Godisnjak_2006

uvodnik Poštovani čitatelji,

Pred vama je drugo posebno izdanje HTZ Glasnika u kojem vam donosimo analizu najznačajnijih emitivnih tržišta kroz razdoblje 2005.-2007. U ovogodišnjem izdanju, obrađenim tržištima dodali smo i Španjolsku, koja u posljednje vrijeme našoj zemlji donosi sve zapaženije turističke rezultate. Pregled stanja na svakom od tržišta započinje općim, zemljopisnim, gospodarskim i drugim relevantnim pokazateljima, a potom slijedi analiza turističkog sektora, najprije najznačajnijih emitivnih trendova, a zatim i pozicije Hrvatske u takvom okruženju. Materijal uključuje i analizu stanja na polju organiziranog prometa te pregled glavnih medija na tržištu, što može biti od pomoći turističkim tvrtkama u sklapanju poslovnih kontakata i planiranju oglasnih kampanja. Rezultati svakog pojedinog tržišta u ukupnom rezultatu Hrvatske tijekom 2005. godine obrađeni su kroz zasebna poglavlja, uz analizu prednosti i nedostataka s gledišta organizatora putovanja, ali i individualnih gostiju na tržištima. Slijedi kratka analiza ovogodišnje tržišne situacije, kao i procjena rezultata dolazaka i noćenja u našoj zemlji za naredno razdoblje, temeljena na razgovorima s najznačajnijim ljudima iz struke, stručnim analizama i povratnim informacijama koje su naša predstavništva i ispostave prikupili u kontaktu s publikom. Analizu svakog od tržišta zaključujemo preliminarnom procjenom tržišne situacije u 2007. godini, s posebnim naglaskom na poziciji i očekivanim rezultatima Hrvatske.

Nakladnik Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/4 10 000 Zagreb Hrvatska Tel: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 E-mail: glasnik@htz.hr Za nakladnika mr. sc. Niko Bulić Tekstove priredili direktori i voditelji predstavniπtva i ispostava HTZ-a u inozemstvu Urednik Igor Borojević Dizajn Ivana Ivanković PrliÊ Nenad Vujošević Lektura SPES

Vrlo dobri pokazatelji koje bilježimo iz godine u godinu govore u prilog činjenici da smo na dobrom putu u kreiranju i promicanju našeg turističkog proizvoda u svijetu, ali konkurentsko okružje ne dozvoljava predah i nameće trajno aktivan pristup u obradi svakog od inozemnih tržišta. Kako bi nastup svih hrvatskih subjekata bio optimiziran, poslovno i promidžbeno, neophodno je s pažnjom analizirati ulazne podatke te temeljem tako dobivenih spoznaja definirati svoju poslovnu politiku u čemu će vam, nadamo se, ovaj materijal biti od pomoći. Također, napominjemo da sažete i aktualne tržišne informacije možete tijekom cijele godine pratiti kroz pet redovnih izdanja HTZ glasnika, kojima je ovo godišnje izdanje temeljna nadogradnja.

Srdačno Vaš,

Fotografije Damir Fabijanić Arhiva HTZ-a Tisak AKD

mr. sc. Niko Bulić direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

NJEMAČKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: Demokratska, parlamentarna država Glavni grad: Berlin Uprava: Federacija 16 Saveznih država Ustav: Ustavni zakon (GG) od 1949. (s izmjenama) Predsjednik: Prof. Dr. Horst Köhler Parlament: Bundestag, 614 članova, Bundesrat, 69 članova Predsjednik vlade: Kancelarka Angela Merkel Nacionalni praznik: 3. listopad 2 Površina: Površina Njemačke iznosi 357.031 km .

Najveći gradovi Deset najvećih gradova Njemačke su: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Berlin Hamburg München Köln Frankfurt am Main Stuttgart

3.387.828 stanovnika 1.734.830 stanovnika 1.249.176 stanovnika 969.709 stanovnika 646.889 stanovnika 590.657 stanovnika

3

7. 8. 9. 10.

Dortmund Essen Düsseldorf Bremen

588.680 stanovnika 588.084 stanovnika 572.663 stanovnika 545.932 stanovnika

Opće karakteristike gospodarstva Valuta: BDP u 2005.: BDP - stopa rasta za 2005.: BDP po stanovniku: Udio u BDP: Izvoz u 2005.: Uvoz u 2005.: Važni izvozni proizvodi: Stopa nezaposlenosti

1 € = 100 Cent 2.249,27 mlrd. € +1,3% 27.210 € Usluge 69,3% Industrija i građevinarstvo 29,6% Poljoprivreda 1,1% 786,2 mlrd. € 625,6 mlrd. € Automobili i auto dijelovi Strojevi Kemijski proizvodi 4,976 mil. osoba, tj. 12%

Prosječna plaća Radnik tjedno prosječno radi 37,9 sati. Prosječna bruto satnica iznosi oko 15,45 €. Namještenik dobiva prosječnu mjesečnu plaću u visini 3.452 € bruto. Stopa inflacije

Ožujak 2006: 1,9%

Međunarodni monetarni fond procjenjuje gospodarski rast Njemačke u 2006. stopom od +1,4%. Za 2007. procjenjuje +1,2%. Stanovništvo Broj stanovnika: Od toga Nijemci: Stranci: Žensko stanovništvo: Muško stanovništvo: Samci: Oženjeni Rastavljeni/udovci: Naseljenost stanovništva:

82.500.800 (Stanje: 25. 10. 2005.) 75.212.900 7.288.000 42.147.200 40.353.600 33.847.400 36.991.200 11.662.300 2 231 stanovnik po km

Starost: 0 - 5 godina 6 - 14 15 - 24 25 – 44 45 - 64 65 i stariji

4.435.100 7.489.500 9.678.100 24.088.700 21.441.900 15.367.500

MEDIJI I OGLAŠAVANJE Navedena tabela daje pregled vodećih njemačkih medija, sukladno nakladama i dosegu. Mediji su podijeljeni kako slijedi: 1. TV-postaje 2. Radio

4

3. Dnevne novine 4. Informativne agencije 5. Tjedne novine i časopisi (magazini) 6. Stručni magazini (po segmentima): • Gospodarstvo • Politika • Sport • Turizam TV-postaje Medij 3SAT ARD ARTE BERLIN BLOOM BR BRALPHA CNBC Europe CNN DSF DW E-NEWS ESP HR HH1 KABEL 1 KIKA MDR MTV MÜNCH N24 NBC NDR NRW N-TV

Opis Gemeinschaftssender ARD/ZDF Arbeitsgemeinschaft Rundfunkanstalten Deutschland Gemeinschaftssender Deutschland/ Frankreich Lokalsender Berlin Bloomberg TV Bayerischer Rundfunk (Bayern 3) Bildungsfernsehen des Bayerischen Rundfunks Wirtschaftsfernsehen

Karakteristika Spezialprogramm ö/r Öffentlich-rechtlich Spezialprogramm ö/r Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Spezialprogramm ö/r Privatsender

Cable News Network Deutsches Sportfernsehen Deutsche Welle TV Euronews Eurosport Hessischer Rundfunk (Hessen 3) TV-Hamburg Lokalsender Kabelkanal 1 Kinderkanal (Sendung Logo) Mitteldeutscher Rundfunk Musiksender Lokalsender München N24 Nachrichtensender NBC-Giga Norddeutscher Rundfunk (N3) Ballungsraum Ruhrgebiet n-tv Nachrichtensender

OF

Oberfranken

PHOENIX PRO7 R.TVKA R.TVSTU RBB RM

Phoenix Gemeinschaftsprogramm von ARD/ZDF Regionalsender Karlsruhe Regionalsender Stuttgart Berlin und Brandenburg Ballungsraumsender Rhein-Main

RNF

Rhein-Neckar Fernsehen

Privatsender Privatsender Spezialprogramm ö/r Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Privatsender Privatsender Spezialprogramm ö/r ARD 3. Programm Privatsender Privatsender Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Privatsender Privatsender Privates Regionalprogramm Spezialprogramm ö/r Privatsender Regionalprogramm Regionalprogramm ARD 3. Programm Privatsender Privates Regionalprogramm Privatsender Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Privatsender ARD 3. Programm Privatsender Privates Regionalprogramm

RTL RTL2 SAT1 SR SUPRTL SWR TELE5 TOUR

Saarländischer Rundfunk Super RTL Südwest Rundfunk Touring/ Franken

5

VIVA VOX WDR XXP ZDF Radio Medij ANTBR ANTBY BR DLRBER DLRKÖL DW FFH FFHNHE HR HR4RF HRINFO INFORA KLASS MDRFIO MDRINF NDR NDRINF NWR RADIO1 RAREG RBB 88,8 RPR1 SR SWR SWRCON WDR

Musiksender

Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Privatsender Öffentlich-rechtlich

Westdeutscher Rundfunk NRW Spiegel TV Zweites Deutsches Fernsehen Opis Antenne Brandenburg Antenne Bayern Bayerischer Rundfunk (Programme 1,2,3 und 5) Deutschlandradio Berlin Deutschlandradio Köln Deutsche Welle Radio Hit Radio FFH Radio FFH Nordhessen Hessischer Rundfunk (Programme 1,2,3 und 4) Hess. Rundfunk 4 - Radio Frankfurt Hessischer Rundfunk Inforadio Info Radio Berlin Klassik-Radio MDR Figaro Mitteldeutscher Rundfunk Info Norddeutscher Rundfunk (Programm 2) Norddeutscher Rundfunk Info Nordwestradio Radio Eins (SFB/ORB) Radio Regenbogen Mittelbaden/Südpfalz Radio Berlin Brandenburg Hitradio rpr1 Saarländischer Rundfunk (Programme 1 und 2) Südwest Rundfunk (Programme 1,2,3 und 4) Südwest Rundfunk ContentRadio Westdeutscher Rundfunk (Programme 2,3,4 und 5)

Karakteristika öffentlich-rechtlich Privatsender öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich Privatsender Privatsender öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich Privatsender öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich Privatsender öffentlich-rechtlich Privatsender öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich

Dnevne novine Nacionalna pokrivenost: Mediji BILD-Zeitung Börsen-Zeitung Der Tagesspiegel Die Tageszeitung (taz) Die Welt Financial Times Deutschland Frankfurter Allgemeine Zeitung Frankfurter Rundschau Handelsblatt Süddeutsche Zeitung

Grad Hamburg Frankfurt Berlin Berlin Berlin Hamburg Frankfurt Frankfurt Düsseldorf München

Regionalna pokrivenost (samo glavno izdanje): Medij Grad Aachener Nachrichten Aachen Aachener Zeitung Aachen Abendzeitung München Ärzte Zeitung Neu-Isenburg Allgäuer Zeitung Kempten

6

Naklada 300.843 k. A. 139.528 59.894 221.207 93.931 388.507 182.051 146.571 437.124 Naklada 57.409 93.562 165.836 68.407 113.382

Doseg international k. A. national national national national international national international national Doseg Aachen u. Umgeb. Aachen u. Umgeb. München, Bayern regional regional

Altmark-Zeitung/Salzwedeler Nachrichten Allgemeine Zeitung Augsburger Allgemeine B.Z. Badische Neueste Nachrichten Badische Zeitung Badisches Tagblatt Berliner Kurier Berliner Morgenpost Berliner Zeitung Braunschweiger Zeitung Cellesche Zeitung Darmstädter Echo Deister- und Weserzeitung Der Neue Tag Die Abendzeitung Die Glocke Die Kitzinger Die Rheinpfalz Dithmarscher Landeszeitung Donau Kurier Dresdner Morgenpost Emder Zeitung Esslinger Zeitung Express Flensburger Tageblatt Frankenpost Frankfurter Neue Presse Frankfurter Rundschau Fränkischer Tag Freie Presse Freies Wort Fuldaer Zeitung Generalanzeiger Gießener Allgemeine Hamburger Abendblatt Hamburger Morgenpost Hanauer Anzeiger Hannoversche Allgemeine Zeitung Harburger Anzeigen und Nachrichten Heilbronner Stimme HNA Iserlohner Kreisanzeiger und Zeitung Kieler Nachrichten Kölner Stadt-Anzeiger Kölnische Rundschau Kreiszeitung Syker Zeitung Landeszeitung für die Lüneburger Heide Lausitzer Rundschau Leipziger Volkszeitung Lübecker Nachrichten

Salzwedel

25.274

Altmarkkreis

Mainz Augsburg Berlin Karlsruhe Freiburg Baden-Baden Berlin Berlin Berlin Braunschweig Celle Darmstadt Hameln Weiden München Oelde Kitzingen

59.952 356.287 233.375 151.378 154.897 38.749 136.542 152.257 192.176 180.628 32.372 102.392 35.363 84.637 165.836 61.459 6.126

Ludwigshafen Heide Ingolstadt Dresden Emden Esslingen Köln Flensburg Hof Frankfurt Frankfurt Bamberg Chemnitz Suhl Fulda Bonn Gießen Hamburg Hamburg Hanau Hannover

246.575 25.110 87.479 70.911 11.057 45.848 242.322 163.586 71.495 199.157 182.051 73.796 366.674 102.999 59.538 86.938 61.493 283.383 109.945 19.837 221.862

regional regional Berlin + Umland regional regional Baden-Baden Berlin/Brandenburg Berlin + Umland Berlin/Brandenburg Südostniedersachsen Stadt/Landkreis Celle regional Hameln/Pyrmont regional München/Bayern regional Stadt/Landkreis Kitzingen regional Kreis Dithmarscher regional Dresden, Leipzig, Halle Emden + Umkreis Kreis Esslingen regional regional regional regional regional regional Westsachsen regional Kreis Fulda regional regional regional Hamburg + Umgebung regional regional

Hamburg

20.126

Hamburg, Harburg

Heilbronn Kassel Iserlohn

99.174 252.368 27.643

Stadt + Landk. Heilbronn regional regional

Kiel Köln Köln Syke Lüneburg

149.495 387.310 386.298 77.509 34.350

regional regional NRW Diepholz, Verden, Haya Stadt/Landk. Lüneburg

Lausitz Leipzig Lübeck

131.215 282.875 115.531

Brandenburg, Sachsen regional regional

7

Ludwigsburger Kreiszeitung

Ludwigsburg

45.793

Main-Echo Mainpost Mannheimer Morgen Märkische Allgemeine Märkische Oderzeitung Mindener Tageblatt

Aschaffenburg Würzburg Mannheim Potsdam Frankfurt (Oder) Minden

87.436 147.332 93.269 183.927 109.282 36.807

Mittelbayerische Zeitung Mitteldeutsche Zeitung Münchner Merkur Münstersche Zeitung Neue Osnabrücker Zeitung Neue Presse Neue Presse Neue Westfälische/Bielefelder Tageblatt Neues Deutschland Nordkurier Nordsee-Zeitung Nordwest Zeitung NRZ Neue Ruhr Zeitung Nürnberger Nachrichten Nürnberger Zeitung Oberbayerisches Volksblatt Oberhessische Presse

Regensburg Halle München Münster Osnabrück Coburg Hannover Bielefeld

131.665 305.783 203.999 36.246 303.707 28.532 70.000 253.027

Berlin Neubrandenburg Bremerhaven Oldenburg Essen Nürnberg Nürnberg Rosenheim Marburg

51.587 107.973 69.874 306.986 1.027.143 315.475 29.793 73.710 31.472

Offenbach Post Offenburger Tageblatt Oldenburgische Volkszeitung Oranienburger Generalanzeiger Ostsee-Zeitung

Offenbach Offenburg Vechta Oranienburg Rostock

47.391 55.054 23.711 28.859 173.787

Ostthüringer Zeitung Passauer Neue Presse Pfälzischer Merkur Pforzheimer Zeitung Pinneberger Tageblatt Pirmasenser Zeitung Recklinghäuser Zeitung Reutlinger Generalanzeiger Rhein-Main-Zeitung (FAZ) Rhein-Neckar-Zeitung Rhein-Zeitung Rheinische Post Ruhr Nachrichten Saale-Zeitung Saarbrücker Zeitung Sächsische Zeitung

Gera Passau Zweibrücken Pforzheim Pinneberg Pirmasens Marl Reutlingen Frankfurt Heidelberg Koblenz Düsseldorf Dortmund Bad Kissingen Saarbrücken Dresden

407.868 177.282 9.531 43.263 19.101 13.882 69.188 43.975 91.623 100.975 228.603 412.418 159.918 15.932 171.292 310.159

Schwäbische Zeitung Schwarzwälder Bote Schweriner Volkszeitung Siegener Zeitung Straubinger Tagblatt Stuttgarter Nachrichten

Leutkirch Oberndorf Schwerin Siegen Straubing Stuttgart

186.743 149.053 120.125 59.849 132.383 200.802

8

Stadt/Landk. Ludwigsburg Westliches Unterfranken regional regional Land Brandenburg regional Altkreis Minden Randlagen regional Sachsen-Anhalt regional regional regional regional regional Ostwestfalen/Lippe Berlin Brandenburg regional regional regional regional regional regional Rosenheim/Mühldorf Ldk. Marburg/Biedenkopf regional regional Landkreis Vechta Altkreise Oranienburg Mecklenburg Vorpommern regional regional regional Stadt Pforzheim Kreis Pinneberg Stadt Pirmasens regional regional regional regional regional regional regional regional Saarland Regierungsbezirk Dresden regional regional regional Siegerland Wittgenstein regional Region Stuttgart

Stuttgarter Zeitung Südthüringer Zeitung Südkurier Südwest Presse Tagespost Thüringer Allgemeine

