KBC Zagreb gradi spalionicu za 1.200 tona medicinskog otpada

Toplinska energija stvorena izgaranjem medicinskog otpada izravno bi ulazila u energetski sustav KBC-a Zagreb čime bi se uštedjelo oko 260 tisuća eura godišnje. Dodatnih 700.000 eura uštedjelo bi se smanjenjem emisije stakleničkih plinova

Objekt za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom planira se izgraditi na površini od oko 2.500 četvornih metara edicinski otpad je sav otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, medicinskim laboratorijima i ustanovama za biomedicinska istraživanja, kao i otpad iz manjih ili raštrkanih izvora. Iako bolnice proizvode najveći volumen medicinskog otpada, one su tek mali dio ukupnog broja izvora. Neodgovarajuće postupanje i odlaganje medicinskog otpada predstavlja ozbiljan rizik od sekundarnog prijenosa bolesti zbog izloženosti infektivnim uzročnicima među sakupljačima otpada, radnicima na otpadu, zdravstvenim radnicima, pacijentima i općenito u zajednici u kojoj se otpad nepravilno odlaže.

Procjenjuje se da se u bolnicama proizvodi oko 0,5 kilograma medicinskog otpada po krevetu dnevno. Međutim, ova brojka i temeljni sastav otpada uvelike variraju ovisno o lokalnom kontekstu, pri čemu zemlje s višim prihodima stvaraju daleko veće količine otpada i plastike, koja često čini više od polovice cjelokupnog medicinskog otpada. Zbog te velike raznolikosti, ne postoji najbolje rješenje za postupanje s medicinskim otpadom.

KBC Zagreb je kao rješenje odabrao gradnju spalionice infektivnog otpada u sklopu bolničkog kompleksa. Projekt uspostave cjelovitog sustava gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb uključen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kroz Izravnu dodjelu bespovratnih sredstava kao jedan od strateških projekata zdravstvenog sustava u RH. Projekt uzima u obzir opća načela zaštite okoliša, predostrožnost, održivost, tehnološku izvedivost i eko- nomsku održivost, zaštitu resursa, te ukupne učinke i utjecaje na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u cjelini. Provedbom projekta osigurat će se usklađenost sa svim EU i RH standardima za postupanje sa zaraznim medicinskim otpadom uz poštivanje najviših zahtjeva vezano za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi, navodi se u Studiji o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenjem zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb koja je objavljena na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i na temelju koje smo predstavili tehnološke aspekte projekta.

Trenutno se na razini cijelog KBC-a Zagreb godišnje proizvodi oko 1.160 tona svih vrsta medicinskog otpada. Najviše se proizvodi zaraznog medicinskog otpada, čiji se udio u ukupnim količinama proizvedenog medicinskog otpada u posljednjih pet godina kreće 70 - 80 posto. Količina zaraznog otpada je zbog pandemije i otvaranja COVID odjela na lokacijama Jordanovac, Rebro i Petrova u 2021. značajno porasla u odnosu na prethodnu godinu.

Objekt za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom

KBC-a Zagreb se planira izgraditi na površini od oko 2.500 četvornih metara, unutar lokacije bolničkog kompleksa Rebro koji se nalazi na području gradske četvrti Maksimir u Gradu Zagrebu.

U planiranom objektu predviđen je postupak termičke obrade zaraznog medicinskog otpada postupkom D10 – spaljivanje otpada na kopnu, a toplina iz postupka spaljivanja u najvećoj mogućoj mjeri će se iskoristiti za toplinske potrebe bolničkog kompleksa Rebro, navodi se u Studiji o utjecaju objekta na okoliš koju je izradio tim tvrtke Dvokut-Ecro d.o.o. pod vodstvom magistre kemijskog inženjerstva Marijane Bakule. Javno izlaganje Studije zakazano je za 27. siječnja, u hotelu Hilton Garden lnn Zagreb, u 12.30 sati.

"To bi bila energana snage 1.100 kilovata i ta toplinska energija stvorena izgaranjem medicinskog otpada izravno bi ulazila u energetski sustav KBC-a Zagreb čime bismo uštedjeli oko 260 tisuća eura godišnje. Što se tiče Studije utjecaja na okoliš, točno je i pedantno definirano da je emisija stakleničkih plinova, odnosno ugljičnog dioksida, sumporovog dioksida, ugljikovog klorida i sličnih, višekratno manja od dopuštenih vrijednosti, Radi se o posve sigurnom postrojenju i na taj način ćemo uštedjeti daljnjih 700 tisuća eura godišnje, tako da bi ušteda kroz energiju bila gotovo milijun eura. Zato smo izabrali taj model za koji mislimo da je siguran, a osim toga, iskustva drugih gradova koji imaju slična postrojenja, kao što su Piacenza, Köln ili Augsburg, govore tome u prilog", rekao je ravnatelj KBC-a Zagreb Tomislav Ćorušić.

