CENTAR ZA PREDUZETNIŠTVO I EKONOMSKI RAZVOJ (CEED) ULICA KRALJA NIKOLE 27A/4, PC ČELEBIĆ, PODGORICA Tel/Fax: +382 (0) 20 633-855, 620 611 E-mail: ceed@t-com.me, web site: www.visit-ceed.org.me
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Autor: M. Sc. Dragana Mileusnić
Jun 2013
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Napomena: Podaci korišćeni u studiji, a koji se odnose na visinu cijene feed-in tarifa podložni su čestim promjenama, u nekim slučajevima i na mjesečnom nivou. U studiji su korišćeni podaci dostupni u trenutku izrade, te postoji mogućnost da neki od njih više nisu validni. Publikacija izrađena uz podršku granta Open Society Foundations-a. Pogledi i mišljenja izraženi u publikaciji su odgovornost autora i ne moraju nužno predstavljati stavove Open Society Foundation. Strana | 2
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Sadržaj
Skraćenice.............................................................................
4
Rezime..................................................................................
5
Obrazloženje za primenu solarne opcije.......................................... 1.1 Regulatorno okruženje kao osnova za razvoj..................................... 1.2 Komparativna prednost solarnog u odnosu na druge izvore energije......... 1.3 Karakteristike solarnih projekata..............................................
6 6 7 10
Kritički osvrt na iskustva drugih zemalja..........................................
11
2.1 Primjeri iz Evropske Unije........................................................ 11 2.2 Konkurentnost sa regionom......................................................... 13 2.3 Transparentnost cijena............................................................... 15 Zaključci i preporuke.................................................................... 18 Izvori......................................................................................... 20
Strana | 3
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Skraćenice CO2
Ugljen dioksid
EU
Evropska Unija
FIT
Feed-in tarifa
IEA
Međunarodna agencija za energetiku (International Energy Agency)
MONSTAT
Zavod za statistiku Crne Gore
OIE
Obnovljivi izvori energije
PV
Fotonaponske (photovoltaic) ćelije
Strana | 4
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Rezime Crna Gora, kao zemlja članica Energetske zajednice, i kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ima obavezu da obezbijedi 33% obnovljivih izvora energije (OIE) u svom energetskom miksu do 2020. godine. Iako su načinjeni značajni koraci na tom putu, strategija države oslanja se u najvećoj mjeri na hidropotencijal države. Šira primjena solarnih fotonaponskih ćelija (PV) može biti adekvatnije rješenje, ali naša analiza ukazuje da trenutno nijesu ispunjeni svi preduslovi koji bi omogućili zastupljenost solarnih izvora velikog kapaciteta. Naime, država ne predviđa podsticajne mjere za velika solarna postrojenja montirana na tlu. Mi smatramo da je to značajan problem koji stoji na putu punog ostvarenja održivog razvoja Crne Gore. Zbog toga ovdje analiziramo iskustva drugih zemalja i pokazujemo najuspešnije primjere, čija se praksa može prenijeti u Crnu Goru. U pogledu konkretnih mjera, sugerišemo hitno usvajanje feed-in tarifa za velike solarne projekte i izmjenu Zakona o energetici, u članu u kom se određuje trajanje statusa povlašćenog proizvođača. Smatramo da je za uspjeh ovih mjera energetske politike i dolazak invesitora neophodno da se dodjela ovog statusa produži na 20 do 25 godina, uz redovnu reviziju visine podsticaja.
Strana | 5
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
1. Obrazloženje za primjenu solarne opcije 1.1 Regulatorno okruženje kao osnova za razvoj Crna Gora je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj Uniji ali i aktivni član Energetske zajednice1. Odatle proizilaze brojne obaveze koje ona treba da ispuni, a koje, između ostalog, podrazumevaju dostizanje 33% zastupljenosti obnovljivih izvora energije u okviru svog energetskog miksa, do 2020. godine. Obaveze o uključivanju obnovljivih izvora energije u skladu su sa Direktivom 2009/28/EC2 o promociji korišćenja energije iz obnovljivih izvora i ostatkom energetsko-klimatskog legislativnog paketa Evropske Unije, kao i čitavog niza zakona i međunarodnih konvencija iz oblasti zaštite životne sredine. Konačno, orijentacija na obnovljive izvore energije i nisko-karbonski razvoj proizilazi i iz seta nacionalnog legislativnog okvira, konkretno Zakona o energetici (2010), Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine (u pripremi, moguć uvid u Zelenu knjigu) i Strategije regionalnog razvoja Crne Gore 2010-2014 koje predviđaju značajno oslanjanje na obnovljive izvore energije, kako bi se, pored gorepomenutih obaveza, povećala energetska sigurnost i nezavisnost države, uz isticanje potrebe za većim korišćenjem sunčeve energije u središnjem i južnom dijelu države. Takođe, ovo je u skladu sa principima zelene ekonomije kojoj članice EU teže, kako bi se obezbijedila nova radna mjesta i povećala ekonomska konkurentnost zemlje. Evropska strategija Europe 2020: A strategy for smart, sustainable and inlusive growth3 jasno stavlja podršku OIE u središte budućeg razvoja zemalja članica, odakle proizilaze brojni ekonomski, ekološki i socijalni benefiti. Razvoj OIE dovodi do efikasnije i konkurentnije privrede koja podstiče kako velike investcije, tako i razvoj malih i srednjih preduzeća, a samim tim i otvaranje novih radnih mjesta, jačanje zajedničkog evropskog tržišta ali i međunarodne saradnje i trgovine sa državama van EU. Crna Gora se jasno opredijelila za ove evropske ciljeve nedavno usvojenim dokumentom Pravci razvoja Crne Gore 2013 - 2016. godine, gde se jasno prihvata i promoviše pametan, održiv i inkluzivan rast, zasnovan na viziji predstavljenoj u Strategiji Evropske komisije. Ipak, naše istraživanje je pokazalo da postoje značajni nedostaci u regulatornim mehanizmima koji koče puno sprovođenje ove vizije u djelo. Primjetno je i da, uprkos jasnom opredjeljenju države da podrži razvoj OIE, postoji dosta oklijevanja u primjeni solarne tehnologije, uprkos prirodnim uslovima Crne Gore i tehnološkom razvoju koji PV industrija bilježi, a na koji ćemo se detaljnije osvrnuti u nastavku. Podrška OIE ogleda se kroz Uredbu o tarifnom sistemu za utvrđivanje podsticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije donijeta 2011. godine, a kojom su usvojene feed-in tarife (FIT) koje podržavaju različite tehnologije obnovljivih izvora energije. Ipak, u domenu solarnih izvora, FIT se odnosi na 1