Stuttgart Bad Salzungen Konstanz Ulm Würzburg Erfurt

206.209 19.330 143.939 63.113 13.621 409.690

Thüringische Landeszeitung Traunsteiner Tagblatt Trierischer Volksfreund Trostberger Tagblatt TZ Volksblatt Waldeckische Landeszeitung

Weimar Traunstein Trier Trostberg München Würzburg Korbach

407.868 15.755 100.254 19.048 154.695 144.822 26.995

WAZ Westdeutsche Allgemeine Zeitung Weser Kurier Westfalen-Blatt Westfälische Nachrichten Westfälische Rundschau Westfälischer Anzeiger Wetzlarer Neue Zeitung Wiesbadener Kurier WP Westfalenpost WZ Westdeutsche Zeitung

Essen

1.055.246

Bremen Bielefeld Münster Dortmund Hamm Wetzlar Wiesbaden Hagen Düsseldorf

182.412 131.909 221.338 1.027.143 45.418 80.235 75.989 1.024.345 153.179

Baden Württemberg Bad Salzungen regional regional regional Mittel, West, NordThüringen Land Thüringen regional regional regional Region München regional Kreis WaldeckFrankenberg regional regional Ostwestfalen/Lippe regional regional regional regional regional regional Düsseldorf, Krefeld, Wuppertal

Informativne agencije Medij afp Nachrichtendienst CID Computer-Informations-Dienst ddp Nachrichtenagentur dpa dpa-afx Internet-News FID Flug-Informationsdienst MID Motor-Informations-Dienst gms-Themendienst News aktuell Originaltextservice (dpa) Reuters German News Service vwd Geld-/Kreditwirtschaft WEN Wirtschafts-Informations-Dienst Energie WID Wirtschafts-Informations-Dienst Tjedne novine i časopisi (magazini) Gospodarstvo/politika/opće: Medij Bayerische Staatszeitung Bayernkurier Berliner Kurier am Sonntag Bild am Sonntag Brand eins BZ am Sonntag Capital Der Spiegel Die Allgemeine Sonntagszeitung

Izlazi tjedno tjedno tjedno tjedno 10 x godišnje tjedno 2x mjesečno tjedno tjedno

Naklada 21.084 68.828 190.377 2.036.054 116.333 128.410 269.833 1.373.976 14.840

Doseg Bayern Bayern Berlin/Brandenburg nacionalno nacionalno Berlin/Brandenburg nacionalno nacionalno nacionalno

9

Die Zeit Euro am Sonntag Focus Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung Freitag HNA Sonntagszeit Karriere (Handelsblatt) Kurier am Sonntag Manager Magazin Rheinischer Merkur Sonntag Aktuell Stern VDI Nachrichten Welt am Sonntag Wirtschaftswoche

tjedno tjedno tjedno tjedno

451.945 174.528 1.007.044 281.965

internacionalno nacionalno nacionalno nacionalno

tjedno tjedno mjesečno tjedno mjesečno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno

13.023 185.748 150.000 194.417 168.322 105.534 1.001.891 1.385.187 280.000 401.744 247.923

nacionalno Hessen/Niedersachsen nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno

Stručne novine Gospodarstvo: Medij Absatzwirtschaft Akademie Bank Magazin Banken und Sparkassen Börse Online Börsen Berater Cash. CIO IT-Strategie für Manager Consultant Creditreform Cybiz Der Fonds Der Selbständige Die Aktiengesellschaft Die Bank Ebanker Effecten-Spiegel Finanzen Investmentfonds Gi-Geldinstitute GoingPublic Handwerk magazin Horizont Impulse Kapitalforum Kurs Managerseminare Platow Börse Platow Brief, Der Platow Derivate Sesselwechsel Versicherungsmagazin Versicherungswirtschaft Wirtschaftsjournalist Wirtschafts-Kurier Zeitschrift für das gesamte Kreditwesen ZFV - Zeitschrift für Versicherungswesen

10

Izlazi 14 x godišnje 4 x godišnje 12 x godišnje 6 x godišnje tjedno 13 x godišnje Nema podataka 10 x godišnje 8 x godišnje 11 x godišnje 8 x godišnje 4 x godišnje 5 x godišnje 12 x godišnje 12 x godišnje 6 x godišnje 50 x godišnje 52 x godišnje 6 x godišnje 12 x godišnje 12 x godišnje 50 x godišnje Nema podataka. 10 x godišnje 12 x godišnje 10 x godišnje Nema podataka Nema podataka Nema podataka 12 x godišnje 12 x godišnje 24 x godišnje 6 x godišnje 12 x godišnje 24 x godišnje 24 x godišnje

Naklada 32.492 17.900 12.575 8.000 142.466 11.167 Nema podataka 36.950 3.200 129.087 20.400 65.000 62.000 2.643 7.500 60.000 100.000 2.000 6.000 5.200 81.000 18.918 276.642 8.400 17.583 25.333 Nema podataka Nema podataka Nema podataka 4.000 18.504 9.120 5.150 58.831 3.270 6.000

Sport: Medij aktiv sportmagazin Alpin Auto motor und sport Bergsteiger Bike DAV Panorama Fit for fun Flug Journal Flugrevue Golf aktuell Golf Journal Golf Magazin Golf Style Golf Time Kicker Mountain Bike Outdoor Reiter Revue Segler-Zeitung Snow - Das Magazin für Snowboarder Snowboarder Monster Backside Magazin Sport & Fitness Sport Bild Sportrevue Tennis Magazin Tour Trekkers World Yacht

Izlazi 11 x godišnje Mjesečno 2 x mjesečno Mjesečno 12 x godišnje 6 x godišnje Mjesečno 4 x godišnje Mjesečno 6 x godišnje 12 x godišnje Mjesečno 4 x godišnje 6 x godišnje 2 x tjedno Mjesečno Mjesečno Mjesečno Mjesečno 3 x godišnje 8 x godišnje 6 x godišnje Tjedno Mjesečno Mjesečno Mjesečno 6 x godišnje Svakih 14 dana

Naklada 218.500 46.067 654.025 37.490 126.033 449.400 412.064 220.550 65.557 65.000 58.700 53.150 76.000 120.000 378.721 106.592 53.630 65.297 26.500 50.000 74.000 60.000 468.090 34.900 52.887 134.266 45.000 100.483

Izlazi Mjesečno Mjesečno 6 x godišnje 6 x godišnje 6x godišnje 4 x godišnje 4 x godišnje 6 x godišnje 31 x godišnje 10 x godišnje 4 x godišnje Mjesečno Nema podataka 4 x godišnje 6 x godišnje 47 x godišnje 28 x godišnje Nema podataka 48 x godišnje 50 x godišnje 52 x godišnje

Naklada 127.954 13.518.920 42.000 52.000 k. A. 317.833 51.100 32.500 34.717 197.012 350.000 299.237 38.000 127.940 60.000 30.860 34.219 Nema podataka 25.760 35.560 1.900

Turizam: Medij Abenteuer und Reisen ADAC motorwelt America Journal An Bord Brt travel Business Traveller Clever reisen! - fliegen & sparen freizeit & reisen FVW International GeoSaison LTU-Magazin Lufthansa Magazin Nordis Reise und Preise Reisefieber Touristik aktuell Touristik R.E.P.O.R.T. Tours Travel One Travel Talk Travel Tribune

11

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2005. godine otputovali na odmor Podaci govore da je 70% Nijemaca (starijih od 14 godina) u 2005. koristilo godišnji odmor (podaci: Horst W. Opaschowski, Tourismusanalyse 2006.). Broj stanovnika koji su otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji Vlastita zemlja je i dalje najomiljeniji cilj putovanja samih Nijemaca. Međutim, odmor u vlastitoj zemlji kontinuirano gubi na atraktivnosti i tržišnom udjelu. U 2005. godini 32% (2002.: 33%; 1999.: 35%) njemačkih turista koristilo je godišnji odmor u Njemačkoj, a 68% je putovalo u inozemstvo. Redoslijed najomiljenijih odredišta koje su u 2005. posjetili njemački turisti Najomiljeniji ciljevi putovanja Nijemaca za vrijeme glavnog godišnjeg odmora u 2005. bili su (podaci: Horst W. Opaschowski, "Tourismusanalyse 2006."):

1. Njemačka 2. Španjolska 3. Italija 4. Austrija 5. Turska 6. Istočnoeuropske zemlje 7. Francuska/Monaco 8. Grčka 9. Hrvatska, Slovenija 10. Skandinavija 11. USA/Kanada 12. Azija 13. Karibi

(32%) (10,6%) (7,7%) (6,1%) (5,1%) (5,0%) (Mađarska, Češka, Poljska) (4,7%) (3,6%) (3,4%) (1,7%) (2,3%) (2,1%) (1,5%)

Prema potrošnji, po odredištima putovanja, redoslijed je sljedeći (podaci: Struktur und Perspektiven des deutschen Auslandsreiseverkehrs 2005./2006. Analyse der Dresdner Bank):

1. Austrija 2. Španjolska 3. Italija 4. Francuska 5. Turska 6. SAD 7. Nizozemska 8. Švicarska 9. Velika Britanija 10. Grčka

6,87 6,18 5,68 3,90 3,44 3,15 2,99 2,19 1,89 1,78

(procijenjene godišnje vrijednosti u mlrd. EUR)

Njemački su turisti prema istom izvoru u prošloj godini u Hrvatskoj potrošili oko 1,0 mlrd. eura. Omjer organizirani/individualni promet Omjer između organiziranih i individualnih putovanja ostao je gotovo isti. Kao i protekle godine, gotovo je dvije trećine Nijemaca u 2005. individualno organiziralo odmor, dok ih je 37% je odmor bukiralo preko nekog od turoperatora.

12

Komparativne prednosti/nedostaci putovanja/gostiju

najomiljenijih

odredišta

s

gledišta

organizatora

Već godinama su Španjolska, Italija, Austrija i Turska bez premca na vrhu u odabiru njemačkih turista. Tu se ništa nije promijenilo niti u 2005. Međutim, sve se više približavaju i zemlje koje slijede iza tih najčešće odabiranih odredišta. U to se prije svega ubrajaju turistička područja u Hrvatskoj i Sloveniji te u istočnoeuropskim zemljama kao što su Poljska, Mađarska i Slovačka. Koju vrstu transporta su u 2005. preferirali turisti s njemačkog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor Automobil je najviše korišteno prijevozno sredstvo i to s udjelom od 53%. 32% putnika putuje zrakoplovom, 7% putuju autobusom, a 6% koristi vlak (podaci: TouristScope). Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2005. preferirali turisti s njemačkog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor Samo 37% putnika koristi organizatore putovanja ili turističku agenciju. 63% bukira dolazak, smještaj i rent a car individualno.

Preferirana vrsta smještaja Vezano uz vrstu smještaja koju preferiraju Nijemci, nema nikakvih podataka.

Primarni motivi putovanja su: Turizam isključivo radi odmora je iza nas, a turizam doživljaja je u trendu. Wellness turizam postaje glavnim obilježjem 21. stoljeća. Godišnji odmor se sve češće doživljava kao odlazak u drugi dom, koji bi trebao biti udoban poput vlastitog, ali za razliku od vlastitog doma – daleko od svakodnevnice. Ako godišnji odmor i dalje želi ostati najpopularnijim oblikom zadovoljstva, mora obuhvaćati tri kvalitativna aspekta: 1. ljepota prirode (npr. krajolik), 2. materijalna kvaliteta (npr. povoljna cijena smještaja), 3. nematerijalna kvaliteta (npr. ljubazno osoblje). (podaci: Horst W. Opaschowski, "Tourismusanalyse 2006."):

Koliko puta godišnje Nijemci putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinog putovanja U 2005. godini je prosječna dužina boravka iznosila 13,3 dana (Podaci: Horst W. Opaschowski, "Tourismusanalyse 2006.").

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Nijemci su sveukupno 2005. godine potrošili više od 58 mlrd. eura na godišnje odmore. (Točniji podaci za kategorizaciju o osobama i/ili starosnim skupinama nažalost nisu dostupni za 2005. godinu.)

13

Pregled organizatora putovanja na tržištu Najveći turoperatori u 2005. bili su (podaci: Deutscher Reisebüro-und Reiseveranstalterverband, DRV): 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Turoperator TUI Njemačka Thomas Cook Rewe Touristik Alltours Öger FTI

Promet u mil. € 4.271 2.990 2.841 1.523 677 537

Broj putnika u tisućama 7.490 6.039 5.734 1.115 1.367 962

Tržišni udio 28,1 % 19,6 % 18,7 % 7,3 % 4,5 % 3,5 %

UDIO NJEMAČKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2005. GODINE Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Nijemci su i 2005. s 18,6% ponovno bili najbrojniji strani turisti u Hrvatskoj. Sveukupno je zabilježeno 1.572.090 njemačkih gostiju, što je 0,6% manje nego u 2004. Broj noćenja njemačkih turista je međutim porastao za 1%, na 1.001.142., što je posljedica općeg njemačkog trenda usmjerenog prema duljem odmoru. Prosječno su u 2005. njemački turisti u Hrvatskoj provodili 7,0 dana, a 2004. je taj prosjek iznosio 6,9 dana.

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

14

Dolasci indeks 1990.=100 1.445.905 100 150.883 10 10 148.408 98 10 194.318 131 13 25 355.716 183 210.968 59 15 31 449.000 213 44 640.031 143 720.569 113 50 531.259 74 37 197 72 1.048.275 1.299.729 124 90 1.481.659 114 102 1.551.844 107 105 1.580.244 109 102 1.572.090 99 109

Noćenja indeks 1990.=100 11.943.840 100 984.021 8 8 1.159.476 118 10 1.740.658 150 15 3.014.113 173 25 1.914.656 64 16 3.744.000 196 31 5.403.249 144 45 5.933.641 110 50 4.514.765 76 38 7.804.139 173 65 9.685.991 124 81 10.789.069 111 90 11.056.130 102 93 10.887.638 98 91 11.001.142 101 92

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s njemačkog tržišta

D O LASCI

1.800.000 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000

Izvor: DZS 0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

NOĆENJA 14.000.000

12.000.000

10.000.000

8.000.000

6.000.000

4.000.000

2.000.000

0 1990.

Izvor: DZS

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002. 2003.

2004.

2005.

15

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Od svih inozemnih gostiju, 3.128.162 je putovalo u sklopu organiziranih putovanja, dok su 5.338.724 individualno osmislili svoj odmor. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska se nalazi u programima svih većih njemačkih organizatora putovanja kao što su TUI, Thomas Cook, Rewe Touristik, Alltours, Riva Tours, itd. Osim toga, hrvatski programi zastupljeni su i u čitavom nizu specijaliziranih kataloga manjih agencija, autobusera. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske U ovom segmentu je teško, tj. gotovo nemoguće, navesti točne brojke vezane uz njemačke turiste. Većina putnika išla je u Istru i Primorje te Gorski Kotar, a isto su tako vrlo omiljeni bili Split i okolica, te Dubrovačko-neretvanska županija. Dolasci njemačkih gostiju po županijama u 2005. godini Županija Istarska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Zadarska Dubrovačko-neretvanska Ostale županije Ličko-senjska Grad Zagreb Ukupno Izvor: Statistički podaci TZŽ

Dolasci

%

554.976 388.131 159.915 162.452 138.344 88.482 1.931 38.630 39.229 1.572.090

35% 25% 10% 10% 9% 6% 1% 2% 2% 100%

Dolasci njemačkih gostiju (u 000) po županijama u 2005. god. 600000

500000

400000

300000

200000

Izvor: Statistički podaci TZŽ

16

Ostale zupanije

Licko-senjska

Grad Zagreb

Dubrovackoneretvanska

Zadarska

Splitskodalmatinska

Sibenskokninska

Primorskogoranska

0

Istarska

100000

Način prijevoza korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Zahvaljujući sve brojnijim vezama, avionski prijevoz sve više dobiva na značenju. Rado se koristi i automobil, najomiljenije prijevozno sredstvo Nijemaca, budući da se stanje cesta prema i u Hrvatskoj sve više poboljšava. Eurocity vlakom se iz Münchena može doći u Zagreb za 8,5 sati. Osim toga, vlak za prijevoz vozila omogućuje korištenje vlastitog osobnog vozila na odmoru. Osim toga, Nijemci putuju u Hrvatsku i trajektom, primjerice iz Italije. Zrakoplovni čarteri Tijekom ljeta 2005. njemački organizatori putovanja nudili su sljedeće čarter letove: Polazišna zračna luka

Odredište

Berlin

Split, Dubrovnik, Zagreb

Hamburg

Zagreb

Hannover

Split, Dubrovnik, Rijeka

Leipzig

Split, Dubrovnik

Dresden

Split, Dubrovnik

Düsseldorf

Split, Dubrovnik,

Köln/Bonn

Split, Dubrovnik, Zagreb, Rijeka

Frankfurt am Main

Split, Dubrovnik, Zagreb

München

Split, Dubrovnik, Rijeka, Zagreb

Stuttgart

Split, Dubrovnik, Zagreb, Rijeka

Augsburg

Zadar, Brač

Friedrichshafen

Zadar

Zimi gosti iz Frankfurta i Münchena imaju vezu s Dubrovnikom i Zagrebom, a iz Münchena sa Zagrebom i Dubrovnikom. Od srpnja 2004. zrakoplovna tvrtka "Germanwings" leti po osobito povoljnim cijenama u Hrvatsku, iz Kölna/Bonna prema Splitu, iz Stuttgarta prema Splitu i Zagrebu, iz Hamburga i Berlina za Zagreb. Povoljne veze prema Hrvatskoj nudi i Hapag Lloyd Express (HLX). Rijeka je povezana letovima s Münchenom, Stuttgartom, Kölnom-Bonnom i Hannoverom; Dubrovnik s Hannoverom, Münchenom i Stuttgartom. Autobuseri Neki od ponuđača su: Rainbow Tours, Tusculum, Mango Tours, Marx Reisen, TRD Reisen i RUF Jugendreisen Trend Touristik GmbH. Ponuda seže od kupališnog, obiteljskog i rekreativnog odmora, preko kulturnih putovanja pa sve do putovanja za mladež i party putovanja. Njemački autobuseri su u 2004. godini zabilježili neznatan porast broja putovanja, a realizirano ih je 120 milijuna. Od tog broja 66,1 mil. odnosi se na putovanja duža od 5 dana, 12 - 15 mil. na putovanja u trajanju od 2-4 dana. Ostatak se odnosi na dnevne izlete, transfere itd.

