CENTAR ZA PREDUZETNIŠTVO I EKONOMSKI RAZVOJ (CEED) ULICA KRALJA NIKOLE 27A/4, PC ČELEBIĆ, PODGORICA Tel/Fax: +382 (0) 20 633-855, 620 611 E-mail: ceed@t-com.me, web site: www.visit-ceed.org.me
KOMENTAR na dokument "Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine"
Podgorica, 17. juna 2013. godine
KOMENTAR na dokument "Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine"
Strategija razvoja energetike Crne Gore (u daljem tekstu Strategija) ažurirana je kako bi se usaglasila sa novim nacionalnim i međunarodnim obavezama i ciljevima države. Međutim, Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED) smatra da u više značajnih oblasti, Strategija nije uspješno odgovorila na zahtjeve koji su pred nju postavljeni.
Klimatska i energetska legislativa Evropske Unije brzo se mijenja i dopunjuje, a novi podaci redovno objavljuju. Zbog toga, neki od stavova iznešenih u Strategiji više nijesu aktuelni, i trebalo bi da prođu reviziju i hitno ažuriranje prije objavljivanja u konačnoj verziji. Vrijeme, generalno, predstavlja jedan od najvećih neprijatelja dokumenta, narušavajući njegovu relevantnost: vremenski rokovi za koje se Strategija vezuje već iz današnje perspektive djeluju nerealno (izgradnja velikih hidroelektrana, koncesije za male hidroelektrane). Takođe, odrednice klimatske regulative su se promijenile pa tako Crna Gora više ne može ostvarivati predviđenu dobit od Mehanizma čistog razvoja, koji je danas više propuštena šansa nego prilika na koju se treba oslanjati. Jedna od zamjerki na Strategiju je i da ne uzima u obzir u dovoljnoj mjeri potencijalne klimatske promjene, čije se posljedice donekle već manifestuju i odražavaju na proizvodni potencijal postojećih hidroelektrana.
Drugi veliki problem tiče se održivosti planiranih mjera. Naime, Crna Gora kao ekološka država već danas ima brojne probleme, između ostalog jer se na njenoj teritoriji nalazi termoelektrana Pljevlja, koja je od Pljevalja napravila ekološku crnu tačku Balkana. Prema Strategiji, planira se izgradnja još i TE Pljevlja II i TE Maoče, koje bi zajedno imale snagu od preko 500 MW a uzrokovale bi čak dva puta veće emisije gasova staklene bašte. Uz ovo je prisutan i plan gasifikacije na čijem se sprovođenju ozbiljno radi. Zajedno, ovi ambiciozni projekti sigurno mogu doprinijeti energetskoj nezavisnosti zemlje i sigurnosti snabdjevanja ali su problematični po pitanju održivosti, koja bi u slučaju ekološke države Crne Gore trebalo da bude jedna od osnovnih premisa razvoja. U dugoročnom planiranju, Evropska Unija buduće elektrane na fosilna goriva vezuje za postrojenja CCS-a (Carbon Capture and Storage – kaptaža i skladištenje ugljenika), koje neće biti opcija u Crnoj Gori zbog specifičnosti terena i njegovih seizmičkih karakteristika. Zbog toga, verujemo da autori Strategije treba da obezbijede detaljan i dalekosežan plan kojim će se osigurati sanacija zagađenja u Pljevljima i primjena najviših ekoloških standarda pri izgradnji novih termoelektrana. Iako Crna Gora trenutno nema obavezu da smanji svoje emisije gasova staklene bašte, izvjesno je očekivati da će se sa procesom integracija u EU ovo promijeniti. Konačno, pozivamo i na reviziju proračuna ekonomske isplativosti ovih projekata. Smatramo da država koja se deklariše kao ekološka i koja želi da bude regionalni lider u evropskim integracijama ne može da se poziva na
2
KOMENTAR na dokument "Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine"
ekonomske analize ograničenog dometa koje prave proračune isključivo u funkciji bruto domaćeg proizvoda (BDP), ne računajući skrivene troškove predloženih energetskih politika, tzv. eksternalije poput socijalnih posljedica i negativnih efekata po životnu sredinu. Ovakvi proračuni su kompleksni i još uvijek prožeti značajnom dozom nesigurnosti, ali neophodni ukoliko želimo da osiguramo održiv razvoj.
Već smo napomenuli da Crna Gora trenutno nema klimatske ciljeve koje treba da ispuni. Ipak, na osnovu obaveza koje proilzilaze iz članstva u Energetskoj zajednici, u pogledu obnovljivih izvora energije, Crna Gora treba da osigura 33% udjela u bruto finalnoj energetskoj potrošnji i to do 2020. godine. Strategija se ovdje znatno oslanja na hidroenergiju, i to projekte izgradnje velikih elektrana, poput onih na Morači i Komarnici. S obzirom na to da je jedan poziv za izgradnju HE na Morači bio neuspješan, a planovi predviđaju oko 6 godina za izgradnju, sada je već izvjesno da ovaj plan neće moći da se sprovede na vrijeme, čak i kada bi se potpuno zanemarila upozorenja o ekološkim i socijalnim posljedicama ovog projekta. Stanovište CEED-a je da ovaj projekat treba razmotriti u svijetlu tehnološkog napretka i inovacija. Naša istraživanja pokazala da su danas dostupne napredne, ekološki adekvatne alternative za eksploataciju vodnog potencijala. Takođe, smatramo da treba postupati sa oprezom pri razmatranju opcija prevođenja vode rijeke Tare u Moraču, koja se kosi sa Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare i principom predostrožnosti u zaštiti prirode. Slično je i za zabranu izgradnje nuklearnih elektrana na području Crne Gore. Iako se Strategija ne bavi šire ovom temom, smatramo da ovu odluku ne treba prikazivati kao kočnicu za razvoj, jer ima utemeljenje u fizičko-geografskim osobinama Crne Gore, ali i praksi vodećih evropskih zemalja, poput Njemačke, koja sistematski isključuje nuklearke iz svog energetskog miksa.
