PROJEKTI I RAD
Fotografije 1. – 4. Rajna bez granica (1989.), prvi projekt u nastavi europske ba{tine odr`an je na brodu koji je plovio od Rotterdama do Bâlea. Sudjelovalo je pet razreda gimnazijalaca iz ~etiriju zemalja kojom te~e Rajna: Francuske, Njema~ke, Nizozemske i [vicarske.
Fotografija 1. Zajedni~ka slika velika 10 m, koju su u~enici oslikavali svaki dan dojmovima s putovanja.
Fotografija 2. Radna skupina na brodu. ^etiri radionice: graditeljstvo, knjiga, etnologija i rajnsko gospodarstvo.
prilog
1
1
Fotografije 3. i 4. Rajna bez granica. Radne skupine na brodu.
2
Fotografija 5. Europa u 15 tornjeva, radionica u~enika iz 15 europskih dr`ava u Firenci, Klaustar. Svih Svetih (svibanj 1996.) na skupu predsjednika dr`ava i vlada. U~enici izra|uju zastave s tornjevima iz svojih zemalja kao znak sje}anja na poplavu u Firenci.
3
Fotografija 6. Grad pod gradom (1995.), naslovnica didakti~koga priru~nika o projektu, koji je izdalo Vije}e Europe i ICCROM, a uredio ga je English Heritage.
4
Fotografije 7. i 8. Grad pod gradom, plakati koje su napravili u~enici Osnovne {kole R. Lambruschini iz Padove, pobjednici ex aequo, od 6. – 9. godine ({k. god. 1995. – 96.).
5
Fotografije 9. i 10. Grad pod gradom, plakat u obliku triptiha, zatvoren (9.) i otvoren (10.), koji su naslikali u~enici Osnovne {kole br. 8, iz Novgorda u Rusiji ({k. god. 1995. 96.).
6
Fotografija 11. Grad pod gradom, dio plakata Osnovne {kole Benoit – Frank, iz Arlesa u Francuskoj ({k. god. 1995. – 96.).
Fotografija 12. Grad pod gradom, dio plakata Osnovne {kole Kniezata Pribinu, iz Nitre u Slova~koj ({k. god. 1995. – 96.).
7
Fotografija 13. Europa, korijeni djetinjstva (1999.), projekt pokrenut za 50. obljetnicu postojanja Vije}a Europe. Tijekom dana otvorenih vrata, mlade` razli~itih narodnosti, koja poha|a Collège Esplanada, u Strasbourgu, predstavlja svoje radove: toteme koji prikazuju njihovu pripadnost.
8
Fotografije 14. i 15. Europa, korijeni djetinjstva (1999.), Strasbourg, na livadi ispred Vije}a Europe, u~enici Collègea Esplanade predstavljaju svoje radove: {umu s polo`enim korijenjem u njihovo djetinjstvo.
9
Fotografije 16. i 17. Malta, me|unarodni te~aj Nastava europske ba{tine za sredozemnu Europu. Na~in razumijevanja kulture (o`ujak 1998.). Sudionici posje}uju Fort Rinellau u Valletti.
10
Fotografije 18. i 19. Me|unarodni te~aj u Viesteu (rujan 2000.), odr`an o pou~avanju kulturne ba{tine za stvaranje demokratskoga gra|anstva. Naslovnica zbornika (2001.): logo koji su naslikali u~enici umjetni~ke gimnazije i sudionici na brodu, susre}u}i se s obalom Gargana.
11
Fotografija 20. Projekt Jedna {kola, jedan spomenik. Sudionici me|unarodnih francuskomakedonskih nastava europske ba{tine, s mlade`i iz Bugarske, Italije i Srbije, u samostanu Sv. Joakima Osogovskoga, u Makedoniji
Fotografija 21. Slika koju su naslikali sudionici gore spomenute nastave europske ba{tine. Prikazuje radionice u kojima je mlade` sudjelovala. Ovdje su prikazane radionice o graditeljstvu i okolini. (Slika je odabrana za naslovnicu ove knjige.)
