UTJECAJ VREMENSKIH (NE)PRILIKA NA GOSPODARSTVO
The eye of #Maysak typhoon / NASA
UVOD
Svima je poznato kako vremenske prilike utječu na raspoloženje ljudi. Kada je sunčano i toplo slični osjećaji se pobuđuju u ljudima te se oni osjećaju sretno i raspoloženo. Naprotiv tome, kada je vani tmurno i kišovito, ljudi su često mrzovoljni i neraspoloženi. To je rezultat djelovanja hormona u ljudskom tijelu pa tako razina melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost, raste kada se smrači dok je oblačno te se na taj način šalju signali mozgu što potiče želju za spavanjem. Hormon serotonin djeluje sasvim suprotno. On podiže aktivnost, daje snagu i održava dobro raspoloženje, a razina mu raste s dostupnošću sunčeve svjetlosti. Ovaj meteorološki utjecaj je nešto o čemu ljudi uobičajeno razmišljaju, ali ponekad se zaboravlja da vrijeme utječe i na gospodarstvo. Ekstremno loše vrijeme može potaknuti ljude na zanimljiv vid ponašanja u vidu stvaranja zaliha što, suprotno od očekivanja za loše vrijeme, povećava potražnju potrošača. Zbog spomenutog nagona za stvaranje zaliha ljudi se opskrbljuju namirnicama i zaštitom za slučaj nedostupnosti takvih proizvoda u narednom razdoblju pa se povećava promet trgovina, željezara i sličnih trgovačkih radnji.
SEKTORI KOJI SU NAJIZLOŽENIJI VREMENSKOM UTJECAJU
POLJOPRIVREDA
TURIZAM
6%
Najizravniji utjecaj vremenskih prilika na gospodarstvo vidljiv je u poljoprivredi. Doprinos poljoprivrede svjetskom bruto domaćem proizvodu, prema procjenama za 2013. godinu, iznosi oko 6% odnosno oko 4.500.000.000.000 američkih dolara.
9,5%
Turizam svjetskom bruto domaćem proizvodu u 2013. godini doprinosi s oko 9,5% odnosno oko 7.000.000.000.000 američkih dolara.
= 31.500.000.000.000 kuna
= 254 x Državni proračun RH (124 mlrd kuna)
0,1% = Udio RH u turizmu (7 mlrd kuna)
ODNOS UČESTALOSTI ŠTETA TE GUBITAKA PREMA UZROKU Prema podacima za 2012. godinu relativan udio u ukupnom broju šteta je veći u korist prirodnih katastrofa. Još izraženiji utjecaj prirodnih katastrofa vidljiv je kod udjela u ukupnim gubicima s obzirom da na prirodne katastrofe otpada 92% financijskih gubitaka, što sugerira kako su daleko razornije od onih uzrokovanih ljudskim faktorom.
UDIO U UKUPNOM BROJU ŠTETA
UDIO U UKUPNIM GUBICIMA
92% 53% prirodne katastrofe
prirodne katastrofe
47% čovjek
8% čovjek
Zbog snijega, kiše i vjetra često bivaju zatvorene ceste i aerodromi te se prekidaju trajektne linije. Zanimljiv je podatak da je otprilike 70% kašnjenja u američkom Nacionalnom zračnom sustavu (NAS) uzrokovano vremenskim neprilikama. Prema istom sustavu vrijeme je odgovorno za između 10 i 40 tisuća sati kašnjenja mjesečno što je ekvivalent 249.500 $ do 998.000 $ mjesečno
70%
KOLIKO KOŠTA URAGAN? Prema podacima za 2012. godinu, iz prikaza pojedinačnih događaja koji su uzrokovali najveće osiguravateljske gubitke vidljivo je kako su upravo najveće štete uzrokovane vremenskim neprilikama. Tako je uragan Katrina, koji je 2005. pogodio južnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, događaj koji je uzrokovao najviše isplaćenih osiguravateljskih šteta u povijesti.
