Pravni vodič za povratnike - prijevod na srpski jezik

Page 1


Predgovor Ova publikacija je namenjena povratnicima i osobama slabijeg imovnog stanja kao vodič i pomoć u procesu reintegracije te u rešavanju njihovih svakodnevnih problema sa kojima se susreću u raznim oblas ma prava kao što su: obnova, stambeno zbrinjavanje, penzijsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, socijalna zaš ta, radno pravo, statusno pravo, nasledno pravo, pravo nezaposlenih, konvalidacija staža kao i nostrifikacija inostranih osnovnih, srednjoškolskih i visoko školskih kvalifikacija. U okviru projekta “U potrazi za demokracijom” provodi se stalna pravna pomoć u Gradu Karlovcu i 4 opš ne: Vojnić, Krnjak, Gvozd i Topusko te je ova publikacija dopuna pravnoj pomoći koju svi povratnici mogu dobi u jednom od naših ureda navedenih na zadnjoj stranici brošure.

Sadržaj: I

Stambeno zbrinjavanje ....................................................................................................................... 3

II Penzijsko osiguranje............................................................................................................................. 9 III Radno pravo........................................................................................................................................ 15 IV Zdravstveno osiguranje....................................................................................................................... 21 V Konvalidacija staža osiguranja............................................................................................................. 25 VI Nostrifikacija diploma......................................................................................................................... 29 VII Socijalno pravo.................................................................................................................................... 35

[2]


[I.] STAMBENO ZBRINJAVANJE

[3]


I.

[ Stambeno zbrinjavanje ]

Opšti uslovi stambenog zbrinjavanja

S

tambeno se zbrinjavaju osobe, tj. povratnici, izbeglice, prognanici, raseljene osobe - bivši nosioci stanarskog prava u stanovima u društvenom vlasništvu, a koji žele da se vrate i trajno žive u Republici Hrvatskoj, bez obzira da li se nalaze izvan ili u Republici Hrvatskoj. Uslov za stambeno zbrinjavanje je da osobe nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu porodičnu kuću ili stan na području Republike Hrvatske ili na području država nastalih raspadom bivše SFRJ ili drugim državama u kojima borave, ili da iste nisu prodali, poklonili ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. oktobra 1991. godine, odnosno da nisu stekli pravni položaj zaš ćenog najmoprimca. Stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava na i izvan područja posebne državne brige obezbeđuje se u gradovima i opš nama Republike Hrvatske gde su te osobe pre (1991. godine) imale prijavljeno prebivalište, odnosno koris le stan u društvenom vlasništvu. Ako to nije moguće, odgovarajuće stambeno zbrinjavanje osiguraće se na drugim područjima Republike Hrvatske zavisno i u skladu s raspoloživos useljivog stambenog prostora.

[4]

Pripadajuća stambena površina Pripadajuća stambena površina utvrđuje se u odnosu na broj lica porodičnog domaćinstva navedenih na molbi, i to: za podnosioca molbe 35 m² stambene površine, koja se za svakog sledećeg člana porodice povećava za dodatnih 10 m². Podnošenje zahteva za stambeno zbrinjavanje Zahtev za stambeno zbrinjavanje podnosi se na propisanom obrascu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije kojem se prilaže dokumentacija navedena na obrascu zahteva. Postoje dva obrasca zahteva za stambeno zbrinjavanje zavisno o tome podnosi li se zahtev za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne brige ili za stambeno zbrinjavanje van područja posebne državne brige. Propisani obrazac zahteva za stambeno zbrinjavanje može da se dobije u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije, Upravi za područja posebne državne brige odnosno njezinim regionalnim kancelarijama u Republici Hrvatskoj i na web stranici Ministarstva

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Stambeno zbrinjavanje ]

(www.mrrfeu.hr), te u hrvatskim diplomatskokonzularnim predstavništvima i predstavništvima UNHCR-a u Republici Hrvatskoj, Republici Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Popunjen i overen zahtev, zajedno sa traženom dokumentacijom dostavlja se lično ili poštom kao preporučena pošiljka na jednu od sledećih adresa: • Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije, Uprava za stambeno zbrinjavanje i statusna prava, Radnička cesta 22, 10 000 Zagreb • Regionalne kancelarije • Diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske Uz popunjeni obrazac zahteva potrebno je priloži sledeće dokumente: • Fotokopiju važećih ličnih dokumenata za punoletna lica • Izvod iz ma čne knjige rođenih za sve članove porodice na zahtevu za stambeno zbrinjavanje • Fotokopiju dokaza (ako je dostupna korisniku) da su nekad koris li stan u društvenom vlasništvu: ugovor o korišćenju stana na kojem je postojalo stanarsko pravo, sudska presuda o otkazu stanarskog prava i sl.

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]

I.

• Fotokopiju dokaza o bračnom statusu (Izvod iz ma čne knjige venčanih ili rešenje o razvodu braka) • Dokaz o statusu i boravku na trenutnoj adresi boravka: fotokopiju vlasničkog lista, fotokopiju ugovora o podstanarstvu ili fotokopiju rešenja nadležnog tela na osnovu kojeg borave u stanu/kući. Ako se radi o korisnicima stana u vlasništvu vojske, policije ili radne organizacije potrebno je dostavi potvrdu da nije započeo otkup predmetnog stana/kuće • Dokumentaciju koju Ministarstvo ne može da pribavi službenim putem, a odnosi se na mesta prebivališta/trenutnog boravka van Republike Hrvatske, a to mogu bi ; uverenje o prijavljenom prebivalištu, potvrda nadležnog tela za katastar, isprava zemljišno-knjižnog odeljenja, isprava poreske uprave • Overenu izjavu za svakog punoletnog člana na zahtevu u kojom se izjavljuje da zadovoljava uslove stambenog zbrinjavanja i da će da se vra i živi u Republici Hrvatskoj. Sva gore navedena dokumentacije (osim fotokopija) - ne sme da bude starija od 6 meseci.

[5]


I.

