BH Privrednik 80 by bobo Marketing

GODINA XV • BROJ 80 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

U OVOM BROJU DONOSIMO:

Aktualni razgovor:

Denis Lasić - U novoj godini očekuje nas težak posao, ali ja sam optimist budemo li radili kao tim

Aktualno:

Ante Marković - Odlazak prvog modernog političara bivše države

Izdvojeno:

GKM Vitez – Usprkos svemu - festival

Privrednik INVESTICIJE

Uvodnik 7 IZ BROJA U BROJ

38 Maslinarstvo - izazov za budućnost Hercegovine

Povećanje posebne trošarine na cigarete 8

41 Uskoro u Vitezu – Etno selo Čardaci REGIONALNE VIJESTI

EU traži ukidanje diskriminacijskog zakona o trgovini 9

42 Kriza u Europi se odražava na Zapadni Balkan

FIS je postao ponosni vlasnik znaka bh. kvalitete 10

43 OMV se povlači iz BiH i Hrvatske

UNO BiH – povećanje prihoda 11

PROJEKTI

AKTUALNI RAZGOVOR

44 Učenje o poduzetništvu u osnovnim i srednjim školama

U novoj godini očekuje nas težak posao, ali ja sam optimist budemo li radili kao tim 13 RAZGOVOR S POVODOM

45 Predstavljen twinning projekt Podrška Institutu za standardizaciju BiH

Poticaj razvitku poduzetničkog okruženja16

46 Modamo.kreARTiva pokrenula je bh. tvornicu lijepih stvari! BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

AKTUALNO

48 Prijeti li nam povlačenje stranih banaka?

Značaj Dinarskog krša za Bosnu i Hercegovinu 20

MODERNO POSLOVANJE

Odlazak prvog modernog političara bivše države 24

50 Mobbing

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

IZDVOJENO

Grupacija Gudelj otvara nova radna mjesta 26

54 I usprkos svemu – festival 57 Neverbalna komunikacija

BH REGIJE

BAŠTINA

Poruka komesara Oettingera 28

64 Hrvatski narodni preporod u Mostaru

Brajlović – najljepše uređen ugostiteljski objekt u BiH 30

PRENIJETO IZ TISKA 70 Kratki vodič do uspješne poslovne strategije

DOGAĐAJI Grgini „plamičci i iskrice“ zagrljeni s „portretima“ 32

POSLJEDNJA VIJEST 73 Agencija Standard & Poors odlučit će o rejtingu eurozone

Sajam „Hercegovački plodovi Mediterana“ u Stocu 33 Pitaju me gdje mi prođe život, ne znam – nisam ga sreo! 36

impresum Izdavač: Inter 96 d.o.o. • Za izdavača: Darko Juričić • Glavni urednik: Mario Mlakić • Izdavački savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • Novinari: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonjić, C. Kusić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Zvonimir Živković, Ivan Petrović • Fotografije: Siniša Skenderija, Stojan Lasić • Adresa redakcije: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • Grafička priprema i dizajn: Borislav Sučić • Tisak: SUTON, Široki Brijeg • Marketing: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: info@privrednik.ba • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

kristal

Uvodnik

arafiranjem ugovora o pristupanju Hrvatske u vlastite redove, Europska unija opasno se približila našim prostorima. Ovako je jedan cinik ironično prokomentirao najznačajniji ovogodišnji politički (ali i ekonomski, i kulturni, i svaki drugi) događaj u našoj regiji. Kao i u svakoj ironiji ima mnogo istine u ovako lapidarnom opisu situacije u zemlji u kojoj političari nominalno i slatkorječivo tepaju Europskoj uniji i njezinim vrijednostima, pritom ne čineći niti jedan ozbiljan korak da se istinski približe temeljnim postulatima na kojima je ona ustrojena. Pritom treba zanemariti brojne kozmetičke promjene napravljene u ekonomiji, politici i drugim sferama života, kojima smo tek stvorili privid kako su i kod nas moguće izmjene obrazaca ponašanja. Suštinski, nije napravljen niti jedan korak ka ozbiljnijoj promjeni klime za predstojeće značajne promjene koje slijede. S državnom vladom u vječnom tehničkom mandatu, federalnom vladom koja je produkt najapsurdnijih političkih kompromisa i vladom RS-a koja se iscrpljuje u traženjima najmanjeg zajedničkog sadržatelja s državom i Federacijom, teško da možemo donijeti, a još teže sprovesti u život zakone kojima bi postali relevantan sugovornik sa EU-om. Europljani su nas i onako u zadnje vrijeme tretirali kao bolesnika pred smrt, kojem treba ispuniti poneku želju, ali štedeći na lijekovima kojima bi nas barem djelomično

ozdravili. Naša bolest zahtjeva mukotrpnu terapiju snažnim lijekovima, koji bi nam barem pomogli pridići se iz postelje. No, što više vrijeme prolazi mi sve više podsjećamo na paćenika koji se toliko uživio u svoju ulogu da i ne želi više razmišljati o ozdravljenju. Jalovost političkih pregovora, smušenost ekonomskih projekata i sve izraženija besperspektivnost postali su obrazac ponašanja i naša svakodnevnica. Europska unija, zauzeta sobom i svojim problemima sigurno neće imati volje baviti se rješavanjima naših bolesti. To je ono što sami moramo napraviti i tek tada postati barem približno ozbiljan partner u procesima pristupanja, integriranja ili već koje forme priključivanja europskoj obitelji. Dok ne riješimo vlastite nedoumice i teškoće i ne počnemo sebe doživljavati kao ozbiljne partnere teško da će nas i zemlje iz okruženja percipirati kao ozbiljnu zemlju. Kozmetičkim promjenama i nekritičkim usvajanjima standarda koje nam nameću, bez jasno profiliranog interesa i dalje ćemo biti „bolesnik na Balkanu“, kojega liječe lijekovima kojima je odavno istekao rok trajanja. Bez iluzije da je EU sa svim svojim dubokim razlikama i apsurdima „zdrav partner“ i da će svi naši problemi biti riješeni kad jednom budemo član ove obitelji, možemo reći kako mi moramo prije svega poraditi na sebi i učeći na greškama drugih nastojati ozdraviti naše oboljelo tkivo.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

iz broja u broj

Povećanje posebne trošarine na cigarete Od početka 2012. godine posebna trošarina na cigarete povećava se sa 0,45 KM na 0,60 KM po kutiji, a minimalna trošarina iznosit će 1,65 KM po kutiji cigareta. Ovo je definirano novom Odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete za 2012. godinu, koju je usvojio Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje.

emeljem članka 21. Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini, Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje donio je Odluku o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete koja će se primjenjivati od 01. 01. 2012. godine. Ukoliko je ukupna trošarina na cigarete (proporcionalna + posebna), koja je obračunata po gore navedenim stopama, a sukladno Odluci o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete za 2012. godinu, manja od minimalne trošarine, plaća se minimalna trošarina u iznosu od 1,65 KM po kutiji cigareta za pakiranje od 20 komada. Za pakiranja različita od pakiranja od 20 komada trošarina se plaća razmjerno broju komada u pakiranju. Odluka predstavlja nastavak harmonizacije trošarinske politike u BiH sa politikom trošarina na cigarete u Europskoj uniji. Kalkulaciju novih maloprodajnih cijena cigareta formiranih sukladno Odluci o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete za 2012. godinu, proizvođači i veliki distributeri cigareta bili su dužni dostaviti u Upravu za neizravno oporezivanje najkasnije do

30.11.2011. godine. Tako će, počevši od 1. siječnja 2012. godine cigarete u

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

BiH biti skuplje 20 do 50 pfeninga u maloprodaji, ovisno od proizvođača.

iz broja u broj

EU traži ukidanje diskriminacijskog zakona o trgovini Federalno Ministarstvo trgovine priprema izmjene Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH zbog obveze usuglašavanja s odredbama Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.

priopćenju objavljenom povodom posjeta ministra trgovine Milorada Bahilja Bruxellesu, navodi se kako je Bahilj u sjedištu Europske komisije “prisustvovao susretu posvećenom izmjenama Zakona o unutarnjoj trgovine Federacije BiH” i priznaje kako je naglasak bio na članku 13. Zakona, prema kojemu svaka trgovačka radnja u Federaciji BiH na svojim policama treba imati minimalno 50 posto domaćih proizvoda. Upravo su Lijanovići lobirali i zagovarali ovu diskriminatorsku odredbu u zakonu.

Bahilj je, piše u priopćenju, upoznao predstavnike Europske komisije kako se trgovina u Federaciji “obavlja slobodno i pod jednakim uvjetima na tržištu za sve trgovce u skladu sa Zakonom, dobrim poslovnim običajima, načelima lojalne konkurencije i trgovačkim pravilima i na taj način osigurava ravnopravan položaj trgovaca i potrošača, te fer konkurenciju.” Unatoč navedenim tvrdnjama ministra, Paola Pampaloni iz Generalnog direktorata Europske komisije zahvalila se na iscrpnom izlaganju i upoznavanju s problemima proizvođača u pogledu diskriminatorskih odnosa

velikih trgovačkih lanaca prema proizvođačima nametanjem ugovora koji su u suprotnosti sa važećem zakonodavstvom i trgovačkim uzancama, a odnose se na pozicioniranje domaćih proizvoda na policama. Europska komisija ponudila je pomoć u definiranju rješenja koja bi se ugradila u izmjene i dopune Zakona o unutarnjoj

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

trgovini. Federalno ministarstvo trgovine će pripremiti tekst izmjena i dopuna Zakona i uputiti ga Vladi Federacije BiH na razmatranje, te nakon toga proslijediti Europskoj komisiji radi usuglašavanja s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, navodi se u priopćenju

iz broja u broj

FIS je postao ponosni vlasnik znaka bh. kvalitete Kompanija FIS d.o.o. postala je članica projekta „Kupujmo i koristimo domaće“ i ponosni vlasnik znaka bh. kvalitete. Kupovinom proizvoda sa znakom domaće kvalitete utječemo na ekonomski razvitak Bosne i Hercegovine.

azvitak privrede, punjenje državnog proračuna, poboljšanje zdravstvenih usluga i obrazovnog sustava, otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje siromaštva u našoj zemlji i poboljšanje mirovinskog sustava samo su neki od činitelja na koje imamo utjecaj kupovinom domaćih proizvoda. Svaka kompanija koja odluči na svojim proizvodima tiskati znak “domaće”, mora zadovoljavati određene kriterije o kvaliteti i podrijetlu proizvoda. I kompanija FIS se odlučila pridružiti ovom projektu. FIS - ov pogon za proizvodnju namještaja Ambyenta jedan je od najmodernijih u BiH, a 15% proizvedenog asortimana izvozi se u zemlje CEFTE i EU. Kvalitetu Fisovih proizvoda prepoznali su i drugi. GS čarape, koje se proizvode od prirodnih materijala, ne sadrže štetne sastojke i ispunjavaju humano – ekološke zahtjeve, dobile su certifikat instituta Innovatext iz Budimpešte. Anbinni baby linija koja se radi isključivo od prirodnih pamučnih materijala svojom

se,

je kvalitetom također zavrijedila znak domaće kvalitete. Kompanija Fis pridruživanjem projektu

„Kupujmo i koristimo domaće“, obvezala da će daljnjim ulaganjima doprinijeti razvitku bh. privrede i otvaranju novih radnih mjesta.

Karting Klub restoran-pizzeria | adresa: BiH-88000 Mostar, Vukovarska bb | tel: (387 36) 326 456 (dostava i rezervacije ), 326 880 (sportski tereni ) | www. kartingklub.ba

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

iz broja u broj

UNO BiH – povećanje prihoda Uprava za neizravno oporezivanje je u jedanaest mjeseci 2011. godine prikupila 5 milijardi i 350 milijuna KM po osnovi neizravnih poreza, među koje spadaju PDV, trošarina, carina i cestarina. To je za 6,5 % ili za 328 milijuna KM više u odnosu na isti period 2010. godine.

ovrati PDV-a u jedanaest mjeseci ove godine iznosili su 791 milijun KM, tako da su neto prihodi koji su raspoređeni korisnicima u jedanaest mjeseci ove godine iznosili 4 milijarde i 559 milijuna KM, što je za 4 % više u odnosu na raspoređene prihode u istom periodu prošle godine.

Na rast prihoda od neizravnih poreza, između ostalog, utjecale su i brojne mjere koje su poduzete u organizaciji rada Uprave za neizravno oporezivanje, kao i u procesima pojačane kontrole zahtjeva za povratom PDV-a i zahtjeva za porezne kredite. Prikupljena sredstva su raspoređena i to: za financiranje institucija BiH doznačeno je 628 milijuna KM, Federaciji BiH 2 milijarde i 495 milijuna KM , Republici Srpskoj 1 milijarda 284 milijuna KM, te Distriktu Brčko 138 milijuna KM. Državne institucije su dobile isti iznos prihoda od neizravnih poreza kao i u jedanaest mjeseci 2010. godine zbog privremenog financiranja, a višak

prihoda od neizravnih poreza su dobili entiteti i to je razlog što su entiteti

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

mogli uraditi rebalanse i povećati svoje proračune za 2011. godinu.

aktualni razgovor

U novoj godini očekuje nas težak posao, ali ja sam optimist budemo li radili kao tim Nakon 400 dana i brojnih političkih prijepora, Hercegovačko-neretvanska županija, dobila je nedavno novu Vladu.

ovi županijski premijer postao je prof. Denis Lasić, dugogodišnji predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar i ravnatelj Srednje ekonomske škole Jozo Martinović, nositelj Županijske liste HDZ-a BiH na prošlim izborima. S prof. Lasićem za BH. Privrednik razgovarali smo o prioritetima nove Vlade, stanju u županiji, rebalansu proračuna, planovima za iduću godinu, problemu medija na hrvatskom jeziku… BHP: Konac je godine, i iako ste tek nedavno preuzeli Vladu HN županije, zanima me - jeste li uspjeli dosad detaljno analizirati stanje u županiji i vidjeti - gdje su najveća žarišta?

Lasić: Nakon preuzimanja dužnosti jedna od prvih stvari na kojima smo radili bila je analiza stanja po resorima. Mislim da su javnosti poznate poteškoće koje su nas dočekale, pri tome posebno mislim na neizmirene obveze prema institucijama i ustanovama koje se financiraju putem grantova. Poteškoća ima u svim resorima, ali u nekima su te poteškoće nešto više izražene, recimo u resoru socijalne skrbi, prosvjete i sl. BHP: Koji su prioriteti nove Vlade?

Lasić: Moja je želja, i na tome ću se maksimalno založiti, a to sam već više puta i rekao, da ova Vlada, bez obzira na broj stranaka koje imaju svoje predstavnike u njoj, bude tim, jer se ne mogu oteti dojmu da samo timskim radom možemo napraviti iskorak kada je u pitanju naša Županija. Radeći kao tim, napravili smo i prijedlog rebalansa Proračuna za 2011., što je bio jedan od naših prvih prioriteta. Sada trebamo pričekati sjednicu Skupštine i vjerujem da će ovaj rebalans podržati skupštinski zastupnici, a sredstva na koja budemo mogli računati kroz rebalans, odredit će nam daljnje kratkoročne pravce

prof. Denis Lasić, premijer Hercegovačko-neretvanske županije

djelovanja. Istovremeno, intenzivno radimo na izradi nacrta Proračuna za sljedeću godinu u kojem će biti prepoznatljivi osnovni pravci rada ove Vlade.

BHP: Kao što ste rekli, na 4. sjednici Vlade usvojen je Nacrt i utvrđen Prijedlog izmjena i dopuna proračuna za 2011. godinu. Koliki je proračun po tom prijedlogu i na čemu su se „rezala“ sredstva? Lasić: Izmjene i dopune proračuna za 2011. Vlada je usvojila u iznosu od 166 931 340,00 KM. Činjenica je kako se u proračunu planiralo uprihoditi više sredstava nego što se sada, na kraju godine, pokazalo moguće, te smo morali izbalansirati prihode i rashode. Mislim da smo uspjeli, kroz određene korake, osigurati našim proračunskim i tzv. grantovskim korisnicima financiranje i sufinanciranje, koje je u prethodnom razdoblju bilo zamrlo. BHP: Premda ste na zadnjoj sjednici BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

podcrtali spremnost i odlučnost da proračun za sljedeću godinu bude gotov do kraja ove godine, svjesni ste kratkoće vremena i svih poteškoća u kojima se nalazi županija, a koji bi mogli biti preprekom za njezino funkcioniranje. Ipak, povukli ste neke poteze? Lasić: Točno ste kazali. Odlučni smo u namjeri i poduzeli smo korake da se Proračun za 2012. godinu prvi put donese tijekom ove godine. Ipak, svjesni smo svih poteškoća i vremenskog tjesnaca u kojem se nalazimo i želimo osigurati pretpostavke za nesmetano funkcioniranje HNŽ u slučaju da se proračun do zadanog roka ipak ne usvoji, te smo stoga na zadnjoj sjednici Vlade usvojili Prijedlog Odluke o privremenom financiranju javnih potreba HNŽ za prvo tromjesečje 2012. godine. Bez obzira na to, još jedanput želim podcrtati kako ćemo učiniti maksimalne napore da se usvoji proračun, te da ne moramo posegnuti za

aktualni razgovor

odlukom o privremenom financiranju.

BHP: Kada ste došli na čelo Vlade HN županije, naložili ste svim ministrima da izrade analizu stanja u svojim ministarstvima. Kakvo je stanje prema tim analizama, gdje je „najkritičnije“? Lasić: Stanje je, kako sam već naglasio, dosta teško po svim resorima. Međutim, postoje resori koji u svojoj nadležnosti imaju više korisnika koji u ovoj godini nisu financirani i sufinancirani onako kako je to bilo predviđeno. Pri tome posebno mislim na korisnike grantova u obrazovanju, socijalnoj skrbi i sl. Kroz rebalans smo osigurali određena sredstva kako bi ove institucije i ustanove dobile financijsku podršku, a učinit ćemo sve da se u proračunu za sljedeću godinu osigura nesmetano financiranje i sufinanciranje svih proračunskih stavki, te da se neke, koje su na neki način bile i ukinute, vrate u život.

BHP: Jedno vrijeme medijima se provlačila i informacija o

eventualnom povećanju broja ministarstava? Vaš stav o tome…. Lasić: Nema govora o tome. Možda nas mjere štednje dovedu do daljnje racionalizacije, tako da u ovom trenutku nema smisla razgovarati o nekim novim ministarstvima. Istina, ta opcija se spominjala u predizborno vrijeme kako bi se zadovoljili apetiti pojedinaca, ali ako bi išli tom linijom, ne bi nam bilo dovoljno 50 ministarstava. BHP: „Vruć krumpir“ u županiji svakako je i problem medija na hrvatskome jeziku koji su, ili ugašeni, ili na rubu egzistencije. Imate li rješenje za to pitanje i kako Vi vidite rješenje medijskog mraka hrvatskih medija na ovim prostorima?

Lasić: Svakako će jedan od mojih prioriteta biti iznalaženje načinakako popraviti stanje u medijima u Županiji. U tom smislu Hercegovačka radio-televizija, Radio Herceg-Bosne, ali i drugi mediji, u meni će imati sugovornika, uvijek imajući u vidu realnosti u kojima djelujemo. Teško

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

mi je prihvatiti činjenicu da, recimo, Hercegovačka radio-televizija kao medij na hrvatskom jeziku, ne emitira redoviti program, a uposlenici već godinama ne znaju u kakvom su statusu. U takvom ili sličnom položaju su i djelatnici drugih medijskih kuća u ovoj županiji. Stoga smatram da moramo ozbiljno sagledati uzroke i razloge zbog kojih su spomenuti mediji u ovoj situaciji, jer je očigledno da moramo naći nove modele organizacije i financiranja medija. BHP: Tu je i pitanje financiranja Sveučilišta… Bivši ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta Dželilović najavljivao je dramatične poteze…Ništa u boljoj situaciji nije ni Sveučilišna klinička bolnica Mostar …

Lasić: Mislim da je suvišno govoriti o značaju koje ima jedino Sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH. Isto tako i kada je riječ o našoj Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru. Vlada HNŽ i ja osobno, kao njezin predsjednik, činit ćemo maksimalne napore na poboljšanju njihovog ukupnog položaja.

aktualni razgovor

Želim još dodati kako ja nisam samo predsjednik Vlade nego i građanin Mostara i ove županije, te stoga probleme ovih institucija bitnih za našu županiju i regiju, ne mogu zanemarivati. Stoga još jedanput naglašavam kako ću učiniti sve kako bismo pronašli najbolja rješenja za dalje funkcioniranje ovih institucija. BHP: U skladu sa situacijom u proračunu, naložili ste i racionalizaciju potrošnje što se tiče predstojećih blagdana. U čemu se ona, konkretno, ogleda? Lasić: Već sam govorio o tome kako je situacija u proračunu dosta teška. Stoga nastojimo postići uštede gdje je god to moguće. U tom smislu na zadnjoj sjednici razgovarali smo o načinu na koji ćemo obilježiti predstojeće blagdane. Složili smo se kako je potrebno, u svjetlu našeg financijskog stanja, maksimalno reducirati troškove, tako da ćemo ove godine od udruga koje se bave humanitarnim radom nabaviti čestitke koje izrađuju njihovi štićenici, te na taj način podržati rad ovih udruga, ali neće biti plaćenih čestitki u tiskanim ili elektronskim medijima, kupnje darova, kalendara i sl.

barijere koje stoje pred potencijalnim ulagačima u HNŽ.

BHP: Što je s natječajem za prijem vježbenika u županiji, koji je, koliko znam poništen? Hoćete li ga ponoviti? Lasić: Natječaj za prijem vježbenika za 2010. godinu je, poništen, ali to je uradila bivša Vlada, tako da nisam upoznat s detaljima. Bivša Vlada je, također, sudjelovala na natječaju Službe za zapošljavanje za sufinanciranje prijema vježbenika za ovu godinu, te je usvojila i program zapošljavanja vježbenika i volontera. Još uvijek nemamo odluku Službe za zapošljavanje o odobravanju sufinanciranja, a ako je dobijemo, odlučit ćemo o daljnjim koracima. BHP: Na čemu će biti glavni naglasci proračuna za iduću godinu?

Lasić: Vlada je već ubrzano krenula u pripremu proračuna za 2012. godinu jer nam je to, kako sam već rekao, prioritet. Bilo bi dobro kada bi proračun mogao biti stabilizirajući i

BHP: Jeste li optimist? Čeka li županiju, po Vašem mišljenju, veća kriza od dosadašnje i vidite li, uopće, izlaz iz krize? Lasić: Očekuje nas težak posao, ali da nisam optimist i da nisam siguran da se može napraviti iskorak, ne bih se prihvatio ovoga posla. Stoga sam uvjeren da ćemo u vremenu pred nama, a, ponovno naglašavam, radeći kao tim, uspjeti prevladati poteškoće koje smo zatekli i krenuti k daljnjem razvitku HNŽ. BHP:

Što želite, poručujete građanima HN županije u novoj godini?

Lasić: Prije svega, želio bih reći i poručiti kako ću se zalagati da ova Vlada bude Vlada koja predstavlja sve građane HNŽ. U tom smislu želimo biti drukčiji, želimo učiniti iskorake kao predstavnici građana, radi kojih smo i ovdje. S tim mislima i porukom, želim građanima HNŽ koji proslavljaju Božić i božićne blagdane, kao i svim čitateljima vašeg lista, uputiti srdačnu čestitku, a svima zaželjeti sve najbolje u Novoj 2012. godini.

BHP: Kako gledate na rastući problem nezaposlenosti u županiji. Postoji li rješenje za barem donekle ublažavanje postojećeg stanja?

Lasić: Svjestan sam ovoga zaista teškog problema. I kao premijer i kao čovjek, naravno, razumijem težak položaj nezaposlenih u našoj županiji. Međutim, moram podsjetiti kako uloga Vlade nije otvaranje radnih mjesta, nego stvaranje ambijenta za nove investicije, odnosno stvaranje takvog zakonskog okvira koji će omogućiti investitorima i poduzetnicima, koji imaju kvalitetne ideje, da ih pretoče u konkretne projekte. U tom smislu ćemo poduzeti određene korake i nastojati olakšati administrativne

razvojni, ali, realno, stanje je takvo da će on dobrim dijelom biti socijalni. Nastojat ćemo određene poteškoće u financiranju nekih korisnika koji su se pojavili u ovoj godini riješiti, tako da se omogući njihovo normalno funkcioniranje. Velika zadaća nam je i povećati prihodovnu stranu koliko je to moguće, te ćemo nastojati, posebno kroz davanje koncesija na korištenje prirodnih bogatstava, osigurati više novca za rashode koje imamo.

Razgovarala: M. B. Milinković

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

razgovor s povodom

Poticaj razvitku poduzetničkog okruženja Od ove godine Mostar je bogatiji za još jedno udruženje, a riječ je o Gospodarskoj komori Grada Mostara. Tim povodom razgovarali smo s Daliborom Milošem, predsjednikom udruženja.

modela rada Gospodarske komore Grada Mostara puni je pogodak. Kada su pak u pitanju neka druga udruženja gospodarstvenika u našem okruženju, poznato nam je primjerice da poduzetnici na području Viteza također imaju odlične međusobne veze, česte susrete i kolegijalnu razmjenu mišljenja o zajedničkim interesima, a sama forma udruživanja pritom je manje važna stvar. Neki to nazivaju biznis klubom, drugi udruženjem poslodavaca, treći nekim trećim imenom, ali važno je da su namjere pozitivne i na opću dobrobit.

HP: U Bosni i Hercegovini postoji Vanjskotrgovinska komora, Gospodarska komora Federacije BiH, županijske gospodarske komore, a ove godine u Mostaru je osnovana Gospodarska komora Grada Mostara. Je li osnivanje Gospodarske komore Grada Mostara znači da postojeće gospodarske institucije nisu bile na «visini» svog zadatka? Miloš: Gospodarska komora Grada Mostara nije utemeljena da bi nekome bila oponent, napose ne kao konkurencija. Skupina mostarskih poduzetnika se okupila oko zajedničke ideje formiranja udruge kojoj smo dali ime Gospodarska/Privredna komora jer smo željeli na taj način dati joj dodatni značaj. Mi nismo ni u jednome trenutku pomislili, osobito ne zapisali u našim programskim ciljevima djelovanja, kako želimo ocjenjivati rad drugih sličnih ili različitih asocijacija, nego želimo imati svoju udrugu kroz koju ćemo artikulirati vlastite interese. Učinilo nam se da je na ovaj način lakše doći do nekih ‹zajedničkih nazivnika›, nego čekati da se toga netko drugi sjeti, u naše ime i zajedničku koristi, makar taj netko bio i državna institucija, financirana iz proračuna koji svi mi punimo. Dakle, i kad bi sve državne institucije bile na ‹visini› svoga zadatka, a osobito ako to možda nisu, GK Grada Mostara bi radila svoj posao, jer ima vlastiti program, strategiju i načela djelovanja. Naravno, moramo napomenuti kako naša udruga ima dobre kontakte i s GK Federacije BiH i Županijskom komorom. Treba uzeti u obzir i to da se, bez obzira što imamo različite ciljeve, međusobno dobro dopunjujemo. Gledano na taj način, ne samo da nismo nikakva konkurencije, nego smo, generalno gledano, u istoj misiji.

