Privrednik_68

Aktualni razgovor:

Potreban je novi aranžman s MMF-om Aktualno:

Sajam: Ovogodišnja zemlja partner – Hrvatska Poslovni uspjesi:

Aluminij – gospodarski div prkosi krizi BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

1

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

3

68

Privrednik UVODNIK Riječ glavnog urednika 7 IZ BROJA U BROJ Sindikati poručuju: štednja! 8 AKTUALNI RAZGOVOR Potreban je novi aranžman s MMF-om 14 AKTUALNO Ovogodišnja zemlja partner – Hrvatska 16 POSLOVNI USPJESI Aluminij – gospodarski div prkosi krizi 18 Končar 21 Biser među zagrebačkim hotelima 23 PROJEKTI Svojim primjerom žele „otvoriti“ oči državi 24 Pila se božanska kapljica, kušao sir i pršut 26 Nevesinjci hrane Europu 28 RAZGOVOR S POVODOM Ugašeno već na stotine radnih mjesta 29 BH REGIJE Vlada spremna pomoći izvoznicima 31 Rafinerija ulja Modriča učetverostručuje proizvodnju 32 Izvor nastao topljenjem ledenjaka 34 Javila se dva zainteresirana ulagača 35 Primarni cilj je zadržati postojeće stanje 37 Standardi u rangu najboljih europskih centara 38 Strah od otkaza 39 Ugrožena realizacija započetih projekata 40 Neminovno uvođenje mjera štednje 42 U FBiH uskoro na jednog zaposlenog ide jedan umirovljenik 43 Zabrana je tvrtke iz Orašja „preselila“ u RS 44 Kaljeno staklo 45 Tradicija sajmovanja ipak nije prekinuta 48 Sveučilište u Mostaru jedino u BiH prošlo drugo eksternu procjenu 50

52 Bez posla ostalo više od 500 radnika 53 Suradnjom protiv krize 54 Upitna sjetva pšenice REGIONALNE VIJESTI 56 U razvoj uložena 23 milijuna kuna INICIJATIVE 58 Nužno restrukturiranje ekonomske politike 59 Povećati PDV na 19,5 posto 59 Potrošač ne koristi moć koju posjeduje IZDVOJENO 60 Aluminij gradu Mostaru INVESTICIJE 62 Predstavljeni programi poduzetništva za razvojačene branitelje AKCIJE 63 Darivati od srca PROMOCIJE 65 Predstavljena nova Fiesta PUTOVANJA 66 Hrvatska - turistički raj TRENDOVI 69 MZmoto – lider u svijetu motocikala BAŠTINA 70 Stećci – pamćenje u kamenu 72 Cetinska Crkva Sv. Spasa AKTUALNO 74 U povodu Dana državnosti MODERNO POSLOVANJE 76 Astrološka segmentacija tržišta DOGAĐAJI 80 Od numizmatike do Maksima Mrvice 82 Potvrđena privrženost tradiciji ZANIMLJIVOSTI 85 Jedini viteški dimnjačar 86 Neumorno radi na očuvanju tradicije ATRAKCIJA 88 Priroda koja oduzima dah

...impresum...

IZDAVAČ: Inter 96 d.o.o. • ZA IZDAVAČA: Darko Juričić • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlakić • IZDAVAČKI SAVJET: Prof. Dr. Nenad Brkić, Prof.

Dr. Muris Čičić, Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Milijana Kos, Dragana Sivonjić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Anja Grujić, Ivan Maros, Zvonimir Živković, Anita Bošnjak • FOTOGRAFIJE: Siniša Skenderija, Stojan Lasić • ADRESA REDAKCIJE: Stjepana Radića 2, 72250 Vitez, BiH • GRAFIČKA PRIPREMA I DIZAJN: Borislav Sučić • TISAK: SUTON, Široki Brijeg • MARKETING: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095 ;+387 36 329 629 • Gsm: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: privrednik.vitez@tel.net.ba • mail@privrednik.ba • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03.

Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

5

6

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Uvodnik

S

tatistika to još nije egzaktno dokazala, ali prema svim pokazateljima tonemo u sve veću ekonomsku krizu – bez obzira kojim nazivom ćemo okarakterizirati opće stanje u Bosni i Hercegovini. Kako ništa u BiH nije jednostavno, tako nije jednostavno utvrditi niti da li je BiH u recesiji, depresiji ili pred bankrotom, jer nema preciznih pokazatelja koji obuhvaćaju cjelokupno područje zemlje. Zato se u BiH iznose parcijalne i nepouzdane ocjene za jedan ili drugi entitet. Ekonomski eksperti smatraju da se kriza i brojne mudre analize suviše koriste u dnevno – političke svrhe, te da stanje ipak nije toliko teško kakvim ga se želi predstaviti. Kao primjer često navode ranijih mjeseci medijski eksploatirane apokaliptične najave propasti bankarskog sustava u BiH, koji se nije dogodio. No, i bez velikoga teoretiziranja i analiza makro ekonomskih pokazatelja, može se reći kako su posljedice globalne ekonomske krize evidentne - količina socijalnih frustracija svakodnevno raste, sve veći broj je nezaposlenih, uz očigledne zastoje u funkcioniranju financijskog tržišta i privrede u cjelini.

Ono što je zajednički sadržatelj svih, ne samo ekonomskih, analiza je činjenica da BiH na javnu potrošnju troši daleko više od bilo koje zemlje u regiji, financirajući još uvijek brojna isprazna predizborna obećanja, bez obzira na realne financijske mogućnosti. Brojna socijalna davanja, preglomazan državni, entitetski, županijski, općinski aparat

predstavljaju okvir kojega teško mogu izdržati i daleko uređenije ekonomije svijeta.

Realna mogućnost da se broj uposlenih i broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini izjednači je novi alarmantan znak, koji pokazuje da gospodarstvo neće još dugo moći nositi teret brojnih socijalnih izdataka i nerezonskih obećanja. Koliko će dugo ovakvo stanje trajati teško je procijeniti, ali sigurno ne još dugo. Ono što nedostaje su jasna sustavna rješenja, kojima će biti moguće postaviti temelje na kojima je moguće graditi koliko – toliko stabilnu cjelinu, zahvaljujući kojoj bi što lakše prebrodili veliku svjetsku ekonomsku krizu. Pozivi na štednju i racionaliziranje troškova, koji dolaze sa svih strana su sigurno pozitivni, ali podsjećaju na gašenje požara čašom vode. Tek kada bude moguće dobivanje realne slike stvarnoga ekonomskog stanja u BiH, kada se realno sagledaju naše komparativne prednosti i zrelo sagledaju nedostatci koje imamo, bit će moguće i ponuditi dugoročna rješenja.

Novi sajam gospodarstva u Mostaru koji je pred nama, nova je prilika za to. Ovogodišnji partner Mostarskog sajma ujedno je i naš najznačajniji ekonomski partner, što otvara i prostor brojnim analizama i mogućim rješenjima. Ima možda dosta toga što možemo ponuditi, ali i naučiti. No, bez jasne vizije ekonomskog razvitka, temeljene na jasnim ekonomskim pokazateljima nije moguće ni jasno postaviti konačan cilj. A on je nužan, jer onaj tko nema cilja i jasnoga pravca, uvijek stigne tamo kud je krenuo.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

7

iz broja u broj

Sindikati poručuju: štednja!

Savez samostalnih sindikata BiH uputio je zakonodavnim i izvršnim strukturama vlasti u BiH inicijativu za donošenje odluke koja ima za cilj smanjenje troškova ukupne javne potrošnje i uvođenje štednje na svim nivoima vlasti u BiH da bi se ublažile posljedice globalne ekonomske krize.

S

indikat predlaže da kao prvu mjeru hitno donesu odluku koja će obuhvatiti privremeno smanjenje grantova za financiranje političkih stranaka za 50 posto i svih društvenih organizacijama financiranih iz proračuna za 40 posto. Zatim, smanjenje naknada i paušala poslanicima na svim nivoima vlasti, kao i vijećnicima i odbornicima u zakonodavnim tijelima lokalnih zajednica za 30 posto, a poslanicima koji su profesionalno angažirani u parlamentima, paušali se ukidaju. Sindikat predlaže da takva odluka obuhvati i ukidanje svih naknada za rad u komisijama i radnim tijelima zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima, osim putnih troškova.

Zatim, da se sva radna mjesta „savjetnika“ u svim institucijama zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima i u poduzećima koja su u većinskom vlasništvu države, te drugim državnim institucijama, umjesto profesionalnog statusa pretvaraju u volonterski, bez naknada. Sindikat predlaže da se odlukom uvedu mjere štednje u korištenju službenih vozila, putnih troškova, uredskog materijala, upotrebe mobilnih telefona i da se sve javne i protokolarne manifestacije

8

obilježe skromnim sredstvima.

Građani, privredni subjekti i druge institucije su pozvani da se ponašaju na isti način, a sva dobivena sredstva iz tih izvora bi se uplaćivala na račun fonda za stimulaciju proizvodnje i izvoza.

Ovakva odluka, kako navodi Sindikat u obrazloženju, bila bi pozitivna mjera, a ne bi ugrozila standard zaposlenih, jer se to odnosi na osobe koje ove naknade primaju kao dodatni prihod. Također, 2009. godina nije izborna, te političke stranke ne bi trpjele velike štete.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Prema neformalnim procjenama na ovakav način bi se prikupilo oko 200 milijuna KM i bio bi to dobar početni poticaj za posrnulu privredu, a u značajnoj mjeri bi se smanjila javna potrošnja. Ova odluka bi imala snagu privremenog karaktera i provodila bi se dok zemlja ne izađe iz ekonomske krize. To bi bio i dobar praktični uvod u realizaciju projekta reforme javne uprave. Savez samostalnih sindikata BiH očekuje da će nadležne strukture ovu inicijatvu prihvatiti i realizirati u praksi.

iz broja u broj

Otpuštanja bh. radnika u inozemstvu Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH na evidenciju službi za zapošljavanje u BiH prijavilo se ukupno 2 737 radnika po osnovu prestanka radnog odnosa u inozmestvu.

P

od čega 17 u Crnoj Gori, šest u Italiji, pet u Rusiji, četiri u Švajcarskoj, te jedan radnik u Danskoj.

rema podacima koje prezentira portal www.sarajevo-x.com podaci pokazuju da je 1 642 radnika porijeklom iz BiH dobilo otkaz u Sloveniji, dok je njih 787 ostalo bez stalnog zaposlenja u Hrvatskoj.

“Riječ je uglavnom o radnicima SSS, VKV i KV spreme koji su radili u autoindustriji, metaloprerađivačkoj, tekstilnoj industriji, kao i kompanijama koje su proizvodile tehničku robu i opremu. Primijećen je i određeni broj radnika koji su radili u građevinskoj industriji”, izjavila je portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH Sanela Zeljković.

U Austriji je 125 radnika porijeklom iz BiH dobilo otkaz , dok je njih 111 otpušteno s radnih mjesta u Srbiji.

Recesija je pogodila 39 radnika porijeklom iz BiH u Njemačkoj, koji su dobili otkaz i prijavili se na zavode za zapošljavanje. Nešto manje otpuštenih bilo je u drugim europskim zemljama,

U Bosanskom Brodu počela proizvodnja euro diesela

N

a benzinskim pumpama “Petrola” na području Banjaluke i Istočnog Sarajeva počela je prodaja euro diesela iz brodske Rafinerije nafte, dok će narednih dana tim gorivom postepeno biti snabdjevane i druge svoje pumpe. U komercijalnoj službi “Petrola” kazali su da će cijena domaćeg euro diesela biti marku i trideset osam pfeninga, što je značajno niža cijena od onog euro diesela koji se uvozi i to zbog manjih trans-

portnih troškova.

U “Rafineriji nafte” potvrdili su prethodno da su počeli s proizvodnjom i otpremom prvih količina euro diesela.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

9

iz broja u broj

Vlada se zadužuje kod komercijalnih banaka Federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda još je jednom upozorio na ozbiljnu krizu u kojoj se nalazi federalni proračuna, istaknuvši da je u prva dva mjeseca ove godine prikupljeno 21 milijuna maraka manje u odnosu na 2008. godinu. „Rebalans proračuna za ovu godinu je neophodan. Ako Ministarstvo financija ne dobije potporu u svojim nastojanjima da se prevlada kriza doći će do kraha, a kriza će biti puno dublja nego što to očekuju i najveći pesimisti“, kazao je ministar Bevanda na konferenciji za novinare u Mostaru.

Za izlazak iz krize te preživljavanje ove godine bit će nužno usvajanje reformskih zakona, te kombiniranje štednje i ulaganja u poticaje u poljoprivredi, turizmu i malom i srednjem poduzetništvu, naglasio je federalni ministar financija. Bevanda smatra kako je jedno od mogućih rješenja za prevladavanje krize sklapanje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom. „Prošloga tjedna na sjednici Fiskalnog vijeća BiH zadužili smo državno Ministarstvo financija i trezora da otpočne konzultacije s MMF-om. Treba naglasiti da je jedan od osnovnih uvjeta MMF-a kresanje javne potrošnje i restrukturiranje proračuna, međutim kako to ide u Federaciji i kako se neke odluke donose u Parlamentu sve smo dalje od faktičke mogućnosti da sklopimo stand-by aranžman“, rekao je Bevanda. Dodao je da Vlada Federacije BiH ovih dana očekuje odgovor šest

10

Ministar financija FBiH, Vjekoslav Bevanda

komercijalnih banaka o mogućnosti zaduživanja Federalne vlade u visini 160 milijuna maraka, kojim bi se pokrio prošlogodišnji deficit. „Deficit se mora zatvoriti. I pored upozorenja Ministarstva financija prošle godine stvorene su određene obveze i ako se one ne izmire bit ćemo izloženi plaćanju sudskih sporova uz kamatu od 12 posto. Bolje je naći bilo kakvo rješenje, pa i zaduživanje kod

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

komercijalnih banaka, nego ići u sudske sporove“, kazao je ministar Bevanda.

Po njegovim riječima jedan dio deficita bit će zatvoren i sredstvima dobivenim od sukcesije: „Sredstva sukcesije koja su bila van funkcije na računima poslovnih banaka po mizernim kamatama, deblokirana su i oko 120 milijuna maraka bit će prebačeno Federaciji BiH. Tim sredstvima riješit će se prioritetne stvari iz prošlogodišnjeg deficita“.

iz broja u broj

Mali akcionari tužili Vladu Dio malih akcionara Rafinerije nafte Brod podnijeli su tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci protiv Republike Srpske, odnosno Vlade RS, Rafinerije nafte i Komisije za vrijednosne papire.

U

tužbi od suda traže da proglasi ništavnom Odluku o smanjenju osnovnog kapitala Rafinerije.

Akcionari traže da se Ugovor o prodaji Naftne industrije RS, kao i aneksi Ugovora proglase ništavnim, jer su u suprotnosti sa Zakonom o prodaji naftne industrije RS i zaključeni su na štetu tužitelja, kao suvlasnika Rafinerije. Akcionari traže nadoknadu štete koju su imali „nezakonitim smanjenjem osnovnog kapitala“, sa zateznim kamatama.

Republički pravobranitelj RS, Slobodan Radulj za tužbu je čuo od novinara iako

je tužba podneseno još 5. siječnja ove godine.„Ne znam za tu tužbu. Prvi put čujem za takvo nešto. Prema redosljedu poteza, Sud treba nama proslijediti tužbu kao optuženoj strani. On to još nije uradio. Kada je dobijemo, odgovorit ćemo u skladu sa zakonskim rokom od 30 dana“, rekao je Radulj. „Na ovaj način tužitelji traže od suda da im se samo vrati njihova teško zarađena ušteđevina bez ikakve koristi, koju su u dobroj vjeri uložili u domaću privredu, vjerujući da su zaštićeni zakonom”, navodi se u tužbi. Mali akcionari su obavijestili niz institucija

u RS i BiH da je “navedena Odluka skupštine Rafinerije nafte a.d B. Broda od 02.10.2007. godine u suprotnosti sa Zakonom o prodaji Naftne industrije Republike Srpske, gdje su tom odlukom mali akcionari oštećeni za 36% njihovog udjela u društvu”. Žalba je upućena

na adresu OHR Sarajevo, predsjedniku Vlade RS, ministarstvima financja, pravde, te energetike RS, kao iTransparency International, Ombudsmanu i na adresu Sudskog registra Doboj.

Poduzetnici traže sredstva

U

druženje malih i srednjih poduzetnika u BiH (UMSP) uputio je Vladi FBiH i bankama otvoreno pismo u kome poziva da se bankarska sredstva plasiraju u gospodarstvo i sačuvaju radna mjesta. Dok sve ozbiljne vlade svijeta interveniraju novcima iz proračuna dajući i bankama i gospodarstvu sredstva, kako bi sačuvali radna mjesta, Vlada FBiH ultimativno traži preko 200 milijuna maraka od banaka za svoje potrebe, stoji u pismu UMSPBiH. Time će, kako se dodaje, i ono malo novca što su banke namijenile gospodarstvu za očuvanje proizvodnje Vlada uzeti sebi, tako da će cijelo gospodarstvo u ovoj teškoj financijskoj krizi ostati bez bilo čije potpore. To će rezultirati pored već 20.000 blokiranih računa tvrtki s još toliko, a posljedice će biti nova otpuštanja radnika i sve veći broj gašenja tvrtki.

“Pozivamo Vladu FBiH da odustane od isisavanja novaca iz banaka, a banke da ne pristanu na ucjenu Vlade, nego da tih 200 milijuna ko nve r t i b i l n i h maraka plasiraju u gospodarstvo kako bi sačuvali još ovo malo radnih mjesta što je ostalo”, navodi u pismu direktor UMSPBiH Zdenko Grbavac.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

11

Aktualni razgovor

Potreban je novi aranžman s MMF-om Za „BH Privrednik“ zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara i ministar financija i trezora govori o refleksijama ekonomske krize na BiH, mjerama za suzbijanje, te odgovara na pitanje postoji li uopće strategija bh. gospodarstva, te treba li nam novi aranžman s MMF -om.

BHP: U kojoj mjeri će navedeno stanje utjecati na stupanj stranih ulaganja u BiH i na najveće investicije, primjerice izgradnju koridora Vc?

BHP: Nalazi li se bosanskohercegovačko gospodarstvo u recesiji?

Vrankić: Recesija je stanje kad su makroekonomski trendovi u dva uzastopna kvartala negativni. Kako mi u BiH imamo problema sa statistikom, izvješćivanjem i kvalitetnim podacima, a što je posljedica strukturalnih odnosno političkih problema unutar Bosne i Hercegovine, teško je sad, egzaktno, odgovoriti na to pitanje. Međutim, analizirajući trendove, onoliko koliko ih možemo definirati a koji su nam prihvatljivi, u posljednje vrijeme se pogoršavaju makroekonomski pokazatelji za BiH. U vezi s tim primjećujem i kako neke institucije, pojedinci, grupacije ... koriste sve to za oslikavanje stanja crnjim nego što jeste. Ali, u svakom slučaju, situacija u kojoj se nalazimo zaslužuje pozornost.

Okruženje oko nas upozorava da kriza odnosno recesija neće zaobići našu zemlju i to trebamo prihvatiti kao činjenicu BHP: Je li država spremila mjere kako bi se posljedice krize umanjile?

Vrankić: Vijeće ministara je donijelo odluke iz vlastite mjerodavnosti. Dio je mjera konkretan, mjerljiv a dio je uopćen. Istaknuo bih dvije stvari, postoje mjere koje su državne u smislu ustavne mjerodavnosti Vijeća ministara i mjere koje provode niže razine vlasti – entiteti i županije. Vijeće ministara je, sukladno tomu, i usvojilo paket mjera a entiteti i županije također.

U prvom redu konkretno treba raditi na smanjenju javne potrošnje i povećanju investiranja. Investiranjem kroz javne radove postiže se najbrži učinak.

Velike zemlje osiguravaju velike iznose novca - u smislu kredita i kreditiranja

12

Dragan Vrankić, zamjenik predsjedatelja vijeća ministara i ministar financija i trezora

putem poslovnih banaka, upumpavajući u sustave kroz investiranje oživljavaju privredne tokove koji rezultiraju povećavanjem GDP-a, dobiti, upošljavanja i inih pozitivnih efekata.

BHP: Što je s Bosnom i Hercegovinom?

Vrankić: U našoj BiH mogućnosti su skromne, ali i mi smo, koristeći mogućnosti suradnje sa svjetskim financijskim institucijama, isto tako osigurali određene plasmane i investiranja u BiH i činimo sve da se ti plasmani ne smanje, dapače da se povećaju u narednom razdoblju.

Po raznim osnovama, ugovorima, sporazumima koji su u tijeku imamo skoro blizu milijardu sredstava aktualnih za provedbu. Implementirati ih treba u ovoj i u naredne dvije do tri godine. U međuvremenu ćemo osigurati i nove projekte. Podsjetit ću, samo na Koridoru imamo 480 milijuna eura.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Vrankić: Zacrtane planove, kad je u pitanju koridor Vc i kad se radi o osiguranju sredstava, poštujemo. Sa Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za sredstva od 480 milijuna eura kredita potpisani su financijski aranžmani.

Implementacija i povlačenje tih sredstava sada ovisi o nama prije svega koliko smo spremni pripremiti projekte i koliko smo učinkoviti da dobijemo građevinske dozvole, a da ne politiziramo kao u slučaju južnog kraka Koridora Vc od Počitelja do Crvenog Grma. Sarajevska obilaznica ima problem eksproprijacije zemljišta.

S druge strane mi smo završili i još jedan veliki preduvjet za aranžman s ove dvije financijske organizacije, a to je Izmjena i dopuna Zakona o trošarinama i osiguranje dodanih 10 pf po litru za Direkciju za autoputeve što je jamčevina za daljnje povlačenje sredstava od ovih kredita.

Međutim, po mojim informacijama, kasni projektna, izvedbena dokumentacija.

BHP: A što je s pretpristupnim fondovima EU-a?

Vrankić: Iz programa pretpristupnih fondova EU-a, popularno nazvanim skraćenicom IPA, za 2007 i 2008. je za 70 projekata, uglavnom strukturalno prilagođavanje reforme u svim sektorima u BiH, osigurano oko 130 milijuna eura. Projekti iz 2007. se provode, za 2008. treba još potpisati sporazum. Pregovaramo za 2009. i 80 milijuna eura smo podijelili po pola

Aktualni razgovor

- jedan dio planiran je za projekte strukturalne reforme, a drugi dio u konkretno investiranje – okoliš, energetika, mala i srednja poduzeća, infrastruktura i lokalna zajednica.

BHP: Kakvi su pokazatelji o povećanom otpuštanju radnika?

Vrankić: Kad je u pitanju otpuštanje radnika, volio bih egzaktan pokazatelj - gdje su otpušteni, zbog čega, koja je to struktura, koje su to grane? ... Međutim, određeni poslodavci i zbog svoje pogrešne politike, zbog nekvalitetne procjene u plasmanu kapitala i svoga djelovanja koriste ovo kao prigodu da svoje propuste isporuče nekom drugom. Zato prijavljuju da su otpustili one radnike koje bi zbog navedenog morali otpustiti i da nije kriza.

Kad su u pitanju firme koje izvoze na međunarodno tržište vjerujem da imaju tih problema jer je evidentno smanjenje potražnje naših roba na ino-tržištu i neminovno je, i realno, da takve firme imaju manje potrebe za radnom snagom. Međutim, u metalnoj industriji koja svoje proizvode prodaje na međunarodnom tržištu problemi postaju izraženiji. Osjete se učinci krize, smanjena je potražnja aluminija i drugih metala na svjetskom tržištu.

BHP: Ima li BiH uopće strategiju na čemu bi trebala bazirati svoje gospodarstvo. Je li to metalski sektor, električna energija ili nešto treće?

Vrankić: Najvažnije, ali i najžalosnije, je da Bosna i Hercegovina nikada nije izgradila svoju strategiju ekonomskog razvoja odnosno sektor na kojem i to treba biti. Zvuči eto i ružno i tužno, ali to je realnost političkog ozračja u BiH, odnosno ustavne neizgrađenosti.

Mostarski sajam jedan od najkvalitetnijih u regiji

Međunarodni sajam, koji se redovito održava u Mostaru spada u jedan od najkvalitetnijih i najorganiziranijih sajmova u cijeloj regiji, a zasigurno u Bosni i Hercegovini je najkvalitetniji.

Broj zemalja sudionica na Sajmu govori o otvorenosti bosanskohercegovačkog tržišta i prema široj regiji. Prigoda je to da se susretnu i gospodarstvenici, da se razmijene inovacije, ali i pogledi u budućnost kao i da se zajednički nastupa.

Invalidnosti, ako hoćete. BiH ima svoje komparativne prednosti, a u svakom slučaju je to energetski i metalski sektor, zaštita okoliša odnosno korištenje prirodnih resursa kao što je turizam, kao što su vode i normalno, razvitak svih primarnih djelatnosti koje se odnose na poljoprivredu i sve ostale u tom kontekstu.

Ovdje bih svakako istaknuo vrijedan resurs BiH - ljudski faktor. Istina, potrebno je više ulaganja u obrazovanje jer čvrst temelj našem društvu treba biti znanost, inventivnost, moderna tehnologija....

BHP: Iako nije u vašoj nadležnosti, kakvu poruku BiH šalje stranim ulagačima s obzirom na opstruiranje procesa privatizacije Aluminija d.d.

Mostar?

Vrankić: Aluminij je biser Bosne i Hercegovine, a „maćehinski“odnos BiH prema Aluminiju je prava slika neprilika u ovoj državi - nepoznavanje i nepriznavanje prioriteta i prednosti koje imamo, pa prema tomu i onemogućavanja Aluminiju da ostane i opstane na međunarodnom tržištu, a nama da razvijemo prerađivačku industriju na bazi aluminija.

Stalni su prijepori oko električne energije i najblaže rečeno, neprimjereno je da BiH izvozi električnu energiju, a da ju nije osigurala za svoje prerađivače.

Smatram također da se mora postići dogovor za struju kao i da Aluminij većim dijelom treba raditi preradu u našoj zemlji i izvoziti gotove proizvode.

U tome krugu faktički treba riješiti problem Aluminija .

Dok sam bio u federalnoj vladi, za Aluminij smo konsenzusom donijeli stratešku aktivnost oko privatizacije Da se prepoznaju određeni kvaliteti koji se trebaju ugraditi u komparativne prednosti ka širenju na starim i osvajanju novih tržišta.

Mostarski sajam i dalje treba poboljšavati, a ove godine sve nas posebice veseli da je zemlja partner Republika Hrvatska. I to još jedanput potvrđuje upućenost jednih na druge, jer ne može biti razvijena Hrvatska ako nije razvijena BiH i obrnuto. Pokazatelj je to i kako odnosi kroz gospodarstvo trebaju biti primjer ostalima u suradnji, u prvom redu mislim na politiku.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Građevinski konzorcij Je li jedan od odgovora na krizu i udruživanje bh građevinskih tvrtki u konzorcij?

To je dobar recept. Svojedobno sam građevincima i sugerirao udruživanje kako bi se zajednički mogli bolje nositi s konkurencijom izvana, a lakše nastupati na međunarodnom tržištu.

Građevinska industrija dijelom zbog smanjenog investiranja također trpi već određene posljedice ali je ona ta koja je najpogodnija za intervencionizam i mislim da je prva koja će osjetiti bilo koje mjere. Uvijek treba nešto graditi, putove, željeznice, zgrade... i mislim da je to jedino ispravno rješenje. Na tom konceptu, zajedno s osiguravanjem resursa, treba izaći iz krize koja trese ovog bh. proizvodnog i izvoznog giganta jer u suprotnom svi možemo na kraju izaći kao gubitnici.

Dodao bih da Aluminij izvršava sve obveze prema državi i zapošljava direktno i indirektno, lančano na desetine tisuća ljudi. Očito je da se to u ovoj zemlji puno ne cijeni....

BHP: Može li ova zemlja uopće ekonomski opstati bez novih investicija u proizvodnju i stvaranja nove vrijednosti i možemo li živjeti isključivo od trgovine?

Vrankić: Ni ova i nijedna zemlja ne može ostati bez investicija u proizvodnju i stvaranja nove vrijednosti a to stvaranje je temeljni cilj svake privredne aktivnosti. Trgovina je samo jedna od djelatnosti koja se naslanja na proizvodnju i jedni bez druge ne idu i u odgovarajućem razmjeru treba tražiti kvalitetnu i uspješnu ekonomiju.

BHP: Je li ovo dobar trenutak za prodaju BH Telecoma i eventualnu prodaju HT-a Mostar?

Vrankić: Kad su u pitanju ove dvije profitabilne korporacije iz oblasti telekomunikacija apsolutno, s obzirom na stanje na svjetskom tržištu, na smanjenu potražnju, opadanje vrijednosti dionica, ovo nije pravi trenutak. Osobno sam najbliži varijanti postupne prodaje javnih korporacija, ne samo telekoma nego i ostalih

13

Aktualni razgovor

javnih bh. poduzeća u odgovarajućem momentu. Je li to 50 posto ili manje može biti stvar dogovora, ali važna je postupna prodaja i dobar trenutak.

BHP: Je li se trenutačna stopa PDV-a pokazala učinkovitom?

Vrankić: PDV je dao izvanredne rezultate i napravio je jednu od najboljih reformi u BiH

BHP: U kojem stupnju se nalazimo što se tiče vanjske zaduženosti?

Vrankić: Bosna i Hercegovina je umjereno zadužena zemlja. Vanjski dug iznosi 4,2 milijarde KM što je 17 posto GDP-a. Znači, imamo prostora za nova zaduženja. Međutim, zaduživanje ima važan postulat, kojeg se, ukoliko se odlučimo na daljnja zaduživanje, trebamo držati - investirati samo u proizvodnju i kvalitetne projekte.

BHP: Je li BiH potreban novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom?

potrošnje u Federaciji BiH sa drugim ekonomskim pokazateljima. Da bismo bilo što korisno napravili prvo trebamo smanjiti javnu potrošnju, poglavito socijalna davanja određenih socijalnih kategorija. U BiH se broji na sto tisuća primatelja u određenoj kategoriji dok u Republici Hrvatskoj u istoj kategoriji je 20 tisuća!? Sama činjenica da po jednoj kategoriji pet ili šest puta više ima korisnika u BiH nego u RH ili Srbiji, govori nam gdje smo u toj poziciji i da se izgubio svaki kriterij. Takav put vodi zemlju u sunovrat.

U ovoj situaciji,ukoliko smo na to pripravni, možemo razgovarati s MMFom i ući u aranžman ili ne....

BHP: Postoji li volja?

Vrankić: Ja kad bih se pitao - odmah bih to napravio!

BHP: Vlade susjednih zemalja štede.

Ima li prostora Vijeće ministara?

Spominje se zaustavljanje rasta plaća, a ne smanjenje??

Vrankić: Pitanje novog aranžmana je stvar pregovora i onoga što želimo postići. Prethodnih godina imali smo aranžman i nismo ga produžili u funkciji stand by-a. Ukoliko želimo povoljne kredite i sredstva koja se mogu dobiti od MMF-a, koja bi nam jako dobro došla za održavanje likvidnosti, moramo biti svjesni provođenja određenih rigoroznih mjera koje zahtijeva MMF. U prvom redu je to smanjenje javne potrošnje. A najveći problem BiH trenutačno je nesrazmjer odnosa javne

Vrankić: Vijeće ministara je štedjelo kad je donosilo proračun koji je u dva navrata korigiran - na Fiskalnom vijeću pa u Paralmentu.

