Predgovor Ova publikacija je namijenjena povratnicima i osobama slabijeg imovnog stanja kao vodič i pomoć u procesu reintegracije te u rješavanju njihovih svakodnevnih problema sa kojima se susreću u raznim oblas ma prava kao što su: obnova, stambeno zbrinjavanje, mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, radno pravo, statusno pravo, nasljedno pravo, pravo nezaposlenih, konvalidacija staža kao i nostrifikacija inozemnih osnovnih, srednjoškolskih i visoko školskih kvalifikacija. U okviru projekta “U potrazi za demokracijom” provodi se stalna pravna pomoć u Gradu Karlovcu i 4 općine: Vojnić, Krnjak, Gvozd i Topusko te je ova publikacija dopuna pravnoj pomoći koju svi povratnici mogu dobi u jednom od naših ureda navedenih na zadnjoj stranici brošure.
Sadržaj: I
Stambeno zbrinjavanje ....................................................................................................................... 3
II Mirovinsko osiguranje......................................................................................................................... 9 III Radno pravo........................................................................................................................................ 15 IV Zdravstveno osiguranje....................................................................................................................... 21 V Konvalidacija staža osiguranja............................................................................................................. 25 VI Nostrifikacija diploma......................................................................................................................... 29 VII Socijalno pravo.................................................................................................................................... 35
[2]
[I.] STAMBENO ZBRINJAVANJE
[3]
I.
[ Stambeno zbrinjavanje ]
Opći uvjeti stambenog zbrinjavanja
S
tambeno se zbrinjavaju osobe, tj. povratnici, izbjeglice, prognanici, raseljene osobe - bivši nositelji stanarskog prava u stanovima u društvenom vlasništvu, a koji se žele vra i trajno živje u Republici Hrvatskoj, bez obzira da li se nalaze izvan ili u Republici Hrvatskoj. Uvjet za stambeno zbrinjavanje je da osobe nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske ili na području država nastalih raspadom bivše SFRJ ili drugim državama u kojima borave, ili da iste nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine, odnosno da nisu stekli pravni položaj zaš ćenog najmoprimca. Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava na i izvan područja posebne državne skrbi osigurava se u gradovima i općinama Republike Hrvatske gdje su te osobe prije (1991. godine) imale prijavljeno prebivalište, odnosno koris le stan u društvenom vlasništvu. Ako to nije moguće, odgovarajuće stambeno zbrinjavanje osigurat će se na drugim područjima Republike Hrvatske ovisno i u skladu s raspoloživos useljivog stambenog prostora.
[4]
Pripadajuća stambena površina Pripadajuća stambena površina utvrđuje se u odnosu na broj osoba obiteljskog domaćinstva navedenih na zamolbi, i to: za podnositelja zamolbe 35 m² stambene površine, koja se za svakog sljedećeg člana obitelji povećava za dodatnih 10 m². Podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje Zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnosi se na propisanom obrascu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kojem se prilaže dokumentacija navedena na obrascu zahtjeva. Postoje dva obrasca zahtjeva za stambeno zbrinjavanje ovisno o tome podnosi li se zahtjev za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi ili za stambeno zbrinjavanje izvan područja posebne državne skrbi. Propisani obrazac zahtjeva za stambeno zbrinjavanje može se dobi u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Upravi za područja posebne državne skrbi odnosno njezinim regionalnim uredima u Republici Hrvatskoj i na web stranici Ministarstva
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Stambeno zbrinjavanje ]
(www.mrrfeu.hr), te u hrvatskim diplomatskokonzularnim predstavništvima i predstavništvima UNHCR-a u Republici Hrvatskoj, Republici Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Popunjen i ovjeren zahtjev, zajedno sa traženom dokumentacijom dostavlja se osobno ili poštom kao preporučena pošiljka na jednu od sljedećih adresa: • Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Uprava za stambeno zubrinjavanje i statusna prava, Radnička cesta 22, 10 000 Zagreb • Regionalni uredi • Diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske Uz popunjeni obrazac zahtjeva potrebno je priloži sljedeće dokumente: • Presliku važećih osobnih dokumenata za punoljetne osobe • Rodni list ili izvadak iz ma čne knjige rođenih za sve članove obitelji na zahtjevu za stambeno zbrinjavanje • Presliku dokaza (ako je dostupna korisniku) da su nekad koris li stan u društvenom vlasništvu: ugovor o korištenju stana na kojem je postojalo stanarsko pravo, sudska presuda o otkazu stanarskog prava i sl.
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
I.
• Presliku dokaza o bračnom statusu (vjenčani list ili rješenje o razvodu braka) • Dokaz o statusu i boravku na trenutnoj adresi boravka: presliku vlasničkog lista, presliku ugovora o podstanarstvu ili presliku rješenja nadležnog jela temeljem kojeg borave u stanu/kući. Ako se radi o korisnicima stana u vlasništvu vojske, policije ili radne organizacije potrebno je dostavi potvrdu da nije započeo otkup predmetnog stana/kuće • Dokumentaciju koju Ministarstvo ne može pribavi službenim putem, a odnosi se na mjesta prebivališta/trenutnog boravka izvan Republike Hrvatske, a to mogu bi ; uvjerenje o prijavljenom prebivalištu, potvrda nadležnog jela za katastar, isprava zemljišnoknjižnog odjela, isprava porezne uprave • Ovjerenu izjavu za svakog punoljetnog člana na zahtjevu kojom se izjavljuje da zadovoljava uvjete stambenog zbrinjavanja i da će se vra i živje u Republici Hrvatskoj. Sva gore navedena dokumentacije (osim preslika) - ne smije bi starija od 6 mjeseci.