Energetska zajednica je uspostavljena 2005. godine, kada su se zemlje zapadnog Balkana, kao i Bugarska i Rumunija obavezale na stvaranje jedinstvenog enrgetskog tržišta i usaglašavanje sa evropskim acquis communautaire u oblasti energetike. U međuvremenu, Bugarska i Rumunija postale su članice EU dok su Zajednici pristupile još i Moldavija i Ukrajina. 2 http://eur-‐lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=Oj:L:2009:140:0016:0062:en:PDF 3 http://eur-‐lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF
Strana | 6
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
postrojenja montirana na zgradama ili građevinskim konstrukcijama, što ograničava razvoj solarnih farmi većeg kapaciteta (preko 1 MW izlazne snage), koje bi mogle biti razvijene na tlu. FIT predviđena ovom uredbom za solarne izvore iznosi 15 c€/kWh, dok je status povlašćenog proizvođača, shodno članu 78. Zakona o energetici garantovan na 12 godina. Takođe, u toku je izrada Strategije valorizacije prostora u cilju proizvodnje energije iz obnovljivih solarnih izvora čiji je cilj upravo da identifikuje potencijalne lokacije za razvoj PV4 projekata. Ipak, koliko smo upoznati sa njenim sadržajem, pitanja velikih solarnih projekata montiranih na tlu i dužina trajanja statusa povlašćenog proizvođača ostaju bez konstruktivnih odgovora. Sa druge strane, Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine predviđa da se omogući pristup i ovakvim proizvođačima, ali bez zagarantovanog otkupa po povlašćenim cijenama. Sve zajedno, ovakav pristup šalje nejasne signale potencijalno velikim ulagačima. Ovakva energetska politika, zajedno sa regulisanim cijenama električne energije, za njih znači rizik, koji još uvijek prepoznaju kao preveliki, pri donošenju odluke o investiranju. Očekuje se da će ova situacija biti donekle olakšana sa punom liberalizacijom tržišta, predviđenom za 2015. godinu. 1.2 Komparativna prednost solarnog u odnosu na druge izvore energije Proizvodnja energije iz solarnih sistema, i pored tehnološkog napretka i principa ekonomije obima koji su doveli do značajnog pada cijena fotonaponskih ćelija, još uvijek je značajno skuplja u odnosu na onu nastalu iz konvencionalnih izvora energije (nafta, gas, ugalj). Ipak, usled različitih faktora poput fizičkih ograničenja eksploatacije (‘peak oil5’) i političkih nestabilnosti u regionima bogatim naftom i gasom, prisutan je rizik od značajnog variranja cijena ovih resursa u budućnosti. Sa druge strane, ugalj se vezuje za izuzetno negativna dejstva po životnu sredinu u vidu zagađenja vazduha i zemljišta, koje se dalje pogubno odražava na zdravlje okolnog stanovništva, o čemu govore iskustva iz Pljevalja, jedne od najzagađenijih opština Crne Gore. Takođe, fosilna goriva se vezuju za emisije CO2, gasa staklene bašte, jednog od glavnih ‘krivaca’ za klimatske promjene. Zbog toga čitava Evropa insistira na dekarbonizaciji energetskog sektora, koja se može ostvariti samo uz daleko veću zastupljenost obnovljivih izvora. Svjesni da OIE nikako nisu panacea, već da imaju svoja ograničenja, osvrnućemo se na opcije koje mogu biti alternativa ili dopuna solarnom rešenju u energetskom miksu Crne Gore. Udeo OIE već je značajan, ako uzimamo u obzir dvije postojeće hidroelektrane - Perućicu i Pivu, koje zadovoljavaju oko trećinu potreba potrošača. Ipak, s obzirom na rastuće energetske potrebe zemlje, kao i njene strateške prioritete, potrebno je uključiti i druge obnovljive izvore energije. Odgovor države je do sada bio dominantno orijentisan na podršku proširenja eksploatacije vodnih izvora, kroz potencijalno veliki broj mini i mikro 4
Fotonaponske ćelije (Photovoltaic cells – PV) omogućavaju direktno pretvaranje sunčeve energije u električnu i trenutno su najzastupljenija tehnologija u svijetu koja se koristi za eksploataciju sunčeve energije. 5 Termin ‘peak oil' koristi se da označi trenutak u kome će ekstrakcija nafte dostići svoj maksimum, nakon čega se očekuje da opadne, po nekim teorijama, možda i veoma naglo, sa značajnim negativnim ekonomskim posledicama. Ipak, ne postoji saglasnost kada se ovaj momenat može dostići na globalnom nivou.
Strana | 7
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
hidroelektrana. U razmatranju je i više velikih hidroelektrana, među kojima su i četiri hidroelektrane na Morači. Iako se valorizacija hidropotencijala nameće kao dominantno rešenje, ona je često povezana sa brojnim negativnim posedicama po životnu sredinu (prije svega uticaj velikih brana na biodiverzitet) a treba uzeti u obzir i osetljivost ovog izvora na potencijalne klimatske promene. Naime, podaci MONSTAT-a pokazuju da je proizvodnja električne energije iz hidroelektrana 2011. godine opala za 56% u odnosu na 2010., zbog nepovoljnih meteoroloških uslova. S obzirom na dinamiku promjena klime u poslednjoj deceniji, čini se da će biti sve teže predvideti proizvodnju iz ovog energetskog izvora, što govori u prilog tezi da treba obezbijediti diverzifikaciju energetskih izvora, a u cilju veće sigurnosti i stabilnosti elektroenergetskog sistema. Veliki problem pri sprovođenju validne analize potencijala obnovljivih izvora energije predstavlja nedostatak podataka, kao i brojne nedoslednosti i nesigurnosti u onim dostupnim. Ovdje se pozivamo na podatke Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine da ilustrujemo ostvarenu i planiranu proizvodnju električne energije dobijene iz OIE, i uporedimo ih sa njihovim teorijskim, odnosno tehničkim potencijalom (tabela 1).