[ Stambeno zbrinjavanje ]

I. Stambeno zbrinjavanje VAN područja posebne državne brige (PPDB)* Podnosiocu zahteva pravo na stambeno zbrinjavanje obezbeđuje se na osnovu Odluke o stambenom zbrinjavanju povratnika-bivših nosilaca stanarskog prava na stanovima van područja posebne državne skrbi (“Narodne novine“, br. 29/11 i 139/11) kroz model: • Najma stana u državnom vlasništvu van područja posebne državne brige pod is m uslovima kao i za korisnike stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne brige. Za najam stana plaća se zaš ćena najamnina u iznosu od 2,61 kn po m² dodeljenog stambenog prostora. Nakon što podnosilac zahteva ostvari stambeno zbrinjavanje najmom stana u vlasništvu Republike Hrvatske, u roku godine dana od datuma sklopljenog ugovora o najmu, podnosilac zahteva može da podnese zahtev za otkup stana ili da ostane u najmu stana pod gore navedenim uslovima a sve prema njegovom izboru i materijalnim mogućnos ma. Dodela građevinskog materijala VAN područja posebne državne brige [6]

Izmenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, br. 86/08 i 57/11) pravo na dodelu građevinskog materijala mogu da ostvare iznimno po odluci ministra i hrvatski državljani koji van područja posebne državne brige imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu porodičnu kuću te bivši nosioci stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište van područja posebne državne brige. Otkup stanova IZVAN PPDB-a prema povoljnim uslovima: Kupovina stana koji se dobije u najam moguća je prema odredbama Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 109/11) po povoljnijim uslovima, prema izboru kupca jednokratnom isplatom ili otplatom u ratama. Stupanjem na snagu nove Odluke prestaje da važi Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 109/10) Prodajna cena kuće ili stana utvrđuje se na osnovu staros zgrade i položaja stana u zgradi, nadalje na osnovu veličine i lokacije naselja gde se stan nalazi, kao i ličnog popusta te načina plaćanja jednokratnom isplatom ili u ratama. [ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Stambeno zbrinjavanje ]

Cena stana umanjuje se za lični popust koji se kupcu utvrđuje u odnosu na broj godina provedenih kao izbeglica, prognano lice ili povratnik, za m prema broju godina provedenih u Domovinskom ratu za hrvatske branioce, te pri kupovini stana jednokratnom isplatom. II. Stambeno zbrinjavanje NA područjima posebne državne brige (NA PPDB-u) Stambeno zbrinjavanje osigurava se povratnicima na osnovu Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 86/08 i 57/11) kroz jedan od sledećih modela: • Najam stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne brige • Najam kuće u državnom vlasništvu na područjima posebne državne brige • Darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu vlas te porodične kuće/stana ili za izgradnju kuće/stana na vlas tom zemljištu. • Darovanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevinskog materijala za izgradnju porodične kuće Shodno članu 11. stavu 6. gore pomenutog zakona, a uz pristanak podnosioca zahteva Ministarstvo može da donese odluku o [ Regulisanje prava povratnika u RH ]

I.

organizovanoj ugradnji građevinskog materijala za bivše nosioce stanarskog prava i za korisnike koji imaju u vlasništvu na području posebne državne brige ratom uništenu ili oštećenu porodičnu kuću u kojoj su prebivali 1991. godine i nisu podneli zahtev za obnovu prema Zakonu o obnovi, NOVO - Izmene i dopune Zakona o PPDS-e ("Narodne novine", br. 86/08 i 57/11) Izmenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, za korisnika koji ima u vlasništvu na području posebne državne brige ratom uništenu ili oštećenu porodičnu kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podneo zahtev za obnovu prema Zakonu o obnovi, Ministarstvo može da donese i odluku o organizovanoj ugradnji građevinskog materijala. Za najam kuće ili stana u državnom vlasništvu plaća se zaš ćena najamnina u iznosu od 2,61 kn po m² pripadajućeg stambenog prostora. Porodice koje su stambeno zbrinute modelom davanja u najam stana ili kuće u državnom vlasništvu mogu da se odluče za kupnju stana ili kuće po povoljnijim uslovima prema odredbama Uredbe o uslovima za kupovinu obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 19/11).

[7]


I.

[ Stambeno zbrinjavanje ]

Prodajna cena kuće ili stana umanjuje se (popust) na osnovu građevinske vrednos nekretnine odnosno stanja nekretnine, sopstvenog ulaganja, grupe područja posebne državne brige, te načina plaćanja - jednokratnom ili obročnom otplatom. Posebno osnovane komisije za svaki grad ili opš nu na PPDB-e utvrđuju osnovnu kupoprodajnu cenu stana ili kuće na osnovu građevinskog stanja nekretnine i iznosa sopstvenih ulaganja. Rok za podnošenje zahteva za stambeno zbrinjavanje IZVAN PPDS-e trajao je do 30.4.2012. godine. Rok za podnošenje zahteva za stambeno zbrinjavanje NA PPDS-e nema utvrđenog krajnjeg roka

[8]

* Prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi.

KONTAKT: MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EVROPSKE UNIJE Uprava za stambeno zbrinjavanje i statusna prava Radnička cesta 22/I 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: + 385 1 6 172 500 fax.: + 385 1 6 184 708 Regionalni ured KARLOVAC - Radićeva 27 047 612-753, 754 / 047 612-752 Regionalni ured PETRINJA - Trg Ma ce Hrvatske 18 044 523-463 / 044 524-633

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[II.] PENZIJSKO OSIGURANJE

[9]


II.

[ Penzijsko osiguranje ]

Starosna penzija

P

Prema Zakonu o penzijskom osiguranju pravo na starosnu penziju s če osiguranik kada navrši 65 godina života, uz uslov najmanje 15 godina penzijskog staža. Pravo na starosnu penziju ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom (prema Zakonu o radu) kada navrši 65 godina života i ako provede 15 godina u osiguranju. Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», broj 121/10) koji se primenjuje od 1. novembra 2010. propisan je prelazni period od 19 godina (od 2010. do 2030. godine) u kojem pravo na starosnu i prevremenu starosnu penziju žene mogu da steknu pod povoljnijim uslovima. U 2012. godini žene mogu pravo na starosnu penziju da ostvare kada napune 60 godina i 6 meseci života i 15 godina penzijskog staža. Osiguranicima koji imaju beneficirani staž starosna granica za starosnu penziju smanjuje se zavisno o periodu staža osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem («beneficirani staž») i stepenu povećanja staža. Starosna granica za starosnu penziju smanjuje se za jednu godinu za svakih efek vnih 6 godina staža osiguranja za koje