17

Najčešći putnici autobusom su osobe starije dobi, a razlog odabira tog prijevoznog sredstva su: niska cijena i jednostavan prijevoz prtljage. Profesionalna organizacija putovanja, pratnja tijekom putovanja i dolazak izravno do smještajnog objekta su također bitni pri odluci gosta da putuje autobusom. Najvažnija autobusna odredišta u inozemstvu za njemačke turiste su (udio u %): • Italija 15,4 • Austrija 12,1 • Španjolska 7,8 • Francuska 4,8 • Poljska 4,6 • Hrvatska 3,8 • Mađarska 3,1 • Švicarska 2,7 • Nizozemska 1,9 • Skandinavija 1,8 • V. Britanija 1,8 (Izvor: RA 2004 - putovanja duža od 5 dana) Španjolska i Austrija su u 2003. godini zabilježile lagani pad broja dolazaka Nijemaca autobusom. Francuska je nakon pada u 2002. godini ostvarila lagani porast, prije svega zbog povećanja potražnje za putovanjima u gradove. Hrvatska zbog poticanja autobusnih putovanja i ubrzane izgradnje prometne infrastrukture također može očekivati porast broja dolazaka autobusom. Održavanje godišnje Skupštine RDA u Zadru u travnju ove godine, također će tome doprinijeti. Očekuje se da će se sadašnji udjel autobusnih putovanja u ukupnom broju putovanja od 10% povećati do godine 2015. na 12-13%. Prema RDA anketi 23,1% anketiranih osoba u sljedeće 3 godine planira poduzeti jedno putovanje autobusom. Prije 4 godine ovaj postotak je bio 18,5%. Također treba istaknuti da unatoč strahovanjima, tzv. jeftine zrakoplovne kompanije, za sada nemaju značajniji utjecaj na branšu. To je uzrokovano najvećim dijelom činjenicom da najveći broj putnika čine osobe iznad 60 godina starosti. Na tržištu Njemačke djeluje 5.788 autobusera, s približno 71.000 autobusa. Broj zaposlenih u tom segmentu je oko 170.000 osoba. Vrsta smještaja koju su Nijemci koristili u Hrvatskoj Njemački su turisti u 2005. godini najviše odsjedali u hotelima, privatnom smještaju i kampovima. Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju Starosna struktura njemačkih turista u 2005. godini izgledala je ovako: do 29 god. 30–49 god. 50 i više god. Izvor: TOMAS, ljeto 2005.

18,1% 50,2% 31,6%

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Procjena ukupnih dolazaka na godišnji odmor iz Njemačke u inozemstvo Za 2006. na turističkom tržištu i nadalje vlada pozitivno raspoloženje. Očito ponovno raste povjerenje potrošača u bolju gospodarsku situaciju. Preko dvije trećine stanovništva (67,9%) 2006. godine želi otići na odmor u trajanju od najmanje 5 dana.

18

Tek otprilike svaki peti stanovnik Savezne Republike Njemačke (22,1% - protekle 2005. godine je taj postotak iznosio 29,6%) želi u svakom slučaju ostati kod kuće. I trend prema sve kraćem odmoru je zasad zaustavljen. Ako je prosječni odmor Nijemaca 2004. godine trajao 12,8 dana, već je 2005. trajanje iznosilo 13,3 dana. Svjetsko prvenstvo u nogometu u vlastitoj zemlji će u lipnju i srpnju ove godine donekle smanjiti intenzitet putovanja Nijemaca, no zato treba poći od toga da će se to ponovno brzo izjednačiti u kolovozu, u želji da se nadoknadi propušteno. (Izvor: Horst W. Opaschowski, „Tourismusanalyse 2006.“) Redoslijed omiljenih odredišta Godine 2006. će tek otprilike svaki četvrti stanovnik Njemačke (23,8%) ostati u vlastitoj zemlji. Sve druge privlači inozemstvo i to Europa (48,1%) ili izvaneuropske zemlje (11,3%). Od svakih 100 ispitanih koji su planirali putovanje za godišnji odmor u 2006., dolje navedeni postotak želi putovati u: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Zemlja/ Grupa zemalja Njemačka Italija Španjolska Austrija Istočnoeuropske zemlje (Mađarska, Česka, Poljska itd.) Skandinavija Francuska Grčka Turska SAD Hrvatska, Slovenija Azija (Kina, Japan, Indija itd.)

2006. (%) 23,8 8,4 8,2 5,3 4,0 3,6 3,3 3,1 2,9 2,8 2,4 2,4

U siječnju 2006. Institut za istraživanje slobodnog vremena B.A.T. ispitao je 4.000 Nijemaca o njihovim namjerama glede provođenja godišnjeg odmora u 2006. Prema tom ispitivanju prije svega je u trendu Italija. Sve veći kulturni i obrazovni interesi, te stanovništvo koje ima sve više iskustva u putovanjima i koje je u prosjeku starije, predstavljaju razloge za to što je Italija ponovno tako tražena. Njemački turoperatori Sljedeća tablica daje prikaz njemačkih turoperatora i njihove ponude u 2006. godini, abecednim redom (podaci: www.gedit.de): Pregled turoperatora 123-lastminute 5 vor Flug A Tours A.N.U.-Touristik AAR Abenteuer & Co Abenteuer Alaska Abenteuer Anden Abenteuer Reisen Afrika Abenteuer Südafrika Abenteuer.net Abenteuer-Reisen Abenteuersport

Last-Minute-putovanja Last-Minute-putovanja A Abenteuerreisen/Avantura Indonezija Putovanja po cijelom svijetu Adventure-Reisen nach Nordamerika, Skandinavien, Australien Kanu- und Trekkingreisen nach Alaska Touren durch die Anden in Ecuador Abenteuer- und Erlebnisreisen nach Afrika Urlaub in Südafrika Abenteuerreisen und Aktivurlaub Erlebnis- und Adventure-Reisen Aktivurlaub in Österreich

19

ABeR - Alternativ Bus Reisen GmbH

Busreisen jeder Art

Action & Funtours

Sport- und Outdoorreisen in Tirol, Südfrankreich, Münchner Umland Sportreisen

Activ Reisen Hans Kerschreiter Active Tours Activida Tours Adriaurlaub Adventours Adventure 4 U Adventuretours Aegyptus Intertravel Aero Lloyd African Bikers African Extravaganza Africon Tours GmbH Agentur für Erlebnisreisen AILS Air 6 Air-Berlin GmbH air-bus-reisen Air France Air Madagascar Air Marin Air Service Berlin CFH GmbH Air Seychelles Airways-Travel GmbH

Fluggesellschaft Asienreisen

Akademischer Reisedienst

Alltour Reisen Alltours Reisecenter Alpinschule Oase-Alpin

weltweite Studienreisen, Erlebnisreisen und Kulturreisen Gruppenreisen für Kirchen, Vereine, Schulen und Verbände Tauchreisen zum Roten Meer Studienfahrten für Schulen und Universitäten, thematische Fahrten, Jugendferien Schul-, Camping, - Fern-, Wein- und Tagesreisen, Busreisen Spezialgebiete: Südafrika, Safaris, Camping-Safaris Sprachreisen Mit Geländebus durch die Sahara oder andere Einöden Pauschalreisen und Flüge in alle Welt Reisen weltweit Berg- und Winterurlaub

Alternativ Bus Reisen GmbH

Europa und Übersee, Busreisen

Alpin Sport TS

Eisklettern, geführte Bergtouren (auch 4.000er) Skiund Snowboardfreeride Rund- und Aktivreisen in/nach Costa Rica Experte für Schweden

Akzente Reisen Alaadins Reisen Albatours Albatros Reisen Albatros Urlaub Alfa Sprachreisen Allradbus-Expeditions-Charter

Amadeus Travel Amaroq - Tours

20

Experte für Asien und Südamerika Trekking-, Kultur- und Individualreisen in Ecuador, Dom. Rep., Trekking- und Aktivreisen auf den Kanaren und Balearen Urlaub rund um das Mittelmeer Abenteuer- und Sportreisen, Outdoortraining Abenteuer- und Gruppenreisen speziell für junge Leute Outdoorreisen Spezialist für Ihre Ägyptenreise Fluggesellschaft Rad- und Wanderreisen, Safaris in Südafrika Spezialist für Namibia und Safaris Gruppen- und Individualreisen nach Westafrika, Ostafrika und in die Sahara Sub-Orbitalflüge in den Weltraum, Kosmonautentraining, Polar- und Vulkanreisen, Tiefsee- Tauchbootfahren Englischkurse in England und den USA Weltweite Reiseangebote Fluggesellschaft (Mittelmeer, Kanaren, Nordafrika) Spezialist für Fernreisen und Kreuzfahrten Fluggesellschaft Fluggesellschaft Weltweite Urlaube Rundflüge mit Flugzeugen oder Ballonfahrten

AmazoniA American Tours Amerik Aventure Ameropa Amin Reisen GmbH AMP, Madeira-Portugal Travel

Reisen durch Venezuela Reisen in die USA, Kanada, Karibik Abenteuerurlaub in Amerika Bahnreisen Tauchreisen und Individualreisen, Badeurlaub in Ägypten Spezialist für Urlaub auf Madeira

Andersreisen Andes-Amazon Travel

Reisen abseits des Massentourismus Erlebnisreisen in die Anden und nach Amazonien

Anglo European Connections

Sprachreisen nach England für Jugendliche

ANKA Ungarnreisen APEX Studienberatung USA

Reisen nach Ungarn Englischsprachkurse und akademische Studiengänge in den USA

app GmbH Aqua aktiv Aqua Tours Int. Aquarius Tauchreisen GmbH Arab-isch Arabella Reisen Aratours

Abenteuer in Österreich Kanutouren für Gruppen Angelreisen, Reisebüro Tauchreisen nach Asien, Mittelmeer und Rotes Meer arabische Sprachreisen Kreuzfahrten, Golfreisen, Businessreisen Abenteuer- und Survivalurlaub in Guyana und Surinam Reisen durch Europa Tauchreisen, Wracktauchen Kreuzfahrten im Indischen Ozean und auf dem Nil, Urlaub in Kenia und Ägypten Sprachreisen nach Kanada, USA, England, Irland, Australien Touren in Süd- und Ostafrika Reiseanbieter für Studenten Reisen nach Thailand, Bali, Malaysia, Kenia und Mauritius Englischsprachreisen nach Irland Abenteuerreisen und Erlebnisreisen Nordamerika-, Südostasien-, Europareisen Reiseanbieter für Griechenland Allerlei Reisemöglichkeiten nach Tibet, Nepal, Indien, Pakistan, Bhutan und Thailand Städtereisen Dresden und Umgebung Reiseanbieter für Australien Fluggesellschaft Individuelle Reisen für Gruppen, Vereine und Schüler, Busreisen Ecuador, Belize/Guatemala, Cuba Canyoning, Rafting, Outdooraktivitäten in Italien, Österreich und Spanien Fluggesellschaft B Rund um den Niederrhein Motorradtouren, Segeltörns auf und um Bali Aktiv- und Kreativreisen Ausgefallene Individual- und Gruppenreisen nach Java, Bali und Lombok

Argoreisen AS Adventure Service ASC Afrian Safari Club AG ASPECT AST Aster Reiseservice ATI Atlantic Language Galway aTours ATS Berlin Attika Reisen Auf und davon Reisen Augustustours Australien Austrian Airlines Autobusbetrieb Gottlieb Aventoura Aventura Action Company Avianca Bako-Special-Tours Balisafari Baumeler Reisen AG Bawa tours&travel GmbH

21

Beach-Bus Touristik GmbH & Co. KG

Busreisen nach Italien, Spanien, Kroatien, Ungarn

Beetle Alternativ Reisen

Sportreisen und Kameltouren durch den Sinai, Sprachreisen Arabisch Englischsprachreisen nach Kanada Reisen ins Reich der Maya Einzel- und Gruppenreisen in die Türkei Kletterurlaub für Kleingruppen Reisen allgemein Eintrittskarten und Reisen zu Sport- und Kulturveranstaltungen, auch international Kanadareisen Reisen und Flüge Pauschal- und Flugreisen, Gruppenreisen

Beim Swiss-Canadian English Center Belize Bendis Travel BEOconcept Berge & Meer Best Ticket Service&Reisen GmbH BesttravelCanada BETZ travel service BFR Berliner Flug Ring BG Tours BI-Reisen Biblische Reisen GmbH Big Blue Tours Binder-Reisen BKJ-Reisen BL-Reisen BLAGUSS Irlandreisen Blue Diamond Travel Blue Planet Erlebnisreisen GmbH Bohr Touristik Service Bottrop-Travel BREMA-Agentur brtours Brasil Brehm und Müller Brittish Airways Buchenundweg.de Bucher Reisen Büssemeier Bus GmbH Bus Touristik Organisation Bustouristik.com Bus Kollektiv Unterwegs Buy.Bye BWT Reiseservice Caissa Touristic GmbH Calac Sprachreisen Calypso-Sprachreisen Calypso Tours Camps International

22

Reisen nach Bulgarien Reisen in alle Welt Reisen in die biblischen Länder und zu christlichen Stätten Sprachreisen und Urlaub jeglicher Art Busreisen jeder Art Reisen für Familien, Behinderte, Gruppen, Schüler und Jugendliche Fernreisen und Sprachreisen Experte für Irlandreisen Flugsafaris und Motorradtouren in Australien und Neuseeland Abenteuerreisen in Namibia Reisen nach Island Reisen in alle Welt Schüler- und Gruppenreisen in Deutschland, Schweiz, Italien, Österreich und Ungarn Jamaika und Karibik, Kreuzfahrten Spezialist für Südamerika und Karibik Busreisen, Tagesausflüge, Auslandsreisen Fluggesellschaft Reisen aller Art Last-Minute-Reisen Busreisen jeder Art Reisen nach England, Schottland, Griechenland, Holland und Irland Busreisen, Sprachreisen, Kreuzfahrten Gruppenreisen, Busreisen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Fidschi-Inseln C Städte-, Studien-, Individual-, Gruppenreisen nach China Englischkurse für Schüler und Erwachsene in England und Wales Sprachreisen Studien- und Gruppenreisen nach Lateinamerika und in die Karibik Feriencamps in Deutschland und England sowie Highschool-Aufenthalte in den USA

Campus Sprachreisen Canada Reisedienst Canada Sprachreisen Canada Tours Canadian College of English Language Canusa Touristik GmbH + Co.