Strana | 8
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Tabela 1. Ukupno korišćenje OIE prema energetskom bilansu (za proizvodnju električne energije) i njihov tehnički potencijal (izraženo u GWh/god) (Izvor: Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine)
*
Vrsta OIE
Realizacija u 2010. godini
Plan za 2020. godinu prema referentnom scenariju
Tehnički potencijal
Hidropotencijal
2763
3153
4100-5000
Solar
0
17
20 000 000
Vjetar
0
348
900
Biomasa
0
101
580*
potencijalno znatno veći, problem nedostupnosti preciznih podataka
Poznato je da sunčeva energija ima apsolutno najveći tehnički potencijal u odnosu na druge OIE, a podaci predstavljeni u tabeli 1. jasno pokazuju nesklad između potencijala sunčeve energije i njene planirane proizvodnje u 2020. godini. Ovaj raskorak potiče od mjera energetske politike, koje za sada podržavaju isključivo mala postrojenja, vezana za građevinske konstrukcije. Nakon sunčeve, najveći potencijal imaju vodni izvori, čije veće iskorišćenje je planirano u budućnosti. Ipak, treba imati u vidu i da je proces planirane izgradnje velikih hidroelektrana znatno usporen, naročito kako je poslednji tender za izgradnju hidroelektrana na Morači 2011. godine proglašen neuspješnim, čime je ugrožena izgradnja sistema koji je trebalo da unese 721 GWh električne energije u sistem. S obzirom da je izgradnja ovog sistema predviđena da traje šest godina, a do danas nema značajnijeg napretka u njenom sprovođenju, čini se malo vjerovatno da ovaj sistem bude pušten u rad i doprinese ostvarivanju ciljeva planiranih za 2020. godinu. Nasuprot tome, period instalacije solarnog postrojenja broji se mjesecima, što govori u prilog značaja koji solarna opcija može imati pri ispunjavanju obaveza o udjelu OIE do 2020. godine. Potencijal vjetra će, prema procjenama biti značajnije eksploatisan, ali i on, kao i solar, spada u intermitentne izvore, zahtjevajući dopunu i balansiranje, i može se uspješno kombinovati sa sunčevom energijom. Takođe, u odnosu na sunčevu energiju, vetroenergija ima negativne uticaje na životnu sredinu, prije svega na ptice. I upotreba biomase može biti sporna, prije svega zbog raspoloživosti adekvatnog zemljišta i pitanja sigurnosti hrane, koju Crna Gora već sada u velikoj mjeri uvozi. Očekuje se da će biomasa ipak dostići određeni stepen eksploatacije, i može doprinijeti proizvodnji električne energije iz OIE. Ipak, u poređenju sa drugim izvorima OIE ima daleko najmanji potencijal. Smatramo da treba sprovesti istraživanja njenog potencijala i analizirati mogućnosti za njenu eksploataciju, bez ugrožavanje održivog puta razvoja države. Strana | 9
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
1.3 Karakteristike solarnih projekata Solarni izvori smatraju se jednim od najčistijih izvora energije, sa izrazito malim negativnim uticajima na životnu sredinu, osim u periodu instalacije, kada mogu izazvati blaže tehničke smetnje po okolno stanovništvo u vidu buke i pratećih efekata. Iako spadaju u intermitentne izvore energije, maksimalnu proizvodnju ostvaruju sredinom dana, kada je insolacija najintenzivnija što se poklapa sa periodom najveće potražnje električne energije. Kritičari navode da takva intermitentnost ipak izaziva probleme u balansiranju elektroenergetske mreže. Zbog toga je potrebno osigurati alternative u periodima kada fotonaponske ćelije ne proizvode električnu energiju. Ipak, i za ovo postoje adekvatna rješenja, poput vjetroelektrana, koje obično proizvode upravo u periodima kada sunčeva energija nije na raspolaganju. Alternativa su i male hidroakumulacije koje se mogu aktivirati po potrebi. Drugi nedostaci odnose se na otpremanje energije, koje se može riješiti skladištenjem6 i djelovanjem na potražnju (tzv. demand side management). Geografski položaj Crne Gore omogućava joj prosečno 240 sunčanih dana godišnje, što je po prirodnim uslovima za eksploataciju solarnih izvora svrstava u rang sa Italijom i Španijom, koje su među vodećim evropskim zemljama u dobijanju struje iz solarnih elektrana. Na mogućnosti i neophodnost veće valorizacije solarnih izvora ukazuju i ekspertske studije.7 Ipak, veliki solarni projekti su po svom karakteru složeni, jer zahtijevaju velike površine zemljišta, koje ne smije biti unutar zakonom zaštićenih područja, a mora imati i odgovarajuće topografske i klimatske karakteristike kako bi bilo ocijenjeno pogodnim za solarni projekat. Prednost je što se zemljište namijenjeno za solarne farme može koristiti simultano i za druge produktivne namjene, tako da ne ometa funkcionisanje ekosistema ili privredu lokalne zajednice u kojoj se projekat sprovodi. Mogu se graditi i zajedno sa vjetroelektranama, kako bi se postiglo što efikasnije iskorišćenje zemljišta. Druge tehničke specifičnosti tiču se infrastrukture, naročito u vidu pristupnih puteva i potreba za prilagođavanjem prenosne i distributivne mreže. Takođe, zbog cijene PV solarnih panela ovakvi projekti zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja. Iz ovih razloga, troškovi i rizici za investitore još uvijek su preveliki, te solarna energija zahteva podršku države. Upravo zato je od presudnog značaja uvođenje feed-intarifa (FIT). One imaju za cilj da obijezbede dugoročnu stabilnost cijena i tako osiguraju isplativost kapitalnih investicija koje su nastaju pri izgradnji velikih solarnih elektrana. Analize Međunarodne agencije za energetiku (IEA), Evropske komisije i Evropske federacije za obnovljive izvore energije slažu se da su prilagođene FIT pokazale kao jedan od najefektivnijih i efikasnijih načina za promovisanje OIE, a vezuju se za čak 87% svih 6
Postupak skladištenja je još uvek problematičan, zahtijeva dalje unapređenje i razvoj. Connecting the Sun, 2011. 7 Technology Needs Assessment for Climate Change Mitigation and Adaptation in Montenegro, 2012; Procjena potencijala obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori, 2007.
