kulturna_bastina_EUROPE

Lida Branchesi

ODGOJ ZA EUROPSKU BA[TINU Stanje i izgledi za budu}nost

Naslov izvornika BRANCHESI, Lida (a cura di) Il Patrimonio culturale e la sua pedagogia per l'Europa.

Bilancio e prospettive; roma : Armando, Š 2006

Izdava~ [kolska knjiga, d.d.

Zagreb, Masarykova 28 Za izdava~a Ante @u`ul, prof.

Izvr{ni urednik Boris Vidovi} Š [KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2009.

Niti jedan dio ove knjige ne smije se umno`avati, fotokopirati ni na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pisanog dopu{tenja.

Lida Branchesi (urednica)

ODGOJ ZA EUROPSKU BA[TINU Stanje i izgledi za budu}nost

Prevela s engleskoga Ivana Karmen Kara~i}

Zagreb, 2009.

Izdanje ove knjige poduprli su Ministarstvo znanosti i {porta Republike Hrvatske, Grad Split, O[ Pujanki Split i izdava~ izvornika Armando Editore.

SADR@AJ O piscima Proslov GABRIELLA BATTAINI-DRAGONI ANTONIO PILEGGI LIDA BRANCHESI ALIDA MATKOVI] Politi~ki vid programa Vije}a Europe o pou~avanju kulturne ba{tine ANNACHIARA CERRI Vrjednovanje kulturne ba{tine: podru~ja istra`ivanja, na~ini, u~inci i izgledi za budu}nost LIDA BRANCHESI

7

9 11 13 16 19

27

Ba{tina i {kola: bu|enje zanimanja SERGE GRAPPIN

53

Pou~avanje ba{tine i demokratsko gra|anstvo u Vije}u Europe TIM COPELAND

59

Pou~avanje ba{tine i dru{tvena prilagodba − deset godina rada nakon seminara u Bruxellesu FRANÇOISE JURION DE WAHA

77

Projekt sje}anja ANTONIO VIOLA

91

Europa od jedne ulice do Drugih: projekt i procjena LIDA BRANCHESI I LETIZIA GIAMPIETRO

99

DODATAK A – OBJA[NJENJA O PROJEKTIMA, AKTIVNOSTIMA, DOKUMENTIMA Nastava europske ba{tine; od Rajne bez granica do danas: izvje{}e i izgledi LIDA BRANCHESI I LETIZIA GIAMPIETRO

127

5

Grad pod gradom: mjerila kakvo}e u pou~avanju ba{tine MARZIA MINORE

141

Pou~avanje o zajedni~komu sje}anju i kulturnoj ba{tini: likovna radionica Auschwitz − Birkenau SERGE GRAPPIN I FRANÇOISE JURION DE WAHA

147

Preporuka br. R (98) 5 o pou~avanju ba{tine: istra`ivanje primjera uzoraka

153

LIDA BRANCHESI B – DODATCI 1. Pregled poslova

162

2. Popis stru~njaka koji su se odazvali razgovorima i upitnicima

165

3. Primjeri instrumentarija za vrjednovanje

166

3.1. Upitnik za stru~njake 3.2. Pitanja za razgovor s u~enicima 4. [kole sudionice projekta Europa od jedne ulice do Drugih

171

5. Primjeri instrumentarija za vrjednovanje projekta Europa od jedne ulice do Drugih

172

5.1. Upitnik za u~enike osnovnih {kola 5.2. Upitnik za nastavnike i uskladitelje 5.3. Pitanja za razgovor sa {kolskim ravnateljima 6. Popis projekata ostvarenih u nastavi europske ba{tine

190

LITERATURA

201

FOTOGRAFSKI IZVORI

207

6

O autorima

Proslov izdanju Marisa Dalai Emiliani: redovita profesorica povijesti suvremene umjetnosti na Sveu~ili{tu La Sapienzi u Rimu, predsjednica Nacionalnoga povjerenstva za izobrazbu o raspravama Piera della Francesce. Bila je predsjednica Me|uministarskoga povjerenstva za muzejsku didaktiku. Sada je predsjednica Tehni~ko-znanstvenog vije}a za povijesno-kulturnu ba{tinu i etnoantropologiju Ministarstva kulturnih dobara i rada.

Pisci Lida Branchesi: znanstvenica u INVALSIju gdje, od 1991. godine, nadzire sva istra`ivanja s podru~ja glazbe, umjetnosti i kulturne ba{tine. Povjesni~arka umjetnosti, profesorica muzejske didaktike na Sveu~ili{tu La Sapienzi u Rimu, autorica i urednica brojnih znanstvenih ~lanaka i knjiga objelodanjenih u Italiji i inozemstvu. Sudjelovala je u radu Me|uministarskoga povjerenstva za muzejsku didaktiku. ^lanica je Stru~ne skupine Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine.

Annachiara Cerri: voditeljica odsjeka Op}e uprave za dru{tvenu povezanost Vije}a Europe. Na prija{njoj ulozi u Upravnomu vije}u za kulturnu i prirodnu ba{tinu bila je odgovorna za Europske dane i sve djelatnosti o pou~avanju ba{tine, od prve zamisli do procjene ostvarenih djelatnosti, sadr`aja ove knjige. U odnosu na dvostruku izobrazbu, pravnu i umjetni~ku, vodila je Stru~nu skupinu Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine, promicala je i predstavljala svim zemljama ~lanicama.

Tim Copeland: ravnatelj International Centre for Heritage Education, University of Gloucestershire (Ujedinjeno Kraljevstvo). Radio je u ve}ini europskih zemalja, a bio je i predsjednik Stru~ne skupine Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine. Najprije ga zanima tuma~enje ba{tine za nastavnike, djecu i druge odre|ene skupine. Sada sudjeluje u istra`ivanju odnosa ~ovjeka i povijesti, samostalno i na razini zajednice.

Letizia Giampietro: diplomirala je psihologiju i zavr{ila poslijediplomski studij procjene. Tehni~ko-znanstveni je suradnik INVALSIja, gdje se bavi projektima o glazbi, kulturi i kulturnoj ba{tini. Stekla je va`na iskustva na projektima sprje~avanja nepa`nje i {kolskih neugodnosti, izobrazbe odraslih i usmjeravanja. Sura|uje s brojnim zavodima za izobrazbu i usavr{avanje.

7

Serge Grappin: profesor Arts Plastiques. Zadu`en je za mission patrimoine u rektoratu Académie u Dijonu (Francuska). Od 1970. godine odgovoran je za arheolo{ka nalazi{ta. Direktor je Maison du Patrimoine a Saint-Romain (Côte d’Or). Predsjednik je Association pour le Patrimoine Culturel et sa Pédagogie (APCP) u Francuskoj. ^lan je Stru~ne skupine Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine.

Françoise Jurion de Waha: odgovorna za projekte zaklade Pégase, izme|u ostalih i za L’école adopte un monument i École et musées, vers l’Europe. Kao zaposlenica Fondation Roi Baudouin (1985. – 1992.) sudjelovala je u osnivanju Europskih dana i na prvoj nastavi europske ba{tine. Kao savjetnica dr`avnoga tajnika Didiera van Eylla, bila je odgovorna za ba{tinu Région de Bruxelles (1992. – 1995.). Savjetnica je Association pour le Patrimoine Culturel et sa Pédagogie u Francuskoj (APCP). ^lanica je Stru~ne skupine Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine od 1990. godine.

Marzia Minore: diplomirala je na filozofskomu fakultetu povijest umjetnosti s diplomskim radom o pou~avanju ba{tine u Europi. Zavr{ila je poslijediplomski studij europskih politika (University of Cambridge, UK). U udruzi Mecenate 90 radi kao znanstvenica na projektima vrjednovanja kulturne ba{tine. Kao savjetnica i predava~ radi za mnoge tvrtke. Izme|u ostalih, sura|ivala je s Louvreom, Scuolom Normale u Pisi, Legaambienteom, IMEDom. Sura|uje u predmetu o muzejskoj didaktici na Sveu~ili{tu La Ssapienzi u Rimu.

Antonio Viola: predaje povijest i prosudbu graditeljstva na Sorboni u Parizu. Za francusko Ministarstvo kulture radio je na definiranju i razvitku izobrazbe o obnovi u francuskim graditeljskim {kolama. Predsjednik je udruge Mémoire Architecturale, koja {iri graditeljsku kulturu u Europi istra`ivanjima, kulturnim projektima i odgojnim programima (program École Habiter). Od 1999. godine sudjeluje u radu Vije}a Europe kao stru~njak.

8

Proslov (Vije}e Europe)

Vije}e Europe bavi se pou~avanjem kulturne ba{tine od 1989. godine, kada je pokrenuta nastava europske ba{tine. Glavno podru~je rada dru{tva odre|eno je u Preporuci br. R (98) 5 o pou~avanju kulturne ba{tine koja, budu}i da ju je prihvatilo Vije}e ministara, odre|uje na{ odnos prema ovomu va`nomu poslu.

Od 1989. godine Vije}e Europe pridavalo je veliku va`nost svomu radu na pou~avanju ba{tine, budu}i da se radi o didakti~koj djelatnosti utemeljenoj na kulturnoj ba{tini, ugra|enoj u nastavni plan i program. Ona omogu}uje razvitak sudjelovateljskoga odnosa izme|u izobrazbe, kulturne ba{tine i civilnoga dru{tva. U sastavu programa pou~avanja kulturne ba{tine odr`ani su mnogi znanstveni skupovi, projekti i poslovi, u kojima su sudjelovale brojne zemlje, ~lanice Vije}a Europe. Program je poticao mlade sudionike na razvitak vje{tina: stvarala{tva, samostalnosti i prosudbenoga mi{ljenja, sve va`nih kakvo}a u izobrazbi budu}ih gra|ana demokratskoga dru{tva.

Izobrazba o kulturnoj ba{tini ~imbenik je sno{ljivosti i dru{tvene prilagodbe pa omogu}uje me|ukulturno razumijevanje. Nadalje, poma`e pove}anju svijesti u~enika o potrebi za{tite kulturne ba{tine.

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih, ~ije je pokusno razdoblje zavr{ilo 2004. godine, omogu}io je upoznavanje i razumijevanje va`nosti i udjela razli~itih kultura na zgradama ulica i gradova. Te djelatnosti poma`u budu}im nara{tajima razumjeti selidbe u Europi i njihov utjecaj na kulturnu ba{tinu.

Izlo`ba mnogokulturnih ku}a, koju su napravila djeca u programu, postavljana prigodom razli~itih skupov창 i poslova u razli~itim dijelovima Europe, izvrstan je plod cijeloga projekta.

Upravno vije}e za kulturnu ba{tinu, odlu~iv{i ocijeniti projekt Europa od jedne ulice do Drugih, pozvalo je INVALSI, sa sjedi{tem u Italiji, uva`iv{i tada zaklju~ke, preporuke i ostvarene u~inke u izobrazbi o kulturnoj ba{tini od njegova po~etka 1989. godine.

9

Zahvaljujem INVALSIju i svima suradnicima na velikomu poslu ~iji je plod ovo korisno pomagalo, koje }e mo}i biti pro{ireno u svim zemljama ~lanicama. Knjiga }e biti korisna novim naumima koje }e Vije}e Europe pokrenuti nakon Tre}ega sastanka predsjednika dr`ava i vlada zemalja ~lanica Vije}a Europe (Var{ava, svibanj 2005.). Knjiga }e dati primjer procjene, koja je potrebna i u budu}im projektima.

GABRIELLA BATTIANI-DRAGONI generalna direktorica Vije}a Europe Izobrazba, kultura i kulturna ba{tina, mlade` i {port

10

Proslov (INVALSI)

Vrjednovanje svih poslova o pou~avanju kulturne ba{tine, koje je promicalo i provelo Vije}e Europe i pokusnoga projekta Europa od jedne ulice do Drugih, prvotni je cilj INVALSIjeva projekta Vije}e Europe – Cultural Heritage Evaluation. Tri smo godine ovim projektom istra`ivali, dokazivali, ra{~lanjivali i procjenjivali programe, poslove i politi~ke dokaze o pou~avanju ba{tine, koje Vije}e Europe promi~e od 1989. godine do najnovijih projekata, ~ije smo plodove mogli prikupiti u stvarnomu vremenu, uklju~uju}i u vrjednovanju mlade`, nastavnike, uskladitelje (koordinatore), {kolske ravnatelje iz vi{e od dvadeset zemalja. Novo i te{ko istra`ivanje proveli smo sura|uju}i s Vije}em Europe, s kojim na{ zavod vi{e godina sura|uje na podru~ju izobrazbe o kulturnoj ba{tini.

Zavod je nastao 1999. godine, iz CEDE-a (Europsko izobrazbeno sredi{te), a poslije je preustrojen, promijeniv{i ime u Nacionalni zavod za vrjednovanje izobrazbenoga sustava (Istituto nazionale per la valutazione del sistema educativo di istruzione e di formazione – INVALSI), jo{ vi{e nagla{avaju}i cilj {irenja kulture vrjednovanja i istra`ivanja kakvotivnih vidova {kolskoga sustava. Zavod, uime Italije, sudjeluje u europskim i me|unarodnim istra`ivanja u procjeni, na primjer u projektima OECD-a (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak) i IEA-e (International Association for the Evaluation of Educational Achivement).

Projekt vrjednovanja pou~avanja o ba{tini, koji provodimo u suradnji s Vije}em Europe, posve se uklapa u ciljeve zavoda. U istra`ivanju vrjednovali smo proizvode, postupke i sustave razvijene u razli~itim europskim zemljama, uva`avaju}i razli~ite razine ostvarenih u~inaka i iznose}i prijedloge i mogu}nosti za budu}nost. Iz prikupljenih se u~inaka zaklju~uje da je pou~avanje o ba{tini bitni cilj cijele Europe: jam~i susrete o uzbudljivim, stvarnim i va`nim temama i usporedbama razli~itih kultura; predstavlja i oboga}uje ba{tinu budu}im nara{tajima; kod mlade`i razvija sposobnosti i vje{tine koje }e im koristiti cijeli `ivot (vidi VIII. bitna vje{tina za Spoznaju i kulturno izra`avanje, Preporuka Europskoga parlamenta Vije}u, 18. prosinca 2006. godine).

Posljednjih je godina vi{e puta nagla{avano zanimanje za kulturu, umjetnost i kulturnu ba{tinu i pri izboru izobrazbenih postupaka nekih europskih dr`ava i na me|unarodnim skupovima, kao na onomu odr`anu u Parizu (2007.), gdje je nagla{ena va`nost vrjednovanja na ovomu podru~ju, {to

11

je doista pravi izazov. INVALSIjeva istra`ivanja o glazbi i kulturnoj ba{tini zasigurno se mogu smatrati po~etkom na ovomu podru~ju.

Zahvaljujemo Vije}u Europe na iskazanomu povjerenju i na posvema{njoj suradnji na provedbi projekta i objelodanjivanju rezultata. Nadalje, zahvaljujemo talijanskomu Ministarstvu kulturnih dobara i poslova, koje je, o~itovav{i zanimanje za istra`ivanje, odlu~ilo objelodaniti izdanje na engleskomu jeziku.

Danas, zahvaljuju}i zanimanju hrvatskoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta i [kolske knjige, d. d., kojoj zahvaljujemo, izlazi i hrvatsko izdanje. Bogato spoznajnim doprinosima i iskustvima iz `ivota bit }e oslonac i poticaj poslovima i istra`ivanjima na ovomu dijelu Europe.

ANTONIO PILEGGI generalni direktor INVALSIja

12

Lida Branchesi

Proslov hrvatskomu izdanju I.

Ovo je sredi{te Dioklecijanove pala~e: prvostolna crkva. U Dioklecijanovo doba bila je nadgrobni spomenik, gdje je Dioklecijan pokopan. Poslije su ga katolici pretvorili u prvostolnu crkvu. Europa je zajednica brojnih dr`ava, kultura, jezika i civilizacija, koje, utje~u}i jedna na drugu, poti~u promjene. (...) Grad Split je uobi~ajni europski grad, jer u sebi ~uva sastavnice mnogih kultura, civilizacija i izri~aja.

To su neke od re~enica koje je Petra Ujdur, djevoj~ica od 11 godina, u~enica Osnovne {kole Pujanki, napisala uz svoj zadivljuju}i crte` (vidi fotografiju br. 74) nastao u sklopu projekta Europa od jedne ulice do Drugih. Iz njih je vidljiva vrijednost kulturne ba{tine, njezina povijesna slojevitost i europska odrednica (dimenzija). Te bi re~enice mogle biti dovoljan predgovor hrvatskomu izdanju knjige Odgoj za europsku ba{tinu, koja izlazi u veoma va`noj godini za pou~avanje o ba{tini: u prigodi 60. obljetnice Vije}a Europe i 20. obljetnice prvoga europskoga razreda o ba{tini Rajna bez granica.

Godina 1989. je godina pada Berlinskoga zida: ^etiri gimnazijska razreda iz ~etiriju europskih dr`ava kroz koju te~e rijeka Rajna (Nizozemska, Francuska, Njema~ka, [vicarska), rade deset dana na „zajedni~koj“ kulturnoj ba{tini, na brodu, koji iz Roterdama plovi do Basela, povezuju}i ta dva grada koja su va`ila za Erazmov `ivot. Postupak vrijednovanja, koji su osmislili Vije}e Europe i INVALSI, zapo~inje upravo prou~avanjem toga, mo`emo re}i povijesnoga iskustva. INVALSI je imao ~ast voditi procjenu, koja je obuhvatila vi{e od trideset dr`ava i vi{e od pedeset stru~njaka iz cijele Europe i pridonijela utvr|ivanju ciljeva, obilje`ja i u~inaka pou~avanja o ba{tini, koje promi~e Vije}e Europe i odre|uje postoje}e smjerove budu}ega razvitka.

Pregled stanja koji smo dobili pokazao se veoma kakvotnim i korisnim na me|unarodnoj razini. Stoga se Ministarstvo kulture i kulturnih djelatnosti Republike Italije, podr`avaju}i objavljivanje engleskoga izdanja knjige1, nadalo da }e projekt i u drugim dr`avama nai}i na plodno tlo i da }e knjiga biti objavljena i na drugim europskim jezicima.

1 Usp. L. Branchesi, ur., Heritage Education for Europe, Roma: Armando, 2007. Prvo izdanje na talijanskom jeziku, L. Branchesi, ur. Il patrimonio culturale e la sua pedagogia per l’Europa, Roma, Armando, 2006.

13

Ta se nada upravo sada ostvaruje: izlazi hrvatsko izdanje, a ubrzo }e biti objavljeno i francusko, upravo u trenutku sada kada odgoj o kulturnoj ba{tini dobiva sve ve}e strate{ko zna~enje i neprijepornu va`nost za europske gra|ane tijekom cijeloga `ivotnog vijeka.2 Zna~enje pojma kulturne ba{tine ve} je u Peroporuci br. R (98) 5 Vije}a ministara Vije}a Europe dr`avama ~lanicama definirano kao „svaki“ tvarni ili netvarni znak ljudskog rada i svaki trag ljudske djelatnosti u prirodnom okoli{u“3, a ovih je godina imao veoma ubrzan razvitak: od tvarne kulturne ba{tine postao je „netvaran“, od spomenika se pro{irio na prirodu i okoli{, od „svjetske“ ba{tine postao je i „osobana“. Svi ti pojmovi podrazumijevaju nove zamisli i nove smjerove razvitka, ne utemeljene samo na elitizmu koji je ~esto pratio kulturnu ba{tinu nego i na uklju~ivanje, koja postaje pravo svakoga gra|anina na ba{tinu.4 U tomu smislu, pou~avanje kulturne ba{tine dobiva va`nu i nezamjenjivu vrijednost, ne samo zbog svoje odgojne odrednice nego i zato {to pridonosi spoznaji va`nosti, vrijednosti i postojanja kulturne ba{tine koja ja~a spoznaju da se bez izobrazbe ne mo`e o~uvati ba{tina ni njezin prijenos budu}im nara{tajima.

Procjenom smo uspjeli prikupiti novosti i zna~ajke o tomu. Razgovarali smo s ve}im brojem mladih osoba, koje su kao djeca sudjelovale u projektima o pou~avanju o ba{tini i zaklju~ili da se njihovi interesi i pona{anja razlikuju od njihovih vr{njaka koji nisu imali sli~na iskustva.

Stoga se nadamo da }e hrvatsko izdanje biti poticaj drugim dr`avama i europskim udru`enjima da bi ulagali, usprkos krizi, {tovi{e, usudila bih se re}i, upravo zbog krize, u kulturnu ba{tinu i pou~avanje o njoj, u razvitak projekata koji su tijekom probnoga razdoblja dali izvrsne u~inke5, i u me|usobnu suradnju, da bi se pou~avanje o ba{tini pro{irilo u druge dr`ave i na sve dobne skupine: to je jedini ispravan put i isplativo ulaganje u budu}nost, jer ni{ta kao ba{tina ne pridonosi prihva}anju dru{tvene Usp. Preporuku Europskog parlamenta i Vije}a o bitnim strukama za cjelo`ivotnu izobrazbu (2006./962./CE). Osma to~ka „kulturalno izra`avanje“ nagla{ava da znanje o ba{tini podrazumijeva svijest o „narodnosnoj i europskoj kulturnoj ba{tini i o njihovu mjestu u svijetu“.

3 Usp. Vije}e Europe, Preporuka br. R (98) 5 o pou~avanju o ba{tini (koju je, 17. o`ujka 1998., usvojilo Vije}e ministara).

4 Usp. Vije}e Europe, Okvirni dogovor Vije}a Europe o vrijednosti kulturne ba{tine za dru{tvo (otvorena za potpisivanje 27. listopada 2005.), u kojoj se iznosi da su prava povezana s kulturnom ba{tinom sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom `ivotu. [tovi{e, to je u skladu s definicijom iz Op}e deklaracije o ljudskim pravima. Isto tako, priznaje se odgovornost prema kulturnoj ba{tini ne samo ustanova odgovornih za njezinu za{titu nego i gra|ana, osobnih ili kao skupina.

5 Tu se osobito misli na projekt Europa: od jedne ulice do Drugih, koji je preveden na sedam jezika.

2

14

odgovornosti; kulturna razmjena utemeljena ne samo na jeziku, nego na svim oblicima izra`avanja; razgovor izme|u ne samo europskih nara{taja i kultura; razvitak prosudbenoga, stvarala~koga i konstruktivnoga na~ina razmi{ljanja, koje se koristi izravnim iskustvom iz pro{losti, da bi se planski gradila bolja i odr`iva budu}nost.

15

Proslov hrvatskomu izdanju II.

Programi Vije}a Europe, koji se ostvaruju u sastavu Europskoga kulturnog sporazuma (1954.), pokrivaju podru~je izobrazbe, kulture, {porta i mlade`i. Hrvatska je potpisnica te povelje iz 1993. godine, a upravo su programi utemeljeni na Skup{tini mnogo puta pomogli Hrvatskoj na putu prema punopravnomu ~lanstvu u Vije}u Europe 1996. godine. To udru`enje, koje ima 47 stalnih zemalja ~lanica, kao svoje glavne ciljeve isti~e: ostvarenje demokracije, ljudskih prava i vladavinu prava.

Djelatnosti utemeljene na Europskom kulturnom sporazumu veoma se ~esto dopunjuju, dakle, provode se razli~itim djelatnostima Vije}a Europe.

Jedna od takvih popre~nih (transverzalnih) djelatnosti je i pou~avanje kulturne ba{tine. Izvorno, ona je zapo~eta u sastavu Upravnog vije}a za kulturnu ba{tinu Vije}a Europe 1989. godine. Ubrzo je shva}eno da za ve}e uklju~ivanje {kola u projekt Nastava europske ba{tine (European Heritage Classes / Classe EuropĂŠenne du Patrimoine) treba uklju~iti i jednoga predstavnika Upravnoga vije}a za izobrazbu. Ta je ~ast pripala upravo predstavnici Republike Hrvatske, koja je sudjelovala u radu Stru~ne skupine zadu`ene za osmi{ljavanje i provedbu projekta Nastava europske ba{tine u sastavu Upravnoga vije}a za kulturnu ba{tinu.

Rad u Stru~noj skupini omogu}ivao je i izravnije uklju~ivanje hrvatskih {kola u projekte koje je Vije}e Europe prire|ivalo na tomu podru~ju. Tako je ve} 1996. godine Gimnazija iz Dubrovnika uklju~ena u projekt Zanati i arhitektura srednjega vijeka, zajedno sa {kolom iz Finske (Borga). [kole koje su se zanimale za to uklju~ile su se i u program Vije}a Europe nazvan Grad pod gradom, a osobito je bila djelatna Osnovna {kola don Lovre Kati}a iz Solina, ~iji su u~enici predstavili Salonu. Osnovna {kola Pujanki, iz Splita, sudjelovala je u projektu Europa od jedne ulice do Drugih, a u~enici su prou~avali splitsku kulturnu ba{tinu, osobito, Dioklecijanovu pala~u.

Republika Hrvatska bila je doma}in te~aja za stru~no usavr{avanje europskih nastavnika 1998. godine, pod nazivom Ba{tina – na~in `ivljenja Europe, koji se odr`avao u Staromu Gradu na Hvaru, a nekoliko i na otoku Bra~u, a obuhvatio je pou~avanje i kulturne i prirodne ba{tine kao neotu|ivoga dijela svake sredine. Hrvatska je imala {to pokazati. Pokazala je kako se kulturna ba{tina pou~ava od pred{kolske do srednjo{kolske razine. To je uklju~ivalo me|ustrukovnu povezanost razli~itih podru~ja, od arheologije i {kole mozaika (Pharos) do starih napjeva, od upoznavanja s uzorcima

16

starih hrvatskih brodova (neretvanska trupa, vi{ka gajeta falku{a) do narje~noga vi{kog pjesni{tva. Taj vrhunski ocijenjeni te~aj bio je veliki poticaj {kolama iz Hrvatske koje su i preko UNESCOovih udru`enih {kola iz kontinentalne i primorske Hrvatske bile djelatno uklju~ene u programe pou~avanja kulturne ba{tine.

Uklju~ivanje {kola u Nastavu europske ba{tine potaknulo je vezu s na{im okru`jem. Zauzeti sudjelovanjem u projektima Vije}a Europe nastavnici, u~enici i njihove obitelji, u~e}i o pro{losti mjesta u kojemu `ive, posvijestili su njezinu va`nost i va`nost za sada{njost. Razvili su po{tovanje prema pro{losti, kao sredstvu koje im omogu}uje razvitak njihove pripadnosti i pripadnosti drugih gra|ana Europe. U~enjem o hrvatskoj kulturnoj ba{tini dobivena je jasna potvrda o pripadnosti Hrvatske europskomu kulturnom krugu. To znanje, svijest i osobni mar u~enika, nastavnika i roditelja za o~uvanje hrvatske kulturne ba{tine, osobito nakon Domovinskoga rata, kada su primjeri razaranja hrvatskoga narodnosnoga bitka bili vidljivi u ve}ini hrvatskih naselja, bio je dodatni poticaj za sudjelovanje u projektima izobrazbe o kulturnoj ba{tini.

Premda je to razdoblje zavr{eno, potreba za odgojnim radom na podru~ju o~uvanja kulturne ba{tine nikako se ne smanjuje. Nastava europske ba{tine, koja razvija svijest mladih ljudi o velikoj kulturnoj razli~itosti u Europi, upozorava ih na ono {to je Europljanima zajedni~ko i istodobno poti~e stvarala{tvo, samostalnost i prosudbeno razmi{ljanje u~enika, jedno je od sredstava izgradnje dru{tva odgovornih gra|ana Hrvatske i Europe. Na{ je zajedni~ki cilj stvoriti dru{tva u kojima }emo po{tovati svoju kulturnu ba{tinu, kao dio hrvatske narodnosne prepoznatljivosti, ali to svakako zna~i i po{tovanje drugih ba{tina i drugih vlastitosti. Europa kakvu trebamo ne isklju~uje nikoga, a uklju~uje svakoga tko `eli po{tovati drugoga. To podrazumijeva sve na{e, sve europske i svjetske kulturne ba{tine.

Alida Matkovi}, ~lanica Stru~ne skupine Nastava europske ba{tine Vije}a Europe od 1996. do 1999.

17

Slika 1. Strasbourg, sjedi{te Vije}a Europe

Slika 2. Frascati (Rim), Villa Falconieri, sjedi{te INVALSIja

18

POLITI^KI VID PROGRAMA VIJE]A EUROPE O POU^AVANJU KULTURNE BA[TINE Annachiara CERRI

Kulturna suradnja u Vije}u Europe i pou~avanje o ba{tini Vije}e Europe1, najstarije politi~ko udru`enje na kontinentu, okuplja ~etrdeset tri dr`ave oko temeljnih vrjednota: demokracije, za{tite ljudskih prava i prava na kakvo}u `ivota. Zajedno s Europskim sudom za ljudska prava, koji je njegov sastavni dio, bori se protiv prijetnji demokratskomu polo`aju Europe. Me|uvladinim programom i pravnim uredbama – Ugovor (Konvencija) i Preporuka – pridonosi razvitku i uskla|ivanju narodnosnih politika.

Vije}e utire smjernice, a svojim radom poma`e u dono{enju odluka. Kultura – i kulturna ba{tina – jedna su od njegovih osnovnih poslanja.

Kulturna suradnja, zapo~eta Europskim kulturnim dogovorom2, zahvaljuju}i ~etrdeset osam zemalja potpisnica, pokriva cijeli kontinent, a svojim programima, promi~e i razvija ljudska prava, mir i demokratsku postojanost na kontinentu. Program pou~avanja kulturne ba{tine uklapa se u ovo podru~je i lijepo prikazuje kori{tenje kulturne ba{tine prije sukoba i o~uvanje mira me|uljudskim i me|ukulturnim razgovorom, kulturnom razli~ito{}u i me|usobnim razumijevanjem. Sve se vi{e prepoznaje neprijeporna va`nost kulturne vrijednosti i kulturne ba{tine na svim razinama `ivota.

Jedan od ciljeva Vije}a Europe je davanje novih smjernica javnoj vlasti i predlaganje novih projekata koje bi onda ona ostvarivala.

Pojam pou~avanja kulturne ba{tine razvija se u dru{tvu vi{e od petnaest 1 Vije}e Europe utemeljeno je Londonskim ugovorom, 5. svibnja 1949. godine, a sjedi{te mu je u Strasbourgu (Francuska). Razlikuje se od Europske unije, ~ijih je 27 dr`ava ~lanica bilo u Vije}u Europe prije ulaska u Europsku uniju.

2 Godine 2004. na sastanku odr`anu u Wroclawu, za pedesetu obljetnicu potpisivanja Europskog kulturnog dogovora, ministri kulture i izobrazbe dr`ava ~lanica Vije}a prihvatili su Izjavu koja nagla{ava va`nost ste~enih prava (na primjer prepoznavanje zajedni~koga kulturnog naslije|a, pokretnost i zamjene...) i predla`e na~ine bolje suradnje Vije}u Europe: promicanje europske kulturne prepoznatljivosti kao ~imbenika dr`avljanstva, ja~anje povezanosti me|u dr`avama, me|ukulturni i me|ureligijski razgovor, odgovor kulturnim izazovima dru{tvu znanja i obavijesti, trajan i odr`iv razvitak kao ~imbenik kakvo}e `ivota i povezanosti uravnote`enim kori{tenjem kulturnih i prirodnih dobara na Zemlji.

19

godina. Njegov cilj je, izme|u ostaloga, potaknuti ljude na vlasti3 i stru~njake na ~injenicu da je kulturna ba{tina, shva}ena kao izvor, sredstvo i oslonac zajedni~komu sje}anju, naj~e{}e kori{teno sredstvo bu|enja svijesti mlade`i o dru{tvu i zajedni~koj povijesti i razumijevanja vrjednota kulturnih zajednica koje postoje na kontinentu. Razvitak i {irenje pojma pou~avanja kulturne ba{tine, pridonijeli su usvajanju pojma kulturne ba{tine utemeljena na vrjednotama demokracije, su`ivota u miru, sno{ljivosti i trajnomu i odr`ivom razvitku.

Ulaze}i u ovo podru~je rada, Vije}e Europe, pomo}u nastavnika, osoba iz kulturne ba{tine i kulture, `eljelo je razviti kakvotan sustav pou~avanja kulturne ba{tine, a ne samo stvoriti “proizvode pripremljene za kori{tenje”.

[to zna~i pou~avati kulturnu ba{tinu?

Pou~avanje kulturne ba{tine je djelatno, me|ustrukovno i uklju~eno u {kolski kurikul, {to ~ini sudioni{tvo u izobrazbi i kulturnoj ba{tini, a u {iremu smislu podrazumijeva: – ru{enje granice izme|u {kolskih predmeta i one izme|u {kole i izvanjskoga svijeta, to~nije dopu{ta ulazak kulturnih (i drugih) suradnika u {kolu, – primjenu razli~itih i novih na~ina povezivanja i izra`avanja, – uklju~ivanje mnogokulturnih i me|ukulturnih vidova, – davanje potpore {kolskomu kurikulu i borbu protiv {kolskoga neuspjeha osim drugoga, usvajanjem spoznajnih pojmova prakti~nom primjenom, – razvijanje sustava izobrazbe, utemeljene na vrjednotama iskustva i poku{aja, i podupiranje ne samo samostalnoga nego i rada u skupini, – ponovno bu|enje znati`elje, razvijanje stvarala{tva, usvajanje samostalnosti, prosudbenoga duha i sposobnosti odabira, – ~injenje opipljivim onoga {to se nau~ilo zami{ljanjem i stvarala{tvom, – povezivanje mlade`i, svjesne svojih identiteta, ali i kulturnih razlika, da bi podupirali sno{ljivosti (toleranciju), gra|anstvo i mir, – sprje~avanje sukoba, olak{avanje dru{tvene prilagodbe i odgoja za demokratsko gra|anstvo, – razvijanje svijesti o va`nosti Drugoga, onoga koji je razli~it, i njegove uloge na kulturnomu i ljudskomu podru~ju, – shva}anje va`nosti kulturne i prirodne ba{tine, njihove krhkosti, prosvje{}ivanjem mlade`i za nu`nost njihova o~uvanja, za{titu i preno{enja budu}im nara{tajima, Vidjeti Preporuku Vije}a ministara dr`avama ~lanicama br. R (98) 5 o izobrazbi o ba{tini.

3

20

– pove}anje osje}aja odgovornosti prema ba{tini i razvijanje prosudbenoga duha, da bi poslije mogli davati plemenite prijedloge za pobolj{anje okoline i/ili sprje~avanje omalova`avanja `ivota, – izobrazbu za trajan i odr`iv razvitak, uklju~uju}i i kulturnu odrednicu (dimenziju) toga razvitka, i izobrazbu za demokratsko gra|anstvo, kao sredstvo osna`ivanja i postizanja uzajamnosti.

Ovdje je ba{tina shva}ena u naj{iremu zna~enju kao "svaki tvarni ili netvarni trag ljudskoga rada i svaki trag ljudske djelatnosti u prirodnomu okoli{u" 4.

Upravo kao i neki drugi poslovi Vije}a Europe, npr. Dani europske ba{tine, osmi{ljeni u suradnji s Europskom unijom, pou~avanje ba{tine pridonosi i ve}oj osvije{tenosti mlade`i.

Va`ni dio ovoga pou~avanja, bitan i u postupku prosvje{}ivanja, je tuma~enje ba{tine. Tuma~enjem ba{tina dobiva va`nost i odra`ava odre|eni sadr`aj. Ovaj je misaoni pristup povezan s prisvajanjem ili ponovnim prisvajanjem ba{tine od svakoga pojedinca.

Kulturna ba{tina u sebi nosi tragove, ne uvijek mirne, povijesti Europe.

Bit kulturne ba{tine, definirane i ponovno definirane ljudskim postupcima, ne bi trebala biti shva}ena krutom i nepromjenljivom. Pravi izazov tuma~enju je zamr{enost i postojanje razli~itih zajednica. Ba{tina mo`e imati suprotne vrjednote i biti razli~ito protuma~ena, zavisno o pripadnosti jednoj ili drugoj skupini: u ovim primjerima nu`no je znati prihvatiti tuma~enje drugoga, pa i ako je posve suprotno. Budu}i da se kulturna ba{tina `eli pretvoriti u sredstvo uzajamnoga otkrivanja, a ne neslaganja, razmi{ljanje o }udore|u i na~inima tuma~enja kulturne ba{tine veoma je va`no. Upravo zbog toga na{ me|uvladin program, posve}en ba{tini, `eli pridonijeti promicanju i razvitku vrjednota mira i ideala demokracije, istih na~ela koje promi~e i Vije}e Europe.

Va`ni trenutci na{ega rada u pou~avanju ba{tine Ovdje bih `eljela spomenuti neke va`ne trenutke i temelje na{ega rada u pou~avanju ba{tine, koji }e poslije biti potanje obja{njeni: – {ezdesetih godina: Vije}e Europe nagla{ava kulturne, dru{tvene i gospodarske vrjednote kulturne ba{tine, – 1969.: dono{enje Odluke5, kojom se predla`e uzimanje ba{tine u obzir pri odlu~ivanju o ure|enju neke zemlje i uvo|enje u izobrazbu programa koji mogu potaknuti svijest mlade`i i njezin osje}aj za odgovornost prema kulturnomu okoli{u, Prijedlog No R (98) 5 cit.

Odluka I. s prvoga europskoga Dogovora (Konvencije) ministara odgovornih za za{titu i o~uvanje nepokretne kulturne ba{tine (Bruxelles, 25. – 27. studenoga 1969. godine).

4 5

21

– 1975.: Amsterdamska izjava (deklaracija)6, koja definira pojam udru`ene za{tite, prepoznaje bitne izobrazbene vrijednosti ba{tine i ustrajno poti~e razumijevanje njezine za{tite, osobito od mladih nara{taja i nagla{ava va`nost njezina prijenosa na budu}e nara{taje, – od 1989.: Stru~na skupina Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine definira pojam nastave europske ba{tine, njihove ciljeve i na~ine ovoga novog oblika {kolske zamjene. Znatan broj zemalja sudjeluje u ovoj skupini me|ustrukovne va`nosti. Prva slu`bena nastava europske ba{tine odr`ana je 1989. godine: Rajna bez granica, putuju}a nastava koju su poha|ali u~enici iz mjesta s obala rijeke Rajne (vidjeti fotografije 1. – 4.), – 1993.: izdan Podsjetnik o nastavi europske ba{tine, u kojemu se obja{njava njezina bit – uvijek suverena i za druge poslove na tomu podru~ju, i donose se stvarni primjeri, – skup za politi~ke du`nosnike i izobrazbene i kulturne stru~njake, odr`an u mjestu Maisons-Laffitte (Francuska) o nastavi europske ba{tine, radi upoznavanja s najzanimljivijim vidovima pou~avanja ba{tine i poticanja njihova odr`avanja i u zemljama sudionika skupa, – 1995.: skup u Bruxellesu (Belgija) o pou~avanju kulturne ba{tine: ~imbenik sno{ljivosti, gra|anske svijesti i dru{tvene uklju~enosti, prire|en je u sastavu nastojanja Vije}a Europe Svi razli~iti, svi isti. Skup je omogu}io prikazivanje stvarnih primjera pou~avanja ba{tine i njezine uloge u borbi protiv rasizma i bilo kojega oblika podjela, radi bolje prilagodbe i dru{tvenoga uklju~ivanja u dru{tvo, – 1995. – 1996.: izobrazbeni projekt/natje~aj, proveden u sklopu Europskoga plana za arheologiju, s u~enicima od 6 do 12 godina: Grad pod gradom (u suradnji s ICCROMom/International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property – Me|unarodno sredi{te za konzervatorsko-restauratorska istra`ivanja i English Heritageom). Cilj je projekta bio u~initi mlade` osjetljivom na gradsku arheologiju, u njezinu najsuvremenijemu zna~enju, i pomo}i im u otkrivanju promjena njihova grada i gradskoga krajolika u vremenu. Obavljen posao tijekom {kolske godine potaknuo je potra`ivanje blaga. U tomu su projektu sudjelovali gradovi iz dvadeset triju dr`ava (vidjeti fotografije 6. – 12.)

– 1998.: usvojena Preporuka br. R (98) 5 o pou~avanju ba{tine Vije}a ministara dr`avama ~lanicama, kojom se poziva na poduzimanje najpogodnijih mjera, da bi se zapo~elo i razvilo pou~avanje ba{tine, a mlade` u~inila osjetljivom na kulturnu ba{tinu. Pozornost vladâ trebala bi biti usmjerena na tu Preporuku, a s popratnim tekstom on bi trebao biti poslan dr`avama ~lanicama, 6 Usvojena je u Amsterdamu (Nizozemska) u listopadu 1975. godine na Skup{tini (Kongresu) o za{titi europskog graditeljskog naslije|a koji je okrunio Europsku godinu graditeljskog naslije|a, kako je 1975. godinu prozvalo Vije}e Europe.

22

Slika 3. Istra`ivanje u prirodi. Francusko-belgijska nastava europske ba{tine Samostani i njihov `ivot, Villers-La-Ville (Belgija), 1990. godine.

– 1999.: za 50. obljetnicu Vije}a Europe i Dana europske ba{tine, mlade` razli~itih narodâ i dru{tvenoga polo`aja iz jedne od osnovnih {kola u Strasbourgu7 izradila je razli~ita umjetni~ka djela, o svomu identitetu, koja su bila izlo`ena ispred sjedi{ta Vije}a Europe: Europa, korijeni djetinjstva (vidjeti fotografije 13. – 15.)

– 2000. – 2002.: suradnja i pomo} projektu Jedna {kola, jedan spomenik, koji je pokrenula udruga Seizmo, u Makedoniji. projekt je bio uklju~en u program Upravnoga vije}a za politi~ka pitanja Vije}a Europe nazvan Mjerila povjerenja (vidjeti fotografije 20. – 21.)

– 2002. – 2004.: pokusno razdoblje izobrazbenoga projekta Europa od jedne ulice do Drugih. Naslov, premda u mnogim jezicima zvu~i ‘negramati~ki’, dobro ozna~ava cilj projekta: preseliti se iz u~ionice na ulicu, misli se na uli~nu ba{tinu i dru{tvene vidove, preseliti se od ‘Drugih’, do ljudskoga bi}a. To je namijenjeno u~enicima od 9 do 12 godina, prou~avanjem ba{tine koja nam je blizu: na ulici. Odgojni priru~nik, prigodno tiskan na sedam jezika (francuskom, engleskom, talijanskom, ruskom, {panjolskom, {vedskom i njema~kom) veoma se brzo mo`e pro{iriti u svim dr`avama potpisnicama Europskoga kulturnog dogovora (kon7

College de l’ Esplanade.

23

–

–

–

– – –

vencije). U tomu je projektu sudjelovalo vi{e od 20 dr`ava. Putuju}a izlo`ba Vi{ekulturne ku}e najbolje svjedo~i o ulo`enomu trudu sudionika u projekt (vidi sliku 18. i fotografije 82. – 85.)

2004.: na Kosovu zapo~inje pokusni projekt prou~avanja me|ukulturnih vidova ulice, koji je povezao u~enike iz pet sela razli~itih kultura (Albanci, Srbi i Romi). I u tomu je primjeru kulturna ba{tina imala plemenitu ulogu u razumijevanju i me|usobnomu prihva}anju brojnih zajednica koje `ive u Europi.

2003. – 2004.: ocjenjivanje svih djelatnosti koje je pokrenulo Vije}e Europe u pou~avanju ba{tine i pokusnoga projekta Europa od jedne ulice do Drugih, u suradnji s INVALSIjem (Instituto nazionale per la valutazione del sistema educativo di istruzione e di formazione/Nacionalni zavod za vrjednovanje izobrazbenoga sustava) pod nadzorom prof.

Lide Branchesi. Ta zajedni~ka, znanstvena i o~igledna procjena pridonijela je jasnomu vrjednovanju i onih vidova (povezanih s kulturom i stvarala{tvom) koje je te{ko vrjednovati, 2005.: pou~avanje ba{tine s mlade`i koja je pratila izaslanstvo ministara na Sastanak ministara izobrazbe Pou~avanje sje}anja kroz kulturnu ba{tinu, odr`anu u Krakowu i Auschwitzu (O{wieçim, Poljska). U~inak je bila zajedni~ka slika, velika 10 metara puta 1,50 metar, koja prikazuje povorku ljudi, uslikanih sa strane, koja se naglo prekida. U pozadini su spomenici iz njihovih zemalja. Potom povorka ide dalje. Taj rad mlade`i duboko je povezan s njihovim do`ivljajem jezivoga povijesnog razdoblja, na {to nas podsje}a koncentracijski logor AuschwitzBirkenau, koji su tada posjetili. Slika, pokazana ministrima, izlo`ena je u muzeju u Auschwitzu (vidjeti fotografije 27. – 30.), nastavak pokusnoga programa na Kosovu, priprema drugoga razdoblja projekta Europa od jedne ulice do Drugih, da bi se ostvario {kolske godine 2005. – 2006., Europska godina gra|anstva u izobrazbi: u sklopu prigodnih doga|aja predvi|eno je i obnavljanje istra`ivanja Pou~avanje ba{tine i demokratsko gra|anstvo te, ako se bude moglo, odr`avati te~ajeve o izobrazbi u gra|anstvu, koji bi se pripremilo projektom Europa od jedne ulice do Drugih.

Svi su ti poslovi oboga}eni i dalje se oboga}uju zamislima iznijetim na razli~itim susretima, koje je priredilo Vije}e Europe ili izobrazbeni i kulturni stru~njaci dr`ava doma}ina.

Suradnja Slu`be za kulturnu ba{tinu (nositelj projekta) i Vije}a za prosvjetu bila je plodonosna na razini Vije}a Europe, osobito u pripremi te~aja za nastavnike i kulturne radnike. Nedavni je primjer uspjele suradnje ve} spomenuto pou~avanje kulturne ba{tine mlade`i iz razli~itih europskih zemalja na Sastanku ministara izobrazbe, u Poljskoj, ili prija{nja postojana

24

suradnja iz demokratskoga gra|anstva, koja se o~itovala 2000. godine, na te~aju u Viesteu, odr`anu o pou~avanju kulturne ba{tine za stvaranje demokratskoga gra|anstva.

Pru`anje tehni~ke pomo}i dr`avama i udru`enjima koje promi~u i pokre}u pou~avanje ba{tine i sudjelovanja na me|unarodnim sajmovima pridonose promicanju i razvitku pou~avanja ba{tine u Europi.

Da bismo upotpunili ovaj pregled, treba spomenuti i suradnju s Europskom unijom, npr., 1996. godine, zajedno je prire|en te~aj Europske aktivnosti o pou~avanju ba{tine, u Dijonu (Francuska), a osnovana je i zajedni~ka Stru~na skupina. Te~ajevi o tomu odr`avani su za vrijeme razli~itih predsjedatelja Europske unije. Na`alost, nema naumljenoga i obe}avaju}eg razvitka ove plodonosne suradnje.

Cjelokupni rad prati otvaranje mre`nih stranica, ne samo radi pove}anja preglednosti, nego i da bi se one koristile kao povla{teno sredstvo rada i povezivanja zaposlenika s toga podru~ja.

Izgledi za budu}nost Vrjednovanje svih poslova o pou~avanju ba{tine, ostvareno u suradnji s INVALSIjem, pridonijelo je imenovanju cilja, osmi{ljenih na~ina, odjeka projekta i dobivenih u~inaka. Nagla{eni su i politi~ki vidovi pou~avanja kulturne ba{tine i potreba osiguranja potrebnoga novca da bi se to ostvarilo.

Novi okvirni Sporazum Vije}a Europe u pripremi Vrijednosti kulturne ba{tine za dru{tvo isti~e va`nost ba{tine kao sredstva razvitka, uklju~uju}i i pojam ljudskoga razvitka, i nagla{ava netvarne vrjednote, kao {to je me|ukulturni razgovor, pristup kulturi {to ve}emu broju ljudi, zadr`avanje kulturne razli~itosti i o~uvanje vi{estrukih identiteta, koje ~ine bogatstvo Europe i zajedni~ku europsku ba{tinu, potvr|uju}i pravo svake osobe na pristup odabranoj kulturnoj ba{tini, po{tuju}i pritom prava i slobodu drugih.

Imaju}i na umu ove nove ~imbenike, mo`emo razmisliti o mogu}im smjerovima razvitka i budu}nosti pou~avanja ba{tine na razini Vije}a Europe.

Prije svega trebalo bi oja~ati popre~no podru~ni vid (cross-sectoral aspect), kako je i zaklju~eno na glavnoj sjednici Upravnoga vije}a za kulturnu ba{tinu 2004. godine, koje nadgleda posao, i nastaviti pridonositi drugim programima i sura|ivati s drugim podru~jima Vije}a Europe: na primjer na projektu Ba{tine do{le od drugdje, ba{tine do{le od Drugoga (razvitak odgojnih vidova) i u programu Djetinjstvo i nasilje ({irenjem ve} spomenutoga pokusnoga programa provedena na Kosovu na druga ratna podru~ja).

Mjesna vlast, javne ustanove, osobni i drugi sudionici trebali bi se vi{e truditi i tako obogatiti vi{estruku suradnju razvitka projekata koji ujedinjuju izobrazbu, ba{tinu (i onu prirodnu) i kulturu.

25

Ta vrsta posla trebala bi biti ra{irena, s potrebnim promjenama, i na druge razine ljudi, na primjer na odrasle (cjelo`ivotna u~enje), da bi svaki pojedinac shvatio ba{tinu kao svoju.

Ovdje bi trebalo spomenuti i posljedice koje bi na pou~avanje u prirodi imao prijelaz s uobi~ajenih sredstava rada na nova pomagala i na odnos izme|u onoga {to je mjesno i onoga {to se mo`e ostvariti na cijelomu svijetu.

Ponovna uspostava suradnje i dogovor izme|u Vije}a Europe i Europske unije u pou~avanju kulturne ba{tine osigurale bi ve}i odjek i promicanje novih projekata.

Pobolj{anje veza na europskoj razini (internet, knjige, me|unarodne izlo`be, tisak...), interaktivnije mre`ne stranice i stvaranje banke europskih podataka bili bi obe}avaju}i pomak.

Otvaranje prema neeuropskim dr`avama moglo bi pomo}i uklju~ivanju djece useljenika u eurosredozemnomu projektu ili jezikoslovnom prou~avanju.

Taj posao, koji je prije vi{e godina pokrenulo i razvilo Vije}e Europe, jo{ mo`e uvelike koristiti i zaslu`uje i dalji razvitak, da bi uspje{no nastavio, posve i korisno pridonositi `ivotu djetinjstva i mladosti, ne samo za vrijeme trajanja {kole nego da bi se u~enici pripremili na odgovornu budu}nost.

Pou~avanje kulturne ba{tine trebalo bi mo}i pokazati i svoje, ne tako vidljive prednosti, pomaganja u pobje|ivanju du{evnih stresova djece koja su `ivjela (ili jo{ `ive) u ratnim podru~jima i/ili su bila u velikim opasnostima i mogu}nost pribli`avanja naroda Europe u sno{ljivosti i miru.

26

VRJEDNOVANJE KULTURNE BA[TINE: PODRU^JA ISTRA@IVANJA, NA^INI, U^INCI I IZGLEDI ZA BUDU]NOST Lida BRANCHESI

Polazi{ta Ova knjiga i ovaj ~lanak u~inak su vrijednosnoga istra`ivanja nastave kulturne ba{tine u Europi8. Nastali su kao proizvod suradnje Vije}a Europe i INVALSIja, Talijanskoga nacionalnog zavoda za vrjednovanje9.

Vije}e Europe, odlu~iv{i provesti znanstveno utemeljeno vrjednovanje ne samo projekta Europa od jedne ulice do Drugih10, ~ije je pokusno razdoblje zavr{ilo 2004. godine, nego i cjelokupne vi{egodi{nje djelatnosti pou~avanja ba{tine, javilo se INVALSIju. CEDE-INVALSI11 radi na pou~avanju kulturne ba{tine od 1989. godine, od sudjelovanja na Jeunesse et Patrimoine Architectural i u narodnosnim i euUsporediti naslov projekta COE - CHE: Council of Europe - Cultural Heritage Evaluation; pokrenut je posebni dio mre`ne stranice instituta: www.invalsi.it pod Ricerche internazionali (me|unarodna istra`ivanja).

9 Odgovorna za projekt za Vije}e Europe je Annachiara Cerri, za INVALSI Lida Branchesi, Council of Europe - Cultural Heritage Evaluation. Projekt je potpisan u ljeto 2003. godine, no, prvi poslovi zapo~eli su ve} u svibnju, da bi se ispitala pripravnost {kola za sudjelovanje u projektu Europa od jedne ulice do Drugih prije zavr{etka {kolske godine. Procjembeno istra`ivanje petnaestogodi{njih djelatnosti Vije}a Europe po~elo je u rujnu 2003. godine ra{~lambom gra|e, {to je bilo mnogo te`e i dublje negoli se o~ekivalo. U prosincu zapo~eo se s razgovorima sa sudionicima razli~itih poslova i s istra`ivanjem slu~aja. U svibnju 2004. godine napisan je i odobren upitnik za stru~njake, poslan u lipnju na papiru elektroni~kom po{tom. Za vremensko trajanje i procjenu projekta Europa od jedne ulice do Drugih vidjeti str. 113. - 142.

8

Sa`eto izvje{}e istra`ivanja, koje se jo{ provodi, zajedno s prijedlozima za Vije}e Europe predstavljeno je i raspravljeno u Upravnom vije}u za kulturnu ba{tinu Vije}a Europe, u listopadu 2004. godine, i nalazi se na mre`noj stranici Vije}a Europe. Nakon objave zaklju~aka odlu~eno je objelodaniti knjigu korisnih sredstava, ne samo za vrjednovanje nego i za {irenje poslova.

10 Projekt je u svim slu`benim dokumentima nazvan kraticom ERAL (od francuske ina~ice naslova) i EOSO (od engleske ina~ice), dvaju slu`benih jezika Vije}a Europe. U hrvatskomu tekstu upotrijebljen je puni naziv projekta. Vidi bilje{ku 1., na str. 99.

11 INVALSI, nastao preustrojem Europskog izobrazbenoga sredi{ta i preure|en uredbom br. 286/2004., uzev{i ime Nacionalni zavod za vrjednovanje izobrazbenoga sustava.

27

ropskim programima Media Save Art (1991. – 1993.) i od didakti~ko-znanstvenoga osmi{ljavanja projekta Jedna {kola, jedan spomenik. Od 1994. do 1995. godine po~inje suradnju s Vije}em Europe, u kojoj sudjeluje i autorica ovoga ~lanka odgovorna za istra`ivanja o umjetnosti i kulturnoj ba{tini i ~lanica Stru~ne skupine Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine. Zavod je, dakle, rado prihvatio istra`ivanje Vije}a Europe jer ono pridonosi novim ciljevima ustanove.

Istra`ivanje je uklju~ilo vi{e od 50 stru~njaka iz cijele Europe, vrjednovani su svi projekti i djelatnosti, uklju~uju}i politi~ke dokumente koji su povezani s pou~avanjem ba{tine. Vije}e Europe promi~e pou~avanje ba{tine od 1989. godine, kada je odr`ano prvo, poznato europsko predavanje o ba{tini Rajna bez granica. Projekt Europa od jedne ulice do Drugih, odr`an u dvadeset europskih dr`ava, procijenjen je gotovo u`ivo, uklju~iv{i u~enike, nastavnike, kulturne radnike, {kolskih ravnatelja i narodnosne uskladitelje (nacionalne koordinatore)12. Obavljeni veliki posao pridonio je vrjednovanju kakvo}e i u~inkovitosti poslova o pou~avanju ba{tine i odre|ivanja budu}ih smjernica.

Iz u~inaka istra`ivanja, po~ev{i od obnove popisa poslova, vidljiv je doprinos Vije}a Europe o izradbi i {irenju pou~avanja ‘europske ba{tine’, prepoznatljive prema posebnim pokazateljima kakvo}e, sa`etim u Preporuci br.

R (98) 5: djelatnost namijenjena najprije mla|im nara{tajima koja je, godinama ulaze}i u sr`, pridonijela upoznavanju samog pojma pou~avanja ba{tine, a nakon ostvarene pouke i stvaranja prepoznatljivosti i demokratskoga gra|anstva ‘europskih’ odrednica, s ozna~nicama demokratskih vrjednota, civilnoga i mirnodopskoga su`ivota i sno{ljivosti.

Najvi{e djece sudionika u najnovijim projektima vidi Europu “kao veliku obitelj”, “jedinstvo razli~itih miroljubivih dr`ava: ona je na{ dom”. Identitet Europe nastao je na temelju mnogih kulturâ i njihova su`ivota: “U Europi postoje mnoge druge kulture, obi~aji i predaje koje tvore cijelu Europu”.

Europa je jedinstvo i suradnja: “Europa zna~i jedinstvo svih dr`ava”, “zna~i dr`ave koje me|usobno sura|uju”. Crte`i su jo{ va`niji, jer na izravan na~in, premda katkada samo stiskom ruke, prikazuju susret naroda (vidjeti fotografije 79. i 80. i crte`e na str. 145. i 185.).

Kulturna ba{tina i pou~avanje Polazi{te na{ega istra`ivanja, koje je moralo uzeti u obzir razli~itost dr`ava i jezika, je i definiranje i objedinjivanje rije~i iz ovoga podru~ja i njihovih zna~enja, za koje smo se, pak, pozvali na ve} spomenutu Preporuku br.

R (98) 5 o pou~avanju kulturne ba{tine Vije}a ministara dr`ava ~lanicama Vije}a Europe13. Radi se o, na europskoj razini, najva`nijemu politi~kom do12 13

28

Vidjeti izvje{}e na 199. – 126. str.

Usporediti http://cm.coe.int/ta/rec/1998/98r5.htm.

kumentu o ovomu, {to poziva vlade poduzimati potrebne mjere za po~injanje i razvitak poslova na tomu podru~ju.

U tekstu su, na jasan i jezgrovit na~in, definirani kulturna ba{tina i pou~avanje14.

Kulturna ba{tina je “svaki tvarni ili netvarni znak ljudskoga rada i svaki trag ljuske djelatnosti u prirodnomu okoli{u”. Ovo je sveobuhvatna definicija, ~iju }emo novost i va`nost vi{e cijeniti prisjetimo li se da potje~e iz 1998. godine. Posljednjih godina tako su nove samo Dogovor (Konvencija) o europskomu krajobrazu (2000.), koja odnos prirode i kulture vidi kao jedan od najva`nijih vidova suvremenih istra`ivanja i politika te UNESCOova Dogovora o za{titi netvarne kulturne ba{tine (2003.).

Pou~avanje kulturne ba{tine je “oblik izobrazbe utemeljen na kulturnoj ba{tini, uklju~uje aktivne nastavne metode, popre~no kurikulne pristupe (cross-curricural approches), suradnjom izme|u izobrazbenoga i kulturnoga podru~ja i koristi se najve}om raznoliko{}u na~ina veza i izra`avanja”.

Zna~ajke koje se mogu smatrati pravim pokazateljima kakvo}e: – u~inkoviti na~ini pou~avanja: utemeljeni na otkrivanju, istra`ivanju, uklju~ivanju u~enika, s uporabom prvotnih izvora i istra`ivanje u prirodi, istra`ivanje predajnih tvariva, zanimanja (vidjeti fotografije 33. – 45.), – ru{enje granice izme|u {kolskih predmeta, nagla{avaju}i vodoravne, popre~no kurikulne pristupe, ali i uvr{tavanje kulturne ba{tine u {kolski kurilul, izvode}i nastavne sadr`aje na izravniji i noviji na~in, – uspostavljanje suradnje izme|u izobrazbenog i kulturnog podru~ja: otvaranje {kole vanjskom svijetu, otvaranje vrata ~elnim ljudima za ba{tinu, kulturnim radnicima, je skok unaprijed u kakvo}i i budu}nosti; partnerstvo nije samo suradnja izme|u kulture i izobrazbe, nego ~ini suvislu cjelinu razli~itih na~ina mi{ljenja i rada; ona uklju~uje zajedni~ki rad od planiranja pa nadalje.

– izbor najrazli~itijih na~ina povezivanja i izra`avanja: ba{tinu prati raznovrsnost tvariva, jezika, na~ina izra`avanja i stvaranja; u europskim razmjenama iskustva u pou~avanju kulturne ba{tine, jezik nije nikako samo i najva`nije sredstvo veze izme|u razreda.

Istra`iva~ki scenarij: povijesti i pregled poslovâ Da bi se opisalo provedeno istra`ivanje i iznijeli zaklju~ci do kojih smo do{li, neizostavno treba uzeti u obzir sve poslove u pou~avanju kulturne ba{tine, koje je Vije}e Europe ostvarilo posljednjih godina. Osobito je to 14

Ti su vidovi obja{njeni i u prvomu dijelu ~lanka Annachiare Cerri. Vidjeti 20. – 22. str.

29

va`no jer posvema{nji pregled svih poslova ~ini, ~esto malo poznatu, kulturnu ba{tinu za sebe, zamisli, iskustava i sposobnosti15.

Vije}e Europe zapo~elo je rad na tomu podru~ju, 1989. godine, s prvim europskim predavanjem o ba{tini Rajna bez granica (vidjeti fotografije 1. – 4.).

Radi boljega razumijevanja u~inka i utjecaja ovoga prvog iskustva, koje je imalo veliki odjek u medijima, treba se sjetiti politi~koga, dru{tvenoga i kulturnog sklopa Europe toga doba i pada Berlinskoga zida, koji je ozna~io, ne samo na znakovit na~in, otvaranje mnogih granica.

Osamdesetih godina raslo je zanimanje za ba{tinu i vezu ba{tine i izobrazbe. U tomu povijesnom slijedu ra|a se u Francuskoj zamisao o nastavi europske ba{tine16. Na skupu Jeunesse et Patrimoine Architectural (Mlade` i graditeljska ba{tina), odr`anu u Parizu 1989. godine, na kojemu je Vije}e Europe imalo va`nu ulogu, potvr|eno je, mo`da prvi put, da je jedno od ljudskih prava i pravo na ba{tinu.17 Razvitak projekta povjeren je Stru~noj skupini, koja se redovito sastaje od 1990. godine i odre|uje ciljeve i na~in nastave europske ba{tine.18 Neprestano se privre|uju skupovi i te~ajevi, na kojima sura|uju razli~ite zemlje da bi razmijenile prva iskustva i {irili projekte: Cluny (1990.), Maisons-Laffitte (1992.), Desenzano (Italija, 1993.), Budimpe{ta (1992. i 1993.), Sejny (Poljska, 1996.). Na razli~itim europskim skupovima odr`ana su brojna predavanja o nastavi europske ba{tine.

Projekt je pratilo objelodanjivanje brojnih knjiga koje su imale veliki odjek: kao {to je poznati Memento (1993.), ~asopis Exchange, na`alost objelodanjena su samo dva broja (1994. – 1995.), videokaseta o nastavi europske ba{tine. Literatura se malo-pomalo oboga}ivala razli~itim knjigama, radi pohranjivanja iskustva u razli~itim zemljama19.

Jedan od najzanimljivijih i najuspje{nijih poslova {irenja nastave europske ba{tine jesu te~ajevi usavr{avanja nastavnika za koje je ~esto ra|ena ozbiljna procjena. Najprije se misli na one koje je priredilo Vije}e Europe, 15 Vidjeti i ve} spomenuti ~lanak Annachiare Cerri, gdje se u popisu svih poslova ovih godina nagla{ava politi~ka vrjednota.