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
mlrd $
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
mlrd $
Sustavno nadjevanje imena uraganima počelo je za II. svj. rata. Do 1970. uragani su dobivali samo ženska imena. Nakon toga pridjeljuju im se i muška i ženska. Uragani sa ženskim imenima prouzročili su oko tri puta više smrtnih slučajeva nego oni koji nose muška imena.
25,7
27,6
22,8
80,4
Uragan Ike
Teroristički napad na WTC
Uragan Andrew
37,7
Potres i tsunami Japan
Uragan Katrina
22,9
36,9 17,2
Potres Northridge
UraganSandy Uragan Ivan 16,5
10,0
15,6
Tajfun Mireille
Poplave u Tajlandu
Uragan Wilma
16,1
8,9 12,5
Uragan Hugo
Potres na Novom Zelandu
Uragan Rita 11,6
8,7
10,3
8,4
Zimska oluja Daria
Suša u Corn Beltu
Uragan Charley
Zimska oluja Lothar
8,9 39,4
Potres u Čileu Elementarne nepogode pozitivno utječu na razvoj inovacija. Istraživanje povezanosti prirodnih katastrofa i broja registriranih patenata iz 2013. pokazalo je kako je u posljednjih 5 godina, svaka dodatna milijarda dolara šteta na usjevima nastala zbog suše povećala broj prijavljenih patenata vezanih uz otpornost usjeva na suše za oko 20%.
7,7
BDP Republike Hrvatske (2013.)
Velika oluja u Alabami 1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
GUBITAK NASTAO RADI VISOKIH TEMPERATURA (OD 2. DO 6. SRPNJA 2015.)
+3°C = -1,18 mlrd. $ Teorija da klimatski uvjeti imaju utjecaja na produktivnost rada datiraju još iz antičke Grčke. Radnici su najproduktivniji u proljeće i jesen, kada su temperature umjerene.
Španjolska Italija
Malta
Cipar
Temperature utječu i na političku stabilnost. Sušna razdoblja povećavaju vjerojatnost nemira i sukoba – u afričkim zemljama, porast temperature za 1ºC, povećava vjerojatnost nastanka sukoba za 4,5%,
KAKO SMO IZRAČUNALI GUBITAK EU GOSPODARSTVA Temperature u pojedinim državama EU su aproksimirane prosječnim temperaturama u njihovim glavnim gradovima. Potrebno je promotriti koje države EU su 2. srpnja imale minimalnu prosječnu temperaturu 25°C ili veću unutar 24 sata te su do 6. srpnja zabilježile povećanje temperature. Ove uvjete zadovoljavaju Španjolska, Italija, Cipar i Malta, koje su zabilježile prosječni rast temperature od 1,5°C, kada se izračuna aritmetička sredina porasta temperatura. Porastom temperature za svaki °C iznad 25°C dolazi do pada produktivnosti od 2% tako da je porast temperature od 1,5°C uzrokovao pad produktivnosti od 3%. Budući da prosječno u petodnevnom razdoblju ove četiri države stvore vrijednost od 39,25 mlrd $, pad produktivnosti od 3% uzrokovao je gubitak od 1,18 mlrd $.
VREMENSKI EKSTREMI Za obavljanje svake ekonomske aktivnosti postoje određene optimalne vremenske prilike. Ekstremne vremenske prilike pak utječu negativno na većinu uobičajenih gospodarskih radnji.
TEMPERATURE +56,7ºC Najviša temperatura na Zemlji zabilježena je 10.6.1913. u Furnace Creek Ranchu u Dolini Smrti u Kaliforniji
NAJSUNČANIJI GRAD 60
4.015 sunčanih sati u godini Yuma, Arizona
50 40
+42,8ºC
30
2.726 sunčanih sati u godini Hvar, Hrvatska
20
SUŠA
KIŠA
OBORINE
Najduži zabilježeni sušni period trajao je od listopada 1903. do siječnja 1918. kada u čileanskom gradu Arica nije kišilo
Najdulje razdoblje kiše zabilježeno je u Kaneohe Ranchu na otoku Oahu u američkoj saveznoj državi Hawaii kada je kišilo
Najveća količina oborina koja je zabilježena u jednoj godini bila je
173 mjeseca
247 uzastopnih dana
26.470 l/m2
10
NAJBRŽI UDAR VJETRA
0 -10
407 km/h
248 km/h
Barrow, Australija
Maslenica, Hrvatska
(od 27. kolovoza 1993. do 30. travnja 1994. godine).