Strana | 10
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
instalisanih PV kapaciteta danas u svijetu8. Takođe, kako se FIT isplaćuju prema ostvarenom učinku, proizvođači su motivisani da postignu maksimalnu proizvodnju i efikasnost. Troškovi implementacije mjera FIT najčešće se prenose na teret građana, kroz veće račune za struju. To jeste prednost jer ne narušava planirani državni budžet, ali sa druge strane, u uslovima regulisanih cijena električne energije i velikih subvencija za najugroženije kategorije stanovništva, može izazvati otpor građana. Zbog toga je pronalaženje optimalnog dizajna feed-in tarife veoma složen process, koji varira kako u zavisnosti od tehnologije, ali i svake pojedinačne države. Crna Gora ima prednost što može da uči iz iskustva drugih zemalja, koje se ovom problematikom bave dugi niz godina. U narednom poglavlju osvrćemo se na neke od najkarakterističnijih slučajeva u Evropi i regionu sa ciljem da pokažemo primjere u oblasti FIT regulative, koja se mijenja velikom brzinom. Ovi primjeri pokazuju i dobre i loše putanje razvoja politike FIT-a, dok konačna analiza daje predlog rješenja najadekvatnijeg za Crnu Goru. 2. Kritički osvrt na iskustva drugih zemalja 2.1 Primjeri iz Evropske Unije Trenutno 24 od 27 zemalja članica EU ima uspostavljen neki od feed-in mehanizama9, pri čemu 20 kao glavni, a 4 kao dopunski podsticaj za određene tehnologije. Njihovo iskustvo govori u prilog efektivnosti i isplativosti feed-in sistema kao instrumenta koji podstiče investicije u obnovljive izvore energije. Kada analiziramo tehnologiju solarnih fotonaponskih ćelija, primjetno je da je gotovo kompletan njihov razvoj povezan sa šemom feed-in tarifa. U evropskom slučaju, pokazalo se da su feed-in tarife bile ključne za pokretanje feed-in instalacija i dalji razvoj tehnologija, koji je doveo do pada cijena fotonaponskih ćelija za čak 66% u periodu od 2006. – 2012. godine (German Energy Transition, 2012). Uspješnost FIT šeme potvrđuju primeri Nemačke i Španije, ali i Francuske, Češke Republike, Italije i Belgije, koje se nalaze među prvih deset zemalja na svijetu sa najvećim ukupnim instaliranim kapacitetom PV-a. Primjetno je da su upravo u ovim zemljama FIT politika sprovedena veoma rano, uz veoma visoke otkupne cijene. Njemačka je država pionir u sprovođenju programa podsticajne politike. Prve FIT uveli su još 2000. godine, i njihova praksa služila je kao primjer ostalim zemljama u razvoju njihovih politika. U Nemačkoj, ove mjere dovele su do porasta PV-a od 1 do 26 GW instalisane snage, u periodu od 7 godina. Takođe, velika ulaganja u podsticajnu politku vezana su za razvoj moćne industrije proizvodnje PV panela, koja je samo u 2010. godini zabilježila obrt od preko 10 milijardi eura. To je vezano i za visinu tadašnjih tarifa – 8
Powering Africa through feed-‐in tariffs, 2013.
9
Feed-‐in mehanizmi podrazumijevaju feed-‐in tarifu, koja garantuje isplatu fiksne cijene po proizvedenom kilovatu elektirične energije i feed-‐in premiju, koja se plaća kao dodatak na tržišnu cijenu struje. Postoje i kombinacije feed-‐in sistema sa kvotama i zelenim sertifikatima, koje su neke države već usvojile ili aktivno rade na tome.
Strana | 11
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
naime, one su 2009. godine iznosile 31.94 – 43.01 c€/kWh i bile dodjeljivane na 20 godina da bi od 1. aprila 2012. godine bile retroaktivne smanjene, i tako sada za velike solarne projekte iznose 19.94 c€/kWh do 18.76 c€/kWh. Drugo najveće tržište u Evropi jeste Italija, koja je izuzetno visoke FIT (tabela 2.) uvela još 2007. godine. Ovo je rezultiralo naglim pravim ‘bumom’ u instalaciji fotonaponskih ćelija, tako da je do 2011. godine bilo instalirano ukupno 9450 MW. Nakon toga, i Italija je morala da snizi tarife, jer je mehanizam bez ograničenja kapaciteta instalacija uzrokovao i velike troškove. I pored toga, Italija je danas u vrhu po proizvodnji struje iz fotonaponskih sistema, i uskoro se očekuje dostizanje konkurentnosti cijene struje dobijene iz PV i konvencionalnih izvora. Značajno je napomenuti i da je Italija tržište u kome je razvoj počeo upravo od projekata velikih kapaciteta, koji su privlačili investitore, ali i uticali na opštu prihvaćenost i svijest stanovništva o značaju obnovljivih izvora energije, što se pokazalo kao dobar model u razvoju solarnih sistema. Španija je garantovala otkupnu cijenu od 41.75 c€/kWh za prvih 25 godina rada elektrane, nakon čega je planirano smanjivanje podsticaja na 33.4 c€/kWh. Ova mjera bila je na snazi za veće solarne projekte, kapaciteta do 10 MW. Nažalost, s obzirom na stepen ekonomske krize u Španiji, Vlada je sredinom 2012. godine morala da donese odluku o privremenom obustavljanju isplate FIT podsticaja za nove projekte, što je izazvalo negativne reakcije pri Evropskoj komisiji, jer investiranje u OIE i dalje jasan dio evropske vizije. Isto se dogodilo i u Češkoj, gde je nakon ekspanzije solarnih postrojenja i instalisanih 1200 MW u 2010., 2011. godine nije instalirano nijedno postrojenje nakon ukidanja tarifa za velike projekte i smanjenja FIT za manja postrojenja za 50%10. Dobar primjer je i Grčka, koja po svojim povoljnim prirodnim uslovima za razvoj solarnih postrojenja slična Crnoj Gori. Ona je primjenila visoke FIT još prije nekoliko godina što je rezultiralo značajnim povećanjem investicija u obnovljive izvore energije. Najnoviji podaci govore da je u Grčkoj, uprkos velikoj krizi, razvoj tržišta solarnih PV u ekspanziji. Tako je u 2012. godini instalirano dodatnih 900 MW iz ovih izvora i od 2008. je zabilježen konstantan rast, za koji su najodgovornije stimulativne feed-in tarife (25 c€/kWh) koje se garantuju na 20 godina. Moramo napomenuti da su feed-in tarife podložne konstantnim promjenama, i da se neke ažuriraju čak i na mjesečnom nivou. Zbog toga se podaci u tabeli 2. moraju uzeti sa rezervom, ali i dalje predstavlju validan indikator za razvoj tarifa u zemljama EU koje su danas među 10 zemalja svijeta sa najviše instalisanog kapaciteta.