Sprachreisen für Schüler nach USA, Kanada, England Reisen nach Kanada, USA, Alaska, Aktivurlaub auf einer Ranch Englisch-Sprachreise für 13-25-Jährige nach Ottawa

Cape Studies Carl Duisberg Centren

Reisen nach Kanada Sprachurlaub in Kanada Kreuzfahrten USA, Kanada, Hawaii, Bermudas – Städte- und Busreisen, Camping Sprachreise Englisch nach Kapstadt Sprachreisen

Carpe diem Sprachreisen

Sprachreisen

Cathay Pacific Check In Check in Reisen GmbH Chenthaytravel Chile - Angeltouren China-Reisen Chinareise.com CIE Tours Cirrus Airlines Cit-Reisen CITS Guilin Classic Asia Tours Clever Reisen Club Aktiv Rafting&Sport

Fluggesellschaft Urlaub in Portugal, auf den Azoren und Madeira Reisen aller Art und Wellnessangebote Experte für seriöse Reisen nach Thailand Angeltouren zu den schönsten Lodges Chiles Reisen nach China Urlaub in China Spezialist für Großbritannien Fluggesellschaft (innerhalb Deutschlands) Hotels und Feriendörfer in Italien Reiseveranstalter für individuelle Chinareisen Gruppenreisen nach Thailand Last-Minute-Reisen Outdoor, Canyoning, Rafting, Hochseilgarten in Bayern Reisen in alle Welt Spezialist für Reisen nach Indien Fluggesellschaft Weltreisen Experte für Kunst-, Studien- und Naturreisen spezialisiert auf Mexiko und Lateinamerika

compact-tours COMTOUR.de Condor Flugdienst Consul Weltreisen Conti-Reisen GmbH Continental Reiseagentur Corfelios-Reisen Cornwall-Reisen Costa Rica Costa Rica Info Center

Reisen auf die Halbinsel Chalkidiki (Griechenland) und Griechenland allgemein Naturreisen nach Cornwall Rundreisen, Natur- und Erlebnisreisen, Trekkingund Regenwaldtouren in Costa Rica Tourenveranstalter in Costa Rica

CRD International GmbH Cuba Reisen Cuchi-Cuchi Expeditionen CVJM-Reisedienst Czech Airlines (CSA)

Experte für Reisen nach Kanada, Alaska und USA Reiseveranstalter für Kuba Natur- und Abenteuerreisen in Venezuela Reisen von und nach Russland Fluggesellschaft

Dänemark Danex-Umag Därr, Klaus Das Baltikum-Reisebüro

D Hausbooturlaub, Angeltouren in Dänemark Experte für Istrien und Kroatien Expeditionen durch Afrika und die Sahara Für Ihren Urlaub in Estland, Lettland, Litauen

David Glesinger - Israel DCE Sprachreisen DCS Touristik

Touren durch Israel Sprachaufenthalte in Bournemouth (Südengland) Reisen aller Art

23

Dehn Reisen Delphin Reisen Dertour Desert-Fox DESR Sprachreisen Dialog Sprachkurse Die Reisemanufaktur Direkt Sprachreisen Dive Travel Divecenter Kaktus Diversion Dive Travel & Training Dr. Frank Sprache & Reisen Dr. Steinfels Sprachreisen Dragontours DSAR Deutsch Südafrikanischer Reisedienst Dschungel & Meer Eastline Easy Tours EBOOKERS.com Edelweiss Bike Travel EF Sprachreisen EFA Sprachreisen GmbH El-Hann Abenteuerreisen Elsta-Sprachreisen Elzenary-Tours Emirates Endurotouren ENS-Studienreisen Enzian Reisen ESE Europäische Studien- und Erlebnisreisen

24

Busreisen, Kurz- und Städtereisen, Flugreisen, Kultur- und Musicalreisen Reisebüro mit Preisvergleichsystem Stellen Sie sich Ihren Traumurlaub selbst zusammen Motorradreisen in Nordafrika Sprachreisen Nizza Sprachreisen in vielen Ländern der Erde Spezial-Veranstalter für abenteuerliche Firmenreisen/Incentives Sprach- und Rundreisen Tauchreisen zum Roten Meer, in die Karibik, zum Pazifik Tauch- und Segelurlaub in Kroatien Tauchreisen in Australien und Papua-Neuguinea Sprachreisen in die USA und den Rest der Welt Sprachreisen in aller Welt Studienreisen nach Nepal und Tibet Reisen in das südliche Afrika Fernreisen E Kultur- und Konzertreisen nach Osteuropa Radferien auf Mallorca Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein weltweite Motorradtouren Sprachreisen Sprachreisen geführte Abenteuer in Südafrika Sprachreisen Reisen in alle Welt Fluggesellschaft Motorradreisen auf den Kanaren Studienreisen Busreisen aller Art Kunst, Kultur und Erholung in Ihrem Urlaub

Etours Euro Partner Eurobus Eurosian-Reisen Europrise Young Events

Reiseziele rund um den Globus Sprachreisen Busreisen innerhalb Europas Asien und Südostasien Urlaub für junge Leute, Klassenfahrten

EuroproLanguage Eurosites Eurosprachreisen Eurowings Luftverkehrs AG

Sprachreisen Englisch für alle Altersstufen Auto- und Campingurlaub in Europa Sprachreisen in Europa Fluggesellschaft

Every Day Holiday Exklusiv Studien-Reisen

Abenteuerurlaub in Laos, Burma, Südchina, Nordthailand Studienreisen

Expedia Expressions Extratour aktiv reisen GmbH

Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Snowboarden, Surfen, Klettern Städtetrips, Rundreisen mit Van und Zelt

Extraweit-Sportreisen Extremsport Fahr mit Reisen Fairflight Farohu Adventure-Tours Faszinatour GmbH Fee Sprachreisen Fener Reisen Feria Reiseveranstalter Ferien AG FHC Sprachreisen Firststudy Fischle-Reisen Fishermen Travel Club/FTC AG

FJORDTRA Reisebüro GmbH Flamenco Sprachreisen Florida Travel Flug.de Flugauktion.net Flug-Discounter Flugreisen Nillies Fly Girl Fly-Tours Fly & Travel Service FP-Sportreisen Freeway Tours Frosch-Busreisen FSTS Sprachreisen FT-Reiseservice FTI-Ferienwelt Fussballferiencamp g.e.o. ballooning Galka Golden Tours Garuda Indonesia Geissberger AG, Car-Reisen Geo-Tours GeoTours Africa Gerken Reisen GIJK-Sprachreisen Glanzmann Tours Globostudy Sprachreisen

Kajak-, Kanu-, Wandertouren, Klassenfahrten, Betriebsausflüge Reisen für Extremsportler F Busreisen jeder Art Flüge und Pauschalreisen Adventure Reisen in Nordafrika Outdoor-Spezialist für Events, Trainings und Erlebnisse Englischkurse in Nordamerika und Europa Reisen abseits des Massentourismus Tauchreisen, Spezialist für Reisen in den Indischen Ozean, Asien, Afrika, Weltreisen Last-Minute-Reisen Englisch für junge Leute in England und Florida Englischkurse im Ausland Busreisen jeder Art Luxus- und Abenteuerreisen, Hochseefischen, Yachtkreuzfahrten, Sport- und Tauchreisen in Florida, Bahamas und Mittelamerika Spezialist für Reisen nach Norwegen Internationale Sprachurlaube Alles für den Urlaub in Florida Onlinebuchung von Flügen Flüge buchen Reisen allgemein Club- und Flugreisen nach Mallorca Tauchreisen auf Cozumel (Karibik) Sprachreisen Schwerpunkte: Asien/ Pazifik, Karibik und Europa Sport-, Erlebnis-, Gruppen- und Firmenreisen Motorradreisen durch den Süden der USA Busreisen, Gruppenreisen Studien- und Sprachreisen Reisen in alle Welt Urlaub für jedermann Jungen und Mädchen von 7-17 Jahren trainieren altersgerecht in Deutschland oder Dänemark Ballonfahrten und Ballonreisen G Individualreisen nach Afrika, Asien und Lateinamerika indonesische Fluggesellschaft Vereins- und Firmenausflüge, Hochzeitsreisen, Schulreisen, Busreisen Trekking, Kameltouren, Wissenschaftliche Exkursionen Experte für Bildungsreisen nach Südafrika. Schwerpunkte: Geologie, Paläontologie, Paläoanthropologie Busreisen jeder Art Sprachreisen Reisen nach Yukon/Kanada Sprachaufenthalte für Englisch, Französisch, Spanisch und Italienisch

25

GLS-Sprachreisen Go Ahead Travel Go East Reisen Go Globe Goldsuchen Grasmann GREEN-TRACKS GTN Gullivers H2O-Tours Hajö! - Lambo-Tours Halkosaari Hannes Hawaii Tours Hapag-Lloyd AG Harley-Davidson Tours - USA Hartmann Reisen Hausbootferien Heimatreisen Hin und Weg HM Touristik HKS Reisen Hoika Reiseagentur Hunau Reisen Hundeschlittentouren Hungaro Kur Huskyfarm Björkilsätern Iberia Ikarus Tours GmbH IndienTouristik Ingo's Busfahrten Inselhüpfen Inside World International Adventures Treks & Expeditions IPS Reise-Service Iran Touristik ISI Sprachreisen ISKA Sprachreisen Island Erlebnisreisen Isolde-Reisen iSt Italianissimo Sprachreisen its.purespace Iwanowski's Individuelles Reisen

26

Auslandspraktika, Schulaufenthalte im Ausland, Sprachreisen Hundeschlittenreisen in Kanada und Skandinavien Urlaub im Osten - Wohnen in Gastfamilien Studienreisen Fahren Sie zum Goldschürfen Busreisen jeder Art Reisen ins Pantanal in Brasilien Individualreisen nach Indochina, Thailand, Hongkong, Sri Lanka, Myanmar Städte- und Fernreisen H Sporturlaube Abenteuerreisen nach Südafrika, Namibia, Botswana, Zimbabwe, Zambia und Malaga Abenteuerreisen nach Finnland und Irland Reisen zu Triathlon-Veranstaltungen Fluggesellschaft Harley Touren in den USA Spezialist für Malediven und Sri Lanka Ferien auf einem Hausboot in Schottland Busreisen jeder Art, Spezialist für Berlin Last-Minute-Reisen Australien, Neuseeland, Südafrika Reisen in alle Welt Erlebnisreisen, Safaris, Seereisen, Last-Minute Busreisen jeder Art Urlaub oder Trainingslager für Huskies in Alaska Kuraufenthalte in Ungarn Sommer und Winteraktivitäten in Südschweden I Fluggesellschaft Studienreisen in alle Länder der Erde Rundreisen und Reisen nach Indien, Nepal, Bhutan, Sri Lanka, Malediven und Iran Sportreisen, Busreisen Mit Schiff und Fahrrad über die Inseln der Adria Tauchreisen in aller Welt Kultur-, Abenteuer-, Erlebnisreisen, Wildwasserrafting, Trekking, Expeditionen, Tier- und Dschungelsafaris in Nepal, Bhutan, Tibet und Sikkim Reisen aller Art, Last-Minute-Reisen Studien-, Erlebnis- und Gruppenreisen in den Iran Sprachkurse, Sprachreisen Sprachreisen in alle Welt Experte für den Norden: Island, Grönland, Färöer Inseln Urlaub in Griechenland Sprachreisen, Aupair Sprachreisen Reisen allgemein Touren und Safaris nach Südafrika

Jahn Reisen Jaltour Online Jann's Adventure Lofoten Jeep und Enduroreisen Jet-Fly Job-Tours Joker Travels Jomon Japan Reisen Jung Busreisen Kalahari 4x4 Kami Travel-World Kanada Kanada Reisen Kanada-Travel Kanadaspezialist Kanu-Aktiv-Tours Kanu- & Reisezentrale Karawane Reisen Karibik Reisen Karibu-Adventure Karstadt Kassandria Reisen Kästner Kolleg Sprachen Katla Travel GmbH Kellners Reisen Keniaferien Keniareisen Kent School of English King de la Piste King Orlo Klassenfahrten.de KLM Royal Dutch Airlines Kluth-Reisen Kompass Sprachreisen Kraus-Reisen Kreisel Outdoor's Kreutzer Reisen Krüger Touristik GmbH Kultur & Wein GmbH Kuwait Airways L'Evasion Tours La Paloma Ladakh Travel LAL Sprachreisen Lastminute.com Lastminute.de

J Reisen aller Art Reisen allgemein Aktivurlaub in Norwegen in Asien und Australien Flugreisen, Fernreisen, Exklusivreisen – spezielle Tarife für Studenten Städtereisen Sprachreisen Reisen nach Japan, das Land der aufgehenden Sonne Städte-, Urlaubs-, Musikreisen und Tagesfahrten K Touren durch Südafrika Rafting und Canyoning in Tirol Reisen und Touren in Kanada, Tipps und Infos zum Land Alles für Ihren Urlaub in Kanada Spezial- und Sportreisen nach Kanada Urlaub in Kanada Kanu Tour auf der Elbe Abenteuertouren in Deutschland und Skandinavien weltweite Studien- und Erlebnisreisen Reisen in die Karibik Abenteuer- und Erlebnisreisen für Kleingruppen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Spezialist für Griechenland Sprachreisen weltweit Island für professionell Reisende Jagdreisen Reisen nach Kenia Badeurlaub und Individualreisen in Kenia Sprachferien für 12-19-Jährige in England Urlaub in Madagaskar Erlebnis- und Abenteuerurlaub in Thailand Klassenfahrten Fluggesellschaft Club- und Ausflugsfahrten, Busreisen Sprachreisen und Schulaufenthalte im Ausland Regionale und individuelle Busreisen Abenteuerurlaub in der sächsischen Schweiz Busreisen zu Musicals, Opern und Theatern Busreisen, Firmenveranstaltungen Kulturveranstaltungen bei erlesenen Speisen und Weinen Fluggesellschaft L Reiseanbieter für Marokko und Korsika Reisen nach La Gomera/Kanaren Reisen nach Ladakh (ehem. Königreich im indischen Himalaja Sprach- und Bildungsreisen Last-Minute-Reisen Last-Minute-Reisen

27

Lastminuteangebote 24 Last Minute Man Lauda Air Launer Reisen LCR-Reisen Lengua Lenux LFW-Studienreisen LH-Tours Liburan Adventure Diving Tours Limits Reisen Lisa Reisen LK Reisen LMT-Indonesien-Travel Logophon Lehrmittelverlag und Bildungsreisen GmbH LPR Bike and More L'TUR LTU Lucky Tours Co. Ludwig-Tours Lufthansa AG Mach's Madagaskar-Travel Malreisen 2000 MAP Sprachreisen GmbH Marco Polo Reisen GmbH Marokko 4 U Martin Moxter Tauchreisen Martin Peters Sprachentraining Matthes, Jürgen Mauritius Maya-Travels McFlight Meditour Reisen

28

Last-Minute-Reisen Last Minute Portal Fluggesellschaft Busreisen in ganz Europa Urlaub weltweit, Asien-Specials Sprachreisen Reisen nach China und Tibet Gruppenreisen mit anspruchsvollem Bildungsprogramm Abenteuerreisen nach Schweden und Lappland Tauchkreuzfahrten im indonesischen Nord-Sulawesi Abenteuerreisen für Gruppen Sprachreisen Wander-, Kamel- und Jeeptouren in Tunesien und Marokko Reiseangebote und -informationen rund um Indonesien und Vietnam Sprach- und Studienreisen nach China Motorradreisen und Freizeitrallyes Last-Minute-Reisen Fluggesellschaft Bergwandern, Mountainbiking Busreisen jeder Art Fluggesellschaft M Kanutouren Spezialist für Madagaskar Kurse für Landschaftsmalerei und Aktzeichnen in Deutschland, Griechenland, Italien und Spanien Schüleraustausch in den USA, Sprachreisen Studien- und Erlebnisreisen Infos über und Reisen nach Marokko Tauchreisen - Ziele: Philippinen, Borneo, Malediven, Mikronesien Sprachreisen für Erwachsene und Schüler Schülersprachreisen, Klassenfahrten nach Eastbourne, ein Schuljahr im Ausland Spezialist für Reisen nach Mauritius Reisen nach Südostasien Flugvermittlung Spezialisiert auf Türkei, Kreta, Korfu, Ägypten, Zypern und Last Minute Reisen

Meer-Reisen Mekkawy Abenteuer und Kultur

Trekking Touren in Ägypten und Mauretanien

Meier's Weltreisen Merkel Reisen Metris Weltreisen Millennium Travel Prag Mohr & Associated Mondo Abenteuerreisen Moser Abenteuer & Kultur

Weltreisen, Rundreisen Tagesreisen, Charter, Busreisen Weltreisen Reisen in die tschechische Republik Sprachreisen nach Kanada Abenteuerurlaub auf der ganzen Welt Reisen in die weiße Wüste Ägyptens

Mosstours

Sportreisen nach Südafrika

Moto-Afrika Mountain Adventures Muotathal

Abenteuer und Safaris in Afrika Abenteuerreisen

Muratti Adventures M. Unger Outdoor Team GbR

Erlebnisreisen und Aktivurlaube Aktivreisen für jeden

Natours Reisen GmbH Nature Trails Wanderreiten Naturprogramme Nautilus Tauchreisen Navyo Nepal Neckermann-Urlaubswelt Nepal Trekking Nepal Trekking Heinz Schauer Nessy-Tours Neues Reisen New York Artlife Der Niederlausitzer Nies-Reisen Nirvana-Reisen Nomad-Reisen Nora Tours Nord Süd Erlebnisreisen Norden Reisebüro Nordland Reisestudio Nordlicht-Reisen Nordische Abenteuer Octopus-Garden Odin Travel Oeger Tours OK-Reisen Kleinhenz GmbH OLIMAR Reisen Omnibus Höher Omnibus Nees KG Omnibus Püttner Ondabrasil Onka Tours GmbH Online to Sunshine Online-Traveller Orca Orient-Reisen Ost-West-Reisen Ostermann Busreisen Otto Outdoor Trekking Tours

N Natur- und Aktivreisen Wanderritte in den Rocky Mountains und in Neuseeland Abenteuer- und Naturprogramme in der Eifel und in Tansania, Safaris Tauchreisen in die Karibik Touren und Abenteuerreisen im Himalaja, Nepal, Tibet, Bhutan Last-Minute-Reisen, sonstige Reisen Kultur, Bergsteigen und Trekking in Nepal Trekkings in Nepal Tauchreisen Kunst- und sozialgeschichtliche Studienreisen Kulturreise durch New York City Reisebüro Günther Pietsch - Busreisen jeder Art Busausflüge, Charter, Klassen- und Sprachreisen, Zubringerdienst Spezialist für Ihren Indienurlaub Abenteuer- und Erlebnisreisen in Arabien und Afrika Abenteuerreisen in aller Welt Wildwasserfahrten, Segeltouren (auch als Klassenfahrten) Reisen nach Skandinavien Erlebnisreisen nach Europa Erlebnis- und Aktivreisen in Großbritannien Angel- und Kanureisen, Survival in Lappland und Norwegen O Reisen zur Tauchbasis am Meer von Qawra, St. Paul's Bay (Malta) Kultur-, Wein-, und Kreativurlaub in der Provence Reiseziele in der ganzen Welt Busfahrten jeder Art Rund um den Urlaub Busreisen für Vereine und Betriebe Busreisen jeder Art Busreisen jeder Art Amazonas Touren in Brasilien Bustouren Reisen aller Art Reisen in alle Welt Tauchreisen Urlaub im Orient Reiseanbieter für Russland und Osteuropa Busreisen für Schulen, Vereine, Gruppen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Rumänienreisen