1861. godine u Cherrapunji u Indiji
-20 -30 -40 -50
Najniža zabilježena iznosila je na stanici Vostok na Antarktici
-89,2ºC
-60 -70 -80 -90 -100
-34,6ºC Kada pogledamo podatke za Republiku Hrvatsku dolazimo do činjenice kako je najviša zabilježena temperatura izmjerena 4. kolovoza 1981. godine u gradu Ploče, a iznosila je 42,8°C. Hrvatski rekorder što se tiče najniže temperature je grad Gračac gdje je 13. siječnja 2003. godine izmjereno -34,6°C.
Gračac Furnace Creek Ranch
Ploče Hvar
Cherrapunji
Yuma
Arica Barrow
Vostok
Oahu, Havaji
26m3
SUNČEVA ENERGIJA Slično kao i s vjetrom, čovjek se služi i suncem kao izvorom energije. Ta najbliža nam zvijezda proizvodi doslovno nezamislive količine energije.
Sunčev output energije
3,7 i još 26 nula wata u jednoj sekundi To je količina energije dovoljna da u jednoj sekundi rastopi blok leda širok dvije, a debeo jednu milju (3,22x1,61 km) koji se proteže od Zemlje do Sunca.
Sunce
Zemlja Od ogromne količine energije tek djelić dođe do Zemlje
0,0000000000000004% 0,00000 Iako je ovaj postotak neizmjerno malen, on predstavlja ekvivalent količini energije za čiju je proizvodnju potrebno 44 milijuna velikih elektrana u jednoj godini.
TOP 20 DRŽAVA SVIJETA PREMA PROIZVODNJI ENERGIJE IZ VJETRA Među najvećim proizvođačima električne energije pomoću vjetra, samo Indija i Japan imaju preko 1000 litara padalina godišnje. Istovremeno su samo tri zemlje (od njih 20 uključenih u ovu analizu) s prosječnom godišnjom temperaturom većom od 20 stupnjeva.
43 km/h
Temperatura
brzina vjetra za maksimalnu učinkovitost proizvodnje električne energije
Doprinos industrije vjetra BDP-u EU 32,43 mlrd € (udio 0,3% u BDP-u, 2010.) što je porast za trećinu od 2007.
Proizvodnja el. energije
Oborine
Indija 22.465
Španjolska 22.987
Njemačka 39.165
SAD 114.763
Vjetar je najviše iskorišten u hladnim zemljama bez puno padalina
Ujedinjeno Kraljevstvo 12.440
Kina 114.763
Kanada 9.694
Francuska 9.285
Italija 8.663
Brazil 5.939
Švedska 5.425
Portugal 4.914
Danska 4.845
Poljska 3.834
Australija 3.806
Turska 3.763
Rumunjska 2.954
Nizozemska 2.805
Japan 2.789
Meksiko 2.551
TOP 20 DRŽAVA SVIJETA PREMA JAČINI POTRESA Među top 20 država prema rekordnoj snazi potresa, četiri države su s preko 30 tisuća dolara BDP-a per capita, a pet je država s manje od 10 tisuća dolara. Najlošiji omjer između jačine potresa i gospodarskog razvoja zemlje je kod Indonezije; s obzirom da ih je pogodio treći po snazi potres na svijetu, dok su gospodarski ispodprosječno razvijena zemlja.