[5]
I.
[ Stambeno zbrinjavanje ]
I. Stambeno zbrinjavanje IZVAN područja posebne državne skrbi (PPDS)* Podnositelju zahtjeva pravo na stambeno zbrinjavanje osigurava se temeljem Odluke o stambenom zbrinjavanju povratnika-bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi (“Narodne novine”, br. 29/11 i 139/11) kroz model: • Najma stana u državnom vlasništvu izvan područja posebne državne skrbi pod is m uvje ma kao i za korisnike stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi. Za najam stana plaća se zaš ćena najamnina u iznosu od 2,61 kn po m² dodijeljenog stambenog prostora. Nakon što podnositelj zahtjeva ostvari stambeno zbrinjavanje najmom stana u vlasništvu Republike Hrvatske, u roku godine dana od datuma sklopljenog ugovora o najmu, podnositelj zahtjeva može podnije zahtjev za otkup stana ili osta u najmu stana pod gore navedenim uvje ma a sve prema njegovom izboru i materijalnim mogućnos ma. Dodjela građevnog materijala IZVAN područja posebne državne skrbi
[6]
Izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine”, br. 86/08 i 57/11) pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvari iznimno po odluci ministra i hrvatski državljani koji izvan područja posebne državne skrbi imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu obiteljsku kuću te bivši nositelji stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište izvan područja posebne državne skrbi. Otkup stanova IZVAN PPDS-a prema povoljnim uvje ma: Kupnja stana koji se dobije u najam moguća je prema odredbama Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (“Narodne novine”, br. 109/11) po povoljnijim uvje ma, prema izboru kupca jednokratnom isplatom ili obročnom otplatom. Stupanjem na snagu nove Odluke prestaje važi Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine”, br. 109/10) Prodajna cijena kuće ili stana utvrđuje se na osnovi staros zgrade i položaja stana u zgradi, nadalje na osnovi veličine i lokacije naselja gdje se stan nalazi, kao i osobnog popusta te načina plaćanja jednokratnom isplatom ili obročno.
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Stambeno zbrinjavanje ]
Cijena stana umanjuje se za osobni popust koji se kupcu utvrđuje u odnosu na broj godina provedenih kao izbjeglica, prognanik ili povratnik, za m prema broju godina provedenih u Domovinskom ratu za hrvatske branitelje, te pri kupnji stana jednokratnom isplatom. II. Stambeno zbrinjavanje NA područjima posebne državne skrbi (NA PPDS-u) Stambeno zbrinjavanje osigurava se povratnicima temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi (“Narodne novine”, br. 86/08 i 57/11) kroz jedan od sljedećih modela : • Najam stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi • Najam kuće u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi • Darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu vlas te obiteljske kuće/stana ili za izgradnju kuće/stana na vlas tom zemljištu. • Darovanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuće Sukladno članku 11. stavku 6. gore navedenog zakona, a uz pristanak podnositelja zahtjeva Ministarstvo može donije odluku o organiziranoj ugradnji građevinskog materijala za bivše [ Reguliranje prava povratnika u RH ]
I.
nositelje stanarskog prava i za korisnike koji ima u vlasništvu na području posebne državne skrbi ratom uništenu ili oštećenu obiteljsku kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podnio zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi, NOVO - Izmjene i dopune Zakona o PPDS-u (“Narodne novine”, br. 86/08 i 57/11) Izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, za korisnika koji ima u vlasništvu na području posebne državne skrbi ratom uništenu ili oštećenu obiteljsku kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podnio zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi, Ministarstvo može donije odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala. Za najam kuće ili stana u državnom vlasništvu plaća se zaš ćena najamnina u iznosu od 2,61 kn po m² pripadajućeg stambenog prostora. Obitelji koje su stambeno zbrinute modelom davanja u najam stana ili kuće u državnom vlasništvu mogu se odluči za kupnju stana ili kuće po povoljnijim uvje ma prema odredbama Uredbe o uvje ma za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (“Narodne novine”, br. 19/11).
[7]
I.
[ Stambeno zbrinjavanje ]
Prodajna cijena kuće ili stana umanjuje se (popust) na osnovi građevinske vrijednos nekretnine odnosno stanja nekretnine, vlas ta ulaganja, skupine područja posebne državne skrbi, te načina plaćanja - jednokratnom ili obročnom otplatom. Posebno osnovana povjerenstva za svaki grad ili općinu na PPDS-u utvrđuju osnovnu kupoprodajnu cijenu stana ili kuće na osnovi građevinskog stanja nekretnine i iznosa vlas h ulaganja. Rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje IZVAN PPDS-a trajao je do 30.4.2012. godine. Rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje NA PPDS-u nema utvrđenog krajnjeg roka
[8]
* Prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi.
KONTAKT: MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Uprava za stambeno zbrinjavanje i statusna prava Radnička cesta 22/I 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: + 385 1 6 172 500 fax.: + 385 1 6 184 708 Regionalni ured KARLOVAC - Radićeva 27 047 612-753, 754 / 047 612-752 Regionalni ured PETRINJA - Trg Ma ce Hrvatske 18 044 523-463 / 044 524-633
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[II.] MIROVINSKO OSIGURANJE
[9]
II.