16 Dovoljno je spomenuti osnivanje English Heritagea (1983.). Te je godine utemeljena i La Caisse Nationale des Monuments Historiques, a tema ICOM-CECA skupa (1987.) bila je Ba{tina i izobrazbeni poslovi. U Francuskoj je 1984. odr`ana prva nastava ba{tine, nu, prvi slu`beni tekst potje~e iz 1987. godine.

17 Izjava predsjednika ICOM-a A. O. KonarĂĄ na skupu u Parizu; M. D. Therong (Vije}e Europe) predsjednik je radne skupine Po~etna izobrazba o starim zanimanjima (usp. bibl.).

18 U svim se knjigama, po~ev{i od Mementa ozna~nice nastave europske ba{tine stalno ponavljaju (usp. bibl.).

19 Literatura na str. 201. - 206. sastavni je dio istra`ivanja. Svi poslovi, te~ajevi, skupovi, knjige itd. spomenuti u ovomu ~lanku zapisani su u spomenutim tekstovima, na koje stalno upozoravamo, a koji su spomenuti u bilje{ci samo onda kada to treba.

30

Slika 4. Posjet na mjestu doga|aja. Francusko-belgijska nastava europske ba{tine Samostani i njihov `ivot, Villers-La-Ville (Belgija), 1990. godine.

u Donaueschingenu, o Nastavi europske ba{tine, ~imbenik upoznavanja kulture (br. 69 i 70 – 1995.: follow up 1997.) i Europa u svijetu – Svijet u Europi (br. 84 – 1999.). Treba spomenuti i te~ajeve koje su pripremile razli~ite zemlje: Dover, Ujedinjeno Kraljevstvo (1994.); Lisabon, Portugal (1997.); Hvar, Hrvatska (1997.); Malta (1998.); Vieste, Italija (2000.).

Nastava europske ba{tine posljednjih se godina sve vi{e razvija i pokriva sve vi{e va`nih podru~ja, na primjer uklju~ivanje u~enika s pote{ko}ama, vi{ekulturalnost, sno{ljivost, demokratsko gra|anstvo, neprestano uklju~uju}i sve vi{e dr`ava, {to se mo`e vidjeti u prilo`enomu obja{njenju i popisu20.

Obrazac pou~avanja brzo se {iri i nije jednostavno pratiti njegov razvitak.

Posljednjih su godina mnogi projekti nastave europske ba{tine odr`avani u sastavu programa Europske unije Socratesa21.

Godine 1995., kada je nastava europske ba{tine ve} bila svima poznata i odr`avana u mnogim zemljama, Vije}e Europe s ICCROMom22, u povoUsporediti str. 127 - 141. i 190. - 199. Neke dr`ave, npr. [vicarska, pre{le su na strate{ki na~in odr`avanja i {irenja nastave europske ba{tine: po~ev{i od 1998. godine, nov~ana pomagala je oko 12 projekata na godinu. Neke pokrajine, npr. Pays de Loire i Emilia Romagna tako|er su odlu~ile odr`avati slijed nastave europske ba{tine.

21 Za vi{e podataka vidjeti str. 134. - 135.

22 ICCROM (International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property/ Me|unarodno sredi{te za konzervatorsko-restauratorska istra`ivanja), kako je poznato, me|uvladino je udru`enje, koje je, 1956. godine, UNESCO osnovao. Bavi se za{titom kulturne ba{tine u svijetu.

20

31

du godine arheologije pokre}e novi projekt Grad pod gradom. U suradnji s English Heritageom, objelodanjen je i priru~nik, veoma kakvotno pou~no sredstvo. U projektu su sudjelovale 23 dr`ave. Zavr{ni radovi, koje je, prema odre|enim mjerilima kakvo}e, ocijenilo me|unarodno povjerenstvo, mogli bi i danas, zajedno s priru~nikom, biti velika pomo} nastavnicima i kulturnim radnicima23.

Iste godine tijekom nastojanja Vije}a Europe Svi razli~iti – svi isti, odr`an je u Bruxellesu va`an skup o Pou~avanju kulturne ba{tine: ~imbenik sno{ljivosti, gra|anstva i dru{tvene prilagodbe24, na kojemu su, spoznajnom ra{~lambom i iznijetim iskustvima, nagla{ene velike mogu}nosti koje pou~avanje ba{tine ima u borbi s politi~kim i dru{tvenim pote{ko}ama: nazive mnogih te~ajeva.

Tih se godina velike nade pola`u u Europske na~ine pou~avanja kulturne ba{tine u Europi, {to je i tema skupa Vije}a Europe u suradnji s Europskom unijom, odr`anom u Dijonu (1996.). Po~inje pribli`avanje Vije}a Europe i Europske unije radi dogovora i lak{ega {irenja pou~avanja ba{tine u Europi i zapo~injanja novih projekata. Vije}e Europe sudjeluje u Santiagu de Composteli (1999.), na danima [kola otvorena svijetu, kojima je zaklju~eno prvih pet godina postojanja programa Socratesa. Sastanak stru~njaka obiju strana, u Bruxellesu 2000. godine, ozna~ava povijesni po~etak velikoga pribli`avanja, koje ne uspijeva, najprije zbog ~inovni~kih pote{ko}a.

Vije}e Europe tada razvija i politi~ko sredstvo va`no za pou~avanje ba{tine, koje su, 1998. g., prihvatili ministri dr`ava ~lanica. Ve} je spomenuta Preporuka br. R (98) 5 bila polazi{te nekoliko ovdje opisanih doga|aja, premda je nejednako prihva}ena i primjenjivana u razli~itim zemljama.25 Nadalje, pou~avanje ba{tine mo`e pomo}i u zaustavljanju sukoba i pridonijeti radu Vije}a Europe na tomu podru~ju. Tako su pomognuti i ostvareni mnogi poslovi na Balkanu, u sastavu programa Jedna {kola, jedan spomenik (1999. – 2001.), u koje je bila uklju~ena mlade` s Kosova, iz Makedonije, Francuske, Poljske, Italije i Bugarske (vidjeti fotografije 20. – 21.)26 Va`an je te~aj odr`an tijekom Europskih dana ba{tine, u Bugarskoj, u suradnji sa stru~njacima Vije}a Europe, o Djeci, mlade`i i ba{tini (2001.).

Sljede}e godine odr`ana je nastava europske ba{tine koja se bavila istim predmetom kao i Dani ba{tine, Razli~ite cjeline i religije, zajedni~ka ba{tina.

Va`no je da je me|u posljednjim odr`anim projektima u sastavu nastave Usporediti tablicu Marzije Minore, str. 141. - 145.

Radove je objavilo Vije}e Europe 1998. godine (vidjeti bibliografiju.).

25 Za vi{e obavijesti vidjeti str. 175. - 184.

26 Usporediti bibliografiju. U sastavu projekta odr`ane su i neke nastave europske ba{tine: u Francuskoj u St. Romainu i u Makedoniji, u Sv. Joakimu Osogovskom.

23 24

32

europske ba{tine, za koje imamo dokaze, jedan odr`an u Makedoniji (lipanj 2004.) i jedan na Kosovu (rujan 2004.).

Mala veoma va`na pojedinost je da je Vije}e Europe sudjelovalo i pomagalo mnoge projekte pou~avanja ba{tine, na primjer poznati Jedna {kola, jedan spomenik ili projekte velike kakvo}e, koji su osvojili nagrade tijekom Dana europske ba{tine, kao Povijest materijala (1997. – 1999.) i Svi putovi vode u Rim (1997.) ili, pak, vi{egodi{nje natje~aje kao Me|unarodno iskustvo fotografiranja spomenika, koji svake godine priredi Katalonija.

U odnosu na zna~ajke pou~avanja kulturne ba{tine, ono dolazi u doticaj s drugim poslovima Kulturnog smjera Vije}a Europe. Dovoljno je spomenuti Ljetno sveu~ili{te na putu Sv. Jakova, predajna zanimanja i sudjelovanje na L’ orientation aux métiers du bâti ancien, des ensembles décoratifs et du patrimoine mobilier u Parizu.

Osobito je zanimljiv odnos koji se razvio s ve} spomenutim Danima europske ba{tine.

Tijekom Dana europske ba{tine ~esto su izlagani {kolski radovi u mnogim zemljama, na primjer radovi napravljeni tijekom projekta Europa od jedne ulice do Drugih. Osobito je va`an primjer Kosova – Novo Brdo (rujan 2004.), gdje su djeca iz vi{enarodnih razreda, sastavljena od Albanaca, Srba i Roma, sudionika programa Europa od jedne ulice do Drugih predstavila svoje radove predstavama i izlo`bama. Mislimo da primjeri govore vi{e od rije~i i da ih ne treba tuma~iti! (vidjeti fotografije 24. – 26.).

U Barceloni je, 2004. godine, na sve~anosti otvorenja Dana europske ba{tine, sve~ano otvorena europska cesta, sastavljena od mnogokulturnih ku}a nastalih u {kolama sudionicama projekta Europa od jedne ulice do Drugih: na svakomu pro~elju nalazile su se zna~ajke otkrivene u njegovoj ulici, a koje govore o drugim zemljama: primjeran rad koji podsje}a i na Ba{tine do{le od drugdje, ba{tine do{le od Drugoga (vidjeti sliku 18. i fotografije 82. – 85.).

Me|u nastojanjima i poslovima Vije}a Europe, osobito mjesto zauzima nastojanje za demokratsko gra|anstvo: dovoljno je spomenuti sudioni{tvo u spoznajnomu tuma~enju27, te~aj u Viesteu (2000.) o pou~avanju ba{tina za izgradnju demokratskoga gra|anstva i projekt Europa od jedne ulice do Drugih.

Taj su sadr`aj i ta iskustva ~esto prou~avani u diplomskim ili doktorskim radovima.

Dali smo zamr{en pregled, koji nije bilo jednostavno obnoviti, bogat razli~itim nastojanjima, me|usobno povezanima na brojnim razinama, u kojemu je bilo va`no, radi znanstvene to~nosti, ra{~laniti i vrjednovati najva`nije doga|aje u op}emu surje~ju, imaju}i na umu odgojne, kulturne, dru{tvene i politi~ke vidove.

Vidjeti T. Copeland (2001.) i obnovljeno izdanje u 2005. godini. Usporediti bibliografiju.

27

33

Voljeli bismo zaklju~iti ovaj pregled osobito uvjerljivim i va`nim iskustvom skupine mlade`i iz cijele Europe, sudionicima nastave europske ba{tine odr`ane u Auschwitzu (2005.), na Sastanku ministara izobrazbe (vidjeti fotografije 27. – 30.): za vi{e podataka pogledajte ~lanak stru~njaka koji su ostvarili ovaj projekt.28

Ciljevi i nacrt istra`ivanja Na po~etku ovoga vi{egodi{njeg istra`ivanja, postavili smo pretpostavku utemeljenu na odre|enim pitanjima: koja je nova vrjednota koju je Vije}e Europe odlu~ilo pridati pou~avanju ba{tine? Koji su ciljevi i koju razinu trebaju dosegnuti da bi se smatrali ostvarenima? [to se promijenilo ovih godina i koja su budu}a razvitkovna nastojanja?

Uzeli smo u obzir cjelokupno nastojanje promicanja ljudskih prava i osobito vidove koji prate rad Vije}a Europe na podru~ju pou~avanja ba{tine: – osjetljivost na kulturnu ba{tinu, na njezinu za{titu i {irenje; dio ba{tine jesu i predajna zanimanja i razvijanje stvarala~koga shva}anja u stvaranju ba{tine budu}nosti, – europska i me|ukulturna odrednica: otkrivanje i stvaranje Europe nastoje}i prepoznavati 'druge' kulture, shva}ene kao sastavni dio svoje ba{tine, – prilagodba (ne samo zbog stvarnih manjaka nego i kulturnih) i dru{tvena povezanost, pa i sprje~avanje sukoba, – demokratsko gra|anstvo: identitet, sudjelovanje, prihva}anje odgovornosti itd.

– pronalaza{tvo i uskla|ivanje na~ina i sustava izobrazbe, – cjeloviti razvitak osobnosti (primjena razli~itih jezika i sposobnosti, pove}anje osjetljivosti, razli~itost razina: spoznajna, osjetilna, motori~ka; stvarala{tvo i prosudbeni duh).

Me|u ciljevima procjeniteljskoga istra`ivanja spominjemo: 1. napraviti pregled: – ostvarenih poslova u ovih 15 godina, – ciljeve zbog kojih su zapo~eti, – novih postupaka, – koliko su uspjeha imali, – u~inaka koje su proizvele, osobito u politi~kim i kulturnim smjernicama Vije}a Europe.

2. vrjednovati sav izvr{eni posao, nagla{avaju}i: – bogatstvo, izvornost, 28

34

Vidjeti str. 147. - 151.

– osnivanje i pru`enu pomo} Stru~noj skupini, – spoznajnu razradbu i na~ine upoznavanja i {irenja Preporuke br. R (98) 5, – odnose s tijelima i sli~nim projektima u Vije}u Europe, – odnose s vanjskim udru`enjima (osobito s Europskom unijom).

3. pretpostaviti budu}i razvitak, mogu}nost i dati korisne prijedloge za budu}nost, 4. ponuditi gra|u, zamisli i projekte, osobito nastavnicima i kulturnim radnicima iz razli~itih europskih i drugih gradova.

Metodologija i instrumentarij U ovomu istra`ivanju, {to se ti~e zamr{enosti i posebnosti predmeta prou~avanja, imaju}i na umu me|unarodni referentni okvir i razli~ita narodnosna okolja (kontekst), izabrali smo integriranu mtodologiju, koju smo ve} bili testirali s izvrsnim u~incima, za vrjednovanje umjetni~kih i kulturnih projekata.29 Udru`eno smo se koristili razli~itim instrumentarijem za vrjednovanje, na primjer upitnicima, razgovorima, istra`ivanjem uzoraka, tra`enjem mi{ljenja stru~njaka o pojedinostima. Ovi se na~ini primjenjuju najprije za kakvotno vrjednovanje. Izbor na~ina zavisio je i o vrsti postupka i proizvoda koje je trebalo vrjednovati.30 Pripremanje i ra{~lamba literature i gra|e sastavni je dio istra`ivanja.

Posebna je pozornost pridana procjenama ve} provedenima nakon svakoga posla. Ovdje mislimo na upitnike, razgovore, izvje{}a, katkada pra}ena sastavima u~enika sudionika u poslovima.

Va`nu ulogu u procjeni imali su i zavr{ni u~eni~ki radovi kojima oni pokazuju {to su nau~ili: ~esto se iz zna~ajki i kakvo}e radova vidi i kakvo}a izvr{enoga posla.

Sustavno smo obradili sve izvr{ene poslove od 1989. godine. Procjena je ostvarena na dvjema razinama: 1. op}e vrjednovanje svih odr`anih poslova tih godina, 2. potanje prou~avanje najva`nijih poslova i projekata.

Za kona~nu procjenu uvelike nam je pomogla ra{~lamba podataka dobivenih u razgovorima osobito podataka iz upitnika koje smo poslali stru~njacima.

29 Vidjeti osobito projekte MUSE i VALMUSS i izvje{}a o istra`ivanjima koje je ure|ivala autorica ovoga ~lanka. Za vi{e obavijesti o metodologiji vidjeti posljednji ~lanak: Branchesi, Lida. 2003. Glazbeni laboratoriji u {kolskom sustavu: vrjednovanje pronalaza{tva, Rim: Armando.

30 Cjelokupnu sliku vidjeti u privitku 1., str. 162. - 164.

35

Cilj je upitnika bio sabrati: – iskustva, mi{ljenja i ocjenu svih poslova, – va`ne obavijesti o posebnim vidovima i projektima, – prijedloge za budu}nost.

Izabrani su uzorak ~inili: – sudionici sastanaka Stru~ne skupine za pou~avanje ba{tine odr`ane 1990. godine, – sudionici s va`nim iskustvom.

Upitnik je dobilo 60 stru~njaka iz 25 dr`ava. Njih 39 poslalo je korisne obavijesti (65%); 17 ih nije odgovorilo (28%); ~etiri (6%) su se izjasnila nemjerodavnima.

U privitku upitnika bilo je ovo: – popis svih projekata u sastavu nastave europske ba{tine, kao dopuna i nadzora, – literatura koju su trebali pregledati i mo`da obogatiti pridr`avaju}i se pritom postavljenih mjerila.

Za popis stru~njaka koji su odgovorili i pitanja iz upitnika vidjeti privitak.31 Osobito smo sura|ivali sa Stru~nom skupinom Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine i tra`ili mi{ljenja o stanjima u razli~itim dr`avama i za procjenu osmi{ljenih sredstava vrjednovanja. Njihova smo iskustva i procjene prikupili razgovorima, a koristili smo dokaze i gra|u koje oni imaju.

Neki su stru~njaci pridonijeli produbljivanju znanja o odre|enim vidovima, a njihovi su radovi objelodanjeni u ovoj knjizi.

Podru~ja istra`ivanja i u~inci Pou~avanje kulturne ba{tine i uloga Vije}a Europe Jednoglasno je priznato da je “dru{tvena, politi~ka i kulturna uloga Vije}a Europe u pou~avanju kulturne ba{tine veoma va`na”.

Vije}e Europe bilo je “pokreta~ i poticatelj istra`ivanja na licu mjesta, osobito u projektu nastave europske ba{tine”; njegov je rad dopustio “otvaranje odgojnih projekata prema drugim dr`avama, dakle, drugim kulturama, predajama, katkada i religijama”.

Uloga Vije}a Europe bila je “presudna u ru{enju granica ove vrste pou~avanja” i njegova povezivanja s cjelokupnim na~inom za{tite ljudskih prava i razvijanja europske i me|ukulturne odrednice.

31

36

Vidjeti privitak 2. i 3., str. 165.

“Pomo}u Stru~ne skupine nastave europske ba{tine i drugi ostvareni projekti pomogli su u pronala`enju prikladnih na~ina primjenjivanih u cijeloj Europi, radi postizanja o~ekivanih u~inaka.� Jednoglasno se cijeni djelotvornost i visoka kakvo}a projekta, a nastavnici i kulturni radnici izobra`avaju se o tim podru~jima.

Preporuka br. R (98) 5 prikladno je i obnovljeno politi~ko sredstvo dano svakoj dr`avi.32 Najcjenjeniji su vidovi pokusni programi, stvaranje mre`e suradnika, pou~ni spisi, me|unarodni skupovi, osobito onaj u Bruxellesu (1995.), zbog te`i{ta na dru{tvenim vidovima i onaj u Dijonu (1996.), va`an zbog europske odrednice.

Vidi se i da Vije}e Europe nije prestalo raditi nakon prvih projekata, nego je nastavilo s novim zamislima, izazovima, projektima, ne prilago|ivaju}i se promjenama, nego otvaraju}i nove obnovljene na~ine razvitka pou~avanja ba{tine u Europi.

Neki ipak smatraju da su poslovi trebali biti pristupa~niji, jer bi se tako bolje razvile druge mogu}nosti. Trebalo se, na primjer, nastaviti, nakon pokusnoga razdoblja, s projektom Grad pod gradom.

Me|unarodna uskladba poslova s vremenom postajala je sve te`a, osobito {to se ti~e postavljenih ciljeva i (broja) uklju~enih dr`ava, ali se broj zaposlenika i koli~ina novca nisu pove}avali.

Mo`e se re}i da, premda se, s jedne strane, stru~njaci sla`u o velikoj ulozi, koju je imalo Vije}e Europe, u stvaranju kakvotnoga pou~avanja ba{tine u Europi i za Europu, razli~it odjek toga pou~avanja, i u jednoj istoj dr`avi, lo{a je strana. Neki tvrde da je djelatnost Vije}a Europe u ovomu podru~ju samo po~etni~ka, stru~na i ograni~ena na malu skupinu, a drugi smatraju da su nastojanja bila dovoljno ra{irena i tra`e od Vije}a Europe da se uklju~i u tra`enju novih odgovora na teku}e promjene i nove izazove.

Poznavati ba{tinu, ~uvati je, vrjednovati i prenositi budu}im nara{tajima Za pojedinca kulturna ba{tina postoji samo ako je on prepoznaje kao takvu i ako prepoznaje njezine vrjednote za zajednicu. Jasno je da je u ostvarenju ovoga prvog, ali osnovnoga cilja, uloga izobrazbe nezamjenjiva. Ona je najdjelotvorniji na~in otkrivanja. [tovi{e i pote{ko}e o~uvanja ba{tine ne mogu biti rije{ene bez izobrazbe33; trebalo bi previ{e vremena i novca.

Ovaj su cilj sigurno postigla djeca koja su u cijeloj Europi sudjelovala u poslovima i duboko ih do`ivjela, koja su imala izravnu vezu s nalazi{tima i spomenicima (nastava europske ba{tine) ili ona koja su otkrivala ba{tinu, 32 Sve spomenute re~enice navodi su iz upitnika i razgovora sa stru~njacima. Cjelokupna gra|a dostupna je znanstvenicima.

33 Upravo je ova jednostavna i neprijeporna tvrdnja prisilila ICCOM da se po~ne baviti izobrazbom, premda je ono samo po sebi daleko od njegovih ciljeva.

37

po~ev{i od ulice kojom prolaze svaki dan (Europa od jedne ulice do Drugih): to pokazuju njihova iskustva i izjave i izjave nastavnika.

– Iskustvo, ka`e Ema [kerlj, koja je nakon te~aja u Donaueschingenu povezala nastavu europske ba{tine izme|u dviju gimnazija, jedne iz Dubrovnika (Hrvatska), a druge iz Porvoa (Finska) o zanimanjima i graditeljstvu srednjega vijeka, nas je obogatilo u svim vidovima: izobrazbenom, kulturnom, dru{tvenom i ljudskom. Omogu}ilo je u~enicima i nastavnicima razumjeti pravo zna~enje rije~i ba{tine. U~enici su o~itovali odgovornost prema svojoj ba{tini i postali osjetljiviji na umjetnost".34 U procjenama se ~esto spominje da su tijekom trajanja nastojanja “u~enici mijenjali pona{anje pokazuju}i veliko zanimanje za europsku kulturnu ba{tinu, svjesni da sudjeluju u me|ukulturnu, veoma plemenitu i strastvenu poslu. – Na pitanje iz upitnika za stru~njake, pod to~kom 7. c: Koliko su europski projekti u nastavi europske ba{tine ili drugi projekti Vije}a Europe pridonijeli pove}anju osjetljivosti za o~uvanje kulturne ba{tine, njezino vrjednovanje i preno{enje budu}im nara{tajima?" odgovor je bio jednoglasan: mnogo (66,7%), prili~no (33,3%).35 “Pou~avanje ba{tine u~i nas da ~uvamo prirodu, upoznajemo povijest, cijenimo umjetnost. Tko je, kako i za{to izradio neko umjetni~ko djelo, spomenik, koja je njegova vrijednost i sl.” Osobito se “ohrabruje otkrivanje ba{tine u izravnomu iskustvu da bi se tako stvorila osje}ajna veza izme|u u~enika i njihove ba{tine”.

Stru~njaci, kao jedan od najpouzdanijih vidova posla, vide novi pogled na ba{tinu, razvijanje odgovornosti pojedinca prema ba{tini; stvaranje odgovornosti za o~uvanje; pozornost usmjerenu na stvarne pote{ko}e kao {to je gradski razvitak i o~uvanje ba{tine i poziv na tra`enje njihovih rje{enja; osobito se ~esto spominje upoznavanje i stvaranje osje}ajne povezanosti sa spomenicima.

Vrjednovanje koje se provodi s vremenskim odmakom, kao {to je ovo na{e, koliko god mo`e biti neplodno na drugim podru~jima, ovdje se pokazalo veoma djelotvornim. Samo nakon nekoliko godina mo`e se vidjeti je li cilj kao onaj da se pove}a razina osjetljivosti za o~uvanje kulturne ba{tine, vrjednovanje i preno{enje, stvarno postignut i je li postao oblik pona{anja.

Tu su nam uvelike pomogli razgovori mlade`i koja je kao djeca sudjelovala u projektima. Iz izjava ~etvorice gimnazijalaca iz Padove, koji su u tre}emu razredu osnovne {kole sudjelovali u projektu Grad pod gradom, mogu se izvu}i va`ni podatci.

Usporediti [kerlj, Ema, 1997. European Heritage Classes: Cultural heritage work with the pupils from High school in Dubrovnik, Croatia, in 1996. - 97, European Heritage Classes, a Way of Understanding Cultures-Report [D. Reid], Strasbourg: Council of Europe, str. 58. Usporediti bibliografiju.

35 Na 7. pitanje odgovarali su stru~njaci s izravnim iskustvom u pou~avanju ba{tine.

Uzorak je imao 27 ispitanika.

34

38

Sva ~etvorica tvrde da poznaju i ‘posjeduju’ grad vi{e od svojih vr{njaka, koji nisu sudjelovali u sli~nim projektima: “i dandanas, kada prolazimo gradom ili kada idemo u {kolu, prepoznajemo mjesta o kojima smo u~ili i va`nost koju su imala u na{emu projektu (...) umjetnine kao {to je Prato della Valle ili Palazzo della Ragione, koje smo nau~ili cijeniti, ~ine nas ponosnima {to `ivimo u Padovi”; “Smatram da imam vi{e znanja od drugih o svomu gradu i dr`im da mi ste~eno znanje poma`e u svakodnevnomu `ivotu (...), ~esto mi se dogodi da trebam re}i prolaznicima gdje se nalazi neka ulica, trg, zgrada. Uo~io sam da se moji rijetki vr{njaci znaju sigurno sna}i u staromu dijelu Padove kao ja.”36 Tvrde da osobitu pozornost pridaju kulturnoj ba{tini i njezinoj za{titi: “Nakon vi{e godina ~ini se da smo ovim iskustvom po~eli pridavati vi{e va`nosti na{emu gradu i njegovoj kulturnoj ba{tini”; “Iskustva kao ono dobiveno projektom Grad pod gradom u~e nas da vi{e po{tujemo i cijenimo umjetni~ku i kulturnu ba{tinu koja nas okru`uje. Ako ide{ vidjeti zidove svoga grada, dozna{ tko ih je sagradio, kako i za{to, razmislit }e{ dvaput prije nego li ih i{ara{ bojom.” Iskustvo koje je ostavilo najvi{e traga i koje je postalo dio svakoga od njih je povijest mosta Molina. “Moji prijatelji i ja, gledaju}i suprotnu obalu punu sme}a, smi{ljali smo kako promijeniti, popraviti i pove}ati vrijednost toga dijela grada... Osobito smo ponosni na pisma o obnovi koja smo poslali gradona~elniku (...) bila je to stvarno izvrsna zamisao: svi smo odu{evljeno sudjelovali u tra`enju rje{enja kako iskoristiti to podru~je (...), u pismu smo obja{njavali svoje zamisli, sigurni da }emo jednoga dana vidjeti da se na{ prijedlog pretvara u stvarnost.” Usvojili su znanje i prosudbeni duh da bismo mogli ostvariti potrebne promjene, a ba{tinu pobolj{anu budu}im nara{tajima.

Jasno je da je u na{emu potro{a~kom dru{tvu poku{aj osjetljivosti za krhkost ba{tine i va`nost preno{enja ba{tine budu}im nara{tajima vrjednota za koju se treba mu~iti i da je osobiti izobrazbeni izazov.

Izme|u razli~itih ostvarenih ciljeva treba paziti na jo{ jednu odrednicu va`nu za ve}inu odr`anih projekata u nastavi europske ba{tine: djeca su imala izravan uvid u predajna zanimanja. Osobno sura|uju}i mlade` je radila s obrtnicima i umjetnicima i isku{avala razli~ite na~ine i gra|u, na primjer mozaik u Ravenni ili vitraile u La Mansu. Tako su mogli i vidjeti kako rade ljudi koji se bave ba{tinom.

Mnogi stru~njaci s dugogodi{njim iskustvom tvrde da je pou~avanje ba{tine utjecalo na njihov osobni i poslovni `ivot.

36 Vidjeti prijepise razgovora (19. studenoga 2004.) mlade`i i njihovih biv{ih nastavnika koje su proveli Daniela Zambotto i Simonetta De Ros, na temelju predlo{ka koji smo mi poslali (vidjeti privitak 3. 2., na str. 169.).

39

Stvaranje znanja i razvitak osobnosti Prednosti pou~avanja ba{tine u izobrazbi su o~ite i brojne. Ova vrsta pou~avanja poma`e razvitku osjetljivosti, osjetilnoga pristupa i spoznaje, stvarala{tva, estetske osjetljivosti i prosudbenoga duha. Uporabom svih osjetila poma`e se uklju~ivanje, a ne isklju~ivanje, uklju~ivanje u~enika s pote{ko}ama u {koli ili onih s poreme}ajima bilo koje vrste. Stru~njaci nagla{avaju obnoviteljska nastojanja, neprestano pobolj{anje u odgojnim istra`ivanjima.

Stru~na skupina s va`nim iskustvom, koja je radila s mlade`i iz cijele Europe, po~ev{i od prvoga projekta u nastavi europske ba{tine do posljednjega projekta obra|ena u ovoj knjizi: radionica u Auschwitzu37, dobila je zadatak potanje istra`iti ovaj vid pou~avanja.

Veoma su va`na razmi{ljanja i primjedbe nastavnika koji obi~no uo~e i prepoznaju prije ovaj vid negoli one dru{tvene i politi~ke.

Mi smo, u ovomu istra`ivanju, odlu~ili uzeti u obzir ne toliko posebno ste~eno znanje38 djece, koliko sveop}i razvitak mlade`i na razli~itim razinama.

Prije nekoliko godina, voditelj me|unarodnoga stru~nog te~aja za nastavnike pitao se o pou~avanju ba{tine: “Postoji li neki sustav stjecanja znanja koji bi nam mogao biti uzor?” Odgovarao je: “Mi smo slijedili veoma korisno Piagetovo pravilo: ‘Slu{am i zaboravljam, vidim i sje}am se. Radim i u~im.’”

Ono je bila na{a zvijezda vodilja tijekom cijeloga te~aja. Na{a mudrost ro|ena iz ovoga pravila je staviti dijete i njegove potrebe u sredi{te u~enja, a projekt treba biti osmi{ljen da odgovara tim potrebama. U ovomu pristupu izobrazba se vidi kao cjeloviti postupak koji izobra`ava dijete, cjelovito, pomo}u mnogosustavnoga i vi{eosjetilnoga pristupa, koji na prvo mjesto stavlja razumijevanja. U njemu je dijete djelatni nositelj koji u~i na svojim iskustvima iz prve ruke: “Ja radim i razumijem”.39 Mi smo svoje istra`ivanje usmjerili, pritom paze}i na korist pou~avanja ba{tine. Ova vrsta pou~avanja utje~e na sva osjetila, na sve oblike izra`avanja i razli~itost tuma~enja (H. Gardner) i poma`e op}emu razvitku osobe.

Jedno od pitanja postavljenih stru~njacima bilo je: je li nastava europske ba{tine pridonijela op}emu razvitku osobnosti u~enika (spoznajnom, osje}ajnom i psihomotori~kom). Odgovorili su: mnogo 55,6% i prili~no 37%.

U~enje u skupini, na~in samoga projekta, tra`enje i pronalazak, iskustvo ste~eno u istra`ivanju itd. poma`u u razvitku pona{anja i postupaka, {to se ~esto mo`e na}i u izvje{}ima o projektima u nastavi europske ba{tiVidjeti ~lanak Sergea Grappina, str. 53. - 58.

Naravno da procjena ovoga dijela projekta Europa od jedne ulice do Drugih, ostvarena u stvarnom vremenu, otkriva vidove i potanje podatke razli~ite od procjene svih djelatnosti.

39 Vidjeti D. Reid nav. dj., 1997., str. 6.

37

38

40

ne: “U~enici su pokazali samostalnost u radu, poticaj, zabrinutost za op}a pitanja, sposobnost primjene ve} ste~enih znanja, zajedni~ki duh, znati`elju, prosudbeni duh i osobito `arku `elju za uspostavljanjem prijateljskih veza.”40 Me|u dobrobitima, kao najva`nije isti~u se nezavisnost i samostalnost u mi{ljenju.

Jo{ ostaju}i na op}oj razini, ovdje nam se ~ini svrsishodno makar spomenuti dva va`na vida koja smo istra`ivali, a spominju se u mnogim nastojanjima i iznijetim razmi{ljanjima, osobito stoga {to se danas vi{e nego ikada ~ine dragocjenim: razvitak stvarala~koga na razli~itim razinama (M. A. Runco) i odnos izme|u pou~avanja ba{tine i povijesti.

Ba{tina i stvarala{tvo U~eni~ki radovi, po~ev{i od zajedni~kih slika, koje u savr{en slijed povezuju prve projekte u nastavi europske ba{tine sa zadnjima (vidjeti fotografije 1. i 29. – 30.)41, izvorna rje{enja koja su djeca dala, tijek i zavr{etak programa, brojnost primjenjivanih izra`ajnih sredstava, znak su velike povezanosti izme|u izobrazbe o ba{tini i stvarala{tva.42 Ne govorimo samo o dje~jemu stvarala{tvu, nego i o stvarala{tvu svih sudionika projekta u odnosu na to da su i oni na sli~an na~in shva}ali posao, po~ev{i od odabira izme|u mno{tva tema do razli~itih mogu}nosti ostvarenja cijeloga projekta. Razli~iti sudionici uo~avaju da nastava europske ba{tine nije nikada bila obezvrije|ena ili usustavljena: svako je iskustvo bilo izvorno {to se ti~e nositelja, predmeta prou~avanja i sadr`aja projekta. @eljeli bismo ovdje uvrstiti upravo ovaj vid pou~avanja ba{tine, ~esto podcjenjivan43, jer smatramo da razvijanje stvarala{tva, izvornoga i prosudbenoga mi{ljenja, mlade` ~ini za~etnicima, izvr{iteljima i voditeljima budu}ih projekata o kulturi. Stvarala~ko se ra|a i iz sposobnosti gledanja i iz estetskoga ukusa. Jedan od stru~njaka napisao je da je najva`nije, `elimo li sa~uvati spomenike i povijesno naslje|e, osjetljivost za pojedinosti, a nastava europske ba{tine poma`e upravo u tomu: “... djeca i mlade` u~e gledati i prepoznavati, na primjer, kako neka graditeljska pojedinost, `eljezna ograda, izbo~ina, krov s dimnjacima itd. (...) mogu biti mali dodatak koji daje ~ar Classe européenne du patrimoine: Bilans, doc. BCLEU, Solun (Gr~ka), 1996., str. 34.

Jedna je slika nastala na brodu na Rajni na prvoj nastavi europske ba{tine, jedna zavr{ava iskustvo Auschwitza, druga, pak, slika, nastala na nastavi europske ba{tine u Makedoniji je naslovnica ove knjige.

42 U procjeni osobita je pozornost posve}ena radovima nastalima u radu na projektu Grad pod gradom, izabranima na natje~aju koji se jo{ i danas mogu vidjeti (urednica je ovoga izvje{}a tada bila dio me|unarodnoga povjerenstva), onima nastalima u projektu Europa od jedne ulice do Drugih, koji su bili (izlagani) na razli~itim izlo`bama i onima nastalima tijekom neke od nastava europske ba{tine, zapisanima i na CD-ROM-u i videokasetama.

43 Nedavno na Skupu u Haagu Culture and School (rujan 2004.), usporediti bibliografiju, neki su se za~udili ovomu vidu koji nisu povezivali s pou~avanjem ba{tine.

40 41

41

nekomu zdanju ili nekoj zgradi. Oni }e poslije, u `ivotu, biti osjetljiviji na one male potankosti koje ~ine razliku, iz na{e svakodnevice. Me|u ovom djecom i mlade`i sigurno se nalaze budu}i graditelji, urbanisti, budu}i ~lanovi povjerenstva za izdavanje graditeljskih dozvola, budu}i politi~ari, dakle, gra|ani koji }e odlu~ivati o budu}nosti na{ih selâ, gradovâ i na{e prirode.

Upravo zbog ovoga, ulaganje u nastavu europske ba{tine zna~i ulaganje u budu}nost nas gra|ana, u na{u budu}nost!”44 Ova razmi{ljanja ne mogu se ne povezati s odnosom izme|u kulturne ba{tine i pravoga, svjesnog i prosudbenoga gra|anstva.

Ba{tina i povijest Koliko su projekti Vije}a Europe ostvarili razvili sposobnosti smje{tanja kulturne ba{tine u prostor i vrijeme? Stru~njaci odgovaraju: mnogo (59,3%), prili~no (29,3%), malo (11,1%). Ovo su izvrsni u~inci koji nam potvr|uju va`nost projekata.

Ova je zna~ajka veoma va`na i za sav rad Vije}a Europe, koje se oduvijek zalagalo za izobrazbu o povijesti. Na prvomu sastanku o nastavi europske ba{tine, odr`anu u rujnu 1989. godine, radi ocjenjivanja projekta Rajna bez granica, zaklju~eno je da je “... ovo iskustvo, ostvareno s mladim gimnazijalcima iz ~etiriju dr`ava Europe, pokazalo veliko neznanje o povijesti, narodnosnoj i europskoj. Nastava europske ba{tine treba biti prigoda za u~enje povijesti na druk~iji na~in i za produbljivanje ve} ste~enoga znanja iz povijesti.”45 U povijesnomu razdoblju kao {to je dana{nje, u kojemu je sve poop}eno i uskla|eno, pou~avanje ba{tine jedini je na~in kojim u~enici mogu stjecati znanje i povijesnu odrednicu na izravan i stvaran na~in.

“Otkrivanje svoga podrijetla: najbolji pristup razli~itim kulturama” “Ba{tina se pokazala kao povla{teno sredstvo izobrazbe kojom se upoznaje svoje podrijetlo, svoj identitet, po{tuju}i pritom druge.”

Ova re~enica pokazuje jedan od najva`nijih vidova na kojemu se temelje svi poslovi pou~avanja ba{tine, koje promi~e Vije}e Europe. Popis projekata ovoga “dobrog posla” veoma je velik. Vrijednost ba{tine kao dijela identiteta primijenjena je da bi se razvio dubok osje}aj pripadnosti, ali i da bi se zapo~elo istra`ivanje sli~nosti i razlika ba{tina i kulture drugih. ^esto se ovim poslom omogu}io razgovor i zamjena znanja izme|u razli~itih nara{taja.

44 G.-W. Vonesch, Training the eye, Exchanges, 1/1994., str. 3., usporediti bibliografiju.

Vonesch je tada bio ravnatelj Sredi{ta Nike u Bernu ([vicarska), koji je pokrenuo i uskla|ivao nastavu europske ba{tine u toj zemlji.

45 Usporediti M. C. Bordeaux, Classes européennes du patrimoine, Réunion-bilan, rujan 1989. godine.

42

“Projekti u nastavi europske ba{tine uspjeli su uspostaviti razgovor s okolinom i pro{lo{}u te izobra`avati u~enike, njihove nastavnike, obitelji i zajednicu. Nau~ili su ih cijeniti povijest kao {to cijene sada{njost i pridonijeli su razvitku po{tovanja na{ega identiteta i identiteta drugih.” Ovakva vrsta pou~avanja pridonijela je svih ovih godina borbi protiv nacionalisti~ke upotrebe ba{tine, tvrdoga lokalizma i uvijek prisutnih prijetnja.

Europska odrednica i stvaranje Europe “Cilj ovih projekata je o`ivjeti Europu u mlade`i, poma`u}i joj da postane svjesna svoje povijesti, svoje pro{losti, u isto doba omogu}uju}i joj da dijeli svoju povijest s onom susjedovom u stvarala~komu poslu (...) Projekti su pridonijeli izobrazbi o Europi s bogatim sadr`ajima i upoznavanju obostranih ba{tina.” Pridonijeli su “spoznaji o ujedinjavaju}im vidovima kulturne ba{tine”.

Europska odrednica pokazatelj je kakvo}e koja pou~avanje ba{tine, koje promi~e Vije}e Europe, ~ini jednom od njegovih va`nih poslova.

Ona je prisutna od prvih iskustava; mo`e se re}i da je me|u prvotnim ciljevima cjelokupnoga posla: ~esto je u zavr{nim izvje{}ima jedno poglavlje posve}eno ostvarenju ove odrednice. U opse`nomu izvje{}u o francusko-belgijskom iskustvu nastave europske ba{tine ka`e se da je “... nastava ve} bila europska zbog sadr`aja kojim se bavila i zbog mjesta odr`avanja” i nagla{ava se da se ta odrednica poslije razvila zahvaljuju}i povezanosti, su`ivotu, zajedni~komu radu. Europska odrednica odnosila se na sve stupnjeve posla: – prije: dopisivanje, zamjena gra|e, slikâ, reporta`â, audiokaseta i videokaseta, – tijekom: iskustvo su`ivota francuskih i belgijskih razreda; zajedni~ki osje}aji razvijani u poslovima, na radnim sastancima i ve~ernjim dru`enjima, – poslije: dopisivanje, ~este zamjene, posjet francuske djece i nastavnika u Belgiji.

Dodatni ciljevi: stvaranje suradnje u zamjeni koja u djeci i roditeljima budi `elju za upoznavanjem okoline drugih ljudi.”46 Ne radi se samo o jednostavnoj zamjeni nego o zajedni~komu radu kojim se razvija i europska odrednica odnosa me|u nastavnicima usporedbom i ujedna~ivanjem na~inâ i vje{tina: iskustvo koje poti~e osobni i stru~ni rast, {to je o~ito bilo ve} od prvih projekata u nastavi europske ba{tine.

“Neki profesor iz Basela spomenuo je, kao jednu od najboljih i neo~ekivanih zna~ajki projekta, svoje osobno i stru~no usavr{avanje, osobito za46 J. J. Boelpaepe, Classes européennes du patrimoine. Expériences Franco-Belges et FrancoBelgo-Ecoissaises; doprinos male Stru~ne skupine Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine, na sastanku odr`anu 18. - 19. travnja 1991. godine, u Strasbourgu.

43

hvaljuju}i zajedni~komu radu s nastavnicima iz drugih dr`ava. Ovdje se radi o djelatnomu usavr{avanju, iste se blagodati ne bi mogle postignuti jednostavnim promatranjem neke druge nastave ba{tine ili jednostavnim vezama sa sudionicima na nekomu nalazi{tu.”47 Europska odrednica ra|a se najprije prou~avanjem i usporedbom sli~nosti i razlika ba{tina, ‘ba{tina’, koje se otkrivaju u projektima.

Ona je i sastavni dio svih iskustava ovih godina, premda razli~iti stru~njaci uo~avaju da to nije uvijek lako ostvariti.

Na izri~ito pitanje mo`e li se oja~ana i/ili razvijena europska odrednica smatrati jednim od postignutih ciljeva, odgovori su najprije potvrdni: mnogo 33,3%, prili~no 48,2% i malo 18,5%; postotci ipak pokazuju da bi se moglo u~initi mnogo vi{e.

Stanja su ~esto u razli~itim dr`avama razli~ita. “U [vicarskoj je sada, ka`e neki stru~njak, bolje govoriti o me|unarodnim odrednicama nego o europskima, zbog toga {to se pod tim najprije misli na Europsku uniju.”48 Jedan od najva`nijih u~inaka projekta Europa od jedne ulice do Drugih, kako smo ve} i spomenuli, je slika Europe vidljiva iz dje~jih odgovora, koja nam pobu|uje nadu u bolje sutra, budu}i da je njihova slika bolja i zanosnija od one koju imaju nastavnici. Ovaj je vid potanje obja{njen u poglavlju o procjeni namisli49.

U mnogim je primjerima odsudan, osobito u vrjednovanju ovoga vida, trag koji ostavljaju takva iskustva. Rajna bez granica je pravi primjer, ali se mogu spomenuti i mnogi drugi projekti u nastavi europske ba{tine kao onaj Belgija/Finska (1994.) “... uspje{ni uvod finskomu ulasku u Europsku uniju” ili, pak, prva iskustva s dr`avama jugoisto~ne Europe.

U literaturi nismo spomenuli ~lanke i navode dnevnoga tiska. Premda bi to bilo previ{e, ali ne i nepotrebno duljenje, uzeli smo ih u obzir u cjelokupnoj ocjeni, kao {to smo ura~unali i radijsko i televizijsko, narodnosno i/ ili mjesno pra}enje doga|aja, o ~emu svjedo~e zavr{na izvje{}a o projektu.

Radi se o plemenitim vidovima s politi~ke, a ~esto i odgojne to~ke gledi{ta, budu}i da to jo{ vi{e uklju~uje ustanove, odrasle, cijelu zajednicu i tako se razvija osje}aj pripadnosti mjesnoj zajednici i cijeloj Europi, shva}enoj kao zajedni~koj ba{tini.

U nekim primjerima ipak postoji i bojazan od pretjeranoga priop}ajnoga ‘iskori{tavanja’ doga|aja na {tetu dubljih odgojnih ciljeva koji se 47 M. C. Bordeaux, Classes européennes du patrimoine. Réunion - bilan, doc. ct. Primjedba se odnosi na projekt Rajna bez granica.

48 [vicarska je jedna od dr`ava koja je posljednjih godina osobito ulo`ila u pou~avanje ba{tine. Projekt Kulturno okru`je i {kola, promican na narodnosnoj razini, ~esto se spominje u ovoj knjizi.

49 Usporediti str. 102. - 103.

44

namjeravaju postignuti. Odgojitelji, nastavnici i/ili kulturni radnici uvelike paze na to.

Me|u ostvarenim ciljevima na ovomu podru~ju, kako tvrde neki stru~njaci, treba naglasiti otkrivanje i produbljivanje znanja o domu Vije}a Europe.

Slika 5. Radionica affiches. Austrijsko-belgijsko-{panjolska nastava europske ba{tine o secesiji, Bruxelles, 1991. godine.

Ba{tina, prilagodba i dru{tveno uklju~ivanje “Pou~avanje ba{tine pomoglo je”, kako je izme|u ostalih istaknuo i J.-M. Agnus, “odstranjivanju mogu}ih bombi. U iskustvu toga pou~avanja otkrili smo da poti~e osje}aj dru{tvenoga zajedni{tva u {kolama, u mjesnim zajednicama, u europskom okolju. Ono pridonosi ra|anju stvarala~koga razgovora, bez izazivanja sukoba, u kojemu razlike postaju vrjednote, a one oboga}uju sve uklju~ene suradnike. Pobolj{ava razrednu povezanost.

Omogu}ava iskusiti i ostvarivati dru{tvene vrjednote (me|usobno razumijevanje, sno{ljivost i uzajamnost), susresti drugoga u duhu sno{ljivosti.”

Te~aj odr`an u Bruxellesu (1995.), vi{e puta spominjan, koji je ostavio duboki trag, svjesno obogativ{i pou~avanje ba{tine novim namjenama i vrjednotama, osobito je bio va`an za spoznajnu i metodi~ku potanju razradbu i zamjenu iskustava o ovomu vidu.

Od prilagodbe u~enika s pote{ko}ama u u~enju, uspje{no postignutoga cilja jo{ od prvih projekata u nastavi o europskoj ba{tini, pre{lo se na

45

prilagodbu u~enika s pote{ko}ama u razvitku. Od dru{tvenoga uklju~ivanja mlade`i razli~itih kultura pre{lo se na iskustvo rada na mjestima sukoba, gdje pou~avanje o ba{tini poma`e u ponovnomu razgovoru i u odgoju utemeljenu na po{tovanju obiju kultura.

Jednomu od stru~njaka koji je sudjelovao u pripremi te~aja u Bruxellesu pripalo je potanje istra`iti ovaj tako va`an vid, temelj borbe protiv nesno{ljivosti i rasizma i uo~iti koliki je bio odjek toga te~aja i koje su danas, nakon deset godina, novosti i nastojanja razvitka na ovomu podru~ju.50

Ba{tina i gra|anska demokracija U zna~enju ba{tine nalazi se i osje}aj identiteta, pripadnosti, odgovornosti. Pou~avanje ba{tine od po~etka je te`ilo razvitku tih vidova, postaju}i tako gra|anski odgoj par excellence. Upravo zbog toga je neizostavan njegov izvorni prilog onomu {to je posljednjih godina postalo temeljni bitni cilj cijele Europe: izobrazba za demokratsko gra|anstvo.

Godine 2000. po~elo se s, ve} spominjanom, poprje~nom djelatno{}u u suradnji s Vije}em za prosvjetu, koje je donijelo vidljive plodove. O tomu svjedo~e plodovi me|unarodnoga te~aja, odr`anoga u Viesteu, i osobito koristi od projekta Europa od jedne ulice do Drugih, koji se, s ove to~ke gledi{ta, mo`e smatrati primjerom stvaranja ‘europskoga’ demokratskoga gra|anstva51. Upravo zbog va`nosti ovoga, jedan od stru~njaka ju je potanje prou~io u posebnomu poglavlju52.

Popre~nost u drugim podru~jima rada Vije}a Europe Pou~avanje ba{tine po naravi je popre~no. Radi se o neprestanomu pro`imanju i potiranju granica izme|u ba{tine, izobrazbe i kulture. Po svojoj naravi tra`i suradnju izme|u razli~itih podru~ja i projekata.

Upravo se to doga|alo proteklih godina u Vije}u Europe. Prou~avaju}i predmete razgovora i izvje{}a sa sastanaka Stru~ne skupine, pojavljuje se za~u|uju}e mnogo zaposlenika iz drugih podru~ja Vije}a Europe. Mnogo je i ostvarenih projekata, stvorenih novih odnosa, sadanjih suradnja kojima je pou~avanje ba{tine dalo izvoran, a ne povr{an doprinos.

Jo{ se ve}e pro`imanje mo`e postignuti izme|u me|usobno sli~nijih podru~ja i projekata.

S druge, pak, strane, zna~ajka pou~avanja ba{tine je povezanost podru~ja kulture i one izobrazbe kojima se, osobito posljednjih godina, dodaju i mjesne ustanove.

Vidjeti F. Jurion de Waha, str. 77. - 91.

Usporediti str. 81. - 83.

52 Usporediti T. Copeland, str. 57. - 77.

50 51

46

Popre~nost mo`e donijeti ve}i polet i {irenje ostvarenoga. No, ~esto je i izvor brojnih ustrojstvenih i gospodarstvenih pote{ko}a, osobito u te{kim trenutcima. To je za pou~avanje ba{tine osobiti izazov jer je tada manje ukorijenjena u podru~je kojemu pripada (sva~ija je... i ni~ija).

Jake i slabe to~ke Najkorisniji je oblik ra{~lambe53, spomenuti ukratko jake i slabe to~ke svih obra|enih poslova i odrediti budu}e mogu}nosti i prijetnje kojom se mogu utvrditi budu}a nastojanja razvitka i, u na{emu primjeru, prijedlozi za Vije}e Europe, koji bi koristili u odre|ivanju budu}ih djelatnosti u ovomu podru~ju.

Ovdje iznosimo najva`nije dijelove ra{~lambe i prijedloge, koje smo poslali, kao tehni~ko izvje{}e, Vije}u Europe i poslije o njima raspravili s Upravnim vije}em za kulturnu ba{tinu. Smatramo da je ovo za zajedni~ku korist.

Iznijeti zaklju~ci nisu samo plod ostvarene procjene nego i mi{ljenja pozvanih stru~njaka koji su gotovo jednoglasno odgovorili na 3. i 4. pitanje iz upitnika, u kojima se tra`ilo da spomenu tri dobre i tri lo{e strane.

Dobre strane mogu se ukratko nabrojiti ovako: – visoka razina stru~nosti na izobrazbenoj i kulturnoj razini, – dosljednost izme|u politi~koga, kulturnog i odgojno-izobrazbenoga rada, – razvijanje svijesti o osobnoj odgovornosti prema ba{tini, – ja~anje kulturne prepoznatljivosti, – europska i me|ukulturna odrednica, – izravno iskustvo dru{tvenih vrjednota (me|usobno razumijevanje, sno{ljivosti i uzajamnosti) – prilagodba na razli~itim razinama, – djelotvorni i novi na~ini, – stjecanje znanja sura|uju}i (me|u u~enicima, nastavnicima, kulturnim radnicima).

Budu}im mogu}nostima kojima bi se postignula kakvo}a i u~inkovitost pou~avanja ba{tine i pove}alo njezino {irenje i dobar u~inak u razli~itim dr`avama smatraju se: – postojanje Preporuke br. R (98) 5, – postojanje Stru~ne skupine, Radi se o, tehni~kim (rje~nikom) re~eno, SWOT-ra{~lambi (Strength-Weak-Opportunity-Threat).

53

47

– broj dr`ava ~lanica Vije}a Europe: dakle, mogu}nost uklju~ivanja cijele Europe i lak{ega ostvarivanja me|unarodnih projekata, – povezanost s drugim djelatnostima Vije}a Europe, – metodologija projekta, – njegovo pro{irenje i na odrasle, – procjena.

Premda jedan od stru~njaka kao jake to~ke spominje "izazov pronala`enja slabih to~aka", slabih je to~aka dosta, a najprije se odnose na: – manjak novca, – manjak slijeda poslova, – upravne zaprjeke i velike pote{ko}e u zapo~injanju projekata, – pote{ko}e uklju~ivanja projekata u {kolske kurikule u nekim dr`avama, – razlike izme|u izobrazbenih sustava (starost u~enika, trajanje {kolske godine i sl.), – slabost suradnje izme|u ustanova u nekim zemljama (ili izme|u razli~itih razina, npr. u Italiji: suradnja izme|u Pokrajinske uprave, @upanijske uprave za izobrazbu – CSA, Pokrajinskoga zavoda za istra`ivanja u izobrazbu – IRRE itd. ili izme|u izobrazbenih i kulturnih ustanova), – pote{ko}e s uskla|ivanjem.

Nadalje, isti~e se mogu}a opasnost da nastava europske ba{tine ostane ograni~ena samo na malo korisnika ili da je usputna i po~etni~ka.

Neki stru~njaci spominju i opasnost isklju~ivosti engleskoga jezika u ostvarenju projekata.

Budu}i smjerovi razvitka Vrjednovanjem svih poslova pou~avanja ba{tine o~itovana su neka nastojanja koji se mogu smatrati mogu}no{}u za budu}nost pou~avanja ba{tine u Europi i za Europu: – novo, {ire shva}anje ba{tine: od spomenika do `ivotno va`ne cjeline (usp. Projekt Europa od jedne ulice do Drugih); nagla{ena je i netvarna ba{tina, izgra|ena okolina, krajolik; uo~ava se znatno pro{irenje tema i podru~ja rada, – sve ve}i broj zanimljivih tema za cjelo`ivotno pou~avanje/u~enje; stoga treba {iriti pou~avanje ba{tine na druge razine ljudi, uklju~uju}i i odrasle, – te`i{te je stavljeno na gra|anstvo i uklju~ivanje; popre~nost i povezivanje s drugim kulturnim i dru{tvenim programima (gra|anski su-

48

–

–

–

–

–

–

`ivot, me|ukulturalnost, mir itd.); mogu}nost promicanja popre~nih projekata i uklju~ivanje pou~avanja ba{tine u programe i nastojanja {irega dometa, kao one o demokratskomu gra|anstvu, o djetinjstvu i nasilju itd. izazov tuma~enja zbog zamr{enosti i postojanja razli~itih zajednica, koje se mogu smatrati tuma~iteljskim zajednicama; tuma~enje mo`e postati i predmet istra`ivanja, koji povezuje kulturno posredovanje i pou~avanje ba{tine, pritom daju}i znatan doprinos razvitku me|ukulturanoga razgovora, prijelaz s predajnih sredstava i na~ina na nova pomagala i pote{ko}e koje pritom nastaju, koji su ujedno i lijepi, jer je cilj pou~avanje u prirodi; moglo bi se re}i i filozofski izazov pou~avanja u prisutnosti; o~ekuje se sve stru~nije kori{tenje novih na~ina obavijesti i veza i za {irenje rada i za otvoreno i stvarala~ko pro`imanje uklju~enih strana, od mjesne do svjetske ba{tine; va`nost mjesne kulture u cijelomu svijetu, ali i potreba za razumijevanje plemenitih strana pome|unarodnjenja i globalizacije; "Dobra je zamisao otvoriti se i prema drugim dr`avama": mogao bi se staviti "... ve}e te`i{te na op}e, veoma suvremene rasprave o pou~avanju ba{tine.", suradnja razli~itih strana u razvitku projekta, ne samo podru~ja izobrazabe, ba{tine i kulture nego i mjesnih ustanova, javnoga i osobnog; stvoriti, dakle, suradnju izme|u mjesne vlasti, javnih ustanova, zaklada i osobnih udruga za rad na projektima koji ve} ujedinjuju tri spomenuta podru~ja, sve bira potreba za znanstveno utemeljenom, otvorenom i zajedni~kom procjenom koja bi ocijenila i one vidove koji su najte`i: za vrjednovanje, koji povezuju kulturu i stvarala~ko; procjenu bi trebalo predvidjeti na po~etku projekta, a ne je provesti samo nakon zavr{etka; ostvarena procjena mo`e biti povod za odr`avanje te~ajeva zamjene iskustava na europskoj razini, potvrda osobnoga prava na ba{tinu, {to ne smije biti zanemareno.

Prijedlozi i zaklju~ak Ostvarena procjena pokazala je bogatstvo koje prema{uje na{a o~ekivanja i koje je pokazalo da je pou~avanje ba{tine va`an i nezamjenjiv izvor va`an za Europu i za na{e izobrazbene sustave.

Nezamjenjivost koju mo`emo povezati s malom primjedbom: za svakoga pojedinca ba{tina postoji samo onda kada je on prepoznaje kao takvu, {to zna~i da pravo na ba{tinu mo`e biti ste~eno samo postupkom izobrazbe.

Nu`no je zalaganje ustanova kao {to je Vije}e Europe da bi se potvrdilo postojanje i jam~ilo ovo pravo. U Preporuci br. R (98) 5 nalazimo va`nu

49

to~ku: “... svoj djeci, nezavisno o njihovom obiteljskomu i nov~anomu stanju, treba dopustiti sudjelovanje u radu o pou~avanju ba{tine.”

S ovim uvjerenjem povezuje se i nu`nost razvitka i dalekose`noga {irenja projekata i rada, po~ev{i od nastave europske ba{tine, ~ije se promicanje i ustroj mogu povezati s programima Europskoga povjerenstva do projekta Europa od jedne ulice do Drugih, ~ija je novina i djelotvornost osobito va`na.

Stru~na skupina bogatoga iskustva mogla bi stvoriti mre`u koja bi pokretala te projekte i uskla|ivala ih na me|unarodnoj razini, oslanjaju}i se pritom na Vije}e Europe, ali u isto doba olak{avaju}i mu posao.

Bitno je pobolj{ati povezanost i protok obavijesti na europskoj razini novim obavijesnim i priop}ajnim pomagalima. Neki se stru~njaci nadaju otvaranju portala za pou~avanje ba{tine, prema mogu}nosti povezanoj s European Schoolnetom radi: – stvaranje banke podataka o pou~avanju ba{tine, {to bi olak{alo zamjenu znanja, – spajanje na mre`u projekata i iskustava.

Nadalje, nadamo se postignuti dogovor o suradnji izme|u Vije}a Europe i Europske unije, kao {to je primjer u drugim podru~jima: pou~avanje ba{tine u Europi moglo bi biti kvalitetnije, ja~e i imalo bi ve}i odjek: "Vije}e Europe trebalo bi ponovno uspostaviti razgovor s Europskom unijom i tako olak{ati ostvarivanje projekata i zamjenu. Sada, tvrdi ustroj odre|ena programom Comenius, nije uvijek prikladan za izvornost i razli~itost na~ina pou~avanja ba{tine. Djelatnosti koje imaju pomo} Vije}a Europe trebale bi lak{e dobiti nov~anu pomo} Europske unije, nezavisno o dr`avama u kojima se projekt uvodi.”54 Preporuka br. R (98) 5 jo{ je, prema mi{ljenju stru~njaka, veoma velika pomo}: trebalo bi je stoga ponovno osuvremeniti i u dr`avama gdje je imala izvorne u~inke, izme|u ostaloga zato {to su se mijenjale vlade i u dr`avama gdje je imala malo sljedbenika. “Trebalo je, u svakoj dr`avi i pokrajini, prona}i dobroga sugovornika, koji bi se zalagao za uvr{tenje Preporuke u zakonodavstvo”. “Donositelji odluka nu`no trebaju spoznati da se ne mo`e sve tra`iti od samoga pou~avanja ba{tine ako mu se ne da potrebni novac.”

Sigurno se mo`e re}i da je pou~avanje ba{tine posljednjih godina pre{lo iz po~etni~koga razdoblja, ~esto visoke kakvo}e zbog jakoga istra`iva~kog duha i strasti, u razdoblje ve}e stru~nosti i odjeka, izla`u}i se time opasnosti da postane obi~aj, ali jednako dobar, vi{e od istra`ivanja, vi{e od projekta.

Radi boljega razumijevanja posljednje re~enice spominjemo da je 46 dr`ava u Vije}u Europe, od kojih je samo 27 ~lanica Europske unije.

54

50

Kakvotno vrjednovanje, kao {to je na{e, poma`e u odre|ivanju vrijednosnih vidova, podru~ja rada, radi njihove zamjene s drugima. @eljeli bismo zavr{iti re~enicom jednoga od stru~njaka koji je ra{~lanjuju}i svoj dugogodi{nji rad, utvrdio koli~inu znanja koju je stekao ovih godina u razli~itim dr`avama, o vrjednotama kulturne ba{tine i pou~avanja ba{tine i stoga nu`nosti da se svima omogu}i prigoda za stjecanje takva iskustva: “^ini se, dakle, da se budu}nost osmjehuje svima onima koji `ele bogatstva ba{tine u~initi dostupnim svima. U ovomu smislu Europa je povla{teno podru~je.�

51

Slika 1. Ku}a kulturne ba{tine, Saint-Romain (Francuska): je mjesto mnogih radionica kulturne ba{tine koje je organizirao i vodio Serge Grappin.

52

BA[TINA I [KOLA: BU\ENJE ZANIMANJA Serge GRAPPIN

„Dijete nije vaza koju treba puniti, ve} iskra koju treba raspiriti”.

(Montaigne)

Mnogi su nastavnici, odgojitelji, radnici na podru~ju ba{tine, arheolozi, obrtnici i roditelji ~esto postavili isto pitanje: za{to u~enici koji se smatraju nemirnima, lijenima, slabo potaknutima “potro{a~ima” daju najbolje od sebe u radu za koje se a priori mo`e pretpostaviti da je prili~no neprivla~an u doba novih izuma: ~eprkanje po zemlji, oblikovanje kamena...? Mo`e li ba{tina uspjeti ondje gdje {kola ne uspijeva? Ili, bolje re~eno, u kakvoj to {koli uspijeva u~enik s pote{ko}ama?

Od osje}aja do izobrazbe pogledom To je mjesto prije svega ondje gdje se osje}aj nerada pretvara u rad, gdje pokusi hrane osjetljivu razumnost, gdje gradivo prisiljava na razmi{ljanje.

Gra|a za razmi{ljanje, pouka stvari... Rije~i koje prate odgoj razotkrivanja i nagla{avaju va`nost danu tjelesnomu radu, osje}aju koji se ra|a iz izravnoga susreta s djelima. Iz toga susreta, katkada nepredvi|ena, mogu se roditi duboki osje}aji koji hrane misao i stvarala{tvo. Pascal je govorio o brzini misli, a psiholozi su, u sklopu razvitka dje~je inteligencije, naglasili va`nost osje}aja. [kola treba omogu}iti uvjete njezina razvitka.