10
http://www.pv-‐tech.org/tariff_watch/czech_republic
Strana | 12
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Tabela 2. Promjena FIT za velike solarne projekte u zemljama EU sa najvećim instalisanim kapacitetom solarnih PV (u c€/kWh) (Izvori: različiti, konsultovati izvore na kraju dokumenta)
Država
Visina FIT 2010. godine
Visina FIT 2013. godine
Njemačka
31.94
~11
Španija
32
opozvana
Italija
39.89 – 47.54
~11
Češka Republika
45
opozvana
Francuska
31-37
~12
Sa druge strane, postoje i slučajevi koji pozivaju na oprez, poput primjera Velike Britanije, gde je PV industrija doživjela procvat sa uvođenjem ovog mehanizma. Ipak, sa naglim smanjenjem podsticaja tržište je istom brzinom doživjelo kolaps, ostavljajući tako značajne posljedice za mala i srednja preduzeća koja se bave ovom djelatnošću, koji su na kraju svoja prava rješavali sudskim postupkom. Takođe, britanski sistem tarifiranja ažurira se na svaka tri mjeseca, pa je tako nadoknada za velike solarne sisteme, koja trenutno iznosi 8.411 c€/kWh toliko niska da su nove investicije, zajedno sa tržištem PV-a, praktično zamrli. Primjetan je trend smanjivanja visine nadoknade i u drugim zemljama, koji se, kao i u Britaniji, i drugdje nepovoljno reflektuje na velike PV sisteme (Belgija, Francuska, Portugalija). 2.2 Konkurentnost sa regionom Iskustva zemalja u regionu su raznolika. Dok Slovenija radi na razvoju ekspolatacije iz obnovljivih izvora energije još od 1996. godine i ima različite podsticajne programe, ostale države Zapadnog Balkana nisu odmakle toliko daleko. Hrvatska i Srbija su usvojile FIT podsticaje, pri čemu je primjetno njihovo skorašnje značajno smanjenje. Iako je Hrvatska sa jedne strane produžila garantovan otkupni period sa 12 na 14 godina, podsticajne mjere za velike solarne projekte su praktično prepolovljene sa 2612 c€/kWh na 14 c€/kWh, te su, 11
Originalni podaci u britanskoj nacionalnoj valuti. Primijenjena konverzija penija u eurocent po aktuelnom kursu 1 GBP=1.18 EUR. 12 Originalni podaci u hrvatskoj nacionalnoj valuti. Primijenjena konverzija po aktuelnom kursu 1 EUR=7.3 HRK.
Strana | 13
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
ovi projekti postali praktično neisplativi13. Srbija i dalje dalje garantuje dvanaestogodišnji otkup električne energije, ali je takođe cijena za otkup solarne energije pala sa 23 c€/kWh na 16, 25 do 19,77 c€/kWh (u zavisnosti od instalisane snage elektrane) i praktično svedena na podršku postrojenjima malog kapaciteta. Albanija radi na formiranju programa feed-in-tarifa, dok je Makedonija primijenila najambiciozniju FIT šemu, koja je uračunavala isplatu u periodu od 20 godina po cijeni od čak 41 c€/kWh za velike sisteme. Ipak, i oni su nedavno revidirali svoje tarife, pa je cijena sada pala na 26 c€/kWh uz obavezujući otkup od 15 godina, a očekuje se i dalji pad visine FIT. Da bi ograničila cijenu primjene ove mjere, makedonska Vlada je usvojila maksimalnu kvotu za kapacitete elektrana za koje će se isplaćivati nadoknada. Prva usvojena kvota iznosila je 16 MW za velika postrojenja. Primijenjene mjere su se pokazale kao izuzetno efikasne, interes je bio veliki pa su i prve kvote brzo popunjene, tako da je Vlada čak usvajala dodatne. Podaci koje smo dobili iz Agencije za energetiku Republike Makedonije govore da su u toku radovi na više velikih elektrana, od kojih su neke već puštene u pogon dok će neke biti uskoro - i to 3 od 1 MW instalisane snage, 1 od 770 MW, 1 od 260 MW i nekoliko njih reda veličine 100-200 MW. S obzirom na sličnosti između Makedonije i Crne Gore, kako u pogledu prirodnih uslova tako i socioekonomskih parametara, može se uzeti kao najrelevantiji primjer za poređenje i ugledanje pri donošenju odluka o ovoj oblasti energetske politike. U tabeli 3. prikazujemo karakteristke šema FIT zemalja u okruženju, odakle se jasno vidi da sa ovakvim trendovima postoje velike mogućnosti za pozicioniranje Crne Gore kao tržišta u nastajanju za veću eksploataciju solarne energije. Tabela 3. Karakteristike Feed in tarifa u zemljama u okruženju (Izvori: različiti, konsultovati izvore na kraju dokumenta)
Država
Visina FIT za velike solarne projekte (u c€/kWh)
Druge olakšice za OIE
Garantovan pristup mreži
Albanija
/
Oslobađanje od poreza i carina
Da
Hrvatska
14
Ne
Ne
Makedonija
26
Krediti, grantovi i dr.
Da
Srbija
/
Poreske olakšice
Ne
13
http://www.obnovljivi.com/aktualno/1215-‐prijedlog-‐novog-‐tarifnog-‐sustava-‐za-‐oie
Strana | 14
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Posebno ćemo razmotriti slučaj Bugarske, jer je primjer iz koga zemlje poput Crne Gore mogu mnogo naučiti. Bugarska PV Asocijacija omogućila nam je detaljnije podatke o razvoju PV sektora. Trenutni ukupni instalisani kapacitet iznosi čak 964 MW, od čega postoji čak 218 elektrana kapaciteta preko 1 MW, i koje sveukupno doprinose sa 835 MW kapaciteta. Njihovi podaci demonstriraju vezu između FIT i novih investicija, gdje su visoke tarife uzrokovale pravi 'bum' u PV industriji u periodu 2010-2012. godina. Tabela 4. Razvoj feed-in tarifa i investicije u Bugarskoj (Izvor: Bulgarian Photovoltaic Association)
Period
Visina FIT (u c€/kWh)
Investicije u PV (u €)
Do 30.06.2010.
