i energetske oporabe

darenja otpadom. Konačno, u drugoj dekadi novog milenija Vlada Bugarske usvaja Plan gospodarenja otpadom, koji izravno stimulira odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada. Godišnje u Bugarskoj nastaje oko 190 milijuna tona otpada (bez mineralnog otpada). Svaki stanovnik godišnje proizvodi 444 kilograma komunalnog otpada, što je oko 10 posto manje od EU prosjeka. Kada se uzme u obzir vrlo mali iznos BDP-a, proizlazi da se Bugarska nalazi među zemljama u kojima nastaju velike količine komunalnog otpada. To je posljedica nedovoljne edukacije pučanstva i ubrzanog prihvaćanja potrošačkog ponašanja.

Bugarskoj ima 130 službenih odlagališta i velik broj „divljih“ odlagališta. Čak 114 službenih odlagališta nije uređeno, odnosno ne ispunjava EU uvjete. Državni statistički ured Bugarske je 2020. registrirao 140 neslužbenih (ilegalnih) odlagališta. Zbog toga je Europska komisija pokrenula postupak kažnjavanja, koji se nalazi pred Europskim sudom. EK je procijenila da u tijelima bugarskih odlagališta ostaje oko 260 kilograma odnosno gotovo 60 posto godišnje proizvedene količine komunalnog otpada. Činjenica je da u Bugarskoj i brojna ilegalna odlagališta („divlje deponije“) redovito izazivaju velike političke probleme.

Novi Plan gospodarenja otpadom

U listopadu 2021. godine Bugarska je usvojila novi Plan gospodarenja prema kojem se namjerava najmanje dvostruko povećavati stopa recikliranja komunalnog otpada:

• 2020. godine 32 %,

• do 2025. godine 55 %,

• do 2030. godine 60 %,

• do 2035. godine 65 %.

Bugarska je članica EU te je obvezna stopu recikliranja komunalnog otpada do 2035. godine povećati sa 32 na najmanje 65 posto. Bugarska planira provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Kod toga su temeljne mjere smanjenja otpada: edukacija, evidencija toka otpada i redovita komunikacija s građanima. Kada otpad ipak nastane, inzistira se na odvojenom sakupljanju, sortiranju (mehaničkoj obradi), recikliranju, kompostiranju, biološkoj energijskoj oporabi i termičkoj energetskoj oporabi. Konačni planirani cilj je potpuno izbjegnuti odlaganje neoporabljenog i neobrađenog otpada.

Analize postojećeg stanja su pokazale da nema dovoljno posuda ni vozila za sakupljanje otpada komunalnog otpada. Također, ogroman je nedostatak postrojenja za mehaničku, biološku, toplinsku i energijsku oporabu i obradu otpada. Stoga je čak 715 milijuna eura planirano ubrzano investirati u gospodarenje komunalnim otpadom.

Općine i gradovi planiraju izgraditi 50 kompostana i 40 sortirnica odnosno postrojenja za mehaničku predobradu otpada. Konkretno se planiraju velika ulaganja u infrastrukturu za komunalni otpad.

Mjera

Izgradnja i modernizacija regionalnih sustava za KO

Investicija u BGN* Planirana provedba

3922022. – 2028. Organizacija centara za ponovnu uporabu otpada

Ustroj novih i proširenje postojećih sustava za odvojeno sakupljanje KO

Osmišljavanje uređaja za recikliranje odvojeno sakupljenih vrsta otpada (različito od biootpada, opasnog i proizvodnog otpada)

Proširenje modela optimiranja gospodarenja KO u općinama

Izgradnja komunalnih uređaja za odvojeno sakupljeni KO u mjestima sa više od 10.000 stanovnika

1 Euro = 1,96 bugarski lev (BGN)

1502022. – 2025.

602022. – 2028.

40neodre Eno

202022. – 2028.

152022. – 2024.

U listopadu 2021. godine Bugarska je usvojila novi Plan gospodarenja otpadom

Bugarska ipak dobro gospodari otpadnom plastičnom ambalažom

20 regionalnih saveza odgovorno je za gospodarenje komunalnim otpadom u Bugarskoj. 2020. godine Bugarska je evidentirala stopu recikliranja otpadne plastike od čak 62 posto. Istovremeno je prosjek EU zemalja bio 66 posto, odnosno samo malo više. Posljednjih deset godina lagano se povećava udjel otpadne plastične ambalaže u proizvedenoj količini komunalnog otpada. Tako je 2008. godine udio bio 25 posto, a do 2018. se udjel otpadne plastike povećao na 27 posto mase.

