Informator za samohrane roditelje

Ovaj projekat finansira Evropska unija

AUTORKE Snežana Vujović Jadranka Jokanović IZDAVAČ Udruženje Samohrani roditelji Crne Gore Zmaj Jovina bb 81 000 Podgorica tel: +382 67 826 293 e-mail: udruzenje.samohrani.roditelji@gmail.com www.samohraniroditeljicrnegore.com ZA IZDAVAČA Snežana Vujović DIZAJN I PRELOM Vanja Gagović

SADRŽAJ

UVOD..........................................................................04 PRAVA SAMOHRANIH RODITELJA...............................05 PRAVA PO OSNOVU ROĐENJA DJETETA......................06 STARATELJSTVO..........................................................15 VRSTE PORODIČNOG SMJETAJA.................................16 PRAVNI VODIČ ZA SAMOHRANE RODITELJE..............18 PRAVO PO OSNOVU PORODIČNOG ZAKONA...............20 VRSTE JAVNIH USTANOVA..........................................23 KAKO I GDJE OSTVARITI PRAVA IZ OBLASTI SOCIJALNE ZAŠTITE...................................................24 NEVLADINE ORGANIZACIE I UDRUŽENJA..................27 KONTAKTI RELEVANTNIH INSTITUCIJA.....................29

3

INFORMATOR za samohrane roditelje

UVOD Poštovani roditelji i partneri, Pred Vama je prvo izdanje Informatora za samohrane roditelje, koji je pripremilo Udruženje Samohrani roditelji. Ovo izdanje Informatora nastalo je u okviru projekta „Sitnim koracima do cilja“ koji je podržan kroz program De facto STRONG koji realizuje Fond za aktivno građanstvo – Fakt, a finansira Evropska Unija, posredstvom Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori.

U okviru ovog projekta urađeno je istraživanje o položaju samohranih roditelja i njihove djece kroz koje su se prikupili podaci o dostupnim i zakonom zagarantovanim uslugama socijalne zaštite za samohrane roditelje i njihovu djecu, o broju samohranih roditelja i njihove djece, o njihovim potrebama, o problemima sa kojima se susrijeću, o uslovima školovanja djece i sl.

Na osnovu svih podataka dobijenih istraživanjem urađen je, i štampan, praktičan vodič - Informator za samohrane roditelje. Informator sadrži ključne informacije o zagarantovanim pravima samohranih roditelja, načinu ostvarivanja tih prava, postojećim servisima, afirmativnim mjerama i kontaktima nadležnih institucija.

U tom smislu, ovaj Vodič predstavlja sveobuhvatnu sliku prava jednoroditeljske porodice, kao i postojeći zakonski okvir i mehanizme zaštite u Crnoj Gori.

Naglašavamo da su prava jednoroditeljske porodice u Crnoj Gori i dalje neadekvatno zaštićena i promovisana, a ovo se posebno odnosi na djecu iz osjetljivih društvenih grupa, koje su po pravilu i marginalizovane. Na putu za izjednačavanja prava i dostizanja kvalitetne uključenosti u život zajednice, neophodno je učešće svih nas: roditelja, stručnjaka/kinja, institucija, medija, organizacija civilnog društva, a posebno donosioca odluka na lokalnom i nacionalnom nivou.

Cilj nam je da rasvijetlimo probleme, ukažemo na moguća rješenja i pokušamo da utičemo na usvajanje konkretnih mjera kako bi u konačnom riješili ili makar umanjili probleme sa kojima se susrijeću jednoroditeljske porodice.

4

JEDNORODITELJSKE PORODICE SU…

-

-

-

one u kojima je jedan od roditelja umro, razveden, nestao, napustio porodicu, nepoznatog je boravišta ili se jednostavno nikada nije ni želio angažovati u životu djeteta. izvanbračne porodice, porodice u kojima je jednom roditelju oduzeto pravo na roditeljsko staranje ili poslovna sposobnost, kao i roditelj koji je na izdržavanju kazne zatvora ili na dužem liječenju. one u kojima jedan roditelj ispada iz porodičnog sistema, zbog čega drugi mora ponovno da se organizuje i izgradi novi način porodičnog života, te sam izvršava brojne zadatke.

SAMOHRANI RODITELJ...

• • • • • • •

ne živi u braku ili vanbračnoj zajednici; sam/a izdržava svoju djecu; snosi “dvostruku” odgovornost roditeljstva; često se suočava sa finansijskim, socijalnim i emotivnim pritiscima; je izložen diskriminaciji i marginalizaciji; je hrabar, požrtvovan i odgovoran; nastoji da obezbijedi zdrav rast porodice i razvoj djeteta.

I’m a single mom.

What’s your superpower?

5

INFORMATOR za samohrane roditelje

PRAVA SAMOHRANIH RODITELJA

PREMA ZAKONU O SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI Socijalna i dječja zaštita je djelatnost kojom se obezbjeđuju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni pojedincu i porodici sa nepovoljnim ličnim ili porodičnim okolnostima, koji uključuju prevenciju, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku.

Pod pojmom samohrani roditelj,shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, podrazumijeva se roditelj koji je razveden ili je drugi roditelj umro ili je nepoznat, a izdržava dijete odnosno vrši produženo roditeljsko pravo do zasnivanja bračne ili vanbračne zajednice.

Socijalna i dječja zaštita ima za cilj unapređenje kvaliteta života i osnaživanje za samostalan i produktivan život pojedinca i porodice.

U ostvarivanju ciljeva socijalne i dječje zaštite, shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti Crne Gore, posebno se štite: 1) dijete:

- bez roditeljskog staranja;

- čiji roditelj nije u stanju da se o njemu stara;

- sa smetnjama i teškoćama u razvoju;

- u sukobu sa zakonom;

- koje zloupotrebljava alkohol, drogu ili druga opojna sredstva;

- koje je žrtva zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije

ili kod kojeg postoji opasnost da će postati žrtva;

- žrtva trgovine ljudima;

- kojem roditelji nijesu saglasni oko načina vršenja roditeljskog prava;

- koje se zatekne van mjesta prebivališta bez nadzora roditelja, usvojioca ili staratelja;

- trudnica bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za život;

- samohrani roditelj sa djetetom bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za život;

- kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik

socijalne zaštite.

2) odraslo i staro lice:

- sa invaliditetom;

- koje zloupotrebljava alkohol, drogu ili druga opojna sredstva;

- koje je žrtva zanemarivanja, zlostavljanja, eksploatacije i nasilja u porodici

ili kod kojeg postoji opasnost da će postati žrtva;

- žrtva trgovine ljudima;

- koje je beskućnik;

- trudnica bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za život;

- samohrani roditelj sa djetetom bez porodične podrške i odgovarajućih uslova za život;

- kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući

oblik socijalne zaštite.

6

Pravo može ostvariti samohrani roditelj koji je crnogorski državljanin sa prebivalištem na teritoriji države. Prava iz socijalne i dječje zaštite utvrđena zakonom i međunarodnim ugovorom može ostvariti i samohrani roditelj koji ima status stranca sa odobrenim privremenim boravkom ili stalnim nastanjenjem u državi, u skladu sa posebnim zakonom.

Prava iz socijalne i dječje zaštite koja su:

1) osnovna materijalna davanja; 2) usluge socijalne i dječje zaštite.

Prava iz socijalne i dječje zaštite su lična i ne mogu se prenositi. Materijalno davanje koje se ostvaruje po osnovu zakona ne može biti predmet obezbjeđenja ili prinudnog izvršenja.

Shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti pojedini pojmovi imaju sledeće značenje: Pod pojmom dijete podrazumijeva se lice do navršenih 18. godine života; Pod pojmom mladi podrazumijevaju se lica do navršenih 26. godine života; Pod pojmom porodica istu čine bračni, odnosno vanbračni drugovi i djeca (bračna, vanbračna,usvojena i pastorčad) i srodnici u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, kao i srodnici u pobočnoj liniji uključujući i druge srodnike koji zajedno žive; dijete koje ne živi u porodici ako je na redovnom školovanju u srednjoj školi, do kraja roka propisanog za to školovanje i bračni drug bez obzira gdje živi; Pod pojmom nesposobno za rad podrazumijeva se:

- dijete; - dijete koje nije na redovnom školovanju, ako je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore; - lice kod koga je utvrđena nesposobnost za rad; - lice koje je navršilo 67 godina života.

Pod pojmom samohrano lice podrazumijeva se:

- roditelj koji je razveden ili je drugi roditelj umro ili je nepoznat, a izdržava dijete, odnosno vrši produženo roditeljsko pravo, do zasnivanja bračne ili vanbračne zajednice; - punoljetno lice nesposobno za rad, koje nema srodnike koji su po zakonu kojim se uređuju porodični odnosi dužni da ga izdržavaju ili ima srodnike koji nijesu u mogućnosti da ga izdržavaju.

Pod pojmom lice sа invаliditetom podrazumijeva se lice koje imа dugoročnа fizičkа, mentаlnа, intelektuаlnа ili senzornа oštećenjа kojа u sаdejstvu sа rаzličitim bаrijerаmа mogu otežаti puno i efektivno učešće ovih lica u društvu nа osnovu jednаkosti sа drugimа; Pod pojmom prihod podrazumijeva se primanje koje ostvaruje pojedinac, odnosno porodica po bilo kom osnovu; Pod pojmom nepokretna imovina podrazumijeva se stan, stambena zgrada, poslovni prostor, poljoprivredno zemljište (oranica, bašta, voćnjak, vinograd, livada i pašnjak), privredne šume u skladu sa zakonom i dr.;

7

INFORMATOR za samohrane roditelje Pod pojmom pokretna imovina podrazumijeva se motorno vozilo, stočni fond, poljoprivredna i građevinska mehanizacija i druga sredstva za rad i poslovanje.

