Privrednik 72 by bobo Marketing

GODINA XV • BROJ 72 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

U OVOM BROJU DONOSIMO: Aktualni razgovor:

Sveučilište u Mostaru ima sve preduvjete postati liderom znanja u regiji Aktualno:

Okrupnjavanje snaga aluminijske industrije

Privrednik IZ BROJA U BROJ Zbog uspjeha u Hercegovini najavljeni projekti i u Bosni 8 Strani ulagači dobili poticajna sredstva 8 Smanjiti administraciju za petinu 9 Siemens obnavlja bh. trafo stanice 9 OHR: Popis imovine uskoro pred Savjetom ministara 10 AKTUALNI RAZGOVOR Sveučilište u Mostaru ima sve preduvjete postati liderom znanja u regiji 11 AKTUALNO Okrupnjavanje snaga aluminijske industrije 16 RAZGOVOR S POVODOM Ovo je bila godina stagnacije i preispitivanja opravdanosti ulaganja 18 Specijaliziranje Mostarskog sajma 20 PROJEKTI Sklopljen Ugovor o isporuci struje za 2010. godinu 22 BH REGIJE Brčko zaslužuje status Monte Karla 24 Carsko vino na trpezama zahvaljujući obitelji Vukoje 25 Hercegovina dobila Regionalni poduzetnički centar 27 Aluminij stožer gospodarskoga razvitka zemlje 28 IZDVOJENO Kako izabrati poklon za partnere? 30 Zbog novih trošarina šljivici će biti posječeni, a rakiju nitko neće peći 31 INVESTICIJE Novi voćnjak 33 MODERNO POSLOVANJE Šef ne smije biti „začin u svakoj juhi“ 34 Regijom će vladati država koja prepozna svoje mlade lavove 36 Gotovo 90 posto poslova ugovara se na kavi, ručku ili večeri 37

POSLOVNI USPJESI 38 MK&Udobnost salon namještaja u Mostaru REGIONALNE VIJESTI 39 Kraš, Franck i Luka Rijeka traže povrat imovine u Srbiji 40 Prihvaćen početni financijski paket Hrvatske u EU 41 Nova tvornica crijepa vrijedna 200 milijuna kuna 42 Rusi žele uložiti 40 milijuna eura u Županju 43 Vupik će biti prodan Agrokoru 44 Kriza bez posla ostavila 2000 slavonskih metalaca BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE 45 Dun&Bradstreet: Rejting Bosne i Hercegovine snižen na DB6a 46 Sarajevska burza traži reformu mirovinskog sustava 47 Kamatne stope se stabiliziraju BAŠTINA 48 Blagaj-dragulj Hercegovine PRENIJETO IZ TISKA 52 Emocionalna inteligencija ključ je uspješnosti u poslovanju TEHNOLOGIJE 54 Novi globalni medij SPONZORIRANI TEKST 61 Ekskluzivni zastupnik svjetskih farmaceutskih tvrtki Galant Natura vita otvorila svoje poslovnice u Mostaru, Banjaluci i Posušju PROMOCIJE 64 Objavljena E-knjiga „PR blog“ prof.dr. Zorana Tomića DOGAĐAJI 65 Na kratko Mostar postao pravi filmski grad

...impresum... Izdavač: Inter 96 d.o.o. • Za izdavača: Darko Juričić • Glavni urednik: Mario Mlakić • Izdavački savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • Novinari: Miroslav Vasilj, Darko Juka, Milijana Kos, Dragana Sivonjić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Anja Grujić, Zvonimir Živković, Anita Glibić • Fotografije: Darko Juka, Siniša Skenderija, Stojan Lasić • Adresa redakcije: Stjepana Radića 2, 72250 Vitez, BiH • Grafička priprema i dizajn: Borislav Sučić • Tisak: SUTON, Široki Brijeg • Marketing: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095 ;+387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: privrednik.vitez@tel.net.ba • info@privrednik.ba • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Slijedite svoje snove.

Čestit Božić i sretnu Novu godinu želi Vam Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Svim našim poslovnim partnerima i dragim čitateljima želimo sretne blagdane i uspješnu Novu 2010. godinu.

Uredništvo BH Privrednika

iz broja u broj

Zbog uspjeha u Hercegovini najavljeni projekti i u Bosni Projekt Mala komercijalna poljoprivreda vrijedan 14 milijuna dolara od 2003.g. koji provodio se na južnom području Hercegovine (oba entiteta) postigao je odlične rezultate.

zaslanstvo Svjetske banke razgovaralo je u Čitluku s izaslanstvom Federalnoga ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Jedinice za provedbu projekata - PIU o postignutim rezultatima u provedbi projekta “Mala komercijalna poljoprivreda” predviđenim za južnu Hercegovinu, a koji obuhvaća oba entiteta. Ukupna vrijednost projekta koji je financirala Svjetska banka, a koji je započeo 2003. godine i trebao bi se završiti do kraja ove godine, je 14, 13 milijuna američkih dolara. Projekt za šest općina dijela

Hercegovine u F BiH bio usredotočen na sektore proizvodnje voća, povrća, vina i meda, a za dio Hercegovine koji pripada Republici Srpskoj fokus je stavljen i na proizvodnju mlijeka. Projekt je potaknuo poljoprivrednike da prihvate produktivnije i profitabilnije sustave i povećaju mogućnost plasmana svojih proizvoda na tržištu. Istodobno ojačana je veza između proizvođača i tržišta putem promidžbe investicija iz privatnoga sektora i kredita za poljoprivredu, proizvodnju, preradu i trgovinu. Poljoprivrednici su dobili ukupno 3.800 mikro kredita. Izgrađeno

je nekoliko postrojenja vinarija, površine pod vinogradima su povećane, otkup mlijeka udvostručen, broj grla stoke povećan je za 30 posto, dok su površine pod voćem i povrćem uvećane za 25 posto.

Zadovoljni pozitivnim rezultatima projekta, izaslanstvo Svjetske banke najavilo je nadogradnju projekta razvoja “Navodnjavanja” za cjelu BiH.

Strani ulagači dobili poticajna sredstva U organizaciji Agencije za promidžbu stranih ulaganja u BiH (FIPA), odbor Fonda Vijeća ministara BiH za potporu stranim ulagačima dodijelio je novčana sredstva predstavnicima 26 tvrtki koje su se natjecale za dodjelu sredstava, a u cjelosti su zadovoljile tražene kriterije.

a natječaj se prijavilo 36 inozemnih tvrtki koje posluju u BiH, a njih 26 je zadovoljilo sve tražene kriterije. Tvrtke koje su dobile sredstva uložile su ukupno 104.182.000 KM i zaposlile 562 nova radnika u BiH u 2009. Vijeće ministara BiH je osnovalo Fond za podršku stranim investitorima u travnju 2007. godine na prijedlog FIPA-e. Fond je osnovan kako bi se novim i postojećim investitorima dala puna podrška Vijeća ministara BiH za ulaganja u nove projekte. Za sredstava iz Fonda, mogu se natjecati tvrtke koje otvaraju nova radna mjesta ulažući u nove projekte, uvode nove ekološki prihvatljive tehnologije i izvoze svoje proizvode.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

iz broja u broj

Smanjiti administraciju za petinu Apsurdno je da se ne žale oni koji rade i stvaraju novu vrijednost puneći proračunske kase, nego oni koji se financiraju od tog rada smatra guverner Centralne banke

uverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić tvrdi kako će naredna godina za BiH biti teška i izazovna, a značajniji se oporavak može očekivati tek 2011. godine. Kozarić smatra kako je ključni problem to što “nije nametnuta situacija u kojoj je ekonomija glavna priča”. Oba entiteta imaju velikih problema, a Federacija BiH je u nešto težoj situaciji zbog kompozicije i vladajuće koalicije smatra on. “Vjerojatno nećemo imati proračune u ovoj godini i morati ići na neko privremeno financiranje, što nije dobro, ali važno je ostati kod aranžmana sa MMF-om”, ocijenio je Kozarić za Dnevni avaz. Istakao je kako sljedeći korak za FBiH mora biti smanjenje zaposlenih u administraciji za 15 do 20 posto. Podsjećajući kako je naredna godina izborna, Kozarić je rekao kako očekuje kako će biti socijalnih tenzija i borbe vlade i proračunskih korisnika. Naveo je kako apsurdno da se ne žale oni koji rade i stvaraju novu vrijednost puneći proračunske kase, nego oni koji se financiraju od tog rada.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić

Kozarić je ocijeno kako su banke odgovorile zahtjevima klijenata i odigrale pozitivnu ulogu, te kako je na neki način zadržano povjerenje između građana i banaka. Prema njegovim riječima, jedan od

glavnih razloga visokih kamatnih stopa je to što je cijela ova godina protekla u političkoj atmosferi u kojoj nije bilo napretka prema EU i stabilnoj vlasti, što nimalo nije doprinijelo smanjenju rizika ulaganja i plasiranja sredstava.

Siemens obnavlja bh. trafo stanice

JP Elektroprivreda BiH potpisala je s kompanijom Siemens d.o.o Sarajevo Ugovor za projektiranje, nabavu i ugradnju opreme za rekonstrukciju transformatorskih stanica 35/10(20) kV.

govorom, vrijednim 4,6 milijuna eura, obuhvaćena je rekonstrukcija 12 energetskih objekata na području četiri elektrodistributivne podružnice Mostara, Sarajeva, Tuzle i Zenice. Rekonstrukcija podrazumijeva zamjenu postojećih postrojenja novim

usklađenim s najnovijim tehnološkim rješenjima te pripremljenim za naknadno uključivanje transformatorskih stanica u integrirani sustav daljinskog nadzora i upravljanja na nivou JP Elektroprivreda BiH. Ugovor će biti financiran kreditnim sredstvima EBRD-a od 19 milijuna eura. BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Pored ovog ugovora, u okviru projekta je potpisano još 14 ugovora vrijednosti 27.328.386,17 KM koji se odnose na isporuku i ugradnju opreme za obnovu distributivnih objekata, isporuku brojila , vozila za otkrivanje kvarova na podzemnim kabelima i konzultantske usluge na projektu.

iz broja u broj

OHR: Popis imovine uskoro pred Savjetom ministara OHR planira dostaviti popis državne imovine Savjetu ministara BiH, a kopije popisa bit će upućene i premijerima Republike Srpske i Federacije BiH Miloradu Dodiku i Mustafi Mujezinoviću, kao i gradonačelniku distrikta Brčko Draganu Pajiću.

ortparol OHR-a Oleg Milišić rekao je Srni da će nakon toga informacije u vezi sa popisom državne imovine biti saopćene javnosti da bi, kako je rekao, građani BiH “imali jasniju sliku o imovini koja se može i treba upotrijebiti u njihovu korist”. “Popis predstavlja samo prvi korak u ispunjavanju uvjeta za zatvaranje OHR-a. Točan i obuhvatan popis državne imovine je očigledno od temeljnog značaja, ali rješenje pitanja državne imovine zahtijeva popis, zakon i obavezujući sporazum između BiH i entiteta koji će konačno raspodijeliti državnu imovinu tako da svaki nivo vlasti u BiH posjeduje imovinu koja mu

je potrebna za njegove funkcije”, rekao je Milišić. On je naglasio da je popis državne imovine samo popis i da OHR neće odlučivati o raspodjeli nepokretne imovine, već će to morati da urade vlasti u BiH. Savjet ministara je 2004. godine definirao što je državna imovina i OHR-ov popis nepokretne imovine se pridržava ove definicije”, kaže Milišić. Prema njegovim riječima, u suštini postoje dvije kategorije - imovina koja je 31. prosinca 1991. godine bila upisana na ime SR BiH i njezinih tijela i imovina koja je pripadala SFRJ, bez obzira da li se nalazi u BiH ili u inozemstvu, koju je Sporazum o sukcesiji SFRJ konkretno dodijelio BiH. “Ipak, često dolazi do

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

zabune kad se govori o `državnoj imovini` i `društvenoj imovini`. Državna imovina ne uključuje imovinu koja je u vlasništvu poduzeća, a što je riješeno kroz zakone o privatizaciji, građevinsko zemljište dodijeljeno od općina i slično”, dodao je Milišić. Prema njegovim riječima, državna imovina je uglavnom vojna imovina kao što su vojarne i zemljište koje ih okružuje, ali isto tako i određene vladine zgrade i ljetne rezidencije viših zvaničnika u skladu sa pravilima bivšeg sistema.

AKTUALNI RAZGOVOR

Sveučilište u Mostaru ima sve preduvjete postati liderom znanja u regiji Senat Sveučilišta u Mostaru na početku ove akademske godine izabrao je novoga prorektora za znanost i razvitak. Redoviti profesor dr. sc. Ivo Čolak, prije nego što je preuzeo dužnost prorektora, bio je punih pet godina dekan Građevinskog fakulteta.

azgovor s novim prorektorom započeli sa čestitkama na dobivenom priznanju iz Austrije. Naime, profesor Čolak je nedavno u Beču dobio značajno priznanje iz ruku prof. dr. sc. Branka Katalinića s Vienna University of Tehnology i predsjednika DAAAM International Vienna za svoj znanstveni doprinos. Ova je plaketa profesoru Čolaku dodijeljena na velikoj svečanosti prigodom 20. obljetnice ove ugledne znanstvene institucije u velikoj dvorani Austria Centar Vienna pred oko tisuću odabranih uzvanika. BHP: Koliko Vam znači međunarodna nagrada?

BHP: Spomenuli ste gradnju kampusa Sveučilišta u Mostaru čiji ste bili voditelj projekta. U kojoj se fazi trenutačno nalazi ovaj projekt?

ova

Čolak: Znači mi mnogo, posebice što je stigla neočekivano. Ja sam došao u Beč na poziv kako bih sudjelovao u njihovoj velikoj proslavi i uopće mi nije padalo na pamet da bih za nešto mogao biti nagrađen. Imao sam koautorski dva znanstvena članka koja su primljena u zbornik radova, a i prošlih sam godina aktivno sudjelovao u objavljivanju znanstvenih članaka u časopisima i zbornicima DAAAM International Scientific Book. Taj broj mojih članaka je već sada popriličan, ali nisam ni pretpostavljao da bih mogao dobiti neku nagradu. Ovo mi je svakako najdraže priznanje ove godine, pored priznanja iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Vlade Republike Hrvatske za uspješno vođenje projekta izgradnje kampusa Sveučilišta u Mostaru. BHP: Bili ste pet godina dekan Građevinskog fakulteta. Po čemu ćete pamtiti to razdoblje? Čolak: Pamtit ću ga po nekoliko značajnih stvari koje su se dogodile. Fakultet se financijski stabilizirao i riješio svih dugova za poreze i doprinose. U rješavanju financijske krize uvelike

IVO ČOLAK – novi prorektor za znanost i razvitak Sveučilišta u Mostaru

nam je pomogao nadzor i vođenje prve faze gradnje sveučilišnoga kampusa. Nadalje, nakon 30 godina podstanarstva napokon smo prošle godine uselili u novu, moderno opremljenu zgradu, izgrađenu po svjetskim sveučilišnim standardima i dobili smo izvrsne uvjete za rad. Istovremeno smo organizirali veliki međunarodni simpozij ‘’Modeling of Structures’’ na kojem su kroz izlaganja i znanstveni i programski odbor sudjelovali znanstvenici iz više od 20 država sa šest kontinenata. Također, pored rješavanja financijskih i prostornih problema, u zadnje dvije godine Građevinski fakultet dobio je 5 novih doktora znanosti i nekoliko magistara znanosti. Međutim, ono po čemu ću najviše pamtiti petogodišnje razdoblje dekanstva je izniman kolektiv Fakulteta, odnosi među kolegama i vjetar u leđa i njihovu potporu svih ovih godina. BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Čolak: Prema Sporazumu između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Vlade RH i Sveučilišta u Mostaru, projekt investicijskih ulaganja Vlade Republike Hrvatske u kampus Sveučilišta u Mostaru podijeljen je u druge faze. Ugovor je potpisan samo za radove 1. faze čija je vrijednost 183.000.000 kn, a druga faza gradnje još nije započela niti je bio natječaj za poslove druge faze. Vrijednost radova u drugoj fazi trebala bi iznositi 177.000.000 kn, a kada će ona započeti ovisi o trenutku kada Vlada RH osigura kreditna sredstva za tu fazu. Inače, prva faza je započela u veljači 2007. godine postavljanjem kamena temeljca za zgradu Građevinskog fakulteta, a završena je 30. lipnja 2009. godine. Dakle, svi predviđeni radovi prve faze su završeni. BHP: Koliko ste zadovoljni nakon završetka prve faze?

Čolak: Sveučilište u Mostaru i Građevinski fakultet kao nadzor nad ovim projektom pohvaljeni su za iznimno uspješno vođenje i završetak prve faze projekta, a vrijedi istaknuti da u ove skoro dvije i pol godine nije stigla nijedna službena zamjerka od strane predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Vlade RH (kao sudužnika) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (kao kreditora) koji su svakoga mjeseca sa svakom situacijom vršili detaljan mjesečni pregled izvršenih radova. S njihove strane je istaknut primjer Sveučilišta u Mostaru i izvođačkog konzorcija da su u zadanom roku ispunili sve postavljene

AKTUALNI RAZGOVOR

zahtjeve što nije bio slučaj s gradnjom pojedinih kampusa u Republici Hrvatskoj. Svjedoci ste prolongiranja useljenja za Sveučilišnu knjižnicu u Splitu, za objekte Sveučilišta u Rijeci, Osijeku i ostalih sveučilišta financiranih od strane Vlade RH. Zbog toga smo ponosni što predstavnici Vlade RH i HBOR-a nisu imali ama baš ni najmanjih primjedaba za cijelo vrijeme trajanja prve faze. BHP: to je sve izgrađeno u prvoj fazi gradnje sveučilišnoga kampusa?

Čolak: U prvoj fazi izgrađeni su potpuno novi objekti Medicinskog, Građevinskog, Filozofskog i Fakulteta zdravstvenih studija. Pored ova četiri nova objekta, završena je u potpunosti nova zgrada Agronomskog i prehrambenotehnološkog fakulteta, te je izvršena dogradnja i cjelokupna adaptacija Fakulteta strojarstva i računarstva te Fakulteta prirodoslovno-matematičkih

i odgojnih znanosti. Nadalje, izvršena je adaptacija Ekonomskog i Pravnog fakulteta kao i Instituta za strojarstvo. U potpunosti je obnovljen i amfiteatar u središtu kampusa, koji danas koriste Ekonomski i Filozofski fakultet, a tu su smještene i prostorije Studentskog zbora. Obnovljena je i zgrada Rektorata na Rondou, a također su obnovljena i moderno opremljena oba paviljona Studentskog doma koji je, mislim, danas najopremljeniji Studentski dom u Bosni i Hercegovini. U potpunosti je obnovljena i zgrada Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu i završeni su građevinski radovi za njihov kiparski odjel što je bilo predviđeno u prvoj fazi. BHP: Koji bi se objekti trebali graditi u drugoj fazi?

Čolak: U sklopu druge faze trebalo bi se graditi nekoliko kapitalnih objekata od kojih izdvajam Nacionalnu i sveučilišnu

knjižnicu koja bi se izgradila u središtu kampusa, zatim dvoetažnu podzemnu garažu ispod glavnog sveučilišnog trga s urbanim mobilijarom, novi paviljon Studentskog doma i još nekoliko manjih novih objekata. Nestrpljivi smo i željno iščekujemo početak druge faze, posebice što je gradnja završene prve faze tekla tako besprijekorno. Nadam se da bi to moglo biti uskoro jer bi tek sa završetkom druge faze naš kampus bio jedna zaokružena cjelina. Također mislim da bi već sljedeće godine mogla započeti rekonstrukcija i adaptacija nekoliko sveučilišnih objekata na Helidromu u Rodoču koje smo dobili na korištenje, a naš Građevinski fakultet je izradio projektnu studiju za te objekte. Inače, taj prostor se već intenzivno koristi, tamo su sportski tereni, učionice, dvorana i bazen Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, pokusališta i tereni Agronomskog fakulteta i prostori koje već koriste i ostali fakulteti. BHP: Ima li Sveučilište u Mostaru već sada plan znanstvenoga djelovanja u sljedećoj godini?

Čolak: Već sada su u pripremi dva znanstvena simpozija. Prvi se odnosi na sveučilišno brandiranje općenito i moram istaknuti da se u posljednje vrijeme dosta čini na ovome polju na našem Sveučilištu. Prvo smo sveučilište u regiji koje je snimilo promidžbeni film o svome radu, nastanku i razvitku, izradili smo Etički kodeks Sveučilišta u Mostaru, a u pripremi je izrada dress-codea. Sve su to projekti koji će pridonijeti dodatnoj prepoznatljivosti,

Karting Klub restoran-pizzeria | adresa: BiH-88000 Mostar, Vukovarska bb | tel: (387 36) 326 456 (dostava i rezervacije ), 326 880 (sportski tereni ) | www. kartingklub.ba

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

AKTUALNI RAZGOVOR

kvaliteti, normizaciji i standardizaciji sveučilišnih čimbenika. Drugi je simpozij na temu ‘’Neum i zaleđe’’. Već smo održali u suradnji s HIZ-om BiH jedan okrugli stol na ovu temu, a sljedeće godine pripremamo i znanstveni simpozij. Ovaj će simpozij obraditi različita područja, pravno, prometno, zemljopisno, gospodarstveno, ekološko, pa i političko, ali ne na način da ćemo se mi služiti političkim argumentima, nego upravo suprotno. Cilj nam je znanstveno-stručnim argumentima obraditi ovu temu kako bi potisnuli politička neargumentirana nastojanja da od Neuma i zaleđa stvore nešto što je realno neostvarivo. Ova će se dva znanstvena simpozija održati u prvome dijelu sljedeće godine, a znanstveni plan za drugu polovicu 2010. izradit ćemo poslije Nove godine. Usporedno sa znanstvenim simpozijima i skupovima koji se održavaju na razini Sveučilišta, svi naši fakulteti također redovito održavaju svoje znanstvene konferencije. S obzirom na opću situaciju, moram istaknuti da sam sretan da naše članice uspijevaju

održati zavidnu razinu znanstvenoga rada na čemu nam mogu pozavidjeti mnoga sveučilišta u regiji. Nadalje, Sveučilište u Mostaru nastavit će s predsjedanjem Rektorskim zborom BiH. Mi smo također pridruženi članovi Rektorskoga zbora Hrvatske tako da aktivno sudjelujemo u kreiranju različitih znanstvenih projekata. To je naše bogatstvo, ali i velika obveza. BHP: Hoćete li uspjeti u svojim nakanama s obzirom na probleme u financiranju Sveučilišta?