[ 10 ]

se 12 meseci računa kao 14 meseci, za jednu godinu za svakih 5 godina staža sa stepenom povećanja 12/15, po jednu godinu za svake 4 godine staža sa stepenom povećanja 12/16, te za jednu godinu za svake 3 godine staža sa stepenom povećanja 12/1

Prevremena starosna penzija Pravo na prevremenu starosnu penziju s če osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina penzijskog staža. Pravo na prevremenu starosnu penziju ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom (prema Zakonu o radu) kada navrši 60 godina života i 35 godina penzijskog staža s m da se visina penzije određuje prema stvarno navršenom penzijskom stažu. U prelaznom periodu do 2030. godine žene mogu pravo na prevremenu starosnu penziju da steknu pod povoljnijim uslovima. U 2012. godini žene mogu pravo na prevremenu starosnu penziju da ostvare kada napune 55 godina i 6 meseci života i 30 godina i 6 meseci penzijskog staža.

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


II.

[ Penzijsko osiguranje ]

U periodu od 1. novembra 2010. do 31. decembra 2029., iznimno od članka 78. ZOMO-a (članak 13. stav 1.ZID ZOMO), osiguraniku ženi, koja s če pravo na prevremenu starosnu penziju, polazni faktor za određivanje te penzije iznosi: u 2012. godini: • s navršenih do 31 godinu i 6 meseci penzijskog staža: 0,34% po mesecu • s navršene 32 godine i 6 meseci penzijskog staža: 0,29% po mesecu • s navršene 33 godine i 6 meseci penzijskog staža: 0,24% po mesecu • s navršene 34 godine i 6 meseci penzijskog staža: 0,19% po mesecu • s navršenih 35 godina i 6 meseci i više penzijskog staža: 0,15% po mesecu

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]

Prelazne odredbe - starosna penzija - uslovi za žene

STAROSNA PENZIJA (najmanje 15 godina staža) godina godine života god.

m.

2010.

60

0

2011.

60

2012.

godine života god.

m.

2020.

62

6

3

2021.

62

9

60

6

2022.

63

0

2013.

60

9

2023.

63

3

2014.

61

0

2024.

63

6

2015.

61

3

2025.

63

9

2016.

61

6

2026.

64

0

2017.

61

9

2027.

64

3

2018.

62

0

2028.

64

6

2019.

62

3

2029.

64

9

[ 11 ]


II.

[ Penzijsko osiguranje ]

Prelazne odredbe - prevremena starosna penzija - uslovi za žene PREVREMENA STAROSNA PENZIJA godina

[ 12 ]

godine života

godine staža

god.

m.

god.

m.

2010.

55

0

30

0

2011.

55

3

30

3

2012.

55

6

30

6

2013.

55

9

30

9

2014.

56

0

31

0

2015.

56

3

31

3

2016.

56

6

31

6

2017.

56

9

31

9

2018.

57

0

32

0

2019.

57

3

32

3

2020.

57

6

32

6

2021.

57

9

32

9

2022.

58

0

33

0

2023.

58

3

33

3

2024.

58

6

33

6

2025.

58

9

33

9

2026.

59

0

34

0

2027.

59

3

34

3

2028.

59

6

34

6

2029.

59

9

34

9

Porodična penzija Članovi porodice umrlog osiguranika imaju pravo na porodičnu penziju pod uslovom da je osiguranik: • navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina penzijskog staža, • ispunjavao uslove dužine penzijskog staža za s canje prava na invalidsku penziju, • ako je osiguranik bio korisnik starosne, prevremene starosne ili invalidske penzije, • ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju. Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozlede na radu ili profesionalne boles , članovi porodice imaju pravo na porodičnu penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža osiguranika. Udovica ili udovac imaju pravo na porodičnu penziju: ako su do smr bračnog druga po kojem im to pravo pripada navršili 50 godina života, ili ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smr bračnog druga nastupila opšta nesposobnost za rad, ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smr bračnog druga, ili ako je nakon smr bračnog druga ostalo jedno ili više dece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a udovica ili udovac obavljaju roditeljsku dužnost

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Penzijsko osiguranje ]

prema toj deci. Ako tokom trajanja prava po toj osnovi nastupi opšta nesposobnost za rad, zadržavaju pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. Ako udovica ili udovac do smr bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života, imaju pravo na porodičnu penziju kada navrše 50 godina života. Udovica ili udovac koji su tokom trajanja prava na porodičnu penziju navršili 50 godina života zadržavaju to pravo trajno, a ako to pravo prestane pre navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na porodičnu penziju mogu ponovno da ostvare kada navrše 50 godina života.

Podnošenje zahteva Zahtev za penziju može da se podnese i u područnoj službi najranije 2 meseca pre prestanka osiguranja (zaposlenja, obavljanja zanatske ili poljoprivredne delatnos i dr.). Uz zahtev treba da se priloži i razrešnicu, odnosno odluku o prestanku ugovora o radu; dokaz o odjavi zanata ili dokaz o prestanku obavljanja delatnos . Pre odlaska u penziju, moguće je u područnoj službi zatraži i informa vni izračun penzije koji

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]

II.

se plaća 150 kn, a Zavod je korisnicima omogućio da, nakon što zatraže korisničko ime i lozinku, preko internetske stranice Zavoda u delu pod nazivom Korisničke stranice, besplatno zatraže informa vni izračun penzije. Preko internetske stranice moguće je posla zahtev za informa vni izračun i pregleda dostavljeni izračun, te popuni i posla zahtev za pretkomple ranje (obrazac - obavest o nameri podnošenja zahteva za starosnu ili prevremenu starosnu penziju) radi ubrzanja postupka ostvarivanja prava na starosnu ili prevremenu starosnu penziju. Korisničko ime i lozinka su tajni, a mogu da se zatraže lično, uz predočenje lične karte ili preko opunomoćenika (uz predočenje punomoći) u najbližoj područnoj službi, ispostavi ili Središnjoj službi. Zahtev za dodelu korisničkog imena i lozinke može da se pošalje i poštom. Uz pisani zahtev potrebno je priloži i kopiju lične karte.