BHP: Formirani ste kao Udruženje građana? Što to znači? Kako ćete se financirati? Što će biti Vaša tijela i kako će ona biti organizirana? BHP: Nismo čuli za slične primjere, odnosno za gospodarske komore gradova, imate li možda u nečijoj dobroj praksi, model vlastitog budućeg ponašanja? Miloš: Mi nismo izravno prepisivali ničiji poznati model, da se tako izrazim. Postoje u svijetu komore gradova, regija, država... ali one većinom funkcioniraju pod patronatom države ili neke druge društveno-političke zajednice (regije, grada itd). Koliko smo mi mogli zaključiti razgovarajući s ljudima koji takve komore vode u svijetu, te komore uglavnom zadovoljavaju interese onih koji ih financiraju. Mi želimo ‹›skratiti put›› u realizaciji naših projekata i stoga zajedničke interese delegiramo našoj komori, dakle ovoj koju mi poduzetnici financiramo, ne bježeći dakako od suradnje s drugima, kad god je to moguće. Zato nismo ni imali previše vremena niti motiva negdje u svijetu tražiti ‹›potvrdu›› da ovakav model funkcionira. Nama se učinilo da bi mogao funkcionirati i ako je suditi po prvih pola godine našega djelovanja, BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Miloš: Udruga građana znači ono što jedna takva definicija i sama po sebi govori - kao slobodni, a ujedno i poduzetni građani, željeli smo podići jedno udruženje gospodarstvenika na razini Grada. Udruživanje je interesno, ali je konačni cilj da se zdrave i transparentne tvrtke ovoga grada bolje artikuliraju i nametnu kao partner društvenoj zajednici. U konačnici, svi mi ovdje živimo, skupa s obiteljima, ovdje nam odrastaju i školuju se djeca, te nam ne može biti svejedno na koji način i u kojem pravcu se grad i okruženje razvijaju. Mišljenja smo da možemo dati veliki doprinos unapređenju gospodarske i ukupne poduzetničke klime, podizanju poslovnog morala, održivom razvitku i dugoročnom prosperitetu. Stoga smo za početak i odlučili GK financirati isključivo iz članarine, a u perspektivi i od projekata koje ona samostalno ili u suradnji s gospodarskim i drugim subjektima realizira. Komora ima svoju Skupštinu, Upravni odbor/vijeće i Tajništvo/ Sekretarijat, što je regulirano Statutom komore.

razgovor s povodom

BHP: Kakve su reakcije mostarskih poduzetnika na Vaše osnivanje? Kako ćete animirati poduzetnike da Vam se pridruže? Koliko ih dosad ima i što dobivaju oni poduzetnici koji postanu Vaši članovi?

BHP: Budući da niste vladina organizacija, hoćete li imati potrebnu snagu u ostvarivanju Vaših ciljeva? Što će biti Vaše poslanje? Miloš: Kad ne bismo vjerovali u vlastitu snagu i uspjeh Komore, ne bismo je ni pokretali kao iznimno važan projekt za sve njezine članice. Ne samo da vjerujemo, u perspektivi, na podršku svih razina vlasti, a napose dobru suradnju sa svima, nego mislimo da možemo biti i partner određenim razinama vlasti. Naša je misija vrlo široka, ali ukratko bi se moglo kazati: Ideja i cilj inicijatora osnivanja Komore bilo je poticanje razvoja poduzetničkog okružja i poslovne inicijative, kao i poticanje, očuvanje i razvoj poslovnog morala, kao i da našim aktivnostima pomognemo sredini u kojoj živimo. Predstavljanje, zastupanje i promicanje interesa članova Udruge u odnosima sa sindikatima, vladama, državnim tijelima, nevladinim organizacijama i svim drugim pravnim i fizičkim osobama i institucijama, kao i javnosti, trebalo bi biti ključni segment

djelokruga aktivnosti GK Grada Mostara. Također je od temeljnoga značaja poboljšanje konkurentnosti poduzeća za natjecanje na domaćem i inozemnom tržištu, suradnja s istim ili srodnim domaćim, kao i inozemnim udrugama i institucijama, te ostvarivanje drugih interesa poslodavaca u području ekonomske politike, poreske politike, politike zapošljavanja i drugim područjima od značaja za članove Udruge.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Miloš: Mi u ovom trenutku imamo 20tak registriranih članica i još desetak u proceduri, što je i bio okvirni cilj udruge do kraja ove godine. Naime, uvijek naglašavamo - pristupanje je dragovoljno i to je potreban, ali ne i dovoljan uvjet. Kako bi se postalo članicom Komore, tvrtke moraju imati transparentno i uredno poslovanje, moraju na čelu imati moralno i ljudski prihvatljivu osobu i učlanjenje je podložno dobivanju suglasnosti Upravnog odbora. Mnogi poduzetnici kojima se nismo obratili u ‹prvom krugu› već nas kontaktiraju sa željom da se pridruže, dok oni koje mi kontaktiramo kao važne, uspješne i zdrave kompanije pozdravljaju ideju i pridružuju nam se. Moramo kazati kako je vrlo teško odgovoriti na pitanje Što poduzetnici dobivaju članstvom u

razgovor s povodom

komori? Komora je zajednička udruga svih njezinih članica i svaka članica može ravnopravno delegirati ideje, projekte i zadatke koje onda Upravni odbor i Tajništvo realiziraju u onolikoj mjeri koliko nam snage i ovlasti dozvoljavaju. Pojednostavljeno rečeno, Komora pomaže svima da pomognu zajednički razvitak grada i regije, gledajući pritom da njihovi resursi budu uposleni na realizaciji ideja i projekata koje definiramo. Iznimno važni kriteriji pritom su poštenje i integritet članova udruge. Čak i kad se to ‹prostim okom› ne vidi, Komora je u misiji stvaranja pretpostavki općega dobra, a kako bi se to postiglo, nužne su poštene i karakterne osobe. BHP: Dolaze europski fondovi, koji su između ostalog namijenjeni razvoju i podizanju konkurentnosti bh. proizvođača. Kakva će Vaša uloga biti u tom smislu? Odnosno hoćete li Vi biti jedna od adresa pomoći pri izradi prihvatljivih europskih projekata za mostarske poduzetnike? Miloš: Komora se misli i planira angažirati i na ovome. Već smo uspostavili suradnju s asocijacijom IPMA, koja inače ima sjedište u Švicarskoj, ali i lokalnu ispostavu UUP (Udruženje za upravljanje projektima u BiH). Ova asocijacija certificira projektmenadžere, tj. bez odgovarajućeg certifikata za upravljanje sredstvima iz fondova EU zapravo se projekti neće ni moći realizirati. Na tom planu želimo članicama maksimalno pomoći, upućivati ih na sve što je korisno

s ovim u vezi. Pored spomenute, želimo uspostaviti suradnju i sa svim drugim agencijama koje imaju za cilj osposobljavanje domaćih kompanija u cilju dobivanja sredstava iz fondova EU za realizaciju kvalitetnih projekata. Naravno da mi niti možemo niti želimo biti ekskluzivni u tom pogledu, ali svakako možemo biti jedna od adresa na koju će se poduzetnici moći obratiti kada je ovaj značajan segment u pitanju.

BHP: Imaju li prema Vašem mišljenju mostarski poduzetnici dovoljno tržišnog potencijala da budu konkurentni na BiH tržištu, ali i izvan granica naše zemlje? Miloš: Razgovarajući s našim članovima i prateći rad i dostignuća mostarskih firmi, više smo nego uvjereni da su poduzeća iz ove regije konkurentna na razini naše zemlje. Jedan od modela kako se tvrtke mogu povezati i međusobno pomagati u cilju podizanja vlastite konkurentnosti je i ovakav vid udruživanja. Također, svjesni smo da se sve više otvara i tržište regije u kojoj je BiH praktično u samom središtu, te i tu vidimo velike potencijale naših poduzeća. Komora ima za cilj uspostaviti konekcije prema sličnim ili srodnim agencijama i udrugama u okruženju, kako bi se posredovalo, lobiralo, prikupljalo i distribuiralo informacije, te domaćim tvrtkama pomagalo u pristupu na tržišta regije. BHP: Po Vašem mišljenju koristi li se u dovoljnoj mjeri potencijal mostarskog sveučilišta i univerziteta i planira li Vaše udruženje BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

promijeniti dosadašnju praksu suradnje gospodarskih i obrazovnih institucija? Miloš: Članice udruge pojedinačno, ali i kao pool različitih mogućnosti, tehnologija, projekata i rješenja, u stanju su ponuditi puno više lokalnom tržištu, kao i tržištu bližeg i šireg okruženja. Međutim, valja također napomenuti kako u gradu i regiji nisu dovoljno iskorišteni potencijali dvije visokoobrazovne institucije koje djeluju na području grada. Neosporna je činjenica da Mostar, kao sveučilišno/ univerzitetsko središte ima odlične predispozicije za školovanje potrebnih kadrova, ali ako izostanu nositelji kvalitetnih programa, ne samo da će se usporavati ukupan ekonomski razvoj, nego će i školovanje mladih ljudi biti ‹za nekog drugoga›. Projekti koje realiziraju članice Gospodarske komore, ali i oni za čiju je realizaciju potrebna i malo šira podrška i zajedničko promišljanje, mogu razvitak grada okrenuti u potpuno novom, pozitivnom smjeru. Cilj je, stoga, u i oko Gospodarske komore grada Mostar okupiti sve ili većinu onih koji kojima nije svejedno što će biti sutra, kakvo će naslijeđe ostaviti mladoj generaciji, kakve će predispozicije stvoriti za budućnost koja će donijeti ne samo integraciju u Europsku zajednicu, nego i neizbježne negativne posljedice sve oštrije globalizacije. Visokoobrazovani mladi ljudi najveći su potencijal koji ima svako moderno društvo, a takva poluga razvoja kod nas je, kao što sam rekao, još nedovoljno iskorištena. Mi

razgovor s povodom

mislimo da se to može, a prije svega mora izmijeniti.

BHP: Kakve su reakcije referentnih gospodarskih ustanova na Vaše osnivanje i kako ste zamislili suradnju s njima? Hoće li postojati nekakvi zajednički projekti i držite li da Vi možete potaknuti aktivniji angažman takvih institucija? Miloš: Valja napomenuti da smo mi mlada udruga, koja djeluje tek nekih pola godine i može se slobodno kazati kako se još nalazimo u fazi organizacije i učvršćivanja temelja. Naše članice često su učlanjene i u druge vidove asocijacija, što je normalno i logično, jer se ovdje radi o različitim branšama. Ono što nas posebno raduje je prepoznatost Komore kao jednog od poželjnih vidova udruživanja, bez obzira što bi se moglo zaključiti kako već postoji toliki broj asocijacija i udruženja da je teško izmisliti neko novo. No, ako se iziđe s dobrom, pozitivnom idejom, onda ljudi spontano pozitivno reagiraju. Čak i neki koji su u početku bili skeptični, približili su nam se i rado razgovaraju s nama o temama koje su svima goruće. Mi zato i jesmo otvoreni za suradnju u praktično svim oblastima i sa svima koji žele raditi u općem interesu, ne zanemarujući, dakako, ni svoj vlastiti. BHP: U lipnju ove godine u Mostaru je održan Ekonomski forum gospodarstvenika Hercegovine, na kojemu su, uz domaće gospodarstvenike, sudjelovali i predstavnik Industrijske i trgovinske komore regije Heilbronn-Franken iz Njemačke Oliver Durst te zastupnik u parlamentu Njemačke (Bundestag) Josip Juratović. Kakve rezultate je forum donio? Miloš: Iznenađeni smo koliko su partneri iz Njemačke bili zadovoljni radom i rezultatima Ekonomskog foruma. Oni su čak inzistirali da se sličan skup gospodarstvenika organizira već u prosincu ove godine, ali smo se ipak zajednički opredijelili da sljedeći Gospodarski forum bude iduće godine, u vrijeme Sajma privrede u Mostaru

(27. – 31. 3. 2012.). Oni u njemačkim komorama imaju veliko iskustvo i rezultate, tako da su spremni pomoći nam u organizaciji komore, školovanju naših kadrova za uspješan rad u komori, dati smjernice i veze našim tvrtkama da se povežu s mogućim njemačkim partnerima i sl. Njihova naklonost ide dotle da su nam ponudili maksimalnu suradnju na pripremi narednog foruma, kako bi on bio što uspješniji. Ponudili su nam izradu koncepcije jednog takvog kompleksnog privrednog skupa, sve s ciljem da se i na ovaj način naša udruga afirmira i stekne dodatne reference. Naravno da smo svjesni činjenice kako su oni iznimno ozbiljan i značajan partner, te mi kao mlada udruga možemo kazati kako smo imali i sreću što su baš nas odabrali za partnera. To nam još jednom govori kako smo odabrali dobru ideju i još bolji koncept za udruživanje u Komoru. BHP: Po Vašem mišljenju kakvo je gospodarsko stanje Grada Mostara te gospodarsko stanje Bosne i Hercegovine?

Miloš: Možda ne bismo trebali mi davati neku ‹konačnu› ocjenu stanja gospodarstva grada i države, jer vjerojatno ima onih koji se profesionalno bave takvim analizama. Ali, sama činjenica da nismo željeli sjediti skrštenih ruku govori kako je stanje prilično alarmantno. Kriza i recesija u svijetu, nestabilni financijski i investicijski ciklusi zadnjih nekoliko godina jasno se oslikavaju i na našem gospodarstvu. Istodobno, mi mislimo kako potencijali postoje i kako se još uvijek može kvalitetno raditi. Također smatramo kako je na stanovit način

došlo vrijeme za ‹preslaganje› u našem društvu, a ponajbolje šanse da vuku naprijed imaju upravo zdrave i uspješne firme. Upravo njih Komora želi okupiti i pokušati pomoći im kroz svoje djelovanje. Mnogi analitičari kažu da će 2012. godina biti iznimno teška, ali nekako se teško sjetiti neke od zadnjih godina za koju to također nije prognozirano. Zato mislimo da u najtežim trenucima kriza najviše pomaže oslanjanje na vlastite potencijale, ali i na međusobnu solidarnost, jer u zajedničkome brodu ne možeš sam ploviti, posebice ako je more tako uzburkano. BHP: Što za bh. gospodarstvo znači ulazak susjedne nam Hrvatske u Europsku uniju?

Miloš: Dosad se pokazalo da svaki pozitivan signal u susjednoj Hrvatskoj na neki način pomjera stvari naprijed i u našem gospodarstvu. Htjeli mi to priznati ili ne, sve što se u Hrvatskoj dogodi, dođe i u BiH kao trend ili kao posljedica. Nekad s manjim, nekad s većim zakašnjenjem. Hrvatska je Bosni i Hercegovini najznačajniji partner u susjedstvu i nema razloga ne vjerovati u bolje vrijeme koje će doći s ulaskom Hrvatske u EU. Čak i ako bi se ispunile neke pesimistične prognoze, primjerice da će Bosni i Hercegovini tek tada, s ulaskom Hrvatske u EU, postati istinski teško, mi vjerujemo da naša udruga može parirati teškoćama koje bi na taj način bile prouzročene. Može parirati jer okuplja najbolje igrače i postaje središte realizacije najkvalitetnijih ideja. A vidjeli ste na primjeru partnerstva s komorom iz njemačkog Heilbronn-Frankena kako dobre ideje, transparentnost i otvorenost za fer odnose uvijek nađu ‹onu drugu stranu›. Mi niti želimo niti smijemo biti pesimisti, a niti vidimo razlog za to. Ako smijem, citirao bih poznatu misao – „Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu“ - zato i vjerujemo kako sve ovo što radimo ima smisla i donosi rezultate. Razgovarala: Cvita K.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

aktualno

Značaj Dinarskog krša za Bosnu i Hercegovinu Znanstveni skup „Čovjek i krš“ nastoji nakon dvadeset godina obnoviti tradiciju po kojoj je Bosna i Hercegovina bila aktivna i poznata u regionalnim razmjerima.

skupu smo razgovarali s dr. Ivom Lučićem, dopredsjednikom Znanstveno-stručnog odbora skupa i predsjednikom Speleološke udruge „Vjetrenica - Popovo polje“.

BHP: Međunarodni znanstvenostručnu skup Čovjek i krš, održan u Bijakovićima i Međugorju okupio je više od 70 sudionika iz sedam zemalja koji su na znanstveni i stručan način razmatrali probleme suvremenih pristupa istraživanju, korištenju i zaštiti Dinarskog krša. Što Vas je potaknulo za održavanje skupa?

Lučić: Više stvari. Prije rata je u BiH postaja tradicija ovih skupova koje su vodili istaknuti stručnjaci različitih područja kao npr. hidrolog Izet Avdagić, arheolog Đuro Basler i drugi. Oni su okupljali stručnjake iz cijele Jugoslavije, i ti su se skupovi uglavnom svaki put održavali u drugom gradu od Trebinja preko Kupresa do Bosanskog Petrovca. Na njima je vladala opuštena atmosfera, bez nepotrebnih formalnosti. A naš krš je vrlo zanimljiv, zapravo, vrhunski … tako da su oni koji se sjećaju tih skupova često pitati kada će ih bh. speleolozi obnoviti. Na prijedlog dr. Jasminka Mulaomerovića, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenko Brkić iz Bijakovića je prihvatio biti domaćin skupu, vidjevši u njemu priliku za jačanjem reputacije toga mladog fakulteta. Tako, skup je održan sredinom listopada, s vodećim svjetskim uvodnim predavačima dinarskog podrijetla, prošao je u dobroj atmosferi, bez ikakvih negativnih pratećih pojava, s lijepim izletom, po lijepom vremenu, tako da je naš krš blistao na suncu i buri. Za dobru organizaciju posebno su zaslužni Tanja Bašagić, Marko Atonio Brkić i Jelena Kuzman Katica – potpuno volonterski. Hvala im. Nakon što su

dr. Ivo Lučić, predsjednik Speleološke udruge „Vjetrenica - Popovo polje“.

otišli, stigle su pohvale i zahvala, podrške da nastavimo ovu novu seriju, a osobito bih izdvojio pisma glavnog tajnika Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (u okviru koje djeluje najslavniji Institut za krš na svijetu) i stručnog voditelja doktorskog studija krša akademika Andreja Kranjca, te talijanskog profesora iz Trsta Franca Cucchija i druge. BHP: Kako su na skup reagirale domaće institucije?

Lučić: Različito. Podržao ga je i prihvatio se pokroviteljstva predsjednik Federacije Živko Budimir, Federalno ministarstvo okoliša i turizma odobrilo je neku potporu, ne znamo još koliku, Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja, od kojih smo se nadali da će najviše razumjeti, odbilo je podržati s obrazloženjem da smo privatna BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

visokoškolska ustanova. Ne znam je li potrebno komentirati koliko je naopako nasađen taj pristup, jer je ta ustanova zapravo ovim skupom pokazala da bolje njeguju opći i javni interes od svih drugih. Nadamo se da će uvidjeti takve nelogičnosti. Bila je slaba prisutnost znanstvenika s domaćih fakulteta, vjerujem zbog nekog nesporazuma. A ne bih odbacio ni možda neki osjećaj rivaliteta koji se kod nas često doživljava u obliku nadigravanja seoskih momaka. Zbog mladih studenata smo se odrekli zarade od kotizacije i imali potpuno slobodno sudjelovanje.

BHP: U nekoliko radova je izražena zabrinutost aktualnim modelom upravljanja Dinarskim kršem, osobito njegovim dijelovima u BiH. Što to znači i kakvo je zaista stanje s Dinarskim kršem u BiH?

aktualno

Lučić: O kršu još uvijek kod nas vlada onaj negativni i vrlo štetni stereotip da je to kamena pustinja i pasivna zemlja kakav je dat prije 100 godina. To svima daje za pravo da krš treba slomiti, potaracati, meliorirati i privesti ga po njima nekoj koristi, na primjer izgraditi hidrocentrale, kamenolome, itd. Suprotno od toga, krš je vrlo bogat (90 posto zaliha podzemne vode), šarolik i dramatičan krajolik, koji je više nego i jedan drugi nadahnuo ljudsku kulturu i duhovnost… od izvora, pećina, ponora, podzemnog svijeta, vrhova… Pećine su bile ljudski dom duže nego išta drugo u povijesti čovječanstva. Iz njih je potekla duhovnost. Crkve i danas imaju apsidu, koja je zapravo zadržana svijest, umjetna pećina. Kad smo već u Međugorju, spomenimo da su ukazanja Gospe u Lourdu, Fatimi i Međugorju za pozornicu imala krš. O tome je na skupu imao rad poznati talijanski geomorfolog Ugo Sauro.

BHP: Dinarski krš ima vodeću znanstvenu ulogu u svijetu. Međutim, na skupu se moglo čuti kako je posljednjih desetljeća, zbog kompliciranih pitanja razvoja reljefa Dinarskog krša i otkrića novih područja krša izvan Europe, ona dovedena u pitanje. U čemu je stvar? Lučić: Otkada je krš znanstveno otkriven kao posebna vrsta reljefa na području slovensko-talijanskog Krasa, od sredine 19. stoljeća, kad su austrijski inženjeri radili prugu Beč – Trst, Dinarski krš je igrao posebnu ulogu u znanosti. Razlozi su prije svega u njegovim prirodnim vrijednostima, radi

se o najvećoj površini krša u Europi, po debljini najmoćnijem području, po bogatstvu i oblikovanosti pojava također, po biodiverzitetu najbogatijem kršu u svijetu, zatim sama iskustva povijesti istraživanja su jačala njegovu važnost. Tako, Dinarski krš je dao nazive nizu pojava u znanosti o kršu, i to po narodnim nazivima koje je tradicija stvarala tisućama godina. Tako stručnjaci za krš u cijelom svijet ove pojave zove po našim nazivima: ponor, dolina, polje, hum bogaz, kamenica, i neke druge. Međutim, naš krš je vrlo složen i raznolik, i nije ga do danas bilo lako objasniti. Stručnjaci koji se bave nekim drugim područjima krša imaju više uspjeha, a to je povezno i s potrebom da riješite neki praktični problem za zajednicu. Npr. u Americi i Australiji na kršu nastaju urušene vrtače, kao krateri, koji mogu progutati netragom dio grada.

S druge strane, otvaranjem nekih zemalja, kao Kine i drugih jugoistočne Azije, otkrivaju se novi prostori krša. Ondje vladaju tropski uvjeti, s visokim temperaturama i puno kiše, pa je razvoj krša brz i rezultati su veličanstveni. To privlači stručnjake i turiste. Kina kao mnogoljudna zemlja, s velikom moći, velikim problemima, brzorastućom ekonomijom i izvanrednom narodnom tradicijskom poznavanja krša, pokazala se uspješnom u privlačenju pažnje međunarodne politike i dobila UNESCO-v Institut za krš. To stavlja i Dinarski krš u novu poziciju i tjera ga da ne posustane. Kao odgovor na te kompleksne okolnosti slovenski geomorfolog Andrej Mihevc je ponudio

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

jednu skicu objašnjena razvoja krša, koja se temelji na tridesetogodišnjim istraživanjima na terenu, i mnoštvu laboratorijskih analiza koje su napravljene zadnja dva desetljeća. Oni koji su sudjelovali na skupu mogli su uživati u transvremenskim i interdisciplinarnim zamasima Andreja Mihevca, koji vjerojatno pozna i bh. krš kao malo tko iz BiH. Na primjer, mene je prije desetak godina pitao znam li što o kupreškim japagama, a ja sam ih prvi put vidio na njegovim fotografijama.

BHP: UN je još 1991. godine prihvatio tzv. Agendu za 21.stoljeće, koja nameće promjene u upravljanju okolišem. Da li mi u BiH pratimo te promjene i da li naši stručnjaci i politika vode računa o održivom razvoju i upravljanju kršem? Lučić: Kao što znate, bh. javnost – i politička, i znanstvena, i obrazovna – nalazi se u debelim zaostacima. Kad je 1991. na konferenciji u Rio de Jaineiru usvojena ta agenda, BiH je tonula u rat iz kojeg se ni danas nije pošteno izvukla. Bosna i Hercegovina živi u nekom svom svijetu mitova i utvara, i u koječemu zaostaje za suvremenim svijetom, a u ovome posebno. Pojedinačno postoje pokušaji niza znanstvenika da prate te trendove, ali je cijela klima protiv njih. I dok postoje određeni zakoni koji su doneseni uz poticaje izvana, a koji su usvojili dobar dio th mjera, pa i podzakonski akti, njihovo provođenje je sporo i vrlo teško jer kod nas naprosto ne postoji javnost koja može dati život nekom aktu ako to nije u interesu političkih stranaka ili nekih

aktualno

lobija. Vjerujte, imam vlastito iskustvo u kojem vam ministar okoliša tvrdi da je bolje da jedna vrhunska pojava ima manje zaštite i u tome ga podupiru korumpirani znanstvenici. Aktivistička scena je prilično kaotična i nerijetko potkupljena, tako da najveću podršku imaju oni koji su produžena ruka nekih ministarstava ili ministara. BHP: Tijekom skupa predstavljeno je niz radova koji tragaju za standardima upravljanja vodama u kršu sukladno europskom zakonodavstvu. Kakve su naše šanse po tom pitanju i da li su relevantne institucije spremne s time se nositi? Lučić: Mnogi pojmovi koji su kod nas u upotrebi su zastarjeli, kao npr. biološki minimum. Svaki vodotok ima svoje ekološke specifičnosti i njegovi članovi imaju različite potrebe za vodom u prostoru i vremenu, tako da je jedna od novih mjere ekološki prihvatljiv protok i određuju se dinamično na temelju stalnog monitoringa važnih parametara. To je jedan proces koji traži stabilnu podršku, sredstva, i politiku koja je orijentirana na te nove vrijednosti i - ljudske resurse.

BHP: Dobro, kažite nam otvoreno koliko vaš pristup dopušta razvoj gospodarstva, a u kojoj su mjeri u pravu oni koji kažu da udruge i ekolozi zaustavljaju gospodarski razvoj i da manje- više slijede neke trendove u koje su ušle razvijene zemlje? Kažu, najprije je Europa

sve sebi izgradila, uništila okoliš, i razvila se, a sad nama to brani. Lučić: Dobro pitanje, u sridu! To što ekolozi govore rezultat je jednog kompleksnog iskustva do kojeg su došle generacije izvrsnih stručnjaka. Oni odavno znaju neke stvari, samo je pitanje kada društvo postaje zrelo da to prvo shvati, a potom i primjeni. Put od jednog do drugoga traje jako dugo. Kad smo mi ulazili u industrijski razvoj i u modernu poljoprivredu, i u tome se kleli u kemikalije, pesticide i slično, tada je napredna američka javnost znala da pesticidi ubijaju ne samo kukce nego i ljude. Američka biologinja Rachel Carson je 1962. objavila knjigu Silent Spring (Tiho proljeće) koja je ustala protiv pesticida. Rachel je ubrzo umrla (1964) i postala ikona ekološkog pokreta, a mi ni danas nakon pola stoljeća nismo u stanju potpuno usvojiti ono je već tada znanost nepobitno dokazala. Dakle, jedno je naša sposobnost da to shvatimo, a drugo znanstvene istine. Tu javnu sliku oblikuju mnogi kojima je u interesu da se razvija baš takva proizvodnja, i zbog svojih sebičnih interesa drže cijelo društvo pod vodom. BHP: Možete li navesti neki primjer?

Lučić: Kako ne. Odličan primjer je Una i usporedba s Plitvicama. Prije Drugog svjetskog rata Plitvice su trebale postati hidrocentrala. Umjesto toga, zahvaljujući snažnoj podršci ljubitelja prirode (među kojima je bila i Milka

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Trnina), proglašene su odmah nakon rata nacionalnim parkom. Ove godine posjetilo ih više od milijun i šesto posjetitelja, i ako pomnožimo taj broj s 6 eura (polovica između odrasle i dječje karte) ispada oko 10 milijuna eura samo od ulaznica. Uz takvu zaradu, možete li zamisliti da bi netko smio doći i napraviti bilo što bi umanjilo prirodne vrijednosti Plitvica. Nipošto, one su svetinja!

Una se u prirodnom smislu ne razlikuje mnogo od Plitvica. Tek je nedavno proglašena nacionalnim parkom, politika upravljanja parkom je potpuno zbunjujuća jer ne vjeruju u poslanje zaštite, nego tamo guraju nekakve sulude rudnike gipsa i hidrocentrale u okviru NP-a. Pa sad kažimo što je bolje? Zaštita ili uništenje. Naravno, ne može sve biti turizam, ali ovo pokazuje kako za sve pojedinačne primjere treba naći prikladna rješenja. Ako znamo da ćemo nešto uništiti određenim načinom upotrebe, i pri tome dobiti smiješno malu zaradu, zar ne treba malo više promisliti i uložiti sredstva u ekspertizu za projektiranje boljeg proizvoda. U NP Una se pravdaju da bi bili dužni nekome investitoru oko 40 tisuća KM. Pa molim Vas, koji su to kalibri poslovnih ljudi? BHP: Znači, niste protiv razvoja?