[ Mirovinsko osiguranje ]
Starosna mirovina
P
rema Zakonu o mirovinskom osiguranju pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života, uz uvjet najmanje 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom (prema Zakonu o radu) kada navrši 65 godina života i ako provede 15 godina u osiguranju. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine”, broj 121/10) koji se primjenjuje od 1. studenoga 2010. propisano je prijelazno razdoblje od 19 godina (od 2010. do 2030. godine) u kojem pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu žene mogu steći pod povoljnijim uvje ma. U 2012. godini žene mogu pravo starosnu mirovinu ostvari kada napune 60 godina i 6 mjeseca života i 15 godina mirovinskog staža. Osiguranicima koji imaju beneficirani staž dobna granica za starosnu mirovinu smanjuje se ovisno o razdoblju staža osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem (“beneficirani staž”) i stupnju povećanja staža. Dobna granica za starosnu mirovinu smanjuje se za jednu godinu za svakih efek vnih 6 godina staža osiguranja za koje
[ 10 ]
se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci, za jednu godinu za svakih 5 godina staža sa stupnjem povećanja 12/15, po jednu godinu za svake 4 godine staža sa stupnjem povećanja 12/16, te za jednu godinu za svake 3 godine staža sa stupnjem povećanja 12/1
Prijevremena starosna mirovina Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom (prema Zakonu o radu) kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža s m da se visina mirovine određuje prema stvarno navršenom mirovinskom stažu. U prijelaznom razdoblju do 2030. godine žene mogu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu steći pod povoljnijim uvje ma. U 2012. godini žene mogu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvari kada napune 55 godina i 6 mjeseca života i 30 godina i 6 mjeseca mirovinskog staža.
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
II.
[ Mirovinsko osiguranje ]
U razdoblju od 1. studenoga 2010. do 31. prosinca 2029., iznimno od članka 78. ZOMO-a (članak 13. stavak 1.ZID ZOMO), osiguraniku ženi, koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje te mirovine iznosi: u 2012. godini: • s navršenih do 31 godinu i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu • s navršene 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu • s navršene 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu • s navršene 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu • s navršenih 35 godina i 6 mjeseci i više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
Prijelazne odredbe - starosna mirovina - uvje za žene
STAROSNA MIROVINA (najmanje 15 godina staža) godina godine života god.
mj.
2010.
60
0
2011.
60
2012.
godine života god.
mj.
2020.
62
6
3
2021.
62
9
60
6
2022.
63
0
2013.
60
9
2023.
63
3
2014.
61
0
2024.
63
6
2015.
61
3
2025.
63
9
2016.
61
6
2026.
64
0
2017.
61
9
2027.
64
3
2018.
62
0
2028.
64
6
2019.
62
3
2029.
64
9
[ 11 ]
II.
[ Mirovinsko osiguranje ]
Prijelazne odredbe -prijevremena starosna mirovina - uvje za žene PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA godina
[ 12 ]
godine života
godine staža
god.
mj.
god.
mj.
2010.
55
0
30
0
2011.
55
3
30
3
2012.
55
6
30
6
2013.
55
9
30
9
2014.
56
0
31
0
2015.
56
3
31
3
2016.
56
6
31
6
2017.
56
9
31
9
2018.
57
0
32
0
2019.
57
3
32
3
2020.
57
6
32
6
2021.
57
9
32
9
2022.
58
0
33
0
2023.
58
3
33
3
2024.
58
6
33
6
2025.
58
9
33
9
2026.
59
0
34
0
2027.
59
3
34
3
2028.
59
6
34
6
2029.
59
9
34
9
Obiteljska mirovina Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetom da je osiguranik: • navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, • ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu , • ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, • ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju. Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne boles , članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika. Udovica ili udovac imaju pravo na obiteljsku mirovinu: ako su do smr bračnog druga po kojem im to pravo pripada navršili 50 godina života, ili ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smr bračnog druga nastupila opća nesposobnost za rad, ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smr bračnog druga, ili ako je nakon smr bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica ili udovac obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Mirovinsko osiguranje ]
jekom trajanja prava po toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. Ako udovica ili udovac do smr bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života, imaju pravo na obiteljsku mirovinu kad navrše 50 godina života. Udovica ili udovac koji su jekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života zadržavaju to pravo trajno, a ako to pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvari kada navrše 50 godina života.
Podnošenje zahtjeva Zahtjev za mirovinu može se podnije u područnoj službi najranije 2 mjeseca prije prestanka osiguranja (zaposlenja, obavljanja obrtničke ili poljoprivredne djelatnos i dr.). Uz zahtjev treba priloži i razrješnicu, odnosno odluku o prestanku ugovora o radu; dokaz o odjavi obrta ili dokaz o prestanku obavljanja djelatnos . Prije odlaska u mirovinu, moguće je u područnoj službi zatraži i informa vni izračun mirovine koji
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
II.
se plaća 150 kn, a Zavod je korisnicima omogućio da, nakon što zatraže korisničko ime i lozinku, preko internetske stranice Zavoda u dijelu pod nazivom Korisničke stranice, besplatno zatraže informa vni izračun mirovine. Preko internetske stranice moguće je posla zahtjev za informa vni izračun i pregleda dostavljen izračun, te popuni i posla zahtjev za pretkomple ranje ( skanica obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu) radi ubrzanja postupka ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Korisničko ime i lozinka su tajni, a mogu se zatraži osobno, uz predočenje osobne iskaznice ili preko opunomoćenika (uz predočenje punomoći) u najbližoj područnoj službi, ispostavi ili Središnjoj službi. Zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke može se posla i poštom. Uz pisani zahtjev potrebno je priloži i presliku osobne iskaznice.