Prema Idejnom rješenju, energetska učinkovitost objekta će biti iznad 70 posto. U objektu će se obrađivati isključivo zarazni medicinski otpad iz klinika i kliničkih zavoda KBC-a Zagreb koji su smješteni u gradu Zagrebu.

"Obrađivat će se samo otpad nastao na KBC-u Zagreb i neće se dovoziti otpad iz drugih bolnica. Riječ je o kapacitetu od 200 kilograma po satu dok je godišnji kapacitet 1.200 tona. Obrađivat će se kruti medicinski otpad u koji spadaju razne gaze, zavoji, jednokratne maskice, jednokratna kirurška odijela i tako dalje. Neće se obrađivati niti patološki otpad,

Prema Idejnom rješenju, energetska učinkovitost objekta će biti iznad 70 posto

Toplinska energija stvorena izgaranjem medicinskog otpada izravno bi ulazila u energetski sustav KBC-a Zagreb niti lijekovi, niti kemikalije kao što su citostatici, niti metalni otpad", rekao je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 Damir Tomašek iz KBC-a Zagreb.

U Studiji je opisan sadašnji postupak: zarazni (infektivni) otpad prikuplja se u primarnim skladištima na mjestu nastanka. Iz primarnih skladišta zarazni otpad zaduženo osoblje prevozi do sekundarnog skladišta. Svaka kanta, kontejner ili drugi spremnik za sakupljanje otpada u sekundarnom skladištu moraju biti označeni nazivom vrste otpada i ključnim brojem otpada. Kante, kontejneri i drugi spremnici imaju mogućnost hermetičkog zatvaranja te su otporni na djelova- nje opasnih svojstava sadržaja, na pucanje i probijanje ako su u pitanju oštri predmeti, na agresivne kemikalije i slično te dobro podnose uobičajene uvjete postupanja i prijevoza kao što su vibracije i promjene temperature, vlažnosti i tlaka. Transport se odvija u zatvorenim kolicima kroz hodnike i liftove u točno određeno vrijeme, kada se ne odvija transport bolesnika ili tzv. čisti prijevoz (hrane, sterilnog materijala i sl.). Kolica za transport moraju spriječiti ispadanje otpada, prolijevanje i slično te moraju biti od materijala koji su lako perivi. Prije povratka na bolničke odjele i druga radilišta transportna kolica moraju biti očišćena i dezinficirana. Putevi sakupljanja i prevoženja otpada moraju biti određeni i odvojeni od puteva kojima se odvijaju druge aktivnosti i prostorno ili vremenski (bolesnici, čisto rublje, sterilni materijal, hrana itd.). Svi prostori za primarno i sekundarno skladištenje zaraznog medicinskog otpada moraju zadovoljavati propisane uvjete.

"Ovlašteni sakupljači svakodnevno dolaze na naše lokacije i prikupljaju taj otpad. Samim tim opterećuju promet u gradu. Taj otpad nije obrađen, u njemu postoje patogeni mikroorganizmi. U slučaju bilo kakvog prometnog incidenta postoji velika mogućnost širenja zaraze, a ovim projektom mi taj rizik uklanjamo. Obrađivat ćemo otpad na mjestu nastanka, što je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije", razložio je Tomašek. "S obzirom na to da je taj otpad onečišćen i krvlju i tjelesnim izlučevinama pacijenata i bolesnika, jednostavno nema drugi tok nego ga koristiti za spaljivanje odnosno kao gorivo za dobivanje toplinske ili električne energije."

U novom sustavu zarazni medicinski otpad će se odmah po dostavi iz bolničkog kompleksa Rebro ili dovoza s drugih lokacija KBC-a Zagreb zaprimati u hlađeno skladište za prihvat zaraznog medicinskog otpada.

Zarazni otpad se iz sekundarnog skladišta predaje sakupljačima ili obrađivačima koji ga zbrinjavaju, odnosno pravnim osobama s kojima je sklopljen ugovor o preuzimanju zaraznog medicinskog otpada i koja obavezno ima Dozvolu za prijevoz ili zbrinjavanje zaraznog medicinskog otpada izdanu od nadležnog ministarstva s obzirom na to da se radi o opasnom otpadu. Ovlaštena osoba dužna je zarazni otpad odvoziti u vozilima u kojima temperatura ne prelazi +15 °C.