29

Palatia Travel Para Tours Paradise-Touristik park sleep and fly Pauschal-Reisen P.A.T.H. Tours Pelka-Reisen Perestroika Tours Petra Tours Studienreisen GmbH Petros-Reisen Pfadt-Busreisen Pflüger Philippinen Phoenix Chinareisen Planetlingua Poppe & Co. preiswert-urlaub.de Profi-Reisen Pro Linguis Pure New Zealand Purple Green Sprachreisen

Reisemanager Reisemarkt GmbH Birgit Zimmermann Reisen.de Reisen in die Geschichte

R Reiseanbieter Radsportferien auf Mallorca mit RadcrossWeltmeister Albert Zweifel. Für Aktiv-Urlauber, Hobbyfahrer und Amateursportler. Flug- und Busreisen in Europa, Sommer- und Wintercamps Kanuverleih und -touren an Regen und Naab, Kanuwandern mit Rückholservice Spezialisiert auf Norwegen Urlaub in Skandinavien Flüge weltweit. Spezialisiert auf Kroatien, Bosnien, Mazedonien Reisen aller Art. Spezialität sind Golfreisen Reisen nach Brasilien, Kuba, Costa Rica und Honduras Last Minute-, Individual- und Pauschalreisen Fach- und Bildungsreisen sowie Gruppenreisen nach China Reisen in alle Welt und Länderinfos Reisen in alle Welt Reisen aller Art geschichtliche Studienreisen

Reisenetz Reisen Faszination Reisering Zimmermann-Reisen

Last-Minute-Reisen Gruppenreisen in Europa Busreisen jeder Art, Reisebüro

Reiseservice Graw Reiseservice Schafnitzel

Reisen aller Art in alle Welt Spezialisiert auf Mauritius, Seychellen und Arabien

Rabattreisen Radsportferien.com Rainbow Tours Regenthal-Kanu Reiseagentur Bär Reiseagentur Reiner Mergenthaler Reisebüro Marco Lang Reisecenter Piding Reisegalerie Reisekaufhaus Reiselust China

30

P Reisen in alle Welt Reisen durch die Wildnis von Alaska und Kanada Gruppen- und Individualreisen – spezialisiert auf Reisen und Segeltörns nach Marokko Hoteldatenbank mit auf Flugreiseverkehr abgestimmten Angeboten Online-Katalog für Reisen aller Art Australien abseits der Touristenpfade Städtereisen in Europa, Busreisen Fahrten für Reisemobile, Off-Road, Abenteurer in Osteuropa, Asien und Nordafrika Studienreisen nach Jordanien und Syrien Spezialist für Griechenland Gruppenreisen, Rundreisen, Tagesfahrten Klassenfahrten, Ausflugsfahrten, Busreisen Reisen auf die Philippinen Badeurlaub oder Trekkingtouren in China Sprachreisen, Sprachaufenthalte Aktivsportreisen, Reisen zu internationalen Sportereignissen Reisen aller Art, Ferienwohnungen Reisen aller Art Sprachreisen weltweit Reiseveranstalter für Neuseeland Sprachreisen in 48 Länder

Reiseunion Rene Johansen's Reisestudien Rethen Rist-Reisen Rodenwaldt Roll On Travel Roman-Reisen Römer Reisen KG Rotel Tours RR Tours RS-Touristik Rucksack-Reisen Rumänien Reisen Ryanair.com Saale Tours Saarreisen Sabia Travel Sagarmatha-Trekking Sahara Tours Salve Floresta Salzkammergut.at Sandveld Tours Sauerland-Reisen GmbH Saxoncollege Schnieder Reisen Schöner Tauchen Schönherr-Reisen Schottlandfreunde.de Schwedisch Lappland Sema Sprachreisen SeVGI SFA-Sprachreisen Siam-Thai Sichuan New Oriental International Travel Co., Ltd SI Group Reisen Sivalitour Shambhala Tours & Meditation Skandinaviencenter Röxe Skandinavien Direkt Skandinavische Reiseagentur

Reisen rund um die Welt Gartenreisen in Europa, weltweite Kulturreisen Last-Minute- und Pauschalreisen, auch Spezialangebote Studienreisen, USA, Busreisen Ausflüge per Kanu, Kutsche oder Drachenboot in Norddeutschland Behindertengerechte Reisen nach Asien Abenteuerrundreisen in Nicaragua Busreisen jeder Art Erlebnis-, Studien-, Expeditionsreisen mit dem Bus Reisen nach Madeira sehr breites Angebot Abenteuer- und Aktivurlaub in Europa und Kanada Spezialist für Ihren Urlaub in Rumänien Fluggesellschaft S Kanu-, Fahrrad- und Wandertouren im Salle-UnstrutTal Weltreisen und sonstige Reisen Spezialisiert auf Reisen in den Pantanal, Brasilien Bergreisen nach Nepal, Indien und Bhutan Touren durch Nord- und Westafrika mit Auto oder Motorrad Reisen zur Mata Atlantika in Brasilien Reiseangebote für das Salzkammergut/Österreich Reisen allgemein Busreisen jeder Art Sprachreisen Englisch Reisen in die baltischen Staaten Tauchreisen - Ziele: Indonesien, Malaysia, Karibik, Mittelmeer Gruppenreisen nach London Reisen nach Schottland mit Touren durch die Highlands Blockhäuser, Kanutouren u. v. m. in SchwedischLappland Sprachreisen Englisch, Französisch, Italienisch und Spanisch Reiseangebote für junge Leute Sprachreisen Reisen nach Thailand und Sri Lanka Natur und Kultur in China erleben Anbieter von Gruppen-, Sport- und Kulturreisen in die Türkei Meditation in Thailand, Reisen nach Süd- und Südostasien buddhistische Seminare und Reisen mit spirituellem und meditativen Charakter nach Tibet, Zanskar und Mustang Anbieter für Reisen nach Skandinavien Urlaub im Norden Europas - Skandinavien Ferienhäuser und Reisen nach Skandinavien

31

Skantur Sky Train Weltreisen Skyship Cruise Ltd. Somerset Language School South Coast College Siegfrieds FiskeCamp Space Tourismus Sperlings Kleinbusfahrten Spiering-Reisen Sport & Fitness Team H. wie H. Sport Touristik Sport-Tours Berlin Sportagentur Strobl Sport-Scheck Reisen Sprachaktiv Sprachreisen Sprachcaffe Sprachferien in Neuseeland Sprachreisen Malaga Sprachreisen Russland Sprachreisen und Sprachkurse Sprachschule SriLankan Airlines Start Storm-Chaser Stormride STA Travel STS Sprachreisen Studienreisen Studiosus Reisen GmbH Subex Reiseservice AG Südafrika Reisen Sun and Fun Sportreisen Sunteam Supertramp Surtrek Swissair SWR Weltreisen Tangotours

32

Spezialist für Skandinavien Weltreisen Fluggesellschaft, die mit Zeppelinen fliegt Sprachferien für Jugendliche in England Schülersprachreisen nach Poole (Südengland) geführte Wandertouren, Schlauchbootfahrten, Angelausflüge in Schweden und Norwegen Buchen Sie Ihren Flug in den Weltraum besser einige Jahre im Voraus Kurreisen, Busreisen nach Tschechien und Polen Busreisen jeder Art Aktivurlaub/Trainingscamps in Spanien und an der Ostsee Tauchreisen - Ziele: Ägypten, Malediven, Karibik, Asien, Australien Reisen allgemein, Busreisen Abenteuer- und Outdoorreisen in Österreich Experte für Sportreisen Sprachreisen, Bildungsurlaub Sprachreisen, Schülersprachreisen Sprachkurse in Neuseeland, auch mit Urlaub oder sportlichen Aktivitäten Sprachreisen nach Malaga Sprachreisen und -kurse in Russland, Reisen mit der Transsib Sprachkurse und maßgeschneiderte Sprachreisen für Firmengruppen Sprachreisen nach Spanien fliegt von Frankfurt, München und Berlin nach Colombo (Sri Lanka) Last-Minute-Reisen Jagen Sie Tornados nach Extremsport-Events, Offroadtouren für 4 und 2 Räder Angebote weltweit mit speziellen Tarifen für Studenten und Jugendliche Highschool-Aufenthalte im Ausland für 14-18Jährige Sprach- und Studienreisen, Bildungsurlaub Studienreisen weltweite Tauchreisen Safaris, Geländewagentouren, Abenteuerurlaub in Südafrika Experte für Sportreisen Kanureisen in Schweden City-Reisen und Sprachurlaube Spezialist für Ecuador und Südamerika - Urlaub im Einklang mit der Natur und der Bevölkerung Fluggesellschaft Weltreisen T Tangoworkshops und Reisen für Tangotänzer nach Italien, Frankreich und Argentinien

Tanzania-Special-Tours

Individualreisen nach Tansania

TAP Air Portugal Tauch All In Service (TAIS) GbR Tauchclub Galiote Tauchreisen Roscher Team Aktiv

Fluggesellschaft Tauchausbildung Tauchkreuzfahrten im Süden von Korsika weltweite Tauchreisen High Rope Parcours-, Ski-, Kletter- und Canyoningtouren Sprachreisen Abenteuer- und Safarireisen in Südafrika mit persönlicher Note Erholungs- oder Sportreisen in alle Welt Sprachreisen und Schuljahresaufenthalte im Ausland Abenteuerreisen in Südafrika & Lesotho Fluggesellschaft Touren durch Thailand und viele Infos dazu Aktivurlaube, Trekkingtouren in Tibet Kultur- und Naturreisen, Abenteuer- und Trekkingtouren für Gruppen in Tibet Natururlaub in Kanada - Fahren Sie zu den Grizzlys Pauschal- und Individualreisen, Last-MinuteAngebote Urlaub in der Schweiz Reisen aller Art Weltweite Angebote und Reiseinformationen Gruppenreisen und Themenorientierte Reisen Schul- und Klassenfahrten ins Ausland Kulturausflüge und Sprachkurse im Eratal (Toskana, Italien) Reisen in Südafrika abseits vom Massentourismus – auch Safaris Reisen aller Art Spezialisiert auf Australien, Neuseeland, Südsee und Südafrika Urlaub in ganz Europa Spezialist für Nord-, Mittel-, und Südamerika Weltreisen Urlaub in der ganzen Welt Pauschal- und Individualreisen in alle Welt Kombinieren Sie die Angebote zu einem Urlaub Last-Minute-Reisen, sonstige Reisen Reisen nach Australien und Neuseeland Tauchreisen und -kreuzfahrten, Safaris Luxus-, Sport-, Wellnessreisen nach Mauritius Experte für Sportreisen Reisen nach Ägypten, Oman, Kolumbien und Mauritius Last-Minute-Reisen Reisen in alle Welt Kreuz- und Tauchfahrten, Segeltörns bei den Malediven Last-Minute-Reisen Reiseveranstalter Reisen

team! Sprachen und Reisen GmbH Tenafricatours.com TerraMar Terre des Langues Thaba Tours Thai Airways Thailand Tours Tibetreisen.com Tibet-Tours Tide Rip Tours TIGA-Tours Tiscover TKTravel.de TMG Travel-Service TMS-Reisen Tommy Trips & Travel Toscanissima Toucan Südafrika Tourcenter Tourconsult Touristik Center Tourismus Schiegg Traum- & Weltreisen Travel Club Travel Good Travel Overland Travel24.com Travel Service Australien Travel Service Kern Travel Service Mauritius Travel Trends & more Travel-Village Travelchannel Travelclub Travelin Maldives Pte. Ltd. Travelocity Travelprice Travelshop

33

Travelshop 2000 Travlang Treasure Tours of Nevada

Flugreisen, Reisen allgemein Sprachreisen Reisen nach Las Vegas

Troll-Tours TrueBlue Tucka TUI Tyrolean Airways

Bus- und Seniorenreisen, Flughafentransfers Tauchreisen der besonderen Art Spezialist für Tschechien Reisen Fluggesellschaft U Reisen in die Ukraine tägliche Verbindung Deutschland - USA Städte- und Urlaubsreisen mit dem Bus

Uni Travel United Airlines Unitours Touristik GmbH Urania Tours UrlaubsMaster.de USA West Tours Vamos Sprachreisen Van + Sun Alpintouristik Varig Verreisen.de Viajes El Toro Viva Sprachreisen Volker Maas Sport- und Erlebnisreisen VÖS-Sprachreisen VOSTOK Reisen VPI-Bonn Wasgau Kletterschule Waschbär-Reisen GmbH Weber Reisen Weber-Travel Weltreisen.de Wembacher Reisen Wendy-Pampa-Tours Westkanada Direkt Reisen Wikinger Reisen Windrose Fernreisen Touristik GmbH Wolters Wolters Reisen Worldlink Education Deutschland Wracktauchen www.gutereise.ch Yachtcharter Barbarella Yemen Airways Yeti-Reisen

34

Reisen allgemein Reisen allgemein Spezialist für USA- und Kanadareisen V Sprachreisen Bergwandern, Ski- und Snowboardreisen brasilianische Fluggesellschaft Rund um den Urlaub Reise nach Andalusien, Granada Sprachreisen englisch, französisch, italienisch, spanisch Aktiv-Sommerreisen, Heliskiing im Kaukasus oder in Kanada, Ski- und Snowboardreisen nach Kanada und in die Alpen Verband österreichischer Studien- und Sprachreisenveranstalter Experte für Russland, Ukraine, Baltikum Bildungsurlaub, Studien- und Sprachreisen, Klassenfahrten W Kletterkurse, Aktivreisen in der Südpfalz und in den Nordvogesen von Frankreich Reisen allgemein Spezialist für Kanada und USA Bildung-, Gruppen- und Erlebnisreisen Weltreisen Gruppen- und Studienreisen Erleben Sie Südamerika Westkanada weltweite Wander- und Trekkingreisen Studien- und Erlebnisreisen Flugreisen, Busreisen Reisen in den Norden Europas Studium, Sprachreisen und Praktika in China Wracktauchen im Mittelmeer Schweizer Reiseanbieter Y Reiseveranstalter für Karibikreisen Fluggesellschaft Sport- und Aktivreisen, Erlebnis- und Abenteuerurlaub

Youth Educational Travel

USA Reisen mit Begleitung für Teenager

Yukon Wild Ltd.

Abenteuerurlaub am Yukon (Kanada) Z Reisen nach Südafrika Abenteuer- und Naturerlebnisreisen, Schwarzwaldsurvival

Zebra Tours Zwerger&Raab GmbH

PROCJENA UDJELA NJEMAČKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2006. GODINE Aktualni imidž Imidž Hrvatske u Njemačkoj vrlo je dobar. Nijemci cijene hrvatsku gostoljubivost, kuhinju, dobar odnos cijena i usluga, kao i blizinu te laku dostupnost. Čisto more privlači sve više onih koji provode odmor na obali/plaži te nautičare. Prema institutu BAT, Hrvatska se iza Austrije, Grčke i Njemačke nalazi na četvrtom mjestu ljestvice zadovoljstva gostiju. Imidž zemlje jedna je od najvažnijih karika u kreiranju strategije marketinškog nastupa na tržištu. Na tom planu, sve do nedavno naša pozicija nije bila onakva kakvom smo je željeli. Najveći "uteg" predstavljalo je pitanje sigurnosti, a k tome naslijedili smo iz bivše države imidž jeftinog odredišta. Osim toga, bilo je i onih koji nisu bili sigurni u zemljopisni položaj naše zemlje. Slijedeći Strateški marketinški plan hrvatskog turizma, poduzeli smo marketinške mjere i akcije kojima smo željeli Hrvatsku i njezinu turističku ponudu promovirati onakvom kakvom ona uistinu jest i kakva će ubuduće biti. Najznačajnije poduzete mjere bile su: Rad s novinarima: organizirali smo mnogobrojna pojedinačna i grupna putovanja njemačkih novinara i TV ekipa, kako bi "na terenu" mogli upoznati hrvatsku turističku ponudu i o njoj izvijestiti njemačku javnost. Godina Broj novinara 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

113 159 182 91 64 42

Vrijednost press clipinga 10.547.841,00 kn 152.928.237,00 kn 48.563.506,00 kn 66.449.568,00 kn 107.210.837,00 kn 233.675.437,00 kn

Studijska putovanja agenata: u suradnji s turoperatorima ili samostalno, organizirali smo studijska putovanja agenata u našu zemlju s jasnim ciljem, a to je upoznavanje produkata koji prodaju. Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Broj agenata 635 635 477 392 381 159

Press konferencije: slijedom godišnjeg plana aktivnosti, u prosjeku smo održali 5 do 6 press konferencija i tako postigli kontinuitet informiranja medija u samoj Njemačkoj. Partnerstva na sajmovima: Hrvatska je u protekle četiri godine bila zemlja partner na sljedećim turističkim sajmovima. U Leipzigu (11/2001.), Stuttgartu (1/2002.), Hamburgu (2/2002.), Berlinu (3/2002.), Friedrichshafenu (9/2002.) i u Dresdenu (1/2006.). Ova su nam partnerstva pružila veće mogućnosti promocije hrvatske turističke ponude, ali i zemlje u cjelini.