U doba pokretanja nastave ba{tine, osamdesetih godina, izri~ito se ustrajalo na potrebi da se u~enika uroni u mjesto bogato povije{}u, koje bi u njemu moglo potaknuti osje}aje. Taj je prijenos trebao polu~iti iznena|enje i osje}ajni napad. U Belgiji su oni koji su osmislili projekte odlaska u nepoznato naglasili va`nost jaza koji se stvarao u odnosu na uobi~ajenu sredinu toga mladog ~ovjeka. Prije nego {to }emo poslu{ati neko tuma~enje ili po`eljeti svakako prona}i ono {to smo nau~ili u knjigama, razboritije je razviti svoju osjetljivost, izo{triti sposobnost promatranja, usmjeriti svoj pogled, dati sebi vremena da u punomu smislu rije~i u`ivamo u nekomu krajoliku, spomeniku, predmetu, tragu... “Umjetni~ka djela umiru kada nestaje tanko}utnost.” (Goethe) Osjetilni pristup tako|er omogu}uje prilagodbu u~enika s posebnim potrebama. Nakon u~enja u krajoliku, jedan je slijepi u~enik izjavio: “Vidim krajolik!”. Zvukovi koji su se uzdizali iz doline, odzvanjanje jeke na stjenovitim

53

padinama omogu}avalo mu je da spozna reljef. Dodir kamena, na kojemu se nalazio, podsje}ao je na njegov izgled. Mirisi biljaka upu}ivali su ga na razli~itost biljnoga okoli{a. Njegova osobito razvijena osjetila mirisa i sluha obogatila su mu vezu s prijateljima. Skup opa`aja cijeloga razreda omogu}io mu je “vidjeti krajolik”. To je iskustvo duboko pratilo u~enike i nastavnike, uvjerene da su do`ivjeli va`ni trenutak. “Istinski ljudski napredak nije u postizanju uspjeha nego u svladavanju prikra}enosti.” (Albert Jacquard)

Pogled u duhu Iz promatranja se ra|a pitanje. [to je to? Pitanja koja su u~enici tisu}u puta postavili na arheolo{kim nalazi{tima iznose na vidjelo ostatke keramike i komadi}e kostiju. Osvje{}ivanje va`nosti tih tragova izvor je posve novoga osje}aja. Ako je znanje plod divljenja, kako je govorio Platon, divljenje se isto tako ra|a iz znanja, a pou~avanje ba{tine nudi mnoge primjere takvih otkri}a. Polaze}i od najobi~nije krhotine ope~a}ene keramike, arheolog je podsjetio veoma pozorne u~enike na na~ine proizvodnje, trgovinu u antici, rimska osvajanja...

Po~etnomu osje}aju pridaje se privla~nost tajne. “Najljep{i osje}aj koji mo`emo do`ivjeti je osjet tajne, to je izvor istinske umjetnosti, znanosti. Onaj tko nikada nije osjetio taj osje}aj, nije nikada ni `ivio. Onaj tko nema dar divljenja njegove su o~i zatvorene.” (Einstein) Odgovarati na pitanja koja nisu bila postavljena ne budi znati`elju i ne ide u prilog znanstvenomu tuma~enju. Taj pogled u duhu, utemeljen na promatranju, oblikovanju postavki i njihovoj provjeri, omogu}uje, osim drugoga, otkrivanje europske odrednice ba{tine. Budu}i da je stvaranje djelâ, koja pripadaju ba{tini, upravljano tanko}utnom igrom primljenih i danih kulturnih utjecaja, u~enici bi trebali, s profesorima i stru~njacima za ba{tinu, otkriti tu odrednicu.

Pogled u duhu mogli bismo utana~iti prosudbenim duhom, u~enicima omogu}uje zauzimanje odmaka u odnosu na turisti~ko predstavljanje za strpljivoga potro{a~a. Mnogo povijesnih obnovâ jo{ proizlazi iz glupave neobi~nosti, koju je ve} Voltaire optu`ivao. Ba{tina, i to osobito spomeni~ka, nije uvijek izraz blaga koje `elimo dijeliti i razvijati. Posredovanje stru~njaka omogu}it }e u~enicima da shvate u kojemu su surje~ju djela stvorena pa }e oni tako mo}i razviti prosudbeni pogled. Kroz koje vrjednote poimamo ba{tinu i, prije svega, o kojoj ba{tini uop}e govorimo?

Ba{tina nije samo ono {to je veliko i bogato. “Svaka vlat trave ima svoju kapljicu rose. Svaka stvar ima ljepotu, ali svi je ne mogu vidjeti.”, ka`e Konfucije. Mi je trebamo u~initi vidljivom. Projekt Europa od jedne ulice do Drugih privla~i pozornost u~enika na va`nost njihova svakodnevnoga okru`ja, otkrivaju}i sve njegovo bogatstvo i poti~e ih da se upute prema Drugomu, dakle

54

prema onomu tko je sagradio ku}u, onomu tko je nabavio gra|u za njezinu gradnju, onomu tko je proizveo proizvode koji }e se prodavati... Podrijetlo vo}a, povr}a, za~ina, cvije}a, koje nalazimo u trgovinama, imena, koja su na plo~ama koje ozna~avaju ulice, doga|aji koji su se ondje zbili, sve su to izazovi koji nas poti~u na otkrivanje Drugoga. Tijekom tih me|ustrukovnih istra`ivanja pomalja se Europa, pa makar to bilo otkrivanjem osobe koja je izumila postupak prekrivanja cesta, Mc Adama, britanskoga in`enjera podrijetlom, [kota.

Uostalom, zanimljivo je promatrati ne samo razvitak rije~i ba{tine nego i ono {to `elimo otkriti njezinim prou~avanjem, dakle, predmet pou~avanja ba{tine.

Nastava o povijesnim spomenicima potom je nazvana nastavom ba{tine.

Od me|ustrukovnoga rada pre{li smo na me|ukulturni, od me|ukulturnog na me|unarodni, i to s projektima u nastavi europske ba{tine, koji poti~u na bolje poznavanje me|u narodima i promi~u mir.

Pogled srcem Posljednje djelatnosti provedene u jugoisto~noj Europi, i to na Kosovu, pokazuju tu volju da se kod mlade`i razvije duh sno{ljivosti, nasuprot isklju~ivosti, rasizmu i mr`nji prema tu|incima.

Unato~ svim pote{ko}ama koje mo`emo zamisliti u siroma{nim zemljama izmu~enim ratom, jo{ bolje shva}amo potrebu razvijanja takve vrste pou~avanja.

Kada se srpski, romski i albanski u~enici obogate njihovim razli~itostima, nakon {to su one pothranjivale njihovu mr`nju, bolje se shva}a opravdanost te me|ukulturne i me|unarodnosne odnose.

Isklju~ivost osiroma{uje, prihva}anje drugoga, u njegovoj razli~itosti, oboga}uje. Oni koji nisu uvjereni u utjecaj ba{tine u dru{tvu, trebali bi se zapitati o `estini s kojom svevlast (totalitarizmi) nastoji uni{titi toga neugodnog svjedoka povijesti.

Nasuprot ratni~kim predrasudama utemeljenim na smrtonosnim vidovima identiteta, koje nastoje opravdati pod~injenje, pa i uni{tavanje tragova pro{losti, prepoznavanje i prisvajanje ba{tine od mladih jamstvo je za budu}nost.

Od osobnoga uklju~ivanja do demokratskoga gra|anstva Razmi{ljanja u~enice pri postavljanju kamena koji je obradila: “To je jedan dio mene u spomeniku�, dobro oslikava to usvajanje. Obradba tvariva tako|er utje~e na razvitak mladoga ~ovjeka. Obnoviti se obnavljaju}i bio je na-

55

ziv jednoga rada u nastavi ba{tine, ~iji je cilj bio vratiti samopouzdanje u~enicima s pote{ko}ama u pona{anju, radom na obnovi dvorca i usvajanjem kiparskih vje{tina. Priznanje javnosti za dobro obavljen posao s trajnim posljedicama bio je veliki poticaj u~enicima, istodobno svjedo~e}i o njihovoj sposobnosti upletanja u ba{tinu koja im je povjerena.

Taj postupak prisvajanja je i po~etak gra|anstva, kao {to je to dobro rekao Azouz Begag: “Kad jednoga dana izi|emo iz zamke, koja se sastoji u bivanju u potro{a~kom dru{tvu, sticanje novca da bismo se uklju~ili i kada usmjerimo pozornost na ono {to se naziva ba{tinom, uostalom, to je ono {to je vani, izvan mene, moje ku}e, moga automobila, {to je dostupno svima drugima koji `ive sa mnom, a {to sada mogu vidjeti zahvaljuju}i izobrazbi i kulturi, i to novim pogledom koji ka`e: ‘Ova ba{tina u gradu pripada i meni’, od toga }e trenutka ta ba{tina postati dostupna na{emu duhovnom podru~ju, usvojit }emo je. Uvjeren sam da je to usvajanje po~etak gra|anstva.”55 Koliko to usvajanje, nadasve dobro izra`eno u naslovu pokusnoga projekta Jedna {kola, jedan spomenik, preuzetoga u Francuskoj, u sklopu djelatnosti Usvoji svoju ba{tinu, vodi k demokratskomu gra|anstvu?

Dru{tvo koje bi ~uvalo sve tragove svoje pro{losti bilo bi neizbje`no osu|eno na gu{enje. Tko odlu~uje {to }e se sa~uvati? Nau~iti birati, sa sposobno{}u slu{anja razli~itih mi{ljenja a ne samo mi{ljenja stru~njaka, nau~iti po{tovati manjinske stavove, preuzeti odgovornost demokratski podastiru}i razloge svoga izbora, sve to proizlazi iz provo|enja demokratskog gra|anstva.56 Daleko od poba{tinjenja svega bez razmi{ljanja, pou~avanje ba{tine podrazumijeva ra|anje svijesti o va`nosti tragova, ali i izbor i obvezu u obrani svojih odluka.

Predaja i stvaranje Zajedno na okupu, u~enici predstavljaju plodove svojih istra`ivanja, njihova zanimanja i stavove u svezi s ba{tinom. Slijedom pro`etosti mjestima i shva}anja duha, koji je vodio stvaranje djela, razvitak sredstava veze i umjetni~koga izri~aja omogu}uje nadila`enje jezi~nih pote{ko}a i upisivanje u `ivu predaju: “Istinska predaja velikih stvari nije u ponovnomu ~injenju onoga {to su ve} drugi u~inili, nego u tra`enju duha koji je stvorio te velike stvari i koji }e stvoriti druge kao njih u nekim drugim razdobljima.” (Paul Valéry)

Usporediti Azouz Begag, La culture comme antidote à l’ intolérance u Le patrimoine culturel et sa pédagogie: un facteur de tolérance, de civisme et d’ intégration sociale.

Zbornik s te~aja u Bruxellesu, 28. - 30. kolovoza 1995., str. 27. - 31., potaknutoga od Vije}a Europe u okviru nastojanja Svi razli~iti, svi jednaki (nastojanje Mlade`i protiv rasizma, ksenofobije, protusemitizma i nesno{ljivosti).

56 Vidjeti o tomu ~lanak Tima Copelanda u ovoj knjizi.

55

56

Mnogi zaokupljeni pou~avanjem ba{tine, a osobito ~lanovi stru~ne skupine Vije}a Europe koji rade o tomu, naglasili su va`nost sredstava veze i umjetni~kih izri~aja u radionicama, ali i tijekom predstavljanja tih djelatnosti javnosti. Utjecaj tih proizvoda i me|ukulturnih sve~anosti mo`e imati va`nu ulogu u odnosima s odraslima.

Nedavno su se albanski, srpski i romski u~enici me|usobno otkrili i nau~ili cijeniti preko me|unarodnih istra`ivanja koja su vodili u sastavu projekta Europa od jedne ulice do Drugih. Pomo}u nastavnika, kulturnih i zdravstvenih radnika, ta su djeca nacrtala fresku, koja prikazuje njihovu seosku ulicu. Prigodom Dana europske ba{tine, pozvali su stanovnike da do|u pogledati njihove radove, poslu{ati njihova svjedo~anstva, zapjevati i zaplesati u predajnim srpskim i albanskim no{njama. Osje}aj koji su ti u~enici prenijeli nije tu| pojavnostima dru{tvenosti koje su zamijenili njihovi roditelji, od kojih neki nisu razgovarali od rata.

Tako pou~avanje ba{tine uklju~uje u~enika u postupak koji ide od osje}aja prema stvaranju, nadilaze}i promatranje, promi{ljanje i preuzimanje odgovornosti. Uklju~uju}i stjecanje temeljnoga znanja u odgoju zaobilaznoga puta, koji se temelje na tjelesnom, umnom i osje}ajnoj obvezi, te djelatnosti su dobitak za mnoge u~enike.

Daleko od zatvaranja u sebe, istra`ivanje na{e zajedni~ke pro{losti u po{tovanju na{ih razlika doima se kao temelj Europe znanja i kulture sposobne da bude poticaj na{im korijenima.

57

58

POU^AVANJE BA[TINE I DEMOKRATSKO GRA\ANSTVO U VIJE]U EUROPE Tim COPELAND

Proslov Izobrazba za gra|anstvo postala je prava obveza u cijeloj Europi, {to pokazuje da je zanimanje za pojam demokratskoga gra|anstva izravan odgovor na dru{tveno-gospodarske i politi~ke promjene, koje su se dogodile nakon 1989. godine i nakon pada komunizma, usporediti Osler (1995.), Copeland (1998.), Audigier (2000.), Birzea (2000.). Jednako su tako pojmovi ba{tine i pou~avanja ba{tine postali va`ni u odre|ivanju ne samo narodnosne nego i europske samobitnosti.

Ovaj }e ~lanak prou~iti odnos pou~avanja ba{tine i pojma demokratskoga gra|anstva.

Ba{tina i pou~avanje ba{tine Razvitak pojma ba{tine mo`e biti prikazan na sljede}i na~in.

59

Tablica 1. Razvitak pojma ba{tine OD

DO

dodirljiva ba{tina: spomenici

nedodirljiva ba{tina: umna ba{tina

graditeljske i prirodne ljepote

zna~enje u odnosu na pro{lost i dru{tvo

ba{tina utemeljena na narodu

ba{tina utemeljena na dru{tvenoj, narodnoj zajednici

autokratska

osobna, sudjeluju}a

stru~njak

posrednik

nacionalisti~ka

me|ukulturna

nepokretna nepristrana podjela pozitivisti~ka

pokretna osobna, osje}ajna pokretnost djelotvorna

automatska, po pravu ro|enja

djelatno-istra`iva~ka

tvrda, nesno{ljiva nasljedna

izvor obnove pokreta~ promjena posrednik izme|u kultura

Pou~avanje ba{tine pojam je koji, ~ini se, nejasno definiraju samo zaposlenici toga podru~ja. Definicija koja se ovdje spominje dio je istra`ivanja Vije}a Europe (usporediti Copeland). Utemeljena je na razli~itim odgojnim izvorima i pogledima iz razli~itih obzorja ljudi uklju~enih u ovu djelatnost. a) Pou~avanje ba{tine nije znanstvena grana nego oblik izobrazbe sli~an izobrazbi o ljudskim pravima ili o op}enitosti. b) Koriste}i se me|ukulturnim pristupom, kod u~enika nastoji pobuditi razumijevanje i po{tovanje prema tvarnoj i postoje}oj kulturnoj ba{tini zbog: – prepoznavanja i razumijevanja povijesti na razli~itim razinama: mjesnoj, narodnosnoj i me|unarodnoj, – prepoznavanja sli~nosti izme|u ljudi i spoznaja vrjednotâ, razlikâ, – borbe protiv rasizma, mr`nje prema tu|incima, nasilja, nacionalizma i nesno{ljivosti. c) Budu}i da to pou~avanje ba{tine nije predmet nego pristup, koristi se brojnim znanstvenim strukama i vje{tinama: – budu}i da je po naravi stvarateljsko, temelji se na osobnim istra`ivanjima i na~inima rje{avanja pote{ko}a koje se koriste prvotnim izvorima i iskustvima; ~esto se do`ivljava kao zajedni~ka djelatnost, postaju}i tako dru{tveno-stvarateljska, – postaviv{i se kao `ivotni postupak, utje~e na razvitak odnosa prema

60

ba{tini u cijelomu `ivotu sudionika ovoga pou~avanja i va`no je da njegov sastavni dio budu i vje{tine koje poma`u sudionicima odrediti i prepoznati ba{tinu budu}nosti, onu koju sada jo{ ne poznajemo; dakle, povezano je s cjelo`ivotnim u~enjem, – u odnosu na u~inke `ivotopisa, razvija mo} opa`anja i daje surje~je razvitku struke u kurikulu.

Gra|anstvo U posljednje se vrijeme dogodila i znatna promjena u odre|ivanju pojma gra|anstva: pojam gra|anstva, razli~ito definiran u odnosu s postoje}om politi~kom vla{}u, ~ini se da mijenja zna~enje. Gra|anstvom se danas smatraju gra|ani koji `ive u dru{tvu s drugim ljudima, u mnogim stanjima i okolnostima. Od ba{tinjenja zajedni~koga osje}aja pripadnosti i poslu{nosti zajedni~kim pravilima, u kojima je dr`ava na prvomu mjestu, pre{lo se na pravila koja na prvo mjesto stavljaju pojedinca i njegova prava, u kojima je dr`ava samo dio surje~ja. Tablica 2., temeljena na razli~itim izvorima, pokazuje tu promjenu.

Tablica 2. Razvitak pojma gra|anstva OD

DO

pripadnost i poslu{nost zajedni~kim pravilima

pravila s te`i{tem na pojedincu i njegovim pravima

povezanost s politi~kom vla{}u

osobe koje `ive u dru{tvu s drugim ljudima

isklju~uju}e

uklju~uju}e

elitisti~ko

aktivisti~ko

gra|anska izobrazba

izobrazba za gra|anstvo

nebitno

sudjelovateljsko

usmjereno prema sadr`aju

usmjereno prema postupku

utemeljeno prema spoznajama

utemeljeno na vrjednotama

didakti~ki prijenos

me|usobno tuma~enje

lak{e postignuti i mjeriti u `ivotu

te`e postignuti i mjeriti u `ivotu

Da bismo objasnili ovaj prijelaz s usmjerenosti na sadr`aj, na djelatnost utemeljenu na postupku i tako potkrijepili istra`ivanje, upotrijebit }emo dvije povezane definicije gra|anstva. a) Gra|anin je osoba s pravima i obvezama u demokratskoj dr`avi. b) Gra|anstvo ~ine izbori i odluke utemeljeni na odre|enim obavijestima i rad, samostalno ili kao dio zajedni~koga postupka.

61

Izobrazba za gra|anstvo Pojam izobrazbe za gra|anstvo je tako|er do`ivio znatnu promjenu: od pristupa u kojemu se izobrazba prvotno temeljila na poznavanju mjesnih, pokrajinskih i narodnosnih politi~kih ustanova do pristupa koji daje prednost osobnom iskustvu i tra`enju pravih na~ina promicanja odnosa i pona{anja, koji pokazuju osjetljivost prema ljudskim pravima i demokratskomu gra|anstvu. (Osler, Rathenow i Strakey, 1995.)

Jedna od predajnih uloga uobi~ajene izobrazbe bila je priprema gra|ana, {to je najprije bio sastavni dio dru{tvenih predmeta kurikula. U najvi{e zemalja izobrazba za gra|anstvo bila je va`ni nastavni cilj nastave povijesti i gra|anskoga odgoja, gdje su se stjecale spoznaje o radu vlade i drugih ustanova neke zemlje, o gra|anskim pravima i obvezama prema cijeloj dr`avi i dru{tvu pa se dosta radilo na razvijanju narodnosne prepoznatljivosti. Najva`nije je bilo izobra`avati gra|anstvo, a ne me|usobno izobra`avati pomo}u gra|anstva. Gra|anstvo je naj~e{}e bilo shva}eno samo kao pravo pripadnika ni`ega dru{tvenog polo`aja i opasno podru~je za predava~e (mogli su biti optu`eni za stvaranje predrasuda i prijevara), a ne kao dio cjelokupnoga kurikula i zadatak svih nastavnika u {koli (Lincia, 1992., 14.).

Na~ini kori{teni u pou~avanju ovoga, tako nedjelatnoga pojma gra|anstva, bili su naj~e{}e u {iremu smislu didakti~ki. Ovaj ulogovni pojam gra|anstva proizvod je izobrazbe kojoj je cilj razvijanje spoznaje, razumijevanja i pona{anja, vje{tin창 i odgoja za poslu{nost i jednakost, da bi pojedinac mogao sudjelovati u dru{tvu. Odabran je kurikulni pristup temeljen na sadr`aju, koji je bio usmjeren upoznavanju u~enika sa zakonskim pravima i odgovornostima, sustavom glasovanja, radom narodnosnoga i pokrajinskoga parlamenta, na~inom rada socijalne dr`ave, itd. Njegov je cilj bio stvoriti gra|ane koji bi radili u dru{tvu, zauzimaju}i uloge koje im je to dru{tvo ve} predodredilo.

U novomu shva}anju gra|anstva sudjeluju i imaju va`nu ulogu {kole i zajednica: oni su sudionici jednako va`ni u izobrazbi novih nara{taja gra|ana.

Radi se o tanko}utnomu pristupu, koji je po svojoj naravi mnogoprote`an i koji uklju~uje razvitak pojedinca i obvezuje ga da pri mi{ljenju i radu uvijek uzima u obzir narodnosnu i svjetsku zajednicu i sve ono {to se na njih odnosi. Ima vremensku odrednicu jer uklju~uje po{tovanje ba{tine pro{losti, koju u isto doba {titi za budu}nost. Ima i prostornu odrednicu, jer prepoznaje razliku u razinama zajednice s kojom se susre}e, razli~ite razine na kojima se rje{avaju mjesna, pokrajinska i narodnosna pitanja. Takvo djelatno shva}anje gra|anstva nastavlja razvijanje spoznaja, ste~enih spoznaja, na~ina pona{anja nu`nih za rad u dru{tvu, ali i pove}anje svojih sposobnosti pojedinca. Razvijaju}i prosudbeno mi{ljenje, budu}i bi gra|anin trebao ispitivati, prosu|ivati i raspravljati o radu dru{tva. Nadam se da bi ovaj postupak mogao stvoriti gra|ane pripravne pomagati obrasce dru{tva, nove ustroje i na~ine rada utemeljene na sudjelovanju i vrjednotama.

62

Izjava Vije}a Europe o odgoju za demokratsko gra|anstvo, iz srpnja 1999. godine, daje dodatnu va`nost definiciji57: – sadr`ava mogu}nost cjelo`ivotnoga u~enja i sudjelovanja u razli~itim surje~jima, – osposobljuje mu{karce i `ene za djelatne i odgovorne uloge u `ivotu i dru{tvu, – ima cilj razviti kulture ljudskih prava, – priprema za `ivot u mnogokulturnom dru{tvu, – ja~a dru{tvenu privla~nost, me|usobno razumijevanje i uzajamnost, promi~e na~ine uklju~ivanja svih doba i dru{tvenih slojeva.

Pou~avanje ba{tine i gra|anstvo Veza izme|u pou~avanja ba{tine i odgoja za gra|anstvo je povezuju}a.

Tablica 3. Gra|anstvo i pou~avanje ba{tine Pou~avanje ba{tine

Izobrazba za demokratsko gra|anstvo

– djelatni na~ini, – pou~avanje se temelji na projektu,

– cjelo`ivotna izobrazba i sudjelovanje u razli~itim surje~jima,

– autosugestija i samostega

– pou~ava mu{karce i `ene za djelatne i odgovorne uloge u `ivotu i dru{tvu,

– me|uznanstvena zamjena za borbu protiv rasizma, mr`nje prema tu|incima, nasilja, nacionalizma, nesno{ljivosti

– ima cilj razvijati kulturu ljudskih prava,

– me|ukulturalnost,

– priprema za `ivot u vi{euljudbenom dru{tvu,

– suradnja,

– ja~a dru{tvenu privla~nost, me|usobno razumijevanje i uzajamnost,

– suradnja me|u nastavnicima, kulturnim vo|ama, roditeljima i skrbnicima.

– promi~e na~ine uklju~ivanja svih dobâ i dru{tvenih slojeva.

57 Declaration and Programme on Education for Democratic citizenship, based on the rights and responsibilities of the citizens, koju je donijelo Vije}e ministara 7. srpnja 1999. godine. Cfr: http://www.coe.int/T/e/Cultural_Cooperation/Education/E.D.C/.

63

Budu}i da je izobrazba za demokratsko gra|anstvo jedna od temeljnih izobrazbenih ciljeva, pou~avanje ba{tine, kao vrsta izobrazbe, mo`e pridonijeti njegovu razvitku. Ta se ujediniteljska veza mo`e dijagramski prikazati.

Tablica 4. Odnos ba{tine i gra|anstva GRA\ANSTVO daje kulturnu i povijesnu odrednicu…

IDENTITET

odre|uje prava i obveze prema…

BA[TINA

Demokratsko gra|anstvo definira prava i odgovornosti prema onim tvarnim i umnim vidovima koji su cijenjeni, a postoje od daleke pro{losti.

Ove vrjednote i ova etika, upravo kao i tvarno i netvarno povijesno naslje|e, ~ine povijesnu i kulturnu odrednicu koja daje bit demokratskomu gra|anstvu.

Dijagram pokazuje i odnos izme|u ba{tine, demokratskoga gra|anstva i identiteta. “Temeljno zna~enje bilo kojega osobnoga identiteta ili identiteta skupine odnosno osje}aj istovjetan izvan vremena i prostora, zadr`ano je u sje}anju i ono ~ega se sje}amo definirano je identitetom koji imamo.”

(Gillis 1994., 3.)

Wagner (2000.) smatra da je odnos izme|u identiteta i sje}anja sadr`an u zna~enju rije~i ba{tine. On definira zajedni~ku ba{tinu kao “... zasebni, duboki dio sje}anja, gdje rije~ complex ozna~ava pretpostavljenu kona~nicu neke temeljne pojave (potvarenje), koju ba{tina mo`e imati. Na primjer, mo`e biti zgrada, mjesto ili obi~aj.” Veza izme|u samobitnosti i ba{tine je stvarateljska, ali i nu`na. Identitet omogu}uje ba{tini da bude njegova druga strana.

Da bi identitet dobio va`nost, nu`an je izvor koji }e ozakoniti ono {to je u svojoj biti svojevoljan ~in: zahtijevanje nekoga identiteta. Ba{tina i identitet su veoma povezani: ne postoji identitet bez sje}anja nekoga podrijetla, a ono {to pamtimo kao podrijetlo dobiva oblik u ba{tini identiteta.

To je mogu}a veza demokratskoga gra|anstva i identiteta. Demokratsko gra|anstvo odnosi se na pojedinca, veze s drugima i stvaranje svoga i zajedni~koga identiteta. Da bi se ostvarili ti ciljevi i uvjeti su`ivota s drugima, demokratsko se gra|anstvo mora baviti osobnim i zajedni~kim, pojedina~nim i op}im i stvaranjem budu}nosti. To zna~i da i pripadnost skupini, zajednici i narodu ~ini samobitnost pojedinca. S druge, pak, strane, bilo bi te{ko zadr`ati postojanje dru{tvenih skupina ako svaki pojedinac, odnosno ~lan, ne bi imao identitet.

64

Stvaranjem identiteta, ba{tina i demokratsko gra|anstvo postaju nerazdvojni. Ako postoji odnos iz dijagrama, nu`ni su utjecaji na dru{tvo i izobrazbu i u svezi su s gra|anstvom i ba{tinom. a) Gra|anstvo odre|uje prava i obveze prema ba{tini Tablica 5. Gra|anstvo: prava i obveze prema ba{tini Prava

obveze

– stvaranje osobne ba{tine, – prepoznavanje postojanja zajedni~ke ba{tine, – posjedovanje ba{tine koju mo`emo mijenjati s drugima, – povijesna stru~nost, – mogu}nost za pojedinca i skupinu da unose promjene u kulturnu ba{tinu.

– otkrivanjem sje}anja, tvarne kulture, povijesti i identiteta, stvara se obveza: – {tititi ba{tinu, – podijeliti/mijenjati ba{tinu s drugima, – biti strpljiv prema drugim ba{tinama, – osje}aj odgovornosti za dobrobit kulture, – razumijevati i cijeniti razli~itosti kultura, zajednica i po{tovanje prema drugim ljudima, – spoznaja o zajedni~koj ba{tini i njezinim razli~itim dijelovima.

b) Ba{tina daje gra|anstvu kulturnu odrednicu: – pridonosi razumijevanju suvremenih pote{ko}a koriste}i iskustva i spoznaje o sveprisutnim ~injenicama, zamislima i na~inima rada pro{lih kultura, – pridonosi razumijevanju kulturnih potreba i `elja ljudi i njihove va`nosti za dru{tvenu i rasnu jednakost, – pridonosi razumijevanju uzroka sukoba i razlikovanju u mi{ljenjima i poma`e prona}i mogu}e na~ine njihova rje{enja u demokratskomu dru{tvu, – dopu{ta prosudbeno vrjednovanje u odlukama o kulturnoj ba{tini, – poma`e razumjeti kako vrjednote i }udore|e kulturne ba{tine utje~u na odluke i pona{anje ljudi, – poma`e razvitku mi{ljenja utemeljena na obavijestima o kulturnim pitanjima i o njihovu utjecaju na politi~ka, gospodarska i prostorna pitanja.

65

Zaklju~ak Odnos izme|u pou~avanja ba{tine koji se koristi tvarno-povijesnim naslije|em i pojma demokratskoga gra|anstva je uzajaman. Biti gra|anin koji posve sudjeluje zna~i imati prava i odgovornosti prema ostatcima tvarnoga naslje|a iz pro{losti. Kada postanemo svjesni ove ~injenice, ona }e gra|anstvu dodati kulturnu odrednicu. Pou~avanje o tvarnim dokazima u kurikulu osnovnih i srednjih {kola Ujedinjenoga Kraljevstva mo`e znatno pomo}i izobrazbi za demokratsko gra|anstvo, a u~enicima mo`e pru`iti iskustva i spoznaje koje se ne bi mogle ostvariti drugim vidovima u `ivotopisu.

Prilozi Djelatnost Vije}a Europe: razvitak izobrazbe o ba{tini i izobrazbe za demokratsko gra|anstvo A. Kulturna ba{tina i pou~avanje kulturne ba{tine: ~imbenik sno{ljivosti, gra|anstva i dru{tvene prilagodbe (te~aj u Bruxellesu 28. – 30. kolovoza 1995.)

Vije}e Europe odgovorilo je na Be~ku izjavu iz listopada 1993. godine radom Svi razli~iti, svi isti pa je Vije}e ministara za kulturnu ba{tinu, kao njegov doprinos, odr`ao Bruxelleski te~aj58.

Kulturni radnici, nastavnici, povjesni~ari umjetnosti, umjetnici, arheolozi i slu`benici mjesnih i narodnosnih vlada iz dvanaest zemalja susreli su se da bi ra{~lanili i raspravili o projektima pou~avanja ba{tine odr`ane u {kolama i u vanjskim radionicama, a koji su se bavili vidovima europske ba{tine.

Ciljevi su bili: – pove}ati razinu svijesti o predrasudama i podjelama i boriti se protiv dru{tvenoga isklju~ivanja razvitkom, izobrazbom i u~enjem, koriste}i se pritom pou~avanjem ba{tine, – ohrabrivati rje{avanje stvarnih dru{tvenih pitanja, znanjem, vje{tinama i pona{anjem svojstvenim za pou~avanje ba{tine.

Iskustva u pou~avanju ba{tine, iznijeta na te~aju, bila su usmjerena razli~itim vidovima dodirljive i nedodirljive ba{tine: graditeljstvu, arheologiji, umjetni~komu djelu, gradskoj i seoskoj ba{tini, krajoliku, obi~ajima, glazbi, pri~ama; glavne ciljane skupine: djeca, adolescenti i odrasla mlade`. Projekti o kojima se raspravljalo pokazali su da se pomo}u ba{tine mo`e pove}ati dru{tveno uklju~ivanje podcijenjenih ili dru{tveno potla~enih iz politi~kih, dru{tvenih, kulturnih i zdravstvenih razloga. Odr`avana je nastava i projekti namijenjeni izvangradskim podru~jima ili dru{tveno potla~enima i projekti suradnje sa sredi{tima za djecu s posebnim potrebama, posebnim izobrazbenim ustanovama i bolni~kim odjelima.

58

66

Usporediti doprinos F. Jurion de Waha o te~aju u Bruxellesu, str. 79. - 91.

Slika 6. i slika 7. Izbor fotografija i boja. Austrijsko-belgijsko-{panjolska nastava europske ba{tine o secesiji, Bruxelles, 1991. godine.

67

Tijekom rasprava Marie-Claude Muñoz duboko je povezala pou~avanje ba{tine sa svojstvima demokratskoga gra|anstva.

"Dodirljiva i nedodirljiva ba{tina mogu na povr{inu izvu}i bolje ili lo{ije strane ~ovjeka: ako im pri|e otvorena duha s pogledom prema naprijed, postaje istozna~nicom ~ovje~nosti, demokracije i uzajamnosti; ... ako im, pak, pri|e duhom koji gleda u pro{lost i veli~a narodnosne pokrajinske, mjesne vrjednote, isklju~uje druge i osporava njihovu va`nost. Pou~avanje ba{tine poti~e ljude da se osje}aju odgovorni za svoju okolinu i budu}nost, ja~a duh zajedni{tva."

Na te~aju je zaklju~eno da ako ba{tina postane svima dostupna i ako za nju odu{evimo ljude izobrazbom, ~inimo pravi korak prema uspostavi gra|anstva.

Isklju~ivanjem i zapostavljanjem prikra}ujemo ljude za mogu}nost izbora, slobode i ostvarenih prednosti gra|anstva. Te~aj je bio prva prigoda za raspravu o mogu}nostima primjene ba{tine za promicanje gra|anstva pa je o tomu stvorena i teorija.

B. Projekt izobrazbe za demokratsko gra|anstvo 1997. – 2000.

Predlo`en je 1997. godine, da bi se otkrilo koje vje{tine i vrjednote pojedinac treba imati da bi bio gra|anin koji sudjeluje u javnomu `ivotu i da se te vje{tine mogu ste}i i poslije drugima prenijeti.

Projekt je imao trostruki cilj: – pojmovi i definicije, od kojih su mnoge ve} upotrijebljene u ovoj knjizi, – mjesta gra|anstva, – izobrazba i pomo}.

Ovim radom nadam se dodati im i pou~avanje ba{tine.

Mjesta gra|anstva definirana su kao uspje{ni i novi poticaji u kojima gra|ani djelatno sudjeluju u dru{tvu, osobito na mjesnoj razini (Carey i Forrester, 2000.).

Prate ih povezanost razli~itih ~imbenika i izlaze iz ~isto politi~ke definicije gra|anstva, a uzimaju u obzir {ira pitanja od dru{tvene, gospodarske i kulturne uklju~enosti. Mjesta gra|anstva bila su predlo`ena u deset dr`ava tijekom projekta izobrazbe o demokratskomu gra|anstvu. U nekim se dr`avama nalazi vi{e takvih mjesta.

Ra{~lamba djelatnosti na ovim mjestima pokazuje da su politi~ka, dru{tvena i gospodarska pitanja u sredi{tu zanimanja. Kulturna je, pak, ba{tina kori{tena popre~no na mnogim mjestima. Samo je jedno mjesto zadovoljilo mjerila i pou~avanja kulturne ba{tine i izobrazbe o demokratskomu gra|anstvu.

1. Talijansko mjesto gra|anstva: podru~je Fiumicina – Perivoj prirode rimske obale; mjesto gra|anstva bilo je sastavni dio Tirenskoga projekta, udru`enja {kola rimske obale: odgojni projekt za zajednicu, zapo~et 1989. godine, usmjeren je prema u~enicima i stjecanju znanja o prirodnoj, kulturnoj i dru{tvenoj okolini u kojoj `ive.

Talijansko je mjesto gra|anstva bilo dio projekta izobrazbe o demokratskomu gra|anstvu. Bilo je usmjereno na kulturu nedavne povijesti, smatraju}i nedavnu po-

68

vijest va`nom, osobito za mlade`, budu}i da je pro{lost veoma va`na za otkrivanje ljudske i kulturne prepoznatljivosti. Najva`niji cilj bio je otvoriti {kolu okolini, povezati u~enike i ljude, osobito starce koji su bili oslonac drevne obitelji iz pro{losti, a danas su ~esto podcijenjeni.

Ciljevi: – pomo}i djeci u razvijanju osjetljivosti razumijevanja prirodnih i dru{tvenih pojava i pove}ati njihovo znanje o postupcima demokracije i sudjelovanja u demokratskomu `ivotu, da bi tako odrastali sa spoznajom da su budu}i europski gra|ani, – o`ivjeti povijesna sje}anja i osvijestiti svoj identitet, budu}i da u tomu kraju `ive zajednice iz razli~itih talijanskih pokrajina, – ra{~laniti prirodna bogatstva i dru{tvenogospodarski razvitak u godini, – skladno uklju~iti u~enike u {kolu, obitelj, u dru{tvo, u svoju zajednicu, da bi se poslije osje}ali bolje sa samima sobom i s drugima.

Projekt je najprije promican u {kolama. U to su bili uklju~eni u~enici, roditelji, gra|ani i civilno dru{tvo, poma`u}i ovaj na~in pouke i zamisao o cjelo`ivotnomu u~enju. Sveu~ili{ta, javna uprava, gospodarsko podru~je, priop}ivala, dragovoljci i mjesna uprava bili su sudionici. [kole romanske obale `eljele su povezati identitet i podrijetlo pojedinaca i skupina, radi promicanja mjesne kulture i stvaranja osje}ajne povezanosti pojedincâ, zajednicê i podru~jâ. Vid gra|anstva razvijao se mijenjaju}i predod`bu mlade`i i odraslih o kraju u kojemu `ive, koji su sada vidjeli kao zalihu i narodnosno blago i dru{tveno-gospodarski izvor.

Sastavni je dio i temelj zamisli o gra|anstvu podijeliti znanje o nekomu kraju s drugima, no, ljudi se naj~e{}e odre|uju kao pripadnici brojnijih skupina. Na{i demokratski sustavi, premda i dalje utemeljeni na zemlji{nomu vlasni{tvu, podrazumijevaju suradnju mjesnih, pokrajinskih i narodnosnih vlasti i me|unarodne zajednice, jer narodi posve razli~itih kulturnih korijena mogu zajedno `ivjeti pod istim krovom.

Poticane su dje~je pobude i djelatnosti. U~enici su istra`ivali u skupinama ili samostalno, koriste}i se pritom svojim dojmovima, razgovorima i upitnicima. Obavijesti su prikupljali u svomu kraju i u povijesnim pismohranama. Ovaj zadatak pokazao je va`ne gospodarstvene veze, kulturne izraze i vjerske doga|aje koji su u povijesti utjecali na du{evnost, obi~aje i odnose, jo{ `ive u jeziku i u pona{anju najstarijih stanovnika. Cilj je projekta otkriti pravu va`nost i vrijednosti povijesnoga razvitka kraja u kojemu `ive.

Ra{~lamba: tirenski projekt umnogome o~ituje pokazatelje jamstva uspje{noga projekta o demokratskomu gra|anstvu. Pou~avanje ba{tine uspje{no je upotrijebljeno. Budu}i da je bio usmjeren prema nedodirljivoj ba{tini, uklju~io je ne samo mjesnu i pokrajinsku, nego i {iru zemljopisnu razinu. Cilj mu je bio stjecanje znanja o ba{tini i pomo}u nje da bi se tako ostvarila izobrazba o demokratskomu gra|anstvu.

2. Dvadeset je dr`ava uspje{no sudjelovalo u ovomu sastavnom dijelu projekta izobrazbe o demokratskomu gra|anstvu. U mnogima se mogu na}i veoma do-

69

bri primjeri ostvarenja projekta. No, samo su dva projekta imala neku vezu s pou~avanjem ba{tine: a) Francuska: Pays réels, pays rêvés: Approche statistique et anthropologique du phénomène migratoire dans la communauté du collège Elsa Triolet, St. Denis. Ciljevi su bili povijest te izobrazbe o gra|anstvu: upoznavanje mjesta u gradu i bolje razumijevanje selidbe. ^etrdeset tri naroda `ivjela su nekada na podru~ju gdje je projekt odr`an. Njihovo je postojanje otkriveno istra`ivanjem u povijesnim pismohranama obitelji.

Ovaj je podatak pridonio boljemu upoznavanju na~ina i razloga selidbe, a identitet sudionika smjestio na {ire povijesno i kulturno mjesto. b) Njema~ka: Cross Border Educational Project – upoznati sebe pomo}u drugih. ^etrnaest srednjih {kola iz Njema~ke i ^e{ke sudjelovalo je u projektu (djeca od 11 do 14 godina).

Ciljevi: – prona}i na~ine razvijanja i provjeravanja vje{tina djece u razumijevanju sebe i drugih, pripadnika tu|ih kultura i potaknuti mlade` da bez predrasuda prilaze razli~itim ljudima i tu|incima, – razviti odgojne i didakti~ke sposobnosti nastavnika; vje{tine koje bi im pomogle u poticanju djece da oblikuju svoj identitet, – izraditi prikladnu odgojnu gra|u koja bi se rabila za gra|anski odgoj, – teme prekograni~ne izobrazbe: povijest i kultura podru~ja, pokrajinski i gospodarstveni razvitak, stilovi i na~ini `ivota adolescenata; prekograni~ne pote{ko}e okoli{a, pokrajinski obi~aji, predaje i njihovo mijenjanje; legende, igre i igra~ke podru~ja.

Nastavnici su se susretali da bi raspravljali o projektu i da bi nastavili zapo~eto, u~enici su se me|usobno sporazumijevali preko priop}ivala; a susretali su se na ljetnim taborovanjima.

Temeljna izobrazbena narav ba{tine u ovomu je projektu do{la do izra`aja uporabom netvarne ba{tine: obi~aja, predaja, pribli`avaju}i gospodarstvena pitanja drugim kulturama. Upravo je to najva`niji ~imbenik upoznavanja a time i pou~avanja ba{tine.

C. Sje}anje i gra|anstvo: od mjesta do projekata, te~aj u Delfima (Gr~ka) 25. – 27. rujna 1998. godine Ovaj skup, odr`an u Delfima, kao dio projekta Izobrazbe o demokratskomu gra|anstvu Vije}a Europe, bio je polazi{te za filozofsko definiranje veza izme|u ba{tine i demokratskoga gra|anstva. Te~aj je pokazao da se va`nost ba{tine neprestano mijenja, prikazuju}i ga kao sveop}i trud pou~avanja zajednice, kao izvor obnove, pokreta~ promjena. Tako je stvorena ~vrsta veza izme|u zamisli o ba{tini i demokratskoga gra|anstva. U izvje{}u iz Delfija u radnomu predlo{ku pi{e da "... premda su rije~i koje se danas koriste pri definiranju demokratskoga gra|anstva neprijeporno politi~ki (sudjelovanje u javnomu `ivotu) i pravni (utemeljenost na pravima i odgovornostima), sve se vi{e pojavljuju kulturne poveznice, kao vrjednote, identitet i osje}aj pripadnosti".

70

Novi na~in izbora va`nih mjesta, na kojima bi se moglo raditi o ba{tini odre|en je pojmom mjesta sje}anja. Ovi povijesni spomenici ili zdanja, kulturni krajolici, knji`nice, sveu~ili{ta, mjesta na kojima je stvarana povijest, na dobar ili na lo{ na~in, za zajednicu ili za narod, promijenili su poimanje pojma ba{tine: od graditeljske ili krajobrazne ljepote do netvarnih vidova povijesti i civilizacije. Weber je definirao ova mjesta sje}anja kao mjesta mjesne ili pokrajinske va`nosti, koja, pak, imaju i europsku va`nost. Oni: – daju va`nost na~inu na koji su sudbine mnogih zajednica tekle u razli~itim razdobljima i na razli~itim podru~jima, – pokazuju dobre strane i pote{ko}e prijelaza od vi{euljudbenosti k me|uuljudbenosti, od su`ivota do prilagodbe, – mogu pomo}i u pomirbi: – Europe sa samom sobom, – Istoka sa Zapadom i Sjevera s Jugom, – politike, uklju~uju}i kulturu i gospodarstvo, – pro{losti sa sada{njo{}u, – mjesnoga s op}im.

Weber smatra da bi mjesta sje}anja mogla postati sredi{ta demokratskoga gra|anstva i olak{ati prijelaz s }udore|a su`ivota na }udore|e odgovornosti. Mjesta sje}anja mogla bi postati mjesta gra|anstva.

Dvije bitne zamisli bile su podloga raspravama tijekom te~aja: – prava pojedinca: uklju~uju}i kulturne razlike i njihovo prepoznavanje, – jednak postupak prema gra|anima: posebice se mlade gra|ane mo`e pou~avati o vrjednotama, zamislima, potrebnim pona{anjima, da bi odigrali va`nu ulogu u jam~enju jednakosti i po{tovanja razli~itih kultura, {to se u Europi svakodnevno poku{ava.

Pojam drugoga izdvojen je zbog dvaju vidova koji bi trebali biti povezani: – razlike izme|u nas i njih, – ono {to imamo zajedni~ko.

Predlo`eno je novo shva}anje mnogokulturalnosti koje bi po{tovalo razlike, odredilo zajedni~ko podru~je i uskladilo osobno i zajedni~ko, pojedina~no i op}e.

Demokratski gra|anin u mnogokulturalnomu dru{tvu definiran je kao "... on/ona postaje gra|anin kada se ovi odnosi sjedine". Jasno, ovim postaje lak{e definirati ulogu pou~avanja ba{tine (premda nije nikada tako nazvana u zborniku) i njegovu vezu s demokratskim gra|anstvom.

Posljednja mi{ljenja Raymonda Webera daju zaklju~ke usmjerene prema djelovanju: – sje}anje i gra|anstvo trebali bi biti sredi{nja okosnica rada Vije}a Europe u nastavi povijesti, u europskim u~ili{tima i prou~avanju kulture (... a koje bi posljedice bile na pou~avanju ba{tine?*).

71

Djelatnosti i programi trebali bi: – razvijati razli~ita i nejedinstvena obja{njenja ba{tine i sje}anja, neprestano nagla{avaju}i ono {to nas ujedinjuje kao Europljane, – razvijati dru{tveno tuma~enje ba{tine i sje}anja: po{tovanje prema drugim ljudima, – boriti se protiv nesno{ljivosti; me|ukulturni pristup, razvijanje novih vrsta uzajamnosti, naglasak na pomirbi i posredni{tvu, – neprestano poku{avati naglasiti suvremene stvarala~ke pothvate, – prihvatiti pristup odozdo prema gore i promicati dobre primjere koji postoje u Europi, povezuju}i ih, i, nadajmo se, razvijaju}i ih u europskim programima usavr{avanja i pokretnosti.

D. Nastava europske ba{tine Kao {to je poznato, nastava je nastala u Francuskoj, po~etkom osamdesetih godina utemeljena na stjecanju iskustva izvan razreda na povijesno, arheolo{ki, knji`evno, umjetni~ki, znanstveno i stru~no zanimljivu mjestu, dakle su povezani s tvarnom imovinom. Jedan od njezinih ciljeva je pridonositi europskomu jedinstvu omogu}uju}i mlade`i sudjelovanje u istomu iskustvu u duhu gra|anstva, demokracije, sno{ljivosti i radosti. “Europska odrednica je ostvarena u me|unarodnoj zamjeni, predavane teme i osobito duhom koji se prenosi.” (Vije}e za kulturnu ba{tinu, 1993.) Razvija se ozra~je me|usobnoga po{tovanja, sno{ljivosti, prijateljstva. Nastava europske ba{tine poma`e mlade`i spoznati postojanje velikih kulturnih razlika u Europi i omogu}iti im otkrivanje onoga {to im je zajedni~ko. Povezivanje njihovih iskustava mo`e biti ~imbenik razumijevanja i mira.

Ba{tina je shva}ena kao pokretno i stvarno sredstvo, gdje su predaja i stvaranje veoma povezani.

Nastava je naj~e{}e bila usmjerena prema spomenicima, mjestima i muzejima, a bavila se razli~itim podru~jima: povijesnim i kulturnim dobrima, obi~ajima, starim obrtima, prirodnom i graditeljskom okolinom. Ona pokazuje da su izobrazbeni poslovi na podru~ju ba{tine savr{en na~in pridavanja va`nosti budu}nosti, boljim razumijevanjem pro{losti. Nudi veliku mogu}nost me|ukulturne zamjene, osobito o gra|anstvu i netvarnoj ba{tini.

E. Te~aj u Donaueschingenu (Njema~ka) o Europi u svijetu – svijet u Europi, 21. – 25. lipnja 1999. godine Ovaj se te~aj odr`ao u jednomu od najbogatijih podru~ja u Europi, u Donaueschingenu. Te~aj je iskoristio grad i njegovu zajednicu izbjeglica i onih koji tra`e politi~ki zaklon da bi se naglasilo siroma{tvo i nesigurnost, u, na prvi pogled, bogatim podru~jima. Na te~aju su ispitivana temeljna pitanja izobrazbe za demokratsko gra|anstvo u ba{tini, osobito se koriste}i informati~kim pomagalima da bi se do{lo do podataka i priop}ila otkri}a. U razvijanju na~ina usporedbe s drugim podru~jima u Europi i svijetu, iskori{tene su zgrade Donaueschingena i sela koja ga okru`uju. Tako je pokazano da se gra|evine mogu razlikovati i da je i najljep{a obradba, povezana s najrazli~itijim ~imbenicima: podnebljem, namjenom, gra|om i sl. Tako je promican pojam jednakosti u razli~itosti.

72

F. Pou~avanje kulturne ba{tine u stvaranju demokratskoga gra|anstva, te~aj u Viesteu (Italija), 23. – 28. studenoga 2000. godine.

Te~aj je pridonio postizanju bolje i u~inkovitije suradnje izme|u pou~avanja ba{tine i demokratskoga gra|anstva. Me|unarodni te~aj Vije}a Europe pripremilo je talijansko Ministarstvo izobrazbe kao plod dobre suradnje izme|u Slu`be za kulturnu ba{tinu i Uprave za izobrazbu, upravo u duhu sudioni{tva svojstvenoga za Preporuku br. R (98) 5, vi{e puta spominjanu i cijelu prenijetu u zborniku te~aja. Ve} se u te~aju nazirala bogata suradnja izme|u ba{tine i izobrazbe, {to je pridonijelo skladnoj i u~inkovitoj obradbi tema: predstavljeni su pa su bili predmet rasprave, mjesta dr`avljanstva na rimskoj obali (usporediti B. 1.) i novi projekt Vije}a Europe Europa od jedne ulice do Drugih, koji je tada bio istom na po~etku.59 G. Europa od jedne ulice do Drugih, 2001. – 2004. (pokusno razdoblje) Ovaj projekt, namijenjen u~enicima osnovnih i srednjih {kola, koristi se veoma obi~nim iskustvom – mjesnom cestom, da bi se njom naglasile zna~ajke tvarne i netvarne ba{tine i tako razumjeli doga|aji i osobe koji jesu i nastavljaju pridonositi `ivotu na ulici.

O projektu u ovoj knjizi govori se do u tan~ine. Ovdje se isti~u ciljevi projekta koji su veoma povezani s gra|anima: – pomo}i djeci oja~ati vezu izme|u njih i ulice, – koristiti se ulicom, da bi se uklju~ili Drugi, pomo}i u~enicima osvijestiti europsku odrednicu i omogu}iti im povezivanje s mno{tvom pri~a i kulturnih europskih izraza, – pomo}i im napraviti istra`ivanje, utemeljeno na suradnji me|u ljudima i promatrati {to se doga|a, – posvijestiti spoznaju o tomu kako ulica mo`e pomo}i onima koji o njoj zavise da bi pre`ivjeli, – osigurati u~enicima znanje i vje{tine koje bi ih osposobile za predlaganje na~ina kojima bi mogli mijenjati svoju ulicu, – upoznati djecu s njihovim pravima i odgovornostima na mjesnomu, zemljopisnom i demokratskom podru~ju.

Projekt polazi od mjesnoga i kod djece razvija spoznaju o ulici, o njihovoj gra|anskoj ulozi da mogu odlu~ivati {to bi ulica mogla i trebala postati. Isto tako poti~e i povezivanje s drugim {kolama u drugim dr`avama, da bi mogli razmjenjivati shva}anje o ulici i stvarati europsku i me|ukulturnu odrednicu.

Objavljen je zbornik s te~aja u zbirci: usp. bibl. (2001.) i na mre`noj stranici http:// web.infinito.it/utenti/n/n.perotto vieste/.

59

73

Slika 8. i slika 9. Europa od jedne ulice do Drugih: susret uskladitelja iz dvadeset {est dr`ava, Strasbourg, Vije}e Europe, 26. – 27. kolovoza 2002. godine

74

Literatura Audigier, F., 2000. Basic concepts and core competencies for education for democratic citizenship, Strasbourg: Citizenship Council for Cultural Co-operation Council of Europe.

Birzea, C., 2000. Education for Democratic Citizenship: A Life long Learning Perspective, Strasbourg: Citizenship Council for Cultural Co-operation Council of Europe.

Brett, D., 1996. The Construction of Heritage, Cork: Cork University Press.

Carey, L. i Forrester, K., 2000. Sites of Citizenship: Empowerment, Participation and Partnerships, Strasbourg: Citizenship Council for Cultural Co-operation Council of Europe.

Carter, G., 1994. Heritage Interpretation and Environmental Education, Manual of Heritage Management, London: Buttervvorth-Heinemman.

Copeland, T., 1998. Whose monuments are they? Whose past is it? The multicultural use of monuments, Cultural Heritage and its educational implications: a factor for tolerance, good Citizenship and social integration. Strasbourg: Council of Europe.

Copeland, T., 2001. Heritage Education and Democratic Citizenship, Strasbourg: Council of Europe.

Gillis, J. R., 1994. Memory and Identity: The History of a Relationship, Commemorations: The Politics of National Identity [ur. Gillis, J. R.], Princeton, New Jersey: Princeton University Press.

Lynch, J., 1992. Education for Citizenship in a Multicultural Society, London: Cassell.

Osler, A., 1995. Introduction: Citizenship, Schooling and Teacher Education, Teaching for Citizenship in Europe [ur. Osler, A., Rathenow, H.-F. i Strakey, H.].

Osler, A., Rathenow, H.-F. i Strakey, H., ur., 1995. Teaching for Citizenship in Europe, Stoke-on-Trent: Trentham Books.

Wagner P. F., 2000. From Monuments to Human Rights: Redefining ‘Heritage in the Work of the Council of Europe’. Neobjavljeni rad o ciljevima projekta Vije}a Europe: Uloga kulturne ba{tine u promjenjivoj Europi.

75

76

POU^AVANJE BA[TINE I DRU[TVENA PRILAGODBA – DESET GODINA RADA OD TE^AJA U BRUXELLESU Françoise JURION DE WAHA

Cilj te~aja u Bruxellesu, koji su priredili 1995. godine, Vije}e Europe, Podru~je glavnoga grada Bruxellesa, Grad Bruxelles i francusko Ministarstvo kulture, bio je pokazati, s onu stranu ponosnih rije~i, na koji na~in pou~avanje ba{tine mo`e pridonijeti dru{tvenoj prilagodbi mlade`i koja je uklju~ena u takve poslove.

Pitanju se, dakle, pristupilo veoma stvarnim, neki }e re}i i prestvarnim, primjerima: ra{~lambom iskustava i uspjeha za mlade` iz predgra|a, za one iz useljeni~kih obitelji, za one u bolnicama, du{evno oboljele, one u te{kim obiteljskim prilikama... Ovaj je te~aj jasno pokazao, kako pi{e Marie-Claude MuĂąoz, u svojim zaklju~cima, da ondje gdje klasi~no u~enje ne uspijeva, pou~avanje ba{tine naj~e{}e mladim ljudima omogu}uje stjecanje znanja zahvaljuju}i osvajanju prostora i njegovim metodolo{kim posebnostima.

Ono isto tako manjinskim skupinama omogu}uje otkrivanje smisla ba{tine njihova neposrednoga okru`ja, ali i ponovno otkrivanje i vrjednovanje ba{tine skupine kojoj pripadaju. Osje}aj odgovornosti i razvijanje osje}aja pripadnosti nepobitne su ste~evine toga pou~avanja. Na kraju je ipak ostalo `aljenje {to su ta nastojanja u kona~nici doprla samo do malo mladih ljudi, nadaju}i se da }emo svjedo~iti u njihovu {irenju.

Na kraju su skupa sudionici prihvatili niz preporuka me|u kojima su: potreba priznavanja prava na ba{tinu, prava na kulturu i na govor, potreba da se pou~avanjem bolje razviju na~ini koji uklju~uju rad i suradnju, me|ustrukovnost i me|uuljudbu, me|unarodnu zamjenu, zajedni~ki pristup radu, potreba da se napokon osigura bolja nov~ana pomo} i izobrazba nastavnika i, naposljetku, potvrda gra|anske zada}e preno{enja ba{tine mladim nara{tajima.

Gotovo deset godina poslije, pokazalo se korisnim ponovno se povezati sa sudionicima koje se moglo okupiti, da bi se vidjelo jesu li nastavili na isti na~in, i ako jesu kako su, je li te~aj utjecao na njihov na~in rada i na kraju kako vide budu}nost.60 Zahvaljujemo Jean-Michelu Agnusu, Heleni Bazini, Jean-Pierreu Becku, Elly Berg, Lidi Branchesi, Carolini Cousin, Dominique Irvoas-Dantec, Nuket de Montrichard, Dany Testas-Desjardin, Sergiu Troisiju, Britti Viebrock i Mikaelu Wahldenu, koji su nam dali najnovije podatke. Prija{nja bilje{ka: radi lak{ega pretra`ivanja, spomenuti su izvori dostupni na internetu.

60

77

Prireditelj je uspio okupiti mnogo ljudi. Ve}ina njih nastavila je raditi u istomu smjeru ili svakako na podru~ju ba{tine ili me|ukulturalnosti. Te~aj u Bruxellesu bio je koristan i katkada je slu`io kao upalja~ za pokretanje metodologije koja vi{e uzima u obzir posebne pote{ko}e odre|enih skupina djece.

U odnosu na stanje prije deset godina, doga|aji su se veoma promijenili, ali se jo{ nisu pobolj{ali. Primjerice, nastava ba{tine i osobito nastava europske ba{tine, zbog manjka novca nije se stvarno pro{irila. Me|utim, oni ipak ostaju povla{teno sredstvo zahvaljuju}i istinskomu uranjanju mlade`i u posve druk~ije okru`je, i to trajno.

Dakako, suo~avanje na{ih dru{tava sa sve jasnijim pitanjima identiteta, gra|anstva, nasilja dovelo je do ve}ega priznavanja pou~avanja ba{tine pa se potvrdio njegov osloba|aju}i utjecaj na mlade`. U ve}ini primjera pre{lo se s pojedina~nih poslova na vi{e dubinski i dugotrajniji rad. Po~etni~ko odu{evljenje za~etnika katkada je zamijenjeno ve}om strukovno{}u.

Pou~avanje ba{tine, koje se u po~etku usmjerivalo samo djeci, osvojilo je i odrasle. Kada se radi o odraslima, u Francuskoj se, preko vije}a, u tvrtkama osmi{ljavaju i znatno {ire djelatnosti koje po~ivaju na ba{tini radi ostvarivanja dru{tvene privla~nosti.

Naposljetku, te~aj je sudionike upozorio na posve}ivanje vi{e pozornosti djeci ~ije obitelji `ive u te{kim tvarnim neprilikama, ~ije su obitelji useljeni~ke.

Kao primjer me|u najnovijim djelatnostima mo`emo spomenuti projekt proveden u [vedskoj, u stockholmskomu predgra|u, u kojemu su djeca osjetljiva za osobu Alfreda Nobela, na mjesta koja podsje}aju na njega i na poznate nobelovce. Tako mlade` svake jeseni priredi knji`icu posve}enu dobitniku Nobelove nagrade za knji`evnost te godine. To omogu}uje mlade`i iz siroma{nih sredina da porazgovaraju s novinarima, diplomatima i s primateljem te ugledne nagrade.

Jedno drugo iskustvo, u Bretanji, pokazuje da je sudjelovanje na nastavi ba{tine u~enika iz posebno prilago|enih razreda, u~enika koji iz vi{e razloga osje}aju da su zako~eni u odnosu na druge, imalo veoma dobre u~inke {to se ti~e prilagodbe.61 Najprije, ako su mislili da `ive u getu, zaklju~ili su da je on plod rada priznatih graditelja. Tako je ta ~etvrt dobila novu vrijednost u njihovim o~ima.

Potom su im susreti, s tvrtkama koje se bave obnovom ba{tine, pokazali da se, unato~ slabu uspjehu u {koli, mo`e uspjeti u `ivotu. Tako se vratio ugled tjelesnomu radu.

Ponovno stekav{i samopouzdanje, usudili su se po~eti ~itati i pisati, po~eli su pisati dnevnik, {to im je u kona~nici otkrilo novu vrijednost u 61 Jacqueline Ricard, Une fierté retrouvée par rapport aux classes regroupant des élèves en échec scolaire, Nacionalni te~aj Izobrazba i ba{tina, Pariz, Ministarstvo mlade`i, izobrazbe i istra`ivanja, 19. – 20. sije~nja 2004.

78

drugima. To davanje vrijednosti mlade`i bitni je ~imbenik, kojemu }emo se jo{ vratiti.

U posebnomu primjeru djece u bolnici, ve}ina je zemalja odabrala uspostavljanje ustroja koje naj~e{}e po~ivaju na dragovoljcima ili na mre`i udrugâ, no, katkada i na kulturnim ustanovama, da bi se tim mladim bolesnicima omogu}io pristup kulturi i ba{tini, primjenjuju}i europsku povelju prava djece koja su u bolnici62, koja ka`e da se djeci mora omogu}iti igra, zabava i prilago|ene izobrazbene djelatnosti, i da im bolnica mora pripremiti okru`je koje odgovara njihovim izobrazbenim potrebama i {to se ti~e opremljenosti i osoblja. [ire gledano, razli~ite zemlje, me|u kojima je i Francuska, od osamdesetih godina i nadasve od potpisivanja narodnosnoga dogovora kultura-znanje, od ministara zdravstva i kulture, 4. svibnja 1999. g., sura|uje kultura i bolnica. To se ostvarilo me|unarodnim skupom o kulturi u bolnici, koji je odr`an u Dublinu, u lipnju 2004. g. U Francuskoj su, zbog toga dogovora, bolnice bile potaknute i dobivale pomo} stvaraju}i kulturne projekte U zdravu }e duhu i tijelo br`e ozdraviti. Tako je ostvareno vi{e stotina bratimljenja izme|u kulturnih udruga i bolni~kih ustanovâ. Usto se, od o`ujka 2002. g., svake godine odr`avaju Dani kulture u bolnici63. ^itaju}i radove sudionika ipak moramo re}i da treba jo{ mnogo toga u~initi, primjerice, bolje razviti pou~avanje ba{tine u izobrazbi nastavnika, pobolj{ati povezanost osoba uklju~enih u taj posao, prekinuti razvitak usmjeren samo prema zajednici, kakvu smo svjedoci, u korist istinske zamjene me|u kulturama.