Lučić: Ne, nipošto. Ali jesmo protiv sustava da ubijemo vola za kilogram mesa. Njihova logika je, otprilike, bolje da se ljudi razbole jer će bolnice imati posla. Najprije su nam uništili svu privredu, a sada se predstavljaju kao spasitelji najavama da će se negdje otvoriti deset radnih mjesta, na kojima će netko raditi za bijednu paru i bez ikakvih radnih prava. To nude oni što su protiv održivog razvoja. Znate li da se u BiH godišnje samo u distribucijskoj elektromreži izgubi struje koliko za godinu dana proizvedu HE Jablanica, Grabovica i Salakovac zajedno. Ne računajući gubitke u domaćinstvima, koji samo za zagrijevanje dostižu polovicu ukupno za to angažirane struje. Ne kažemo da može biti bez gubitaka, ali zašto traže 100 novih hidrocentrala a nitko ne vodi računa o učinkovitom iskorištavanju proizvedenih kilovata. Zbog te tri centrale, Rame i Gornjih horizonata, imamo slanu Neretvu do Gabele, i u skoroj perspektivi od

aktualno

plodne doline – slanu pustinju. Pa kažite Neretvljanima da je to dobro i napredno!?

BHP: Našoj javnosti je malo poznata znanost kojom se bavite. Možete li nam je malo približiti. Na skupu su izražena nastojanja k razvoju cjelovite znanosti o kršu, koja bi obuhvatila sva pitanja uravnoteženog istraživanja i odgovornog upravljanja kršem? Lučić: To je jedno novo nastojanje da se ta iako ne sasvim mlada geoznanost, integrira na jedan način koji će je učiniti sposobnom da razumije suvremene probleme okoliša i da ogovori na potreba društva. Ona se drugo razvijala kao geografija i / ili geologija krša, potom bila pod utjecajem šumarstva i poljoprivrede, a danas nastoji postići cjelovit pogled i ekološku osjetljivost za sve aspekte prirode i društva. Ona nastoji obuhvatiti sve oblike znanosti koji se odnose na život na topivim stijenama, što je krš. Dakle, krška biologije, antropologija krša, geologija krša… svaka znanost može imati tu dimenziju krša. BHP: U sklopu znanstvenostručnog skupa upriličena je i stručna ekskurzija na Duvanjskom i Livanjskom polju. Sudionici skupa podijelili su zabrinutost aktivista Duvanjskog i Livanjskog polja izazvanu najavama gradnje novih hidrocentrala i termocentrala. U kojoj mjeri bi gradnja utjecala na prirodne vrijednosti navedenih polja?

Lučić: To je primjer loše upotrebe o kojem smo govorili. U znanosti o kršu polja zapadne BiH su sveta mjesta. Tako velika, oblikovana, s visokim planinama oko njih, s jakom riječnom mrežom i velikim ponorima, ritmički sezonski plavljena, s mnoštvom biljnih i životinjskim vrsta, od kojih su brojne endemi… Po Livanjskom polju je taj krški oblik dobio naziv u struci, i Englezi, Francuzi, Španjolci… čak i Kinezi, kažu polje. To nas obvezuje da ga čuvamo u neizmijenjenom obliku i uvećavamo a ne umanjujemo njegovu vrijednost. Kod nas, međutim, ga tretiraju kao najjeftiniju sirovinu za termocentrale i hidrocentrale… jer ne

znaju njegove vrijednosti. Sudionici su bili oduševljeni. Imali smo ručak na Vrilu, kod Prisoja, koje bi se trebalo, ako prođe hidrocentrala, potopiti. Aktivisti domaćih udruga su im rekli tu namjeru, oni nisu mogli vjerovati. Obećali su da će utjecati ne međunarodne strukture zaštite prirode kako i se to otklonilo za dobro svih nas. BHP: Krš zauzima oko 50 posto površine Bosne i Hercegovine i najpriznatija je prirodna vrijednost zemlje. Koliko je speleoloških objekata registrirano na tom prostoru i kakvo je stanje sa speleološkim turizmom u našoj zemlji?

Lučić: Da, mnoge to iznenadi, jer za krš smatraju samo ono što se vidi na površini, one gole stijene. Ima dosta pokrivenog krša, prepoznat ćete ga po pećinama i po nedostatku površinskih tokova. Nažalost njegova istraženost je parcijalna, tako da poznamo samo dio pećina. Katastar pećina nije još napravljen, postoji samo jedan popis koji su radili speleolozi a koji kaže da ih ima nešto oko 4 tisuće. Mora biti više, jer Slovenija, koja ima manju površinu krša od BiH ima više od 8 tisuća speleoloških objekata. Što se tiče speleološkog turizma, rat je doveo do potpune devastacije svih turističkih pećina. Sad ih imamo nekoliko obnovljenih: prva je obnovljena Srednja Bijambarska, zatim Titova pećina u Drvaru, pa Orlovača kod Pala i Vjetrenica u Popovu polju. U

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

njima se radi manje-više bez ozbiljnog promišljanja turističkog proizvoda, da ne govorimo o izradi plana upravljanja i ozbiljne zaštite.

BHP: I na koncu, organizatori skupa su izrazili želju da ova manifestacija ponovo postane tradicionalna, prvenstveno usmjerena prema studentima i mladima. Hoćete li učvrstiti ovu tradiciju? Lučić: To od nas traže ne samo kolege iz regije, nego i znanstveni razlozi, potrebe zemlje, naravno i vlastiti osjećaj odgovornosti. A u tome nas posebno stimulira okolnost da se u ovom novom vremenu pojavljuju nove ustanove i novi mladi ljudi koji uskaču i razvijaju tu priču. To je za nas zaista veliko zadovoljstvo. Na primjer, imali smo domaće debitante Ozanu Alagić iz Konjica sa solidnim prikazom krša toga kraja, zatim Davora Mijoča iz Kupresa s predstavljanjem zanimljivih pojava japaga, urušnih vrtača Kupreškog polja, zatim Najlu Kajtezović iz Cazinske krajine (koja studira u Zagrebu) o praživotinjama u pećinama, samo da navedem one koji su ostavili najbolji dojam. Najviše od svega, zato što je krš vrlo značajan izraz naše prirode i naša najpriznatija vrijednost. On određuje naše živote i koliko to budemo više znali, imat ćemo više šanse uraditi to na dobar način. Razgovarala: C. Kusić

aktualno

Odlazak prvog modernog političara bivše države Ante Marković, posljednji premijer Jugoslavije, umro je 28. studenog ove godine u Zagrebu u 87. godini života.

Ante Marković, posljednji premijer Jugoslavije

ođen je 25. studenog 1924. u Konjicu, a diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1954. godine. 1961. postao je generalnim direktorom tvrtke „Rade Končar“ i tu je dužnost obnašao pune 23 godine, do 1984. „Končar“ je u njegovo vrijeme narastao s dvije na 25 tisuća zaposlenih, među kojima je bilo 4,5 tisuća inženjera.

U politiku je došao 1982. godine, na položaj predsjednika Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Po okončanju četverogodišnjeg mandata, 1986. godine je izabran na funkciju predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, zamijenivši na toj dužnosti Emu DerosiBjelajac. Za predsjednika savezne vlade, odnosno tadašnjeg Savezog izvršnog vijeća SFRJ, izabran je 16. ožujka 1989., umjesto Branka Mikulića, koji je podnio ostavku. Marković je pokrenuo ambiciozan program ekonomskih reformi, koji je propao zbog ubrzanog raspada Jugoslavije, a koje su uključivale stabilizaciju tadašnjeg dinara i privatizaciju putem dodjele dionica radnicima. Tim je reformama zaustavio inflaciju, te brzo i značajno, no kratkotrajno, poboljšao životni standard građana. Učinilo ga je to jednim od najpopularnijih političara u bivšoj državi. Marković je prvi savezni premijer bivše Jugoslavije koji je dinar učinio konvertibilnom valutom. U relativno kratkom roku radikalnim mjerama, osmišljenim uz pomoć američkog makroekonomiste Jeffreya Sachsa, smanjio je vanjski dug zemlje s 21 na 11,5 milijardi dolara i omogućio

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

otvaranje 60.000 tvrtki. U dogovoru s Europskom zajednicom i SAD-om, te uz njihovu materijalnu potporu, krenuo je u stabilizacijski program koji je gotovo preko noći dva do tri puta povećao realne plaće u SFRJ. Maknuo je s novčanice dinara tri nule, proglasio ga konvertibilnim i standard je porastao. Takvo stanje uspio je održati malo više od godinu dana, kada Slobodan Milošević upadom u monetarni sustav za Srbiju i JNA izvlači 1,7 milijardi ondašnjih dolara i ruši Markovićev program.

Marković je popularnost dugovao svom imidžu novog, modernog političara zapadnoga stila. Također je održavao popularnost time što je ostajao po strani sve većih sukoba unutar Saveza komunista Jugoslavije i što je pokušavao posredovati u sukobima između pojedinih jugoslavenskih republika. Kada se SKJ raspao siječnja 1990. godine, Marković se mogao osloniti samo na vlastitu popularnost i uspjeh svojih ekonomskih reformi. Srpnja 1990. godine osnovao je Savez reformskih snaga Jugoslavije, političku stranku koja ja podržavala njegove ekonomske reforme i zalagala se za evolutivnu reformu cjelokupnog

aktualno

društvenog i državnog uređenja SFRJ. Marković je ostao na dužnosti i poslije izbijanja rata, premda je već ranije izgubio kontrolu nad JNA i nad svim drugim polugama vlasti u federaciji. 19. prosinca 1991. na konferenciji za tisak, Ante Marković je “vratio mandat” građanima Jugoslavije, rekavši da ne postoji više nijedan državni organ u Jugoslaviji kome bi se mogla podnijeti ostavka. Nakon toga nestao je iz javnog života jugoslavenskih država i posvetio se poslovnoj karijeri. Uglavnom je živio u Austriji i bavio se konzultantskim poslovima za velike tvrtke i vlade, između ostaloga i za Vladu Republike Makedonije. Posljednjih 20-tak godina Marković je živio na relaciji Zagreb-BečSarajevo, s tim da je većina njegovih poslova bila vezana uz rodnu mu BiH. Neko vrijeme radio je kao savjetnik makedonske i vlade BiH, a poslije rata u BiH razvio je i privatni biznis. Poznato je da je gradio luksuzne stanove u Sarajevu koji su sve do izbijanja krize bili jako traženi, osobito zato što je Marković u Sarajevu imao kultni status. Nakon

stanova, s hrvatskim poduzetnikom Brankom Roglićem krenuo je graditi mini hidroelektrane, ali su se poslovno razišli. Ante Marković ima dvoje djece, kći je uspješna liječnica i posvetila se svojoj karijeri, dok je sin u mirovini.

kojeg javnost cijele regije pamti kao iznimnog političara, preminuo je u 87. godini. Mnogi su ga nazivali novim, modernim političarom zapadnoga stila. Za BHP priredila D. Sivonjić

Posljednji premijer SFRJ, Ante Marković,

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

predstavljamo uspješne

Grupacija Gudelj otvara nova radna mjesta Grupacija Gudelj d.o.o. iz Viteza, bavi se trgovinom naftom i naftnim derivatima. Zahvaljujući činjenici da kontinuirano rade na širenju svoje mreže benzinskih crpki, u ovim vremenima teške ekonomske krize, uspijevaju osigurati i nova radna mjesta, tako da sada ova grupacija broji pedeset zaposlenika.

međuvremenu su, kao vlasnici, u rad pustili naftni terminal sa sjedištem u Širokom Brijegu.

Uz postojeće benzinske crpke, kupcima prepozatljive pod imenom Eurotank 1 i 2, koje imaju na području Viteza, kupili su i novu crpku u Širokom Brijegu, koja je s radom počela u prosincu 2010. godine. Najavljivane aktivnosti na početku rada benzinske crpke u Dugom Ratu, u Republici Hrvatskoj, privode se kraju, a mreža benzinskih crpki širi se i u srednjoj Bosni. Cijeneći povjerenje, koje im ukazuju njihovi vjerni kupci, grupacija Gudelj je pokrenula i projekt Klub potrošača, u okviru kojeg nagrađuju povjerenje svojih kupaca, koji članstvom u Klubu ostvaruju mogućnost kupovine po još povoljnijim cijenama. Jedan od najznačajnijih bh. uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata, grupacija Gudelj d.o.o. iz Viteza, naftu distribuira putem svojih benzinskih crpki, a od 2005. godine, preko firme kćerke, G-Tanka, uvozi i distribuira naftu na veliko. Samo G-Tank pravi godišnji promet od 20 – tak milijuna eura, a najnoviji podaci o poslovanju govore da ih ostvaren ukupan prihod svrstava među lidere u regiji, ali i šire. Osim što se na srednjobosanskom tržištu pojavljuju kao jedan od najvećih distributera nafte, prisutni su i u ostalim dijelovima F BiH, kao i u Republici Srpskoj. Zahvaljujući primjeni svoje poslovne filozofije, ostvarili su zavidan rezultat da proizvodima koje uvoze i distribuiraju pokrivaju 2,5 % bh. tržišta.

ostvaruju kroz Marketinško – prodajno odjeljenje, smješteno u Poslovnom centru u Vitezu, u okviru kojeg se nalaze pravno i financijsko odjeljenje i generalni zadaci i Prodajni centri ulja i uljnih derivata, koji uključuju i benzinske crpke Eurotank. U vlasništvu tvrtke je i vozni park s transportnim vozilima za dostavu nafte i naftnih derivata izravno iz rafinerije i vozila za distribuciju goriva kupcima na lokalnom tržištu. Uvažavajući činjenicu da se svijet, pa tako i BiH, sve više susreću s ekološkim problemima, grupacija Gudelj iz Viteza je kao ozbiljan poslovni subjekt na sebe preuzeo obvezu očuvanja prirodne sredine. Od početka poslovanja, jedan od primarnih ciljeva jeste distribucija

Usluga sukladna europskim normama

Benzinske crpke Eurotank nude goriva sukladna suvremenim europskim normama i s najnižom cijenom na tržištu. Isti poslovni planovi vrijede za sve benzinske crpke, koje djeluju u sastavu grupacije Gudelj. Svoje ciljeve

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

naftnih derivata koji su sukladni s ekološkim normama koje propisuje Europska unija. Tijekom godina svoga postojanja, grupacija Gudelj nastoji zadržati vodeću poziciju među konkurencijom. Predviđali su i koristili nove mogućnosti na tržištu, te na taj način davali najbolje moguće proizvode i usluge svojim kupcima. Takvu poziciju stekli su primjenom poslovne filozofije – donošenjem dobrih, strategijskih, poslovnih odluka, odgovarajućim i stručnim timom zaposlenika, kvalitetnim menadžmentskim sistemom i poslovnom metodom, koji idu ukorak s razvijenim svijetom. Piše: D. Sivonjić

bh regije

Poruka komesara Oettingera Komesar za energetiku, Ginter Etinger, uputio je sljedeću poruku sudionicima četvrtog sastanka Pododbora za energetiku Europske unije i Bosne i Hercegovine, koji je održan u Sarajevu.

omesar Etinger je izjavio: “Ekselencije, dame i gospodo! Izuzetno mi je zadovoljstvo što se danas mogu obratiti sudionicima godišnjeg sastanka Pododbora za energetiku Bosne i Hercegovine i EU. Energetika je jedno od pitanja koje se nalazi na vrhu liste pitanja EU. Bez energetske sigurnosti, nema ni državne sigurnosti. Bez održive energetike, ne možemo imati energetsku sigurnost. Ovo ne važi samo za EU. Ovo važi sa sve zemlje svijeta. Energetska sigurnost više nije samo pitanje sigurnog snabdijevanja. Snabdijevanje sad isto tako mora biti održivo, dostupno, čisto i sigurno. “Održiva energetika, sigurno energetsko snabdijevanje i konkurentna tržišta predstavljaju suštinske ciljeve evropske energetske politike. Unutrašnje energetsko tržište EU postaje sve važniji i nezamjenjiv instrument ekonomskog rasta koji garantira konkurentnost, bolju uslugu i veću sigurnost isporuke.

U potpunosti funkcionalno unutrašnje energetsko tržište garantira slobodan protok električne energije i gasa preko granica. Usklađuju se pravila tržišta i funkcioniranja mreže 27 zemalja članica. Energetsko tržište Europske unije je otvoreno za konkurentnost, a kupci iz reda industrijskih potrošača, kao i iz reda domaćinstava mogu da biraju operatere za snabdijevanje električnom energijom i gasom. “Kako bi bio omogućen slobodan protok gasa i električne energije, kvalitetna prijenosna mreža, međusobno povezana sa drugim zemljama, od suštinske je važnosti za garantiranje sigurnog snabdijevanja energijom. Možda ste čuli za najnoviji prijedlog Komisije vezano za novi program “Povežimo Europu”. Energetika je ključna komponenta ovog novog programa 2009. godine, u sred zime, Bosna i Hercegovina je direktno iskusila posljedice potpune blokade isporuke plina. Efekt rusko-ukrajinskog spora o gasu bio je tako jak za vašu

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

zemlju zato što plinovodna mreža nije dovoljno povezana s vašim susjednim zemljama. Ali nije samo to u pitanju. Osnovna pravna regulativa o plinu ne postoji. “Takva energetska blokada sa svim svojim negativnim posljedicama za građane i privredu je još žalosnija, s obzirom da Bosna i Hercegovina, kao dio regionalnog energetskog tržišta, posjeduje bitan neiskorišten potencijal za proizvodnju energije. “Činjenica da vaša zemlja ne sudjeluje na odgovarajući način u regionalnom energetskom tržištu jugoistočne Europe onemogućava da vaša poduzeća i potrošači koriste prednosti članstva Bosne i Hercegovine u Energetskoj zajednici. Apeliram na političke sudionike da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža Energetska zajednica i njezina politička i stručna podrška, između ostalog za reformski proces koji ste započeli 2008. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

bh regije

Otvoriti energetsko tržište “Pozivam Bosnu i Hercegovinu da ovom reformskom procesu da novi zamah, konkretno daljnjim otvaranjem energetskog tržišta. Pozdravljam prve korake koje ste poduzeli, omogućujući pravo kupcima koji nisu iz reda domaćinstava da biraju svog distributera električne energije. Sad je vrijeme da se uradi još više kako biste postigli cilj potpunog otvaranja tržišta do 2015. godine, kao što je nedavno dogovoreno na Savjetu ministara Energetske zajednice u Moldaviji. “Dopustite da kažem da imate sve razloge to uraditi: Bosna i Hercegovina raspolaže velikim resursima obnovljive energije. Prošle, 2010. godine su skoro polovinu vaše električne energije proizvodile hidrocentrale. Zaista su veoma značajni potencijali za dalji razvoj obnovljive energije, u elektroenergetskom, u sektoru toplotne energije i hlađenja, te sektoru transporta. Bosna i Hercegovina je smještena u središtu zapadnobalkanske regije i mogla bi, uz odgovarajuću

energetsku politiku, imati stratešku ulogu u proizvodnji energije, njezinom prijenosu i distribuciji, u regiji, ali i šire.

Bosna i Hercegovina je jedini značajan neto izvoznik električne energije u regiji. Vaša zemlja bi mogla ostvarivati veću dobit zahvaljujući svojoj jedinstvenoj situaciji uz bolju koordinaciju ukupne energetske politike koja ima za cilj maksimiziranje vašeg značajnog potencijala i privlačenja investitora iz privatnog sektora. „To podrazumijeva da je Bosni i Hercegovini potrebna energetska strategija na nivou cijele zemlje. Ova strategija bi omogućila bolje domaće i regionalno planiranje i dugoročni razvoj energetske politike. Strateški koncept politike koji su izradila dva entiteta ne ograničavaju uspostavljanje jedne zajedničke energetske politike za cijelu zemlju. Jedini uslov je efektivna i efikasna koordinacija između dva entiteta zajedno sa državnim nivoom kako bi se izbjeglo preklapanje i nedosljedno planiranje. “Poštovane dame i gospodo, uvjerljiva

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

dugoročna energetska strategija će investitorima dati pozitivan signal da je vaša energetska politika kredibilna i pouzdana. Buduća efektivna integracija Bosne i Hercegovine u regionalno energetsko tržište će vam omogućiti prodaju električne energije mnogo dalje od sadašnjih granica. To je već svakodnevna praksa u Evropskoj uniji. “Dozvolite da u ovom kontekstu naglasim da je pravilno funkcioniranje poduzeća za elektroenergetski prijenos u Bosni i Hercegovini od ključne važnosti da bi vaše elektroenergetske mreže bile međusobno povezane sa mrežama drugih zemalja. “Dame i gospodo, unutrašnje energetsko tržište je prijeko potreban element unutrašnjeg tržišta EU. Da nije tako, mi ne bismo bili konkurentni u svjetskoj ekonomiji. Bosne i Hercegovina se priprema da se za nekoliko godina pridruži EU. Siguran sam da ćete biti u mogućnosti da iskoristite prednosti ovog zajedničkog tržišta, ako ništa u interesu građana vaše zemlje”. Za BHP priredio: M. Mlakić

bh regije

Brajlović – najljepše uređen ugostiteljski objekt u BiH Restoran ‘Brajlović’ iz Sarajeva ovogodišnji je pobjednik takmičenja za titulu najljepše uređenog ugostiteljskog objekta, koje već četvrtu godinu zaredom organizuje Enterijer.ba magazin.

svojio je 925 glasova, od ukupno 1579 zabilježenih putem telefonskog glasanja. Na drugom mjestu nalazi se Restoran ‘Konak’ iz Konjica, a treće je pripalo Caffe baru ‘Intermezzo’ iz Tomislavgrada.

Takmičenje je trajalo dva mjeseca, a sudjelovalo je 20 ugostiteljskih objekata iz cijele BiH. Prvi krug takmičenja završio je 31. listopada, kada se deset najljepših plasiralo u finalni krug. U prvom krugu takmičenja glasalo se putem on-line ankete, dok je pobjednik izabran putem telefonskog glasanja. Sljedeće godine, Enterijer.ba

uvodi glasanje putem Facebook ankete. Restoranu ‘Brajlović’ bit će uručena Grimizna kugla na ceremoniji koja je planirana za siječanj 2012. godine. Prethodni dobitnici ove nagrade su Vinski bar ‘Provence’ iz Banjaluke, Restoran ‘Grappolo’ Hotela Brotnjo iz Čitluka i Club & Restaurant ‘Gardens’ iz Međugorja.

O uređenju Restorana ‘Brajlović’

Želju da se izdvoje iz apstraktnog modernizma, restoran Brajlović pretočio je u viziju koja obuhvaća

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

estetiku prohujalih epoha kombiniranu s kvalitetom u različitim tehničkim postavkama. Smislenom kombinacijom stilskog namještaja i diskretnih modernih detalja, stvorena je atmosfera provokativnog kiča, kroz koji je oslikan stav o apsolutnoj kvaliteti usluge i o brizi o detaljima. Kao kreator svečane atmosfere, restoran ‹Brajlović› slijedi zamišljeni koncept raskošnog enterijera i pažljivo gradi prepoznatljivi tradicionalni duh dobrodošlice. Senzibilitet enterijera okupan je toplim nijansama zidova i impresivnih plafona, a „žarišne točke“

bh regije

svakako naglašavaju maksimalnu izražajnost kristalnih lustera i snažnih linija preostalog dijela rasvjete. Geometrija prostora i poigravanje s njegovom komfornom funkcijom, dovode do zaključka da je skladno objedinjena ideja estetike i čula ukusa. Pokrovitelji takmičenja su: Radio M, Europlakat, Fena, Oslobođenje, Bljesak. info, te specijalni pokrovitelj: Infobar.ba Sponzori takmičenja su: Vitaminka AD iz Banja Luke i Kristal iz Viteza. Za BHP priredio: M. Mlakić

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

događaji

Grgini „plamičci i iskrice“ zagrljeni s „portretima“ „Na Grginim portretima nastalim u fazi relaksacije, došla je do izražaja njegova kreativnost u neposrednom kontaktu s materijalom. Kad je riječ o kreativnosti, ona se ne uči. U čovjekovom biću, ona postoji ili ne postoji.

toj svojoj igri, Grgo se ne pridržava važećih normi, standarda, stereotipa, kultova i kulture. Oslanja se na osobni doživljaj koji mu je jedino uporište, a to potvrđuju kiparski uratci koje je radio u zadnjih nekoliko godina. Ovo je prva Grgina samostalna izložba, nadam se ne i jedina, te vjerujem da će nastaviti potencirati svoju kreativnu stvaralačku stranu u ovom mediju“, kazao je akademski kipar Stjepan Skoko na otvaranju izložbe „Portreti“ i predstavljanju zbirke pjesama „Plamičci i iskrice“ autora Grge Mikulića. Bio je to nesvakidašnji - dvostruki umjetnički doživljaj koji su zajedno, u prepunoj Galeriji kraljice Katarine, organizirali Matica hrvatska Mostar, Društvo hrvatskih književnika HercegBosne i nakladničke kuće „Gral“ Š.Brijeg i „Gral Široki“ Zagreb.