38.6
40,425,000
Do 30.06.2011.
37.2
210,210,000
Do 30.06.2012.
24.8
1,442,700,000
Nažalost, Bugarska je i primjer kako pogubne mogu biti retroaktivne politike, pogotovo u oblasti PV-a. 2012. godine donosi se odluka o retroaktivnom uvođenju nadoknade za pristup mreži, koja za PV iznosi do 39% prihoda. Kao i u Britaniji, i u Bugarskoj je ovo izazvalo negodovanje predstavnika industrije koje je epilog dobilo na sudu, gdje je odluka konačno i opozvana. Ipak, i uprkos tome nanijela je veliku štetu sektoru i narušila ulgled Bugarske kao države sa povoljnom investicionom klimom14. Naknada za pristup mreži formirana je da bi se izbjeglo dalje poskupljenje struje, koje je na kraju, dovelo do pada Vlade. To će svakako izazvati veliki oprez i kod drugih donosioca politika u regionu, ali ne znači da se ideja FIT treba u potpunosti napustiti, već da ih treba držati na realnom nivou, koji balansira mogućnosti nacionalne ekonomije i istovremeno dozvoljava postepen porast investicija (za razliku od bugarskog ‘mehura’, koji je završio kolapsom). Konačno, u svijetlu turbulentnih političkih dešavanja u regionu i promjenljivih energetskih politika, Crna Gora ima priliku da se nametne kao privlačno tržište, imajući u vidu političku stabilnost i put ka Evropskoj Uniji, karakteristike koje joj daju izvjesnu stratešku prednost. To još treba ispratiti jasnim mjerama energetske politike koja će ulagačima garantovati povoljne a prihvatljive uslove za dugoročno i održivo poslovanje u PV sektoru.
2.3 Transparentnost cijena Cijena primjene FIT politika glavni je razlog što danas, ne samo u Crnoj Gori, već i širom Evrope izostaju mjere podrške velikim solarnim projektima. U zemljama koje su primjenu FIT počele rano i sa ambicioznim šemama - poput Italije i Njemačke - danas pratimo dostizanje tzv. ‘grid parity’ – konkurentnosti cijene električne energije dobijene iz PV 14
http://www.displaysearchblog.com/2012/11/bulgarian-‐pv-‐operators-‐to-‐pay-‐for-‐their-‐own-‐feed-‐in-‐ tariffs/; http://www.pv-‐magazine.com/news/details/beitrag/bulgaria-‐-‐photovoltaic-‐grid-‐access-‐fee-‐ revoked-‐appeals-‐underway_100010684/#axzz2Tp0ieHQv
Strana | 15
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
sistema sa onom dobijenom iz konvencionalnih izvora. Imajući u vidu da je cijena struje u tim zemljama veća i do 6 puta nego u regionu (Infografik 1.), ovakav razvoj bio je logičan sled, iako je kao takav uzrokovao trenutnu stagnaciju novih investicija.
Infografik 1. Cijene struje u zemljama Evropske Unije (u €/kWh, bez poreza) (Izvor: http://www.iiea.com/blogosphere/electricity-prices-in-the-eu)
Uzimajući ovo u obzir, ne čini se realno očekivanje Vlade da Crna Gora privuče slične investicije, sa ovakvim stanjem tržišta, cijenama električne energije i bez adekvatne podsticajne politike. Dalje je jasno da će određeno povećanje cijena struje biti neminovno; kao što je i za očekivati da ovakva mjera naiđe na neodobravanje građana. Međutim, ovo nas upućuje na dalju analizu transparentnosti cijena. Naime, cijena obnovljivih izvora energije za kupce je veoma transparentna jer se odražava kroz jasno izraženu FIT stavku na računima za struju. Sa druge strane, takva transparentnost ne postoji za struju dobijenu iz konvencionalnih izvora energije, jer oni bivaju subvencionisani kroz različite programe podrške, koje se ne moraju odraziti na račun za struju, već se finansiraju kroz druga sredstva javnog budžeta (poreske olakšice i slično). Tako dolazimo do podatka da konvencionalni izvori u stvari imaju čak 7 puta veću podršku od one koja se danas na globalnom nivou izdvaja za podsticaj OIE15. Tome treba 15
EPIA Photovoltaic observatory: Policy recommendations, 2011.
Strana | 16
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
dodati i činjenicu da cijene ugljenika takođe nijesu transparentne, što predstavlja indirektan vid podrške konvencionalnim izvorima energije. Zbog toga je potrebno sprovesti detaljnu analiza troškova da bi se ustanovili prezicni troškovi sprovođenja jedne ovakve mjere. Studija Ministarstva održivog razvoja i turizma i holandskog Ministarstva ekonomije, poljoprivrede i inovacija procijenila je da je za dostizanje 50 MW instalisane snage solarnih fotonaponskih ćelija, za period od 25 godina potrebno 191.226.750 eura16. Treba imati u vidu da, zbog specifičnosti i napretka tehnologije fotonaponskih ćelija, ova cifra dugoročno može biti značajno umanjena. Upravo zbog toga su neophodne redovne revizije tarifa, koje će omogućiti njihov postepen ali stabilan razvoj. Takođe, za aktivnosti u domenu obnovljivih izvora energije potrebno je vezati promociju mjera energetske efikasnosti, što će sveukupno doprineti manjoj potrošnji energije. Na taj način će se osigurati da efekti mjera na cijenu struje ne budu isuviše nagli. Preporučljivo je i da se sprovođenju ovih mera pristupi što prije, jer izgradnja ovakvih sistema zahtijeva određeno vrijeme, kako infrastrukturno tako i proceduralno, dok se zakonske obaveze Crne Gore trenutno vezuju za, ne tako daleku, 2020. godinu. Bitno je napomenuti i da se jedan od okidača ove dinamike razvoja industrije fotonaponskih ćelija ogleda u tome što je nakon isteka FIT perioda marginalna cijena proizvodnje električne energije bliska nuli, što na duže staze pogoduje nižim cijenama struje17. Konačno, pri evaluaciji isplativosti ulaganja u velike kapacitete solarnih elektrana treba razmišljati strateški i uračunati doprinos koji one imaju u povećanju energetske nezavisnosti Crne Gore, naročito kada se uvoz električne energije kreće oko 30% na godišnjem nivou, u zavisnosti od hidroloških uslova i proizvodnje hidroelektrana. Povećanje energetske nezavisnosti omogućilo bi da se smanje troškovi uvoza električne energije, i tako proizvela dodatne uštede budžeta. U perspektivi, dovoljna mobilizacija solarnih izvora može doprineti strateškom cilju Crne Gore da od uvoznika energije preraste u izvoznika.