Osnovna materijalna davanja u socijalnoj zaštiti su: 1) materijalno obezbjeđenje; 2) lična invalidnina; 3) dodatak za njegu i pomoć; 4) zdravstvena zaštita; 5) troškovi sahrane; 6) jednokratna novčana pomoć.

Kako ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje i koji su uslovi za ostvarivanje ovog prava?

Pravo na materijalno obezbjeđenje može ostvariti pojedinac, odnosno porodica, ako je pojedinac, odnosno član porodice: 1) nesposoban za rad; 2) sposoban za rad, pod uslovom da je:

- trudnica;

- samohrani roditelj;

- roditelj koji izdržava dijete, odnosno roditelj koji vrši produženo roditeljsko pravo,

u skladu sa zakonom kojim se uređuju porodični odnosi;

- lice koje je završilo školovanje po obrazovnom programu sa prilagođenim

izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći ili posebnom obrazovnom programu;

- lice poslije navršene 18. godine života, ako je na redovnom školovanju

u srednjoj školi, do kraja roka propisanog za to školovanje;

- dijete bez roditeljskog staranja, odnosno lice koje je bilo dijete bez roditeljskog staranja,

do zasnivanja radnog odnosa na vrijeme duže od šest mjeseci.

Navedena prava pripadaju i usvojiocu, staraocu, hranitelju, odnosno licu kome je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i obrazovanje.

Lice koje je završilo školovanje po obrazovnom programu sa prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći ili posebnom obrazovnom programu može ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje najduže pet godina od dana završetka školovanja.

Dijete bez roditeljskog staranja odnosno lice koje je bilo dijete bez roditeljskog staranja može ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje najduže pet godina od dana prestanka smještaja u ustanovu, porodičnog smještaja-hraniteljstva, odnosno prestanka starateljstva.

Uz zahtjev za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, prilažu se potrebni dokazi kao što su: - za nezapolena lica i lica nesposobna za rad - dokaz da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, odnosno nalaz, ocjena i mišljenje socijalno-ljekarske komisije; - za trudnice i samohrane roditelje - ljekarsko uvjerenje za trudnice, odnosno izvod iz matične knjige umrlih za bračnog ili vanbračnog druga ili presuda o razvodu braka ili presuda o povjeravanju djece i vršenju roditeljskog prava;

8

- za roditelje koji vrše produženo roditeljsko pravo - rješenje o produženom vršenju roditeljskog prava; - za lice koje je završilo školovanje po obrazovnom programu sa prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći ili posebnom obrazovnom programu i lice poslije navršene 18 godine života ako je redovnom školovanju u srednjoj školi do kraja roka propisanog za to školovanje - uvjerenje o završenom školovanju, odnosno potvrda o školovanju za lica poslije navršene 18 godine života; - za dijete bez roditeljskog staranja odnosno lice koje je bilo dijete bez roditeljskog staranjarješenje o prestanku smještaja u ustanovu ili rješenje o prestanku porodičnog smještaja-hraniteljstva ili rješenje o prestanku starateljstva.

Pravo na materijalno obezbjeđenje može ostvariti pojedinac, odnosno porodica pod uslovom da: 1) visina prosječnih mjesečnih prihoda iz prethodnog kvartala ne prelazi

osnov za ostvarivanje prava za:

-

pojedinca porodicu sa dva člana porodicu sa tri člana porodicu sa četiri člana porodicu sa pet i više članova

63.50 eura; 76.20 eura; 91.50 eura; 108.00 eura; 120.70 eura;

2) nema u vlasništvu, odnosno ne koristi poslovni prostor; 3) nema u vlasništvu, odnosno ne koristi stan ili stambenu zgradu u obimu većem od:

- jednosobnog stana za pojedinca;

- dvosobnog stana za porodicu sa dva ili tri člana;

- trosobnog stana za porodicu sa četiri ili više članova.

4) nema u vlasništvu zemljište u gradskom ili prigradskom građevinskom rejonu; 5) nema u vlasništvu, odnosno ne koristi poljoprivredno zemljište, odnosno privredne šume u površini većoj od:

- 20 ari za pojedinca;

- 30 ari za porodicu sa dva člana;

- 40 ari za porodicu sa tri člana;

- 50 ari za porodicu sa četiri člana;

- 60 ari za porodicu sa pet i više članova;

- ili nema u vlasništvu, odnosno ne koristi drugo zemljište u površini većoj od 2 ha; 6) je pojedinac, odnosno član porodice sposoban za rad, a prijavljen je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, u skladu sa posebnim zakonom; 7) centar za socijalni rad utvrdi da lice koje je dužno da daje izdržavanje nije u mogućnosti da izdržava lice nesposobno za rad, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti;

9

INFORMATOR za samohrane roditelje 8) pojedinac, odnosno član porodice nije odbio ponuđeno zaposlenje ili stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, u skladu sa posebnim zakonom, osim ako je od odbijanja protekla najmanje jedna godina; 9) pojedincu, odnosno članu porodice nije prestao radni odnos izjavom njegove volje, njegovom saglasnošću ili njegovom krivicom, zbog disciplinske ili krivične odgovornosti, osim ako je od prestanka radnog odnosa protekla najmanje jedna godina ili ako je po prestanku radnog odnosa nastupila nesposobnost za rad; 10) pojedincu, odnosno članu porodice nije prestao radni odnos sporazumnim raskidom sa isplatom otpremnine u iznosu većem od deset prosječnih mjesečnih zarada sa porezima i doprinosima u državi, u skladu sa posebnim zakonom, osim ako je od sporazumnog raskida radnog odnosa i isplate otpremnine proteklo najmanje tri godine; 11) pojedinac, odnosno član porodice nije ostvario pravo na otpremninu po osnovu prestanka radnog odnosa, u skladu sa posebnim zakonom, osim ako je od ostvarivanja prava proteklo najmanje šest mjeseci; 12) pojedinac, odnosno član porodice nije otuđio nepokretnu imovinu ili se odrekao prava na nasljeđivanje imovine , osim ako je od otuđenja ili odricanja proteklo najmanje tri godine; 13) pojedinac, odnosno član porodice nije vlasnik stočnog fonda, poljoprivredne i građevinske mehanizacije i drugih sredstava za rad i poslovanje; 14) pojedinac, odnosno član porodice nije vlasnik motornog vozila, osim motornog vozila koje služi za prevoz pojedinca ili člana porodice, korisnika dodatka za njegu i pomoć; 15) pojedinac, odnosno član porodice nije zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, osim sa centrom za socijalni rad.

U postupku ostvarivanja materijalnog obezbjeđenja u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, prihodom pojedinca, odnosno člana porodice ne smatra se: lična invalidnina; dodatak za njegu i pomoć; dodatak za djecu; naknada za novorođeno dijete, odnosno naknada po osnovu rođenja djeteta za lice koje se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i redovnog studenta ostvarena; primanja po osnovu nagrade; otpremnina pri odlasku u penziju; jednokratna novčana pomoć; naknada za otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda; primanje po osnovu učeničkog i studentskog standarda; naknada po osnovu smrti člana porodice; davanje koje se odnosi na obavezu izdržavanja lica koje ne živi u porodici; naknada za lice sa invaliditetom koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje; novčana naknada licu koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a roditelj je lica koje u skladu sa ovim zakonom ostvaruje pravo na ličnu invalidninu, prihodi članova porodice ostvareni u prethodnom kvartalu po osnovu zarade, naknade zarade i penzije, ako poslije prestanka ostvarivanja tih prihoda podnesu zahtjev Centru za socijalni rad.

Pod prihodima podrazumijevaju se:

- lična primanja (zarada, naknada zarade, druga primanja po osnovu radnog odnosa i primanja koja su upodobljena sa radnim odnosom, tj. privremeni ili povremeni poslovi); - prihod od samostalnog obavljanja djelatnosti (prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i poljoprivrede, stočarstva i šumarstva);

10

- prihodi od imovine i imovinskih prava (prihod ostvaren od izdavanja u zakup pokretne odnosno nepokretne imovine ili prodajom pokretne imovine, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijske svojine i drugih imovinskih prava); - prihod ostvaren prodajom nepokretnosti; - prihod ostvaren po osnovu obaveze izdržavanja utvrđen presudom nadležnog suda.

Ako lice koje je nesposobno za rad ima srodnika sa kojim ne živi u porodici, a koji je, u skladu sa zakonom kojim se uređuju porodični odnosi, dužan da daje izdržavanje, kod utvrđivanja prava na materijalno obezbjeđenje prethodno će se utvrditi mogućnost srodnika da daje izdržavanje, ako ta obaveza nije utvrđena odlukom suda.

Srodnik je u mogućnosti da daje izdržavanje, ako: 1) prosječni mjesečni prihodi porodice iz prethodnog kvartala prelaze petostruki osnov; 2) ima u vlasništvu, odnosno koristi poslovni prostor; 3) ima u vlasništvu, odnosno koristi stan, odnosno stambenu zgradu u obimu većem od dvostrukog obima utvrđenog zakonom; 4) ima u vlasništvu zemljište u gradskom ili prigradskom građevinskom rejonu utvrđen zakonom; 5) ima u vlasništvu, odnosno koristi poljoprivredno zemljište, odnosno privredne šume, odnosno drugo zemljište u površini većoj od petostrukog obima utvrđenog zakonom.