KONTAKT: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba u Karlovcu Ulica kralja Tomislava 8, 47000 Karlovac tel. centrala: 047/658-777 fax: 047/658-788 radno vreme: radnim danom od 8 do 16 sa

[ 13 ]


II.

[ Penzijsko osiguranje ]

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba u Sisku Ulica lipa 4, 44000 Sisak tel. centrala: 044/660- 200 fax: 044/660-330 radno vreme: radnim danom od 8 do 16 sa

GLINA HZMO, Ispostava u Glini Trg hrvatskih branitelja 8 44400 GLINA tel: 044/882-173 fax: 044/882-173

VOJNIĆ HZMO, Ispostava u Vojniću Trg Stjepana Radića 1 47420 Vojnić tel. 047/811-663 fax: 047/811-663

TOPUSKO HZMO, Ispostava u Topuskom Trg bana J. Jelačića 20 44415 Topusko tel: 044/885-877 fax: 044/885-877

[ 14 ]

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[III.] RADNO PRAVO

[ 15 ]


III.

[ Radno pravo ]

Radno pravo

U

slovi za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vreme nezaposlenos

Da bi nezaposleno osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora: • ispuni uslov prethodnog rada, • radni odnos ne sme da prestne njezinom krivnjom ili voljom, • u zakonskom roku mora da se prijavi nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnese zahtev za novčanu naknadu.

Rok za prijavu i podnošenje zahteva Nezaposlena osoba mora se u roku od 30 dana od prestanka radnog prestanka odnosa bolovanju, odnosno porodiljskog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa da prijavi Zavodu, te podnese zahtev za ostvarivanje naknade. Ako zbog opravdanih razloga propus rok od 30 dana, može se da se prijavi i podnesei zahtev u roku od osam dana od dana prestanka opravdanog razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka.

Prethodni rad Pravo na novčanu naknadu s če nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 meseci rada u poslednja 24 meseca. Kao vreme provedeno na radu smatra se vreme obaveznog osiguranja po propisima o penzijskom osiguranju ostvareno na osnovu radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vreme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno porodiljskom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vreme primao naknadu plate prema propisima o zdravstvenom osiguranju. [ 16 ]

Osnova prestanka radnog odnosa Zakonom su taksa vno navedeni slučajevi prestanka radnog odnosa, odnosno službe, kad nezaposlena osoba ne može da ostvari pravo na novčanu naknadu. Nezaposlena osoba ne može da ostvari novčanu naknadu, ako je radni odnos odnosno služba prestala: • zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju vanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Radno pravo ]

• pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, • zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tokom pripravničkog, odnosno pripravničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit, • zbog povrede obaveza iz radnog odnosa (otkaz uslovljen skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obaveze (vanredni otkaz), odnosno službene dužnos , • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca. Pravo na novčanu naknadu ne s če nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe, ako je taj radni odnos trajao kraće od tri meseca, a prethodni radni odnos prestao na neki od gore navedenih načina. Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos, odnosno služba pisanim sporazumom, ako je do prestanka radnog odnosa, odnosno službe, došlo zbog premeštaja bračnog druga u drugo mesto prebivališta po posebnim propisima, te promene prebivališta iz zdravstvenih razloga.

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]

III.

Visina novčane naknade Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosek obračunate plate, umanjen za doprinose za obavezna osiguranja ostvaren u tromesečnom periodu koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. U osnovicu ne ulaze naknade plate ostvarene po posebnim propisima. Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može da utvrdi prema pla , nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plate, umanjene za doprinose za obavezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o procentu. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vreme korištenja 35% od osnovice. Pravo na razliku do utvrđene visine novčane naknade ima nezaposlena osoba koja je stekla pravo na invalidsku penziju zbog profesionalne nesposobnos za rad, kao i osoba koja je ostvarila naknadu po posebnom propisu u iznosu nižem od utvrđene novčane naknade. Utvrđena novčana naknada ostvaruje se u utvrđenoj visini za celi period trajanja prava.

[ 17 ]


III.

[ Radno pravo ]

Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može da bude viši od 70%, a za preostalo vreme korištenja ne može da bude viši od 35% iznosa prosečne plate isplaćene u privredi Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema poslednjem zvanično objavljenom podatku. Najniži iznos novčane naknade ne može da bude niži od 50% iznosa minimalne plate, umanjene za doprinose za obavezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim u slučaju kada se visina novčane naknade određuje prema procentu vremena provedenom na radu. Trajanje novčane naknade Nezaposlena osoba, zavisno o ukupnom vremenu provedenom na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu od 90 dana za ispunjenje minimalnog uslova, do 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina. • 90 dana ako je provela na radu od 9 meseci do 2 godine, • 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine, • 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine, • 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine, [ 18 ]

• 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina, • 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina, • 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina, • 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina, • 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina, • 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina, • 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina, • 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina, • 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina. Izuzetak od ovog pravila jesu: Nezaposlene osobe koje su provele na radu 32 godine i kojima nedostaje do 5 godina do ispunjenja uslova starosne granice za s canje prava na starosnu penziju imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na ovu naknadu.

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Radno pravo ]

Prestanak prava na novčanu naknadu Pravo na novčanu naknadu prestaje nezaposlenoj osobi ako: • zasnuje radni odnos • istekne vreme za koje je imala pravo na novcanu naknadu • obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rešenja na osnovu kojeg radi • registruje trgovačko društvo ili drugo pravno lice ili stekne više od 25% udela u trgovačkom društvu ili drugom pravnom licu, • postane predsednik ili član uprave društva, • registruje zanat, slobodno zanimanje ili delatnost poljoprivrede i šumarstva, • postane poljoprivredni osiguranik po propisima o penzijskom osiguranju • zaposli se prema posebnim propisima, • ispuni uslove za starosnu penziju, ostvari porodičnu penziju koja mu se isplaćuje, ostvari invalidsku penziju zbog opšte nesposobnos za rad ili ostvari invalidsku penziju zbog profesionalne nesposobnos za rad u iznosu višem od utvrđene novčane naknade • ima utvrđenu opštu nesposobnost za rad, • ostvari naknadu po posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknade, • nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 3 meseca, [ Regulisanje prava povratnika u RH ]

III.