16 17
Technology needs assessment for Climate Change Mitigation and Adaptation for Montenegro, 2012. Photovoltaic observatory: Policy recommendations, 2011.
Strana | 17
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
3. Zaključci i preporuke Predviđanja Međunarodne agencije za energetiku (IEA) ukazuju da će do 2050. godine velika solarna postrojenja doživeti ekspanziju u odnosu na trenutnu dominaciju primjene PV tehnologija u rezidencijalnom sektoru. Crna Gora je jedna od zemalja koja ima izuzetno povoljne uslove za njihov razvoj, koji sada treba da bude ispraćen odgovarajućom zakonskom regulativom. Prethodna analiza ukazala je na prednosti i prepreke koje se mogu dogoditi pri dizajniranju podsticajnih programa. Kao jedna od najboljih praksi pokazalo se prvobitno uvođenje solarnih elektrana velikih kapaciteta, koje se mogu formirati na tlu ili krovovima veće površine. Takođe, u pogledu vidljivosti, one postižu snažan efekat na stanovništvo ali i druge zainteresovane aktere, što značajno doprinosi njihovom prihvatanju i popularizaciji u javnosti. U svijetlu predočenih podataka, naš prijedlog je da se usvoje FIT za solarne projekte velikih kapaciteta, instaliranih na tlu. Iskustva Bugarske pokazuje da u ovakvim ekonomskim uslovima one ne bi trebalo da budu nerealno visoke. Ono što je ključno je da budu dugoročne i stabilne tj. produžene na 20 do 25 godina, u odnosu na aktuelnih 12. Predstavnici industrije i potencijalni investitori navode da je jedna od najvećih prepreka nestabilnost tržišta koja je nastajala kao posljedica naglih promjena ustanovljenih podsticajnih politika drugih članica EU, što smo vidjeli i iz primera Velike Britanije. Ovo je često uzrokovalo i više cijene električne energije za potrošače. Optimalno rješenje, na osnovu predočenih informacija i mišljenja zainteresovanih strana, može biti upravo postojeća tarife od 15 c€/kWh, uz garantovani period isplate od 25 godina. Potencijalni investitori ističu i da je za isplativost potrebno graditi postrojenja od barem 4 do 5 MW kapaciteta instalisane snage. Oni navode i da gorepomenuti dugoročni podsticaji (20-25 godina), dozvoljavaju kasnu otplatu investicije ali zadržavaju investitore na tržištu. Time se osigurava politička i regulatorna stabilnost u zemlji, a rizici za svode prihvatljivu mjeru. Da bi ove mjere ostvarile svoj puni efekat, preduslov je se proizvođačima obezbijedi pravo povlašćenog proizvođača i omogući nesmetan pristup tržištu, kao i da se država osigura mehanizmom revizije tarifa. Revizija bi trebalo da se obavlja na godišnjem nivou, jer određene institucije, poput Banke Njemačke predviđaju da bi već u 2014. godini solarni izvori energije mogli dostići konkurentnost sa konvencionalnim izvorima, i to bez državne pomoći. Podaci IEA (2010) govore o tome da će se u mnogim regionima to desiti do 2020. godine, te da će tržište postati samoodrživo. Kada će to biti slučaj u Crnoj Gori, ostaje da se vidi, ali preporuke kako javnog tako i privatnog sektora govore u prilog hitne akcije i podrške podsticajnim mjerama. Glavna prepreka da se ovo ostvari u Crnoj Gori i području zapadnog Balkana uopšte, jesu nerealno niske cijene struje, ispod tržišnih vrednosti. Takođe, u cilju ograničenja troškova primjene šeme, predlažemo uspostavljanje kvota za maksimalne dozvoljene instalisane kapacitete. Iako je jasno da one donekle ograničavaju puni razvoj tržišta, mogu se naknadno povećati. Sa sličnom situacijom
Strana | 18
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
susrele su se Grčka i Makedonija, koje su potom usvajale dodatne kvote ili pravile liste čekanja, uz obaranje cijena FIT. Smatramo da je naša analiza ukazala na neophodnost uvođenja FIT za velike solarne projekte. Ipak, one same po sebi ne garantuju priliv investicija, jer još uvijek postoje druge tržišne, infrastrukturne i regulativne prepreke koje treba riješiti. To se prije svega odnosi na nedostatke u distributivnoj mreži, obimnu administraciju vezanu za dobijanje građevinskih dozvola, prostorno uređenje i slično, kao i nedovoljnu liberalizaciju tržišta. Druge mogućnosti podrške solarnim projektima podrazumijevaju poreske olakšice, formiranje biznis zona u područjima pogodnim za ovu namjenu i smanjenje carine na neophodnu opremu koja se koristi u procesu proizvodnje energije. Konačno, neophodno je uspostaviti aktivan dijalog između predstavnika zainteresovanih strana, prije svega privatnog i javnog sektora, uz učešće civilnog društva kako bi se osiguralo rješenje prihvatljivo za sve strane. U daljoj primjeni ne smije se zapostaviti ni značaj saradnje sa lokalnim zajednicama - domaćinima solarnih projekata, kako bi se oni upoznali sa benefitima ovakvih projekata i osigurala njihova podrška.