KONTAKT: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba u Karlovcu Ulica kralja Tomislava 8, 47000 Karlovac tel. centrala: 047/658-777 fax: 047/658-788 radno vrijeme: radnim danom od 8 do 16 sa
[ 13 ]
II.
[ Mirovinsko osiguranje ]
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba u Sisku Ulica lipa 4, 44000 Sisak tel. centrala: 044/660- 200 fax: 044/660-330 radno vrijeme: radnim danom od 8 do 16 sa
GLINA HZMO, Ispostava u Glini Trg hrvatskih branitelja 8 44400 GLINA tel: 044/882-173 fax: 044/882-173
VOJNIĆ HZMO, Ispostava u Vojniću Trg Stjepana Radića 1 47420 Vojnić tel. 047/811-663 fax: 047/811-663
TOPUSKO HZMO, Ispostava u Topuskom Trg bana J. Jelačića 20 44415 Topusko tel: 044/885-877 fax: 044/885-877
[ 14 ]
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[III.] RADNO PRAVO
[ 15 ]
III.
[ Radno pravo ]
Radno pravo
U
vje za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenos
Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora: • ispuni uvjet prethodnog rada, • radni odnos ne smije presta njezinom krivnjom ili voljom, • u zakonskom roku se mora prijavi nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnije zahtjev za novčanu naknadu.
Rok za prijavu i podnošenje zahtjeva Nezaposlena osoba mora se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, bolovanja odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa prijavi Zavodu, te podnije zahtjev za ostvarivanje naknade. Ako zbog opravdanih razloga propus rok od 30 dana, može se prijavi i podnije zahtjev u roku od osam dana od dana prestanka opravdanog razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka.
Prethodni rad Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju. [ 16 ]
Temelj prestanka radnog odnosa Zakonom su taksa vno navedeni slučajevi prestanka radnog odnosa, odnosno službe, kad nezaposlena osoba ne može ostvari pravo na novčanu naknadu. Nezaposlena osoba ne može ostvari novčanu naknadu, ako je radni odnos odnosno služba prestala: • zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Radno pravo ]
• pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, • zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila jekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit, • zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnos , • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca. Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe, ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos prestao na neki od gore navedenih načina. Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos, odnosno služba pisanim sporazumom, ako je do prestanka radnog odnosa, odnosno službe, došlo zbog premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta po posebnim propisima, te promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga.
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
III.
Visina novčane naknade Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. U osnovicu ne ulaze naknade plaće ostvarene po posebnim propisima. Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrdi prema plaći, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% od osnovice. Pravo na razliku do utvrđene visine novčane naknade ima nezaposlena osoba koja je stekla pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnos za rad, kao i osoba koja je ostvarila naknadu po posebnom propisu u iznosu nižem od utvrđene novčane naknade. Utvrđena novčana naknada ostvaruje se u utvrđenoj visini za cijelo razdoblje trajanja prava.
[ 17 ]
III.
[ Radno pravo ]
Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može bi viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može bi viši od 35% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. Najniži iznos novčane naknade ne može bi niži od 50% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim u slučaju kada se visina novčane naknade određuje prema postotku vremena provedenom na radu. Trajanje novčane naknade Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenom na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu od 90 dana za ispunjenje minimalnog uvjeta, do 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina. • 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine, • 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine, • 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine, • 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine, [ 18 ]
• 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina, • 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina, • 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina, • 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina, • 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina, • 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina, • 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina, • 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina, • 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina. Izuzetak od ovog pravila jesu: Nezaposlene osobe koje su provele na radu 32 godine i kojima nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na ovu naknadu.
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Radno pravo ]
Prestanak prava na novčanu naknadu Pravo na novčanu naknadu prestaje nezaposlenoj osobi ako: • zasnuje radni odnos • istekne vrijeme za koje je imala pravo na novčanu naknadu • obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg radi • registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, • postane predsjednik ili član uprave društva, • registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, • postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju • zaposli se prema posebnim propisima, • ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari obiteljsku mirovinu koja mu se isplaćuje, ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnos za rad ili ostvari invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnos za rad u iznosu višem od utvrđene novčane naknade • ima utvrđenu opću nesposobnost za rad, • ostvari naknadu po posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknade, • nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 3 mjeseca, [ Reguliranje prava povratnika u RH ]
III.
• navrši 65 godina života, • odbije se uključi u obrazovanje koje organizira odnosno troškove snosi Zavod ili bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje, • se ne javi Zavodu u dva uzastopna mjeseca, a ne obavijes Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja, • ne ispunjava uvjete o ak vnom traženju posla i raspoloživos za rad, • odjavi se s evidencije • ne prihva zaposlenje ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca
KONTAKT: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Karlovac Domobranska 19 Tel: 947/606-400 Fax: 047/615-486 Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Sisak Kralja Tomislava 15 Tel: 044/ 549-773 Fax: 044/549-771
[ 19 ]
III.
[ Radno pravo ]
Ispostava Vojnić A. Hebranga 11, Tel: 047/88 30 41 Fax: 047/81 14 98
Ispostava Topusko Trg bana J. Jelačića bb Tel/fax: 044/88 56 44
Ispostava Gvozd Trg dr. Franje Tuđmana bb Tel: 044/88 10 32 Fax: 044/88 10 32
[ 20 ]
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[IV.] ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
[ 21 ]
IV.