Naime, kad smo usvajali mjere na državnoj razini, s obzirom da smo ranije donijeli zakon i usvojili proračun, nismo išli na varijantu smanjenja dok ne vidimo stanje. Pratimo stanje i ponašat ćemo se sukladno njemu i ne znači da nećemo možda do kraja godine to i učiniti. S druge strane, ponovit ću, mislim da smo kroz proračun, koji je i prilikom usvajanja bio restriktivan, bili

U kojoj mjeri trenutačno političko stanje pomaže, odnosno odmaže ekonomskoj stabilnosti zemlje?

Političko stanje je najveća kočnica, rak rana ekonomskoj stabilnosti zemlje, i dok ne riješimo političke prilike u zemlji ekonomija nam ima male šanse. Bio bih toliko hrabar kazati da ukoliko se riješe politički problemi i stvori političko ozračje smio bih uzeti na sebe odgovornost ekonomskog napretka i stabilnosti zemlje Ova je zemlja u konstantnoj političkoj blokadi i ništa zbog toga ne možete napraviti.

Kako se Vijeće ministara nosi s tim problemom?

Svugdje isto! Oslikava se to na svim razinama. Nitko nije imun. Netko to pokazuje više, a netko manje. Ali, otprilike kakva je situacija u Parlamentu takva je u Vijeću ministara, kao i drugim institucijama.

U ovoj zemlji je napravljeno dosta dobrih stvari, mislim i na prudski dogovor tri glavna lidera tri naroda. I drugi dobrim dijelom daju potporu, pogotovo kad je riječ o hrvatskom narodu i Kreševskoj deklaraciji te strankama okupljenim

Bez novoga ustava ekonomija nema šanse

14

Preduvjet dugoročnom napretku stabilnosti ustavno je preustroj.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

i

kroz Fiskalno vijeće i parlamentarno izjašnjavanje pod dobrom stegom U dva navrata smo pri usvajanju proračuna smanjivali i materijalne troškove i ostala izdavanja tako da bi sad bilo previše. I ovako nam se već određene institucije, poput Suda BiH, žale da im je ugroženo funkcioniranje. To moramo spriječiti.

BHP: Kako ocjenjujte usvojeni proračun institucija BiH?

Vrankić: Sama činjenica da od ukupnih javnih prihoda koji se pozicioniraju kroz proračune i fondove u BiH iznose nešto više od 11 milijardi - državi ide samo milijardu odnosno osam i po do devet posto, govori koji je kapacitet na razini države i koja je ograničenost bilo kakve intervencije putem državnih institucija.

BHP: Ima li mjesta optimizmu?

Vrankić: Apsolutno treba imati pozitivne energije jer ni za jedno društvo nije dobro širenje depresije, panike. Iako vremena nisu laka, treba imati na umu da svaka situacija ima izlaznu varijantu i čak se iz kriza može izaći jači posebice ukoliko smo konsolidirani. Znamo što treba napraviti, a i nismo zemlja koja je prerazvijena pa nas ni potresi na svjetskom tržištu, koji se događaju, neće toliko uzdrmati. I to je naša olakotna okolnost. Mislim da možemo izbjeći velike potrese o kojima neki govore, a ja vjerujem da ih baš u toj mjeri, i toliko i neće biti.

Razgovarao: M. Vasilj

oko nje. Na tom fonu se može naći kvalitetno rješenje. Bilo je to nešto što je davalo nadu, i zato je trebalo i podržati.

I međunarodna zajednica je shvatila da u davanju potpore trebaju biti jedinstveni oko pitanja što Bosni i Hercegovini treba.

A treba nam normalna država, uređena kao i ostale države, jasan okvir sa unutarnjom strukturom koja odgovara svim njenim narodima i građanima. I na kraju krajeva, nije to nikakva topla voda koju treba izmišljati. Već postoje takvi državni sustavi – Njemačka, Švicarska, Belgija ...

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

15

AKTUALNO

Ovogodišnja zemlja partner - Hrvatska Dvanaesti po redu Međunarodni sajam gospodarstva „Mostar 2009.“, koji se održava od 31. ožujka do 4. travnja, jedan od najznačajnijih gospodarskih događaja u regiji, uvršten u mnoge sajamske godišnje kalendare, što dovoljno govori o kvaliteti i širini dosadašnjeg uspjeha same manifestacije.

O

vogodišnja zemlja partner Mostarskom sajmu je Republika Hrvatska, a direktorica tvrke „Mostarski sajam“ Delfina Bošnjak istaknula je kako je Hrvatska najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, koja u ukupnom uvozu u BiH sudjeluje s 22 posto, te da ovakvo partnerstvo predstavlja još jednu krunu dobre gospodarske suradnje BiH i Hrvatske.

Kako bi se sajamski izlagači, njihove ponude i usluge mogle na odgovarajući način predstaviti, Mostarski sajam je osigurao oko 17.000 m² unutarnjeg i više od 10.000 m² vanjskog prostora.

Programski i sadržajno, ovogodišnji je sajam sastavljen od tri cjeline, i to: redovitog Općeg sajma gospodarstva, te dvije specijalizirane manifestacije Sajma vina i vinogradarske opreme, te Sajma knjiga.

Osim zemlje partnera Hrvatske, zapažen nastup imaju i zemlje regije te srednje Europe, među kojima bivše zemlje partneri sajma u Mostaru - Mađarska, Austrija i Slovačka. Pored poslovnog dijela koji uključuje niz bilateralnih

16

razgovora, gospodarskih konferencija, skupova i prezentacija, na sajmu ne izostaju ni brojni popratni kulturnozabavni sadržaji. Mostarski sajam 2009. ponovno je obogatio gospodarsku scenu Bosne i Hercegovine i regije dajući poticaj poduzetnim ljudima u sklapanju novih poslovnih aranžmana i partnerstava. Što se tiče samog broja izlagača, točne brojke znat će se po samom završetku, no pretpostavlja se da je u razmjerima sa prošlogodišnjim. Izlagači su kao i ranijih godina iz raznolikih grana, tu su gospodarstvenici iz gotovo svih grana industrije, preko bankarskih i osiguravajućih kuća do svijeta računala, telekomunikacija, turizma itd. Kako bi Međunarodni sajam gospodarstva „Mostar 2009“ učinili još kvalitetnijim i sadržajnijim, od ove godine organizatori su odlučili upotpuniti ga i još jednom sajamskom manifestacijom.

Sajam turizma Mostar 2009 S ciljem okupljanja sudionika turističke industrije, Sajam turizma Mostar 2009 želi izaći u susret

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

ponuditeljim i korisnicima turističkih usluga, potencijalnim investitorima i medijima što zasigurno omogućuje sklapanje novih poslovnih aranžmana i bolje pozicioniranje turizma kao gospodarske grane u ukupnom razvitku Hercegovine, F BiH i BiH. Za vrijeme održavanja podsajamske manifestacije Sajam turizma Mostar 2009, održava se i niz promotivnih, stručnih i edukativnih aktivnosti koje nude više informacija o turističkoj ponudi i turističkim proizvodima koji su tipični prvenstveno za turističku ponudu regije Hercegovine, Federacije BiH i BiH. Govori se i o perspektivama turizma i mogućnostima privlačenja investicija u ovu gospodarsku granu. Predstavljaju se i projekti koje realiziraju turističke zajednice zadužene za promicanje turističkih vrijednosti, s željom da potaknu oživljavanje vrijednih resursa tradicionalnih obrta i tradicijske kulturne baštine u svrhu stvaranja domaćeg turističkog brenda. Uz Mostarski sajam organizatori ove manifestacije su: Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH), TZ Hercegovačko-neretvanske županije, TZ Županije zapadnohercegovačke.

Sajam vina i vonogradske opreme

AKTUALNO

Posebno mjesto kao što smo spomenuli na sajmu ima specijalizirana Sajamska manifestacija Vina i vinogradarske opreme, s ciljem promocije i populariziranja vinogradarskovinarskih proizvoda. Pod okriljem Sajma vrši se ocjenjivanje domaćih i inozemnih vina.

Izbor najboljih autohtonih vina svojevrstan je jamac da će Mostarski sajam svake slijedeće sajamske godine imati i veći broj i konkurentnija vina, ali i njihove proizvođače.

Tvrtka Mostarski sajam prihvatila se s jedne strane, zadaće da hercegovačke vinare upozna sa svjetskim dostignućima u opremi za vinogradarsko-vinarsku proizvodnju. S druge strane predstavljanje vrhunskih hercegovačkih vina svjetskoj javnosti jeste i zadaća i privilegija Mostarskog sajma.

Sajam knjige Još jedna podsajamska manifestacija je Sajam knjige, koji predstavlja poslovni svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom

knjiga i učila na jednom mjestu.

Program izlaganja na Sajmu knjige izgleda ovako: - Dječje i omladinske knjige - Priručnici i rječnici - Knjižice - Školska obrazovna literatura - Stručna literatura - Religija, literatura - Beletristika - Monografije - Novine i časopisi - Informatičko izdavaštvo

Gastro dani Ljubitelji lijepih kuhinjskim delicija zasigurno su prvo posjetili manifestaciju „Sajamski dani gastronomije“.

Predstavljanje kulinarskih umijeća i tradicije iz različitih država i županija s njihovim autohtonim specijalitetima obogaćuje već široku ponudu i raznovrsnost Mostarskog sajma.

Prostor koji ispunjava sve uvjete za spremanje najrazličitijih jela i osoblje Srednje turističko ugostiteljske škole Mostar su jamac za uspješno

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

predstavljanje,a do sada su se na sajamskim danima gastronomije predstavile turističke zajednice iz više zemalja, hoteli, restorani a jedan dan je odvojen za predstavljanje zemlje partnera. Posebno treba istaknuti predstavljanje kineske, mađarske i austrijske kuhinje, koje su posjetitelje oduševile svojom raznolikošću.

Preporuka organizatora: Posjetite sajamske dane gastronomije i nagradite svoje nepce. Dobar tek!

Piše: A. Bošnjak

17

POSLOVNI USPJESI

Aluminij – gospodarski div prkosi krizi Aluminij d.d. Mostar prošlu je poslovnu godinu završio s rekordnim prihodom od čak 458 milijuna dolara, proizvevši pritom 123.000 tona metala. Ostvaren je prihod od 370 milijuna dolara što je čak za 20 posto više no prethodne godine.

Reduciranje troškova – 25 posto

Mr. Mijo Brajković, generalni direktor Aluminija

M

r. Mijo Brajković, generalni direktor Aluminija d.d.

Mostar, uz rezultate poslovne 2008. godine, iznosi i najzanimljivije detalje oko opskrbe električnom energijom, privatizacije, te poslovanja u uvjetima svjetske gospodarske krize.

Najbolji pokazatelj razvoja domaće prerađivačke industrije, kaže mr.

Brajković, jest činjenica da je kupcima u Bosni i Hercegovini – širokobriješkom Fealu, Fe-Al-u Mostar, Kapisu, Tvornici aluminijskih felgi u Jajcu, isporučeno 30.000 tona aluminija, što je 27 posto više nego lani. No, po odlukama Skupštine društva, Aluminij svu ostvarenu dobit reinvestira.

drugi veliki potrošači u F BiH. Cijena aluminija od rujna do konca 2008. godine pala je za 1600 dolara po toni, zbog čega je mjesečni prihod od izvoza bio manji za 17 milijuna dolara“ kazao je Brajković.

Pad cijene aluminija na Londonskoj burzi, što je, opet, prouzročeno, velikom krizom u automobilskoj industriji, uvjetovao je i poslovne rezultate Aluminija koji bi, zasigurno, bili mnogo bolji da nije došlo do gospodarstvenog „potresa“.

Niz okolnosti doveo je do toga da je, ističe mr. Brajković. „Aluminij bio prisiljen plaćati skuplju struju nego

18

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Program štednje u Aluminiju d.d.

Mostar konkretno znači i – smanjenje plaće djelatnicima - glavnom direktoru za 15, članovima menagamenta za 12 posto, ostalima za 10 posto, izuzev onih kojima su osobni dohoci ispod 1000 KM. Otkazani su poslovi vanjskim izvođačima. No, ističe Brajković, ovo poduzeće s krizom se dobro nosi zahvaljujući ulaganju u racionalizaciju i modernizaciju proizvodnje koja se provodila godinama. Pokazatelji govore da je, prije rata, Aluminij, s 2250 uposlenih proizvodio 92.000 tona metala. Danas, s 930 uposlenih proizvodi 130 000 tona, što znači maksimalnu produktivnost i neopterećenost viškom uposlenih.

Brajković je također najavio tužbu protiv FERK-a (Federalne regulatorne agencije za električnu energiju), jer Aluminiju, kao tarifnom potrošaču električne energije nije osigurana struja po istoj cijeni kao i drugim velikim potrošačima.

POSLOVNI USPJESI

Zbog toga što plaća 20 posto veću cijenu struje nego druge tvrtke prikopčane na 110 i 220 kilovoltnu mrežu, te što je prinuđen uvoziti struju dok se Elektroprivredi BiH dopušta izvoz struje, a da nisu podmireni domaći potrošači, Aluminij je u protekloj godini izgubio 13 milijuna eura. „FERK je u sprezi s Elektroprivredom i Federalnom vladom i ovo što se radi je posljedica politike koja se već petnaest godina vodi prema Aluminiju i ovoj regiji“, izričit je mr.

Brajković, koji je postavio pitanje i odgovornosti mjerodavnih čimbenika i institucija zato što u BiH nije ušlo 300 milijuna eura inozemnih investicija, zbog nezaključenja kupoprodajnog ugovora s prvorangiranim ponuđačem konzorcijem Glencore - Feal Dalekovodom, koji su ponudili 130 milijuna eura gotovine za 88 posto udjela u Aluminiju i još 170 milijuna eura investicija. Podsjetio je i kako je novcem od privatizacije Aluminija planirano uvezivanje radnog staža i obeštećenje bivših i sadašnjih radnika.

Novi pogoni

Pomoćnik generalnog direktora za pravne i opće poslove i član Mješovitog povjerenstva za privatizaciju Aluminija, Jure Musa kazao je kako ne postoji ni jedan razlog da se s prvorangiranim ponuđačem zaključi ugovor.

„Predložili smo dvije klauzule da se Aluminiju i sada i nakon privatizacije zajamči opskrba strujom kao i svim drugim velikim potrošačima, da se odlagalište crvenog mulja održava po ekološkim zakonima u Federaciji, te model upisa nove vlasničke strukture kod nadležnih institucija. Dakle, za Povjerenstvo, ne postoji ni jedno sporno pitanje, ali se, unatoč tome, Vlada F BiH ne izjašnjava i odugovlači s potpisivanjem kupoprodajnom ugovora s investitorima. Jedini razlog zbog kojeg se to čini je što netko ne želi okončanje privatizacije Aluminija“, ističe Musa.

Mr. Brajković je istaknuo kako se priprema ponovno pokretanje 64 isključene ćelije kako bi se nastavila proizvodnja punim kapacitetom. To će se dogoditi čim se stabiliziraju prilike na

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

svjetskom tržištu, a procjenjuje se da bi to moglo biti sredinom godine. No, zbog krize, ove se godine planira proizvodnja aluminija od 100 000 tona. No, ono što posebno treba istaknuti vezano za ovog gospodarskog diva jest činjenica da je prošle godine startala i nova Tvornica anoda u sklopu strateškog projekta Nadogradnja tvornice anoda za Elektrolizu 1 na 185 kA. Nova tvornica izgrađena je po normama koje se primjenjuju u Europskoj uniji. Mr. Brajković ističe kako je tim projektom Aluminij dobio bolju, kvalitetniju i suvremeniju anodu, a Mostar i regija proizvodnju koja je u potpunosti usklađena sa svim svjetskim ekološkim standardima.

Piše: M. B. Milinković

19

POSLOVNI USPJESI

20

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

POSLOVNI USPJESI

G

rupa KONČAR osnovana je 1921.g godine, a danas se sastoji od 19 tvrtki i jednog pridruženog Društva. Ukupno broji više od 4200 zaposlenih. Godišnja prodaja prelazi 350 milijuna eura, od čerga se polovica plasira u izvozu. Dovoljno je naglasiti da se proizvodi i postrojenja KONČARA nalaze u više od stotinu zemalja na svim kontinentima.

Grupa KONČAR počiva na tri temeljne osi. Prva i svakako najvažnija je visoko stručan kadar, osposobljen da obavi i najsloženije zadaće na području elektroenergetike.

Druga je oslonac na vlastiti doprinos znanju. KONČAR ne proizvodi na osnovu licencija, već pokušava dati svoj vlastiti doprinos razvoju. Na području transformatora i niskopodnog tramvaja to se pokazalo dobitnom kombinacijom, koja otvara vrata svjetskih tržišta.

No, proizvodnja obuhvaća i puno širi spektar proizvoda: niskonaponske, srednjenaponske i visokonaponske uređaje i aparate, prekidače, generatore i motore, također zasnovanih na vlastitim rješenjima.

Treća je velika fleksibilnost u prilagođivanju pojedinom tržištu i kupcu. Mi znamo da ne možemo – i ne želimo – konkurirati velikim igračima, ali možemo to činiti u specifičnim nišama, gdje upravo dolazi do izražaja spomenuta fleksibilnost, „taylor made“ proizvodi i brzina u rokovima isporuke.

svjetskim tržištima.

Svjesni su pritom što znači takvo opredjeljenje i što se sve mora učiniti da se uspiju ostvariti visoko postavljeni ciljevi. Generalna stremljena su u što većoj mjeri Grupu KONČAR približiti filozofiji koja je u kompaniji već godinama prisutna: jasan put prema kompaniji zasnovanoj na znanju.

Pritom je da se Zagreb pretvori u centar izvrsnosti za one proizvode za koje je Grupa KONČAR svjetski kompetentna. To su, prije svega, transformatori i električna vučna vozila.

U poslovnoj suradnji s inozemnim partnerima Bosna i Hercegovina imaju istaknuto mjesto. To se posebno odnosi na Društva ELEKTRIČNA VOZILA, INŽENJERING ZA ENERGETIKU, DISTRIBUTIVNE I SPECIJALNE TRANSFORMATORE te KUĆANSKE APARATE. Spomenutih pet Društava čine u posljednje tri godine gotovo 90 posto ukupnog plasmana KONČARA u BiH, čija vrijednost za spomenuto razdoblje prelazi 393 milijuna kuna.

Koncern i Grupa KONČAR svoj rast zasnivaju na povećanoj kvaliteti, većoj produktivnosti i bržem prilagođivanju promjenama na BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

21

POSLOVNI USPJESI

22

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

POSLOVNI USPJESI

Biser među zagrebačkim hotelima Hotel „Antunović“ Zagreb svečano je otvoren 01.09.2006. godine i najmlađi je hotel u grupaciji.

Nalazi se na zapadnom ulazu u grad i od središta Zagreba udaljen je osam kilometara, Zagrebačkog velesajma pet, a od aerodroma Pleso dvadeset kilometara.

S

koro 160 suvremeno uređenih i prostranih soba koje uključuju osam ekskluzivnih apartmana među kojima je i predsjednički apartman, jamstvo su opuštenog boravka. Sve sobe i apartmani moderno su dizajnirani i bogato opremljeni, te posjeduju inteligentni smartcard sustav, klimu, sef, mini-bar, LCD sat/tv, interaktivnu tv, telefon, kadu s tušem, toilette, te neograničeni bežični Highspeed Internet. U cijenu je uključen bogati buffet doručak, koji se poslužuje u restaurantu Argante na 1. katu u razdoblju od 06,30 do 10,30 sati. Svim gostima na raspolaganju je i besplatna usluga vlastitog Aspa wellness centra, koja se sastoji od trim kabineta, jacuzzia, bazena s protustrujnim plivanjem, finske-biofinske saune, parne kupelji i sunčane livade.

Dodatne usluge koje gosti ovoga hotela mogu koristiti su business

centar s računalima, besplatnim highspeed Internetom, telefax uređajem i fotokopirnim aparatom. Uz to na raspolaganju su shuttle service, usluga bell-boya, rent a car, posluga u sobu do ponoći, usluge pranja, glačanja i čišćenja rublja koja se obavlja u roku od jednog dana, usluga parkiranja.

U sklopu hotela nalazi se moderno uređeni a la carte restaurant s radnim vremenom od 12,00 do 24,00 sata svakog dana s najboljim izborom hrvatskih specijaliteta – art cuisine, jedinstvenom flambiranju i spremanju jela pred gostima, bogatom vinotekom, šarmantnim osobljem i pogledom na dinamični grad.

Kongresni centar Hotela „Antunović“ Zagreb proteže se na dvije etaže s ukupnom površinom od 2000 četvornih metara u 18 dvorana. Sve dvorane su opremljene s high-tech opremom, prirodnim svjetlom, klimatizacijom,

digital signage sustavom označavanja, AMX centralnim sustavom upravljanja uređajima, te besplatnim 10 Mbps wireless internetom. Hotel također nudi i mogućnost organiziranja svadbenih svečanosti po sistemu „ključ u ruke“ dakle kompletnu organizaciju do najsitnijih detalja.U idealnom spoju topline drveta, čvrstoće kamena i snage vode može se potražiti izgubljena energija, opustiti duh i tijelo uz profesionalnu njegu terapeuta na 8. katu u Aspa wellness centru. Bazen s protustrujnim plivanjem, jacuzzi, trim kabinet, relax zona sa sunčanom livadom, finska i biofinska sauna s panoramskim pogledom, parna kupelj, kao hotelskom gostu stoje besplatno na raspolaganju. Pedikura i manikura, razne klasične i egzotične masaže uz upotrebu svjetskih preparata samo su dio garancije maksimalnog wellness užitka.

Piše: Z. Živković

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

23

PROJEKTI

Svojim primjerom žele „otvoriti“ oči državi Uoči predstojeće proljetne sjetve, oraški je „Bosanac“ predstavio vrlo ambiciozan plan zasijavanja 230 ha berlejom i 250 ha virdžinijom.

B

ude li vegetacijska godina manje - više normalna, odnosno bez velikih temperaturnih ili oscilacija kada su u pitanju padaline, na tim se površinama očekuje proizvodnja 1000 tona oba robna tipa duhana, što bi bilo dostatno za rentabilno poslovanje tvrtke. Za ostvarivanje zacrtanoga plana računa se kao i obično na kooperante kojima se upravo predstavljaju uvjeti suradnje za ovu godinu.

„Seljacima smo ponudili standardne uvjete. To su nabavka potrebitog repromaterijala po nabavnim cijenama, dakle bez PDV-a, diesel gorivo za poslove obrade ugovorenih površina do 90 litara za proizvođače berleja zasijanog na najmanje jednom hektaru, te redovnu zaštitu od bolesti duhana. Za ovu smo godinu ponudili dodatnih 40 pfeninga vlastitih poticaja po kilogramu berleja, s obzirom da se njega može plasirati po prihvatljivim cijenama na svjetskom tržištu. Naravno, uz sve ovo očekujemo da će federalni i županijski poticaji ostati na razini prošlogodišnjih“, ističe direktor „Bosanca“ Hasan Nurkić.

24

Hasan Nurkić, direktor Bosanac Orašje

Nužne su promjene u poljoprivredi Sve ono što „Bosanac“, kao organizator proizvodnje duhana na ovome području ponudi neće međutim, po njegovim riječima, biti dostatno ukoliko država ne reagira na vrijeme i ne utvrdi svoje

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

poticaje. Uz to ona bi, smatra Nurkić, u što kraćem roku morala donijeti i odluku o promjeni akciza, te uvjeta privređivanja u poljoprivrednoj proizvodnji. U suprotnom strahuje za budućnost uzgoja duhana. „Duhan je kod nas okosnica poljoprivredne proizvodnje već 120 godina, tijekom kojih je stvoren brand prepoznatljiv, ne samo na ovim prostorima nego i puno šire. No, ne poduzmu li se uskoro neke energične mjere uzgoj te kulture će se ugasiti!

Osnovna stvar koju treba napraviti jeste postavljanje pariteta u okviru ratarske proizvodnje. To znači da kilogram duhana na tržištu - uzimajući u obzir rad, sredstva i materijalna dobra koja se ulažu mora imati cijenu kao dvanaest kilograma pšenice. Dok se to ne dogodi, odnosno ne ispravi nastali poremećaj, stanje će biti krajnje nestabilno. Ratarska proizvodnja ne može više trpjeti improvizacije kao što se to do sada radilo, nedopustivo je da se proizvodnja ugovori, a pri tome ne zna iznos poticaja, niti kada će oni biti isplaćeni. Ljudi posiju pšenicu na jesen, a

PROJEKTI

poticaji se utvrde tek na proljeće. Slično je i za duhan. Evo, mi sada ugovaramo, a ne znamo koliki će biti poticaji. Ljudima kažemo kako se očekuje 1,60 KM, a ne smijemo ni pomisliti što će se dogoditi kaže li netko na jesen da su poticaji 1,40 KM ili da ih uopće neće biti. Ovako kako mi radimo to se graniči s akrobacijom, kao oni što skaču s trapeza pa ne znaju hoće li ostati živi“, objašnjava slikovito sadašnje stanje Nurkić.

Zaposlenje na kućnom pragu

Kako bi privukli što veći broj kooperanata iz „Bosanca“ su im ove godine ponudili i mogućnost apliciranja na tzv. zaposlenje na kućnom pragu.

Svi kooperanti s više od jednog hektra zasijanog berlejom mogu naime imati status stalno uposlenog na šest mjeseci, s osobnim dohotkom na nivou Posavske županije i plaćenim svim doprinosima.

Obveza onih koji se odluče na ovakav vid suradnje je tu površinu obrađivati na duži rok, barem na 4-5 godina. U

slučaju većih površina, sami mogu određivati osobni dohodak i doprinose, te koliko ukućana žele prijaviti. Tvrtka je ovaj model ponudila jer olakšava

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

korištenje pristupnih fondova EU za navodnjavanje, mehanizaciju i slično.

Piše: Z. Živković

25

PROJEKTI

Pila se božanska kapljica, kušani sir i pršut Sredinom veljače u Ljubuškom je održan Drugi međunarodni festival vina, sira i pršuta – „Vino fest Ljubuški 2008“. U Hotelu „Bigeste“, svoje je proizvode izložilo tridesetak vinara, te proizvođača sira i pršuta.

V

ino fest u Ljubuškom tek je prvi od ove godine planiranih festivala koji će se održati još u Sarajevu, Banjoj Luci, Bijeljini, Trebinju…

„Vino fest“ je projekt koji je dobio potporu Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a događa se u okviru šireg projekta „Osmijeh za Bosnu i Hercegovinu“, te medijsko-poslovnog koncepta „Turizam plus“. „U projekt će se uključiti resorna ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo FBiH i RS, jer krećemo s promocijom svega onoga što jest domaće. "Pokažimo domaće - potražimo domaće!“ - rekao je autor koncepta „Turizam plus“, Zlatko Prlenda.

Organizatori iz Turističke zajednice Zapadnohercegovačke županije nisu krili zadovoljstvo. „Naš cilj je postati prepoznatljiv po autohtonim sortama vina i autohtonim proizvodima sira i pršuta, ali i svih drugih proizvoda ovog podneblja. Da bi se to postiglo, potrebna je i ovakva promocija, jer Hercegovina zaista obiluje proizvodima koji dolaze od endemskih biljaka, a dvije takve su sorte grožđa, žilavka i blatina. Zbog

toga i drugi Vino Fest!“, kazao je Grgo Mikulić, direktor TZŽZH. Feštu vina otvorio najstariji vinar Tijekom svečanosti otvaranja nazočnima su se obratili Ivan Matić, predsjednik Turističke zajednice Zapadnohercegovačke županije, Nevenko Barbarić, načelnik općine Ljubuški, Nedjeljko Babić, pomoćnik federalnog ministra okoliša i turizma, Zoran Obren Vukoje, u ime Udruženja vinara istočne Hercegovine i Grgo Vasilj,

u ime Udruge vinara Hercegovne.

Drugi po redu ljubuški Vino fest otvorio je najstariji vinar u BiH, 80-godišnji Žarko Stojić Matić, iz Hamzića u općini Čitluk. „Velika mi je čast što sam pozvan kao najstariji vinar. Već sam zagazio u 80-tu godinu, još se uvijek bavim vinogradom i vinom, otkad znam za sebe znam za žilavku i blatinu. Nekada je proizvodnja vina u Hercegovini bila neproduktivna, a danas imamo moderne podrume i koristimo stručnjake. Ovaj posao može raditi onaj tko voli vino i tko uživa u njemu“, kazao je Žarko Stojić. Tijekom Vino festa priređeno je i nekoliko propratnih programa. Tako je u Gradskoj vijećnici Ljubuški predstavljen zbornik radova, s radovima i predavanjima objavljenima u sklopu stručne radionice "Vinarstvo i vinogradarstvo u BiH - danas i sutra".

Certifikati za turističke vodiče Također su uručeni certifikati za položen stručni ispit za turističkog vodiča, za polaznike iz Hercegovačkoneretvanske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije. Certifikate

26

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

PROJEKTI

koje je uručio federalni ministar okoliša i turizma dr.sc.

Nevenko Herceg, dobilo je 35 osoba koje su položile ispit pred ispitnim povjerenstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma , a u cilju unapređenja i podizanja kvalitete turističkih usluga, očuvanja i stvaranja prepoznatljivog turističkog okruženja, te razvijanja svijesti o važnosti gospodarskih, društvenih i drugih učinaka turizma.

Uputivši čestitke novim turističkim vodičima, ministar dr. Nevenko Herceg je između ostalog naglasio: „Federalno ministarstvo okoliša i turizma će i u budućnosti raditi na educiranju turističkih vodiča, čiji će temeljni cilj biti razvoj turizma i promocija cijele Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije“.

Navečer je, u restoranu „Ohio“, priređeno javno snimanje emisije Turizam

plus na kojoj se, biranim riječima, govorilo o božanskim kapljicama vina i čaroliji okusa sira i pršuta.

U glazenom dijelu programa nastupili su muška klapa „Hrvoje“ iz Mostara, ženske pjevačke skupine „sv. Dimitrije“ iz Trebinja, „Kamešnica“ iz Livna, „Izvor“ iz Studenaca, tamburaši „Inat slavonski“ iz Đakova, „Dukati“ iz Širokog Brijega, KUD „Herceg Stjepan“ iz Ljubuškog.

Na večeri u slavu vina, predstavili su se i članovi Visoke vinske akademije

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

iz Slavonskog Broda, s kojima šale, pjesme i smijeha nije nedostajalo. Tijekom programa, gosti su mogli ponešto doznati o tajnama dobroga vina, tehnologiji pravljenja sira ili, primjerice, kako se pršut suši. Drugi dan Vino festa bio je rezerviran za predstavljanje turističke signalizacije kao vrlo važnog dijela infrastrukture za svakoga turistu i posjetitelja, a priređeni su i gastrosusreti na kojima su se kušali razni specijaliteti – od jegulje do brudeta, iz ponude restorana i konoba iz doline Neretve, preko „zaljubljenih“ jastoga – Romea i Julije, do lovačkog gulaša, torte od sira, zanimljivih poslastica.

Nazdravljalo se, naravno, uz čašicu dobra vina i uz pjesmu širokobrijeških „Dukata“.

Do novoga okupljanja na Vino festu – živjeli!

Piše: M. B. Milinković

27

PROJEKTI

Nevesinjci hrane Europu Nevesinjski tradicionalni sir iz mijeha uskoro će se, zahvaljujući suradni s talijanskim prijateljima, naći na europskoj gastronomskoj trpezi.

P

otvrda za to je pet novootvorenih uređenih prostora za njegovu organiziranu proizvodnju u nevesinjskim mjesnim zajednicama Kifino selo i Odžak, a u sklopu realizacije projekta „Okusi Hercegovinu“, čiji je pokrovitelj Ministarstvo financija Italije.