U izuzetnim slučajevima ovlašćeno lice Centra za socijalni rad može radi ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje, predložiti da se izvrši neposredan uvid od strane Komisije Centra za socijalni rad ako su svi članovi porodice nesposobni za rad, odnosno ako je samohrano lice.

Komisija daje nalaz i mišljenje da li porodica, odnosno pojedinac ima potrebu za materijalnim obezbjeđenjem.Pravo na materijalno obezbjeđenje za porodicu može se priznati za period od tri mjeseca, uz obavezu preispitivanja po službenoj dužnosti.Centar za socijalni rad će donijeti rješenje o prestanku prava na materijalno obezbjeđenje pojedincu ili porodici, ako praćenjem materijalnih i drugih socijalnih uslova Komisija Centra za socijalni rad ocijeni da su ti uslovi znatno povoljniji od onih koji se mogu obezbijediti na osnovu prava na materijalno obezbjeđenje.

Pojedinac koji je sposoban za rad, u skladu sa propisima kojima se uređuju radni odnosi i penzijsko i invalidsko osiguranje, odnosno profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje lica sa invaliditetom, ima pravo i dužnost da učestvuje u aktivnostima koje omogućavaju prevazilaženje njegove nepovoljne socijalne situacije, odnosno u sprovođenju mjera kojima se obezbjeđuje njegova socijalna uključenost.

Centar za socijalni rad može, na osnovu individualnog plana aktivacije,zaključiti sporazum sa korisnikom materijalnog obezbjeđenja o aktivnom prevazilaženju njegove nepovoljne socijalne situacije, koji sadrži aktivnosti i obaveze korisnika, kao i prestanak prava na materijalno obezbjeđenje u slučaju neopravdanog neizvršavanja obaveza iz sporazuma.

Roditeljima sposobnim za rad, koji izdržavaju dijete, izuzev ako je dijete korisnik dodatka za njegu i pomoć, pripada materijalno obezbjeđenje u trajanju do devet mjeseci u toku jedne godine, ako ispunjava uslove propisane zakonom.U slučaju da je jedan od roditelja na školovanju, obuci ili nekoj drugoj vrsti socijalnog angažovanja u skladu sa individualnim planom aktivacije, smatra se licem nesposobnim za rad u pogledu trajanja prava na materijalno obezbjeđenje.Roditelji mogu ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje po isteku tri mjeseca od dana prestanka prava na materijalno obezbjeđenje, ako ispunjavaju uslove propisane Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

11

INFORMATOR za samohrane roditelje

Visina materijalnog obezbjeđenja za pojedinca odnosno porodicu koji nemaju prihod iznosi mjesečno, i to za:

-

pojedinca porodicu sa dva člana porodicu sa tri člana porodicu sa četiri člana porodicu sa pet i više članova

63.50 eura; 76.20 eura; 91.50 eura; 108.00 eura; 120.70 eura.

Visina materijalnog obezbjeđenja za lice koje je bilo dijete bez roditeljskog staranja iznosi mjesečno 120.70 eura.

Pravo na zdravstvenu zaštitu obezbjeđuje se korisniku: materijalnog obezbjeđenja, dodatka za njegu i pomoć i usluge smještaja, ukoliko ovo pravo nije ostvario po drugom osnovu.

Pravo na ličnu invalidninu ima lice sa teškim invaliditetom.Visina lične invalidnine iznosi 108.80 eura mjesečno.

Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima: lice kome je zbog tjelesnih, mentаlnih, intelektualnih ili senzornih oštećenjа ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć da bi imalo obezbijeđen pristup zadovoljavanju potreba; i korisnik lične invalidnine.

Pravo na dodatak za njegu i pomoć može ostvariti lice pod uslovom da ovo pravo nije ostvarilo po drugom osnovu. Visina dodatka za njegu i pomoć iznosi 63 eura mjesečno.

PRAVO NA JEDNOKRATNU NOVČANU POMOĆ Pojedinac, odnosno porodica koja se, zbog posebnih okolnosti koje utiču na stambeno, materijalno i zdravstveno stanje, nađe u stanju socijalne potrebe može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć. Lice ostvaruje ovo pravo u skladu sa kriterijumima i po postupku koje propisuje nadležni organ državne uprave.

Visinu pomoći određuje Centar za socijalni rad zavisno od potrebe pojedinca, odnosno porodice i materijalnih mogućnosti države.

OSNOVNA MATERIJALNA DAVANJA Osnovna materijalna davanja iz dječje zaštite su: 1) naknada za novorođeno dijete; 2) dodatak za djecu; 3) troškovi ishrane u predškolskim ustanovama; 4) pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama; 5) refundacija naknade zarade i naknada zarade za porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo; 6) naknada po osnovu rođenja djeteta; 7) refundacija naknade zarade i naknada zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena.

Država može obezbijediti i druga materijalna davanja iz dječje zaštite, u skladu sa materijalnim mogućnostima.

12

Jedan od roditelja, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i obrazovanje može ostvariti pravo na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete.

Naknada se može ostvariti do navršene jedne godine života djeteta. Naknada iznosi 105 eura.

DODATAK ZA DJECU I OSTVARIVANJE PRAVA Pravo na dodatak za djecu može ostvariti dijete: 1) korisnik materijalnog obezbjeđenja; 2) korisnik dodatka za njegu i pomoć; 3) korisnik lične invalidnine; 4) bez roditeljskog staranja; 5) čiji je roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i obrazovanje kao korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije.

Pravo na dodatak za djecu imaju troje djece u porodici. Dodatak za djecu obezbjeđuje se i djeci koja su rođena kao dvojke, trojke i sl. Dodatak za djecu obezbjeđuje se i djeci koja su rođena kao dvojke, trojke i sl. nezavisno od broja djece.

Pravo na dodatak za djecu ostvaruje se do navršene 18. godine života, ako je dijete na redovnom školovanju.Takođe ovo pravo se ostvaruje i nakon navršene 18. godine života ako je dijete na redovnom školovanju u srednjoj školi, do kraja roka propisanog za to školovanje.

Dijete korisnik materijalnog obezbjeđenja i dijete bez roditeljskog staranja, od 15 do navršene 18. godine života, koje nije na redovnom školovanju, ostvaruje pravo ako je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Visina dodatka za djecu iznosi mjesečno za dijete: 1) korisnika materijalnog obezbjeđenja 19 eura; 2) korisnika dodatka za njegu i pomoć 25.50 eura; 3) korisnika lične invalidnine 31.80 eura; 4) bez roditeljskog staranja 31.80 eura; 5) čiji je roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i obrazovanje kao korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije 19 eura.

Dijete koje ispunjava uslove na dodatak za djecu po više osnova ostvaruje to pravo po povoljnijem osnovu.Nosilac prava na dodatak za djecu je roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i obrazovanje, isplaćuje se u mjesečnom iznosu nosiocu prava.

Pravo na pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama imaju djeca i mladi koji su ostvarili pravo na vaspitanje i obrazovanje, u skladu sa posebnim zakonom.

13

INFORMATOR za samohrane roditelje Ovo pravo obuhvata: 1) troškove smještaja u ustanovu 2) troškove prevoza Djeca i mladi, koji se upućuju na vaspitanje i obrazovanje van mjesta prebivališta, odnosno boravišta, imaju pravo na troškove smještaja u ustanovu za vrijeme trajanja vaspitanja i obrazovanja.

Pravo na obezbjeđenje troškova smještaja ima i pratilac lica i ovi troškovi za pratioca obezbjeđuju se u visini troškova za smještaj lica.

PRAVA PO OSNOVU ROĐENJA DJETETA Jedan od roditelja koji je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i student može ostvariti pravo na mjesečnu naknadu po osnovu rođenja djeteta, do navršene jedne godine života djeteta. Ukoliko je zahtjev za naknadu podnijet u roku od 30 dana od dana porođaja, isplata teče od dana porođaja, a ako je zahtjev podnijet poslije toga roka naknada se isplaćuje od dana podnošenja zahtjeva. Visina naknade iznosi 63,50 eura mjesečno.

POJAM PORODIČNOG SMJEŠTAJA Dijete bez roditeljskog staranja i dijete čiji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici može biti smješteno u drugu porodicu radi čuvanja, njege i vaspitanja, na način i pod uslovima predviđenim zakonom. U drugu porodicu može biti smješteno i vaspitno zapušteno dijete, kao i dijete sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju.

O smještaju u drugu porodicu odlučuje organ starateljstva, ako je to u najboljem interesu djeteta.

USLOVI I POSTUPAK Dijete se može smjestiti u porodicu koja pristaje da ga primi i koja pruža dovoljno garancije da će ga njegovati, čuvati i vaspitavati. Porodica u koju se smješta dijete mora da ima obezbijeđene stambene i materijalne uslove. Ako se dijete smješta u porodicu u kojoj postoje oba bračna druga, za smještaj je potrebna njihova saglasnost.