Upitnik poslan stru~njacima u ovoj procjeni prizivao je mnogo odgovora usmjerenih ome|ivanju utjecaja pou~avanja ba{tine u mnogim podru~jima: u uklju~ivanju u~enika s pote{ko}ama u {kolovanju, uklju~ivanju u~enika s posebnim potrebama, uklju~ivanju u~enika iz razli~itih kultura, sprje~avanju dru{tvenih sukoba, pa i ratova.

Uklju~enje u~enika s pote{ko}ama u {kolovanju: stru~njaci koji su odgovorili na to pitanje nagla{avaju djelatnosti koje su se pokazale u~inkovitima u pomaganju mlade`i s pote{ko}ama u {kolovanju. Bilo da se radi o projektima Europa od jedne ulice do Drugih, Jedna {kola, jedan spomenik, Finski hrast, Nastava europske ba{tine, Kultura kao sredstvo dru{tvene uklju~enosti64, I have a museum65, projekti ICCROM-a, Kulturmiljö och skola.

Europska povelja o pravima hospitalizirane djece, Leiden (Nizozemska), 1988., na poticaj Europske udruge za djecu u bolnici (EACH), ~lanci 6. i 7.

63 Patrice Marie, La culture à l’hôpital: la mise en place d’une politique publique, skup Bolnica, urbanizam i graditeljstvo, Lyon, 3. travnja 2002. Tako|er vidjeti mre`nu stranicu http://www.culture.gouv.fr/culture/politique--culturelle/hospital/.

64 U Gr~koj, priop}enje Stelle Chryssoulaki na te~aju u Bruxellesu 1995. g.

65 Irski projekt suradnje izme|u dublinskih {kola i muzeja, koji se odr`avao 2000. – 2001. g. i u kojemu su u~enici posjetili muzej, sudjelovali u radionicama u kojima su razvili svoje stvarala{tvo pa su svoje radove mogli vidjeti kao izlo{ke na izlo`bama.

62

79

Slika 10. i slika 11. Razglednice koje su napravili portugalski u~enici tijekom projekta Europa od jedne ulice do Drugih, Escola B2, 3/S, Carrazeda de Ansiaes

80

Neki su stru~njaci naglasili psiholo{ka oslobo|enja koja mogu biti u~inak (europske) nastave ba{tine. Usto, pou~avanja ba{tine u tehni~kim i strukovnim {kolama mogu biti veoma korisna u pripremama u~enika za rad.

Uklju~enost u~enika s posebnim potrebama: koristi pou~avanja ba{tine, koje smo ustanovili za sve vrste {kola, primjenjuju se i na mlade` koja ima neki du{evni manjak. Na tomu se podru~ju stanje mijenja od zemlje do zemlje, neki daju prednost izobrazbi prilago|enoj mlade`i s du{evnim manjkom, drugi ih uklju~uju u redovitu izobrazbu kolikogod se to mo`e. U ve}ini zemalja prire|ene su djelatnosti za mlade` s pote{ko}ama vida. Postoje i posebne vje`be za gluhonijeme (Irska), a u Gr~koj je Ministarstvo kulture, koje od osamdesetih godina radi na uklju~enju mlade`i s posebnim potrebama, pokrenulo program posebnoga nastojanja radi otvaranja kulturnih djelatnosti mlade`i s posebnim potrebama. Izobrazbeni programi za osobe s posebnim potrebama donijeti su u posebnoj knjizi i na mre`noj stranici66.

U dru{tvenoj uklju~enosti mlade`i iz razli~itih kultura, razli~iti ve} spomenuti naumi tomu tako|er pridonose. Nastava europske ba{tine osobito se spominje kao povla{teno sredstvo. Jedan izlaga~ ustraje na potrebi da se dobro pripremi “presa|ivanje”. Ta priprema mora uklju~iti sve vidove narodnosne prepoznatljivosti u odnosu na predmet nastave. Tijekom susreta ti }e se vidovi vrjednovati. On nagla{ava kao jednu od ja~ih strana nastave europske ba{tine taj u~inak pobolj{anja me|ukulturnih odnosâ.

Pitanje koristi pou~avanja ba{tine u sukobu dosta je zamr{ena koja bi zahtijevala dublju raspravu. Svakako, cilj je izobrazbe, kako to, primjerice, veoma jasno stoji u finskomu Basic Education Actu, pomo}i mlade`i da se razvijaju u duhu op}eljudskih vrjednota i }udoredno odgovorni pripadnici dru{tva.

Ono mora promicati uljudbu i jednakost u dru{tvu.67 No, iskustvo pokazuje da je stvarnost katkada daleko od tekstova. Iskustva pou~avanja ba{tine u zemljama u sukobu to~no su usmjerena, ali ona su, na svojoj ograni~enoj razini, omogu}ila razgovor me|u mlade`i koja je po svemu trebala biti podijeljena. Razvijanje svijesti o razlikama, razgovor usmjeren prema zajedni~komu stvarala~kom radu bitni su i u manje ozbiljnim sukobima kao {to 66 www.ekpaideutika.culture.gr (samo na gr~komu). Primjerice, na Olimpijskim igrama 2004. g. sagra|eno je dizalo, na padinama atenske akropole, da bi se olak{ao posjet mlade`i s motori~kim o{te}enjima. Od devedesetih godina, postoje prilago|eni programi u najva`nijim muzejima i spomenicima kao {to je bizantski Muzej. Nacionalni arheolo{ki muzej pokrenuo je projekt Oko mo`e ~uti za djecu sa slu{nim pote{ko}ama, ~iji je utjecaj uo~ljiv. Muzej epigrafije ima program prilago|en osobama s pote{ko}ama vida.

67 Basic Education Act 628/1998. u Finskoj: poglavlje 1., odjeljak 1., ~lanak 1.: „The purpose of education referred to in this Act is to support pupil’s growth into humanity and into ethically responsible membership of society and to provide them with knowledge and skills needed in life…“; ~lanak 2.: „Education shall promote civilisation and equality in society and pupil’s prerequisites for participating in education and otherwise developing themselves during their lives.“ (http://www.minedu.fi/minedu/education/translations/basicedu_act.pdf).

81

su oni u veoma izdvojenima i sebi okrenutim zajednicama u kojima nastaju manji sukobi kada se netko izvana uklju~i. Tijekom nastave europske ba{tine, zajedni~ki `ivot, s potrebnim me|usobnim pomaganjem, s uzajamno{}u koju on pretpostavlja, iziskuje, da bi bio mogu}, nadila`enje navika, kulturom odre|enih obi~aja, procjepa svih vrsta. Premda jo{ nije dokazan dugoro~ni u~inak (nema rasprave koja bi ga potvrdila), pa i ako je utjecaj i dalje slab u odnosu na ljude o kojima se govori, svaki poticaj koji pobolj{ava me|ukulturni razgovor u tim nesretnim primjerima zaslu`uje pohvalu.

Treba spomenuti i druga novija iskustva.

Primjerice, projekt Jedna {kola, jedan spomenik uvelike je pobolj{ao dru{tvenu prilagodbu mlade`i koja je u njemu sudjelovala.

Podsjetimo da je taj projekt, zapo~et u Italiji i prvi put ostvaren u Napulju, pretvoren u europski projekt, koji je uklju~ivao otprilike 150.000 mlade`i, u petnaest zemalja.

Na te~aju u Napulju, odr`anom u studenomu 1996. g., u sastavu Europske godine izobrazbe i cjelo`ivotne izobrazbe, na kojoj su bili mnogi sudionici te~aja u Bruxellesu, iz 1995. g., te`i{te je stavljeno na uklju~ivanje, a jedna se radna skupina bavila promi{ljanjem o borbi protiv isklju~enosti.68 Najprije napuljski primjer. Taj je projekt, kao plod velike politi~ke volje obnove grada, proveden u {kolama koje se nalaze u veoma siroma{nim ~etvrtima sa svim mogu}im zaprjekama: siroma{tvo, gradska starina, nepoznavanje podrijetla, nasilje, zlo~in. Ve}ina u~enika dolazi iz nezaposlenih obitelji, a mnogi su roditelji bili u zatvoru. Sudjelovanje u projektu najprije je mlade`i omogu}ilo obnovu samopouzdanja (autovalorizacija) i da dobiju po{tovanje drugih. Te`i{te je na izradbi gra|e, izlo`abâ, pripremi posjetâ, a sve to radi ta mlade`. Ona se ne do`ivljava samo kao potro{a~ nego i kao proizvo|a~i dobara i uslugâ koje drugi cijene. Oni su tako osjetili da su zaista uklju~eni u dru{tvo.

Polaze}i od tih primjera i svoga iskustva, ~lanovi radne skupine usmjerili su te`i{te na opasnost podcjenjivanja djece, koja se javlja sve ranije. Od najranije dobi, dijete mora osjetiti da zna~i drugima, da nije nevidljivo. Njegova je osoba va`na. “Pogled drugih na mene daje mi ljudskost; isto tako, moj pogled na druge njih ~ini ljudskima.” Ponose}i se sa sobom, on razumije da ima istinsku ulogu u dru{tvu i da stoga u njemu ima i odre|enu odgovornost.

“Gledaju}i spomenike i brinu}i se za njih, dajem im jednu novu vrijednost i istodobno se osobno oboga}ujem.” Tako je ba{tina istodobno sredstvo zadobivanja toga vrjednovanja i cilj sam po sebi, budu}i da se mlada osoba, osje}aju}i se odgovornom, uklju~uje u za{titu te ba{tine.

68 Ingelise Flensborg (izvjestitelj), L’école adopte un monument et l’éducation et formation tout au long de la vie. Quelles relations?, Bruxelles, 1997. Izvje{taj s te~aja odr`anoga u Napulju, u studenomu 1997. g., na poticaj zaklade Pégase a s pomo}u Europskoga povjerenstva (Izobrazba, usavr{avanje, mlade`i).

82

Nadilaze}i tako okvir napuljskoga te~aja, sudionici su naglasili da je borba protiv isklju~enosti bitna sastavnica projekta Jedna {kola, jedan spomenik.

U Finskoj su, od 2001. do 2004. g., razli~ite dr`avne ustanove kao Nacionalne uprave za povijesne spomenike, Nacionalne uprave za izobrazbu i Ministarstva za za{titu okoli{a ujedinile snage i ovla{tenja da bi pokrenule poticaj nazvan Suomen Tammi, {to zna~i Finski hrast69. On je usmjeren izgradnji kulturne prepoznatljivosti mlade`i, polaze}i od rada na predmetima, na povijesti predmetâ, njihovu podrijetlu, poruci, zgradama i po{tovanju, koje dugujemo predajnim umije}ima i vje{tinama, na krajobraz, kulturno okru`je, koje je ~ovjek oblikovao od svojih po~etaka. On, dakle, ba{tinu stavlja u sredi{te zanimanja {kole i izobrazbe, u~i mlade` da po{tuje ba{tinu i vje{tine predaka. Omogu}uje {kolama da me|usobno sura|uju, s kulturnim ustanovama i onima koje se bave za{titom prirode, kao {to su: muzeji, sredi{ta za istra`ivanja mjesne sredine i udruge. U njoj sudjeluje stotinjak {kola i ustanova radi promicanja sno{ljivosti prema drugima u svezi s vjeroispovije{}u, kulturom i ravnopravno{}u me|u spolovima.

U [vedskoj se posljednjih nekoliko godina mnogo nastoji poticati suradnju izme|u kulturnoga podru~ja i izobrazbe. Polaze}i od iskustva projekta Kultur för lust och lärande (Kultura kao zabava i pouka), koji je poticao na suradnju izobrazbeno podru~je i muzeje o temi u svezi s kulturnom ba{tinom, Riksantikvarieämbetet, Nacionalni ured za starine, pokrenuo je projekt Kulturmiljö och skola.

Glavni je cilj bio napraviti kutiju s pisarom za istra`ivanje kulturnoga okoli{a, koja bi u~enicima omogu}ila zauzeti me|ustrukovni rad s ba{tinom kao izvorom prou~avanja, ali i kao predmetom zanimanja mlade`i.

To~nije, radi se o stvaranju banke iskustava na podru~ju izobrazbe o za{titi okoli{a, s razli~itim svojstvenim primjerima. Odgojni rad nastoji biti `ivahan, me|ustrukovni, u~enici moraju djelatno sudjelovati i biti sposobni usmjerivati posao, moraju biti uronjeni u stvarno stanje i obavljati ozbiljne zadatke pa su dovedeni u stanje da se smjeste u izvan{kolskom surje~ju koje je otvoreno prema svijetu. [kola ovdje tako|er ima obvezu, kao sredina u kojoj se u~enici podru{tvljenjuju, da im otvori vidike prema kulturnoj razli~itosti, po{tovanju svoje i tu|e ba{tine. Tako je, dakle, posve prirodno, projekt Vije}a Europe Europa od jedne ulice do Drugih bio veoma povezan s projektom Kulturmiljö och skola.

U Bugarskoj je tema Dana europske ba{tine 2002. g. bila Razli~ite etnije i religije, zajedni~ka ba{tina. Prireditelji su, me|u kojima su bili i Ministarstvo izobrazbe i Agencija za mlade` i {port, na{iroko uklju~ili {kolsku mlade`, da bi joj se pokazalo, upoznaju}i je s kulturnim utjecajima i zamjenama u povijesti da, bez obzira na zajednicu iz koje dolaze, trebaju razvijati sno{ljivost i zanimanje za tu|e vrjednote, zato {to su to zajedni~ke vrjednote.

69

Finski hrast: http://www.edu.fi/projektit/tammi.

83

Sudjelovanjem u projektu Europa od jedne ulice do Drugih, odr`ana je nastava europske ba{tine o tomu, a gradovi, {kole i razli~ite udruge pobrinuli su se pripremiti djelatnosti koje uklju~uju mlade` (predstave, izlo`be, likovne natje~aje itd.) o tomu, nastoje}i ostvariti suradnju djece iz razli~itih zajednica, vjeroispovijesti i sudionika s dviju strana granice. Mlade` i nastavnici uzvratili su odu{evljeno.

Sve nas to vodi k dubljemu razmi{ljanju u daljnjemu tekstu spomenutih pitanja, veoma va`nih u dana{njem `ivotu, kao {to je dru{tvena prilagodba, dru{tvena potvrda, njihove veze s identitetom i kulturom, me|ukulturalnost i na~in kako {kola na njih gleda.

Prije svega, posljednjih se godina {kola korijenito promijenila. Osim izobrazbene uloge preno{enja znanja, povjerene su joj i druge odgojne i dru{tvene zada}e. U Francuskoj je {kola zakonski odgovorna za izobrazbeno i dru{tveno uklju~enje u~enika. Zakon o izobrazbi o tomu govori u prvomu ~lanku.70 Talijanske javne {kole tako|er `ele biti poticatelj dru{tvenoga uklju~ivanja u~enika bez obzira na njihovu izvornu kulturu pa su se poslu`ile s nekoliko prilagodbi da na taj izazov i odgovore.71 Britanski National Curriculum i National Action Plan on Social Inclusion 2003. – 2005. ustraju na potrebi da se djeca i mlade` opreme znanjem, na~inima razumijevanja i vje{tinama potrebnima za preuzimanje djelatne uloge u dru{tvu, kao obavje{tajnih i prosudbenih, dru{tveno i }udoredno odgovornih gra|ana.

Unato~ toj potvr|enoj volji u izobrazbenim nastojanjima ve}ine zemalja, treba priznati da jo{ pre~esto djeca iz useljeni~kih obitelji ne dose`u istu razinu izobrazbe kao djeca – doma}ini.

Pojam dru{tvene prilagodbe potje~e od filozofa i sociologa Emila Durkheima (1858. – 1917.) koji prilagodbu zami{lja kao dru{tvenu vezu. Ona povezuje pojedince koji bi ina~e, bez te povezanosti, bili raspr{eni kao kapi u moru. Uklju~enost podrazumijeva dvostruko kretanje i razvojnu pokretljivost: dru{tvo u kretanju prilago|uje pojedinca, a pojedinac se neprestano trudi da bi se prilagodio, da bi na{ao svoje mjesto u tomu dru{tvu koje se mijenja. Prilagodba se razlikuje od uklju~enja, koje se samo nepotpuno prilago|uje (mo`e se biti uklju~en, a da ne bude prilago|en), i od stapanja koje pretpostavlja prekidanje veze s polazi{nom skupinom i brisanje razlikovnih kulturnih ozna~nica. Prihva}amo li da u dru{tvu pojedinci imaju potrebu jedni za drugima te veze stvaraju uzajamnost, na kojoj se temelji dru{tvena privla~nost. Iz toga proizlazi da je dru{tvena privla~nost ja~a République française, Code de l’Education (Journal Officiel, br. 143., 22. lipnja 2000.) ^lanak L.111-1: … Le droit à l’éducation est garanti à chacun afin de lui permettre de développer sa personnalité, d’élever son niveau de formation initiale et continue, de s’insérer dans la vie sociale et professionnelle, d’exercer sa citoyenneté…

71 Le transformazioni della scuola nella società multiculturale, Ministerio della Pubblica Istruzione, lipanj 2001.

70

84

{to je razvijenija ta uzajamnost. Me|u mjestima koja pridonose uklju~enju Durkheim na prvo mjesto stavlja posao. Ali u na{e vrijeme za mlade` i {kola ima va`nu prilagoditeljsku snagu. Uostalom, osim obitelji, ona je bitno mjesto prilagodbe.

Uz tzv. zajedni~ki sustav sustanarstva me|u skupinama prema ameri~komu uzoru, u kojemu supostoje posve potvr|ene zajednice tako da jedna posve po{tuje sliku one druge, trebamo suprotstaviti dva na~ina prilagodbe: jedan je nazvan sveobuhvatnim, u kojemu su vjerske i druge posebnosti isklju~ene iz javnosti, uime svjetovne dr`ave i odagnane u osobno i drugu vi{euljudbenost, tj. miroljubivo supostojanje istovrijednih osoba koje o~ituju razli~ite kulture, ali se me|usobno po{tuju i oboga}uju zamjenom.72 U stvarnosti je to mnogo zamr{enija, a oba uzorka imaju svoja ograni~enja.

Premda se ~ini da mnogokulturalizam veoma poti~e osobni razvitak, neobi~no je te{ko ostvariti ravnote`u izme|u potvrde svoje razlike i po{tovanja tu|e osjetljivosti. [kola je veoma podijeljena izme|u volje da se udalji od vanjskoga svijeta, koja joj omogu}uje nepristrani pristup i uklju~enosti u svakodnevne pote{ko}e koja joj se name}e. Poticana je da neprestano iznova utvr|uje svoju ulogu u prilagodbu mlade`i, a osobito tu|e mlade`i, po{tuju}i posebnosti, ali i odr`avaju}i veze potrebne za dru{tvenu privla~nost. Mno{tvo knjiga koje, posvuda u Europi, razmi{ljaju o tomu, jasno pokazuje da {kola tra`i svoj smjer.73 Kako shva}ati identitet? Trebamo li misliti na zajedni~ki identitet, odre|en jezikom, pokrajinom, vjeroispovije{}u itd., jednom za svagda odre|en i nepomi~an, ili, pak, na osobni identitet koji se neprestano stvara, pod utjecajem podrijetla, ali i na{e povijesti, iskustava, susreta? U takvoj je zamisli svaki pojedinac jedinstven, dakle, ne postoji pote{ko}a povezana s razli~itim kulturnim podrijetlom. Svi se moramo prilagoditi drugima. Radi odr`avanja privla~nosti i zajedni~koga napredovanja, {kola mora postaviti temelj vrjednotama, zajedni~kim uputama, na koje se svatko mo`e osloniti da bi se razvijao sa svojim zna~ajkama s posvema{njim po{tovanjem tu|ih zna~ajkâ.

Definiramo li tako identitet kao pojedina~an i pokretan to ne zna~i da se svaki pojedinac ne }e povezivati s jednom ili vi{e kultura, na~ina mi{ljenja 72 Vidjeti na primjer o pojmu mnogokulturalizma, komunitarizma itd., Séverine Deliessche, Multiculturalisme et citoyenneté, magistarski rad iz politi~kih znanosti, Sveu~ili{te Lille II, 1996. – 1997.

73 Izme|u mnogih: Florence Legendre, Diversité culturelle et pratiques pédagogiques. Opinions et attitudes des nouveaux professeurs des écoles de l’académie de Créteil, Ville-Ecole-Intégration Enjeux, br. 129, lipanj 2002., str. 190. – 205.; Françoise Lorcerie, Education interculturelle: état des lieux, Ville-Ecole-Intégration Enjeux, br. 129., lipanj 2002., str. 170. – 188.

85

i `ivota, navika koje dijeli s ostatkom skupine. Du`nost je {kole priznati ih kao jednake, izbjegavaju}i razlikovanje izme|u ve}inske i manjinske skupine. Upravo ovdje me|ukulturna izobrazba dobiva svoj smisao. Me|ukulturna izobrazba koja ne potire razlike u poimanjima, koja se hvata u ko{tac s prijepornim pitanjima, ali koje raspravom, razmjenom mi{ljenja, `elja prema drugomu dovodi do boljega razumijevanja i po{tovanja drugoga.

Zbog toga sati gra|anskoga odgoja dobivaju va`nu ulogu. Rasprava International Association for the Evaluation of Educational Achievementsa (IEA-e) o gra|anskomu odgoju koji obuhva}a mlade` iz 28 zemalja Europe i Amerike donosi da 90% ispitanih smatra da useljenicima mora biti dostupna izobrazba, a tri ~etvrtine smatra da useljenici moraju imati pravo na svoje obi~aje, kori{tenje njihova jezika i glasovanje.74 U zemljama u kojima ti sati gra|anskoga odgoja postoje, do njih se u pravilu mnogo ne dr`i, smatraju nastavnici. Naime, kako oni ka`u, pou~avanje gra|anskoga odgoja unosi promjenu u politi~ki i gra|anski razvitak mlade`i pa bi se to podru~je trebalo pou~avati, bilo kao zaseban predmet, bilo uklju~eno u druge dru{tvene predmete. Me|u shva}anjima koja to smatraju va`nim treba spomenuti jednakost prigoda, za{titom okoli{a, ljudskih i gra|anskih prava i povijesti.75 U Francuskoj je, primjerice, nakon savjetovanja s gimnazijalcima 1998. g. i da bi se odgovorilo na njihova tra`enja, 1999. g. uvedeno pou~avanje gra|anskoga odgoja iz pravosu|a i dru{tvenoga ustroja dr`ave. Gra|anstvo i prilagodba jedan je od naslova te izobrazbe za mla|e od 16 godina.76 U Italiji srednjo{kolska pouka tako|er predvi|a predmet Conivenza civile, izobrazbe za gra|anstvo, koja uklju~uje identitet i dolazak useljenika i razgovor me|u razli~itim kulturama.77 No, ta izobrazba za gra|anstvo podrazumijeva i izobrazbu o za{titi okoli{a u naj{iremu smislu i osobito u odnosu izme|u prirodnoga okoli{a i umjetni~ke ba{tine.

Judith Torney-Purta, Reiner Lehmann, Hans Oswald i Wolfram Schulz, Citizenship and Education in Twenty-eight Countries: civic Knowledge and Engagement at the Age Fourteen, IEA, o`ujak 2001.

75 Vidjeti istu zamisao razvijenu na me|unarodnomu te~aju Pedagogia del patrimonio culturale nel processo di costruzione della cittadinanza democratica (te~aj u Viesteu), Ministerio della Pubblica Istruzione, 2000., str. 25.

76 République française, Bulletin Officiel de l’Education nationale, posebni br. 6., od 31. kolovoza 2000. g. o gra|anstvu i uklju~enju programa gra|anskoga odgoja u drugomu razredu gimnazije: ... l’exercice de la citoyenneté suppose que les individus concernés participent à la vie sociale. En analysant l’intégration et ses défauts, on continue à définir et à distinguer les notions d’intégration et de citoyenneté. Par intégration, on désigne toutes les formes de participation à la vie collective par l’activité, le respect de normes communes, les échanges avec les autres, les comportements familiaux, culturels et religieux. On montre ainsi que la réflexion sur la citoyenneté doit prendre en compte l’enracinement social des individus.

77 Indicazioni nazionali per i Piani di studio personalizzati nella Scuola Secondaria di 1° grado, ufficio legislativo.

74

86

Kako se pou~avanje ba{tine mo`e uklju~iti u tu raspravu?

Ba{tina je s dubokom identitetskom ozna~nicom bitno sredstvo koje treba iskoristiti, ali nadasve dobro iskoristiti. Naime, o kojoj bismo ba{tini trebali pou~avati, o kojoj kulturi? U~enici koji se prepoznaju u narodnosnoj zajednici ne }e imati pote{ko}a poistovjetiti se s velikim povijesnim spomenicima. Oni koji pripadaju manjinskim skupinama, ali `ele biti prihva}eni od ve}inske skupine, potrudit }e se da te spomenike ugrade u svoju kulturu. No, oni pripadnici manjinskih skupina koji `ele zadr`ati i poja~ati svoju razliku, suprotstavit }e se toj ba{tini.78 Iz te va`ne rasprave proizlazi da je mnogo vi{e od velikih narodnosnih spomenika bliza ba{tina, koja pripada svakodnevici svih u~enika neke {kole, koja im govori izravno, bitno sredstvo te da je, s druge strane, shva}anje nastavnika te ba{tine bitno. Ako se ba{tina koristi kao sredstvo pretjeranoga nagla{avanja identiteta, ona otvara vrata odbacivanju drugoga, ali ako se smjesti u podru~je zamjena, igre utjecaja, ako se naglasi njezina va`nost, ona postaje sredstvo me|usobnoga razumijevanja. Jo{ jedanput je sva vrijednost ba{tine u pogledu na nju.

Uostalom, pojam me|ukulturne izobrazbe i izobrazbe za odgovorno gra|anstvo trebao bi se temeljiti na pet va`nih vrlina, a to su: otvorenost prema razli~itosti, dru{tvena privla~nost, sudjelovanje u demokratskomu `ivotu, jednakost/pravednost, `ivot na planetu.79 Da bi se zadovoljile te vrjednote, ve}ina dr`ava umjesto uobi~ajenih predavanja, prednost daje projektima, bez obzira na njihovu veli~inu, koji se bave za{titom okoli{a u {iremu smislu ili, pak, osobito ba{tinom. Veoma su povezani gra|anska svijest, me|uuljudbenost, otvoreni pogled na svijest i osobno ulaganje u projekte javno korisne.80 Naime, pou~avanje projektima, zahvaljuju}i djelatnomu na~inu i uranjanju u stvarni `ivot, veoma poti~e, poti~e na osamostaljivanje mlade`i, omogu}uje samostalnost i poti~e na rad u skupini.

Tako su osobito spomenuti stvarni projekti pou~avanja ba{tine, koji 78 Za cjelovitu prosudbu vidjeti Nicole Allieu-Mary, Didier Frydman, L’enseignement du patrimoine et la construction identitaire des élèves, dosje Histoire et ZEP, CNDP/SCEREN, 2003.

79 Fernand Ouellet, L’éducation interculturelle et l’éducation à la citoyenneté. Quelques pistes pour s’orienter dans la diversité des conceptions, Ville-Ecole-Intégration Enjeux, br. 129, lipanj 2002., str. 146. – 167.

80 Vidjeti, primjerice, program francuske izobrazbe: Enseigner au collège, Histoire-Géographie, Education civique, programmes et accompagnement, C. N. D. P., velja~a 2003.

Taj program uklju~uje i poglavlje Odgovornost prema okoli{u i ba{tini definirano ovako: “Pou~avanje o gra|anstvu dio je izobrazbe o prirodnomu okoli{u i o ba{tini, podru~jima koja istodobno pripadaju znanosti, kulturi i pravima i obvezama gra|anstva”, a ~iji su ciljevi: “poti~u}i za radost istra`ivanja i otkri}a, pomo}i u~enicima da uspostave razumni odnos koji uskla|uje gospodarske potrebe i po{tovanje okoli{a i ba{tine − razviti kod u~enika svijest o njihovoj ulozi i odgovornosti prema okoli{u i ba{tini”.

87

pretpostavljaju zalaganje mlade`i i da im omogu}uju susret s povijesnom stvarno{}u, da bi oni, rade}i zajedno, s kulturnim razlikama, slu`ili op}oj koristi.

Velika je Britanija dobro shvatila vezu izme|u dru{tvene prilagodbe shva}anja kulture. UK National Action Plan on Social Inclusion 2003. – 2005. jasno spominje odnos prema kulturi kao ~imbenik dru{tvene uklju~enosti da kao sredstvo spominje razvitak odnosa u povijesnomu okru`ju za manjine i skupine lo{ega dru{tvenog polo`aja.81 Radi pobolj{anja uvjeta izobrazbe u Povla{tenim izobrazbenim podru~jima (ZEP), Francuska se, od 1990. g., opredijelila za razvitak umjetni~kih postupaka, bratimljenja izme|u izobrazbenih i kulturnih ustanovâ.

Taj se obrazac 2001. g. ostvario kao Plan za umjetnost i kulturu u {koli82 Zakon o izobrazbi nagla{ava tu ulogu promid`be shva}anja kulture i razvitka osobnih sklonosti, koju ispunjava umjetni~ka izobrazba i potrebu da {kolski programi upoznaju u~enike s razli~ito{}u i bogatstvom kultura koje postoje u njihovoj zemlji.83 U {kolama koje su na glasu kao prijeporne, u kojima mnogo u~enika napu{ta {kolu i u kojima se javlja nasilje, pou~avanje ba{tine je sredstvo koje se primjenjuje.84 Tako primjeri iz ZEP-a pokazuju koliko ba{tina omogu}uje mlade`i da u po~etku stekne osobni identitet, potom da se smatraju gra|aninom pojedincem, da bi, potom, sa svojim prijateljima, vrjednovali pojam ba{tine. Kako to pi{e jedna profesorica, koja je vodila projekt o industrijskoj ba{tini, on je omogu}io postaviti putokaze u dvama smjerovima: prema odgovornomu gra|anstvu i znanju.85 Suradnja izme|u nastavni~ke skupine i kulturnih radnika jo{ je jedan temeljni podatak o tim projektima.

Rade}i u istomu smjeru francuskih govornika, Belgija je tako|er shvatila korist pou~avanja ba{tine o promicanju dru{tvenoga osamostaljenja u~enika. U takozvanim {kolama sa stvarnim obespravljenjem (pozitivnom diskriminacijom) odobrena su dodatna ljudska i tvarna sredstva da bi se {koli dodale usluge kulturnih udruga i da bi se priredilo otkrivanje kulturnih bogatstava. Usto je, 2004. g., donijeta odluka, kojom se uspostavlja suradnja 81 UK National Action Plan on Social Inclusion 2003 – 2005, 4.2.4 Access to Education; 4.2.6 Access to culture, sport and leisure: enhancing access to the historic environment by attracting 100 000 visits by new users from minority and socially deprived groups; and a target to attract 500 000 new visitors to regional museums, including 100 000 from ethnic minorities.

82 Mission de l’éducation artistique et de l’action culturelle, Direction de l’enseignement scolaire, Le plan pour les arts et la culture à l’Ecole, CNDP, 2001.

83 Code de l’Education, ~lanci L 121-6 i L 311-4.

84 Razredi s umjetni~kim i kulturnim projektima u {koli u Créteilu, La fiche, 4. sije~nja 2002.

85 Isabelle Jarnier, La Courneuve: patrimoine industriel, spis Histoire et ZEP, CNDP/ SCEREN, 2003.

88

izme|u kulturnih i izobrazbenih ustanova i ostvarenje projekata izme|u tih ustanova.86 Cilj je ovih nekoliko primjera pokazati kako su, tijekom posljednjih godina, {kola i {kolske vlasti uklopile korist pou~avanja ba{tine u me|ukulturalnu izobrazbenu stvarnost i izobrazbu za odgovorno gra|anstvo.

Zaklju~ak Sve vi{e suo~ene s rasisti~kim utjecajem, s ponovnim bujanjem zamisli nacionalizma i nesno{ljivosti, europske su zemlje shvatile da treba upotrijebiti sva prikladna sredstva da bi se, istodobno, borile protiv toga pritajenoga rasizma, ali isto tako i protiv njegovih uzroka, od kojih je najprije manjak dru{tvene prilagodbe i mjesnih siroma{nih ljudi, koja ima sklonost od drugoga ~initi `rtvenoga jarca, i useljeni~kih obitelji, koje su suo~ene s dubinskim traganjem za identitetom koje ih katkada isto tako prisiljava na odlu~nost, povla~enje u sebe, odbacivanje drugoga.

Oni koji se bave izobrazbom uglavnom su shvatili da je pou~avanje ba{tine korisno sredstvo da bi se djeci, od najranije dobi, objasnilo da treba po{tovati drugoga u njegovoj razli~itosti razumijevanjem onoga {to je mo`da kod njega najbolje: njegove kulturne ba{tine. Ljepota govori svakomu, ona te`i k op}enitosti, dok nas korijeni povezuju s tlom i svom njegovom povije{}u, sa zamjenama koje su usmjerile njegovu povijest. Kretanje je zapo~elo. Ono se mora nastaviti. Zadr`avaju}i svo odu{evljenje za~etnika, na koje se tako ~esto pozivamo, sada trebamo jasnije uspostaviti vezu, da bi se one dopunjavale umjesto da se sudaraju. Donositelji odluka tako|er trebaju postati svjesni ~injenice da ne mo`emo svoje zahtjeve usmjeriti samo prema pou~avanju ba{tine a da im ne omogu}imo sredstva. Na kraju, mladim bi se Europljanima doista trebala ponuditi prigoda da se dublje okupljaju oko njihove zajedni~ke ba{tine, zahvaljuju}i {kolskim putovanjima, razvijanjem nastave europske ba{tine, djelatnosti koja zaslu`uje sveobuhvatnu promid`bu.

Francuska zajednica, odluka od 30. lipnja 1998. (Moniteur belge 1998/08/22), ~iji je cilj svima osigurati prigodu za dru{tveno osamostaljenje, i to, poimence, ostvarenjem pozitivne diskriminacije, ~lanak 5. Francuska zajednica, odluka od 12. svibnja 2004. (Moniteur belge 2004/06/15), koja se odnosi na promicanje kulturnih poslova u izobrazbi, ~lanak 2.: “Le présent décret a pour objet d’établir entre les opératuers culturels et les écoles des collaborations durables destinées à permettre aux élèves des écoles concernées, par la pratique des activités culturelles et artistiques, de développer leur créativité, d’éveiller leur sensibilité, de diversifier leurs connaissances et de s’exprimer de manière originale, notamment dans le cadre d’activités portant sur des enjeux de citoyenneté et de démocratie.”

86

Usto, redoviti pristup kulturi, tijekom cijele {kolske godine, poti~e prosudbeno raspolo`enje u~enika.

89

Slika 12a. Crkva u Sofiji (Bugarska), iz spomenara (albuma) crte`a Osnovne {kole St. Patriarchi Evtimy, nastalih tijekom projekta Europa od jedne ulice do Drugih Slika 12b. Crte` iz albuma nastao za vrijeme projekta Europa od jedne ulice do Drugih u Osnovnoj {koli St Patriarch Evtimy, Sofija (Bugarska)

90

PROJEKT SJE]ANJA Antonio VIOLA

Za nas je iskustvo susreta s djetinjstvom, otkrivanjem i vrjednovanjem ba{tine imalo dvostruku va`nost: trebali smo osmisliti pou~avanje djece i mlade`i koje bi im omogu}ilo zaronuti u kulturu ba{tine i, istodobno, ispitivati svoje znanje tra`e}i njegovu dje~ju ulogu.

Svi projekti ostvareni ovim radom mogu se smjestiti izme|u dviju krajnjih to~aka iste zami{ljene krivulje. S jedne je strane istra`ivanje u granicama predajnih strukâ (povijesti, graditeljstva, arheologije, povijesti umjetnosti i obnove), ~iji je cilj prije}i to~ku neizrecivoga87, onu me|u nesmisla, nakon koje se znanje prenosi samo stru~njacima, gube}i vezu sa zajednicom, a s druge je, pak, strane odgojni rad koji, svjesan ove pote{ko}e, osmi{ljava plodonosniji susret djetinjstva i kulture.

Pou~avanje namijenjeno djeci nastalo je istodobno produbljenjem pojma ba{tine. Nastajalo je i razvijalo se sukladno vrjednotama koje mu je zajednica pridavala. Svjedoci ovoga razvitka jesu projekti, odluke i rad Vije}a Europe.

Ono ve} pedeset godina stvara te ba{tinske vrjednote i po~inje postupak stvaranja identiteta pou~avanjem ba{tine, istodobno tra`e}i zajedni~ki politi~ki rad razvijaju}i kulturnu suradnju.

No, kolika je razlika izme|u ba{tine, sje}anja i identiteta? Kakav je odnos izme|u sje}anja ba{tine i sje}anja iz djetinjstva? Kako to sve utje~e na stvaranje identiteta, osobnoga identiteta, identiteta zajednice, povijesnog identiteta, dru{tvenoga identiteta, nacionalnoga identiteta?

Kakvo je pou~avanje ba{tine?

Kultura sje}anja Odgovor na ova pitanja stoji na valu vremena. U malomu je dijelu svakoga pokrenutoga projekta, svakoga pou~avanja ba{tine u posljednjih petnaest godina. Po~ev{i od prvoga projekta u nastavi europske ba{tine Rajna bez granica (1989.) preko projekata Grad pod gradom ili Europa od jedne ulice do Drugih do odgojnih ~ina ostvarenih na Europskim danima ba{tine, na primjer posljednje: Ba{tine do{le od drugdje – ba{tine do{le od Drugih.

Usporediti: Agamben, G. 2000. Enfance et Historie. Destruction de l’expérience et origine de l’historie, Paris: Petite Bibliothèque Payot.

87

91

Ve} prvi posao svjedo~i o potrebi otkrivanja korijena za nove nara{taje, koji bi imali starinsku i europsku va`nost, va`nost po~etne to~ke, trenutka koji bi bio svojstven cijeloj zajednici stvaranjem kulture sje}anja, potrage za prvom razinom zdanja u izgradnji.

Pou~avanje ba{tine dobiva, na primjer, u Siciliji va`nost dru{tvenoga otkupljenja, ponovnoga stjecanja nestaloga ponosa, tra`enja mogu}e budu}nosti. [kole u Palermu, prvi rovovi gra|anskoga `ivota, u poku{aju ponovne uspostave identiteta za izgradnju grada zapo~ele su opse`ni izobrazbeni projekt.88 Ondje gdje su mafija i njezine politi~ke grane onemogu}ile ra|anje i stvaranje zajedni~koga osje}aja gra|anstva, gdje su neznanje i nepovjerenje iskori{teni za prikrivanje vrjednota gra|anskoga `ivota, trud za obnovu veze izme|u stanovnika i njihova mjesta gdje `ive postao je neizostavan.

Poticaj koji je pokrenuo 20.000 mladih iz 150 {kola u Palermu, zadu`ilo su se ponovno otkriti i ne{to nau~iti o nekim spomeni~kim mjestima u gradu da bi ih to spasilo od nemara i zaborava. Neki su izabrali crkvu, drugi vrt ili trg.

U~enici su ta mjesta po~eli osje}ati kao da su njihova, ne samo radi u~enja o njima nego i o njihovim otvaranjem posjetiteljima, ~i{}enjem, obnovom, osmi{ljavanjem pravaca posjeta s tekstovnim obja{njenjima, prikazivanjem starih obi~aja iz `ivota u mjestu, turisti~kim vodstvom na razli~itim jezicima, {to su djeca sama ~inila.

Izabrana su mjesta postala sredi{ta novoga gra|anstva u Palermu. Osje}aj da su mjesta njihova djeca su {irila u svim ~etvrtima u gradu brigom o tim znakovitim mjestima va`nim za njegovu povijest. Nerijetko se ~ula mlade`, dok su predstavljali mjesta, da govore: “Ovako se osje}amo kao kod ku}e.”

Ba{tina, sje}anje i identitet postaju va`ni: “Osje}am se kao kod ku}e.

Dakle, odgovoran sam i imam odre|ena prava ...”. Izobrazba o zakonima ostvaruje se otkrivanjem zaboravljenih predmeta i tra`enjem zajedni~ke povijesti. Ovaj je projekt djeci dopustio da vode grad i koriste se njime i tako im vratio njihovo gra|ansko dostojanstvo.

88 Ovaj projekt iz 1995. godine ostvaren je u suradnji s Povjerenstvom za dru{tvena pitanja Op}ine Palerma (odgovorna je bila Alessandra Siragusa). Bio je objelodanjen na CD, pod nazivom Palermo otvara vrata. Jedna {kola, jedan spomenik. CD ima oblik posjeta gradu s vodi~em kori{tenjem tematski zaokru`enih {etnjâ po gradu, igarâ i zagonetki.

(Usporediti: A. Viola, A. Miller, Ne pas oublier Palerme, “Beaux arts magazine”, Numéro spéciale: L’art à l’école. Le patrimonie, str. 118.)

Upravo zbog svoje posebnosti projekt je i bio predstavljen u Bruxellesu na te~aju o pou~avanju ba{tine, kao ~imbenik gra|anstva i dru{tvene prilagodbe (1995.): Usporediti S. Troisi, L’école adopte un monument à Palerme, in Le patrimoine culturel et sa pédagogie: un facteur de tolérance, de civisme et d’intégration social, Actes du séminaire du Bruxelles, 28. – 30. août 1995. (usp. bibl. 1998.), str. 53. – 56.

92

Projekt stvaranja identiteta Treba preispitati `elju o zakonitosti koju tra`imo u pro{losti i njezinim predmetima.

Treba se zapitati je li mi{ljenje koje prevladava o o~itosti povezanosti izme|u ba{tine i identiteta stvarno istinito. U pro{losti svakoga predmeta, mo`emo prepoznati dio sebe no, stvaranje svoga identiteta ne mo`e se stvoriti druk~ije nego na{im osobnim sje}anjem. Trebalo bi zadr`ati udaljenost koja dijeli na{e sje}anje od onoga drugih (zajedni~ko sje}anje) ili od onoga drugih stvari (ba{tina). Isto tako, trebalo bi utemeljiti odgoj koji bi uravnote`io odnose izme|u stvaranja osobnoga identiteta i prepoznavanja i uklju~ivanja zajedni~koga identiteta.

U razli~itom se i vi{enarodnomu svijetu, kultura i identitet ba{tine moraju boriti s postojanjem beskrajnoga vremena, povijesti, identiteta, koji postoje zajedno i istodobno. Ba{tina je ovdje shva}ena, ne kao roditeljsko naslje|e, nego kao preda~ko naslje|e.

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih89 temelji se upravo na pretpostavci da se stvaranje zajedni~koga europskog identiteta, kulturnom ba{tinom, ne mo`e druk~ije ostvariti nego sje}anjem Drugoga; svih Drugih.

U ovomu projektu, zapo~etom 2001. godine, u vi{e od dvadeset dr`ava, ulica je iskori{tena kao sredstvo, poveznica, izme|u sje}anja pojedinca i zajedni~koga sje}anja, izme|u sje}anja jedne zajednice i svih zajednica, mjesto zami{ljenoga zajedni{tva.

Daleko od utjecaja obitelji, izvan {kolskih zidova, ulica je prvo mjesto na kojemu sami susre}emo zajednicu, na kojemu se ispituje razli~itost. Gr~ka ἡ οἱκία (ulica), nalazi se izme|u ἡ κοἱνωνία (zajednice) i ἡ Πσλις (gradske uprave). Ovo stanovanje ulice postaje ~in utemeljenja kojim zajednica postaje polis, mjesto uspostave grada, dakle, ~ovjekove uljudbe.90 Ulica je mjesto na kojemu se suo~avamo s pravilima i mo}ima bez lica, mjesto bez vlasti, gdje }emo na}i svoje mjesto samo prihva}aju}i mjesto drugih. Projekt nastavnicima i u~enicima predla`e odgojni smjer istra`ivanja: prvi susret s ulicom posvje{}ivanjem njezina izgleda, pri~ama iz sje}anja91, dakle, prisje}aju}i se njezine povijesti, strahova; pa sve do stvaranja nove slike ulice u u~enikovoj ma{ti.92 Didakti~ki priru~nik L’Europe d’une rue à l’Autre, Editions Le moutard, Lyon. Publications du Conseil de l’Europe, 2001. (preveden na sedam jezika).

90 Usporediti: G. Agamben, nav. dj.

91 Bit sje}anja je neprestano stvaranje novoga sje}anja. Svaki put kada posegnemo za svojim sje}anjem, ponovno stvaramo razli~itu pri~u. Prisje}ati se stvarala~ki je posao, ~in.

92 Ku}e, ulice, gradovi postoje u na{im snovima, u na{im svakodnevnim mislima, u na{im zamislima o prostoru, u obnovama sje}anja mjesta, u na{oj ma{ti prije nego {to postanu prostor i kamen. Predmeti stanovanja imaju duboko korijenje u zajedni~komu 89

93

Ulica postaje mjesto gdje se mo`e ispitati razlike, beskrajni popis oblika, gra|e, boja, zvukova i osjetilnih dojmova. Ovaj neobi~ni svijet otvara pristup razli~itom znanju: na ulici ~itamo prva slova, spomenici nam svjedo~e o na{oj povijesti, a njezine nas poruke upu}uju na druge zemlje. Na ulici se stvara europsko iskustvo93, razli~itost njezinih lica: zamr{eni splet obi~aja, ukusa, obredâ i povijesti. Svatko mo`e ponovno prona}i sama sebe, spojiti svoje sje}anje s onim onoga Drugoga; razumjeti, shvatiti, upoznavati ulicu, {tovi{e, predlo`iti, na kraju puta, projekt94 njezine promjene.

Didakti~kim radom predlo`enim projektom Europa od jedne ulice do Drugih ostvaruje se prijelaz od zamisli spomenika (ukupnost izvanrednih djela ~ovje~anstva) na pojam kulturno dobro (ukupnost tvarnih i netvarnih dobara kojima zajednica pridaje neke vrjednote), samostalnim otkrivanjem, na ulici, osim svoje ba{tine i onu Drugoga.

sje}anju, u predlogi~kom sje}anju pa su djeca sa svojom ma{tom, koja jo{ nema povijesne poveznice i nije uspostavljena, najbli`i ovomu svijetu. U dje~joj ma{ti svi mogu `ivjeti. Upravo bi kakvo}u ove ma{te, dje~ju mogu}nost zami{ljanja trebalo {tititi i pomo}i joj razvijati se. Ma{ta je, upravo kao i iskustvo, jedan od rijetkih pristupa znanju.

(Usporediti: A. Viola Une école pour apprendre à habiter, Editions M. A. Mémoire Architecturale, Paris, 2000.). “Ma{ta koja je danas, zbog svoje ‘nestvarnosti’, isklju~ena iz znanja u pro{losti se s njim savr{eno povezivala. Kao najbolji posrednik izme|u osjeta i uma, pridonosi u svojoj ushi}enosti jedinstvu osjetilnih oblika i uma.” (Usporediti: G. Agamben, nav. dj.)

93 Upravo iskustvom pronalazimo svoju vrijednost. Ono nas vodi do granica s nepoznatim svjetovima. Poznato je od pamtivijeka, no modernizam mu je umanjio va`nost.

Posebno je iskustvo dovesti dijete u dodir sa znanjem, a ono }e samo neprestano uspostavljati primljena znanja i do}i do zaklju~aka. Ve} je i nobelovac Charpak primijenio ovaj pristup u nastavi znanosti, tra`e}i od djece da ona sama napi{u svoju knjigu znanja, proizvod nakupljenih iskustava kroz godinu.

Iskustveno otkrivanje nestalo je iz na{e svakodnevice; stvari koje nas okru`uju nude nam samo uporabno iskustvo pa tako posve zanemarujemo pravo zna~enje stvari. (Usporediti: A. Viola Tous les savoir de l’architecture in Art et savoir, de la connaissance à la connivence, Editions de L’Harmattan, Lille, 2004. Ouvrage collectif, str. 225. – 235.)

94 Provesti pozitivnu aktivnost koja }e mijenjati stvari. ^in kojim bi se stvaralo ne{to {to prije nije postojalo. On bi utisnuo `elju za promjenama i bila prepoznatljiva ozna~nica onoga tko je ostvaruje. Napraviti projekt, da bi se sudjelovalo u stvaranju polisa.

Projekt kojim bi se u~ilo i odre|ivalo kroz vrijeme, aktivnost koja je ukorijenjena u pro{losti, raste u sada{njost, a odre|ena je trajno{}u u budu}nosti. Ovaj put koji nastaje tijekom putovanja podrazumijeva poznavanje smjera u svakomu trenutku putovanja. Ciljevi koji se postavljaju, zajedno sa zaprjekama koje se susre}u, mijenjaju smjer i pravila putovanja u svakomu trenutku: tada po~inje novi put, novi ciljevi, nove zaprjeke i ponovno novi ciljevi. Ni{ta drugo doli inoslovka (metafora) spore gradnje, djeteta koje raste, `elje i identiteta, koji nastaju i postaju priznati. (Usporediti: A. Viola, Tous les savoir de l’architecture, nav. dj.)

94

Slika 13. Tr`nica u Kostrzynu (Poljska), restoran. Crte` nacrtala Joanna Terazniewska, II. e, Gymnasium im Rady Europy, projekt Europa od jedne ulice do Drugih.

Slika 14. Tr`nica u Kostrzynu (Poljska), obiteljska ku}a. Crte` nacrtala Marta Sobieraj, II. e, Gymnasium im Rady Europy, projekt Europa od jedne ulice do Drugih.

95

Na putu stvaranja europske kulture Zamisao o zajedni~komu i istodobnom postojanju svih ovih ba{tina, svih jednako va`nih pokazuje da je nemogu}e definirati pojam jednozna~no i dovoljno {iroko. Priznati postojanje vi{e ba{tina zna~i prihvatiti postojanje razli~itih obitelji i mnoge veze djece s roditeljima.

Svako povijesno razdoblje stvara svoju budu}nost, po~ev{i od “... odre|ene zamisli o svojoj povijesti, od odgonetavanja, tuma~enja svoje ba{tine”.95 Roberto Pane, povjesni~ar i utemeljitelj projekta Carta di Venezia, govorio je da ne mo`e ostvariti jasno tuma~enje povijesti bez postojanja odre|enoga cilja u sada{njosti. Tomu bi odgovarala tvrdnja da su odgonetavanje na{e ba{tine i njezino tuma~enje sastavni dio stvaranja na{e budu}nosti. Postojala bi tako razli~ita odgonetavanja ba{tine, upravo kao i razli~ite to~ke gledi{ta na ba{tinu, sve istovrijedne. Ono {to je va`no naglasiti je da postupak vrjednovanja ba{tine nije pravocrtan, ne postoji jedan, glavni na~in tuma~enja. Nu`no je uzeti u obzir i kulturne vrjednote kao {to su kri`anja, mije{ana naslije|a, narodni korijeni, utjecaji, prihva}anje bezizlaznih putova, me|uigarâ, zagrada, skretanja i svakakvih smetnji.

Prihvatiti, osim na{e to~ke gledi{ta, onu drugoga zna~i shvatiti udaljenost koja nas odvaja od drugih u plodonosnoj raspravlja~koj igri, da bismo tako do{li do vi{e narodnosnih i vi{e uljudbenih spoznaja, {to je potrebni preduvjet stvaranja europske kulture. Je li mogu}e stvoriti jedan jedinstven, europski proces stvaranja prepoznatljivosti kroz kulturu ba{tine?

Ako se prizna postojanje raznih samobitnosti, svih jednakovrijednih, koji utje~u istodobno i stvaraju neku budu}nost, kako }emo znati na {to mislimo kada govorimo o prepoznatljivosti? O ~emu govorimo?96 Nedavni poticaj Vije}a Europe (2004.) Ba{tine koja je do{la s drugog mjesta, pa koja je do{la od Drugih97, koja je dio Dana europske ba{tine, tuma~i ovaj novi smjer.

95 August u I. stolje}u isti~e rimske korijene kulture da bi se tako suprotstavio prevlasti gr~koga uma; renesansa se udaljava od srednjega vijeka, povezav{i se s klasi~nim razdobljem novim tuma~enjem platonizma; tijekom francuskoga prevrata arhitekti nasljeduju klasi~ni ideal euklidskoga prostora, postmodernizam se igra mnogim povijesnim tuma~enjima.

96 O~evi tra`enja povijesno-ba{tinskog identiteta, kao Ruskin (1819. – 1900.) u Engleskoj, Quatremère de Quincy (1775. – 1849.) i Viollet-le-Duc (1814. – 1879.) u Francuskoj, ve} su tada bili rastrgani izme|u nametanja prvenstva gr~kih, rimskih ili srednjovjekovnih korijena europskom arhitektonskom naslije|u i kulturnoj ba{tini. Ideja o mogu}nosti davanja prednosti jednomu modelu, a ne nekom drugom, u stvaranju identiteta ba{tine i nacionalnog identiteta (ne treba zaboraviti da su oni sastavni dio politi~ke slike Europe) bila je poku{aj stvaranja kulturne budu}nosti Europe.

97 G. Dolff-Bonekämper i A. Viola, Les patrimoines venus d’ailleurs, les patrimoines venus de l’Autre. Rapport de synthèse sur les ateliers de formation organisés pour les coordinateurs des Journées Européennes du Patrimoine, Strasbourg: Conseil de l’Europe 11-11 juin 2004.

96

Slika 15. Tr`nica u Kostrzynu (Poljska), stambena zgrada. Crte` nacrtala Monika Nather, II. e, Gymnasium im Rady Europy, projekt Europa od jedne ulice do Drugih.

O~iti pleonazam, naime, te{ko mo`emo zamisliti ba{tinu koja ne dolazi iz vremena i prostora razli~itoga od na{ega, naslov ovoga projekta pokazuje `elju za oduhovljenjem i premje{tanjem predmeta ba{tine da bi ga zajednica vi{e voljela i brinula se za njega. Ta je zajednica sve razjedinjenija i bogatija razli~itostima.

Pozornost je potpuno usmjerena prema pokretu, kretanju i mijenjanju kultura, mnogo vi{e nego li na otkrivanje obitelji i prepoznatljivih podru~ja znanja. Ovaj postupak veoma dobro slijedi suvremenu potrebu ru{enja ili mijenjanja predajnih granica me|u razli~itim znanim i postavlja pitanja o postupcima, a ne o sastavnim dijelovima toga znanja.

Preusmjeriti pozornost sa subjekta na glagol zna~i {iriti zna~enja i tragati za zajedni~kim korijenom ve}ega broja nositelja.

Za razliku od kulture koju prati odvajanje i podjela na temelju jedinstvenoga kulturnog obrasca, ovdje je potrebno uklju~iti nered i nesigurnost podrijetla.

Nadalje, priznati postojanje razli~itih obitelji ba{tina zna~ilo bi priznati da se pravila vrjednovanja neprestano mijenjaju u odnosu na razli~itosti zajednica kojima pripadaju. Pripadati nekomu mjestu, osje}ati se kod ku}e, prepoznati se u nekoj ba{tini, poistovjetiti se s njome, postaje sve osobno.

Izjava Simone Weil “Treba `ivjeti u nepostojanju korijenja�, ozna~ava `ivot koji nema jedinstveni sustav vrjednovanja.

97

U tom manjku neprestano se trudimo zapamtiti put kojim smo pro{li.

Svaki put kada se pozivamo na sje}anje stvaramo novu cestu. Prisje}ati se stvarala~ka je djelatnost (projekt), razli~ita od potrage za ne~im {to ve} postoji (ras~lamba) u dalekoj pro{losti nekoga objekta ili u nekomu dalekom kutu na{ega mozga.

Danas je sve popularnije novo shva}anje ba{tine. Pojam vrijednosti ba{tine razvija se u pravcu pojma blagostanja98, u pravcu stvaranja odr`ive slike `ivota. Posljednje tuma~enje koje je predlo`ilo Vije}e Europe ne vidi pojam ba{tine samo kao dio roditeljskoga naslje|a (pater), kao tuma~enje prevladavaju}e skupine, nego kao pravi projekt sje}anja, kulturni projekt, koji ula`e u ~ovjeka, njegovu okolinu i njegove najva`nije tragove.

ODGOJ UTEMELJEN NA KULTURNOJ BA[TINI Nakon prve skupine fotografija u boji, koje se odnose na projekte i poslove, za koje upu}ujemo na fotografske izvore, voljeli bismo uvrstiti i drugu skupinu fotografija (31. – 59.), koje su izabrane da bi se naglasili neki trenutci i na~ini pou~avanja ba{tine.

Iz njih je vidljivo aktivno pou~avanje, razvijeno u prirodi, u bliskom dodiru s djelima, utemeljeno na znati`elji i samostalnim otkri}ima, prvim istra`ivanjima, na znanju veoma povezanu sa svrhovitim znanjem, na razli~itim doprinosima struka. Pou~avanje koje, slijede}i ba{tinu, istra`uje i upotrebljava brojne na~ine i izraze. Ono {iri znanje o dijelovima kostiju i okolini, pita za savjet stru~njake s mnogih podru~ja, poti~e zajedni~ki rad, prijateljstvo i uklju~enost.

Neke su fotografije povijesne, kao ona u samostanu Melrose u Ujedinjenu Kraljevstvu. Ve}inom smo ih dobili od Sergea Grappina. Snimljene su tijekom boravka u St. Romainu u Francuskoj i sastavni su dio njegova teksta (str. 53. – 57.).

Dio fotografija su dje~ji crte`i od kojih se tra`ilo da poka`u {to su radili i {to im se svidjelo u projektu Europa od jedne ulice do Drugih. Znakoviti crte`i, koji ~esto, sa`eto i poticajno, pokazuju jedan dio ostvarenog posla i pogled djeteta na kori{tena sredstva, a katkada i na na~ine rada. Crte`a je mnogo. @eljeli smo ih sve objaviti, veoma su lijepi i prepuni zna~enja.

Dodali smo i neke nedavne slike nagla{avaju}i, ne toliko projekt, koliko sadr`aj, pristupe i neke teme, koje `elimo predlo`iti, a ne iscrpiti.

Usporediti A. Viola, M. Prince, Projecter l’ancien, Editions de l’Espérou, Montpellier 2004.

98

98

EUROPA OD JEDNE ULICE DO DRUGIH: PROJEKT I PROCJENA Lida BRANCHESI i Letizia GIAMPIETRO

Proslov Osnovna je zamisao projekta Europa od jedne ulice do Drugih99 po}i od ba{tine koja je djetetu najbli`a, od one na ulici, kojom svaki dan prolazi ili u dobro poznatoj ulici njegova grada radi otkrivanja njegove kulturne ba{tine i radi usporedbe i susreta s ba{tinom i kulturom Drugoga. Projekt je osmislila Stru~na skupina Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine.

Pokusno razdoblje, za vrijeme kojega se projekt ostvarivao u 20 zemalja, procjenjivali su svi sudionici: {kolski ravnatelji, uskladitelji projekta, nastavnici, u~enici, od starijih do najmla|ih. Radi se o zamr{enoj i vi{eodredni~koj procjeni koja je obuhvatila projekt, na~ine na koji je proveden, kako je bio prihva}en i koliko je bila uspje{na u razli~itim sredinama, i pokrenute postupke, primijenjene na~ine i oblike rada, obavljene poslove i razvijene vje{tine.

U ovomu su ~lanku prikazani na~ini, sredstva i u~inci procjene, koju je proveo INVALSI, u dogovoru s Vije}em Europe i s nu`nom suradnjom, i pro`imanje svih sudionika iz razli~itih zemalja.100 Stoga je ovdje iznijet postupak procjene gotovo pravo istra`ivanje, ostvareno prema shva}anju sudionika u projektu. Projektu koji, polaze}i od najbli`e ba{tine, dostupne svima, upu}uje na pote{ko}e grada, pridonosi otkrivanju europske odrednice i vi{ekulturnih vidova grada, olak{ava susret s drugima i me|usobno razumijevanje, u duhu spoznaje da su sno{ljivost i me|ukulturni razgovor temelji kulture mira i sprje~avanja sukoba.

Jedan je od ciljeva predstaviti projekt i njegove izobrazbene mogu}nosti, izme|u ostaloga i zato {to sada, nakon pokusnoga razdoblja, u odnosu na dobre u~inke procjene, projekt mo`e slobodno biti ra{iren u svakoj od 48 zemalja potpisnica Europskoga kulturnog dogovora.

99 Projekt je u svim slu`benim ispravama nazvan kraticom ERAL (francuska ina~ica naslova) i EOSO (engleska ina~ica), dvama slu`benim jezicima Vije}a Europe. Obje se kratice koriste u nazivu dvojezi~ne mre`ne stranice projekta. U hrvatskomu se tekstu koristi puni naziv projekta.

100 Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u procjeni, osobito uskladiteljima projekta u razli~itim zemljama. U mnogim primjerima morali su prevesti i prilagoditi njihovim jezicima sredstva procjene, poslane im na francuskom i/ili engleskom jeziku, da bi onda ponovno prevodili prikupljene podatke i upisivali ih u predvi|ene tablice.

99

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih Glavni, op}eniti i posebni ciljevi projekta jesu: – osvijestiti mlade` o va`nosti njezine kulturne ba{tine, okoline u kojoj `ivi, – osvijestiti mlade` o europskoj odrednici njihovih ulica i ponovno uspostaviti veze s drugim kulturama, od kojih svaka ima svoju razli~itu povijest i oblike, – osvijestiti mlade` o razli~itim utjecajima koji su utjecali na ba{tinu, bilo gdje u Europi, o kulturnim razlikama, koje se mogu vidjeti u svakoj ulici u gradu i selu, – poticati mlade` da shvati krhkost ba{tine i nu`nost njezina o~uvanja sve do razvijanja osje}aja odgovornosti i davanja prijedloga kako vrjednovati ba{tinu, – pru`iti im znanje i vje{tine pomo}u kojih bi predlagali nova rje{enja za pobolj{anje ulice, – u~initi ih stru~njacima u prepoznavanju va`nosti Drugoga, onoga koji je razli~it, koji radi, `ivi, prolazi ulicom i o onomu {to on donosi na kulturnom podru~ju, da bi se tako olak{ao razgovor i uspostavile dru{tvene veze, – raditi na ujedinjivanju europskih naroda promicanjem sno{ljivosti, gra|anstva i mira i sprje~avanjem sukoba.

Slika 16. Tr`nica u Kostrzynu (Poljska), ljekarna. Crte` nacrtale Magdalena Cybulska i Justynqa Masarak, II. e, Gymnasium im Rady Europy, projekt Europa od jedne ulice do Drugih.

100

Da bi se projekt ostvario, Vije}e Europe osmislilo je i objavilo didakti~ki priru~nik na {est jezika: engleskomu, francuskom, njema~kom, {panjolskom, talijanskom i ruskom jeziku (2002.). Sedmo izdanje, na {vedskomu jeziku, objelodanile su mjerodavne ustanove i zemlje (Riksantikvar채mbetet), jer je projekt sastavni dio va`noga narodnosnoga programa u odnosu {kole i kulture.

Tekst, bogat poticajima i prijedlozima za nastavnike, nudi upute za primjenu, koje }e omogu}iti dosezanje razli~itih razina projekta. Priru~nik je podijeljen na razli~ite cjeline, koje su usmjerene prema otkrivanju i u~enju.

Prije svega kod djece se posvje{}uje slika koju imaju o ulici, o ljudima koji onamo dolaze, ma{tom, koju su ondje zamislili ili mogu zamisliti, razvijaju}i tako sje}anje i zami{ljanje: ulica u sje}anju.