12
Fotografije 22. i 23. Belgijsko-makedonska nastava europske ba{tine odr`ana u projektu Europa od jedne ulice do Drugih, Prijateljstvo bez granica; slavlje prijateljstva u {koli Dimitrija Miladinova, u Skoplju (svibanj 2004.)
13
Fotografije 24., 25. i 26. Europski dani ba{tine u Novomu Brdu – Kosovo (rujan 2004.) o Europi od jedne ulice do Drugih. Sudionici: poljodjelci, u~enici, nastavnici, stru~njaci iz razli~itih podru~ja, “svi razli~iti..., svi isti”. Dijelove slike izradili su mladi Albanci, Srbi i Romi.
14
Fotografije 27. i 28. Pou~avanje sje}anja kulturnom ba{tinom u Auschwitzu u Birkenauu. Radionica odr`ana na skupu ministara izobrazbe (svibanj 2005.) i zavr{ena zajedni~kom slikom od 8,50 x 1,50 m.
Fotografija 28. Mlade` pi{e po slici, svatko na svomu jeziku, re~enice koje je u njima pobudio Auschwitz.
15
Fotografije 29. i 30. Radionica u Auschwitzu (2005.). Mlade`, na skupu ministara predstavlja sliku koju je izradila. Prikazuje tri razdoblja Auschwitza: prije zatvaranja, zatvaranje i nakon zatvaranja. Danas se nalazi u muzeju u Auschwitzu.
16
Fotografija 31. Nau~iti `ivjeti zajedno. Veseli sudionici nastave europske ba{tine u Saint-Romainu – Côte d'Or, Francuska.
Fotografija 32. Prvi korak: krajolik. Vi{enarodnosni razred s u~enicima iz Francuske, s Kosova, iz Makedonije, Poljske: makedonska u~enica obja{njava kako upoznavati krajolik.
prilog
2
17
Fotografije 33. i 34. Zajedni~ki rad u prirodi, pod vodstvom stru~njaka... u otkrivanju arheologije nastava europske ba{tine odr`ana na iskopinama u Vergeru, u Saint-Romainu, (2) i Sous-Labeau, u Saint-Romainu (3).
18
Fotografija 35. i 36. Raditi u prirodi u skupini pod vodstvom stru~njaka... otkrivaju}i arheologiju. Francusko-{kotska nastava europske ba{tine u samostanu Melroseu, Ujedinjeno Kraljevstvo (1991.).
19
Fotografija 37. Ispitivanje okolice samostana Molresea (UK). Francusko-{kotska nastava europske ba{tine, odr`ana 1991. godine.
Fotografija 38. Znati`elja kao prvi ~in otkrivanja kulturne i prirodne ba{tine. Nastava europske ba{tine, u Saint-Romainu.
20
Fotografija 39. Ispitivati i poticati stijene, tragove ~ovjeka na razgovor, nastava europske ba{tine, u Saint-Romainu.
Fotografija 40. Pogled u duhu. Prepoznavanje dijelova kostiju na|enih na arheolo{komu nalazi{tu u Vergeru, u Saint-Romainu.
21
Fotografija 41. Ba{tina i matematika. Reljefi na mjestu iskopavanja na arheolo{komu nalazi{tu u Vergeru, u Saint-Romainu.
22
Fotografija 42. Ba{tina i matematika. Mjerenje udaljenosti na mjestu iskopavanja na arheolo{komu nalazi{tu u Vergeru, u Saint-Romainu.
23
Fotografija 43. Upoznavanje starih zanimanja i u~enje u skupini: rezanje kamena tijekom nastave europske ba{tine u Saint-Romainu.
24
Fotografija 44. Upoznavanje starih zanimanja i u~enje u skupini. Tkanje lana tijekom me|unarodnosne nastave europske ba{tine posve}ene neolitu, odr`ane u Saint-Romainu.
Fotografija 45. Nau~iti posao: radionica o kovanju `eljeza u Saint-Romainu, u sastavu jednoga od projekata nastave europske ba{tine.
25
Fotografije 46. i 47. Zajedni~ko otkrivanje korijena Europe. Gr~ko-francusko-bugarska nastava europske ba{tine o neolitu U potrazi za korijenima Europe (1995.). Arheolo{ko nalazi{te Philippi i zajedni~ko iskopavanje u mjestu Dikili Tashu, u Gr~koj.