Pri zbrinjavanju djeteta u drugu porodicu organ starateljstva dužan je da posebnu pažnju posveti nacionalnom, vjerskom i kulturnom porijeklu djeteta, uzrastu, zdravlju i društvenom statusu djeteta, kao i udaljenosti od mjesta njegovog prethodnog prebivališta, odnosno prebivališta njegovih roditelja i školske ustanove koju pohađa. Dijete ometeno u fizičkom i psihičkom razvoju ili vaspitno zapušteno dijete možese smjestiti u drugu porodicu samo ako je utvrđeno da su članovi te porodice, po svojim ličnim svojstvima, sposobni za čuvanje, njegu i vaspitanje takvog djeteta.Bračni drugovi kod kojih se dijete zbrinjava na porodični smještaj, odnosno lice kod koga se dijete zbrinjava na porodični smještaj može biti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba koja je, s obzirom na osobine ličnosti i skladnost odnosa u porodici, u mogućnosti da djetetu obezbijedi uravnotežen razvoj i pomoć da se vrati u sopstvenu porodicu.

Organ starateljstva dužan je da hranitelju obezbijedi odgovarajuću pripremu za podizanje i vaspitanje djeteta na porodičnom smještaju, a za dijete sa posebnim potrebama da obezbijedi pripremu po posebnom programu u skladu sa potrebama djeteta.

14

Prestanak porodičnog smještaja

Smještaj djeteta u drugu porodicu prestaje:

-

sporazumom ugovornih strana istekom ugovornog roka otkazom ugovora raskidom ugovora punoljetstvom usvojenjem djeteta

Otkaz ugovora daje se u pisanoj formi.Organ starateljstva može produžiti ugovor o smještaju djeteta u drugu porodicu, ako se dijete nalazi na redovnom školovanju, a najduže pet godina po punoljetstvu djeteta.

STARATELJSTVO Pod starateljstvo se stavlja dijete koje je bez roditeljskog staranja ili punoljetno lice koje nije u mogućnosti da se stara o sebi, svojim pravima, interesima i obavezama.

Lice kojem se obezbjeđuje starateljska zaštita smatra se štićenikom.

Svrha starateljstva nad djetetom je da se zbrinjavanjem, vaspitanjem i obrazovanjem što potpunije razvije njegova ličnost i da se osposobi za samostalan život i rad.

Svrha starateljstva nad drugim licem koje nije u stanju ili nije u mogućnosti da se stara o svojim pravima i interesima je zaštita njegovih prava i interesa.

Starateljstvo ima za svrhu i obezbjeđivanje imovinskih i ostalih prava i interesa štićenika i drugih lica kojima se pruža zaštita.

Odluku o stavljanju pod starateljstvo donosi organ starateljstva.

Odluka o stavljanju pod starateljstvo obavezno sadrži i plan staranja.

Odlukom o stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva postavlja staratelja i odlučuje o smještaju štićenika.

Ako štićenik ima imovinu, popis i procjenu vrijednosti imovine štićenika vrši komisija organa starateljstva.

ORGAN STARATELJSTVA Poslove starateljstva organ starateljstva vrši preko imenovanog staraoca ili neposredno preko stručnog lica. Organ starateljstva preduzima potrebne mjere da se na najbolji način ostvari svrha starateljstva. Organ starateljstva u pripremanju, donošenju i sprovođenju rješenja i pojedinih mjera koristi sve oblike socijalne zaštite, metode socijalnog i drugog stručnog rada,kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, vaspitno-obrazovnih i drugih organizacija iustanova.

15

INFORMATOR za samohrane roditelje

VRSTE PORODIČNOG SMJEŠTAJA – HRANITELJSTVA I PORODIČNOG SMJEŠTAJA

Porodični smještaj-hraniteljstvo i porodični smještaj obezbjeđuje se kao: 1) 2) 3) 4) 5)

standardni smještaj; smještaj uz intenzivnu ili dodatnu podršku; urgentni smještaj; povremeni smještaj; druga vrsta smještaja.

Uslugu porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja pruža fizičko lice koje je procijenjeno kao podobno, uspješno je završilo obuku i dobilo licencu za pružanje te usluge. Procjenu podobnosti fizičkog lica za pružanje usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja, stručnu podršku i obuku, vrši Centar za socijalni rad.Pružalac usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja ima pravo na stručnu podršku, naknadu troškova smještaja korisnika i naknadu za rad. Međusobna prava i obaveze između pružaoca usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva, odnosno porodičnog smještaja i Centra za socijalni rad, uređuju se ugovorom.Roditeljima djece se obezbjeđuje podrška dok je dijete na hraniteljstvu, s ciljem održavanja dobrih odnosa sa djetetom i revitalizacije roditeljskih potencijala. Djeci i mladima u hraniteljskim porodicama se pomaže da steknu vještine, znanja i sposobnosti, koje su neophodne za samostalan život, koje će pomoći da postignu nezavisnost po izlasku iz sistema zaštite.

Smještaj u ustanovu obezbjeđuje se djeci i mladima, trudnici, samohranom roditelju sa djetetom do navršene treće godine života, licu sa invaliditetom i starom licu kojima se ne može obezbjediti ili nije u njegovom najboljem interesu ostanak u porodici ili usluge podrške za život u zajednici ili porodični smještaj-hraniteljstvo ili porodični smještaj.Smještaj djeteta u ustanovu obezbjeđuje se u slučaju kada Centar za socijalni rad ustanovi da se ne može obezbijediti ostanak djeteta u porodici, kroz pružanje podrške porodici, odnosno ne može se obezbijediti porodični smještaj-hraniteljstvo, odnosno nije u najboljem interesu djeteta.Centar za socijalni rad smještaj djeteta u ustanovu preispituje najmanje jednom u šest mjeseci. Djetetu mlađem od tri godine života ne obezbjeđuje se smještaj u ustanovu. Izuzetno djetetu mlađem od tri godine života može se obezbijediti smještaj u ustanovu, ako se ne može obezbijediti zaštita i ako za to postoje naročito opravdani razlozi, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa državne uprave.

Smještaj u ustanovu pruža se korisniku tako da obezbjeđuje pripremu za njegov povratak u biološku porodicu, odlazak u drugu porodicu, odnosno pripremu korisnika za samostalan život.

•

Ko odlučuje o zahtjevu i žalbi za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite?

O Zahtjevu za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite u prvom stepenu rješava Centar za socijalni rad.

O žalbi protiv rješenja Centra za socijalni rad rješava nadležni organ državne uprave.

•

Pokretanje postupka

Postupak za ostvarivanje prava pokreće se na zahtjev lica, odnosno njegovog zakonskog zastupnika, usvojioca, staraoca, hranitelja, odnosno lica kojem je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i obrazovanje i po službenoj dužnosti. Centar za socijalni rad pokreće postupak po službenoj

16

dužnosti na inicijativu pravnog ili fizičkog lica, kada je to u interesu korisnika, odnosno javnom interesu, odnosno kad postoji interes trećih lica. Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se na obrascu koji propisuje nadležni organ državne uprave.

Prava na osnovna materijalna davanja ostvaruju se na osnovu dokaza i neposrednog uvida.

U postupku ostvarivanja prava ovlašćeno lice centra za socijalni rad sačinjava nalaz i mišljenje kojim se utvrđuju činjenice o kojima se ne vodi službena evidencija i služi kao dokazno sredstvo.

Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite je hitan.Centar za socijalni rad je dužan da donese i dostavi rješenje o zahtjevu za ostvarivanje prava na osnovna materijalna davanja najkasnije u roku od 15 dana, a ako je potrebno sprovesti poseban ispitni postupak, u roku od 30 dana od dana prijema uredno podnijetog zahtjeva, odnosno od pokretanja postupka po službenoj dužnosti.Kada se radi o preduzimanju izuzetno hitnih mjera radi obezbjeđenja socijalne i dječje zaštite, Centar za socijalni rad može donijeti rješenje i usmeno.Centar za socijalni rad dužan je da donese rješenje u pisanom obliku najkasnije u roku od tri dana od dana donošenja usmenog rješenja.

17

INFORMATOR za samohrane roditelje

PRAVNI VODIČ ZA SAMOHRANE RODITELJE VEZAN ZA PRAVA IZ ZAKONA O SOCIJALNOM STANOVANJU CRNE GORE

Ovim zakonom uređuju se uslovi za održivi razvoj socijalnog stanovanja, korisnici, način obezbjeđenja i korišćenja sredstava i druga pitanja od značaja za socijalno stanovanje. Socijalno stanovanje, jeste stanovanje odgovarajućeg standarda koje se obezbjeđuje uz podršku države, odnosno jedinice lokalne samouprave, pojedincima ili domaćinstvima koja iz socijalnih, ekonomskih i drugih razloga ne mogu da riješe stambeno pitanje po tržišnim uslovima.

Pravo na rješavanje stambenih potreba imaju lica koja nemaju riješeno stambeno pitanje, odnosno imaju riješeno stambeno pitanje bez odgovarajućeg standarda, i koja iz prihoda koje ostvaruju ne mogu da riješe stambeno pitanje po tržišnim uslovima.

Prava iz ovog zakona može ostvariti crnogorski državljanin sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore. Prioritet prema ovom zakonu naročito imaju samohrani roditelji odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, lica preko 67 godina, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, pripadnici Roma i Egipćana, raseljena lica, interno raseljena lica s Kosova koja borave u Crnoj Gori, stranac sa stalnim nastanjenem ili privremenim boravkom koji je imao priznat status raseljenog lica ili interno raseljenog lica i žrtve nasilja u porodici.