Čolak: Za neke projekte već je zaokružena financijska konstrukcija, neke ćemo pokušati riješiti uz pomoć sponzora, a na žalost neki će se morati prolongirati i čekati bolja vremena. Nemoguće je previše ulagati u dodatna znanstvena istraživanja kad fakulteti jedva spajaju kraj s krajem. Ne dobivaju ni 50 % sredstava potrebnih za osnovne troškove, plaće, tople obroke i režije. Što je najbolnije, skoro rješavanje ili bilo kakvo poboljšanje financijske situacije se uopće ne nazire. Shvaćam

da je kriza i svugdje je teška situacija, ali nije mi jasno da primjerice Zeničkodobojska županija puno više izdvaja za svoje sveučilište nego što naših svih 5 županija utemeljitelja izdvaja za Sveučilište u Mostaru. Neshvatljivo je da se njegov opstanak dovodi u pitanje, posebice ako se zna da je ono jedino na službenome hrvatskom jeziku i ako se zna kolika je njegova uloga u našem ostanku i opstanku na ovim prostorima. Na Sveučilištu u Mostaru danas radi preko 1.000 djelatnika i suradnika, a studira više od 15.000 studenata. Da ništa više ne znači, a znači puno više, već su samo ovi podatci dovoljni da se istakne njegovo značenje. BHP: Kakvo je Vaše mišljenje o sve učestalijem otvaranju privatnih fakulteta? Čolak: Možda ćete se iznenaditi, ali ja spadam u onu skupinu koja istinski podržava otvaranje privatnih fakulteta. Mislim da bi svatko trebao podržavati povećanje konkurencije, jer ona samo može značiti dodatnu motivaciju i

GRAĐEVINA I FILM

Kakav je bio Vaš dosadašnji obrazovni i znanstveni put? Pa evo, ukratko. Rođen sam 1968. godine u Širokom Brijegu gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao sam na Građevinskom fakultetu u Mostaru 1992. godine, a 1993. upisao sam poslijediplomski studij na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu gdje sam magistrirao 1997. pod mentorstvom prof. dr. Blaža Gotovca. Prof. Gotovac bio mi je mentor i pri izradi doktorske disertacije koju sam obranio 2002. godine. Nakon toga sam otišao 2003. na postdoktorsku specijalizaciju u Švicarsku, u Zuerich. Već 2004. postao sam dekan Građevinskog fakulteta u Mostaru.

Od kada radite na Sveučilištu u Mostaru? Odmah po završetku studija zasnovao sam stalni radni odnos kao asistent na Građevinskom fakultetu. Prije nego sam izabran za dekana Građevinskog fakulteta, obnašao sam dvije godine dužnost prodekana za nastavu.

Društveno ste aktivni i u drugim područjima, posebice kad je u pitanju film? Je, film obožavam. Imao sam punih deset godina, od 1992. do 2002., svoju tjednu radijsku emisiju ‘’Filmski vremeplov’’ na Radiju Široki Brijeg. Dok sam imao vremena aktivno sam sudjelovao u organizaciji i uređivao filmske biltene i kataloge ‘’Mediteran Film Festivala’’, a bio sam i član žirija Fondacije za kinematografiju u Ministarstvu kulture. Također sam prije nekoliko godina na Filozofskom fakultetu diplomirao na temu ‘’Analiza filmske kritike’’ i s ovom filmskom temom stekao zvanje dipl. novinara. No, bez obzira na četiri objavljene znanstvene knjige, četrdesetak uredničkih projekata od kojih su četiri zbornika s međunarodnih znanstvenih simpozija i tri monografije, ono na što sam posebno ponosan ove godine bilo je uređivanje prve monografije Širokoga Brijega u izdanju Općine, Matice hrvatske i tvrtke Suton. Monografija je dobila prvu nagradu za oblikovno uređenje na najvećem bosanskohercegovačkom međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu i jubilarnom 10. bijenalu knjige u konkurenciji nekoliko tisuća naslova s više od dvije stotine izdavača iz šest država regije. Kao nagrađena publikacija nedavno je predstavljena na jednom od najvećih svjetskih sajmova knjiga, onome u Frankfurtu, gdje je također bila zapažena i dobila sve pohvale. BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

AKTUALNI RAZGOVOR

kvalitetu na javnim sveučilištima. Međutim, ne podržavam otvaranje privatnih fakulteta samo radi otvaranja. Da bi se uopće moglo ući u postupak otvaranja takvih ustanova, one moraju zadovoljiti sve preduvjete koje ispunjavaju i javna sveučilišta. Tu prije svega mislim na kadrovske, prostorne i znanstvene kriterije. Ako su oni na našoj razini tek onda možemo očekivati zdravu konkurenciju i podizanje kvalitete visokoga školstva. BHP: U zadnje vrijeme podiglo se dosta prašine oko otvaranja ispostave sarajevskoga Internacionalnog univerziteta Philip Noel Baker u Posušju? Čolak: Pa sve što sam rekao u prethodnom odgovoru vrijedi i za ovo privatno sarajevsko sveučilište. Znači, valja ispoštovati sve kriterije i standarde kako bi ta privatna sveučilišta imala i sveučilišnu razinu obrazovanja u svojim ispostavama. Naše Sveučilište u Mostaru je jedino sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH i na njemu studiraju studenti

različitih nacionalnosti, a također i veliki broj studenata koji nisu iz BiH. Osobno nemam ništa protiv otvaranja fakulteta i na drugim jezicima u zapadnoj Hercegovini ili na područjima gdje su Hrvati većina, odnosno na područjima županija koje su utemeljile Sveučilište u Mostaru. Volio bih da se u Hercegovini otvore i sveučilišta na engleskom ili njemačkom jeziku, pa podržavam i otvaranje primjerice ispostave novosadskoga FABUSA na srpskom jeziku ili sarajevskoga Bakera na bošnjačkom jeziku ako ljudi to traže, ako je to u interesu građana zapadne Hercegovine i ako ta sveučilišta ispunjavaju sve sveučilišne i akademske kriterije. Poanta nije u formalnom pristupu nego u stvarnoj ‘’težini’’ takvih ustanova, jer i na Zapadu imamo dosta primjera otvaranja dopisnih i sličnih privatnih koledža i sveučilišta, i ona služe svojim konzumentima uglavnom za podizanje vlastita znanja i pomoć su pri učenju, ali nikako papir dobiven na takvim sveučilištima ne znači mogućnost zapošljavanja. Oni svoje znanje tek trebaju pokazati.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

BHP: Jeste li optimist kad je riječ o budućnosti i razvitku Sveučilišta u Mostaru? Čolak: To uopće nije upitno. Sveučilište u Mostaru jedan je od stupova znanosti, ne samo u Hercegovini, nego u cijeloj regiji. Ono je povezano i ostvaruje suradnju s brojnim drugim sveučilištima u Europi i ima ogromne temelje za budućnost. Kad pogledate ostale znanstvene institucije u državi i u susjednim državama, jasno je da Sveučilište u Mostaru ima znanstvene, prostorne i kadrovske kapacitete kakve malo tko ima. Nakon kadrovskoga rasta i ogromnih ulaganja posljednjih godina u naš kampus, Sveučilište ima sve preduvjete postati liderom znanja u regiji. Neophodan je još samo minimum ulaganja i praćenja ostalih struktura potrebnih za djelovanje jednoga javnog sveučilišta da se naši ciljevi i ostvare. Na žalost, nekada taj minimum zna biti tako blizu, a tako daleko. Razgovarao: M. Vasilj

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

AKTUALNO

Okrupnjavanje snaga aluminijske industrije Nakon dugotrajne zamisli i oživljenoga poticaja na sastanku u Gospodarskoj komori FBiH, te u Upravi Aluminija d.d. Mostar, obadva u kolovozu mjesecu 2009. godine, u Širokome je Brijegu konačno ustrojena Udruga proizvođača i prerađivača aluminija u BiH.

emom prvoga sastanka bila je ocjena stanja u aluminijskomu sektoru i iznalaženje rješenja za prevladavanje poteškoća u tom sektoru, s ciljem povećanja izvoza, zaposlenosti i sigurnosti u proizvodnji i preradi aluminija, a radu su pribivali članovi Uprave Aluminija d.d. Mostar, kao jedinoga prerađivača u državi, te predstavnici (uglavnom direktori) svih prerađivača ovoga metala u Bosni i Hercegovini, a to su tvrtke: Presal Extrusion d.o.o. Široki Brijeg, Feal d.o.o. Široki Brijeg, Fe-Al d.o.o. Mostar, Kapis d.o.o. Tomislavgrad, TT kabeli d.o.o. Široki Brijeg, Alpro a.d. Vlasenica i Alloy Wheels d.o.o. Jajce.

ajednička organizirana borba

U istomu su se sastavu potom okupili i u Aluminiju, razradivši put stvaranja Udruge, koja je i službeno ustrojena na Osnivačkoj skupštini, održanoj 27. listopada 2009. godine, u sjedištu širokobriješke tvrtke Presal Extrusion. Predsjednikom Udruge imenovan je Tihomir Zovko iz tvrtke TT kabeli, dok je predsjednikom Upravnoga vijeća Udruge proizvođača i prerađivača aluminija u BiH postao Predrag Čović, direktor Kapisa.

«Riječ je povezivanju snaga iznimno moćnih subjekata aluminijske industrije koji su više od 80 posto izvozno orijentirani, koji izravno upošljavaju otprilike dvije tisuće djelatnika, dok se s manjim prerađivačima ta brojka penje na vojsku od čak pet tisuća uposlenih. Aluminijski sektor u Bosni i Hercegovini čak je i u vrjemenu krize imao pozitivan odnos izvoza i uvoza, i godišnje ostvaruje oko milijardu maraka prometa. Unatoč

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

svemu tomu, još su nam uvijek pitanja od vitalnoga značenja neriješena, država nas ne stimulira, ne pomaže, još uvijek nemamo riješeno pitanje cijene električne energije koja nam godinama stvara značajne poteškoće. Na tim ćemo stvarima sada raditi zajednički i organizirano, nastupajući prema institucijama na svim razinama vlasti u državi, kako bismo osigurali što povoljnije uvjete za poslovanje, razvitak

AKTUALNO

i otvaranje novih radnih mjesta. Država nam može odmah pomoći korigiranjem cijena el. energije, od koje izravno ovisi cijena aluminija i aluminijskih proizvoda, kao i zakonskim rješenjima na području carina, poreza, jamstava i drugih pitanja», kazao je Predrag Čović. Vrijeme za pomoć aluminijskoj industriji

Upravo je jedan od prvih poteza Udruge traženje obvezne primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji od 1. siječnja 2010. godine, a kojim se onemogućuje diskriminacija potrošača, osigurava svima jednak tretman s tarifnim modelima te zabranjuje u cijelosti izvoz struje iz Bosne i Hercegovine dok potrebe domaće potrošnje ne budu u cijelosti podmirene. Osim za ustrojavanje Udruge PPA, širokobriješki su razgovori iskorišteni i za razmjene informacija o potrebama prerađivača za primarnim aluminijem za sljedeću godinu te o mogućnostima zadovoljenja tih potreba od strane Aluminija d.d. Mostar u uvjetima njegove smanjenje

proizvodnje na 75 posto kapaciteta, potom svjetske gospodarskofinancijske krize te otvorenih pitanja s cijenom električne energije.

Direktor Aluminija, gosp. Ivo Lasić, komentirao je kako se sasma slaže s izjavom Vahida Heće, ministra energetike, rudarstva i proizvodnje u Vladi Federacije BiH, koji je, u prigodi obilježavanja Dana metalaca Bosne i Hercegovine, kazao kako je proizvodnja i prerada metala visokoprofitabilna i kako je ta grana zapravo nositeljicom razvitka gospodarstva ove zemlje te kako treba stvoriti pretpostavke za razvitak svih njezinih grana. Lasić je, pak, poručio resornome ministru kako je upravo najpogodniji trenutak da to i bude ostvareno, s obzirom na to da ovako snažna gospodarska grana najbolje može izvući zemlju iz krize. Pokrivenost uvoza izvozom 329%

Dopredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, gosp. Jago Lasić, također je podsjetio kako je ukupan izvoz aluminija i prerađevina od aluminija u 2008. bio je 635 milijuna maraka (151

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

tisuća tona), dok je uvoz aluminija i aluminijskih prerađevina bio 193 milijuna maraka (41 tisuća tona) odnosno kako je sektor aluminija u prošloj godini bio aktivnim izvoznikom s 442 milijuna maraka. «Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru bila je 329,02 posto, a s obzirom i na količinu ljudi koju zapošljava, ta gospodarska grana zaslužuje punu pozornost tijela vlasti. Prosječna izvozna cijena tone sirovoga aluminija u 2008. godini bila je 3.788,28 maraka po toni, a prerađevina od aluminija 6.590,91 maraka po toni. Prerada aluminija je posao s velikom dodanom vrijednošću i cilj treba biti preraditi što veće količine u Bosni i Hercegovini, izvesti robu, zaposliti ljude na preradi i konfekciji», kazao je Jago Lasić, poručivši kako u proizvodnji aluminija glinica i električna energija čine otprilike 60 posto ukupnoga troška te kako država treba iznaći rješenje u onom dijelu gdje to objektivno može, a to je sigurnost u opskrbi i cijeni električne energije. Tekst i fotografije: D. Juka

RAZGOVOR S POVODOM

Ovo je bila godina stagnacije i preispitivanja opravdanosti ulaganja Težište razvoja gospodarstva u oraškom kraju usmjereno je poslije rata na sektor malog i srednjeg poduzetništva, s naglaskom na potrebu iskorištavanja prometnog položaja, golemih površina poljoprivrednog zemljišta te prirodnih resursa šljunka i pijeska.

a području ove općine danas ima više od dvije stotine poduzeća i skoro četiri stotine obrtnika, a od djelatnosti najzastupljenije su prehrambena, građevinska, trgovačka i drvoprerađivačka djelatnost. Budući se radi uglavnom o manjim poduzećima, sadašnja se ekonomska kriza nije jako odrazila na njihovo poslovanje. O trenutnom stanju u gospodarstvu na ovome području i naporima koji se ulažu za prevladavanje krize razgovarali smo s općinskim načelnikom Orašja, Đurom Topićem.

BHP: Kakvim ocjenjujete stanje gospodarstva u godini koja je već za nama? Topić: Ove godine, kao i u ostalim dijelovima BiH, osjetili smo značajan pad gospodarskih aktivnosti koji se na našem području u najvećoj mjeri ogleda u padu investicija u nove objekte i otvaranja novih radnih mjesta. Bila je ovo, da tako kažem, godina stagnacije i preispitivanja opravdanosti ulaganja u gospodarske projekte. Većih posljedica krize na sreću nije bilo, jer su naša poduzeća uglavnom mala ili srednja. S druge strane, određenih problema je bilo u poljoprivrednoj proizvodnji

Načelnik općine Orašje, Đuro Topić

zbog cijena ratarskih proizvoda koje su stalno varirale, a pojedine su dosegnule minimum poput pšenice i soje, što se negativno odrazilo na poslovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Sve u svemu, nadam se da smo tijekom 2009. godine, kada je privreda u pitanju dotaknuli dno krize, te da će iduće godine ulaganja biti nastavljena.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

BHP: Koliko će za oporavak i očekivan priliv svježeg kapitala, odnosno eventualna nova zapošljavanja značiti formiranje poduzetničkih zona na periferiji Orašja, uz magistralnu cestu prema Tuzli? Topić: Unatoč svim teškoćama veliku smo pozornost posvetili upravo tim zonama. U Zoni poduzetništva II

RAZGOVOR S POVODOM

uređene su tridest i četiri građevinske parcele opremljene svom potrebnom komunalnom infrastrukturom, čime su osigurani uvjeti za rast i razvoj malih i srednjih poduzeća. Zona poduzetništva III još je u izgradnji, tamo su djelomično izgrađene ceste i vodovodna mreža, a u skoro vrijeme dobit će i električnu energiju. Dakle, učinit ćemo sve što je u našoj moći da ovamo privučemo što veći broj investitora nudeći kvalitetna mjesta u poduzetničkim zonama i parcele po simboličnoj cijeni, ali i predviđene subvencije za pojedine djelatnosti. Naravno, sve to u cilju otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ovdašnjih ljudi. BHP: Što je s gospodarskim subjektima koji su postojali i funkcionirali prije rata, a u kojima je radio veliki broj stanovnika ovoga kraja? Topić: Većina tih pogona je, na žalost, uslijed ratnih djelovanja pretrpjela štete od kojih se do danas nisu

oporavili, što je u mnogome otežalo njihovu privatizaciju i ponovno stavljanje u funkciju. Ratom uništena prerađivačka industrija stoga se jako sporo oporavlja, pa su općinske vlasti s obzirom na novonastale okolnosti promijenjeno makroekonomsko okruženje i nepovoljan odnos države prema poljoprivredi i prehrambenoj industriji-intenzivirale napore na stvaranju povoljnih uvjeta prije svega za već spomenuto malo i srednje poduzetništvo. Osnovna zadaća lokalne uprave danas je osigurati brzu i efikasnu uslugu svim poslovnim ljudima s konkretnim poslovnim idejama kao i poticanje podržavanja svih ideja koje vode samozapošljavanju ili novom upošljavanju.

Topić: Izradili smo studiju izvedivosti za objekt za otkup i hlađenje poljoprivrednih proizvoda a do kraja ove godine očekuje se i zatvaranje modela po kojemu će taj projekt biti realiziran. Kapacitet hladnjače bit će 1000 tona a izgradnja i opremanje koštat će predvidivo oko 1,5 milijun maraka. Ona će bez sumnje biti od velike važnosti za naše povrtlare i voćare koji su zbog nemogućnosti kvalitetnog skladištenja svojih proizvoda iste do sada prodavali ispod cijene a dobrim dijelom zbog truljenja i morali bacati. Izgradnjom hladnjače oni će postati konkurentniji što je također jedan od uvjeta za pozitivnije poslovanje i lakši izlazak iz sadašnje gospodarske krize. Razgovarao: Z. Živković

BHP: Općina je međutim nedavno inicirala i izgradnju hladnjače. U kojoj je fazi realizacija toga projekta od golemog značaja za poljoprivredne proizvođače?

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

RAZGOVOR S POVODOM

Specijaliziranje Mostarskog sajma pristupiti trendovima u grafičkoj industriji. Činjenicu potvrđuje i naša suradnja s Grafičkim Institutom u Zagrebu, koji na sličan način surađuju i s Drezdenskim sajmom grafičke industrije. S Grafičkim Institutom iz Zagreba intenzivno radimo na pripremi Konferencije o najnovijim trendovima u grafičkoj industriji. Govornici će biti najpoznatija europska i svjetska imena iz te oblasti.

BHP: Mostarski sajam bilježi stalan rast kako posjetitelja tako i izlagača. No, nove okolnosti, globalna kriza i recesija, dovele su i sajamske manifestacije u nezavidan položaj. Kako se Vi spremate za slijedeću sajamsku, nažalost, još uvijek kriznu godinu? Bošnjak: Mostarski je sajam svjestan teškoća i problema koje sobom nosi kriza. Budući da smo u tijeku i pratimo sajamske trendove, znamo i koje su izravne posljedice globalne svjetske krize u ovoj oblasti gospodarstva. Opravdano, prvi obrambeni mehanizam tvrtki na krizu svakako je rezanje marketinških ulaganja. No, s druge strane, svjesni smo da će biti selektivnog ulaganja u marketing. Tvrtke će biti tamo gdje vide dodanu vrijednost u odnosu na druge. Odlučili smo se tako biti još bolji, inovativniji, maksimalno na raspolaganju klijenata, nudeći im novu, dodanu vrijednost Sajma iz koje će izvući poslovnu korist. Na koncu njihovo povjerenje i lojalnost naš je prioritetni cilj. Zemlja partner ove godine bit će Srbija i njezin predsjednik, već je najavio svoj dolazak na otvaranje naše manifestacije. Sajam se otvara 13.travnja i traje do 17.travnja 2010. Godijne. BHP: Rekli bismo da ste se uhvatili u koštac s velikim problemom. Sve je više sajmova, kako u zemlji tako i u okruženju. Kako ste mislili ostvariti konkurentsku prednost u odnosu na druge?

Bošnjak: Najprije pojačali smo vlastiti tim svježim stručnim snagama, te zajedno napravili potpuno novu marketinšku strategiju. Naravno kao i svim strategijama i našoj je u fokusu zadovoljstvo klijenata-izlagača, ali i svih koji posjete Sajam, bilo poslovno ili iz znatiželje. Primjerice naša podsajamska manifestacija Sajam turizma Mostar, gotovo da se odigrava u isto vrijeme kada i Cro tour u Hrvatskoj. Što je naša konkurentska

BHP: Je li to znači da se Mostarski sajam lagano specijalizira?

Direktorica Mostraskog sajma, Dalfina Bošnjak

prednost, pitate se, zašto bi turistički djelatnici trebali odabrati nas? Odgovor je jednostavan: Zato što će Sajam turizma Mostar biti u znaku spajanja i poslovnog umrežavanja turističkih djelatnika, ponude i potražnje regije (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija…).U sklopu Sajma turizma će se održati prezentacije turističke ponude, potencijala i potreba cijele regije. Poseban naglasak će biti na poslovnom povezivanju turističkih djelatnika, organizacija i tvrtki u regiji, s ciljem bolje suradnje i umrežavanja turističke ponude i potražnje. BHP: Tržište nakladnika nije u zavidnom položaju. Svi sajmovi knjige i nakladništva i dalje govore uglavnom o problemima s kojima se susreću. Što novo možemo očekivati na Vašoj podsajamskoj manifestaciji knjige i nakladništva?