Strana | 19
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
4. Izvori Agencija za energetiku Republike Makedonije, personalna komunikacija, maj 2013. A Snapshot of Global PV 1992-2012, IEA, 2013. Bulgarian Photovoltaic Association, personalna komunikacija, maj 2013. Competing in the Energy Sector, EPIA, 2011. Connecting the Sun: Solar photovoltaics on the road to large-scale grid integration, EPIA, 2012. Dostupno na http://www.connectingthesun.eu/ Deploying renewables, IEA, 2008. Dostupno na http://www.iea.org/publications/freepublications/publication/DeployingRenewables2008.pdf Direktiva o promociji korišćenja energije iz obnovljivih izvora 2009/28/EC, Evropski parlament i Savjet EU, Službeni glasnik EU, 2009. Dostupno na http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=Oj:L:2009:140:0016:0062:en:PDF Energetska politika Crne Gore do 2030, Ministarstvo ekonomije Crna Gore, 2011. Energy in the Western Balkans: The Path to Reform and Reconstruction, IEA, 2011. Energy Roadmap 2050, European Commission, 2011. Dostupno na http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0885:FIN:EN:PDF EU Climate Energy Package. Dostupno na http://ec.europa.eu/clima/policies/package/index_en.htm Europe 2020: A strategy for smart, sustainable and inlusive growth, European Commission, 2010. Dostupno na http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF Evaluation of different feed-in tariff design options – Best practice paper for the International Feed-In Cooperation 3rd edition, Fraunhofer ISI & Energy economics group, 2010. German Energy Transition, Heinrich Boell Foundation, 2012. Global Climate Change Policy Tracker: An Investor’s Assessment, Deutsche Bank Group, 2009. Dostupno na http://www.dbcca.com/dbcca/EN/_media/Global_Climate_Change_Policy_Tracker_Exec_Summary .pdf Global Market Outlook for Photovoltaics until 2016, European Photovoltaic Industry Association, 2012. MONSTAT Energetski statistički bilans 2005-2011, Crna Gora, 2012. Nacionalna strategija održivog razvoja, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine, Crna Gora, 2007.
Strana | 20
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Photovoltaic observatory: Policy recommendations, EPIA, 2011. Powering Africa through feed-in tariffs, Heinrich Boell Foundation, 2013. Pravci razvoja crne gore 2013-2016. godine, Ministarstvo finansija, Crna Gora, 2013. Pravilnik o vrstama i klasifikaciji postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, Službeni list CG 28/11, 2011. Procjena potencijala obnovljivih izvora energije u Republici Crnoj Gori, Ministarstvo za zaštitu životne sredine, kopna i mora Republike Italije, 2007. Recent developments of feed-in systems in the EU – A research paper for the International Feed-In Cooperation, Fraunhofer ISI, Energy economics group & Ecofys, 2012. Renewable energy sources and Climate Change Mitigation, Special report of the Intergovernmental Panel on Climate Change, Cambridge University Press, New York, USA, 2012. Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine Zelena knjiga i nacrt Bijele knjige, Ministarstvo ekonomije, Crna Gora, 2012. Strategija regionalnog razvoja Crne Gore 2010-2014, Ministarstvo ekonomije, Crna Gora, 2010. Strategija valorizacije prostora u cilju proizvodnje energije iz obnovljivih solarnih izvora, Ministarsvo ekonomije i MInistarstvo održivog razvoja i turizma, Crna Gora, 2012. Technology Needs Assessment for Climate Change Mitigation and Adaptation in Montenegro, Ministarstvo turizma i održivog razvoja i Ministarstvo ekonomije, poljoprivrede i inovacija Holandije, 2012. The success of feed-in tariffs in Europe. Dostupno na http://www.eurosolar.de/en/index.php?Itemid=12&id=156&option=com_content&task=view The support of electricity from renewable energy sources, European Commission, 2008. Dostupno na http://ec.europa.eu/energy/climate_actions/doc/2008_res_working_document_en.pdf Trends in photovoltaic applications - Survey report of selected IEA countries between 1992 and 2011, IEA, 2012. Uredba o tarifnom sistemu za utvrđivanje podsticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije, Službeni list CG CG 52/11, 2011. Wolf Theiss Guide to Generating Electricity from Renewable Sources in Central, Eastern & Southeastern Europe, Wolf Theiss, Vienna, Austria, 2013. Zakon o energetici, Službeni list CG 28/10, 40/11, 42/11. Zakon o ratifikaciji sporazuma između Evropske zajednice i Republike Crne Gore o formiranju Energetske zajednice, Službeni list CG, 66/06.
Strana | 21
Crna Gora bira sunčevu energiju: predlog feed-in tarifa za solarne projekte velikog kapaciteta
Drugi elektronski izvori podataka za FIT: http://www.displaysearchblog.com/2012/11/bulgarian-pv-operators-to-pay-for-their-own-feed-intariffs/; http://www.eurosolar.de/en/index.php?Itemid=12&id=156&option=com_content&task=view http://www.germanenergyblog.de/?page_id=8617 http://www.helapco.gr/ims/file/english/New%20Greek%20FiT(1).pdf http://www.iiea.com/blogosphere/electricity-prices-in-the-eu http://www.instituteforenergyresearch.org/2012/04/09/spain-halts-feed-in-tariffs-for-renewable energy/
http://www.obnovljivi.com/aktualno/1215-‐prijedlog-‐novog-‐tarifnog-‐sustava-‐za-‐oie http://www.pv-magazine.com/news/details/beitrag/bulgaria--photovoltaic-grid-access-fee revoked-appeals-underway_100010684/#axzz2Tp0ieHQv http://www.pv-magazine.com/news/details/beitrag/bulgaria--photovoltaic-grid-access-feerevoked-appeals-underway_100010684/#axzz2Tp0ieHQv http://www.pv-tech.org/tariff_watch/czech_republic http://www.solarpowerportal.co.uk/news/may_feed_in_tariff_rates_remain_largely_the_same_des pite_controversial_5313
Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED) je ekonomski think tank osnovan sa ciljem da podstakne ekonomski razvoj kroz razvoj preduzetništva. Misija Centra je da kroz svoje programe, projekte i zalaganje promoviše i praktično implementira u Crnoj Gori ideje slobodnog tržišta, preduzetništva, jača ulogu privatne svojine u otvorenom i demokratskom društvu i vladavinu zakona. Tokom više od petnaest godina svog postojanja, CEED je učestvovao u značajnim programima i projektima, koji su za rezultat imali poboljšanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, i donošenje politika na osnovu objektivnih i tačnih analiza. Posjetite naš web sajt: www.visit-ceed.org.me
Strana | 22