U doba istra`ivanja ulice, predla`e se uhvatiti ozra~je, mijenjaju}i dan i no}, godi{nja doba i prelazi se na promatranje, pam}enje i istra`ivanje mi{ljenja.

Mogu se ra{~laniti svi vidovi, krovovi, plo~nici, a mogu se koristiti i najrazli~itija sredstva izra`avanja: grafi~ka, fotografska, usmena, zvu~no-glazbena. [to se doga|a u tvojoj ulici? Sljede}i su korak prijevoz, prodavaonice, ulica kao `ivotni prostor. Ispituju se gra|a, ustroj i zgrade: njihova uloga, razlike, povijest.

Vremensko se ~itanje tako|er razvija, po~ev{i od promatranja i znati`elje, koji mame pitanja i pobu|uju `elju za istra`ivanjem: mogu}nost otkrivanja europske odrednice iz stilova, na~ina gradnje, proizvoda, imen창 ulic창.

Iz otkri}a se ra|a prosudbena spoznaja: najbolji su trenutci za nagla{avanje odnosa izobrazbe o ba{tini i stvaranju demokratskoga gra|anstva.

Dijete sada ima potrebno znanje da bi moglo prepoznati pote{ko}e na ulici, ponovno odrediti podru~je provedenoga istra`ivanja, postaviti pitanja o potrebnim promjenama, predlo`iti neka rje{enja, razraditi preporuke.

Povezati mjesta: ulica se povezuje s ostatkom grada, s drugim mjestima; mo`e se povezati s drugim ulicama, {kolama, drugim dr`avama, drugim kulturama... od jedne ulice do druge/drugoga. Jezi~na razlika kao ona koja postoji u talijanskomu jeziku izme|u mu{kog roda drugi i `enskoga druga, ne dopu{ta igru s dvama zna~enjima iste rije~i, {to je, pak, mogu}e u francuskom autre i engleskom s other; ali se zna~enje ne mijenja: radi se ne samo o {etnji od jedne ulice do druge, nego i o susretu s Drugim, s njegovom kulturom i ljudsko{}u.

Da bi se olak{ale zamjene i usporedbe me|u dr`avama, uspostavljena je i mre`na stranica posve}ena projektu101.

101

http://www.coe.int/eral.

101

Vrjednovanje INVALSI je procijenio projekte da bi: – promatrao, ra{~lanjivao, vrjednovao pokrenute postupke i napravljene u~eni~ke radove, imaju}i na umu temeljne ciljeve projekta, – vrjednovao, u odnosu na odre|ene pokazatelje kakvo}e, najva`nije vidove, da bi se pro{irilo najva`nije znanje, – davale smjernice Vije}u Europe za mogu}e pro{irenje projekta i u svim zemljama ~lanicama i u drugim {kolama iste dr`ave.

Tijekom procjene osobito se pazilo na razvijanje europske odrednice.

Metodologija i instrumentarij U odnosu na posebnosti projekta (npr. dob sudionika, razli~itost uklju~enih narodnih jezika, razli~itost sredina itd.) koristili smo se najprije kakvotnijim na~inima istra`ivanja, da bismo bolje pokazali zna~ajke, pokretljivost i zamr{enost promatranih pojava.

Instrumentarij za istra`ivanje poslan je svim {kolama u 26 zemalja, koje su otpo~etka sudjelovale u projektu. Uzorak, ~ije u~inke procjene ovdje iznosimo, ~inile su 22 {kole, iz 20 razli~itih dr`ava.102 Instrumentarij je poslan u prolje}e 2004. godine, kada su neke {kole ve} bile zavr{ile projekt, druge su ga zavr{avale, a tre}e pak, bile u sredi{njemu dijelu projekta. U primjeru kada je ostatak vrjednovanja bio istodoban s projektom i/ili s njegovim zavr{nim razdobljem, veoma nam je koristilo, osobito kod u~enika, `ivo sje}anje na ostvareni posao i sadr`aj; pa i onda kada je procjena ostvarivana s vremenskim odmakom (najvi{e jednu godinu) bila je prihvatljiva, budu}i da je tada bio dodan novi ~imbenik ra{~lambe: djelotvornost i odjek projekta.

U nekim, pak, primjerima, na primjer u Njema~koj i Austriji, u~enici koji su sudjelovali u projektu nisu vi{e poha|ali istu {kolu, dakle, nije se i njih moglo uklju~iti u vrjednovanje, u kojoj su ipak uzeti u obzir svi napravljeni radovi i poslani sastavi.

Obradba podataka obuhva}ala je ra{~lambu dobivene gra|e u Vije}e Europe i/ili u INVALSI i/ili objavljivane na mre`noj stranici {kole i/ili na stranici projekta Europa od jedne ulice do Drugih.

Upotrijebljeni instrumentarij za istra`ivanje je: – dva upitnika poslana u~enicima: Q2P namijenjen onima od 9 do 11 godina i Q3P onima od 11 do 16 godina. Ta su dva upitnika sastavljena u odnosu na razli~itu dob uvr{tenih ispitanika, na~in izra`avanja103, grafi~ki 102 103

102

Usporediti popis u Privitku 4., str. 171.

Na dva se pitanja mo`e odgovoriti crte`om. Usporediti: Privitak 5. 1., str. 172.

izgled, koji }e se svidjeti i potaknuti na odgovore i koji bi bio u skladu s izvr{enim poslovima tijekom projekta itd., kada smo slali upitnike, savjetovali smo da se prevedu na materinje jezike, – upitnik Q1C1, namijenjen uskladiteljima projekta i nastavnicima104, – pitanja za razgovor sa {kolskim ravnateljima.

Broj~ani pokazatelji vrjednovanja U procjeni sudjelovalo je 71% uklju~enih {kola s djelatnom pomo}u 65% {kola; budu}i da u odre|enim primjerima projekt uop}e nije bio ostvaren i/ ili zavr{en, smatramo da je procjena uklju~ila gotovo sve sudionike.

Procjeniteljsko istra`ivanje mnogo je pridonijelo ponovnomu pokretanju projekta Europa od jedne ulice do Drugih u mnogim dr`avama. U nekim primjerima vratila je obrazlo`enje ostvarenja projekta do kraja.

U projektu Europa od jedne ulice do Drugih sudjelovalo je vi{e od 1.000 u~enika, iz 56 razreda, koji su imali od 6 do 16 godina; vi{e je djece imalo od 9 do 11 godina, dob odabrana za pokusno razdoblje.

Oko 500 u~enika sudjelovalo je u vrjednovanju odgovaraju}i na upitnik, odnosno gotovo polovina svih sudionikâ. Odgovorio je 41 nastavnik iz 14 razli~itih zemalja. Bilo je devet ravnatelja s kojima je razgovarano.

Vrijeme potrebno za ostvarenje projekta u razli~itim {kolama, kako smo vidjeli, bilo je razli~ito. U nekim je {kolama projekt ostvaren za nekoliko mjeseci, u drugima se provodio cijelu {kolsku godinu, u tre}ima je trajao vi{e godina.

To~ka gledi{ta ravnatelja: podatci, sredine i u~inci Pitanja za razgovor s ravnateljima105 imaju cilj: – prikupiti podatke o sredinama u kojima se ostvarivao projekt, – opisati vidove upravljanja, na primjer tro{kove, iskori{tenu ljudsku pomo}, – naglasiti na~in provedbe i novonastale odnose u {koli i izvan nje, – naglasiti vidove povezanosti s drugim sadr`ajem i projektima {kola, – potvrditi odjek na razini izobrazbe i na razini cijeloga sustava, – naglasiti europsku odrednicu i odnose s Vije}em Europe, – spomenuti mogu}nosti razvijanja projekta.

104 105

Usporediti: Privitak 5. 2., str. 173. - 177.

Usporediti: Privitak 5. 3., str. 178.

103

Dru{tveno-kulturno okolje Iz ra{~lambe razgovora ravnateljâ proizlazi da se projekt Europa od jedne ulice do Drugih mo`e prilagoditi bilo kojemu dru{tveno-kulturnom i zemljopisnom okolju. Naime, odr`an je na zadovoljstvo i uspje{no, na me|usobno veoma razli~itim mjestima i stanjima, kao {to se mo`e vidjeti iz sljede}ih primjera.

– U povijesnim sredi{tima glavnih gradova, bogatim spomenicima i povije{}u, – u Italiji "... {kola se nalazi na posebnomu mjestu, u povijesnoj jezgri Rima, gdje su spomenici Panteon, Fontana di Trevi, Trajanova tr`nica. Dru{tveno-kulturno surje~je je uzvi{eno, ali {kolu poha|aju i mnogi u~enici useljenici, ~ije su obitelji jo{ nedovoljno prilago|ene."

– U Gruziji "... Byron School u Tbilisiju nalazi se u sredi{tu glavnoga grada Gruzije, u op}ini Mtatsmindi, odnosno u jednomu od najstarijih dijelova grada s najvi{e kulturnih i upravnih ustanova: zgrada parlamenta, Vlade, vije}nica, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo kulture, Ministarstvo pravosu|a, Gruzijska narodna banka, Gruzijska opera, kazali{te Rustaveli s oko deset drugih kazali{ta i koncertnih dvorana, Prva klasi~na gimnazija itd. Byron School, u Gribojedovljevoj ulici, blizu je Dr`avnoga konzervatorija, Umjetni~ke akademije i Ministarstva pravosu|a."

– U Bugarskoj "... {kola se nalazi u sredi{tu glavnoga grada Sofije, u jednoj od najstarijih gradskih ~etvrti, okru`ena je povijesnim spomenicima, zgradama, galerijama, trgovinama."

– U poznatim turisti~kim mjestima, kao na Malti, "... projekt je odr`an u Tower Roadu, ulici koja se prote`e uz more: stjenovita pla`a ljeti je prepuna kupa~a i brodova."

– U okolici velikih gradova, kao u Hrvatskoj: "Na{a se {kola nalazi u novoj gradskoj ~etvrti, sagra|enoj prije 15 godina. ^etvrt ima 13.000 stanovnika, a jedine ustanove su [kola i Crkva. U ovoj ~etvrti ne postoje druge kulturne ustanove ili dru{tva. Najvi{e djece slobodno vrijeme provodi na ulici. Da bismo nadoknadili ovaj manjak dru{tvenih i kulturnih djelatnosti, nudimo projekt koji se sastoji od brojnih radionica i djelatnosti namijenjenih ne samo djeci, nego i njihovim roditeljima i drugim stanovnicima gradske ~etvrti."

– U te{kim gradskim sredinama gdje postoje razli~ite kulture ve} vi{e godina, naj~e{}e zahvaljuju}i useljenju, na primjer u Anderlechtu u Belgiji: "vi{ekulturalna sredina – 19 narodnosti, nalaze se u dru{tveno nepovoljnom polo`aju. Mnoge razorene obitelji zavise o socijalnoj pomo}i i `ive u tipi~no gradskoj sredini, nastaloj od 1930. – 1960. godine, koje ~ine male zgrade od tri do ~etiri stana."

104

– U stambenom podru~ju kao u [panjolskoj: "[kola se nalazi na sjeveru Barcelone, u op}ini Gracii. Dru{tveno-kulturna razina je srednjega sloja, roditelji su zaposleni u javnomu, obiteljskomu podru~ju ili u samostalnim djelatnostima".

– U poljodjelskom sredi{tu s jakom i ukorijenjenom mjesnom kulturom kao u Saint-Romainu (Francuska).

– U podru~jima okru`enima zelenilom kao u Litvi: "Podru~je stanovanja, bez industrijskih postrojenja. Predivan krajolik s borovom {umom nedaleko od {kole."

Odnosi u {koli i izvan {kole Ravnatelji smatraju da je projekt Europa od jedne ulice do Drugih pobolj{ao suradnju izme|u razli~itih dijelova {kole: – me|u nastavnicima, zbog nu`nosti zajedni~koga rada na postizanju postavljenih ciljeva, – izme|u nastavnika i upravnoga osoblja, koje je u mnogim {kolama trebalo prirediti posjete izvan {kole, povezivati s ustanovama, prona}i smje{taj za u~enike, – izme|u osoblja {kole i obitelji, budu}i da su one ~esto bile uklju~ene u posjete mjestima na kojima se projekt ostvarivao, ali i u stvarnoj izradbi nekih od radova.

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih svojim sadr`ajem i europskom odrednicom pridonio je “... ve}emu uklju~ivanju {kole u gradsku ~etvrt otkrivanjem i susretima s ljudima” (Belgija) i “... oja~ao je suradnju {kole s mjesnom zajednicom” (Portugal).

Razli~ite mjesne ustanove bile su uklju~ene u posao, na primjer knji`nice, konzervatorski odjeli, muzeji, kulturna i sli~na dru{tva.

Druge ustanove na mjesnoj i/ili narodnosnoj razini pomogle su u radu i/ili su nov~ano pomagale projekt.106 Ne smije se podcijeniti ulogu priop}ivala i predstavljanja {kole javnosti, {to je u nekim primjerima pridonijelo privla~enju dobrotvora.107 Za Belgiju: Op}ina Anderlecht, Ministarstvo obrane i veleposlanik Makedonije u Bruxellesu; za Hrvatsku: Grad Split, Splitsko-dalmatinska `upanija, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta, Ministarstvo europskih integracija, Ministarstvo vanjskih poslova pomagali su projekt radom svojih stru~njaka i nov~ano; za Gruziju: Op}ina i nacionalna opera, najstarije dramsko kazali{te i Sveu~ili{te Tbilisi; za Bugarsku: Me|unarodna organizacija za spomenike i mjesta; za [panjolsku: Op}ina i Uprava za izobrazbu; za Italiju: pomo} je pru`ilo prvo gradsko poglavarstvo Grad Rim, Ured i Uprava za kulturne odnose; za Ma|arsku: Cultural Heritage Society; za Ujedinjeno Kraljevstvo, English Heritage itd.

107 Primjerice, u Rimu je dru{tvo La Rotonda, koje okuplja poduzetnike, pomoglo projekt, a tvrtka koja dr`i {kolsku blagovaonicu darovala je zakuske odr`ane na otvorenjima izlo`aba i na posjetima hrvatske {kole, uklju~ene u projekt.

106

105

Europska mre`a i odnos s Vije}em Europe Odnos s Vije}em Europe za ravnatelje je jedan od najuspje{nijih i najvrjednijih vidova projekta, premda su se po`alili da uskladba mre`e i {kola nije uvijek bila u~inkovita.

Nakon izvrsnoga po~etka, pra}ena susretom odgovornih za projekt iz razli~itih zemalja u Strasbourgu, u kolovozu 2002. godine, svi su susret ocijenili veoma zanimljivim i veoma korisnim za neke narodnosne projekte, veza je u nekim primjerima sve vi{e slabjela zbog manjka drugih prigoda za susrete i zbog prekinutoga rada mre`ne stranice, koja je trebala odr`avati vezu i omogu}iti usporedbe me|u {kolama.

Pote{ko}e, na koje se nai{lo, ponovno su se javile tijekom provedbe projekta, ~esto “... ne istodobno u razli~itim zemljama, {to je onemogu}ivalo zamjenu i usporedbu”.

Unato~ tomu, projekt Europa od jedne ulice do Drugih povezao se i lako uklju~io u druge europske projekte. Bio je prigoda za kakvotne zamjene na~ina rada me|u {kolama, {to su izvrsno pokazala iskustva iz Belgije i Makedonije, gdje je odr`ana nastava europske ba{tine108.

U nekim dr`avama, kao u Litvi i Hrvatskoj, projekt je bio veoma povezan s Danima europske ba{tine: oni su bili prigoda za predstavljanje projekta okolini ili za izlo`be u~eni~kih radova.

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih postao je u Hrvatskoj pravo vi{egodi{nje zanimanje, povezano s drugim europskim projektima i prigoda za zamjenu s drugim zemljama: posjet skupine hrvatskih u~enika rimskoj {koli uklju~ivao je glazbu, plesove i obostrana predstavljanja.

Tro{kovi Tro{kovi su bili veoma razli~iti i uvjetovani mnogim ~imbenicima, na primjer brojem razreda i uklju~enih u~enika, unutarnjim ustrojem {kola, sudjelovanjem mjesnih ustanova, mogu}no{}u nov~anoga sudjelovanja obitelji itd.

Kako je ve} vi{e puta spomenuto, projekt Europa od jedne ulice do Drugih doista je demokratski projekt, budu}i da je ulica svima nadohvat, premda nije bilo novaca za njegovo ostvarenje.

Sav tro{ak projekta bio je od najmanje 400 eura do najvi{e 20.000 eura.

Tro{kovi su najprije tro{kovi za potrep{tine (papir, CD-ROM, fotografije i sl.), priprema zavr{nih radova i opremanje izlo`be, suradnja sa stru~njacima. Mnogi ravnatelji nagla{avaju da su neke od ovih tro{kova, na primjer potrep{tine za umjetni~ki rad (crte`i, slike, keramika itd.), za fotografije i videosnimke naj~e{}e platile obitelji.

108

106

Usporediti str. 137. – 139. i fotografije 22. – 23., 48. – 49., 56., 63. – 64.

U Belgiji su tro{kovi uklju~ivali i tro{kove prijevoza u~enika u Makedoniju tijekom zamjene s makedonskim razredima. Te je tro{kove platila mjesna uprava.

U Italiji, gdje su mnogi razredi bili uvr{teni u projekt (14), va`ni ~imbenici tro{kova bili su dodatni sati rada nastavnika (oko 34) koji su bili uvr{teni u projekt, a pla}ala ih je {kola.

Vi{e se ravnatelja po`alilo na manjak novca, a katkada i na manjak tehni~kih pomagala, koja bi svim u~enicima omogu}ila sudjelovanje na isti na~in.

U~inci i najva`niji vidovi Me|u dobrim vidovima, koje su naglasili ravnatelji, spominju se sljede}i.

– Projekt Europa od jedne ulice do Drugih pomogao je pro{iriti svijest o va`nosti ba{tine i njezina o~uvanja: “Rezultat projekta bio je usvajanje va`nosti pojma o~uvanja ba{tine, radi sebe samih i drugih. Radi se o obliku koji u~enici te{ko usvajaju.” (Italija) Radi se o ba{tini koju ~ine male stvari, “od mjesta preko kojih prolazimo bez razumijevanja njihove prave va`nosti”. Najplemenitiji oblik je “osvijestiti u mlade`i da svaka stvar ima svoju povijest i da je treba nau~iti”. (Poljska).

– Projekt Europa od jedne ulice do Drugih omogu}io je {kolama da se isku{aju u ciljevima i na~inima europskoga projekta i da ga uvrste u svoj vlastiti kurikul. “Svi nastavnici {kole uspjeli su uklopiti ciljeve me|unarodnoga projekta u {kolski kurikul.” (Litva) – Projekt Europa od jedne ulice do Drugih bio je prigoda za sudjelovanje {kole u `ivotu zajednice, poti~u}i ve}e uklju~ivanje obitelji i gradske ~etvrti: “Ve}a povezanost izme|u {kole/djeteta/obitelji/gradske ~etvrti.” (Belgija) – Projekt Europa od jedne ulice do Drugih, koji “... ohrabruje u~enike za otkrivanje novih kultura, i kako razli~ite kulture utje~u jedna na drugu i kako to pokazuje ulica” izvrsno je sredstvo me|ukulturalnoga razgovora i me|usobnoga razumijevanja, osobito u sredinama u kojima se osje}a potreba za ve}im dru{tvenim uklju~ivanjem. “Dopu{ta bolju ra{~lambu `ivotnih uvjeta, o~ituje vi{ekulturnu dru{tvenu sliku i tako pridonosi me|usobnomu razumijevanju.” (Belgija) – Projekt Europa od jedne ulice do Drugih, u nekim zemljama, preuzima i politi~ku va`nost, “... zbli`avaju}i na `iv i izravan na~in europsku mlade` ...” (Gruzija) i uklju~uju}i i odrasle u ovaj ~in, po~ev{i od obitelji: u svim {kolama zavr{etak projekta prati otvorena priredba.

– Odr`ane izlo`be, prisutnost {kole i njezina projekta na mre`noj stranici, vidljivost njegova rada, na mjesnoj i na me|unarodnoj razini, u~enicima je bio poticaj i razlog ponosa. Mnogi ravnatelji nagla{avaju kao jedan od najboljih oblika projekta "... pokazivanje u~inaka cjelo-

107

kupnoj izobrazbenoj zajednici" ([panjolska) i ~injenicu da su "u~inci zapisani na slu`benoj mre`noj stranici" (Hrvatska).

To~ka gledi{ta nastavnika: metodologija, oblici rada, u~inci Upitnik Q1C1109, namijenjen nastavnicima, nastoji: – prikupiti obavijesti o razvitku projekta i njegovu dosada{njemu napretku, – promatrati i prosuditi put koji su {kole sudionice izabrale, razdoblje, kori{tena sredstva, pokrenute suradnje itd., – naglasiti i ra{~laniti primjedbe i to~ke gledi{ta uskladitelja i nastavnika u odnosu na predlo`eni na~in i pokrenute postupke u projektu, s naro~itim naglaskom na podru~ja kao {to je pou~avanje ba{tine, stvaranje demokratskoga gra|anstva i nadasve europsku odrednicu, – dobiti prijedloge za nastavak projekta i njegovo {irenje.

Sadr`aj projekta Nastavnici smatraju da je ulica koja vodi do {kole jedan od va`nijih dijelova projekta, budu}i da je ta ba{tina najbli`a u~enicima: odmah se pronalazi, osje}ajno su s njom povezani, lako izaziva znati`elju, poti~e podra`aje da bi se razmi{ljalo, radilo, sura|uju}i s drugim {kolskim predmetima.

“Zahvaljuju}i ovom projektu posve smo upoznali na{u ulicu. Do sada je bila samo neka ulica, dok je danas mjesto na kojemu se zbiva `ivot, gdje se doga|aju mnoge zanimljivosti.”

“U~enici su nau~ili da ulica nije samo mjesto hodanja ili vo`nje automobilom ili na kojemu postoje stambene zgrade, nego je najprije mjesto susreta ljudi, jezikâ, povijesti, kultura, mjesto na kojemu mo`emo nau~iti i postati svjesniji drugih i samih sebe.”

Me|udisciplinarna odrednica i odnos projekta s kurikulom Iz upitnika namijenjena nastavnicima proizlazi da je projekt Europa od jedne ulice do Drugih uspio uklju~iti vi{e {kolskih predmeta i postati njihov dio: povijest, zemljopis, umjetnost, ekologiju, jezik (materinji i tu|e), likovnu kulturu, matematiku, nove tehnologije. Ovaj oblik, koji je mo`da manje va`an u ni`im razredima, gdje je mnogo lak{e povezati razli~ite struke, bio je prava okosnica u vi{im razredima, jer se radom na projektu pokazala dopuna i jedinstvo razli~itih {kolskih predmeta koji se ~esto u~e odvojeno.

Nastavnici su dalje naglasili da se ciljevi projekta Europa od jedne ulice do Drugih lako uvr{}uju u ciljeve kurikula: “Ciljevi projekta sastavni su dio na{109

108

Usporediti Privitak 5.2., str. 173. - 177.

kolskoga kurikula”; “U na{emu primjeru {kolski je projekt bio uklju~ivanje potrebno radi vi{ekulturalnosti, izobrazbe za gra|anstvo, u~enje i govor na francuskomu jeziku ({to je mnogoj djeci pote{ko}a). Projekt Europa od jedne ulice do Drugih posve se uklopio u ovaj {kolski projekt.”

U nekim je {kolama projekt postao dio misije rada {kole u toj godini.

Ciljevi pojedinih projekata Svaka je {kola uvrstila ciljeve projekta Europa od jedne ulice do Drugih u svoj projekt, paze}i pritom na mnoge ~imbenike, na primjer na dob sudionika, na najva`nije {kolske predmete, na izobrazbeni cilj svake {kole itd.

U tablici 1. spomenuti su ciljevi svake {kole. Nagla{avamo da s op}im ciljevima europskoga projekta – pomo}i u~enicima upoznati ulicu, nau~iti ih pomnije promatrati i otkriti u njoj Drugoga i europsku odrednicu itd. – neke {kole spominju stjecanje posebnih vje{tina, na primjer u novim tehnologijama, u~enje jezika, sposobnost rada u skupini. Nadalje, ve}i dio zemalja spominje kao cilj razviti i oja~ati europsku odrednicu, po~ev{i od svoga narodnosnoga odre|enja.

Tablica 1. Nagla{eni ciljevi svakoga projekta Dr`ava

ciljevi

Belgija

– pobuditi zanimanje za ba{tinu koja je blizu nas, – pobolj{ati uklju~enost {kole u gradsku ~etvrt (otkrivanjem i susretima s ljudima), – pobolj{ati dru{tvenu privla~nost ({kola / gradska ~etvrt, u~enici / nastavnici / obitelji),

Bugarska

– razviti znanja i djelatnosti, – odgojiti i izobraziti budu}e gra|ane, – usmjeriti zanimanje u~enika na obavijesti i internet, – povezati umjetnost s izobrazbom,

Hrvatska

– postati svjesni tragova drugih kultura i civilizacija u svojoj kulturi, – povezati se sa {kolama iz tih kultura i civilizacija, – otkriti kako tu|inci vide na{u kulturu,

Finska

– ne spominje posebne ciljeve, nego samo ciljeve projekta Europa od jedne ulice do Drugih,

Francuska

– otkriti svoje mjesto (me|uzavisnost povijesti – zemljopisa – gospodarstva prou~avanjem mjesnoga) i veze s Europom,

Gruzija

– potanje prou~iti posebnu ba{tinu, – razviti sposobnost raspravljanja na engleskomu jeziku, – upoznati europsku kulturu,

Italija

– upoznati svoju kulturnu i umjetni~ku ba{tinu, – priop}ivati i drugima prenositi svoju narodnosnu i europsku prepoznatljivost, – vidjeti drugoga kao izvor kulturnoga oboga}ivanja,

109

Litva

– razviti europsku odrednicu u {kolskomu kurikulu, – razviti vje{tinu primjene informati~ke tehnologije, interneta i drugih izvora u u~enju o drugomu, – na zabavan na~in upoznavati sebe i druge,

Poljska

– upoznati povijest, kulturu drugih zemalja, – nau~iti tu|e jezike, – pridonijeti uklju~ivanju odraslih,

Portugal

– oja~ati suradnju {kole i zajednice, – otkriti kraj (povijest, ljude, prirodu, graditeljstvo...), – prepoznati sli~nosti i razlike me|u europskim narodima, – postati svjesni spoznaje o europskoj odrednici,

Ujedinjeno Kraljevstvo

– potanje upoznati mjesnu ulicu, – pove}ati spoznaju o tomu kako ulica ispunjava potrebe onih koji `ive u njoj i blizu nje,

[panjolska

– upoznati povijest i nastanak najbli`e ulice, – postati stru~njaci za tu ulicu, – ste}i neko znanje o graditeljstvu,

[vicarska

– usvojiti na~in (tool-box) stjecanja znanja o ulicama i kulturi,110

Ma|arska

– istra`iti ma|arske osobitosti, – razviti i oja~ati europsku prepoznatljivost, – osvijestiti postojanje europske odrednice ulice.

Vrijeme i razdoblje projekta110 Sve su {kole ostvarenje projekta Europa od jedne ulice do Drugih podijelile ovako: – predstavljanje projekta Vije}u nastavnika i [kolskomu savjetu, – uvr{tavanje ciljeva projekta u one kurikula, – izbor ulice i predvi|eni radovi, – rad u prirodi: promatranje, razgovor, fotografiranje, crtanje, – istra`ivanja u povijesnim i bibliografskim pismohranama, na internetu, – povezivanje s europskom odrednicom koju nudi ulica, – pripremanje zavr{noga rada, – izlo`ba.

Ipak, smatramo zanimljivim donijeti ovdje, kao primjer, razdoblje rada belgijske i francuske {kole (usporediti tablicu 2.).

110 Jedan od ciljeva {vicarskoga narodnosnoga projekta, u koji je projekt Europa od jedne ulice do Drugih bio uklopljen, je upravo stvaranje kutija za pribor (tool-box) za izobrazbu o kulturi i njihovo davanje na kori{tenje svima nastavnicima i kulturnim radnicima.

110

Tablica 2. Razdoblje rada belgijske i francuske {kole Belgija

Francuska

1. predstavljanje projekta u~enicima i zajedno s njima, izbor i ograni~avanje prostora koji }e se istra`ivati, 2. crtanje plana ulice, 3. neusiljeno izra`avanje u~enika: {to vama zna~i ulica?, 4. u~enje o ulici, povijesti, zemljopisu, 5. razvijanje ostvarivih poslova, 6. povezivanje: pisani sastavak o “onome {to su vidjeli na ulici, tu`nomu, veselomu”, 7. prizivanje ma{te: pisani sastav zami{ljena ulica, 8. sudjelovanje u doga|ajima u ulici, 9. rad s novim pomagalima: fotografske reporta`e, videosnimci.

I. razdoblje: u~enje o jednoj ulici mjesta: – crtanje trideset jedne ku}e i stvaranje ulice, – nagla{avanje posebnih europskih ~imbenika, – televizijski prijenos (F3 Bourgogne), II. razdoblje: istra`ivanje o vlasnicima ku}a u pismohrani, III. razdoblje: spoj svih ~imbenika koji govore o Europi.

Neki su nastavnici naglasili da pratiti ciljeve projekta postaje osobito u~inkovito, ako se i u~enici uklju~e u stvaranje odluka u razli~itim razdobljima rada: “U~enici bi trebali sudjelovati u pripremanju rada i trebali bi mo}i utjecati na projekt; svaki dio odgojnoga rada trebao bi biti dio stvarnoga postupka izvan {kole.”

Metodologija Projekt je odr`an na nov na~in koji je uklju~ivao i potaknuo nastavnike i u~enike.

Nastavnici smatraju da je na~in bio osobito uspje{an zbog usmjerenosti na ostvarivanje prilagodljivoga i suradni~koga na~ina pou~avanja, koje je poticalo na istra`ivanje, znati`elju i omogu}ilo je razvitak induktivne metode rada od pojedina~noga k op}emu; primjenu suradni~kih na~ina pou~avanja/u~enja.

Pridonio je razvitku oblika o kojima se uobi~ajeno ne u~i, izazivanju istra`iva~koga i stvarala~koga duha; nau~io je djecu kucati na vrata da bi vidjela {to je iza nepoznatih stvari. [kole su osmislile svoje na~ine i djelatnosti pou~avanja ba{tine, vi{e puta prire|uju}i nastavu u prirodi. Izleti i posjeti ulicama postali su svim {kolama sastavni dio posla. Naravno, naj~e{}i poslovi koji su bili i najbolje prihva}eni jesu oni koji su omogu}avali raditi, stvarati, izra|ivati i ponovno izra|ivati itd. U mnogim je {kolama projekt Europa od jedne ulice do Drugih bio

111

prigoda za primjenu novih pomagala. Ipak, neke su se {kole, zbog manjka ra~unalne opreme, morale odlu~iti za druge na~ine rada.

Zavr{ni u~eni~ki radovi bili su na materinjemu i tu|emu jeziku, kao eseji, manji sastavi, pjesme, glazba i pjesme (house rap), dje~je pjesmice, brojni crte`i, stripovi, kipovi, modeli, fotografije, filmovi, videosnimci, mre`ne stranice, CD-ROM-ova.

Jedno od najra{irenijih zanimanja koje je najvi{e uklju~ilo u~enike bili su razgovori i reporta`e (vidjeti fotografije 54. – 55.). Oni s kojima su razgovarali bili su: stanovnici, prodava~i, prolaznici, i ugostitelji, zaposlenici veleposlanstva i poslanici (Hrvatska i Malta). Pitanja su se odnosila na zanimanje, kori{tenje ulicom, mi{ljenje koje imaju o njoj, kako bi je promijenili itd.

Gotovo su sve {kole obitelji uklju~ile u projekt.

Mnoge su {kole mogle dobiti pomo} stru~njaka o ba{tini, ~lanova Stru~ne skupine Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine, koji su potpomogli na~inom i nadgledali su ostvarenje projekta. Engleska {kola, na primjer, dobila je pomo} i mogu}nost kori{tenja gra|e English Heritagea. U nekim je primjerima razvijena suradnja sa zaposlenicima muzeja, pismohrana, knji`nica, koji su podijelili obavijesti, gra|u za rad, prijedloge.

U svim je zemljama projekt zavr{en izlo`bom o ostvarenomu radu koja je namijenjena ostatku {kole, obiteljima i zajednici. U nekim su primjerima obavljeni poslovi objelodanjeni u {kolskomu listu i/ili su u~inci predstavljeni na mjesnoj, pokrajinskoj i narodnosnoj razini. U [vicarskoj je osmi{ljena didakti~ka gra|a za nastavnike.

Knji`nica Europa od jedne ulice do Drugih jednoglasno je ocijenjena korisnim didakti~kim sredstvom, bogata prijedlozima za nastavnike i u~enike.

Nastavnicima je koristila za razumijevanje ciljeva projekta i pripremu posla i postala ogledno zrcalo pokretanja i ostvarivanja projekta.

Naravno, knji`ica se osobito svidjela malo starijim u~enicima, koji su sposobni razumjeti razli~ite podra`aje bez nastavnikove pomo}i: “Svakom je u~eniku dana knji`ica, koju je ostvarilo i pro{irilo Vije}e Europe. Zato su je imali vremena pro~itati kod ku}e, zajedno s roditeljima i sa starijom bra}om i sestrama.�

Europska odrednica Europska odrednica otkrivena na ulici bila je za svaku {kolu razli~ita. Za neke je razrede tra`enje europskoga oblika bilo jednostavna jer su na cesti znakovi Europe bili odmah uo~ljivi; na primjer, skupina talijanskih u~enika mogla se baviti trima vjeroispovijestima, budu}i da je u njihovoj ulici katoli~ka, anglikanska i gr~ka pravoslavna crkva. U drugim je primjerima bilo malo te`e otkriti europsku odrednicu, ali su u~inci bili uspje{ni: finska se {kola bavila sli~nostima i razlikama svoje zemlje i ostatka Europe, koriste}i

112

se za usporedbu i filmovima: “U~enici su bili veoma iznena|eni ti{inom njihove ulice uspore|uju}i je s onima u sredozemnoj Europi.”

Belgijska {kola, ~ije je te`i{te bilo na gradskoj ~etvrti prepunoj tu|inaca, prona{la je na ulici prolaznike, trgovce, stanovnike koji ~ine tu vi{ekulturnu stvarnost (gostionice s la`nim gr~kim stupovima, isto~nja~ke ukrase itd., dio su svakodnevne slike).

Povijesna i europska odrednica ulice bile su vidljive iz, na primjer, prou~avanja tragova Drugoga svjetskog rata (Francuska) ili natpisa na latinskomu jeziku (Francuska i Hrvatska). Dodatni poticaj, gotovo svim {kolama, bila je umjetnost, graditeljstvo, kinematografija, glazba, kazali{te, reklame, trgovine i izlo`ena roba, dnevni tisak, restorani i sl.

Vi{ekulturni doprinosi, prona|eni i u svakodnevnim oblicima ba{tine, oboga}eni su tijekom istra`ivanja, pa se rodila zamisao da svaka {kola, kao zavr{ni rad, napravi pro~elje na kojemu bi bili vidljivi mnogi od prona|enih oblika. Nisu svi mogli zavr{iti posao, zbog manjka vremena, ali zavr{ena pro~elja (vidjeti sliku 18. i fotografije 82. – 85.) postala su izlo`nici (panoi) izlo`be Vi{ekulturne ku}e koja je vi{e puta postavljana u Europi, po~ev{i od prvih projekata u nastavi europske ba{tine, odr`anih u Barceloni 2004. godine.

U~enici su tako otkrili da je njihovo mjesto stanovanja to~ka sjeci{ta razli~itih kultura, ne samo danas, nego i u pro{losti.

Nastavnici smatraju da je projekt pridonio promjeni mi{ljenja koje djeca imaju o Europi, ja~aju}i njihov osje}aj pripadnosti. “U~enici su postali svjesni zajedni~koga podrijetla europskih naroda i osobito jakih veza sa susjednim dr`avama ... Ovim su projektom uspostavili osje}aj jedinstva Europe.”

Mre`na stranica Europa od jedne ulice do Drugih Stranica Europa od jedne ulice do Drugih, osmi{ljena i ostvarena u projektu, imala je cilj uspore|ivati i povezivati istra`ivanja razli~itih {kola. Nastavnici je nisu pohvalili, jer su je smatrali ukru}enom i neredovito dopunjivanom.

Neki su se nastavnici ipak koristili njome da bi vidjeli {to druge {kole ~ine za zamjenu obavijesti, usporedbu sli~nosti i razlika provedenoga posla, da bi se zbilja osje}ali dijelom neponovljivoga europskog projekta. Drugi su naglasili da je stranica bila proma{ena prigoda koja je iznevjerila mnoga o~ekivanja. Na kraju je mnogo {to je ostvareno objavljeno i na stranici Vije}a Europe, gdje je veliki prostor posve}en projektu.

113

Koliko se projekt svidio nastavnicima?

Projekt se, kako je vidljivo iz tablice 3., svidio gotovo svim nastavnicima,111 koji izjavljuju da im se sudjelovanje u projektu Europa od jedne ulice do Drugih svidjelo mnogo (49%) i dosta.

Tablica 3. Koliko se nastavnicima svidio projekt?

nimalo a bit 9%.

9%

dosta quite a lot 42%, 42%

Mnogo fully 49%, 49%

Ve}i dio ispitanika smatra da je sudjelovanje u projektu utjecalo na njihovu stru~nost: mnogi su, prvi put, radili na europskomu projektu, u~e}i kako uklopiti njegove ciljeve u svakodnevni posao: “Prisilio me misliti o tomu kako portugalski nastavnici mogu raditi s razredima na europskoj odrednici i kada danas pripremam posao, ~e{}e uzimam u obzir ovaj oblik.� Drugima je projekt omogu}io usporedbu s na~inima rada pou~avanja ba{tine i njihove primjene u razredu, razvijaju}i u u~enicima vje{tinu i sposobnost rada na ba{tini i s njom.

Najva`niji oblici i u~inci Na op}oj se razini nagla{ava da je projekt ostvario srednje dobre u~inke u odnosu na postignute ciljeve nastave i na usvojene vje{tine.

Tablica 4. donosi koliko su prema mi{ljenju nastavnika, ostvareni postavljeni ciljevi.

Nagla{avamo da su nastavnici samo jedne {kole izjavili da im se projekt malo svidio.

111

114

Tablica 4. Ostvareni u~inci Nimalo

malo dosta u postotcima

posve

1. nau~iti gledati i otkrivati okolinu svojim osjetilima,

0

7

46

47

2. upoznati i usvojiti ulicu i njezine razli~ite oblike,

0

7

46

47

3. priviknuti se na izra|ivanje svojih projekata i zami{ljanje budu}nosti,

0

33

60

7

4. razviti i oja~ati svoju pripadnost i odgovornost u odnosu na budu}nost mjesta,

0

13

47

40

5. otkriti i pribli`iti se Drugomu, po~ev{i od svoje ulice,

0

27

60

13

6. postati svjestan europske odrednice, po~ev{i od ulice, i otkriti vi{estruke povijesti i oblike,

0

40

47

13

7. razviti i oja~ati europsku prepoznatljivost, osje}aj europskoga dr`avljanstva.

0

40

33

27

Zanimljivo je re}i da se najvi{i postotci odnose na otkrivanje ulice i na stjecanje odgovornosti za svoje podru~je, dok je postizanje ciljeva koji se odnose na osvje{}ivanje europske odrednice, po~ev{i od svoje ulice i na razvijanje europske prepoznatljivosti i dr`avljanstva, prema mi{ljenju nastavnika, samo djelomi~no postignuto. Sigurno je najte`e provjeriti ovaj oblik, budu}i da je u mnogim primjerima izostala mogu}nost usporedbe {kola sudionica.

Ipak, nevjerojatna je svijest o europskoj odrednici i osje}aj pripadnosti, koji se vide iz odgovora u~enika na pitanje o Europi, koje su dali u upitniku namijenjenu njima. Sigurno su mnogo ve}i od onoga {to se mo`e zaklju~iti iz odgovora nastavnika.

U u~incima nastavnici osobito isti~u vje{tine koje su u~enici stekli. – Ra{~lambene vje{tine i vje{tina davanja dijagnoze, vidljive iz vje{tine prosudbenoga ~itanja i promatranja svijeta koji nas okru`uje, koriste}i se pritom svim osjetilima, povezana je sa zadanom ulogom i zada}om, odnosno to je vje{tina razumijevanja i tuma~enja sama sebe u odnosu na stanje. Neki se od osobitih u~inaka posla odnose upravo na vje{tine pomnoga pra}enja, predod`be, razumijevanja, predstavljanja, tuma~enja itd. Kao potvrdu u~inaka nastavnici opisuju doga|aje kao onoga u~enika koji je sâm mogao prona}i i pro~itati na zidovima na ulici promjene koje su nastale nakon poplave. – Vje{tina povezivanja, uspore|ivanja s okolinom i Drugim, koji se prepoznaje postupno, najprije u {koli, a potom izvan {kole, kao prijatelj

115

– –

–

–

u obavljanju zadataka, nastavnik, stru~njak, prolaznik i/ili stanovnik i/ili trgovac, druge {kole sudionice projekta itd.

Ste~ene vje{tine jesu: znati prepoznati sebe i drugoga, slu{ati, sura|ivati, razgovarati, izraziti se, sura|ivati, pregovarati i sl.

Vje{tine povezane sa zadatkom koji je trebalo obaviti, u~e}i zajedni~ki raditi u skupini, razvijaju}i sposobnost razra|ivanja, paze}i na posao i slijed zacrtanih ciljeva; u tomu se smislu u~inci odnose na sposobnost preuzimanja poticaja, odlu~ivanje, uzvra}anje, suprotstavljanje, rje{avanje pote{ko}a, sve gledano iz posebnoga vidika, u~enja u igri: jedan od nastavnika govori o odu{evljenju u radu, crtanju, stvaranju keramike, u radu na ra~unalu itd.

Obavijesne vje{tine, prijenosom poruke u druge oblike, usmene i neusmene, i uporaba hiperteksta i vi{evrsnoga predavanja. Neki nastavnik spominje da su u~enici zabrinuto `eljeli sura|ivati na u~inkovitije na~ine, {to su i ostvarili.

Posebne vje{tine povezane s istra`ivanjem pismohrana i primjena obavijesti dobivenih iz razli~itih izvora, dru{tvene vje{tine razvijane zajedni~kim radom.

Me|u najva`nijim oblicima nastavnici osobito isti~u izobrazbenu mo} projekta, koju su oni mogli prepoznati u radu i njegovo ostvarenje u razredu. Projekt: – poti~e na istra`ivanje i stvarala{tvo; poti~e neuobi~ajeni duh, – poti~e razvitak samostalnosti i poduzetnosti, navikava na izra`avanje svoga mi{ljenja na osmi{ljavanje svoga projekta, na razmi{ljanje o budu}nosti, – pogoduje primjeni razli~itih rije~i, postupaka i na~ina rada, – pogoduje zajedni~komu radu razli~itih dijelova {kole, nastavnika, u~enika itd.

Me|u razli~itim oblicima, od kojih su neki ve} spomenuti u dijelovima ovoga ~lanka, `eljeli bismo zaklju~iti s primjedbom {vicarskoga nastavnika, koji, me|u najva`nijim ste~enim vje{tinama, nagla{ava: "... svijest o kulturi kao velikom blagu {kole. Ona je izvor znanja za sve {kolske predmete i postupak razumijevanja demokracije i uloge gra|anina u dru{tvu."

116

To~ka gledi{ta i u~eni~ki radovi Ovo su bili ciljevi dvaju upitnika: – ponoviti provedeni projekt dje~jom pri~om i crte`om, – utvrditi koliko se projekt djeci svidio, – na temelju dje~jih do`ivljaja, utvrditi koje dijelove projekta smatraju dobrima, a kojima prigovaraju, – utvrditi koliko su zadani ciljevi projekta ostvareni i kako, – vidjeti kako se slika Europe promijenila tijekom izvedbe projekta.

Projekt i ostvareni posao posve se svidio 67% uklju~enih u~enika, 28% svidio se samo djelomi~no, a nije se uop}e svidio 5% u~enika (usporediti tablicu 5.).

Razlozi onih kojima se projekt nije svidio povezuju se s nu`nim radom i trudom koji je od njih projekt zahtijevao.

Tablica 5. Koliko se projekt svidio u~enicima?

nimalo

not5%. at all 5%

dovoljno a little 28 % 28%,

aMnogo lot 67% 67%,

[to ti se u projektu najvi{e svidjelo?

U upitniku su se u~enici pitali koji su posao obavljali i {to im se najvi{e svidjelo. Pritome im je omogu}eno odgovoriti crte`om.

– Svim se u~enicima svidio rad u prirodi i posjeti: "Meni se svidjelo posje}ivati ulicu i otkrivati stvari koje prije nisam nikada uo~avao"; mogu}nost odr`avanja nastave na cesti odnosno na nekomu mjestu razli~itu od uobi~ajenoga: "Nastava je bila zanimljivija dok smo radili na projektu." Neki su u~enici posje}ivali mjesta odr`avanja projekta i izvan nastave.

117

– ^ini se da su upotrijebljeni na~ini rada bili uspje{ni: u~enici su rekli da im je bilo lijepo raditi u skupini: "Meni se svidjelo raditi u skupini i ... prijateljstva koja su se rodila u skupini"; otkrivanje i istra`ivanje u prirodi i u pismohranama, knji`nicama, na internetu. U~enici su znati`eljno i odu{evljeno razgovarali i postavljali pitanja: "Meni se svidjelo izlaziti iz {kole i razgovarati, istra`ivati i raditi u skupini." (Vidjeti fotografije 54. i 55.)

– U~enici su se mogli koristiti razli~itim rije~ima i izabrati svoj na~in izra`avanja: "Meni je bilo zabavno crtati izgled {kole i ulice." "Meni se svidjelo pisati pjesme i fotografirati." Neki crte`i na nevjerojatno svrhovit na~in pokazuju istodobnost razli~itih ostvarenih poslova i razli~itih upotrijebljenih rije~i (vidjeti fotografije 50. – 53.).

– Mnogi u~enici ponosno spominju mogu}nost koja im je pru`ena sudjelovati u odlu~ivanju o razvitku projekta.

– Svaki je u~enik u procjembenomu upitniku opisao svoj doprinos zavr{enomu radu.

– Neki su se nadali ve}oj mogu}nosti zamjene s drugim {kolama sudionicama; belgijska i makedonska djeca, koja su mogla ostvariti zamjenu, govore o njoj zanosno u svojim sastavima.

[to ti se svidjelo na ulici, a {to nije?

Boljim su upoznavanjem ulice u~enici postali svjesni {to je na njoj ugodno, {to manje ugodno, {to nije dobro, i {to treba biti promijenjeno i {to tu ulicu ~ini osobitom. Na pitanje: [to ti se nije svidjelo na ulici?, odgovorili su: “Meni se nije svidjelo one~i{}enje koje proizvode automobili”; “buka”; “meni se ne svi|a {to nema perivoja i mjesta za djecu”; “banka koja je suvremena gra|evina s mnogo starih zgrada”; “nema kanta za sme}e”; “meni se ne svi|a {to se na ulici doga|aju mnoge prometne nezgode”; “ne~isto}a”, “na ulici bi trebalo biti vi{e cvije}a”.

Vidimo da je jedan od ciljeva ostvaren: u~enici su usvojili ulicu, nau~ili su svjesnije `ivjeti u njoj i zami{ljati ulicu kao druk~iju, bli`u njihovu na~inu `ivota. To je vidljivo u gotovo svim primjerima iz dje~jih prigovora. Nabrajaju: manjak zelenih povr{ina, one~i{}enje, mnogo automobila, ne~isto}u i nebrigu.

Jednako se tako ~ini da su usvojili osobite dijelove ulice koje bi trebalo za{tititi: spomenike, osobitost nekih gra|evina, posebne zvukove, zanimljive trgovine: “meni su se svidjele male stambene zgrade, svaka razli~ita od prija{nje”; “zvukovi ulice”; “grafiti na parkirali{tu”; “spomenici zbog svoje starine”.

118

Slika 17. Tr`nica u Kostrzynu (Poljska), spomenik Swiatowidu. Crte` nacrtala Martina Plucinska, II. e, Gymnasium im Rady Europy, projekt Europa od jedne ulice do Drugih.

[to je za tebe zna~o projekt Europa od jedne ulice do Drugih? Bio je: – prigoda upoznati i iskusiti Europu, – Europa od jedne ulice do Drugih zna~i otkrivanje drugih dr`ava, projekt preko kojega se mo`e bolje upoznati Europu, predmeti drugih dr`ava vidljivi su na ulici: trgovine, odje}a, filmovi, automobili, za~ini i vo}e, – mogu}nost u~vr{}ivanja prijateljskih i suradni~kih veza; prigoda za uspostavljanje, na ulici, veze s drugima koji u njoj `ive: "Kao da je jedna veoma duga ulica koja zapo~inje u jednomu mjestu i povezuje sve europske dr`ave." Potom prijateljstvo; povezati i stvoriti veze izme|u ulice i djece s razli~itih strana svijeta, – stvarna/zami{ljena zajednica, gdje se mo`e iznijeti svoja otkri}a, gdje su svi dobrodo{li: "Europljanima je to izvrsna prigoda za vezu s drugima. Svi su dobrodo{li"; "Ovaj projekt povezuje sve sudionike", – mogu}nost boljega upoznavanja svoje stvarnosti, otkrivaju}i razlike i sli~nosti s drugim dr`avama: "Ako usporedimo dvije ulice iz dviju dr`ava, mo`emo na}i mnogo sli~nosti (u graditeljstvu, u proizvodima, u na~inu `ivota, itd.)"; "Da bismo bolje upoznali na{u ulicu, na{e obi~aje, na{u kulturu"; "zamijeniti podatke o ulicama i dr`avama".

119

[to je za tebe Europa?

Iz ra{~lambe u~eni~kih uspjeha, re~enica i/ili crte`a, izvornih, ~esto veoma lijepih, vidljiva je zamisao o Europi duboko ukorijenjenoj u njihovu `ivotu, koja ima ove zna~ajke112 (vidjeti fotografije 75. – 80.): – veoma uzajamna: "sastavljena je od skupine dr`ava koje se me|usobno poma`u", "Europa ozna~ava zemlje koje me|usobno sura|uju", – miroljubiva: "Ona je lijep i miroljubiv kutak svijeta, u kojemu ljudi `ive u prijateljstvu i zajedni{tvu", "Zajednica brojnih miroljubivih zemalja", – ujedinjena, premda su brojne razlike u njezinoj kulturi: "Kontinent na kojemu se nalaze dr`ave s brojnim jezicima, obi~ajima, narodima: kontinent s dr`avama koje imaju ne{to zajedni~ko", "Za nas je Europa velika ku}a, u kojoj `ive ~lanovi razli~itih obitelji s razli~itim obi~ajima", – privla~no mjesto, upravo kao na{ dom, velika obitelj: "Europa je prekrasan kontinent", "Ona je na{ dom", "Velika ku}a za ljude", "Europske su dr`ave kao jedna velika obitelj", "Europa je kraljevna", – mjesto zajedni~ke pripadnosti: "mjesto gdje `ivim", "Europa je parlament", – prigoda za bolji `ivot: "Mogu}nost `ivota u zajedni~komu dru{tvu", "Budu}nost i mogu}nost boljega `ivota".

Zaklju~ak ostvarenoga rada mo`e biti sa`et u re~enici jedne hrvatske u~enice: "Otkrili smo da su svi narodi, ljudi, kulture, civilizacije i jezici me|usobno povezani i da zavise o drugima, utje~u jedan na drugoga pa je pravi `ivot nemogu} bez me|usobnoga razumijevanja."

Zaklju~ci i budu}i izgledi Ovdje nisu iznijeti svi {kolski radovi koji ~ine sastavni dio procjene nego samo neki113. Radovi su veoma va`ni za procjenu projekta pou~avanja ba{tine ~iji su predmeti istra`ivanja upravo znakovi koje je ~ovjek ostavio na razli~itim jezicima s razli~itim na~inima, a jedan od ciljeva mu je razvijanje stvarala~koga. Ovdje se ne raspravlja o pote{ko}i odnosa izme|u postupka i proizvoda i o va`nosti, koja bi im trebala biti dana u procjeni, izme|u ostaloga i zato {to smo se uvjerili, godinama rade}i na procjeni projekata o glazbi, umjetnosti, o kulturnoj ba{tini, da izme|u postupka 112 U upitniku ne pitamo samo: [to je za tebe Europa?, nego i: Jesi li ovim poslom otkrio ne{to vi{e o Europi?

113 Tre}a {esnaestina knjige u boji posve je posve}ena projektu Europa od jedne ulice do Drugih, no, neki su crte`i u prvoj i drugoj {esnaestini u boji, koji su, pak, usmjereni na projekt pou~avanja ba{tine i rada.

120

i proizvoda postoji odnos uzajamne kakvo}e i da se u proizvodu nalaze znakovi postupka.114 Uklju~uju}i, dakle, u procjenu projekta Europa od jedne ulice do Drugih i te proizvode, kona~ni zaklju~ak o projektu i njegovoj provedbi tijekom pokusnoga razdoblja ne mo`e ne biti veoma dobar. Naravno ne manjkaju prijeporni oblici. [tovi{e, u nekim su primjerima brojniji i nikako ne bi smjeli biti zanemareni {ire}i projekt u druge dr`ave. Oni se najprije odnose na pitanja povezana s uskladbom, na primjer: nepostojanje gra|e u nekim dr`avama; ote`ana suradnja s nekim {kolama, mo`da i zbog razlika u jeziku; ote`ana uporaba mre`ne stranice Europa od jedne ulice do Drugih itd.

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih proveden je pod vidom vi{ekulturne i me|ukulturne izobrazbe, potaknutom uporabom ba{tine, koja je sva~ije vlasni{tvo, svih onih koji kroz nju prolaze, koji na njoj rade, `ive. Ulica je, doista mjesto koje ne stvara zaprjeke, koje ne stvara a priori udaljenosti me|u djecom razli~itih kultura, mjesto gdje postaje lak{e istra`ivati i upoznavati Drugoga.

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih pokazao se va`nim sredstvom u razvitku europske odrednice i pomo} u izobrazbi za gra|anstvo, promi~u}i kulturu ljudskih prava i ja~aju}i dru{tvenu privla~nost, razumijevanje i me|usobnu uzajamnost.

Otkrivanje povijesnih, graditeljskih, kulturnih, dru{tvenih, gospodarskih dobrobiti ulice u kojoj svakodnevno `ivimo savr{en je most za vezu s Europom, i ne samo s njom.

Ovo je zaklju~eno na nedavnomu te~aju u Villi Falconeri, namijenjenu voditeljima glazbenih laboratorija, s kojima radimo na istra`ivanju o pokazateljima kakvo}e.

114

121

Zbog toga, kako je vidljivo iz pro~elja i zemljovida izra|enih na zavr{etku, projekt se pokazao veoma u~inkovitim odgojnim sredstvom za istra`ivanje i potanje prou~avanje ba{tina s drugih mjesta115.

Sadr`aj i prijedlozi koje daje projekt mogu se uvelike koristiti kao temelj u me|ukulturnim zamjenama. O projektu Europa od jedne ulice do Drugih odr`ana je nastava europske ba{tine na Kosovu, ~iji su uspjesi predstavljeni na Europskim danima ba{tine116.

U Corku, u Irskoj (2005.), na tre}emu sastanku Radionice za provedbu Europskoga dogovora o krajoliku o temi Krajolici za gradove i periferije projekt je, zajedno s izlo`bom (vidjeti fotografije) pobudio veliko zanimanje, izme|u ostaloga i zbog tog na~ina koji je doista nov.117 Kakvi su budu}i izgledi?

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih mo`e biti predstavljen mjesnim i narodnosnim vladama radi njegova {irenja u sastavu izobrazbe za gra|anstvo, na me|ukulturni razgovor, na kulturni okoli{ i gradski krajolik. Mogao bi se {iriti i europskom mre`om udruga.

Didakti~ki priru~nik, ve} objavljen, lako bi mogao biti upotrijebljen u svim zemljama potpisnicama europskoga dogovora, i zbog toga {to je, kako je poznato, preveden na sedam jezika i mo`e biti preuzet sa stranice Vije}a Europe118.

Ve} pripremljena mre`na stranica Europa od jedne ulice do Drugih, ve} postavljena mogla bi biti uskla|ena i o`ivljena, mo`da i s pomo}u neke od {kola koje su sudjelovale u projektu. ^injenica da je projekt ve} bio proveden i procijenjen mo`e olak{ati {irenje dobroga na~ina i kori{tenih sredstava da bi se tako projekt po~eo ostvarivati u razli~itim sredinama.

Ovaj stvarni projekt bogat je izobrazbenom mogu}no{}u koju narodi Europe, danas vi{e nego ikada trebaju da bi izobrazili mla|e nara{taje za civilni su`ivot i me|ukulturni razgovor pomo}u ba{tine koja je tako blizu i tako bogata kulturnim zna~ajkama. Zbog toga se nadamo da }e mnogi budu}i gra|ani Europe mo}i u njemu u`ivati i nadasve se zabavljati.

Naslov nedavnoga istra`iva~kog projekta Vije}a Europe.

Usporediti S. Grappin, str. 54. i fotografije 24. - 26.

117 Usporediti L. Branchesi, Percevoir et ĂŠvaluer un patrimoine vivant, bibl., 2004.

118 Taj se dio stranice jo{ izra|uje. Sada se priru~nik mo`e preuzeti samo na nekim jezicima.

115

116

122

Slika 18. Ma|arska i portugalska ku}a, dvije izlo`nice (panoa) izlo`be odr`ane u Barceloni, u rujnu 2004. godine

123

Projekt Europa od jedne ulice do Drugih Izlo`ba vi{ekulturalnih ku}a

PROJEKT EUROPA OD JEDNE ULICE DO DRUGIH Tre}a skupina slika poja{njava projekt Europa od jedne ulice do Drugih i njegovo ostvarenje u razli~itim {kolama Europe od 2001., godine prvoga pretpokusnoga poku{aja, do 2005. godine, kada su izlo`be odr`ane u razli~itim zemljama. Izlo`ene su vi{ekulturalne ku}e, koje su neke {kole napravile na kraju projekta.

U bogatomu izboru gra|e, od koje su mnoge bile fotografije poslane nam iz razli~itih zemalja, prednost je imala ona iz koje se najvi{e moglo vidjeti izvornost projekta i osobitost na~ina na koji je proizvod nastao.

Mnoge su fotografije poslane Vije}u Europe, da bi bile postavljene na mre`nu stranicu Europa od jedne ulice do Drugih, koja je i nastala da bi {kole mogle uspore|ivati promatrane gra|evine, sredine, u kojima se nalaze i napravljene radove. Mnoge su odmah poslane u INVALSI, radi procjene provedene djelatnosti.

Kako se mo`e zaklju~iti, objavljene fotografije su maleni, a ne najbolji dio cjelokupnoga broja ura|enih radova, ali ipak odmah isti~u jednu od najva`nijih zna~ajka pou~avanja ba{tine: razvitak stvarala{tva i izvornosti rje{enja i s postojanjem zajedni~koga priru~nika, objavljena na sedam jezika, ~iju naslovnicu mo`ete vidjeti na prvoj stranici.

Jedna se od skupina fotografija sastoji od odgovora djece koja su slikovito odgovorila na pitanje [to je za tebe Europa? Ovo su samo neki primjeri mnogih crte`a nacrtanih bez velike pozornosti, brzo na upitniku, ali veoma izra`ajno prikazuju miroljubivu i uzajamnu Europu, koju do`ivljavaju kao zajedni~ki dom, koji ~ine mnogi narodi (usporediti procjenu).

Zaklju~ujemo da su izlo`nice (panoi) vi{ekulturalnih ku}a, pri~vr{}eni pravocrtno ili kao kocka, izlagani u mnogim europskim dr`avama.

Mogli smo objaviti samo neke od njih, jedva spominju}i popratni tekst.

Ove ku}e nagla{avaju ba{tine do{le s nekoga drugog mjesta, do{le od drugoga, koje se mogu na}i na svakomu dijelu Europe, po~ev{i od njegove ulice.

124

Dodatak A

A. OBJA[NJENJA O projektima, djelatnostima, dokumentima Lida Branchesi i Letizia Giampietro, Nastava europske ba{tine; od Rajne bez granica do danas Marzia Minora, Grad pod gradom: mjerila kakvo}e u pou~avanju ba{tine Serge Grappin i Françoise Jurion de Waha, Pou~avanje o sje}anju i kulturnoj ba{tini: radionica umjetni~koga stvaranja u Auschwitzu – Birkenauu Lida Branchesi, Preporuka br. R (98) 5 o Pou~avanju ba{tine: istra`ivanje primjera

125

Slika 19. Premje{tanje razreda. Francusko-belgijska nastava ba{tine o Samostanima i njihovu `ivotu Villers-La-Ville (Belgija), 1990. godine.

Slika 20. Ulazak razreda na brod tijekom otkrivanja Ohrida (Makedonija).

Belgijsko-makedonska nastava ba{tine, svibanj 2004. godine.

126

PROJEKTI NASTAVE EUROPSKE BA[TINE OD RAJNE BEZ GRANICA DO DANAS: IZVJE[]E I IZGLEDI Lida BRANCHESI i Letizia GIAMPIETRO

Uvod i definicija Nastava europske ba{tine najdojmljiviji je na~in pou~avanja ba{tine koji provodi Vije}e Europe.

Upravo su projekti nastave europske ba{tine temelj na{ega sveop}eg vrjednovanja. Smatrali smo va`nim potanje objasniti njihove zna~ajke i naglasiti neke va`ne primjere, iz kojih su vidljivi `ivotnost nastave europske ba{tine i smjernice za budu}nost.

U Preporuci br. R (98) 5 Vije}a ministara dr`avama ~lanicama119, nastava europske ba{tine definirana je ovako: “... posebna vrsta pou~avanja ba{tine, pretpostavlja me|unarodne zamjene {kola utemeljene na zajedni~komu projektu i temama o kulturnoj ba{tini; oni su sastavni dio kurikula, a uklju~uju rad u prirodi, izvan {kole; oni dopu{taju mlade`i, na svim razinama i vrstama izobrazbe, otkrivanje bogatstva ba{tine u njezinu surje~ju i shva}anje njezine europske odrednice”.

Nastava europske ba{tine nastaje s Rajnom bez granica (1989.), nastavom odr`anom prigodom ~etrdesete obljetnice Vije}a Europe. Nastala je po uzoru na nastavu ba{tine nastale u Francuskoj, na zajedni~ki poticaj Ministarstva izobrazbe i Ministarstva kulture.

Cilj je nastave europske ba{tine pridonijeti europskomu jedinstvu, osposobljivaju}i mlade` za podjelu iskustva s drugima, u duhu gra|anstva, sno{ljivosti i iskrenosti.

Europska je odrednica vidljiva iz me|unarodnih zamjena, izabranih tema, ali osobito iz duha koji se prenosi ovom nastavom.

Nastavom europske ba{tine mladi su sudionici mogli bolje upoznati Drugoga, njegovu kulturnu sredinu i otkriti i osvijestiti zajedni~ku europsku samobitnost, ~ija je temeljna zna~ajka bogatstvo u razli~itostima.

Zna~ajke i jake to~ke Nastave europske ba{tine nemaju postojani ustroj jer su to projekti razreda i {kola o temi veoma povezanoj s odre|enim mjestom.