Jačina najjačeg potresa Čile SAD Indonezija Rusija Japan Ekvador Kolumbija Kanada Indija Peru Kina Meksiko Bangladeš Samoa Bolivija Grčka Portugal Mongolija Novi Zeland
22.971
9,3
54.597
9,2
10.641
9,0
24.805
9,0
37.390
8,8
11.244
8,8
13.430
8,7
5.855
8,6
11.817
8,6
ODNOSI MAGNITUDE RICHTEROVE LJESTVICE I ENERGIJE KOJU PROIZVODE LJUDSKE EKSPLOZIJE
12.880
8,6 8,5
Potresi su jednako pogađali bogate i siromašne države
44.843
8,6
17.881
1,0 = 32 kg TNT-a 2,0 = 1000 kg TNT-a (ekvivalent najsnažnijim konvencionalnim bombama iz Drugog svjetskog rata) 3,0 = MOAB (najsnažnije američko konvencionalno oružje, tzv. „Majka svih bombi“) 4,0 = manje nuklearno oružje 5,0 = približno atomskoj bombi bačenoj na Nagasaki 6,0 = 1.000.000 tona TNT-a (jedna megatona) 7,0 = 50 megatona (ekvivalent sovjetskoj Car bombi)
3.373
8,5
5.180
8,5
6.221
8,5
25.859
8,5
26.975
8,4
11.882
8,3 8,2
Filipini
BDP/cp
9,5
35.152 6.962
KORELACIJA VREMENSKIH UVJETA I GOSPODARSKOG STANJA DRŽAVA SVIJETA
Države
Oborine (Ukupno)
BDP/pc (Ukupno)
Srednja temperatura°C (Ukupno)
NAJTOPLIJE / NAJHLADNIJE
NAJKIŠNIJE / NAJSUŠNIJE
NAJBOGATIJE / NAJSIROMAŠNIJE
Bogatije države su hladnije i sušnije
TOP 20 NAJTOPLIJIH vs NAJHLADNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU Među 20 najtoplijih država svijeta mjereno prosječnim godišnjim temperaturama, samo ih tri imaju prosječni BDP per capita veći od 10.000$. S druge strane, sedam država ima ovaj pokazatelj manji od 2.000$. Analizirajući 20 najhladnijih država prema prosječnim godišnjim temperaturama, jedino Armenija ima BDP per capita manji od 10.000$. Devet najhladnijih država ima BDP per capita veći od 40.000$.
NAJTOPLIJE DRŽAVE Oborine
BDP/cp
NAJHLADNIJE DRŽAVE
Temperatura°C
Temperatura°C
BDP/cp
25
Džibuti
28,5
Mali
28,2
Burkina Faso
28,2
Gambija
28,0
Uz visoke temperature, visoka razina siromaštva 20
-0,6
Rusija
0,2
Mongolija
2,6
Finska
3,4
Island
3,6
Kanada
Sudan
27,9
Maldivi
27,7
4,4
Norveška
Mauritanija
27,5
4,7
Švedska
Čad
27,5
5,5
Estonija
Nigerija
27,5
5,9
Kazahstan
Maršalovi Otoci
27,4
5,9
Bjelorusija
Senegal
27,4
6,0
Švicarska
Kiribati
27,4
6,0
Latvija
Tuvalu
27,3
6,2
Slovačka
Savezne Države Mikronezije
27,3
6,2
Litva
Palau
27,2
6,8
Češka
Sveta Lucija
27,2
6,9
Poljska
Jemen
26,9
7,0
Austrija
Kambodža
26,9
7,2
Armenija
Benin
26,9
7,5
Danska
Gvineja Bisau
26,9
7,8
Njemačka
15
10
5
U najhladnijim zemljama visok životni standard
Oborine
TOP 20 NAJKIŠOVITIJIH vs NAJSUŠNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU Kod najkišovitijih izdvaja se država Brunej koja je 4. najbogatija država na svijetu mjereno BDP-om per capita. Među siromašnim kišovitim državama Liberija je na začelju sa manje od 1.000$ BDP-a per capita. Među 20 najsušnijih država, nalazi se i Katar kao najbogatija država svijeta. No među zemljama s najmanje kiše nalazi se i 6 zemalja s manje od 10 tisuća dolara BDP-a per capita.