26
Fotografije 48. i 49. Zajedno istra`iti grad (Skopje) i odnos kulturne i prirodne ba{tine (Ohridsko jezero, Manastir Sv. Joakima Bogoslova). Belgijsko-makedonska nastava europske ba{tine, 2004. godine.
27
Fotografije 50. i 51. Koji ti se dio projekta najvi{e svidio? Posje}ivati, fotografirati, skicirati, istra`ivati i izvje{tavati o istra`ivanjima u razredu koriste}i se razli~itim rije~ima i sredstvima: slikanjem, pisanjem, crtanjem, radom s keramikom, vi{evrsnim pomagalima‌
28
Crte`e nacrtale Ludovica i Barbara, 11 godina, Osnovna {kola E. Granturco, u Rimu, 2003. godine.
Fotografija 53. Crte` nacrtala Emilia, 10 godina, Solskenets skola, u Uppsali, u [vedskoj, 2004. godine
29
Fotografije 54. i 55. [to si napravio? [to ti se najvi{e svidjelo? Intervjuirati. Crte` nacrtala Laura, 10 godina, „E. Granturco�, Rim. Crte` nacrtao James, 9 godina.
30
Fotografija 56. Baviti se ba{tinom koriste}i se svim pristupa~nim rije~ima i sredstvima. Radionica oslikavanja tikava na uobi~ajeni na~in, u {koli D. Miladinova, u Skopju (2004.).
Fotografija 57. Radionice keramike u {koli E. Granturco u Rimu. U~enici mije{aju i ravnaju glinu, od koje }e oblikovati zgrade i pojedinosti na ulici, koje su prije zapisali i fotografirali (2003.).
31
Fotografije 58. i 59. Otkriti glazbenu, plesnu, predajnu, obi~ajnu, kuharsku ba{tinu i koristiti se njome u zajedni~koj glazbenoj priredbi i zabavi. Pjesme i plesovi na ulicama XX. st., Bugarska, projekt Europa od jedne ulice do Drugih, Osnovna {kola 41 St. Patriarche Evtimy, Sofija.
32
Projekt Europa od jedne ulice do Drugih Izlo`ba vi{ekulturalnih ku}a
Fotografija 60. Naslovnica didakti~koga priru~nika Europa od jedne ulice do Drugih, objavljena na sedam jezika: francuskomu, engleskom, talijanskom, ruskom, {panjolskom, {vedskom i njema~kom.
prilog
3
33
Fotografije 61. i 62. Projekt Europa od jedne ulice do Drugih, u pretpokusnomu razdoblju provodila je u Be~u Schule im Park. Natpisi koje su djeca napravila ukra{avaju tramvaj broj 41, koji vozi kroz Währinger StraĂ&#x;e, njihovu ulicu (2001.).
34
Fotografije 63. i 64. Predstavljanje radova o Lenjingradskoj ulici, Mihajlovo (Makedonija) napravljenih tijekom belgijsko-makedonskih projekata u nastavi europske ba{tine, koji su se odr`ali u dvjema {kolama – u Anderlechtu (Belgija) i Skopju (Makedonija), tijekom projekta Europa od jedne ulice do Drugih. Prva zamjena, rujan 2002. godine.
35
Fotografije 65. i 66. Crte`i izva|eni iz spomenara (albuma) Casal de Cambra: na putu u {kolu, nastali tijekom projekta Europa od jedne ulice do Drugih, pretpokusno razdoblje (2001.), crte`e nacrtali Pedro i Andre, 9 godina, Osnovna {kola E. B 2/3 iz Sintre (Portugal).
36
Fotografije 67. i 68. Ulica iz vidika djece iz Lynworth Primary School iz Cheltenhama (Ujedinjeno Kraljevstvo), uvr{tenih u projekt Europa od jedne ulice do Drugih. Prvi je crte` nacrtao Steven, 9 godina (2003.).
37
Fotografije 69., 70. i 71. Crte`i iz spomenara Osnovne {kole 41 St. Patriarche Evitimy, iz Sofije (Bugarska), nastali tijekom projekta Europa od jedne ulice do Drugih (2003.).