• navrši 65 godina života, • odbije da se uključi u obrazovanje koje organizuje odnosno troškove snosi Zavod ili bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje, • se ne javi Zavodu u dva uzastopna meseca, a ne obaves Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja, • ne ispunjava uslove o ak vnom traženju posla i raspoloživos za rad, • odjavi se s evidencije • ne prihva zaposlenje ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca

KONTAKT: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Karlovac Domobranska 19 Tel: 947/606-400 Fax: 047/615-486 Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Sisak Kralja Tomislava 15 Tel: 044/ 549-773 Fax: 044/549-771

[ 19 ]


III.

[ Radno pravo ]

Ispostava Vojnić A. Hebranga 11, Tel: 047/88 30 41 Fax: 047/81 14 98

Ispostava Topusko Trg bana J. Jelačića bb Tel/fax: 044/88 56 44

Ispostava Gvozd Trg dr. Franje Tuđmana bb Tel: 044/88 10 32 Fax: 044/88 10 32

[ 20 ]

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[IV.] ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

[ 21 ]


IV.

[ Zdravstveno osiguranje ]

Zdravstveno osiguranje

N

a obavezno zdravstveno osiguranje prema jednom od osnova osiguranja utvrđenih Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju obavezne su da se osiguraju sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno. Iznimno, deca do navršene 18. godine života s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj smatraju se osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obaveznoga zdravstvenog osiguranja. Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obaveznoga zdravstvenog osiguranja u smislu Zakona, smatraju se osiguranici, članovi porodica i osiguranika i druge osigurane osobe obavezno osigurane u određenim okolnos ma. Na obavezno zdravstveno osiguranje prema odredbama Zakona obavezno se osiguravaju i stranci s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, a na osnovu radnog odnosa

[ 22 ]

kod poslodavca sa sedištem u Republici Hrvatskoj, odnosno na osnovu obavljanja privredne, odnosno profesionalne delatnos u Republici Hrvatskoj, ako su ispunjeni uslovi prema posebnim propisima koji uređuju pitanje boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj i ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno Države s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju ima rešeno pitanje zdravstvenog osiguranja za osobe s prebivalištem na području Hrvatske i to države: Austriju, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Francusku, Italiju, Luksemburg, Mađarsku, Makedoniju, Nizozemsku, Njemačku Sloveniju i Srbiju. Osobe koje dolaze iz navedenih država (članovi porodica i ak vnih osiguranika i korisnici inostranih penzija i invalidnina i njihovi članovi porodicai) i imaju prebivalište (ili stalni boravak) u Republici Hrvatskoj, koriste zdravstvenu zaš tu u punom obimu, u skladu sa hrvatskim pravnim propisima na osnovu potvrde o pravu na zdravstvenu zaš tu, koju izdaje inostrani nosilac kod kojeg je osoba zdravstveno osigurana. Na osnovu potvrde svojstvo osiguranika u Republici

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Zdravstveno osiguranje ]

Hrvatskoj se s če prijavom lokalnom nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (područni uredi Zavoda nalaze se u svakom županijskom središtu) odnosno njihovim ispostavama (u većim gradovima unutar županije). Na osnovu potvrde u područnom uredu HZZO-a izdaje se zdravstvena legi macija HZZO-a osiguranicima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. U slučaju prebivališta ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj zdravstvena zaš ta ostvaruje se obaveznom uplatom doprinosa za zdravstveno osiguranje. Obaveznik plaćanja doprinosa, osnovica za obračun, stope doprinosa i druga pitanja vezana uz plaćanje doprinosa za obavezna osiguranja uređeni su Zakonom o doprinosima (Narodne novine, 184/08, 152/08 i 94/09). Iznos osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja objavljuje se potkraj tekuće godine za svaku narednu kalendarsku godinu. Korisnici penzije i invalidnine s prebivalištem ili stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji penziju ostvaruju isključivo od stranog nosioca ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno, plaćaju 15% na osnovicu koju čini njihova penzija, s m da osnovica ne može bi [ Regulisanje prava povratnika u RH ]

IV.

niža od najniže mesečne osnovice. Najniža mesečna osnovica za 2011. godinu iznosi 2.679,95 kuna (tako najniži mesečni doprinos iznosi 401,99 kn), a najviša 7.657,00 kuna (najviši mesečni doprinos 1.148,55 kn). Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi, plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje u iznosu od 15% na najnižu mesečnu osnovicu (trenutačno 401,99 kn).

KONTAKT: HZZO Područni ured Sisak Franje Lovrića 2 44000 Sisak Tel: 044 515 400 Fax: 044 549 010 Ispostava Glina Vukovarska 41 44400 Glina Tel: 044 527 420 Fax: 044 527 421

[ 23 ]


IV.

[ Zdravstveno osiguranje ]

Ispostava Topusko Vranovinska cesta 6 44415 Topusko Tel: 044 885 365 Fax: 885 366

Ispostava Vojnić Trg Stjepana Radića 1 47220 Vojnić Tel: 047 883 097 Fax: 047 883 097

Područni ured Karlovac Domobranska 4 47000 Karlovac Tel: 047 843 400 Fax: 047 614 898

[ 24 ]

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[V.] KONVALIDACIJA STAŽA OSIGURANJA

[ 25 ]


V.

[ Konvalidacija staža osiguranja ]

Konvalidacija staža osiguranja

K

onvalidacija označava pojam za naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova tj. slučaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan . Zakonom o konvalidaciji («Narodne novine», broj 104/97) i Pravilnikom o postupku konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja («Narodne novine», broj 53/08.), koji je stupio na snagu 17. maja 2008., uređuju se pitanja konvalidacije staža osiguranja i konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja penzijskog osiguranja donesenih ili izdanih od strane raznih tela ili pravnih lica koje su imale javne ovlas na područjima Republike Hrvatske koja su bila pod zaš tom ili upravom Ujedinjenih naroda. Osnovna novina koju je donio Pravilnik je ta da osobe koje su bile u osiguranju na bivšim okupiranim područjima Republike Hrvatske nisu više ograničene rokom za podnošenje zahteva za konvalidaciju staža osiguranja i penzija.