Novi Zakon o gospodarenju otpadom

Bugarska je u gospodarenju komunalnim otpadom slična Hrvatskoj. Tako je i Bugarska u veljači 2021., samo nekoliko mjeseci prije RH, usvojila novi Zakon o otpadu. Između ostalog, otpadni tekstil i obuća su proglašeni reciklabilnim. Proizvođači i trgovci tekstila i obuće, najkasnije do 2025. godine, moraju formirati registar otpada. EU je zahtijevala od Bugarske povećanje odgovornosti za proizvođače i trgovce tekstila i cipela. Pored toga, sve jedinice lokalne samouprave s brojem stanovnika većim od 300.000 dužne su postaviti spremnike za odvojeno sakupljanje otpadnog tekstila i obuće.

Za poboljšanje gospodarenja otpadom Bugarska je imala u razdoblju od 2014. – 2020. na raspolaganju 225 milijuna eura, iz EU kohezijskog fonda za prioritet „otpad“. To je novac iz operativnog programa „okoliš“ težak čak 1,5 milijardi eura. Od toga je potrošeno samo 24 posto financijskih sredstava. Bugarska planira do kraja 2023. godine ostatak EU financijskih sredstava dobiti i potrošiti za projekte koji su ugovoreni temeljem javnih nadmetanja. Pored toga za razdoblje 2021. – 2027. Bugarska ima na raspolaganju još dodatnih 15 milijuna eura za prioritet „otpad“.

Izabrani projekti iz Plana gospodarenja otpadom Bugarske

Projekt

1. Sofija, gradnja uređaja za proizvodnju toplinske i električne energije iz GIO

2. Planiranje i gradnja anaerobnog biološkog uređaja OS biootpada

3. Gradnja aerobnog biološkog uređaja (kompostane) OS biootpad

4. Gradnja aerobnog biološkog uređaja (kompostane) za OS biootpada

Iznos (Mio. eura) Stanje Nositelj investicije

189studeni 2023. Toplofikatsia Sofia EAD

19srpanj 2023. grad Blagoevgrad

19lipanj 2023.grad Burgas

18 prosinac 2023. općina/grad Ruse

5. Gradnja kompostane i uređaja za preobradu otpada od stanovništva 9 prosinac 2022. općina/grad Kostinnrod

6. Rekultivacija odlagališta za neopasni otpad grada Pernik

7. Zatvaranje i rekultivacija postojećeg odlagališta KO

1 Euro = 1,96 bugarski lev (BGN) (stanje svibanj 2022.)

7 prosinac 2022. grad Pernik

6 siječanj 2023. JLS Pleven

Eurostat je u listopadu 2021. godine je objavio da je u Bugarskoj reciklirano čak 59 posto proizvedene plastične ambalaže, te se među EU zemljama Bugarska našla na trećem mjestu, iza Češke sa 61 posto i najbolje Litve sa 70 posto. Ipak, ostaje nejasno gdje je odvojeno sakupljena otpadna plastika stvarno reciklirana. Postoje sumnje da se do sada odvojeno sakupljena otpadna plastika iz komunalnog otpada veliki dijelom ipak izvozila. Nastavno se planira otvaranje niza malih postrojenja za recikliranje otpadne plastike i postrojenja za energetsku oporabu.

Eurostat izvješćuje da su posljednjih godina enormno velika EU javna i privatna financijska sredstva u Bugarskoj investirana u organizaciju i infrastrukturu za recikliranje otpadne plastike. Austrijska gospodarska komora (WKO) ističe da je Bugarskoj izgrađeno više od 60 uređaja za sortiranje otpadne plastike. Trenutno u Bugarskoj čak 130 tvrtki ima licencu za recikliranje otpadne plastike.

Prema Planu gospodarenja otpadom, u Bugarskoj je oko 6 milijuna ljudi već uključeno u kružno gospodarenje otpadom. Vlada Bugarske naglašava da je prioritet senzibiliziranje javnosti odnosno izgradnja ekološke svijesti građana, te nastavno provedba mjera prevencije i odvojenog sakupljanja otpada kao ključne aktivnosti provedbe Plana gospodarenja otpadom.