U ime Matice hrvatske Mostar nazočne je pozdravio potpredsjednik prim. dr. Slavko Musa, kazavši: „Čast nam je što Matica hrvatska Mostar predstavlja pjesnička i likovna nadahnuća ovoga čovjeka, za kojega ne možemo sa sigurnošću odmah utvrditi – je li ljepše stihove piše ili čudesno oblikuje kamen i drvo koji postaju gotovo pa stvarni likovi“. Ususret još jednom Mostarskom proljeću koje i u svome novom, 14. izdanju, počinje 15. travnja 2012. godine, želimo naglasiti kako Matica hrvatska ne zaboravlja umjetnost i ljude koji je čine još ljepšom i bliskijom svima nama. Izložbu „Portreti“ na kojoj je Grgo Mikulić izložio tridesetak svojih skulptura u kamenu i drvetu, otvorio je predsjednik MH Mostar Josip Muselimović: „Nekad smo se divili čudesnim skulpturama babe Penavuše, čini mi se da smo s ovom izložbom, u Grgi Mikuliću dobili njezina

nasljednika“, kazao je Muselimović. Predsjednica Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Marina Kljajo - Radić koja potpisuje i predgovor Mikulićeve stihozbirke „Plamičci i iskrice“, kazala je: „Pišući pjesme više od tri desetljeća, Grgo Mikulić zbirkom poezije „Plamičci i iskrice“, trajno se uprisutnjuje u kulturno-književno stvaralaštvo Hercegovine. Zbirku naslovljuje „Plamičci i iskrice“ jer tako doživljava svoj stvaralački impuls“ – kaže za sebe da je „čovik trenutka“ – zaiskri, proplamsa, a onda se opet vrati u okrilje zbilje. A njegova zbilja kreativno je određena – svakodnevno konzumira ljepotu – od najatraktivnijih turističkih odredišta u Hercegovini do legendi i povijesnih zbivanja vezanih za iste, te redovito prati sva kulturna događanja nerijetko i sudjelujući u njima… Zbirka koju nam je autor ponudio kronološki obuhvaća vrijeme od njegovih studentskih dana do danas i svjedoči kontinuitet njegovog stvaranja“. Sam Grgo Mikulić, inače poznati turistički djelatnik, direktor Ureda BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Turističke zajednice Županije Zapadnohercegovačke, zahvalio je svima onima koji su mu pomogli jednu dugo zamišljanu dvostruku umjetničku večer pretočiti u stvarnost jer su, kaže, poetski plamičci i iskrice dugo u njemu tinjali. Baš kao i skulpture – likovi iz naše bliže i daljnje prošlosti, koje su, pak, dobile najviše ocjene publike što ih je, sa zanimanjem, razgledala. Piše: M.B. Milinković

događaji

Sajam „Hercegovački plodovi Mediterana“ u Stocu Na sajmu se predstavilo preko osamdeset uzgajivača šipka, smokve, i maslina iz Bosne i Hercegovine, Turske, Crne Gore i Hrvatske.

organizaciji Udruge Hercegovački plodovi mediterana iz Stoca, Zemljoradničke zadruge Crnići i Zemljoradničke zadruge Agroplod, a u suradnji s Agronomsko prehrambeno-tehnološkim fakultetom i Agromediteranskim fakultetom iz Mostara i ove godine održana je kulturno-gospodarska sajamska manifestacija „Hercegovački plodovi mediterana“. Riječ je o četvrtoj sajamskoj manifestaciji tijekom koje se ove godine predstavilo preko osamdeset uzgajivača šipka, smokve i masline iz Bosne i Hercegovine, Turske, Crne Gore i Hrvatske. Cilj je manifestacije pokretanje i povećanje proizvodnje tih triju voćnih mediteranskih kultura, njihovih prerađevina, promoviranje, educiranje i populariziranje njihove sadnje. Sajam je otvorenim proglasio zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Dragan Vrankić, koji je kazao kako je ovaj sajam prigoda da se na istom mjestu susretnu proizvođači, prerađivači, trgovci i struka te razmijene mišljenja o tržištu i struci. Vrankić je također naglasio važnost

okruglih stolova koji se održavaju za vrijeme ovoga sajma, ističući kvalitetu i stručnost kao nešto što je preduvjet za ulazak u Europsku uniju. ‘’Vi ste ovdje u Stocu u kratkom razdoblju animirali veliki broj ljudi koji se bave aktivnostima sadnje mediteranskih kultura. Stotine hektara zasađenih površina u posljednje 4 godine zaslužuje svaku pozornost, što je vaša zasluga. Proizvodi koji su danas ovdje izloženi nalaze se širom svijeta u ljekarnama kao biljni lijek, a upravo to je naš dar i naša prednost koju trebamo iskoristiti’’, kazao je Vrankić. Organizatori manifestacije u Stocu su istaknuli kako se ostvarilo predviđanje iz 2008. godine, kad se počelo s manifestacijom, da će za 5 godina ostvariti prve uspjehe od početka manifestacije kroz motiviranje hercegovačkih poljoprivrednika za masovno angažiranje na sadnju mediteranskih voćnih kultura: šipka-nara, smokve i masline. I zaista, predviđanja su se ostvarila, zasađeno je stotine hektara novih nasada. Premašena su očekivanja, jer mediteranske kulture u Bosni i Hercegovini mogu se uzgajati samo u krajevima sa mediteranskom klimom BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

pa je tržište ove proizvode prihvatilo. Znatne količine plodova očekuju se u 2011.godini ali s obzirom na recesiju i smanjenje kupovne moći cijene su puno niže od troškova proizvodnje. Zato se nameće obveza da se poduzmu mjere i pronađu kapaciteti za čuvanje proizvoda kroz hlađenje par mjeseci, kad se mogu postići korektnije cijene, što nije nikakva novost jer napredni svijet u okruženju to radi godinama. Prigodom svečanog otvaranja sajma okupljenima se obratila i ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije Vesna Pinjuh , koja je istaknula kako je ovaj sajam prigoda gdje se vrednuje rad, te gdje se vidi kako čovjek može vlastitim radom i trudom napraviti puno.’’Nažalost, proizvođači nemaju podjednaku podršku, i ja osobno nisam zadovoljna podrškom koja dolazi s federalne razine; podržavaju se veliki proizvođači i njihovi kooperanti, dok oni mali nemaju priliku da dođu do sredstava poticaja koja su za njih namijenjena. Ovim putem čestitam predsjedniku Organizacijskog odbora ove manifestacije i svima koji su angažirani, jer na ovaj način

događaji

promiču poljoprivredu općine Stolac, Hercegovačke regije i svih zemalja koje su danas prisutne na izlaganju’’, istaknula je u svom obraćanju ministrica Pinjuh.

U ime UNDP ureda u Mostaru obratila se Božena Kaltak, voditeljica ureda, koja je kazala kako je sretna što je ova organizacija iznašla sredstava i mogućnosti da podrži ovu manifestacije, ta kako se nada da će se dugogodišnja suradnja UNDP-a i općine Stolac nastaviti, kako u vidu ovoga sajma, tako i u vidu projekata kulture zaštite okoliša, vodosnabdijevanja i sl. Načelnik općine Stolac Stjepan Bošković kazao je da je najvažnija činjenica da broj izlagača iz godine u godinu raste, što samo po sebi govori o kvaliteti ove manifestacije. ‘’Imamo manifestacije koje su podržavane i financirane od mnogih velikih institucija, a sva suština tih manifestacija svede se na uvodni dio, dok je onaj najvažniji dio, broj izlagača i kvaliteta, najmanje važan. To u Stocu nije slučaj, jer prve godine sajam je bio lokalnog karaktera, već druge i treće godine regionalnog, da bi ove četvrte godine poprimio međunarodni karakter. Općina Stolac i dalje će podržavati ovaj sajam, za koji se nadam da će biti prepoznatljiv širem regije i Europe’’, istaknuo je Bošković.

prošla jako dobro te da je zadovoljan njezinim održavanjem. „Imajući u vidu kroz kakvo razdoblje naša država prolazi, mi smo ostvarili zapažen uspjeh čemu svjedoči dobra posjećenost“. Dugogodišnja ideja o nastavku poticanja sadnje mediteranskih kultura započetih 1840. godine, ostvarila se 2008. godine kroz manifestaciju „Hercegovački plodovi mediterana“ . Dakle, tek 2008. godine stvoreni su uvjeti za održavanje, po mnogim posjetiteljima, uspješne manifestacije, uz veliku potporu načelnika općine Stolac i šire društveno političke zajednice. „Kroz ocjenu relevantnih faktora i običnog puka, uz objektivnu skromnost, od 2008. godine postigli smo zapažen uspjeh jer su zahvaljujući manifestaciji, u Stocu i regiji zasađene su velike količine ovih triju kultura , a potencijalni su proizvođači i prerađivači kroz stručne radionice stekli znanja potrebna za buduće aktivnosti po ovom pitanju“, kazao je Raguž, naglasivši kako bi u prvoj godini postigli i bolje rezultate

Potreba brendiranja proizvoda

Govoreći o manifestaciji, u razgovoru za naš list predsjednik Udruge Hercegovački plodovi mediterana iz Stoca Miroslav Raguž kazao je kako ovogodišnja sajamska manifestacija

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

da su imali materijalna sredstva i veću pomoć organa nadležnih za sektor poljoprivrede i turizma. Po njegovim riječima, uz poštivanje organizatora drugih sličnih manifestacija u državi, njihov je prvenstveni cilj rad na terenu Hercegovine, neposredno s proizvođačima, pa su stoga i specifična Udruga koja će, prema informacijama s terena, uz pomoć nadležnih institucija postati respektabilan faktor u oblasti proizvodnje mediteranskih i submediteranskih kultura u našoj državi. Hercegovina raspolaže s dosta uvezenih-introduciranih sorti koje su, pored autohtonih, bile izložene na sajmu, što je pružilo dodatnu priliku potencijalnim sadiocima da odaberu

događaji

najbolju, tržišno prihvatljivu sortu. Tako su posjetitelji na jednom mjestu imali priliku vidjeti plodove voća mediteranskih kultura, prerađevine, organsku hranu, ljekovito bilje, pčelarske proizvode, hortikulturu, vina, mesne i mliječne proizvode. „U prethodne dvije godine započeli smo i proizvodnju sadnica autohtonih sorti šipka, smokve i masline, kao i izvozno orijentiranih sorti, a zajedno s Federalnim Agromediteranskim institutom u Mostaru nastojimo uvesti najkvalitetnije sorte ovih kultura preko veleposlanstava mediteranskih zemalja u Bosni i Hercegovini“, kazao je Raguž, naglasivši kako su se poljoprivrednici sve više počeli okretati proizvodnji ovih triju kultura koje su jednim dijelom bile izumrle, ali da se u posljednje tri godine obnavljaju te da su ljudi iznimno zainteresirani za njihovu sadnju. „Potražnja za šipkom, smokvom i maslinom na domaćem tržištu je u ‘poletu’ i žurno treba

krenuti u brendiranje dok nas netko nije preduhitrio. Posebnim bih istaknuo brendiranje soka od divljeg šipka, čije sadnice proizvodimo u skromnim količinama, a koji se u svijetu pokazao kao najbolji prirodni antioksidant i ‘čuvar’ krvožilnog sustava. Kada je u pitanju Europsko tržište, Raguž je kazao kako su šipak, smokva i maslina višegodišnje voćke, koje nisu u potpunoj rodnosti, te da još ne može tvrditi da imaju neku snagu na Europskom tržištu, ali kako smatra da će kroz godinu dvije biti više nego konkurentni na tržištu EU. „Od ove godine sve više i više inozemnih otkupljivača pokazuju interes za naše plodove, a činjenica da smo se počeli predstavljati na manjim sajmovima u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori i s te strane privlači iste. I ranije su se pojavljivali zainteresirani otkupljivači, kao što je jedna velika tvrtka za preradu smokve iz Turske, ali tada nije postojala veća količina za izvoz jer su zasadi bili mali“, kazao je Raguž. Također je dodao kako ne raspolažu podatcima o količini i vrijednosti u v e z e n i h plodova i prerađevina predmetnog voća te koliki je devizni odljev sredstava iz zemlje, no, da su sigurni kako će svojim aktivnostima nastojati da BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

od uvoznika postanu izvoznik jer tek tada, kako je kazao Raguž „naša bi Udruga opravdala svoje postojanje. Na pitanje s kojim problemima se susreću proizvođači navedenih kultura, imaju li dovoljno razumijevanja relevantnih institucija vlasti, te što je s poticajima za proizvodnju i EU fondovima, Raguž je kazao kako su poticaji slabi. „Poticaji postoje, ali je problem velika papirologija. Zakon postoji, ali napuci nisu doneseni na vrijeme, tako da poticaja ove godine nije bilo. Uz problem zakonske regulative postoje i drugi, razni problemi kao što su nezajamčen otkup, slaba pokrivenost navodnjavanjem, koncesije i drugo. Prema europskim fondovima se stvara neka bojazan od prevelike papirologije, ali imamo mlade ljude koji trebaju posao, a posao je tu. Rješenje je na vidiku, ali uz potporu viših razina“.

Održani okrugli stolovi, uručena priznanja

Tijekom održavanja manifestacije „Hercegovački plodovi mediterana organizirano“ je i više edukacijskih okruglih stolova i stručnih radionica u suradnji s Agronomsko prehrambeno-tehnološkim fakultetom i Agromediteranskim fakultetom iz Mostara, tako da su posjetitelji imali priliku saslušati najeminentnije stručnjake kroz stručna predavanja iz ovih oblasti. Također, tijekom sajma najboljima su dodijeljene nagrade „Hercegovački plodovi Mediterana Stolac 2011“. Dobitnici priznanja u kategoriji Šipak: su Zdenko Sesar (Bijelo polje), Asim Ajanić (Buna) i Adem Smailhodžić (Stolac), u kategoriji Smokva: Meho Tuka (Stolac), Senad Šator (Čapljina) i Zlatno polje - Vlado Rebac (Čapljina), dok su dobitnici nagrada u kategoriji Maslina: Božo Šaltić (Bar, Crna Gora), Pero Matić (Neum), Udruga Agroturist-Vodnjan (Hrvatska). Ostali dobitnici priznanja su: Vino - Vinarija Daorson (Stolac), Med - Marko Stojčić (Mostar), Ljekovito Bilje -Agromap network (Vitez), Organska proizvodnja - Heljda eco Travnik. Piše: C. Kusić

događaji

Pitaju me gdje mi prođe život, ne znam – nisam ga sreo! I ovoga, posljednjeg četvrtka mjeseca studenoga, pod svodovima Galerije kraljice Katarine u Mostaru, kao i dvije prethodne godine, okupilo se birano društvo umjetnika, što već gotovo dva desetljeća, upravo četvrtkom, organiziraju nezaboravna druženja „Kod Ivane“, kako bi, sa svojim umjetničkim nadahnućima, predstavili brojnoj mostarskoj publici.

“

Dvadeset četvrti dan u mjesecu i dvadeset četiri umjetnika, kakva podudarnost!“, prokomentirao je legendarni mostarski fotoreporter Stole Lasić, čijih se pet fotografija također našlo na izložbi, organiziranoj pod pokroviteljstvom Grada Mostara. Likovna grupa „Četvrtak“ prisjetila se tom prigodom i svojih preminulih članova – Vlade Puljića, Verice Antunović, Jerke Bakule, Ferde Kovača i Ljube Kovačića, pa je izložba bila i svojevrsni hommage , njima u čast. U ime „Četvrtka“ suprugama preminulih Puljića, Bakule i Kovača, cvijeće je uručio Zoran Petrić.

Uz djela petero preminulih umjetnika, svoja nadahnuća izložili su i: Jusa Nikšić, Krešimir Ledić, Florijan Mićković, Ljupko Antunović, Dragan Jelčić, Zoran Petrić, Ljiljana Antunović, Zlatko Serdarević, Andrija Drežnjak, Muhamed Gaš, Maja Rubinić, Mario Šunjić, Toni Tomić, Nikola Petrić, te dubrovačka „četvorka“ – Josip Škerlj, Mišo Barićčević, Loreno Ligorio, Vulko Hajdić. Kipar Ljupko Antunović darovao je skulpturu Blaženi papa Ivan Pavao II. članicama ženske klape „Drača“ koje su glazbeno obogatile večer. Izložbu je otvorio Božo Ćorić, pročelnik Odjela društvenih djelatnosti Grada Mostara, inače komesar izložbe, a povjesničarka umjetnosti Inga Dragoje Mikulić u predgovoru kataloga napisala je: „Šesta je godina „Četvrtka“, neformalne likovne skupine koja, uz promociju likovnog stvaralaštva, želi promovirati još jednu važnu društvenu kategoriju: druženje. I to druženje kao sinonim ugodna, neopterećena razgovora, šale i aforizama sudionika (Zabranjeno ujedati, lajte slobodno!, Ferdo Kovač) Kod Ivane se, dakle, klacka i laje, hrana i vino su još uvijek izvrsni, godine druženja se broje, a smijeh onih koji više nisu tu odzvanja, sjećanje ostaje.

Na Veru, Jerku, Vladu, Ljubu, Ferdu“.

Baš kao što je pokojni Ferdo Kovač zapisao u zbirci aforizama „Pokaj se za tuđe grijehe: Pitaju me gdje mi prođe život, ne znam – nisam ga sreo! No, život

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

ovih umjetnika, činjenica je, živjet će u njihovim umjetničkim nadahnućima, sve dok je prijatelja iz Četvrtka i druženja Kod Ivane… Piše: M.B.Milinković

investicije

Maslinarstvo - izazov za budućnost Hercegovine U organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, po prvi put na prostorima Bosne i Hercegovine upriličena je procjena kvalitete maslinovog ulja od strane profesionalne panel skupine degustatora.

aj iznimno značajan događaj održan je u sklopu manifestacije „Dani berbe masline 2011.“, na kojoj se predstavio veliki broj gospodarstvenika s područja Hercegovine kako bi promovirali svoje proizvode. „Izazov je onaj pojam koji najočitije prikazuje što se događa i što će se događati s maslinarstvom u Bosni i Hercegovini. Svojevrsni bi novi početak maslinarstva kod nas trebao biti i jest izazov. Izazov se krije u tome da Bosna i Hercegovina zajedno s maslinom može ponuditi dosta toga suvremenoj Europi i svijetu“, kazao je u razgovoru za naš list mr.sc Miro Barbarić, viši stručni suradnik za mediteransko voćarstvo u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar. Po Barbarićevim riječima, stvar je u jednostavnosti. „Dok Europa i svijet pati od zagađenosti (kontaminiranosti) tla, voda itd., mi smo imali sreću, zbog okolnosti u ne tako davnoj nam prošlosti, što obilujemo nezagađenim tlima i vodama. Naizgled,

to je razlog određene nerazvijenosti naspram njih. Ali, tu se upravo, danas, za Bosnu i Hercegovinu nalazi prilika za razvoj maslinarstva kao agroturističke djelatnosti, ponude Bosne i Hercegovine Europi i svijetu u dobru, koje se može

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

dokazati sa zemljopisnim podrijetlom i, samim tim, određenom kvalitetom kroz organoleptička svojstva masline kao konzumne i biljke uljarice“. Interes za ovogodišnje Dane berbe

investicije

Tako je bilo riječi o kompatibilnosti sorti u području Hercegovine od strane dr. sc. Frane Strikića i dr. sc. Mirelle Žanetić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita o senzorskom ocjenjivanju maslinovog ulja.

Josip Matić iz Neuma dobio najveće ocijene

maslina se očitovao u prisustvu drugih subjekata gospodarskog miljea regije poput tvrtki koje se bave proizvodnjom sira, a one su mljekara “Movita d.o. o”, “Eko koza” te mljekara “Rakitno d.o.o” koje su predstavile izvorne sireve podijeljene po vrstama, kravlji, ovčji i kozji sir, sve u svrsi što boljeg sljubljenja maslinovog ulja sa sirom na usluzi degustatorima. Pored ovih tvrtki, po prvi put u BiH je predstavljeno sortno vino Trnjak od strane tvrtke Hercegovinavino Mostar. Sa ovom promocijom, pored blatine i žilavke kao renomiranih predstavnika Hercegovačkog vinarstva, trnjak je zauzeo poziciju u ostvarenju predstavljanja u autohtonosti. Naime, trnjak je dosta vremena bio prateća sorta blatine u nasadima vinograda a u novije vrijeme uz podršku gospodarstvenika poput tvrtke Hercegovinavino i struke od strane Federalnog Agromediteranskog Zavoda ugledao je svjetlo dana kao budući predstavnik BiH u svijetu vinarstva. Značaj događaj na Danima berbe masline bila su i stručna predavanja o maslinarstvu, koja su, uz djelatnike Federalnog agromediteranskog zavoda iznijeli i renomirani stručnjaci iz Hrvatske. Predavanja, koja su uslijedila iza procjene kvalitete , bila su od velike važnosti za, možemo slobodno reći još uvijek mlade maslinare, koji se s ovom plemenitom biljkom susreću prvi put.

U sklopu manifestacije ukupno je ocijenjeno 20 uzoraka maslinovog ulja. Od tog broja 15 uzoraka je ocijenjeno kao extra djevičansko ulje. Prvo mjesto pripalo je ulju koje je proizveo g. Josip Matić iz Neuma, drugo g. Ivan Markić iz Ljubuškog, a treće g. Pero Matić, ponovno iz Neuma. „Dani berbe maslina 2011.“ manifestacija je koja bi u skoroj budućnosti trebala postati tradicionalna u okvirima BiH, kao što postoje slične manifestacije u regiji, poput Noćnjaka u RH. Karakter ovakvih manifestacija prvenstveno ima ulogu kontrole kvalitete ulja i pozicioniranja na tržištu. BiH kao nova zemlja na karti maslinarstva s organizacijom poput ove je uvrštena u svijet maslinarstva kao zemlja koja prilazi ovoj ljudskoj djelatnosti sa svim standardima koji su osmišljeni već prije od zemalja poput vodećih u maslinarstvu, a to su Španjolska, Italija, i nama susjedna Hrvatska. U tom svjetlu, promatrajući BiH kao novi subjekt na svjetskoj karti maslinarstva, možemo reći da su reakcije panel skupine iznad očekivanja te da su dale dodatni poticaj daljnjem razvoju maslinarstva na ovom području“, kazao je Barbarić, komentirajući reakcije profesionalne panel skupine degustatora na uzorke maslinovog ulja. Obitelj Matić iz Neuma najpoznatiji je uzgajivač maslina u našoj zemlji, a pored njih svakako treba napomenuti obitelj Miličić koja gaji ideju o ljekovitom maslinovom ulju s područja Hercegovine i time postiže prepoznatljivost. Također, tu je i g. Ivan Markić koji u svom masliniku postiže vrhunske rezultate kako u pogledu prinosa ploda, tako i u pogledu vrhunske kvalitete ulja. Pored navedenih, treba istaknuti i predstavnike tvrtki koje su prepoznale maslinarstvo kao poslovni potez, te su podigli maslinike zavidne veličine, a to su: Aluminij Mostar, Granum Čapljina, Agroherc Čapljina, Vinogradi Nuić BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Ljubuški, Kiwi šport Ljubuški,, Murić Ljubuški , Hercegovinavino Mostar.

Na području submediteranske Hercegovine zasađeno oko 300 Ha maslina

Trenutna je procjena da se nasadi maslina prostiru na cca 300 Ha u području submediteranske Hercegovine. Uz blagodatnu klimu i nekontaminirana tla i vode, čime obiluje Hercegovina, uzmemo li za primjer južne obronke brdâ Hercegovine, primjerice brda nad gradom Ljubuškim, koja obiluju neobrađenim terasama i vrtačama s djevičanskim tlima, zamjećuju se neslućene mogućnosti za razvoj maslinarstva ovog kraja. U prilog tome usporedivost maslinarstva sa vinarstvom daje mogućnost razvoja priče o geografskom porijeklu maslinovog ulja iz BiH. Kao što vinogradarska djelatnost poznaje mikrolokalitete kao što je Dingač na poluotoku Pelješcu, u svrhu razvijanja marketinške pozicije izdvajanja iz mase, tako i maslinarstvo može na određenim područjima manjak količine nadoknaditi kvalitetom i brendiranim proizvodom. Federalni agromediteranski zavod ima značajnu ulogu u razvoju maslinarstva, a podizanjem kapaciteta i analizom trenutnog stanja potrošnje maslinovog ulja u BiH , maslinarima se dalje prilika da kroz buduće desetljeće zadovolje domaće tržište sa vrhunskom kvalitetom maslinovog ulja. „Federalni agromediteranski zavod, na čelu sa dr. sc. Markom Ivankovićem, želi pružiti punu potporu, savjetodavnu ili analitičku, svima koji su zainteresirani. Zavod sa svojim ljudskim i tehničkim kapacitetima može i želi biti na usluzi svima koji će raditi na razvoju ove iznimno zanimljive djelatnosti“, zaključio je Barbarić.

Maslina - jedna od najstarijih i najvažnijih biljnih kultura koja je snažno obilježila život ljudi i postala simbolom

Maslina nazvana stablo vječnosti od najranijih vremena zbog svoje čvrstoće, otpornosti i neprolaznosti za čovjeka predstavlja simbol snage, strpljivosti i ponovnog rađanja. Spominje se u Bibliji, opisana je u djelima drevne egipatske

investicije

civilizacije, a veliku ulogu imala je i u grčkoj mitologiji. Od antičkih vremena maslinovo drvo osiguravalo je hranu, koristilo se za ogrjev i građu, a plod se koristi u liječenju mnogih bolesti. Smatrana je simbolom mira, zdravlja i mudrosti, predstavlja i Božju providnost i brigu za ljude, a njezine grančice koje se i danas stavljaju na ulaznim vratima mnogih domova znak su pomirenja. Maslina je plod zimzelenog drveta Olea europaea, koje raste u mediteranskom području. Zbog visokog postotka masti (15 do 35 posto), dobila je ime po latinskoj riječi olea, što znači ulje. Cvate u travnju i svibnju, a plod se bere u jesen. Zaista je posebno, gotovo čudotvorno drvo.

u prehrani kod dijabetesa, hipertenzije, pretilosti, a dokazano je da se kod žena koje svakodnevno konzumiraju maslinovo ulje smanjuje rizik od dobivanja raka dojke za 45 posto. Žličica tog ulja prije doručka terapeutski će djelovati i na čir probavnih organa i pomoći u sprečavanju nastajanja žučnih kamenaca , a odavno je poznato i njegovo laksativno djelovanje. Također, maslinovo ulje usporava starenje zbog visokog sadržaja antioksidansa koji

Maslinovo ulje - najpoželjnija masnoća

Legende o ljekovitim svojstvima maslinovog ulja sežu daleko u povijest, a i znanstveno su potvrđene. Najveća značajka ovog ulja je blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile. Nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli i polifenoli smanjuju razinu kolesterola, rizik od ateroskeloroze i nekih vrsta raka sprečavajući štetne procese poput oksidacije masti u organizmu. Prisutnost vitamina E i drugih sastojaka, uz odličnu kompoziciju nezasićenih masnih kiselina, razlog je preporučivanja toga ulja kao glavnog izvora masti u svakodnevnoj prehrani. Neosporna je i njegova pozitivna uloga

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

blokiraju slobodne radikale, te je dobro za kosti i zglobove i kožu. Maslinovo ulje kupujemo prema kvaliteti, a najzdravije od svih je ekstra djevičansko ulje zbog jednostavnog tiješnjenja i filtriranja masnih kiselina prigodom proizvodnje. Koristi se u pripremi gotovo svih grupa jela, pa čak i deserata. Nizak sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina čini maslinovo ulje puno otpornijim na visoke temperature u odnosu na druga ulja, pa je ono bolje za kuhanje i prženje. Piše: C. Kusić

investicije

Uskoro u Vitezu – Etno selo Čardaci Turističko-rekreacijski kompleks „Viteški dol“ u Vitezu uskoro će biti bogatiji za prekrasno etno selo „Čardaci“, koje svojim atraktivnim izgledom, ali i samom ponudom odaje priznanje i pruža veliki značaj prošlim vremenima, tradiciji i obiteljskim vrijednostima. Etno selo “Čardaci” će biti prava oaza mira koja će upotpuniti i ostale sadržaje kompleksa koji su na svaki način podređeni čovjeku i odmoru. Pozivamo sve putnike namjernike, ali i slučajne prolaznike, da svrate u Vitez i sami se uvjere u bogatu ponudu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

regionalne vijesti

Kriza u Europi se odražava na Zapadni Balkan Kao što je to bio slučaj sa prethodnim kriznim valom, i nove ekonomske turbulencije u EU odrazit će se na gospodarski rast na Zapadnom Balkanu. Zato iz Svjetske banke savjetuju ovim zemljama da se drže u “umjerenoj zoni”

ako su globalna kriza i turbulencije u eurozoni potresle i ekonomije država nastalih raspadom nekadašnje Jugoslavije, dublja integracija u EU i dalje, dugoročno gledano, ostaje najbolja perspektiva za dalji gospodarski rast Zapadnog Balkana, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke. To je ujedno i prvi polugodišnji izvještaj Svjetske banke posvećen direktno ovoj regiji.

“Predvidjeli smo gospodarski rast od dva posto za cijelu regiju u 2012. godini. Procjena je osnovana na pretpostavci da će doći do neke vrste rješenja problema s kojima se eurozona trenutno suočava. Postoji i rizik da stvari krenu i u drugom smjeru ukoliko dođe do loših rješenja. Ukoliko europski gospodarski rast padne još više, tada ćemo vidjeti i pad gospodarskog rasta u regiji”, kaže za Deutsche Welle jedan od vodećih ekonomista Svjetske banke, Ronald Hood.

Ekonomijama balkanskih zemalja preporučen “obrambeni modalitet”

A kada je u pitanju nastupajuće ekonomsko desetljeće u EU, scenariji se kreću od “loših” ka “katastrofalnim”. Jedno je sigurno, Europa se više ne može vratiti na situaciju prije krize, niti će moći riješiti probleme bez značajnijih reformi sustava. Sve to će se odraziti i na zemlje Zapadnog Balkana, kako u gospodarskom tako i u integracijskom smislu. Male i otvorene ekonomije zemalja Zapadnog Balkana imat će malo kontrole nad nadolazećim kriznim valom, koji će se osjetiti kroz trgovinu, direktne strane investicije i bankarski sektor, kako je utvrđeno na predstavljanju izvještaja Svjetske banke.

“Ekonomski problemi sa kojima će se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana u velikoj mjeri su vanjske prirode i nalaze se izvan njihove kontrole. One nisu te koje su započele krizu u eurozoni i akcije koje sada moraju poduzeti su uglavnom obrambene prirode,” objašnjava Ronald Hood za Deutsche Welle. U tzv. “obrambene metode” ubrajaju se kontroliranje nacionalnog manjka kao i javnih i vanjskih dugova država, a u

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

ovom trenutku Crna Gora, zatim Srbija i BiH najbliže su tzv. “crvenoj liniji”, kada je su pitanju državni novčani manjci.

Proširenje kao rizik ili dio rješenja za EU?