Ipak imaju neke zajedni~ke zna~ajke: – izravno otkrivanje bogatstva mjesta koje je povijesno, umjetni~ko, graditelj119

Usporediti obja{njenja, str. 153. - 161.

127

– –

– – –

– – – –

sko, arheolo{ko, knji`evno, znanstveno i sl. zanimljivo pa je odabrano radi pribli`avanja europskoj kulturnoj sredini, teme se odabiru u odnosu na mjesto gdje se odr`ava nastava, usvajanje istra`iva~koga duha i znanja, bu|enjem znati`elje i u~enjem gledanja. Radi se o djelatnomu pristupu, u kojemu su sjetilni i osjetni vidovi veoma povezani sa spoznajnima, vi{edisciplinarani i me|udisciplinarani rad na izobrazbenom projektu najmanje godinu dana, koji posve uklju~uje cijeli razred, seljenje, pravo preno{enja nastave na druk~ije mjesto od uobi~ajene {kolske sredine, razra|en i razvijen program radne skupine, koji se temelji na sudioni{tvu kulturnog i izobrazbenoga podru~ja i stoga ne uklju~uje samo nastavnike nego i kulturne radnike i upravno osoblje, odr`avanje nastave tijekom {kolske godine, a ne tijekom ljeta, zamjenu, koja mo`e biti i jednostrana, ne samo zbog poznavanja jezika: zajedni~ki rad poznaje sve jezike i njihove mogu}nosti veze i izra`avanja, nepostojanje dobnoga ograni~enja i razreda koji u~enici poha|aju, ujedinjenje i uklju~ivanje svih sudionika i borbu protiv isklju~ivanja i {kolskoga neuspjeha.

Nastava europske ba{tine mo`e biti i putuju}a, ne slijedi neki predodre|eni uzorak, {tovi{e, svako je iskustvo, svaki projekt ne{to jedinstveno i neponovljivo.

Na njega utje~u mnogi ~imbenici, uklju~uju}i i prestanak postojanja narodnosne skupine – razreda i stvaranje nove, me|unarodne skupine.

Djelatnosti mogu imati i primjenu u posebnim primjerima, na primjer, kod prilagodbe djece s posebnim potrebama. Nastava europske ba{tine bori se protiv razlika, {kolskoga neuspjeha, uskra}ivanja. Ona djeci s dru{tvenim i {kolskim pote{ko}ama omogu}uje uspje{no sudjelovanje, omogu}uje im `ivot na mjestima koja uobi~ajeno ne bi posjetili i/ili doticaj s kulturama koje ne susre}u svakodnevno.

Doista, osje}ajni u~inak mjesta, nemanje obitelji, susret s novom kulturom, djelatnosti i na~in rada dopu{taju u~enicima da poka`u neo~ekivane sposobnosti. ^esto se nastava europske ba{tine pokazala uspje{nom i u ujedinjivanju djece razli~itih sposobnosti: program rada ostao bi isti, a kori{tena bi sredstva, oblici izra`avanja (na primjer glazba) bili prilago|eni osobnim potrebama u~enika.

Stru~njaci s kojima se razgovaralo, koji su imali izravno iskustvo s nastavom europske ba{tine, me|u jakim to~kama nagla{avaju odrednicu i pristup odgojnom na~inu {kolskih zamjena: "Kulturni i eti~ki smisao dan susretima i zamjenama me|u {kolama, uklju~uju}i i odrednicu pou~avanja ba{tine." "Novi pristup u podru~ju izobrazbenih zamjena: va`na je zajedni~ka tema; uloga se tu|ih jezika mijenja u ovoj vrsti projekata, vi{e nije cilj nau~iti ih, nego oni postaju sredstvo u~enja." "Raditi na stvarnom pitanju, u vremenu koje nije usko {kolsko, jasno se razlikuju}i od obi~noga turizma."

Skupni rad, shva}en u {iremu smislu, isti~e se kao plemenita djelatnost nastave europske ba{tine: zajedni~ko u~enje, zamjena na~ina i iskustva izme|u u~enika, nastavnika, stru~njaka i kulturnih radnika, izme|u {kola, muzeja, i dru-

128

gih kulturnih ustanova, isto tako slu~ajan ali veoma va`an susret, izme|u razli~itih upravnih sudionika i mogu}ih dobrotvora. Posebice zamjena odgojnih na~ina i postupaka, bogato iskustvo mije{anja iskustava u prirodi metodi~kih na~ela i spoznajnih ciljeva.

Za u~inke pogledajte op}u procjenu120 a ovdje spominjemo samo naj~e{}a mi{ljenja. Nastava europske ba{tine razvija samostalnost, stvarala~ki i prosudbeni duh, pokazala se kao velika {kola sno{ljivosti i otkrivanja europske kulturne odrednice; izobra`ava na odgovorniji odnos prema ba{tini, {to se uo~ava ve} tijekom samoga projekta.

[irenje i razvitak Kako je poznato, da bi se utana~ila bit i na~in nastave europske ba{tine, te radi njezina promicanja i {irenja, osnovana je Stru~na skupina Vije}a Europe za pou~avanje ba{tine. Stru~njaci dolaze iz razli~itih zemalja i sastaju se redovito, u Strasbourgu, od 1990. godine. Na prvomu su sastanku sudjelovala 24 predstavnika iz 16 zemalja, mnogi iz srednje i isto~ne Europe. Va`ni su to podatci, koji bi trebali rasti makar do konca devedesetih. Nastava europske ba{tine nije samo predmet zanimanja Vije}a za ba{tinu ve} i onoga za izobrazbu: prvi se put spominje na Sastanku ministara izobrazbe (Be~, 1991.) i primjeri nastave europske ba{tine postaju dio priru~nika o {kolskim zamjenama u Europi.

Me|u poslovima Stru~ne skupine, isti~emo one kojima je cilj potanje obja{njavanje, upoznavanje i {irenje projekata u sastavu nastave europske ba{tine: – izdavanje Mementa o nastavi europske ba{tine121 (1993.), u kojemu se spominju smjernice nastave europske ba{tine i neki primjeri, – promicanje skupovâ i te~ajeva122 ustrojenih radi usporedbe prvih iskustava i {irenja projekta: Cluny – Francuska (1990.), Maison-Laffitte – Francuska (1992.), Desenzano – Italija (1993.), Budimpe{ta – Ma|arska (1992. i 1993.), Sejny – Portugal (1996.); nadalje stru~njaci, ~esto iz Vije}a Europe, odr`ali su brojna predavanja o nastavi europske ba{tine na razli~itim europskim skupovima, – pokretanje dvojezi~noga ~asopisa Exchangea, radi {irenja iskustava i umre`avanja; izdanje se, na`alost, ugasilo nakon samo dvaju brojeva (1994. – 1995.), – snimanje videokasete o nastavi europske ba{tine, – te~ajevi izobrazbe nastavnika i ne samo njih, kao onaj odr`an u pripremi Vije}a Europe, u Donaueschingenu, o Nastavi europske ba{tine, ~imbeniku razumijevanja kultura (br. 69. i 70. – 1995.: follow up u 1997.); nadalje, treba spomenuti i te~ajeve koje su priredile razli~ite zemlje, osobito o nastavi europske ba{tine: Dover – Ujedinjeno Kraljevstvo, 1994., Hvar – Hrvatska: Nastava Usporediti posebice str. 40. - 53.

Usporediti bibl. Mémento sur les classes du patrimoine, Les éditions du Conseil de l’Europe, Strasbourg, 1993., engl.: Handbook on European heritage classes.

122 Usporediti zbornike u bibliografiji, str. 215. – 218. spomenutim vremenskim redom radi lak{eg pronala`enja.

120 121

129

europske ba{tine: na~in `ivota u Europi, Lisabon, 1997.: Nastava europske ba{tine: upoznavati ba{tinu velikoga grada; Malta, 1998.: Nastava ba{tine za Sredozemnu Europu: na~in razumijevanja kulture, – pripremanje i {irenje ve} spomenute Preporuke Vije}a ministara dr`avama ~lanicama o upravnim, nov~anim i tehni~kim na~inima lak{e pripreme i uspostavljanje nastave europske ba{tine.

Od 1989. godine do danas, odr`avani su mnogi projekti u sastavu nastave europske ba{tine. Stoga je te{ko pratiti njihov razvitak, a svaki poku{aj nabrajanja svih imena gotovo je nemogu}. Doista, i veoma ozbiljna istra`ivanja, ostvarena radi opisivanja i vrjednovanja svih iskustava, nisu nikada zavr{ena zbog razli~itih ~imbenika, uklju~uju}i i pote{ko}e pri dopiranju do svih nekadanjih sudionika. Najozbiljniji poku{aj potje~e iz 2000. godine, kada je upotrijebljen veoma iscrpni upitnik, osmi{ljen i sastavljen s pomo}u Stru~ne skupine, ali istra`ivanje nije nastavljeno.

Prihvatili smo ovaj izazov i poku{ali smo, u sastavu na{ega istra`ivanja, obnoviti iskustva nastave europske ba{tine provedene posljednjih godina, ili makar one koja je potkrijepljena, obra}aju}i se pritom za pomo} i Stru~noj skupini, koju ~ine stru~njaci iz razli~itih zemalja. Premda je na{ posao opse`an, svjesni smo da on nije gotov, o ~emu svjedo~i i prilo`eni popis123.

Za povijesni pregled projekata u sastavu nastave europske ba{tine pomoglo nam je vi{egodi{nje iskustvo Sergea Grappina i Maison du patrimoine, u Saint-Romainu (Francuska), koju predvodi i koju smo imali ~ast i osobno posjetiti124.

Osim uobi~ajenih projekata, u sastavu nastave europske ba{tine, koja se redovito odr`ava u Saint Romainu, posljednjih se godina javljaju nova nastojanja: – projekti u sastavu nastave europske ba{tine me|unarodne va`nosti, koji okupljaju skupine mlade`i razli~itih narodnosti i naroda koji po tjedan dana rade na istomu mjestu i o istoj temi, ~esto u toplim dijelovima jugoisto~ne Europe, – nastava europske ba{tine, u kojoj se sve vi{e pozornosti posve}uje krajoliku i okolini op}enito, poti~u}i stvaranje ~vr{}e veze, na me|unarodnoj razini, izme|u kulturne i prirodne ba{tine, – nastava europske ba{tine uklopljena je u druge projekte: na primjer Europske dane ba{tine, projekte kao {to je Jedna {kola, jedan spomenik (vidjeti slike 22. – 23.).

Zasigurno je do{lo do promjena u razvitku nastave europske ba{tine i zbog njezina pro`imanja s programima Europskoga povjerenstva, o kojima }emo govoriti u posebnomu poglavlju.

Usporediti Privitak 6., str. 190. - 199.

Na Europskomu znanstvenomu skupu u Dijonu (1996.) svi su sudionici posjetili sredi{te i mogli su promatrati ostvarenje francusko-njema~ke nastave ba{tine.

123 124

130

Dijeljenje iskustava me|u svim europskim dr`avama: primjer Ma|arske Kako je vidljivo iz prilo`enoga popisa, nastava europske ba{tine bila je va`na prigoda uspostavljanja, nakon pada Berlinskoga zida, veze izme|u dr`ava isto~ne i zapadne Europe.

Uzeli smo primjer Ma|arske, od po~etaka ~lanice Stru~ne skupine125 i glavnoga pokreta~a programa zamjene i usporedbe s Francuskom, po~ev{i od po~etaka devedesetih godina126.

Ma|arska od po~etaka {ezdesetih godina uspje{no pou~ava o ba{tini, ali nema mogu}nosti zamjene, to~nije nastavu europske ba{tine. Prvi susret francuskoga izaslanstva i ma|arskih predstavnika bio je u Budimpe{ti u rujnu 1992. godine, a sljede}e godine (16. – 20. lipnja 1993.) odr`an je va`an te~aj, na kojemu su sudjelovali stru~njaci Vije}a Europe i stru~njaci i nastavnici iz mnogih ma|arskih {kola.

Tre}e razdoblje programa, koji priprema Ministarstvo kulture i izobrazbe Republike Ma|arske i Stru~na skupina, pod vodstvom Jean-Michela Agnusa, iz Ministarstva kulture Republike Francuske, bio je posjet ma|arskih nastavnika Francuskoj 1994. godine. Posjetili su mnoga mjesta ba{tine, gdje su izravno promatrali nastavu o ba{tini.

Nastavljaju}i te~aj iz 1993. godine, gimnazija Pogány Frigyes prire|uje prvu ma|arsku nastavu ba{tine i na jesen 1994. godine francuska {kola u Budimpe{ti sudjeluje u nastavi europske ba{tine u Seuillyu u Francuskoj: teme su bile graditeljske i knji`evne (Rabelais).

Od tada je rad postajao sve zamr{eniji i ra{~lanjeniji. Nastala je udruga razreda koji provode nastavu ba{tine (K R K), koja svake godine prire|uje te~aj za nastavnike i kulturne radnike o odre|enim temama i projektima u dvorcu Karolyi od Fehérvarcsurgò; na primjer 2000. godine naslov projekta bio je Moje mjesto u srednjemu vijeku. Osim stru~noga usavr{avanja prire|en je i poslijediplomski studij namijenjen nastavnicima.

Upravo te iste godine, na Europskim danima ba{tine odr`an je u povijesnoj gra|evini, koji prire|uje francusko-ma|arska zaklada Joseph Kàrolyi i K R K, me|unarodni te~aj o nastavi europske ba{tine u dvorcu Fehérvarcsurgòu. U sredi{tu su zanimanja tada bili oblici i pote{ko}e smje{taja slijepih osoba: predstavljeni su i prigodni uzorci, dodirljive makete i posebna putovanja za slijepe.127

Predstavljao ju je arhitekt – urbanist Laszló Agosthazi.

Usporediti bibl.: “Magyarország az Európa Tanácsban” IV (1993.), str. 3. – 16. i Exchanges, 1 (1994.), str. 6. – 7.

125

126

Usporediti program i napisani razgovor s Katalin Bodor. Makete je predstavila Isabelle Dapzol.

127

131

Dr`ava i ustanove poma`u nastavu europske ba{tine: slu~aj [vicarske Premda se primjer Francuske mo`e smatrati iznimnim, zbog broja mjesta na kojima se nastava ba{tine odr`ava, uklju~uju}i i one europske i zbog zajedni~ke pomo}i Ministarstva izobrazbe i Ministarstva kulture i njihovih ureda u podru~jima, ovih su godina i drugi narodi i ustanove prihvatili poziv Vije}a Europe i pomogli zamjenu u svakomu smislu, uklju~uju}i pripremu i nov~anu pomo}. [vicarska savezna dr`ava i [vicarska zaklada za zamjenu mlade`i dobar je primjer suradnje kantona, a usavr{ila se u zamjeni mlade`i i od 1993. godine128 zadu`ena je za pripremu zamjene u~enika i nastavnika, na narodnosnoj i me|unarodnoj razini. Ona 1994. godine u Solothurnu prire|uje te~aj za nastavnike iz cijele [vicarske o Razmjeni europskih {kola, gdje su predstavljeni i projekti u sastavu nastave europske ba{tine, koji postaju jedna od osnovnih zada}a Zaklade. Redovito se objavljuju ~lanci u izvje{taju Zaklade, a knji`ica o nastavi europske ba{tine: Partir! A la découverte de la diversité sulturelle (vidjeti sliku 21.) podijeljena je po {kolama.

Na mre`noj stranici dostupni su sadr`aji o nastavi europske ba{tine129: mo`e se zatra`iti besplatne knjige, dobiti obavijesti i upisati se na te~ajeve novosti koje su namijenjene nastavnicima, dobiti adrese {kola koje se zanimaju za sudjelovanje. [vicarska zaklada za zamjenu mlade`i nudi, dakle, stvarnu pomo} i sura|uje sa {kolama u zamjeni i u nov~anoj pomo}i projekata: samo u 2004. godini pomogli su 13 projekata u sastavu nastave europske ba{tine, koje su pripremile {vicarske {kole sa {kolama sudionicima iz razli~itih europskih gradova130.

Prekograni~na sredi{ta Nastava europske ba{tine redovito je zanimanje posebnih prekograni~nih sredi{ta, nastalih upravo da bi olak{ali su`ivot i zamjenu me|u razli~itim kulturama.

Ovdje spominjemo dva veoma zanimljiva primjera.

A. Sredi{te za francusko-njema~ke {kolske susrete u Breisachnu na Rajni, u Njema~koj, gdje se redovito odr`ava francusko-njema~ka nastava o temama koje se mogu obra|ivati u osnovnoj {koli (O[), srednjoj (S[) i u objema131. Spominjemo neke primjere: Majka Rajna u svomu koritu (O[), Mlinovi i pe}i pokrajine gornje Rajne (S[), Martin Schongauer: djelo i vrijeme (S[), Rajna: rijeka i mit u vremenu (S[), Tragovi i povijesti: putem Habsburgovaca na podru~ju gornje Rajne (O[ i S[), Ljudi i mostovi (O[ i S[) itd.

Na temelju “Recommandations concernant l’encouragement de l’échange en Suisse et avec l’étranger dans le domaine de l’éducation et de la formation” (18-2-93).

129 http://www.echanges.ch/les-classes-europeennes-du-patrimoine/index.it.html.

130 Usporediti Privitak 6., str. 190.

131 http://msg.fr.bw.schule.de/sbs-projektarbeit.htm.

128

132

Slika 21. Partir! A la dĂŠcouverte de la diversitĂŠ culturelle. Naslovnica knji`ice i plakata koje je objelodanila i dijelila [vicarska zaklada za zamjenu mlade`i.

133

Izme|u razli~itih iskustava provedenih ovih godina isti~e se jedno zaista posebno: francusko-njema~ka nastava ba{tine o temi Kamen, staklo, prostor, tvarivo. Osjetilni odnos prema religijskim gra|evinama, odr`an je u studenomu 1995. godine, istodobno s ve} spomenutim 70. europskim te~ajem za nastavnike u Donaueschingenu. Nastava europske ba{tine odr`ana je upravo zato da se omogu}i sudjelovanje sudionicima te~aja u stvarnom iskustvu i razgovor s prirediteljima i sudionicima.132 B. Sredi{te Borderland Foundation & Centre Borderland of Arts, Cultures, u Sejnyju, na sjeveroisto~noj Poljskoj, uz granicu s Litvom i Bjelorusijom, gdje oduvijek zajedno `ive razli~ite narodnosne i vjerske zajednice: Poljaci, Litavci, Bjelorusi, Ukrajinci; @idovi, protestanti, katolici, pravoslavci i gdje su sa~uvani ostaci tvarne i duhovne ba{tine pro{losti. Pokrajina Sejny je, dakle, savr{eno mjesto za pou~avanje o sno{ljivosti i me|ukulturnomu razgovoru.

Sredi{te je zapo~elo raditi 1991. godine, a glavni mu je cilj pribli`iti mlade` kulturnoj ba{tini njihova podru~ja i susjednih podru~ja srednje i isto~ne Europe i razmi{ljati o postojanju ove ba{tine u suvremenomu svijetu i o njezinu mogu}emu utjecaju na kulturno i geopoliti~ko stanje budu}nosti.

U prosincu 1996. godine zaklada Pogranicze pripremila je skup o temi Nastava kulturne ba{tine – europsko iskustvo i poljska istra`ivanja u staromu samostanu u Sejnyju.

Na njoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva izobrazbe i Ministarstva kulture, Dr`avnoga ureda za o~uvanje povijesnih spomenika, Sredi{ta za izobrazbu nastavnika, pokrajinska kulturna sredi{ta, muzeji, predstavnici Stru~ne skupine iz Vije}a Europe. “Nastavljaju}i se na ovaj te~aj zaklada Pogranicze zapo~ela je prire|ivati nastavu europske ba{tine za u~enike srednjih {kola. Te`i{te je stavljeno na susrete sa stru~njacima i kulturnim radnicima i na izlete – istra`ivanja radi osvije{tenosti i vi{ekulturalnosti (u Sejnyju je sinagoga blizu protestantske crkve)."133

Nastava europske ba{tine i program Socrates Europskoga povjerenstva Prvo razdoblje programa Socrates Europskoga povjerenstva po~elo je 1994. godine. Program, uz drugo, omogu}uje susrete nastavnika Europske unije i zamjenu znanja radi pripreme i po~injanja programa suradnje izme|u razli~itih {kola (Comenius az. 1). Prigodom pete obljetnice provedbe programa, odr`an je veliki me|unarodni znanstveni skup u Santiagu de Composteli o temi [kola otvorena svijetu, Usporediti pregled iskustava i predavanja Johannesa Korthausa, Pédagogie transfrontalière des musées dans la region du Rhin superieur (approche théorique) i Clemens Gaul, Genèse, formation et mise en œuvre d’une CEP ‘Pierre, Verre, Espace, Matière; approche sensible d’édifices religieux’ (Approche pratique), u M. F.-K. Weiss, Rapport du Seminaire (1997.), str. 19. – 26.

133 Usporediti Françoise Jurion, Séminaire Pédagogie du Patrimoine à Sejny (Pologne), napisani razgovor izdan 2004. godine. F. Jurion jedna je od troje stru~njaka Vije}a Europe koji su sudjelovali na te~aju. Usporediti i Malgorzata Fokt-Willmann, La pédagogie du patrimoine: l’expérience polonaise, izvje{taj s. d. predstavljen Stru~noj skupini i mre`nu stranicu: http://www.pogranicze.sejny.pt/archiwun/english/classes/index.htm.

132

134

gdje su predstavljeni u~inci toga prvog razdoblja. Iznena|uje ~injenica da me|u nov~ano pomognutim i provedenim projektima {kola, prvo mjesto zauzimaju oni o kulturnoj ba{tini: podatak postaje jo{ va`niji ako se sjetimo da su se odvojili oni o okoli{u koji zauzimaju drugo mjesto. Na skupu je predstavljena nastava europske ba{tine, a bilo je pozvano i Vije}e Europe. Koliki se od provedenih projekata pribli`avaju ili se mogu smatrati nastavom europske ba{tine? ^injenica je da je ve} na te~aju usavr{avanja nastavnika odr`anu, u Donaueschingenu 1995. godine, dugo predavanje o nov~ano pomognutoj nastavi europske ba{tine bilo posve}eno upravo programu Socratesu, prepoznaju}i ne samo u radu Comeniusa, nego i u programu Lingua134 nove mogu}nosti ostvarivanja ovakve nastave. [tovi{e, i sama je Stru~na skupina priredila nastavu europske ba{tine izme|u [vicarske, Italije i Belgije (1996. – 1998.) povezanu s programom Socratesom – Comenius az. 1. Odabrana je tema: @ivot u gradu i u starim selima, za koju je poticaj bila freska Ambrogia Lorenzettija, koja se nalazi u Gradskoj vije}nici u Sieni. Trogodi{nji rad polu~io je izvrsne u~inke, kako su pokazale i neke knjige i zavr{na procjena135, no ovdje je uobi~ajeni ustroj nastave europske ba{tine bio promijenjen, izme|u ostaloga zbog sudjelovanja {kolskih ustanova iz triju dr`ava.

U Dijonu je, 1996. godine, odr`an ve} spominjani te~aj o temi Europski na~ini pou~avanja ba{tine: razvitak, `elje i budu}nost u zajedni~koj pripremi Vije}a Europe i Europskoga povjerenstva. Suradnja tih dviju ustanova otvara nove mogu}nosti pou~avanja ba{tine u Europi: u radnim skupinama, u susretima polaznika razvijaju se nove mre`e susreta, novi projekti. Na slu`benomu susretu male stru~ne skupine predstavnika obiju ustanova, 2000. godine, odlu~ivalo se o budu}im smjernicama, a nastava europske ba{tine zasigurno je bila jedan od projekata koji su pomogli.

No, povijest nam je poznata, prekinute veze zbog nebitnih razloga do danas nisu obnovljene.

Ipak, nastava europske ba{tine razvijala se u programu Socratesu, premda ograni~ena samo na dr`ave ~lanice Europske unije. Njezin razvitak nije lako pratiti.

U tomu smislu najzanimljiviji primjer je onaj Akademije u Nantesu. Na predstavljanju knjige o desetogodi{njemu radu u nastavi ba{tine, uklju~uju}i i mnoge projekte u sastavu nastave europske ba{tine, odr`avane najprije u suradnji s Italijom od 1990. godine, rektor je izjavio: “Ovo izdanje ne treba shvatiti kao pe~at na{em radu, nego nasuprot, ono odra`ava na{u volju i `elju za po~etkom novoga razdoblja u na{emu radu u europskomu programu Comeniusu. Dodatno }emo razviti posao tako {to }emo promicati europsku izobrazbu o pou~avanju ba{tine i pomagati uklju~ivanje europskih projekata nastave europske ba{tine u europske izobrazbene projekte.”136 134 Dietrich Gross, La question du financement des CEP, u F.-K. Weiss, Rapport du Seminaire (1997.), nav. dj., str. 32. – 37.

135 Usporediti La voce di Radda: La vita nelle città e nei villaggi antichi, nakladni~ka ku}a Studium, Radda in Chianti, 1997.

136 Daniel Bloch, Premessa, u Le classi del patrimonio − Académie di Nantes: 10 anni di esperienza, 1998. (izvorno izdanje na francuskomu 1997.), str. 2.

135

Na kraju izdanja predstavljen je program Comeniusa, akcija 3, namijenjen stalnoj izobrazbi nastavnika naslovljen kao Pou~avanje ba{tine u Europi, koji, u suglasnosti Rektorata u Nantesu, uklju~uje i {est drugih europskih sudionika, od kojih su se neki susreli upravo na znanstvenomu skupu u Dijonu... No, to je neka druga pri~a gdje va`no mjesto zauzima i grad Ravenna, koji nas ovdje zanima zbog drugih razloga.

Primjer Ravenna: od iskustva nastave europske ba{tine do osnivanja sredi{ta za didakti~ka istra`ivanja Prva nastava europske ba{tine odr`ana je u Ravenni 1992. godine, zahvaljuju}i suradnji op}ine, tadanjega [kolskoga nadzorni{tva i Rektorata francuske pokrajine Pays de la Loire, s kojom je pokrajina Emilia Romagna te godine uspostavila suradnju.

Od tada su odr`ani mnogi projekti u sastavu nastave europske ba{tine, svi dobro potkrijepljeni137 Najprije je obra|ivana tema mozaika, o kojima se nadugo pisalo u poznatim znanstveno-pou~nim knjigama, gdje su zapisana iskustva prvih projekata i koja potpoma`u one sljede}e138.

Ovdje `elimo istaknuti ne toliko visokokakvotne poslove u kojima su sudjelovala mnoga europska sredi{ta, nego ~injenicu da ve} od prvih iskustava Ravenna zauzima polo`aj ba{tinskoga grada za didakti~ka istra`ivanja na usluzi cijeloj pokrajini.

“Pou~avanje se ba{tine u Ravenni godinama razvijalo na odgojnom i ustrojstvenom podru~ju pa se od nebitnoga i prigodnog ra{irilo cijelom pokrajinom, postaju}i tako va`no i naumljeno nastojanje svih {kola u pokrajini i va`ni pou~ni udio u {kolskomu kurikulu.”139 Godine 1997., zahvaljuju}i suradni~komu odnosu Op}ine i Glavne uprave za prirodna i graditeljska dobra, ra|a se sredi{te Tessellae. Njegovo sjedi{te u zgradi na podru~ju San Vitalea, iza Mauzoleja Galla Placidija, omogu}ila je Glavna uprava.

Radi se o stalnomu sredi{tu s didakti~nom dvoranom, laboratorijem za mozaike, knji`nicom i dokumentacijskim sredi{tem; cilj je sredi{ta potaknuti i usmjeriti istra`ivanja o pou~avanju ba{tine, po~ev{i od uzorka europskih razreda. Prijedlozi sredi{ta namijenjeni su razredima obvezatnih i srednjih {kola, talijanskih i tu|ih. On prire|uje vje`be za nastavnike, redovito objelodanjuje didakti~ke Bilje`niUsporediti literaturu i brojne prikupljene dokaze.

Usporediti osobito izdanje Panzini, V. i Mazza, D. (ur.), 1995. Visibilia: immagine e messaggio dei mosaici ravennati, Ravenna: Longo. U predgovoru Donatella Mazza, na~elnica Op}ine Ravenne, direktorica Zavoda za prava na {kolovanje, didakti~ka istra`ivanja, fakultet te promicateljica i uskladiteljica svih poslova u Ravenni, isti~e vezu s Vije}em Europe; na znanstvenomu skupu u Desenzanu o nastavi europske ba{tine predstavljena je nastava europske ba{tine odr`ana u Ravenni. U drugoj polovini devedesetih godina europski napredak u Ravenni se sve vi{e povezuje s programima Europskoga povjerenstva Comeniusa. Zanimljivo je re}i da u dugomu razgovoru s Donatellom Mazzom, kojoj zahvaljujemo na dragocjenoj suradnji i na svoj poslanoj gra|i, razlika izme|u dvaju europskih udru`enja ne postoji, kao da se radi o “Europi i gotovo!”. Spominjemo ovaj podatak zato {to vjerujemo da i mnogi drugi tako razmi{ljaju.

139 Valentino Montanari, ravnatelj sredi{ta Tessellae, Upitnik za stru~njake, 2004.

137

138

136

ce. Prva, naju`e povezana s nastavom europske ba{tine, govori o mozaicima, ali se broj prijedloga pou~nih poslova i povezanih radionica neprestano pove}ava, npr. o freski u S. Chiari, nadgrobnim plo~ama u luci Classeu, sarkofazima, rimskim vilama u Russiju.140

Istra`ivanje primjera: Rajna bez granica i belgijsko-makedonska nastava europske ba{tine (2002. – 2004.)

U procjeni smo posebnu pozornost posvetili istra`ivanju primjera nekih projekata u nastavi europske ba{tine. Najprije smo izabrali dva: prvi i jedan od posljednjih.

Za Rajna bez granica (vidjeti fotografije 1. – 4.) razgovarali smo s nekim od tadanjih sudionika i koristili se, osim izvje{}ima o projektu, ~lancima objavljenima u dnevnomu tisku, fotografijama i Brodskim listom, u kojemu su zapisani, prema danima, svi doga|aji. Brodski list je obavijesno i stvarala~ko sredstvo, to~an i veoma va`an, osobito zato {to se radi o putuju}oj nastavi na brodu!141 Istra`ivanje nas je o~aralo zbog teme, na~ina i izradbe radovâ. U~enici su bili podijeljeni u ~etiri radionice: graditeljstvo, knjiga, etnologija, gospodarstvo Rajne. Me|u napravljenim radovima isti~emo: – ve} spomenuti Brodski list dijeljen svako jutro; ure|ivala ga je skupina u~enika koji su sudjelovali u svima ~etirima tematskim radionicama, a posao je uskla|ivao novinar iz Alzasa, – velika slika, od deset metara, stvarana dan za danom, sli~no rezbarenju, nadahnjuju}i se svojstvenim oblicima putovanja. ^etiri dr`ave kojima Rajna protje~e i uklju~enih pet {kola: dvije francuske, jedna nizozemska, jedna {vicarska, jedna njema~ka. Sto deset gimnazijalaca; veliko zanimanje priop}ivala. Nastava je, naime, prire|ena za ~etrdesetu obljetnicu postojanja Vije}a Europe, a posjetio ju je i francuski predsjednik François Mitterrand i ministar kulture Jack Lang. O njemu su napisani mnogi ~lanci i napravljene radiotelevizijske emisije. Prije|eni put, od Rotterdama do Bâlea, na znakovit na~in slijedi Erazmov put i otvara nove nade za suradnju izme|u svih europskih dr`ava.

U odnosu na vrstu nastave, ciljeve, dobiveni novac, trajanje (27. travnja – 6. svibnja), prva nastava europske ba{tine pokazala se izvrsnom i u nekim vidovima nesvojstvenom i te{ko ponovljivom. Stoga je treba pamtiti kao neobi~nu; ali ona nije nikako izdvojen i zaseban primjer, jer su iz toga prvoga iskustva nastale suradnje, prijateljstva, razmi{ljanja i prijedlozi, odsudni za budu}i razvitak.

Zaustavit }emo se, pak, na nastavi europske ba{tine, koju smo imali prigodu slijediti od za~etka tijekom provedbe. Dvojako je zanimljiva: radi se, naime, o iskustvu nastalu u sastavu projekta Europa od jedne ulice do Drugih.

O sredi{tu Tessellaeu, osim gra|e nastale tijekom projekta, dostavljena su nam i sva procjembena izvje{}a ostvarenih djelatnosti od 1998. – 99. do 2002. – 03.

141 Osobito zahvaljujemo Jean-Pierreu Becku (DRAC-Alzas), jednomu od pokreta~a prvoga projekta u sastavu nastave europske ba{tine, s kojim smo razgovarali u Strasbourgu. On nam je ustupio svu gra|u, uklju~uju}i Brodski list i spisovku (mapu) s objavljenim ~lancima.

140

137

Uvr{teni razredi, belgijski i makedonski, sudjelovali su u pokusnomu razdoblju projekta. Radi se o {kolama Le Tilleulu iz Anderlechta, i Dimitriju Miladinovu, iz Skopja.142 U zamjeni sudjelovalo je oko 40 u~enika, od 10 do 12 godina, nastavnici, profesori, belgijski i makedonski stru~njaci za pou~avanje ba{tine i stru~njaci Vije}a Europe.

Ciljevi nastave europske ba{tine bili su: 1) pou~avanje ba{tine u~initi sredstvom usvajanja znanja o ljudskoj i prirodnoj okolini; 2) upotrijebiti pou~avanje ba{tine kao svojstvo uspostavljanju me|ukulturne veze, ali i borbe protiv podcjenjivanja narodnosnih predrasuda i dru{tvene nepravde.

Mjesta ba{tine bila su grad i skopska okolica, u Makedoniji, grad Anderlecht i Bruxelles, u Belgiji. Nastava europske ba{tine trajala je dvije godine, od 2002. do 2004. Ona se odnosila na {kolsku ili gradsku ulicu i bila je izvrsna prigoda otkrivanja svoje kulturne ba{tine i veza s drugim europskim kulturama, svake sa svojom, razli~itim povijestima i oblicima. Za oba razreda, belgijski i makedonski, nastava europske ba{tine bila je va`an dio projekta Europa od jedne ulice do Drugih. Naime, na susretu odgovornih za projekt u Strasbourgu odlu~eno je o mogu}emu pokretanju nastave europske ba{tine o toj temi izme|u dviju zemalja.

Prva zamjena bila je ve} u rujnu 2002. godine (26. – 30. rujna): na me|unarodnoj nastavi ba{tine, odr`anoj o temi Europa od jedne ulice do Drugih, na Europskim danima ba{tine. Skup je odr`an u mjestu Mihajlovu, blizu gr~ke granice, a sudjelovalo je nekoliko belgijskih u~enika i nastavnika. Ovo je iskustvo veoma va`no zbog mnogih radova koje su u~enici napravili: {est knjiga o Lenjingradskoj ulici, koju su istra`ivali, i to: 1. povijest; 2. obavijesti; 3. zgrade; 4. promet; 5. `ivot; 6. ulica u mojoj ma{ti. Nakon povratka iz Mihajlova, radovi su predstavljeni u~enicima drugih {kola, roditeljima i nastavnicima. U izvje{}u o ovomu projektu neki nastavnik isti~e da je razli~ita obrazlo`ba sudionika pridonijela uspjehu projekta na Lenjingradskoj ulici i, osim toga, nagla{ava znati`elju koju je tema potaknula, mogu}nost u~enika da samostalno odlu~uju, ulogu i sposobnost nastavnika, suradnju su{kolaraca i stru~njaka143. U sastavu-dnevniku s puta, dvije belgijske u~enice, koje su do`ivjele lijepu makedonsku pustolovinu, potanko su zapisale sve stupnjeve projekta.144 U travnju 2003. godine bila je druga zamjena: makedonsko izaslanstvo posjetilo je Anderlecht. Tada je odlu~eno o pripremi prave nastave europske ba{tine.

Nastavu je pratila dvostruka zamjena: belgijska djeca bila su u Skopju, od 26. travnja do 1. svibnja 2004. godine, a makedonska djeca u Anderlechtu, od 20. do 24. lipnja 2004. godine. To se doga|alo usporedno sa zatvaranjem projekta Europa od jedne ulice do Drugih, stoga je bila prigoda za predstavljanje svoga rada na ulici Drugomu razredu. Na boravku u Makedoniji, u~enici su u`ivo sudjelovali u televizijskoj emisiji, u kojoj su mogli iznijeti razloge zamjene i nastojanja provedenih u sastavu projekta Europa od jedne ulice do Drugih.

Zahvaljujemo svim nastavnicima i stru~njacima, osobito belgijskoj uskladiteljici Odette Janssens za svu poslanu gra|u, uklju~uju}i i fotografsku.

143 Vesna Kusakatska-Janeva, Motivation of the pupils, Skopje, dokument od 23. studenoga 2002.

144 Carole i Tania, Aventure en Macedoine, dokument iz rujna 2002. godine.

142

138

Europska odrednica bila je temelj cijeloga iskustva i ~esto je bila nagla{avana tijekom zajedni~koga rada neprestanim usporedbama sli~nosti i razlika; na primjer, tijekom radionice, na galsko-rimskom nalazi{tu, blizu Anderlechta, moglo se povezati romanizaciju Belgije i Makedonije, otkriti da su se poljodjelci obiju zemalja koristili istim pomagalima i priborima i sl.

U odnosu na dob u~enika, do 12 godina, i jezi~nu preprjeku, da bi se postignuo bitni cilj i da bi zamjena uspjela, nu`no je bilo prirediti zabavu, s igrama, plesom i glazbom, kada su se mogli upoznati i nadvladavati po~etnu nelagodu. Doista, dnevnici nastavnika i zavr{na izvje{}a u~enika odi{u prijateljstvom i uzajamno{}u koje je pratilo ovu nastavu europske ba{tine, s, naravno, znati`eljom koju su pobudila posje}ena mjesta i ulo`eni trud.

Makedonski su u~enici u Bruxellesu bili u obiteljima pa su tako mogli sudjelovati u njihovu svakodnevnom `ivotu. Kao {to se uvijek dogodi tijekom nastave europske ba{tine, djeca su lako svladala jezi~nu preprjeku, rade}i zajedno i sporazumijevaju}i se znakovima i pona{anjem, koje bi svima i svugdje bili razumljivi.

Svi u~enici, pa i oni s tjelesnim ili dru{tvenim te{ko}ama, lako su se uklopili i sudjelovali u svim predvi|enim djelatnostima, me|u ostalim, zahvaljuju}i strpljenju i pomo}i nastavnika.

Nastavnici smatraju da su jake to~ke ove nastave europske ba{tine bile mogu}nost usporedbe u~injenoga posla projektom Europa od jedne ulice do Drugih i prijateljstvo koje se dogodilo me|u sudionicima, u~enicima i nastavnicima.

Kao slabe to~ke spominju kratko}u iskustva, pote{ko}e u pripremi, koja je gotovo posve bila na nastavnicima, a i manjak novca.

Za fotografsku gra|u vidjeti fotografije 22., 23.; 48., 49.; 56.; 63., 64. i sliku 20.

139

Slika 22. Vodoravne i okomite odrednice. Projekt La ville sous la ville, Me|unarodno sredi{te za konzervatorsko-restauratorska istra`ivanja (ICCROM) – Vije}e Europe, 1995., urednik M. Corbishley, tablica: English Heritage.

140

GRAD POD GRADOM: MJERILA KAKVO]E U POU^AVANJU BA[TINE Marzia MINORE

Projekt Grad pod gradom osmislili su i priredili ICCROM (International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property/Me|unarodno sredi{te za konzervatorsko-restauratorska istra`ivanja) i Vije}e Europe 1995. – 1996., prigodom Europske godine arheologije.

Naslov se odnosi na povijesnu odrednicu skrivenu, ali jo{ vidljivu u suvremenu gradu: dakle, u sredi{tu projekta je otkrivanje grada tijekom povijesnih razdoblja, pomo}u posebnoga klju~a otkrivanja, {to je bila arheologija. Cilj je bio potaknuti u~enike od 6 do 12 godina na otkrivanje povijesti i razvitka svoga grada kroz stolje}a i na stjecanje znanja o bogatstvu i krhkosti kulturne ba{tine te o njezinoj europskoj odrednici, {to }e im koristiti u budu}nosti.

Budu}i da se radilo o pokusnom projektu, odlu~eno je da }e se izabrati po jedan grad u svakoj od dvadeset triju europskih dr`ava sudionica (osim Francuske, koja je sudjelovala u dvama gradovima: Arlesom i Strasbourgom) na temelju obavijesti dobivenih iz nacionalnih zavoda odgovornih za arheologiju i kulturnu ba{tinu.

U svakomu su gradu {kole bile pozvane sudjelovati u poticaju. Osnovano je pripremno vije}e koje je trebalo uskladiti projekt, koji su sastavili predstavnici ICCROMa, Vije}a Europe i stru~njaka za pou~avanje ba{tine. U svakoj dr`avi sudionici osnovana je uprava za pripremu.

Razredi su trebali odabrati jedan ili dva tromjese~ja za otkrivanje kulturne ba{tine svoga grada, dr`e}i se pritom projekta koji su sami osmislili s nastavnicima, s tvarivom napravljenim ad hoc, koji je poslan i u {kole. Osnovne sastavnice projekta bile su odgojni radovi u prirodi i u muzejima te susreti sa zaposlenicima konzervatorskih zavoda i gradske uprave (arheolozima, slu`benicima, konzervatorima, muzejskim osobljem itd.). Nastavnici su bili pozvani uklju~iti {to vi{e vanjskih suradnika.

U tre}emu su tromjese~ju razredi trebali predstaviti u~inke rada u obliku Putopisa o otkrivanju grada i natjecati se, u vi{e krugova izbora, za zavr{nu nagradu.

Projekt je pretpostavljao me|unarodni natje~aj u dvjema vrstama nagrada koje se odnose na dob (6 – 9 i 10 – 12 godina).

Na zavr{nu priredbu dodjele nagrada bile su pozvane {kole pobjednice. Odabrani radovi bili su izlo`eni u ICCROMu u Rimu i poslije na europskomu znanstvenomu skupu u Dijonu, koji je odr`an o Europskoj aktivnosti pou~avanja ba{tine (1996.). Na njega su bili pozvani nagra|eni nastavnici, a predstavljeni su i uspjeli projekti.

141

Odgojni vodi~ za nastavnike Gra|u namijenjenu {kolama uredio je Mike Corbishley, na~elnik Zavoda za izobrazbu pri English Heritageu (UK), a sastoji se od didakti~ke knji`ice, namijenjene nastavnicima, naslovljene Grad pod gradom, objelodanjene na francuskomu i engleskom jeziku, prepune crte`a, nacrt창, slik창, gdje su ra{~lanjeni neki bitni pojmovi iz projekta i opisani neki primjeri rada. Gra|u se mo`e preuzeti s mre`ne stranice Vije}a Europe, a mo`e je se uspje{no koristiti i u drugim prigodama, budu}i da donosi sadr`aje i na~in va`an u pou~avanju ba{tine, osobito u projektima koji se odnose na otkrivanje grada i arheologiju.

Knji`ica stvarno i djelotvorno ra{~lanjuje pojmove: arheologiju, povijesnu okolinu, o~uvanje i pou~avanje, kako npr. ~itati vodoravne i okomite odrednice povijesne okoline (vidjeti sliku 22.) i obja{njava {to je posao arheologa.

Poslovi i zadatci namijenjeni u~enicima polaze od stvarne, svakodnevne okoline. U~e upoznavati grad i razmi{ljati o pote{ko}ama o~uvanja, polaze}i od promatranja ulice, koja vodi od ku}e do {kole ili glavne ulice u gradu. Ba{tina grada pod gradom glavni je izvor mnogih pravaca: nau~iti gledati, prepoznavati poruku graditeljstva i gra|e, ~itati povijesne slojeve, ispitivati dana{nje kori{tenje ba{tine, opasnosti koje joj prijete, na~ine njezina o~uvanja. Predlo`eni pristup bio je otkrivanje i zauzeto sudjelovanje. Predlo`ene aktivnosti uklju~uju igru uloga, stvarala~ke radove, razgovore i rad u skupinama: crtanje zgrada koje se vide s neke ulice, nabrajanje prednosti i manjaka `ivota u povijesnomu gradu, izbor mjesta, koje bi trebalo sa~uvati i obja{njavati poticaje.

Jedan je dio posve}en odnosu kulturne ba{tine i predmeta u kurikulu. Ovdje se predla`u poveznice ne samo s povije{}u i likovnom kulturom, nego i s drugim predmetima: s tu|im jezicima, matematikom, prirodom, koriste}i se bogatstvom sadr`aja povezanih s ba{tinom u cjelokupnom kurikulu.

Zaklju~no, knji`ica ima i ~etiri kratka izvje{}a o ve} ostvarenim projektima u razli~itim zemljama o gradu pod gradom, koje su uredili europski stru~njaci za pou~avanje ba{tine.

Mjerila kakvo}e koje je povjerenstvo odredilo Za zavr{no predstavljanje u~enici su trebali provedeni posao preoblikovati u Putopis o otkrivanju grada: zemljovid velik kao plakat, ukra{en fotografijama, crte`ima i tekstovima, popra}en kratkim izvje{}em nastavnika o u~injenomu i mo`ebitnom dopunskom gra|om. Zemljovid je trebao predstavljati prijedlog smjera po mjestima gdje su vidljivi povijesni slojevi, zgrade va`ne za povijest grada, pote{ko}e povezane s o~uvanjem i primjenom sada{nje ba{tine.

Svaka je narodnosna uprava trebala izabrati najvi{e deset radova. Njihovo je povjerenstvo poslije sudjelovalo na zavr{nomu izboru, koje je provelo me|unarodno povjerenstvo.

Za to posljednje razdoblje odabira povjerenstvo je smatralo svrsishodnim odrediti neka mjerila kakvo}e.

142

Uzeti su u obzir ovi ~imbenici: – po{tovanje pravila natje~aja: dosljednost u~injenoga rada s izvanjskim pravilima natje~aja, – razumijevanje projekta: dosljednost u~injenoga posla sa sadr`ajem projekta, – kakvo}a istra`iva~koga rada: broj poslova, izvornosti u poslu, uklju~enost u~enika, upotrijebljena gra|a, – kakvo}a predstavljanja: kakvo}a, izvornost i jasno}a radova, – razina znanja o ba{tini: razumijevanje sadr`aja o o~uvanju i razvitku grada.

Na svako mjerilo odgovoreno je brojevnom ocjenom. Va`no je naglasiti da se spomenuta mjerila odnose na postupak (rad tijekom {kolske godine) i proizvod (zavr{ni rad).

U~inci i vrjednovanje projekta Kao zavr{etak rada, ICCROM i Vije}e Europe ostvarili su vrjednovanje projekta, koja je uzela u obzir i procjenu od nastavnika, prikupljenu kao upitnik. Nije bilo jednostavno procijeniti tako zamr{en i podru~no pro{iren projekt u odnosu na osobitost svakoga iskustva i neujedna~enost izabranih smjerova i dobivenih uspjeha.

Ipak, smatralo se da bi op}enito vrjednovanje bilo prijeko potrebno sredstvo: otkriveni su veoma va`ni op}eniti ~imbenici na koje bi ubudu}e trebalo paziti u pripremanju sli~nih poslova.

Najva`nijim se uspjesima mo`e smatrati mnogo {kola sudionica, uklju~ivanje gradskih vlasti i ustanova kulture, zadovoljstvo nastavnika didakti~kom vrijedno{}u projekta, razumijevanje zamr{enoga nazivlja od u~enika i bogatstvo proizvedenih radova i zamisli.

Tri tisu}e petsto djece i mlade`i radilo je cijelu {kolsku godinu na ba{tini, u~e}i prepoznavati najva`nije spomenike i razli~ita povijesna razdoblja, koja su se smjenjivala jedno za drugim, razumjeti pojmove kao {to su: kulturna ba{tina, vrijeme, urbanizam, o~uvanje, i dolazili su u doticaj, ~esto prvi put, s gra|anskim ustanovama izvan {kole. Didakti~ki smjerovi koje su u~itelji odabrali u mnogim su primjerima bili veoma kakvotni, a izvorne teme iscrpno su prou~avane. Djelatnosti, koje je razred provodio, bile su razli~ite, mijenjaju}i se do posjeta mjestima i prou~avaju}i spomenike do rasprava i prou~avanja pisane gra|e o dru{tvenim i povijesnim temama, od izravnih iskustava na mjestima iskapanja do istra`ivanja bibliografske i fotografske gra|e, od stvarala~kih poslova u {kolama i laboratorijima muzeja do pripremanja izlo`abâ i posjeta u pratnji vodi~a. Zanimljivo je da su neke {kole predlo`ile ponovnu procjenu spomenika a neki su prijedlozi bili i predstavljeni mjerodavnim ustanovama. U~enici su tako bili potaknuti koristiti se svojom ma{tom u osmi{ljavanju novih kori{tenja povijesnih podru~ja i zgrada, koje su izgubile na vrijednosti, razvijaju}i tako gra|ansku svijest i osje}aj odgovornosti prema ba{tini.

Zanimljivo je bogatstvo i razli~itost primijenjenih rije~i i pomagala. Mladi su se polaznici izra`avali slikama, crte`ima, kola`ima, stripovima, modeliranjem, radom na keramici, fotografijama, videosnimcima, postavljanjem videosnimaka na pozorni-

143

cu, pisanjem eseja i pjesama. Zavr{ni radovi, zemljovidi mogli su biti predstavljeni u razli~itim oblicima (kao slagalica, igra, slike koje se otvaraju ili zatvaraju...) s popratnom gra|om, na primjer tablicama i vodi~ima za spomenike, videosnimcima, audiokasetama. Gra|a na kojoj su radili u~enici svjedo~i o bogatstvu i izvornosti mnogih osmi{ljenih smjerova (vidjeti fotografije 6. – 12.).

Veoma su va`ne procjene koje su dali nastavnici.

Prema njima, projekt je pridonio: – uklju~ivanju roditelja i obitelji (tra`e}i fotografije, sje}anjem, svjedo~enjima i posjetima spomenicima s razredima), – ve}emu podru{tvljenju u~enika, tako|er iz razli~itih razreda, pri u~enju rada u skupini, – razvijanju ma{te, stvarala{tva, sposobnosti ra{~lambe i prosudbenoga duha, – bu|enju u~eni~koga zanimanja za stvarne pote{ko}e grada, – upoznavanju djece koja `ive na obodu s povijesnim sredi{tem, – poticanju rasprave u razredu o po~elima urbanizma i o~uvanja.

Iz op}e procjene i one koju su proveli nastavnici, uo~ljive su i slabije strane, one koje bi trebalo popraviti. Tu se spominju, s jedne strane, najprije ustrojstvene pote{ko}e (na primjer didakti~ka gra|a nije pravodobno poslana {kolama), a, s druge, prigovara se sadr`aju, na primjer nedovoljno je obra|en pojam europske odrednice, jedan od ciljeva projekta, koji je doista nedovoljno obja{njen i nije bio o~it iz predstavljanja ovoga poticaja {kolama. Nadalje, nastavnici nisu sustavno obradili odnos razli~itih naroda i kultura. Me|unarodni duh projekta bio je nejasno shva}en i iskori{ten. Osim zavr{ne dodjele nagrada, manjkalo je vi{e na~ina susreta sudionika iz razli~itih dr`ava.

U op}u procjenu rada Vije}a Europe, koju je proveo INVALSI, uklju~en je i projekt Grad pod gradom, koji je osobito vrjednovan, budu}i da je procjena provedena 2004. godine, osam godina nakon {to je projekt zavr{en. Osim prikupljene gra|e i razgovora s voditeljima projekta i s nekim stru~njacima, ~lanovima povjerenstva, pisani su razgovori poslani nekim u~enicima i adolescentima, jedne od {kola pobjednica, dr`avne Osnovne {kole R. Lambruschini, u Padovi.

Njihova svjedo~anstva pokazuju projektove u~inke na prihvatljiv na~in, a odnose se na usvojeno znanje, vje{tinu i pona{anje. Dobra procjena u~enika plod je usporedbe tadanjega iskustva, kada su projekt do`ivjeli kao veliku igru otkrivanja svoga grada, dugu razbibrigu, sastavljenu od zanimljivih poslova, u koje su bili uklju~eni, dalekih od spoznajnoga pristupa (dodirivanje arheolo{kih nalaza, razgovaranje, obla~enje u odje}u starih Rimljana, zami{ljanje obnove zapu{tenoga podru~ja), svijesti, {tovi{e ponosa, koji danas prepoznaju, ste~enih znanja, koja bi te{ko stekli na druk~iji na~in, povijesti koja se ne pou~ava u {koli, povijesti svoga grada (prepoznati mjesta o kojima smo u~ili) i sposobnosti raspravljanja o dana{njemu kori{tenju ba{tine, koju su stekli zahvaljuju}i tomu iskustvu.

Zaklju~no se mo`e re}i da je Grad pod gradom, premda postoje neki vidovi koje bi trebalo pobolj{ati, projekt velike odgojne va`nosti, ~iji na~ini i plodovi mogu biti (is)kori{teni i u drugim surje~jima. Ovaj projekt nikako ne bi trebao stati na jednoj

144

provedbi. Naprotiv, na~in upoznavanja grada razra|en u ovomu projektu, koji ujedinjuje pro{lost, sada{njost i budu}nost, ostavljaju}i pritom veliku slobodu u izboru didakti~kih uputa, sredstava i rije~i, ~ini u~inkovit uzorak pou~avanja ba{tine, radi bu|enja svijesti o svojoj okolini i njezinim povijesnim i estetskim vrjednotama, u boljoj pripremi za budu}nost.

Grad pod gradom: neki podatci Prora~un 230.000 francuskih franaka

Broj sudionika 154 razreda, 3.500 u~enika, 168 nastavnika

Uklju~ene dr`ave i gradovi Albanija – Fieri Belgija – Bruxelles Hrvatska – Solin Cipar – Kato Phatos Estonija – Haapsalu Rusija – Novgorod Finska – Turku Francuska – Strasbourg i Arles Njema~ka – Trèves Gr~ka – Salonicco Irska – Waterford Italija – Padova

Litva – Kernavé Luksemburg – Luxembourg Nizozemska – Groningen Poljska – Gdańsk Ujedinjeno Kraljevstvo – Norwich Rumunjska – Deva Slova~ka – Nitra Slovenija – Novo Mesto [panjolska – Valencia [vicarska – @eneva Turska – Izmir

[kole pobjednice 1. razina (od 6 do 9 godina) Kindergarten N. 78, Novgorod, Rusija Osnovna {kola R. Lambruschini, Padova 2. razina (od 10 do 12 godina) [kola Haapsalu Limna, Haapsalu, Estonija

145

146

POU^AVANJE O ZAJEDNI^KOMU SJE]ANJU I KULTURNOJ BA[TINI LIKOVNA RADIONICA AUSCHWITZ-BIRKENAU Franรงoise JURION de WAHA i Serge GRAPPIN

Poljsko predsjedni{tvo `eljelo je da u sklopu Te~aja europskih ministara izobrazbe, od 2. do 4. svibnja 2005. g., svakomu izaslanstvu bude pridru`ena jedna mlada osoba. Stoga je za njih bila predvi|ena posebna ponuda, u uskoj svezi s naslovom te~aja. To su osmislila i provela dva ~lana stru~ne skupine Vije}a Europe s podru~ja pou~avanja ba{tine, Franรงoise Jurion de Waha i Serge Grappin, sastavlja~i ovoga sa`etoga izvje{}a.

Sudionici Izaslanstva su odabrala dvadeset sedmero mladih, bilo na temelju njihovih radova povezanih s temom te~aja, bilo slu~ajnim odabirom, zbog kratkoga roka. U tomu je sudjelovalo 17 u~enika: 12 djevojaka i 5 mladi}a, izme|u 16 i 18 godina, kojima se pridru`ilo deset sveu~ili{taraca iz Var{ave, postavitelja izlo`be o var{avskomu getu, koju se tijekom te~aja moglo vidjeti na Jagelonskomu sveu~ili{tu. Me|u njima bilo je i dvoje mladih voditelja sveu~ili{taraca psihologije, koje su poljski prireditelji pozvali da ravnaju skupinom i vode je.

Mladi su prije putovanja zamoljeni da u~ine dvoje: prvo, da donesu slike spomenika ba{tine, prema mogu}nosti u svezi s ratom ili doga|ajima na koje se ovdje podsje}a; drugo, da ispune upitnik ~iji je cilj bolje uo~avanje njihovih odgovora {to se ti~e teme i ba{tine prije i poslije posjeta Auschwitzu.

Ciljevi Sljede}i postupak razra|en je u sastavu pou~avanja ba{tine koji prednost daje djelatnomu me|ustrukovnom, prosudbenomu pristupu, cilj je te~aja mlade`i omogu}iti da izraze ono {to su osjetili, iskusili, do`ivjeli, zapamtili i me|usobno podijelili.

Mjestu Auschwitzu mo`e se pristupiti slu{anjem, gledanjem, razmi{ljanjem, ispitivanjem i samopreispitivanjem, prizivaju}i znanja, ali i osje}aje.

Razlikujemo ~etiri razdoblja: 1. surje~enje znanja o Auschwitzu, utemeljeno na pripremi prije putovanja, na znanju iz {kole, iz obitelji, iz udruge s kojima su se mogli svjetovati i mo`da na temelju prvoga osobnog iskustva na licu mjesta, 2. susret sa svjedocima: vrijednost preno{enja svjedo~anstvom, njegovom snagom, brjemenito{}u, ovdje dobiva puni smisao,

147

3. posjet u pravnomu smislu rije~i i “pogled srca”, da bi se razmi{ljalo o onomu kako, a potom dublje o uzrocima, 4. izraz crte`om i rije~ima.

Aktivnosti Prva je veza uspostavljena tijekom neslu`benoga ru~ka za prijam izaslanstava.

Tada je mlade` mogla upoznati voditelje skupine pa su zamoljeni sjesti zajedno na uvodnomu predavanju, na pri~uvna sjedala u dvorani za sastanke, da bi zajedno mogli prije}i na radionicu.

Tako je mlade`, ve} od otvaranja te~aja, bila okupljena pa se po~ela upoznavati.

Nakon slu`benih pozdravnih govora, prisutni su saslu{ali kardinala Jean-Marie Lustigera, sina poljskih @idova, ~iji je govor bio sastavljen za najmla|e.

Nakon toga govora mlade` je izi{la iz dvorane pa se uputila u prostoriju namijenjenu radionici. Dva su poljska voditelja zapo~eli kratku igru, u kojoj je svatko morao ne{to re}i, da bi potaknuli razgovor, a potom su prireditelji objasnili predmet radionice, predla`u}i njezino polazi{te. [to se ti~e razli~itosti jezikâ, doimalo se prikladnijim pripremiti grafi~ki rad koji podsje}a na Auschwitz, zami{ljen u trima razdobljima: prije Auschwitza, ulazak u Auschwitz i poslije Auschwitza. Za to je pripremljena {iroka vrpca tvrdoga papira, duga 8,50 m i {iroka 1,50 m.

Zamisao vojni~koga hoda, prikazana sjenama sudionika, predlo`io je Serge Grappin. Crte` lika svakoga od njih, koje je crtao netko drugi, opustio je raspolo`enje. Stvoreno je ozra~je suradnje, zajedni~koga rada i razmi{ljanja o smislu toga putovanja.

Skupne rasprave protjecale su u razli~itim trenutcima radionice, u srijedu i u petak, radi dogovora temeljnoga nacrta.

Tako je prire|ena rasprava radi odre|ivanja na~ina kako }e se grafi~ki predstaviti Auschwitz i ono nakon Auschwitza.

U pozadini je ba{tina, u svomu mno{tvu i razli~itosti, bila prikazana sjenama spomenika iz pro{losti i sada{njosti, ~ije su slike sudionici odabrali i donijeli.

Da bi prizvali budu}nost, umjesto prvobitno predlo`ene duge, mlade` je radije odabrala znak zvijezdu, europske zvijezde, svih boja, kao i zov prirode, `ivota koji ponovno sti~e svoja prava, {to god se dogodilo (vidjeti fotografiju 28. i prikaz 23.).

Ona je predstavljena raslinstvom i pticom.

Za Auschwitz su voditelji predlo`ili prazninu, ni{tavilo. Ali skupina je Auschwitz radije prikazala prikazom promatra~nicâ, dimnjakâ, bodljikave `ice, iznad koje su crni oblaci koji, s jedne strane, podsje}aju na dim iz spalionice, a, s druge, su znak prijetnje, tjeskobe. Iznad tih je oblaka svatko na svomu jeziku napisao “nikada vi{e”.

Na dnu freske, otpo~etka je {iroka vrpca ostavljena praznom, da bi se upisale rije~i i re~enice koje u duhu mlade`i najja~e podsje}aju na Auschwitz.

148

Oni su, dakle, o tim rije~ima i re~enicama razmi{ljali prije i poslije boravka u mjestu. Na kraju krajeva, oni su predlo`ili da se te rije~i zamijene pjesni~kim kiticama, napisanima na svakomu od jezikâ sudionikâ, crno na bijelu ili bijelo na crnu u prvomu dijelu djela, a potom u boji na drugomu dijelu. Usto, dogovoreno je, na svakomu jeziku, napisati “nikada vi{e”, iznad dijela namijenjena podsje}anju na logor za istrjebljenje.

Premda nisu umjetnici, mlade` je tako sudjelovala u umjetni~komu stvaranju, dakako, utemeljenu na op}emu uzorku, ali koji je neprestano bio popravljan prema njihovim uputama, da bi se na kraju ostvarilo me|usobno povezano i dojmljivo djelo. Sve se zbilo za veoma kratko, za samo sedam sati.

Treba re}i da su upitnici dopunjeni za dio koji se odnosi na pouku o posjetu i da je nekoliko vremena bilo posve}eno pripremi predstavljanja freske i skupa za novinare.

Susreti U srijedu popodne, nakon svoga predavanja, kardinal je Lustiger pristao slu`beno se susresti s mlade`i (vidjeti fotografiju 27.). Postavljena su mu pitanja o poukama koje je izveo iz {oe (hebr. {ô’āh: uni{tenje, opusto{enje). On je iz toga nau~io da su to u~inili obi~ni ljudi, nau~io je o potrebi razlikovanja dobra od zla i o osobnomu razvitku pojedinaca koji podrazumijeva samonadzor, po{tovanje drugih, mo} ljubavi i sposobnost pra{tanja. Na kraju, odbacivanje mr`nje prema drugima: kardinal potvr|uje da voli Nijemce te da se ne smije poistovje}ivati nacizam i Njema~ku.

Potom je Marek Edelman, jedan od zapovjednika pobune u Var{avskomu getu i jedan od rijetkih pre`ivjelih, veoma umoran od predavanja te~aja, ne mogav{i dulje govoriti mlade`i, rekao je samo ove jednostavne rije~i: “Sve vas volim.”.

Odlazak u logor u Auschwitz-Birkenauu Dan 5. svibnja bio je posve}en odlasku u logor Auschwitz. Taj je posjet uprili~en u sastavu Mar{a `ivih, ~ina koji, od 1988. g., prire|uje izraelsko-ameri~ka me|unarodna udruga, ~iji je zadatak posvje{}ivanje mladoga nara{taja @idova za dva bitna doga|aja iz pro{losti, za {ou i uspostavu dr`ave Izraela.145 Ovaj put su prireditelji o~ekivali od 18 do 20 tisu}a ljudi, me|u kojima i ve}e izaslanstvo izraelske vlasti, predvo|eno predsjednikom Vlade izraelske dr`ave i poljskoga i ma|arskoga predsjednika Vlade.