Hlađeno skladište služit će isključivo za prihvat i privremeno skladištenje zaraznog medicinskog otpada. Otpad će se privremeno skladištiti u odgovarajućim spremnicima (kontejnerima) volumena 1.100 litara. Unutar hlađenog skladišta predviđen je smještaj do najviše 70 kontejnera, odnosno odgovarajuće količine manjih kontejnera ili kanti.

Hlađeno skladište zaraznog medicinskog otpada izvest će se kao izdvojen prostor sa zasebnim vanjskim ulazom i unutrašnjim vratima prema ostalim dijelovima postrojenja, a s unutarnje strane vrata nalazit će se pretprostori lake konstrukcije s resama od debele folije kako bi se spriječilo istjecanje hladnog zraka iz skladišta odnosno ulazak topline u skladište.

Zarazni medicinski otpad će se ručno dopremati u kontejnerima iz hlađenog skladišta do nosača kontejnera na sustavu za automatsko pražnjenje kontejnera. Sustav za pražnjenje kontejnera podiže kontejner i automatski ga prazni u usipni koš otvarača vrećica. Nakon otvarača vrećica gorivo se transportira zatvorenim sustavom traka do dozirnog uređaja putem kojeg se gorivo – zarazni medicinski otpad - dozira u ložište.

Zarazni medicinski otpad se iz dozirnog uređaja prebacuje u ložište. Sagorijevanjem otpada u ložištu nastaju vrući dimni plinovi koji se odvode u kotao kako bi se iskoristila njihova toplinska energija.

Ložište je opremljeno s rotacijskim bubnjem kako bi se postiglo kvalitetno i jednoliko izgaranje. Izgaranje se odvija u dva koraka kako bi se osiguralo potpuno izgaranje sukladno najboljim raspoloživim tehnologijama. Prvi korak je proizvodnja sintetskog plina u rotacijskom bubnju uslijed podstehiometrijskih uvjeta izgaranja (manjak kisika), a drugi je dogorijevanje istoga na visokoj temperaturi kako bi se osiguralo potpuno izgaranje u sekundarnoj komori. Ložište je dodatno opremljeno s dva gorionika ložena plinom ili loživim uljem. Gorionik kod rotacijskog bubnja je startni gorionik koji je zadužen za postizanje radnih parametara u ložištu prilikom starta postrojenja. Gorionik koji se nalazi u drugom dijelu ložišta (sekundarnoj komori) zadužen je da u slučaju pada temperature dimnih plinova ispod 1.100°C na kontrolnom mjestu procesa (2 sekunde) osigura istu dodatnim izvorom topline.

Gorionici su dimenzionirani tako da i samostalno mogu postići i održavati temperaturu dimnih plinova iznad 1.100°C u kontrolnoj točki. Pepeo i šljaka koji nastaju u ložištu se skupljaju ispod bubnja ložišta i odvode u spremnik pepela. S obzirom na to da je udio teških metala u sastavu otpada vrlo nizak, pepeo i šljaka će najvjerojatnije zadovoljavati parametre za inertni otpad, kao što je slučaj kod većine šljake iz sličnih takvih postrojenja.

S obzirom na to da se za svaku vrstu otpada koja nastaje termičkom obradom otpada u objektu mora napraviti analiza i odrediti joj se ključni broj, u probnom radu će se napraviti analiza putem ovlaštenog laboratorija i ovisno o karakteristikama otpada sklopiti ugovor s ovlaštenom tvrtkom za zbrinjavanje te vrste otpada. Nakon prolaska kontrolne točke, vrući dimni plinovi usmjeravaju se u kotao, u kojem se toplina iz vrućih dimnih plinova preko stijenke kotlovske cijevi (površina izmjene topline) prenosi na vodu.

U objektu će se ugraditi toplovodni kotao, kod kojih u radu nema gubitaka vode, tako da pri normalnom radu neće nastajati otpadne kotlovske vode. Nakon izlaza iz kotla, dimni plinovi prolaze kroz ciklonski separator u kojem se odvajaju krupnije čestice lebdećeg pepela koje se odvode u spremnike s pepelom i šljakom iz ložišta. Nakon ciklona, dimni plinovi prolaze kroz ekonomajzer (prethodni zagrijač), u kojem se dodatno iskorištava toplina dimnih plinova na predgrijavanje vode prije ulaza u kotlovsko postrojenje. Cijeli sustav prijenosa topline s dimnih plinova na vodu je odvojen, što znači da nema mogućnosti doticaja vode i dimnih plinova. Nakon prolaska kroz ekonomajzer, dimni plinovi su usmjeravaju u sustav za čišćenje dimnih plinova.