Vlada Crne Gore, na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove stanovanja, jednom godišnje donosi Nacionalni program socijalnog stanovanja koji sadrži:

-

prioritetne ciljne grupe kojima će se rješavati stambena potreba, okvirne kriterijume za utvrđivanje reda prvenstva pri izboru korisnika programa, obim sredstava i kriterijume pod kojima se sredstva utvrđena programom mogu koristiti uslove odobravanja i vraćanja sredstava.

Jedinica lokalne samouprave vrši poslove obezbjeđivanja uslova za socijalno stanovanje i korišćenje sredstava za namjene na način što:

- prikuplja podatke potrebne za izradu i utvrđivanje stambene politike lokalne samouprave (snimanje i analiza postojećeg stambenog fonda i stambenih potreba i dr.)

- upravlja projektima izgradnje stanova i dodjele građevinskog materijala za socijalno stanovanje za izdavanje u zakup

- upravlja izgradnjom stanova za prodaju pod neprofitnim uslovima i ugovara prodaju tih stanova, izrađuje programe za realizaciju utvrđene stambene politike lokalne samouprave

- vrši upravljanje u vezi sa korišćenjem i održavanjem stanova za socijalno stanovanje koji se daju u zakup (naplata zakupnine, otplata kredita, organizovanje poslova održavanja stanova i dr.)

- obavlja poslove koji se odnose na izbor stanova za socijalno stanovanje, ugovaranje zakupa i kupovine stanova, naplate zakupnine, u saradnji sa institucijama socijalne zaštite i organima lokalne samouprave

- razvija nove programe finansiranja socijalnog stanovanja i podstiče

partnerski odnos između javnog, privatnog i neprofitnog sektora u oblasti

socijalnog stanovanja

- i obavlja i druge poslove u oblasti stanovanja od značaja za jedinicu

lokalne samouprave.

18

Rješavanje stambenih potreba korisnika vrši se primjenom sljedećih kriterijuma:

-

stambena situacija visina prihoda i imovinsko stanje dužina prebivališta ili boravišta u kontinuitetu, u mjestu rješavanja stambene potrebe broj članova porodičnog domaćinstva invalidnost zdravstveno stanje godine starosti korisnika.

Članovima porodičnog domaćinstva smatraju se lica koja sa korisnikom žive u zajedničkom domaćinstvu i to:

- bračni drug ili lice koje sa korisnikom živi u vanbračnoj zajednici - djeca rođena u braku ili van braka, usvojena ili pastorčad - druga lica koja je korisnik ili njegov bračni drug dužan po zakonu da izdržava.

Rješavanje stambenih potreba obezbjeđuje se:

- kupovinom ili izgradnjom stanova za socijalno stanovanje radi davanja u zakup, - davanjem subvencija za kupovinu stanova pod povoljnijim uslovima, - odobravanjem dugoročnih kredita privrednim društvima, fizičkim i pravnim licima i stambenim zadrugama radi obezbjeđivanja stanova za socijalno stanovanje, - odobravanjem sredstava za uspostavljanje partnerstva javnog, privatnog i neprofitnog sektora, u oblasti socijalnog stanovanja, - dodjelom građevinskog zemljišta u zakup za izgradnju stambenih objekata odnosno stanova za socijalno stanovanje, i - dodjelom građevinskog materijala za izgradnju novog ili rekonstrukciju postojećeg stambenog objekta.

Pravo na zakup stana za socijalno stanovanje može steći korisnik programa socijalnog stanovanja na osnovu odluke organa lokalne uprave nadležnog za poslove stanovanja. Postupak ostvarivanja prava na zakup stana za socijalno stanovanje pokreće nadležni organ lokalne uprave. Postupak se pokreće javnim pozivom koji sadrži: kriterijume na osnovu kojih će se odrediti grupa korisnika koji imaju pravo na zakup stana za socijalno stanovanje, u skladu sa programom socijalnog stanovanja na osnovu kojeg se se vrši dodjela stanova, broj i strukturu stambenih jedinica koje će biti dodijeljene u zakup, dokumentaciju koju je potrebno dostaviti uz zahtjev za dodjelu stana u zakup, upozorenje da se zahtjev korisnika čija je dokumentacija nepotpuna ili neblagovremeno dostavljena neće razmatrati, vrijeme trajanja poziva, mjesto i vrijeme prijema dokumentacije, osnovne elemente ugovora o zakupu (ugovorne strane, ugovorne obaveze, visina zakupnine, zabrane i ograničenja, i sl). Javni poziv se objavljuje na oglasnoj tabli nadležnog organa lokalne uprave, Centra za socijalni rad i u jednom štampanom mediju.

Korisnik programa socijalnog stanovanja kome je odlukom nadležnog organa lokalne uprave utvrđeno pravo na zakup stana, dužan je da u roku od 30 dana od dana konačnosti odluke, zaključi ugovor o zaštićenom zakupu sa nadležnim organom lokalne uprave, odnosno stambenom agencijom ili drugim pravnim licem kome je prenijeto ovlašćenje za sklapanje ugovora. Ugovor o zakupu se zaključuje na neodređeno vrijeme. Stanovi za socijalno stanovanje koji se daju u zakup, ne mogu se otkupljivati, nasleđivati, davati u podzakup i davati u vlasništvo. Korisnici stanova za socijalno stanovanje ne mogu davati u podzakup ili otuđivati stan koji im je dodijeljen u zakup.

19

INFORMATOR za samohrane roditelje Korisnicima programa socijalnog stanovanja može se dodijeliti stambeni prostor ili građevinski materijal za izgradnju stambenog prostora, površine najviše do 25 m2 za jednočlano domaćinstvo, a najviše 7 m2 za svakog sledećeg člana porodice.

PRAVA PO OSNOVU PORODIČNOG ZAKONA CRNE GORE Pravo je svakog lica da slobodno odlučuje o rađanju svoje djece, a kao roditelja da stvara mogućnosti i obezbjeđuje uslove za njihov zdrav psihofizički razvoj u porodici i društvu. Država mjerama socijalne, zdravstvene i pravne zaštite, sistemom vaspitanja,obrazovanja i informisanja, politikom zapošljavanja, stambenom i poreskom politikom, kao i razvijanjem svih drugih djelatnosti u korist porodice i njenih članova obezbjeđuje uslove za slobodno i odgovorno roditeljstvo.

Roditeljsko pravo sačinjavaju prava i dužnosti roditelja da se brinu o ličnosti,pravima i interesima svoje maloljetne djece.

Roditeljsko pravo pripada majci i ocu zajedno. Ako je jedan od roditelja umro ili nije poznat ili je lišen roditeljskog prava, roditeljsko pravo pripada drugom roditelju. Roditelj se ne može odreći roditeljskog prava. Roditelji imaju pravo i dužnost da zastupaju dijete u svim pravnim poslovima i u svim postupcima izvan granica poslovne i procesne sposobnosti djeteta (zakonsko zastupanje).

Roditelji imaju pravo i dužnost da zastupaju dijete u svim pravnim poslovima i usvim postupcima u granicama poslovne i procesne sposobnosti djeteta, osim ako nije drukčije određeno zakonom (voljno zastupanje). Roditelji imaju pravo da preduzimaju pravne poslove kojima upravljaju i raspolažu prihodom koji je steklo dijete mlađe od 15 godina.

Organ starateljstva dužan je da roditeljima pruža odgovarajuće oblike pomoći i podrške i preduzima potrebne mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djeteta, a na osnovu neposrednog saznanja ili obavještenja. Organi pravosuđa, drugi organi, medicinska, obrazovna i druga ustanova, nevladina organizacija i građani dužni su da obavijeste organ starateljstva čim saznaju da roditelj nije u mogućnosti da vrši roditeljsko pravo.Organ starateljstva dužan je odmah po prijemu obavještenja da ispita slučaj i preduzme mjere za zaštitu prava djeteta. Matičar je dužan da prijavi organu starateljstva rođenje djeteta čiji jedan ili obaroditelja nijesu poznati, radi preduzimanja mjera za njegovu zaštitu.

Ako opravdani interesi djeteta to zahtijevaju, organ starateljstva upozoriće roditelje na greške i propuste u vaspitanju i podizanju djeteta i pomoći im da dijete pravilno odgajaju, a može ih uputiti da se sami ili sa djetetom obrate određenom savjetovalištu, zdravstvenoj, socijalnoj, vaspitnoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi.

Kad je roditeljima potrebna trajnija pomoć i usmjeravanje u vršenju roditeljskih prava i dužnosti ili je neophodno neposredno praćenje stanja i uslova u kojima dijete živi, organ starateljstva odrediće nadzor nad vršenjem roditeljskog prava u pogledu djece ili u pogledu pojedinog djeteta.

Odlukom o nadzoru organ starateljstva utvrdiće program nadzora i odrediti lice koje će pratiti razvoj djeteta, kontrolisati postupke roditelja, podnositi periodične izvještaje organu starateljstva i preduzimati druge mjere u interesu djeteta.

Sud u vanparničnom postupku može po službenoj dužnosti ili na predlog roditelja, odnosno staratelja ili drugog lica kome je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje i organa starateljstva, donijeti odluku kojom će dijete uputiti u odgovarajuću ustanovu za vaspitanje ili drugu porodicu, ako je došlo do poremećaja u ponašanju djeteta koji zahtijeva organizovan vaspitni uticaj i izdvajanje djeteta iz sredine u kojoj živi. Odlukom sud će odrediti i vrijeme trajanja ove mjere, koje ne može biti duže od godinu dana.