Stoga su pove}ane mjere sigurnosti poremetile prilaz mjestu mlade`i koja, osim mladih Poljaka i samo jo{ jedne sudionice, nikada nije bila u Auschwitzu.

Pro{av{i kroz ulaz (na kojemu pi{e) Arbeit macht frei, mladi su slijedili izaslanstvo Vije}a Europe i dvoje Poljaka me|u njima, koji su nosili cvije}e od Vije}a do Zida strijeljanih. ^etiri su predstavnika ministarskoga te~aja, me|u kojima Lea Dev~i}, mlada sudionica iz Hrvatske, stavila cvije}e, a skup je minutu {utnje posvetio `rtvama svih narodnosti, kultura i vjera poginulima u Auschwitzu.

145

http://www.motl.org/index.htm.

149

Nakon toga, ne mogav{i posjetiti odjeljenja pretvorena u spomen-domove nekih zemalja, ~iji su gra|ani bili izru~eni, skupina se smjestila u skupovnoj dvorani Muzeja u Auschwitzu. Nakon {to ih je primio ravnatelj muzeja, predsjednik Me|unarodnoga vije}a za Auschwitz, profesor Wladyslaw Bartozsewski, podsjetio je na nu`nost povijesne to~nosti jer je svjedoka sve manje. Podsjetio je i na odnose izme|u @idova i kr{}ana i, zaklju~no, izrazio poljsku pripravnost da se istra`uje posve slobodno i da se ta istra`ivanja temelje na povijesnoj istini.

Nakon predavanja izraelskoga ministra izobrazbe Elie Wiesel, dobitnika Nobelove nagrade 1986. g., prenio je poruku mladim nara{tajima. Podsjetio je na bitnu ulogu izobrazbe, zahvaljuju}i kojemu mo`emo vjerovati u pronala`enje nade, toliko potrebne mlade`i i toliko `eljene. Gdje prona}i tu nadu? U pripovijedanju o o~aju, u svjetlu u tminama. Utjecajni je trenutak upletanje nastavnika iz Ruande, koja upozorava na op}u ravnodu{nost, koju je do`ivio genocid u Ruandi, unato~ poznavanju {oe. Wiesel je upozorila na opasnost ravnodu{nosti. Mogli smo spasiti ruandske `rtve. Predsjednik SAD-a je to priznao. Ali to nije bilo u~injeno. Ravnodu{nost je u svijetu nedopustiva. Danas, pak, u Darfuru ljudi umiru u op}oj ravnodu{nosti, a Wiesel zaklju~uje: “Sram me kao ljudsko bi}e...”.

Ne mogav{i posjetiti muzej zbog sigurnosti, uputilo se na Mar{ `ivih, koji je predvodio Elie Wiesel, u mjeri ~ije je postaje ozna~io {ofar, ovnujski rog mukloga zvuka. U odnosu na veliki broj sudionika, skupina mlade`i nije uspjela ostati na okupu, tako da su u Birkenau do{li raspr{eni, a katkada i bez jasnih uputa. Me|utim, na dolasku do`ivjeli su dirljivi trenutak: odlagali{te svjetiljki i kartona s natpisima: Never More, Never Again, uz zlokobne `eljezni~ke tra~nice koje vode u logor.

Predstavljanje rada Predstavljanje radova izaslanstvima bilo je predvi|eno za petak 6. svibnja, u podne. Prije svega, doimalo se prijeko potrebnim govoriti o posjetu, potaknuti sudionike da izraze svoje dojmove. Unato~ te{kim uvjetima posjeta, voditelje je za~udila zrelost i razmi{ljanja mlade`i.

Usporedno s grafi~kim radom i prepisivanjem tekstova, mlade` je izabrala tri izaslanika koja }e usmeno izaslanstvima predstaviti u~inak toga rada i predstavnicu na skupu za novinare, predvi|enu za kraj te~aja.

U podne su, dakle, mladi sudionici bili pripravni za izno{enje svoga rada: razvili su 8 metara freske s gromoglasnim pljeskom i blije{tanjem fotoaparata (vidjeti prikaz 23. i fotografije 29. – 30.).

Skupina je primila ~estitke gospodina Gabrielea Mazze, direktora [kolske izobrazbe pri Vije}u Europe i poslu{ala poruku koju joj je namijenila gospo|a Gabi Dolff Bonekämper, profesorica na Sveu~ili{tu u Berlinu. Gospo|a Dolff je na po~etku podsjetila da se ne mo`emo sje}ati iskustva koje nismo sami pro`ivjeli, ali znanje o njemu urezat }e nam se u pam}enje. Dakle, iskustvo pro`ivljenoga doga|aja bit }e nadomje{teno iskustvom pro`ivljenoga u~enja.

Ravnatelj Muzeja u Auschwitzu, nazo~an na tomu doga|aju, upoznao je sve sa svojom `eljom da raspola`e freskom za Muzej.

150

Zaklju~ci Iz svega re~enog, mo`e se uo~iti da je ovo iskustvo bilo pou~no. To je bilo tako prije svega zahvaljuju}i kakvo}i mladih izaslanika. Prednost su dali bogatstvu susreta i prijateljskih veza, uspostavljenih tijekom tih dana. Premda, kao {to je rekla Gabi Dolff, do`ivljaj ovoga mjesta nije bio onakav kakav su o~ekivali, mlade` je ipak shvatila u`as nacisti~koga divlja{tva i o~itovala ga. Postali su svjesni reza koji Auschwitz predstavlja u povijesti ~ovje~anstva, ali isto su tako izrazili svoju vjeru u budu}nost i `elju da pridonesu uspostavi bolje budu}nosti.

Osim toga, shvatili su da su imali prigodu pro`ivjeti va`an doga|aj, do`ivjeli su ozra~je europskoga me|uministarskog te~aja, sa svim bogatstvom razli~itosti kultura, jezika, zamisli.

Za voditelje je to iskustvo pokazalo svu va`nost pou~avanja ba{tine u poticanju mlade`i da osjeti, da razumi i da se izrazi. Jasno je da su ih prigode prisilile da rade u kratku razdoblju, tako da je trebalo predlo`iti smjerove, op}i polazi{ni smjer. No, zajedni~ke su rasprave omogu}ile njezino razvijanje, uto~njivanje i, na kraju krajeva, doista se radi o zajedni~komu djelu te mlade`i, koja se, unato~ kulturnim, jezi~nim i drugim razlikama, mogla brzo prilagoditi i zajedno raditi po{tuju}i druge.

Na kraju treba spomenuti da je cijela radionica snimana videokamerom. Taj snimak dobro prikazuje poduzetnost, rad, susrete, posjete, raspolo`enje. Ona je ve} uspje{no predstavljena na te~aju za nastavnike o sprje~avanju narodnih sukoba, koji je Vije}e Europe priredilo na Kosovu (10. – 13. svibnja 2005.).

151

152

PREPORUKA BR. R (98) 5 O POU^AVANJU BA[TINE: ISTRA@IVANJE PRIMJERA UZORAKA Lida BRANCHESI

Preporuka br. R (98) 5 Vije}a ministara Vije}a Europe dr`avama ~lanicama, zasigurno je najva`nije politi~ko sredstvo o pou~avanju ba{tine pa je upravo zbog toga vi{e puta spominjana u ovoj knjizi.

Preporuka nije uvijek bila ra{irena i prihva}ena onako kako bi trebala biti, ali, kao {to vidimo, nije nikada prestala postojati, a budu}i da je novost, njezin sadr`aj nije prestalo biti suvremen i danas vrijedi vi{e nego ikada. U budu}nosti bi je trebao vi{e promicati i posvje{}ivati.

U upitniku namijenjenu stru~njacima, postavili smo dva pitanja koja su se odnosila na Preporuku, jedno o najva`nijim vidovima (br. 8), a drugo o tomu kako je odjeknula u njihovoj zemlji (br. 9).146 [to se ti~e najva`nijih vidova Preporuke, jednoglasno je mi{ljenje ispitanika o va`nosti izjave. Jedan od stru~njaka ka`e da “... je ova djelatnost Vije}a rijedak oblik politi~koga rada, koji ima dvostruku ulogu: davanje nu`nih uputa za razvitak rada i stvaranje politi~kih preduvjeta, da bi iznijete zamisli bile prihva}ene” i nastavlja o Preporuci: “Tekst Preporuke na dobar na~in pokazuje ovaj dvostruki cilj rada Vije}a Europe: to je politi~ki i smisaoni tekst, istovremeno daje smjernice politi~komu radu i odre|uje primjenu spomenutoga po~ela.” Vi{e ispitanike spominje da je izjava “va`an pravni temelj mjerodavan izobrazbenim ustanovama dr`ava ~lanica” i nudi svima potrebne definicije o ba{tini i odgoju. “Najva`niji vid je pokretanje pitanja o kulturnoj ba{tini u dr`avama ~lanicama. Dr`ava bi trebala donijeti nu`ne zakone kojima bi pomogla ovu vrstu pou~avanja.” “Va`nost Preporuke je (ili bi trebala biti) u~initi donositelje odluka svjesnima politi~ke, dru{tvene i kulturne va`nosti nastave ba{tine”, olak{avaju}i tako njihovo ostvarivanje.

Mnogi se drugi odgovori sla`u s vrijedno{}u Preporuke; netko smatra da bi “izjava trebala biti objelodanjena u vodi~ima za odr`avanje Dana europske ba{tine”.

Cijela se izjava smatra va`nom, a stru~njaci su sve dijelove dobro ocijenili. Najvi{e se spominje: – predstavljanje pou~avanja ba{tine u svim oblicima nastave, – stru~no usavr{avanje nastavnika i kulturnih radnika, – va`nost gra|e, – procjena uspjeha, – sudioni{tvo uklju~enih ministarstava, – jednostavnost upravnih poslova, – nov~ano pomaganje poslova, 146

Usporediti prilo`eni upitnik, str. 168.

153

– prihvatna kulturna sredi{ta, – uloga udrugâ.

Vid koji je vi{e puta nagla{en i najvi{e cijenjen je re~enica koja govori da bi "sudjelovanje u pou~avanju ba{tine trebalo biti omogu}eno svoj mlade`i, nezavisno o njihovu obiteljskom i nov~anom polo`aju".

Koliko je Preporuka prihva}ena u razli~itim zemljama? "Broj projekata koji se bave ba{tinom pove}ao se u cijeloj Europi pa se me|uutjecaj {kola i kulturnih ustanova pobolj{ao", pi{e neki stru~njak INVALSIja; Preporuka je "politi~ko i teorijsko polazi{te brojnim poticajima", ali je te{ko odrediti njezin u~inak u svakoj zemlji. [vicarski stru~njak, iz Ministarstva kulture ka`e: "Te{ko je odrediti to~an u~inak Preporuke, ali je va`no naglasiti ~injenicu da je sadanji razvitak pou~avanja ba{tine u [vicarskoj posve u skladu s na~elima Preporuke."

Isto izjavljuje i finski stru~njak iz Ministarstva izobrazbe, koji je bio uskladitelj projekta izobrazbe o ba{tini Suomen Tammi (The Oak of Finland: Finski hrast, 1998. – 2004.), koji je uklju~io cijelu zemlju: "Ciljevi Preporuke br. R (98) 5 bili su smjernice djelatnostima i ciljevima projekta The Oak of Finland, a te je ciljeve uva`io i narodnosna kurikulna jezgra (Core Curriculum).”

Gr~ki stru~njaci iz Ministarstva kulture poslali su nam gr~ku ina~icu Preporuke, nedavno prevedenu u njihovoj upravi. Nju su poslali svim odvojenim jedinicama Ministarstva, na primjer eforima za antiku, muzejima, kulturnim udru`enjima i nekim obiteljskim muzejima, ali jo{ nisu poznati podatci o u~inku koji je Preporuka imala.

To je u~inila i Poljska, u kojoj je, kako obja{njavaju stru~njaci s kojima se razgovaralo: “tekst bio preveden i objavljen zajedno s drugim zakonima o pokrajinskoj izobrazbi o kulturnoj ba{tini”. “Sadr`aj je bio uklopljen u obliku prijedloga u Temeljni {kolski program Ministarstva obrazovanja i {porta”.

Preporuka je prevedena i u Litvi pa je izjava objavljena na mre`noj stranici parlamenta Republike Litve Seimasa.

U drugim dr`avama, na primjer u Bugarskoj, udruge kao {to je ICOMOS, objavile su tekst Vije}a Europe na svojim stranicama.

Neka francuska stru~njakinja ka`e “... bez pretjerivanja, vlasti su se itekako dr`ale sadr`aja Preporuke, osobito u onim podru~jima gdje se nalaze sredi{ta ili udruge, djelatni u prirodi, na koje se rektorati ili DRAC-ovi147 mogu osloniti u provedbi posala.”

U Makedoniji se poku{ava {to bolje provoditi na~ela Preporuke, ali je stvarnost, dru{tveno i politi~ko stanje ograni~ava.

U Engleskoj, kako ka`u na{i stru~njaci, u~inak je bio mali ili cjeloviti u~inak nije jednostavno odjedanput procijeniti.

Neki stru~njaci uo~avaju da je u~inak bio slab (Belgija, Ma|arska), a negdje se iz odgovora raspoznaje da im tekst i nije prepoznat ([vicarska, Njema~ka, Luksemburg, Irska).

Proveli smo istra`ivanje primjera – Italije o Preporuci. Naime, zbog nekoliko doga|aja Italija se mo`e smatrati izvrsnim uzorom iskori{tenosti i {irenja zaklju147

skoj.

154

Pokrajinska uprava za kulturne poslove koja postoji u svakoj pokrajini u Francu-

~aka, toliko da su nas stru~njaci iz drugih zemalja (na primjer Rumunjske) zamolili za pomo} za {irenje teksta i njegova sadr`aja u njihovoj zemlji.

Tekst je Preporuke istodobno osmi{ljavan s radom Povjerenstva za didaktiku muzeja i mjesta (1996. – 98.), koju je osnovalo Ministarstvo kulturnih dobara i poslova (MiBAC), a predsjednica je bila Marisa Dalai Emiliani148. Povjerenstvo je, da bi ostvarilo svoj projekt, provodilo je brojna istra`ivanja u dr`avi u tu|ini149, stoga je Preporuka postala polazi{no upori{te u gra|i Povjerenstva.

U travnju 1998. godine, na Tjednima kulturnih dobara, predstavljeni su uspjesi Povjerenstvima rada; istom je prigodom, 2. travnja, odr`an me|unarodni okrugli stol o Izobrazbi o kulturnoj ba{tini: ustroj i me|unarodni uzorci za usporedbu, na koji je pozvana predstavnica Vije}a Europe Anna Chiara Cerri, koja je predstavila Preporuku br. R (98) 5, upravo prihva}enu na Vije}u ministara.

Brojni su u~inci rada Povjerenstva u skladu s prijedlozima Preporuke: – otvaranje u MiBACu Sredi{ta za izobrazbene slu`be muzejâ i mjestâ, – pokretanje i ja~anje izobrazbenih slu`ba za kulturna dobra pri konzervatorskomu zavodu i glavnim dr`avnim muzejima, – na~elni dogovor, od 20. o`ujka 1998. godine, izme|u Ministarstva kulturnih dobara i rada i Ministarstva izobrazbe, {to se ti~e prava svakoga gra|anina na izobrazbu i spoznaju o odgovornoj koristi kulturne ba{tine, trudit }e se pribaviti novac i nastojati ostvarivati spomenute ciljeve.

Dogovor je, prvi put, u skladu s dosljedno{}u sustava, postignut istodobno sa zakonom o samostalnosti {kola, oja~ao izobrazbu o ba{tini i sudioni~ki odnos izme|u podru~ja kulture i izobrazbe, kako Preporuka i zahtjeva. Ipak, ve} su godinama neki poticaji i{li u tomu smjeru, uklju~uju}i i nedavni projekt Jedna {kola, jedan spomenik.

Svu je Povjerenstvenu gra|u sljede}e godine objelodanio MiBAC. U predgovoru se tadanja ministrica Giovanna Melandri nadala da }e “... obnovljena politi~ka volja u prvi red staviti odnos ustanova i kulture prema zahtjevima sada{njice i moje posvema{nje slaganje s nastojanjem iznijetim u Preporuci Vije}a Europe, od 17. o`ujka 1998. godine, o Pou~avanju ba{tine na u~inkoviti na~in pridonijeti ostvarivanju toga talijanskog sustava izobrazbenih slu`bi, koje je opisalo Povjerenstvo, ~iji je posao temeljito potkrijepljen ovom knjigom i vrjednotama projekta koji je zaklju~uje, a kojim je predsjedavala Marisa Dalai Emiliani.”150.

U toj je knjizi prvi put objelodanjena Preporuka br. R (98) 5 na engleskomu jeziku. Nakon pet godina, u prosina~komu broju 2003. godine Il giornale per i servizi educativi ponosno izjavljuje: “Sustav izobrazbenih slu`ba prva je prava primjena Preporuke Vije}a Europe dr`avama ~lanicama o pou~avanju ba{tine od 17. o`ujka 1998. godine u Europi.”151.

Usporediti doprinos profesorice Dalai Emiliani, u predgovoru ove knjige, str. 15. – 17.

Autorica, ~lanica Stru~ne skupine Vije}a Europe, koja je sastavljala tekst Preporuke, bavi se inozemnim vidom.

150 Usporediti bibliografiju Verso un sistema italiano di servizi educativi per il museo e il territorio. Materiali di lavoro della Commissione ministeriale, Rim. 151 Usporediti str. 46. i usporediti Mascheroni, S. 2004. Il quadro istituzionale di riferimento e le acquisizioni più recenti della ricerca [ur. C. De Carli], 79. – 86.

148

149

155

Kolika je doista pro{irenost Preporuke u Italiji? Prestaje li tih godina ili ne prestaje? Premda se radilo o osobito pogodnomu trenutku, zasigurno, makar me|u stru~njacima i radnicima na tomu podru~ju, {irenje Preporuke nije prestalo. Da bi se to potvrdilo, dovoljno je pregledati brojnu gra|u, razgovore, zbirke u kojima se ona spominje jo{ od 1998. godine152. Mnogi se sastavlja~i pozivaju na tekst koji spominju u dodatku; u okviru donosimo, radi potpunije slike, izdanja koja su objelodanila cijeli dokument.

Preporuka br. R (98) 5 o pou~avanju ba{tine Talijanska izdanja u kojima je objelodanjen cijeli tekst

– Verso un sistema italiano dei servizi educativi per il museo e il territorio. Materiali di lavoro della Commissione ministeriale, Rim: Ministarstvo kulturnih dobara i poslova, 1999., tekst na engleskomu jeziku: 284. – 287.

– Branchesi, L., Dalai Emiliani, M., Crispolti, E., 2001. Arteinformazione. L’identità italiana per Europe, Rim: Donzelli, tekst na engleskomu jeziku: 399. – 401.

– De Cato, G. (ur.), 2001. Pedagogia del patrimonio culturale nel processo di costruzione della ci-

ttadinanza democratica, Zbornik s me|unarodnoga te~aja Vije}a Europe, Vieste: Ministarstvo prosvjete, tekst na francuskomu jeziku: 41. – 44.

– Costantino, M. (ur.), 2001. Mnoemosine a scuola. Per una didattica dai beni culturali, Milano: Franco Angeli, tekst na francuskomu jeziku: 259. – 262.

– De Carli, C. (ur.), 2003. Education through Art. I musei di arte contemporanea e i servizi educativi tra storia e progetto, Milano: Mazzotta, tekst na francuskomu jeziku: 109. – 111.

– Donna, M. A., Mascheroni, S., Simone, V., Didattica dei musei. La valutazione del progetto educativo, Milano: Franco Angeli, tekst na francuskomu jeziku: 123. – 129.

– Manuale per i Servizi educativi del Museo e del Territorio, Bologna: Cappelli, 2004., prijevod na talijanski jezik: 1. – 4.

^im je izglasovana Preporuka, 1998. godine, spominje se u Marisa Dalai Emiliani, 1998. Ariano e il suo mausoleo. Progetto europeo tutte le strade portano a Roma, Milano: Electra.

152

Radi se o katalogu velike izlo`be postavljene u Rimu prigodom zatvaranja europskoga projekta Svi putovi vode u Rim; Dalai Emiliani, M. 1998. Paura di educare, Bollettino di Italia Nostra, br. 351; Branchesi, L. 1998. Educazione al Patrimonio culturale, Iter, Treccani, 1, 2. Spominje se na mnogim mjestima, posljednje je: De Socio, P., Piva, C. 2005.

Il museo come scuola, Rim: Carocci Faber, 41. – 43.

156

Pregledom izdanja i njihova {irenja zaklju~uje se da bi Preporuka mogla biti poznatija talijanskim stru~njacima i zaposlenicima, osobito sada kada je prevedena na talijanski jezik i kada }e biti postavljena na mre`nu stranicu Sredi{ta za izobrazbene slu`be. Ipak je nepoznata mjerodavnim politi~arima i slu`benicima mo`da i zato {to nisu vi{e oni isti iz 1998. godine.

Upravo zbog toga neprestano treba promicati i upoznavati javnost s njom, da bi njezin sadr`aj postao dio zakona, ne samo na narodnosnoj nego i na pokrajinskoj i mjesnoj razini.

Ovdje donosimo prijevod Preporuke na hrvatski jezik.

VIJE]E EUROPE VIJE]E MINISTARA PREPORUKA BR. R (98) 5 VIJE]A MINISTARA DR@AVAMA ^LANICAMA O POU^AVANJU BA[TINE (Prihva}eno u Vije}u ministara, 17. o`ujka 1998. godine, na 623. sastanku ministarskih zastupnika) Vije}e ministara, slijedom ~lanka 15. b Statuta Vije}a Europe; smatraju}i da je cilj Vije}a Europe postizanje ve}ega jedinstva me|u njezinim ~lanicama; imaju}i u vidu Europski kulturni sporazum, potpisan u Parizu 19. prosinca 1954. godine; imaju}i u vidu Sporazum o za{titi europskoga graditeljskoga naslje|a, potpisanu u Granadi 3. listopada 1985. godine; imaju}i u vidu Europski sporazum o za{titi arheolo{koga naslje|a (obnovljenu ina~icu), potpisanu na Malti, 16. sije~nja 1992. godine; imaju}i u vidu izjavu predsjednika dr`ava i vlada dr`ava ~lanica Vije}a Europe, potpisanu u Be~u, 9. listopada 1993. godine; imaju}i u vidu prija{nje preporuke o: – stru~nomu usavr{avanju arhitekata, urbanista, in`enjera graditeljstva i krajobraznih projektanata (Preporuka br. R (80) 16), – suvremenim jezicima (Preporuka br. R (82) 18), – ve}emu promicanju svijesti o Europi u srednjim {kolama (Preporuka br. R (83) 4), – ulozi srednjih {kola u pripremi mladih ljudi za `ivot (Preporuka br. R (83) 13), – usavr{avanju nastavnika o me|ukulturnoj izobrazbi, osobito {to se ti~e selidabâ (Preporuka br. R (84) 18), – pomo}i umjetni~komu stvarala{tvu (Preporuka br. R (85) 6), – pou~avanju i u~enju u {kolama o ljudskim pravima (Preporuka br. R (85) 7), – ulozi muzeja u izobrazbi, obavje{}ivanju i usavr{avanju o okoli{u (Preporuka br. R (90) 18).

157

Imaju}i u vidu Zaklju~ak br. 2 drugoga Europskoga sastanka ministara odgovornih za kulturnu ba{tinu o predstavljanju graditeljskoga naslje|a u dru{tvenokulturnom surje~ju kao jednomu od ~imbenika kakvo}e `ivota (Granada, 3. – 4. listopada 1985.); imaju}i u vidu Izjavu iz Helsinkija ~etvrtoga Europskoga sastanka ministara odgovornih za kulturnu ba{tinu o politi~koj odrednici o~uvanja kulturne ba{tine u Europi (30. – 31. svibnja 1996.); imaju}i u vidu Zaklju~ak 18. sjednice Stalnoga sastanka europskih ministara izobrazbe o promicanju povezanosti i zamjene u {koli u Europi (Madrid, 23. – 24. o`ujka 1994.); imaju}i u vidu Preporuku 1111 (1989.) Parlamentarne skup{tine Vije}a Europe o europskoj odrednici izobrazbe; uzimaju}i u obzir da je jedan od ciljeva izobrazbe osposobiti mlade` da po{tuje razli~ite kulture, gra|anstvo i demokraciju; imaju}i na umu da je kulturna ba{tina stvorena doprinosom i me|uutjecajem mnogih izvorâ i razdobljâ; imaju}i u vidu ve} u~injeno o ba{tini, osobito u nastavi europske ba{tine; u uvjerenju da razvitak europskoga nastojanja o ba{tini zahtijeva nov~ano ulaganje, pokretljivost, odgovaraju}e usavr{avanje nastavnika i kulturnih radnika; uzimaju}i u obzir zaklju~ke te~aja Kulturna ba{tina i njezin utjecaj na izobrazbu: ~imbenik sno{ljivosti, gra|anstva i dru{tvene uklju~enosti iz Bruxellesa (28. – 30. kolovoza 1995.); tvrde}i da je pou~avanje ba{tine izvrstan na~in pridavanja va`nosti budu}nosti boljim razumijevanjem pro{losti; predla`e vladama dr`ava ~lanica prihva}anje odgovaraju}ih zakonodavnih, uskladiteljskih, upravnih, nov~anih i drugih postupaka, za po~injanje i rad na pou~avanju i predstavljanju svijesti o ba{tini me|u mlade`i, u skladu s na~elima iznijetim u dodatku ove preporuke; upu}uje glavnoga tajnika da tekst ove preporuke prenese dr`avama potpisnicama Europskog kulturnog sporazuma koje nisu ~lanice Vije}a Europe.

Dodatak Preporuci br. R (98) 5 I. Opseg i definicije Za potrebe ove preporuke: 1. kulturna ba{tina je svaki tvarni ili netvarni znak ljudskoga rada i svaki trag ljudskoga rada u prirodnomu okoli{u; 2. pou~avanje ba{tine je oblik izobrazbe utemeljen na kulturnoj ba{tini, uklju~uje djelatne na~ine pou~avanja, kroskurikularni pristup, sudioni{tvo izme|u izobrazbenoga i kulturnoga podru~ja, a koristi se najve}om razli~ito{}u na~ina veza i izra`avanja;

158

3. kulturni radnici, udruge i udru`enja su priznati stru~njaci, udruge i udru`enja, koje rade na podru~ju kulture i okoli{a, od naslje|a do suvremenoga stvarala{tva; 4. nastava europske ba{tine je posebna vrsta pou~avanja ba{tine, pretpostavlja me|unarodne zamjene {kola utemeljene na zajedni~komu projektu i raspravama o kulturnoj ba{tini; sastavni je dio kurikula, a uklju~uje rad u prirodi izvan {kole; dopu{ta mlade`i, na svim razinama i vrstama izobrazbe, otkrivanje bogatstva ba{tine u njezinu surje~ju i shva}anje njezine europske odrednice.

II. Rad na pou~avanju ba{tine Pou~avanje ba{tine, koje je po svojoj naravi popre~no kurikulno, treba promicati razli~itim predmetima na svakoj razini i u svakoj vrsti izobrazbe. a) Ustroj Pobude {kol창, sveu~ili{t창, stru~njaka za kulturnu ba{tinu, udruga i njihovih upravlja~kih tijela treba poticati i olak{avati, ako potpadaju pod definicije iznijete u 1. odlomku.

Napore udruga i kulturnih udruga treba pomagati osnivanjem ustanova koje }e ugo{}ivati projekte u sastavu nastave ba{tine i treba poticati sudjelovanje stru~njaka za kulturu.

Vrjednovanje u~inaka rada na odgojnoj, kulturnoj, ustrojstvenoj i nov~anoj razini trebali bi provoditi sudionici i/ili mjerodavna ministarstva. b) Usavr{avanje Pou~avanje ba{tine pretpostavlja poveznicu s nastavnim programima i prigodno usavr{avanje nastavnika.

Spoznajne i prikladne te~ajeve usavr{avanja treba odr`avati za nastavnike i kulturne radnike gdje god se to mo`e.

Treba pove}ati svijest zaposlenika koji rade na ba{tini, na svim razinama, o pou~avanju ba{tine i, ako se mo`e, omogu}iti im usavr{avanje o prijamu mladih posjetitelja. c) Upravni postupci Na odgovaraju}oj upravnoj razini treba prihvatiti potrebne postupke da bi se dopustila i olak{ala pokretljivost u~enika i nastavnika.

Treba prihvatiti upravne postupke povoljne nastavnicima i kulturnim radnicima, da bi im se omogu}ilo pripremanje i ostvarivanje projekata pou~avanja ba{tine, osobito nastave ba{tine, u najboljim mogu}im uvjetima.

Treba poticati osnivanje odsjeka za izobrazbu pri kulturnim udrugama.

159

d) Nov~ana pomo} Svoj djeci, nezavisno o njihovu obiteljskom i nov~anom polo`aju, treba dopustiti sudjelovanje u radu pou~avanja ba{tine.

Sudioni{tvo, koje mo`e pokrivati i nov~ane oblike, treba slu`beno uspostaviti izme|u mjerodavnih ministarstava, koriste}i se, ako se mo`e, postoje}im ustrojem.

Tro{kove pripreme nastave europske ba{tine (putovanje, smje{taj i priprema) trebaju snositi, makar djelomi~no, mjerodavne slu`be.

Prireditelje rada na pou~avanju ba{tine treba pomagati u pripremi nov~anoga plana, ako treba, budu}i da to nije podru~je za koje su osposobljeni.

III. Gra|a Mjerodavna vlast i ministarstva u svakoj zemlji trebaju poticati na pripremu ili nabavu didakti~ke gra|e o kulturnoj ba{tini.

U radu o pou~avanju ba{tine trebalo bi se koristiti najsuvremenijim obavijesnim i priop}ajnim pomagalima.

Treba osigurati zamjenu gra|e i iskustava te bolje vi{estruko {irenje obavijesti o mjestima ba{tine i o primjerenim didakti~kim pristupima. Po`eljno je uspostavljanje i uskladnja susreta na ovomu podru~ju.

Slika 23. Mladi Europljani zaposleni u radionici u Auschwitzu, srpanj 2005. godine

160

Dodatak B

DODATCI

1. Pregled poslova, 2. Popis stru~njaka koji su se odazvali razgovorima i upitnicima 3. Neka sredstva vrjednovanja primijenjena u op}oj procjeni: 3.1. Upitnik za stru~njake, 3.2. Pitanja za razgovor s u~enicima, 4. [kole sudionice projekta Europa od jedne ulice do Drugih, 5. Neka sredstva vrjednovanja projekta Europa od jedne ulice do Drugih, 5.1. Upitnik za u~enike osnovnih {kola, 5.2. Upitnik za nastavnike i uskladitelje, 5.3. Pitanja za razgovor sa {kolskim ravnateljima, 6. Popis projekata koji se nalaze u sastavu nastave europske ba{tine.

161

Dodatak 1. Pregled poslova Projekt/posao I. Europa od jedne ulice do Drugih

II. O P ] E V R J E D N O V A NJ E

162

pokusni-program Europa od jedne ulice do Drugih i njegovo provo|enje u svim {kolama sudionicama

1989. – Rajna bez granica 1. Projekti u sastavu nastave europske ba{tine

procjembena sredstva poslovi – upitnik – u~enici – upitnik – nastavnici – razgovori – ravnatelji {kola i kulturni stru~njaci – kakvotna ra{~lamba {kolskih projekata i proizvoda – razgovor s J. P. Beckom i S. Grappinom – ra{~lamba gra|e i knjiga (brodski list, spisi, ~lanci); zavr{ni sastanak u rujnu 1989. godine; dijapozitivi i proizvodi: slika

1989. – te~aj u Clunyju

– ra{~lamba gra|e; u~inci/kakav su odjek imali, va`no za {irenje poslova u sastavu nastave europske ba{tine

Odr`ani projekti u sastavu nastave europske ba{tine.

1. pot anje pr ou~ avanje prvoga projekta u sastavu nastave europske ba{tine Rajna bez granica i jednoga od posljednjih (Belgija – Makedonija 2003. – 2004.); 2. nagla{avanje nekih osobitih vidova, ustrojstvenih ([vicarska itd.), i izobrazbenih: prilagodba, vi{ekulturalnost…

– popis razreda i {kola sudionica; najzanimljivije teme; pozornost usmjerena posebnostima i izvornosti iskustvâ – istra`ivanje primjera prvoga i posljednjega projekta (Belgija/ Makedonija, 2004. godine) – razgovor s voditeljem {vicarskoga Changesa – prikupljanje i ra{~lamba ve} provedenih procjena i samoprocjena projekata u sastavu nastave europske ba{tine – upitnik poslan svim stru~njacima s popisom projekata u sastavu nastave europske ba{tine da se dopuni

izvori o projektima u sastavu nastave europske ba{tine: knjige Vije}a Europe (videosnimci, Memento, Exchange itd.), mre`ne stranice

– prosudbena ra{~lamba knjiga, njihovo {irenje i {to su uspjele

skupovi i te~ajevi radi {irenja europskih razreda ba{tine: Maisons-Laffitte (1992.), Budimpe{ta (1992. i 1993.), Desenzano-I (1993.), Sejny-P (1996.)

– ra{~lamba zbornika i njihova odjeka (popis sudionika, odr`ani projekti nakon te~ajeva itd.); razgovori

literatura – knjige drugih udruga o nastavi europske ba{tine (na primjer: Nantes, Ravenna itd.)

– ra{~lamba radi pohrane projekata – literatura osmi{ljena radi pohrane i promicanja

odnosi izme|u projekata u sastavu nastave europske ba{tine, promid`abâ i drugih poslova Vije}a Europe (vidjeti i to~ku 7.)

– popre~na ra{~lamba

{irenje projekata u sastavu nastave europske ba{tine u EU programima (vidjeti i to~ku 8.)

2. Te~ajevi usavr{avanja

uzorci primjeri ([kotska, Francuska, Belgija; Finska, [kotska, Italija); razgovor s D. Mazzom, ravnateljicom Slu`be za prava na izobrazbu Op}ine Ravenne

A. Te~aj u Donaueschingenu: ra{~lamba gra|e i ve} u~injene procjene (izvje{}e, tuma~enja sudionika 1. 1995., I. itd.); razgovori 2. 1995. – nastavak (1997.); 3. 1999. Europa u svijetu, svijet u Europi B. Te~ajevi u drugim dr`ava- ra{~lamba zbornika i gra|e; ra{~lamma: ba koliko je zamisao prihva}ena s razDover, 1994. govorom s povla{tenim ispitanicima Lisabon, 1997.

Malta, 1998.

Hvar − HR, 1998.

Vieste − I, 2000. ra{~lamba ostvarenih projekata i proizvoda; literatura projekta; upitnici poslani nastavnicama {kola koje su sudjelovale; razgovori s M. Ardemagni, G. De Guichen i stru~njacima iz povjerenstva; razgovori s nekim od mlade`i koji su, kao djeca, sudjelovali u projektu

3. Grad pod gradom

projekt ostvaren u suradnji s ICCOMom; gra|a je objavljena u suradnji s English Heritageom

4. Preporuka br. R (98) 5

Preporuka br. R (98) 5: prijam i istra`ivanje uzorka jednoga posebnog odjek u dr`avama ~lanicama stanja; dva posebna pitanja o R (98) 5 u upitniku za stru~njake (pod brojem 8 i 9)

5. Stru~na skupina

od prvoga sastanka 1990. go- dnevni red i vrhunac svih sastanaka dine do danas; Stru~ne skupine; popis stru~njaka i doprinos stru~njaka procjeni dr`ava sudionica; upitnik – razgovor sa svim stru~njacima koji su sudjelovali u radu skupine

163

6. Djelatnosti u Jugoisto~noj Europi

Jedna {kola, jedan spomenik (2000. gra|a; ra{~lamba videosnimaka, razgovori sa stru~njacima sudionicima – 01.); posebni te~ajevi i nastava eu- projekta ropske ba{tine

7. Usputni projekti

projekti su uzeti u obzir, ali nisu po1. Jedna {kola, jedan spomenik tanje prou~avani 2. [kola – muzej (s EU) 3. Gra|a; Svi putovi vode u Rim; Fotografsko iskustvo i drugi projekti koji su dobili nagradu na Europskim danima ba{tine

8. Odnos s drugim djelatnostima Vije}a Europe; popre~ni pristup

8. A. Doprinos promid`bama Vije}a Europe Te~aj u Bruxellesu (1995.). Le patrimoine culturel et sa Pédagogie…

ra{~lamba gra|e; istra`ivanje prepu{teno F. Jurion o razvitku naslova te~ajeva deset godina nakon njegova odr`avanja (usp.)

8. B. Europa: korijeni djetinj- pregled u~injenih radova stva (1999.) 50. obljetnica Vije}a Europe 8. C. Odnos s drugim djelatnostima Vije}a Europe 1. Kulturni putovi (Ljetno sveu~ili{te, Santiago de Compostela 1992.)

2. Predajna zanimanja (vidjeti Pariz) 3. Sporazum o krajobrazu (vidjeti)

ra{~lamba poslova u odnosu na ove vidove: 1. popre~nost pou~avanja o ba{tini; 2. veza ba{tina – kultura − izobrazba; 3. odnos s krajobrazom i okoli{em

8. D. Odnos s Europskim dani- najprije s ve} u~injenom procjenom; ma ba{tine ra{~lamba iskustava s podru~ja pou~avanja ba{tine

164

8. E. Demokratsko gra|anstvo – teorijski doprinos (T. Copeland) – te~aj (Vieste − 2000.)

– projekt Europa od jedne ulice do Drugih

ra{~lamba istra`ivanja i zbornika te~aja (usp. ve} zavr{eno istra`ivanje za te~aj); ra{~lamba poslova projekta Europa od jedne ulice do Drugih

9. Odnos s EU

1. Te~aj u Dijonu (1996.)

2. L’école ouverte au monde, Santiago de Compostela (1999.)

3. Sastanak u Bruxellesu (2000.)

ra{~lamba gra|e; razgovori s A. Cerri; ra{~lamba projekata pou~avanja ba{tine u programu Socratesu, {irenje zamisli i na~ina Vije}a Europe

10. Radnje i istra`ivanja

diplomski radovi; doktorski ra- kolikotna i kakvotna ra{~lamba i njidovi, istra`ivanja o pou~avanju hov odjek ba{tine i ulozi Vije}a Europe

Dodatak 2. Popis stru~njaka koji su se odazvali na razgovor i upitnike Spominjemo ih i zahvaljujemo im na dragocjenoj suradnji na obnovi svega posla, na gra|i i procjeni.

– Monica Ardemagni – ICCROM; – Hubert Bauler, ravnatelj Lycèe classique di Diekirk − Luksemburg; – Helena Bazini, arheologinja, Uprava za izobrazbene programe i vezu, Ministarstvo kulture – Gr~ka; – Jean Pierre Beck, Pokrajinska uprava za kulturne poslove Alzasa – Francuska; – Gilles Bertrand, docent na Sveu~ili{tu Pierre Mendès – (Grenoble 2) – Francuska; – Claire Billen, docent na Slobodnomu sveu~ili{tu u Bruxellesu – Belgija; – Katalin Bodor, Akademija dekorativnih umjetnosti – Ma|arska; – Wladimiro Bendazzi, Sredi{te za didakti~ka istra`ivanja Tessellae, Op}ina Ravenna – Italija; – Anna Bolognesi, Sredi{te za didakti~ka istra`ivanja Tessellae, Op}ina Ravenna – Italija; – Marie Bourke, National Gallery of Ireland – Irska; – Teresa Calvano, predsjednica ANISA za umjetni~ku izobrazbu – Italija; – Odile Caylux, Pokrajinska uprava za kulturne poslove Alzasa – Francuska; – Stella Cryssoulaki, na~elnica Uprave za izobrazbene programe i vezu – Ministarstvo kulture – Gr~ka; – Tim Copeland, Me|unarodno sredi{te za pou~avanje ba{tine, Cheltenham and Gloucester College of Higher Education – Ujedinjeno Kraljevstvo; – Debry Chantal, Udruga Rempart di Vieux Châtel – Francuska; – Yves Delmaire, AtelierZ – Francuska; – Malgorzata Fokt-Willmann, Ministarstvo kulture – Poljska; – Jennie Fordham, Ured za izobrazbu, English Heritage – Ujedinjeno Kraljevstvo; – Joël Gillet, Tehni~ko sredi{te francuske zajednice – Belgija; – Serge Grappin, Rektorat Akademije u Dijonu, predsjednik nacionalne udruge za kulturnu ba{tinu i podu~avanje – Francuska; – Inari Grönholm, Ministarstvo izobrazbe – Finska; – Barbara Grosfeld, voditeljica izobazbenih programa, Castello Reale u Var{avi – Poljska; – Gael de Guichen – ICCROM; – Leena Heinänen, stru~njakinja za okoli{ i pou~avanje ba{tine – Finska; – Liz Hollinshead, Ured za izobrazbu – Ujedinjeno Kraljevstvo; – Anastassia Kostantinova, Bugarsko nacionalno vije}e ICOMOS-a – Bugarska; – Françoise Jurion de Waha, Zaklada Pégase – c/o Europski parlament – Belgija; – Alida Matkovi}, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta – Hrvatska; – Donatella Mazza, na~elnica Slu`be za pravo na {kolovanje i fakultetsku izobrazbu Op}ine Ravenne – Italija;

165

– Silvia Mitteregger, Zamjena mladih – [vicarska; – Valentino Montanari, Sredi{te za didakti~ka istra`ivanja Tessellae, Op}ina Ravenna – Italija; – Gönül Öney, docent na Sveu~ili{tu Aegean – Turska; – Pance Velkov, Udruga Seizmo – Makedonija; – Antonio Viola, docent na Sveu~ili{tu Paris I – Panthéon – La Sorbonne – Francuska; – Gian Willi Vonesch, Savezni ured za kulturu (OFC) − [vicarska; – Mikael Wahldén, National Heritage Board, Riksantikvarieambetet – [vedska; – M. Franz – Karl Weiss, stru~njak i nekada{nji profesor na Albertus Magnus Gymnasiumu – Rottweil, Njema~ka; – Martine Wille, na~elnik za nastavu i ba{tinu Op}ine Saint-Gilles, (biv{a zaklada Roi Baudouin) – Belgija;

Dodatak 3. Primjeri instrumentarija za vrjednovanje 3.1. Upitnik za stru~njake Upitnik je namijenjen stru~njacima iz razli~itih europskih zemalja koji su na vi{e ili manje izravan i susljedan na~in pridonijeli osmi{ljavanju, provo|enju i {irenju projekata i poslova pou~avanja ba{tine promicanih ili samo potaknutih Vije}em Europe, po~ev{i od prvoga projekta u sastavu nastave europske ba{tine Rajna bez granica, odr`anoga 1998. godine.

Upitnik se odnosi na projekte u sastavu nastave europske ba{tine, kao {to je Grad pod gradom, Europa od jedne ulice do Drugih, na odgojne poslove na Europskim danima ba{tine i na te~ajeve i skupove o pou~avanju ba{tine koje je priredilo Vije}e Europe ili dr`ave ~lanice.

Cilj je upitnika, koji u odnosu na otvorena pitanja, vi{e sli~i pisanomu razgovoru, prikupiti: – mi{ljenja i to~ke gledi{ta stru~njaka radi op}e procjene i kona~na izvje{}a o poslovima, – obavijesti o va`nim iskustvima koji se odnose na osobite vidove, – smjernice za budu}i razvitak.

OSOBNI PODATCI a) Ime ...................................................... b) Prezime ...................................................... c) Grad ......................................................... d) Dr`ava ................................................... e) Telefon ............................... f) Faks ............................ g) E-mail .................................. i) Ustanova ..........................................................................................................................

166

1. Kakvo ste iskustvo imali s projektima u sastavu nastave europske ba{tine i u drugim projektima i poslovima pou~avanja ba{tine koje promi~e Vije}e Europe? Kada ste se s njima po~eli baviti? Bavite li se jo{ s njima? Napi{ite kratak sastav. ............................................................................................................................................

2. Koju je dru{tvenu, politi~ku i kulturnu ulogu imalo ovih godina, prema va{em mi{ljenju, pou~avanje ba{tine koje promi~e Vije}e Europe? ............................................................................................................................................

3. Spomenite tri jake to~ke. a) ............................................................................................................................................ b) ............................................................................................................................................ c) ............................................................................................................................................

4. Mo`ete spomenuti tri slabe to~ke. a) ............................................................................................................................................ b) ............................................................................................................................................ c) ............................................................................................................................................

5. Mislite li da se ne{to promijenilo u ciljevima i zna~ajkama u pou~avanja ba{tine, nakon gotovo 15 godina od prvoga projekta, u sastavu nastave europske ba{tine Rajna bez granica? a) DA (kako?) (objasnite) ........................................................................................................................ b) NE (za{to:) (objasnite) .........................................................................................................................

6. Jeste li upoznati s projektima u sastavu nastave europske ba{tine ili s drugim poslovima povezanima s projektima Vije}a Europe, koji su se pokazali osobito u~inkovitima u ostvarenju sljede}ih bitnih ciljeva? Ako su vam poznati, mo`ete li za svaki od ciljeva spomenuti stvarne primjere, navode}i podatke (godinu, dr`ave, objavljenu gra|u itd.)? a) Uklju~ivanje u~enika s pote{ko}ama u u~enju. ............................................................................................................................................ b) Uklju~ivanje u~enika s posebnim potrebama. ............................................................................................................................................ c) Uklju~ivanje u~enika iz razli~itih kultura. ............................................................................................................................................ d) Sprje~avanje dru{tvenih, ratnih sukoba i sl. ............................................................................................................................................ e) Razvijanje europske odrednice. ............................................................................................................................................ f) Izobrazba za demokratsko gra|anstvo. ............................................................................................................................................

167

7. [to mislite, prema va{emu iskustvu, koliko su nastava europske ba{tine ili drugi projekti Vije}a Europe postignula spomenute ciljeve (ozna~ite kri`i}em)? ............................................................................................................................................ nisu

malo

podosta

mnogo

Cjelokupni osobni razvitak u~enika (na spoznajnoj, osjetilnoj, psihomotori~koj razini).

Razvitak osje}aja za povijest: vje{tina smje{tanja kulturne ba{tine u vrijeme i prostor.

Pove}anje osjetljivosti za kulturnu ba{tinu, njezino o~uvanje i preno{enje budu}im nara{tajima.

Razvitak osje}aja pripadnosti i sudjelovanja, izobrazbe za demokratsko gra|anstvo.

Ja~anje i/ili razvitak europske odrednice.

Upoznavanje i po{tovanje drugoga i drugih kultura.

Novina i zamjena didakti~koga postupka izme|u nastavnika iz razli~itih zemalja.

Drugi vidovi. .........................................

8. [to mislite koji su najva`niji vidovi Preporuke br. R (98) 5 Vije}a ministara dr`avama ~lanicama o kulturnoj ba{tini? (Ako vam tekst nije poznat, mo`ete ga na}i na mre`noj stranici Vije}a Europe: http://cm.CdE.int/ta/rec/1998/98r5.htm.). ............................................................................................................................................

9. Kakav je odjek imala Preporuka br. R (98) 5 u va{oj dr`avi? ............................................................................................................................................

10. [to mislite koje bi bile budu}e smjernice i na~ini razvitka pou~avanja ba{tine u Europi? ............................................................................................................................................

11. [to mislite koju bi ulogu trebalo imati Vije}e Europe u tomu razvitku? ............................................................................................................................................

12. Mi{ljenja, primjedbe i prilozi. ............................................................................................................................................

Nadnevak, ......................................

168

Potpis ......................................................................

3.2. Pitanja za razgovor s u~enicima koji su sudjelovali u razli~itim programima I. Osobni podatci a) Ime ......................................................... b) Prezime ......................................................... c) Grad ................................................... d) Dr`ava .................................................... e) Telefon ............................. f) Faks ...................................................... g) E-mail ..............................................

II. Nastava europske ba{tine – drugi programi 1. Sje}ate li se koji ste razred poha|ali i koliko ste godina imali kada ste sudjelovali u projektu “…..”?

2. Mo`ete li mi prepri~ati svoje iskustvo?

3. [to mislite koji su bili najbitniji ciljevi projekta?

4. [to danas osje}ate prema tomu iskustvu?

5. Kako danas procjenjujete to iskustvo?

6. Sje}ate li se kako ste vi, u~enici, tuma~ili projekt?

7. ^ega se osobito rado sje}ate?

8. Sje}ate li se pote{ko}a ili lo{ih vidova?

9. Koliko vam je ovo iskustvo zna~ilo u `ivotu i {kolovanju?

10.Vjerujete li da je sudjelovanje u projektu utjecalo na va{e pona{anje sljede}ih godina u odnosu na: – va{ odnos prema drugomu i kulturama koje su razli~ite od va{e (kako?), – va{ odnos prema kulturnoj ba{tini, njezinu o~uvanju i preno{enju budu}im nara{tajima (kako?)

– razvijanje i ja~anje va{ega osje}aja pripadnosti europskoj kulturi (kako?)

169

Slika 24. [kole sudionice u Europi u projektu Europa od jedne ulice do Drugih

170

Privitak 4. [kole sudionice projekta Europa od jedne ulice do Drugih Austrija: Volksschule Ramingstein, Ramingstein, Austrija: Volksschule im Park, Be~, Belgija: Osnovna {kola Le Tilleul, Anderlecht, Bugarska: Osnovna {kola St Patriarch Evtimy, Sofija, Hrvatska: Osnovna {kola Pujanki, Split, Finska: Osnovna {kola Metsolan koulu S., Lohja, Francuska: Osnovna {kola Saint-Romain, Saint-Romain, Gruzija: The Byron School of Tbilisi, Tbilisi, Njema~ka: Grundschule Schweichein, Hiddenhausen Irska: Osnovna {kola St. Michael, Trim, Italija: Istituto comprensivo E. Q. Visconti, Rim, Litva: P. S. Kaunas Panemun, Kaunas, Makedonija: Dimitrije Miladinov [kola, Skopje, Malta: Osnovna {kola Guze Bonnici, Sliema, Poljska: Gimnazjum im Rady Europy, Kostrzyn, Portugal: [kola B2,3/S Carrazeda de Ansiaes, Carrazeda de Ansiaes, Ujedinjeno Kraljevstvo: Osnovna {kola Lynworth, Cheltenham, Slova~ka: Gymnasium Grosslingova 18, Bratislava, [panjolska: CEIP La Farigola de Vallcarca, Barcelona, [vicarska: Solskenets Skola, Uppsala, Ma|arska: Osnovna {kola Géza Gàrdonyi i Osnovna {kola Mihály Vörösmarty, Miskolc.

171

Dodatak 5. Primjeri instrumentarija za vrjednovanje projakata

5.1. Upitnik za u~enike osnovnih {kola 1. [to je za tebe Europa? (Odgovori jednom re~enicom ili crte`om.)

2. [to misli{ {to zna~i Europa od jedne ulice do Drugih? ............................................................................................................................................

3. Jesi li ovim poslom otkrio ne{to vi{e o Europi? [to? ............................................................................................................................................

4. Na kojoj si ulici radio s razredom? ............................................................................................................................................

5. U kojemu si poslu sudjelovao? ............................................................................................................................................

6. [to si ti napravio? ............................................................................................................................................

7. [to ti se najvi{e svidjelo u ulici na kojoj ste radili? Za{to? ............................................................................................................................................

8. [to ti se nije svidjelo u toj ulici? Za{to? ............................................................................................................................................

9. Je li ti se svidjelo raditi na ovomu projektu? (Ozna~i odgovor kri`i}em.) dovoljno nije ď€ mnogo 10. Nacrtaj ili napi{i ono {to ti se najvi{e svidjelo u projektu.

[kola ......................................... Razred .........................................

U~enik: Prezime .........................................

Ime .........................................

Dob .........................................

172

5.2. Upitnik za nastavnike i uskladitelje Uvod Ovaj je upitnik namijenjen uskladiteljima i nastavnicima sudionicima pokusnoga programa Europa od jedne ulice do Drugih.

Svrha je upitnika: – prikupiti obavijesti o razvitku projekta i doznati {to je dotada ostvareno, – pratiti i ra{~laniti smjer koji su {kole sudionice slijedile, razdoblje,kori{tene metode, ostvarene suradnje itd.

– naglasiti i ra{~laniti mi{ljenja i to~ke gledi{ta uskladiteljâ i nastavnika o predlo`enomu na~inu i postupcima pokrenutima projektom, s osobitim osvrtom na podru~ja kao {to su pou~avanje ba{tine, stvaranje demokratskoga gra|anstva i osobito europska odrednica, – dati prijedloge za nastavak projekta i njegovo {irenje.

Upute Uskladitelji su pozvani ispuniti upitnik u suradnji s nastavnicima koji su proveli ili provode projekt.

Ako je sudjelovalo vi{e od jednoga razreda koji su slijedili razli~ite smjerove i obavljali razli~ite zadatke (na primjer razli~ite ulice, razli~iti na~in i sl.), molimo vas da umno`ite upitnik i ispunite po jedan za svaki razred koji je sudjelovao i smjer koji su odabrali.

Molimo vas odgovorite na sva pitanja, ozna~ite kri`i}em broj ili izabranu ku}icu, zavr{ite otvorena pitanja, a na posljednjemu dijelu upitnika upi{ite svoje bilje{ke, mogu}e primjedbe ili priloge.

I. Podatci 1. [kola .................................................... 2. Grad .......................................................

3. Dr`ava .................................................. 4. Telefon ..................................................

5. Faks ..................................................... 6. E-mail ...................................................

1. Razred i/ili razredi koji su sudjelovali u istomu smjeru (usp. Uputu): Razred

broj u~enika

dob u~enika

broj uklju~enih nastavnika

materinji jezik

tu|i jezici

173

II. Projekt 2. U kojemu je razdoblju trenuta~no provedba projekta Europa od jedne ulice do Drugih?

1. Projekt se provodi.

2. Projekt je zavr{en.

3. Projekt je na po~etku.

4. Odustalo se od projekta (idi na pitanje br. 9).

5. Drugo (objasnite) ..................................................................

3. Ako se odustalo od projekta, koji su bili osnovni razlozi? ............................................................................................................................................

Pazite: u primjerima u kojima projekt jo{ nije zapo~eo ili se od njega odustalo, molimo vas, odgovorite do ovoga mjesta, a dalje samo na pitanja za koja imate korisne podatke.

4. Trajanje projekta: 1. po~etak projekta: 2. zavr{etak projekta (stvarni ili o~ekivani):

mjesec mjesec

|__||__| godina |__||__||__||__| |__||__| godina |__||__||__||__|

5. Koji su {kolski predmeti ili podru~ja {kolskih predmeta bili uvr{teni u projekt? ............................................................................................................................................

6. Ukratko opi{ite ostvareni projekt, osobitosti i razdoblja provedbe. ............................................................................................................................................

7. Spomenite glavne didakti~ke ciljeve koje ste slijedili ostvaruju}i projekt.

1 .........................................................................................................................................

2 .........................................................................................................................................

3 .........................................................................................................................................

8. Koji su se primijenjeni na~ini i/ili pristupi pokazali naju~inkovitijima u ostvarenju ovih ciljeva?

1 .........................................................................................................................................

2 .........................................................................................................................................

3 .........................................................................................................................................

9. Koje su bile glavne djelatnosti u provo|enju projekta? nikada 1. posjeti 2. pismohranska i bibliografska istra`ivanja 3. internetsko istra`ivanje

174

nekada

~esto

uvijek

4. istra`ivanja u prirodi 5. crte`i, reljefi 6. sastavi 7. fotografije, videosnimci 8. razgovori 9. drugo (objasnite) ...............................................

10. Koji su glavni u~inci projekta? (Objasnite.)

1. Tekstovi na materinjemu jeziku ..............................................................................

2. Tekstovi na tu|emu jeziku .......................................................................................

3. Glazba, pjesme ..........................................................................................................

4. Crte`i, slike, kola`i ....................................................................................................

5. Kipovi, skice ...............................................................................................................

6. Fotografije ..................................................................................................................

7. Film, videosnimci .......................................................................................................

8. Mre`ne stranice .........................................................................................................

9. Hipertekstovi na CD-ROM-u ...................................................................................

10.Izlo`be .........................................................................................................................

11. Kazali{ne izvedbe ......................................................................................................

12.Drugo (objasnite) ......................................................................................................

11. Jesu li u projektu sudjelovali i stru~njaci za ba{tinu?

1. Jesu, 2. Nisu.

12. Ako jesu, koja je bila njihova uloga? ............................................................................................................................................

13. Tko je jo{ bio uklju~en u projekt? je

nije

djelomi~no

1. roditelji 2. trgovci, obrtnici 3. stanovnici gradske ~etvrti 4. prolaznici 5. drugo (objasnite) ...............................................

14. Jesu li se nastavnici koristili didakti~kim gradivom?

1. Jesu, 2. Nisu.

175

15. a) Ako jesu, kako su? .................................................................................................... b) Ako nisu, a za{to nisu? ...........................................................................................................................................

16. Jesu li se u~enici koristili didakti~kim gradivom?

1. Jesu, 2. Nisu.

17. a) Ako jesu, kako su? ..................................................................................................... b) Ako nisu, za{to nisu? ...........................................................................................................................................

III. Europska odrednica 24. Koju ste europsku odrednicu prona{li i razvili tijekom projekta? ...........................................................................................................................................

25. Jeste li u svojoj ulici otkrili jasne znakove (kultura, jezik, obi~aji, graditeljstvo, povijest itd.) Europe i/ili Drugoga? (Objasnite.) ...........................................................................................................................................

26. Jesu li u~enici prona{li neke posebne i izvorne vidove, primjere, mi{ljenja o Europi i Drugome? (Objasnite.) ...........................................................................................................................................

27. Mislite li da je sudjelovanje u ovomu projektu pridonijelo mijenjanju slike i zamisli koju u~enici imaju o Europi?

1. Je (objasnite) .............................................................................................................. djelomi~no (objasnite) ......................................................................................................

28. Jeste li se vi i u~enici koristili mre`nom stranicom projekta (www.CdE.int/eral)?

1. Jesmo, 2. Nismo.

29. a) Ako jesmo, kako smo? ............................................................................................ b) Ako nismo, zbog ~ega nije bila kori{tena? ............................................................. .................................................

IV. Procjena i budu}nost 30. Jeste li procijenili cijeli projekt?

1. Jesmo, 2. Nismo.

176

31. Ako jesmo, opi{ite ukratko kori{tena pomagala i osnovne uspjehe. ..........................................................................................................................................

32. [to mislite kako se i koliko projekt: nikako

malo

prili~no

sve

1. svidio vama 2. svidio u~enicima 3. svidio nastavnicima

33. Koliko je, prema va{emu mi{ljenju, razred ostvario sljede}e ciljeve? nikako

malo

prili~no

sve

1. nau~iti gledati i otkrivati okolinu svojim osjetilima 2. upoznati i prihvatiti ulicu i njezine razli~ite vidove 3. priviknuti se na izra|ivanje svojih projekata i zami{ljanje budu}nosti 4. razviti i oja~ati svoju pripadnost i odgovornost u odnosu na budu}nost mjesta 5. otkriti i pribli`iti se Drugomu, po~ev{i od svoje ulice 6. postati svjestan europske odrednice, po~ev{i od ulice i otkriti vi{estruke povijesti i oblike 7. razviti i oja~ati europski identitet, osje}aj europskoga dr`avljanstva

34. Smatrate li da je sudjelovanje u ovomu projektu utjecalo na va{u stru~nost?

(Objasnite.) ..........................................................................................................................................

35. Koji su, prema va{emu mi{ljenju, najbolji vidovi i jake to~ke projekta?

1. ...................................................................................................................................

2. ...................................................................................................................................

3. ...................................................................................................................................

36. Koji su, prema va{emu mi{ljenju, lo{iji vidovi i pote{ko}e u provedbi projekta?

1. ...................................................................................................................................

2. ...................................................................................................................................

3. ...................................................................................................................................

177

37. Namjerava li va{a {kola nastaviti program?

1. Namjerava, s istim razredom.

2. Namjerava, ali bit }e uklju~eni drugi razredi.

3. Namjerava.

38. Imate li prijedlog za razvitak projekta na narodnosnoj i europskoj razini? ..........................................................................................................................................

39. Mi{ljenja, obja{njenja i prilozi. ..........................................................................................................................................

Upitnik je ispunio Ime .................................................... Prezime ....................................................

Uloga ................................ {kolski predmet (ako predaje) ..............................................

Sura|uje Ime .................................................... Prezime ....................................................

Uloga ................................ {kolski predmet (ako predaje) ..............................................

Nadnevak ....................................................

5.3. Pitanja za razgovor sa {kolskim ravnateljima

Ime i prezime {kolskoga ravnatelja I. Kratkoizvje{}e o projektu i kako se razvija: a. dru{tveno-kulturno i zamljopisno okolje {kole; b. kako je projekt bio povezan s dru{tveno-kulturnim i zemljopisnim okoljem {kole; c. dionice kod ostvarenja projekta.

II. Opis kako se projekt odnosio na: a. untarnju strukturu i rad {kole: koja su tijela bila uklju~ena, kako i u kojemu razdoblju?; objasnite povezanost s postavljenim ciljevima {kole; b. vanjske ustanove: koje su ustanove bile uklju~ene na mjesnoj, pokrajinskoj i narodnosnoj razini?; kako i u kojemu razdoblju projekta?

III. Nov~ano ulaganje a. koliko je novca {kola uto{ila u projekt? Koje su bile glavne stavke? b. je li {kola dobila novac od vanjskih ustanova? Ako je, koliko i od koga?

IV. Ljudi uklju~eni u projekt (nastavnici, stru~njaci, pomo}no osoblje itd.) – objasnite uloge i du`nosti.

178

V. Europski vidovi: a. ocjena projekta i njegove europske odrednice: je li se tra`ila i kako je ostvarena? b. odnos s Vije~em Europe; c. didakti~ka pomagala (priru~nik, napravljen i dostavljen od Vije}a Europe): jake i slabe to~ke.

VI. Ostvareni u~inci i kako se projekt svidio: a. u~enicima, b. nastavnicima, c. razrednomu vije}u, d. {koli.

VII. Koji su vidovi projekta prema va{emu mi{ljenju bili najuspje{niji?

VIII. Koji su bili razo~aravaju}i ili negativni?

IX. Budu}nost projekta: a. treba li nastaviti raditi na projektu, ako da, kako? b. na kojim vidovima u u kojemu obliku? c. kakav je mogu}i razvitak i kakvi su zaklju~ci doneseni na razini {kole te na mjesnoj, narodnosnoj i europskoj razini?

Slika 25. Zamjena {kola suradnica u projektu Europa od jedne ulice do Drugih. Posjet Osnovne {kole Pujanki iz Splita (Hrvatska), Osnovnoj {koli E.Gianturco, u Rimu (Italija), u svibnju 2005. Ravnateljica dr. Rosa Amoriggi predstavlja zadu`enu u~iteljicu u radionici u kojoj su talijanski u~enici napravili “ulicu� od keramike.

179

Slika 26. Skupina hrvatskih u~enica u posjetu radionici za keramiku, u Rimu 2005.

Slika 27. dr. Lida Branchesi, voditeljica projekta Vije}a Europe, pokazuje razglednice o rimskIm znamenitostima koji su napravili u~enici Osnovne {kole E.Gianturco, u Rimu 2006.