postojanju radnog odnosa. Konvalidacija pretpostavlja postojanje pisanog akta čija se konvalidacija traži, što znači da se samo na osnovu izjava svedoka u postupku konvalidacije ne može utvrđiva staž. U penzijski staž, kao staž osiguranja, ne priznaje se period proveden u ak vnoj službi ili u rezervnom sastavu vojske, milicije ili teritorijalne odbrane tzv. Republike Srpske Krajine i razdoblje provedeno na radu, u bilo kojem svojstvu, u Ministarstvu odbrane ili Ministarstvu unutrašnjih poslova tzv. Republike Srpske Krajine. Takođe se, kao staž osiguranja, ne priznaju periodi koja je zainteresovana osoba provela na radnom mestu u telima čiji je rad bio usmeren na rušenje pravnog poretka Republike Hrvatske, ni je takva mogućnost propisana zakonima Republike Hrvatske. Zahtevi za konvalidaciju predaju se nadležnim Zavodima za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Vreme provedeno u paravojnim formacijama ne utvrđuje se u mirovinski staž, te se konvalidira samo onaj staž za koji postoji pisani dokaz o

[ 26 ]

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Konvalidacija staža osiguranja ]

V.

KONTAKT: PODRUČNA SLUŽBA U KARLOVCU Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba u Karlovcu Ulica kralja Tomislava 8, 47000 Karlovac tel. centrala: 047/658-777 fax: 047/658-788

GLINA HZMO, Ispostava u Glini Trg hrvatskih branitelja 8 44400 Glina tel: 044/882-173 fax: 044/882-173

VOJNIĆ HZMO, Ispostava u Vojniću Trg Stjepana Radića 1 47420 Vojnić tel. 047/811-663 fax: 047/811-663

TOPUSKO HZMO, Ispostava u Topuskom Trg bana J. Jelačića 20 44415 Topusko tel: 044/885-877 fax: 044/885-877

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]

[ 27 ]


V.

[ 28 ]

[ Konvalidacija sta탑a osiguranja ]

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[VI.] NOSTRIFIKACIJA DIPLOMA

[ 29 ]


VI.

[ Nostrifikacija diplome ]

Nostrifikacija diplome

N

ostrifikacija podrazumeva priznavanje odnosno formalno potvrđivanje vrednos inostrane obrazovne kvalifikacije, odnosno perioda obrazovanja, koje je izdalo nadležno telo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju u Republici Hrvatskoj. Pravo na priznavanje inostranih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva.

za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. • priznavanje radi nastavka osnovnoškolskog, odnosno srednjoškolskog obrazovanja vodi školska ustanova u kojoj podnosilac zahteva namerava da nastavi obrazovanje. • priznavanje osnovnoškolskog obrazovanja radi pristupa srednjoškolskom obrazovanju vodi srednjoškolska ustanova u kojoj podnosilacj zahteva namerava da nastavi obrazovanje.

S obzirom na vrstu kvalifikacije čije priznavanje se traži, razlikuje se:

Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i perioda studija:

Priznavanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih kvalifikacija i perioda ovog obrazovanja:

• u svrhu nastavka obrazovanja u RH (akademsko priznavanje i priznavanje perioda studija) – u nadležnos univerziteta, veleučilišta i visokih škola • u svrhu zapošljavanja u RH (stručno priznavanje) – u nadležnos Agencije za znanost i visoko obrazovanje, njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda

• priznavanje inostranih školskih kvalifikacija o završenom osnovnom i o završenom srednjem obrazovanju u opš m, gimnazijskim i umetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja – u nadležnos Agencije za odgoj i obrazovanje. • priznavanje inostranih školskih kvalifikacija o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja – u nadležnos Agencije

[ 30 ]

Priznavanje specijalizacija i stručnih ispita - u nadležnos resornih ministarstava i strukovnih organizacija.

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Nostrifikacija diplome ]

Priznavanje inostrannih visokoškolskih kvalifikacija vrši se radi zapošljavanja (stručno priznavanje) ili nastavka obrazovanja (akademsko priznavanje) u Republici Hrvatskoj, a na osnovu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 158/2003, 198/2003, 138/2006 i 045/2011). Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Nacionalni ENIC/NARIC ured provodi postupak stručnog priznavanja. Op malno vreme trajanja postupka stručnog priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija je 60 dana. Postupak stručnog priznavanja sastoji se od nekoliko koraka: 1. Nacionalni ENIC/NARIC ured nakon zaprimanja i obrade zahteva za stručno priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije pisanim putem obaveštava podnosiocja zahteva o potrebnoj nadopuni,ukoliko je zahtev nepotpun. 2. Nacionalni ENIC/NARIC ured proverava akredi ranost ins tucije na kojoj je stečena inozemna visokoškolska kvalifikacija, akreditaciju predmetnog studijskog programa, verodostojnost instrane visokoškolske kvalifikacije za koju se traži priznavanje te [ Regulisanje prava povratnika u RH ]

VI.

prava i mogućnos koje predmetna kvalifikacija omogućava u državi u kojoj je izdana. 3. Agencija za znanost i visoko obrazovanje donosi Rešenje o priznavanju inostrane visokoškolske kvalifikacije. 4. Rešenje o priznavanju inostranne visokoškolske kvalifikacije se šalje poštom podnosiocu zahteva na adresu navedenu u zahtevu za stručno priznavanje predmetne kvalifikacije. Upute za pokretanje postupka stručnog priznavanja IVK: 1. Popuni obrazac zahteva 2. Prikupi dokumente potrebne za stručno priznavanje IVK 3. Upla naknadu za troškove postupka 4. Dostavi dokumente Dokumentacija koju je potrebno priloži uz obrazac zahteva: 1. Original ili overena kopija inozemne visokoškolske kvalifikacije čije se priznavanje traži (potvrde i uverenja se ne ne uvažavju ); 2. Original službenog dokumenta izdanog od strane visokog učilišta koji sadrži sledeće podatke: položene ispite s ocenama, službeni naziv i trajanje studijskog programa te uslove upisa [ 31 ]


VI.

3. 4. 5.

6. 7.

8.