Zahvatom je predviđeno korištenje ciklonskog separatora za odvajanje lebdećih čestica, katalizatora za odvajanje dušikovih oksida, sode bikarbone za uklanjanje sumpora i klora te aktivnog ugljena za odvajanje čestica teških metala. Na kraju procesa ugrađen je i vrećasti filter koji odvaja preostali pepeo, mješavinu sode bikarbone i aktivnog ugljena. Nakon svih odvajanja dimni plinovi ispuštaju se kroz dimnjak na kojem se kontinuirano prate emisije. Svim navedenim procesima operator očekuje emisije ispod graničnih vrijednosti.

Za smanjivanje koncentracije NOx iz dimnih plinova, prije ulaska u sustav za pročišćavanje dimnih plinova, koristit će se hibridni postupak selektivne nekatalitičke redukcije NOxa (SNCR postupak) i postupak selektivne katalitičke redukcije NOx-a (SCR postupak). U postupku selektivne nekatalitičke redukcije NOx (SNCR) u struju vrućih dimnih plinova između ložišta i kotla ubrizgava se urea ili amonijačna voda. Kao produkti u kemijskoj reakciji NOx s ureom ili amonijačnom vodom kao redukcijskim sredstvom, nastaju voda i molekularni dušik N. U SNCR postupku postiže se smanjenje NOx emisija za 35-70 posto. U postupku selektivne katalitičke redukcije NOx (SCR) se između ciklona i ekonomajzera, u struju dimnih plinova također ubrizgava urea ili amonijačna voda, ali se kemijska reakcija odvija uz prisutnost katalizatora. SCR postupak se mora provoditi uz prisutnost kisika, a djelovanje katalizatora je najbolje pri sadržaju kisika od 2-3 posto. Kao produkti kemijske reakcije, kao i u slučaju SNCR postupka, nastaju voda i molekularni dušik N. U SCR postupku postiže se smanjenje NOx emisija za 70-90 posto.

Postrojenje je opremljeno složenim sustavom za čišćenje dimnih plinova kako bi se zadovoljile stroge graničnim vrijednostima emisija. Suhi postupak čišćenja dimnih plinova se provodi tako da se u ohlađenu struju dimnih plinova upuhuju aditivi - NaHCO (natrijev bikarbonat) ili Ca(OH) (hidratizirano vapno) pomiješani s 5% aktivnog ugljena. Natrijev bikarbonat ili hidratizirano vapno se koriste za adsorpciju kiselih čestica (HCl, SOx, HF), dok aktivni ugljen veže na sebe eventualno zaostale dioksine i furane te teške metale, objašnjava se u Studiji.

"Što se tiče nusproizvoda, sam otpad iz ložišta je neopasan. Taj otpad može se koristiti u, na primjer, građevinskoj industriji. Već smo uspostavili neke kontakte u vezi toga. Što se tiče otpada iz filtera, on jest opasan i propisano je kako se zbrinjava u daljnjem postupku", rekao je Damir Tomašek za HTV i zaključio: "Ovo je moderno rješenje, potpuno automatizirano i mogućnost ljudske pogreške u ovakvim postrojenjima je minimalna, gotovo nemoguća. Smatramo da je ovo dobar, moderan i siguran projekt."

Hlađeno skladište služit će isključivo za prihvat i privremeno skladištenje zaraznog medicinskog otpada

Javno izlaganje o Studiji utjecaja na okoliš objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC Zagreb

Projekt izgradnje spalionice infektivnog medicinskog otpada u krugu KBC-a Zagreb nije dobro primljen kod građana. Peticiju protiv spalionice potpisalo je više od 5.400 građana, a na predstavljanju Studije, koje je održano 27. siječnja, okupilo ih se tristotinjak.

Na Javnom izlaganju se istaknulo da je KBC Zagreb kao nositelj projekta napravio grešku kada nije građane unaprijed upoznao sa svojim planovima. Kao primjer dobre komunikacije projekta istaknut je Beč gdje se „teren za izgradnju često spominjane bečke spalionice mješovitog otpada pripremao među građanima sedam godina, a nakon toga je održan referendum na kojem je 70 posto građana podržalo projekt.“

Između ostalog navedeno je i da tim koji je predstavljao Studiju nije uspio uvjerljivo odgovoriti na pitanja gdje se u Europi nalaze slične spalionice u krugu bolnice i u naseljenom području, pa čak ni o referencama koje se spominju u studiji. Predstavnici gradskih četvrti koje se nalaze u području oko Rebra pozvali su organizatore da Studiju predstave stanovnicima četvrti i to u nekom za zaposlene pogodnijem terminu. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je odluku da se javna rasprava o Studiji produžuje do 20. veljače 2023. godine.