Bošnjak: Menadžment je tu unio velike promjene. Ta podsajamska manifestacija od slijedeće godine nosi naziv Sajam knjige i grafičke industrije. Sretna sam da grafičkim djelatnicima mogu poručiti da će Sajam kvalitetno BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Bošnjak: To je trend Sajma posljednjih godina. No, unatoč tomu nećemo zanemariti Opći sajam. Dapače. Svim našim klijentima bit ćemo na raspolaganju cijelo vrijeme trajanja sajma. Kroz naš Back office klijentima ćemo ne samo davati informacije, već se po potrebi uključiti kao posrednici u njihovom poslovnom umrežavanju. Opći sajam također će imati Stručnu konferenciju o nesumnjivo najaktualnijoj temi u BiH- o koridoru Vc. Bit će to mjesto na kojemu ćemo raspravljati o gospodarskim aspektima te teme, nastojeći u potpunosti apstrahirati politikantstvo. U fokusu će biti projektanti, izvođači radova, koncesionari, ali i nužni financijaši. O temi će govoriti stručnjaci Ministarstva prometa i veza BiH, Financijskih institucija u BiH, ali i znanstvenici sa Sveučilišta u Hrvatskoj i BiH. Jednom riječju Sajam će biti aktivan svih pet dana njegova trajanja. Dobro nam došli. Razgovarala. M. Ćubela

PROJEKTI

Sklopljen Ugovor o isporuci struje za 2010. godinu Glavni direktor JP Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar, gosp. Matan Žarić i direktor Aluminija d.d. Mostar, dop. Ivo Lasić, potpisali su Ugovor o kupoprodaji električne energije za 2010. godinu, nakon čega je i Aluminij mogao krenuti u planiranje proizvodnje za sljedeću godinu.

rvi je to puta u posljednjih šest godina kako je spomenuti ugovor potpisan na vrijeme, čime su izbjegnute neizvjesnosti koje su ranijih godina, sve do 31. prosinca, pratile Aluminij i unosile nemir i opravdanu zabrinutost među njegove djelatnike, napose članove Uprave. Cijena po kojoj će Aluminiju električna energija biti isporučivana bit će utvrđena vrijedećim tarifnim stavovima Regulatornoga povjerenstva za električnu energiju u Federaciji BiH (FERK), kako stoji u Ugovoru. Izbjegnute neizvjesnosti od ranijih godina

«Zahvaljujući izvrsnoj suradnji s gosp. Žarićem i njegovim suradnicima, na vrijeme smo potpisali ovaj značajan ugovor», kazao je Ivo Lasić, direktor Aluminija d.d. Mostar, dok su iz Elektroprivrede HZ HB kazali kako se Ugovor odnosi na isporuku električne energije za koju se Aluminij d.d. Mostar, kao najveći potrošač električne energije u Bosni i Hercegovini, prijavio kao tarifni kupac JP EP HZ HB d.d. Mostar. «Elektroprivreda je tako, u potpunosti, a sukladno vrijedećim zakonskim propisima, osigurala električnu energiju za sve tarifne kupce na području svojega djelovanja odnosno zatvorila je svoju elektroenergetsku bilancu za 2010. godinu», dometnuli su iz EP Herceg-Bosne. U svezi s tom problematikom, iz Nezavisnoga sindikata zaposlenika Aluminija pozvali su na žurnu provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji Federacije BiH, kojega je donio visoki predstavnik Valentin Inzko, a čija primjena otpočinje 1. siječnja 2010. godine. Njime je utvrđena obveza osiguranja potrebnih

količina struje svim pravnim i fizičkim osobama u mjerodavnosti spomenutoga Regulatornoga povjerenstva, pod jednakim uvjetima. Sukladno Zakonu, Elektroprivreda HZ Herceg-Bosne i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine dužne su osigurati dostatne količine električne energije nekvalificiranim i kvalificiranim kupcima u Federaciji BiH, što znači da više ne mogu izvoziti struju iz BiH dok potrebe domaćih potrošača ne budu u potpunosti podmirene. Iz NSZ-a Aluminija su naglasili kako je neophodnost za primjenu toga zakona ponovno određivanje tarifa električne energije za područje Federacije BiH.

Sindikalni poziv federalnim vlastima Poučeni ranijim, lošim iskustvom s neprovođenjem odluka i zaključaka Skupštine Federacije BiH iz travnja 2009. godine, ovim putom javno pozivamo na što žurniju provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji Federacije BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

BiH. Taj je zakon već stupio na snagu, a njegova primjena otpočinje 1. siječnja 2010. godine. Javno pozivamo sva mjerodavna federalna tijela na poduzimanje svih predviđenih aktivnosti kako bi primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH mogla otpočeti s prvim danom 2010. godine, kako je to visoki predstavnik i predvidio – poziva čelništvo NSZ-a Aluminija.

Tekst i fotografije: D. Juka

bh regije

Brčko zaslužuje status Monte Karla Od 2. do 6. prosinca održan je 8. Međunarodni sajam privrede „Brčko 2009.“. Na ovoj su gospodarskoj manifestaciji sudjelovale 153 tvrtke, turističke i druge organizacije iz BiH i zemalja okruženja.

„Zadovoljstvo mi je konstatirati kako je Sajam ove godine privukao puno veći broj izlagača nego ranijih godina. Poticaj nam je to da uložimo još veća sredstva i napore kako bi on što prije prerastao iz sajma vašarskog tipa u pravi sajam. Konačni cilj koji smo pred sebe postavili jeste afirmacija sajma u Brčkom kao prestižne sajamske manifestacija na širem području jugoistočne Europe. Kako bi on bio ostvaren poradit će se na uspostavljanju što bolje suradnje s organizatorima sajamskih priredbi u BiH i susjednim državama ali i europskim sajmovima“, istaknuo je otvarajući „Brčko 2009.“ gradonačelnik Brčko Distrikta Dragan Pajić.

Na iskazanom interesu izlagača zahvalio je i predsjednik Skupštine Brčko Distrikta Mirsad Đapo, koji je tom prigodom, obraćajući se nazočnima na ceremoniji svečanog otvaranja sajma, najavio gradnju kvalitetnijeg ambijenta za razvoj gospodarstva i privlačenje novih investicija. Za podizanje ove gospodarske manifestacija na višu razinu zauzeo se i predsjednik Organizacijskog odbora Sreten Bogičević, naglasivši kako ona treba dobiti zasluženi smisao. Brčko je specifična oblast u BiH te se kao takva mora iskristalizirati u posebnu zonu za gospodarske inicijative i ulaganja poput Andore, Monte Karla i drugih sličnih oblasti.

pred skupom zamjenik supervizora Gerhard Zonthajm.

Tijekom trajanja ovoga sajma upriličeni su brojni prateći sadržaji - okrugli stolovi i predavanja, kao i brojni sastanci poslovnih inicijativa

„Živimo u jako teškim ekonomskim vremenima u kojima privredni razvoj ne može biti samom sebi svrha bez razvijanja socijalne komponente, odgovornosti i partnerstva. Ovaj će sajam stoga i ubuduće uživati veliku podršku OHR-a“, kazao je govoreći

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

što je svim sudionicima omogućilo da se sadržajno, kvalitetno i neposredno međusobno informiraju i počnu ili nastave razvijati svoje poslovne odnose. Piše: Z. Živković

bh regije

Carsko vino na trpezama zahvaljujući obitelji Vukoje Prije nekoliko danau u novosagrađenom objektu “Vinogradareva kuća” u Lastvi kod Trebinja, lokaciji gdje su Habzburzi gajili plemenitu sortu “Žilavka”, nadaleko čuveni vinari, porodica Vukoje, promovirala je “Carsko vino” koje će se, nakon gotovo stotinu godina opet naći na brojnim trpezama širom svijeta. “Da bi upoznao jedan narod, sjedi za njegov stol, probaj njegovo vino i negovu hranu. “Carsko vino” osim sira i pršuta može se konzumirati uz još 4-5 vrsta mesa i uskoro ćemo napraviti prezentaciju i te vrste. Sigurni smo da ovaj dio Hercegovine može dosta ponuditi puno i u eno i u gastro oblasti, pa smo i mi spremni ući u oba ova segmeta koji će našu turističku ponudu učiniti potpunijom”, rekao je Radovan Vukoje čija “Vinogradareva kuća” predstavlja jednu od najinteresantnijih turističkih ponuda Trebinja, ali je i omiljena destinacija turista koji dolaze na “vinsku turu” iz Dubrovnika i Herceg Novog

„Carsko vino” će biti skupocjeno vino i zbog sastava i zbog skupe tehnologije izrade (modernu tehnolgiju prilagodili smo tradicionalnom načinu proizvodnje). Sortni sastav smo ispoštovali u potpunosti. Odvojili smo najbolje grozdove žilavke (93%) koje smo kombinirali s pratećom sortom “benom” (7%), koja odležava u francuskim barik bačvama, koje koristimo u samoj jednom cilklusu proizvodnje. Narednih godina sazrijevanjem ovo vino će biti sve bolje, a takve karakteristike imaju samo vina izuzetnog kvaliteta. Zatim smo se potrudiIi da zadržimo i autentičan izgled boce od prije stotinu godina“, rekao je direktor Vinarije Vukoje, Radovan Vukoje svečano otvorivši prvu bocu ove božanske kapljice. ‘Podrumi Vukoje’’ već treću deceniju se bave ograničenom proizvodnjom vrhunskih vina i alkoholnih pića. Vinarija se oslanja na moderne

Zoran i Radovan Vukoje

tehnologije, kontrolirane procese fermentacije i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovim ‘‘barik’’ bačvama u podrumima smještenim osam metara ispod zemlje. Proizvodnja je isključivo usmjerena na kvalitetu, što pokazuju i mnogobrojna priznanja iz zemlje i inozemstva. Posebno priznanje kvalitetu vina ‘’Podruma Vukoje’’ odali su francuski enolozi koji, su ‘’Žilavku

Vukoje’’ uvrstili na svjetsku kartu vina u Bordou, kao jedino vino iz Bosne i Hercegovine .

Jedan od najznačajnijih projekata “Podruma Vukoje” je obnova čuvenih ‘’Carskih vinograda’’ koji je pokrenut prije pet godina na lokalitetu koji se nalazi u Lastvi kod Trebinje, na ušću dvije rijeke - Sušice i Trebišnjice. Upravo

“Osim platinaste nagrade koju smo osvojili u Ženevi, zaista mi je veoma draga nagrada “Velika zlatna medalja” sa Novosadskog sajma, koju smo dobili kao najbolja regionalna vinarija. Stvarno nije mala stvar kada znaš da si najbolji na prostoru bivše Jugoslavije, pogotovo ako se zna koliko je vinska kultura odmakla i u Sloveniji i u Hrvatskoj. Tako da i ovo priznanje pored brojnih drugih i za ovaj region i za ovu državu daje poseban značaj. Ipak bi ovom prilikom posebno istaknuo priznanje za naš chardonnay. Iako je ta sorta zastupljena u čitavoj Srbiji pobijedili smo na degustaciji sa ogromnih 92 poena. S ovim brojem bodova dostigli smo maltene vrhunac kvalitete vina i primakli se na korak do ocjene SAVRŠENO. Slažem se s ocjenom da treba saditi i predstavljati autohtone sorte, ali ako pobijediš u međunarodnoj najzastupljenijoj sorti, onda te smatraju zaista vrhunskim vinarom.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

bh regije

tu lokaciju Austrougarska monarhija je proglasila najboljim za ‘’žilavku’’ koja je i najpopularnija autohtona sorta u BiH. Osim vinograda u Lastvi, prošle godine posađen je i novi vinograd u Trebinjskom polju Vrhunski stručnjaci

“Vodeći se činjenicom da se samo iz pravilno njegovanih vinograda može dobiti vrhunsko vino, Podrumi Vukoje su početkom godine realizirali projekt sadnje novih 20 hektara vinograda, koji se nalaze u Zasad polju uz samo korito rijeke Trebišnjice gdje su zasađene sorte vranac, žilavka,šardone, kaberne, pinot noar, sirah, muskat, merlot. Realizaciju ovog značajnog projekta omogućila je i Vlada Republike Srpske dodijeljivši Podrumu Vukoje zemljište za sadnju novih vinograda na koncesiju. Čitav projekt nadgleda i vodi najveći europski stručnjak u oblasti vinogradarstva dr Eugenio Sartori iz „VCR“-a iz Italije, a također smo u stalnim konsultacijam s eminentnim stručnjacima sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, profesorima Jovićem i Markovićem,” dodao je Radovan Vukoje.

Najbolja potvrda kvalitete vina iz ‘’Podruma Vukoje’’ je preko 50 zlatnih medalja na svim sajmovima regiona, u Beogradu, Zagrebu, Splitu, Novom Sadu, kao i na poznatim međunarodnim smotrama koje su održane u Milanu i Briselu. Piše: V. Mihojević

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

bh regije

Hercegovina dobila Regionalni poduzetnički centar Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar otvorilo je jučer Regionalni poduzetnički centar (RPC) u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru.

snovni cilj osnivanja poduzetničkog centra je potpora razvoju malih i srednjih poduzeća na području Hercegovine, ali i kreiranje ambijenta za održiv ekonomski razvoj BiH.

Predsjednik Udruženja LiNK Tomislav Majić je na svečanosti otvorenja naglasio kako se isključivo proaktivnim odnosom prema poduzetništvu može povećati broj novih poduzeća i ojačati već postojeća poduzeća. „Mi to činimo kroz potporu instrumentima razvoja, kao što su inkubatori, poduzetnički centri, garancijski fondovi, i ostali vidovi podrške razvoju biznisa u BiH“, istaknuo je Majić. Na svečanosti su pozvani predstavnici vlasti od općine do države da podrže pokretanje, rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Iznesen je i podatak kako je za registraciju poduzeća u BiH potrebno 4.000 KM dok je Crnoj Gori potreban svega jedan euro.

Svečanosti otvorenja hercegovačkog poduzetničkoga centra nazočili su i načelnici hercegovačkih općina te predstavnici županijske vlasti. Inače aktivnosti Regionalnog poduzetničkog centra su: Organiziranje obuka za poduzetnike, kako za one koji to još nisu, a žele postati poduzetnici, tako i za one koji već rade i žele ojačati imidž i poslovanje svoje tvrtke, pomoć pri registraciji privrednog subjekta, analiza financijskih potreba i kreditiranje poduzetnika kroz Regionalni garancijski fond koji je na usluzi poduzetnicima, promocija poduzeća, pomoć pri apliciranju za poticaj domaćim i inozemnim donatorima i fondovima, organiziranje studijskih posjeta, poslovnih susreta i razmjene iskustava i znanja, povezivanje s poslovnim partnerima i pomoć u formiranju klastera, aktivno stimuliranje općina i županija, ali i drugih razina vlasti, da ulažu sredstva u poduzetničku infrastrukturu i razvoj gospodarstva. Piše: M. Vasilj

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

bh regije

Aluminij stožer gospodarskoga razvitka zemlje Visoki predstavnik međunarodne zajednice i posebni izaslanik Europske unije u Bosni i Hercegovini, gosp. Valentin Inzko, u proteklom je razdoblju posjetio Aluminij d.d. Mostar, u pratnji svoje supruge, gđe. Bernarde Fink, te svojega prvog zamjenika i voditelja Područnoga ureda OHR-a Jug u Mostaru, gosp. Anatolija D. Viktorova.

isokoga su predstavnika u Aluminiju ugostili članovi Uprave Društva, predvođeni gosp. Ivom Lasićem, direktorom Aluminija, i gosp. Ivom Bradvicom, izvršnim direktorom za pravne, kadrovske i zajedničke poslove u Aluminiju d.d. Mostar. Nedovršena privatizacija Aluminija

Razlogom posjeta bio je aktualni gospodarski trenutak u Aluminiju i uopće u Bosni i Hercegovini, a Uprava mostarske tvornice posebno je pozdravila hrabru odluku gosp. Inzka o nametanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji Federaciji BiH, čija primjena treba otpočeti 1. siječnja 2010. godine. «U Aluminij dolazim s predavanja koje je organizirano nakon ispitivanja javnoga mnijenja o tomu što ljudi u Bosni i Hercegovini žele i koliko njihova religijska pripadnost utječe na njihove želje. Ispostavilo se da religija jedino

nikakva utjecaja nema na gospodarstvo, a baš svi su željeli snažno gospodarstvo i bolji životni standard. Mislim kako je tu Vaša uloga bitna, kako je to Vaš prostor za manevar i upravo osiguranjem povoljnih i normalnih uvjeta za poslovanje pomažemo ovoj državi ići naprijed i sve se više približavati Europskoj uniji, što i jeste želja njezinih građana», poručio je Inzko koji se jako zanimao za aluminijev proces proizvodnje, način i uvjete poslovanja, napose u aktualnom vrjemenu svjetske gospodarsko-financijske krize, ali i za probleme unutar bh. gospodarstva koji su se očitovali, primjerice, u dugotrajnom i još nedovršenom procesu privatizacije Aluminija, premda je za kupnju toga diva još prošle godine bilo ponuđeno 300 milijuna eura od strane Konzorcija GlencoreFeal-Dalekovodi, koji je prvorangiranim ponuđačem na međunarodnom natječaju za prodaju 88 posto kapitala Aluminija. Ugovor HEP-TLM-Aluminij zakonit i transparentan. BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

U vrlo kratkom razdoblju nakon Inzka, u Aluminij je došao i kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Andrija Hebrang, u pratnji saborskih zastupnika i članova svojega izbornog stožera. Ugostili su ga direktor Ivo Lasić, predsjednik Nadzornoga odbora Aluminija Željko Boras i članovi Menadžmenta Društva. Temom razgovora, s obzirom na 12 posto kapitala Aluminija koji je u vlasništvu Vlade RH, bio je aktualni gospodarski trenutak u Aluminiju, napose pitanja privatizacije, plinifikacije koja bi u Mostar mogla doći iz smjera Ploča, potom izvoza te opskrbe električnom energijom, s naglaskom na trojni gospodarski ugovor između Hrvatske elektroprivrede, Tvornice lakih metala iz Šibenika i mostarskoga Aluminija. Direktor Lasić upoznao je Hebranga s nepovoljnim gospodarskim i političkim okružjem u kojemu Aluminij djeluje, a u razgovoru su se prisjetili i potpore koju je Hrvatska neprestance pružala i pruža Hrvatima u Bosni i Hercegovini,

bh regije

kako u Domovinskom ratu i poraću, tako i danas, a koja se očitovala i u ulaganjima u ponovno pokretanje ratom razorenoga Aluminija 1997. godine. Poštovanje predsjedniku Tuđmanu

«Strateški interesi Republike Hrvatske i hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini su isti, a to su opstanak i ostanak i zbog toga moramo i nadalje funkcionirati kao jedan narod u dvije države, a upravo je Aluminij snažan znamen onoga što možemo postići kada smo jedno i zajedno. Pokojni je predsjednik dr. Franjo Tuđman prvi pokazao iskonski osjećaj za Hrvate u BiH i odigrao glavnu ulogu u oživljavanju Aluminija koji je stožer gospodarskoga uspjeha Hrvata u BiH. Aluminij je pupčanom vrpcom Zagreba i Mostara bez koje ne može niti jedna niti druga strana», kazao je Hebrang, dok je njegov kolega Krešimir Ćosić posebno prokomentirao transparentnost, gospodarsku opravdanost i zakonitost spomenutoga trojnog ugovora kojim Aluminij isporučuje 60 tisuća tona primarnoga aluminija godišnje TLM-u,

putom kojega od HEP-a zauzvrat dobiva 100 MW električne energije. Gosti iz Hrvatske obišli su kompleks Tvornice i, prije polaska u Središnju Bosnu, nastavili prijateljevanje u ugodnome ozračju raskošnih Vrtova Aluminija, a u sklopu svojega povijesnog posjeta rodnomu kraju, nakon dugih gotovo četiri desetljeća, George (Juraj) Louis Chuvalo posjetio je i Aluminij, u pratnji supruge Joanne i unuka Jessea te predstavnika Saveza tajlandskoga boksa BiH. Hercegovina duša hrvatskoga bića

U Upravnoj zgradi hercegovačkoga diva ugostila ih je cjelokupna uprava (direktor Ivo Lasić, izvršni direktori Velimir Ćavar, Mladen Galić i Ivo Bradvica te savjetnici direktora Jure Musa i Vladimir Božić). Nakon ugodnoga razgovora, darivanja gostiju i kratkoga obraćanja novinarima, obitelj Georga Chuvala razgledala je krug Tvornice te prijateljevanje nastavila u Vrtovima Aluminija. George Chuvalo (rođen u Torontu, 12. rujna 1937. godine), najuspješniji kanadski boksač

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

super teške kategorije svih vrjemena te jedan od najuspješnijih u svjetskoj povijesti toga športa, u Aluminiju je, sjećajući se svojih povijesnih susreta u ringu, napose onoga s Muhammadom Alijem, kazivao i o svojim korijenima, poručivši kako Hercegovinu smatra iskonom, dušnom i srcem hrvatskoga narodnog bića. Inače, njegovi roditelji Stipan i Kata Čuvalo odselili su u Kanadu iz ljubuškoga sela Proboj, a njihov Juraj je na tom dalekom sjeveru stekao svjetsku slavu kao prvi boksač kojega Muhammad Ali nije uspio srušiti, a boksali su 27 rundi u dvije borbe. George je jedini profesionalni boksač koji nikada u karijeri nije pao u ringu. Godine 1990. upisan je u kanadsku Športsku kuću slavnih, 1997. u Svjetsku boksačku kući slavnih, kraljica Elizabeth osobno ga je godine 1998. odlikovala Ordenom Kanade, najvećim priznanjem u toj zemlji, a 2005. dobio je zvijezdu na Kanadskoj promenadi slavnih. Tekst i fotografije: D. Juka

izdvojeno

Kako izabrati poklon za partnere? Svake godine u ovo vrijeme počinje se razmišljati o poklonima. Iako je za privatne poklone za Božić još uvijek rano, za poslovne nije. Budući da se tu najčešće radi o većim količinama i da sve treba unaprijed odlučiti i naručiti, mi vam predlažemo da već sada o tome razmislite kako bi izbjegli stres zbog gužve i manjak vremena.

ostupnost informacija i noviteta, pa čak i kupnje preko interneta proširilo je mogućnosti izbora poslovnih poklona. S druge strane veće mogućnosti uvijek traže i više vremena za donošenje odluke i izbor pravog poklona.