[ Nostrifikacija diplome ]

(npr. Dodatak diplomi, prepis ispita s ocenama koji sadrži navedene podatke ili neki drugi službeni dokument); Overene prevode dokumenata pod tačkama 1 i 2 na hrvatski jezik; Overene kopije prethodno stečenih visokoškolskih kvalifikacija, ukoliko postoje; Potvrda o državljanstvu (original ili overena kopija domovnice za hrvatske državljane ili overena kopija pasoša za strane državljane), statusu izbeglice ili prognanika; Potvrda o upla naknade za troškove postupka; Rešenje nadležnog teela ili kopiju Izvoda iz ma čne knjige venčanih (za osobe koje su promenile ime i/ili prezime); Jedan primerak neoverenih kopija svih priloženih dokumenata kao i obrasca zahteva za priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija;

Napomene: • dokumente izdane na bosanskom ili srpskom jeziku, ukoliko su na la ničnom pismu, nije potrebno prevodi ; • za priznavanje kvalifikacija stečenih u državama bivšeg SSSR-a, Rumunjskoj, Albaniji i Bugarskoj potrebno je priloži isključivo diplomu u izvorniku (original); • ukoliko kvalifikacija čije priznavanje se traži [ 32 ]

• •

nije izdana na la ničnom ili ćiriličnom pismu, potrebno je zatraži od nadležne visokoškolske ins tucije izdavanje nove kvalifikacije na nekom od ta dva pisma; ukoliko je Zahtev nepotpun, bit ćete pisanim putem obavešteni o potrebnoj nadopuni dokumentacije; kopije službenih dokumenata u Republici Hrvatskoj overava javni beležnik; prevod na hrvatski jezik vrši stalni sudski tumač za strani jezik na kojem je izdana instrana visokoškolska kvalifikacija; na vaš pisani zahtev, ukoliko je predana dokumentacija potpuna, Nacionalni ENIC/NARIC ured izdaje potvrdu o pokrenutom postupku priznavanja inostranne visokoškolske kvalifikacije; na vaš pisani zahtev, Nacionalni ENIC/NARIC ured će po završetku postupka priznavanja da izvrši povrat vaše predane originalne dokumentacije; ukoliko posedujete pravomoćni dokument (odluka, rešenje, zaključak i sl.) kojim je u Republici Hrvatskoj prethodno već rešen postupak priznavanja ekvivalentnos (tzv. nostrifikacija) inostrane visokoškolske kvalifikacije čije priznavanje tražite potrebno je priloži original ili overenu kopiju dokumenta;

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Nostrifikacija diplome ]

Naknada za troškove postupka Visina naknade, način raspodele naknade i oslobođenja od plaćanja naknade za troškove postupka stručnog priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija određeni su Pravilnikom o visini naknade i oslobođenjima od plaćanja naknade za troškove postupka priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija. Naknade za stručno priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija o završenom preddiplomskom,diplomskom, poslediplomskom univerzitetskom i stručnom studiju: • 400 KN (slovima: če ri sto ne kuna) • Za uplate iz inostranstva: 65 € (slovima: šezdeset i pet evra) 75 $ (slovima: sedamdeset i pet dolara) U nalogu za popunjavanje treba naves sledeće podatke: Primalac: AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE, Donje Sve ce 38/5, Zagreb Broj žiro-računa primaoca: 2390001-1100322970, Hrvatska poštanska banka Poziv na broj odobrenja: 020-1922548 Opis plaćanja: priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije Upla lac: vidljivo napisa ime, prezime i adresu [ Regulisanje prava povratnika u RH ]

VI.

osobe za koju je uplaćeno Upute o popunjavanju deviznih naloga za plaćanje: U nalogu za devizno plaćanje treba naves sledeće podatke: Primalac: AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE, Donje Sve ce 38/5, Zagreb IBAN: HR21 2390 0011 1003 2297 0 BIC: HPBZHR2X Broj žiro-računa primatelja: 2500 - 1922548 Hrvatska poštanska banka, Jurišićeva 4, 10000 Zagreb Opis plaćanja: priznavanje inostrane visokoškolske kvalifikacije Uplatlac: vidljivo napisa ime, prezime i adresu osobe za koju je uplaćeno Podnosilac zahteva dužan je sve bankarske naknade (uplatne i isplatne banke) podmiri o svom trošku. Agencija za znanost i visoko obrazovanje ne podmiruje bankarske naknade koje se naplaćuju prilikom novčanih transakcija. Ukoliko nisu podmireni svi troškovi vezani za priznavanje visokoškolskih kvalifikacija (uključujući i bankarske naknade), Agencija za znanost i visoko obrazovanje neće da bude u mogućnos da [ 33 ]


VI.

[ Nostrifikacija diplome ]

pokrene postupak priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija. Upravna taksa za izdavanje duplikata rešenja iznosi 100,00 kuna u skladu sa Zakonom o upravnim taksama Napomena: U slučaju da ste prepla li naknadu za priznavanje, pisanim putem možete da zatražite povrat preplaćenog iznosa (naves : datum uplate, broj tekućeg računa ili adresu na kojoj ste dostupni).

KONTAKT: ENIC/NARIC ured: Telefon + 385 1 6274 888 Uredovno vreme za rad sa strankama: utorak – petak 09:00 – 12:00 sa e-pošta: enic@azvo.hr Faks: + 385 1 6274 889

• prikupljenu dokumentaciju za stručno priznavanje inostrannih visokoškolskih kvalifikacija POŠALJITE ISKLJUČIVO POŠTOM na adresu: AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Nacionalni ENIC/NARIC ured Donje Sve ce 38/V, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska

[ 34 ]

[Regulisanje prava povratnika u RH ]


[VII.] SOCIJALNO PRAVO

[ 35 ]


VII.