20

Prije isteka vremena koje je određeno odlukom sud može po službenoj dužnosti ili produžiti vrijeme trajanja ove mjere ili izreći drugu mjeru za zaštitu prava djeteta. Ovu odluku o upućivanju sud će bez odlaganja dostaviti organu starateljstva koji će na osnovu nje donijeti rješenje o upućivanju djeteta u odgovarajuću ustanovu ili drugu porodicu.

PRODUŽENJE RODITELJSKOG PRAVA Roditeljsko pravo može se produžiti i poslije punoljetstva djeteta ako ono zbog duševne bolesti, zaostalog duševnog razvoja ili tjelesnih mana ili iz drugih razloga nije sposobno da se samo stara o svojoj ličnosti, pravima i interesima. Odluku o produženju roditeljskog prava donosi sud u vanparničnom postupku na predlog roditelja ili organa starateljstva.

Ovaj predlog za produženje roditeljskog prava podnosi se prije punoljetstva djeteta, ali sud može produžiti roditeljsko pravo i u slučaju kad predlog nije blagovremeno podnijet, ako su u vrijeme nastupanja punoljetstva postojali razlozi za produženje roditeljskog prava. U odluci o produženju roditeljskog prava sud će odrediti da li je lice nad kojim je produženo roditeljsko pravo izjednačeno sa djetetom. Kad prestanu razlozi zbog kojih je produženo roditeljsko pravo nad punoljetnim licem sud će, na predlog tog lica, roditelja ili organa starateljstva, donijeti odluku o prestanku produženog roditeljskog prava.

IZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGA Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za izdržavanje, nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje od svog bračnog druga, srazmjerno njegovim materijalnim mogućnostima.

Sud može, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, odbiti zahtjev za izdržavanje,ako izdržavanje traži bračni drug koji se bez ozbiljnog povoda od strane drugog bračnog druga grubo ili nedolično ponašao u bračnoj zajednici ili je zlonamjerno ili bez opravdanog razloga napustio svog bračnog druga, ili ako bi njegov zahtjev predstavljao očiglednu nepravdu za drugog bračnog druga. Neobezbijeđeni bračni drug ima pravo da zahtijeva da mu se presudom kojom se brak razvodi dosudi izdržavanje na teret drugog bračnog druga, srazmjerno njegovim materijalnim mogućnostima.

Bračni drug, koji u brakorazvodnoj parnici nije tražio da mu se dosudi izdržavanje na teret drugog bračnog druga, može, iz opravdanih razloga, takav zahtjev postaviti u odvojenoj parnici, u roku od godine dana poslije razvoda braka, ali samo ako su pretpostavke za izdržavanje nastale prije razvoda braka i trajale neprekidno do zaključenja glavne rasprave u parnici za izdržavanje, ili ako je u ovom roku nastupila nesposobnost za rad kao posledica tjelesne povrede ili narušenog zdravlja iz vremena prije razvoda braka.

Pravo razvedenog bračnog druga na izdržavanje prestaje kad istekne vrijeme za koje je dosuđeno, kad razvedeni bračni drug koji ga uživa stupi u novi brak, zasnuje vanbračnu zajednicu, ili ako sud ispitujući sve okolnosti nađe da je razvedeni bračni drug postao nedostojan toga prava.

Bračni drug čije je pravo na izdržavanje jednom prestalo ne može ponovo ostvariti pravo na izdržavanje od istog bračnog druga.

IZDRŽAVANJE VANBRAČNOG DRUGA Ako je prestala vanbračna zajednica žene i muškarca, svako od njih, ima pravo na izdržavanje od drugog, ako je zajednica života trajala duže vremena.Tužba za izdržavanje može se podnijeti najkasnije u roku od godinu dana od prestanka zajednice života, ali samo pod uslovima da su

21

INFORMATOR za samohrane roditelje pretpostavke za izdržavanje nastale prije prestanka zajednice i trajale neprekidno do zaključenja glavne rasprave u parnici za izdržavanje. Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje, ako izdržavanje traži vanbračni drug koji se bez ozbiljnog povoda od strane drugog vanbračnog druga grubo ili nedolično ponašao u vanbračnoj zajednici, ako je zlonamjerno ili bez opravdanog razloga napustio zajednicu života ili ako bi njegov zahtjev predstavljao očiglednu nepravdu za drugog vanbračnog druga. Sud može odlučiti da obaveza izdržavanja traje određeno vrijeme, posebno u slučaju kad je tražilac izdržavanja u mogućnosti da u dogledno vrijeme na drugi način obezbijedi sredstva za izdržavanje. U opravdanim slučajevima sud može obavezu plaćanja izdržavanja produžiti.Tužba za produženje plaćanja izdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdržavanje dosuđeno. Pravo vanbračnog druga na izdržavanje prestaje kad istekne vrijeme za koje je dosuđeno, kad vanbračni drug kojiga uživa stupi u brak, novu vanbračnu zajednicu, ili ako sud ispitujući ove okolnosti nađe da je vanbračni drug postao nedostojan tog prava.

IZDRŽAVANJE MAJKE DJETETA Nezavisno od činjenice da li je između roditelja djeteta koje je rođeno van braka postojala zajednica života, otac je dužan da, srazmjerno svojim mogućnostima, učestvuje u izdržavanju majke djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije porođaja i godinu dana poslije porođaja. Ovo pravo važi i u slučaju ako je dijete mrtvo rođeno ili umre poslije porođaja, za vrijeme nesposobnosti za rad izazvane porođajem, ali najduže do godinu dana od dana rođenja djeteta. Sud može odbiti zahtjev majke za izdržavanje, ako bi prihvatanje njenog zahtjeva predstavljalo očiglednu nepravdu za oca.

PRAVA IZ ZAKONA O NASLEĐIVANJU CRNE GORE Zaostavštinu ostavioca nasljeđuju njegova djeca i njegov supružnik. Nasljednici ovog nasljednog reda nasljeđuju na jednake djelove. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavioca nasljeđuju njegova djeca (unuci ostaviočevi) na jednake djelove, a ako je neki od unuka umro prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostaviočeve nasljeđuju njegova djeca (praunuci ostaviočevi) na jednake djelove, i tako redom sve dok ima potomaka ostaviočevih.

Zaostavštinu ostavioca koji nije ostavio potomke nasljeđuju njegov supružnik i njegovi roditelji.

Roditelji ostavioca nasljeđuju jednu polovinu zaostavštine na jednake djelove, a drugu polovinu supružnik ostavioca.

Nužni nasljednici su potomci ostavioca, njegov supružnik, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegovi usvojioci. Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojim ostavilac ne može raspolagati (nužni dio).

Nužni dio potomaka, usvojenika i njihovih potomaka i supružnika iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih nasljednika jednu trećinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.

PRAVA IZ ZAKONA O RADU Zaposlena žena, zaposleni mlađi od 18 godina života i zaposlena lica sa invaliditetom imaju pravo na posebnu zaštitu. Zaposlena žena i zaposleni mlađi od 18 godina života ne mogu da rade na radnom mjestu na kojem se pretežno obavljaju naročito teški fizički poslovi, radovi pod zemljom

22

ili pod vodom, niti na poslovima koji bi mogli štetno i s povećanim rizikom da utiču na njihovo zdravlje i život. Zaposlena žena koja radi u oblasti industrije i građevinarstva ne može se rasporediti na rad noću. Poslodavac ne može odbiti da zaključi ugovor o radu sa trudnom ženom, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili ako koristi porodiljsko odsustvo. Poslodavac ne može da raskine ugovor o radu sa roditeljem koji radi polovinu punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, samohranim roditeljem koji ima dijete do sedam godina života ili dijete sa teškim invaliditetom, kao ni sa licem koje koristi neko od navedenih prava. Za vrijeme odsustva sa rada zbog njege djeteta i korišćenja roditeljskog odsustva poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu. Zaposlenoj ženi kojoj ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u periodu korišćenja prava na porodiljsko odsustvo, rok za koji je ugovorom o radu zasnovala radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na porodiljsko odsustvo. Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vrijeme trudnoće i dok doji dijete može biti privremeno raspoređena na druge poslove, ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja njenog djeteta. Ako poslodavac nije u mogućnosti da zaposlenoj obezbijedi raspored na drugi posao, zaposlena ima pravo na odsustvo sa rada, uz naknadu zarade, koja ne može biti manja od naknade koju bi zaposlena ostvarila da je na svom radnom mjestu. Zaposlena žena za vrijeme trudnoće i žena koja ima dijete mlađe od tri godine života ne može raditi duže od punog radnog vremena, niti noću. Zaposlena žena koja ima dijete starije od dvije godine života može raditi noću, samo ako pisanom izjavom pristane na takav rad. Jedan od roditelja koji ima dijete sa težim smetnjama u razvoju, kao i samohrani roditelj koji ima dijete mlađe od sedam godina života može raditi duže od punog radnog vremena, odnosno noću, samo na osnovu pisanog pristanka.

VRSTE JAVNIH USTANOVA Javne ustanove su:

-

Centar za socijalni rad; Ustanova za djecu i mlade; Ustanova za odrasla i stara lica; Ustanove za odmor i rekreaciju;

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD Jednoroditeljske porodice trebaju društvenu pomoć i podršku u kriznim razdobljima života, a socijalni radnici su osobe koje im u tome mogu pomoći, u saradnji sa drugim stručnjacima- psiholozima, socijalnim pedagozima, pravnicima, ljekarima.U Crnoj Gori postoji 20 Centara za socijalni rad.