“Angažirani su proizvođači koji su izrazili spremnost proizvoditi sir, sa svim njegovim lokalnim specifičnostima, al i po standardima Europske unije i uz primjenu odgovarajućih higijensko - sanitarnih pravila”, istaknuo je Dragan Drvendžija, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača iz Nevesinja.

“Stvaraju se uvjeti da nevesinjski sir iz mijeha bude standariziran i brendiran.

Ujedno, pruža se prilika i drugima da na ovaj način „okuse Hercegovinu“ kroz naš čuveni sir” dodaje i Branislav Miković, načelnik opštine Nevesinje.

Poticaj ruralnog razvitka Prema riječima Dragana Drvendžije, projekt ima za cilj i poticanje ruralnog razvitka Hercegovine i u krajnjoj

dio sredstava osigurali su i sami proizvođači”, ističe Drvendžija.

Talijani obećavaju da će Hercegovcima pomoći da na tržište, po europskim standardima, osim sira plasiraju i med, vino, kao i druge autohtone prehrambene proizvode.

Dragan Drvendžija, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača

linji pomoć malim proizvođačima, a financira ga Ministarstvo financija Italije preko organizacije “UCODEP”.

“Uređenje prostora za proizvodnju sira u Nevesinju financijski je pomoglo i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, a

“Oni su već počeli i s aktivnostima na novom projektu pod nazivom „Zaštita i valorizacija tradicionalnih hercegovačkih proizvoda”. Namjera je obnoviti tradicionalni način proizvodnje i pomoći malim proizvođačima da kroz tradicionalne proizvode, kao što sir, med i vino, bolji plasman na tržište.

Osnovna zamisao sastoji se u tome da se proizvođače putem seminara, analiza i razmjene iskustava, kvalitetno obuči za komercijalnu proizvodnju i suvremeni način privređivanja.

Talijanski partneri su poseban naglasak stavlili na udruživanje proizvođača, smatrajući kako je to najbrži put da se od lokalnog proizvoda dođe do brenda prepoznatljivog na svjetskom tržištu” ističe Dragan Drvendžija.

Piše: V. Mihojević

Karakteristična ambalaža

28

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

razgovor s povodom

Ugašeno već na stotine radnih mjesta U zadnja tri mjeseca zbog ekonomske krize koja je naglo zahvatila Posavsku županiju, na ovome je području bez posla ostalo preko pet stotina radnika.

M

unije. Uslijed ekonomske krize u njima je najprije smanjen obujam posla, a uprave su potom došle do zaključka kako dio ili čak sve radnike treba otpustiti. Prema podacima Službe za upošljavanje, od 1. prosinca pa do sredine veljače ove godine na prostoru općine Orašje otpušteno je 267, Odžaka 216 a Domaljevca-Šamca 33 radnika.

Dakle, više od 500 ljudi je u razmaku od samo nekoliko mjeseci završilo na ulici, što je za ovu malu županiju ogroman broj.

eđutim, neke procjene govore kako je taj broj, kolikogod u ovome trenutku izgledao zastrašujuće, nije i konačan. Razlog više za zabrinutost je i podatak kako su na raskidanje radnog odnosa sa stotinama uposlenih bile prinuđene tvrtke koje se bave isključivo proizvodnim djelatnostima. Val otpuštanja i nemoć koja prati taj proces bili su povod za razgovor s predsjednikom županijske Vlade Mijom Matanovićem.

BHP: Kriza je na našem području prisutna tek nekoliko mjeseci a njene su posljedice itekako vidljive. Ugašeno je već na desetke radnih mjesta, zatvaraju se poduzeća, novca je sve manje u optjecaju, depresija koja se uvlači među stanovništvo sve je izraženija…Kuda sve to, po vašem mišljenu, vodi?

Matanović: Već krajem prošle godine osjetilo se da stanje u gospodarstvu nije onakvo kakvo bi trebalo biti. Očekivali smo zamah koji bi bio nastavljen ili

BHP: Kako se sve to i recesija odražavaju na županiju?

Mijo Matanović, predsjednik županijske vlade

barem na postojećoj razni kakva je bila u prethodnoj godini. Nova gibanja posebno su se negativno odrazila na području općine Odžak na kojem većina firmi radi za izvoz u zemlje Europske

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Matanović: Županijska skupština još nije donijela proračun za ovu godinu, nego samo Odluku o privremenom financiranju za prva tri mjeseca na razini prošle godine. Međutim, već sada imamo pokazatelje da prihodi od PDV-a neće biti kao lani, što znači kako će proračun automatski biti manji za oko 1,3 milijuna maraka. To

29

razgovor s povodom

je izravna posljedica sudjelovanja naše županije u neizravnom porezu. Uz to, ove godine po prvi puta od ustrojavanja Posavske županije nismo prepoznati u federalnom proračunu, uslijed čega ćemo ostati bez dva milijuna maraka koje smo dobivali prethodnih godina.

Treća stvar koja nas ometa u nastojanju da dođemo do svojega proračuna, a tek onda vidimo koliko možemo uraditi po pitanju problema prouzročenih krizom jeste efekt novoga Zakona o porezu na dohodak, čijom će primjenom naši prihodi biti umanjeni za dodatnih pola milijuna maraka. Ako znamo da smo krajem 2008. godine imali rebalans na niže i da nismo izvršili sve uplate, prije svega poljoprivredi, to je novih 500.000 maraka minusa. To znači kako u ovoj godini startamo s vrlo nepopularnih pet milijuna manjka, jer nam proračun uz najbolji mogući razvoj situacije neće biti veći od 31-32 milijuna maraka.

BHP: Može li Županija u ovoj situaciji

30

nešto učiniti da se negativni trendovi ako ne zaustave a ono barem uspore?

Matanović: U sadašnjim smo okolnostima uspjeli organizirati dva sastanka - s Agencijom za razvoj gospodarstva, na kojem smo imali priliku izvijestili o poteškoćama u proračunu i, drugi, s Gospodarskosocijalnim vijećem koje smo upoznali s mjerama koje je federalna Vlada donijela na razini Federacije BiH, kao jedan od socijalnih partnera.

Vidljivo je da stanje u Federaciji kao i u svim županijama nije nimalo sjajno.

Dogovorili smo da se ubrzaju aktivnosti koje se tiču podržavanja programskih mjera Vlade i unaprjeđenja poslovnog ambijenta s ekonomsko-socijalnim partnerima, te ispitaju mogućnosti pružanja različitih olakšica tvrtkama.

Uz to, treba donijeti zakone o plaćama na razini općina do Federacije, kojima će se njihov rast ograničiti, smanjiti javnu potrošnju u svim segmentima,

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

a sva na taj način namaknuta sredstva usmjeriti u programe koji bi zaustavili ili smanjili ovakvo drastično otpuštanje radnika.

BHP: Kada se mogu očekivati povlačenje tih poteza?

Matanović: Onoga trenutka kada uradimo naš proračun i u njega uvrstimo sve ono što je prioritetno, a to su plaće i materijalne naknade svih korisnika. Tek onda ćemo moći razmišljati o prostoru za pružanje pomoći posrnulom gospodarstvu. Modeli će biti definirani s Gospodarsko-socijalnim vijećem, našim socijalnim partnerom, no posao nam neće biti lak, jer su otpuštanja najizraženija u privatnim poduzećima, čiji menadžmenti možda i koristi ovakvu situaciju da se rješavaju uposlenika za koje smatraju da su višak.

Razgovarao: Z. Živković

BH REGIJE

Vlada spremna pomoći izvoznicima U okviru radnoga posjeta Hercegovini boravio je ministar financija RS, gdje je s privrednicima i predstavnicima rukovodstva općina razgovarao o mjerama Vlade RS za ublažavanje negativnih posljedica svjetske ekonomske krize i akcionim planovima za konkretizaciju tih mjera.

M

inistar financija RS – e, Aleksandar Džombić u Trebinju se sastao s rukovodstvom i sindikatom tekstilnog poduzeća „Novoteks“, koje se nalazi u veoma teškoj financijskoj situaciji.

Džombić je predstavnicima trebinjskog „Novoteksa“ prenio spremnost Vlade RS da uradi dugoročno reprogramiranje dugovanja ovog tekstilnog poduzeća, koje robu izvozi na zapadno tržište. „Novoteks ima oko šesnaest milijuna KM dugovanja za porezne obveze i oko 2,5 milijuna KM kredita. Naš prijedlog je da se sve obveze, nastale do 31. prosinca 2007. godine reprogramiraju i

to tako što bi se porezi reprogramirali dopetnaest, a doprinosi do osam godina, uz grace period od dvije godine, te da se donese odluka o odlaganju izvršenja naplate poreza i doprinosa u prošloj godini do srpnja ove godine, s mogućnošću produžavanja ovoga roka. Također, predlažemo da se reprogramira i kredit trebinjskog „Novoteksa“, na maksimalan mogući rok, uz grace period od dvije godine, što bi ovom preduzeću značajno olakšalo poslovanje i omogućilo da broj zaposlenih ostane isti kao i sada“, istaknuo je Džombić.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Vlada – većinski vlasnik?

Ministar financija iznio je i još jednu mogućnost „spašavanja“ trebinjskog tekstilnog kombinata, a ta se mogućnost sastoji u izvršavanju konverziju, kojom bi Vlada RS svoja potraživanja po osnovu poreza pretvorila u vlasničke akcije poduzeća, čime bi postala većinski vlasnik ovog kolektiva. „Mislimo da je ovo jedino trajno rješenje, ali sindikat i radnici moraju znati da Vlada za ovaj posao treba imati suglasnost svih akcionara“, rekao je Džombić, dodavši kako je rukovodstvo „Novoteksa“ najavilo da ovo preduzeća neće imati problema s produženjem

31

BH REGIJE

programa Džombić.

privatizacije“

rekao

je

Načelnik općine Trebinje, Dobroslav Ćuk istaknuo je da je interes lokalne zajednice da privredni kolektivi poput „Novoteksa“ i „SL IAT“ budu stabilni i da ta poduzeća „ozdrave“. Ujedno je najavio i razgovore s većinskim vlasnikom i menadžmentom „SL IAT“ - a, kako, i pored krize, ne bi došlo do otpuštanja radnika.

ugovora s njemačkim parterima, te da će biti u stanju održati proizvodnju u ovoj godini. .

Nakon sastanka s ministrom financija Aleksandrom Džombićem i načelnikom općine Trebinje Dobroslavom Ćukom, predstavnici rukovodstva i sindikata trebinjskog „Novoteksa“ nisu bili

raspoloženi za razgovor s novinarima.

Ministar Džombić u Trebinju je rekao i da, što se tiče drugog trebinjskog izvoznika – „SL Industrije alata“ za sada nije moguće ništa poduzeti zbog striktnih obveza iz ugovora o privatizaciji. „Preduvjet za definiranje mjera pomoći Vlade RS prema „SL IAT „– u je podnošenje zahtjeva za izmjenu

S rukovodstvom i privrednicima ljubinjske općine ministar financija RS -a razgovarao je o mogućnostima iznalaženja kreditne linije kod Investicijske razvojne banke za poticaj i razvoj peradarstva , dok je naglasak radne posjete općini Berkovići bio na unapređenju voćarstva i rješavanju problema u vezi komasacije zamljišta i navodnjavanja obradivih površina.

Piše: V. Mihojević

Rafinerija ulja Modriča učetverostručuje proizvodnju “Rafinerija ulja Modriča” za nekoliko dana pokreće liniju za preradu baznih uljnih sirovina dobivenih iz “Rafinerije nafte Brod”.

T

ime bi se proizvodnja u Modriči mogla ove godine učetverostručiti, ali i uduplati prihode. Iz Broda su već stige prve cisterene sirovina koje će biti koištene u proizvodnji hidrokrekovanih baznih ulja i parafina. Plan je da se ove godine preradi 52.000 tona baznih ulja i parafina. Sadašnja proizvodnja u rafineriji ulja Modriča iznosi 11.000 tona isključivo maziva.

Hidrokrekovana bazna ulja i parafini u cijelosti će se izvoziti na tržište Europke unije i susjednih zemalja.

Otvaranjem novog pogona smanjuju se troškovi poslovanja, a dobit bi sa prošlogodinjih 48 milijuna porasla na oko 100 milijuna maraka. U Sindikatu

32

očekuju da se što prije odredi o prijedlogu novog kolektivnog ugovora za radnike, jer su taj ugovor odavno sklopili s radnicima Rafinerije nafte u Brodu.

“Rafinerije ulja” kažu da su radnici poduzeća bili uveliko angažirani za vrijeme remonta novih postrojenja, radeći često vikendima i noću, kako bi pripremljeni dočekali sirovine iz Broda.

Napominju da od većinskog akcionara, ruske kompanije “NeftegazInKor”, BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

“Naš prijedlog kolektivnog ugovora poslali smo poslodavcu prije mjesec dana, ali još nismo dobili odgovor.

Njime predlažemo da se prosječna plaća radnika, koja sada za standardnu satnicu iznosi oko 600, KM poveća za 100 do 140 KM. Ocjenjujemo da je to mali pomak koji je praktički već “pojela” inflacija”, kazao je Zlatko Tanasić, predsjednik Sindikata “Rafinerije ulja Modriča”.

Piše: M. Kos

Rubrika: Investicije BH REGIJE

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

33

BH REGIJE

Izvor nastao topljenjem ledenjaka Posve slučajno, bušeći zdenac za opskrbu vodom budućeg poslovnog objekta „Yimora“, u središtu je Domaljevca na dubini od 205 metara pronađeno je nepresušno izvorište vode.

K

rajnji je rezultat obavljenih ispitivanja bio prilično zapanjujući. Naime, za izvorište je procijenjeno kako je staro nekoliko milijuna godina! Premda toliko stara voda međutim nije bila nimalo „ustajala“, čak što više, utvrđeno je kako je izuzetno zdrava. „Riječ je o sterilnoj, 100 posto bakteriološki ispravnoj vodi, čija je temperatura na izvoru konstantno 21 stupanj celzijusa. U sebi sadrži puno bikarbonata, koji su prema medicinskim tumačenjima dobri za metabolizam, bogata je magnezijem, a tvrdoća joj je tek 3,5 stupnja, što znači da se radi o neuobičajeno mekoj odnosno pitkoj vodi. Zbog njenog kemijskog sastava preporuča se svima koji imaju zdravstvenih problema s bubrezima i urinarnim traktom“, tvrdi jedan od suvlasnika „Yimora“ Iljo Oršolić.

Tvrtka je od nadležnih institucija ishodila potrebne koncesije za eksploataciju pronađene vode u komercijalne svrhe, nakon čega je u podrumu trgovačkog centra uređena i potrebnim postrojenjima opremljena punionica. No, istodobno s njenim puštanjem u probni rad oko centra je postavljeno nekoliko česmi na kojima

34

se svatko vodom može opskrbljivati u neograničenim količinama.

„Jedna narodna izreka kaže:“Bog dao, narod neka koristi.“ Najprije radi svojih sumještana, jer u Domaljevcu nemamo vodovodnu mrežu, omogućio sam besplatno korištenje vode što se vrlo brzo pročulo tako da ovamo, koliko sam upoznat, dolaze i mnogi ljudi iz Slavonije, s područja Bijeljine i drugih susjednih gradova. Neka, izvor je neiscrpan, a nadam se da će nekima i pomoći u ublažavanju zdravstvenih tegoba“, ističe Oršolić.

Otkrivanje izvorišta potaknulo je lokalne vlasti na razmišljanje o izgradnji mjesnog vodovoda, ali se od

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

toga odustalo jer izdanom koncesijom nije predviđena njegova eksploatacija za javne potrebe.Već prva ispitivanja uzoraka vode upućivala su na to kako ona s obzirom na svojstva ne pripada ovome području. Naknadno su geolozi utvrdili višemilijunsku starost izvorišta koje je, po njihovom mišljenju, nastalo u vodonepropusnim slojevima zemlje poslije topljenja ledenjaka, s tim što je za otkrivenu žilu pretpostavljeno da predstavlja tek jedan od sličnih krakova, koji se prema ovim prostorima protežu čak od Karpata. No, iznenađenjima ni tu nije bio kraj jer je za vodu utvrđeno kako je ujedno termalna i lagano mineralizirana, što je također fenomen.

Piše: Z. Živković

BH REGIJE

Javila se dva zainteresirana ulagača Nepostojanje sustavnog grijanja urbanog središta općine, kao ni poslovnog dijela grada predstavlja jedan od akutnih problema u Vitezu.

I

ako je do ratnih sukoba na prostoru Srednje Bosne, funkcioniralo grijanje urbane jezgre i bilo riješeno sustavom daljinskog grijanja, s kotlovnicom lociranom u krugu današnjeg Poslovnog sustava „Vitezit“, petnaest godina nakon ratnih sukoba, Vitez još uvijek bez kvalitetno riješenog ovog pitanja. Prije desetak godina propao je pokušaj tvrtke „Energocentar“ da u funkciju stavi i kvalitetno pokrene sustav gradskog grijanja. Građani, ali i poslovni subjekti snalaze se na različite načine, nadajući se svake godine iznova kako će ovaj problem biti riješen.

Problem je vlasnička struktura Još prije dvije godine načelnik općine Vitez Vlado Alilović formirao je radnu skupinu, čiji je zadatak bio analizirati stanje objekata vezanih za grijanje grada i s ciljem da se Općinskom vijeću i načelniku predloži najprihvatljiviji način revitaliziranja daljinskog grijanja grada. Prema riječima Muhameda Rebihića, pomoćnika načelnika za gospodarstvo, radna skupina je aktivno radila na analizi stanja sustava grijanja i usporedo s tim, pojavio se zainteresirani ulagač s navodno ozbiljnom namjerom da uloži sredstva i uhvati se ukoštac s ovim velikim i skupim problemom. Bila je to „Unis Energetika“ d.o.o. Sarajevo.

Općina se stavila na raspolaganje kako bi ulagač „ušao u posao“, bila je spremna dati sve neophodne podatke i pripremiti potrebne odluke koje su bile potrebne tvrtci „Unis Eneregetika“. Prije točno godinu dana održan je sastanak na kojem se razgovaralo o procesu privatizacije „Energetike“, kao dijela Poslovnog sustava Vitezit, u kojem određeni dio vlasništva posjeduje tvrtka Energocentar. „Predstavnici Unis Energetike su htjeli prvo raščistiti imovinsko-pravne i vlasničke odnose“, kaže nam Rebihić, podsjećajući kako se u vlasništvu Energocentra nalazi

Muhamed Rebihić, pomoćnik načelnika za gospodarstvo

9,8 % imovine, a ostali dio je državno vlasništvo. „To je predstavljalo određeni problem, ali je na sastanku, održanom prošle godine, zaključeno da se u roku od mjesec dana pripremi dokumentacija za privatizaciju Energetike kako bi se raspisao natječaj i ta tvrtka ponudila partnerima zainteresiranim za ulaganje u revitalizaciju grijanja“, kaže Rebihić.

Rebihić prenosi želju općinskog načelnika Vlade Alilovića da se domaći gopodarski subjekti animiraju u smislu udruživanja u zajedničku tvrtku s ciljem realizacije projekta grijanja. „Svi značajniji gospodarski subjekti na području općine Vitez, svaki za sebe, riješili su pitanje grijanja u svojim poslovnim objektima, a bez njihovog uključivanja u budući sustav grijanja, revitalizacija ne bi bila isplativa“, tvrdi Rebihić.

Grijanje na biomasu I dalje je aktualna priča s Unis Energetikom, ali, kako kaže Muhamed Rebihić, „problem imamo s Agencijom za privatizaciju KSB, koja još nije raspisala natječaj, što je polazni BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

dokument i uvjet da se krene dalje u planiranje i realizaciju ovog iznimno skupog projekta“. Rebihić dodaje kako sve to predugo traje, već dvije godine, a „stanovnici Viteza, čim netko spomene grijanje, očekuju da će se to odmah riješiti“. Čekajući na potez srednjobosanske Agencije za privatizaciju, javio se još jedan zainteresirani subjekt. Radi se o tvrtki „Dvokut Pro“ iz Sarajeva, koja je Vitezu dostavila pismo namjere. Prema Rebihićevim riječima, i oni su iskazali želju da se uključe u revitalizaciju grijanja grada Viteza. „Njihova koncepcija zasniva se na izgradnji potpuno novog sustava, a energent koji bi se koristio bila bi biomasa“, kaže Muhamed Rebihić, pomoćnik općinskog načelnika za gospodarstvo, ocjenjujući ideju vrlo zanimljivom. Navodi kako se sličan projekt grijanja prošle godine realizirao u Gračanici i pokazao se kao vrlo dobar u praksi.

Ulagač zahtijeva monopol Unis Energetika se kao strateški partner već pojavila u Vitezu susjednim općinama - Travniku i Novom Travniku.

Koliko će ova tvrtka biti dobar partner i ulagač, vjerojatno će pokazati vrijeme, no iskustva iz Travnika, te nagovještaji pretočeni u zahtjeve od strane Unis Energetike govore da će ova tvrtka preuzeti monopol na grijanjem grada Viteza. Monopol za sobom povlači postavljanje i nužno prihvaćanje uvjeta samo od strane ulagača, u ovom slučaju sarajevske Unis Energetike, koja, ukoliko joj to Vitez dopusti, može postaviti previsoke cijene i tražiti, uz ostalo, zabranu korištenja bilo koje druge vrste energenta za zagrijavanje osim onog kojeg ona isporučuje.

I, na kraju, ono što građane najviše zanima, odgovor je na pitanje kada će profunkcionirati grijanje?! Na ovo

35

BH REGIJE

pitanje odgovor ne daju niti najhrabriji niti najoptimističniji prognozeri.

Iz odgovora Muhameda Rebihića naslućuje se kako toplih radijatora iz sustava daljinskog grijanja neće biti niti u narednoj sezoni. „Potrebno je uložiti puno novca, između osam i deset milijuna maraka, a ova ekonomska situacija i globalna kriza daju nam naslutiti da će ulagači prije nego ulože svoja sredstva, dobro razmisliti o tome kako će ih dobiti od banaka, koje su pooštrile svoje uvjete, i u što će ih uložiti“, kaže Rebihić, ponavljajući kako bi općinska vlast najzadovoljnija bila da se lokalni poduzetnici udruže u zajedničko poduzeće i na taj način riješe ovaj problem.

Što će se dalje događati, zaista će pokazati samo vrijeme. Ukoliko se, nakon raspisivanja natječaja za privatizaciju Energetike u Vitezitu, potpiše ugovor s Unis Energetikom, grijanje bi za najveće potrošače, poduzeća u PC 96, bilo skuplje od postojećeg. Karta na koju igraju u općini Vitez je svijest poduzetnika o potrebi rješavanja ovog problema i ekološkoj strani cijele priče.

Piše: D. Sivonjić

36

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

BH REGIJE

Primarni cilj je zadržati postojeće stanje Općinske vlasti na području Orašja u ovoj će godini maksimalno sniziti cijene komunalnih usluga tvrtkama koje se bave proizvodnim djelatnostima, a sredstvima iz općinskog proračuna predviđenim za poduzetništvo sufinancirat će se kamate na kredite koje su gospodarstvenici usmjerili u nove investicije.

P

roizvođačima, odnosno poduzetnicima koji okupljaju proizvođače poput primjerice korpara bit će, kao uostalom i svim drugim zainteresiranim privrednicima, omogućeno da se besplatno reklamiraju na internetskoj stranici Općine Orašje.

“Ovim mjerama nastojimo poduzeća što više rasteretiti od obveza koje imaju prema Općini, kako bi im na taj način olakšali poslovanje, te ih ohrabrili da nastave s planiranim investicijama.

Na prvom mjestu očekujemo time potaknuti izgradnju predviđenih pogona u Poduzetničkoj zoni 2 i 3.

A razvitak, znamo, prati otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti, koja je na ovome području jako velika. Radi se o redovnim aktivnostima koje kontinuirano provodimo unatrag nekoliko godina i koje će, nadam se, kao i do sada postići željeni učinak”, pojašnjava općinski načelnik Đuro Topić.

Zajednički nastup prema minstarstvima Osim izravne pomoći poduzetnicima će se, po njegovim riječima, pružiti

kako bi se uklonile različite prije svega administrativne barijere koje koče izvoz na oraškom području proizvedenih roba u zemlje okruženja.

Načelnik općine Orašje, Đuro Topić

i potpora u nastojanjima da riješe dugogodišnji problem koji zbog, kako ističe, lošeg rada carine imaju u njezinoj oraškoj ispostavi. Sve carinske poslove većina gospodarstvenika s ovoga područja stoga obavlja u carinskim ispostavama u Brčkom i Šamcu.

Zajednički će se uz to nastupiti i prema pojedinim federalnim ministarstvima nadležnim za prehrambenu industriju, BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Sve spomenute mjere i radnje nemaju veze sa sve prisutnijom recesijom, jer Općina svojim aktivnostima ne može promijeniti tok krize, nego je jedino donekle može ublažiti, ističe Topić.

“U današnjoj, sve težoj gospodarskoj situaciji izražena želja i volja općinskih vlasti da nam koliko god je to moguće pomognu za svaku je pohvalu! Pomoć je to koju ćemo posebno cijeniti, jer se Općina odriče značajnih prihoda u trenutku kada je i njezin proračun sve tanji. Smatram i nadam se kako će se time postići određeni rezultati i to na obostrano zadovoljstvo”, istaknuo je komentirajući najavljene mjere predsjednik oraške Udruge poduzetnika Tado Vukić.

Piše: Z. Živković

37

BH REGIJE

Standardi u rangu najboljih europskih centara Studentski centar Sveučilišta u Mostaru, nakon rekonstrukcije koja je dovršena početkom prošle godine, postao je najsuvremeniji, najopremljeniji studentski centar u cijeloj Bosni i Hercegovini.

P

rije rekonstrukcije, uvjeti života u domu bili su gotovo minimalni, od puknutih cijevi, loših instalacija do oronulih zidova, a danas on je oličenje modernog, kvalitetnog centra i u rangu najboljih europskih studentskih centara.

Studentski centar Sveučilišta u Mostaru u svoja dva objekta s kojima raspolaže, svojim studentima omogućio je u svakoj sobi vlastiti wc, što niti jedan centar u BiH nema, zatim tu su dva internetska kluba, čitaonica, knjižnica, teretana, multimedijalne dvorane, prehrana na visokom nivou te studentski servis.

Prehrana studenata i onih koji ne žive u domu Ono što ovaj centar čini vodećim i najboljim u Bosnim i Hercegovini je zasigurno je omogućavanje prehrane u domu i onim studentima koji nisu u njemu stalno smješteni. „Imamo više od 500 studenta koji ne žive u domu, a koji se svakodnevno hrane kod nas, i to po izuzetno niskim cijenama, što nama stvara čak i minuse, no ne možemo odbiti studente kojima je to velika pomoć u njihovom studentskom životu“- rekao nam je Dragan Mikulić, ravnatelj Studentskog centra Mostar.

Uskoro još jedan paviljon Centar u ovoj godini ima pune smještajne kapacitete, odnosno oko

500 studenata, a mjesto više uvijek se traži. Također, doznajemo kako bi već ove godine trebalo krenuti izgradnja još jednog paviljona, čijim bi završetkom Studentski dom raspolagao s tisuću ležaja i time u potpunosti zadovoljio studentski standard. Nova zgrada, kazao je Mikulić, bit će smještena između dva postojeća paviljona, a izgradnju novog paviljona poduprla je i Vlada Republike Hrvatske u sklopu pomoći obnove sveučilišnog kampusa, odobrivši iznos od četrnaest milijuna konvertibilnih maraka. „Radovi su već trebali krenuti, no s obzirom na krizu koja vlada kako kod nas tako i na dalje, radove smo za sada odgodili, a nadamo se da će u ovoj

godini projekt ipak zaživjeti“- dodaje Dragan Mikulić.

Kriza pogodila studentski servis Spomenuta kriza, koja vlada u cijelome svijetu, u Studentskom centru najviše se osjetila na studentskom servisu, preko kojega se studenti zapošljavaju u regionalnim tvrtkama na povremeni rad ili kao ispomoć. No zbog skraćivanja budžeta, rijetki su oni koji žele primiti studente, a postojeći partneri otkazuju suradnju, te se time osjete veliki gubitci u studentskom servisu.

Ravnatelj centra Dragan Mikulić, dodaje kako u cilju imaju i poboljšati sustav upravljanja kvalitetom tj. ISO 9001 certifikat, te podignuti razinu sigurnosti hrane HACCP sustavom. Time bi se centar uzdigao na još viši nivo kvalitete i sigurnosti pružanja usluga svojim studentima.

Ono što na koncu možemo slobodno zaključiti je činjenica da će život studentima koji žive u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru zasigurno biti jedno od ljepšim razdoblja mladosti..

Piše: A.Bošnjak

38

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

BH REGIJE

Strah od otkaza Ekonomska kriza odrazila se i na najmnogoljudniji privredni kolektiv u Hercegovini, trebinjsku Industriju alata.

N

arudžbe kupaca sa zapadnog tržišta su minimalne, posla je sve manje, a radnici se plaše najavljenog smanjenja i onako minimalnih plata za 40 %, kao i tehnološkog viška, dok u managementu ovog poduzeća ističu da traže izlaz iz novonastale situacije.

Mjesečne narudžbe inozemnih kupaca prošle jeseni su se kretale u vrijednosti od 1,5 do 2 milijuna eura, dok u prvom mjesecu ove godine vrijednost mjesečne narudžbe nije bila ni 200 tisuća eura.

Situaciju dodatno usložnjava i činjenica kako u Industriji alata djeluju dva sindikata.

Sindikalna akcija Nakon razgovora s rukovodstvom tvrtke, predstavnici Sindikalne organizacije „Svislion Industrije alata“, koja djeluje pri granskom sindikatu metalne industrije i rudarstva RS, istaknuli su da je na ovom sastanku zatraženo da ne dođe do otpuštanja radnika, već da se radi prekvalifikacija zaposlenih.

Predsjednik Granskog sindikata metalne industrije i rudarstva RS, Tane Peulić, prilikom posjeta IAT istaknuo je da je ovaj sindikat zatražio od poslodavca da osigura tržište i posao, te da neće prihvatiti otpuštanje radnika. „Tražimo preraspodjelu poslova i ne prihvaćamo otkaze kao rješenje“ , naglasio je Peulić.

„Radnici u proizvodnji su u izuzetno teškom materijalnom položaju, a najavljen je i proglašavanja tehnološkog viška. Zbrinjava nas ukupna situacija i tražimo da se trenutačni broj zaposlenih od 1192, što predstavlja minimum u skladu s potpisanim ugovorom s novim vlasnikom, mora zadržati“, istaknuo

je predsjednik ovog sindikata, Risto Pravica.

Predsjednik sindikata metalaca i rudara „SL IAT“, koji djeluje pri konfederaciji sindikata RS, Boško Pikula, rekao je da su radnici, koji su već godinama u teškom materijalnom položaju i s mjesečnim primanjima do 200 KM, zabrinuti zbog nedostatka posla i teškog stanja, izazvanog svjetskom ekonomskom krizom, ali da ih dodatno zabrinjava aneks na ugovor o privatizaciji Industrije alata, kojega je potpisala Vlada RS. „Već sada je oko dvije stotine radnika na prinudnom odmoru, uslijed nedostatka posla. Razgovarali smo sa većinskim vlasnikom, Rodoljubom Draškovićem i iznijeli stav našeg sindikata, da ćemo, ukoliko dođe do tehnološkog viška, zatražiti od njega da svakom radniku isplati po 1000 KM otpremnine za svaku godinu radnog staža, kako bi radnici i nakon otpuštanja osigurali minimum egzistencije “ ističe Pikula. On objašnjava da je ugovoru o privatizaciji „Industrije alata“ Trebinje, čiji je većinski vlasnik već dvije godine Rodoljub Drašković, navedeno da sadašnji broj zaposlenih od 1192 mora biti povećan u naredne tri godine i to do broja od 1340 radnika, ali da je aneksom na ovaj ugovor vlasniku pružena mogućnost da ne prima nove radnike.