[ Zdravstveno osiguranje ]
Zdravstveno osiguranje
N
a obvezno zdravstveno osiguranje prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju obvezne su se osigura sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno. Iznimno, djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj smatraju se osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u smislu Zakona, smatraju se osiguranici, članovi obitelji osiguranika i druge osigurane osobe obvezno osigurane u određenim okolnos ma. Na obvezno zdravstveno osiguranje prema odredbama Zakona obvezno se osiguravaju i stranci s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, a na temelju radnog odnosa
[ 22 ]
kod poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, odnosno na temelju obavljanja gospodarske, odnosno profesionalne djelatnos u Republici Hrvatskoj, ako su ispunjeni uvje prema posebnim propisima koji uređuju pitanje boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj i ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno Države s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju ima riješeno pitanje zdravstvenog osiguranja za osobe s prebivalištem na području Hrvatske i to države: Austriju, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Francusku, Italiju, Luksemburg, Mađarsku, Makedoniju, Nizozemsku, Njemačku Sloveniju i Srbiju. Osobe koje dolaze iz navedenih država (članovi obitelji ak vnih osiguranika i korisnici inozemnih mirovina i invalidnina i njihovi članovi obitelji) i imaju prebivalište (ili stalni boravak) u Republici Hrvatskoj, koriste zdravstvenu zaš tu u punom opsegu, sukladno hrvatskim pravnim propisima na osnovi potvrde o pravu na zdravstvenu zaš tu, koju izdaje inozemni nositelj kod kojeg je osoba zdravstveno osigurana. Temeljem potvrde svojstvo osiguranika u Republici Hrvatskoj se
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Zdravstveno osiguranje ]
stječe prijavom mjesno nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (područni uredi Zavoda nalaze se u svakom županijskom središtu) odnosno njihovim ispostavama (u većim gradovima unutar županije). Osnovom potvrde u područnom uredu HZZO-a izdaje se zdravstvena iskaznica HZZO-a osiguranicima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. U slučaju prebivališta ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj zdravstvena zaš ta ostvaruje se obveznom uplatom doprinosa za zdravstveno osiguranje. Obveznik plaćanja doprinosa, osnovica za obračun, stope doprinosa i druga pitanja vezana uz plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja uređeni su Zakonom o doprinosima (Narodne novine, 184/08, 152/08 i 94/09). Iznos osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja objavljuje se potkraj tekuće godine za svaku narednu kalendarsku godinu. Korisnici mirovine i invalidnine s prebivalištem ili stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji mirovinu ostvaruju isključivo od stranog nositelja, ako međudržavnim ugovorom nije drukčije uređeno, plaćaju 15% na osnovicu koju čini njihova mirovina, s m da osnovica ne može bi [ Reguliranje prava povratnika u RH ]
IV.
niža od najniže mjesečne osnovice. Najniža mjesečna osnovica za 2011. godinu iznosi 2.679,95 kuna (tako najniži mjesečni doprinos iznosi 401,99 kn), a najviša 7.657,00 kuna (najviši mjesečni doprinos 1.148,55 kn). Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi, plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje u iznosu od 15% na najnižu mjesečnu osnovicu (trenutačno 401,99 kn).
KONTAKT: HZZO Područni ured Sisak Franje Lovrića 2 44000 Sisak Tel: 044 515 400 Fax: 044 549 010 Ispostava Glina Vukovarska 41 44400 Glina Tel: 044 527 420 Fax: 044 527 421
[ 23 ]
IV.
[ Zdravstveno osiguranje ]
Ispostava Topusko Vranovinska cesta 6 44415 Topusko Tel: 044 885 365 Fax: 885 366
Ispostava Vojnić Trg Stjepana Radića 1 47220 Vojnić Tel: 047 883 097 Fax: 047 883 097
Područni ured Karlovac Domobranska 4 47000 Karlovac Tel: 047 843 400 Fax: 047 614 898
[ 24 ]
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[V.] KONVALIDACIJA STAŽA OSIGURANJA
[ 25 ]
V.
[ Konvalidacija staža osiguranja ]
Konvalidacija staža osiguranja
K
onvalidacija označava pojam za naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova tj. slučaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan. Zakonom o konvalidaciji (“Narodne novine”, broj 104/97) i Pravilnikom o postupku konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja (“Narodne novine”, broj 53/08.), koji je stupio na snagu 17. svibnja 2008., uređuju se pitanja konvalidacije staža osiguranja i konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja donesenih ili izdanih od strane raznih jela ili pravnih osoba koje su imale javne ovlas na područjima Republike Hrvatske koja su bila pod zaš tom ili upravom Ujedinjenih naroda. Osnovna novina koju je donio Pravilnik je ta da osobe koje su bile u osiguranju na bivšim okupiranim područjima Republike Hrvatske nisu više ograničene rokom za podnošenje zahtjeva za konvalidaciju staža osiguranja i mirovina.
postojanju radnog odnosa. Konvalidacija pretpostavlja postojanje pisanog akta čija se konvalidacija traži, što znači da se samo na osnovi izjava svjedoka u postupku konvalidacije ne može utvrđiva staž. U mirovinski staž, kao staž osiguranja, ne priznaje se razdoblje provedeno u ak vnoj službi ili u pričuvnom sastavu vojske, milicije ili teritorijalne obrane tzv. Republike Srpske Krajine i razdoblje provedeno na radu, u bilo kojem svojstvu, u Ministarstvu obrane ili Ministarstvu unutarnjih poslova tzv. Republike Srpske Krajine. Također se, kao staž osiguranja, ne priznaju razdoblja koja je zainteresirana osoba provela na radnom mjestu u jelima čiji je rad bio usmjeren na rušenje pravnog poretka Republike Hrvatske, ni je takva mogućnost propisana zakonima Republike Hrvatske. Zahtjevi za konvalidaciju predaju se nadležnim Zavodima za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Vrijeme provedeno u paravojnim formacijama ne utvrđuje se u mirovinski staž, te se konvalidira samo onaj staž za koji postoji pisani dokaz o
[ 26 ]
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Konvalidacija staža osiguranja ]
V.