38
Fotografija 70.
Fotografija 71.
39
Fotografije 72. i 73. Dva prizora predstavljanja o Ulici Gran de Garcia, koju su, u sklopu projekta Europa od jedne ulice do Drugih, napravili u~enici Osnovne {kole La Faringola de Vallcarca, iz Barcelone ([panjolska). Predstavljanje se mo`e vidjeti i na mre`noj stranici {kole.
40
Fotografija 74. Crte` i popratni tekst napravila je Petra Ujdur, 11 godina, projekt Europa od jedne ulice do Drugih, Osnovna {kola Pujanki, Split (Republika Hrvatska): “Ovo je sredi{te Dioklecijanove pala~e: prvostolna crkva. Za vrijeme Dioklecijana bila je grobnica, gdje je Dioklecijan i pokopan. Poslije su katolici grobnicu pretvorili u prvostolnu crkvu. Europa je zajednica brojnih dr`ava, kultura, jezika i civilizacija, koje, utje~u}i jedna na drugu, stvaraju promjene. Grad Split izvrstan je primjer mnogih promjena koje su se dogodile tijekom sedamnaest stolje}a njegova postojanja: u njemu se mogu prepoznati mnogi slojevi razli~itih kultura i povijesnih razdoblja. Grad je Split prepoznatljivi europski grad jer sadr`ava odrednice mnogih kultura, civilizacija i izri~aja.�
41
Fotografije 75. i 76. Djeca crte`om odgovaraju na pitanje [to je za tebe Europa? Upitnik, projekt Europa od jedne ulice do Drugih. Europa, nada u mir, crte` je nacrtala Beatrice, 10 godina; Europa, ljubav i jedinstvo me|u narodima, crte` je nacrtala Valentina, 9 godina, Osnovna {kola E. Gianturco, u Rimu.
42
Fotografije 77. i 78. “Za mene je Europa sastavljena od mnogih naroda�, napisao je na crte`u Augusti, 8 godina: Europa je na{ dom, zapisav{i svoje misli, pi{e Giantari, 9 godina, Osnovna {kola Kaunas Panemu, Kaunas (Litva).
43
Fotografija 79. Lanac uzajamnosti ujedinjuje europske dr`ave, crte` je nacrtao Simone, 10 godina, E. Gianturco, Rim.
Fotografija 80. Djeca: prijateljska veza me|u narodima ..., Friends (prijatelji), Julija je napisala na svomu crte`u, 10 godina, Kaunas Panemu, Kaunas (Litva).
44
Fotografija 81. U~enici {kole Turgot, u Dijonu, primili su, u sastavu projekta Europa od jedne ulice do Drugih, u~enike Osnovne {kole iz Saint-Romaina (Francuska); u pozadini je duga izlo`nica (pano) ulice, koji pokazuje zavr{eni posao.
Fotografija 82. Izlo`ba vi{ekulturnih ku}a, ina~ica postavljena u Corku (Irska), 2005. godine, za III. me|unarodni susret Radionice za provedbu Europskoga dogovora o krajoliku.
45
Fotografija 83. Izlo`ba vi{ekulturalnih ku}a, ina~ica je postavljena u Barceloni, rujan 2004. godine, za otvorenje Europskih dana ba{tine. Na izlo`nici, s lijeve strane, je talijanska ku}a a na desnomu poljska.
46
Fotografija 84. Vi{ekulturalna ku}a iz Ma|arske. Brojevi predstavljaju ~imbeni~ke Ba{tine od drugdje, od drugoga: secesijski slog, ra|eno u `eljezu, prepoznatljivi rad iz Njema~ke, romanski prozori napravljeni su od drveta iz Transilvanije itd.
47
Fotografija 85. Vi{ekulturalna ku}a iz Gruzije. Pro~elje svjedo~i o povijesti grada, o njegovim promjenama, o utjecajima, renesansi, baroku, arapskomu stilu, se do secesije i pseudoviktorijanskoga sloga; u dvori{tu su vrtovi Mushtaid, koje je 1830. godine {ijitski vjerski vo|a uredio za viktorijansku suprugu i sl.
48