35

Workshopovi: u suradnji s turoperatorima ili samostalno, u prosjeku smo godišnje održali 7 do 10 workshopova. Uglavnom su pozivani agenti, kako bi imali priliku neposredno upoznati novosti u hrvatskoj turističkoj ponudi. I u ovoj 2006. godini do sada smo organizirali četiri workshopa i to u Stuttgartu, Münchenu, Leipzigu i Berlinu. Do kraja godine organizirati ćemo još dva workshopa i to u Düsseldorfu i Frankfurtu. Tiskani mediji i TV kampanje: svake godine, sukladno mogućnostima, ulažemo u prosijeku 300.000– 350.000 eura u pažljivo odabranu kampanju u njemačkim medijima. Ovogodišnja je kampanja usmjerena na ciljnu skupinu obitelji dobne kategorije 29–49 godina, s djecom. Ova ciljna skupina u Njemačkoj obuhvaća oko 13 milijuna ljudi. TV kampanja započinje polovicom travnja, a traje do kraja svibnja. Odvijat će se na 6 njemačkih TV postaja i to RTL, RTL 2, VOX, N-TV, SAT1 i KABEL1. Namjera nam je pobuditi interes i pojačati potražnju za mjesece svibanj, lipanj, kao i dio srpnja. Ovo su najvažnije mjere i aktivnosti kojima smo promovirali i nadalje ćemo promovirati Hrvatsku kao zemlju čiste i netaknute prirode, gostoljubivih i nasmijanih ljudi, čistog mora s tisuću otoka - zemlju Mediterana kakav je nekad bio. Danas su u Njemačkoj pitanja i nedoumice u vezi sa zemljopisnim položajem Hrvatske ili sigurnošću boravka prava rijetkost. Nijemci Hrvatsku danas vide kao sigurno mediteransko turističko odredište. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s njemačkog tržišta u 2006. godini U 2006. godini Hrvatska očekuje oko 1,6 milijuna njemačkih turista te više od 11 milijuna noćenja. U odnosu na 2005. vrlo je vjerojatan porast putnog prometa iz Njemačke za 1-3%. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku U Njemačkoj se nastavlja trend individualnog turizma. Istovremeno se i povećava ponuda organiziranih putovanja u Hrvatsku. Stoga treba računati s tim da će odnos individualnih i paušalnih putovanja ostati u omjeru 1,7:1. Hrvatska u programima organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena kod svih velikih organizatora putovanja. Također, mnogi ponuđači/organizatori specijalnih programa uvrstili su Hrvatsku u svoje programe. Prognoza rezultata organizatora putovanja Uglavnom se očekuju rezultati koji su na razini prošle godine, a dosadašnji buking ukazuje da će dobar dio turoperatora postići i bolje pokazatelje. Zrakoplovni čarteri CROATIA AIRLINES 2006. Za sezonu ljeto 2006. (kraj ožujka do kraja listopada) Croatia Airlines jednom tjedno nudi sljedeće čarter veze: - Berlin-Schönefeld - Split (subota direktno) - Berlin-Schönefeld - Dubrovnik (nedjelja direktno) - Berlin-Schönefeld - Split - Berlin-Schönefeld (nedjeljom za Split, povratak u petak) - Hamburg - Split (subota direktno) - Hannover - Split (subota direktno) - Hannover - Dubrovnik (nedjelja direktno) - Hannover - Split - Hannover (nedjeljom za Split, povratak u petak) - Dresden - Split (srijeda direktno) - Dresden - Dubrovnik (nedjelja direktno)

36

- Leipzig - Split (srijeda direktno) - Leipzig - Split (subota direktno) - Leipzig - Dubrovnik (nedjelja direktno) - Düsseldorf - Split (subota direktno) - Düsseldorf - Dubrovnik (nedjelja direktno) - Frankfurt - Split (subota direktno) - Stuttgart - Split (srijeda direktno) - Stuttgart - Dubrovnik (subota direktno) - München - Split (subota direktno) Preferencije turista s njemačkog tržišta s obzirom na vrstu smještaja U 2006. su u trendu i dalje hoteli i hotelski kompleksi više kategorije. Modernizacijom brojnih kampova i ta vrsta odmora dobit će na značenju. Sve više putnika, osim toga, želi upoznati autentičan hrvatski način života u privatnom smještaju. Odmor u dobro opremljenim seoskim kućama i vilama također je vrlo popularan. A u porastu su i posebni oblici turizma kao što je "robinzonski turizam" koji nudi opuštanje u svjetionicima na osamljenim otocima. Potražnja za specifičnim sadržajima Pozornost za Hrvatsku u Njemačkoj neprestano raste. Turisti se sve češće zanimaju za specifične ponude odmora. Tako hrvatski «svijet otoka» sa svojim modernim marinama uživa posebno dobar glas te će i u 2006. privući brojne nautičare. Sve više ronilaca dolazi u Hrvatsku kako bi vidjelo bogatstva mora. Aktivni turisti sve više otkrivaju mogućnosti vožnje kajakom i kanuom. Sve se više traži i canyoning. Planinare i alpiniste privlače nacionalni parkovi i parkovi prirode. Za golfere Hrvatska još uvijek nije dovoljno zanimljiva, što će se, međutim, uskoro promijeniti izgradnjom golf terena. TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Za očekivati je da će se pozitivno ozračje u njemačkom društvu uopće i dalje pozitivno reflektirati na turističku branšu i u sljedećoj godini. To znači da se interes za putovanjima neće smanjiti i da će Nijemci i dalje nositi epitet svjetskih prvaka u putovanjima. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Hrvatska je danas prepoznatljivo turističko odredište na Mediteranu. Kada izuzmemo zemlje koje nam nisu direktna konkurencija, Hrvatska se nalazi na šestom mjestu omiljenih odredišta u kojima Nijemci provode godišnji odmor. Nema dvojbe da je učinjeno puno napora na svim razinama da bi se takva pozicija postigla, ali na tome ne treba stati već i dalje treba nastavljati ulagati u kvalitetu našeg ukupnog turističkog proizvoda, uvažavajući svjetske trendove, ali opet oblikovati ga tako da bude poseban, odnosno originalan ili jednostavno rečeno da bude naš. Njemački turisti sve više traže upravo takav način turističkog promišljanja i takav proizvod žele konzumirati. Budući da Hrvatska u tom smislu ima što ponuditi, za očekivati je da potražnja neće padati te da i u 2007. godini možemo nastaviti lagani rast prometa s ovog tržišta.

37

ITALIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Talijanska republika je država na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorija Italije. Italija ima 20 regija, od kojih pet ima posebnu autonomiju.

Političko uređenje: Demokratska republika parlamentarnog tipa Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnički dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća (predsjednik vlade). Vijeće ministara (koje obično čine parlamentarni zastupnici) mora zadržati povjerenje oba doma. Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz opće izbore, a zastupnički dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat uključuje i razne druge osobe imenovane doživotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici u oba doma biraju se na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti većina u oba doma. Površina: 301.338 km² (ne računajući San Marino i Državu Vatikan) Stanovništvo: 58.462.375 stanovnika (procjena - siječanj 2006.), prema zadnjem popisu stanovništva 21. listopada 2001. Italija je brojila 56.995.744 stanovnika (192 stanovnika na km²), od čega su 51.5% žene. Srednja životna dob je među najvećima u svijetu, 77 godina za muškarce i 83 za žene.

38

Najnaseljenije regije su one gdje je koncentrirana industrija i trgovina: Lacij s 5.264.077 stanovnika (Rim), Lombardija 9.065.440 (1.299.439 - Milano), Kampanija 5.780.958 (995.171 - Napulj) i Ligurija 1.625.870 (605.084 - Genova). Urbano stanovništvo iznosi 67.4% od sveukupnog broja stanovnika. Broj stranaca je u stalnom porastu (2.193.999 u 2004., ne računajući malodobnike). Prema najnovijim analizama ISTAT-a (Talijanskog državnog statističkog zavoda), srednja životna dob će u razdoblju 2005. – 2050. porasti za muškarce sa 77.4 na 83,6 godine, a za žene s 83,3 na 88,8 godine. Također, u istom razdoblju, predviđa se porast nataliteta s 1,3 na 1,6. U 2005. godini Italija je imala 9.269 osoba starijih od sto godina, od čega 7.704 žena i 1.565 muškaraca. Glavni grad: Rim 2.553.873 (3.700.424 stanovnika s provincijom) Predsjednik republike: Giorgio Napolitano Predsjednik republike bira se na 7 godina, a bira ga parlament zjedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik). Premijer: Romano Prodi (Unione - koalicija lijevog centra) Tek duboko u noć 11. travnja, nakon višesatne neizvjesnosti, ustanovljen je pobjednik ovogodišnjih parlamentarnih izbora. Koalicija lijevog centra, predvođena Romanom Prodijem, pobjedila je uz neznatnu prednost koaliciju desnog centra predvođenu Silvijem Berlusconijem i osvojila minimalnu prednost u Zastupničkom domu i Senatu. Zastupnički dom lijevog centra s 22.000 glasova prednosti osvojio je 49,8% (desni centar 49,7%), a Senat (48,9%) premda s manjim brojem glasova u domovini, zahvaljujući glasovima dijaspore i doživotnim senatorima osvaja dva zastupnika više od desnog centra (50,2%). Forza Italija Silvija Berlusconija je i dalje najjača talijanska stranka i na ovim izborima je osvojila 23,7%. Članica: Vijeća Europe, EBRD, NATO, OCDE, ONU, OSCE, EU i WTO Jezik: talijanski (službeni), francuski i njemački Religija: katolici 81,7%, muslimani 1,2%

Usporedba s Republikom Hrvatskom* Godišnji prirast stanovništva Srednja životna dob Indeks ljudskog razvitka Nezaposlenost Proračun za vojsku Proračun za naobrazbu Proračun za zdravstvo

ITALIJA 0.2% M 77,4 Ž 83,6 21. mjesto 7.7% 2% BDP 4.7% BDP 5.9%

HRVATSKA 0.4% M 70 Ž 78 48. mjesto 18.5% 2.6% 4.2% 9%

(Izvor: Istituto Geografico De Agostini za Milano Finanze, siječanj 2005.)

39

OPĆE KARAKTERISTIKE GOSPODARSTVA BDP per capita u godini 2004. iznosio je 26.700 $ (metoda Atlas, Svjetska banka). Odnos javnog duga/BDP u 2005. iznosio je 106,4%. Rating na javni dug je Aa2 (podaci Moodz's).

Odnos javnog duga/BDP

(Izvor: www.menostato.it) Postoji rizik da javni dug u 2006. poraste preko 1.580 milijardi, tj, na 108% od BDP. U 2005. iznosio je 106,4%, a apsolutni rekord zabilježen u 1994. od 121,5%.

Makroekonomski podaci BNP BDP Inflacija Indeks poljoprivredne proizvodnje Indeks industrijske proizvodnje Mogućnosti prerade Međunarodne rezerve Pomoć inozemstvu Indeks povjerenja potrošača

1.550 milijardi $ (2004.)* u primarnom sektoru 3%, sekundarnom 27% i tercijarnom 70% 2,2% (podaci ažurirani 12. prosinca 2005.) (1999.-2001.=100), 91.1 (2003.)* (1995. = 100), 104.4 (2003.)* 116.000.000 tona (2003.)* 55.622 milijuna $ (2002.)* 2.393 milijuna $ (2003.)* 108,8 (podaci ažurirani 12. prosinca 2005.)

*Izvor: Istituto Geografico De Agostini za Milano Finanze, siječanj 2005.

40

Inflacija u Italiji

(Izvor: www.macroagenda.it) Industrijska proizvodnja

(Izvor: www.macroagenda.it) BDP po metodi Atlas (2003.) 1.465.900 Izvoz dobara i usluga (2003.) 367.120 Uvoz dobara i usluga (2003.) 356.801 Godišnji rast BDP 1993. – 2003. 1,8% Godišnji rast BDP po stanovniku 1993. – 2003. 1,7% Makroekonomski podaci izraženi u milijunima dolara – izvor: Svjetska banka U 2005. neto zaduživanje državne administracije u odnosu na BDP iznosilo je 4,2% (u porastu s obzirom na 3,5% u 2004.). U trećem tromjesečju deficit je iznosio 4,4% s obzirom na BDP, dok je u istom razdoblju prošle godine bio 2,5%.

41

Zaposlenost* Aktivna populacija

22.054.000 (2003.) žene 37.9%

Radna snaga: Nezaposlenost Prosječna plaća

u primarnom sektoru 5%, sekundarnom 32%, tercijarnom 63% 7.7% (2005.), od čega žene 52.5% 1.704,00 € bruto (podaci ažurirani u travnju 2006.)

*Izvor: Istituto Geografico De Agostini za Milano Finanze, siječanj 2005. Nezaposlenost u Italiji po tromjesečju

(Izvor: www.macroagenda.it)

Nezaposlenost u Italiji u četvrtom tromjesečju iznosila je 7,7%, što je niže nego u 2004., odnosno takvi rezultati se ne bilježe od 1992. Jedan od razloga je sigurno reguliranje statusa stranaca, čime je znatno smanjen «rad na crno». Također je smanjen broj radnih ugovora na puno radno vrijeme, a povećan broj onih na skraćeno radno vrijeme. Analitičari također ističu da je Vlada desnog centra od drugog tromjesečja 2001. do zadnjeg tromjesečja 2005. kreirala 1.050.000 novih radnih mjesta, dok je prethodna Vlada lijevog centra u razdoblju od pet godina otvorila 1.243.000 radna mjesta. U usporedbi s Francuskom i Njemačkom zaposlenost u Italiji je pozitivna, ali je kvaliteta kreiranih radnih mjesta lošija. Prema podacima ISTAT-a od 21. ožujka 2006. sveukupna zaposlenost je u porastu od + 0,1%, od čega + 0,8% otpada na Sjever, +0,9% na Centar i – 1,5% na Jug. Prema podacima ISTAT-a (16. ožujka 2006.) prosječna mjesečna plaća iznosi 1.704,00 eura, premda 83,5% poslodavaca plaća svoje zaposlene manje od 1.600 eura mjesečno. Godišnja plaća iznosi 19.919,00 eura ili 9.000 eura manje nego u Australiji i 6.500 eura manje nego u Njemačkoj, odnosno 3.000 eura više nego u Španjolskoj. Stopa pismenosti Prema službenim podacima stopa pismenosti u Italiji iznosi 99,8% i za žene i muškarce. Premda po zadnjim pisanjima talijanskog tiska Italija broji gotovo šest milijuna nepismenih osoba i u Europi zapošljava najmanje stručnjaka s fakultetskim obrazovanjem u industrijskom sektoru. Najveći dio populacije (30,12%) posjeduje osmogodišnje obrazovanje, potom slijede oni koji su pohađali srednju školu (25,8%), dok fakultetsko obrazovanje posjeduje samo 7,5%.

42

Gospodarske prilike u Italiji Novo izabrana vlada se nalazi pred teškim zadatkom, prvenstveno pokrenuti talijansko gospodarstvo te ispuniti predizborna obećanja. Posljednjih godina Italija proživljava ozbiljne gospodarske poteškoće, što lijevo orijentirana talijanska glasila nerijetko opisuju kao fenomen «talijanske propasti». Eksperti Europske komisije predviđali su za 2005. povećanje BDP za 0,2%, a za 2006. procjenjuju porast od 1,5%. Odnos duga/BDP prema izračunima Banke d'Italia u 2005. iznosio je 105,4% što odgovara apsolutnoj vrijednosti od 1.508 milijardi eura, naspram 103,8% registriranih u 2004. U prošloj godini budžetski debalans iznosio je 4,1%. Istodobno se ističe da će u ovoj godini budžetski debalans u Italiji iznositi 4,2% BDP, tj. 0.4% više (otprilike 5 milijardi eura) od onoga na što se Vlada u Rimu obvezala realizirati u programu stabilnosti usuglašenom s EU, a čak 1,2% više od granice zadane parametrima Maastrichtskih ugovora. Nedavno prezentiranim ažuriranim Stabilizacijskim programom Europskoj komisiji Italija se obvezuje debalans smanjiti na 3,5% financijskim manevrima koji se odnose na smanjenje državnog budžeta za 20 milijardi, odnosno 1,4%. Posljednje procjene navode debalans od 3,8%, odnosno «rupu» od 4 milijarde eura. U 2007. debalans će, po procjenama iz Bruxellesa, porasti na 4,6%, dok talijanska Vlada predviđa da će ga obuzdati na 2.8%. Gospodarski rast u 2005. iznosio je 0%, a za ovu godinu predviđao se rast od 1,5%, premda Bruxelles navodi 1,3% što je realno s obzirom na prošlu godinu. Italija, premda veoma sporo, definitivno ima dobre šanse izaći iz kaljuže recesije. Druga napomena koju Bruxelles ističe odnosi se na kretanja javnog duga koji je, u 2005. po prvi puta u zadnjih deset godina, ponovo počeo rasti (maastrichtski parametri određuju da javni dug ne smije nadići 60% BDP u tekućoj godini). 3,80%

2006

1,30%

4,10%

2005

0,10%

3,40%

2004

1,10% deficit gospodarski rast

2003

3,40% 0%

2002

2,90% 0,30%

3,10%

2001

0,00%

1,80%

0,50%

1,00%

1,50%

2,00%

2,50%

3,00%

3,50%

4,00%

4,50%

(Izvor: La Repubblica 31. ožujka 2006.) Grad Rim je u 2005. predstavljao lokomotivu talijanskog gospodarstva. Dok se ostatak zemlje gušio, Rim bilježi rekorde u zaposlenosti, porastu novih poduzeća, BDP-a i «wellfare» per capita. U razdoblju 2001. – 2005. u Rimu zaposlenost raste za 13,7% (najviše u Europi), a nezaposlenost pada na 6,5%. Wellfare per capita je porastao za 6,8% nasuprot -1,4% u Italiji. (Zaduživanje talijanskih obitelji je poraslo u zadnjih deset godina i dosegnulo je 30% BDP-a. Prema podacima Bankitalie 22% talijanskih obitelji ima zajmove, najčešće za kupnju stana/kuće.) BDP od 6,1% za sobom povlači porast zaposlenosti, otvaranje novih poduzeća (+9,2%), na čelu s građevinskim tvrtkama (+19,3%). Potrebno je smanjiti cijenu radne snage. U Italiji doprinosi i porezi na neto plaću, takozvani «cuneo fiscale», među najvišima je u EU (45,40%), što znatno poskupljuje cijenu rada. Među ostalim gospodarskim pokazateljima, pogodan je podatak o nezaposlenosti (njezina stopa bi u 2007. imala pasti ispod 7,5%), kao i o inflaciji, koja bi se trebala kretati ispod 2%.