NAJKIŠOVITIJE DRŽAVE Oborine
BDP/pc
NAJSUŠNIJE DRŽAVE
Temperatura°C
Temperatura°C
BDP/pc
25
Palau
27,2
21,7
Egipat
Savezne Države Mikronezije
27,3
26,9
Jemen
Tuvalu
27,3
25,5
Bahrein
Solomonski Otoci
26,1
26,8
Katar
26,4
Oman
20
Samoa
25,7
Papua Nova Gvineja
24,6
24,7
Kuvajt
Brunej
26,5
26,8
UAE
Liberija
25,1
25,2
Saudijska Arabija
Sijera Leone
26,1
15,4
Turkmenistan
Malezija
26,1
28,5
Džibuti
Nikaragva
25,9
22,6
Zelenortska Republika
Fidži
24,7
20,1
Libija
Maršalovi Otoci
27,4
27,5
Mauritanija
Vanuatu
24,2
18,5
Jordan
22,4
Irak
0,2
Mongolija
5,9
Kazahstan
14,0
Uzbekistan
20,1
Namibija
27,9
Sudan
15
10
Ekvatorska Gvineja 24,4 Mianmar
25,6
Filipini
26,4
Francuska Gvajana 26,2 Indonezija
26,3
Bangladeš
25,3
5
Među kišovitim državama dominiraju one siromašne Velike razlike između država koje vape za kišom
Oborine
TOP 20 NAJBOGATIJIH vs NAJSIROMAŠNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU Među 20 najbogatijih zemalja prema BDP-u per capita, 6 ih ima prosječnu temperaturu iznad 25°C. Pet najbogatijih država ima manje od 500 l padalina godišnje po m2. Među 20 najsiromašnijih država, sve imaju prosječnu temperaturu iznad 19°C. Kod padalina su velike razlike među najsiromašnijim zemljama, tako da Eritreja ima manje od 500 litara kiše po m2, a Liberija više od 2.500 l.
NAJBOGATIJE DRŽAVE Oborine
BDP/pc
NAJSIROMAŠNIJE DRŽAVE
Temperatura°C
Temperatura°C
BDP/pc
25
Katar
26,8
24,9
Srednjoafrička Republika
Luksemburg
8,0
23,5
DR Kongo
Singapur
26,5
21,4
Malavi
Brunej
26,5
25,1
Liberija
20,0
Burundi
20
Kuvajt
24,7
Norveška
4,4
27,5
Nigerija
UAE
26,8
23,6
Mozambik
San Marino
12,8
23,3
Eritreja
Švicarska
6,0
25,5
Gvineja
SAD
11,6
26,9
Gvineja Bisau
Saudijska Arabija
25,2
21,8
Madagaskar
Bahrein
25,5
26,4
Togo
Irska
9,6
23,7
Komori
Nizozemska
9,3
19,3
Etiopija
Australija
17,3
28,0
Gambija
Austrija
7,0
28,2
Burkina Faso
Švedska
4,7
19,0
Ruanda
Njemačka
7,8
27,4
Kiribati
Tajvan
21,6
28,2
Mali
Kanada
3,6
24,8
Haiti
15
Velike vrućine kod najsiromašnijih zemalja 10
5
Najbogatije zemlje ekstremno tople ili hladne
Oborine
Vremenski patuljak Branimir Kovačić Glavni patuljak visok je 185 cm i najviše voli duge sunčane dane. U pauzi od izrade analiza, voli pojesti sladoled, a najdraži su mu oni plave i ružičaste boje.
Vremenski patuljak Ivan Domšić Rođen u zimsko doba, pa najviše voli hladne, snježne dane. Visok je 190 cm, ima 105 kg i obožava sladoled od čokolade. S preljevom, naravno. :)