Za izbor poslovnog poklona je jako važno da budu kvalitetni. Bez obzira da li se radilo o jeftinijem ili skupljem poklonu, on bi trebao biti kvalitetan. Uzmite u obzir da poslovni pokloni predstavljaju poduzeće!

Kod odluke o poslovnim poklonima uzmite u obzir slijedeće:

•

• •

•

Nemojte štedjeti na pakiranju. Dobro umotati poslovni poklon je jednako bitno kao i izabrati poklon. Nemojte dobar poklon upropastiti lošim pakiranjem. Ako nemate stila za to, obratite se stručnjacima. U većim prodajnim centrima često imaju odvojeni štandovi za umatanje poklona, a takvu uslugu možete dobiti i cvjećarnama.

Provjerite da li postoji nekakav pravilnik u poduzeću o poslovnim poklonima. Ukoliko ga vi nemate možda imaju vaši poslovni partneri i morat ćete tome prilagoditi svoje poklone.

Kome poklanjate, da li su to partneri ili su to maloprodajni kupci?! Kakav dojam želite ostaviti, da li želite biti tradicionalni, moderni, inovativni, originalni, neobični ili želite nasmijati one koji dobiju poklon?!

Koje vrijednosti će pokloni biti, da li će se raditi samo o simboličnom poklonu s logom firme ili će to biti neki skuplji poklon?!

buket cvijeća ili biljka i vino ili liker

Prema istraživanjima u poslovnom svijetu Amerike poklanjaju se najviše:

1. 2.

kalendari i rokovnici

3. 4.

brand proizvodi poduzeća

poklon bonovi za maloprodaju i restorane košare s voćem, hranom, slatkišima

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Osobno dostavite poklone, ukoliko je to moguće. Dakle nemojte slati poštom osim ako je to neophodno. Ukoliko vaš partner priprema domjenak onda je to pravo vrijeme da ponesete svoj poklon. Autor: M. Mlakić

izdvojeno

Zbog novih trošarina šljivici će biti posječeni, a rakiju nitko neće peći Od Nove godine će, u okviru prilagođavanja zakonodavstvu Europske unije, proizvođači rakije u Hrvatskoj po kazanu za rakiju plaćati trošarinu od 100 kuna, a po litri proizvedenoga čistog alkohola dodatnih 53 kune. „Ako se doista počne naplaćivati porez na proizvedenu rakiju i kotao uništit će se voćarstvo, a posebice šljivarstvo. Ljudi će sigurno posjeći šljivike jer se proizvodnja rakije više neće isplatiti“, smatra Mato Stojanović iz Gradišta kod Županje i napominje kako trenutno ima rakiju staru sedam godina koju ne može prodati ni za 35 kuna litru. Kako ću je tek onda prodati ako u njenu cijenu ukalkuliram buduća davanja državi, pita se on. Ovaj proizvođač ima 350 stabala šljive i ove je godine ispekao 30 kazana te dobio 400 litara rakije. Prije rata rakiju se, ističe, moglo prodati u susjedstvu no danas njen plasman ide puno teže jer, pojašnjava, mladi piju obojena pića u kafićima i prava rakija ih ne zanima. Najavljeni nameti stoga su, po njegovom mišljenju, preveliki što će mnoge proizvođače, posebno tzv. male kakav je i sam, prisiliti da se više ne bave proizvodnjom rakije koja je inače mnogima u ovome selu do sada bila dopunsko zanimanje.

„Kao i sa svim ostalim stvarima naglo se kod nas krenulo i s ovim porezima na rakiju. Trebalo bi odrediti razdoblje od nekoliko godina za prilagodbu proizvođača. Ne učini li se tako nestat će tradicionalna proizvodnja rakije u našim selima“, upozorava Stojanović. Ivan Filipović također iz Gradišta ima kazan od 100 litara za uslužno pečenje rakije i za njega bi, po novome zakonu, trebao ubuduće plaćati 100 kuna paušala godišnje. To, kaže, nije puno, ali se boji da će mnogi odustati od proizvodnje rakije zbog poreza od 53 kune po litri apsolutnog alkohola. „U Sloveniji vlasnik kotla plaća 12 eura i peče koliko hoće! Ne znam hoće li se kod nas isplatiti raditi po novim uvjetima. Ako vidim da nema računice odjavit ću se. Postupe li svi vlasnici kotlova tako gdje će se i kako onda peći prava rakija“, pita se Filipović.

Darko Juzbašić iz županijskog Odjela za poljoprivredu naglašava kako nema mjesta za nezadovoljstvo jer se i do sada na neki način plaćala proizvodnja rakije. Novim zakonom o trošarinama, tvrdi, država samo želi uvesti više reda jer se u ovome trenutku na tržištu svašta nudi i prodaje s etiketom slavonske rakije. „Svatko će moći ispeći 50 litara rakije od 16 „gradi“ za vlastite potrebe bez

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

plaćanja ikakvog poreza a više od toga morat će prijaviti. Vlasnici kazana pak vodit će evidenciju koliko su uslužno ispekli rakije“, kaže Juzbašić i napominje kako je nakana zakonodavca da se novim propisima osigura proizvodnja kvalitetne rakije. Piše: Z. Živković

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

investicije

Novi voćnjak Na površini od 43.000 četvornih metara, Saša Spasojević iz Kruševca otvorio je ove godine kod Orašja plantažu voćnih sorti.

zgojeno je već oko 400.000 sadnica jabuke, višnje i šljive čiji je plasman dobrim dijelom osiguran u Hrvatsku i zemlje Europske unije. „Za dolazak u Posavsku županiju odlučio sam se ponajviše zbog toga što kvaliteta zemlje pogoduje uzgoju gotovo svih voćnih vrsta koje namjeravam proizvoditi. Voćke su se već privikle na teren, radnici koje sam angažirao dosta su dobro upoznati s poslovima u voćarstvu i za sada sve teče bez problema. Pratit ćemo trendove i potražnju pa nije isključeno da u dogledno vrijeme proizvodnju proširimo i na drugo voće. U planu je uzgoj kruške, breskve, trešnje, kajsije i ostalih sorti kojima ovo posavsko tlo odgovara“, kaže Spasojević.

U voćarstvu je, dodaje, već četrnaest godina i to je za njega posao kojim se isplati baviti, ali samo ako se u njega stalno ulaže. U ovome trenutku, pojašnjava, najrentabilnija je šljiva, posebno stolne i sorte za rakiju, koje se najčešće i traže. Višnja je, po njegovim riječima, sve zanimljivija i to uglavnom velikim proizvođačima u inozemstvu koje se njezinom uzgoju i proizvodnji mogu posvetiti jer imaju hladnjače. Potražnja za jabukom varira od godine do godine, a kruška sve više pada u

drugi plan, čak su zadnjih godina brojni nasadi pod tim voćem uništeni.

Cijela se plantaža inače navodnjava po sistemu „kap po kap“ vodom iz zdenca izbušenoga na dubini od jedanest do četrnaest metara. Kako se plantaža bude eventualno proširivala tako će se nadograđivati i sustav za navodnjavanje. Rasadnik je obišao ministar poljoprivrede u Posavskoj županiji Anto Petrić. “Ovome smo projektu dali bezrezervnu podršku. Poljoprivredno – savjetodavna služba

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

je više nego zadovoljna odrađenim rasadnikom na terenu, a iduće godine pokušat ćemo stimulirati ovu vrstu proizvodnje, kako bi se promijenila struktura poljoprivredne proizvodnje na području naše županije. Razlog više da ovu vrstu proizvodnje pratimo i pomažemo leži u činjenici što će značajan broj sadnica biti izvezen u inozemstvo, što je danas vrlo važno za cjelokupno gospodarstvo“, ističe Petrić. Piše: Z. Živković

moderno poslovanje

Šef ne smije biti „začin u svakoj juhi“ Raspodjela radnih zadataka i ovlasti podrazumijeva detaljne upute o tome što i kako treba raditi. To ne znači da treba objašnjavati ono za što su članovi tima stručno osposobljeni, nego davati upute kako u poslu iskoristiti dosadašnja iskustva, gdje potražiti stručnu pomoć, u kojem obliku prezentirati svoj rad i slično. im pružiti šansu da pokažu vlastitu inicijativu, znanje i iskustvo.Šefovi koji izbjegavaju delegirati ovlasti obično su loši organizatori, jer ne mogu svoj posao sagledati u cjelini. A loša organizacija najčešći je uzrok neuspjeha i sukoba. Loše će se raditi i vladat će loša radna atmosfera tamo gdje odgovornosti i ovlasti nisu jasno razgraničeni, jer svaki član tima ima pravo točno znati što se od njega očekuje, koje su granice njegovih odgovornosti i ovlasti.

ećina je menadžera toliko zaokupljena onime što je hitno da često ne posvjećuje dovoljno pozornosti onome što je doista važno, a nije trenutačno hitno. To može dovesti i često dovodi do toga da se cjelokupno poslovanje ne odvija optimalno i planovi se ne ostvaruju kao što je zacrtano, a to šteti i tvrtki i samom menadžeru. Jedini dobar način kako takve probleme izbjeći jest efikasno delegiranje odgovornosti i zadataka. To pak nije tako jednostavno kao što se u prvi mah čini, jer zahtijeva da prethodno budu ispunjeni neki uvjeti od kojih je prvi da voditelj ima pouzdan, kvalificiran i motivirani tim. No i karakter voditelja može biti uzrokom nemogućnosti efikasnog delegiranja dijela svojih odgovornosti. U tom slučaju najčešće je riječ o osobi nepovjerljivoj prema ljudima i koja smatra da nitko neće posao obaviti bolje od njega, ali i šefovima koji su skloni biti ‘začin u svakoj juhi’. U oba slučaja vođa mora svladati svoje nedostatke i pustiti članove tima da povjerene im zadatke obavljaju onako kako oni

smatraju da je najbolje, a u okvirima zadanih im ovlasti. Kad zaposlenici osjećaju da rukovodilac ima povjerenja u njih, trudit će se svim silama da ga i opravdaju. U suprotnome radit će bez dovoljno entuzijazma. Također, treba

Detaljne upute Da bi mogao dio svojih zadataka delegirati drugima, vođa tima treba prije svega znati u čemu se sastoji njegov posao i kako taj posao rasčlaniti. Kad za svaki konkretni zadatak utvrdi poslove koje treba obaviti, u kojoj kvaliteti i u kojem roku, spreman je rasporediti radne zadatke potčinjenima. Pritom je kvalitetno obavljen posao zbroj svih izvršenih poslova, a cilj mu je konačni rezultat postavljen ili zahtijevan tenderom, ugovorom ili uputom. Da

Zašto delegirati Manji trošak, više zadovoljstva • članovi tima su zadovoljniji jer im je posve jasno što se od njih očekuje i koje su im ovlasti. • omogućava kontrolu izvršavanja radnih zadataka, jer se učinci mogutočnije mjeriti. • omogućava utvrđivanje specifičnih nedostataka članova tima i na osnovi toga procjenjuje potrebu njegova stručnog usavršavanja, premještaja na drugo radno mjesto ili čak otkaza. • omogućava vođi tima da posveti veći dio vremena drugim, važnijim aspektima svoga posla, poslovima koje ne može i ne smije delegirati drugima • efikasnije korištenje radnog vremena, smanjenje troškova boljom iskorištenošću zaposlenih, materijala i opreme • manje je pogrešaka tijekom izvršavanja radnih zadataka i veće zadovoljstvo zaposlenika, jer su odgovornosti i ovlasti jasno definirani

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

moderno poslovanje

bi se to i postiglo članovi tima trebaju dobiti izričite i detaljne upute što i kako raditi, te što se očekuje kao rezultat njihova rada. Ne budu li upute rukovodioca jasne i dane na strpljiv način neće se moći izbjeći nesporazumi, lošiji rezultati i kašnjenja u izvršavanju poslova, jer gotovo nema granica ljudske sposobnosti da nešto pogrešno shvati ili protumači. Šef ne bi trebao izvršitelju objašnjavati ono za što je on stručno osposobljen, već mu reći, kako u izvršavanju novog posla iskoristiti rezultate prethodnog posla, gdje potražiti stručnu savjetodavnu pomoć, u kojem obliku prezentirati svoj rad i slično.

Prethodne obavijesti Što zaposlenik mora znati: • kada treba početi rad na zadatku i kada ga treba završiti • kada, koga i kako treba izvještavati o tijeku posla • činjenice, mišljenja i stavove koji su poznati o poslu na osnovi sličnih prije izvršenih poslova • sve poznate ulazne podatke o poslu koji mu se povjerava • redoslijed operacija kojih se treba pridržavati u obavljanju posla • komu se obratiti za obavijesti (neposrednom rukovodiocu ili pojedincima iz svog tima) • je li za vanjske kontakte potrebno posredovanje rukovodioca ili nije • koje odluke može donositi sam, bez pitanja ili odobrenja vođe tima • koje odluke u vezi s poslom treba donositi samo vođa • s kime tijekom izvršavanja radnog zadatka treba obvezno biti u kontaktu

Djelomična ili potpuna ovlast

Delegirati odgovornost, odnosno dodijeliti posao nekome znači prenijeti na nj odgovornost, ali i dodijeliti mu i ovlasti da posao uradi sukladno primljenim uputama, stručnoj spremi i iskustvu. Nerazumno je, prema tome, delegirati odgovornost ili dodijeliti radni zadatak nekomu tko za to nema ni potrebnu stručnu spremu, ni potrebno iskustvo, ni potrebna psihofizička svojstva. No, koliko god nerazumno bilo to se u praksi događa vrlo često i uvijek s lošim posljedicama. Svoju odgovornost rukovodilac ne može delegirati u potpunosti ni na koga, ali može delegirati djelomične ovlasti vezana uz izvršavanje određenih poslova. Može

se delegirati ovlast da se nastupa u ime rukovodioca u okvirima njegovih uputa.

To je tzv. djelimična ovlast, bez ovlasti donošenja samostalnih odluka. Naravno, može se delegirati i puna ovlast tj. ovlastiti nekoga da ‘razmišlja i djeluje’ u ime rukovodioca, a moguća je i kombinacija tih dviju vrsta ovlasti. Odgovornost uvijek trebaju pratiti odgovarajuće ovlasti. Ako se javljaju problemi, uzroci su obično u tome što odgovornosti i poslovi nisu jasno definirani pri dodjeli radnih zadataka. Radni zadatak zapravo predstavlja delegiranu odgovornost, raščlanjenu tako da predstavljaju specifikaciju

svega što djelatnik treba znati i čega se treba pridržavati da bi mu radni zadatak bio jasan i da bi ga mogao lakše izvršiti. Radni zadatak može sadržavati i neko kronološku raščlambu pojedinih faza izvršavanja radnog zadatka, tj. redoslijed kojim rukovodilac želi da se radni zadatak izvršava. Piše: Laslo Torma

Najviši standard higijene! za savršenu čistoću i dezinfekciju www.fis-professional.com BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

moderno poslovanje

Regijom će vladati država koja prepozna svoje mlade lavove Mladi i obrazovani, radili za ‘strance’ ili ‘naše’, znanjem i kvalitetom vladat će regijom. Znamo li tko od država iz bivše zajednice najviše i najkvalitetnije slijedi taj put?

emokracija je zahtjevna stvar, teško je dobiti izbore. A još je i teže nakon izbora biti efikasan i donijeti promjene koje svi očekuju. Kako provesti ono što smo obećali i što znamo da je potrebno kad ćemo time narušiti mnoge interese onih koji su glasovali za nas? U bilo kojoj zemlji teško je biti popularan i nakon prvih stotinu dana, a nekmoli u Hrvatskoj. Jedna od zanimljivih analiza bit će analiza učinjenoga u SAD-u: ondje je potpora predsjedniku Obami bila velika i kolektivna je svijest Amerikanaca vapila za promjenama nakon osam godina vladavine republikanaca. Međutim, zapinje i ondje, i to na zdrastvenoj reformi, i teško je ne izgubiti potporu javnosti. Dapače, susjedna Kanada, kao i vrlo bliska Velika Britanija, imaju efikasan sustav kakav novi predsjednik SAD-a želi uvesti, ali ipak... Nekoliko mjeseci za promjene U Hrvatskoj je isto tako u svakom segmentu društva mnogo zahtjevih izazova, a neki traže drastične rezove. Neću ovdje elaborirati koji su, jer svakodnevno se iznose u medijima, nego se upitati: Kako ih provesti? Koji nam alati stoje na raspolaganju za izmjenu strukturnih promjena, ali bez revolucije? Odgovorni mogu birati samo između metode

postupnog ublažavanja brzine i žestine provedbe obećanoga u kampanji te metode čekanja dobre svjetske konjunkture i izuma novih tehnologija. Budući hrvatski predsjednik ili nova premijerka imaju samo nekoliko mjeseci da pokrenu promjene tako da pokrenu projekte dok je još glasačko tijelo ‘zbunjeno’, odnosno spremno za promjene, makar one išle dijelom i na štetu njihovih interesa. Te se promjene provode u drugoj i trećoj godini mandata uz, naravno, mnogo teškoća. Ali ipak su pokrenute! Ako prodamo ili iznajmimo sve svoje resurse stranim ulagačima, otvara se pitanje naše suverenosti; ako pak ne dovedemo svjež kapital, prijeti nam dodatni val stečajeva ili tihe agonije! Uspije li provedba metoda koje je predlagala desna opcija, pitanje je hoće li to oporba (lijeva opcija) prihvatiti. Dakle, vjerojatno je dobar put onaj srednji, koji će balansirati između kapitalno hrvatskih projekata, i nastojati zadržati što više njih, i dovođenja stranoga kapitala, posebice u turizam i prerađivačku industriju. Suverenost će biti najmanje upitna učinimo li Hrvatsku atraktivnom za mlade obitelji i one koji se žele obrazovati. Kako to postići? Informirati cijelu javnost kako su to postigle zemlje najatraktivnije u tom smislu! BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Gdje je društveni dogovor? Mladi i obrazovani lavovi, radili za ‘strance’ ili ‘naše’ svojim će znanjem i kvalitetom vladati regijom. Zemlja koja će to prva napraviti bit će dominantna u regiji! Znamo li tko od država iz bivše zajednice najviše i najkvalitetnije slijedi taj put? I bitna dvojba: je li važnije pobijediti drugu političku opciju ili u četiri godine pripremiti teren za izmjenu strukture ekonomije? Pa svi smo svjesni da buduća pokoljenja ne žele samo naslijediti materijalna dobra od sadašnje generacije nego traže organizaciju društva koje nije cinično i koje im omogućava da budu ponosni građani Hrvatske, ali i Europe. Za njih se isplati mijenjati Hrvatsku jer su oni razlog zašto je većina od nas spremna dati ekstradoprinos. Svaka od tih dvojba traži društveni dogovor i ni jedna strukturna promjena neće se uspjeti riješiti u četiri godine mandata! Zato bi, da se ne bude prisiljen čekati dobru konjunkturu koja može trpjeti opterećeni državni proračun ili revoluciju (čitaj: nasilne izmjene društvenoga konsenzusa) bilo najbolje surađivati. Staviti se na raspolaganju društvu, a ne ideji. Međutim, pitanje je može li netko tko je došao do vrha neke stranke, djelujući unutar hijerarhije, promijeniti na kraju društvenu paradigmu i zaboraviti interese stranke te djelovati u interesu svih građana i struktura. Najvjerojatnije ne može. I ne treba ga zbog toga stigmatizirati, jer nije lako promijeniti se. Povijest se opet ponavlja. Tri su opcije: novi izumi i tehnologije (tehnološka revolucija), novi društveni odnosi (nasilna revolucija i preraspodjela dobara) i ‘status quo’ do jedne od prvih dviju opcija! Može li se pojaviti i mogućnost iskrene suradnje između zainteresiranih zbog budućih pokoljenja? Povijest nas uči da to nije moguće ili da je to vrlo rijetka pojava. Šteta. Preuzeto: Liderpress

moderno poslovanje

Gotovo 90 posto poslova ugovara se na kavi, ručku ili večeri Poslovi se najčešće dogovaraju osobnim kontaktima, a najmanje e-poštom, svega 2,3%. Na kavu odlazi 57% menadžera, a na ručak 22% i večeru 7%

oduzetnici u Hrvatskoj poslove uglavnom sklapaju izvan ureda, dogovaraju se prije raspisanog natječaja, a najbolje poslovne ponude postižu se korupcijom, zaključak je istraživanja agencije Hendal prema narudžbi Poslovnog savjetnika. Hendalovo istraživanje provedeno je od 10. do 12. rujna na uzorku od 400 poduzeća i unatoč najnovijim aferama s potkupljivanjem na fakultetima, ono ipak iznenađuje. Privatna poznanstva

Građani već odavno znaju za korupciju u zdravstvu, prosvjeti ili sudstvu, o njoj se govori među poduzetnicima i političarima, ali ovo istraživanje koliko god na malom uzorku ne ohrabruje. Mito i korupcija izbili su na prvo mjesto u postizanju novih poslova. Za tu kategoriju odlučilo se 25 posto ispitanih, dok se za ostale stavke kao što su privatna poznanstva izjasnilo 9 posto, za zasluge 10,8 posto ili za pismene i usmene dogovore tek 6 posto. Međutim, kada se uspoređuju prijašnja ispitivanja građana koje je radio GfK o tomu hoće li se korupcija povećati ili smanjiti, ovo najnovije je u skladu s tadašnjim očekivanjima. Kad se građane prije dvije godine ispitivalo smatraju li da će u iduće tri godine korupcija biti manja ili veća, 40 posto je odgovorilo da će ostati ista. Sigurno će se povećati, kazalo je 15 posto, a donekle 22 posto. Samo je 1 posto odgovorilo da će se korupcija smanjiti, donekle 13 posto, a nije znalo 9 posto. Poslovi se najčešće dogovaraju osobnim kontaktima, a najmanje e-poštom, svega 2,3 posto. Na kavu odlazi 57,65 posto ispitanika, a na poslovni ručak 22,4 posto i večeru 7 posto.

sportskim susretima poslovati, a čak to nije značajnije zastupljeno na kongresima i seminarima. No ne sklapaju se svi poslovi uz ručak ili večeru. Manje tvrtke i manji poslovi u Hrvatskoj se još češće dogovaraju na kavi nego u uredu, zbog čega se tijekom radnog tjedna luksuzni lokali mogu pohvaliti dobrim prometom, što strane goste često iznenađuje. Budućnost u golfu