S druge strane, u integracijskom smislu, regija će, u situaciji kada je EU okrenuta samoj sebi i vlastitim reformama, morati urediti “više toga, a pod težim uvjetima” kako bi došla pred vrata Unije koja, u tom trenutku, vjerojatno više neće izgledati kao danas. I dok postoje oni koji u daljem širenju EU vide potencijalni “novi teret”, ima i onih koji na proširenje ne gledaju kao na dio rizika za EU, već kao na dio rješenja za postojeću krizu, obrazlažući to činjenicom da je svaki novi val proširenja donio Europi novi podsticaj gospodarskog rasta. Oni preporučuju zemljama Zapadnog Balkana da, kroz reforme, postanu poželjniji partneri i ne daju EU razlog da im kažu “ne”. Za BHP priredio: M. Mlakić

regionalne vijesti

OMV se povlači iz BiH i Hrvatske Austrijski OMV obznanio je kako razmatra prodaju maloprodajnih mreža u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

“

Sukladno strategiji OMV-a, razmatramo prodaja maloprodajnog i komercijalnog poslovanja u Hrvatskoj (OMV Hrvatska d.o.o) i Bosni i Hercegovini (OMV BH d.o.o), što bi uključivalo potpuno povlačenje s oba tržišta”, navodi se u priopćenju. Strategija OMV-a je fokusirati i pojednostaviti portfelj, što uključuje postepeno pomicanje portfelja od Prerade i trgovine (R&M) prema Istraživanju i proizvodnji (E&P) te Plinu i energiji (G&P). Podružnice u BiH i Hrvatskoj neće biti prve “žrtve” OMV-ove strategije. Krajem prošlog mjeseca OMVje prodao većinski udio od 52% svoje podružnice u Turskoj OMV Petrol Ofisi, ciparskoj tvrtki za maloprodaju naftnih derivata Kibris Türk Petrolleri Limited Sirketi. “OMV će nastaviti fokusirati maloprodaju i komercijalno poslovanje na tržišta s integriranom opskrbom.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina optimalno se ne uklapaju u OMV-ov lanac opskrbe, stoga se sada ispituju opcije za prodaju tih dviju podružnica”, stoji u priopćenju.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

OMV u Bosni i Hercegovini djeluje desetak godina držeći oko osam posto tržišta sa svojih 28 crpki.

projekti

Učenje o poduzetništvu u osnovnim i srednjim školama U okviru Globalnog tjedna poduzetništva, Ministarstvo civilnih poslova BiH, u suradnji s Europskom trening fondacijom i Agencijom za razvoj malih i srednjih poduzeća RS-a, organiziralo je 1 u Sarajevu konferenciju o poduzetničkom učenju.

ilj konferencije je jačanje svijesti o doprinosu promocije poduzetništva u obrazovanju kako bi se poboljšala konkurentnost i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini. Konferencija je nastavak potpore Europske unije politikama cjeloživotnog poduzetničkog učenja i njihovog usklađivanja s preporukama. Pripremljen je i nacrt strategije o poduzetničkom učenju, gdje je posebna pozornost posvećena obuci nastavnika. Prema riječima Vesne Puratić iz sektora za obrazovanje Ministarstva civilnih poslova BiH, strategija o poduzetničkom učenju je završena i ponuđena Vijeću ministara BiH na usvajanje. Također je istaknula da je strategija urađena uz financijsku potporu EU iz fonda IPA 2007 u iznosu od 500.000 eura i ona predstavlja okvir za djelovanje u obrazovnom sektoru, poslovnoj zajednici i civilnom društvu.

Poduzetništvo u školskim klupama

"U partnerskom odnosu s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dogovorili smo sa obrazovnim vlastima da se o poduzetništvu uči kroz određene predmete u osnovnim i srednjim školama", kazala je Puratić.

Dodala je da to ne znači uvođenje novog predmeta. Ona je navela da se do sada o poduzetništvu učilo samo u srednjim strukovnim školama, a ubuduće će se poduzetništvo izučavati u osnovnim školama i u gimnazijama.

Anthony Gribben, rukovoditelj odjela za gospodarstvo i poduzetništvo Europske trening fondacije, istaknuo je da se o u promociju poduzetništva uključilo 10 milijuna ljudi u 120 zemalja svijeta. „Ključna stvar za razvitak poduzetništva je uključivanje poduzetništva u obrazovni sustav od osnovne, preko srednje škole do univerzitetskog obrazovanja“, kazao je Gribben naglasivši kako nije moguće

stvoriti poduzetne mlade ljude, ukoliko se učiteljima ne posveti više pozornosti i ukoliko oni ne dobiju svu potrebnu potporu. "Tokom ove konferencije smo uspjeli identificirati jedan značajan problem, a to je da djeca poduzetnika nisu spremna preuzeti obiteljski biznis kad njihovi roditelji odu u mirovinu", rekao Gribben.

Roditelji zbog teškoća na koje oni sami nailaze u biznisu, vrlo često obeshrabruju djecu kad je u pitanju poduzetništvo, pojasnio je direktor Agencije za razvoj malih i srednjih poduzeća RS-a, Slobodan Marković. „Ova konferencija je potvrdila strahovanja da ćemo imati ozbiljnu krizu ukoliko ne počnemo raditi s djecom, kako bi ona postala poduzetna“, dodao je on. Konferenciji su prisustvovali državni zvaničnici iz oblasti obrazovanja i ekonomije, te eksperti iz BiH, uključujući i predstavnike privatnog sektora i civilnog društva. Oni su razmotrili politike i razgovarali o tome na koji način se proces podučavanja i učenja u školama može prilagoditi i unaprijediti u cilju unaprjeđenja poduzetnijeg načina razmišljanja kod mladih. Piše: M. Mlakić

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

projekti

Predstavljen twinning projekt - Podrška Institutu za standardizaciju BiH Twinning projekat Potpora Institutu za standardizaciju Bosne i Hercegovine, predstavljen je u u prostorijama Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u Sarajevu

vaj projekt je od vitalne važnosti za razvitak infrastrukture kvalitete u BiH. Dugoročni cilj potpore Europske unije Bosni i Hercegovini u ovom području je osiguranje zdravlja i sigurnosti građana. Da bi se postigao ovaj cilj, roba mora zadovoljiti određene kriterije prije no što se plasira na tržište. U tom kontekstu, projekt ima za cilj poboljšanje transparentnosti i pristupa informacijama oko izrade standarda na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, kao i poboljšanje informacijskih sustava, kako bi sustav standardizacije bio kompatibilan s međunarodnim i europskim organizacijama za standardizaciju. Projekt je financirala Europska unija iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA 2009) u iznosu od 500 000 eura. U svom uvodnom obraćanju, šef Sekcije Operacija za ekonomski razvitak, prirodne resurse i infrastrukturu Delegacije Europske unije u BiH, Johann Hesse rekao je: „Standardi su instrument ekonomske i industrijske integracije i koriste se kao tehnička osnova za potporu europskog zakonodavstva kako bi se osigurala sloboda kretanja roba. Ovim projektom ćemo poboljšati transparentnost i

pristup informacijama oko izrade standarda na nacionalnom, europskom i međunarodnom nivou, kao i poboljšati informacijski sistem da bi sistem standardizacije bio kompatibilan sa međunarodnim i europskim organizacijama za standardizaciju“.

institut za standardizaciju (BDS), na čelu s AENOR-om. Za BHP priredio: M. Mlakić

Ovaj twinning projekt će trajati 16 mjeseci a provodi ga konzorcij, koji se sastoji od španjolske udruge za standardizaciju i certificiranje (AENOR), Njemački institut za standardizaciju (DIN) i Bugarski

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

projekti

Modamo.kreARTiva pokrenula je bh. tvornicu lijepih stvari! „Modamo.kreARTiva je događaj koji je, napokon, pokrenuo bh. tvornicu lijepih stvari“, jasna je urednica Modamo.info portala i jedna od organizatorica sajma modamo.kreARTiva, Ana Perić na jednoj od fotografija koja je dio vizualne prezentacije ovoga nesvakidašnjeg događaja, koji se, u galeriji Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, održao 10. i 11. prosinca.

ajam lijepih stvari – modamo. kreARTivu , osmislio je i organizirao prvi modni portal na ovim prostorima – Modamo.info, u suradnji s Obrtničkom komorom HN županije, a kako kaže Ana Perić, glavna urednica MOdamo.info portala, cilj sajma je - barem dio kreARTivaca sutra vidjeti kao obrtnike. Kako je došlo do ideje? „Početak 2011. je obilježio ulazak u fazu redizajna stranice našega portala, tako da smo jednostavno znali da moramo godinu završiti s jednim kvalitetnim projektom koji nosi naš potpis. Morao je obilježavati bh. scenu, tj. odnositi se na kreativne ljude koji djeluju u našoj državi jer upravo njih želimo promovirati. Tako smo, na jednom od sastanaka uredništva, „nabacujući“ ideje, shvatili da društvene mreže obiluju ljudima koji od raznih materijala izrađuju ukrase, nakit, torbice... No, oni, na žalost, nemaju primjeren prostor za prezentaciju i izlaganje. Tada je i rođena ideja o sajmu lijepih stvari... Cilj nam je bio ovim divnim kreARTivcima dati priliku da pokažu svoje radove u mjesecu poznatom kao mjesecu kupnje i darivanja, te da svoje proizvode nametnu pred onim uvoznim. Upravo zato smo i odabrali ovaj vikend na kraju godine, jer vjerujemo da će većina posjetitelja ovdje naći darove za drage im osobe. Cilj nam je srušiti predrasude da su stvari koje nose bh. potpis - loše, nekreativne i nekvalitetne“, kaže Ana. Na prvome sajmu lijepih stvari u organizaciji prvoga bh. modnog portala se 37 bh. kreARTivaca. I to: 15 bh. kreARTora nakita, 10 bh. kreARTora torbi, 5 bh. slikara, 3 bh. kreARTora ukrasa, 3 bh. kreARTora suvenira, a sve to u dva dana druženja u Kosači. „Ova brojka nas iznimno veseli, pogotovo uzevši u obzir da su tu ljudi iz cijele BiH. Imamo izlagače iz

Ljubuškog, Mostara, Sarajeva, pa sve do Bihaća. Još na početku projekta smo odlučili da nećemo ograničavati broj izlagača, jer smo odmah vidjeli s koliko se ljubavi prijavljuju na sajam i koliko pozitivne energije leži iza cijele priče“, naglašavaju organizatorice. Iako je sajam pozvao kreARTivce bilo da izrađuju nakit, slikaju, fotografiraju itd, najviše je onih koji se bave izradom nakita. „Ni sama nisam znala od čega taj nakit sve izrađuju i drago mi je reći da se ovdje može kupiti nakit od perlica, ali i drveta, kože, čak i plastike. Slijede kreARTivci s odličnim torbama, ponovno od raznih materijala od kože do plastike. Imamo i lutkice od vune BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

rađene posebnom tehnikom zvanom amigurumi, a mame će sigurno biti oduševljene zanimljivim tortama od pelena. Tu su i kožni rokovnici, divne slike …“, oduševljeno nam Ana pokazuje. Inače, Modamo.kreARTiva ima i humanitarni karakter. Prihod od ulaznica koje su stajale simboličnu 1 KM, darovat će se Gradskoj knjižnici u Mostaru, a svi posjetitelji mogli su ovoj ustanovi darovati i po jednu knjigu iz kućne biblioteke.

Osobnost kroz film i fotografiju

U povodu ovoga modnog događaja,

projekti

upravo u prostorijama mostarske Gradske knjižnice, snimljen je i film „Što je modamo.kreARTiva?”, te napravljeni vizuali Sajma lijepih stvari. Film i fotografije nastale su zahvaljujući umijeću Andrije Zeljke koji je, kako je kazala Ana Perić, kroz njih četiri djevojke – organizatorice i idejne začetnice sajma – Anu, Anju, Dijanu i Helenu, predstavio modamo.kreARTivu. I to kroz nestrpljivost, smijeh, igru i ljude. „Andrija je, spajajući tehniku i vještine, kroz film ipak dočarati i osobnost svake od nas te time dati modamo.kreARTivi intimniji pristup, što je i bio jedan od ciljeva. Razlog tomu leži u činjenici da modamo.kreARTiva nipošto nije uniformiran sajam“, kaže Ana Perić. Sajam je, sudeći prema posjetiteljima, bio i prigoda da se, u ovo predblagdansko vrijeme, dragim osobama daruje nešto, uistinu, originalno jer, kako ističe izvršna urednica Anja Stojkić: „Modamo.kreARTiva je novo poglavlje naše male bajke“! Inače, s Modamo. info – prvoga modnog portala u BiH posebno su ponosni na izgled svojih virtualnih stranica koje je, po uputama Uredništva, izradio Z.Studios. „S ovim vizualnim doživljajem, mogu glasno reći da je Modamo.info uistinu prvi bh. modni portal! Uz iznimno kvalitetan sadržaj za koji su, uz moju malenkost, zaslužne fantastična izvršna urednica Anja Stojkić i jednako dobra modna novinarka Dijana Perić, naglasak smo stavili na jednostavnost i funkcionalnost stranice. Čitanost je porasla što pripisujem činjenici da sada svaki posjetitelj, kada otvori Modamo. info, dobije naslovnicu na kojoj odmah vidi čak 40 novih članaka s domaće i svjetske modne scene. Najčitaniji su članci s domaće modne scene, a slijede ih oni u kojima pišemo o cipelama. Inače, u Modamo.info timu su i: Goran Ćavar, Andrea Matić; Tu je i novinarka Monika Šimunac, dopisnica iz Sarajeva, te kolumnisti - bh. fotografkinja Vanja Lisac, Stipe Filipović (kosa i trendovi), dipl. biokemičarka Miljana Pavličević (tajne o njezi kože), te tajanstveni BookLover (osvrti na literarna izdanja)“, kaže Ana Perić ističući kako na Sajmu lijepih stvari neće stati, jer već planiraju i nove projekte. Piše: M.B.Milinković

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

burza / financijsko poslovanje

Prijeti li nam povlačenje stranih banaka? Unicredit je priznao kako će se “usredotočiti samo na najunosnije zemlje regije”, a austrijska Raiffeisen Bank International (RBI) najavljuje povlačenju iz nekih zemalja. EBRD strahuje za posljedice.

ustrijska središnja banka naložila je austrijskim bankama koje posluju u istočnoj i jugoistočnoj Europi mnogo više paziti na poslovanje u tim zemljama. Neke banke već razmišljaju i o povlačenju s nekih tržišta. Nakon što je agencija za rejting Moody s i Mađarskoj spustila ocjenu na tek Ba1 - i procijenila kako je moguće da ulaganja u Mađarskoj dospiju u još veće probleme, Austrijska središnja banka je primila upozorenje kako bi vrlo lako mogao pasti i rejting velikih austrijskih banaka. Jer upravo su se austrijske novčarske institucije uvelike proširile po području istoka i jugoistoka Europe, težeći dominantnoj poziciji u čitavoj regiji. Trenutno posjeduju oko 22% bankarskog sektora istoka Europe, ali za Beč je osobito opasno što je tamo podijeljeno kredita u iznosu koji sigurno premašuje 260 milijardi eura. Zato je austrijska središnja novčarska institucija naložila komercijalnim bankama da od početka sljedeće, 2012. godine ne smiju davati više od 110 eura kredita na 100 eura pologa. Do sada je bilo zemalja u kojima su austrijske banke davale i po 200 eura na 100 eura vlastitih sredstava korisnika kredita. To je pak razjarilo i vlade pojedinih zemalja istočne Europe, jer “to praktično znači kako je Austrijska središnja banka naložila da se izdaje manje kredita”, kako je sažeo glasnogovornik poljske vlade.

Poljaci žele otkupiti svoje banke od stranaca

U strahu kako će ostati bez novca za nove investicije, u Poljskoj se opet rasplamsala rasprava o (prevelikom) udjelu stranih novčarskih kuća u poljskom bankarskom sektoru i opasnostima koje tako vrebaju na stabilnost financijskog sektora. Poljska državna štedionica PKO BP se čak

izjasnila spremnom otkupiti strane investitore kako bi bankarski sektor opet postao vlasništvo Poljaka. S druge strane, austrijske i druge novčarske institucije doista ozbiljno razmišljaju o povlačenju s istoka Europe. Unicredit je priznao njemačkom izdanju Financial Timesa kako će se “usredotočiti samo na najunosnije zemlje regije”, a isti list navodi i najavu austrijske Raiffeisen Bank International (RBI) o povlačenju

iz nekih zemalja. Direktor te banke Herbert Stepic je izjavio kako je “uvelike moguće da se u budućnosti povučemo iz poneke zemlje”.

Opet nesretni “švicarci”

Iako nitko još ne govori iz kojih konkretno zemalja se razmišlja o povlačenju, prilično je izvjesno kako je mnogima baš Mađarska trn u oku - i u završnom računu. Tako je i mađarska

Regulirano povlačenje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) priopćila je kako bi povlačenje banaka iz regije srednje i istočne Europe trebalo biti regulirano kako bi se izbjegla nova nestašica kredita, a time i recesija u regiji. “Nećemo moći spriječiti povlačenje banaka, ali želimo se bar pobrinuti da taj proces ne bude prenagljen i da pojedine zemlje ne budu njime nerazmjerno snažno pogođene”, kazao je za Der Standard ravnatelj EBRD-ova istraživačkog odjela Jeromin Zettelmeyer. EBRD je spreman pomoći bankama injekcijama kapitala, tvrdi Zettelmeyer, a prijedlog po njegovim riječima podupire i MMF. Iz EBRD-a napominju da su već uočili smanjenje kreditnih plasmana u regiji, “iako zasada tek sporadično”.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

burza / financijsko poslovanje

podružnica Raiffeisen Bank “kriva” za drastičan pad dobiti u trećem kvartalu ove godine za čitavih 58% na 130 milijuna eura, jer su samo iz Budimpešte javili gubitak od 245 milijuna eura. S druge strane su i austrijske banke pod pritiskom nakon europskog “testa za krizu” među novčarskim institucijama Staroga kontinenta pa tako i bečka grupa Raiffeisen do sredine 2012. treba oko 2,5 milijardi eura kako bi povećala svoju pričuvu. To će sigurno biti teško dok i dalje postoje ozbiljne “rupe” kroz koje teče novac. Jer, Mađarska se i bez procjene agencija za rejting pretvara u sve ozbiljniji problem. Za tamošnje banke je osobiti problem isti koji su okusili i mnogi u Hrvatskoj: krediti u “švicarcima” na koje su se mnogi odlučivali u godinama kada je izgledalo da će biti još bolje. U međuvremenu je narasla ne samo vrijednost švicarskom franku, nego je forinta ozbiljno izgubila na vrijednosti i prema euru. Nakon vijesti o padu boniteta Mađarske, opet je pala i forinta i za jedan euro se nudilo preko 317 forinti - početkom ove godine

je u Mađarskoj jedan euro vrijedio još 266 forinti.

Mnogi Mađari više ne mogu posluživati kredite koje su preuzeli, a ljubav Mađara prema načelu “kupuj sad, platit ćeš jednog dana” je doista bila široko rasprostranjena. Stručnjaci procjenjuju kako su građani - ali i tvrtke i općine, preuzeli hipotekarnih

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

kredita u vrijednosti od oko 4,8 bilijuna forinti koji su bili vezani “deviznom klauzulom”. To otprilike predstavlja 17% BDP-a Mađarske pa tako ne čudi izjava direktora Raiffeisenbank Herberta Stepica kako ih “Mađarska košta mnogo novca i - živaca”. Za BHP priredio: M. Mlakić

moderno poslovanje

Mobbing Napredak u znanosti, nova tehnološka otkrića, Internet, razvoj informacija, prometa i telekomunikacija - sve je to učinilo život suvremenog čovjeka lagodnijim i u mnogo čemu jednostavnijim, no iz iskustva znamo da ništa nije crno-bijelo i da sve ono što nam se naizgled čini sasvim jednoznačno ima i drugu, malo manje privlačnu stranu.

koliko ste na poslu doživjeli da vas ucjenjuju, ometaju u napredovanju, špijuniranju, ponižavaju, ignoriraju, ismijavaju ili prijete, vjerojatno ste žrtva mobinga. Mobing ćete prepoznati kao prijetnju, stalno kažnjavanje, niske ocjene rada, zakidanje na zaradi,.. To je i uznemiravanje u svrhu ugrožavanja integriteta ličnosti žrtve, njenog profesionalnog, socijalnog, ponekad i privatnog funkcioniranja, ugleda i dostojanstva, uz stalne kritike i prigovore, kao i pretjeranu kontrolu. Mobing (work abuse ili employee abuse) je engleski izraz za zlostavljanje na radnom mjestu. Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci. Prvi znanstvenik koji je počeo istraživati ovaj fenomen bio je

ekonomska kriza, nesigurnost radnih mjesta i očekivanje fleksibilnosti od radnika doveli su do povećanja učestalosti mobinga. Moralna maltretiranja postala su uočljivija više nego ikada. Poslodavci su prisiljeni analizirati svaki problem koji ima negativne posljedice na produktivnost i na troškove proizvodnje. Istraživanja su dokazala da je jedan od važnih čimbenika u povećanju troškova i mobing. Leymann je procijenio troškove koje ima poduzeće zbog mobinga (godišnji gubitak je od 30.000. do 100.000 $ po radniku koji je bio izvrgnut mobingu).

Definicija mobbinga njemački psiholog Heinz Leymann. On je zaslužan jer je prvi upotrijebio naziv “mobbing” za određena ponašanja na radnom mjestu, odredio njegove karakteristike, posljedice na zdravlje, a osnovao je i kliniku za pomoć žrtvama. Riječ “mobbing” Leymann je posudio iz etologije Konrada Lorenza. Naime, Lorenz je tom riječi nazvao ponašanje nekih vrsta životinja koje udružujući se protiv jednog svog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, dovodeći ga ponekad i do smrti. Slično ponašanje ljudi u radnoj sredini Leamann je nazvao mobingom. Sustavno proučavanje mobinga započelo je prije 30-ak godina. Naime, u zadnjoj dekadi 20.tog stoljeća promijenjen je odnos prema radniku i radnim pravima. Prava radnika su veća. Stoga su nastala mnoga istraživanja toga fenomena sa željom da ga se što bolje prepozna i odrede njegove značajke kako bi se moglo raditi na poboljšanju kvalitete međuljudskih odnosa i na prevenciji mobinga. S druge pak strane, velika konkurencija na tržištu, globalizacija, organizacijske promjene (privatizacija, spajanje, restrukturiranje, informatizacija), BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Prema Leymannu: “Mobing ili psihološki teror u poslovnom životu odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je usmjerena na sistematičan način od strane jednog ili više pojedinaca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se obrani i držan u njoj pomoću stalnih maltretirajućih aktivnosti. One se odvijaju s visokom učestalošću (najmanje jednom tjedno) i u dužem razdoblju (najmanje 6 mjeseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja, to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje”. Aktivnosti kojima se radnik zlostavlja mogu se podijeliti na:

Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja

- nadređeni i/ili kolege ograničavaju mogućnost izražavanja žrtve; žrtva se prekida u razgovoru; odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom (izbjegavaju se pogledi, ne primjećuju

moderno poslovanje

se znakovi npr. dizanje ruke itd.)

Napadi na mogućnost održavanja socijalnih odnosa - žrtva se stalno izolira, nitko joj se ne obraća, svi se ponašaju kao da žrtva ne postoji, žrtva je premještena u ured daleko od kolega, ne poziva se na zajedničke sastanke, neformalna druženja kolega i slično.

Napadi na osobnu reputaciju

- izmišljanje priča o žrtvi i njenom privatnom životu, ogovaranje, ismijavanje, negativni komentari osobnih karakteristika žrtve itd

Napadi na kvalitetu profesionalne situacije

- stalne kritike i prigovori, vrijeđanja, pretjerana kontrola, stalna kažnjavanja i niska ocjena rada, žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se sredstva za rad npr. telefon, računalo (sindrom “praznog stola”), zadaju joj se zadaci neprilagođeni profesionalnoj kvalifikaciji (zadaci su ili prejednostavni ili preteški i zahtijevaju od žrtve sposobnosti koje nema, cilj je natjerati žrtvu da pogriješi), zatrpavanje zadacima i određivanje kratkih rokova (sindrom “punog stola”), stalno mijenjanje radnih zadataka.

Napadi na zdravlje

- žrtvu se prisiljava obavljati zadatke koji narušavaju njeno zdravlje, ne dopuštaju se godišnji odmori i slobodni dani, prijeti se fizičkim napadima, žrtvu se seksualno zlostavlja (u nekim istraživanjima pod terminom “mobbing” se podrazumijeva samo psihološko zlostavljanje i proučava se odvojeno od seksualnog zlostavljanja i tjelesnog nasilja, dok su u drugim tjelesno i seksualno nasilje samo jedan od oblika mobinga - moralnog maltretiranja). Po Leymannu svaki radnik tijekom svog radnog vijeka ima 25% šanse da bude barem jednom žrtva mobinga. Mobing je daleko više od povremenih konflikata ili uredskih svađa. Tko prakticira mobing ima svjesnu namjeru (rijetko nesvjesnu) da naškodi radniku i/ili da ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu.

Faze Mobbinga U prvoj fazi se kao potencijalna osnova mobinga pojavljuje neriješen konflikt među suradnicima, koji u konačnici rezultira poremećajem u međuljudskim odnosima. Prisutna je lažna ljubaznost uz istovremeno pretrpavanje poslom ili oduzimanje radnih zadataka. Izvorni se sukob zaboravlja, a agresija usmjerava prema odabranoj osobi. Prva faza, koja može potrajati dulje vrijeme, prelazi u drugu. Potisnuta agresija prerasta u pravi psihološki teror. U vrtlogu spletki, poniženja, prijetnji i psihičkog zlostavljanja i mučenja žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo i postaje manje vrijednim subjektom. U radnom okruženju gubi ugled, potporu, pravo glasa. U trećoj fazi već obilježena i permanentno zlostavljana osoba postaje “vrećom za udarce” i “dežurnim krivcem” za sve propuste

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

i neuspjehe kolektiva. Predzadnja faza je karakteristična po očajničkoj borbi za opstanak žrtve mobinga, kod koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. kronični sindrom umora (burn-out ), psihosomatski ili depresivni poremećaji. Kao posljedica ove četiri faze dolazi se do pete faze tj. konačnog sloma žrtve, uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili posežu za suicidalnim izlazom.

Posljedice mobbinga na radnom mjestu

Zdravstvene posljedice koje se mogu javiti kod žrtve su fizički poremećaji kao npr. kronični umor, glavobolje, nesanica, vrtoglavice, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, različiti psihosomatski

moderno poslovanje

sindromi poput ubrzanog lupanja srca, osjećaja pritiska u grudima, nedostatka zraka, smanjen imunitet, povećana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama; emocionalni poremećaji depresija, burn-out sindrom, emocionalna praznina, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija, poremećaj prilagodbe te bihevioralni simptomi - iritabilnost, projektivnost, nekritično rizično ponašanje, gubitak koncentracije, zaboravnost, eksplozivnost, grubost, bezosjećajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, obiteljski problemi, razvod braka, suicid žrtve.

Burn-out

Burn-out je progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada koji doživljavaju ljudi u kao rezultat frustracija i stresa na poslu. Izgaranje na poslu nije isto što i umor. Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima. Izgaranje se također povezuje s mnogim negativnim emocijama, npr. depresijom, nedostatkom snage, nezadovoljstvom, strahom, neodgovarajućom kvalitetom života i beznađem, gubitkom samopouzdanja, nemogućnosti prosudbe i donošenja odluka; emocionalnom iscrpljenošću, osjećajem nemogućnosti vladanja emocijama zbog stalne i dugotrajne izloženosti stresnim situacijama, depersonalizacijom patološki promijenjenim doživljajem osobnog identiteta.