KONTAKT: PODRUČNA SLUŽBA U KARLOVCU Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba u Karlovcu Ulica kralja Tomislava 8, 47000 Karlovac tel. centrala: 047/658-777 fax: 047/658-788
GLINA HZMO, Ispostava u Glini Trg hrvatskih branitelja 8 44400 Glina tel: 044/882-173 fax: 044/882-173
VOJNIĆ HZMO, Ispostava u Vojniću Trg Stjepana Radića 1 47420 Vojnić tel. 047/811-663 fax: 047/811-663
TOPUSKO HZMO, Ispostava u Topuskom Trg bana J. Jelačića 20 44415 Topusko tel: 044/885-877 fax: 044/885-877
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ 27 ]
V.
[ 28 ]
[ Konvalidacija sta탑a osiguranja ]
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[VI.] NOSTRIFIKACIJA DIPLOMA
[ 29 ]
VI.
[ Nostrifikacija diplome ]
Nostrifikacija diplome
N
ostrifikacija podrazumijeva priznavanje odnosno formalno potvrđivanje vrijednos inozemne obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadležno jelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju u Republici Hrvatskoj. Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva.
za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. • priznavanje radi nastavka osnovnoškolskog, odnosno srednjoškolskog obrazovanja vodi školska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastavi obrazovanje • priznavanje osnovnoškolskog obrazovanja radi pristupa srednjoškolskom obrazovanju vodi srednjoškolska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastavi obrazovanje
S obzirom na vrstu kvalifikacije čije priznavanje se traži, razlikuje se:
Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija:
Priznavanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih kvalifikacija i razdoblja ovog obrazovanja:
• u svrhu nastavka obrazovanja u RH (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) – u nadležnos sveučilišta, veleučilišta i visokih škola • u svrhu zapošljavanja u RH (stručno priznavanje) – u nadležnos Agencije za znanost i visoko obrazovanje, njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda
• priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenom osnovnom i o završenom srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja – u nadležnos Agencije za odgoj i obrazovanje. • priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja – u nadležnos Agencije
[ 30 ]
Priznavanje specijalizacija i stručnih ispita - u nadležnos resornih ministarstava i strukovnih organizacija.
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Nostrifikacija diplome ]
Priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija vrši se radi zapošljavanja (stručno priznavanje) ili nastavka obrazovanja (akademsko priznavanje) u Republici Hrvatskoj, a temeljem Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 158/2003, 198/2003, 138/2006 i 045/2011). Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Nacionalni ENIC/NARIC ured provodi postupak stručnog priznavanja. Op malno vrijeme trajanja postupka stručnog priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija je 60 dana. Postupak stručnog priznavanja sastoji se od nekoliko koraka: 1. Nacionalni ENIC/NARIC ured nakon zaprimanja i obrade zahtjeva za stručno priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije pisanim putem obavještava podnositelja zahtjeva o potrebnoj nadopuni,ukoliko je zahtjev nepotpun. 2. Nacionalni ENIC/NARIC ured provjerava akredi ranost ins tucije na kojoj je stečena inozemna visokoškolska kvalifikacija, akreditaciju predmetnog studijskog programa, vjerodostojnost inozemne visokoškolske kvalifikacije za koju se traži priznavanje te [ Reguliranje prava povratnika u RH ]
VI.
prava i mogućnos koje predmetna kvalifikacija omogućava u državi u kojoj je izdana. 3. Agencija za znanost i visoko obrazovanje donosi Rješenje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije. 4. Rješenje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije se šalje poštom podnositelju zahtjeva na adresu navedenu u zahtjevu za stručno priznavanje predmetne kvalifikacije. Upute za pokretanje postupka stručnog priznavanja IVK: 1. Popuni obrazac zahtjeva 2. Prikupi dokumente potrebne za stručno priznavanje IVK 3. Upla naknadu za troškove postupka 4. Dostavi dokumente Dokumentacija koju je potrebno priloži uz obrazac zahtjeva: 1. Izvornik ili ovjerena preslika inozemne visokoškolske kvalifikacije čije se priznavanje traži (potvrde i uvjerenja se ne ne uvažavju ); 2. Original službenog dokumenta izdanog od strane visokog učilišta koji sadrži sljedeće podatke: položene ispite s ocjenama, službeni naziv i trajanje studijskog programa te uvjete upisa [ 31 ]
VI.
3. 4. 5.
6. 7.
8.