Prinudni godišnji odmori Radnik trebinjske alatnice Radomir Vlačić naglašava da je poražavajuća činjenica da će jedan radnik koji je do sada imao plaću do 300 KM, nakon najavljenog smanjena u veljači i do 40%, dobiti od 100 do 150 KM. „Kako preživjeti s takvom plaćom?

Pokušavamo naći neko rješenje za opstanak našeg poduzeća, kako radnici i pored krize ne bi ostali bez posla“, ističe Vlačić.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Genaralni direktor trebinjske fabrike, Bogdan Golić ističe kako otpuštanja radnika za sada neće biti, niti je to moguće pošto privatizacijski ugovor obvezuje većinskog vlasnika da u roku od tri godine ne otpusti nikoga.

„Krizu ćemo pokušati premostiti preraspodjelom radnog vremena i radnih mjesta. Određeni broj ljudi, koji trenutno nemaju posla, poslali smo da iskoriste godišnji odmor od prošle godine. Ukoliko ne osiguramo novi posao, bit ćemo prinuđeni koristiti zakonske mogućnosti, prema Pravilniku o radu i uraditi novu raspodjelu radnog vremena. Ljudi će ići kući na pola plaće, a kada bude osiguran posao radit će da nadoknade i sate i plaću“, kaže Golić i dodaje da bi se, prema najavama partnera iz inozemstva, do mjeseca travnja stvari trebale poboljšati.

Piše: V. Mihojević

39

BH REGIJE

Ugrožena realizacija započetih projekata „Posavina koka“ iz Orašja u proteklih je trinaest godina koliko postoji izrasla u najveću peradarsku tvrtku u BiH.

G

odišnje na tržište plasira 45 milijuna konzumnih jaja, za vlastite potrebe i dalju prodaju proizvodi 300.000 osamnaestjednih pilenki, te oko 3,5 milijuna jednodnevnih pilića, 15.000 tona stočne hrane…Cjelokupna proizvodnja za koju su ishođeni standardi ISO 9000 i HACCP ili je njihovo ishođenje u završnoj fazi, odvija se u suvremeno opremljenim pogonima i pod strogim prije svega veterinarskim nadzorom. „Zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u osuvremenjivanje postrojenja, proizvodnju smo s nekoliko osnovnih djelatnosti s kojima smo počeli vrlo brzo proširili na niz drugih srodnih djelatnosti. Uz ostalo se bavimo sušenjem i skladištenjem žitarica, preradom soje koja se poslije termičke obrade koristi za dobivanje punomasnog sojinog griza, a prošle smo godine nabavili i opremu za proizvodnju jajčanog melanža za konditorsku industriju, a u fazi ispitivanja je proizvodnja omega 3 jaja s probavljivim masnim kiselinama.

No, sve dugogodišnje djelatnosti kao i realizacija novih projekata sve češće se dovode u pitanje, jer nas država ne prati donošenjem potrebnih pravilnika“, upozorava jedan od suvlasnika „Posavina koke“ Marko Damjanović.

Inicijativa poduzetnika i nerad institucija U ovome trenutku primjerice, pojašnjava, ne postoji niti pravilnik o kakvoći i obilježavanju konzumnih jaja, dok je tvrtka sa svoje strane već izbaždarila strojeve za sortiranje jaja kao i obavila sve pripreme za davanje imena i prezimena svakom jajetu, što zahtijevaju tržišta Europske unije i zemalja u neposrednom okruženju. To prilagođavanje koje je naravno imalo svoju ne tako malu cijenu pokazalo se u

40

Marko Damjanović, suvlasnik „Posavina Koke“

ovome trenutku kao promašeno budući su, ističe Damjanović, ponovno zakazale institucije za izradu zakonskih i podzakonskih akata. Posljedica toga, po njegovim riječima, jeste nekontroliran uvoz istih vrsta roba iz susjednih zemalja koje se na taj način rješavaju svoje hiperproizvodnje. „Sličan je slučaj i sa sporazumom o Cefti. On se cijelo vrijeme primjenjuje jednosmjerno jer, zamislite, naše Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa do danas nije imenovalo odbor za praćenje provedbe sporazuma o Cefti!!! Zbog toga smo nerijetko u situaciji da ulazak roba koje bi mogle ugasiti domaću proizvodnju ne samo da ne biva spriječen, nego se na takvu robu ne intervenira i ne dograđuju akcize. Oni koji to trebaju raditi na to se ne osvrću, dok se u drugim državama vodi računa o vlastitim interesima i domaćim potrebama, tvrdi Marko Damjanović.

Nove forme kooperacije Unatoč svim problemima prouzročenim nefunkcioniranjem državnog aparata BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

i time stvorenim birokratskim barijerama u „Posavina koki“ će u narednom razdoblju veliku pozornost posvetiti kooperaciji na kojoj se temelji poslovanje tvrtke. Trenutačno je kooperantski odnos zasnovan s 55 seljaka, uglavnom mlađih ljudi koji su taj posao najvećim dijelom naslijedili od svojih roditelja te su, svjesni tržišne utakmice, pristali mijenjati način dosadašnjeg rada farmi. Stoga će se najvjerojatnije zajedničkim ulaganjem ući u izgradnju novih i renoviranje postojećih objekata za uzgoj koka i pilića, a sve s ciljem zadovoljenja uvjeta međunarodne trgovine robama animalnog podrijetla.

To drugim riječima znači kako će na ulazima u farme morati biti postavljene dezbarijere, izgrađen tzv. čisti i prljavi prilaz, u objektima uređene kupaonice, mokri čvorovi i garderobe. Tamo gdje to bude moguće riješit će se izmještanje objekata koji se nalaze u dvorištima obiteljskih kuća što izaziva negodovanje susjeda. „Idemo dakle dalje, jer se razvijati treba s tim što su europski izazovi i želje jedno, a mogućnosti drugo. Da bi „Posavina koka“ ostala u ovoj branši s jednakim ako ne i većim kapacitetom nužno je nastaviti investirati po standardima Europske unije. U pravom se trenutku pojavila Razvojna banka s modelom kreditiranja, po kojem investitor mora namaknuti četvrtinu sredstava od ukupne vrijednosti ulaganja, dok bi ostalo osigurala država. Dobro je to zamišljeno i čovjek bi već o nečemu mogao razmišljati, jedini je problem što su krediti limitirani za pojedine proizvodnje odnosno ograničeni na milijun maraka“ naglašava Damjanović.

Piše: Z. Živković

BH REGIJE

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

41

BH REGIJE

Neminovno uvođenje mjera štednje U svjetlu ekonomske krize u BiH, Vlada Kantona Središnja Bosna formirala je radnu grupu, tim za sagledavanje i konkretizaciju mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize na području ovog kantona.

S

na privatne poduzetnike ogledat će se upravo kroz poticajna sredstva, koja dolaze od strane ovog Ministarstva. „Naš će projekt biti osmišljen upravo tako da poticajna sredstva idu tvrtkama koje će barem zadržati postojeći broj zaposlenih radnika, a ne otpuštati ih“, tvrdi srednjobosanski ministar gospodarstva.

obvezom da Vladi KSB predloži mjere, ovaj tim čini pet resornih ministara iz ministarstava gospodarstva, financija, pravosuđa, obnove i povratka te šumarstva poljoprivrede i vodoprivrede,

Uštede na gorivu i telefonskim razgovorima „U više navrata analizirali smo stanje na području KSB, prije svega s aspekta punjenja proračuna. Rezime naših aktivnosti je neminovno uvođenje mjera štednje i to kod svih korisnika kantonalnog proračuna“, kazao je ministar gospodarstva u Vladi KSB i član radne grupe Bajro Makić, navodeći kako se među mjerama štednje nalaze svi troškovi i ugovorene usluge, putni troškovi, troškovi goriva, korištenja telefona i sl. „Neminovno će biti štedjeti i na investicijama, odnosno kapitalnim ulaganjima koja se tiču ministarstava, a naš je stav da Vlada u narednom razdoblju ne bi trebala povećavati broj zaposlenih“, kaže ministar Makić.

Dodaje kako će se inzistirati na pojačavanju mjera kontrole, posebno kada su u pitanju akcizna, visokotarifna roba, igre na sreću i ostali promet. Uz ovo, ministar Makić najavljuje kako će se ustrajati i na kontroli, odnosno povećanju prihoda, „kako izravnih, na koje utječe kanton, tako i povećanje i raspored prihoda koje ubire F BiH“.

Poticaji privatnom sektoru Priznajući prisustvo tzv. sive ekonomije i na području srednje Bosne, ministar gospodarstva Bajro Makić najavljuje snažan angažman u borbi protiv nje, kao i borbe protiv rada na crno.

Paralelno s ovim mjerama štednje i povećanja i prikupljanja prihoda, radna grupa, formirana od strane Vlade KSB, iznimno važnim ocjenjuje i mjere, koje se namjeravaju provesti u smislu daljnjih investicija. „Sve dosadašnje

42

Bajro Makić, ministar gospodarstva Vlade KSB

mjere su usmjerene na to da ne dođu u pitanje dosadašnji grantovi, namijenjeni poticaju gospodarstvu, poljoprivredi, obnovi i povratku te socijalni grantovi. Vlada ide u pravcu da te grantove, koji izravno pridonose investicijama, zadržavanju ili povećanju broja zaposlenih, povećava na način da se ide u kreditna zaduženja, prvenstveno kod Razvojne banke F BiH“, kaže ministar Makić. Naglašavajući kako se Bosna i Hercegovina nalazi na putu ka Europskoj uniji, on podsjeća i na mogućnosti povlačenja sredstava iz različitih fondova Unije. „Naš je prijedlog formiranje stalnog radnog tijela, koje će isključivo raditi na izradi i apliciranju projekata iz Kantona SB prema fondovima EU“, kaže Makić.

Iako situacija ni za proračunske korisnike nije sjajna, još se gorom čini ona, koja vlada u privatnom sektoru. Činjenica je da se Vlada KSB, niti bilo koje njeno ministarstvo ne mogu izravno miješati u politiku privatnih poduzeća, ali, prema najavi ministra Makića, „neće niti sjediti prekriženih ruku“. Utjecaj BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Efekti uvođenja mjera štednje Ministar gospodarstva u srednjobosanskoj Vladi Bajro Makić kaže kako je još uvijek rano govoriti o konkretnim efektima predloženih mjera i konkretnoj uštedi. Financijski efekti mjera, koje je radna grupa, formirana od pet ministara i njihovih suradnika, predložila kantonalnoj Vladi bit će adekvatni umanjenom punjenju Proračuna. „Poslije prvog kvartala vidjet ćemo kolika su ta nedostajuća sredstva, a naše procjene govore da se radi o nekih 10 % od planiranog Proračuna. Uštede bi trebale pokriti barem minimum tih sredstava“, kaže Bajro Makić, ministar gospodarstva u Vladi KSB. Na sve češće najave da će se očigledan nedostatak sredstava u Federalnom nadoknađivati sredstvima iz kantonalnih, odnosno općinskih Proračuna (od osiguranja sredstava za mirovine braniteljskoj populaciji do posljednjih, vezanih za troškove zdravstvenih doprinosa nezaposlenim osobama u F BiH), ministar Makić ima kategoričan odgovor. „Na sve pokušaje, naglašavam pokušaje stvaranja novih obveza kantonima, mi ćemo poduzeti sve da se to ne desi. Svako novo opterećenje na teret kantonalnog proračuna ugrozilo bi možda čak i osnovne funkcije i obveze koje se iz njega trebaju podmiriti“, kaže Bajro Makić, ministar gospodarstva u Vladi KSB. Piše: D. Sivonjić

BH REGIJE

U FBiH uskoro na jednog zaposlenog ide jedan umirovljenik Odnos zaposlenih i umirovljenika u BiH uskoro bi mogao biti jedan na prema jedan.

P

očetak 2009. godine donio je preko 10 000 otkaza, a istovremeno broj umirovljenika se drastično povećava, tako je odnos uposlenih i umirovljenika ozbiljno narušen.

Stručne analize pokazuju kako bi do konačnog kraha moglo doći u kolovozu ove godine, upravo zbog ovoga problema. Kako bi se trenutni sustav održao, potrebna su mjesečna zaduženja od nekoliko desetaka milijuna maraka, što je također neodrživo. Analitičari drže da će katastrofalnom stanju doprinijeti i odluka federalne Vlade o otkupu 100 000 godina radnog staža, čime će Bosna i Hercegovina dobiti još oko 50 000 umirovljenika. Ako uzmemo u obzir broj ratnih i civilnih invalida, sasvim je jasno kako je trenutni sustav neodrživ i kako je kolaps neminovan.

Da uvijek može biti gore pokazao je i početak 2009. godine, kada je više desetaka državnih tvrtki prestalo s uplaćivanjem doprinosa, jer nemaju dovoljno sredstava.

zahvaljujući beneficiranim mirovinama.

Sve su te uredbe donosili bez novaca, smirivali su socijalne nemire i prosvjede umirovljenjima po posebnim odredbama, a bez novca da to namire.

Predložili su mjere i uputili ih Vladi Federacije BiH. Ovaj fond na korak do kraha, a ako krahira nema spasa, slijedi kaos», ističe Rogić.

Strah od povećanja broja umirovljenika On je također istaknuo kako Zavod ne može podnijeti daljnje povećanje broja umirovljenika, a ako dođe do toga, a pritom se smanji broj zaposlenih koji stvaraju doprinose, onda spasa nema.

Premijer Braković već neko vrijeme

planira spasiti stvar prodajom telecoma, ali dio ekonomskih stručnjaka drži kako bi to bilo rezanje grane na kojoj sjedimo.

Do kolovoza, kada se predviđa krah u državi, u BiH vratit će se i nekoliko desetaka tisuća građana BiH koji su na privremenom radu u stranim zemljama.

Naime, upravo su oni prvi na listama za otkaze, što je pokazao i slovenski primjer gdje je oko 4000 građana BiH dobilo otkaze. Većina njih će se vratiti u Bosnu i Hercegovinu i prijaviti na biroe.

Dio analitičara ističe da siva ekonomija drži ovu državu na nogama, jer većina građana BiH upravo u tim vodama zaradi pokoju marku i osigurava barem minimum egzistencije.

Piše: M. Vasilj

Posljedice loše politike «Samo za siječanj smo u proračunu planirali 92 milijuna KM sredstava iz doprinosa, a prikupili svega 67 milijuna.

Morali smo posegnuti za rezervama, a i za veljaču nam nedostaje nekih deset milijuna. Dakle, opet moramo povući sredstva iz rezervi ili eventualno posuditi od poslovnih banaka na dan ili dva. U rezervama više nema ni marke», ističe dopredsjednik federalnog Zavoda za mirovinsko osiguranje Ivan Rogić.

Federalna Vlada na čelu s premijerom Nedžadom Brankovićem donijela je niz zakonskih propisa, a da zato nije imala financijsko pokriće. Zbog takvog načina rada, sada se nalazimo u ovakvoj situaciji.

«Zavod MIO je prošle godine negativno poslovao s 24 milijuna maraka,

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

43

BH REGIJE

Zabrana je tvrtke iz Orašja „preselila“ u RS Šljunak je jedino prirodno bogatstvo na ovome području, a zabrana njegovog eksploatiranja jednaka je zabrani vađenja ugljena u Banovićima, pojašnjava sadašnju situaciju predsjednik Županijske skupštine.

Z

abranom eksploatacije šljunka iz Save na potezu od stotinjak kilometara kojim ona protječe Posavskom županijom prouzročena nam je golema šteta. Prije njezinog stupanja na snagu u županijski su proračun od vodne naknade, PDV-a i doprinosa za zaposlene u tvrtkama koje se na ovome području bave vađenjem šljunka ubirana 2,5 milijuna maraka.

Ta se sredstva sada odlijevaju u RS, gdje su one otvorile svoje poslovnice kako bi mogle nastaviti rad, upozorava predsjednik Županijske skupštine Zvonko Mišković.

Uvođenje reda?

Zabrana je, kaže, pojašnjena namjerom Agencije za vode da se spriječe dalja devastacija korita Save i nered koji vlada u vađenju materijala iz rijeke. Ako su to pravi razlozi zašto se onda šljunak bez ikakvih ograničenja vadi uzvodno do Siska i nizvodno skroz do Beograda, zar se i tamo ne narušava korito, pita Mišković. Slaže se, ističe, kako u eksploataciju treba uvesti više reda ali

44

to je, smatra, posao inspekcija i ostalih službi zaduženih za provedbu zakona i uredbi koji reguliraju korištenje prirodnih resursa.

Odluku o ukidanju vađenja šljunka ocjenjuje nakaradnom i zbog toga što njome ne gubi samo Posavska županija nego i Federacija, jer se prihodi od naknada dijele u omjeru 60:40. Možda njima u Sarajevu ti novci ne znače mnogo ali za našu malu i siromašnu županiju radi se o značajnim sredstvima kojima se može puno toga napraviti, naglašava predsjednik Skupštine. Razlog više za osudu zabrane, po njegovim riječima, leži u činjenici da su na čelu resornog ministarstva zaduženog za vodoprivredu kao i Nadzornog odbora Agencije za vodu - Hrvati.

« Zamislite da Federacija zabrani eksploataciju primjerice ugljena u Banovićima. Nastao bi cijeli dar-mar u državi! Isto bi se dogodilo i u slučaju zabrane vađenja bilo koje druge rude, to bi, siguran sam, jako daleko odjeknulo.

No, nama u Posavini ne dopušta se

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

korištenje šljunka koji predstavlja jedino prirodno bogatstvo na ovome području. Nastavi li se takva politika bit će uništeno ovo malo poduzeća koja rade i otpušten velik broj radnika», zaključuje Mišković.

Zabrana eksploatacije u nadležnom se tijelu pojašnjava jako devastiranim koritom Save kod Orašja. «Šljunak je tamo prethodnih godina očito vađen bez ikakve kontrole i bez vođenja brige o prirodnim procesima tako da nema šanse da još dugo, dugo nekome tamo damo dopuštenje za eksploataciju. Ako šljunak ili pijesak i budu vađeni bit će to u ograničenim količinama i isključivo radi održavanja kinete plovnog puta Save. Nas, valjda je to jasno, ne zanima da li se šljunkom puni ili ne puni nečiji proračun, bitno nam je jedino zaustaviti sve radnje koje štete koritu rijeke», kaže rukovoditelj radne jedinice za izdavanje vodnih akata u Agenciji za vode Nedžad Vilić.

Piše: Z. Živković

BH REGIJE

Kaljeno staklo Staklo kao prirodni i tradicionalni građevinski materijal u prošlosti je bilo podcijenjeno, jer je na prvi pogled krhko i u sigurnosnom smislu potpuno neupotrebljivo u kreiranju čovjekova stambenog prostora.

P

rvi staklopuhači staklo su dobivali puhanjem kroz staklarsku pipu, prvo razvijajući cilindar, a zatim nakon uzdužnog rezanja na drvenom stolu razvili u ploču.

Staklo je pothlađena tekućina i dobiva se od pažljivo pripravljene sirovine u potpunosti uravnoteženih razmjera, propisane gustoće i granulacije (osnovna sirovina za proizvodnju ravnog stakla jest kvarcni pijesak). No, danas je staklo mnogo više od toga i više ga ne tretiramo samo kao materijal koji nam omogućava transparentnost i doživljaj vanjskog svijeta iz udobne fotelje dnevnog boravka. Mogućnosti stakla u suvremenoj arhitekturi danas su gotovo neograničene, zahvaljujući golemom tehnološkom napretku u proizvodnji i obradi stakla posljednjih 30-ak godina, posebice u pogledu sigurnosti od pojave “kaljenog” stakla.

Karakteristike i tehnički podaci Pod pojmom kaljenog sigurnosnog stakla podrazumijevamo termički obrađeno „obično» staklo, čiju prenapregnutost postižemo tako da prvo termički ugrijemo staklo do određene temperature i zatim ga naglo ohladimo. U procesu kaljenja stakla nastaje karakteristična raspoređenost napetosti - molekule na površini trajno

Poduzeće Kristal posjeduje najsuvremeniju kalionicu u regiji. Kalionica je poznata po jedinstvenoj HTF metodi kaljenja – kombinacija električnog i konveksijskog grijanja.

Ova kalionica kali float transparentna i bojena stakla, sva stakla za zaštitu od sunca (npr. Stopsol, Sunguard , Sunergy, Stopray …), niskoemisionost stakla (do 0,02) s tvrdim i mekim premazima i ornament stakla. Ova stakla mogu biti debljine od 3,8 mm do 19 mm. Najveća dimenzija kaljenog stakla 2440x4200 (4500)*mm, a najmanja dimenzija 100x250 mm. su izložene tlačnim, a molekule u unutrašnjosti nateznim napetostima.

Napetost mora biti u ravnoteži, što je ujedno i uvjet za stabilnost, koja nam garantira sigurnosne karakteristike kaljenog stakla, što možemo vidjeti pri promatranju sljedećih vrijednosti: povećana otpornost na udarce (udarni pokus po DIN 52337- četiri to pet udaraca)

- povećana otpornost na savijanje: izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 (računska vrijednost 50 N/mm2), dok kod običnog stakla ta vrijednost iznosi 30 N/mm2.

- povećana otpornost na promjene temperature: T=150 K, pri običnom staklu 50 K - prilikom loma kaljenog stakla oslobađa se sva nagomilana energija te nastaje fina mreža sitnih djelića s tupim rubovima

U optičkom smislu može doći do blage valovitosti kaljenog stakla. jer se u peći pri kaljenju staklo pomiče uz pomoć vrućih keramičkih valjaka.

Ovu pojavu ne možemo izbjeći i u praksi se ona vidi kao blago izobličenje slike. No, sigurnosne karakteristike kaljenog stakla kao i njegove toplinske BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

karakteristike (kaljeno staklo dobro podnosi temperaturne razlike između dvije točke i do 140°C) u velikoj mjeri nadmašuju njegove nedostatke. Pri tome, svako kaljeno staklo mora imati na sebi vidljivo otisnutu oznaku proizvođača i oznaku iz koje je vidljivo da se radi o kaljenom staklu.

Primjena S obzirom da su kaljenjem svojstva stakla u mehaničkom i termičkom smislu poboljšana, u suvremenoj gradnji kaljeno staklo zauzima važno mjesto,a neke od mogućih primjena su: - u opremanju stambenih i poslovnih objekata (u ostakljivanju ulaznih prostora, ulaznih vrata od kaljenog stakla, automatskih vrata, pregradnih i pomičnih stijena, balkonskih ograda i ograda stepeništa...)

- u opremanju sportskih objekata (otporno na udarce lopte) - u izvedbi staklenih fasada, pri čemu staklo u izo-izvedbi u kombinaciji s kaljenim staklom daje i bolju toplinsku izolaciju i sigurnost pri izvedbi parapeta - u izradi staklenog namještaja i dr.

- u izvedbi za raznovrsno unutarnje i vanjsko korištenje (zaštita od buke na cestama, stanice, reklamni panoi, vitrine…)

45

46

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

47

BH REGIJE

Tradicija sajmovanja ipak nije prekinuta Unatoč ekonomskoj krizi na ovogodišnjem će sajmu u Mostaru biti zastupljeno i gospodarstvo Posavske županije.

S

ovoga će se područja predstaviti „Dominković“d.o.o. – tvrtka za proizvodnju namještaja od pruća, „RB-VAR“ specijaliziran za izradu kovanih ograda, „Staklorad“ koji se na tržište probija sa svojim vitrajima, „Koturić Toni“, čija je osnovna djelatnost proizvodnja gumenih čamaca, Tvornica stočne hrane „Mix“ i Limarskobravarska radnja „Tina-rad“. Njihov će nastup sufinancirati županijska Vlada, a organizirati Gospodarska komora. „Problema u poslovanju svakim je danom, na žalost, sve više, no ipak smo uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju za odlazak i prezentaciju naših poduzetnika. Njihov je broj doduše

48

Vlado Župarić, predsjednik GK posavske županije

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

BH REGIJE

zbog trenutačne situacije nešto manji nego prethodnih godina, ali smo zato zadržali zastupljenost u raznovrsnosti djelatnosti kojima se bave, a po kojima je naš kraj prepoznatljiv. Bit će to njihov 15. jubilarni zajednički nastup na ovoj gospodarskoj smotri, odnosno na sajmu koji je najprije u organizaciji Gospodarske komore Herceg-Bosne održavan u Neumu, a zadnjih je godina njegov domaćin Mostar“, kaže predsjednik GK Posavske županije Vlado Župarić, napominjući kako ovo područje oduvijek ima dobre gospodarstvenike i dobre proizvode koji se mogu prezentirati i pokazivati na sajmovima.

Županija snosi polovicu troškova Županija je, po njegovim riječima, prepoznala važnost prisustva poduzeća na sajmovima kao mjestima na kojima se prije svega mogu sklapati povoljniji ugovori, dogovarati nove isporuke i brojni drugi komercijalni poslovi. Stoga je odlučila pokriti više od polovice troškova korištenja zajedničkog štanda od oko 120 četvornih metara, te odvoza i dovoza roba koje će biti izlagane na sajmu. Najveća zasluga za takav angažman pripada županijskim ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva. Donedavno je nastup na sajmovima bio važan za razvoj gospodarstva, a danas je to jedan od načina da se barem djelomice prevaziđu sve teškoće prouzročene recesijom, zaključuje Župarić.

Po istom će modelu županijske vlasti sufinancirati odlazak gospodarstvenika iz Posavske županije i na ostale sajamske manifestacije koje su predviđene za ovu godinu. To su prije svega Sajam poljoprivrede i prehrambene industrije u Gradačcu, Generalni BH sajam u Zenici i Sajam ekoturizma u Bihaću kao i ostali sajmovi u okruženju. Na njima su, podsjetimo, gospodarstvenici s ovoga područja prethodnih godina osvojili brojna priznanja i nagrade za kvalitetu izlaganih roba ali i za uređenost zajedničkog štanda.

Piše: Z. Živković

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

49

BH REGIJE

Sveučilište u Mostaru jedino u BiH prošlo drugu eksternu procjenu Predstavnici organizacije Asocijacije europskih sveučilišta (EUA) početkom ožujka boravili su u Mostaru.

O

studenata se odlučila na drugi ciklus.

Nažalost, još uvijek nisu izrađene nove nomenklature zanimanja koji bi pratili ovaj proces. Zbog toga poslodavci još ne prepoznaju te tri godine.

njihovom posjetu Sveučilištu u Mostaru govori prorektorica za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Dražena Tomić.

„Članovi te organizacije su većina europskih, ali i vaneuropskih sveučilišta. Od 1994. godine, EUA je napravila eksterne ocjene za preko dvije stotine sveučilišta. Njihova uža specijalnost je ocjena na bazi internih izvješća i sastanaka, te razgovora s ljudima sa sveučilišta. Njihove procjene su veoma cijenjene i svako sveučilište koje se prijavi i uđe u sustav procjena na jedan način već dobiva na svom imidžu i rejtingu“, ističe prorektorica Tomić.

BHP: S kakvim su dojmovima otišli iz Mostara?

Tomić: Oni nisu javno rekli svoje stavove nakon posjete i oni nemaju obvezu da to urade još uvijek. Oni će ponovo doći u svibnju na Sveučilište i nakon toga će dati svoje izvješće koje će biti javno.

BHP: Što su radili tijekom posjeta?

Tomić: U ovom krugu Sveučilište u Mostaru je jedino u BiH koje je prošlo drugi put eksternu procjenu. Prva je bila 2004., ali tada su je prošla sve sveučilišta u BiH. Mi smo se prijavili prvi. Uobičajena je praksa da se eksterne evaluacije rade svako četiri godine, pa su nam poslali prošlog proljeća dopis želimo li da oni opet dođu. Od svih sveučilišta u BiH, mi smo jedini pozitivno odgovorili. Njihov dolazak je prihvatila i Zenica, ali ovo je njima prvi posjet. Ovaj put nismo imali potporu države ili nekog drugog. Drugi posjet je Sveučilište stajao 30 000 eura plus ostali troškovi.

BHP: Što sve ulazi procjenu?

50

BHP: Radi li se na tome?

Tomić: Naravno, radi se na izradi nove nomenklature, novim akademskim titulama i zvanjima, ali to nažalost kasni.

BHP: Što su ciljevi Sveučilišta u Mostaru po pitanju međunarodne suradnje?

Dražena Tomić, prorektorica za međunarodnu suradnju Sveučilišta Mostar

Tomić: Osnovni naglasak je na upravljanju Sveučilištem. Od rektora, prorektora, pa do fakulteta. Ono što smo im napisali u dokumentima, oni sada kroz posjet i razgovore provjeravaju i ocjenjuju koliko je naš dopis točan.

Obavili su razgovore s rektorom, prorektorima, a potom su posjetili fakultete. Obišli su četiri fakulteta gdje su razgovarali s dekanima, predstavnicima fakultetskog vijeća, te studentima. Naravno, ti razgovori su obavljeni posebno sa svima. Posebna pozornost se obraća na provođenje Bolonjskog procesa.

BHP: Do koje faze se došlo u provedbi Bolonjskog procesa?

Tomić: Prvi ciklus traje tri godine, to je opredjeljenje većine fakulteta. Svi oni koji su 2005/06 počeli s prvim ciklusom su završili tu fazu i od ove godine se počinje s drugim ciklusom. Sada imamo prvu generaciju mastera i drugi ciklus je upisan na svim tim fakultetima. Većina BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Tomić: Naši prioriteti su osiguravanje suradnje u regiji to jeste s državama koje su nam najbliže. Zato smo obnovili ugovore s svim sveučilištima u Hrvatskoj i Sloveniji. Trenutačno se radi na uspostavljanju suradnje s Crnom Gorom i Srbijom. Otprije imamo odličnu suradnju s Italijom i Njemačkom, te Austrijom. Već se počelo s razmjenom studenata, ljetnim školama. Surađujemo s Sveučilištem u Granadi u Španjolskoj.

Svakako nam je cilj suradnju proširivati, a pokušavamo potencirati i razmjenu studenata. Problem nam je organizacija nastave na engleskom jeziku, na čemu radimo.

BHP: Gdje je Sveučilište u Mostar u odnosu na sveučilišta s kojima surađujete?

Tomić: Ono što je mogla učiniti akademska zajednica samostalno je dobro urađeno. Nastavni planovi i programi, mijenjanje načina predavanja, veća otvorenost i sl. je nešto što smo uradili. Problem je država koja ne prati naše aktivnost. Ipak, ja bih rekla kako Sveučilište u Mostaru ne zaostaje puno za europskim visokoškolskim institucijama.

Razgovarao: M. Vasilj

HH H

otel otel Brotnjo Brotnjo otel otel Brotnjo d.d Brotnjo d.d sese nalazi d.d nalazi d.d se seuunalazi nalazi uu Čitluku, Čitluku, na Čitluku, Čitluku, na putnom putnom na na pravcu putnom pravcu putnomMoMopravcu pravcu MoMotar ar –Međugorje, –Međugorje, star star –Međugorje, –Međugorje, neposredno neposredno neposredno neposredno uublizbliz- uu blizblizni i sjecišta sjecišta ini iniputeva puteva sjecišta sjecišta Čapljina-LjubuškiČapljina-Ljubuškiputeva putevaČapljina-LjubuškiČapljina-Ljubuškiroki irokiBrijeg.

