljoprivrednim površinama ili se koriste za ribolov i izlete. U svrhu prilagođavanja prostora boravku čovjeka, često se krči i siječe priobalna vegetacija, pali trska ili uređuju obale močvara bez obraćanja pažnje na potrebe vrsta koje tu žive.

Invazivne strane vrste životinja i biljaka Strane (alohtone) vrste su vrste koje se za razliku od domaćih, ne nalaze na području svoje prirodne rasprostranjenosti, a slučajno ili namjerno prenesene su u novo stanište. Jedan od najboljih primjera štetnte strane vrste riba u močvarama je američki somić ili cverglan (Ameiurus nebulosus) unijet u Evropu za gajenje u ribnjacima, ali se pokazalo da u Evropi ne može da naraste više od jednog kg. Sunčanica (Lepomis gibbosus) unijeta u Evropu kao akvarijumska riba, ali se ljudskom nepažnjom proširila i u prirodi.

Sječa šuma Šume u okruženju močvarnih vlažnih terena većinom nemaju ekonomsku vrijednost. Izuzetak su šuma hrasta lužnjaka koje su jedne od najkvalietnijih tipova šuma na Balkanu. Nekad široko rasprostranjene stare šume hrasta lužnjaka su većinom iskrčene i nestale, a danas preostale šume lužnjaka nestaju zbog poremećenog hidrološkog režima, pa čak i klimatskim promjenama koje aktiviraju brojne 35

Agresivnost, ishrana ribljom mlađi drugih vrsta zagarantovali su brzo širenje ove strane vrste. Amurski spavač (Perccottus glenii) je vjerovatno najopasnija invazivna vrsta ribe, unesena iz istočne je Azije, a danas proširen u većini Evrope. Poznata invazivna vrsta u močvarama je babuška (Carassius gibelio) koja je direktan konkurent divljem šaranu. U našim močvarama redovno su prisutni krupni ameirčki glodari: bizamski pacov (Ondatra zibethicus), nutrija (Myocastor coypus) koji se masovno razmnožavaju, buše obale voda i hrane se vodenim bijlkama zbog čega debelo prekrivaju dno močvare raspadnutim biljkama (detritusom) čime dodatno opterećuju vodu mrtvom organskom materijom. Invazivne strane biljke čine veliku štetu vlažnim terenima uz močvare, ali neke i samoj barskoj vodi. Od invazivnih biljaka na Balkanu uz močvare je često prisutan bagremac (Amorpha fruticosa) koji je iz Amerike unesen u Evropu kao ukrasna biljka. Širenje bagremca je veoma uspješno i brzo i negativno utiče na prirodnu obnovu iskrčene močvarne vegetacije i šuma. U močvarnim vodama kao podvodna biljka raste vodena kuga (Elodea canadensis) porijeklom iz Sjeverne Amerike, koja se izuzetno brzi širi otkidanjem i prenošenjem dijelova biljke, tako da osvaja mnoge močvarne vode Balkana. 36

Šta su močvare

Ciljevi zaštite močvara Administrativno-pravne i političke mjere u zaštiti močvarnih staništa

• IBA područja – je međunarodno uspostavljena kategorija značajnih područja za opstanak ptica. Ova područja su pretežno močvarna područja u Evropi sa preko 5.000 IBA staništa, što pokriva 7% Evrope.

Iako su aktivne mjere zaštite prirode veoma značajne, za njih se moraju stvoriti određeni preduslovi poput političkog okvira, ekonosmkih prilika za njihovo sprovođenje i razvijene svijesti o njihovom značaju. U tu svrhu na međunarodnom nivou razvijeni su mnogi programi zaštite močvarnih i drugih prirodnih područja čija je namjena da informišu, ubrzaju nacionalne programe za očuvanje životne sredine, kao i usvajanje i primjenu odgovarajuće legislative.

• IPA područja - Međunarodno važna područja za biljke zbog bogatstva vrsta biljaka i njihovih zajednica. Cilj ustanovljenja IPA područja je definisanje i zaštita najboljih staništa za divlje vrste biljaka i gljiva.