180

Slika 28. Dr. Antonio de Gasperis, predstavnik talijanskoga Ministarstva nastave, sveu~ili{ta i istra`ivanja, prof. dr. Lida Branchesi, voditeljica projekta Vije}a Europe, ~lanica INVALSIja i profesorica didaktike na Sveu~ili{tu La Sapenzi, mr. sc. Mario Kezi}, hrvatski izaslanik za kulturu Hrvatskoga veleopslanstva u Rimu i talijanska voditeljica projekta u likovnomu kabinetu Osnovne {kole E.Gianturco, u Rimu 2005.

Slika 29. Dr. Rosa Amoriggi, ravnateljica {kole E.Gianturco, pokazuje radove svojih u~enika, u projektu Europa iz jedne ulice do Drugih, mr. sc. Mariju Kezi}u, dr. Antoiju de Gasperisu. S lijeve strane su voditeljica likovne radionice i prof. dr. Lida Branchesi, u Rimu 2005.

181

Slika 30. Dr. Antionio de Gasperis i prof. dr. Lida Branchesi s u~enicima O[ Pujanki na terasi Osnovne {kole E.Gianturco. U pozadini se vidi velika kupola znamenitoga Panteona, u Rimu 2005.

Slika 31. Baletna skupina O[ Pujanki nastupa pred u~enicima, u~iteljima i gostima u Osnovnoj {koli E.Gianturco, u Rimu 2005.

182

Slika 32. Baletna skupina O[ Pujanki ple{e stare dalmatinske plesove, u Rimu 2005.

Slika 33. U~enice i ravnatelj O[ Pujanki Boris Vidovi} pred ulazom u poznatu Osnovnu {kolu E.Gianturco, Via della Palombela 4, u Rimu 2005.

183

Slika 34. U~enice O[ Pujanki sa svojim vjerou~iteljem don Mihaleom Provi}em na mostu kod Papinskoga hrvatskoga zavoda Sv. Jeronima, u Rimu 2007.

Slika 35. U~enice O[ Pujanki na trgu Sv. Petra, u Rimu 2005.

184

Slika 36. U~enice, ravnatelj Boris Vidovi} i vjerou~itelj don Mihael Provi} ispred bazilike Svete Marije iznad Minerve, u kojoj je pokopan Papa Leo X, koji je 1519. napisao hrvatskomu banu i biskupu Petru Berislavi}u da su Hrvati antemurales christiainitatis, u Rimu 2005.

Slika 37. U~enice O[ Pujanki na proslavi Dana Europe i sv. Nikole u Bariju, u svibnju 2003.

185

Slika 38. U~enice O[ Pujanki s vr{njakinjama iz Litve u Europskom vlaku prijateljstva na putu od Milana do Rima, na putu za Bari, u Rimu 2003. U~enica Petra Ujdur, (prva s desna) naslikala je splitsku Prvostolnicu koja je uzeta za naslovnicu ove knjige.

Slika 39. U~enici O[ Pujanki pokazuju svoj plakat za Europski vlak prijateljstva prof. dr. Lidi Branchesi na terasi rimske Osnovne {kole E.Gianturco, u Rimu 2006.

186

Slika 40. Prof. dr. Lida Branchesi pokazuje talijansko izdanje knjige u~enicima i ravnatelju O[ Pujanki na terasi O[ E. Gianturco, u Rimu 2006.

Slika 41. U~enici Osnovne {kole Pujanki na splitskoj Obali se pripremaju razgledati Dioklecijanovu pala~u, koju je Robert Adam posjetio u XVII. stolje}u. Zadivljen njezinim elegantnim stupovima i lukovima uveo je novi smjer u arhitekturi: neoklasicizam.

187

Slika 42. U~enici Osnovne {kole Pujanki u razgovoru s njema~kim po~asnim konzulom Karlom Grencom: Kakvi su njema~ki utjecaji na razvoj Republike Hrvatske i Grada Splita?

Slika 43. Britanski po~asni konzul Ante Roje govori splitskim u~enicima o britansko-hrvatskim vezama.

188

Slika 44. Talijanski konzul Marcello Apicella govori o znamenitostima u Rimu te o kazali{tima u Napulju, Firenci i Veneciji.

Slika 45. Ranka Sara~evi}-Wurth, Daniel ThĂŠrond, Lida Branchesi, Boris Vidovi}, Irena Horvati} ^ajko u Pala~i Vije}a Europe u Strasbourgu, nakon zavr{etka VI. plenarne sjednice Vije}a za kulturu (CDPAT), na kojoj je sve~ano predstavljeno englesko izdanje ove knjige, 15. svibnja 2007.

189

Slike 25. Po zavr{etku projeka Europa iz jedne ulice do Drugih, Osnovna {kola Pujanki nastavila je voditi isti program u okviru projekta: Europski vlak prijateljstva s talijanskom Osnovnom {kolom Franco Casavola, Modugno, Bari. Talijanska uskladiteljica programa Maddalena Fiore i ravnatelj Boris Vidovi} provde projekt od 2003. do danas (2009.).

Talijanski u~enici, uz pratnju svojih splitskih vr{njaka, uvijek s velikim interesom posjete splitsku Prvostolnicu i Peristil. Fotografija je iz 2006.

Slike 26. U~enici i u~itelji Osnovne {kole Pujanki u svakoj prigodi govore o hrvatskoj kulturnoj ba{tini inozemnim gostima. Gosti iz daleke Australije sa {kolskim balerinama i krasnosloviteljicama, fotografirani u {kolskomu atriju, 2008.

190

Dodatak 6. Popis projekata ostvarenih u nastavi europske ba{tine

PROJEKTI U SASTAVU NASTAVE EUROPSKE BA[TINE* Grad − dr`ava

tema

mjesto

godina

{kole

dok. **

Bale (CH), Bourges (F), Mulhouse (F), Mullheim (D), Rotterdam (NL)

Rajna bez granica

rijeka Rajna...

1989. − 90.

Gymnasium Baumlihof (CH), Lycée M. de Navarre (F), Lycée A. Schweitzer (F), Markgräfier Gymnasium (D), Libanon Lyceum (NL)

05,24

Baden-Baden (D), Niort (F)

srednjovjekovna Europa

St-Jean d’Angely

1989. − 90.

Schule Cloître du Saint Sépulcre (D), Lycée Jean Macé (F)

24

Namur (B) et alii

put po mjestu Santiagu de Composteli

rijeka Muese

1990. − 91.

Mije{ani ‘europski’ razred i razredi iz dr`ava koje su posjetili

05

Montornès del Vallés (E), Marseille (F)

Provansa i Katalonija: put Sv. Jakova

Barcelona (E), Arles (F)

1990. − 91.

Institut de Batxillerat Montornès (E); Lycée Michelet (F)

01, 06, 05, 24

Ganshoren (B), Laon (F)

Kako `ive samostani: ritam, kruh, voda, sje}anje…

Villers-la Ville, 1990. − 91.

Saint Michel en Thiérache

Ecole d’application de l’Institut d’Enseignement supérieur pédagogique de Ganshoren (B), Ecole d’application L. Macault − Ecole normale de l’Aisne (F)

01, 05, 24

Châtel sur Moselle tema o ba{tini (F), Schwäbisch koja je zajedni~ka Hall (D) objema dr`avama

Châtel sur Moselle, Schwäbisch Hall

1990. − 91.

Gymnasium bei Sankt Michael (D), Licée (F)

05

Menon (GB), Grenoble (F)

London: kipovi, vrtovi, mjesta

London

1990. − 91.

Primary school (GB), Ecole primaire Grenoble (F)

12

Martigny (F), Melrose (GB)

Sir Walter Scott

Melrose

1990. − 91.

Ecole com. de Martigny (F); Melrose Grammar School (GB)

01

Saint− Romain (F), Rottweil (D)

Od neolita do Saint-Romain srednjega vijeka: njema~ki tragovi u mjestu Burgundiji

1990. − 92.

Albertus Magnus Gymnasium (D)

01, 05, 15, 24

Napulj (I), LavalSarthe (F)

dvorac Craon

Craon (F)

1990. − 92.

Liceo Linguistico ITC M. Pagano (I), Lycée Amboise Pare (F)

02, 03, 04, 10, 24

Vescovato (I), Nice (F)

teme svojstvene mjestu

Vallée de la Roya, Vescovato

1990. − 92.

Scuola media − Vescovato (I), Collège − Nice (F)

10

Milano (I), Le Mans (F)

prvostolnica le Mans, San Fruttuoso

Le Mans, San Fruttuoso, Clisson

1990. − 93.

Scuola media Marelli (I); Collège Les Sources (F)

02, 03, 04, 10, 11

Casale Monferrato; Le Mans

1990. − 94. Scuola media Luigi Hugues (I); Collège Jean Moulin (F)

Casale Monferrato rimska umjetnost, (I), Marrolles les gotika i barok Braults, Gravigny (F)

01, 02, 03, 04, 10, 15, 24

191

Grad − dr`ava

tema

mjesto

godina

{kole

dok. **

Barcelona (E), Be~ Bruxelles, glavni (A), Waterloo (B) grad secesije

Bruxelles

1991. − 92.

Institut de Batxillerat La Dedeta (E), Realgymnasium 16 (A), Athénée royal de Waterloo (B)

01, 05

Couvron (F), Woluwe Saint Lambert (B)

oblik stijena, graditeljstvo i geologija doline rijeke Aisne

Soissons; Saint Michel

1991. − 92.

Ecole com. de Couvron (F), Ecole com. Princesse Paola (B)

01, 05

Martigny (F), Melrose (GB), Woluwe – Saint Lambert (B)

Samostani i glazba Saint Michel en Thiérache

1991. − 92.

Ecole com. de Martigny (F), Melrose Grammar School (UK), Ecole com. d’eins. individualisé La Charmille (B)

01, 05

Nantes (F), Köln (D)

razred – muzej – Europa

Köln, Nantes

1991. − 92.

Lycée Gabriel Guist’hau (F), 05 Friedrich Wilhelm Gymnasium (D)

Nolay (F), Rottweil kretnje, (D) me|unarodni jezik

Saint-Romain

1991. − 92.

Collège L. Carnot (F), Albertus Magnus Gymnasium (D)

01, 15, 19

Ponte de Lima (P), Cluny izme|u Màcon (F) pro{losti i sada{njosti

Cluny

1991. − 92.

Escola secondaria de Ponte de Lima (P), Collège Pasteur, Lycée Lamartine (F)

05

Saint-Quentin (F), Woluwe − Saint Lambert (B)

samostanski `ivot, prirodni i kulturni okoli{

Saint Michel en Thiérache, Woluwe Saint Lambert

1991. − 92.

Ecole com. Alfred Clin (F), Ecole com. Van Meyel (B)

01

Barcelona (E), Marseille (F)

Marseille i Barcelona, dva sredozemna grada

Barcelona, Marseille

1991. − 93.

Lycée Michelet – Marseille, Collège d’Istres (F), Escola França (E)

04

Cascina – Pisa (I), Laval Montpellier (F)

teme povezane s mjestom

Pisa, Viareggio, Craon, Montpellier

1991. − 93.

Liceo − Cascina (I), Lycées Laval − Montpellier (F)

03, 04, 10

Cremona (I), Villeneuve-lesAvignon (F)

Teme vezane uz lokalitet

Villeneuve, Porquerolles

1991. − 93.

Istituto tecnico Pacle (I), Lycée Villeneuve-les– -Avignon (F)

04, 10

Grenoble (F), Barcelona (E)

graditeljstvo grada Ville de Barcelone izme|u Grenoble, Katalonije i Europe Barcelone

1991. − 93.

Ecole primaire de Jardin (F), Escola primaria (E)

12

Casale Monferrato prvostolnica u Le (I), Vendée (F) Mansu

Le Mans

1992. − 93. Scuola media − Casale, Collège − Vendée

03

Mulhouse (F), Mullheim (D)

pro{lost za budu}nost

Saint-Romain

1992. − 93. Lycée A. Schweitzer (F), Margrafler Gymnasium (D)

19

Dijon (F), Treves (D)

‘Prevrat’ tisu}ite godine

Saint-Romain

1992. − 93. Lycée Montchapet (F), Hodenburg Gymnasium (D)

19

Bergamo (I), Saumur (F)

teme povezane s mjestom

Abbaye Fontevraud, Bergamo

1992. − 94. Liceo − Bergamo (I), Lycée − 03, 04, Saumur (F) 10

Borno (I), Saumur (F)

teme povezane s mjestom

Abbaye Fontevraud, Valcamonica

1992. − 94. Scuola media − Borno (I), Collège − Saumur (F)

04, 10

Milano (I), Villefrance-sur Saone

teme povezane s mjestom

Chenavel, Parco dello Stelvio

1992. − 94. Liceo − Milano (I), Lycée − Villefranche-sur Saône (F)

04, 10

192

Grad − dr`ava

tema

mjesto

godina

Châtel sur Moselle, Schwäbisch Hall

1992. − 94. Gymnasium St Michael (D), Collège L. Pergaud (F)

05, 21

Torres Vedras, Trim

1992. − 94. Ecole Goncalo (P), Primary School St. Michael (IRL)

06

Cremona (I), Cluny teme povezane s (F) mjestom

Cremona, Cluny

1992. − 95. Istituto tecnico commerciale − 04, 10 Cremona (I), Lycée − Cluny (F)

Venezia (I), la Roche-sur-Yon (F)

teme povezane s mjestom

Venezia, Cluny

1992. − 95. Liceo − Venezia (I), La Roche- 03, 04, sur-Yon Lycée puis Cluny 10 Lycée (F)

Buscoldo di Curtatone − Mantova (I), Le Mans (F)

graditeljstvo, vitraili

Le Mans, Mantova

1992. − 95. Scuola media − Buscoldo (I), Collège − Le Mans (F)

Borno (I), Vendée (F)

teme povezane s mjestom

Val Camonica 1993. − 94. Scuola primaria − Borno (I), Ecole primaire − Vendée (F)

03

Castion − Belluno teme povezane s (I), Buxerolles (F) mjestom

Belluno

1993. − 94. Scuola media − Castion (I), Collège − Buxerolles (F)

04, 10

Lucca (I), Prades (F)

teme povezane s mjestom

Lucca, Villefranche de Conflent

1993. − 94. Liceo − Lucca (I), Lycée − Prades (F)

04, 10

Milano (I), Le Mans (F)

teme povezane s mjestom

Domaine de la Garenne − Lemot

1993. − 94. Scuola media − Milano, Collège − Le Mans

03

Milano (I), Rennes teme povezane s (F) mjestom

Rennes, Milano

1993. − 94. Scuola media − Milano, Collège − Rennes (F)

04, 10

Ossano dell’Emilia (I), Guérande (F)

teme povezane s mjestom

Guerande, Bologna

1993. − 94. Scuola media − Ossano (I), Collège − Guérande (F)

03, 04, 10

Tradate − Gallarate (I), Bourg-en-Bresse − Trévoux (F)

teme povezane s mjestom

Santa Caterina del S.

1993. − 94. Scuola media − Tradate (I), Collège Bourg-en-Bresse − Trévoux (F)

04, 10

Magenta (I), Portugal (P)

teme povezane s mjestom

Parco del Ticino

1993. − 94. Liceo − Magenta (I), Lycée (P)

04

Ravenna (I), Grezen-Brouère (F)

mozaik – srednjovjekovni grad

Ravenna, Guérande

1993. − 95. Scuola media S.P. Damiano (I), 03, 04, Collège Le grand Champ (F) 10

Ravenna (I), Le Mans (F)

bazilike u Ravenne

Ravenna, Le Mans

1993. − 95. Istituto tecnico comm.

“Ginanni” (I); Collège Les Sources (F)

03, 04, 07, 10

Budimpe{ta (H), Rottweil (D)

Dunav, europska `ila

Rottweil, Budimpe{ta

1993. − 95. Albertus Magnus Gymnasium (D), Németh Làszlò Gimnazium (H)

07

Castel Maggiore − Bologna (I), Le Mans (F)

teme povezane s mjestom

Le Mans, Bologna

1993.

03, 04, 10

Châtel sur Moselle Teme o ba{tini (F), Schwäbisch koja je zajedni~ka Hall (D) objema dr`avama Torres Vedras (P), Trim (IRL)

povijest regije: arheologija, zemljopis i graditeljstvo

{kole

Istituto tecnico commerciale − Castel Maggiore (I), Lycée − Le Mans (F)

dok. **

03, 04, 10

Wissen (D)

arheologija

Saint-Romain 1994. − 95. Kopernikus Gymnasium (D)

19

Arles (F), Sparta (EL)

antika

Arles, Sparta

1994. − 95. 6. razred (F) – u~enici, 11 godina (EL)

06

Siracusa, Arles

1994. − 95. Scuola media P. Orsi (I), Collège F. Mistral (F)

04, 05, 06

Arles (F), Siracusa osobitosti dvaju (I) gradova: Arlesa, Siracuse

193

Grad − dr`ava

tema

Bruxelles (B), Uusimaa (FIN)

pove}anje svijesti Helsinki, o kulturnoj ba{tini Tammisaari, Pusula, Schaerbeek

1994. − 95. Athénée Fernand Blum Schaerbeek (B), {kole iz Tammisaarija, Nummi − Pusula i Helsinkija (FIN)

05, 06, 20

Ravenna (I) FertéBernard (F)

prvostolnica u Le Mansu

Le Mans

1994. − 95. Liceo − Ravenna (I), Lycée Ferté − Bernard (F)

03

@eneva (CH), Epinal (F)

a) Europa: prava i obveze; b) otkrivanje suvremene umjetnosti

Châtel sur Moselle, @eneva

1994. − 95. Ecole supérieure de commerce André Chavannes (CH), IUT (F)

06, 05, 21

Freiberg am Neckar (D), Colmar (F)

Martin Schongauer

Breisach

1994. − 96. Oscar Paret Gymnasium (D), Lycée d’enseignement général et technologique (F)

06

Lauzerte (F), Namur (B)

Moissac, srednji vijek u vrijeme hodo~a{}a Lauzerte u Santiago de Compostelu

1994. − 96. Collèges iz Lauzertea (F), i iz Namura

12, 05

Arles (F), Val d’Aosta (I)

rimska arheolo{ka Arles nalazi{ta

1995. − 96. Liceo − Aosta (I), Lycée Arles (F)

06

Buscoldo − Milano (I), Nantes (F)

teme povezane s mjestom

Mantova

1995. − 96. Scuola media − Buscoldo (I), 03 Collège − Nantes (F)

@eneva (CH), Pariz teme povezane s (F) mjestom

Châtel sur Moselle, @eneva

1995. − 96. Ecole supérieure de comm.

06, 21 André Chavannes (CH), Ecole du Louvre (F)

Gersheim (D), Stiring Wendel (F)

Châtel sur Moselle

1995. − 96. Collège N. Untersteller (F), College Im Schulzentrum (D)

06, 05, 21

Illingen (D), Epinal grad: gradska i (F) seoska sredina

Châtel sur Moselle

1995. − 96. Illtalgymnasium (D), Collège L. Lapicque (F)

06, 05, 21

Jarfalla (S), Rottweil (D), Dijon (F)

Europa za jedno mjesto, jedno mjesto za Europu

Saint-Romain

1995. − 96. Jakobsbergs Gymnasium (S), 06, 05, Albertus Magnus Gymnasium 15 (D), Lycée européen Charles de Gaulle (F)

Mainz (D), Courtrai (B), Epinal (F)

srednjovjekovno graditeljstvo: knji`evni, povijesni, umjetni~ki europski pristup

Châtel sur Moselle

1995. − 96. Mainz − Gosenheim Gymnasium (D), Koninklijk Atheneum van Het Gemmenschapsonderwijs (B), Lycée L. Lapicque (F)

06, 05, 21

Pirej (EL), Milano (I), Le Mans (F)

prvostolnica u Le Mansu

Le Mans

1995. − 96. Collège Les Sources (F), Ecole grec-française J. D’Arc (G), Scuola media − Milano (I)

03, 07

Ravenna (I), Maine bazilike i mozaici (F)

Ravenna

1995. − 96. Liceo di Ravenna (I), Université du Maine (F)

03

194

kameni kipovi

mjesto

godina

{kole

Dok. **

Grad − dr`ava

tema

mjesto

godina

{kole

Saint-Germainen– -Laye (F) Varna (BG), Volos (EL)

europski korijeni

SaintGermain--enLaye – Paris, Varna, Volos

1995. − 96.

Lycée international Saint– 05 -Germain-en-Laye (F); dvojezi~na gimnazija F. J. Curie u Varni (BG); Klasi~na gimnazija Volos (GR)

Sofija (BG), Tarbes (F)

srednji vijek i renesansa

Sofija, Tarbes

1995. − 96.

Jezi~na gimnazija − Sofija (BG), Collège Desaix − Tarbes (F)

06, 05, 07

Freiburg (D), Strasbourg (F)

kamen, staklo, prostor, gra|a; osjetilni pristup religijskim gra|evinama

VieuxBreisach

1995. − 96.

Kreisgymnasium Kirchzarten (D), Collège Belz Soultzartin (F). (nastava odr`ana na te~aju u Donaueschingenu: usp.)

12, 13

Borno (I), Brou (F) seoska ba{tina Europe

Saint-Romaine 1995. − 96.

Scuola media San Domenico (I), Collège F. Robertet (F)

19

Worth (D)

Saint-Romain

1995. − 96.

Europa Gymnasium (D)

19

Tier (D), Autun (F) Mjesto u Europi: identitet i zamjene

Saint-Romain

1995. − 96.

Lycée de Konz (D), Collège de 19 la Chataigneraie (F)

Budimpe{ta (H), Flèche (F)

teme povezane s mjestom

Le Mans, Visegrad

1995. − 97.

Lycée Notre Dame (F), Lycée Radnoti (H)

03, 07

Michelstadt (D), Rumilly (F)

tisu}ljetna godina

Saint-Romain

1996. − 97.

Theodor Litt Schule (D), Groupe Scolaire Demotz de la Salle (F)

19

Toulouse (F), Genova (I)

srednji vijek

Genova, Toulouse

1996. − 97.

Istituto per il turismo E. Firpo 05 (I), Collège Lamartine (F)

Sofija (BG), Tarbes (F)

kulturne uspored- Tarbes be i srednjovjekov- (Narbonne, ni putovi Carcassone), Sofija (Madara, Rila)

1996. − 97.

Lycée T. Gautier (F), Gimnazija Sv. Konstantina filozofa, Sofija (BG)

05

Lisabon (P), Rottweil (D), Macon (F)

tisu}ita godina za dvijetisu}itu

Saint-Romain

1996. − 97.

Escola secondaria Belen Alges (P), Albertus Magnus Gymnasium (D), Lycée Lamartine (F)

19

Strasbourg (F), Landau (D)

seoska ba{tina Saint-Romain Burgundije i rajanskoga podru~ja

1996. − 97.

Lycée Fustel de Coulanges (F), Gymnasium Max Slevogt (D)

12, 15, 19

Sejny (POL), Litva granice umjetnoSejny (LT), Bjelorusija sti, kulture, naroda

1996. − 97.

18 Razredi srednjih {kola (djelatnost sli~na europskim razredima o kulturi u dr`avama koje grani~e od 1991.)

Wörth (D), Rottweil (D), Villeneuve Essey (F), Brou (F)

ra|anje europskoga mjesta

Saint-Romain

1996. − 97.

Europa Gymnasium de Wörth (D), Albertus Magnus Gymnasium – Rottweil, Institut Médico Educatif de Villeneuve (F), Collège F. Roberte-Brou (F)

05, 15, 19

Bologna (I), Angers (F)

teme povezane s mjestom

Fontevraud, Le Mans

1996. − 98.

Lycées − Bologna (I), Lycée − Angers (F)

03

Borgà (FIN), Dubrovnik (HR)

zanimanja i graditeljstvo tisu}ljetne godine

Borgà, Dubrovnik

1996. − 98.

dvije gimnazije iz mjesta 05 Borgàe (FIN) i dvije gimnazije iz Dubrovnika (HR)

germanski ostatci u mjestu Burgundiji

dok. **

195

Grad − dr`ava

tema

mjesto

godina

{kole

dok. **

@eneva (CH), Ferney − Voltaire (F)

grad @eneva

@eneva

1996. − 98.

Lycée international de Ferney Voltaire (F), Collège de Saussure (CH)

08

Milano (I), Le Mans (F)

mjesta ba{tine

San Fruttuoso, Asnières sur Vègre

1996. − 98.

Scuola media − Milano (I), Collège − Le Mans (F)

03

Neuchâtel (CH), Fribourg en Brisgau (D)

otkrivanje grada

Neuchâtel, Fribourg en Brisgau

1996. − 98.

Lycée J. Piaget (CH), Gimnazija Fribourg en B. (D)

08

Peseux (CH), Levier (F)

upoznavanje i do`ivljavanje neolita

Région de Neuchâtel

1996. − 98.

Osnovne {kole iz grada Peseux (CH) i iz grada Leviera (F)

08

Tournefeuille (F), Genova (I)

Toulouse i Genova u srednjemu vijeku

Toulouse, Genova

1996. − 98.

Scuola media G. Casaregis (I), Collège Leonardo da Vinci (F)

05

Be~ (A), Dresden (D)

Judischer Friedhof

Be~, Dresden, 1996. − 99.

Bruxelles

BGRgXXI/O (A), Gymnasium Grobzschchwitz (D)

07

Tammisaari (FIN), `ivot u starim Kätkäsuvanto gradovima i selima (FIN), Parc Molou Woluwe St. Lambert (B), Castelnuovo B. (I)

Tammisaari, Woluwe St. Lambert, Siena − Castelnuovo B.

1996. − 99.

Scuola Media Papini (I), {kola Hakarinne iz Tammisaarie i iz Kätkäsuvantoae (FIN), École du Parc Malou (B)

05, 20

Châtel sur Moselle (F), Ostrava (CZ)

razvitak grada utvrde

Châtel sur Moselle

1997. − 98.

Collège Louise Pergaud (F), Lycée d’Ostrava (CZ)

21

Epinal (F), Courtrai (B)

pristup seoskoj i gradskoj sredini

Châtel sur Moselle

1997. − 98.

Lycée d’Viviani (F), Athénée Royal (B)

21

Dijon (F), Hermeskeil (D), Jarfalla (S)

koju pro{lost izabrati za budu}nost?

Burgundija, slika europske pokretljivosti

Saint-Romain

1997. − 98.

Lycée Européen Charles De Gaulle (F), Gymnasium Hermeskei (D), Jakobsberg Gymnasium (S)

19

Imola (I) Parigné Le Polin (F)

mozaik

Ravenna

1997. − 98.

Istituto tecnico Paolini (I), Lycée St. Michael Des Perrais (F)

23

Strasbourg (F), Landau (D)

Europa prije Europe: od neolita do danas

Saint−Romain 1997. − 98.

Lycée Fustel de Coulanges (F), Gymnasium Max Slevogt (D)

19

Oestgeest (NL), (F)

samostani i glazba srednjega vijeka

Abbaye aux dames de Saintes

1997. − 98.

Teyllingen Collège (NL)

05

Montereau (F), Buchen (D)

prilagodba i seoska povijest

Saint-Romain

1997. − 98.

Lycée A. Malraux (F), Bruckhardt Gimnasium (D)

19

Cento (I), Nantes (F)

teme povezane s mjestom

Garenne − Lemot

1997. − 98.

Liceo di Cento (I), Lycée di Nantes (F)

03

@eneva (CH), Rim (I)

fotografija i @eneva, Rim arheolo{ka ba{tina

1997. − 99.

Liceo classico T. Tasso (I), Collège Saint Louis (CH)

05

Imola (I), Sarthe (F)

teme povezane s mjestom

1997. − 99.

Liceo di Imola (I), Lycée de la Sarthe (F)

03

196

Ravenna, Garenne – Lemot

Grad − dr`ava

tema

mjesto

godina

{kole

Reims (F), Aachen tra`enje na{ih (D), @eneva (CH) zajedni~kih korijena

Saint-Romain

1997. − 2000.

Collège G. Braques (F), Rhein 07, 15 – Maas Gymnasium (D)

Epinal (F), Courtrai (B), @eneva (CH)

teme povezane s mjestom

Châtel sur Moselle

1998. − 99.

Lycée St. Joseph (F), Athénée 21 Royal (B), Ecole de comm. A. Chavanne (CH)

Nancy (F), Prievidza (SK)

teme povezane s mjestom

Châtel sur Moselle

1998. − 99.

Lycée Henry Loritz (F), Gimnazija Metodova (SK)

21

Epinal (F), Schwabisch Hall (D)

mjesto: prepoznavanje i tuma~enje

Châtel sur Moselle

1998. − 99.

Lycée Mendès France (F), Gymnasium – St Michäel (D)

21

Chalon/Saone (F), Budimpe{ta (HU)

od mjesta u Burgundiji do Europe

Saint-Romain

1998. − 99.

Lycée Mathias (F), Kolcsey Ferenc Gymnasium (HU)

19

Beaune (F), Brescia (I)

mjesto u Burgundiji: povijesni odnosi s Europom

Saint-Romain

1998. − 99.

Scuola media Carducci (I), Lycée d’enseign, adapté (F)

19

Strasbourg (F), Landau (D)

od mjesnoga do me|unarodnog.

Francuskonjema~ki utjecaji u Saint−Romainu i Dijonu

Saint-Romain

1998. − 99.

Lycée Fustel de Coulanges (F), Gymnasium Max Slevogt (D)

19

Besancon (F), Bale (CH)

nastanak Saint-Romain kne`evine u Europi

1998. − 99.

Collège Prudhon (F), Collège de Bale (CH)

19

Worth (D), Massy (F)

germanske selidbe u Burgundiji

Saint-Romain

1998. − 99.

Europa Gymnasium (D), Lycée Fustel de Coulanges (F)

19

Wo– Nijemci, Gali ili Pfeddersheim (D), Rimljani? Tko su Nolay (F), Parma bili na{i pretci?

(I)

Saint-Romain

1998. − 99.

Paternsschule (D), Collège L. Carnot (F), Scuola media di Parma (I)

19

Bologna (I), Montaign (F)

Ravenna, La Chabotterie

1998. − 2000.

Liceo Ginnasio L. Galvani (I), Lycée Léonard da Vinci (F)

07, 23

1999. − 2000.

Scuola media via Anco Marzio (I), Collège Le Grand Champ (F)

23

XVIII. stolje}e (F); laboratorij izradbe mozaika (I)

Milano (I), Grez en rimsko-bizantinska Ravenna Bouvère (F) mozai~ka umjetnost

dok. **

Thaon les Vosges (F), Gersheim (D)

Châtel sur predod`ba Moselle vremena i prostora: umjetni~ke tehnike

1999. − 2000.

Collège Elsa Triolet (F), Collège de Gersheim (D)

21

Ravenna (I), Le Mans (F)

bazilike u Ravenni: mozai~na umjetnost

Ravenna

1999. − 2000.

Liceo Ginnasio Dante Alighieri (I); Lycée Montesquieu (F)

07, 23

Ravenna (I), Le Mans (F)

bazilike u Ravenni: mozai~na umjetnost

Ravenna

1999. − 2000.

Scuola media Damiano Novello (I), Collège di Le Mans (F)

23

Reims (F), Aix-laChapelle (D)

tra`enje zajedni~kih korijena

Reims, Aix-la- 1999. − Chapelle 2000.

Collège G. Braque (F), Rhein Maas Gymnasium (D)

09

(I), (F), (POL), (MK)

mjesna i europska ba{tina

Saint-Romain

1999. − 2000.

Me|unarodni razred

19

Savernes (F), Stuttgart (D)

cilj: tisu}ljetna godina

Saint-omain

1999. − 2000.

Lycée Leclerc (F), Wagenburg 19 Gymnasium (D)

197

Grad − dr`ava

tema

Reims (F), Aachen (D) Brescia (I)

godina

{kole

europski utjecaji u Saint-Romain razvitku mjesta

1999. − 2000.

Collège Georges Braque (F), 19 Rhein Maas Gymnasium (D)

otkrivanje seoske okoline

Saint-Romain

1999. − 2000.

Istituto tecnico A. Lunardi (I)

19

Makedonija, mjesna i europska Saint-Romain Kosovo, Francuska ba{tina

1999. − 2000.

mje{oviti me|unarodni razred

19

@eneva (CH)

Saint-Romain

1999. − 2000.

Collège des CollombièresVersoix (CH)

19

Ravenna (I), St. graditeljstvo Philibert de Grand i ikonografija Lieu (F) srednjega vijeka

Ravenna, Asières sur Vègre

1999. − 2000.

Scuola media Damiano Novello (I), Collège Condorcet (F)

05, 07

Epinal (F), Bialystok (PL)

srednjovjekovno graditeljstvo i iskopavanja

Châtel sur Moselle

2000. − 01.

Lycée L. Lapicque (F), Spoleczne Liceum Ogolnoksztalcace (PL)

21

Pont à Mousson (F), Homburg (D)

dvorac

Châtel sur Moselle

2000. − 01.

Lycée J. Hanzelet (F), Christian von Männlich Gymnasium (D)

21

Dijon (F), Diekirch (L)

tisu}ita godina, Saint-Romain dvijetisu}ita godina: nastavak i prekid

2000. − 01.

Lycée Carnot (F), Lycée Classique (L)

19

Sulz (D)

arheologija

otkrivanje seoske okoline

mjesto

dok. **

Saint-Romain

2000. − 01.

Albeck Gymnasium (D)

19

Napoli, Genova u samostanu (I), Angouleme (F), Sv. Joakima Sofija (BG), Skopje Osogovskoga (MK)

Kriva Palanka

2000. − 02.

Lycée de Valois (F) i me|unarodna skupina mlade`i

05, 17, 19

Epinal (F), Chieri (I)

teme povezane s mjestom

Châtel sur Moselle, Chieri

2001. − 03.

Istituto tecnico commerciale B. Vittone (I), Lycée Mendès France (F)

21

Parma (I), Chaors (F)

europski razred o mozaiku

Ravenna

2002. − 03.

Istituto Leonardo da Vinci (I), Collège Gambetta (F)

23

Saint Amand Les Eaux (F), Moenchengladbach (D), Neerpelt (B), Walkenwaand (ND), Diekirch (L)

poljodjelsko selo

Saint-Romain

2002. − 04.

Lycée Notre Dame des Anges (F), Lyceum (D), Lycée Saint Hubertuscollege (B), Lyceum (NL), Lycée Classique (L)

19

Skopje (MK), Anderlecht (B)

Europa od jedne ulice do Drugih

Mihajlovo, Kavadarci, Skopje, Bruxelles

2002. − 04.

Ecole primarie Les Tilleuls (B), [kola Dimitrije Miladinov (MK)

05, 17, 20

Parma (I), Chaors (F)

europski razred o mozaiku

Ravenna

2003. − 04.

Istituto Leonardo da Vinci (I), Ecole Montcup (F)

23

Mainz (D), Châtel sur Moselle (F)

srednjovjekovno graditeljstvo i iskopine

Châtel sur Moselle

2003. − 04.

Schloss Gymnasium (D), Collège Louis Pergaud (F)

21

Montereau (F), Worth (D)

povijest mjesta: od mjesnoga do me|unarodnoga

Saint-Romain

2003. − 04.

Lycée Malraux (F), Europa Gymnasium (D)

19

Beaune (F), Bensheim (D)

prilagodba ~ovjeka prirodnoj okolini

Saint−Romain 2003. − 04.

Collège Monge (F), Goethe Gymnasium (D)

19

198

Grad − dr`ava

tema

mjesto

godina

{kole

dok. **

Chalon sur Saone unakrsni pogled (F), Aix la Chapelle na prirodnu i (D) kulturnu ba{tinu

Saint−Romain 2003. − 04. Collège Jean Zay (F), Lycée Anne Frank (D)

19

Basel (CH), Zaragoza (E)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Gymnasium Baumlihof (CH), Lycée Zaragoza (E)

22

Neuengg (CH), Milano (I)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Sekundarschule I (CH), Scuola svizzera (I)

22

@eneva (CH), Münster (D)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Collège de Budé (CH), Münster (D)

22

@eneva (CH), Berlin– Spandau (D)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Collège de Budé (CH), Berlin-Spandau (D)

22

Petit Lancy (CH), Worms (D)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Collège de Saussure (CH), Worms (D)

22

St. Gallen (CH), Grajaswoiez, Wologda (RUS)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Realschule Engelwies (CH), Grajaswoiez, Wologda (RUS)

22

St. Gallen (CH), Rotterdam (NL)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Kantonsschule am Burggraben (CH), Rotterdam (NL)

22

St. Gallen (CH), Greifswald (D)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Kantonsschule am 22 Burggraben (CH), Greifswald (D)

Martigny (CH), Freiburg (D)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Ecoles Communales (CH), Freiburg (D)

22

Genolier (CH), Bergisch– Gladbach (D)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Etablissement sec. (CH), Bergisch Gladbach (D)

22

Yverdon-Les– Bains (CH), Berlin (D)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Etablissement sec. Léon Michaud (CH), Berlin (D)

22

Winterthur (CH), Cospicua (MT)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05. Sekundarschule Lindberg (CH), Cospicua (MT)

22

Grad − dr`ave

tema

mjesto

godina

{kole

dok. **

Winterthur (CH), Eilenburg (D)

razred u organizaciji ‘Chzamjena mlade`i’

zamjena izme|u gradova

2004. − 05.

Kantonsschule Buelrain (CH), Eilenburg (D)

22

Legnica (PL), Strasbourg (F)

Alzas: svjedok razli~itosti i europskih zamjena

Chateau de Lichtemberg

2005. …

Gimnazia Legnica (PL), Lycée 05 de Strasbourg (F)

199

N. B. Spomenuti su svi potkrijepljeni projekti u sastavu nastave europske ba{tine: popis je poslan svim stru~njacima na doradu i provjeru. Zasigurno postoje i oni koji nisu uvr{teni u ovaj popis, koji zato nastaje. Budu}i na to da se prvi put provodi ovako te`ak posao, ove vrste, imate li dodatne, potkrijepljene obavijesti, molimo vas dostavite ih Vije}u Europe ili INVALSIju. ** Legenda. Gra|a u kojoj su na|ene obavijesti o projektima u sastavu nastave europske ba{tine 01= Mémento sur les classes européennes du patrimoine, Les éditions du Conseil de l’Europe, 1993.

02= IRRSAE Lombardia, Centre Culturel Français de Milan, Académie de Nantes, U {kolu u prirodi.

Iskustvo iz San Fruttuosa, Dodatak ~asopisu IRRSAEa Lombardia, br. 51., Milano 1995.

03= Classe du Patrimoine Académie de Nantes: 10 ans d’expérience, Rektorat, Nantes 1997.

04= Exchanges. Classes Européennes et pedagogie du patrimoine, Vije}e Europe, 1. lipnja 1994.

05= Pismohrana Vije}a Europe i gra|a poslana Vije}u Europe iz razli~itih zemalja (izvje{}a, projekti i sl.).

06= Exchanges. Classes Européennes et pedagogie du patrimoine, Vije}e Europe, 2. studenoga 1995.

07= Questionnaires sûr les Classes Européennes du Patrimoine, 2000.

08= Annick Schneiter, Les classes européennes de patrimoine, “NiKe Bulletin” 4/1997, Bern.

09= Les collégiens de Georges-Braque en classe européenne de patrimoine, L’Union, 25. travnja 1999.

10= Zbornik sa skupa Projekti u sklopu nastave europske ba{tine, Desenzano sul Garda, La scuola di domani, 116/117, 1993.

11= Une classe européenne du Patrimoine, Changer nouvelle série, br. 8., rujan 1992.

12= Pismohrana Lide Branchesi i INVALSIja. 13= Franz Karl Weiss, Les classes européennes du patrimoine facteur, de compréhension des cultures. 70° Séminaire du Conseil de l’Europe pour enseignants, Donaueschingen 6. − 11. studenoga 1995.

14= Classe européennes du patrimoine. Actes Colloque Chateau de Maison-Lafitte (France) 7. − 9. listopada 1992., Vije}e Europe 1995.

15= A. Schneiter (ur.), Classes européennes du patrimoine. Partir! A la Découverte de la diversité culturelle, ch Echange de jeunes, Soleure-Solothurn 1998.

16= Le patrimoine culturel et sa pedagogie: un facteur de tolerance, de civisme et d’integration sociale, Séminaire International Bruxelles (28 − 30 août 1995).

17= Une école-un monument, Seizmo, Skopje 2001.

18= Mre`na stranica.

19= Pismohrana Sergea Grappina i Maison du patrimoine di Saint-Romain.

20= Pismohrana Françoise Jurion i Fondation Pegase.

21= Popis Chatel sur Moselle.

22= ch-zamjena mladih.

23= Upitnik namijenjen stru~njacima – (Procjena INVALSI, 2004.).

24= Classes européennes du patrimoine, Actes, Cluny 25 − 28 sept. 1990.

200

Literatura153

– Barthelemy J., Mouilleseaux J. P. dir., Les jeunes et le patrimoine architectural: Une réflexion internationale sur l’education et la formation initiale. Travaux réunis à l’issue du colloque organisé à Paris à l’Unesco en 1989 par Jeunesse & Patrimoine International. Paris: Pierre Mardaga éditeur, 1990.

Izdanje na engleskomu jeziku: Young people and architectural heritage: International reflection upon education and primary training. Proceedings of a conference organized at Unesco in 1989 by Youth & Heritage International.

– Techniques de sensibilisation et pédagogie du patrimoine. Classes européennes du patrimoine: Rapport de l’opération Rhin sans frontières transmis par l’ACMISA et la DRAC d’Alsace, [CC-PAT (90)8], 1990.

– Classes européennes du patrimoine. Actes du stage, Cluny 25-28 septembre 1990., synthèse par Serge Grappin, Ministère de la culture et de la communication-DRAC de Bourgogne, Ministère de l’Education nationale-Rectorat de l’Académie de Dijon, 1990.

– Vonesch, G-W., Die «Classes européennes du patrimoine». Eine initiative des Europarates: sehen und erkennen lernen, Traktandum Magazin, 4, 1992.: 53. – 57.

– The educational theory and practice of school links and exchange: Report -56th Council of Europe Teachers Seminar, Donaueschingen, Germany, 1992.

[ECS/SE/BS/Donau (92)2]. Izdanje na francuskomu jeziku: La pédagogie des échanges scolaires: Rapport.

– Memento sur les classes du patrimoine. Strasbourg: Les éditions du Conseil de l’Europe, 1993.

Izdanje na engleskomu jeziku: Handbook on European heritage classes.

– Atti del Convegno “Le classi europee del patrimonio”, Desenzano del Garda, aprile 1993., “La scuola di domani”, 19, 1993.: 35. – 99. (~lanci: M. A. Negrini, A. Cerri, D. Mazza, G. Bertrand, S. Grappin et al.).

– Magyarország az Európa Tanácsban. Kultura és Nevelés, Europa Tanács − Council of Europe, 4,1993: 3-16. Séminaire sur les classes européennes du patrimoine, juin 16. – 18. 1993., (~lanci: A. László, J. P. Agnus, D. Reid et al.)

– Riffaud, A., Lecture de Ravenna. Décor et discour, Le Mans: Création et Recherche, 1994.

153153 Odabrano mjerilo: 1. samo knjige i ~lanci koji govore o pou~avanju ba{tine (teorija, projekti, preporuke i aktivnosti itd.) Vije}a Europe, 2. knjige, ~asopisi, vi{eobavijesna gra|a, ali ne i dnevni tisak, 3. istra`ivanja i slu`beni dokumenti Vije}a Europe, temeljni za istra`ivanje.

201

– European Heritage Classes, “European Heritage”, Strasbourg: Council of Europe, l, 1994.: 29. (I izdanja na francuskomu i njema~komu jeziku.).

– «Exchanges: Classes Européennes et Pédagogie du Patrimoine. Exchanges: European Heritage Classes and Education», «Bulletin 1», 1994., Conseil de l’Europe, Council of Europe.

– Classes européennes du patrimoine. Actes: Colloque Château de Maisons – Lafitte (France) 7-9 octobre 1992. Strasbourg: Conseil de l’Europe, Patrimoine Culturel n° 34, 1995. Colloque organisé conjointement par le Conseil de l’Europe et le Ministère français de l’Education nationale et de la culture, avec la collaboration de la Caisse nationale des monuments historiques et des sites. (~lanci: G. Mutte, J. Haremza, F. K. Weiss, R. Dalla Costa, S. Grappin, G. Ôney, L. Ágostházi, D. Reid, J. M. Agnus, G. W. Vonesh, F. Jurion de Waha et al.). Izdanje na engleskomu jeziku: European Heritage Classes: Maisons-Lafitte colloquy.

– «Exchanges: Classes Européennes et Pédagogie du Patrimoine. Exchanges: European Heritage Classes and Education», «Bulletin, 2», 1995.: Conseil de l’Europe, Council of Europe.

– Les Classes européennes du patrimoine, «Routes special» Dossier Actions éducatives, 3, 1995.: 31. – 33.

– «LiensLinks: liens et échanges scolaires. Bulletin du Réseau européen», «Bulletin l», 1995.: Conseil de l’Europe (tekst na francuskomu i engleskomu jeziku).

– Bertrand, G., Bianchi, G., Corinaldesi Sommadossi, C., cur., A scuola nel territorio. L’esperienza di San Fruttuoso. Milano: Irrsae Lombardia, Académie de Nantes, Centre Culturel Français de Milan, Supplemento al Bollettino Irrsae − Lombardia 51, 1995.

– La ville sous la ville: Projet d’éveil au patrimoine destiné aux élèves de villes européennes ICCROM, Conseil de l’Europe, English Heritage, 1995.

Izdanje na engleskomu jeziku: The city beneath the city: A Heritage awareness project involving pupils from European cities.

– Panzini, V. e Mazza, D., cur., Visibilia. Immagine e messaggio dei mosaici ravennati, Ravenna: Longo editore, 1995. (~lanci: A. Riffaud, W. Bendazzi et al.) (2° ediz.: 1999).

– Weiss, F. K., Europäische Kulturerbe als Gegenstand internationaler Klassenunternehmungen: 70 Europäisches Lehrerseminar, Donaueschingen 6-11 November 1995, Rat für kulturelle Zusammenarbeit Lehrerfortbildungsprogram des CDCC [DECS/SE/BS/Donau (95)4].

– Moffat, H., The European Heritage Classes, a way of understanding cultures: 69th European Teacher’s Seminar, Donaueschingen 9-14 October 1995, Council for Cultural Co-operation: In-service training programme for teachers,

202

–

–

– – –

– – – – –

–

–

Strasbourg, 1996. [DECS/SE/BS/Donau (95) 3]. Izdanje na francuskomu jeziku: 1997.

Carrier, C., European activities in heritage education: development, trend, prospects. Conclusions of the Seminar organised jointly by EU and CoE together with French Ministry of Culture, the Rectorate of the Academy of Dijon and the DRAC of Burgundy, Dijon, 10-12 October 1996., Council of Europe: 1997 [CCPAT (97) 11]. Izdanje na francuskomu jeziku: Les actions européennes de pédagogie du patrimoine: évolution, tendance et perspectives.

(I na mre`noj stranici Vije}a Europe).

Young People’s Participation in Word Heritage Preservation and Promotion: First European Word Heritage Word Forum, Dubrovnik, Croatia, 25-30 May 1996., UNESCO: 1996.

Comité du patrimoine culturel, Pédagogie du patrimoine, Strasbourg: Conseil de l’Europe 1997. [CC-PAT (97) 49].

Cisotto Nalon, M., cur., Effetto didattica. Esperienze e lavori con “Impara il Museo” e “La citta sotto la citta”, Padova: II Poligrafe, 1997.

Fléchais, C. e Princelle, M., cur., Classes du Patrimoine Académie de Nantes: 10 ans d’expérience, Nantes: Rectorat Nantes, 1997. (Interventi di: A. Riffaud, A. Gallicé, G. Bertrand, W. Bendazzi et al.)

Grappin, S., Que sont les classes européennes du patrimoine?, «Propositions», 21, n. l, 1997.: d 6. – 9.

Jurion, F., Kerckaert, R., Davi{, M., cur., L’école adopte un Monument. Bruxelles: Fondation Pégase, 1997.

Meier, S., Les classes européennes du patrimoine, «Le trait d’union» Zeitschrift für Jugendaustausch, Fondation Ch., 27, 1997: 42 – 44.

Schneiter, A., Les classes européennes du patrimoine, «NIKE Bulletin» 4, 1997 : 22. – 23.

Weiss, F. K., Les classes européennes du patrimoine, facteur de compréhension des cultures. Rapport 70 Séminaire du Conseil de l’Europe pour enseignants, Donaueschingen, Allemagne, 6. – 11. novembre 1995., Conseil de la coopération culturelle. Programme pour la formation continue des enseignants, Strasbourg: Conseil de l’Europe 1997 [DECS/SE/BS/Donau (95)4].

Reid, D. European Heritage Classes, a way of Understanding Cultures. Report 75 European Teachers Seminar, Donaueschingen, Germany, 11. – 15. May 1997. (follow up of Seminar n. 69), Strasbourg: Council of Europe, 1997 [DECS/ SE/BS/Donau (97)1]. I izdanje na francuskomu jeziku.

Le patrimoine culturel et sa pédagogie: un facteur de tolérance, de civisme et d’intégration sociale. Actes. Colloque Bruxelles 1995, Conseil de l’Europe, Patrimoine culturel, N. 36, 1998 (~lanci: M. A. Begag, B. Viebrock, T. Copeland, J. M. Agnus, S. Chryssoulaki, G. Öney, F. Dahmane, G. Trenti Antonelli et al.). Izdanje na engleskomu jeziku: Cultural heritage and its educati-

203

–

–

– – – –

– – –

– –

–

–

–

–

onal implications: a factor for tolerance, good citizenship and social integration.

Schneiter, A., Classes européennes du patrimoine. Partir a la découverte de la diversité culturelle. Soleure-Solothurn: eh Echange de jeunes, 1998. (~lanci: A. Baltensperger, A. Cerri, S. Grappin, N. Keckeis, S. Mitteregger et al.).

Izdanje na njema~komu jeziku: Ein Streifzug durch die kulturelle Vielfalt.

Verso un sistema italiano dei servizi educativi per il museo e il territorio. Materiali di lavoro della Commissione ministeriale. Roma: Ministero per i beni e le attività culturali, 1999. (Race. N° R (98)5: 284. – 287.). Usporediti osobito: Melandri, G., Premessa, IX − X. Dalai Emiliani, M., Difficoltà e traguardi di un percorso, XIII − XX. Branchesi, L., Per un confronto con l’Europa: modelli organizzativi e linee di tendenza, 233. – 290.

Roche, V., Qualitative Assessment of the European Heritage Days, Strasbourg: Council of Europe, 1999 [CC-PAT (99) 89]. (Tako|er izdanje na francuskomu jeziku.)

Blondé, A., cur., Jeunes et sauveguarde du patrimoine. Youngh and the Safeguard of Heritage, Roma: ICCROM, 2000.

Riffaud, A., coord., Pédagogie du patrimoine en Europe. 3 Ravenne (Italie). Le Mans: Création & Recherche, 2000.

Grappin, S., Du patrimoine local aux classes européennes du patrimoine, III Seminari Arquelogia i Ensenyament, Barcelona 16. – 18. novembre 2000. «Treballs d’Arquelogia», 6, 2000: 6. – 13.

Grappin, S., Heritage and Integration, 2000., website: www.coe.int.

Wagner, P., Karnoouh, C., Dolff Bonekämper, G., Klark, K. et al., Prospective: Fonctions du patrimoine culturel dans une Europe en changement, Strasbourg: Conseil de l’Europe, 2001. (I izdanje na engleskomu jeziku.)

Copeland, T., Heritage Education and Democratic Citizenship, Strasbourg: Council of Europe, 2001. [CC-PAT (2001) 4]. (I izdanje na francuskomu jeziku.)

Branchesi, L., La “Pedagogia del Patrimonio” in Europa, in M. Costantino, cur., Mnemosyne a scuola: Per una didattica dai beni culturali. Milano: Franco Angeli, 2001.: 107. – 124.

Cerri, A., cur. L’Europe: d’une rue ... a l’Autre. Lyon: Conseil de l’Europe, Le moutard, 2001. Izdanje na engleskomu jeziku: Europe: from One Street ... to the Other. Izdanje na talijanskomu jeziku: L’Europa da una strada ... all’Altro.

I izdanja na njema~komu, ruskom, {panjolskom, {vedskom jeziku.

De Cato, G., cur., Pedagogia del patrimonio culturale nel processo di costruzione della cittadinanza democratica − Seminario internazionale del Consiglio d’Europa MPI-CdE, Apricena Arti Grafiche Malatesta, 2001. (~lanci: L. Branchesi, A. Cerri, C. Gelao et al.).

204

– Velcov, P., cur., One school one monument. Skopje: Seizmo − Council of Europe, 2001. (na }irilici).

– European cultural heritage. Intergovernmental co-operation: collected texts, vol. I..

Strasbourg: Council of Europe Publishing, 2002. Izdanje na francuskomu jeziku: Patrimoine cultural européen. Coopération intergouvernementale: recueil de textes.

– Copeland, T., Paysages et mathématiques, «Naturopa. La convention européenne du paysage», 98, 2002.: 35. (I izdanje na engleskomu jeziku.)

– Grappin, S. Paysage de l’histoire ... histoire de paysage, ibidem, 2002.: 35 (I izdanje na engleskomu jeziku.)

– De Carli, C., cur., “Education through Art”. I musei di arte contemporanea e i servizi educativi tra storia e progetto, Milano: Mazzotta, 2003. (Racc. N° R (98) 5: 109. – 111.).

– European cultural heritage: a review of policies and practice, vol. II. Strasbourg: Council of Europe publishing, 2003. Izdanje na francuskomu jeziku: Patrimoine culturel européen. Analyse des politiques et de la pratique.

– Manuale per i servizi educativi del Museo e del Territorio, Cappelli: Bologna 2004. (Racc. N° R (98)5: 1. – 4.).

– Branchesi, L., Percevoir et évaluer un patrimoine vivant, «Naturopa. Nature et culture», 102, 2004: 31. (I izdanje na engleskomu jeziku.)

– Wahldén, M., La pédagogie du patrimoine en Suède, «Naturopa. Nature et culture», 102, 2004: 30 (I izdanje na engleskomu jeziku.)

– Donna, M. A., Mascheroni, S., Simone, V., cur., Didattica dei musei. La valutazione del progetto educativo, Milano: Franco Angeli 2004. (Racc. N° R (98)5: 123. – 126.).

– Branchesi, L., Heritage Education for Europe: Assessment and future prospects.

Summary of the evaluation report, Council of Europe: 2004. [CDPAT (2004) 59]. (I izdanje na francuskomu jeziku.)

– Culture and School: Report European Conference: The Hague, 8 to 10 September 2004. La culture et l’ecole. Rapport de la Conférence européenne, Cultuurnetwerk Nederland: Utrecht 2004.

– De Trover, V., cur., Hereduc. Heritage education. Patrimonio culturale in classe: Manuale pratico per gli insegnanti, Antwerpen-Apeldoom: Garant, 2005. (I izdanja na nizozemskomu, njema~kom, engleskom i francuskom jeziku.)

– Heritage and Education: A European perspective: The Hague forum 2004. Proceedings-actes, Europa Nostra 2005. (dostupan i na mre`noj stranici: www. europanostra.org).

– Copeland, T., Citoyenneté democratique européenne, pédagogie du patrimoine et identité. Doc. Année européenne de la Citovenneté par l’éducation, Strasbourg: Conseil de l’Europe, 2005.

205

Multimedijalna gra|a154 – Classes Européennes du patrimoine − European Heritage Classes (1992.), Conseil de l’Europe Council of Europe − Régie de Moyens Audiovisuel − Audiovisual Resources Management, Vidéocassetta 15,30 mm.

– Histoire d’une journée dans la campagne de Nummi-Pusula, Videokaseta o belgijsko-finskoj nastavi europske ba{tine (1994.): 11,5 mm. Autori: Leena Heinanen i Jarno Piironen.

– Classe Européenne du patrimoine France (Tarbes) l Bulgarie (Sofia), Association pour la promotion du patrimoine en Midi − Pyrénées: Toulouse 1995., film na videokaseti: 10 mm.

– La pédagogie du patrimoine en Europe: Esperienze sul territorio e metodologia (CD-ROM), Comune di Ravenna, Accademie de Nantes, Programme Socrates − Ue (usp. dodatak o nastavi europske ba{tine).

– D’une rue à l’Autre, Ecole «Le Tilleul», Anderlecht, Project européen 2001.

– 2002. réalise par des élèves de 4ème, classe de Mmes Garcia et Janssens, videokaseta 25 mm.

– Osogovski’s mosaic. Classe européenne du patrimoine, Association Makedonia, Lycée M. de Valois Angoulème − France, CDDP 16 France, Conseil de l’Europe, Conseil régional Poitou-Charente. Snimanje i predmonta`a: makedonski, srpski, francuski u~enici tijekom radionice Educ’lmage, Centre départemental de Documentation Pédagogique, Château de 1’Oisellerie, La Couronne, France, 2002.

– Barocco e gotico on line: patrimonio culturale e cittadinanza europea: Gotiek en Barok on line. Cultureel erfgoed en Europees burgerschap a cura di Paolo Cavallo, Modica 2003. (CD-ROM). Modica – I i Brugge – B – dvogodi{nji projekt zamjene nastao nakon te~aja u Viesteu.

– Da una strada ... all’Altro, Istituto comprensivo Ennio Ouirino Visconti di Roma, 2003. (CD-ROM).

Osobito odabrane videokasete i CD-ROM-ovi, ali ne spominju se svi oni kojima smo se koristili u istra`ivanjima.

154

206

Fotografski izvori155

– Vije}e Europe, Strasbourg. Najvi{e dio objavljenih fotografija je Vije}a Europe: slike s multimedijalne stranice; fotografije projekata, koje su snimili fotografi Vije}a Europe ili su ih poslale {kole, stru~njaci, uskladitelji projekta iz razli~itih europskih dr`ava, od 1989. godine.

– ICCROM, Me|unarodno sredi{te za konzervatorsko-restauratorska istra`ivanja, Rim: sve fotografije o projektu Grad pod gradom.

– INVALSI, Nacionalni institut za vrjednovanje izobrazbenoga sustava, Frascati, RM (I): foto Sicotem: fotografije koje su poslale {kole, stru~njaci, uskladitelji projekta iz razli~itih zemalja radi procjene i izdavanja; crte`i iz upitnika Europa od jedne ulice do Drugih.

– Sveobuhvatni institut 4 Novembre, osobito fotografije radionice keramike slikane u {koli E. Granturco, Rim, ravnateljica Rosa Amoriggi.

– Osnovna {kola Schule im Park, Be~ (A) fotografije pretpokusnoga-razdoblja projekta Europa od jedne ulice do Drugih, koje su uvr{tene i na mre`nu stranicu Europa od jedne ulice do Drugih.

– Osnovna {kola Le Tilleul, Anderlecht (B), uskladiteljica projekta Odette Janssens i Osnovna {kola D. Miladinov, Skopje (MK), uskladiteljica projekta Vesna Janeva. Od svih fotografija, sedam CD-ROM-ova, o belgijsko-makedonskoj nastavi ba{tine brojne su objavljene u ovoj knjizi, crno-bijele i u boji.

– Osnovna {kola Pujanki, Split (HR): ravnatelj Boris Vidovi}, autor fotografija, snimljenih na susretu s Osnovnom {kolom E. Granturco u Rimu. Sve se fotografije mogu na}i na mre`noj stranici hrvatske {kole.

– Osnovna {kola 41 St. Patriarchi Evtimy, Sofija (BG), uskladiteljica projekta Irena Vassileva. Sve se fotografije mogu na}i, u zip-obliku, na mre`noj stranici {kole.

– Fondation Pégase, zaklada pri Europskom parlamentu, Bruxelles: fotografije nekih od djelatnosti, npr. Europa u 15 tornjeva.

– Macedonia, Institut za vrjednovanje, osvje{}ivanje i pou~avanje o kulturnoj ba{tini, Skopje (MK), voditelj projekta Pance Velkov.

155

Fotografije u boji i crno-bijele slike.

207

– Maison du patrimoine, St. Romain − Cote d’Or (F): fotografije o nastavi europske ba{tine, koja je ondje odr`ana.

– Grappin, Serge: mnoge objavljene fotografije, snimljene na brojnim projektima, u kojima je Serge Grappin osobno sudjelovao, koji su odr`ani razli~itih godina (od Rajna bez granica, 1989. godine do radionice u Auschwitzu, 2005. godine) i u razli~itim europskim dr`avama (Kosovo, Makedonija ...).

– Jurion de Waha, Françoise: fotografije koje ima, ~esto one koje je sama snimila, npr. tijekom te~aja na Malti.

Izvori fotografija koje smo preuzeli iz objelodanjenih knjiga (samo ~etiri) spomenuti su u bilje{ci.

Zahvaljujemo stru~njacima, uskladiteljima projekta, {kolama, udrugama i svim narodnosnim i me|unarodnim ustanovama na fotografskoj gra|i.

Ispri~avamo se {to nismo mogli objelodaniti makar jednu fotografiju svih sudionika projekta koji su poslali slike.

Nadalje, zahvaljujemo Stefanu Montanariju, koji je, prije kao sta`ist Vije}a Europe, a poslije kao na{ suradnik, odr`avao vezu sa {kolama-sudionicama projekta Europa od jedne ulice do Drugih, iz razli~itih zemalja, tijekom najva`nijega razdoblja procjene.

Upozoriti na kulturnu ba{tinu, za{titu i njezino preno{enje budu}im nara{tajima, pritom paze}i na cijeli razvitak osobnosti, europsku odrednicu, me|ukulturni razgovor, prilagodbu i dru{tvenu privla~nost, prvotni je cilj pou~avanja ba{tine, koje posljednjih godina promi~e Vije}e Europe. Ova nova vrsta pou~avanja razvila se iz prirode kulturne ba{tine.

INVALSI, u suradnji s Vije}em Europe, prikupio je, ra{~lanio i vrjednovao programe i poslove, od 1989. godine do najnovijega projekta Europa od jedne ulice do Drugih. U procjeni sudjelovali su: mlade`, nastavnici, kulturni radnici i stru~njaci iz vi{e od dvadeset europskih zemalja.

Ova knjiga, oboga}ena prinosima nekih va`nih, tu|ih stru~njaka, donosi uspjehe i prijedloge za budu}nost.

Knjiga, istodobno tiskana na talijanskomu i engleskom jeziku, namijenjena je mnogim ~itateljima i zasigurno }e biti podloga i poticaj poslovima i istra`ivanjima u ovomu podru~ju u Europi.

208

Lida Branchesi znanstvenica je u INVALSIju, gdje uskla|uje sva istra`ivanja na podru~ju glazbe, umjetnosti i kulturne ba{tine. Profesorica didaktike muzeja i okoli{a na Sveu~ili{tu La Sapienzi, u Rimu, napisala je i bila urednica mnogih knjiga i znanstvenih ~lanaka objelodanjenih u Italiji i u svijetu. ^lanica je Groupe des SpĂŠcialistes sur la PĂŠdagogie du patrimoine Vije}a Europe.

209

Grafičko-likovna urednica Ivanka Janjić Lektor Vlade Lozić Korektorica Žana Živalj Stručno nazivlje oblikovao Boris Vidović Grafička priprema Grafičko-likovna redakcija Školske knjige Tisak Grafički zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb Tisak dovršen u studenomu 2009.