Brijeg. Široki ŠirokiBrijeg.

Brijeg.

Hotel otel datira datira Hotel Hotelizizdatira datira 1976.

1976.iziz godine godine 1976.

1976.i igodine godine od od ii od od očetaka očetakapočetaka početaka svoga svoga postojanja postojanja svoga svoga postojanja postojanja plijenio plijenio plijenio plijenio e pozornost pozornost je je pozornost pozornost svojom svojom svojom modernom svojom modernom modernom modernom zvedbom vedbomizvedbom izvedbom i ibogatstvom bogatstvom iibogatstvom bogatstvom sadržaja. sadržaja.sadržaja. sadržaja.

Urujnu rujnu2007.

U2007.

U rujnu rujnu god. god.

2007.

2007. hotel hotel god. god.

Brotnjo Brotnjo hotel hoteljeje Brotnjo Brotnjo je je rimljen imljen primljen uprimljen u Međunarodnu Međunarodnu uu Međunarodnu Međunarodnu asocijaciju asocijaciju asocijaciju asocijaciju otelijera otelijera hotelijera hotelijera i irestoratera restoratera ii restoratera restoratera (IHRA),što (IHRA),što (IHRA),što (IHRA),što jeje je je aaovaj ovajhotel hotel za za ovaj ovaj velika velika hotel hotel čast čast velika velika i iobveza, obveza, čast čast iiaobveza, aobveza, aa dokaz dokaz da ida i dokaz dokaz jeje hotel hotel da da je „Brotnjo“ je „Brotnjo“ hotel hotel „Brotnjo“ „Brotnjo“ prepre- prepreoznat oznat i ipoznat ocijenjen poznat ocijenjen ii ocijenjen ocijenjen kao kao hotel hotelkao kao vrhunvrhunhotel hotel vrhunvrhunke e kvalitete kvalitete ske skekvalitete ikvalitete iod odstrane strane iiod od stručnjaka. stručnjaka. strane stranestručnjaka. stručnjaka.

SADRŽAJI SADRŽAJI SADRŽAJI SADRŽAJI HOTELA: HOTELA: HOTELA: HOTELA:

UUsklopu sklopuU hotela Uhotela sklopu sklopu Brotnjo Brotnjo hotela hotelasese Brotnjo Brotnjo nalaze: nalaze: se sesvečana svečana nalaze: nalaze:sala, svečana sala, svečana restoran restoran sala, sala,Grappolo, restoran restoran Grappolo, Grappolo, Grappolo, 22konkon- 22 kon kon gresne gresne dvorane, dvorane, gresne gresne dvorane, dvorane, Wellness WellnessWellness spa Wellness spa centar. centar. spa spaTakođer Također centar. centar. vrijedi Također vrijedi Takođeristaknuti istaknuti vrijedi vrijedi istaknuti iistaknuti i dodatne dodatne ii dodatn dodatn SADRŽAJI HOTELA: Hotel Brotnjo d.d. se nalazi u BH rEgijE sadržaje: sadržaje: sadržaje: sadržaje: banka, banka, osiguravajuće osiguravajuće banka, banka, osiguravajuće osiguravajuće društvo, društvo, društvo, razni društvo, razni tipovi tipovi razni razni trgovina, trgovina, tipovi tipovi trgovina, trgovina, drogerija, drogerija, drogerija drogerija na putnom pravcu Mostar UČitluku, sklopu hotela Brotnjo se nalaze: svečana restoran Grappolo, 2 konzlatarnice, zlatarnice, zlatarnice, zlatarnice, butici, butici, caffe caffe butici, butici, bar barcaffe Brocco caffe Brocco bar bar isala, idr.

Brocco dr.

Brocco iidr. dr.

– Međugorje, neposredno u blizini

SMJEŠTAJ: SMJEŠTAJ: SMJEŠTAJ: SMJEŠTAJ: gresne dvorane, istaknuti i dodatne sjecišta puteva ČapljinaWellness - Ljubuški spa centar. Također vrijedi Hotel Hotel Brotnjo Brotnjo Hotel Hotel raspolaže Brotnjo raspolaže Brotnjo raspolaže raspolaže sasa 27 27 sa sa 22 Široki Brijeg.

Hotel datira iz 1976. sadržaje: banka, osiguravajuće društvo, razni tipovi trgovina, drogerija, godine i od početaka svoga postosmještajnih smještajnih smještajnih smještajnih jedinica, jedinica,jedinica, dvije jedinica, dvijejedjeddvije dvije jed jed zlatarnice, caffe bar Brocco i dr. janja plijenio jebutici, pozornost svojom nokrevetne nokrevetne nokrevetne nokrevetne sobe, sobe,23 23dvokrevetsobe, sobe, dvokrevet23 23 dvokrevet dvokreve modernom izvedbom i bogatstvom sadržaja. U rujnu 2007. god. hotel Brotnjo je primljen u Međunarodnu asocijaciju hotelijera i restoratera (IHRA), što je za ovaj hotel velika čast i obveza, a i dokaz da je hotel „Brotnjo“ prepoznat i ocijenjen kao hotel vrhunske kvalitete i od strane stručnjaka.

GASTRO GASTROGASTRO GASTRO PONUDA: PONUDA: PONUDA: PONUDA:

SMJEŠTAJ: ne ne i i dva dvane ne apartmana. apartmana. ii dva dva apartmana. apartmana.

Svaka Svaka od odSvaka Svaka oo

soba jeje opremljena soba soba opremljena je je opremljena opremljena vrhunskim vrhunskim vrhunskim vrhunski Hotel soba Brotnjo raspolaže sa 27 klasičnim klasičnimklasičnim klasičnim namještajem, namještajem, namještajem, namještajem, kliklikli kl smještajnih jedinica, dvije jedmom, mom, mini mini mom, mom, barom, barom, mini minitelefonom, telefonom, barom, barom, telefonom telefonom nokrevetne sobe, 23sasadvokrevetLCD LCDtelevizorom televizorom LCD LCDtelevizorom televizorom mogućnošću mogućnošću sa samogućnošć mogućnošć praćenja praćenja praćenja praćenja satelitskog satelitskog satelitskog satelitskog programa, programa, programa programa ne i dva apartmana.

Svaka od kao kaoi iinternetskog internetskog kao kaoiiinternetskog internetskog povezivanja. povezivanja. povezivanja. povezivanja soba je opremljena vrhunskim klasičnim namještajem, klimini barom, telefonom, GASTROmom, PONUDA: Restoran Grappolo, sa vrhunskom gastronomLCD televizorom sa mogućnošću skom ponudom jela od klasičnih specijaliteta, satelitskog do jela tipapraćenja slatko-slano, za goste koji želeprograma, probati i drugačije Vinska karta sapovezivanja. izborom kaookuse. i internetskog

Restoran RestoranRestoran Restoran Grappolo, Grappolo, Grappolo, Grappolo, sasa vrhunskom vrhunskom sa sa vrhunskom vrhunskom SADRŽAJI HOTELA: gastronomskom gastronomskom gastronomskom gastronomskom ponudom ponudom ponudom ponudom jela jela od od jela jela od od Za organizaciju seminara, konferencija, U sklopu hotela Brotnjo se nalaze: svečana klasičnih klasičnih klasičnih klasičnih specijaliteta, specijaliteta, specijaliteta, specijaliteta, do do jela jela tipa do tipa do jela jela tipa tipa okruglog stola ili nekog drugog poslovnosala, restoran Grappolo, 2 kongresne dvorane, slatko-slano, slatko-slano, slatko-slano, za za goste za koji za koji goste goste žele žele koji prokoji prožele žele proproedukativnog druženja za slatko-slano, goste hotela nagoste Wellness spa centar.

Također vrijedi istakbati batii idrugačije drugačije bati batiiidrugačije drugačije okuse. okuse. raspolaganju su dvije kongresne dvorane. nuti okuse. iokuse. dodatne sadržaje: banka, osiguravajuće Maksimalni kapaciteti našihVinska kongresnih dvorazni od tipovi trgovina, Vinska karta karta Vinska Vinska sa saizborom karta izborom kartadruštvo, sa saod izborom od izborom preko preko 40 od 40preko preko 40 40 drogerija, zlatar- od preko 40 vrsta vina, od domaćih lokalnih rana su do 500 sudionika. U mogućnosti smo nice, butici, caffe bar Brocco vina, među kojima se ističe znatan broj vrhunvrsta vrstavina, vina, vrsta vrsta od oddomaćih vina, domaćih vina,od odlokalnih domaćih domaćih lokalnihvina, lokalnih vina, lokalnihvina, vina, i dr.

GASTRO PONUDA: organizirati i posebne paket ponude prema skih, do svjetski poznatih vrhunskih vina. Uz među među kojima kojima među međusese kojima kojima ističe ističese se znatan znatan ističe ističebroj broj znatan znatan broj broj VašimGrappolo, potrebama i željama, uz uključivanje dobro jelo, fi nu kapljicu, ne zaboravite kušati Restoran sa vrhunskih, vrhunskom SMJEŠTAJ: vrhunskih, vrhunskih, vrhunskih, do do svjetski svjetski do do poznatih svjetski poznatih svjetski poznatih poznatih vrvrvrvri ostalih sadržaja hotela (posebno wellness i neku od slastica po Vašem izboru ili po preHotel Brotnjo raspolaže sa hunskih hunskih vina. vina. hunskih hunskih vina. dobro vina.

Uz Uz jelo, jelo, dobro dobro fifinu nujelo, jelo, kaka- fifinu nu kaka-27 smještajnih jedi- poruci našeg šefa kuhinje. Restoran Grappolo gastronomskom jelasmještajne odUzUzdobro spa centra) i ponudom ponuditi posebne nica, dvije jednokrevetne sobe, 23 dvokrevetne KONGRESI, KONGRESI, KONGRESI, SEMINARI, SEMINARI, SEMINARI, SEMINARI, BANKETI: BANKETI: BANKETI: BANKETI: pljicu, pljicu, pljicu, zaboravite zaboravite ne nezaboravite zaboravite kušati kušati i ineku neku kušati kušati od odiineku neku od od KONGRESI, aranžmane. je idealno mjesto za obiteljski ručak, poslovno klasičnih specijaliteta, dopljicu, jelanenetipa i dva apartmana. Svaka od soba jeorganizaciju opremljena Za Zaorganizaciju organizaciju Zaorganizaciju seminara, seminara, seminara, seminara, konferencija, konferencija, konferencija, konferencija, okruglog okruglog okruglog okruglog stola iliilinekog nekog stola stola drugog iliili drugog nekog nekog poslovposlovdrugog drugogposlov poslov slastica slastica po po slastica slastica Vašem Vašempo po izboru izboru Vašem Vašem iliiliizboru izboru po po prepreiliili po po prepre- Za druženje, intimni izlazakstola u dvoje, organizaciju vrhunskim klasičnim namještajem, klimom, slatko-slano, za goste kojiporuci želenašeg prono-edukativnog no-edukativnog no-edukativnog no-edukativnog druženja druženjadruženja za druženja zadomjenka, goste gosteza hotela za hotela goste goste na nahotela hotela raspolaganju raspolaganju na na raspolaganju raspolaganju susudvije dvijekongresne su kongresne su dvije dvije kongresn kongresn poruci našeg poruci poruci šefa šefa našeg našeg kuhinje. kuhinje. šefa šefa kuhinje.

Restoran kuhinje.

Restoran Restoran Restoran banketa ili zakuski. mini barom, telefonom, LCD televizorom sa dvorane.

Maksimalni dvorane.

Maksimalni Maksimalni Maksimalni kapaciteti kapaciteti kapaciteti kapaciteti naših našihkongresnih kongresnih naših našihkongresnih kongresnih dvorana dvoranasu dvorana su dvorana do do500 500su su sudionika.U sudionika.U do do500 500sudionika.U sudionika. bati i drugačije okuse. Grappolo GrappoloGrappolo Grappolo jeje idealno idealno je je idealno mjesto idealno mjesto praćenja za mjesto mjesto za dvorane. za za dvorane. mogućnošću satelitskog programa, mogućnosti mogućnosti mogućnosti mogućnosti smo smo organizirati organizirati smo smo organizirati organizirati i i posebne posebne i i paket posebne posebne paket ponude ponude paket paket prema prema ponude ponude Vašim Vašim prema prema potrebama potrebama Vašim Vašim potrebam potrebam obiteljski obiteljski obiteljski obiteljski ručak, ručak, poslovno poslovno ručak, ručak, poslovno druženje, poslovno druženje, druženje, druženje, kao i internetskog povezivanja.

Vinska karta sa izborom od preko 40 i iželjama, željama, iiželjama, uz željama, uzuključivanje uključivanje uz uzuključivanje uključivanje i iostalih ostalihsadržaja isadržaja iostalih ostalihhotela sadržaja sadržaja hotela(posebno (posebno hotela hotela(posebno wellness (posebno wellnessspa wellness wellness spacencen-spa spacen cen intimni intimniizlazak izlazak intimni intimni uuizlazak dvoje, izlazak dvoje,organizaciju uuorganizaciju dvoje, dvoje, organizaciju organizaciju vrsta vina, od domaćih lokalnih vina, tra) tra)i iponuditi ponuditi tra) tra)iiposebne ponuditi posebne ponuditismještajne posebne smještajne posebnesmještajne smještajne aranžmane. aranžmane. aranžmane. aranžmane. domjenka, domjenka, domjenka, domjenka, banketa banketaili banketa ili banketa zakuski. zakuski. iliilizakuski. zakuski.

KONGRESI, SEMINARI, BANKETI:

među kojima se ističe znatan broj WELLNESS JE ZDRAV NAČIN ŽIVOTA, RAVNOTEŽA TIJELA I UMA. vrhunskih, do svjetski poznatih vr-JE WELLNESS WELLNESS WELLNESS WELLNESS JE JE ZDRAV ZDRAV JE ZDRAV ZDRAV NAČIN NAČINNAČIN NAČIN ŽIVOTA, ŽIVOTA, ŽIVOTA, ŽIVOTA, RAVNOTEŽA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽA TIJELA TIJELA TIJELA TIJELA II UMA. UMA.II UMA. UMA. hunskih vina. Uz dobro jelo, finu kapljicu, ne zaboravite kušati i neku od KONGRESI, SEMINARI, BANKETI: slastica po Vašem izboru ili po pre- Za organizaciju seminara, konferencija, okruglog stola ili nekog drugog poslovporuci našeg šefa kuhinje. Restoran no-edukativnog druženja za goste hotela na raspolaganju su dvije kongresne Grappolo je idealno mjesto za dvorane. Maksimalni kapaciteti naših kongresnih dvorana su do 500 sudionika.U obiteljski ručak, poslovno druženje, mogućnosti smo organizirati i posebne paket ponude prema Vašim potrebama intimni izlazak u dvoje, organizaciju i željama, uz uključivanje i ostalih sadržaja hotela (posebno wellness spa centra) i ponuditi posebne smještajne aranžmane. domjenka, banketa ili zakuski.

LNESS JE ZDRAV NAČIN ŽIVOTA, RAVNOTEŽA TIJELA I UMA.

WELLNESS WELLNESS WELLNESS WELLNESS SPA SPACENTAR CENTAR SPA SPA CENTAR CENTAR HOTELA HOTELAHOTELA HOTELA BROTNJO BROTNJO BROTNJO BROTNJO :: :: WELLNESS SPA CENTAR HOTELA ao aojedan jedanao od ao odjedan najboljih jedan najboljih od odnajboljih načina najboljih načinakako kako načina načina pružiti pružiti kako kako tijelu tijelu pružiti pružiti maksimum maksimum tijelu tijeluBROTNJO: maksimum maksimum odmora odmorajeje odmora odmora posjet posjetje wellness je wellness posjet posjetspa wellness wellness spacentru. centru. spa spaZa Za centru. centru. goste gostehotele, Za Za hotele, goste gostekao kao hotele, hotele, i ione onekao koji kao kojiiiprepoznaju one prepoznaju onekoji kojiprepoznaju prepoznaju bitnost bitnostzdravog zdravog bitnost bitnostzdravo zdravo

KK K

Kao jedan od najboljih načina kako pružiti tijelu maksimum odmora je posjet wellness spa centru. Za goste hotele, kao i one koji prepoznaju bitnost

života,odnosno života,odnosno života,odnosno života,odnosno sve sveposjetitelje posjetitelje sve sve posjetitelje posjetitelje wellness wellnesswellness spa wellness spacentra centra spa spa hotela hotela centra centra Brotnjo Brotnjo hotela hotelana na Brotnjo Brotnjo raspolaganju raspolaganju na na raspolaganju raspolaganju su: su:prostrani prostrani su: su: prostrani prostrani unutarnji unutarnjiunutarnji unutarnji bazen, bazen,jacuzzi, jacuzzi, bazen, bazen,saune jacuzzi, saune jacuzzi, (fi(finska saune nska saune i iturska), (fi turska), (finska nska iifiturska), fiturska), tness tness fifitnes tne zdravog života,odnosno sve posjetitelje wellness spa centra hotela Brotnjo na raspolaganju su: prostrani unutarnji bazen, jacuzzi, saune (fi nska i entar, entar,kao kao centar, centar, i irazličiti različiti kao kaoitipovi itipovi različiti različiti masaža. masaža. tipovi tipovimasaža. masaža. turska), fi tness centar, kao i različiti tipovi masaža. Za potpuni doživljaj odaberite neku od masaža iz ponude wellness aapotpuni potpuni Za Zadoživljaj doživljaj potpuni potpunidoživljaj odaberite doživljaj odaberiteodaberite odaberite neku nekuod odmasaža neku masaža nekuod odizizmasaža masaža ponude ponude izizwellness wellness ponude ponudeklasična, spa wellness wellness spacentra: centra: spa spaklasična, klasična, centra: centra: klasična, sportska, klasična, sportska, aroma sportska, aroma masaža, masaža, aroma aroma anti masaža, anti masaža, stress stress anti anti masaža masaža stress stress ,,masaža masaža masaža(hot ,vrućim ,vrućim masaža masaža kamenjem kamenjem vrućim vrućimkamenjem kamenjem spa centra: sportska, aroma masaža,sportska, anti stress masaža, masaža vrućim kamenjem stone) hot ot stone) stone) (hot (hot iliilistone) neki stone) nekiod od iliilianticelulitnih anticelulitnih neki nekiod odanticelulitnih anticelulitnih tretmana. tretmana. tretmana. tretmana. ili neki od anticelulitnih tretmana. Ne treba posebno isticati koliku važnost za ljudski organizam ima boravak u bazenu, sauni ilisauni jacuzziju.

Svakiod odovih tretmana ćeće Vam dada očistite Ne e treba trebaNe posebno Ne posebno treba trebaisticati posebno isticati posebno koliku koliku isticati isticati važnost važnost koliku kolikuza za važnost važnost ljudski ljudskiza za organizam organizam ljudski ljudski organizam organizam ima imaboravak boravak ima ima uboravak uboravak bazenu, bazenu, uusauni bazenu, sauni bazenu, iliilijacuzziju. jacuzziju. sauni iliili jacuzziju. jacuzziju.

Svaki Svaki od Svaki ovih Svakitretmana tretmana od od ovih ovihpomoći tretmana tretmana pomoći pomoći će pomoći pomoći Vam Vam da će ćeočistite očistite Vam Vam da davaše vaše očistite očistite vaš vaš tijelo od nakupljenih jelo ijelood odnakupljenih tijelo tijelo nakupljenih od odnakupljenih nakupljenih otrova, otrova,vratiti vratiti otrova, otrova, će ćevratiti Vašem vratiti Vašemće će tijelu tijelu Vašem Vašem gipkost, gipkost, tijelu tijelukoži gipkost, koži gipkost, sjaj, sjaj,koži koži aafifiguri guri sjaj, sjaj, dati dati aavaše fifizavidan guri guri zavidan dati datioblik. oblik. zavidan zavidan oblik. oblik.otrova, vratiti će Vašem tijelu gipkost, koži sjaj, a fi guri dati zavidan oblik.

Hotel HotelBrotnjo Brotnjo Hotel Hotel Brotnjo d.d., Brotnjo d.d.,Kralja Kralja d.d., d.d.,Tomislava Tomislava Kralja Kralja Tomislava Tomislava br.2, br.2,88 88br.2, br.2, 260 260Čitluk 88 Čitluk 88 260 260 Čitluk Čitluk Tel.: Tel.:+387 +387 Tel.: Tel.: (0) (0)+387 +387 36 36640 640 (0) (0)036, 36 036, 36 640 640 640 640 036, 036, 037, 037, 640 640 Faks:+387 Faks:+387 037, 037, Faks:+387 Faks:+387 (0) (0)36 36640 640 (0) (0)038 36 038 36 640 640 038 038 E-mail: E-mail:info@hotelbrotnjo.com E-mail: E-mail: info@hotelbrotnjo.com info@hotelbrotnjo.com info@hotelbrotnjo.com ////www. www.//// hotelbrotnjo.com hotelbrotnjo.com www. www. hotelbrotnjo.com hotelbrotnjo.com Wellness Wellness Wellness Wellness spa spa--Tel.: Tel.: spa spa+387 +387 -- Tel.: Tel.: (0) (0)+387 +387 36 36640 640 (0) (0)314, 36 314, 36 640 640 E-mail: E-mail: 314, 314,wellness@hotelbrotnjo.com E-mail: E-mail: wellness@hotelbrotnjo.com wellness@hotelbrotnjo.com wellness@hotelbrotnjo.com

A BROTNJO :

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Vidimo Vidimo Vidimo Vidimo se se uuse “BROTNJU”! se “BROTNJU”! uu “BROTNJU”!

“BROTNJU”!

VIDIM

www.hotelbrotnjo.com www.hotelbrotnjo.com www.hotelbrotnjo.com www.hotelbrotnjo.com OTNJU”!

O SE U “BR 51

BH REGIJE

Bez posla ostalo više od 500 radnika S koncem prošle godine s radom je u Odžaku najprije prestala tvrtka „German hardcopy“ koja se bavila proizvodnjom tonera za računala a otkazni rok za njene dojučerašnje djelatnika istekao je koncem siječnja.

I

stoga mjeseca zatvorena je u tome gradu i jedina mljekara na području Posavske županije a ekonomska kriza i rezovi koji je prate kada je u pitanju broj uposlenih nisu zaobišli niti tamošnji „Strolit“.

Na području Orašja i DomaljevcaŠamca ni jedna tvrtka još nije stavila ključ u bravu no otpuštanjem manjeg broja radnika iz gotovo svake od njih, a uglavnom se radi o samostalnim trgovačkim radnjama, u tim je općinama na ulici završilo oko 300 ljudi.

«Još prije dvije godine smo na upriličenom stručnom forumu pozvali županijsku Vladu da u suradnji s poslodavcima i sindikatima povede više računa o gospodarstvu. Upozorili smo tada na porast broja nezaposlenih i socijalno ugroženih osoba, da proces privatizacije ne daje željene rezultate, na sve prisutniji rad „na crno“...Očito je međutim da nismo shvaćeni ozbiljno a ovo što se trenutno događa u našem gospodarstvu posljedica je na vrijeme

52

Ramiz Subašić, predsjednik Saveza sindikata Posavske županije

ne poduzetih mjera kojima se ovo jako zabrinjavajuće stanje možda moglo izbjeći ili barem ublažiti», tvrdi predsjednik Saveza sindikata Posavske županije Ramiz Subašić.

Kako bi se situacija učinila koliko-toliko podnošljivijom ovaj će sindikat uskoro

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

od Vlade zatražiti da 5-6 posto sredstava iz županijskog proračuna već u ovoj godini počne izdvajati u poseban fond iz kojega bi se pomagalo poduzećima koja zbog recesije zapadnu u probleme. Radi se, ističe Subašić, o oko 2,5 milijuna maraka na godišnjoj razini o čijem bi korištenju odlučivalo Gospodarskosocijalno vijeće Posavske županije. Za županijske vlasti izdvajanje tih novaca, po njegovom mišljenju, ne bi trebao biti veliki problem jer je dovoljno smanjiti javnu potrošnju te povećati ulaganja u gospodarstvo čime se može zaustaviti njegovo propadanje.

U suprotnom dakle ne shvati li Vlada sadašnje stanje ozbiljnim i nastavi spavati dubokim snom držeći kako će kriza koja je zahvatila cijeli svijet nas zaobići gospodarstvu ovoga područja prijeti totalni kolaps, upozorava predsjednik posavskih sindikata.

Na udaru će se, prognozira Subašić, najprije naći drvna industrija.

Piše: Z. Živković

BH REGIJE

Suradnjom protiv krize Izaslanstvo općine Istočno Novo Sarajevo u Republici Srpskoj, predvođeno načelnikom Gojkom Draškovićem, boravilo je u službenom posjetu općini Vitez.

U

z načelnika Draškovića, u izaslanstvu su bili i predsjednik Skupštine prim. dr. Milan Pejić, načelnici Odjela za prostorno uređenje i gospodarstvo Dana Kovačević i Nenad Koprivica, te predstavnici Univerziteta Istočno Sarajevo, kao i predstavnici malih i srednjih poduzeća.

Vitez je primjer uspješnog razvoja U Vitezu ih je primio općinski načelnik Vlado Alilović sa svojim suradnicima, a tijekom boravka, izaslanstvo je posjetilo Gradsku sportsku dvoranu u izgradnji, Mini hidroelektranu Vitez 1, te poduzeća Economic, Ecos i FIS. „Susret s nama predstavnici Istočnog Sarajeva iskoristili su, kako su sami rekli, da vide primjer uspješnog razvoja, prije svega poslovne zone, a s tim razvojem i razvoj lokalne zajednice i rješavanja lokalnih potreba“, kazao je načelnik općine Vitez Vlado Alilović, dodajući kako je svrha bila razmjena iskustava i upoznavanje s nekim od uspješnih poduzeća. „Općina Vitez je primjer pozitivne prakse kada je u pitanju razvoj gospodarstva, ali i lokalne zajednice“, kazao je o posjetu ovoj općini načelnik Istočnog Sarajeva Gojko Drašković.

Dodao je kako je njegova želja da se uspostavi suradnja s uspješnim općinama, te da se ta pozitivna iskustva prenesu na njihovu zajednicu. Drašković je potvrdio kako postoji interes kod njihovih poduzetnika za suradnjom s viteškim poduzetnicima. „Na vrata kuca svjetska ekonomska kriza i moramo se uvezivati i na taj način pripremiti za korodiniran rad, koji će pridonijeti da svi zajedno lakše prebrodimo posljedice te krize“, kazao je Drašković.

Na upit o kapitalnim projektima koji se realiziraju na području općine Istočno Novo Sarajevo, načelnik Drašković kaže kako je u tijeku gradnja gradske sportske dvorane, bazena, teniskih

U uredu načelnika općine Vitez

terena i drugih projekata, koje će, tijekom uzvratnog posjeta moći vidjeti i predstavnici općine Vitez.

Posjet MHE Vitez 1 Osim posjeta poduzećima Economic, Ecos i FIS, koje su svojevrsni nositelji razvoja općine Vitez, izaslanstvo Istočnog Novog Sarajeva posjetilo je i Mini hidroelektranu Vitez 1, gdje su se upoznali s načinom rada i

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

projektima, kojima je djelatnost MHE Vitez 1 proširena. Mini hidroelektrana Vitez 1 u vlasništvu je Mirka Šakića, vlasnika poduzeća Grand MS i istoimenog trgovinskog centra. Snaga hidroelektrane je 1,5 MW, a uz nju su izgrađeni i bazeni sa slatkovodnom ribom, dok je u planu izgradnja modernog aqua parka.

Piše: D. Sivonjić

53

BH REGIJE

Upitna sjetva pšenice Zbog neisplaćenih poticaja za drugi, treći i četvrti kvartal 2008. godine proljetna će sjetva u Posavskoj županiji u najboljem slučaju biti obavljena na dvostruko manjoj površini u odnosu na prethodne godine.

P

osljedica je to ne samo milijunskog duga, smatraju predstavnici 12 udruga koje okupljaju poljoprivredne proizvođače s ovoga područja, nego i nakaradne politike poticaja koja više zbunjuje već što daje smjernice seljacima.

Tko nam poslije svih zavrzlama i mešetarenja s kukuruzom, pšenicom i ostalim kulturama može kazati koja će proizvodnja ove godine biti rentabilna?

Može li država pojeftiniti umjetno gnojivo koje trenutačno po metru košta kao sedam metara kukuruza? Zašto su županijske vlasti bez pojašnjenja smanjile grant za poljoprivredu?...samo su neka od pitanja koja su čelnici udruga postavili predsjedniku županijske Vlade Miji Matanoviću, njegovom ministru poljoprivrede Anti Petriću i pomoćniku federalnog ministra poljoprivrede Peji Janjiću na održanom okruglom stolu stavljajući pri tome u prvi plan zajedničko upozorenje - bez poticaja Posavska županija bit će na koljenima.

Janjić je nastali dug za poticaje pokušao pojasniti samovoljom ministra financija Federacije BiH koji

54

je, po njegovim riječima, proračunska sredstva trošio ne poštujući utvrđene prioritete, Matanović se pozivao na slabije punjenje proračuna s jedne i neplanirane troškove s druge strane a Petrić je obećao kako će u slučaju smanjenja proračuna svi rashodi biti proporcijalno „rezani“. Nezadovoljni odgovorima seljaci su ih pozvali da napuste funkcije koje obnašaju i, kako su kazali, svoje fotelje prepuste onima koji će imati hrabrosti otići u Sarajevo i tamo se boriti za ljude iz Posavske županije.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Sa skupa su upućeni zahtjevi za hitnu isplatu zaostalih poticaja, sazivanje sastanka sa zastupnicima s ovoga područja, utvrđivanje zaštitne cijene za sve poljoprivredne proizvode te regresa za gorivo i gnojivo ali i zatražena ostavka ministra financija Vjekoslava Bevande. Ne budu li oni ispunjeni najavljeni su veliki prosvjedi u okviru kojih će traktorima biti blokiran granični prijelaz kod Orašja.

Kako bi potvrdili da su odlučni u svojim nakanama tih se dvanaest udruga udružilo se u Savez udruga bosanske Posavine. Na taj će način, kako se očekuje, značajno biti osnažena njihova pozicija u pregovorima koji slijede vezano za dug od oko 5 milijuna maraka koji federalno Ministarstvo poljoprivrede ima prema ovdašnjim seljacima zbog neisplaćenih poticaja za prošlu godinu. Savez će osim inzistiranja na izmirivanju toga duga tražiti uz ostalo da se za poticaje u ovoj godini izdvoji 6 posto iz federalnog proračuna, izmijeni odnos kapitalnih ulaganja i primarne proizvodnje tako da umjesto sadašnjih 51:49 bude 70:30 u korist proizvodnje te sazove tematska sjednica Županijske skupštine na kojoj bi po prvi puta od njenog konstituiranja bilo razmotreno stanje u poljoprivredi.

Piše: Z. Živković

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

55

rEgionalnE vijESti

U razvoj uložena 23 milijuna kuna Kada je, prije pet godina varaždinska „Vindija“ kupila županjsku mljekarsku industriju „Domil“, koja je kao i većina tvrtki nakon sloma Županjske banke završila u stečaju, svi su strahovali.