Konačno, ono što je po našem mišljenju, trebalo da bude centralna okosnica Strategije – obnovljivi izvori energije (OIE) i mjere energetske efikasnosti – ostalo je na margini. Najveći potencijal Crne Gore, solarna energija, ostala je bez jasne podrške države, naročito u pogledu velikih projekata montiranih na tlu, koji nisu pokriveni feed-in tarifama. Istraživanje CEED-a pokazalo je da je ovakva podrška bila neophodna za ekspanziju solarne opcije u drugim zemljama Evrope i regiona. Imajući u vidu napredak tehnologije solarnih panela, klimatske karakteristike Crne Gore i iskustva drugih zemalja, jasno je da bi podsticaji bili višestruko isplativi i vjerovatno vrlo brzo dostigli konkurentnost sa konvencionalnim izvorima energije. Takođe, svjedoci smo i da je proces izgradnje malih hidroelektrana znatno usporen i da se administrativne i regulatorne barijere moraju riješavati u prikladnijim vremenskim rokovima. Rješavanje ovog pitanja je od ključne važnosti za privlačenje investicija, pri čemu se ne smije zaboraviti da se ovdje takmičimo sa čitavim regionom.
3
KOMENTAR na dokument "Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine"
Ipak, da bi se ova komponenta ostvarila potrebno je da se ostvare planovi za punu liberalizaciju tržišta električne energije. Primjetno je i da ne postoje analize uticaja pomenutog procesa liberalizacije na cijene struje i njihove posljedice po osjetljive kategorije stanovništva, što je nešto na šta bi Strategija morala odlučnije da se orijentiše, kako bi za prvu narednu reviziju imala validne podatke koji su osnova dobre prakse donošenja odluka. Pitanje dostupnosti podataka ogleda se i kroz druge elemente Strategije. Na primjer, podaci za potrošnju biomase značajano se razlikuju, i tako otežavaju dalje planiranje uloge biomase u energetskom miksu države, koju vidimo kao značajnu srednjoročnu šansu, i kao jedno od važnih sredstava u cilju postizanja ciljeva o udjelu OIE. Sa tim u vezi, treba razmotriti i najnovije podatke MONSTAT-a za tekuću godinu i uporediti ih sa postojećim. Sporne su i projekcije potrošnje energije na koje se poziva Strategija, a vezuju se prije svega za proizvodnju KAP-a u budućnosti. Iako verujemo da će se naći kratko do srednjoročno rješenje za snabdijevanje elektirčnom energijom, smatramo da su autori Strategije propustili šansu da ponude inovativnu opciju za ovaj problem. Velika šansa Crne Gore leži i u primjeni mjera energetske efikasnosti, ali i u tom pogledu očekujemo jasnije prijedloge u revidiranoj Strategiji. Rezultati govore da loša finansijska situacija građana stoji na putu šire primjene aktuelnih mjera, uprkos podsticajima i povoljnim kreditima, zbog čega vjerujemo da bi povoljno rješenje bilo u njihovoj obavezujućoj primjeni, regulisanoj zakonskom regulativom.
U zaključku, smatramo da treba da se izradi realističniji scenario energetskog bilansa države, u kome će problem KAP-a biti objektivno sagledan i predložene jasne mjere primjene obnovljivih izvora energije i precizna zakonska regulativa u pogledu energetske efikasnosti, sa obavezom primjene ovih načela u novogradnji. Sveukupno, ovako revidirana Strategija treba da bude dokument koji će prepoznati prave potencijale energetike Crne Gore na putu primjene zelene ekonomije i principa održivog razvoja, sa nedvosmislenim signalima investitorima da je crnogorsko tržište stabilno i pouzdano.
Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED) je ekonomski think tank osnovan sa ciljem da podstakne ekonomski razvoj kroz razvoj preduzetništva. Misija Centra je da kroz svoje programe, projekte i zalaganje promoviše i praktično implementira u Crnoj Gori ideje slobodnog tržišta, preduzetništva, jača ulogu privatne svojine u otvorenom i demokratskom društvu i vladavinu zakona. Tokom više od petnaest godina svog postojanja, CEED je učestvovao u značajnim programima i projektima, koji su za rezultat imali poboljšanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, i donošenje politika na osnovu objektivnih i tačnih analiza. Posjetite naš web sajt: www.visit-ceed.org.me
4