Tko su mobberi? Najčešće su mobberi osobe s poremećajem ličnosti. To su manje sposobne, ali moćne osobe bez kapaciteta za ljubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje. A njima se lako pridružuju slabi drugi u strahu da ne postanu žrtve, identificiraju se s agresorom, odnosno staju na njegovu stranu. mobbingom prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svojeg života (najčešće privatnog, tj. u braku ili obitelji), formirajući oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moć i važnost na račun žrtve. Često se zlostavljači zapravo osjećaju inferiorno (iza svake prepotencije stoji neka impotencija). Na taj način osiguravaju si dominantniju poziciju ili miču onoga koji im stoji na putu uspjeha. Nerijetko to čine iz osobnog straha da neće biti cijenjeni ili da će sami postati nečijom žrtvom. Neki zlostavljači to rade svjesno, s namjerom da naškode drugome ili da ga prisile da napusti radnu sredinu. To čine kada se, npr., osjećaju ugroženo (npr. zbog karijere). Ili u situacijama kada postoji npr. višak radne snage, pa uprava poduzme načine kako bi se riješila radnika (npr. odredi im radna mjesta daleko od doma, a ne plaća putne troškove).. No često mobbing-ponašanje započinje nesvjesno (npr. grube ili vulgarne šale koje vrijeđaju žrtvu), jer NE ZNAJU DRUKČIJE ponašanje. U teškim vremenima nekih organizacija “ žrtveno janje “ izabire se zbog unutrašnjih problema i napetosti. Sve što možete napraviti ukoliko ste žrtva mobinga jest da pismeno zabilježite BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

svaki nasrtaj i arhivirate sve pismene dokumente. Otvoreno razgovarajte s osobom koja vas zlostavlja o njenom ponašanju i postupcima. Recite zlostavljačima neka prestanu sa svojim ponašanjem i nemojte dopustiti da budete uvučeni u takav krug. Požalite se osobi koja vam je izravno nadređena. O svemu biste trebali moći obavijestiti kadrovsku službu i upravu poduzeća. U slučaju pojave psihičkih ili tjelesnih poremećaja, potražite savjet psihologa, psihijatra, liječnika Potražite savjet pravnika koji se bavi radnim pravom. Trenirajte komunikacijske vještine i tehnike relaksacije. I poslodavac i zaposlenici trebaju znati što je mobing, da je kažnjiv i kome se trebaju obratiti za pomoć. Potrebno je garantirati dostupnost stručnih osoba koje će se baviti prijavljenim zlostavljanjem, s tim da te osobe moraju biti nepristrane tj. ne smiju biti zaposlene u tom kolektivu. Razmislimo li malo o ljudima koji su dio kolektiva u kojem se s osjećajem strepnje i mučnine u želucu ide na posao, shvaćamo da smo još nedorasli. Mi se guramo, ulizujemo, plačemo, potkupljujemo na razne načine i uz sve to zaboravljamo na osnovna pravila društvenoga ponašanja i kućnog odgoja. Sve se to rasplinulo kao mjehurić negdje duboko u nama u težnji da dosegnemo sve više postavljene granice. I dok nam nos para strop, zaboravljamo kako sačuvati svoj dignitet i ostavimo se takvog ponašanja. Što znači biti uspješan u vremenu u kojem su novac, stjecanje profita i ekonomska moć postale za većinu temeljne vrijednosti kojima se podređuje sve ostalo? Treba imati na umu da je poslovni uspjeh relativan pojam, i da bez obzira na sve njegove naoko privlačne on i laskave strane nerijetko uzima prevelik danak i ostavlja nepovratne posljedice. Te posljedice osobu mogu promijeniti do temelja, narušiti njeno zdravlje, ali - možda još gore - uzdrmati samopouzdanje, vjeru u svoje mogućnosti i domete te joj usaditi snažni i često posve iracionalni strah od neuspjeha. Nekad je sasvim u redu pustiti drugoga da bude u pravu i biti drugi kad znaš da si oduvijek prvi. Piše: B. Grbešić

izdvojeno

I usprkos svemu – festival Već je postalo opće mjesta naših svakodnevnih lamentiranja pričati o kulturi kao „zadnjoj rupi na svirali“ i nečemu što u današnjem vremenu, opterećenom egzistencijalnim pitanjima, ipak nekako treba ostaviti po strani.

jalovosti ovakvih depresivnih konstatacija sigurno ne treba trošiti riječi, ali je činjenica da se i veliki broj „kulturnih radnika“ (ma što ova rogobatna konstatacija trebala značiti), olako prepustio ovakvim konstrukcijama i u očekivanju nekih velikih proračunskih novaca tek ponekad napravi neki potez koji bi trebao pokazati da kultura na ovim prostorima još postoji, makar u tragovima. Jedna od rijetkih pojava u našim malim sredinama, koje su u još težoj situaciji u odnosu na velike gradove, koja se žilavo opire općoj depresiji kulturnih projekata je Gradsko kazalište mladih Vitez. Tako su i ove godine ovi mladi ljudi, usprkos besparici, brojnim obvezama koje imaju van kazališta, nerazumijevanju i nedostatku konkretne potpore u sredini u kojoj djeluju, uspjeli nastupati i pobjeđivati na brojnim kazališnim takmičenjima u zemlji i inozemstvu.

Kao kruna ovogodišnjeg djelovanja ovi mladi ljudi na čijem je čelu zaljubljenik u kulturu – Ivan Sajević, došla je i organizacija trećih po redu Kazališnih dana u Vitezu, manifestaciji koja je ove godine ugostila kazalištarce iz BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije. Ovogodišnji kazališni dani u Vitezu započeli su predstavom “Decameron”, u izvedbi Satiričkog kazališta mladih Slavonski Brod. Članovi SKM Slavonski Brod predstavili su se publici u kazališnoj dvorani Vitez u odličnom izdanju te su na kraju predstave dobili i više nego zaslužen i dugotrajan pljesak. S predstavom Dekameron glumci SKM iz Slavonskog Broda osvojili su i cijeli niz nagrada na nekoliko festivala u BiH i Hrvatskoj, a u Vitezu su potvrdili kako su sve nagrade zaslužene. Druga po redu predstava na ovogodišnjima Danima kazališta u Vitezu, “Kolariću Paniću ili Peva pet’o u šupi”, u izvedbi članova Pozorišta “Branislav Nušić”

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

iz Šida oduševila je Vitežane. Odličan nastup Mirjane Jovanović i Igora Grekse, pod redateljskom palicom Cvetina Aničića, naišla je na odličan prijem publike u Vitezu, koja je tijekom cijele predstave aplaudirala te na koncu predstave dugotrajnim pljeskom pozdravila odličnu izvedbu ove predstave. Kakav je život Roma i koliko su oni prihvaćeni od strane društva u današnjem vremenu, jesmo li uspjeli sa svim mogućim organizacijama i akcijama osvijestiti ljudski um i uspjeti u borbi protiv diskriminacije Roma vidjelo se kroz samu predstavu, gdje jedna romska obitelj - pravi program za sve dobronamjerne ljude. Predstava završava rečenicom koja je ujedno i sam refren „I mi smo ljudi ...“ Pred gotovo 500 posjetitelja, na ovogodišnjim Danima kazališta u Vitezu, prikazana predstava „Prokleta avlija“, u izvedbi ansambla Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik. Kazališna

izdvojeno

dvorana u Vitezu bila je jednostavno premala kako bi primila sve one koji su htjeli pogledati ovu predstavu. Predstava je bila svojevrstan poklon organizatora Dana kazališta, Udruge mladih „Enter“ i Gradskog kazališta mladih Vitez, župi Vitez i njezinim župljanima povodom proslave 150. obljetnice viteške župe. Treća po redu predstava na ovogodišnjim kazališnim danima naišla je na odličnu reakciju publike u Vitezu, koja je nekoliko puta travničke glumce pozivala na bis. Predstavom “Glavom kroz zid” Vitežanima su se predstavili članovi Amaterskog pozorišta “Neretva” iz Konjica. Šarmantno kazivanje o sudbini intelektualaca koji imaju dva načina da ostvare svoje snove: glavom kroz zid ili igrama na sreću, autor je žanrovski definirao kao komediju (?) čija je osnovna priroda zapleta u skladu sa Pirandelovom estetikom humorizma. Premijera predstave „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“, u izvedbi najmlađeg ansambla Gradskog kazališta mladih Vitez privukla je više od 500 posjetitelja i definitivno se prometnula u najveći hit 3. Dana kazališta – Vitez 2011. Kazališna dvorana u Vitezu bila je premalena da

primi sve one koji su htjeli pogledati ovu predstavu, a uz 500 posjetitelja koji su uspjeli pronaći mjesto u dvorani, nekoliko desetaka posjetitelja je odlučilo pričekati reprizu ove predstave. Predstava na kojoj najmlađi ansambl GKM Vitez radi već pola godine, uz režiju Anje Stipinović, a prema tekstu Ivane Brlić-Mažuranić, bila je prava poslastica najmlađima, ali i njihovim roditeljima. Glumci Dramskog studija D.A.S.K.E. iz Laktaša izveli su predstavu “Privid i stvarnost”, a zanimljivo je kako su je premijerno izveli baš u Vitezu. Predstava je bazirana na ispovijestima glumaca i aktualnoj situaciji u našoj zemlji te pojedincima koji se u njoj nalaze. Kamerna scena, odlična gluma i realan prikaz stanja u našem okruženju oduševili su sve posjetitelje. Harlekin teatar iz Postojne, Slovenija, s predstavom “Sayonara”, pobrao je sve simpatije publike u Vitezu. “Sayonara” je prestava u kojoj glumci na smiješan način uz pomoć mimike i pantomime prikazuju kuda vodi eksponentni razvoj znanosti i tehnologije, koja nas kroz vrijeme vodi do sadašnjosti i pokazuje nam budućnost, koju s nestrpljenjem očekujemo, iako BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

je se bojimo. Komplicirane stvari napravimo jednostavnim jer to je umetnost genijalaca, a jednostavne tako zakompliciramo, jer to je umjetnost luđaka. Odličnu izvedbu ove predstave publika je nagradila višeminutnim pljeskom te glumce vratila nekoliko puta na scenu.

Ovogodišnji kazališni dani završeni su nastupom Gradskog kazališta mladih Vitez, kojim je ujedno obilježena međunarodna Noć teatra, zajedno s preko četiri stotine kazališta u nekoliko europskih zemalja. Cjelodnevna manifestacija u Vitezu je započela audicijom za prijam novih članova u GKM “Vitez”, nakon koje su održane radionice scenskih i glumačkih vježbi, te sat čitanja dramskih tekstova. Vrhunac dana bilo je izvođenje višestruko nagrađivane predstave “Don Quijote“ GKM “Vitez”, kojom su zatvoreni i 3. dani kazališta-Vitez 2011. Publika nije krila svoje oduševljenje nastupom viteških glumaca, nagradivši ih burnim pljeskom, a nakon predstave uslijedilo je druženje glumaca s publikom te upoznavanje posjetitelja s prostorom u kojem mladi članovi GKM “Vitez” rade i pišu povijest Viteza.

izdvojeno

I tako, usprkos brojnim razlozima da kao i brojna slična udruženja prestanu s radom i prepuste se apatiji, mladi ljudi okupljeni oko projekta Gradskog kazališta mladih ipak i dalje nastavljaju s radom. O vrijednosti onog što čine govori i činjenica da je na dan kad je nastajao ovaj tekst u redove mladih viteških glumaca, nakon održane audicije za prijem novim članova, GKM Vitez postao bogatiji za novih 25 članova. Za BHP priredio: M. Mlakić

O 3. Danima kazališta – Vitez 2011. rekli su: “Sretan sam i radostan da smo ponovno u Vitezu te da nastavljamo s jačanjem suradnje između Satiričkog kazališta mladih Slavonski Brod i Gradskog kazališta mladih Vitez. Svaki put je zadovoljstvo nastupiti i igrati predstavu pred publikom u Vitezu, a tako je bilo i večeras. Ovi susreti su neprocjenjivi”, izjavio je Igor Aračić, predsjednik SKM Slavonski Brod, ujedno i jedan od glumaca u predstavi „Decameron“. “Hvala publici u Vitezu na ponovno odličnom prijemu, a iskreno čestitam svojoj ekipi na još jednom vrlo uspješnom nastupu. Raduje me da smo i ove godine nastupili u Vitezu, a nadam se kako će naša suradnja s dragim prijateljima iz Viteza iz godine u godinu jačati”, izjavio je Silvio Stilinović, redatelj i jedan od glumaca u predstavi Dekameron. “Dolazak u Vitez pamtit ćemo cijeli život, ovo je nezaboravno iskustvo. Hvala našim domaćinima na prekrasnom dočeku i pozivamo ih da prvom prilikom da budu naši gosti i nastupe u Šidu” rekao je Cvetin Aničić redatelj pozorišta “Branislav Nušić” iz Šida. „Možemo reći da smo ovom predstavom otvorili dane naše velike proslave, 150. obljetnice Viteške župe. Mislim da ovaj početak je vrlo simboličan. U godini smo kad se sjećamo i velikoga pisca, nobelovca Ive Andrića, a simboličan je po tomu što svojom tematikom i naslovom roman „Prokleta avlija“ kojega smo vidjeli u izvedbi Hrvatskog amaterskog kazališta iz Travnika, govori o prilikama i neprilikama naše prošlosti. Posebno se zahvaljujem organizatorima koji su nam darovali ovu predstavu za naš veliki jubilej“, izjavio je fra Marko Kepić župnik viteške župe. „Bilo je odlično igrati pred brojnom, ali i vrlo kvalitetnom publikom u Vitezu. Neopisivo je zadovoljstvo kada na kraju predstave dobijete pljesak prepune dvorane i znate da je on zaslužen. Sretni smo i zadovoljni“, istaknuo je Anto Bilić intedant Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik. “Hvala našim dragim prijateljima i domaćinima iz Viteza. Našu suradnju nastavljamo, a radujemo se novom susretu koji će biti tijekom travnja naredne godine u Konjicu”, izjavio je Sejo Fišić, redatelj AP “Neretva” iz Konjica. “Doći u Vitez – neprocjenjivo! Ugostiti Vitežane u Laktašima jednako tako! Naše najdraže gostovanje j upravo nastup u Vitezu i sve riječi su suvišne, jedva čekamo dolazak naših dragih prijatelja iz Viteza u Laktaše”, izjavio je Duško Lončar, redatelj iz Laktaša. “Vitez, mali gradić u srcu Bosne, s ljudima velikog srca. Harlekin teatar je nastupao po cijelom svijetu, ali na ovako gostoprimstvo nismo naišli. Hvala našim domaćinima i ovim putem ih pozivamo da nastupe naredne godine na našem Festivalu amaterskih kazališta u Postojni”, izjavio je Neno Muždeka, redatelj i voditelj Harlekin teatra. „Presretna sam našim nastupom, a reakcija publike je potvrdila kako smo napravili odličnu predstavu. Ponosna sam na sve što smo uradili i raduje me kako su naši najmlađi glumci potvrdili da s pravom nosimo titulu „najuspješnijeg omladinskog kazališta u BiH“, koju je naše kazalište steklo u protekle dvije godine na festivalu srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BiH.“ izjavila je Anja Stipinović, šesnaestogodišnja redateljica GKM Vitez. “Iznimno sam radostan da smo usprkos teškoj financijskoj situaciji, generalno u društvu, a posebno u oblasti kulture, uspjeli i ove godine organizirati treće po redu kazališne dane u Vitezu. Ovogodišnji program je, usudio bih se ustvrditi, najkvalitetniji od svih dosadašnjih, a publika u Vitezu je imala priliku pogledati neke od najkvalitetnijih amaterskim kazališnih predstava iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije”, izjavio je predsjednik Udruge mladih “Enter” i voditelj GKM Vitez Ivan Sajević.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

izdvojeno

Neverbalna komunikacija Čovjek najveći dio svog vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima. Međutim, pri govornom komuniciranju, svaku poruku, osim samih riječi, čine još dvije komponente: glas i tijelo.

ri interakcijama ljudi, licem u lice, ponajviše usredotočuju se na svoje riječi, pa zaboravljaju kako pri tom njihovi pokreti, stavovi i izrazi lica kazuju svoju priču. Neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva znakova od kojih svaki ima svoje značenje. Mi svakodnevno komuniciramo pomoću tih znakova i “čitamo” ih kod drugih ljudi, a da toga nismo ni svjesni. U većini slučajeva ne znamo nama svojstvene pokrete i izraze lica. Mnoge geste apsorbiramo iz socijalne sredine u kojoj živimo i one se tijekom našeg života snažno modificiraju nesvjesnim podraživanjem društvenih običaja. I urođeni su izražaji često drastično modificirani pod društvenim pritiscima. Ljudska strast vježbanja pokreta je tolika da su u prošlosti pokušavali naučiti “govorničku gestikulaciju” usprkos činjenici da su malom broju ljudi potrebne takve instrukcije. Pri svakoj interakciji odašiljemo emocionalne signale, a ti signali utječu na osobe oko nas. Poznavanje neverbalnih znakova može nam pomoći da bolje razumijemo ljude i smanjimo nesporazume u komunikaciji. Također nam može pomoći da poboljšamo svoju neverbalnu izražajnost tako da nas drugi bolje razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju loš dojam i otežavaju komunikaciju. Uobičajeno je kako se komuniciranje riječima označava izrazom verbalna komunikacija, a ostali vidovi komuniciranja izrazom neverbalna komunikacija. Neki autori, međutim, izrazom neverbalna komunikacija označavaju samo priopćavanje poruka pokretima ruku, očiju, lica i tijela.

Neverbalna komunikacija

Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne riječi koje se koriste pri

razgovoru. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvještavanje o idejama, događajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. Neverbalna komunikacija je sve međuljudsko ponašanje osim izgovorenih riječi. Bilo da je verbalna ili neverbalna, komunikacija se odvija pomoću znakova. Znaci su, uz neke uvjete, što god bilo, ako za primaoca poruke imaju neka značenja, odnosno dekodiraju se u “značenje”. Jasno je da će karakteristike primaoca, kao i socijalni kontekst determinirati značenje koje će on pridati nekom primljenom znaku. No kad je riječ o neverbalnom ponašanju, znakovi predstavljaju društvene norme koje se podrazumijevaju. Da bi se ponašanje interpretiralo kao komunikativno, potrebna je prisutnost triju obilježja. To su pošiljalac, poruka i primalac, odnosno koder, kod i dekoder. To znači da u interakciji između dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajednički razumiju oba sudionika, a tumači je druga osoba (dekoder). Odlučujuće da neki akti bude komunicirajući jest da se zanima na zajedničkom kodu značenja. Namjere i svjesnost kodera nisu nužni preduvjeti, BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

budući da neverbalno često prenosimo i ono što ne želimo, ili ne namjeravamo otkriti o sebi. Neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva znakova od kojih svaki ima svoje značenje. Mi svakodnevno komuniciramo pomoću tih znakova i “čitamo” ih kod drugih ljudi, a da toga nismo ni svjesni. U većini slučajeva ne znamo nama svojstvene pokrete i izraze lica. Mnoge geste apsorbiramo iz socijalne sredine u kojoj živimo i one se tijekom našeg života snažno modificiraju nesvjesnim podraživanjem društvenih običaja. I urođeni su izražaji često drastično modificirani pod društvenim pritiscima. Ljudska strast vježbanja pokreta je tolika da su u prošlosti pokušavali naučiti “govorničku gestikulaciju” usprkos činjenici da su malom broju ljudi potrebne takve instrukcije. Pri svakoj interakciji odašiljemo emocionalne signale, a ti signali utječu na osobe oko nas. Što smo društveno umješniji, to bolje nadziremo signale koje upućujemo. Do ovakvog prijenosa dolazi zbog nesvjesnog oponašanja emocija koje vidimo na nekom drugom, s pomoću nesvjesne motoričke mimikrije njihovih izraza lica, gesta,

izdvojeno

tona i drugih neverbalnih izraza emocija. Neverbalna komunikacija puno je važniji i kompleksniji aspekt međuljudske interakcije nego što se to na prvi pogled može učiniti.

Znakovi neverbalne komunikacije

Neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva znakova od kojih svaki ima svoje značenje. Mi svakodnevno komuniciramo pomoću tih znakova i “čitamo” ih kod drugih ljudi, a da toga nismo niti svjesni. U većini slučajeva ne znamo nama svojstvene pokrete i izraze lica. Pri svakoj interakciji odašiljemo emocionalne signale, a ti signali utječu na osobe oko nas. Što smo društveno umješniji, to bolje nadziremo signale koje upućujemo. Do ovakvog prijenosa dolazi zbog nesvjesnog oponašanja emocija koje vidimo na nekom drugom, s pomoću nesvjesne motoričke mimikrije njihovih izraza BEZ DODIRA

lica, kontakta očima, položaja i drugih neverbalnih izraza emocija. Neverbalnu komunikaciju čine ovi znakovi:

• • • • • • •

kontakt očima izraz lica

položaj tijela

tjelesni kontakt

pokreti tijela – geste osobni prostor. Kontakt očima

Vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji i jedan od najsnažnijim sredstava neverbalne komunikacije je kontakt očima. Kontakt očima zadržan samo djelić sekunde duže nego što osoba koju ste pogledali smatra prikladnim, može čak da dovede do reakcije. Važan je i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. Raširene zjenice, nevoljni refleks koji se javlja bez SLOBODAN DODIR

Njemačka

Indija

Japan

Turska

Engleska

Francuska

SAD

Italija

Kanada

Grčka

Australija

Španjolska

Novi Zeland

Bliski istok

Estonija

dijelovi Azije

Portugal

Rusija

Sjeverna Europa Zemlje u kojima je dodirivanje prihvatljivo i u kojima nije

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

obzira na količinu svjetlosti, pokazuje emocionalno uzbuđenje (sviđanje, laganje). Ako želimo da osoba sa kojom razgovaramo stekne utisak da je slušamo, treba da je gledamo u oči oko tri četvrtine vremena razgovora, pogledima dugim 1-7 sekundi. Često se previše kontakta očima smatra za iskazivanje superiornosti, manjak samopoštovanja, prijetnju ili želju za uvredom sugovornika. Međutim, premalo kontakta očima može se protumačiti kao nedostatak pažnje, nepristojnost, neiskrenost, nepoštovanje ili stidljivost. Prekidanje kontakta očima spuštanjem pogleda tumači se kao signal podređenosti. Komunikacija će biti najefikasnija ako se ovaj aspekt neverbalne komunikacije koristi onoliko koliko učesnici razgovora smatraju prikladnim za situaciju u kojoj se nalaze.

Izraz lica

Bez sumnje, krunski dragulji neverbalne komunikacije su izrazi lica. Lice je najizražajnija i najprepoznatljivija značajka svih ljudskih bića. Njime se izražavamo, a da ne upotrebljavamo riječi. Pomnim promatranjem facijalne ekspresije moguće je saznati mnogo o ljudima iza nestalne maske kojom namjerno ili nesvjesno iskazuju svoje reakcije na događaje i podražaje oko sebe. Koristi se kao sredstvo za postizanje boljeg razumijevanja poruke koju drugi pokušavaju da prenesu. Promatrači traže različite emocije na različitim dijelovima lica. Strah se obično traži u očima, kao i tuga.

izdvojeno

Sreća se vidi na obrazima i u očima. Iznenađenje se pokazuje na čelu, u očima i na pokretima usana. Ljutnja se oslikava na licu. Postoje i trenutni izrazi lica koji traju samo djelić sekunde i teže se uočavaju. Na primjer, osoba može govoriti kako joj je drago što vidi nekoga i možda se čak i smiješi, ali svoj pravi stav može otkriti trenutnim izrazom gađenja. Takvi izrazi lica su dosta kratki da bi ih većina ljudi zapazila. U procjeni nečijeg izraza lica, posebno pri prvom susretu s određenom osobom, treba voditi računa o pojavi koja se u psihologiji naziva “halo efekt”.

Položaj tijela

Ovaj znak komunikacije često govori o

tome da li su ljudi puni nade ili su pak depresivni, jesu li su samouvjereni ili stidljivi, dominantni ili pokorni i sl. Oni koji su puni nade, dominantni, samouvjereni uglavnom će imati uspravno držanje. Pozitivni stavovi prema drugima su najčešće praćeni naginjanjem naprijed, posebno kada sjedimo. Negativni ili neprijateljski stavovi su signalizirani naginjanjem unazad. Prekrštenim rukama se često može iskazati negativan stav prema drugoj osobi, a labavo držanje ruku pored tijela tumači se kao otvorenost i pristupačnost.

Tjelesni kontakt

Prema istraživanjima, dodir je prvo čulo koje se razvija po rođenju i može da

uspori društveni, emocionalni pa i fizički razvoj beba ukoliko je od samog početka izostavljen. Stoga, pošto je toliko važan, služi za pojačavanje verbalne poruke. Dodirivanje može imati veoma moćan efekt na to kako reagiramo na situaciju. Ljudi će radije dodirivati sugovornika kada pružaju neke informacije, savjet, kada naređuju, mole za uslugu, izražavaju oduševljenje… a rjeđe kada ispunjavaju naređenja, primaju savjete, čine nekome uslugu… Istraživanjima je utvrđeno kako su ljudi koji dodiruju druge tijekom komunikacije bolje prihvaćeni, a okarakterizirani su i kao pristupačni, kao ljudi koji pružaju jednu dozu sigurnosti. Ponekad se dodiru prebrzo pripisuju seksualne konotacije i time se gubi ono što ovaj vid neverbalne

Neverbalna komunikacija tijekom intervjua za posao Na početku razgovora nabacite osmjeh na lice Osmjehom se pokazuje kako niste napeti, da ste zadovoljni i sretni što dolazite na razgovor baš u tu kompaniju. Nastojite da osmjeh ne djeluje umjetno i usiljeno. Pružite ruku, neka stisak bude snažniji, ali ne prejak. Pružanjem ruke pokazujete manire i samouvjerenost, snažnim stiskom pokazujete kako se ne bojite i da ste spremni suočiti se sa izazovima. Međutim prejaki stisak radi kontra efekt, jer može pokazati da ste nervozni ili da nešto forsirate, to jest da to niste pravi vi. Za vrijeme upoznavanja i razgovora sugovornika gledajte ravno u oči. Pokazujete kako se ne bojite, kako ste samouvjereni, skretanjem pogleda ili gledanjem u pod pokazujete nesigurnost i strah što se zasigurno ne očekuje od budućeg zaposlenika. Ne buljite u sugovornikove oči, nos ili usta tijekom razgovora. Jako je važno gledati u oči tijekom upoznavanja i za vrijeme razgovora, važno je ne buljiti kontinuirano u neki dio tijela ili lica sugovornika. Treba nastojati u pogledu biti spontan, ne fokusirati jednu točku. Dobar i kvalitetan kontakt pokazuje poštovanje i interes. Budite energični Što više energije pokažete tijekom intervjua bit ćete interesantniji. No svakako ta energija ne bi trebala biti nervoza ili nervozni obrazac ponašanja. Ne dodirujte svoje lice, grlo, usta, nos ili uši tijekom razgovora Time odašiljete poruku nervoze, nesigurnosti, nelagode u društvu dotičnog sugovornika. Sugovornik će pomisliti kako biste se nelagodno osjećali u kompaniji i ako dobijete posao. Izbjegavajte prekrižene noge, ruke i prste Prekrižene noge stvaraju ‘zid’ između vas i sugovornika. Time ostavljate dojam da vam je dosadno ili da ste nezainteresirani za tematiku o kojoj se raspravlja Imajte ravno, ali ne i ukočeno držanje To je imperativ tijekom razgovora za posao. Povucite ramena natrag i sjedite uspravno. Time odajete dojam osobe od povjerenja. Ne budite ukočeni, samo uspravni, slobodno se pomjerite s vremena na vrijeme, nemojte se ukipiti kad dođete i ne micati se do kraja razgovora. Nastojite pravilno disati To će vam omogućiti da smanjite nervozu, u kombinaciji sa ravnim držanjem sugovornik će vas percipirati kao smirenu i čvrstu osobu koja zna što želi.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

izdvojeno

Osobni prostor Osobni prostor pretpostavlja stupnjeve fizičke blizine koji su dozvoljeni zavisno od intimnosti odnosa s osobom s kojom smo u interakciji. Postavljaju se nevidljive granice unutar koje “uljezi” ne smiju ući. Intimni i dobri prijatelji ne čine nam neugodu, ako nam priđu blizu, dok poznanike i strance s kojima razgovaramo obično držimo na većoj udaljenosti. Društveni kontekst može promijeniti te udaljenosti. Korištenje osobnog prostora je neverbalno ponašanje koje uvelike varira među kulturama. komunikacije nosi sa sobom. Tijekom komunikacije koristimo različite vrste dodira kako bi ohrabrili nekoga, izrazili nježnost ili suosjećajnost, ili pružili podršku. Jedan od veoma čestih dodira je rukovanje. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. Prema istraživanjima, mekano rukovanje ostavlja negativan utisak, za razliku od toplog stiska ruke. Različite vrste dodira imaju i različita značenja u zavisnosti od toga kojim djelom tijela ste dodirnuli drugu osobu, koji dio tijela dodirujete, koliko dugo traje dodir, postoji li ili ne postoji pokret poslije dodira, koliko je dodir snažan, da li je neko drugi prisutan, te ako jeste ko je to. Tu su i situacija i raspoloženje u trenutku dodira i veza između učesnika. Jednom riječju, određivanje značenja dodira je kompleksno. Također, istraživanja pokazuju kako su ljudi koji dodiruju druge dopadljiviji i ostavljaju prijatan utisak. Ne treba misliti da ćemo se automatski dopasti ljudima ako hodamo okolo i dodirujemo ih. Iako je dodir veoma moćno sredstvo neverbalne komunikacije, treba biti obazriv. Najbolje je koristiti ga u svrhu ohrabrivanja, podsticanja ili suosjećanja, što se može postići blagim stiskanjem šake ili blagim tapšanjem po ramenu. Treba imati na umu kulturološke razlike kao i razlike u odgoju, pa je često mnogo bolje koristiti ostale vještine govora tijela i dopustiti da dodir ili tjelesni kontakt dođe vremenom, što je moguće prirodnije, kako njime ne bismo izazvali ono što ne želimo.