S

i tri proizvoda za potrebe „Vindije“. Uz njih na tržište ćemo ovih dana opet plasirati nekoliko noviteta poput posnog i polumasnog sira u pakiranjima od 250 grama, a u pripremi je proizvodnja vrhnja u čašicama, te punjenja tekućeg jogurta. Velik broj spomenutih artikala proizvodi se na izvoran ručni način, kako bi se sačuvali izvornost i kvaliteta što je na tržištu prepoznato. Prodaja je, s obzirom na stanje, zadovoljavajuća a pojedini su proizvodi nagrađeni“, ističe Lučić.

trahovalo se kako će od velike i nekada respektabilne tvornice na ovome području ostati samo otkupna stanica, s vrlo malim brojem uposlenih iz koje će se mlijeko otpremati u Varaždin.

No, u proteklom razdoblju županjska mljekara ne samo da je opstala u svojoj branši, nego se u nju i sustavno ulagalo, pa je proizvodna paleta osvježena s nekoliko novih proizvoda, a sve skupa rezultiralo je značajnim povećanjem broja djelatnika.

„Iz agonije u kojoj smo se svojedobno našli izvukao nas je dobar i kvalitetan strateški partner - „Vindija“. Njihov, a sada i naš vlasnik prepoznao je županjsku mljekaru kao dobru mljekaru koja ima potencijala, gdje je kao mladi stručnjak i sam radio što ga je dobrim dijelom i privuklo ovom kraju, koji je bogat mlijekom“, pojašnjava direktor „Novog Domila“, Nikola Lučić, dodajući kako se poslije privatizacije prišlo ozbiljnoj i kvalitetnoj rekonstrukciji svih pogona.

Direktor Nikola Lučić proizvodnje.

„Umjesto dvanaest proizvoda koliko smo imali do prije pet godina, danas s naših proizvodnih traka silaze čak dvadeset i dva komercijalna proizvoda

Novi proizvodi iz Domila

Nove proizvodne linije Uslijedilo je zatim ulaganje 23 milijuna kuna u nove linije, čime su stvoreni izuzetno dobri uvjeti za kvalitetnu i sigurnu proizvodnju. U rad je tako najprije puštena nova sirana kapaciteta posiravanja 20 tisuća litara mlijeka, druga također vrlo značajna i vrijedna investicija bila je reparacija starih strojeva u pogonu za proizvodnju maslaca, kupljena je potom nova linija za proizvodnju jogurta i cjelovito obnovljen postojeći pogon za primarnu i sekundarnu pasterizaciju, a milijun je kuna na kraju uloženo u vanjsko uređenje postojećih objekata. No, na tome se neće stati, nego će ove godine biti potrošeno još 3 do 4 milijuna kuna u nove investicije i modernizaciju

56

Ulaz mlijeka u „Novi domil“ iz godine u godinu se povećava, pa je tako lani otkupljeno čak 110.000 litara, od čega je 60 posto prerađeno u Županji, a ostalih 40 posto proslijeđeno u Varaždin.

Otkup je porastao, jer je porastao i broj kooperanata kojima se kao jako važnoj karici u lancu proizvodnje mliječnih proizvoda posvećuje posebna pozornost.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Piše: Z. Živković

-

NAOČALNE LEĆE S POLARIZACIJSKIM SLOJEVIMA (Preporuča se profesionalnim vozačima i osobama koje provode puno vremena u automobilu)

-

REGRESIVNE NAOČALNE LEĆE S VISOKIM STUPNJEM INOVATIVNOSTI (Za osobe koje žele najveće muguće vidno polje kod bilo koje dioptrije)

-

LEĆE S VISOKIM INDEKSOM LOMA (Preporučuju se osobama kod visokih dioptrija)

-

SUNIOS LEĆE ( Preporučuju se djeci)

Ljudsko oko i problemi s vidom Ljudsko oko jedan je od najsavršenijih optičkih „ instrumenata“ te zajedno u sprezi s mozgom predstavlja „ulazna vrata“ bez kojih je teško zamisliti svijet oko sebe, a 80 % vanjskih podražaja nam dolazi putem osjetila vida. Stoga je svaki čovjek posebno oprezan kada je riječ o vidu. Prilikom bilo koje i čak male promjene potrebno je savjetovati se s liječnikom oftalmologom.

Presbyopia ili staračka dalekovidnost Pojavljuje se poslije 40.godine života, a kvalificira se kao poremećaj akomodacije oka pri kojem nastaje nejasan vid na blizinu. Primjećujemo da nam i „ruke postaju kraće“ i da tekst koji čitamo sve više udaljujemo od očiju kako bismo jasnije vidjeli - korigira se ( + ) lećom.

Myopia ili kratkovidnost Kratkovidni ljudi udaljene predmete vide zamućene, a na blizinu relativno dobro. Kratkovidnost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. god., vid se poboljšava.

Nekad je smatrana nasljedstvom tj. genom ali je taj podatak samo relativno točan. U puno slučajeva uzrokovana je vidom na blizinu, više od onoga što naše oči mogu podnijeti a korigira se minus lećama.

Hiperopija ili Dalekovidnost Suprotno kratkovidnosti, dalekovidnost se javlja kada je očna jabučica skraćena, pa snop zraka koje ulaze u oko stvaraju sliku iza mrežnice. Bez stupnja akomodacije dalekovidno oko ne može vidjeti jasno ni na daljinu niti na blizinu. Ova pogreška se korigira plus (+) lećama.

Astigmatizam Astagmatizam se javlja usljed nejednake zakrivljenosti rožnice ili očne leće. Ako je potrebno astigmatizam se korigira cilindričnim lećama ili naočalama. Osobe s iskrivljenom rožnicom ne vide dobro ni na daljinu ali ni na blizinu. Slična slova kao H i M, često zamjenjuju bez obzira da li se nalaze na papiru ili se čitaju s ploče.

Osim navedenih , kod ljudi postoje još neke bolesti pka kao što su i katarakte , Pnotophobia ...osjetljivost na blještenje, glaukom, albinizam, ophakija, dijabetska retinopija itd….

Kako biste o spomenutim bolestima i problemima sa kojima se ljudi susreću, saznali što više, savjetujete se sa liječnikom oftalmologom, a kako bismo vam mi pobliže pojasnili s čime se sve možete susresti kod bolesti oka, porazgovarali smo s uglednim tehničarom za očnu optiku, gosp. Žarkom Kvesićem, koji se svakodnevno susreće s ovakvim problemima. „Kod djece, posebice u ranoj dobi, defekti se mogu ispraviti, i zbog toga su redoviti pregledi neophodni. Bebama se vid ubrzano razvija do 18 mjeseci, nakon toga do 5-6 godina proces je sve sporiji. Zato bih apelirao svim roditeljima da obrate pažnju na sitne poremećaje u ponašanju njihove djece. Ukoliko se u ranijoj dobi nepravilnosti otkriju, gotovo u svim slučajevima se mogu korigirati.“ Ambliopia ili „ Lijeno oko“ „Ozbiljan je problem koji se javlja kod 5-7 % beba i često je uzrokovan STRABIOZMOM (razrokost) ili posljedica defekta jednog oka. Problematično oko uzrok oslanja na ono zdravo. Ukoliko se ovaj problem ne liječi postoji opasnost da bolesno oko nikada ne bude u potpunosti funkcionalno. Što ranija intervencija prilika za ozdravljenje je i veća…“ apelira Žarko Kvesić, očni tehničar. …Nošenje naočala još uvijek kod mnogih osoba izaziva nelagodu… Posjetite očnu optiku Sclera i uvjerite se da su estetika i zdravlje besprijekorna kombinacija… te otklonite svaku sumnju, ako ste je i imali..

Očna optika Sclera pruža Vam i mogućnost pregleda vida koji ordinira liječnik oftalmolog uz prethodnu narudžbu. Tempo današnjeg života iziskuje mnoge napore pa tako i naprezanje očiju. Nebitno da li ste u uredu, ili ste vozač kamiona, umirovljenik ili dijete u razvoju. ..Naočalne leće vrhunske kvalitete daju Vam besprijekornu oštrinu vida.

„Otkrijte zadovoljstvo nošenja naočala“ 57 SCLERA BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

INICIJATIVE

Nužno restrukturiranje ekonomske politike Na sjednici održanoj u Orašju, Upravni odbor Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine obavio je uobičajene pripreme za redovnu godišnju Skupštinu, te razmotrio aktualno stanje u gospodarstvu.

T

om prilikom, aktualno stanje je ocijenjeno teškim i složenim, te je odlučeno kako se žurno moraju pokrenuti mjere kratkoročnog i dugoročnog karaktera vezane za strukturno mijenjanje ekonomske politike BiH. Ukoliko se ništa ne poduzme, upozoreno je u raspravi, naše će gospodarstvo iz sadašnje recesije praktički preći u fazu gospodarske depresije.

Da se BiH nalazi u recesiji, složili su se članovi UO, potvrđuju i podaci o padu izvoza za 20,6 %, ali i padu uvoza za 18,5 posto. Ukoliko padaju te dvije stavke pada i osobna potrošnja, padaju prihodi proračuna, fondova i svega ostaloga, a to znači jedno opće negativno stanje.

Kako bi se ono prevladalo utvrđen je paket mjera koje će biti predložene odnosno sugerirane vladinim resorima zaduženim za provođenje takvih mjera i ublažavanje posljedica krize.

Konkretne mjere Kao prvo, Gospodarska će komora predložiti zaštitu domaće proizvodnje

Nusret Softić, GK FBiH

barem na domaćem tržištu, zatim pronalaženje povoljnih kredita za pokretanje određenih investicijskih radova unutar BiH kako bi se povećala potrošnja, osigurao veći broj plaća i redovit priliv za izmirenje javnih obveza državi. Ujedno će biti predloženo da se pojedine stavke s rashodovne strane za koje se smatra da nisu primjerene ovome trenutku brišu iz proračuna.

U istom su paketu i urgentne mjere u

oblasti vanjske trgovine. Prijedlog će biti dostavljen u narednih deset dana, a onda je sve na nadležnim institucijama. „Aktualna situacija u zemlji veoma je komplicirana, kako za privredu tako i za građane. Svi bi trebali donijeti posebne mjere, prije svega Vlada, a mi smo njezin partner i pokušat ćemo je natjerati da donesene odgovarajuće mjere kojima bi se pospješila proizvodnja. Ne znam koliko ćemo u tome imati uspjeha, jer smo svjedoci da se naša Vlada, za razliku od vlada većine drugih država koje su se zbog krize maksimalno aktivirale i gotovo svakodnevno zasjedaju, drži dosta po strani, kao da se radi o nekoj drugoj, a ne ovoj državi“, tvrdi Nusret Softić, predsjednik UO GK Federacije BiH. Članove Upravnog odbora je prije sjednice u ime predsjednika Vlade Posavske županije primio ministar gospodarstva Josip Vidović. Tom je prilikom konstatirano da se moraju pokrenuti svi mogući instrumentariji za iskorištavanje svih komparativnih prednosti ovoga područja, pri čemu će prednost biti dana instaliranju hladnjače velikoga kapaciteta za spremanje otkupljenih poljoprivrednih proizvoda. Dio razgovora bio je posvećen i funkcioniranju GK. Sugovornici su se složili kako bi bilo dobro da Komora ima stalan izvor sredstava, jer bi u tom slučaju pružala puno kvalitetnije usluge gospodarskim subjektima, ne samo u smjeru informiranja, nego i kod izrade programa i projekata s kojima bi oni mogli aplicirati ne samo u BiH nego i prema predpristupnim fondovima.

Piše: Z. Živković

58

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

INICIJATIVE

Povećati PDV na 19,5 posto Jedini načini da BiH prevlada globalnu ekonomsku krizu je da na svim razinama smanji javnu potrošnju za 10 do 15 posto ili da poveća PDV na 19,5 posto, izjavio je na konferenciji za novinare održanoj u Mostaru predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić. „S obzirom da se ove godine očekuje pad uvoza od 10 do 15 posto te pad izvoza najmanje za 15 posto, mislimo da su ova rješenja najprihvatljivija“, kazao je Lasić, dodavši da privatizacija javnih poduzeća za sada ne dolazi u obzir. „Bolje je da BiH proda svoju imovinu izvan zemlje, te svu imovinu u kojima je država manjinski vlasnik, nego da ide u privatizaciju poduzeća pod nepovoljnim uvjetima“, pojasnio je Lasić. Napomenuo je da država što prije treba donijeti program antirecesijskih mjera, kako kratkoročnih tako i strukturalnih.“Bez kratkoročnih mjera teško ćemo preživjeti sadašnju krizu, a bez strukturalnih ulazit ćemo iz krize u krizu“, ocijenio je Lasić, dodavši da

se pod svaku cijenu trebaju spašavati radna mjesta. Prema njegovu mišljenju, zaduživanje FBiH kod komercijalnih banaka nije dobro rješenje, jer se time, kako je kazao, uskraćuje prostor gospodarstvu da se ono zadužuje kod banaka. „Ako je istina da će Vlada FBiH uzeti kredit kod komercijalnih banaka s kamatom od 8,1 posto, pitam se zašto se nije išlo s izdavanjem obveznica FBiH ili komercijalnih zapisa. Tim bi se potezom

skupilo sigurno preko milijardu maraka. Ne znam zašto se boje toga?“, pita se Lasić. Ocijenio je da država što prije treba ući u pregovore s MMFom kako bi se osigurala neophodna financijska sredstva. „Država treba što prije ući u aranžman s MMF-om jer je to jedina institucija koja može uvjetovati da se smanji javna potrošnja kako bi se osigurao povratak njezinih sredstava“, kazao je Lasić. Predsjednik Gospodarske komore FBiH istaknuo je da država treba sve učini kako bi se povećala domaća proizvodnja, i to proizvodnja koja je usmjerena na supstituciju uvoznih roba i proizvodnju koja je usmjerena u izvoz.

Piše: M. Vasilj

Potrošač ne koristi moć koju posjeduje

Više od dvije trećine potrošača ne poznaje svoja prava, a samo obrazovan potrošač je zaštićen potrošač, navodi se u Proglasu za potrošače objavljenom povodom 15. ožujka - Svjetskog dana potrošača, saopćeno je iz Udruženja građana “Plava sfera”.

M

ožda nismo svjesni, ali mi možemo uništiti i najveće korporacije na svijetu jednostavnom odlukom da kupujemo negdje drugo. Kada bismo znali kakvu moć ustvari imamo, ponašali bismo se potpuno drugačije i očekivali bismo znatno više za svoj novac. Ali nije problem samo u usluzi koju dobijamo - ono što nas više zabrinjava je što često ne znamo šta kupujemo. Ima li GMO sastojaka u hrani i šta se sve zaista nalazi unutra napisano je sitnim, gotovo nevidljivim slovima, a često je to zamaskirano raznim E-brojevima i nazivima koji nam baš ništa ne znače navodi se u Proglasu za potrošače.

Poznavanje prava i obaveza je ključ za poboljšanje, našu zaštitu i rješavanje svakodnevnih i dobro poznatih

problema oko neispravnih uređaja, računa, netačnih deklaracija ili neuvaženih reklamacija. Najbolja zaštita je samozaštita, a to znači: najbolje je prije konačne odluke o tome šta i gdje ćemo kupiti još jednom provjeriti je li proizvod ili usluga koja nam se nudi upravo to što trebamo i je li omjer cijene i kvalitete za nas prihvatljiv. Ako nije tako, bolje je odustati od kupovine jer je takvo postupanje najbolja samozaštita, navodi se u Proglasu za potrošače.

Osnovne informacije na koje potrošači trebaju obratiti pažnju pri kupovini roba ili usluga jesu: cijena (potrošač treba znati da je trgovac dužan vidljivo istaknuti cijenu na svim proizvodima i uslugama), deklaracija (potrebno je čitati obavijesti o proizvodu jer su važne i trebaju biti istaknute na BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

vidljivom mjestu na proizvodu), račun (svako treba tražiti i čuvati svoj račun jer mu on omogućava da ostvari svoja prava), reklamacija (ako potrošač kupi proizvod koji ima nedostatak, ima pravo na reklamaciju, popravak, zamjenu ili povrat novca), i sitno je bitno (sve što je napisano na proizvodu je vrlo bitno).

Važno je obratiti pažnju na sve podatke istaknute na proizvodima koje kupujemo i na ugovorima koje potpisujemo ma koliko bili napisani sitnim slovima, stoji u Proglasu.

Piše: M. Mlakić

59

IZDVOJENO

Aluminij gradu Mostaru Ono prvo i najznačajnije što Aluminij nudi gradu Mostaru je zdrav život. Zaštita ljudi i okoliša u poduzeću Aluminij je djelatnost koja je prisutna u svim područjima poslovanja.

Aluminij je veliki mecena i darivatelj Financijsku pomoć socijalnim i javnim ustanovama s područja grada Mostar i Hercegovine Aluminij je uručio koncem prošle godine. Tom prigodom predsjednik Nadzornog odbora Željko Boras je kazao kako, unatoč ekonomskoj krizi koja potresa čitav svijet pa tako i Aluminij, ne odustaje od svojih dobrotvornih akcija i nastavlja pružati pomoć onima kojima je najpotrebnija.

S par riječi obratio se i izvršni direktor za pravne poslove Jure Musa.

Jure Musa, izvršni direktor Aluminija

O

no se zasniva na civilizacijskoj maksimi: proizvodnja da, ali ipak pod svaku cijenu ne. Ona je neodvojivi dio tehnoloških procesa kojeg visokoobrazovani kadrovi organizirani u posebnim sektorima stalno razvijaju i unaprjeđuju.

U cilju praktičnog dokazivanja dostignutih efekata zaštite, poboljšanja radnih uvjeta uposlenih i zaštite okoline u Aluminiju izvršeno je ozelenjivanje preko 400.000 m2 površine travom, voćkama, cvijećem, drvećem i raznim drugim raslinjem. U vrtu Aluminija uspijeva preko 180 vrsta biljaka. U sklopu sektora zelenih površina rade djelatnici s profesionalnim oboljenjima i smanjenom radnom sposobnošću.

Riječ je o tzv. humanizaciji rada, koju Aluminij provodi po uzoru na zapadno europske tvrtke. O zelenim površinama u Aluminiju brine poseban sektor koji je kadrovski osposobljen da može pružati usluge i trećim osobama na principu kompletnog inženjeringa.

Sektor raspolaže vlastitim rasadnikom u kojem se godišnje može proizvesti preko 100.000 komada raznih sadnica za potrebe Aluminija i tržišta Zbog toga je

60

i proglašen „Prvom internacionalnom eko tvrtkom“.

Aluminij brine o zdravom tlu, o našoj zelenoj ljepotici – rijeci Neretvi , o čistom zraku..A kao dokaz svega toga može se vidjeti u samom krugu Aluminija- zelene površine uz postrojenje za proizvodnju.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

“Ove godine izvršili smo restrikciju onoga što smo do sada davali u dobrotvorne svrhe. Ranije smo mogli puno više pomagati institucije i ustanove, a ove godine možemo pomoći samo onima kojima je pomoć najnužnija zbog ekonomske krize koja se odražava i na Aluminij“, ističe Musa.

Aluminij je također uručio pomoć ustanovama: Centar za socijalni rad Mostar, Centar za stara i iznemogla lica/ osobe, Crveni križ-Narodna kuhinja, Humanitarna organizacija Izvor,

IZDVOJENO

Kronična psihijatrija Mostar, Mirjam – prihvatilište za ženu i djecu, Centar Nazaret za osobe s poteškoćama u razvoju, Pučka kuhinja Mostar, Specijalna osnovna škola, Sveta obitelj, Udruga paraplegičara Mostar, Udruga slijepih HNŽ i ustanova Dječji vrtići Mostar.

Obraćajući se nazočnima direktorica Javne ustanove Dječji vrtići Mostar Danijela Kegelj zahvalila se na financijskoj pomoći dodavši kako ove godine od Aluminija nije očekivana pomoć zbog ekonomske krize koja je zahvatila i tu kompaniju.

Moramo dodati još itekako važan dio o Aluminiju a to je da je on pokrovitelj kulturnih zbivanja na ovim prostorima, u svom klubu i Galeriji priredio je nekoliko poslastica ljubiteljima umjetnosti.

Tako se rodila i Galerija koje se ni Pariz ne bi postidio. Pravo je zadovoljstvo imati takvu galeriju u gradu Mostaru, koja nije samo na čast ljudima iz likovnosti i kulture nego i svim građanima koji svakodnevno ulaze ili pak prolaze pored tog, kako su znali reći mnogi priznati umjetnici, vrhunski uređenog, besprijekorno osmišljenog i održavanog izložbenog prostora. Spoj je to iznimno dobrih ideja, ali i iskrenih napora pojedinaca da unaprijede kulturnu svakodnevicu.

Ona ujedno govori i to kako je snaga Aluminija ozbiljna i mjerljiva s jedne strane u proizvodnji u stotinama tisuća tona anoda, primarnog aluminija

“Aluminij je i u teškim trenutcima spreman da pomogne i ovim činom je pokazao svima kako i onda kada toj kompaniji ne ide baš dobro, nastoji pomoći drugima. Nadam se da će teška vremena koja dolaze proći što prije i kako neće uništiti niti jednu notu dobrote koju ima Aluminij i koju je dijelio s nama sve ove godine“, kazala je Kegelj. i aluminijskih legura, a u kulturi u brojnim izložbama priznatih autora.

Kažemo da Alumij nije samo tvornica.

Galerija je dokaz toga da je Aluminij poduzeće proizvodnje a ujedno i tvrtka koja ima dušu Galerija Aluminij je svoja vrata otvorila mnogim domaćim likovnim umjetnicima, pri čemu svakako treba istaknuti i suradnju s Franjevačkom galerijom Široki Brijeg te Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.

Pokretanjem vlastite Galerije tvrtka Aluminij je stvorila oblik kulturne politike koji ima cilj razvijati, a ne samo zadržavati kulturnu stečevinu.

Kao i svake godine i ovoga je ožujka Aluminij sa svojim M o s t a rc i m a p r o s l a v i o 12.obljetnicu BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

ponovnog pokretanja proizvodnje velikim koncertomnajljepšim glasovima Dalmacije u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače na večeri u kojoj su nastupili klapa „Maslina“ i Đani Stipaničev. Ova tvornica plemenitog metala darovala je tako gradu Mostaru dašak mora i dašak Šibenika.

Mostarci su besplatno uživali u ovom lijepom daru, Aluminij, perjanica bosanskohercegovačkog gospodarstva, u znamen razvitka u uvjetima nemogućeg još jednom je pokazao i dokazao koliko želi svojim sugrađanima u ovim ne baš svijetlim vremenima, događajem za srce i dušu uljepšati svakodnevicu.

Zato ovaj tekst mogu slobodno završiti sa Aluminij – Ljepota umjetnosti.

Piše: A. Bošnjak

61

INVESTICIJE

Predstavljeni programi poduzetništva za razvojačene branitelje Predstavnici Udruženja za poduzetništvo i posao LINK na sastanku u Mostaru koji je održan u ožujka predstavili su razvojačenim braniteljima, ali i vojnicima program obuke za osnivanje vlastitog biznisa.

S

astanak je organiziran u suradnji s Ministarstvom obrane BiH, Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i NATO-om u BiH. Predstavljene su i mogućnosti Poslovnih inkubatora, Kreditnogarancijskog fonda LiNK-a i Regionalnog poduzetničkog centra.

Do sada su izvršene obuke za ukupno 68 korisnika iz Trebinja, Nevesinja, Busovače i Bileće u kojoj je i održana posljednja obuka koncem siječnja 2009. godine. U provedbi dosadašnjih programa detektiran je problem nedostatka tehničke pomoći za osnivanje poljoprivrednih udruženja i zadruga jer individualno proizvođači nemaju pregovaračku moć prema ostalim stranama u lancu prerade, distribucije i prodaje proizvoda.

Istaknut je i problem visokih kamatnih stopa na kredite, poreza i doprinosa na plaće koji predstavljaju velika opterećenja za tek osnovane firme.

Tvrtke početnice nemaju pristup

62

povoljnim kreditnim sredstvima kod banaka, jer nemaju kreditnu povijest, bilance stanja i uspjeha... Predstavnici LiNK-a su sudionicima prezentirale Kreditno-garancijski fond LiNK-a, kao izuzetno učinkovit model potpore pokretanju i razvoju biznisa, gdje tek registrirane tvrtke imaju mogućnost da pristupe povoljnim kreditnim sredstvima. Rečeno je također da postoje i pozitivne strane ukoliko se registrira biznis, npr. otvaraju se mogućnosti apliciranja na bespovratna sredstva koja dodjeljuju određena ministarstva u oba entiteta i županijama. Preporuka LiNK-a je da se razmotre razni načini potpore korisnicima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), što ne mora biti isključivo obuka za pokretanje posla, jer svi korisnici IOM-a programa nemaju predispozicije da sami pokrenu svoj biznis ili nemaju uvjete za to, ali mogu raditi za druge.

Opcija koja bi se mogla razmotriti jeste organiziranje i obuka dokvalifikacije i prekvalifikacije za korisnike IOM-a u BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

skladu sa potrebama tržišta rada na određenom području.

Poučeni dobrim iskustvom iz projekta UNIDEA gdje je na osnovu analize potreba na tržištu rada ustanovljeno da su potrebna zanimanja: zavarivač sa EU atestom, kuhar, armirač, rukovoditelji građevinskim strojevima, mesari itd. Zatim polaznici idu na stažiranje u privatne firme koje su prethodno izrazile potrebu za ovim kadrovima, tako da se uspostavlja neposredan kontakt između poslodavca i tražioca posla, te tako i realno postoji mogućnost za zapošljavanje. Udruženje LINK je u ovim slučajevima, primjerice bilo zaduženo za organiziranje i izvođenje obuka. Preporučene su i obuke u skladu sa profilom korisnika i potrebama na tržištu rada, uz suradnju sa zavodima za zapošljavanje (strani jezik, računari, pisanje CV-a, aktivno traženje posla i dr.) Postoji mogućnost da se IOM ili ministarstva obrane uključe i podrže instrumente podrške lokalnog razvoja jer to može biti u interesu njihovih korisnika, npr. uložiti u Kreditno-garancijski fond LiNK-a ili kreirati posebnu liniju za IOM korisnike, podržati rad Regionalnog poduzetničkog centra, rad poslovnih inkubatora - sufinancirati korištenje prostora i druge aktivnosti.

Sastanku su nazočili predstavnik Ministarstva obrane Norveške Jakob Heradsveit, Ministarstva obrane BiH Miro Drvenžija, Hasret Turković i Neđo Batinić, predstavnici IOM-a Ketie Kerr, Renato Kunštek i Emira Kapetanović, te ispred Udruženja LiNK Mirela Jurić i Belma Hadžimahmutović.

Piše: M. Vasilj

AKCIJE

Darivati od srca Pod svakodnevnim pritiskom obveza, često zaboravljamo pogledati svijet oko sebe i vidjeti one kojima je potrebna pomoć.

O

ne kojima topla riječ, prijateljski osmijeh ili sitnica darovana od srca znače mnogo. Vođeni upravo ovakvom željom – pružiti ruku onima koji je trebaju, vlasnici poduzeća «Gudelj» d.o.o. iz Viteza, uz pomoć prijatelja – vlasnika nekoliko privatnih tvrtki iz Viteza i Novoga Travnika, odlučili su posjetiti štićenike «Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba» u Bakovićima.

I ovaj posjet je, kao i svaki dolazak gostiju među štićenika doma, protekao veselo i uz veliki trud štićenika i osoblja doma da pokažu ono najbolje što umiju i imaju. A toga je uistinu mnogo, samo ga treba znati potaknuti i prepoznati. Često neopravdano zaboravljeni od okoline, ali i najbližih članova vlastitih obitelji, štićenici doma uz nesebičnu potporu i trud osoblja,

«Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih

osoba»

smješten

je

pet kilometara od Fojnice i 55 km

sjeverozapadno

od

Sarajeva

(Srednjobosanski Kanton) i broji 370 štićenika. Osoblje se brine za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje i produženo liječenje i rehabilitaciju, te obučavanje za samostalan život odraslih osoba sa smetnjama u duševnom zdravlju i razvoju. Pomažu onima kojima nije prijeko potrebno bolničko liječenje ili je ono završeno, a iz određenih opravdanih razloga ne postoje uvjeti stalnog boravka u vlastitoj obitelji i socijalnoj sredini.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

nastoje pronaći svoje mjesto u svijetu, nesklonom ovakvim bolesnicima.

Boreći se s vlastitom bolesti, ali i brojnim predrasudama koje ponekad svi mi imamo spram ovih ljudi, štićenici doma nastoje svojim kreativnim radom izgraditi nekakav svoj, bolji svijet. Kroz brojne sekcije koje djeluju u zavodu – art - radionicu, radionicu ručnih radova, kulturno – glazbenu sekciju, te brojna sportska takmičenja, štićenici zavoda osvajaju brojna priznanja na javnim nastupima, ali i simpatije brojnih posjetitelja i prijatelja ovoga zavoda.

Prava vrijednost njihovih rukotvorina je u velikoj želji da pokažu, kako su i pored bolesti s kojima se bore, znali probuditi u sebi kreativnost i snagu da je pokažu.

Upravo zato i posjeti ovakve vrste znače mnogo – jer su svojevrsno priznanje da nisu zaboravljeni. A to ovim ljudima

63

mnogo znači, jer se ponovno mogu osjetiti dijelom zajednice, kojoj mogu i žele pružiti onoliko koliko njihove mogućnosti dopuštaju.

«Ovo je tek znak male pažnje ovim ljudima. Nije prvi, niti posljednji put da posjećujemo ovu i slične ustanove.

Prehrambeni artikli i drugi pokloni koje smo donijeli su više simbolična želja da potaknemo humanost u današnjem vremenu, kada nitko nema vremena za to. Kada posjetite ovakve ustanove i vidite koliko ljubavi i želje ima među ovim ljudima, zapravo se pitamo da li smo mi nešto darovali ili smo mi bili darivani», istakli su predstavnici poduzeća «Gudelj», najavivši i druge akcije ovakve vrste.

Piše: D. Sivonjić

Niskonatalitetna zemlja U Republici Hrvatskoj već dugo vremena na snazi je loša demografska slika te se tako ubraja u niskonatalitetne zemlje, čija je stopa rađanja ispod petnaest živorođenih na tisuću stanovnika.

P

osljednji pozitivan prirast posljednji je put zabilježen 1997. godine, kad je bilo za 3537 više novorođenih nego umrlih. Kako bi se demografska slika popravila, ohrabruju određeni primjeri.

Stižu i poticaji U općini Blato na Korčuli za novorođenu prvu bebu dobivaju pet tisuća kuna, 10 za drugo, 60 tisuća za treće i 72 za četvrto i svako iduće dijete. Obitelj svakog novorođenog djeteta u 2009. godini u Zadru dobit će od Gradskog poglavarstva tisuću kuna. Grad Zadar dosad je za rođenje svake bebe roditeljima davao 800 kuna, ali je ove godine taj iznos povećan.

Više novorođenih nego umrlih U 2007. godini u Hrvatskoj je rođeno 41.910 a umrlo 52.367 osoba. Sklopljeno je 23.140 brakova a razvedeno 4.85. I u 2006. godini rođeno je manje djece

64

nego 2005. godine. Stopa prirodnog prirasta u 2006. bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -2,0 (-8 932). Pozitivan prirodni prirast bio je u 110 gradova/općina, a negativan u 431 gradu/općini i Gradu Zagrebu, a 15 općina imalo je nulti prirodni prirast.

Smanjen upis u škole Broj upisane djece u Hrvatskoj 2000./2001 godine iznosio je 47.127 dok je 2006./2007. bio 44.309 . Trend smanjenja upisa prvašića nastavlja i na otocima kao i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a naročito u Istri i Dalmaciji.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Trend opadanja broja prvašića počeo je 2003. godine. Hrvatska je još 1991. godine ušla u fazu depopulacijskog kretanja s većim brojem umrlih nego rođenih. U 2003. godini je bilo zabilježeno oko 13 000 više umrlih nego živorođenih.