• Natura 2000 – je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staniša na području Europske unije. Natura 2000 je mreža zaštićenih područja EU koja počiva na dva temeljna propisa: Direktiva EU o pticama i Direktiva EU o staništima, na osnovu kojih se uspostavljaju područja važna za zaštitu. • Ramsarska konvencija – Predmet sporazuma su močvarna područja od međunarodne važnosti. Danas u Evropi postoji 1044 Ramsarska močvarna područja koja pokrivaju oko 27 hiljada ha površine. Balkan sa oko 55 do sad proglašenih Ramsar područja prestavlja regiju sa najmanje ramsarskih mjesta u poređenju sa Zapadnom, Srednjom ili ostatkom Južne Evrope. 38

Šta su močvare

Aktivne mjere zaštite močvarnih područja:

• Ekološki odgovorno korišćenje šuma uz močvare – ostavljanje starih (nezaraženih) šupljih stabala kao mikrostaništa gljiva, ptica, šišmiša, insekata i drugih organizama;

• Veći stepen naučnih istraživanja močvarnih područja;

• Povećanje površina pod šumama uz močvare metodama prirodne obnove, podsijavanjem, pošumljavanjem i sl.;

• Proglašenje novih zaštićenih močvarnih područja; • Usporiti prirodno i vještački potpomognuto zarastanje močvara, kako bi se zaustavili procesi koji vode nestanku preostalih močvara imajući u vidu da su procesi nastanka novih močvara u prirodi najčešće blokirani;

• Razvoj ekološki održivih vidova turizma; • Očuvanje starih zanata i privrednih djelatnosti koje održivo koriste resurse iz močvarnih područja što utiče na turističku ponudu područja i očuvanje kulture života uz močvare i sa močvarama;

• Obnoviti uništene močvare osiguravanjem izvora snabdijevanja vodom i povremenog plavljenja; • Iskorjenjivanje stranih invazivnih vrsta biljaka i životinja; • Uspostaviti održivi ribolov na močvarnim područijima i močvare proglašavati posebnim ribolovačkim revirima; • Uvođenja dobre poljoprivredne prakse oko močvarnih staništa, povećanje organske ili ekološke proizvodnje sa ciljem manjeg i odgovornijeg korićenja pesticida i đubriva;

h rvatska

bosna i h er c egovina

albanija

BioNET je regionalna mreža organizacija koje rade na očuvanju prirode Zapadnog Balkana. Naša zajednička misija je očuvan Balkan za budućnost Evrope. Institute for Nature Conservation in Albania (INCA) Instituti për Ruajtjen e Natyrës në Shqipëri https://www.inca-al.org/en/ Facebook INCA PPNEA - Protection and Preservation of Natural Environment in Albania Shoqata e Ruajtjes dhe Mbrojtjes së Mjedisit Natyror në Shqipëri (ShRMMNSh) https://ppnea.org/ Facebook PPNEA Centre for Environment (CfE) Centar za životnu sredinu (CZZS) https://czzs.org/?lang=en Facebook CZZS Ornithological Society “Our Birds” Ornitološko društvo “Naše Ptice” https://ptice.ba/en/ornithological-society-nase-ptice/ Facebook Nase ptice Association BIOM Udruga Biom https://www.biom.hr/en/ Facebook BIOM Association for Nature, Environment and Sustainable Development Sunce Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce http://sunce-st.org/en/ Facebook Sunce

kosovo

Šta su močvare

Bear sanctuary “Four Paws/Vier Pfoten” Prishtina Pylli i Arinjve Prishtina https://www.four-paws.org/campaigns-topics/sanctuaries/ bear-sanctuary-prishtina Facebook Bear Sanctuary 4 paws

c rna gora

FINCH - An NGO for protection of birds and nature FINCH - OJQ per mbrojtjen e zogjve dhe natyres Facebook FINCH Center for Protection and Research of birds of Montenegro Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) http://www.birdwatchingmn.org/ Facebook CZIP Green Home Green Home https://www.greenhome.co.me/ Facebook Green Home

srbija

sjeverna makedonija

Montenegrin Ecological Society – MES Crnogorsko društvo ekologa http://www.drustvoekologa.me/ Facebook MES MNE Macedonian Ecological Society – MES Македонско еколошко друштво http://mes.org.mk/en/ Facebook MES N.Mk

Young Researchers of Serbia – YRS Млади истраживачи Србије (МИС) https://www.mis.org.rs/ Facebook YRS-MIS

Bird Protection and Study Society of Serbia – BPSSS Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) http://pticesrbije.rs/ Facebook BPSSS-DZPPS 41

Ĺ ta su moÄ?vare