Nadalje, naši poslovnjaci su osim u dogovaranju lokacije sastanaka poprilično ležerni i fleksibilni kad je riječ o točnom vremenu njegova održavanja. Iako se na sastanke male grupe ljudi nastoji uvijek doći u dogovoreno vrijeme, veći sastanci, domjenci ili prezentacije uz kašnjenje uzvanika također su praksa. Isto tako za sklapanje poslova nisu ni sajmovi i slična događanja i prema mišljenju brojnih ispitanika ta se mjesta ne smatraju dobrim za ugovaranje poslova. Ipak, pravi poduzetnici neće propustiti takve prilike za sklapanje novih po-

Hrvati nisu kao Englezi da vole zelenu travu i golf ili da će na nekim drugim BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

znanstava i započinjanje razgovora koji će vjerojatno nekom drugom prilikom i uroditi dobrim poslovnim rezultatima. Što je devedesetih za poslovne ljude bio tenis, to bi u budućnosti mogao biti golf, luksuzni sport na čijim se terenima znaju dogovarati već milijunski poslovi. Prednost i dalje imaju restorani unutar uglednih hotela. Izbor menija gosti često prepuštaju šefu kuhinje koji već sigurno dobro zna kojim specijalitetima će ponuditi ugledne goste. Kad na sastanak dolaze domaći poslovni ljudi, izbor jela za ručak ili večeru ovisit će o tome iz kojeg su kraja Hrvatske. Preporuka je da im se posluži kontinentalna hrana, a ako na poslovni ručak dolaze inozemni gosti, onda su to hrvatska autohtona jela. Agencija Hendal provela je istraživanje sredinom rujna na uzorku od 400 poduzeća Preuzeto: Poslovni dnevnik

POSLOVNI USPJESI

MK&Udobnost salon namještaja u Mostaru

Ponovno daruje Kako smo već zagazili u blagdanske dane, dane darivanja, uz nas se ponovno našao Salon namještaja iz Mostara MK& Udobnost. Ova tvrtka je za prošlogodišnje blagdane obradovala tri obitelji s područja Mostara svojim, ne tako malim darovima: dječijim sobama. MK& Udobnost je firma koja se bavi proizvodnjom i prometom namještaja i svakim je danom u sve većoj ekspanziji. Zbog toga je i odlučila nastaviti sa svojom humanitarnim i nadasve hvale vrijednom akcijom - ponovno darivati. A znamo da je toga danas nažalost sve manje, čime su i ovi veliki darovi još veći i još draži. I ove godine će tri obitelji: bošnjačka, hrvatska i srpska, naročito djeca biti obradovana poklonima dječijim sobama. A zašto baš djeca ? Na naš upit, direktor Muhamed Bekto,

kao obično kaže: „Djeca očekuju u ove dane neke darove i željeli smo im jednostavno izmamiti osmijeh na lice“. Tako je ova akcija postala tradicijom. Tvrtka u ekspanziji

Na početku rada na ovim terenima govorilo se o otvaranju ove tvrtke kao o „upuštanju u avanturu“, jer se inače veoma teško održati na tržištu i uspjeti. MK&Udobnost je primjer kako se iz nesigurnih voda može zakoračiti u ekspanziju, ali i ići dalje. Sjedište ove tvrtke je u Sarajevu, a MK&UDOBNOST pojašnjava nam Benko, „kćerka“ je dvije druge tvrtke – Udobnost i MK Company. Tvrtka ima vlastite proizvodne pogone, a u svojoj prodajnoj paleti imaju širok asortiman proizvoda. Poseban naglasak stavljaju na dječije sobe. Tu je široka paleta namještaja za

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

predsoblje – kompletni setovi, čiviluci, ogledala, sanduci za cipele, vješalice. Tu je i bogata ponuda namještaja za dnevni boravak, spavaće sobe, radne sobe, trpezarijski setovi, namještaj za kuhinju. U vremenu kada sve vrvi od nezdrave konkurencije, u tvrtki MK&UDOBNOST su vjerovali u uspjeh. Protiv „nezdravoga“ boriti se – „zdravim“ poslovanjem.

Naravno, i akcije poput ove koju su priredili u povodu bajramskih i božićnih blagdana postale su tradicijom u njihovu planeru. Salon MK&UDOBNOST koji se nalazi na Bišću polju, često u ponudi ima i akcijsku prodaju što podrazumijeva odlične komade namještaja po iznimno povoljnim cijenama. Bezobrazno niske cijene – maksima je ove tvrtke u koju u potpunosti vjeruju. A. Glibić

regionalne vijesti

Kraš, Franck i Luka Rijeka traže povrat imovine u Srbiji Svoju imovinu na teritoriju Srbije traži više od 120 kompanija s područja Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine

iše od 120 tvrtki s područja bivše Jugoslavije podnijelo je zahtjev za povrat imovine koja se nalazi u posjedu srpskih kompanija i na teritoriju Srbije. Riječ je o imovini poduzeća s područja bivših republika Jugoslavije koja je do raspada zajedničke države funkcionirala u sklopu tih tvrtki.

Nova prilika Prema odluci srbijanske vlade, kompanije mogu uputiti zahtjeve za povratom do kraja godine. Do ožujka 2010. godine potrebno je obaviti usuglašavanje između poduzeća. Ako se ne postigne dogovor, spor će pokušati riješiti Agencija za privatizaciju koja će napraviti izračun koliki je realni udio tvrtki s područja bivše Jugoslavije u vlasništvu 128 poduzeća iz Srbije. Taj je rok do sada više puta produžen jer su pojedine države, koje su bile dio bivše Jugoslavije, protestirale zbog namjere da sporna imovina bude prodana preko Agencije za privatizaciju Republike Srbije. Slovenija i Hrvatska, kojima se pridružila i Bosna i Hercegovina,

prije 18 mjeseci uputile su srbijanskoj vladi protestne note zbog kojih je odlučeno da se prodaja imovine odgodi i poduzećima da nova prilika da međusobno riješe sporne imovinske odnose. Do sada se pitanje imovine kompanija rješavalo tako što su uredbe vlade Srbije sadržavale načelo sporazumne podjele imovine između bivših i sadašnjih vlasnika nekretnina. Tada je predlagano da bi u slučaju izostanka sporazuma nekretnina išla u privatizaciju. Posljednjom vladinom uredbom promijenjen je postupak, pa će u slučaju ako ne dođe do povrata imovine, kao što je, primjerice, slučaj kod više hrvatskih poduzeća, tvrtke moći zatražiti udio u kapitalu kompanija na području Srbije koje se koriste imovinom poduzeća iz Hrvatske. Među 120 tvrtki nalazi se i više hrvatskih poduzeća, poput Kraša, Luke Rijeka, Agro-Tovarnika, Francka, Inkera iz Zaprešića, zagrebačke Poljoopskrba... Imovina hrvatskih poduzeća zamrznuta je početkom 1990. godine. Neke od kompanija bile su spremne pristati da

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

se njihova imovina pretvori u dionice i u tom obliku preda u vlasništvo. Neprodane tvrtke Prema riječima Dušana Belanovića iz Agencije za privatizaciju, ako se utvrdi da je u pojedinim poduzećima stopostotno vlasništvo tvrtki iz bivših republika, predlaže se da se iz njih odvojit 30 posto imovine koja će se dati zaposlenima. Među neprodanim poduzećima s područja Hrvatske nalaze se Končar, Jugoton, Transjugšped, Gavrilović export-import, Franxk komerc, Atlas tours, Naprijed kao i još neke kompanije.

Vrijedno vlasništvo Među 120 tvrtki koje su zatražile povrat imovine u Srbiji nakon 1990. godine nalazi se više hrvatskih poduzeća, poput Kraša, Luke Rijeka, AgroTovarnika, Francka, Inkera iz Zaprešića, zagrebačke Poljoopskrbe... Piše: M. Mlakić

regionalne vijesti

Prihvaćen početni financijski paket Hrvatske u EU Vijeće EU-a za opće poslove prihvatilo je u ponedjeljak u Bruxellesu prijedlog financijskog paketa što ga je pripremila Europska komisija za prve dvije godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji.

aket je pripremljen na temelju pretpostavke kako će Hrvatska postati članicom u siječnju 2012. godine. U prve dvije godine članstva, 2012. i 2013. u proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi eura. Riječ je o preuzetim obvezama za te dvije godine, koje će, s obzirom da su ta sredstva namijenjena za višegodišnje projekte, biti realizirane kroz nekoliko godina. Europski proračun se iskazuje na dva načina, odvojeno se prikazuju preuzete obveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine s jedne strane i rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih financijskih godina, koji su stvarno isplaćeni u toj godini, s druge strane. Najveći dio namijenjenih sredstava Hrvatska će moći dobiti iz Kohezijskog i strukturnih fondova, u prve dvije godine ukupno će moći povući 2.205 milijardi eura. Da bi se ta sredstva dobila, potrebno je pripremiti kvalitetne projekte. Svaki takav projekt financira se iz europskih fondova u iznosu od najviše 85 posto, a preostali dio financira država članica.

Kohezijski fond je financijski mehanizam namijenjen za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU-u na području prometa i zaštite okoliša. Pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda imaju članice čiji je BDP po stanovniku manji od 90 posto prosjeka EU-a. Iz Kohezijskog fonda financiraju se Transeuropske transportne mreže (TNT), transportna infrastruktura (izvan TNT mreža) koja pridonosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, interoperabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave, okolišna infrastruktura s ciljem

preuzimanja EU standarda zaštite okoliša i učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije. Uravnotežen razvitak

Iz dva strukturna fonda - Europskog socijalnog fonda i Fonda za regionalni razvoj - financiraju se razvojni projekti koji pridonose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU-a kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog gospodarstva.

Nakon sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova najznačajnija su sredstva namijenjena za izravna plaćanja poljoprivrednicima, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo. Kao i za ostale nove zemlje članice, predviđeno je postupno povećavanje sredstava iz Europske unije, sukladno povećanju hrvatskih apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje tih sredstava. Primjerice, za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 373 milijuna eura godišnje, ali će prve godine Hrvatska moći povući 25 posto BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

od toga iznosa. Onda se to povećava na 30 pa na 35 posto u trećoj godini članstva, a nakon toga svota se povećava za 10 posto na godinu do puna iznosa, koji će biti dosegnut za 10 godina. Kada je riječ o ruralnom razvoju, predviđeno je da Hrvatska već 2014. povuče pun iznos od 352 milijuna eura na godinu. Jedna od većih stavki je i financiranje investicija za jačanje kontrole na vanjskim granicama Europske unije. U sklopu priprema za ulazak Hrvatske u šengenski prostor namijenjeno je 120 milijuna eura, po 60 milijuna u svakoj od te dvije godine. Komisija navodi da će financijski učinak hrvatskog pristupanja na proračun EU-a biti ublažen uplatama Hrvatske u zajednički proračun. Prema procjenama Komisije, Hrvatska bi u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti 609 milijuna eura, a 2013. godine 647 milijuna. Piše: M. Mlakić

regionalne vijesti

Nova tvornica crijepa vrijedna 200 milijuna kuna Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor pustila je u rad novu tvornicu za izradu crijepa velikoga formata vrijednu 200 milijuna kuna. U taj je pogon iz sastava Nexe grupe ugrađena najsuvremenija tehnologija u ciglarskoj industriji a spomenuti iznos najveće je pojedinačno ulaganje u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini. „Ovo je velik i važan događaj za 2009. godnu, iznimno tešku godinu za naše gospodarstvo, pa je to važnije puštanje u rad pogona koji zapošljava osamdeset ljudi. Njihove će obitelji sada biti zadovoljnije. Vlada će i dalje podupirati gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, a posebno izvoz“, istaknula je premijerka Kosor. Završetkom nove proizvodne linije kapacitet postojeće tvornice „Dilj“ povećan je na godišnjoj razini s dosadašnjih 45 milijuna za 13 milijuna crjepova te za 700.000 komada posebnih elemenata. Time je zadržan položaj jednog od najvećih hrvatskih izvoznika u ovoj djelatnosti jer se čak 70 posto proizvodnje izvozi. Najbolji odgovor na krizu investiranje

„Na krizu smo odgovorili investicijama. Bez nove tvornice ne bismo imali proizvod za Europsku uniju i smatram kako i drugi trebaju, bez obzira na teškoće u financiranju, ispitati mogućnosti smanjivanja troškova i ulaganja u nove proizvodnje. Novim smo crijepom velikoga formata postali konkurentniji a na novoj liniji veća je stopa profitabilnosti nego na staroj“, kazao je na svečanosti puštanja u rad novoga pogona predsjednik Nexe grupe Ivan Ergović izrazivši pri tome ponos jer su sve građevinske i instalaterske radove izvele hrvatske tvrtke, ponajprije lokalne, poštujući visoke ekološke standarde Europske unije. Novi se crjepovi inače zovu „oktavijan“ i „cezar“. Unatoč recesiji i padu građevinskih aktivnosti, što je u velikoj mjeri utjecalo i na pad poslovanja Nexe grupe, tvrtka se ove godine uspjela profilirati kao jedan od najvećih domaćih ulagača, kako u Hrvatskoj tako i u regiji. Ukupna ulaganja naime premašuju 400 milijuna kuna.

Tijekom 2009. godine Nexe je otvorio liniju vrijednu 11,5 milijuna eura u tvornici opeke u Sremskim Karlovcima, pokrenuta je i proizvodnja betona u Novom Sadu, u što je uloženo 2,5 milijuna eura, dok je u betonaru u Beogradu investirano 1,3 milijuna eura. U tijeku je realizacija investicije od

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

oko 12 milijuna eura u tvrtku Jelen Do također u Srbiji.

U prvih devet mjeseci ove godine Nexe grupa ostvarila je dobit od 20,6 milijuna kuna što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjene za 86,3 posto. Piše: Z. Živković

regionalne vijesti

Rusi žele uložiti 40 milijuna eura u Županju Siniša Brunsko, predstavnik tvrtke Fame group, zainteresirane za izgradnju tvornice biodiesela u Županji, gradonačelnika Davora Miličevića, župana vukovarsko-srijemskog Božu Galića i predsjednika Uprave Sladorane Luku Burilovića izvijestio je na zajedničkom sastanku o namjerama te ruske korporacije. „Tvornica s pratećim postrojenjem prostirala bi se na 20 hektara i bila bi najveća takve vrste u Europi. Izgradnja i opremanje koštali bi 40 milijuna eura, a posao u njoj dobilo bi 1000 ljudi te bi još najmanje toliko kooperanata bilo angažirano za proizvodnju soje koja će se koristiti kao osnovna sirovina u proizvodnji biodiesela. Ukupna ulaganja kojima su obuhvaćeni kupovina jedne hrvatske luke i ostale planirane investicije iznosit će oko 150 milijuna eura“, naglasio je Brunsko pojasnivši kako je osnovni preduvjet za pokretanje projekta suglasnost Sladorane za ustupanje dijela zemljišta u njezinom vlasništvu, kojim prema lokaciji pogodnoj za tvornicu biodiesela prolazi željeznička pruga. Ona je, pojasnio je, potrebna kako bi buduća tvornica imala mogućnost transporta sirovina odnosno goriva cestom, rijekama i željeznicom. Direktor županjske šećerane obećao je da će skupa sa strateškim partnerom, virovitičkim „Virom“, učiniti sve da se udovolji tome zahtjevu Fame groupe dok je gradonačelnik Miličević kazao kako postupak za prodaju zemljišta

potrebnog za tvornicu može biti pokrenut u svakom trenutku. Potporu cijelome projektu pružio je i župan. Ruska je tvrtka inače zainteresirana za kupovinu 21 ha gradskog zemljišta koje bi ponudila Sladorani za njenih 15 hektara na kojima se nalazi pruga.

Agencija KAMIR d.o.o. Agencija za usluge tehničke zaštite Obilazna cesta 23, 88220 Široki Brijeg, BiH tel. +387 (0)39 700 700 • fax +387 (0)39 700 701 www.kamir.net • e-mail: kamir@kamir.net

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Postoji čak sedam potencijalnih lokacija za izgradnju tvornice biodiesela u Hrvatskoj, Srbiji i Rumunjskoj a odluka o izboru bit će donesena u siječnju, najavio je na kraju sastanka Siniša Brunsko. Piše: Z. Živković

regionalne vijesti

Vupik će biti prodan Agrokoru I posljednji državni poljoprivredni kombinat konačno će biti privatiziran. Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju prihvatio je naime ponudu „Agrokora“ za kupovinu 87,98 posto dionica „Vupika“ s obrazloženjem da je financijski čak 20-tak posto bolja od jedine preostale valjane ponude koju su zajednički podnijeli „Žito“ i „M SAN ulaganja“.

reporuku da se prihvati Agrokorova ponuda HFP poslat će Vladi RH koja mora donijeti konačnu odluku. Agrokor se u svojoj ponudi obvezao 87,98 posto dionica platiti 30 milijuna kuna, podmiriti 20 posto dospjelih obveza „Vupika“ prema državnim vjerovnicima, što će iznositi između 50 i 60 milijuna kuna. Predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić obvezao se i u prve tri godine zadržati svih 847 radnika te u narednih pet godina u „Vupik“ uložiti 430 milijuna kuna. Na radnike će uz to prenijeti 25 posto plus jednu dionicu, o čemu je već sklopljen ugovor sa sindikatom. Za podmirenje obveza „Vupika“, koje iznose oko 270 milijuna kuna, Agrokor je ponudio popust od 80 posto. Marko Pipunić, vlasnik i predsjednik Uprave osječkoga „Žita“, ostao je kratkih rukava iako je, kako je sam tvrdio, tri protekle godine „Vupik“ održavao na životu upumpavajući u njega 60 milijuna kuna. Osim toga, ostao je prikraćen i za pravo na šest do sedam tisuća hektara dugoročne koncesije nad državnim poljoprivrednim zemljištem kojim „Vupik“ raspolaže. Temeljni kapital „Vupika“ inače iznosi 568.800.000 kuna. No, kada se u njegovu vrijednost ubroje samo neki od kapaciteta, poput silosa na Dunavu povezanoga cestom, željeznicom i vodenim putem čiji je kapacitet 5200 vagona i 700 vagona podnog skladišta, silosa kod Bršadina kapaciteta 8000 vagona, govedarskih farmi na Jakobovcu, Dubravi i Lovasu s 2215 krava, junica, bikova i teladi vrijednost koju će Todorić dobiti s „Vupikom“ puno je veća. Piše: Z. Živković

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

regionalne vijesti

Kriza bez posla ostavila 2000 slavonskih metalaca Nedostatak posla u tvrtkama iz sustava Holdinga „Đure Đakovića“ i devetomjesečno poslovanje s 21 milijunom kuna gubitka podigao je sindikat na noge.

prava mjesecima bezuspješno pokušava u Vladi ugovoriti sastanak kako bi prezentirala plan za ublažavanje krize, a radnici s druge strane strahuju za svoja radna mjesta. Do sada je bez posla ostalo oko 130 radnika, uglavnom onih koji su imali ugovore na određeno vrijeme. Da posla i novih ugovora nema dokaz su i Specijalna vozila (SV) od čijih je 450 radnika većina na preraspodjelama. Tek njih 50-ak radi na projektu BOV-a za potrebe HV-a.

«Sedam dana radim, a 21 sam kod kuće. Ljudi koji su kod kuće boje se, jer svima je jasno da mjesecima ne raditi je jednako propasti», kaže Ivan Barić, radnik SV-a. I ovo kao i druga društva iz Holdinga „Đuro Đaković“ do sada su još nekako preživljavali na temelju ranije potpisanih ugovora. No, sada situacija postaje alarmantna. Sindikat metalaca zato je uputio zahtjev za pomoć premijerki Jadranki Kosor. «Ovom dijelu Hrvatske do sada nije pomagala niti jedna Vlada. Najmanje što ćemo tražiti od Vlade je posao za tvrtke koje rade s državnim poduzećima“, naglašava regionalni povjerenik Sindikata metalaca Antun Štivić.

masovna otpuštanja radnika“, strahuje predsjednik Uprave Zdravko Stipetić.

Na području Brodsko-posavske županije u prvih devet mjeseci ove

Svi se nadaju nastavku projekta proizvodnje teretnih vagona za HŽ. Ugovor za prvih stotinu vagona već je spreman, a Uprava Holdinga smislila je i plan kako u općoj besparici projekt izfinancirati. No unatoč višemjesečnim nastojanjima nisu ga uspjeli prezentirati Vladi. Moguća masovna otpuštanja

„Mi više ne možemo puno čekati, jer možemo preživjeti do Nove godine. Ne dogode li se do tada nekakvi pomaci, gubici će se povećati a tvrtke iz Grupacije Đaković bit će primorane na

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

godine 900 ljudi metalske branše dobilo je otkaz. U cijeloj Slavoniji od oko šest tisuća metalaca posao je izgubilo skoro dvije tisuće. Z. Živković

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

Dun&Bradstreet: Rejting Bosne i Hercegovine snižen na DB6a U izdanju Dun & Bradstreetove mjesečne publikacije International Risk and Payment Review za tekući mjesec, najveća bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet snizila je rejting Bosne i Hercegovine sa DB5c na DB6a, što ju svrstava u zemlje s vrlo visokim rizikom poslovanja.

sim u BIH rejting se snizio i Kubi, a povisio se Turskoj. U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede je Mađarska i Hrvatska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB5a). Prema D&Bjevim podacima, 20,3 posto plaćanja bh. poduzeća stranim poduzećima kasnilo je više od trideset dana od ugovorenih rokova. Zatim, 74 posto plaćanja izvršeno je u dogovorenom roku, dok je 9,8 posto plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. D&B preporučuje da se u poslovanju s B&H kompanijama koristi minimalno potvrđeni akreditiv jer je kultura plaćanja u BiH na vrlo niskom nivou te se poslovi osiguravaju akreditivima ili se novac uplaćuje

unaprijed. Kao glavni razlog sniženja rejtinga, ističe se opća nesigurnost i politička nestabilnost koja nema svijetlu perspektivu za budućnost, navodi analitičar D&B-a Darren Middleditch. Predstavnici etičkih skupina Srba, Hrvata i Bošnjaka odbili su potpisati konstitucionalne amandmane koji bi olakšali zatvaranje ureda viskokog predstavnika te predali vlast njima. Za Bošnjake i Hrvate prijedlozi nisu bili dovoljni da bi ojačali državne institucije, a s druge strane Milorad Dodik ne želi prihvatiti nijednu odluku kojom bi umanjio snagu Republike Srpske. Dodik je u više navrata pozivao na referendum o otcjepljenju RS-a, što pokazuje da su Srbi sve odlučniji u svojoj namjeri da se RS otcijepi od Federacije. D&B navodi

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

da svaka strana tumači Dejtonski sporazum na način na koji njoj odgovara što dodatno komplicira situaciju i uvodi nesigurnost u državu. Zbog svih tih političkih nesuglasica D&B je snizio rejting BiH s DB5c (visoka rizičnost obavljanja posla) na DB6a (vrlo visoka rizičnost obavljanja posla).