[ Nostrifikacija diplome ]
(npr. Dodatak diplomi, prijepis ispita s ocjenama koji sadrži navedene podatke ili neki drugi službeni dokument); Ovjerene prijevode dokumenata pod točkama 1 i 2 na hrvatski jezik; Ovjerene preslike prethodno stečenih visokoškolskih kvalifikacija, ukoliko postoje; Potvrda o državljanstvu (original ili ovjerena preslika domovnice za hrvatske državljane ili ovjerena preslika putovnice za strane državljane), statusu izbjeglice ili prognanika; Potvrda o upla naknade za troškove postupka; Rješenje nadležnog jela ili presliku vjenčanog lista (za osobe koje su promijenile ime i/ili prezime); Jedan primjerak neovjerenih preslika svih priloženih dokumenata kao i obrasca zahtjeva za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija;
Napomene: • dokumente izdane na bosanskom ili srpskom jeziku, ukoliko su na la ničnom pismu, nije potrebno prevodi ; • za priznavanje kvalifikacija stečenih u državama bivšeg SSSR-a, Rumunjskoj, Albaniji i Bugarskoj potrebno je priloži isključivo diplomu u izvorniku (original); • ukoliko kvalifikacija čije priznavanje se traži [ 32 ]
•
• •
•
•
•
nije izdana na la ničnom ili ćiriličnom pismu, potrebno je zatraži od nadležne visokoškolske ins tucije izdavanje nove kvalifikacije na nekom od ta dva pisma; ukoliko je Zahtjev nepotpun, bit ćete pisanim putem obaviješteni o potrebnoj nadopuni dokumentacije; preslike službenih dokumenata u Republici Hrvatskoj ovjerava javni bilježnik; prijevod na hrvatski jezik vrši stalni sudski tumač za strani jezik na kojemu je izdana inozemna visokoškolska kvalifikacija; na vaš pisani zahtjev, ukoliko je predana dokumentacija potpuna, Nacionalni ENIC/NARIC ured izdaje potvrdu o pokrenutom postupku priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije; na vaš pisani zahtjev, Nacionalni ENIC/NARIC ured će po završetku postupka priznavanja izvrši povrat vaše predane originalne dokumentacije; ukoliko posjedujete pravomoćni dokument (odluka, rješenje, zaključak i sl.) kojim je u Republici Hrvatskoj prethodno već riješen postupak priznavanja istovrijednos (tzv. nostrifikacija) inozemne visokoškolske kvalifikacije čije priznavanje tražite potrebno je priloži original ili ovjerenu presliku dokumenta;
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Nostrifikacija diplome ]
Naknada za troškove postupka Visina naknade, način raspodjele naknade i oslobođenja od plaćanja naknade za troškove postupka stručnog priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija određeni su Pravilnikom o visini naknade i oslobonenjima od plaćanja naknade za troškove postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Naknade za stručno priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija o završenom preddiplomskom,diplomskom, poslijediplomskom sveučilišnom i stručnom studiju: • 400 KN (slovima: če ri sto ne kuna) • Za uplate iz inozemstva: 65 € (slovima: šezdeset i pet eura) 75 $ (slovima: sedamdeset i pet dolara) U nalogu za popunjavanje treba naves sljedeće podatke: Primatelj: AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE, Donje Sve ce 38/5, Zagreb Broj žiro-računa primatelja: 23900011100322970, Hrvatska poštanska banka Poziv na broj odobrenja: 020-1922548 Opis plaćanja: priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije Upla telj: vidljivo napisa ime, prezime i adresu [ Reguliranje prava povratnika u RH ]
VI.
osobe za koju je uplaćeno Upute o popunjavanju deviznih naloga za plaćanje: U nalogu za devizno plaćanje treba naves sljedeće podatke: Primatelj: AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE, Donje Sve ce 38/5, Zagreb IBAN: HR21 2390 0011 1003 2297 0 BIC: HPBZHR2X Broj žiro-računa primatelja: 2500 - 1922548 Hrvatska poštanska banka, Jurišićeva 4, 10000 Zagreb Opis plaćanja: priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije Upla telj: vidljivo napisa ime, prezime i adresu osobe za koju je uplaćeno Podnositelj zahtjeva dužan je sve bankarske naknade (uplatne i isplatne banke) podmiri o svom trošku. Agencija za znanost i visoko obrazovanje ne podmiruje bankarske naknade koje se naplaćuju prilikom novčanih transakcija. Ukoliko nisu podmireni svi troškovi vezani za priznavanje visokoškolskih kvalifikacija (uključujući i bankarske naknade), Agencija za znanost i visoko obrazovanje neće bi u mogućnos pokrenu [ 33 ]
VI.
[ Nostrifikacija diplome ]
postupak priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Upravna pristojba za izdavanje duplikata rješenja iznosi 100,00 kuna sukladno Zakonu o upravnim pristojbama Napomena: U slučaju da ste prepla li naknadu za priznavanje, pisanim putem možete zatraži povrat preplaćenog iznosa (naves : datum uplate, broj tekućeg računa ili adresu na kojoj ste dostupni).
KONTAKT: ENIC/NARIC ured: Telefon + 385 1 6274 888 Uredovno vrijeme za rad sa strankama: utorak – petak 09:00 – 12:00 sa e-pošta: enic@azvo.hr Faks: + 385 1 6274 889
• prikupljenu dokumentaciju za stručno priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija POŠALJITE ISKLJUČIVO POŠTOM na adresu: AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Nacionalni ENIC/NARIC ured Donje Sve ce 38/V, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
[ 34 ]
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[VII.] SOCIJALNO PRAVO
[ 35 ]
VII.