43

Podaci izraženi u milijardama dolara o izravnim inozemnim ulaganjima (Izvor: OSCE) Ulazna izravna inozemna ulaganja 2003. 17 Izlazna izravna inozemna ulaganja 2003. 9,1 Ulazna izravna inozemna ulaganja 1994. - 2003. 86,5 Izlazna izravna inozemna ulaganja 1994. – 2003. 112,4

PRVIH DESET TALIJANSKIH DRUŠTAVA PREMA KAPITALIZACIJI U 2004. milijuni dolara Eni Enel Tim Telecom Italia Assicurazioni Generali Unicredito Italiano Banca Intesa San Paolo Imi Mediaset Ras

82.070 49.610 46.530 43.990 33.140 29.620 24.060 20.860 13.010 12.000 (Izvor: Talijanska burza)

PRIKAZ RASPROSTRANJENOSTI TALIJANSKIH INDUSTRIJSKIH PODUZEĆA

U 2005. usporen je izvoz i uvoz s obzirom na pozitivna kretanja u 2004. Talijanski izvoz u zemlje Unije znatno slabi i ne uspijeva se kompenzirati kroz uvoz (+8,2%), ponajviše zbog povećanja cijene nafte i mnogobrojnih sirovina. Svemu treba nadodati porast jake kineske konkurencije koja potiskuje velik dio proizvoda «made in Italy» počevši od tekstila/odjeće i obuće do mehanike manje dodatne

44

vrijednosti. Stoga vanjskotrgovačka bilanca u 2005. doseže negativni saldo od 6 milijardi eura (2,9 milijardi u 2004.). Pored toga, talijanska industrija se bori s cijenama kompetitivnih euro tržišta i bilježi znakovit gubitak, poglavito u Njemačkoj. Skromni pozitivni rezultati su postignuti u trgovini s novim članicama Unije te Turskom i Rusijom. Rekordnu prodaju u Europi ostvaruje jedino grupacija FIAT s porastom od 12% (poglavito s modelom Punto) koja je nakon Suzukija (+23,3%) druga po broju novo registriranih automobila. VANJSKA TRGOVINA S HRVATSKOM Izvoz Uvoz Saldo

2003. 2.130.254.129 1.102.041.767 1.028.212.362

2002. 2.058.529.002 978.091.102 1.080.437.900

2001. 1.692.311.586 954.312.752 737.998.834

(Izvor: ISTAT, prosinac 2004.)

MASS MEDIA U 2002. u usporedbi s 2001. raste broj ljudi koji izjavljuje da čita barem jedan put tjedno dnevne novine (62,4% prema 59,6% od 2001.). Najveći interes se očituje na sjeveru (Trento-Alto Adige 76%, Friuli – Venezia Giulia 72,1%), a najmanji na jugu zemlje (Bazilikata 43%, Kampanija 43,1%). Čitanje dnevnih novina više je zastupljeno kod muškaraca (67%) nego kod žena. Najznačajnije dnevne novine Naziv Dnevne novosti Corriere della Sera (Milano) La Repubblica (Rim) La Stampa (Torinoa) Il Messaggiero (Rim) Il Giornale (Milano) Športske novosti Gazzetta dello Sport (Milano) Il Corriere dello Sport (Rim) Financijske novine Il Sole 24 Ore Italia Oggi

prosječna tiraža

broj prodanih primjeraka

846.339 786.316 433.584 322.458 303.815

673.898 623.323 331.546 237.787 206.938

690.523 461.091

499.429 283.165

438.406 124.045

358.593 79.479 (Izvor: ItaliaOggi rujan 2005.)

Najznačajniji tjednici Naziv Famiglia Cristiana Oggi Gente Panorama Il Viaggo (La Repubblica) Espresso Milano Finanza

prosječna tiraža 905.249 871.000 742.617 721.480 765.138 558.831 187.452

broj prodanih primjeraka 779.502 679.745 561.655 501.219 611.188 399.743 111.457 (Izvor: ItaliaOggi rujan 2005.)

45

Najznačajniji mjesečnici Naziv Turističke Dove Panorama Travel Viaggi e Sapori Gente Viaggi Bell'Europa Traveller Tutto Turismo In Viaggio Nautičke Nautica

prosječna tiraža

broj prodanih primjeraka

158.052 127.018 114.792 113.100 84.270 82.181 62.306 54.254

106.657 74.280 68.482 65.422 47.085 46.008 30.738 27.835

49.220

30.385 (Izvor: ItaliaOggi rujan 2005.)

Najčitaniji turistički mjesečnik je Bell'Italia s 588.000 čitatelja, odnosno 8,5 čitatelja po prodanom primjerku, potom slijede Gente Viaggi s 510.00 čitatelja (7,8/primjerku), Tuttoturismo sa 193.000 čitatelja (6,2/primjerku), In Viaggio 174.000 čitatelja (6/primjerku). Najmanje čitatelja bilježi Partiamo s 85.000 čitatelja ili 1,4 čitatelja po prodanom primjerku. (Izvor: ItaliaOggi rujan 2005./Audipress i Ads) Broj osoba koji izjavljuje da je pročitao barem jednu knjigu u razdoblju od jedne godine je stabilan (41,2% u 2002. i 41,4% u 2001.). U sjevernoj Italiji ne samo da se općenito čita više, već se čita i puno više knjiga nego na jugu. U čitanju knjiga prednjače žene u odnosu na muškarce. Ponuda radio programa je veoma bogata: naime uz tri kanala RAI prisutne su mnogobrojne privatne radio postaje (nacionalne i lokalne). Zadnjih godina broj slušatelja je gotovo nepromijenjen (62,8%), s tim da se radio emisije više prate na sjeveru nego na jugu Zemlje. Televizijskim tržištem dominira RAI i Mediaset. Glede programa, jedna i druga TV kuća povećala je broj sati emitiranja filmova, TV serija, zabavnih programa s ciljem da se pridobije gledateljstvo. U 2002. postotak stanovništva koje je dnevno gledalo televiziju iznosio je 94,3%, s tim da nema većih oscilacija između sjevera i juga zemlje.

Rai 1 Rai 2 Rai 3 TOTAL RAI Canale 5 Italia 1 Rete 4 TOTAL MEDIASET La Sette Odeon Canale Italia 7Gold Altre Em. Sat. Altre Em. Terr. TOTAL OSTALI

46

Prosječna gledanost (x 1000) 2424 1389 941 4753 2464 1085 850 4399 297 19 8 49 602 517 10644

% udio 22.77 13.05 8.84 44.65 23.15 10.19 7.99 41.33 2.79 0.18 0.08 0.46 5.66 4.86 100.00

% 4.39 2.52 1.70 8.61 4.46 1.97 1.54 7.97 0.54 0.03 0.01 0.09 1.09 0.94 19.28

Televizijski prijenosi (2003.) Sati prijenosa RAI i Mediaset RAI Vrsta programa (bez regionalnih i lokalnih prijenosa) Sveukupno Informativno-kulturni programi i programi od javne koristi Političko-parlamentarni programi Film Fikcija Zabavni programi i programi za djecu Najave, promocije Oglašavanje Sveukupno

10 903 275 2 012 3 167 6 268 1 235 879 26 006

MEDIASET Vrsta programa (bez oglašavanja) Film 4 600 TV film 1 179 Mini serije 213 TV film 4 004 Sitcom 977 Sapunice 683 Telenovele 605 Crtani filmovi 1 609 Dokumentarci 407 Vijesti 4 687 Sport 987 Kviz 592 Reality show 534 Variété 3 078 Glazba 374 TV prodaja 445 Talk show 853 Kulturni programi 453 Sveukupno 26 280 (Izvor: Istituto Geografico De Agostini za Milano Finanze, siječanj 2005.)

SATELITSKI PROGRAMI Kanal Calcio (nogomet) Sky Sky cinema 1 Sky sport 1 Sky cinema 2 Sky cinema 3 Disney channel Cartoon network Sky cinema Max Sky sport 2 National Geographic (Izvor: ItaliaOggi/Audistar-Eurisko 2005.)

Gledanost 4.921.000 4.877.000 4.094.000 3.889.000 3.815.000 3.607.000 3.337.000 3.290.000 3.136.000 3.007.000

LOKALNE TV POSTAJE Postaja Telenorba 7 Gold Telepadova Telecapri

Regija Apulija Veneto Kampanija

Gledanost 1.442.748 1.357.730 1.323.991

47

Telelombardia 7 Gold Telecity Nuova Antennatre Canale Italia Teleoggi – Canale 9 Telenova Antenna Tre Nord Est

Lombardija 1.151.953 Lombardija 1.007.779 Lombardija 988.250 Veneto 892.167 Kampanija 791.819 Lombardija 707.880 Veneto 685.949 (Izvor: ItaliaOggi – Auditel 2005.)

PROFIL TALIJANSKOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. Već nekoliko godina za redom turistički sektor u Italiji proživljava teška vremena. Turističkoj ponudi, bez premca u čitavom svijetu, suprotstavlja se loša iskorištenost turističkog proizvoda, što je dovelo do gubitka tržišta u usporedbi s konkurentnim zemljama poput Francuske i Španjolske. Prema podacima WTTC-a, Italija s četvrtog pada na peto mjesto na listi Top 10, a na njezino mjesto se penje Kina. U 2003. Italija ostvaruje 39,6 milijuna dolazaka, a godine 2004. 37,1 milijuna ili –6,7%. Devizni priljev za 2004. iznosio je 35,7 milijardi dolara ili + 3,8% u usporedbi s 2003. Talijanski konkurenti imaju bolje rezultate i u broju ostvarenih noćenja. U Italiji prosječan boravak traje 3,5 noći, nasuprot Španjolskoj gdje se boravilo 4,2 noći, a osobito Francuskoj s prosječnim boravkom od 7,6 noći. Receptivna ponuda u Italiji iznosi 1,9 milijuna kreveta, nasuprot 1,3 milijuna u Španjolskoj i 1,2 milijuna kreveta u Francuskoj, ali je indeks zaposlenosti u Italiji među najnižima, odnosno nešto više od 40% nasuprot 50% kod spomenutih europskih konkurenata. Italija, zajedno s Andorom, jedino je europsko tržište koje u prvih osam mjeseci 2005. bilježi pad turističkog prometa. Ako se zaustavimo na analizi svakog pojedinog dana, onda je ljetna sezona u 2005. uistinu «annus horribilis» talijanskog turizma. Niz tužnih i katastrofalnih događanja, kao i loše ekonomske konjunkture, izravno su pogodili pojedina, za Italiju veoma važna, inozemna turistička odredišta te džepove mnogih turista. Nikada kao prošle godine nije se koncentrirao tako velik broj događaja koji se negativno odrazio na želju za putovanjima: teroristički napadi golemih razmjera s negativnim reperkusijama kao London i Sharm el Sheikh, sedam zrakoplovnih nesreća, od kojih su najmanje četiri izravno pogodile talijanske turiste te katastrofa u New Orleansu koja je doslovno sravnila sa zemljom jedno od za Talijane popularnijih turističkih odredišta. Svemu ovome, «kao šlag na tortu», treba nadodati progresivan pad mogućnosti trošenja na putovanja i odmor, što je značajno utjecalo na navike talijanskih i inozemnih turista. Kada se zbroje svi negativni čimbenici, strukovne asocijacije za 2005. godinu navode pad od 5-6%, što iznosi gubitak od preko milijardu eura. NEGATIVNI ČIMBENICI TALIJANSKE TURISTIČKE SEZONE 2005. Pad dolazaka iz Njemačke Pad sveukupnog fakturiranja Pad hotelskih noćenja Gubitak prihoda Pad kupovne moći

- 16% - 6% - 2% milijarda eura - 150 eura po stanovniku

Što i tko može spasiti talijanski turizam? – pitaju se danas mnogi u Italiji. Prema riječima g. Bocce, predsjednika Talijanske udruge hotelijera Federalberghi, «Rezultati turističkih kretanja više podsjećaju na izviješće liječničkog konzilija o zdravstvenom stanju teškog bolesnika nego na razvoj jedne od najvažnijih gospodarskih grana Italije». Ekonomska recesija je sigurno jedan od osnovnih razloga neuspjeha turističke sezone, ali postoje i dublji razlozi koje je potrebno istaknuti. Kritizira se ustavna reforma kojom se povjerila nadležnost turističkog sektora regijama, što je dovelo do pomanjkanja jedinstvene razvojne politike. Traži se ponovno osnivanje Ministarstva turizma, nastavak reforme ENIT-a (Turistička zajednica Italije) te konkretna pomoć obiteljima (bonovi za odmor) i turističkim radnicima (olakšice pri uzimanju kredita), što je predviđeno Okvirnim zakonom o turizmu iz 2001. Predlaže se ukidanje PDV za turističke djelatnosti (trenutačno iznosi 10%) ili eventualno smanjenje i dovođenje na stopu koju imaju konkurenti.

48

Pad konkurentnosti Italije kao turističkog odredišta uzrokovan je i nizom drugih čimbenika. Naime, Italija je iz godine u godinu sve skuplja, što su pravodobno uočili Nijemci koji već godinama smanjuju najezdu na talijanske plaže i povijesne gradove. I sami Talijani biraju inozemna odredišta koja su povoljnija od domaćih, poput Hrvatske, Španjolske, Tunisa, Grčke. Ističu se ekološki nedostaci, poglavito u Kalabriji, Apuliji i Kampaniji – regijama s izrazito povoljnim klimatskim i prirodnim uvjetima (kilometarske plaže) – gdje nailazimo na prljave plaže, zagađeno more, eroziju obale, bespravnu izgradnju. Prema riječima turističkih stručnjaka potrebno je voditi računa o imidžu, odnosu kvaliteta/cijena, standardizaciji usluga, školovanju i osposobljavanju osoblja. Nadasve je potrebno poraditi na cijeni hotelskih i komplementarnih usluga koje ne bi smjele biti znatno više od mediteranskih konkurenata. Oživljavanje turizma se vidi u organiziranoj promotivnoj kampanji, akcijama udruženog oglašavanja i osmišljavanju i tiskanju novog promo materijala. Najviše pozornosti će se posvetiti Rusiji, iz koje se očekuje porast od 32%, Japanu i SAD-u. Od europskog kolača očekuje se povratak s njemačkog tržišta te pozitivni rezultati iz Francuske, novih članica EU, Austrije, Belgije i Švicarske.

AKTIVNOSTI ENIT-a U 2006. GODINI Nastupi na sajmovima 131 Seminari/događanja/konferencije 67 Prezentacije 67 Suradnja s filmskom industrijom 24 Info večeri 68 Susreti s novinarima 308 Konferencije za tisak 52 Studijska putovanja novinara 262 Promocije u suradnji s hotelskim kućama 45 Promocije u suradnji s putničkim agencijama 464 Seminari za TO 130 Prezentacije novih proizvoda turoperatorima 102 Direct marketing i e-mail marketing 98 Oglašavanja (projekti) 162 Plakatiranje (projekti) 89 (Izvor: ENIT - Program rada za 2006.) Prijedlog reforme ENIT-a obuhvaća osnivanje Nacionalnog komiteta koji će okupljati više ministara, četiri predstavnika regija, tri strukovne asocijacije te predsjednika Konferencije država-regije. Osnovni zadaci su: koordinacija nacionalne turističke politike i usmjeravanje Agencije. Naime, ENIT se reformira uredbom ministra produktivnih aktivnosti, mijenja ime u ENIT Agenzia nazionale per il Turismo i postaje javna ustanova pod izravnom kontrolom Ministarstva proizvodnih djelatnosti. Financirat će se iz državnih i regionalnih doprinosa, naknada za specifične promotivne djelatnosti, fondova regionalne i lokalne administracije te drugih javnih ustanova. Zadaci Agencije su: promocija Italije u inozemstvu i razvoj kulturnog turizma. Istom uredbom osniva se Savjetodavni-tehnički odbor i Nacionalno motrilište turizma. Na odsjeku za novine i tehnologiju pri Predsjedništvu vlade započinje rad portala «Scegli Italia» (odaberi Italiju) namijenjen promociji Italije. Italija u zadnje vrijeme sve više ulaže u nautički turizam. Broj vezova, odnosno lučica i marina, u stalnom je porastu. Trenutačno je oko dvadeset turističkih lučica u izgradnji s više od 20 tisuća vezova u moru. Prva marina koja će se svečano otvoriti koncem travnja je Marina di Stabia u blizini Napulja s 1.400 vezova.