Dun & Bradstreet je najveća i najstarija bonitetna kuća na svijetu, postoji već 170 godina. Bonitetne ocjene su zapravo nastale u D&B-u. Njihove ocjene omogućuju brzo i efikasno smanjenje kreditnih rizika a dostupne su svima u cijelom svijetu putem Interneta. Bonitetna kuća BonLine d.o.o. iz Zagreba je partnersko društvo Dun & Bradstreet-a.

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

Sarajevska burza traži reformu mirovinskog sustava Sarajevska burza vrijednosnih papira želi pokrenuti aktivnosti koje će ubrzati reforme u mnogim sektorima u Federaciji BiH. Jedna od najznačajnijih je reforma sustava mirovinskog osiguranja.

sim utjecaja na promjene u socijalnom sektoru, reforma mirovisnkog osiguranja imat će utjecaj i na razvoj tržišta kapitala. Uvođenjem novih načina financiranja mirovinskog sustava, odnosno pojavom novih vrsta mirovinskih fondova sa značajnim financijskim sredstvima, otvara se mogućnost obimnog investiranja tih sredstava u vrijednosne papire.

akti u drugoj polovici 2009., u Federaciji BiH Zakon još nije razmatrala Vlada.

Projekt Svjetske banke reforme socijalnog sektora (SITAP), omogućio je kreiranje Strategije mirovinskog sustava u FBiH i RS-u, te Nacrta Zakona o dragoovoljnim mirovinskim fondovima. Za razliku od RS-a, gdje je Zakon usvojen u veljači, a podzakonski

Strategija reforme mirovinskog sustava u FBiH i RS-u predviđa uvođenje dragovoljnih dopunskih privatnih mirovinskih fondova kao dopunu javnom sustavu mirovinskog osiguranja. U praksi to znači kako će se poslodavci i zaposleni moći učlanjivati

Reforma mirovinskog sustava u BiH je počela 1998. godine i rezultirala je pomjeranjem starosnih granica umirovljenja, eliminiranjem svih prava koja nisu izravno vezana za mirovine i uvođenjem isplatnog koeficijenta koji isplatu penzija vezuje za prikupljena sredstva.

“Ukoliko dođe do početka registracije i funkcioniranja mirovinskih fondova u RS-u, kako se najavljuje početkom 2010. godine, bez istog procesa u FBiH će doći do daljnjeg raslojavanja i distorzije na tržištu rada te produbljivanja razlika između tržišta kapitala FBiH i RS-a”, izjavio je Zlatan Dedić, direktor SASE-a.

To znači kako će zaposleni (i poslodavci) u jednom entitetu imati opciju uključivanja u mirovinske fondove, što u drugom neće biti slučaj. Dragovoljni mirovinski fondovi će kao institucionalni fondovi biti značajan faktor povećanja prometa i likvidnosti na tržištu kapitala.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

u privatne mirovinske fondove na dragovoljnoj osnovi.

Fondovima će upravljati društva za upravljanje. Iako je bilo i suprotnih ideja, odustalo se od uvođenja obveznog dopunskog mirovinskog osiguranja (“drugi stub” prema klasifikaciji Svjetske banke/Čileanskom modelu).

“U Federaciji BiH po hitnom postupku Vlada i Parlament Federacije BiH trebaju razmatrati Zakon o dragovoljnim mirovinskim fondovima. U sklopu Povjerenstva za vrijednosne papire Federacije BiH treba pripremiti kapacitete za registraciju i nadzor dragovoljnih mirovinskih fondova i društava za upravljanje. U javnoj kampanji potrebno je informirati i naučiti javnost o suštini ovih fondova kako bismo spremni dočekali kampanju privatnih mirovinskih fondova kada se pojave”, ističe Amil Kamenica, financijski konzultant u USAID PARE projektu.

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

Kamatne stope se stabiliziraju Kamatne stope na kredite u BiH, nakon dramatičnog rasta uslijed svjetske financijske krize, stabiliziraju se, potvrđuju podaci nadležnih institucija.

“Nema više izrazitih pomaka prosječnih kamatnih stopa. Primjetni su mali pomaci i to više u pravcu sniženja nego rasta što ovisi od pojedinih kreditnih proizvoda koje banke u određenom mjesecu nude”, kaže Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH

Prema podacima Centralne banke BiH, prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite namijenjene privredi prvi put su zabilježile pad u posljednjih više od godinu dana. U listopadu ove godine one su iznosile 8,21 posto u odnosu na 8,28 posto iz rujna. Simboličan pad zabilježen je i kod kamatnih stopa na dugoročne kredite stanovništvu, koje su u listopadu u odnosu na rujan smanjene sa 9,82 na 9,81 posto, mada njihova visina od mjeseca do mjeseca varira. Dok su kamate na dugoročne kredite u oktobru poduzećima također opale sa 7,87 na 7,61 posto, stanovništvu su porasle sa 8,99 na devet posto. Međutim, one su, ipak, niže nego ranijih recesijskih mjeseci kada su prelazile čak i 11 posto i dostizale 11,87 posto u studenom prošle godine. “Ovo variranje kamatnih stopa u tržišnoj ekonomiji je neminovno, posebno imajući u vidu političku klimu u BiH. Bez obzira na to koliko mi to zaobilazili, propali

butmirski pregovori imali su direktan uticaj na poskupljenje kapitala našoj zemlji na inozemnim tržištima novca”, ističe Barš. Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka, kaže da ne treba očekivati velike promjene kada su u pitanju kamatne stope.

“Dramatičnih promjena sigurno neće biti ni kada je u pitanju rast, a ni pad kamatnih stopa. Na kraju godine je uvijek veći oprez kod klijenata kada je kreditiranje u pitanju. Posljednjih mjeseci bilježimo značajan pad broja zahtjeva za kredite, a posebno su izraženi problemi u privredi, jer nema dovoljno kvalitetnih kreditnih zahtjeva”, istakao je Bajić. Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, kaže da su kamatne stope u BiH visoke bez obzira na blagi pad zabilježen u listopadu, ali da je teško tražiti od privatnog bankarskog sektora, čiji je cilj profit, da ih smanjuje na prihvatljiviju razinu. “Potrebno je mijenjati koncept makroekonomskih politika, a prije svega funkciju Centralne banke BiH, koja je sada obična mjenjačnica. Nema instrumentarija državnih obveznica, odnosno ponude jeftinog novca koji bi riješio problem nelikvidnosti u realnom sektoru ekonomije. Osim što nemamo monetarne politike, kod nas ne djeluju ni fiskalne politike kojima bismo obarali troškove u sektoru javne potrošnje i tako rasteretili privredu. Zbog svega toga teško je očekivati obaranje kamatnih stopa”, ističe Kešetović. Trend rasta nastavile su kamatne stope na kratkoročne kredite po kreditnim karticama i prosječno su u listopadu iznosile 12,82 posto, što je najviši nivo u posljednje dvije godine. Istovremeno, kamate po kreditnim karticama na dugoročne kredite zabilježile su blagi pad sa 15 posto iz septembra na oktobarskih 14,96 posto. Piše: M. Mlakić

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

baština

Blagaj - dragulj Hercegovine Južno od Mostara smjestio se pravi mali dragulj prirode, oaza mira i prirodne ljepote. Taj spoj prirode i ljudske ruke nije nigdje tako lijepo izražen kao u Blagaju.

Autor: Boris Grbešić, prof.

Rijeka

Povijest

U antičkom dobu na području Blagaja je postojala ilirska utvrda i rimski castrum. U vrijeme bizantskog cara Justinijana izgrađeno je nekoliko utvrđenih gradova na tom području. Blagaj spominje Konstantin Porfirogenet kao “Bona”, dio Zahumlja. Za vrijeme Stefana Nemanje Zahumlje je bilo pod dominacijom Raške države, a krajem 12. stoljeća župan Jurko je podigao crkvu svetog Kuzma i Damjana. Zahumlje postaje dio bosanske države u 14. stoljeću u vrijeme bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Tokom 15. stoljeća Sandalj Hranić Kosača i njegov sinovac Stjepan Vukčić Kosača vladaju područjem Huma i Blagaja sve do dolaska Osmanlija 1466. Inače, Blagaj je pripadao području Bišća, a područje je poznato kao rezidencijalno mjesto

bosanskih vladara iz roda Hranića, Kosača. U povijesnim izvorima Blagaj je prvi put spomenut 1423. godine. Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilajeta, potom kadiluka i podijeljen je na nekoliko mahala, među kojima su Carska, Hasanagina, Bunska i Galičići. Grad je imao sedam džamija, dva hana, četiri musafirhane, medresu, dva mekteba, tekiju, četiri kamena mosta na rijeci Buni i sedam mlinica sa 28 mlinova. Do 1835. godine muslimani čine većinu stanovništva, no za vrijeme austrougarskog razdoblja katolika i pravoslavaca je dvostruko više. U to doba izgrađena je katolička crkva 1908. i pravoslavna crkva 1893. god. Poslije su dograđeni zvonici 1933. do katoličke i 1934. do pravoslavne crkve BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Ulaskom u Blagaj, odmah opažate rijeku Bunu koja teče kroz ovo područje i osigurava bogatstvo vode, rekreaciju i ribolov. Izvor rijeke Bune oduzima dah svakome posjetiocu kada se s njim prvi put susretne. Izvorište Bune je jedno od najvećih i zasigurno najljepših u Europi. Voda izbija ispod 200 metarske litice i to u količini da u potpunosti samostalno formira rijeku Bunu. Stoga ne iznenađuje podatak kako je i turski sultan bio impresioniran, pa jer naložio da se do izvora napravi tekija. Rijeka Buna je dobila ime po latinskom pridjevu “bona” što znači “dobra”, a sam grad po slavenskom pridjevu “blago”, što je prvobitno bio oznaka za stoku, jer su Slaveni upravo stočnim fondom određivali bogatstvo. Kasnije se pridjev proširio na sve dragocjenosti, posebno na zlato. Buna je lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15km. nizvodno od Mostara. Duga je 9km. Prije samog izvora, Buna pod zemljom teče 19 i po

baština

kilometara. Buna nastaje od kraškog vrela Bunice, koje se nalazi ispod strmog krečnjačkog odsjeka prostora Rudine i od vrela ispod krečnjačkog odsjeka u Blagaju. Bogata je vodom sa 39 m³/s. Najviši vodostaji su u studenom, a najniži u srpnju i kolovozu. Na Buni se nalaze mrjestilište i uzgajalište pastrvke, okolina je pogodna za poljoprivredu, naročito, voće, povrće i vinovu lozu. Izvor Bune je jedan od veličanstvenih prizora ponosne HercegBosne. Ugodno je tu boraviti, osobito za vrela ljeta i za bajne mjesečine. Voda u Buni je jasno modra i tako bistra, da se vidi svaki kamičak na dnu i svaka pastrva, što tamo pliva.. Tekija

Prvi put se tekija na vrelu Bune u Blagaju kod Mostara spominje u Putopisu Evlije Čelebije, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine. Tekija na vrelu Bune u Blagaju predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog turskog doba u Bosni i Hercegovini. To je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali, a i danas obavljaju slavljenje Boga. Tekija kao da lebdi

između stijene i vode; vjekovima to je mjesto molitve i meditacije. Unutar objekta nalaze se sobe za učenje, za molitvu, soba za goste ili putnike u prolazu, kuhinja i hamam. Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine. U tom najranijem, turskom periodu bektašizam je važio kao vladajuća ideološka doktrina u turskim osvajačkim pohodima, posebno kod lake udarne konjice i janjičara. S posebnom pažnjom odabirano je mjesto podizanja tekija. One su uvijek građene u prirodnom okruženju i potpuno otvorene prema njemu. Rijeka, stijena, klanac ili kanjon, brdo najčešće su oznake mjesta na kojima se tekije podižu, i zavisno od njih, dobivaju ponekad značenja kapije grada. Na tekiji u Blagaju i sada se sa vanjske strane mauzoleja vide u reljefu isklesani sablja i topuz, što upravo simbolizira povezanost duhovnog (tekija) sa vojnim (sablja i topuz). Time se ističe da je ovaj BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

vjerski objekt imao i vojni značaj. Stjepan grad

Iznad same tekije ponosno i prkosno odolijeva zubu vremena Stjepan grad. Nastao na padinama Blagajskog brda na ostacima naselja iz prahistorijskog i rimskog perioda. Tako su na sjeveroistočnom vrhu ostaci rimskog ili kasnoantičkog utvrđenja-osmatračnice Mala gradina, na jugoistočnom vrhu se raspoznaju konture prapovijesne gradine, a na jugozapadnom vrhu su ostaci današnjeg srednjovjekovnog Stjepan grada. Ovaj hercegov grad je zapravo bio gradska palača, opasana tvrdim bedemima s nazubljenim vrhovima koja su i danas vidljiva. U 10. stoljeću Blagaj je imao veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. Na njegov razvoj i značaj u mnogome je utjecala blizina važne saobraćajnice koja je dolinom Neretve povezivala Jadransko more sa bosanskim zaleđem. U Blagaju je stolovao humski knez Miroslav u čije vrijeme se gradi Crkva sv. Kuzme i Damjana. O gradnji crkve govori ploča sa ćiriličnim natpisom koja je 1912.

baština

vojvode Sandalja Hranića i Mlečana od 1. studenog 1423. godine izdat u gradu Blagaju. U 15. stoljeću spominje se u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.

godine pronađena u blizini ruševina starog dvorca Bišća i lokaliteta Vrači. Ploča se danas nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Bosanski vladari u Blagaju još od vremena kralja Tvrtka izdaju povelje, a u maju 1404.

godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan grad. Prvi pisani izvor u kojem se spominje je Ugovor o miru između

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija. Grad su popravljali dva puta: 1699. godine, kada je sanirana zapadna kula, a zatim 1827. godine. Posada je boravila ovdje sve do 1835. godine, iako je stratešku ulogu odavno preuzeo Mostar. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj u prosincu 2003. godine, donijelo je odluku da se povijesno područje – Stari grad Blagaj (Stjepan grad) u Blagaju kod Mostara proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Stjepan-grad je drugi po važnosti srednjovjekovni spomenik u BiH. Ukoliko prolazili kroz Hercegovinu nikako nemojte zaobići ovaj dragulj, spoj ljepote prirode i ljudske ruke.

Proizvodnja stočne hrane

Datira od 1996. god. godišnja proizvodnja svih vrsta stočne hrane za domaće i divlje životinje kreće se oko 15 000 t. veliki dio koristimo u prehrani vlastiti životinja dok smo ostali dio u mogućnosti i dostavljati na adrese kupaca. Stočna hrana može biti isporučena u vrećama po 50, 20 i 10 kg. te i u rinfuzi u cisterni.Nadzor nad proizvodnjom vrši Veterinarski zavod Sarajevo. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000 i HACCP standarda u proizvodnju.

Sušenje žitarica

Pošto je područje posavine poznato po velikoj proizvodnji žitarica, a ujedno i radi snižavanja cjene ulazni komponenti i njihove bolje kvalitete i lakšeg čuvanja u silosima 1998 god. puštena je u rad sušara za sušenje žitarica kapaciteta 10 t/h. Koja u cjelosti može zadovoljiti potrebe šireg okruženja.

Proizvodnja konzumni jaja

Jedna od djelatnosti je i proizvodnja konzumnih jaja koja se kreće u količini od 35 000 000 kom. kroz godinu. Jaja jednim djelom plasiramo u BiH a po dobijanju izvoznog broja dio plasiramo i u zelje okruženja. Proizvodnja jaja i njihovo sladištenje odvija se po naj strožim higijensko-sanitarnim mjerama u klimatiziranim prostorijama a samo čuvanje i transport u hladnjačama. u svrhu toga pustena je u rad regalna hladnjača površine 700 m2. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000 i HACCP standarda u proizvodnju.

Proizvodnja 18-to tjedni pilenki

Od početka postojanja firma se bavila peradarskom proizvodnjom koja uključuje i uzgoj pilenki lake linije sorte LOHMANN BROWN u količini od 300 000 kom. godišnje jednim djelom za vlastite potrebe jednim djelom za daljnju prodaju. Brigu o pilenkama za vrijeme uzgoja a i u eksploataciji provodi naša veterinarska služba koja je takodje na raspolaganju i našim kupcima. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000

Proizvodnja pilića

U cilju zatvaranja kruga proizvodnje 2000 godine počinje sa radom inkubatorska stanica koja ima mogućnos valenja od 2 500 000 komada jaja kroz godinu. Radi probijanja na ržista zemalja u okruženju krenilo se i u dobijanje izvoznog broja koji je i ostvaren 2002 god. I sada jedan dio jednodnevni pilića izvozimo. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000 i HACCP standarda u proizvodnju.

ić i ž o B t i t Čes ova sretna N a. odin 2010. g

Posavina Koka d.o.o. 14. ulica bb, 76270 Orašje | Bosna i Hercegovina Telefon: 00387 31 712 031 | Fax: 00387 31 712 488 www.posavinakoka.com | posavina-koka@tel.net.ba

PRENIJETO IZ TISKA

Emocionalna inteligencija ključ je uspješnosti u poslovanju Da nešto nije sasvim u redu, postalo je jasno kad su se neki mladi menadžeri s IQ-om daleko iznad 150 i odličnim diplomama prestižnih fakulteta pokazali posve neučinkovitima, čak do mjere da su postali destruktivan element u tvrtki.

ilo je to ozbiljno upozorenje teoriji koja je donedavno vrijedila, a prema kojoj se smatralo da je za uspješnost u poslu važno jedino izvrsno stručno znanje i iznadprosječna inteligencija, što su podupirali i psiholozi tvrdeći da je pri odabiru kadra test inteligencije jedino što treba uzeti u obzir. Desetljećima uvriježeno mišljenje praksa je stalno demantirala upozoravajući na to da ljudi s velikim znanjem i intelektualnim sposobnostima nisu nužno i uspješni djelatnici. Ako je poslodavac zaposlio osobu s najboljim prosjekom ocjena na fakultetu, to nije značilo da će on ili ona uspješnim radom opravdati povjerenje. S druge strane, djelatnici s nešto slabijim znanjem i intelektualnim kapacitetom nerijetko su zabljesnuli kvalitetom svoga rada. Postajalo je sve jasnije da je za izvrsnost u poslu potrebno još nešto osim znanja i inteligencije te da je to nešto veoma važno. U protekla dva desetljeća psiholozi su proveli niz istraživanja kojima su nastojali saznati koje su to karakteristike potrebne za uspješan rad. Rezultati su izdvojili komunikacijske vještine, prilagodljivost, samokontrolu, motivaciju za rad, djelotvornost u skupini, djelotvornost u organiziranju, potencijal za vodstvo te primjereno intelektualno funkcioniranje, stručnost i iskustvo. Od sedam tih kategorija samo jedna govori o važnosti intelektualnog funkcioniranja, stručnosti i iskustva. Sve druge odnose se na različite aspekte tzv. emocionalne inteligencije. Postalo je jasno da je upravo emocionalna inteligencija ključ uspješnosti u poslovanju. Ta se vrsta inteligencije u načelu sastoji od vještine upravljanja sobom i vještine uspješne suradnje s drugima. I jedna i druga vještina važne su ne samo za uspješnost poslovanja nego i općenito za ostvarivanje životnih ciljeva.