[ Socijalno pravo ]
Socijalno pravo
P
rava u sustavu socijalne skrbi su: pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratna pomoć, potpore za obrazovanje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, inkluzivni dodatak te socijalne usluge. Korisnici socijalne skrbi su: • samac, članovi obitelji ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnos ostvari svojim radom, prihodima od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način, • dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju (s rizikom za poremećaje ili s poremećajima u ponašanju i problemima socijalne integracije), dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbi o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez
[ 36 ]
•
•
•
•
•
•
nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbi o njemu, trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske potpore i odgovarajućih uvjeta za život, obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnos potrebna stručna pomoć ili druga potpora te osobe koje su bile u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici i imaju zajedničku djecu, odrasla osoba s invaliditetom ili osoba s drugim privremenim ili trajnim promjenama u zdravstvenom stanju zbog kojih nije u mogućnos udovolji osnovnim životnim potrebama, žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima, osoba koja zbog staros ili nemoći ne može samostalno skrbi o osnovnim životnim potrebama, osoba ovisna o alkoholu i drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnos , osoba društveno neprihvatljivog ponašanja, osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili je otpuštena s izdržavanja te kazne, beskućnik te druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
[ Socijalno pravo ]
Pravo na socijalnu skrb imaju hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj. Stranci i osobe bez državljanstva s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, stranci pod supsidijarnom zaš tom, stranci s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima, azilan i članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na socijalnu skrb u slučajevima i pod uvje ma propisanim ovim i posebnim zakonom. Doplatak za djecu Da biste ostvarili pravo na doplatak za djecu potrebno je podnije zahtjev (možete ga preuze na web stranicama Zavoda ili kupi skanicu u “Narodnim novinama”) mjerodavnoj područnoj službi prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev za priznanje prava na doplatak podnose se sljedeći dokazi: za podnositelja zahtjeva • osobna iskaznica – preslika • rješenje Centra za socijalnu skrb (o skrbništvu, o čuvanju i odgoju djeteta) • odobrenje za trajno nastanjenje (za strance) • nastanjenje samo ako se radi o takvimrješenje [ Reguliranje prava povratnika u RH ]
. VII
centra i odobrenje za trajno slučajevima za djecu za koju se traži doplatak: • dokaz o rođenih ili rodni list ili potvrda o rođenju) rođenju djeteta (izvadak iz ma ce • potvrda o redovitom školovanju za svu školsku djecu, osim za djecu s utvrđenim oštećenjem zdravlja • dokaz (nalaz i mišljenje ili rješenje) Centra za socijalnu skrb o postojanju oštećenja zdravlja djeteta • dokaz o smr roditelja • dokaz o postojanju potpune i trajne nesposobnos za samostalan život i rad roditelja • dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato • rješenje o oduzimanju poslovne sposobnos roditelja • dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato • rješenje o oduzimanju poslovne sposobnos roditelja za članove kućanstva: • osobna iskaznica za punoljetnog člana – preslika • dokaz o rođenju djeteta za maloljetnu djecu za koju se ne traži doplatak. za utvrđivanje dohodovnog cenzusa: • potvrdu ostvarenim prihodima podnositelja [ 37 ]
VII.
[ Socijalno pravo ]
zahtjeva i svih članova ISPLATITELJA PRIHODA o kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini (za dohodak od nesamostalnog rada, naknada zbog bolovanja, nezaposlenos , porodnog dopusta, kao i za dohodak od samostalne djelatnos o kojima Porezna uprava ne vodi evidenciju, tj. dohodak od samostalne djelatnos za koju ne postoji obveza porezne prijave) • potvrdu POREZNE UPRAVE za dohodak od samostalnog rada o kojima Porezna uprava vodi evidenciju (dohodak od obrta, od zakupnine i najamnine i dr. • mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o mirovini za člana kućanstva Dokaze o prihodima ne podnosi podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja. Također Vas upozoravamo da pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, što znači da zahtjev trebate preda što ranije.
KONTAKTI: Centar za socijalnu skrb Karlovac I. Meštrovića 10 47000 Karlovac Tel: 047/415-459, 047/415-462 Podružnica Vojnić Trg Stjepana Radića 1 47220 Vojnić Tel: 047/883-058 Centar za socijalnu skrb Glina Trg dr. FranjeTuđmana 24 44400 Glina Tel: 044/811-660 Podružnica Topusko Trg bana J. Jelačića 14 44415 Topusko Tel: 044/ 885- 415 Podružnica Gvozd Trg dr. F. Tuđmana 1 Gvozd Tel: 044 88 10 35
[ 38 ]
[ Reguliranje prava povratnika u RH ]
SVE INFORMACIJE VEZANE ZA OSTVARIVANJE GORE NAVEDENIH PRAVA MOŽETE DOBITI U NAŠIM INFO UREDIMA:
Uredi projekta: Ženska grupa Vojnić Hebrangova 2, Vojnić 047 883 096 Udruga Breza Krnjak 5, Krnjak 095 5310134 breza.krnjak@gmail.com LAG Petrova Gora P. Svačića 4, Gvozd 044 881539 Udruga Most-Perna Trg bana J. Jelačića 20, Topusko Mob: 099 6849188 udruga.most12@gmail.com Centar za civilne inicija ve Haulikova 22, Karlovac neraivana@cci.hr Tel: 047 423 164
[ 39 ]
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Centra za civilne inicija ve i partnerskih organizacija: Ženske grupe Vojnić, Humanitarne organizacije Breza, Most-a Perna i LAG-a Petrova gora i ni na koji način ne može se smatra da odražava gledišta Europske unije.
Projekt financira EU Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postupno poveziva svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, jekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnos , demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih pos gnuća i svojih vrijednos sa zemljama i narodima izvan svojih granica. Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj Trg žrtava fašizma 6, Zagreb Tel: 385 01 4896 500 Fax: 385 01 4896 555 delega on-croa a@ec.europa.eu www.delhrv.ec.europa.edu IPA 2009 Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva za praćenje i zagovaranje u području demokra zacije, ljudskih prava, integracije nacionalnih manjina i održivog povratka izbjeglica u području od posebne državne skrbi.