Najmanja stopa nataliteta Europski statistički ured Eurostat objavio je da se broj stanovnika u Europskoj uniji u prošlih godinu dana povećao se za nešto više od dva milijuna i približio se brojci od pola milijarde, dok je Hrvatska izgubila 4.400 stanovnika. Hrvatska je 1. siječnja 2008. godine imala 4.436 milijuna stanovnika. Hrvatska spada u države s najmanjom stopom nataliteta, 9,6 novorođenih na tisuću stanovnika.

Stopa smrtnosti procjenjuje se na 11,9 na tisuću stanovnika ima negativni prirodni prirast - 2,3.

Piše: A. Grujić

PROMOCIJE

Predstavljena nova Fiesta Poduzeće „Economic“ iz Viteza, u suradnji s F-AC iz Sarajeva, organiziralo je promociju novog automobila - Ford fieste.

P

romocija je održana u Franšiznom centru BiH u Vitezu, a svi posjetitelji mogli su uživati u čarima ovog automobila, te vidjeti sve do sada proizvedene Ford Fieste.

Posjetitelji su, kroz kratki film mogli pogledati i razvoj Fieste kroz povijest, dok je dio puta prikazan i uživo kroz nekoliko različitih izdanja Fieste.

Prolasci starih automobila potvrdili su krupne korake razvoja Fordove autoindustrije, dokazujući da se novi model Fieste znatno razlikuje od njenog prvobitnog modela.

Unatoč krizi, prodaja raste Predstavljanje nove Fieste u Franšiznom centru BIH bilo je ujedno i njeno prvo predstavljanje na bh. tržištu. „Nakon 32 godine uspješne proizvodnje i više od 12 milijuna prodanih primjeraka, dobili smo novu i potpuno redizajniranu generaciju Ford Fieste. To nam daje za pravo da kažemo kako se radi o pravoj automobilskoj legendi“, kazala je Zinaida Kurtćehajić, brand manager F - Auto centra Sarajevo. Ford Fiesta je zamišljena još 1976. godine kao odgovor Forda na rastuću potražnju europskog tržišta za automobilima B segmenta. Od tada pa sve do danas Ford

Franjo Rajković i Senad Sefić

Fiesta bilježi samo uspjehe i izuzetno visoke prodajne rezultate. Ovaj se automobil već može kupiti u salonima F- Autocentra i to po cijeni od 21 999 KM za osnovni model – paket Ambient, te po višim cijenama koje su prilagođene zahtjevima kupaca. Prvi pokazatelji prodaje Ford Fieste za mjesec ožujak 2009. godine su optimistični, unatoč svjetskoj ekonomskoj krizi. „Prodaja

automobila za prvih desatak dana mjeseca ožujka ima porast od 15 do 17 % u odnosu na ožujak 2008. godine“, kaže Kurtćehajić.

Ford fiesta - globalno vozilo Direktor Forda za regiju Jugoistočna Europa Victor Molnar, također je nazočio predstavljanju nove Ford Fieste u Franšiznom centru BiH. „Nova Ford Fiesta je globalno vozilo. Isti model može se kupiti diljem Svijeta, od Kine, europskih zemalja do Amerike, zbog čega se opravdano nadamo da ćemo s ovim vozilom postići veliki i jednak uspjeh kako u Svijetu, tako i u BiH“, kazao je Molnar. U ulozi domaćina, velikom broju gostiju obratili su se generalni direktor F-Autocentra SA, Senad Sefić i generalni direktor Economica, Franjo Rajković.

Program predstavljanja novog Fordovog automobila obogaćen je nastupima plesnih parova, te poznatog bh. kantautora Al Dina. Uloga voditelja povjerena je mladom glumcu Moameru Kasumoviću, a kao specijalni gost predstavljanju je nazočio i Laka, prošlogodišnji predstavnik BiH na Eurosongu.

Piše: D. Sivonjić

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

65

PUTOVANJA

Hrvatska - turistički raj Hrvatska je jedna od rijetkih država koja se može pohvaliti svojim zemljopisnim ljepotama, te tursitičkim resursima koji se, obogaćuju kako bi sve većem broju turista pružili nezaboravan odmor, bilo uz obalu, otoke ili u njezinome bogatom kotinentalnom dijelu. zahvatila većinu zemalja iz kojih turisti dolaze, ove godine moguće ponoviti prošlogodišnji turistički rezultat. Riječ je o nekoliko prednosti koje Hrvatska ima a to su povjerenje turista, blizina i dobre autoceste, zaštićena priroda i sigurnost koju turisti osjećaju.

Predstavnici tvrtki koncesionara autocesta najavili su otvaranje novih kilometara cesta, puštanje u promet drugih cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Roki obnove nekoliko naplatnih postaja, naročito pokraj Lučkog.

Turizam kroz povijest

Ono što ljepota različitih dijelova Hrvatske ima, dragocjenosti su koje privlače kako domaće tako i inozemne turiste.

Hrvatska na 34. mjestu

Prema podacima Izvješća Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti turizma, kojeg je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatska je u skupini od 133 države svijeta zadržala 34. poziciju, i dalje se nalazeći u društvu s Italijom i Maltom i ispred Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske. No, kako je ovogodišnje izvješće “Upravljanje u turbulentnom vremenu” naglasilo utjecaj cijena energije na turizam, te cjenovnu konkurentnost u privlačenju turista, najvažniji zaključak toga istraživanja upućuje na to da Hrvatska treba još više poraditi na cjenovnoj konkurentnosti turističke ponude kako bi uspjela zadržati stare i privući nove goste.

2,2 posto manje dolazaka, ali gotovo 4 posto više noćenja, podaci su Državnog zavoda za statistiku.domaćih je turista u ovogodišnjem siječnju bilo gotovo 11 posto manje u odnosu na siječanj 2008. godine, dok je stranih došlo 10 posto više.

Akcijski plan za turizam

Ministarstvo turizma, u sklopu antirecesijskih mjera hrvatske Vlade, priprema akcijski plan za turizam kojim će razraditi dopunske aktivnosti za turističku promociju na stranim i domaćem tržištu te za povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda.

Te bi mjere trebale biti gotove do kraja ožujka u konzultacijama s turističkim sektorom. Ministar turizma Damir Bajs smatra da je, unatoč krizi koja je

U siječnju 4% više noćenja

U siječnju je ove godine Hrvatsku posjetilo 131.000 turista ostvarivši 361,1 tisuću noćenja, što je u usporedbi s podacima za siječanj prošle godine

66

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Hrvatska je oduvijek bila zanimljivo odredište i u povijesti, ondašnjim mnogobrojnim vladarima, koji su u Hrvatskoj imali svoja mjesta za odmor.

Jednan od prvih hotela izgrađenih na Jadranskoj obali nalazi se u Istri, odnosno u Opatiji a sagrađen je davne 1884. Najstariji gradovi u Hrvatskoj su upravo gradovi Dalmacije, a najstariji je među njima Pharos, današnji Stari Grad na Hvaru koji je star preko dvije tisuće godina.

Ljepota otoka

Uz Jadransku obalu, od Umaga, Poreča pa Preko Zadra i Splita do Dubrovnika, smješteni su otoci koji svojim ljepotama privlače svake godine mnoštvo turista.

Svaki od otoka ima svoju posebnu priču, povijesnu i kulturolšku i danas predstavljaju, kao i kroz povijest, vrlo tražena mjesta za odmor, ali i za trajno prebivalište, za što su naročito

PUTOVANJA

zainteresirani inozemni gosti.

Ljubitelji nautičkog turizma tu pronalaze svoje mjesto, jednako kao i ronitelji. Brač, primjerice ima plažu Zlatni rat koja je prema mnogima, najljepša plaža na Mediteranu. Među otocima su i dva nacionalna parka, Mljet i Kornatsko otočje, te su omiljeno mjesto za posjet mnogima. Posebnosti Nacionalnog parka Mljet su Veliko jezero s otočićem Sv. Marije i Malo jezero, koja su preko zaljeva Soline međusobno povezana s otvorenim morem. I Park prirode Kopački rit u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi.

mnogobrojnim turistima u sva godišnja doba i u ovogodišnju turističku sezonu ulaze s iščekivanjem milijunitog posjetitelja. Lika i Gorski kotar svojim prirodnim ljepotama i oblicima turizma te bogatom gastronomskom ponudom također privlače brojne turiste.

Dvorci i njihova blaga

Plitvička jezera biseri Hrvatske

Jedinstveni Dubrovnik

Najveći i najstariji hrvatski nacionalni park Plitvička jezera među prvima u svijetu UNESCO je proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1949. godine. Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima potječu još iz davne 1861. godine. Danas su Plitvička jezera nezaobilazna destinacija

Na UNESC-ovom popisu Svjetske baštine nalazi se i grad Dubrovnik, omiljena turistička, povijesna i kulturna destinacija mnogobrojnim posjetiteljima u sezoni ali i izvan nje, jer je Dubrovnik razvio i kongresni oblik turizma kao i kružna putovanja, krstarenja i nautički turizam.

Hrvatska je u cjelosti turistička zemlja, i svako njezino područje, od ravne Slavonije do plave Dalmacije ima svoje osobite turističke vrijednosi i ponude.

Razlog je to zbog kojega, sve veći broj turista u potrazi za odmorom dolazi i postaje stalni gost Lijepe naše.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Hrvatska je bogata i po mnogobrojnim dvorcima, naročito u svome kontinentalnom dijelu.

Jedan od najposjećenijih dvoraca i najatraktivnijih jest dvorac Trakošćan, smješten u blizini Krapine. Izgrađen je u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. Od 1953. godine u dvorcu je stalna muzejska postava a dvorac se danas nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske. Govoreći o dvorcima i palačama, nezaobilazno je spomenuti i Dioklecijanovu palaču u Splitu, za koju se sa sigurnoću ne može reći kad je točno izgrađena, no pretpostavlja se da je to bilo oko 295. godine. Pulska Arena, antički spomenik u Puli amfiteatar, svakako je važno mjesto koje obilaze mnogobrojni turisti.

Prvi amfiteatar u Puli izgrađen je još u 1. stoljeću prije nove ere, dok je današnji oblik Arena poprimila u 1. stoljeću, za vrijeme vladavine Flavijevaca. I zagrebački Gornji grad ili Gradec, kao povijesna jezgra glavnog hrvatskog grada bogata je nizom muzeja i galerija, koje su samo jedna o mnogobrojnih turističkih ponuda toga grada.

Piše: A. Grujić

67

trEndovi

Postanite i Vi Nail Designer Mlade, perspektivne i ambiciozne žene kojima je san oduvijek bio postati Nail Designer, a iz bilo kojeg razloga to nisu uspjele ostvariti... sada imaju priliku. RobyNails vodeća je kozmetička kuća u Italiji sa sjedištem u Milanu, sada je dostupna i na BiH tržistu. Proizvodi i profesionalne usluge ugradnje noktiju i ljepote ruku, primarni su cilj ove kuće. U velikoj paleti proizvoda izdvojiti će mo neke: Prirodnost i sjaj u tren oka Novi revolucionarni samorazlijevajući gel za nadogradnju noktiju velika je inovacija u svijetu kozmetike RobyNailsa. Lako se koristi i brzo nanosi, a stvara savršen oblik nokta te oblikuje C luk na noktu. Ono što je najvažnije, nije mu potrebno dodatno oblikovanje rašpicom čime se osigurava ušteda vremena ali i prozvoda. Uz RobyNails samorazlijevajući gel za tren do savršenih noktiju.

Ne sadrži kiseline, ni druge štetne elemente, te jamči visoku kvalitetu zahvaljujući inovativnim formulacijama potkrepljenim čak s 15 godina istraživanja i razvoja. Škola ugradnje noktiju Škola ugradnje noktiju nudi Vam stručni i individualni program obuke po najnovijim metodama nadogradnje noktiju. U ponudi su tri različita tečaja osmišljena kako bi se stekla sva znanja i vještine potrebne mladim ženama u njihovom daljnjem napredovanju. To su: Osnovni tečaj, Napredni tečaj te Nail Art tečaj. Obuka traje 4 dana nakon čega polaznice imaju mjesec dana priprema za finalni ispit. Naravno, tu je i stručno osoblje koje će po potrebi odvojiti svoje vrijeme i znanje te pomoći polaznicama u njihovim stručnim pripremama za ispit nakon kojega dobivaju diplomu o završetku tečaja. Želite opremiti svoj novi salon za njegu noktiju u modernom i inovativnom stilu?

Za Vas tu je ponovno Roby Nails, koji u svojoj ponudi ima visoko kvalitetni namještaj za opremanje vašeg salona za nokte, prema vašim zamislima i u visokom stilu. Široka ponuda namještaja za stvaranje vašeg profesionalnog kuta kao što je radni stol, stolice i te još mnogo proizvoda u različitim rješenjima tu su da se prilagode traženoj ideji te učine prostor Vašom malom bajkom.

Ekskluzivni zastupnik i distributer: RBR kozmetika, Trnska cesta 181, 88220 Široki Brijeg, BiH Tel/fax : + 387 39 70 58 58, mob : + 387 63 312 794 E-mail : rbr.kozmetika@tel.net.ba 68 BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

TRENDOVI

MZmoto – lider u svijetu motocikala Da se ljubav prema adrenalinskim vožnjama motocikala u Bosni i Hercegovini sve više širi, posebice s dolaskom prvih proljetnih zraka, potvrđuju i vlasnici tvrtke „MZmoto“, Mario Prusina i Željko Crnjac, koji su upravo ovih dana prodali najviše rezervnih dijelova, te opreme za vozače motocikala.

P

rodaja preko 300 vrsta motociklističkih kaciga, odijela za vozače, servisiranje i opremanje rezernih dijelova motocikala, vlasnike „MZmoto“ čine vodećom tvrtkom ovakve vrste na teritoriju čitave Bosne i Hercegovine ali i jedinima u Hercegovini. „MZmoto“ mlada je tvrtka, koja upravo ovih dana obilježava svoju prvu godinu postojanja, a upravo svoj osnutak započeli su sudjelovanjem na prošlogodišnjem Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar, gdje su

se predstavili sa širokom ponudom opreme i rezervnih dijelova za motocikle. Kako bi proširili svoje znanje i prikupili što više kvalitetnih informacija o motociklističkom svijetu, dvojac, Mario i Željko, prošle godine u 10. mjesecu posjetili su i sajam motocikala u Kölnu gdje su prikupili mnoge ideje primjenjive i na našim prostorima.

Generalni zastupnici „Putolinea“ te zastupnici „Louisa“ Ono što „MZmoto“ čini vodećim u BiH je generalno zastupništvo „Putolinea“ odnosno ulja i maziva za motocikle, te su jedini uvoznici „Louisa“ njemačke tvrtke koja proizvodi kompletan moto svijet. „Što se tiče naše opreme u ponudi, najpopularnija su odijela za vozače

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

motocikala, jer imamo najkvalitetnije dobavljače, kao i velika ponuda kaciga ali i ulja te maziva koja su visoke kvalitete. Naše cijene su prilagođene svačijem budžetu tako da nam dolaze kupci iz svih krajeva Bosne i Hercegovine ali i dalje, ne samo zbog cijena nego i kvalitete naše ponude“govori nam Mario Prusina, jedan od osnivača „MZmoto“.

Piše: A. Bošnjak

69

BAŠTINA

Stećci – pamćenje u kamenu Današnja Bosna i Hercegovina još u doba srednjovjekovne bosanske države snažno ističe osebujnost vlastitog kulturnog stvaralaštva.

Autor: Boris Grbešić, prof.

T

a osebujnost rezultira iz sukoba, preplitanja i mirenja suprotnih utjecaja, koji su kroz povijesne tokove zapljuskivali njeno tlo.

Društveno-politički, kulturni i religijski elementi manifestiraju se na planu kulturnog nasljeđa u ogromnom broju srednjevjekovnih građevina, utvrđenih gradova, te u velikom broju srednjovjekovnih nekropola, s više tisuća nadgrobnih spomenika.

Ako je bilo što u proteklom mileniju materijalnog stvaralaštva na području današnje Bosne i Hercegovine istinski autohtono i specifično, onda su to u prvom redu nadgrobni spomenici kojima se sasvim osebujno i prkosno prema Istoku i Zapadu izražavalo naše kulturno Srednjovjekovlje. Najrašireniji naziv za ove srednjovjekovne nadgrobne spomenike jeste stećak (postao od riječi stojećak, što znači nešto veliko, visoko i postojano), ali susrećemo i druge nazive: mramor, grčka ploča, grčki grob, mašet, kamenovi, steljac, a na samim stećcima klesari ih nazivaju biljeg ili kam.

70

Rasprostranjenost i brojnost stećaka Teritorij rasprostranjenosti stećaka u velikoj mjeri poklapa se s područjem srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva, ali susrećemo ih i izvan granica kraljevstva, tj. u Hrvatskoj, Crnoj Gori i dijelu Srbije. Pojava stećaka izvan granica srednjovjekovnog kraljevstva uglavnom je posljedica naseljavanja bosanskohercegovačkog življa u te krajeve. Ustanovljeno je kako se stećci rasprostiru najviše u južnom i srednjem dijelu Bosne i Hercegovine, dok su sjevernom dijelu manje zastupljeni.U Hrvatskoj su stećci ustanovljeni u okolici Dubrovnika, na Pelješcu i njegovom zaleđu, u Makarskom primorju i njegovom zaleđu, te u okolici Splita, Trogira, Šibenika i Zadra. U Crnoj Gori se najviše stećaka nalazi u okolici Nikšića, Plužina, Ivangrada, Bijelog Polja i Žabljaku. U Srbiji su stećci evidentirani u zapadnim i jugozapadnim njenim krajevima, a najviše u Podrinju i Polimlju. Pretežno datiraju u XIV i XV stoljeću, ali nema sumnje kako ih je bilo već i u XII stoljeću. Nalazimo ih po manjim i većim uzvisinama i humkama, oko ruševina starih crkava, na livadama pokraj

putova, nekada u manjim skupinama, a nekada u masovnim nekropolama od nekoliko stotina komada.

O ukupnom broju stećaka se donedavno vrlo različito tvrdilo i pretpostavljalo.

Međutim ustanovljeno je kako danas postoji 3.162 lokaliteta sa ukupno 69.356 stećaka. Najveći broj nalazi se na teritoriju Bosne i Hercegovine-59.593 ili 86%. U Hrvatskoj ih ima 4.447, Crnoj Gori 3.049, a u Srbiji 2.267 primjeraka.

Tijekom vremena veliki dio ovih stećaka je uništen, nestao, stoga se opravdano pretpostavlja kako je u prošlosti broj stećaka bio mnogo veći.

Oblici Najizrazitija umjetnička svojstva stećaka su njihovi oblici čime oni najviše i privlače pažnju. Kada govorimo o oblicima stećaka dijelimo ih na ležeće i stojeće. Ležeći su: ploča, sanduk, sanduk sa postoljem, sljmenjak, sljemenjak sa postoljem, a stojeći su križ i stup. Ležeći stećci zauzimaju preko 95% ukupnog broja, a prvi osnovni oblik je ploča.

Može biti pravilnog oblika, zaobljena s jedne ili obje strane, ploča na ploči, kombinirana s križem. Sanduk je najzastupljeniji oblik (oko 61%) ležećih stećaka. Taj naziv nije najsretnije odabran, prvenstveno jer je sanduk šupalj, zatvara se sa poklopcem, a stećak – sanduk je homogen, monolitan kamen. Stećci u obliku sanduka su viši stadij razvoja i transformacije stećaka.

Vremenom postaju veći, viši, te se tako i klasificiraju.

Sanduk s postoljem je klesan kao i sanduk, ali mu je donji dio proširen na sve strane, zbog čega izglede kao da je postavljen na drugi stećak u obliku ploče ili sanduka. Dosta je zastupljen skoro kao i sanduk. Cijeli stećak nije homogen tj. nije isklesan iz jednog već iz dva zasebna komada. Postolje je uvijek veće nego sanduk. Sljemenjak se

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

BAŠTINA

često naziva i sarkofag, zbog sličnosti sa rimskim i starokršćanskim sarkofagom.

Izrazitost ovoga stećka jeste krov koji izgleda kao krov kuće, „na sljeme“ kako to narod kaže. Ovaj oblik djeluje dosta impozantno. Najviše su korišteni za reljefne ukrase i natpise, a najčešće na nekropolama zauzimaju istaknuta i centralna mjesta.

Peti osnovni oblik stećka je sljemenjak sa postoljem. Njegovo postolje nekad je klesano od posebnog komada kamena, a nekad kao cjelina. Kada je postolje pravljeno prije sljemenjaka, onda je obično sredina postolja izdubljena u veličini donje baze sljemenjaka, kako bi ovaj stabilnije stajao.

Križevi i stupovi su uspravni oblici stećaka, koji su i najmanje zastupljeni od ukupnog broja stećaka(oko 4,6%).

Većina ih je pažljivo klesana, ali dosta ih je rustično. Mnogi su velikih dimenzija, a kako bi mogli uspravno stajati morali su se dijelom i ukopavati. Dosežu visinu i do tri metra.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

71

BAŠTINA

Cetinska Crkva Sv. Spasa Jedan od najočuvanijih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj Crkva Sv. Spasa, nalazi se u selu Cetina, u općini Kijevo na izvoru istoimene rijeke.

I

zgrađena je u devetom stoljeću.

Selo je dobilo ime po rijeci Cetini i starohrvatskoj župi Cetina a crkva je posvećena je Kristu Spasitelju.

Godine 1965. upisana je u Registar nepokretnih spomenika kulture pri Konzervatorskom zavodu za Dalmaciju u Splitu. Na Spasovdan se stoljećima hodočasti svake godine u tu crkvu.

Najznačajnija srednjovjekovna sakralna građevina Crkva sv. Spasa je jedna od najznačajnijih i najpoznatijih srednjovjekovnih sakralnih građevina. Izgradili su je kninski župan Gastika, majka Nemira i sinovi. U dvanaestom i trinaestom stoljeću njezino pročelje je produljeno, a u arheološkim istraživanjima je otkriveno da je u dogradnji crkve u trinaestom i četrnaestom stoljeću u luk crkve ugrađen je i ulomak s ranosrednjovjekovnim hrvatskim pleterom, no on je 1982 godine od strane pravoslavnih svećenika otučen.

Grobni nalazi Oko Crve Sv. Spasa nalazi se najveće do sada poznato starohrvatsko groblje sa oko tisuću i sto grobova, a koje je bilo u upotrebi do šesnaestoga stoljeća.

Najbrojniji od pet vrsta grobova su ovalni a nekoliko ih je pronađeno i unutar same crkve. U grobnim nalazima su i luksuzno izrađene naušnice, te novac, oruđe i oružje.

Oko crkve je sačuvano i sedam stotina stećaka različitih veličina i oblika, no oni su uglavnom bez ukrasa. Uz crkvu se veže i nalaz srebrne kadionice iz 8.st., koja potječe iz neke franačke radionice.

Piše: A. Grujić

72

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

73

AKTUALNO

U povodu Dana državnosti U

svim

suvremenim

i demokratskim zemljama njihovi narodi Dan državnosti kao svoj najveći državni praznik.

N

e samo što toga dana ne idu na posao, već na razne načine obilježavaju i slave, jer ih taj dan u pravilu podsjeća na neki važan događaj iz državne povijesti vlastite zemlje. Zato je taj dan, dan ponosa njezinih naroda i građana.

U Bosni i Hercegovini nije tako. Prvi ožujka po zakonu je Dan državnosti.

Ali, on je to samo po slovu zakona. U stvarnosti je drukčije. I to zato što se različito doživljava i obilježava na tri dijela državnoga teritorija, gdje ga sasvim različito doživljavaju građani iz reda sva tri konstitutivna naroda.

Budući da se u Republici Srpskoj ne priznaje i uopće ne slavi to je radni dan kao i svaki drugi, samo što dužnosnici raspoređeni na rad u Sarajevo ne moraju ići na posao. U dijelu Federacije pod kontrolom hrvatske vlasti nitko ne radi, a nitko i ne slavi, budući da su Hrvati prilično indiferentni prema tom prazniku. Tek, u dijelu Federacije pod bošnjačkom vlašću svi slave i nitko ne radi.

Neprimjereno je, pa i otužno na federalnoj i državnoj televiziji promatrati krnje državno predsjedništvo od dva člana kako organizira svečano primanje stranih dužnosnike i polaže vijence. Za razliku od sjednica i odlazaka u inozemstvo, kada su u pravilu trojica. Očito je da se radi o nes(p)retno odabranom terminu, kojim se obilježava održavanje referenduma na kojem su građani iz reda bošnjačkog i hrvatskoga naroda donijeli oduku o osamostaljenju države od one bivše zajedničke. Kao što je poznato, ta je referendumska odluka poslužila Ujedinjenim narodima i međunarodnoj zajednici, kao osnova za međunarodno priznanje države Bosne i Hercegovine. Jak razlog, kada bi za sve bilo tako.

74

Piše: prof. dr. Božo Žepić

Da se podsjetimo. Bošnjačke političke stranke u tijeku održavanja referenduma pozvale su tada građane da izađu na birališta i na referendumu glasuju za samostalnu Bosnu i Hercegovinu.

Oni su se pozivu masovno odazvali.

Međutim, Bošnjaci sami nisu mogli odlučiti, jer nisu imali dovoljno glasova.

Ipak, nakon referenduma njegov su uspjeh uglavnom sebi pripisali. Taj dan za njih je bio, i sve do danas ostao, toliko važan da zaslužuje trajnu nositi epitet Dan državnosti. Na dijelu državnoga teritorija pod njihovim nadzorom on se aktivno proslavlja, doživljava i obilježava. Hrvatske političke stranke dugo su se predomišljale i tek nakon pozitivnog znaka iz Zagreba pozvale članstvo i građane na referendum i afirmativno glasovanje. To je bilo presudno za uspjeh referenduma, jer je odziv Hrvata bio iznad očekivanja, glasovima hrvatskoga biračkog tijela ujedno je osiguran potpuni uspjeh referenduma. Na dijelu državnoga teritorija pod nadzorom hrvatskih vlasti taj se dan ipak sasvim drukčije percipira BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

i

građani

slave

i pasivno «slavi» tako što se ne radi.

Ali, nema praznične euforije, isticanja znamenja, niti drugih oblika emotivnog izražavanja zadovoljstva. Razlog koji ističu je da su na referendumu glasovali za Bosnu i Hercegovinu kao državu jednakopravnih naroda i građana, a da to ova današnja nije. Smatraju bitnim što je referendum omogućio odvajanje BiH od Jugoslavije, ali su krajnjim ishodom uglavnom razočarani. Srpske političke stranke pozvale su svoje članstvo i građane na bojkot referenduma i oni su ga masovno bojkotirali. U odlučivanju pri donošenju zakona o Danu državnosti njihovi predstavnici bili su protiv, ali su nadglasani. Zato se u Republici Srpskoj ovaj dan uopće ne priznaje za dan državnosti, već je kao i svaki običan radni dan, bez ikakvih obilježja slavlja.

Dan državnosti, koji to za gotovo cijeli jedan konstitutivni narod nije. Može li to tako i dokle?

Sudjelujući u jednoj televizijskoj emisiji postavljeno mi je pitanje što mislim o Danu državnosti. Odgovorio sam da to nije ni spretno ni sretno odabrani termin. Za državne praznike u etnički složenoj državi ne može se uzimati neki datum, koji je povijesni za jedne, a nije za druge. Povijesni i slavljenički može biti samo onaj dan koji je to za sve narode i za sve građane. Bilo koji dan, koji je sporan za bilo koji narod, budući da ga oni različito doživljavaju, primjerice zato što je on za jedne simbol pobjede, a za druge simbol poraza, nepodoban je za Dan državnosti. Da podsjetimo, Srbi nisu bili za referendum, pošto su bili za ostanak Bosne i Hercegovine u sastavu bivše Jugoslavije. Bošnjaci su bili za ostanak u Jugoslaviji ako će u njoj ostati Hrvatska. Hrvati, su bili za izdvajanje.

Na toj osnovi došlo je do svrstavanja Bošnjaka i Hrvata na istu stranu, odnosno u prilog referenduma za osamostaljenje. Tako je dan održavanja

AKTUALNO

se datum može nametnuti zakonom i nadglasavanjem. Ali se zakonom ne može usaditi u srca ljudi i natjerati ih da ga vole, poštuju i s jednakom voljom obilježavaju. Otuda ovakve i ovolike razlike u njegovu tretmanu kod tri konstitutivna naroda. Bez obzira što je to zakonska norma, koja bi se trebala poštovati dok je zakon na snazi i dok se ne promijeni.

referenduma Srbima u sjećanju ostao simbolom razbijanja Jugoslavije. Zato ne prihvaćaju i vjerojatno nikada neće prihvatiti za Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Ako cijeli jedan narod, sve političke stranke i gotovo svi građani iz reda toga naroda ne prihvaćaju dan održavanja referenduma, 1. ožujka za Dan državnosti Bosne i Hercegovine, te izražavaju građanski neposluh njegovoj proslavi i provođenju zakona, onda je to ozbiljnim razlogom za zamisliti se treba li tako ostati? Tim prije i tim više što taj Dan ni za pripadnike hrvatskoga naroda nema isto, niti neko važno i jako simboličko značenje. Osobno smatram da ne treba. Makar to bio neki drugi, s povijesnog stajališta mnogo manje važan događaj, za dan državnosti neke zemlje može se odrediti samo onaj koji ima isto simboličko značenje, isti osjećaj legitimnosti i isto raspoloženje za obilježavanje kod svih njezinih naroda i barem kod velike većine građana. Taj

Ako bi se oko nekog drugog datuma postigao kompromis, značilo bi to jedan bitan razlog manje za međusobna sporenja, isključivanja, nesporazume i sukobljavanja. Dobro bi bilo kada bi smo svi dobro razmislili, istražili , predložili i demokratski usvojili neki drugi i svima podjednako prihvatljiv događaj i datum za - Dan državnosti.

Ako ga nemamo, trebali bismo ga izmisliti, ozakoniti, a onda podjednako obilježavati i slaviti. Bio bi to jedan od važnih priloga reintegraciji države.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

75

MODERNO POSLOVANJE

Astrološka segmentacija tržišta Razvoj tržišne segmentacije nameće sve veću potrebu iznalaženja novih metoda za segmentiranje potrošača u zasebne grupe.

I

ako su demografski podaci koji se obično koriste pouzdani i lako mjerljivi, oni ne opisuju na najbolji način ponašanje potrošača, naročito izbor brendova.

To posebno dolazi do izražaja na tržištima s izrazito snažnom konkurencijom, gdje dominiraju veoma poznati proizvodi/usluge. Psihografski podaci pridonose lakšem uočavanju razloga za kupovinu. Psihografija može biti zanimljiva čitavom nizu osoba koje su na određen način u vezi s marketingom. To su najčešće dizajneri proizvoda, medijski analitičari, produkt menadžeri, dizajneri ambalaže, copywriteri itd., odnosno svi oni koji se suočavaju s problemom identificiranja onoga što će na najbolji mogući način privući i zadovoljiti potrebe potrošača, ali se u primjeni javljaju problemi, kao što su nepostojanje općeprihvaćene definicije, vrijeme i novac utrošeni u razvoj upitnika, analiziranje i tumačenje psihografskih pokazatelja te pitanje pouzdanosti i validnosti. U idealnom svijetu, sveti gral za marketare koji žele ostvariti korist primjenom psihografije, bio bi prepoznavanje varijabli koje su jednostavne za mjerenje, validne i pouzdane te, prije svega, jeftine za prikupljanje i daju značajan uvid u psihologiju i način života potrošača.