Upoznaj samoga sebe Vještina upravljanja sobom podrazumijeva razvijenu samosvijest, samosvladavanje i motiviranost. Ljudi koji imaju razvijenu samosvijest dobro poznaju sebe, svoje snage, uvjerenja, vrijednosti, želje i ciljeve. Začuđuje koliko je ta vještina u prosjeku slabo razvijena. Mnogi žive u iluziji da sami sebe dobro poznaju jer žive u vlastitoj

koži 24 sata na dan, pa smatraju da ne trebaju posvećivati dodatno vrijeme razmišljanju o sebi. Međutim, mnogi od nas nisu se nikad ozbiljnije zapitali zašto rade posao koji rade, zašto ostaju na poslu koji ih ne zadovoljava a da nešto ne promijene, što bi željeli postići za pet godina i što im treba za to, što bi rado učili, koji je to posao u kojem

Emocionalna inteligencija može se razvijati

Za razliku od intelektualne inteligencije, koja se može razvijati u određenoj dobi i do određenih granica, emocionalna se može razvijati bez obzira na životnu dob. Svatko od nas može naučiti koje su vještine potrebne za, primjerice, uspješan timski rad i svakodnevno ih razvijati na radnome mjestu. Svatko može vrlo uspješno naučiti komunicirati i kontrolirati emocije; svatko može spoznati sebe ako to želi i posveti tome određenu pozornost. Emocionalna inteligencija samo se donekle može razviti automatizmom (suočavanjem s različitim situacijama tijekom odrastanja). Da bi se razvila na pravi način, valja usvojiti znanje i stalno prakticirati nove vještine dok ne prijeđu u naviku. Vježbate li aktivno slušanje, postat ćete izvrstan slušač i poznavatelj ljudi oko sebe, što je nenadmašna poslovna i osobna prednost.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

PRENIJETO IZ TISKA

bi doista uživali... i mnoga druga slična pitanja koja bi im pomogla da znaju tko su te da žive u skladu sa svojim pravim interesima i vrijednostima. Ako samo pasivno odgovaramo na zahtjeve okoline a da pritom nismo svjesni koliko nas to ispunjava, teško da ćemo u poslu, ali i u životu općenito, biti sretni i zadovoljni. Zna se da su najbolji djelatnici oni koji rade posao koji ih uistinu ispunjava, koji ga ne shvaćaju kao svojevrsnu prinudu. Poslodavci žele djelatnike koji se u poslu i osobno ostvaruju, a ne odrađuju mehanički. Stoga je razvijanje samosvijesti najveći interes i za poslodavca i za osobu koja želi živjeti život punim plućima. Strah paralizira

Samosvladavanje je vještina kontrole vlastitih emocija i ponašanja. Da bismo mogli uspješno kontrolirati emocije, najprije ih moramo znati prepoznati i odgonetnuti što nam žele reći. Kad nas preplave neugodni osjećaji, važno je znati prepoznati jesu li ih prouzročile vlastite nezadovoljene potrebe. Također, važno je znati kako se zauzeti za sebe i zadovoljiti te potrebe. Primjerice, kad je netko stalno potišten jer ga kolege ne uključuju u timski rad, umjesto da se povuče i svakim danom bude sve nesretniji, trebao bi prepoznati o čemu je riječ i o tome otvoreno porazgovarati s kolegama. Dobro je pitati ih kako može pomoći i istaknuti svoje vještine koje bi timu dobro došle u zajedničkom radu. Otvoreno izražavanje ljutnje ili agresije također se ne preporučuje jer najčešće dovodi do međusobnog optuživanja i vrijeđanja, što svakako ne pridonosi ozračju staloženog rješavanja problema. Strah je također emocija koju ljudi u pravilu slabo kontroliraju. Naravno, on nam skreće pozornost na moguće opasnosti i u tom je smislu potreban osjećaj, ali strah koji nas paralizira u aktivnostima loš je. Mnogi ljudi zbog njega izbjegavaju pričati na stranom jeziku, prezentirati nešto većem broju ljudi, reći nadređenom svoja očekivanja od suradnika i slično. Stoga je vještina samokontrole i dobrog upravljanja vlastitim emocijama i ponašanjem izrazito važna za uspjeh u životu i

Nema opravdanja za agresivnost Neki ljudi razgovor o emocionalnoj inteligenciji doživljavaju kao zadiranje u intimu zato što žele imati opravdanje za svoje ponašanje. Smatraju da imaju pravo agresivno se ponašati prema drugima jer to doživljavaju kao dio svoje osobnosti, koja se ne može mijenjati. Kad bi prihvatili da su odgovorni za svoje emocije i ponašanje, kao i to da se emocionalna inteligencija može naučiti, morali bi se početi mijenjati. Pripišu li svoje ponašanje ‘višoj sili’ (genetici, sudbini, problemima u djetinjstvu...), skidaju odgovornost sa sebe, što im dopušta da se ponašaju kako hoće.

poslu. Oni koji se znaju motivirati, s lakoćom ustaju svako jutro i vesele se svakom novom danu i aktivnostima koje ih očekuju. Biti vođen interesom, a ne vanjskim poticajima daje ljudima osjećaj slobode. Sami su izabrali aktivnosti kojima se bave i pritom se osjećaju dobro. Primati i slati poruke

Pretpostavka uspješne suradnje s drugima su razumijevanje, pomaganje drugima, komunikativnost, uspješno razrješavanje sukoba, sposobnost timskog rada i drugo. Da bi mogli razumjeti druge, preduvjet je da im posvetimo punu pozornost, odnosno sa stvarnim interesom slušamo one koji nam se obraćaju. No, to u današnje vrijeme nije nimalo lako. Brojni događaji i stalne promjene objektivno nam onemogućuju da se koncentrirano posvetimo jednom zadatku ili jednoj osobi. Treba znati oduprijeti se tim

izazovima i postaviti svoje prioritete. Kvalitetno razumijevanje ljudi u okolini, od suradnika do klijenata i poslovnih partnera, preduvjet je uspješnog poslovanja. A vještina aktivnog slušanja preduvjet je i uspješne komunikacije s drugima. Komunicirati, pak, znači i primati i slati poruke; ako smo vješti govornici, ne znači da automatski znamo i uspješno komunicirati. Uspješnost u komunikaciji najlakše je provjeriti tako da ‡ pitate svoje sugovornike. Oni će vam točno reći razumijete li ih na pravi način i razumiju li oni vas. Poslodavci već sada traže i dobro plaćaju emocionalno i socijalno kompetentne djelatnike. Harvardska poslovna škola, primjerice, osobitu pozornost posvećuje upravo razvoju empatije (razumijevanje drugih) i suradnje. Piše: Tanja Pureta www.poslovnaizvrsnost.hr

Vještine potrebne za uspješan rad

• • • • • • •

komunikacijske vještine: aktivno slušanje i uspješno prenošenje poruka prilagodljivost: pozitivne kreativne reakcije na neuspjehe i prepreke samokontrola: samopouzdanje, kontrola i pozitivno usmjeravanje emocija; motivacija za rad u skladu s ciljem; želja za razvojem karijere i ponos zbog postignuća djelotvornost u skupini: suradnja i timski rad, želja da se osobno pridonese uspjehu tima, vješto razrješavanje sukoba djelotvornost u organiziranju: uspješno postavljanje ciljeva i planiranje vremena potencijal za vodstvo: motiviranje suradnika primjereno intelektualno funkcioniranje, stručnost i iskustvo

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

tehnologije

Novi globalni medij U današnje vrijeme gotovo nema osobe koja nije čula, barem na planu teoretskih diskusija, za pojam globalizacije, tj. za proces političkih, gospodarskih, medijskih, kulturnih i socijalnih djelovanja na nadnacionalnoj razini.

zvorište globalizacije uklapa se u novu filozofiju znanu kao novi svjetski poredak s tendencijama ostvarenja i svjetske vlade, što nije nova zamisao. Jedna od bitnih stavki globalizacije je tehnološki razvoj koji omogućuje smanjivanje svijeta kako prostorno tako i vremenski, s implikacijama na kvalitativni i kvantitativni razvoj u smjeru globalne ekonomije, globalne zajednice i globalnih medija. suvremenim društvima ljudi komuniciraju međusobno na različite načine: direktnim kontaktima, telefonom, faksom, poštom, čitanjem ili gledanjem medija. Kao glavni izvor informacija mediji imaju višestruku

ulogu i zadovoljavaju brojne osobne potrebe. Uloga medija je ogromna u vremenu u kojem živimo. Mediji imaju svoje radne standarde, odnosno tipove emisija, vijesti, koje upotpunjuju stvarni život. Pojam globalnih medija opisuju sredstva komunikacije koja djeluju u velikom razmjeru, dopirući i virtualno uključujući svakog u društvu u manjoj ili većoj mjeri. Odnosi se na medije koji su već dugo prisutni i nama poznati poput dnevnih i tjednih novina, magazina, filma, radija, televizije i fonografije. U XIX stoljeću to su bile novine, u prvoj polovini XX stoljeća dolazi do nove medijske tehnologije (pokretna slika i radio). Završetkom Drugog svjetskog

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

rata pa do danas, naglo se razvija ekonomija, a sa njom film i televizija. Ubrzo nakon lokalnih i nacionalnih medija pojavljuju se i globalni mediji. Reklamiranje na televiziji je pokrenulo „televizijski bum“ u SAD-u u poslijeratnom periodu, te na taj način stimuliralo razvoj globalnih medija. Reklamna industrija radeći za osobne interese, ali i za interese velikih korporacijskih klijenata značajno je doprinijela razvoju globalnih elektronskih medija. Danas globalnim medijskim tržištem vlada i dominira desetak vertikalno integriranih medijskih konglomerata, od kojih većina ima sjedište u SAD-u.

tehnologije

Ostalih trideset ili četrdeset važnijih firmi koje rade kao njihova podrška zatvaraju ovaj globalni sustav. unkciju globalnog medija u novije vrijeme sve više poprima i Internet , što doprinosi sve većem otvaranju mogućnosti dvosmjerne komunikacije, te brisanju jasnih granica između odašiljanja i primanja poruka. Nagla ekspanzija Interneta i novih medija ima socijalni, regulatorni, politički i kulturni utjecaj na društvo u cjelini. Jedna od najvažnijih posljedica takvog razvoja je globalni pristup informacijama, što sa sobom nosi i određenu odgovornost koja se mora definirati u svakom konkretnom slučaju. Razvoj Interneta

Ono što mi danas znamo pod imenom Internet ( INTERnational+NET, što znači međunarodna mreža) počelo je djelovati kao ARPANet. Bio je to projekt agencije Advanced Research Projects Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država, koji je startao 60ih godina kako bi se održao primat SAD-a u znanosti. Spomenuti ARPANet projekt trebao je omogućiti bolju komunikaciju između znanstvenih centara u Americi, a koji je mogao preživjeti nuklearni udar i omogućiti održavanje veze između ključnih dijelova američke nacionalne sigurnosti i vlade. Kako su odmicale godine, korištenje te komunikacijske mreže polako je zadobivalo komercijalnu

primjenu na američkim sveučilištima, formirajući alternativnu kulturu cyberspace-a. Godine 1961. profesor Leonard Kleinrock s Massachusets Institute of Technology (SAD) razvio je metodu komutacije paketa (engl. packet switching) kojom se u računalnoj mreži poruke dijele u pakete, a svaki paket traži svoj put kroz mrežu do cilja. Ovaj se način rada pokazao izuzetno dobrim jer omogućuje stabilan i učinkovit rad mreže i osigurava funkcioniranje mreže čak i kada je dio mreže u kvaru. Godine 1965. u SAD-u je uspjelo prvo povezivanje dvaju računala, a 1969. godine proradila je ARPANET mreža u koju su bila uključena četiri snažna računala smještena u četiri Američka sveučilišna centra. Sjedinjene Američke Države su nakon toga gotovo tri desetljeća u potpunosti dominirale razvojem računalnih mreža. Web

Razvoj World Wide Weba ili skraćeno www učinila je Internet tehnologiju dostupnom, a sadržaj korisnijim za veći broj ljudi . S druge strane, ona je otvorila vrata komercijalnoj upotrebi medija. World Wide Web je 1989. godine razvio Tim Berners-Lee u CERN-u, europskom laboratoriju za fiziku elementarnih čestica, s ciljem da olakša korištenje udaljenih dokumenata i unaprijedi znanstvenu suradnju. Zbog toga važna inovacija, koja je omogućila Internetu da postane globalni medij, jeste BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

razvoj Mosaic browser u 1993. godini i Netscape browser u 1994. godini. Oni su prikazivali podatke korisniku na njemu blizak način. Web ubrzo postaje usluga s najvećim prometom na Internetu. Web se sastoji od sljedećih elemenata. Web poslužitelji (engl. Web servers) su računala na kojima se nalaze Web mjesta (engl. Web sites) koje predstavljaju kolekcije međusobno povezanih multimedijskih stranica. Početna stranica Web mjesta (engl. home page) predstavlja osnovnu točku pristupa Web mjestu i ima zadaću pružanja informacija o sadržaju Web mjesta te omogućenje prijelaza na različite dijelove Web mjesta. Web poslužitelji se aktiviraju na zahtjev korisnika koji žele vidjeti neku Web stranicu, pokrenuti određenu akciju s te stranice ili postaviti zahtjev za podacima s te stranice. Godine 1994. i 1995. godine razvijeni su i prvi pretraživači Interneta, i to Lycos, AltaVista i Yahoo!. Godine 1995. nastali su jezik Java za razvoj web aplikacija te jezik VRML za modeliranje virtualne stvarnosti. Godine 1999. na raspolaganju je Ključne osobine koje Internet odvajaju i čine drugačijim od svih drugih medija su:

• Decentralizirana struktura; • Interaktivnost; • Nepregledna količina informacija

• Orijentiranost na korisnika korisnicima bilo već oko milijardu Web stranica. Web site je vrlo brzo omogućio pristup naizgled neograničenom broju informacija i podataka sa neviđenim mogućnostima za veoma malo novca i uz malo poznavanje kompjuterskih vještina. Broj računala na Internetu također je vrtoglavo rastao: 1984. godine premašio je tisuću računala, 1987. godine deset tisuća, 1989. godine stotinu tisuća, 1992. godine milijun, a već 1996. godine deset milijuna računala. Polovinom 2000. godine na Internet je bilo spojeno više od stotinu milijuna računala, a 2003. godine taj se broj već udvostručio. Danas na Internet

tehnologije

je spojeno nešto više od 1,7 milijardi stanovnika. Globalni medij Pojavom i uvriježenošću Interneta kao novoga oruđa komunikacije i nove okoline javnog sudjelovanja, javio se val ideja o tome na kakav način nove interaktivne tehnologije mogu poticati nastajanje novog medija. U usporedbi s klasičnim masovnim medijima, Internet nudi nove komunikacijske tehnologije. Prije svega, u ovom kontekstu ključne su dvije značajke novih komunikacijskih procesa koje podupiru u interaktivne mreže povezane računalne tehnologije: recipročnost i povezanost. U usporedbi s masovnim medijima, Internet se ne može obilježiti kao ne dijaloški prostor, jer njegove interaktivne kvalitete oblikuju važne mogućnosti za djelatno oblikovanje mišljenja. Štoviše, Internet povezuje i međusobno udružuje više različitih oblika komunikacijskih odnosa, primjerice čuvanje i razmjenu informacija, kao i reprodukciju i razmjenu komunikacijskih kanala. Internet je tako registar informacija i sredstvo komunikacije. Decentralizirana struktura je diferentia specifica interneta u odnosu na sve druge medije. Za razliku od njih, ne postoji nikakva Internet korporacija, nikakva pojedinačna institucija nazvana Internetom koja bi stajala iza mreže kao medija. Umjesto toga, Internet je, u osnovi, samo mreža povezanih

kompjuterskih mreža. Internet se razvio u nepregledan, vrijednosno neutralan i decentraliziran prostor u kojem svako ima mogućnost da koristi, ali i kreira informacije. Nijedna centralna organizacija ne kontrolira događanja na Internetu. To u potpunosti ruši komunikacijski suverenitet država, ali i suverenost institucija i pojedinaca. Interaktivnost podrazumijeva koncept po kojem korisnici na Internetu nisu tek primatelji informacija, već i učesnici u kreiranju sadržaja. Svaki učesnik u Internet komunikaciji ima - ili može imati – dvojaku poziciju: nekad je komunikator i uz male troškove, ukoliko vlada potrebnim vještinama, može slati informacije; nekad je primatelj poruka upućenih samo njemu ili onih koje je sam pronašao i koje smatra značajnim, upotrebljivim i pouzdanim. Tako se mijenja mogućnost slanja i primanja poruka i to u odnosu jedan-na-jedan i jedan-na-mnogo. Neke od ovih mogućnosti, a posebice jedan-na-mnogo do sada su bile monopol masovnih medija. Osnovna značajka Interneta, odnosno multimedija i novih medija uopće, je što mogu posredovati veću količinu informacija, na primjereniji način za svakog primatelja (riječju, slikom, grafikom i pokretom). Internet je postao vizualni, likovni i grafički bogat svijet informacija dostupan svima, a bogatstvo živih slika, zvuka i videa postala je daleko samo za klik miša. Jedna od prednosti, ali u isto vrijeme i otežavajućih okolnosti kad je Internet

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

u pitanju je i ogromna i nepregledna količina informacija dostupnih svakom, pa i prosječnom korisniku, te ogroman broj korisnika mreže. Procjenjuje se da se povezivanje na Internet udvostručuje svakih devet do dvanaest mjeseci, a da se oko 10 do 14 milijuna kompjutera priključuje mreži svaki dan. Ipak, treba napomenuti da je tek jedan od dvadeset ljudi u svijetu «umrežen», a gotovo 60% korisnika i dalje živi na području Sjeverne Amerike. Definiranje Interneta kao medija

Internet je iznenada postao mehanizam za širenje informacija, kapacitet za emitiranje i medij za suradnju i interakciju između pojedinaca i njihovih kompjutera bez obzira na geografsku lokaciju. Svako ima pristup web-stranicama bilo gdje u svijetu. Niti jedno tehnološko dostignuće u prošlosti nije donijelo toliko promjena u našem svakodnevnom životu. Zbog poboljšanje brzine kompjutera, pojedinac može poslati ogromnu količinu kompjuterskih programa, digitalnih izdanja knjiga, glazbe ili fotografija u djeliću sekunde sa jednog kontinenta na drugi. Internet se mora prvenstveno promatrati kao sredstvo komunikacije, a tehnička infrastruktura Interneta se mora razumjeti kako bi se identificiralo koji su to strateški instrumenti mogući. Kao sredstvo komunikacije, Internet je ne hijerarhijski, interaktivan i globalan. U potrazi za odgovorom na pitanje koji su to strateški instrumenti poželjni ili izvodljivi, jasno razumijevanje

tehnologije

prirode Interneta je imperativ za dobijanje takvog odgovora. Tehnička struktura Interneta sastoji se od njegove jedinstvene pojave i faktora konvergencije. U skladu s tim, Internet se takmiči sa tradicionalnim sredstvima kao što su emitiranje, telekomunikacije ili ostale komunikacijske usluge prijenosa podataka, pružajući alternativna sredstva distribucije. Na primjer, pored tradicionalnih kanala distribucije, sada i Internet može biti korišten za distribuciju televizijskog ili radio programa, govorne telefonije, tiska ili software-a. U tom smislu, Internet ima veliki doprinos u spajanju tih sektora koji su bili povijesno odvojeni jer su koristili različita sredstva dostavljanja. Internet ima nevjerojatan potencijal za prijenos informacija. Svi mediji povećavaju protok informacija, ali

Internet je posebno prikladan za to, te se stoga s pravom naziva informacijska autocesta. važnosti Interneta govori i podatak kako je većina američkih tiskovina (novina i magazina) danas ima online izdanja. Također sve glavne medijske kompanije imaju svoje web site-ove za prezentaciju televizijske, filmske i glazbene produkcije. Kako su SAD jedine globalna sila tako su i sve važnije medijske TV kompanije našle svoje mjesto u prvim redovima Internet industrije poput CNN, CBS, NBC …, zatim tiskovine poput The Washington Post-a ili New York Times-a. Sve one danas predstavljaju globalnu imperiju na Internetu. važnosti Interneta svjedoci smo svaki dan, tako sve TV kuće prikazuju vijesti, ali samo djelomično, za više podataka šalju nas na svoje web stranice.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Izražavanje na Internetu

Najčešći oblik izražavanja na Internetu je blog. Weblog (skraćeno blog) je niz kronološki organiziranih unosa koji se prikazuju na web-stranicama i imaju formu dnevnika. Raspravlja se o raznim temama, a tipovi unosa mogu varirati po temi, obimu i formatu i to najčešće vijesti, rasprave – u tekstualnom formatu, fotografije, skice, grafički radovi (foto blog), video materijali (video blog), audio materijali i adrese (linkovi) veze ka drugim sadržajima na Internetu. Na blogovima su dozvoljeni komentari i to predstavlja zaista moćan način komunikacije izmjenu autora i posjetilaca. Blog tako ne omogućava i da svako bude prisutan na Internetu bez naročitog tehničkog predznanja i bez ikakvog ograničenja. Mnogi blogovi su uglavnom osobni i samo 34% US blogera smatra da su njihovi blogovi forma žurnalizma, u kojoj skupljaju, analiziraju, interpretiraju ili komentiraju aktuelna dešavanja širokom auditoriju i na taj način vrše društvenu funkciju često povezanu sa institucionaliziranim medijima. Još jedan od značajnih oblika izražavanja na Internetu jeste takozvano “građansko novinarstvo” (Citizen journalism) koje se najčešće definira kao “čin građana koji igraju aktivnu ulogu u procesu sakupljanja, izvještavanja, analize i širenja vijesti i informacija. Ono je svoju ekspanziju doživjelo u uvjetima katastrofa, najprije 9. rujna u New York-u, ali je punu ekspanziju doživjelo pri bombaškom napadu u londonskom metrou 7. srpnja 2005. godine, gdje

tehnologije

su svi snimci događaja bili amaterski, najčešće snimani mobilnim telefonima, a njih su koristili i tradicionalni mediji. Na primjer, urednik web site-a britanskog BBC-ja, tog dana dobio je 20.000 mail-ova, 1000 fotografija i 20 video snimaka u prva 24 sata nakon eksplozija. Dobar primjer je Agora vox, web stranica koja sebe opisuje

kao ‘’Prve online novine u Europi koje pišu građani’’. To je do sada ‘’nikad viđena uređivačka politika i uređivački odbor’’ koja se opisuje ovako: cilj uređivačke politike Agora vox-a je da objavi dokazive vijesti koje se odnose na konkretne događaje ili činjenice po mogućnost one koje nisu objavljene. Zbog toga vjerujemo da je ključno

da se uspostavi novi tip uređivačkog odbora koji može da funkcionira kao filtar. Dostavljena informacija se tako modelira kako bi se izbjegao bilo kakav politički ili ideološki smisao. ….. Svaki moderator mora individualno da glasa o člancima koji su napisani vezano za vijest i njenu originalnost. Agora vox objavljuje 75% svih dostavljenih članaka, jasno vršeći - provodeći tradicionalnu ulogu čuvara. Pokretač globalizacije

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Globalizacija sada mijenja svijet u kojem govorimo, slušamo i učimo. Mi više ne trgujemo samo sirovinama i proizvedenim dobrima, trgujemo informacijama i uslugama. Nove tehnologije pružaju neograničene i uzbudljive mogućnosti ljudima da govore i čuju jedni druge širom svijeta. Globalna promjena je izazov koji niti jedno društvo ne može ignorirati. Način na koji određeno društvo koristi nove komunikacijske tehnologije i kako reagirati na ekonomsku, političku i kulturnu globalizaciju će odrediti njenu budućnost. Internet je često opisivan kao pokretač globalizacije koji ruši granice i uspostavlja tržišnu demokraciju za svaku naciju. Kako

tehnologije

Internet postaje sastavni dio biznisa, politike, vlada i društvenih pokreta, postaje moguće definirati što takvo intenzivno potraživanje može značiti. Neke od neophodnih ideja proizlaze iz ekonomskih aspekata informatičke tehnologije. Internet mijenja način na koji ljudi uče i istražuju, snosi teret administracije, mijenja način komunikacije, snižava troškove, preskače nacionalne granice i dovodi do već spomenutog procesa globalizacije gospodarstva. Taj je nepovratni proces na krilima elektronskih medija, posebice Interneta, nametnuo novu koncepciju modernog društva i funkcioniranja pojedinca unutar sustava, tako da ga čak i oni koji ga neumorno negiraju samim tim činom i potvrđuju. Politika na Internetu

Od Interneta se u pogledu političke demokracije mnogo očekuje, pa tako i da svojim tehničkim mogućnostima na virtualnoj razini nanovo oživi izravnu demokraciju, te tako zaobiđe cijelu medijsku demokraciju obilježenu masovnim medijima i televizijom. Internet, socijalne mreže, web, Facebook, YouTube, blog... sve su ovo relativno nove riječi u političkom rječniku, novi koncepti, novi mediji i nove mogućnosti za prijenos ideja i poruka, još nedovoljno iskorišteni kanali za komunikaciju s javnosti. Iako praksa korištenja Interneta u političkoj promidžbi seže u devedesete godine, tek se posljednjih godina pojavom novih alata i socijalnih mreža pokazuje prava snaga ovog medija. Politički analitičari u Sjedinjenim Državama kažu da Internet postaje sve važnije sredstvo u predizbornoj

kampanji za predsjedničke. Stručna i politička javnost već godinama prate razvoj Interneta kao medija, no on je najveću snagu pokazao na posljednjim američkim predsjedničkim izborima.