Centar za socijalni rad koji odlučuje o pravima iz socijalne i dječje zaštite je javna ustanova koju može osnovati samo država, za teritoriju jedne ili više opština.

Centar za socijalni rad ima u nadležnosti: 1) da obavlja procjenu stanja, potreba, snaga i rizika korisnika i drugih lica značajnih za korisnika; procjenu podobnosti staraoca, hranitelja i usvojioca; izradu i praćenje individualnih planova usluga; 2) rješava u prvom stepenu o zahtjevima za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite; 3) preduzima mjere, pokreće i učestvuje u sudskim i drugim postupcima; 4) vodi evidencije i stara se o čuvanju dokumentacije korisnika; 5) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.

23

INFORMATOR za samohrane roditelje Javne ustanove pružaju usluge podrške za samostalni život, savjetodavno-terapijske i socijalnoedukativne usluge i obavljaju poslove smještaja: djece sa poremećajima u ponašanju, djece bez roditeljskog staranja, djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, djece sa smetnjama u razvoju, odraslih lica sa invaliditetom, odraslih i starih lica sa psihijatrijskim stanjima, starih lica i lica koja su liječena od bolesti zavisnosti od droga, kao i druge poslove u skladu sa zakonom.

Javne ustanove koje obavljaju poslove smještaja djece, mladih, odraslih i starijih lica transformisaće se s ciljem razvoja usluga podrške za samostalni život, savjetodavno-terapijske, odnosno socijalno-edukativne usluge, u skladu sa planom transformacije koji donosi nadležni organ državne uprave. Javna ustanova takođe obavlja poslove odmora i rekreacije za dijete korisnika materijalnog obezbjeđenja i za dijete smješteno u ustanovu ili na porodičnom smještaju-hraniteljstvu.

Centri za socijalni rad samohrane roditelje ne evidentiraju kao posebnu kategoriju korisnika, već kao i sve druge građane, koji mogu da ostvare prava iz oblasti socijalne zaštite ukoliko ispune određene uslove.

KAKO I GDJE OSTVARUJETE PRAVA IZ OBLASTI SOCIJALNE ZAŠTITE? Ako nijesi zaposlen ili nemaš dovoljno sredstava za život, a ne raspolažeš imovinom, možeš se obratiti Centru za socijalni rad u opštini u kojoj živiš i tamo provjeriti da li tvoja porodica može ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje porodice.

Pravo na materijalno obezbjeđenje porodice možeš ostvariti na osnovu zahtjeva koji se podnosi na propisanom obrascu Centru za socijalni rad u mjestu življenja.

Uz zahtjev se prilažu zakonom propisani dokazi: - lična karta podnosioca zahtjeva - uvjerenje, kojim se potvrđuje da su tvoji roditelji na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - izvod iz matične knjige rođenih ili lična karta za članove domaćinstva - potvrda o redovnom školovanju za dijete starije od 15 godina, a za dijete od 15. godine do navršene 18. godine, koje nije na redovnom školovanju, potrebno je dostaviti uvjerenje da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - nalaz, ocjenu i mišljenje socijalno-ljekarske komisije za člana porodice kod kojeg je utvrđena nesposobnost za rad - posjedovni list Direkcije za nekretnine, kojim se dokazuje vlasništvo odnosno korišćenje - imovine kojom raspolažu članovi tvoje porodice - potvrda o visini prihoda, ukoliko neko od članova tvoje porodice ostvaruje prihode. Prije odlučivanja o podnijetom zahtjevu, ovlašćeni službenici Centra za socijalni rad posjetiće tvoju porodicu i nakon neposrednog uvida sačiniti izvještaj o socijalno-ekonomskoj situaciji porodice.

Kako možeš da ostvariš pravo na jednokratnu novčanu pomoć?

- Ukoliko se tvoja porodica nalazi u stanju socijalne potrebe - usljed okolnosti koje se nijesu mogle predvidjeti, - ako je neophodno hitno otkloniti negativne posljedice nastale za porodicu zbog određenog zdravstvenog ili materijalnog stanja,

24

- ako porodica nije u mogućnosti da tebi i tvojoj braći i sestrama obezbijedi pravilan razvoj ličnosti u skladu sa vašim mogućnostima i - u drugim slučajevima kada postoje opravdani razlozi za pružanje pomoći može se obratiti Centru za socijalni rad u opštini u kojoj živite i podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć možeš da ostvariš se na osnovu zahtjeva koji se podnosi Centru za socijalni rad u mjestu življenja.

Uz zahtjev se prilažu dokazi o stanju članova porodice, i to: - stambenom - materijalnom - zdravstvenom Prije odlučivanja o podnijetom zahtjevu, ovlašćeni službenici Centra za socijalni rad posjetiće tvoju porodicu i nakon neposrednog uvida sačiniti izvještaj o socijalno-ekonomskoj situaciji porodice. Centar za socijalni rad jednokratnu novčanu pomoć može realizovati u robi, ako ocijeni da je to povoljnije za tvoju porodicu.

Ko može ostvariti pravo na dodatak za djecu?

- dijete korisnika materijalnog obezbjeđenja - dijete sa smetnjama u razvoju - dijete bez roditeljskog staranja.

(Samohrani) Roditelji, odnosno staratelji ili lice kome je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i osposobljavanje mogu Centru za socijalni rad, u opštini u kojoj živite, podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na dodatak za djecu. Pravo na dodatak za djecu imaju troje prvorođene djece u porodici do navršetka 18. godine, odnosno do završetka redovnog srednjoškolskog obrazovanja.

Nosilac prava na dodatak za djecu je roditelj, odnosno staratelj ili lice kojem je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i osposobljavanje.

Kako se ostvaruje pravo na dodatak za djecu?

Pravo na dodatak za djecu možeš da ostvariš na osnovu zahtjeva koji se podnosi na propisanom obrascu Centru za socijalni rad u mjestu življenja.

Uz zahtjev se prilažu: - dokaz o prebivalištu roditelja, staratelja ili lica kojem je dijete povjereno na njegu,

vaspitanje i osposobljavanje - izvod iz matične knjige rođenih, za svu djecu - rješenje o ostvarivanju prava na materijalno obezbjeđenje porodice,

za korisnike ovog prava - rješenje o usmjeravanju u obrazovni program za dijete sa smetnjama u razvoju - odluka nadležnog centra za socijalni rad za dijete bez roditeljskog staranja

25

INFORMATOR za samohrane roditelje

Osim Ustanova socijalne zaštite pomoć i podršku možete dobiti i od:

• • • • • •

Porodice i prijatelja Jednoroditeljskih porodica Lokalne zajednice Nevladinih organizacija Zdravstvenih ustanova ZZZCG kroz programe podrške pri zapošljavanju

Kako ti može pomoći zavod za zapošljavanje?

Cilj Zavoda je pružanje pomoći nezaposlenim licima a njihove nadležnosti su:

-

istraživanje tržišta radne snage; posredovanje u zapošljavanju i radnom angažovanju; savjetovanje i informisanje nezaposlenih i poslodavaca o mogućnostima zapošljavanja; obezbjeđivanje prava iz osiguranja po osnovu nezaposlenosti; osposobljavanje i obrazovanje nezaposlenih lica; profesionalno usmjeravanje, informisanje i savjetovanje omladine i nezaposlenih; priprema i sprovođenje mjera aktivne politike zapošljavanja; prilagođavanje informacionog sistema promjenama na tržištu radne snage.

Zavod za zapošljavanje ti može pomoći da unaprijediš svoje radne vještine i postaneš konkurentniji na tržištu rada! Takođe ti može dati korisne savjete za traženje posla ili pokretanje sopstvenog biznisa!

POVEŽI SE SA DRUGIM SAMOHRANIM PORODICAMA

• Grupe samopomoći mogu ti biti od velike koristi za razmjenu ideja, osjećanja i iskustava sa osobama koje su u istom čamcu… To su jedinstvena mjesta na kojima se dijele tuga, sreća, bijes, strahovi, iznenađenja, padovi i pobjede, mjesta gdje se osobe međusobno podržavaju i ukazuju jedne drugima na unutrašnje snage i potencijale.

• Ove grupe ti mogu dati snagu i motivaciju da se lakše suočiš sa svojim iskustvima i prevaziđeš ih. U njima imaš pravo da budeš ono što jesi, da se osjećaš slobodnim, da uvidiš da nisi sam/a sa određenim problemima i da rješenje uvijek postoji!

• Komunikacija sa drugima koji razumiju iz prve ruke kroz šta prolaziš, mogu napraviti promjenu. Samohrani roditelji jednostavno mogu olakšati živote jedni drugima!!!

OBRATI SE ZA POMOĆ NEVLADINIM ORGANZACIJAMA

• Nevladine organizacije zauzimaju značajnu mjesto u sferi pružanja socijalnih usluga.

Njihovo postojanje je od velikog značaja, jer one obogaćuju ponudu socijalnim uslugama koje privatne i državne organizacije iz različitih razloga ne pružaju.

26

• Posvećenost, motivisanost, senzibilisanost i predanost zaposlenih i volontera u nevladinom sektoru, doprinose još kvalitetnijem pružanju usluga.