Glavni grad Sofija - recikliranje i spaljivanje otpada

Sofija (1,4 milijuna stanovnika) upravo gradi za 150 milijuna eura termičku kogeneracijsku energanu na otpad. Spaljivanjem GIO-a (RDF-a) će se proizvoditi toplinska i električna energija. Smeće odnosno miješani čvrsti komunalni otpad se prvo usitnjava i suši, te kao RDF/GIO priprema za termičku energijsku oporabu. Energana na gorivo iz otpada već se gradi na zemljištu toplane glavnog grada Sofije. Na taj će se način proizvoditi toplinska energija za 30 tisuća kućanstva i električna energija za 40 tisuća kućanstva. Proizlazi da će se iz smeća za gotovo 10 posto građana pokriti potrebe za grijanjem i električnom energijom.

*Izvori: Dominik Vorkhl ler „Recycling: Bulgarien muss sich anstrengen“, Jan Reichenbach: Situtation der Abfallwirtschaft Bulgariens“ INTECUS, eu-recycling.com „Bulgarien Spitze beim Recycling von Kunststoff-verpackungen in Europa?“

Ulaskom Hrvatske u EU, a time i u poslovnu zonu Europe, kompaniji Tehnix otvaraju se velike moguænosti s povoljnijim troškove. Posebno se to odnosi na isporuku specijalnih komunalnih vozila koja se proizvode i nadograðuju na podvozju Mercedes. Visoka kvaliteta vozila Mercedes i nadogradnja Ekomunal veliki su izvozni potencijal Tehnix-a na europska i svjetska

Komunalnom poduzeæu KOCEROD d.o.o. za gospodarenje otpadom iz Slovenije izvršena je doprema i primopredaja dva specijalna komunalna vozila TEHNIX EKOMUNAL kapaciteta 9 i 14 m3 za odvoz komunalnog otpada. Vozila su dopremljena specijalnim transportom niskopodnom prikolicom i predana predstavnicima komunalnog poduzeæa KOCEROD.

Osim na podruèju komunalnih vozila EKOMUNAL, kompanija Teh- ce i kompostane Tehnix opremljene najsuvremenijom tehnologijom za sortiranje otpada, kojom se dobiva 8 vrsta sirovina i proizvodnja eko komposta I. klase za uzgoj zdrave hrane. U završnoj su fazi iz- s niskim emisijama, komunalnom poduzeæu SIMBIO. Predmet je dobiven putem meðunarodnog natjeèaja, a ponuda kompanije Tehnix odabra-

Kompanija Tehnix nastavlja s trendom rasta razvoja i proizvodnje. Inovativne tehnologije i proizvodi razvijeni u kompaniji Tehnix osiguravaju stalni napredak u gospodarenju otpadom. U 2023. godini imamo i nadalje inovativna predviðanja i oèekivanja, prije svega fokusirat æemo prirode Republike Hrvatske, našeg nacionalnog ponosa. Zakljuèno ite zajednièka obaveza i globalni problem. Dobre tehnologije i znanjevjeka na Zemlji. Svi moramo suraðivati kako bismo bili bolji i efikasniji u rješavanju ozbiljnih globalnih problema u zaštiti okoliša. Kompanijanom tehnologijom MO-BO-TO koja reciklira miješani ili predsortirani - otpada, dopremljen na tehnološku preradu i baliranje èistih sirovina za generacija, u kojima se komunalni otpad sakuplja i preša, te komore raznih kapaciteta 5 m3, 10 m3, 20 m3. To je sigurno najbolji i najjeftiniji naèin prikupljanja komunalnog otpada koji postaje veliki tehnološki operativni problem jer je kompliciran, teško provediv u praksi i skup te i u Prelogu koji komunalni otpad sortiraju dva puta, jedanput na kuænom pragu uz više kanti i kontejnera jer imaju prostora, a isti taj doma predsortirani materijal voze na sortirnice na pravu miješanu hrpu i tada ga sortiraju s ciljem dobivanja èistih sirovina. Dogaðanja u gradu Zagrebu potvrðuju naša velika iskustva, a to je èim sitnije prikupljamo izdvojeni otpad na kuænom pragu, to je sustav gospodarenja otpadommo znaèajno unaprijediti sadašnji model koji sve više zapinje u praksi.