Tijekom rujna 2008. ispitano je više od 1.800 registriranih američkih birača (koji su sami sebe svrstali u jednu od slijedećih kategorija: demokrati, republikanci, nezavisni ili neodlučni). Među jednim od najvažnijih saznanja jest da je promet prema popularnim online video web odredištima porastao peterostruko u 2008. u odnosu na 2004. godinu. Mjeren je posjet odredištima vodećih informativnih organizacija i televizijskih mreža kao što su CNN, NBC, CBS, ABC, ali i posjeti popularnim video blogovima kao što su YouTube, Netflix itd. Ukupno 62 posto ispitanika navelo je Internet (posredstvom računala) kao redoviti izvor informacija i novosti o

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

ovogodišnjim predsjedničkim izborima.

Pobjedom na posljednjim američkim predsjedničkim izborima Američki predsjednik Barack Obama donio je odluku da se naciji obraća putem Interneta jer smatra da tako može uštedjeti više vremena koje bi inače potrošio putujući iz mjesta u mjesto. Barack Obama odlučio je da će odgovore na mnogobrojna pitanja novinara i ostale javnosti odsad dijelom objavljivati na Internetu. Američki predsjednik se na ovaj korak najviše odlučio zbog uštede vremena, a i zbog mogućnosti koje nude novi Internet mediji. “U svijetu novih Internet medija, klasične press konferencije i gostovanja na televiziji postaju samo još jedan element javnog oglašavanja i nisu nužni kao nekad. Danas, publika je podijeljena, tako da smatramo da je potrebno da se predsjednik naciji obraća i putem

tehnologije

Interneta”, rekao je Morley Winograd, medijski stručnjak koji je dugo godina radio u Bijeloj kući. Obama će se naciji obraćati putem oficijelne stranice Bijele kuće i YouTube servisa, ali će zadržati i stare običaje te će prisustvovati press konferencijama i gostovati na televiziji. Samo prvoga dana nakon što je to objavio američki predsjednik je dobio preko 70.000 mailova. Osim izravnog pristupa javnosti, Internet političkim idejama omogućuje potpuno sučeljavanje snaga, ali i pruža relativno pogodan poligon za preispitivanje stava javnosti, istraživanje i razvoj pojedinih ideja. Koristeći tako promjene u socijalnoj komunikaciji, prenošenje političkih poruka prolazi kroz tranziciju s klasičnih formi komunikacije, pronalazeći nove putove prema primateljima. nternet je postao takvo sredstvo komunikacije bez kojega je sva moderna komunikacija nezamisliva, te je znatno promijenio oblik i stil političke kampanje. Internet je velika prilika za cijelo čovječanstvo. To je najbrže rastuće i najveće oruđe za

masovnu komunikaciju koje može biti upotrijebljeno za distribuciju najvećeg broja informacija bilo gdje u svijetu po minimalnoj cijeni. Internet omogućava izuzetan prostor za prenošenje informacija i ideja među ljudima iz najudaljenijih dijelova svijeta. nternet je na više načina promijenio naša postojeća shvaćanja prostora, vremena, pristupa, pa i shvaćanja javnosti, javnoga djelovanja i interakcija. On u velikoj mjeri doprinosi oblikovanju novih načina na koje danas doživljavamo i iskušavamo komunikacijske odnose, posebice međusobnu raspravu. Njegove interaktivne mogućnosti koje omogućuju međusobnu dijalošku razmjenu, prepoznate su kao nov izvor društvene integracije i novog medija za masovnu komunikaciju. Kako god bilo ljudi su, u poslovnom i privatnom životu, sve više ovisni o cyberspace-u. Ta naša online populacija koristit će se Internetom još više i sve raznolikije – za različite aktivnosti (bilo da prati vijesti, pretražuje razne izvore, dopisuje se, piše blog, sluša/skida željenu glazbu,

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

planira putovanja, plaća račune, traži recepte, kupuje…). Korištenje ovog medija sve više postaje i njihov stil života. Dakako, putem Interneta brže se postaje i dijelom današnjeg globalnog sela. Internet je postao komunikacijsko sredstvo pretočeno u interaktivni medij kojim se dnevno koristi više od dvije milijarde ljudi u svijetu. Može se konstatirati da je Internet zaista uspio promijeniti svijet, a za par godina stvoriti će i onaj virtualni.

Komunikacijska mreža raširena po cijelom svijetu učinila je Internet istinskim globalnim medijem i zauvijek promijenila sliku svijeta kakvog smo poznavali. S obzirom na obilježje društvene komunikacije kao neprekinutog i dinamičnog procesa i činjenicu da komunikacija određuje osnovne parametre oblikovanja i razvoja društva, možemo zaključiti kako je Internet postao epohalna odrednica društvenog razvoja. Informacija danas predstavlja najvažniji čimbenik, a Internet novi globalni medij 21. stoljeća. Piše: B. Grbešić

GALANT

Ekskluzivni zastupnik svjetskih farmaceutskih tvrtki Galant Natura vita otvorila svoje poslovnice u Mostaru, Banjaluci i Posušju

alant Natura vita ekskluzivni zastupnik svjetski poznatih farmaceutskih tvrtki od nedavno je otvorila svoje poslovnice i u Bosni i Hercegovini. Direktorica marketinga Galanta, Zrinika Žaja za BH Privrednik navodi kako su proizvodi sto posto prirodni.

„Riječ o proizvodima koji su čisti koncentrat ljekovitog bilja, te imaju brzo i učinkovito djelovanje, ne sadrže konzervanse ni bilo ikakve kemijske dodatke. To su proizvodi za zdravlje i ljepotu vašeg tijela i pomažu vam da lakše i bezbolnije prebrodite zdravstvene teškoće“, ističe Žaja. Regulat

Kao prvi u paleti proizvoda ističe se Regulat. Riječ o visoko vrijednom napitku dobivenom kaskadnom fermentacijom voća, povrća i koštunjičavog voća. On sadrži visoku koncentraciju enzima i koenzima bez kojih milijuni procesa tjelesnog metabolizma ne bi bili mogući. Regulat je 100% prirodan proizvod kojeg je napravio tim liječnika i znanstvenika iz Njemačke, nosilac je povelje Europske unije za patente, a proglašen je i pronalaskom novog doba

Zrinka Žaja, vlasnica tvrtke “Galant”

u medicini.

„On obnavlja bolesne stanice u tijelu, čisti i obnavlja krv, te odstranjuje sve štetne tvari iz organizma i na taj način pomaže pri liječenju mnogih bolesti npr. bolesti crijeva, gastritis, želučani problemi, infekcije uslijed gljivica, virusa i bakterija, bolesti sluznice, upale dišnih, herpes simplex i herpes zoster, hormonalne smetnje, alergije, bolesti autoimuniteta (reuma, bolesti zglobova, multiplaskleroza), te bolovi uslijed artroze i mnoge druge bolesti. Ako osjećate gubitak vitalnosti, umor, iscrpljenost bez očitog razloga, imate li problema pri koncentraciji, osjećate se tjeskobno, imate probavne smetnje i slično – sve to može biti znak poremećaja enzima u vašem organizmu. Dakle Regulat će vam pomoći tako što će nadoknaditi enzime u vašem organizmu te brzo odstraniti štetne tvari i pomoći vam u borbi protiv bilo koje bolesti, a zdravima će pomoći da očuvaju imunološki sustav i zaštite se BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

od bolesti“ poručuju u Galantu.

BH PLUS energetske narukvice BH plus energetske narukvice su sto posto medicinski proizvod koji se sastoji od medicinskog silikona, minerala, negativnog ion praha i plemenitog čelika. One u sebi imaju tri magneta jačine od 1.800 do 3.000 gaussa.

„Kada anioni dopru do našeg krvotoka počinju poticati biokemijske reakcije u tijelu koje povećavaju razinu serotonina koji je odgovoran za regulaciju temperature tijela, osjećaja boli, krvnog tlaka, disanja, te dobrog raspoloženja. Negativni ioni utječu na naš imunitet osnažujuće i revitalizirajuće, utječu na povećanje energije i smanjuje učinke stresa. Nošenjem bh plus energetske narukvice apsorbira se 92.5% dalekih infracrvenih zraka koje u organizam ulaze putem kože i pune ga negativnim ionima. Na taj se način brani od djelovanja pozitivnih iona koji su dovodili do pada imuniteta i

Vital gel Vital gel je prirodan preparat koji preporučujemo kod bolova kao što su reuma, bolovi u kostima, giht, artroza, artritis, upaljen živac, istegnuća, oštećeni ligamenti, bolovi u mišićima, te kod istrošenog zglobnog maziva. Vital gel ima poseban učinak djelovanja u dvije faze. Na bolnom mjestu prvo nastaje ugodno hlađenje zatim dubokosežna ugodna toplina. Brže i učinkovitije djelovanje ovog gela postižemo ako ga kombiniramo sa starobiljnim japanskim uljem. raznih bolesnih stanja, tako da dolazi do općeg poboljšanja stanja organizma. Uz pomoć energetske narukvice u krvi u krvi se povećava sadržaj kisika, normaliziraju se otkucaji srca, krvni tlak, smanjuje se opterećenje na srce i krvne žile. u cijelom organizmu povećava se prokrvljenost, te se na taj način ubrzava izlučivanje toksina. zbog veće prokrvljenosti mozga dolazi do jačanja koncentracije i ostalih umnih sposobnosti, neutraliziraju se posljedice stresa, te se smanjuju napetosti i glavobolje“, pojašnjava djelovanje narukvice direktorica marketinga Zrinka Žaja. Gel od divljeg kestena

Jedan od najpoznatijih proizvoda Galanta svakako je gel od divljeg kestena namijenjen je za probleme vena i oslabljene venske cirkulacije. Koristi se kod bolova i grčeva u listovima, težine i umora u nogama, otečenih nogu, kod ispucalih kapilara te problema vanjskih hemeroida.

Japansko ulje

Anticelulitni gel

Japansko ulje je proizvod koji djeluje na čitav spektar raznih problema. Slobodno možemo reći da ste ovim proizvodom dobili malu kućnu apoteku u jednom proizvodu. Staro japansko ulje je koncentrat koji se dobiva postupkom čiste destilacije iz japanske metvice, ne sadržava dodatne tvari, kemijske supstance, alkohol i sl. Isključivo je biljnog porijekla, dokazane djelotvornosti. Koristi se kod glavobolje i preosjetljivosti na promjene vremena, kod prehlade, hunjavice, kašlja, zatim glavobolje ili upale sluznice u ustima, ako vas muče afte ili paradentoza. Također se koristi kod bolova u zglobovima i reumatskih tegoba, te za smirivanje probavnih tegoba, osjećaja napuhanosti i nadutosti.

Svi znamo da je celulit velika boljka žena, a najlakše ga je prepoznati na bokovima, stražnjici i trbuhu. Na tim područjima je zbog nakupljanja tekućine slaba prokrvljenost i ta mjesta poprimaju izgled narančine kore. „Naš anticelulitni gel se pokazao izrazito djelotvoran: odstranjuje suvišnu tekućinu te tako dovodi do smanjenja obujma. Stimulira prokrvljenost i jača stjenke kapilara te tako sprječava daljnje pucanje i širenje kapilara. Koža na dodir postaje čvrsta i zategnuta, te vidljivo ljepša. Gel nanosimo svaku večer masirajući kružnim pokretima, a osim toga nanosimo ga kao bodywrapping“, preporuča Žaja.

„Nanosi se dva puta dnevno, ujutro i navečer u laganom tankom sloju bez umasiravanja. Za postizanje pravilne cirkulacije potrebno ga je koristiti najmanje tri mjeseca, a kod ljudi koji imaju probleme dugi niz godina koristi se konstantno. S vremenom ispucale kapilare na nogama se lagano se povlače i blijede, a sigurno ja da se dalje ne šire i ne nastaju nove. Gel je potpuno prirodan, ne sadrži kemijske konzervanse i nakon otvaranja obavezno ga treba čuvati u hladnjaku“, ističe Zrinka Žaja.

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

35 biljno ulje

Cinnamon extract

35 biljno ulje sadrži čista eterična ulja od trideset i pet biljaka, koje naša umorna i od vanjskih utjecaja preopterećena tijela, održavaju svježim i zdravim. Namijenjeno je za svakodnevnu kompletnu njegu tijela, kao kupka za njegu stopala, kao biljna kupka za cijelo tijelo, kao voda za ispiranje usta, te za dubinsko čišćenje kože.

Svojstvo cimeta na čijem se djelovanju trenutačno obavlja najviše istraživanja povezano je uz mehanizme djelovanja u regulaciji metabolizma glukoze. Tri u vodi topljiva polifenol polimera iz cimeta pokazuju snažnu biološku aktivnost višestruko pospješujući metabolizam glukoze povezan uz inzulin, pa tako regulira razinu šećera u krvi, LDL kolesterola i triglicerida.

Staklene rašpice s originalnim Swarovski kristalima

Staklena rašpica za najkvalitetniju njegu noktiju, trajno sprječava pucanje i kidanje noktiju te omogućava čvršći i brži rast noktiju. Brusna površina je nepotrošiva, dakle ima neograničen vijek trajanja što vam jamči proizvođač.

„Osim toga što je korisna ona je jako lijep suvenir, te prikladan dar za svaku prigodu. Budući da su stvarno jako lijepe, ukrašene swarovski kristalima, uvjereni smo da će vama drage osobe biti jako obradovane ovim jedinstvenim darom“, preporuča Žaja.

Ekstrakt cimeta udvostručava osjetljivost stanica na inzulin i efikasno dovodi do otklanjanja glukoze iz krvi. Istraživanja su utvrdila povezanost uzimanja cimeta s razvojem tolerancije stanične membrane na inzulin što je dovelo do zaključka da rano uzimanje ekstrakta cimeta može spriječiti razvoj stanične egzistencije na inzulin. Horney goat weed

Horney Goat Weed je ekskluzivna formula nutrijenata koji mogu aktivirati libido i pomoći pri podizanju energije. Horney Goat Weed sadrži epimedium,

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

tribulus i johimbe koji snaže te podižu energiju. Uz dodatak ginka i niacina za optimalnu cirkulaciju.U tradicionalnoj medicini najčešću primjenu ima kao sredstvo za poticanje libida i tretman impotencije te kao pripravak koji pomlađuje. Djeluje modulirajuće na razinu kortizola (hormona stresa). Poznato je da visoke razine kortizola uzrokovanog stresom djeluju represivno na seksualnu , ali i volju uopće. Smatra se da je Horney Goet Weed najbolji prirodni aktivator libida, kako za muškarce, tako i za žene. Poslovnice u BiH

Sve proizvode Galant Natura vite možete pronaći u poslovnicama u Posušju, Katarine Zrinske 15, tel. 039/685-569; u Mostaru, Kralja Tomislava 13, tel. 036/334-177 i u Banja Luci, Aleja sv. Save 15., tel. 051/228-444.

PROMOCIJE

Objavljena E-knjiga „PR blog“ prof.dr. Zorana Tomića

„PR blog“ naslov je e-knjige koju je prof. dr. Zoran Tomić objavio na svojoj web stranici www. zorantomic.net. Riječ je o objavljenim PR blogovima od ožujka mjeseca do danas.

političkih odnosa s javnošću. I u ovom dijelu knjige se ističe aktualnost povezana s edukacijskim konceptom knjige tj. blogova. Knjiga na blogu

Najvažniji tekstovi drugog dijela svakako su: ABCeda uspješne kampanje, Predsjednička izborna kampanja, Politički imidž, Političari prodaju samo jedan proizvod - sebe, Ustani da ja sjednem, Pakiranje politike, Politički / PR / konzultanti u izbornoj kampanji, Izborna obećanja, Vrijeme je da se iznese smeće i očiste štale i dr. Treći dio knjige nosi naslov “Život”. Svavako je vrijedno pročitati blog “Nitko neće doći”. Ovo je prva elektronička i ukupno Tomićeva deveta knjiga. Svi oni koju budu htjeli jednim klikom miša imati Tomićevu e-knjigu “PR blog” mogu posjetiti www. zorantomic.net. Profesor je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Autor brojnih knjiga

Dr. Zoran Tomić:

njiga je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu pod naslovom „Odnosi s javnošću“ dr. Tomić objavio je dvadeset i jedan blog. Analizirajući sadržaj tekstova (blogova) evidentno je kako su Tomićevi blogovi aktualni, zanimljivi ali prije svega edukativni. To potvrđuje i autor koje je u uvodu naglasio kako je njegov cilj „educirati“. Politička komunikacija

Da bi stekli bolji uvid u poglavlje „Odnosi s javnošću“ evo nekoliko blogova koji se nalaze u knjizi: Nova pravila odnosa s medijima , PR nikada nije prodao loš proizvod ili možda jeste?, Politički odnosi s javnošću (Politički PR), Celebrity PR, Dress Code, Osobni odnosi s javnošću, Lobiranje, Upravljanje kriznim komuniciranjem, Sportski odnosi s javnošću i dr. U drugom dijelu knjige dr. Tomić analizira suvremene trendove na području Političke komunikacije i

Uzimajući u obzir da je dr. Zoran Tomić autor udžbenika “Odnosi s javnošću - teorija i praksa”, za koju su brojni ugledni mediji napisali da je “Biblija PR-a” na našim prostorima, te činjenicu kako je autorom brojnih znanstvenih i stručnih radova s područja odnosa s javnošću i političke komunikacije, dr. Tomić se pozicionira među vodeće PR znanstvenike regije te osobu koja daje značajan doprinos razvoju odnosa s javnošću. Osim toga autor je i knjiga: Strategija izbornih kampanja, Političko komuniciranje, Izborni marketing, Javno komuniciranje – pravo i etika, Izbori i izborna kampanja u Bosni i Hercegovini 2000. godine… Njegove analize i stavove traže brojni relevantniji mediji ne samo u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, nego i u trećim zemljama. Piše: M. Vasilj

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

DOGAĐAJI

Na kratko Mostar postao pravi filmski grad

Grad bez kina, od kojega bi se očekivalo da je izgubio svaki kontakt s filmskom kulturom, još jednom iznenadio je svojim žarom i voljom za kulturnim uzdizanjem koji su u Mostar barem na kratko donijeli 3.dani filma.

elika manifestacija koja se održavala u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača“ od 30. studenog do 3. prosinca, pri otvaranju bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. I ove godine, manifestaciju je otvorila je predsjednica Federacije Borjana Krišto uz riječi zahvalnosti organizatoru Slavenu Knezoviću, koji je Mostaru donio osvježenje i nadu u bolju kulturnu budućnost grada.

Filmski sladokusci imali su priliku uživati u najnovijim filmovima kao što su “Metastaze“, “Kenjac”, “Virujem u anđele“, “Obični ljudi“… i još mnogo vrhunskim projekcija. Festival 3. dani filma u Mostar je doveo vrhunska glumačka imena kao što su Ivica Vidović, Špiro Guberina, Mija Begović, Ankica Dobrić, dok je počasni gost festivala bio legendarni glumac Ante Vican. Otvaranjem festivala, ključeve grada glumcu Špiri Guberini uručio je gradonačelnik Ljubo Bešlić, dok su nagrade za životno djelo dobili glumci Ivica Vidović i Mira Banjac. Statuu Stablo ljubavi, kipara Ljupka Antunovića, Vidoviću je uručio kandidat za predsjednika Hrvatske dr. Dragan Primorac.

1900.-te godine, pa do danas, grad i filmsko platno u njemu prošli su kroz mnoga svjetla i sjene. Grad se polako obnavlja i postaje svjetliji, no kina još uvijek ostaju u sjeni. Ipak, tračak nade ostavlja volja gradskih vlasti, koju su iskazali posljednjih dana da pomognu Hrvatskom narodnom kazalištu i Narodnom pozorištu Mostar, koji su se našli na rubu propasti, ponudivši prijedlog o zajedničkom financiranju između grada Mostara i županije

Glumac Slaven Knezović, koji je rodnom gradu priuštio renesansu filmske kulture, nije skrivao oduševljenje uspješnim završetkom festivala, izjavivši novinarima kako su građani Mostara učinili upravo ono što je bio cilj same manifestacije - izraziti bunt i boriti se, svojim dolaskom, protiv činjenice da su još uvijek grad bez kina. Nakon prikazivanja posljednjeg filma “Metastaze“, hrvatska glumica Marija Kohn je uručivanjem ključeva grada gradskim vlastima simbolično označila zatvaranje trećeg izdanja Dana filma Mostar. Od prve projekcije u Mostaru BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

Hercegovačko-neretvanske, tih dviju ustanova, čime je napravljen prvi veliki korak u pomoći očuvanju kulturne scene u Mostaru.

Ponukani ovim primjerom, građani Mostara ne mogu se oteti nadanju da će jednog dana ove institucije prepoznati i potrebu za izgradnjom kino dvorane za kojom godinama vapi grad Mostar. Piše: A. Glibić

suton

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010

BH Privrednik

Siječanj / Veljača 2010