Pokreti tijela − geste

Ovaj vid neverbalne komunikacije koristimo da bi naglasili ono o čemu govorimo. Pokreti i geste trebaju dopuniti riječi, te da zajedno sa riječima tumače misli i osjećanja onog tko govori. Sam govor bez gesta je kao torta bez ukrasa. Najčešće ih pokazujemo rukama ili klimamo glavom, podižemo obrve i slično. Pokreti rukama su najčešći geste koji se koriste tijekom komunikacije. Osim što nam pomažu u komunikaciji, pokreti tijela mogu i ometati ukoliko su neumjereni i previše naglašeni, jer mogu ukazivati na nervozu i nedostatak samopouzdanja (trljanje dlanova, uvijanje kose, trljanje čela ili glađenje brade). Psiholozi kažu da stav tijela može pokazivati samopouzdanje ili nesigurnost. Ukoliko stojite, prebacivanje tijela sa noge na nogu kao i pogrbljen stav osim što daju sliku nesigurnosti, mogu često djelovati i iritirajuće na onog tko vas sluša. Pokreti glavom nisu važni samo dok govorimo već i dok slušamo, jer ako se koriste na pravi način mogu olakšati komunikaciju. Oni koriste za pokazivanje stavova, kao zamjena u govoru ili znak podrške onome što je izrečeno, ali i da proturječje izrečenom. Kada je glava visoko i možda malo nagnuta unazad, to se tumači kao preziran, pa čak i agresivan stav, ako ga prate oštar pogled, izvijene usne i neuobičajeno crveno lice. Pognuta glava ukazuje na pokornost, poniznost ili čak depresiju (ako ovo prate faktori kao što je spor, isprekidan i tih govor, kao i izbjegavanje kontakta očima). BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Razlikujemo nekoliko zona: Intimna zona

Ovo je udaljenost u kojoj možemo vrlo lako dodirnuti druge ljude, a i oni nas. Koristimo je u komunikaciji s ljudima koji su nam vrlo bliski (roditelji, bračni partneri,djeca), i u situacijama koje izražavaju bliskost (vođenje ljubavi, grljenje, zaštitu). Kada nekoga pustimo u naš intimni prostor to je obično znak povjerenja jer smo mu dopustili da uđe u naš teritorij. S druge strane, kad netko uđe u naš intimni prostor bez našeg dopuštenja, osjećamo se ugroženi neugodno nam je i ljuti smo. U situacijama kada to ne možemo izbjeći, kao u gužvi u busu, tramvaju ili liftu, obično se ukočimo i odvraćamo pogled.

Osobna zona (obitelj i prijatelji)

Na ovoj udaljenosti ljudi stojimo za vrijeme koktela,zabava, društvenih i prijateljskih okupljanja. Ovakvo približavanje obično ukazuje da se događa ‘’nešto više’’ od običnog razgovora.

Društvena zona (društveni i poslovni odnosi)

Koristimo je u svakodnevnim društvenim i poslovnim susretima. Bliže od ove udaljenosti koriste poznanici, kolege i prodavač i kupac. Ako nam u takvim situacijama netko

izdvojeno

priđe bliže, počet ćemo se osjećati neugodno. Udaljenost iznad dva metra koristimo za formalne i manje osobne situacije, primjerice službeni razgovor između šefa i zaposlenog. No, ako želimo ostaviti više prijateljski dojam, moramo smanjiti tu razliku.

Javna zona (nepoznati)

Nešto veću udaljenost od 3.5 metra koristi većina učitelja u razredu. Ako je udaljenost značajno veća, dvosmjerna komunikacija postaje gotovo nemoguća.

Kulturalne razlike u neverbalnoj komunikaciji

Mnogi oblici neverbalne komunikacije su specifični za određenu kulturu. Ne samo da neka od neverbalnih ponašanja iz jedne kulture ne znače ništa u drugoj, nego i isto neverbalno ponašanje može postojati u dvije kulture, ali imati vrlo različito značenje u svakoj od njih. Ovakve neverbalne razlike mogu dovesti do nesporazuma prilikom interakcije ljudi iz različitih društava. Neke od ovih kulturalnih različitosti su navedene.

Kontakt očima i pogled

U američkoj se kulturi cijeni izravan kontakt očima. Osobu koja nas ne “gleda u oči” percipiramo kao da nas izbjegava ili čak laže. Međutim, u mnogim dijelovima svijeta se izravan kontakt očima smatra izrazom nepoštovanja, naročito u društvu nadređenih. Primjerice, u Nigeriji, Portoriku i Tajlandu djecu uče da ne gledaju izravno u oči svojim učiteljima i drugim odraslim osobama. Cherokee, Navajo i Hopi Indijanci također primjenjuju minimalni kontakt očima. Japanci mnogo manje koriste izravan pogled nego Amerikanci. Za razliku od toga, Arapi se izrazito služe kontaktom očima, pogledom koji bi ljudi iz nekih drugih kultura mogli protumačiti kao buljenje.

Znak “OK” Znak OK se oblikuje tako da učinimo krug pomoću palca i kažiprsta dok su preostala tri prsta raširena prema gore. U SAD-u to znači “OK”. Međutim, u Japanu ta gesta znači “novac”. U Francuskoj to znači “nula”; u Meksiku znači “seks”. U Etiopiji i Grčkoj označava “homoseksualnost”. Konačno, u nekim zemljama Južne Amerike, kao npr. u Brazilu, to je opscena gesta, istog značenja kao američki “srednji prst”, gdje je srednji prst jedini koji je ispružen.

Palac gore

U zemljama sa jakim britanskim utjecajem , dizanje palca u zrak dok su preostali prsti stisnuti u šaku

ima trostruko značenje: koriste ga autostoperi, služi kao signal “OK”, te nagli trzaj palcem prema gore postaje uvreda sa značenjem „stjeram ti ga“. Nekoliko europskih zemalja ima slično značenje za ovu gestu; na primjer, u Francuskoj ona znači “odličan”. Međutim, u Japanu ista gesta znači “dečko”, dok je u Iranu i na Sardiniji to opscena gesta. U Grčkoj palac prema gore znači „stjeram ti ga“.

Kimanje glavom

U Sjedinjenim Državama kimanje glavom gore-dolje znači “da”, a okretanje glave s jedne na drugu stranu znači “ne”. Međutim, u nekim dijelovima Afrike i Indije, upravo je obrnuto: kimanje glavom gore-dolje znači “ne”, a okretanje glave s jedne na drugu stranu znači “da”. Kako bi situacija bila još složenija, u Koreji mahanje glavom s jedne na drugu stranu znači “ne znam” (što se u Sjedinjenim Državama izražava slijeganjem ramenima). Konačno, Bugari pokazuju svoje neslaganje zabacujući glavu unatrag i vraćajući ih zatim u uspravan položaj, što se često pogrešno tumači znakom slaganja

Agencija KAMIR d.o.o.

Agencija za usluge tehničke zaštite Obilazna cesta 23, 88220 Široki Brijeg, BiH tel. +387 (0)39 700 700 • fax +387 (0)39 700 701 www.kamir.net • e-mail: kamir@kamir.net

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

izdvojeno

V – znak Ovaj znak je popularizirao Winston Churchill za vrijeme Drugog svjetskog rata, a simbolizira pobjedu. Ova verzije je sa dlanom okrenutim prema van, međutim verzija sa dlanom koji nije okrenut ka govorniku u zemljama Australije, Novog Zelanda, i Velike Britanije ima pogrdno značenje „nabijem ti ga“. Ipak u većem dijelu Europe ova gesta,bez obzira na okrenutost dlana simbolizira pobjedu. U mnogim dijelovima svijeta ovaj simbol označava i broj dva. Ovi primjeri pokazuju kako krivo tumačenje gesta i pokreta poradi kulturološki značenja može izazvati neugodne posljedice i nelagodu, ako ih koristimo u nekim drugim zemljama. Glavni razlog što je neverbalna komunikacija toliko važna je taj što je kroz ljudsku povijest dugo bila jedini način komunikacije. Jezik je nastao kasnije, a u početku su ljudi komunicirali isključivo neverbalnim znakovima. Osim toga, dok su riječi pod našom svjesnom kontrolom neverbalni znakovi to nisu (osim ako

ljudi nisu posebno uvježbani). Dakle, mi možemo nekom slagati riječima, jer možemo svjesno odabrati što ćemo mu reći, ali postoji velika vjerojatnost da ćemo se nesvjesno odati nekom kretnjom ili izrazom lica. Poznavanje neverbalnih znakova može nam pomoći da bolje razumijemo ljude i smanjimo nesporazume u komunikaciji. Također nam može pomoći da poboljšamo svoju neverbalnu izražajnost tako da nas drugi bolje razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju loš dojam i otežavaju komunikaciju. Neverbalna komunikacija stalni je podtekst svega što činimo; ne možemo prestati pokazivati izraze lica ili držanje, ili prikrivati ton kojim nešto govorimo. Ako griješimo u odabiru emocionalnih poruka koje upućujemo bit ćemo odbacivani. Ta spoznaja naglašava koliko je za društvene sposobnosti ključno opažati, tumačiti i odgovarati na emocionalne i međuljudske signale. Od iznimne je važnosti usvojiti neizgovorena pravila društvenog sklada, čija je funkcija omogućiti svima koji sudjeluju u društvenoj interakciji

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

da se osjećaju ugodno; nelagoda potiče tjeskobu. Osobe kojima nedostaju ove vještine nesposobne su, ne samo kada je riječ o uljudnom razgovoru i gestama, nego i u suočavanju s emocijama onih s kojima se susreću. Promatrane zajedno, vještine neverbalne komunikacije, stvar su međuljudske uglađenosti, nužni sastojci šarma i društvenog uspjeha. Osobe koje ostavljaju sjajan dojam u društvu vješte su u praćenju vlastitih izraza emocija i sposobne su empatizirati s drugima, dakle, socijalno su vješte. No, treba izbjeći zamku da se postavljamo kao vrhunski tumači govora tijela i uvjeravati sebe i druge da određeni pomak usta ili očiju znači upravo ono što mu mi pripisujemo. Mnogi nadobudni promatrači neverbalnog govora mogu vas iritirati uvjeravajući vas da vi mislite ono što oni misle da vi mislite, pa ipak treba nastojati da ne postanemo jedan od njih. Piše: B. Grbešić

baština

Hrvatski narodni preporod u Mostaru Pod pojmom narodni preporod nije shvaćeno “preporađanje” ili “buđenje” već postojeće, ali “usnule” nacije, već on izražava fazu u kojoj cjelokupno društvo još nije obuhvaćeno nacionalnom ideologijom i u kojoj se u procesu nacionalne integracije uključuje uska jezgra sastavljena od pripadnika viših društvenih slojeva.

reporodni pokret ima za cilj stvoriti uvjete za uspješno dovršenje te faze nacionalne integracije. Hrvatski preporod zamišljen je i odvija se kao svestrani društveni, politički, kulturni, književni pa i gospodarski procvat. Za cilj je imao obnoviti svijest o jedinstvu hrvatskog državnog prostora, te pokrenuti političko pitanje za sjedinjenje hrvatskih povijesnih krajeva. Preporodna faza nije obuhvatila istodobno sve hrvatske zemlje zbog njihovog različitog povijesnog razvitka. Hrvatski narodni preporod u pojedinim pokrajinama pojavljuje se u uzastopnom slijedu. Pod pojmom integracija hrvatske nacije razumijevamo složeni proces preobrazbe tradicionalne hrvatske etničke zajednice, odnosno srednjovjekovnoga hrvatskog naroda u modernu naciju 19. i 20. stoljeća. Književnost je bila najpogodnije sredstvo za probuđivanje narodne svijesti i hrvatskog narodnog jedinstva. Preporodni književnici bili su najobrazovaniji ljudi svojega doba,među kojima se izdvaja Maksimilijan Vrhovac, Antun Mihanović, Ljudevit Gaj, Janko Drašković, Ivan Mažuranić i mnogi drugi. Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u drugoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem narodnog preporoda u Hrvatskoj razvio na području Bosne i Hercegovine. Tu su veliku i važnu ulogu odigrali franjevci, koji od svog dolaska u Bosnu i Hercegovinu pa do dana danas nesebično doprinose kulturnom i prosvjetnom napretku, kao i očuvanju katoličke vjere i osjećaja pripadnosti hrvatskom narodu. Bez obzira na sve nedaće, djelatnost bosanskih franjevaca bila je višestruka. Uz dušobrižništvo oni su među Hrvate Bosne i Hercegovine širili prosvjetu i kulturu. Bili su jedini

Autor: Boris Grbešić, prof.

i ideju suživota s drugim slavenskim narodima. Tako će i osnovne značajke kulturnih udruga, a i književnoga stvaralaštva, biti u veličanju nacionalnih osobitosti, afirmaciji narodnoga stvaralaštva, nacionalne prošlosti, a sve u smislu ljudske i nacionalne slobode. Najpoznatiji pokretači i nositelji hrvatskog narodnog preporoda u Bosni i Hercegovini koji su djelovali pod izravnim utjecajem Gaja i ostalih iliraca i koji su surađivali u Novinama horvatskim, slavonskim i dalmatinskim, kao i u njihovu kulturnom prilogu Danici, bili su franjevci Ivan Franjo Jukić, Grgo Martić, Martin Nedić i Marijan Šunjić. S druge strane, Gaj i njegovi suradnici živo se zanimaju za Bosnu i Hercegovinu, potiču suradnike u BiH i na idejnom i na kulturno-stvaralačkom polju. Osim zaštitničke uloge, radi koje su uglavnom i stradavali, imali su i ulogu duhovnog pastira, širili prosvjetu, kulturu, književnost …

učitelji i začetnici prvih književnih i znanstvenih djela. Osim toga, čitavo su se vrijeme isticali kao istinski borci za zaštitu naroda od nasilja, zbog čega su često i sami stradavali.

Hercegovina u doba preporoda

Ne samo u Hrvatskoj, ali 19. stoljeće u Bosni i Hercegovini poznato je po buđenju nacionalne svijesti i formiranju nacionalnih zajednica u njihovim osobitostima. Pojavljuje se veliko zanimanje za narodnu prošlost, narodni život i narodne običaje. Sakupljaju se, njeguju, prerađuju pa čak i imitiraju narodne umotvorine. Pod jakim utjecajem hrvatskoga narodnog preporoda sa središtem u Zagrebu našlo se hrvatsko kulturno biće i u Bosni i Hercegovini, čije su vođe studirali u Zagrebu, surađivali kao sudionici ilirizma i imali živ i redovit dodir s Ljudevitom Gajem, čelnikom hrvatskoga narodnog preporoda. Oni će nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu širiti ideje hrvatskog narodnog preporoda, veličati hrvatsku nacionalnu ideju, ali

Posebno teško stanje za katolički narod bilo je u Hercegovini jer ondje nije bilo sakralnih objekata, pa se svećenička služba obavljala iz susjednih samostana u Dalmaciji i Bosni. Tijekom 19. stoljeća samostan u Kreševu postaje središte iz kojega je obavljano bogoslužje Hercegovine. Zbog udaljenosti (tri dana hoda) među franjevcima, koji su rodom iz Hercegovine, sazrijeva ideja da se samostan i crkva grade u Hercegovini. Za ostvarenje te ideje trebalo je dobiti dekret od Kongregacije za širenje vjere, suglasnost Ali-paše Rizvanbegovića i carev ferman te odabrati mjesto za gradnju crkve i samostana. Nakon nekoliko godina upornog traženja franjevci su dobili tražena dopuštenja i odvojili se od subraće u Bosni. Gradnjom crkve i samostana na Širokom Brijegu i osnivanjem Kustodije godine

Bosna i Hercegovina u doba preporoda

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

baština

1852. te Provincije 1892. izgradila se franjevačka crkvena organizacija u Hercegovini. Grade se samostani na Humcu i u Mostaru, a otvaranjem škola: u Vukodolu kod Mostara 1852., Gorici 1853., Veljacima 1860., Humcu 1866., Širokom Brijegu i Tomislavgradu 1866., Gradinićima i Posušju 1867. te katolikih učionica u Gabeli, Humcu, Širokom Brijegu i Konjicu, otpočeo je kulturni preporod u Hercegovini. Hercegovina ubrzo postaje središte kulturnih ustanova, a jedna od njih je i škola koju na zahtjev biskupa fra Anđela Kraljevića 1872. godine u Mostaru vode sestre milosrdnice sv. Vinka. Katolička ženska škola koju ove sestre vode postaje najbolja odgojno-obrazovna ustanova u Hercegovini, što potvrđuje i stalni porast đaka, ali i8 najbolji povjesničari. Uz franjevce u preporodna gibanja uključuje se i hrvatsko građanstvo. Osniva se niz organizacija i društava koja ističu nacionalnu hrvatsku pripadnost u svom nazivu, a preko njih hrvatsko ime prodire u hrvatski narod koji postaje svjestan svoje nacionalne pripadnosti. Hrvatska društva iz ovog perioda: Hrvoje u Mostaru, Slavuj u Trebinju, Trebižat u Ljubuškom, Dinara u Livnu, Trebević u Sarajevu, Majevica u Tuzli, Nada u Banja Luci... žarišta su hrvatskog narodnog preporoda u Bosni i Hercegovini. Uz društva se osnivaju čitaonice i knjižnice, u kojima se čitaju knjige, novine i kalendari, a održavaju se

i tečajevi opismenjavanja. Zahvaljujući osnutku prve hrvatske tiskare u Bosni i Hercegovine, godine 1872. u Mostaru, koju je vodio Franjo Miličević, taj je proces još ubrzaniji. Tiskara je imala veliku ulogu u prosvjećivanju hrvatskog naroda i razvijanju hrvatske narodne svijesti. Dolazeći na različite načine u doticaj sa svojim sunarodnjacima na zapadu i sjeveru i spoznavajući dostignuća do kojih se tamo došlo, hrvatski prvaci iz Hercegovine još u tursko doba, silno su željeli da i njihov Mostar s okolinom ide istim putem kojim idu naprednije zemlje. Znali su kako je kultura ono što može potaknuti napredak i otvoriti taj put.

Uporna borba za hrvatsko ime Društva

U borbi protiv stranoga utjecaja Hrvati su smišljali način kako okupiti narodnu uzdanicu i time osigurati odgoj u čistome hrvatskom duhu. Posebno zabrinuti za hrvatsku mladež 1873. godine hrvatski su intelektualci u Mostaru tražili odobrenje za osnutak Hrvatskoga pjevačkog i glazbenog društva Kosača, koje bi promicalo kulturne vrijednosti kojima hrvatski narod obiluje, međutim, vlastima nije bilo milo pa je i odgovor bio negativan. Unatoč tomu što turske vlasti nisu udovoljili molbi, društvo je postojalo ilegalno te je nešto kasnije stavljeno pod okrilje Crkve promijenivši ime u

Crkveni zbor u kojemu su se uvježbavale crkvene pjesme, ali i rodoljubne i narodne. Uvijek prkosni i pozitivno svojeglavi mostarski fratri uspijevaju podignuti nacionalno buđenje, koje je dobro zahvatilo Hercegovinu. Na taj način skoro u poluilegali djeluje društvo Kosača do sloma turske vlasti. U međuvremenu, dolazi AustroUgarska s kojom također izbija otvoreni sukob mostarskih pučana, jer zabrane i nesnošljivost prema probuđenom nacionalnom duhu Hrvata nisu oslabile. Nakon što su se članovi Zbora, poslije jednoga od nastupa, na ulici zaogrnuli hrvatskim trobojnicama, uhićeno je tridesetak istaknutih muževa, ali im tvrdoglavost nije smekšana pa, odmah po izlasku iz kratkotrajna pritvora, obnavljaju prijedlog za odobravanje ustrojavanja Hrvatskoga pjevačkog društva Višević. Naravno zahtjev je odbijen pa se nastavlja kulturno djelovanje Kosače u tajnosti. Ovo odbijanje je povezalo Hrvate Mostara, te je ta snaga i urodila plodom. Više nisu molili, sad su zahtijevali od vlasti dozvolu za osnivanjem Hrvatskog pjevačkog i glazbenog društva. Tadašnja Austro-ugarska vlast odobrila je 10. studenoga 1888. ustrojavanje toga društva, sa strogom zabranom isticanja hrvatske nacionalne odrednice u nazivu. Društvo je napokon dobilo ime: Narodno pjevačko društvo. Toga je dana održana i prva skupština Društva. Tim

Zgrada Hrvatskog glazbenog-pjevačkog društva Hrvoje

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

baština

povodom anonimni sarajevski pjesnik im čestita:

• • • • • •

Prvi biste i prvi stupiste

Na poprište kao pobornici Kao pravi uzor značajevi

Stijeg trobojni slavno razviste I preslavno ime pradjedova Na visinu pravu postaviste

Još 1892, Uprava Hrvoja čini poticaj za izgradnju Doma u Pothumu, preko puta Franjevačke crkve, a zemljište im ustupa Bratstvo Sv. Antuna Padovanskog. Austrougarska vlast čini sve kako bi zaustavila podizanje toga zdanja, ali Hrvati su se othrvali i radovi kreću 1896. te je Hrvojev dom svečano otvoren 2. veljače 1897.. Pri njemu još djeluju Društvo za tjelesni odgoj Hrvatski sokol i Fanfara.

Zgrada Hrvatskog glazbenogpjevačkog društva Hrvoje

Narodno pjevačko društvo osnovali su hercegovački franjevci, čuvari hrvatskoga identiteta hercegovačkoga puka sve od 13. stoljeća. Prvi je predsjednik bio fra Augustin Zubac, a suradnici mu fra Anđeo Nuić, fra Božo Ostojić, fra Ambro Miletić, uza svesrdnu pomoć dobroga biskupa fra Paškala Buconjića. S radom društva trajale su i aktivnosti za promjenu njegova imena, preko naziva Kosača do konačnog naziva Hrvatsko glazbeno pjevačko društvo Hrvoje prošlo je 11 godina, u veljači 1899. postavlja se nova ploča sa imenom društva. Bio je to odgovor na 400-godišnju tursku okupaciju i tek

nastalu drugu, austrougarsku, u kojoj je nastavljena borba za hrvatsko ime. Naziv Hrvoje tendenciozno je izabran kao simbol otpora protiv tuđinske vlasti. Od početka svoga djelovanja Hrvoje shvaća svoje nacionalno, kulturno te političko poslanje nastojeći se afirmirati kao glavna prosvjetna, kulturna, nacionalna te politička institucija hercegovačkih Hrvata. U toj namjeri, kao sredstvo afirmacije, poslužile su mu zabave, sijela, kazališne predstave, dobrotvorni rad za druga hrvatska društva te aktivno uključivanje u sve kulturne, političke i nacionalne akcije hercegovačkih Hrvata.

Glazbena djelatnost Hrvoje 1890. proširuje djelatnost osnutkom Glazbene sekcije, a dobročinitelji-potpomagači prikupljaju novac za glazbala i odore, dok iz Zagreba 30. listopada 1889. dovode zborovođu Vinka Šubira, dotad zborovođu zagrebačkoga Radničkoga pjevačkog društva Sloboda. Nije bilo važnijeg kulturnog događaje u kojem nije sudjelovala glazba. Kvaliteta izvođenja i nesebična angažiranost članova budila je nezapamćen interes građanstva, ali i bila poticaj za još jaču borbu u ostvarivanju svojih interesa. Povijesnoga 17. svibnja 1890. ulicama Mostara svirajući prolazi Hrvojeva glazba, prva na cjelokupnome ozemlju današnje državotvorne zajednice BiH. Svirali su Lijepu našu, potom skladbe: Carevka, Prosto zrakom ptica leti, Banovci… Hrvoje osniva i Ženski zbor, Mješoviti zbor, Dramsku i Recitatorsku sekciju, a 1899. postaje članom

Saveza hrvatskih pjevačkih društava u Hrvatskoj. Hrvoje osniva Knjižnicu i Javnu čitaonicu, a organiziranjem dobrotvornih zabava pomaže novoosnovano Žensko sirotište. Surađuje i s Napretkom, potpomažući školovanje siromašnih đaka.

Dramska djelatnost

Do osnivanja Hrvoja. Mostarcima su dramska djela izvodile kojekakve putujuće kazališne družine. Kod većeg broje članova društva javlja se želja za dramskom djelatnošću,te se formira diletantska sekcija koja već u prvoj priredbi izvela popularne Graničare 2. prosinca. 1888. godine, popularni pučki igrokaz.

Program zabave s igrokazom iz 1897.

Dramska sekcija, u režiji Vinka Šubira, prosvjećuje i odgaja kazališno općinstvo, a putem djela povijesnoga karaktera (Barun Franjo Trenk, Matija Gubec, Mučenici…) upoznaje ga s nacionalnom prošlošću. S dolaskom redatelja Petra Solda, kompletira se ansambl i obogaćuje repertoar te Hrvoje izvodi i više premijera godišnje. Nadalje, s dolaskom glumca, redatelja i scenografa Marka Vebla, u repertoar su uvrštena i prevedena djela iz europske književnosti, a izvođene su i opere i operete (Jesenji manevar, Kovačev student, Gospođica Tuš…). Hrvoje je kao najstarije hrvatsko kulturno društvo u BiH „stupio na čelu svomu narodu, ali ne da mu pjeva uspavanku, nego da ga budi i osvješćuje, poslije svih tih stoljeća zatiranja hrvatskoga imena i turskoga zuluma, da ga bodri i jača, da ga kultivira i prosvjećuje“.