U sferi socijalne zaštite nevladine organizacije pružaju sljedeće usluge:

- savjetodavno - terapijske i socijalno- edukativne usluge (savjetovanje, terapiju, SOS telefon i druge) - usluge podrške za život u zajednici (dnevni boravak, pomoć u kući, personalna asistencija i druge) - smještaj (skloništa, smještaj u ustanove i druge) - besplatne pravne savjete

NEVLADINE ORGANIZACIJE I UDRUŽENJA Udruženje Samohrani roditelji Crne Gore Adresa: Ulica Zmaj Jovina bb, Podgorica Telefon: 067 826 293 e-mail: udruzenje.samohrani.roditelji@gmail.com web site: http://samohraniroditeljicrnegore.com/ Udruženje Samohrani roditelji je osnovano u aprilu 2012 godine sa glavnim ciljem da pruži podršku osnaživanju i unapređenju kvaliteta života jednoroditeljske porodice u Crnoj Gori. Projekti Udruženja odvijaju se kroz tri programa, i to: istraživanje, ljudska prava i program za djecu.

Aktivni servisi su:

- Pružanje besplatne stručne i pravne pomoći roditeljima i njihovoj djeci - Organizovanje edukativnih programa za djecu i roditelje

Centar za porodično savjetovanje –Narativ Rad sa djecom i porodicom e-mail: nvonarativ@gmail.com Tim psihologa pruža stručnu pomoć i podršku u prevazilaženju porodičnih, individualnih i razvojnih kriza i poteškoća.

NVO Centar za ženska prava Adresa: Bokeška 20, Podgorica Tel/Fax: +382 20 66 41 93 (obavezno zakazivanje razgovora) e-mail: women.mne@gmail.com web site: www.womensrightscenter.org

Centar za ženska prava obezbjeđuje: - pravnu pomoć za žrtve nasilja - pravnu pomoć oko isplate alimentacije - radionice za šivenje i sito štampu za samohrane majke koje su materijalno ugrožene

27

INFORMATOR za samohrane roditelje

Udruženje NVO Roditelji Adresa: Bracana Bracanovića 74/a, Podgorica Telefon: +382 67 600 087 SOS linija: +382 67 000 474 e-mail: udruzenje@roditelji.me web site: www.roditelji.me

Udruženje Roditelji okuplja zainteresovane roditelje/staratelje kako bi zajedno preispitali postojeće stanje, a zatim aktivno uticali na promjene u crnogorskom društvu. Takođe, konkretnim primjerima, predlozima i aktivnostima Udruženje Roditelji dokazuje da su promjene moguće i ukazuje na njihove pozitivne strane. Osnovni cilj udruženja Roditelji je ostvarivanje i unaprjeđivanje prava roditelja i njihove djece u Crnoj Gori, ali i uključivanje roditeljske zajednice u aktivno mijenjanje i uticanje na te procese.

Udruženje Roditelji pruža besplatnu savjetodavnu sociološku, pravnu i psihološku podršku roditeljima, a posebu pažnju je posvetilo socijalno ugroženim porodicama u okviru Grupe za socijalnu podršku, kao i oblasti prava iz radnog odnosa. Udruženje je otvorilo u Podgorici Biblioteku igračaka i Razvojni centar u kojem roditeljima i djeci pruža različite vrste besplatnih servisa.

Udruženje samohranih roditelja Crne Gore Adresa: 8. marta 76, Podgorica Telefon: 067 003 880 e-mail: office@udruzenjesamohranihroditeljacg.me web site: http://www.udruzenjesamohranihroditeljacg.me Udruženje je osnovano krajem 2014. godine u Podgorici sa osnovnim motivom pružanja raznih oblika pomoći samohranim roditeljima i njihovoj djeci.

Trenutno obezbjeđuju razne popuste na određene usluge za članove Udruženja, besplatnu pravnu pomoć i pomoć psihologa.

NVO Dom nade Adresa: Stefana Mitrova Ljubiše, Podgorica Telefon: 069 077 023 e-mail: domnade@t-com.me web site: http:/domnade.org.me/index.html Otvaranjem privremenog smještaja za neudate majke s djecom, prvi put se na nivou opštine i države pružilo utočište neudatim majkama i djeci, gdje im je pružena toplina, sigurnost i mogućnost da u miru razmisle o daljim koracima u svom životu i životu svog djeteta.

Cilj ove organizacije je da ih osnaži i osposobi da se suoče sa svojim problemima i preuzmu aktivniju ulogu u društvu.

NVO Puževa kućica Adresa: Žrtava fašizma 39/1, Budva Telefon: 069 227 882 web site: www.puzeva-kucica.com NVO Puževa kućica pruža besplatne individualne defektološke, fizioterapeutske i logopedske tretmane djeci i mladima sa smetnjama u razvoju. Roditeljima, besplatno psihološko savetovanje.

28

NVO Zinak Tel: 069 681 285 e-mail: nvo.zinak@yahoo.com Nevladino udruženje ZINAK je početkom 2015 osnovano i pokrenulo je samoinicijativno veoma uspješnu akciju podrške samohranim roditeljima i njihovoj djeci, kao i višečlanim porodicama.

Akcija se sastoji u volonterskom podsticanju filantropije u okruženju, s ciljem spajanja potreba ciljne grupe sa privrednim okruženjem, a u cilju obezbjedjivanja besplatnih usluga i proizvoda za ciljnu grupu.

Takođe, za djecu organizuju razne besplatne radionice, izlete, zabave i manifestacije.

KONTAKTI RELEVANTNIH INSTITUCIJA CENTRI ZA SOCIJALNI RAD Centar za socijalni rad Podgorica tel/fax:+382 20 230 570

+382 20 230 567 e-mail: podgorica@czsr.me ul. IV proleterske br. 18 dežurni tel: 067 449 133

Plužine – područna služba tel/fax:+382 40 271 144 e-mail: zoran.perovic@czsr.me Plužne bb dežurni tel: 067 274 387 Gradska opština Golubovci 265/područna služba tel/fax: +382 20 226 590 e-mail: golubovci@czsr.me

Danilovgrad – područna služba tel/fax: +382 20 812 584 e-mail: maja.luketic@czsr.me dežurni tel: 067 255 192 Sava Burića bb Ulcinj – područna služba tel: +382 30 412 205 fax: +382 30 401 549 e-mail: ulcinj@czsr.me ul.Nikole Đakonovića bb dežurni tel: 067 027 975 Centar za socijalni rad Nikšić tel: +382 40 215 192 fax: +382 40 220 034 e-mail: niksic@czsr.me dežurni tel: 069 062 999 Šavnik – područna služba tel: +382 40 266 420 fax: +382 40 266 142 Šavnik bb dežurni tel: 067 274 272

Centar za socijalni rad Bar tel: +382 30 313 336 +382 30 312 610 fax: +382 30 303 493 e-mail:csrbar@t-com.me ul. Bulevar revolucije bb dežrni tel: 067 214 009 Centar za socijalni rad Kotor tel: +382 32 322 622 +382 32 322 624 e-mail: kotor@czsr.me Gurdić bb dežurni tel: 067 613 064 Tivat – područna služba tel: +382 32 674 646 e-mail: tivat@czsr.me zeljka.stevovic@czsr.me ul. Luke Tomanovića br 2

29

INFORMATOR za samohrane roditelje

Kolašin – područna služba tel: +382 20 865 645

+382 20 864 645 e-mail: kolasin@czsr.me ul. Četvrte proleterske bb dežurni tel: 067 240 807 Budva – područna služba tel/fax:+382 33 452 887 e-mail: budva@czsr.me Trg sunca dežurni tel: 067 612 182 Centar za socijalni rad Herceg Novi tel: +382 31 321 187

+382 31 322 293 fax: +382 31 322 578 e-mail: hercegnovi@czsr.me ul. Put partizanskih majki br 4 dežurni tel: 069 232 888 Centar za socijalni rad Plav tel: +382 51 255 075 fax: +382 51 251 450 e-mail: branka.djukic@czsr.me ul. Čaršijska bb dežurni tel: 067 230 277 Mojkovac – područna sluzba tel/fax: +382 50 472 101 e-mail:ssr.mojkovac@t-com.me

sonjadamjanovic@czsr.me ul. Mališe Damjanovića bb dežurni tel: 067 240 695 Andrijevica – područna služba tel: +382 51 230 920 fax: +382 51 230 921 e-mail: andrijevica@czsr.me dežurni tel: 067 239 542

30

Centar za socijalni rad Cetinje tel/fax: +382 41 231 890 e-mail: cetinje@czsr.me ul. Bajova br 2

Centar za socijalni rad Rožaje tel: +382 51 271 009 fax: +382 51 270 175 +382 51 270 174 e-mail: csr-rozaje@t-com.me kadrija.agovic@czsr.me ul. 30. Septembra br 6 dežurni tel: 067 627 453 Centar za socijalni rad Berane tel: +382 51 230 128 fax: +382 51 230 129 direktor: +382 51 234 966 e-mail: cen.soc.rad@t-com.me ul. 29. novembra br 1 Žabljak – područna služba tel/fax:+382 52 360 151 +382 52 360 150 Trg Narodnih heroja bb dežurni tel: 067 625 325

Centar za socijalni rad Bijelo Polje tel/fax: +382 50 432 024

+382 50 431 481 e-mail: csrbp@t-com.me ul. Tršova bb Centar za socijalni rad Pljevlja tel/fax: +382 52 301 264 +382 52 356 676 direktor: +382 52 301 265 e-mail: csrpv@t-com.me ul. Vuka Karadžića br 42 dežurni tel: 067 216 222

Poštovani roditelji, Ne zaboravite da Vaše dijete ima pravo: Da živi sa svojom porodicom Da bude voljeno i poštovano Da ima pravo na adekvatno obrazovanje i dinamičan život kao i njegovi/njeni vršnjaci