[ Socijalno pravo ]

Socijalno pravo

P

rava u sistemu socijalne zaš te su: pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratna pomoć, podrške za obrazovanje, lična invalidnina, dodatak za pomoć i negu, status roditelja negovatelja ili status negovatelja, naknada do zaposlenja, inkluzivni dodatak te socijalne usluge. Korisnici socijalne zaš te su: • samac, članovi porodica i ili porodica koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnos ostvari svojim radom, prihodima od imovine, od obaveznika uzdržavanja ili na drugi način, • dete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske brige, mlađa punoletna osoba, dete žrtva porodičnog, vršnjačkog ili drugog nasilja, žrtva trgovanja ljudima, dete s teškoćama u razvoju, dete i mlađa punoletna osoba s problemima u ponašanju (s rizikom za poremećaje ili s poremećajima u ponašanju i problemima socijalne integracije), dete bez pratnje koje se zatekne van mesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna da brine o njemu te dete strani državljanin koje se

[ 36 ]

zatekne na teritoriji Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna brinu o njemu, trudnica ili roditelj s detetom do godine dana života bez porodicne podrške i odgovarajućih uslova za život, porodica kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnos potrebna stručna pomoć ili druga podrška te osobe koje su bile u bračnoj ili vanbračnoj zajednici i imaju zajedničku decu, odraslo lice s invaliditetom ili lice s drugim privremenim ili trajnim promenama u zdravstvenom stanju zbog kojih nije u mogućnos da udovolji osnovnim životnim potrebama, žrtva porodicnog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima, lice koje zbog staros ili nemoći ne može samostalno da brine o osnovnim životnim potrebama, lice zavisno o alkoholu i drogama, kockanju i drugim oblicima zavisnos lice društveno neprihvatljivog ponašanja, lice koje se nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili je otpušteno s izdržavanja te kazne, beskućnik te druga lica koje ispunjavaju uslove propisane ovim Zakonom.

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


[ Socijalno pravo ]

Pravo na socijalnu zaš tu imaju hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj. Stranci i lica bez državljanstva s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, stranci pod supsidijarnom zaš tom, stranci s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima, azilan i članovi njihove porodica koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na socijalnu zaš tu u slučajevima i pod uslovima propisanim ovim i posebnim zakonom. Dodatak za decu Da biste ostvarili pravo na dodatak za decu potrebno je da podnesete zahtev (možete da ga preuzmete na web stranicama Zavoda ili da kupite formular u “Narodnim novinama”) merodavnoj područnoj službi prema mestu prebivališta. Uz zahtev za priznanje prava na dodatak podnose se sledeći dokazi: za podnosioca zahteva • lična karta – kopija • rešenje Centra za socijalnu skrb (o starateljstvu, o čuvanju i vaspitanju deteta) • odobrenje za trajno nastanjenje (za strance) • nastanjenje samo ako se radi o takvimrešenje [ Regulisanje prava povratnika u RH ]

. VII

centra i odobrenje za trajno slučajevima za decu za koju se traži dodatak: • dokaz o rođenju ili Izvod iz ma čne knjige rođenih ili potvrda o rođenju deteta (izvadak iz ma ce) • potvrda o redovnom školovanju za svu školsku decu, sem za decu s utvrđenim oštećenjem zdravlja • dokaz (nalaz i mišljenje ili rešenje) Centra za socijalnu skrb o postojanju oštećenja zdravlja deteta • dokaz o smr roditelja • dokaz o postojanju potpune i trajne nesposobnos za samostalan život i rad roditelja • dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato • rešenje o oduzimanju poslovne sposobnos roditelja • dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato • rešenje o oduzimanju poslovne sposobnos roditelja za članove domaćinstva: • lična karta za punoletnog člana – kopija • dokaz o rođenju deteta za maloletnu decu za koju se ne traži dodatak. za utvrđivanje dohodovnog cenzusa: • potvrdu o ostvarenim prihodima podnosioca [ 37 ]


VII.

[ Socijalno pravo ]

zahteva i svih članovaISPLATIOCA PRIHODA u domaćinstvu u prethodnoj kalendarskoj godini (za dohodak od nesamostalnog rada, naknada zbog bolovanja, nezaposlenos , porođajnog odsustva, kao i za dohodak od samostalne delatnos o kojima Porezna uprava ne vodi evidenciju, tj. dohodak od samostalne delatnos za koju ne postoji obaveza porezne prijave) • potvrdu POREZNE UPRAVE za dohodak od samostalnog rada o kojima Porezna uprava vodi evidenciju (dohodak od zanata, od zakupnine i najamnine i dr. • penzijsk uputnicu ili kopiju rešenja o penziji za člana domaćinstva Dokaze o prihodima ne podnosi podnosioc zahteva koji pravo ostvaruje za dete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja. Takođe Vas upozoravamo da pravo na dodatak za decu pripada od dana podnošenja zahteva, što znači da zahtev treba da predate što ranije.

KONTAKTI: Centar za socijalnu skrb Karlovac I. Meštrovića 10 47000 Karlovac Tel: 047/415-459, 047/415-462 Podružnica Vojnić Trg Stjepana Radića 1 47220 Vojnić Tel: 047/883-058 Centar za socijalnu skrb Glina Trg dr. FranjeTuđmana 24 44400 Glina Tel: 044/811-660 Podružnica Topusko Trg bana J. Jelačića 14 44415 Topusko Tel: 044/ 885- 415 Podružnica Gvozd Trg dr. F. Tuđmana 1 Gvozd Tel: 044 88 10 35

[ 38 ]

[ Regulisanje prava povratnika u RH ]


SVE INFORMACIJE VEZANE ZA OSTVARIVANJE GORE NAVEDENIH PRAVA MOŽETE DOBITI U NAŠIM INFO UREDIMA:

Uredi projekta: Ženska grupa Vojnić Hebrangova 2, Vojnić 047 883 096 Udruga Breza Krnjak 5, Krnjak 095 5310134 breza.krnjak@gmail.com LAG Petrova Gora P. Svačića 4, Gvozd 044 881539 Udruga Most-Perna Trg bana J. Jelačića 20, Topusko Mob: 099 6849188 udruga.most12@gmail.com Centar za civilne inicija ve Haulikova 22, Karlovac neraivana@cci.hr Tel: 047 423 164

[ 39 ]


Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Centra za civilne inicija ve i partnerskih organizacija: Ženske grupe Vojnić, Humanitarne organizacije Breza, Most-a Perna i LAG-a Petrova gora i ni na koji način ne može se smatra da odražava gledišta Europske unije.

Projekt financira EU Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postupno poveziva svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, jekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnos , demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih pos gnuća i svojih vrijednos sa zemljama i narodima izvan svojih granica. Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj Trg žrtava fašizma 6, Zagreb Tel: 385 01 4896 500 Fax: 385 01 4896 555 delega on-croa a@ec.europa.eu www.delhrv.ec.europa.edu IPA 2009 Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva za praćenje i zagovaranje u području demokra zacije, ljudskih prava, integracije nacionalnih manjina i održivog povratka izbjeglica u području od posebne državne skrbi.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.