Osnivanje i rad prve tiskare u Hercegovini

Program zabave s igrokazom iz 1897.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Prva tiskara u Hercegovini (Mostaru) je osnovana prije 135 godina, 1872. To je označilo zamah kulturne i prosvjetne djelatnosti. Tome su prethodile mnoge djelatnosti franjevaca, poglavito Ivana Franje Jukića. Radeći na prosvjećivanju katoličkog puka, franjevci su mnogo polagali na izdavačku djelatnost. Međutim, rad im je bio uvelike otežan iz razloga što nije postojala tiskara u Bosni i Hercegovini. Najčešće su djela tiskali u mađarskim i talijanskim tiskarama, a kasnije i u hrvatskim tiskarama u

baština

Zgrada prve hrvatske tiskare

Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Osijeku, Karlovcu, Sisku, te u Beču. Te poteškoće su ih natjerale da rade na osnivanju svoje tiskare. Zahtjeve, u prvom redu, Ivana Franje Jukića 1850. godine, pa nakon toga redovništva 1853. godine, te naposljetku Ante Kaića iz 1857. godine, turska centralna vlast je odbila. Tada su imali važnijeg posla u carstvu od osnivanja tiskara u provincijama, jer su bili u ratu s Rusijom. Mada, valja napomenuti, da je u to vrijeme (1856.) sultan Abdul-Medžid izdao carski nalog (Hatihumajun), kojim je nastojao udovoljiti željama i molbama katolika iz 1850. godine. Ali do konkretnijih pomaka nije došlo, sve do razdoblja vladavine Topal-Osman paše. Tada je on prema ustavnom zakonu vilajeta, po kojem vilajet trea imati tiskaru, osnovao prvu tiskaru u Bosni. No, franjevci nisu odustajali od svog nauma. Četiri godine prije osnivanja prve tiskare u Mostaru (Hercegovini), udareni su joj temelji. Nakon poticaja za osnivanje Književnog društva franjevaca, fra Grgo Martić se obraća biskupu Kraljeviću, koji prihvaća ponudu, te čak i navodi fra Franju Miličevića, kao osobu koja bi tiskaru mogla voditi. Kraljević

planira osnivanje tiskare u franjevačkoj zajednici, kako bi se poboljšao rad školstva i uvjeti za kulturno uzdizanje. Najzaslužniji za osnivanje tiskare, te njen rad dugi niz godina, bio je fra Franjo Miličević. A da je o tiskarstvu razmišljao prije drugih, može se iščitati iz navoda fra Petra Bakule u njegovu Schematismu: “Franjevci su u Hercegovini odavno uperili sve sile da se osnuje tiskara u svrhu širenja prosvjete u narodu, nu da su tu nakanu ometale siromaština fratara, kao i vlada. Nu rad pobjeđuje sve. Franjevci su uspjeli pod vodstvom fra Frane Miličevića u ovoj stvari. Ovaj naime, fra Frano, svojom odlučnošću i radom, iznad nade očekivanja uspio je kod dobročinitelja, da se napokon otvori tiskara u Mostaru.” Pristupilo se pronalaženju sredstava. U nabavci tiskare se, osim fratara, najviše iskazao austrijski konzul u Mostaru Pavao Relja, koji je na sebe, uz traženje novčanih sredstava, preuzeo i traženje odobrenja za rad (čak od Ministarstva prosvjete u Carigradu). Prva sredstva su namaknuta upravo uz pomoć Relje. Preko njega i konzula u Sarajevu, Todorovića, biskup Kraljević je poslao molbu u Beč, u Vanjsko ministarstvo. BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Molba je i pozitivno rješena u prosincu 1871. godine. Međutim, to je bio samo dio sredstava, a ostalo su dali: biskup Anđeo Kraljević, barun Rodić, namjesnik dalmatinski, fra Pavao Petrović, župnik i fra Franjo Miličević.

Zgrada prve hrvatske tiskare

Nakon povratka u Mostar, kao učitelj, Franjo Miličević se uključuje u pripreme za nabavku i rad tiskare, te odlazi u Zadar, na obuku kod Spiridona Artala. Nakon izvršene pripreme i osiguravanja sredstava, na zahtjev biskupa Kraljevića, iz Beča je 1871. poručena tiskara, koja je iste godine i došla. Prebačena je brodom od Trsta do Dubrovnika, od Dubrovnika do Makarske, odakle je konjima dopremljena u Mostar. Nakon dolaska, 1872. godine, tiskaru odmah plijene turske vlasti. Nakon molbi austrijskog konzula, ministarstvo daje dozvolu za rad, uz nekoliko uvjeta. Npr., da se od strane vlasti prije tiskanja pregledaju materijali, i da se jedan primjerak dostavlja Carskoj biblioteci. Tiskara je djelatnost počela pod imenom “Tiskara katoličkog poslanstva u Hercegovini”. Bila je smještena u Biskupskoj rezidenciji (Vukodol), u prostorije prve osnovne škole “Prve

baština

učione”. Direktor, urednik i glavni urednik je bio Franjo Miličević, nadzor je vršio biskup Kraljević, dok su oko posla i izbora materijala pomagali: fra Grgo Martić, Marko Šešelj, sestra Klotilda Skamperle, Josip Depolo (tipograf) i Ivan Šimunović. Kasnije je tiskara mnogo puta promijenila ime, te se zvala i: “Franjevačka tiskara”, “Franjevačka pečatnica”, “Tiskara fra Franje Miličevića”, “Tiskara don Franje Miličevića”, “Brzotisak don Franje Miličevića”, Tiskara “Glasa Hercegovca””, “Hrvatska dionička tiskara”...

Uvjeti rada tiskare

Tiskara se od samog početka susreće sa poteškoćama, a poteškoćama je prožet čitav njen rad. Zbog odnosa prema njoj (kako od strane samih franjevaca, tako i od vlasti), zbog odnosa franjevačke braće i vlasti prema fra Franji Miličeviću, općih uvjeta življenja, nije bilo lako voditi tiskaru u Mostaru u to doba. To je više impozantan podatak o količini i kvaliteti rada tiskare, pogotovo ako se zna tadašnja neobrazovanost, neimaština, politički trusno tlo, podizanje ustanka u Hercegovini, zatiranje nacionalnog osjećaja u Hrvata, aneksija od strane Austro-Ugarske, koja je zatirala sve nacionalno u Bosni i Hercegovini. Dodatnu poteškoću u početnim godinama rada je predstavljalo i prebacivanje dijela “Vilajetske tiskare” iz Sarajeva u Mostar. Naime, u vrijeme ustanka u Hercegovini, turske vlasti probaju učiniti sve što je u njihovoj moći da bi smirili raju, pa u sklopu tih nastojanja prebacuju dio ove tiskare u Mostar. Odcjepljena je Hercegovina od Bosne, te su stvorene pretpostavke

za uvođenje službenog lista vilajeta. Taj list je uvjetovao osnivanje manje tiskare, koju su smjestili u Suhodolu. Sav potrebni materijal, te slagar za turski jezik Ali efendija, su stigli iz Sarajeva. Pozvan je i Marko Šešelj, da bi uredio sve potrebno za pokretanje rada tiskare. Službeni naziv je bio “Tiskara Vilajeta hercegovačkog”. Počinju sa izdavanjem novina “Neretva”, 2. ožujka 1876. godine, koje su davale doprinos nastojanjima vlasti da smire ustaničko raspoloženje. To više jer su nastojali poništiti učinak knjižice tiskane 17. rujna 1875. godine, pod nazivom “Kratak osvrt na glavne uzroke ustanka kršćanskog pučanstva u Hercegovini”. Knjižica nije nosila ime autora, a to je bio fra Petar Bakula. U njoj su se jasno vidjeli uzroci ustanka, a uručena je prisutnima na sastanku konzula velikih sila sa Sever-pašom, održanom u cilju smirivanja ustanka. Međutim ta tiskara nije zaživjela u onoj mjeri u kojoj su to vlasti htjele. Radila je samo jednu godinu, a po ocjeni povjesničara, nije napravila ništa značajno za tiskarsku i novinarsko-publicističku djelatnost u Mostaru i Hercegovini. Još veći problemi za tiskaru su stigli dolaskom austrougarske vlasti, koja je u Bosni i Hercegovini provodila sustavno odnarođivanje (pogotovo Hrvata), te im je smetalo sve što je nosilo vjerski nacionalni predznak. Političkim smicalicama je u uredništvo lista “Glas Hercegovca” ubačen Nedjeljko Radičić, koji se isprva pokazuje kao kvalitetan radnik i približava se fra Franji Miličeviću. Na prijevaru, koja je i sudski dokazana, preuzima tiskaru

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

i list, te ga uređuje do polovice 1896. godine. Te godine iznenada umire, a list prestaje izlaziti. Čak ni nakon sudskog dokazivanja prijevare, nije dozvoljen nastavak tiskanja, tek su 1898. godine vlasti dozvolile otvaranje tiskare pod nazivom “Hrvatska dionička tiskara” i osnivanje novog lista “Osvit.

Najznačajnija izdanja prve tiskare

Kako bi dobili potpunu sliku o radu prve tiskare u Mostaru, koja je potakla razvoj svih društvenih aktivnosti, neophodno je izvršiti pregled rada, kao i najznačajnijih izdanja koja je izdavala. Ovo stoga jer su izravno proistekla iz osnivanja tiskarstva u Mostaru, te posljedično i novinarsko-publicističkog rada. Za vrijeme rada tiskara je objavila 77 knjiga, uz ostale tiskarske poslove, a tiskalo se, osim na latinici, i na ćirilici. Na samom početku rada tiskare izlaze:

• • •

”Pravopis za niže učione katoličke” fra Franje Miličevića, ”Schematismus Petra Bakule,

franjevački”

fra

kalendar “Mladi Hercegovac” fra Franje Miličevića.

Ta djela nisu zadovoljavala kvalitetom izrade, pa su zbog poboljšanja naručeni novi dijelovi za tiskaru. Nakon toga je tiskara radila mnogo, te jako kvalitetno za to vrijeme. Od naknadnih izdanja možemo izdvojiti:

•

”Mladi hercegovački kalendar, novi i stari, za puk, sa nadometkom štokakovi poučni zabavah za prostu godinu 1875.” (1874.), Franjo Miličević (izlazio sljedećih

baština

• •

• • •

• • • •

1878.-1941.

deset godina)

”Novi bukvar” (1874.), Franjo Miličević

4. Prva srpska knjižara i štamparija Vladimira Radovića, 1891.-1904.

”Stolitnjak-kalendar” (1875.), Franjo Miličević

6. Prva muslimanska nakladna knjižara i štamparija Mehmeda Bekira Kalajdžića (Štamparija “Biser”), 1911.1920.

”Kratak pregled glavnih uzroka ustanka kršćanskog puka u Bosni i Hercegovini”(1875.), fra Paškal Buconjić

5. Štamparija “Narod”, 1907.-1910.

”Kita bogoljubnosti” (1876.), Franjo Miličević

”Mali stolitnjak” (“Koledar za sto godinah”) (1878.), Franjo Miličević

”Pjesme” (1882.), Ivan Miličević

”Molitvenik” (1892.), fra Anđeo Nuić

”Pravila Hrvatske dioničke tiskare u Mostaru” (1899.), Ivan Miličević ”Hrvatstvo Herceg-Bosne, po narodnoj predaji i običajima” (1899.), Ivan Zovko, itd

Osim knjiga, tiskale su se i novine, te kalendari, razne tiskanice itd. Neke od najpoznatijih novina tiskanih u ovoj tiskari su:

• •

”Hercegovački bosiljak” (1883.)

• • • • •

”Glas Hercegovca” (1885.)

”Novi hercegovački (1884.) ”Osvit” (1898.)

Zbog lakšega daljnjeg pregleda početaka tiskarstva i novinarske djelatnosti u Mostaru i Hercegovini, navesti ćemo tiskare otvorene do I svjetskog rata. Kronološki kako slijedi:

bosiljak”

”Franjevački glasnik” (1899.) ”Kršćanska obitelj” (1900.) ”Učiteljska zora” (1905.)

• ”Radnička obrana” (1908.) • ”Mladost” (1908) itd. Tiskare u Mostaru u periodu 1872.-1942.

2. 3.

Tiskara katoličkog poslanstva u Hercegovini, 1872., zvala se još i: Franjevačka tiskara, 1876. Tiskara fra Franje Miličevića, 1877 Tiskara don Franje Miličevića, 1878. Tiskara Glasa Hercegovca, 1892. Hrvatska dionička tiskara, 1898.-1917. (Tiskara Đure Džamonje, 1907.) Hrvatska tiskara Franjevačke provincije, 1917.-1941. Tiskara Vilajeta hercegovačkog, 1876.-1877.

Knjižara i štamparija Pacher i Kisić,

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

7. Štamparija Dudića, 1913.-1928.

Trifka

8. Štamparija Dušana Gordića, 1930.

Oduvijek je u Mostaru i Hercegovini živjela svijest o potrebi za osiguranjem hrvatskog identiteta. Tadašnji najvrjedniji ljudi, franjevci, nositelji narodnog preporoda koji je iz Hrvatske stigao i u naše krajeve pokušavaju ostvariti tu želju za nacionalnim identitetom. Uspijevaju to kroz Hrvoje, koje postaje nositelj svih kulturnih zbivanja u hrvatskom narodu tog doba. Kroz tiskaru i njena djela narod hrvatski opstaje, preporod se održava i budi svijest na opstojnost. Kada sve ovo sagledamo sa sigurnošću možemo reći kako je hrvatski narodni preporod u Mostaru ostavio jeko veliki utjecaj, te potaknuo narod, na borbu za hrvatsku opstojnost. O radu tiskare, uvjetima i cjelokupnom radu fra Franje Miličevića preporučam knjigu prof. dr. Šimuna Muse fra Franjo Miličević i hrvatski kulturni preporod u Hercegovini.

prenijeto iz tiska

Kratki vodič do uspješne poslovne strategije Postoji li uspješna poslovna strategija? Znate, onakva strategija po kojoj pobjeđujete, imate profit, kupca, dobar odnos s javnošću i djelatnicima…?

vaj tekst nije “čarobna formula” za rješavanje svih vaših poslovnih problema, niti apsolutna garancija nepogrešivosti. Radije, ovaj tekst gledajte kao kratak vodič ka dobrom poslovnom razmišljanju. Vremena je premalo, a teksta već previše da se ova tema detaljno obradi . Dakle, krenimo. Rekao bi jedan moj prijatelj: nema loših strategija, nego postoji samo loša priprema. A ja bih dodao: i priprema je dio strategije. Dakle, dobro se pripremite.

Zlatno pravilo

Svaki poslovni potez koji poduzmete mora biti sastavni dio većeg plana. Što to zapravo znači? To znači da ako imate plan za ovu godinu: povećati prodaju za 10%, vaša politika zapošljavanja, oglašavanja, plasiranja proizvoda i pružanja usluga – mora biti usmjerena ka ovom planu. Ali ne samo to. Po logici “djeluj lokalno, misli globalno”, prosuđujte svoje poslovne poteze ne samo u skladu sa trenutnim stanjem, nego:

• • •

kako bi moja odluka mogla utjecati na moje poslovanje u budućnosti? kako bi se moja odluka mogla protumačiti u skladu s mojim postupanjem u prošlosti?

da li moja odluka doprinosi planu kojeg sam postavio/la?

Idemo malo protumačiti ove stavke:

Loše posljedice u budućnosti Ako investirate u “klimave” poslove, može se dogoditi da vam se lako izmakne “tlo pod nogama”, te da vaše investicije dugoročno propadnu. Proučite detaljno u koga i zašto ulažete. Pitajte se da li omjer koristi i rizika ide vama u korist. Ako ne, strpite se. Pitajte kolege – ako je

moguće, saznajte što konkurenti misle o vašoj investiciji – otiđite na lice mjesta, tražite papire, dokumentaciju … I kad u konačnici imate sve podatke, OPET se zapitajte – kako bi ova investicija kotirala kroz 1-3-5 godina? Ovisi, naravno, o prirodi investicije, ali ako malo razmislite, vidjet ćete da su SVE investicije dugoročne. Čak i one koje po prirodi donose kratkoročne prinose ili gubitke, dugoročno generiraju određenu “povijest poslovanja” i vama donose dobre ili loše bodove. Štoviše, imamo dvostruku štetu – loše posljedice u budućnosti ostaju kao trajna ljaga na vašem poslovanju, koja se može oprati samo uz mnogo truda. Na primjer, jedan poznati estradni umjetnik u Hrvatskoj je poznat po svojim lošim poslovnim potezima. Iako dotični gospodin dobro zarađuje na televiziji, za taj isti novac nema sreće (ili znanja?) kad se radi o ulaganju. Njegove kratkoročne investicije na taj način imaju dugoročne negativne posljedice i stvaraju o njemu dojam lakovjernog investitora – takav je investitor laka meta za sve koji žele BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

nekoga prevariti ili brzo proturiti svoje (često nedorađene) projekte. Moj savjet dotičnom gospodinu jest da pribavi posrednika koji će preko njega vršiti investicije. To neka učini potiho, isplati posredniku nekakvu proviziju i pobrine se da taj posrednik slovi kao dobar poslovnjak. Na takav će način prikriti svoj vlastiti rejting koji u ovom slučaju radi protiv njega. Najčešći uzroci lošeg planiranja za budućnost

1. Nerealne, preoptimistične i

subjektivne projekcije prodaje - ako prodam sto komada dnevno…

SAVJET: svoje projekcije temeljite na desetcima faktora: uvoznim kvotama, karakteru proizvoda, prodaji sličnog proizvoda, istog proizvoda, mentalitetu tržišta – pa i prodajnim ciklusima konkurencije – kako ? Ako ne možete do njihovih podataka, pokušajte biti dobri sa dobavljačima – često oni raspolažu s dokumentacijom isporuka koje su suho

prenijeto iz tiska

zlato pri procjeni TKO KOLIKO ČEGA kupuje, da li kupuje više svake godine, isto, manje, po kojoj cijeni i tako dalje… budite snalažljivi. Ipak, pripazite – oslanjanje na samo neke od ovih faktora uzrok je LOŠIH prodajnih rezultata. Ako i pogodite, vaš je uspjeh sličniji igranju ruskog ruleta nego promišljenom poslovnom potezu. Traljava, površna i neozbiljna priprema - zakupio sam poslovni prostor 10 godina unaprijed, a nisam siguran ni kako ću dobro poslovati, kako ću plaćati zakupninu.. ma smislit ću već nešto… SAVJET: razvijate svoje planove fleksibilno i koristite mind mapping. Ovo će vam uvelike olakšati prilagodbu konkretnim okolnostima i lako ćete se dočekati na noge ako vam se dogodi da ste se preračunali. Neki kažu da uvijek treba imati plan B – a ja dodajem: i C i D i E…

2. Oslanjanje na prošle uspjehe

- išlo nam je dobro do sad – proizvod B se super prodavao prošle godine, ma i ove će…

SAVJET: MORATE poznavati svoje tržište. Bez ovoga nema poslovanja. MORATE znati kakav proizvod imate – da li se prodaje sezonski, kroz čitavu godinu ili se pak radi o tipu proizvoda

koji se prodaje stihijski i nepredviđeno. Ne možete se pripremati na profit koji ne možete garantirati. Pripremajte se na moguću zaradu na način da ste spremni ako do nje ne dođe. Samo ovakvo planiranje ima smisla. Sve ostalo je – opet ruski rulet. Oslanjanje na uspjeh konkurencije vidi kako oni super prodaju! Ma kad mi krenemo i nama će isto dobro ići!

SAVJET: MORATE poznavati svoju konkurenciju. Ni bez ovog nema dobrog poslovanja. Zašto konkurencija napreduje? Zašto dvoje ljudi prodaju isti proizvod, jedan propada, a drugom poslovanje cvjeta? Odgovor najmanjim dijelom leži u proizvodu, zato dobro proučite konkurenciju i usvojite kvalitetne moduse poslovanja, ali pazite da ne kopirate doslovno, inače ćete u nekim slučajevima sebi priskrbiti epitet jeftine kopije, a to onda značajno utječe na poslovanje (ne nužno na loš način, ali prilagodbe su svakako nužne).

3. Oslanjanje na uspjeh prodaje na stranim tržištima - u Njemačkoj to troše nemilice! Sad ćemo i mi to ovdje prodavati istim tempom!

SAVJET: znam da se ponavljam, ali MORATE poznavati TRŽIŠTE.

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Podneblje, mentalitet, kupovna moć, politički sustav, uvozna politika i milijardu drugih čimbenika utječu neopisivo mnogo na vaš uspjeh pri uvozu, zato pazite kad nešto uvozite da udovoljava svim tim čimbenicima. Ovdje neću niti pokušavati ulaziti dublje u problematiku – samo vas površno upozoravam. Ovih uzroka svakako ima još podosta, ali ću se za sad ograničiti samo na ovih nekoliko. Idemo dalje…

Prošlost

Naš bi narod rekao po jutru se dan poznaje. Naravno, to je notorna glupost, ali to je upravo mentalitet kojim se danas promatraju brendovi. To prokletstvo “jučerašnjeg dana” progoni i jednu našu poznatu tvrtku koja se bavi prodajom informatičke opreme. Bez obzira što je prošla opsežan rebranding, patina gubitnika, lopova i ostale negativne konotacije za nju se i dalje lijepe. Čak joj je i naziv prerastao u nakaradan nadimak. To zasigurno više nisu (ako su i bile) oznake njezinog poslovanja, ali kao nekim čudom ostale su tu, jer je prošlost strahovito ljepljiva u javnosti. Reći će neki: a, znamo mi njih.. vuk dlaku mijenja… opet gluposti, budući da promjenom poslovne

prenijeto iz tiska

politike može doći i do moralnijeg i kvalitetnijeg poslovanja, ali ovdje je bit da se čuvate vlastitih pogrešaka i da na njih ADEKVATNO MARKETINŠKI odgovarate. To je jedini način da se lijene skeptike, koji nemaju pametnijeg posla od blaćenja vaše firme na forumima i u javnosti ušutka i da se pokaže da ste se promijenili (ako ste i bili “loši”). Inače – loš glas će vas doći džepa. Što to za vas znači? Vaše odluke javnost mora tumačiti kao korak naprijed. One manje loše odluke u ovom aspektu generiraju nesigurnost kod klijentele i rezultiraju upitima: bili su dobri do sada, ali tko zna hoće li biti dalje? Katastrofalne odluke u ovom aspektu rezultiraju gubljenjem stalnih kupaca, a to je za svaki posao neoprostivo i gotovo siguran put ka poslovnoj propasti. Najčešće pogreške u odlučivanju u odnosu na povijest poslovanja:

1. Nepoznavanje tržišnih meha-

nizama pri donošenju odluka - zadnjih nekoliko godina bili smo jako jefini, pa je sad, eto, vrijeme da dignemo cijene za 10-20-30%

SAVJET: cijena je sredstvo komunikacije i brandinga. Vaša manipulacija cijenama može biti tumačena kao uvredljiva za određen krug kupaca (sramota! nisam ja lud kupovat po tim cijenama!), a nagla sniženja bez adekvatne argumentacije dovode do nepovjerenja u kvalitetu proizvoda (rasprodaja, ha? sigurno im istječe rok…) Dakle – pažljivo sa cijenama. One su najbolji način da na sebe navučete gnjev konkurencije, (sjećate se afere Lidl?), otjerate kupce i stvorite si veliki

deficit. Ipak, uz DOBRO gospodarenje cijenama, adekvatno oglašavanje i održavanje sklada između cijene i percipirane vrijednosti proizvoda, vaša cijena može biti sredstvo podizanja kvalitete poslovanja, profita, održivog rasta i pravog napretka! Zato: pažljivo i mudro!

2. Nagli zaokret u tipu pružanja usluge - imali smo dostavu sa skladišta, ali sad krećemo naglo u otvaranje prodavaonica bez dostave (npr. zbog sve većih troškova goriva)

SAVJET: ovo možda izgleda kao opravdan potez, ali ako se uvede na LOŠ način, može zbuniti velik broj vaših klijenata i dovesti do toga da vam prihodi naglo propadnu dok se kupci ne “naviknu” na novi oblik poslovanja. Također računajte na gubitak jednog broja klijenata koji su bili vaši UPRAVO zato što ste prodavali uz dostavu sa skladišta. Naravno, reći ćete, dobit ću nove kupce koje ranije nisam imao. DA – ali – gubite ove koje imate SADA za one koje ćete (možda) dobiti poslje. Ne čini se dobrom razmjenom. Što onda u ovakvom slučaju? Balansirajte. Postupno uvodite promjenu tipa usluge uz adekvatno informiranje kupaca. Ovo će omogućiti da zadržite svoje stare i pridobijete neke nove kupce, a s vremenom i da pređete na novi oblik poslovanja, kad se za to ostvare pravi uvjeti. Loš rebranding - otkad smo promijenili logotip, pitaju ljudi: jel’ to još ona ista firma? Ili, umjesto da su mijenjali šminku, mogli su se potruditi da prodavačice budu ljubaznije…

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

Ovo je toliko opsežna tema da neću niti pokušati razglabati sve zamke u koje možete upasti bez pripreme i bez dobre i poštene profesionalne dizajnerske i marketinške pomoći. Da li odluka doprinosi planu kojeg sam postavio/la?

U ovom pogledu budite bezkompromisni. Ako vaša odluka mijenja vaš plan, mijenjajte plan ili odluku. Poslovni cik-cak dovodi da i vaš profit bude cik-cak. I to više cik, nego cak. Dakle, ne predlažem. Osim ako volite poslovati nasumično – u tom slučaju teško da vam itko može pomoći Što možemo iz svega ovoga zaključiti? Dobra poslovna strategija je usklađena s vašim poslovnim planom – ima u vidu vašu budućnost, oslanja se na prošlost, promišljena je i adekvatno utemeljena. Eto, sad ćete reći kako niste čuli ništa novog, ali za kraj evo jedna zaista nova stvar. Sve što ste u ovom članku pročitali generalizirano, želim da stavite na papir u vidu natuknica i nosite ga sa sobom. Svaki put kad vam neka “super” ideja padne na pamet, testirajte je – provucite kroz vaše natuknice i detaljno istražite – ako preživi – čestitam! Imate dobru ideju – sad trk na realizaciju! Ako ne, ispočetka – ne posustajte – sjetite se da su mnogi na vašem mjestu učinili grešku koju vi nećete i potrošili hrpu novca zbog lošeg planiranja. Dakle – na neki način ste i uštedjeli Autor: Jurica Dujmović - brand manager jdbrandmanager.wordpress.com Za BHP priredio: M. Mlakić

posljednja vijest

Agencija Standard & Poors odlučit će o rejtingu eurozone Međunarodna agencija za određivanje kreditnih rejtinga Standard & Poors (S&P) saopćila je da će sljedećih dana odlučiti da li da snizi rejtinge zemalja eurozone ili ne, nakon što su lideri Evropske unije postigli sporazum o pooštravanju fiskalnih propisa.

&P je ranije ovog tjedna ukazao da će odlučiti da li će sniziti rejtinge 15 članica eurozone, uključujući Francusku i Njemačku, zavisno od toga da li će i kako na samitu lidera EU u Bruxellesu biti dogovoren uvjerljiv odgovor na dužničku krizu. Članice EU, izuzev Britanije, postigle su sporazum o pooštravanju fiskalnog režima i bližoj ekonomskoj integraciji u tom bloku. S&P će sada analizirati utjecaj tog sporazuma na povjerenje u ekonomiji i na financijskim tržištima, prenio je Reuters. S&P će prije nego donese odluku o sniženju rejtinga također razmotriti da li bi taj sporazum mogao da potakne Europsku centralnu banku da agresivnije intervenira na suzbijanju dužničke krize.

Verhofstadt: Francuska najveća opasnost po jedinstvo EU

Bivši belgijski premijer i lider Evropskih liberala u Evropskom parlamentu Guy

Verhofstadt izjavio je da je Francuska najveća prijetnja po jedinstvo EU nakon što je predsjednik te zemlje Nicolas Sarkozy uspio u svojoj misiji da odvoji Veliku Britaniju od Europe kako bi učvrstio moć Pariza. Verhofstadt je istakao da je smanjenjem utjecaja Velike Britanije najveća prijetnja po EU Sarkozyjeva dugotrajna namjera da smanji obim EU, čime bi Francuskoj bilo omogućeno da ima veća ovlaštenja. Britanski dnevnik ističe da se Sarkozy često žalio na obim EU i da više teži ka gradnji manje odvojene «avangarde» kako bi se postigla fiskalna unija bez ometanja ekonomski slobodnije Velike Britanije i njenih saveznika u istočnoeuropskim članicama EU. Sarkozy je bio zadovoljan dok su ostali evropski lideri izražavali užasnutost u Bruxellesu nakon što je britanski premijer David Cameron iskoristio veto da spriječi promjene evropskih sporazuma. Cameron je to učinio nakon što su se Pariz i Berlin usprotivili

BH Privrednik

Prosinac / Sijačanj 2011

prijedlogu za «zaštitne mjere» po britansku ekonomiju. Verhofstadt je izrazio zabrinutost da bi britanska odluka u Bruxellesu da stavi veto na svaku promjenu Sporazuma između 27 članica EU mogla omogućiti Francuskoj da «otme» Europu.

«Strahovanje nije mogućnost međuvladinog sporazuma između 26 zemalja članica EU. Moramo se sjetiti i paziti Sarkozyja i njegovih govora u kojima je pozivao na manju uniju. Svako zna da je to sada veliki rizik», naglasio je bivši belgijski premijer.

Sretni blagdani!

suton

hypo