Kao sredstvo za psihološko

76

sagledavanje demografskih podataka, predložen je datum rođenja, tumačen astrološkim okvirima. Noviji empirijski podaci pokazuju da datum rođenja može utjecati na ponašanje potrošača. „Astrologija (grč. astro – zvijezda, nebesko tijelo + logos – govor, riječ; znanost, učenje), pseudonauka koja se bavi proricanjem sudbine pojedinog čovjeka ili ljudskih zajednica iz položaja planeta i zvijezda u određenom času.“ Osim ove, postoji još mnogo definicija o tome što je zapravo astrologija.

Astrološke procjene podrazumijevaju prikupljanje podataka tako što se utvrđuju vrijeme (sat), datum i mjesto rođenja pojedinca. Ti se podaci dalje koriste za dobivanje točnih procjena ličnosti.

i poslovne savjete investitorima.

Međutim, njhova uporaba u marketingu, posebno u segmentiranju tržišta, nije dokumentirana. Korist astrologije za marketing temelji se na dva čimbenika: 1. utjecaj astrologije na potrošnju

2.

utjecaj astrologije na psihologiju potrošača.

Izrađene su brojne studije o utjecaju astrologije na ponašanje ljudi, na temelju čega se došlo do zaključka da ispitanici odgovaraju pod utjecajem onoga što misle da se od njih očekuje da pokažu shodno znaku kojem pripadaju.

To se naziva Barnumov efekt, a to znači, ukoliko, na primjer, Djevica čita o svojoj tendenciji da bude iskren/a, automatski će se prisjetiti situacija u kojima je pokazao/la tu osobinu. Koliko

Prikaz astroloških skupina i njihovih karakteristika Skupina

Karakteristike

Vatra (Ovan, Lav, Strijelac)

entuzijazam, energičnost

Zemlja (Bik, Djevica, Jarac)

praktičnost, stabilnost

Zrak (Blizanci, Vaga, Vodenjak)

intelekt

Voda (Rak, Škorpion, Ribe)

intuicija, emocionalnost

Uporaba astrologije Astrologija je, naravno, ušla i u svijet biznisa. Herzberg je 1973. godine zabilježio „da su menadžeri tražili savjete od astrologa u vezi s alociranjem resursa, prijemom novih zaposlenih i promjenama na tržištu. Popularnost izvještaja kao što su Wall Street Astrologer, Astro Cycles i Astro–Market nadahnula je menadžere pojedinih kompanija da se koriste astrologijom za procjenu poslovnih ponuda. Uz to su dostupni i kompjutorski servisi koji pružaju financijska predviđanja BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

god je važno imati na umu ove studije i njihove rezultate, one su ipak manje važne prilikom mjerenja korištenja astrologije u marketingu. Marketare ne zanima previše zašto i na koji način datum rođenja može utjecati na ljudsko ponašanje. Za njih je mnogo važnija činjenica utječe li ili ne utječe datum rođenja na ponašanje. Ljudi, naročito oni koji poznaju astrologiju, vjeruju da utječe. Bez obzira na način na koji utječe, moguće je utvrditi njezin potencijal za segmentiranje tržišta.

Korištenje astrologije u marketingu

MODERNO POSLOVANJE

autora koji su prepoznali potrebu za učinkovitom segmentacijom, između ostalih Kotler i Mitchman, tvrde da segmenti trebaju biti:

• prepoznatljivi • isplativi

• mjerljivi • stabilni

• odgovarajući (da reagiraju) • dostupni.

Postoje tri razine prema kojima se astrologija može tretirati za segmentiranje:

Temeljni argument marketara, kad je u pitanju prepoznavanje ljudskih astroloških znakova, jeste da oni mogu pridonijeti boljem i kvalitetnijem razumijevanju potrošača i njihovog ponašanja. To se onda može koristiti za poboljšavanje komunikacije i marketing miksa te za efektivniju segmentaciju tržišta.

Poboljšavanje komunikacije

Astrologija se, prije svega, koristi za pružanje boljeg pregleda ciljane publike zbog kreiranja učinkovitije komunikacije. Psihografski uvid koji omogućava astrologija može biti zanimljiv čitavom nizu osoba koje su na određen način povezane s marketingom. To su najčešće produkt dizajneri, medijski analitičari, produkt menadžeri, dizajneri ambalaže, copywriteri itd., odnosno svi oni koji se suočavaju s problemom identificiranja onoga što će na najbolji mogući način privući potrošače i zadovoljiti njihove potrebe.

Korištenje uzora koji ocrtavaju ključne karakteristike pojedinih znakova jedan je od načina da se to postigne. Djelovanje uzora zasniva se na tome što dopušta pojedincu da se poprilično s njim poistovjeti te poželi biti poput uzora. Na primjer, uspješni sportaši i sportašice mogu se koristiti za odašiljanje poruka ka Ovnovima. Najbolji način za

promoviranje pojedinih proizvoda mogu biti zajedničke težnje određene grupe. Ljudi se često poistovjećuju s pozitivnim osobinama njihovog astrološkog znaka. Tako je i s onima koji tvrde da ne vjeruju u astrologiju.

Na primjer, marketari se mogu koristiti pozitivnim osobinama Ovna prilikom promoviranja proizvoda potrošačima koji bi željeli imati te osobine.

Naravno, korištenje uzora nije jedina metoda na koju se može primijeniti marketing miks. Može se, također, koristiti suptilniji pristup tržištima. To se postiže tako što se koriste simboli, boje, zvukovi, raspoloženja za kreiranje slika koje selektivno apeliraju na specifične osobnosti astroloških skupina.

Ukoliko se marketar odluči za ciljanje određenog astrološkog segmenta, onda treba kreirati strategiju komuniciranja za obraćanje tom segmentu. Ovnovi su smioni, uporni i društveni, vole biti moderni i osjetljiviji su na oglašivačke poruke o novim proizvodima, dok, na primjer, Bikovi preferiraju poruke koje nisu stresne. Na kraju, ukoliko bi se moglo dokazati da su različiti astrološki znakovi naklonjeni različitim medijima, onda bi odabir promotivnih medija i oglašivačkih poruka, također, mogao biti pod utjecajem astrologije, ali ta pretpostavka još nije ispitana.

Efektivna tržišna segmentacija Druga mogućnost primjene astrologije je u segmentiranju tržišta. Nekoliko BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

1. Velik broj istraživanja pokazuje da astrologija može predvidjeti kupovne navike i potrebe potrošača, što značajno utječe na kupnju određenih proizvoda.

2. Na ovoj se razini može izostaviti pretpostavka o utjecaju astrologije na potrošnju, te, shodno tome, koristiti astrologija kao dodatna varijabla u ispitivanju psiholoških profila segmenata.

3. Treća razina zahtijeva malo ili nimalo vjerovanja u utjecaj astrologije na ponašanje potrošača.

Ovdje se u komuniciranju i strateškom pozicioniranju jednostavno predlaže uporaba psiholoških profila astroloških znakova koji su posebno prilagođeni imidžu brenda.

Astrološka segmentacija, dakle, predstavlja zanimljive mogućnosti za marketare. To se posebno odnosi na tržišta u fazi zrelosti ili u fazi opadanja, kao i na tržišta s jakom konkurencijom i gdje postoji potreba za novim promidžbenim i segmentacijskim idejama. To se, također, odnosi i na industriju koja odražava stil života i osobnost, npr. industrija odjeće, zabave, hrane i pića te leisure industry (Leisure industry – izraz u engleskom jeziku, a služi za označavanje grane u ekonomiji koja se bavi zabavom, rekreacijom i turizmom i njima srodnim proizvodima ili uslugama). Razlog tome je što se upravo iz karakternih osobina koje predviđa horoskop mogu predvidjeti sklonosti pojedinih znakova. Naravno, to marketarima pruža mogućnost za uspješnije i prikladnije segmentiranje potencijalnih i ciljnih tržišta. Dakle, oni mogu odrediti koji su segmenti skloniji

77

MODERNO POSLOVANJE

zabavnih klubova jer najviše slobodnog vremena provode izlazeći s prijateljima.

Djevice su zanimljive proizvođačima kompjutorske opreme zbog čestog sjedenja za kompjutorom.

konzumiranju alkohola ili cigareta, kao i one koji slobodno vrijeme radije provode u društvu prijatelja, na utakmici, kod kuće i sl.

Istraživanje

Zanimljivo je što astrologija možda ima neki utjecaj na osobnost ili ponašanje potrošača prilikom kupnje. To je doista interesantna i neobična tema, koja zaslužuje istraživanje. Uz to treba naglasiti da neke ranije psihološke studije imaju ograničenu uporabu za marketare jer ne obraćaju pozornost na razlike u ponašanju potrošača prilikom kupnje.

zanimljivo marketing menadžerima koji se bave promocijom rekreativne opreme jer je većina horoskopskih znakova fizički aktivna. Također, Ovnovi su potencijalni ciljni segment organizacija koje se bave javnim zdravljem budući da su oni fizički najneaktivniji. S druge strane, Ovan, Jarac, Vodenjak i Ribe predstavljaju potencijalne segmente za proizvođače TV i video opreme jer najviše slobodnog vremena provode gledajući televiziju.

Bikovi, na primjer, mogu biti zanimljivi vlasnicima ugostiteljskih objekata ili

Cilj jednog od istraživanja (autora ovog teksta) bio je ispitati mogućnost korištenja astrologije u marketingu u svrhu segmentiranja ponašanja potrošača. Istraživanje je bilo usmjereno na pitanje utječe li datum rođenja, odnosno pripadnost određenom astrološkom znaku, na način na koji potrošači provode slobodno vrijeme.

Temeljem provedenoga istraživanje moguće je postaviti neke temeljne savjete menadžerima.

Prijedlog menadžerima

Na temelju rezultata prikupljenih u navedenom istraživanju, može se reći ili ustvrditi da datum rođenja, odnosno pripadnost određenom astrološkom znaku utječe na ponašanje potrošača i način na koji oni provode slobodno vrijeme. To bi naročito moglo biti

78

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Datum rođenja može se iskoristiti i za segmentiranje tržišta. Ova metoda je jeftina i nije ju teško primijeniti. Još je važno napomenuti da su podaci o datumu rođenja pojedinaca često lako dostupni, a ovaj način segmentiranja je učinkovit jer kreira mjerljive, stabilne i stvarne grupe koje imaju jasne granice.

Također, učinkovitosti astrologije doprinose i njezini segmenti koji su lako mjerljivi, isplativi, uključuju svakog potencijalnog potrošača, konzistentni su i dostupni. Međutim, iskusni marketari nisu previše zainteresirani za akademsku ispravnost ili znanstveno opravdanje određene tehnike. Njima je najbitnije da datom tehnikom postižu željene rezultate. Upravo je astrologija ta koja, uz posjedovanje potrebnih informacija, omogućava uvid u prirodu i karakter potrošača. U svakom slučaju, slobodno možemo reći da astrologija predstavlja još jednu strijelu u marketinškom tobolcu kompleta varijabli te pruža dodatni poticaj marketingu u svakom pogledu.

Autor: Ivan Matić

MODERNO POSLOVANJE

NLB NLBSuper Superdepozit depozit Iskoristite Iskoristitepriliku priliku do do31.05.2009.g.

31.05.2009.g.

Depozit Depozitnanaperiod periodod od13 13mjeseci, mjeseci, sasakamatnom kamatnomstopom stopom5,00% 5,00%

Depozit Depozitnanaperiod periodod od18 18mjeseci, mjeseci, sasakamatnom kamatnomstopom stopom5,55% 5,55%

www.nlbtuzlanskabanka.ba www.nlbtuzlanskabanka.ba BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

79

DOGAĐAJI

Od numizmatike do Maksima Mrvice I

ovoga

travnja

rascvast

će se, u svoj svojoj raskoši jedanaesto Mostarsko proljeće.

umjetničkih

ostvaraja,

O

ovoj manifestaciji ne treba trošiti mnogo riječi. Visoka razina, kvaliteta programa, eminentni umjetnici, te visoko pokroviteljstvo Predsjedništva BiH i predsjednika RH Stjepana Mesića, jamče vrhunski doživljaj.

Festivalska zavjesa bit će podignuta 15. travnja, kada će, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, biti otvorena velika retrospektivna izložba sarajevskog slikara korčulanskih korijena Marija Mikulića. Uslijedit će neprocjenjivo vrijedna i nadasve zanimljiva numizmatička izložba starog i vrijednog novca, te, kao točka na i, veliki finale na završetku otvaranja – gala operna večer u povodu 35. obljetnice umjetničkog djelovanja Ivice Šarića.

Brojni događaji

U četrdeset pet dana koliko traje ovogodišnje Mostarsko proljeće, publika će vidjeti otprilike isto toliko glazbenih, kazališnih, likovnih, književnih, filmskih i dječjih programa. Prvi put u Mostaru gostovat će beogradski Zvezdara teatar s predstavom „Larry Thompson – tragedija jedne mladosti“, s Milenom Dravić i Borom Todorovićem u glavnim ulogama. Dubrovačke ljetne igre, zajedno sa zagrebačkim HNK, donose Shakespearov „San ljetne noći“, Hrvatska kazališna kuća iz Zadra izvest će „Staklenu menažeriju“ T. Williamsa, Narodno pozorište iz Tuzle „ Malograđansku svadbu“, Narodno pozorište RS- a iz Banje Luke – „Narodnog poslanika“. Teatar Exit iz Zagreba na mostarsku festivalsku pozornicu dovodi „Kauboje“, iz Splita stiže Tijardovićev Splitski akvarel, iz Pule i Istarskog narodnog kazališta stiže „Furbacona“, Narodno pozorište iz Sarajeva uprizorit će „Ponoćnu igru“, a mostarsko kazalište i pozorište – Čehovljeva „Ujaka Vanju“ i „Mostarsku

80

djelidbu“ Skendera Kulenovića, u režiji Sulejmana Kupusovića. Ljubitelji opere uživat će ove godine u Bizetovoj „Carmen“. Izvest će je Narodno pozorište iz Sarajeva i Sarajevska filharmonija.

Glazbeni programi ovogodišnjeg Mostarskog proljeća također će ponuditi niz zanimljivih sadržaja.

Od spomenutog gala koncerta Ivice Šarića s prijateljima, preko Festivala dalmatinskih klapa Omiš, gostovanja šibenskog ansambla Kolo i ansambla narodnih pjesama i igara Tanec iz BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Skoplja, tu je i Zagrebačka filharmonija sa Schlomom Minzom, Hrvatska glazba Mostar (koja slavi 120. obljetnicu), kao i Simfonijski orkestar Mostar, Sergio Lopez trio, ansambl Ad Gloriam Brass, Akademski harmonikaški orkestar iz Pule, koncert Slavonija Hercegovini.

Bit će priređena i posebna glazbena radionica, a na zatvaranju manifestacije uživat ćemo u koncertu Maksima Mrvice, 1. lipnja.

Likovni program, uz dvije izložbe na samom otvaranju manifestacije,

DOGAĐAJI

donosi još nekoliko zanimljivih zbivanja: izložbu Jusufa Nikšića, talijanskog slikara Giulia Turcija, Dimitrija Popovića, Multimedijalnu izložbu Dubrovačkih ljetnih igara, izložbe Ljupka Antunovića u Sarajevu i Banjoj Luci. Mostarsko književno proljeće i ove se godine događa 9. svibnja, zajedno sa Sarajevskim danima poezije. Bit će predstavljene knjige prof. Branka Barišića – „Mladi u vrtlogu puberteta i adolescencije“, prof. Ivana Sivrića „Vjerujem u Hercegovinu“, te fotomonografija Hercegovina – zemlja svjetlosti.

Dan sretnog djetinjstva

Najmlađi će, kako je već uobičajeno, imati svoj Dječji dan – Dan sretnog djetinjstva, a predviđeno je i predstavljanje Ogulinskog festivala bajki. „Šuma Striborova“ i „Želim biti normalan“, predstave su Lutkarskog kazališta Mostar i Pozorišta lutaka, u kojim će, zasigurno, najmlađi posebno uživati.

U surdnji s Maticom hrvatskom Sarajevo, gledat ćemo i retrospektivu filmova Vlatka Filipovića. Inače, ovogodišnje Mostarsko proljeće u znaku je prijama u službeno članstvo u EFA-i – Savez europskih festivala, što je,

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

zasigurno golemo priznanje, ne samo za ovu manifestaciju, već i grad Mostar i cijelu regiju.

Piše: M.B.Milinković

81

DOGAĐAJI

Potvrđena privrženost tradiciji U Županji je od 12. do 24. veljače održano 42. Šokačko sijelo, najveća manifestacija tradicijske kulture na ovome području.

I

z starih su drvenih sanduka ponovno izvađene zlatare, rubine, rajtozne, oplećci i ostalo narodno ruho, dukati svih veličina…Igrom, plesom i pjesmom oko 4500 sudionika priredbi upriličenih u okviru bogatoga programa objedinjenog pod nazivom „U šljiviku čekam diku“ podsjetilo je na stare običaje i način života pod ovim slavonskim podnebljem potvrđuju na taj način iznova kako će oni biti sačuvani od zaborava.

Pokladna povorka

U središtu pozornosti bila je kao i uvijek tzv. pokladna povorka u kojoj je sudjelovalo više od 1000 kurija, tuta, bušara i drugih zakrabuljenih likova.

Uz mališane županjskog Dječjeg vrtića „Maslačak“ te učenike osnovnih i srednjih škola iz ovoga kraja brojnim se gledateljima predstavilo nekoliko desetaka KUD-ova iz Hrvatske i susjednih država odnosno njihovih folklornih skupina. Bilo je tu gusara, cigana, arapa i mnogo drugih maškara.

Prije nego je povorka krenula gradonačelnik je ključeve grada predao velikom meštru koji je obećavajući brda i doline tijekom svoga mandata preuzeo

82

upravljanje Županjom. Iste pokladne nedjelje u središtu je grada upriličena prava slavonska svinjokolja na kojoj su posluživani vrući čvarci i drugi specijaliteti s roštilja ili talandare te priredba „Peče čiča rakiju“. U okviru nje održana je Nacionalna izložba voćnih rakija na kojoj su predstavljene sve prvonagrađene viljamovke, jabukovače, orahovnjače i ostale rakije dobivene na tzv. voćnoj bazi. Uz kazan su naravno bili neizostavni tamburaši a jedan od domaćih pučkih pjesnika recitirao je pjesme posvećene-a čemu drugom nego-rakiji. Ne treba valjda naglašavati da je sve ono što je ispečeno i izloženo popijeno do posljednje kapi. Ništa manje zanimljiv bio je izbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji, održan dva dana ranije. Natjecalo se 14 djevojaka s područja županjske Posavine i okolice a pobijedila je i laskavu titulu Šokačkog cvita 2009. osvojila Nikolina Jozanović, 17-godišnja učenica iz Županje. Za njenu prvu pratilju izabrana je Ines Goda a za drugu Marija Benaković, obje također iz Županje. Svima su pripale vrijedne nagrade brojnih sponzora. Neizostavni dio i ovogodišnjeg Šokačkog sijela bio je Tamburaški festival „Šokačke BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

pisme“ na kojem su prema mišljenju slušatelja šest radijskih postaja prvo mjesto za najslušanije pjesme s lanjskog istoimenog festivala podijelili tamburaški sastavi „Kristali“ iz Županje s pjesmom „Ne idem iz Slavonije“ i „Bosutski bećari“ iz Vinkovaca s „Dadinim špenzletom“. Njima su na ovome 4. po redu festivalu uručene staklene statue u obliku tambure s grbom Sijela. U nastavku priredbe posjetiteljima okupljenima u dvorani „Mladost“ predstavili su se „Banda odabrana“, „Mlade baje“, „Slavonci“, Zdenka Dominković, Zoran Goman…

U okviru programa su u parku Zavičajnog muzeja „Stjepan Gruber“ zapaljene tzv.konjarske vatre.

Tradicijski je to običaj konačenja s konjima na otvorenom koji su po peti puta u okviru ove manifestacije tradicijske kulture prezentirali članovi Konjogojske udruge 'Stari graničar'.

Osim na konjarske podsjećeno je i na vatre paljene za vrijeme Vojne krajine kojima su graničari alarmirali na opasnost odnosno prodor Turaka preko granice. Priređen je tom prilikom i pravi šokački domjenak na kojem su

DOGAĐAJI

posluživani slanina i kobasica ispečeni na šibi a nazočne su posjetitelje zabavljale brojne pjevačke skupine, gajdaši i samičari.

„Sijelo pučkih pisaca“ bilo je posvećeno čika Đuki Galoviću iz Drenovaca.

U osvrtu na rad ovoga još uvijek aktivnog 85-godišnjaka Zvonimir Stjepanović nazvao ga je doajenom slavonskog narodnog pjesništva i podsjetio kako su uglazbene mnoge njegove pjesme za koje je inspiraciju pronašao u svakodnevnom životu na ovim prostorima. U nastavku priredbe predstavili su se pučki pisci iz županjske Posavine te gosti iz Slavonskog Broda i Sombora a u zabavnom dijelu programa nastupili su „Bosutski bećari“.

Večeri pučke proze i poezije prethodilo je pokladno jahanje kojim je najavljen početak 42. Sijela, Malo šokačko sijelo na kojem je oko 700 djece školskog i predškolskog uzrasta odagnalo sumnju u očuvanje šokačke tradicije te otvorenje izložbe „Tradicijsko ruho županjskih graničarskih obitelji“. Uz ovu postavljena je u Galeriji „Veliki

kraj“ i izložba crteža u olovci, tušu i akvarela autora Ivana Milata. Na slikama na kojima je predstavljena Županja u razdoblju od 1995-1960. godine pojedine je dijelove grada kojima su u to vrijeme još uvijek cestama dominirala drvena kola vučena konjima moguće prepoznati tek po nekim od preostalih starijih zgrada.

Izložba je posvećena Perici Tamburici, boemu koji je u spomenutom razdoblju bio svojevrsna maskota Županje. Kao i obično svoj je obol Sijelu dalo na

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

desetke kulturno-umjetničkih društava koji su predstavljajući običaje krajeva iz kojih dolaze nastupili na tri večeri smotre folklora.

Šokačko sijelo završilo je velikom Seljačkom zabavom s nizom starih igara u kojima su se natjecali pojedinci i parovi. Snage su primjerice odmjeravane u krunjenju kukuruza, preskakanju štapa i trčanju u vreći a pobjednici su nagrađivani dijelovima ženske narodne nošnje.

Piše: Z. Živković

83

84

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

zanimljivosti

Jedini viteški dimnjačar Kad vidiš dimnjačara, uhvati se za dugme, staro je narodno vjerovanje, prisutno i danas.

No sve se manje hvatamo za dugme na kaputu, jer dimnjačara susrećemo sve rjeđe.

N

a ovo narodno praznovjerje navikao je Nijaz Plivčić, dimnjačar iz Viteza, pa se danas samo osmjehne onima koji vjeruju da će ovim činom sebi donijeti sreću.

Kako se i ne bi naviknuo? Još od davne 1972. godine on radi kao dimnjačar.

Isprva je to bilo u sastavu djelatnosti javnog komunalnog poduzeća u Vitezu, a od odlaska u mirovinu on samostalno, kao jedini na području te općine radi kao dimnjačar. Nije samo jedini u Vitezu, nego i na širem području Lašvanske doline. Nijaz govori da se nitko nije želio ozbiljno posvetiti poslu, kojega, kako sam priznaje, voli, a kojemu je on, na području Viteza, zaštitni znak.

Opasan posao

Čišćenje dimnjaka nije se promijenilo, govori nam Nijaz. Na isti način se čistilo i te '72., kada je počeo s čišćenjem i tako je ostalo do danas. „Ono što je novo uvedeno su mjerači plinova, ali su skupi“, kaže Nijaz, koji jedno čišćenje dimnjaka naplaćuje u prosjeku 15 maraka. Priznaje da je posao dimnjačara opasan. Možda je to i jedan od razloga što njegovog nasljednika u Vitezu nema. „Opasno je raditi kao dimnjačar. Mora se biti oprezan, a ono što je najvažnije jeste da taj posao zavoliš, savjesno ga radiš i misliš o poslu dok ga radiš“, savjetuje Nijaz, priznajući da je i sam doživljavao, istina manje, nesreće na poslu, iz kojih se, kako kaže, izvukao. Kada smo ga upitali jesu li Vitežani odgovorni kada je u pitanju održavanje dimnjaka, Nijaz odgovara kako je zadovoljan. „Uglavnom se ljudi pridržavaju toga da barem jednom godišnje očiste dimnjake na svojim kućama, iako bi bilo poželjno raditi to dva puta godišnje, prije početka sezone loženja i po njenom okončanju“, kaže on i dodaje: „Ovisi puno i o tome što se sve loži, je li drvo sirovo, pa se stvora kondenz, začepljenje, suženje dimnjaka i samozapaljenje“, savjetuje viteški

dimnjačar. Osim privatnih obiteljskih kuća, Nijaz dolazi i na poziv stanara u stambenim zgradama. Dimnjake čisti isključivo četkama.

Život dimnjačara Pitali smo Nijaza i može li se živjeti od čišćenja dimnjaka. On se ne žali, ali ga žalosti činjenica da se nitko od mlađih ne zanima za taj posao. „Živjeti se od ovoga posla može. Istina, ja sam u mirovini, pa mi je to nešto kao dodatni prihod, ali uz kvalitetan pristup poslu, od ovoga može živjeti“, kaže Nijaz, u šali dodajući kako se od svakog posla može živjeti, ali je pitanje kako?!

Nijaz je navršio 58 godina, kako kaže, početkom rujna prošle godine uzeo je 59-tu. Dobro se osjeća, zdravlje ga služi, a kada smo ga pitali što kada on više ne bude u mogućnosti penjati se po krovovima i čistiti dimnjake i misle li odgovorni iz struktura vlasti o tome, samo je zašutio. Ne osuđujući lokalnu vlast, kazao je kako se o tome ne vodi računa ni u većim centrima, a kamoli u manjim sredinama poput Viteza.

Piše: D.Sivonjić

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

85

zanimljivosti

Neumorno radi na očuvanju tradicije Izradu drvenih zaprežnih kola od izumiranja u BiH spašava Ivo Božić iz Donje Mahale.

naslijeđenu od oca ulazi već u sedam ujutro i u njoj ostaje sve do sedam navečer. No, i poslije dvanaest radnih sati bude mu žao mu izići, jer je tada baš najzagrijaniji za posao. Priznaje kako mu je ipak najteže nedjeljom, danom kojega je i Bog odmarao, jer ne može dočekati ponedjeljak i da se ponovno uvuče među svoje strojeve i alatke.

V

italni 75-godišnji starac za sebe tvrdi da je jedini preostali kolar na našim, ali i širim prostorima, kaže kako ima toliko puno posla da radeći po dvanaest sati dnevno jedva uspijeva izaći na kraj s primljenim narudžbama.

„Znam da za svoje godine možda malo i pretjerujem. I doktori mi govore da tokom dana trebam napraviti nekoliko pauza, da je naporno toliko vremena provoditi na nogama, pogotovo jer mi sve više otječu, ali što ću, ne mogu sebi suditi. Osim toga, ne volim lagati.

Ako se s ljudima koji dolaze iz daleka dogovorim kada da dođu po svoja kola onda to tako mora i biti“, jasan je čika Ivo.

„Traže me iz cijele Slavonije, uglavnom iz sela u vinkovačkom i đakovačkom kraju, no u zadnje vrijeme dolaze i ljudi iz Sarajeva, Zagreba, Splita…Većina želi kompletna kola, okovana i s gibnjevima, a u zadnje vrijeme žele da im pravim čeze, fijakere, saone i ne znam što sve još ne. Nikoga ne mogu odbiti, ne zbog toga što sam u potrebi, nego zato što volim ovaj posao i što znam da radeći ovo radim i na očuvanju tradicije“, kaže ovaj simpatični starčić.

Ne volim nedjelju

Da se uistinu radi o velikoj ljubavi i odanosti tradiciji dovoljno govori podatak da čika Ivo u radionicu

86

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Dogovor je svetinja A dogovoreni rokovi su, po njegovim riječima, svetinja koje se pridržava već šezdeset godina prije koliko je, po završetku četiri razreda osnovne škole, počeo raditi s ocem. Jednako predan poslu bio je u obiteljskoj radionici i u poduzećima u kojima je tijekom radnog vijeka radio i u kojima je nagrađivan brojnim priznanjima. No, najveća su mu nagrada, napominje, brojni šegrti koji su mu bili povjereni i od kojih je stvorio prave majstore koji danas u stolarskom zanatu uživaju golem ugled. Žalosti ga, naglašava, što u oraškom kraju ima mnogo mladih ljudi bez posla, a nikoga od njih ne zanima kolarija. Nemaju oni volje ne samo za ovaj nego za bilo kakav posao, a to ne vodi nikamo, zaključuje stari majstor.

Piše: Z. Živković

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

87

ATRAKCIJA

Priroda koja oduzima dah Hrvatska se, uz sve svoje prirodne ljepote može pohvaliti i jedinstvenim prizorima Bijelih i Samarskih stijena na najzanimljivijem dijelu Bjelolasice. hrvatske šume. Bijele i Samarske stijene ubrajaju se u jedinstven geomorfološki fenomen krasa, i kao takve pružaju posebne estetske ugođaje i inspiracije.

Tu je priroda u svojoj razigranosti stvorila najnevjerojatnije forme kamena.

Fantastična igra prirode

B

ijele i Samarske stijene u sastavu su Velike Kapele, a gledajući teritorijalno pripadaju trima županijama: Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj i Licko-senjskoj. No njihova ljepota nadilazi granice i nalazi se u strogom rezervatu čija je površina 1175 ha a koji je proglašen 1985. godine.

Geomorfološki fenomeni

Bijele stijene su istočna skupina s najvišim vrhom 1335 m, a Samarske stijene su zapadno od njih, s najvišim vrhom 1302m. Između njih utisnula se 200 m niza, šumovita Crna draga. Šume oko vrhova spadaju u najočuvanije

88

Dominiraju oštri i okomiti tornjevi, obelisci, kupole i čunjevi, visoki po stotinjak metara, a međusobno odvojeni pukotinama i dubokim provalijama. Prema tim oblicima te su cjeline i dobivale svoje nazive kao: Dvorac, Čovuljak, Morski pas, Amfiteatar, Piramida, Dvorac-Kula itd.

Velika Kapela u čijem sklopu se nalaze Bijele i Samarske stijene ne predstavlja jedinstven planinski lanac, već se sastoji iz niza manjih i većih, katkad poredanih, katkad razbacanih grebena.

U Samarskim i Bijelim stijenama dnevna insolacija zna biti toliko velika da se kamen zna ugrijati do 40 Celzijevih stupnjeva, a u vrijeme ljetnih noći spustiti se do samo dva stupnja Celzijeva.

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

Bogat biljni i životinjski svijet Uz bogata šumska područja, predjeli na kojima su stijene smještene bogate su i mnogobrojnim životinjskim i biljnim vrstama. Tu je stanište medvjeda, vukova, jazavaca i tvorova, kune zlatice te divlje mačke. Ptičji svijet obogaćen je rijetkim vrstama među kojima su i ptice alpske ornitofaune. Bijele i Samarske stijene u svome miru, u zaštićenosti svoje ljepote, savršeni su primjer prirodne nadljepote. Posebno su mjesto na kartama svih onih koji znaju koliko priroda sama u svojoj kreativnosti uvijek nadmaši ljudsko djelo.

Piše: A. Grujić

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

89

SUTON 170x125

90

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09

91

92

BH Privrednik

Travanj / Svibanj 09