49

BROJ VEZOVA PO REGIJAMA ZA BRODICE I MEGA JAHTE Regija Sveukupno vezova Ligurija 22.580 Toskana 15.132 Lacij 6.882 Kampanija 15.588 Kalabrija 2.030 Apulija 8.359 Molize 288 Abruzzo 2.079 Marke 5.372 Emilija Romanja 4.392 Veneto 4.546 Friuli Venecija Giulija 10.396 Sardinija 17.541 Sicilija 9.828 (Izvor: Il Sole 24 Ore 30. ožujka 2006.)

Za jahte preko 24 m 228 43 233 314 15 22 --18 27 38 66 34 960 16

Fenomen zrakoplovnih kompanija low cost u Italiji je u stalnom porastu. Pored inozemnih kompanija na tržištu Italije javljaju se nove nacionalne kompanije. Zračni prijevoz vrtoglavo raste (usprkos činjenici da se 28% Talijana boji letjeti i izbjegava zrakoplove) što je pridonijelo povećanju kratkih inozemnih putovanja, tzv. «short breaks». ZRAKOPLOVNI PRIJEVOZ U ITALIJI OD 1990. DO DANAS GODINA 1990. 1995. 2000. 2002. 2003. 2004. 2005.

BROJ LETOVA BROJ PUTNIKA 640.045 47.607.000 768.134 58.566.000 1.247.419 91.454.000 1.216.750 90.609.000 1.301.868 100.107.925 1.420.000 106.000.000 1.500.000 109.500.000 (Izvor: Elaboraz. CNIT/Studi T.A. 05.)

PORAST FENOMENA LOW-COST/ 2002. – 2005. ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE LOW COST U EUROPI ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE LOW COST U ITALIJI BROJ PRAVACA/ODREDIŠTA UDIO U SVEUKUPNOM EUROPSKOM PROMETU PRIHVATNE ZRAČNE LUKE U ITALIJI ZRAKOPLOVA LOW COST KVOTE TRŽIŠTA PREMA VRSTI PRIJEVOZA Redovne linije Čarter letovi Low cost

79% 12% 9% (Izvor: ENAC 2005.)

OUTBOUND ČARTER METE ODREDIŠTE SHARM EL SHEIKH LONDON IBIZA DJERBA HURGADA PALMA DE MALLORCA

50

PAX 905.318 400.754 348.629 287.849 248.893 227.736

2000. 34 16 650 32% 12

2004. 48 21 830 56% 19

2005. 73 34 1.277 62% 21

MARS ALAM PARIZ MALDIVE CANCUN

211.423 162.612 111.223 66.548 (Izvor: ENAC 2005.)

U 2005. turistička branša (poglavito TO, avio kompanije, TZ) bilježi značajan pad ulaganja u promociju. Oglašavanje na TV, radiju, u strukovnom tisku pada za 5%, odnosno sa 166 milijuna eura na 147 milijuna eura. Najviše ulažu brodari, tj. kompanije za krstarenja, poput Costa Crociere i MSC. ULAGANJA U PROMOCIJU Prijevoznici (zrakoplovne, pomorske kompanije i željeznice) 62.903.000 € Turistička mjesta 51.343.000 € Organizatori putovanja (TO-putničke agencije) 16.678.000 € Hoteli – hotelski lanci 15.847.000 € Drugo 427.000 € Sveukupno 147.198.000 € (-4,9%) (Izvor: Neilsen Media Research 2005.) GDJE SE OGLAŠAVALO MEDIJ TV Radio Dnevni listovi Časopisi Plakatiranje Kino

% 24% 9% 30% 31% 3% 2% (Izvor: Neilsen Media Research 2005.)

Talijani na odmoru Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano već godinama objavljuje podatke o talijanskom turizmu temeljene na ispitivanjima Isnarta i Unioncamere. U drugoj polovici 2005., od lipnja do prosinca, 30,7 milijuna Talijana barem je jednom otputovalo na odmor (62% od sveukupnog stanovništva) ili 5% više nego prošle godine. Raste broj ostvarenih putovanja za 3% (43,6 milijuna u razdoblju lipanj-prosinac 2005. naspram 42,4 milijuna u istom razdoblju 2004.). Također je potrebno navesti da je broj Talijana, koji nije uopće putovao u 2005., smanjen za 7%. PUTOVANJA TALIJANA U 2005.

lipanj - prosinac 2005.

Kratka inozemna putovanja Duga inozemna putovanja Kratka putovanja u Italiji NITI JEDNO PUTOVANJE Duga putovanja u Italiji NAJMANJE JEDNO PUTOVANJE

1

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

51

Uočava se prednost kod odabira talijanskih odredišta, kako kod dugih (21,8 milijuna) tako i kratkih (11,8 milijuna) putovanja. PUTOVANJA TALIJANA U 2005. (VI - XII)

8.297.000

11.827.000

1.741.000 Duga inozemna putovanja Kratka inozemna putovanja Duga putovanja u Italiji Kratka putovanja u Italiji

21.799.000

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.) Znakovit je i porast inozemnih putovanja, podjednako kratkih (+15,8%) i dugih (+11%). Razlika u % lipanj-prosinac 2004./lipanj-prosinac 2005. 2004. 2005. Duga putovanja u Italiji 20.831.000 21.799.000 Kratka putovanja u Italiji 12.590.000 11.827.000 Duga inozemna putovanja 7.477.000 8.297.000 Kratka inozemna putovanja 1.504.000 1.741.000 BAREM JEDNO PUTOVANJE 29.268.000 30.718.000 NITI JEDNO PUTOVANJE 20.272.000 18.823.000 (Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

% 4,6% -6,1% 11 % 15,8% 5% -7,1%

PUTOVANJA TALIJANA 2004./2005. 25.000.000

20.000.000

15.000.000 lipanj - prosinac 2004. lipanj - prosinac 2005. 10.000.000

5.000.000

0 Duga putovanja u Italiji

Kratka putovanja u Italiji

Duga inozemna putovanja

Kratka inozemna putovanja

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

52

U 2005. broj ostvarenih putovanja iznosi 67 milijuna naspram 66 milijuna u 2004., s porastom od +1,4%. Mijenja se način putovanja: - kratka putovanja u Italiji su u padu (-23,6%), dok su inozemna u porastu (+6,5%); - duga putovanja su u porastu u Italiji (+20,9%) i u inozemstvu (+5,5%). PUTOVANJA TALIJANA U 2005. ( I - XII)

3.201.000 12.029.000

33.688.000

Duga putovanja u Italiji Kratka putovanja u Italiji Duga inozemna putovanja Kratka inozemna putovanja

18.474.000

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

siječanj-svibanj 2005.

lipanj-prosinac 2005.

Sveukupno 2005.

Kratka inozemna putovanja 1.460.000 1.741.000 3.201.000 Duga inozemna putovanja 3.732.000 8.297.000 12.029.000 Kratka putovanja u Italiji 6.647.000 11.827.000 18.474.000 Duga putovanja u Italiji 11.889.000 21.799.000 33.688.000 SVEUKUPNO PUTOVANJA 23.728.000 43.664.000 67.392.000 (Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

RAZLIKA U % 2004.

2005.

Duga putovanja u Italiji 3.006.000 3.201.000 + 6,5% Kratka putovanja u Italiji 11.405.000 12.029.000 + 5,5% Duga inozemna putovanja 24.179.000 18.474.000 - 23,6% Kratka inozemna putovanja 27.871.000 33.688.000 + 20,9% SVEUKUPNO PUTOVANJA 66.461.000 67.392.000 + 1,4% (Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.) Zanimljiv podatak je da je 71,3% Talijana u sedam mjeseci 2005. (lipanj – prosinac) ostvarilo samo jedno putovanje, odnosno 22% više nego u istom razdoblju 2004. Broj onih koji su ostvarili više putovanja je u padu (u 2004. 50,4%, a u 2005. 28,7%).

53

BROJ PUTOVANJA U ITALIJI I INOZEMSTVU lipanj - prosinac 2005.

3%

6%

3%

2%

16% 1 putovanje 2 putovanja 3 putovanja 4 putovanja 5-9 putovanja 10 i vise putovanja

70%

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.) Turist koji je putovao više puta preferira kratka putovanja u domovini.

DUŽINA PUTOVANJA U ITALIJI

576000:00:00

10 i vise putovanja

793.000

170.000

4 putovanja

930.000

165.000

5-9 putovanja

959.000 više od tri noćenja do tri noćenja 917.000

3 putovanja

1.313.000

2.820.000

2 putovanja

2.855.000

17.703.000

1 putovanje

4.977.000 0

54

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000 10.000.000 12.000.000 14.000.000 16.000.000 18.000.000 20.000.000

TRAJANJE INOZEMNIH PUTOVANJA

lipanj - prosinac 2005.

0.00.00 10 i vise putovanja 14.000

22.000 5-9 putovanja 32.000

20.000 4 putovanja 51.000 više od tri noćenja do tri noćenja

202.000 3 putovanja 121.000

844.000 2 putovanja

260.000

7.209.000 1 putovanje

1.261.000

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

SREDNJI BROJ PUTOVANJA OSTVARENIH PO OSOBI lipanj-prosinac lipanj-prosinac lipanj-prosinac 2003. 2004. 2005. Inozemna kratka putovanja 1,7 1,4 1,6 Inozemna duga putovanja 1,2 1,2 1,2 Kratka putovanja u Italiji 3,1 3,3 3,0 Duga putovanja u Italiji 1,3 1,4 1,3 (Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.) Godišnji raspored putovanja Između lipnja – prosinca 26,2% Talijana odabralo je inozemstvo naspram 24,3% u 2004. 2003. 2004. 2005. I-V VII-XII I-V VII-XII I-V VII-XII Sveukupno putnika 17.046.000 29.496.000 18.095.000 29.268.000 18.335.000 30.720.000 Italia (%) 77.0 78.2 74.7 75.7 75.7 73.8 Inozemstvo (%) 23.0 21.8 25.3 24.3 24.3 26.2 (Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

U istom razdoblju većina talijanskih turista koncentrirana je na domaćem tržištu. Najtraženija inozemna odredišta na listi «TOP 20» susrećemo tek počevši od dvanaestog mjesta.

55

TOP 20

Inozemna i tuzemna odredišta kamo putuju talijanski turisti

% na sveukupni broj ostvarenih putovanja u razdoblju lipanj – prosinac 2005. 1. Toskana 5,9 2. Emilija Romagna 5,2 3. Sardinija 4,2 4. Apulija 4,1 5. Sicilija 4,0 6. Kalabrija 3,9 7. Trentino Alto Adige 3,2 8. Veneto 2,9 9. Ligurija 2,9 10. Kampanija 2,9 11. Lacij 2,8 12. Španjolska 2,6 13. Francuska + Korzika 2,3 14. Marke 2,3 15. Grčka 1,7 16. Lombardija 1,7 17. Abruzzo 1,7 18. Hrvatska 1,1 19. Umbrija 1,0 20. Piemonte 0,9 (Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Razdoblja odmora se uglavnom poklapaju s onima iz 2004. Odstupanja se očituju jedino u mjesecima pred i nakon ljetnog razdoblja. Mjesec lipanj znakovito raste s 8,2% (2004.) na 13,8% (2005.), a listopad ostvaruje lagani porast. RASPORED PUTOVANJA U 2004. 30 27,2 25

20

15

15,1

14,4

10

5

5,2

4,2

8,2

7,2

6,7

5,8 4,6

3

2,1

1,9

2,9 1,3 ca Bo zi

na c

be z

os i pr

si na c pr o

st ud en i

to pa d lis

ru ja n

z ko lo vo

j

pa nj sr

lip an

ba nj sv i

sv ib an j

bn ja rs

bl ju

U sk

rs a sk U ez

ra zd o

tra v

an j

u

va nj b tra

1.

.s vi

i1

oz uj ak

ev al a Ka rn

rn ev a

be z

ve lja ca

zd ob l ra u

ca

ve lja

si je ca nj

be z

N ov e

go di n

ju

e

Ka

iE

pi fa ni je

la

0

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

56

RASPORED PUTOVANJA U 2005. 30 28 25

20

15,1

15 13,8

13,1 11,4

10 7

6,5 5

5,8

4,7 3,1

3,6

2,8

3,2

2,6

1,8

1,1

od in a

ca c

N

ov

a

G

Bo zi

na c os pr

Bo zi

in ac

be z

os i pr

d

ud en i

to pa

st

ja n

lis

ru

nj

j

oz ko lo v

sr pa

lip an

j an ib sv

va nj tra

uj ak oz

U

sk

rs a

al a ev

za uj ak

oz

a

ve

lja c

a

be z

Ka rn

Ka rn

iE

bl ju

e u

ra z

do

go di n ov e N

lja c

z

ve

be si

je ca

nj

ev

pi fa ni je

al a

0

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.) Mjesec kolovoz je i nadalje najomiljeniji mjesec za odmor, mjesec u kojem je 21,6% Talijana odabralo tuzemna odredišta, a 6,5% je otputovalo u inozemstvo. Srednja dužina putovanja trajala je 13,6 noći uz minimalni porast naspram prošle godine (13 noći). DULJINA PUTOVANJA

lipanj - prosinac 2005.

2,2 1 noc

0,5

7,7 2 noci

1,4

7,7 3 noci

3,9 Italija inozemstvo

3,7 4 noci

3,8

29 5-9 noci

46,7

49,7 10 ili vise noci

43,7

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

57

DESTINACIJE TALIJANSKIH TURISTA (lipanj - prosinac 2005.)

19,3

2,4 3,3

1

Europa Amerike Afrika Azija Oceanija Italija

0,2 73,8

Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.) Premda 73,8% Talijana odabire tuzemna odredišta, inozemstvo ipak raste s obzirom na prošlu godinu. Gotovo sva inozemna odredišta su podjednako privlačila Talijane, od Europe do Amerike, preko Azije i Afrike do Oceanije. Najveći porast zapaža se u europskim odredištima gdje zastupljenost Talijana raste s 18,3% (2004.) na 19,3%. To dokazuje sve veću konkurentnost europskih povijesnih gradova naspram talijanskih. Od tuzemnih odredišta na prvom mjestu je Toskana, potom slijede Emilija Romagna, Sardinija, Aplulija, itd. U Europi nadalje vodi Španjolska (19,1%) pa Francuska (16,95), Grčka (12,7%), Hrvatska (8,2%), itd.

EUROPSKA ODREDIŠTA Portugal

1,4

Norveska

1,5

Malta

1,6

Ceska

1,7

Turska

1,9

Rusija

2,1

Istocna Europa

2,8

Nizozemska

3,7

Svicarska

4,6

Austrija

4,8

Njemacka

5,5

Engleska i Wells

6,4

Hrvatska

8,2 12,7

Grcka Francuska + Korzika

16,9

Spanjolska

19,1 0

5

10

15

20

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unicamere/Isnart, siječanj 2006.)

58

25

Tipologija turističkih proizvoda u 2005. U razdoblju lipanj – prosinac 2005. među putovanjima Talijana u domovini najzastupljeniji proizvod je more s 64,1%, u porastu s obzirom na 2004.(65,3%). Povijesni gradovi (13,2%) bilježe porast naspram 2004. (12,3%). TURISTICKI PROIZVODI PUTOVANJA U ITALIJI

5,8 12,7 1,9

13,2 64,1

ZELENI TURIZAM PLANINA JEZERO POVIJESNI GRADOVI ARHEOLOSKI SPOMENICI TOPLICE MORE

0,4 1,9

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) TURISTICKI PROIZVODI INOZEMNIH PUTOVANJA

5,6; 6%

5,4; 5% 0,8; 1%

50,6; 50% 37; 37%

ZELENI TURIZAM PLANINA JEZERO POVIJESNI GRADOVI ARHEOLOSKI SPOMENICI MORE

0,6; 1%

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Svima je poznato da Italija posjeduje golemu kulturnu baštinu (40 kulturno-povijesnih spomenika pod zaštitom UNESCO-a), a gotovo 80% cjelokupne svjetske baštine nalazi se u Italiji. Međutim, samo kulturno bogatstvo ne može zajamčiti kontinuitet uspjeha kulturnog turizma. Naime, Talijani su sve više fascinirani inozemnim povijesnim gradovima i u 2005. na ovaj segment otpada 37%, odnosno +5,5% više nego u 2004. (31,4%). Još uvijek je more proizvod koji najviše privlači Talijane u inozemstvu, premda u laganom padu s obzirom na 2004. (54,7%). Teroristički napad u Sharm el Sheikhu i vremenske nepogode u Srednjoj Americi zasigurno su negativno utjecale na ovaj segment.

59

INOZEMNA ODREDIŠTA I TURISTIČKI PROIZVODI More

Zeleni turizam

Planina

Jezero

Povjesni gradovi

Arheološka nalazišta

EUROPA

65,3

82,8

93,6

74,6

82,2

60,8

AMERIKE

8,8

6,0

6,4

0,0

10,7

0,0

21,7

0,0

0,0

25,4

2,2

39,2

AZIJA

4,1

6,7

0,0

0,0

3,9

0,0

OCEANIJA

0,0

4,5

0,0

0,0

1,0

0,0

Sveukupno

100,0

100,0

100,0

100,0

100,0

AFRIKA

100,0

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano – Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Odabir smještaja, način i vrijeme rezervacije, društvo pri putovanju U razdoblju lipanj-prosinac 2005. Talijani su najradije odabirali hotelski smještaj (36,2), što je u porastu s obzirom na 2004. (33,8%). Također raste broj onih koji su za odmor odabrali kuće rodbine ili prijatelja. Veoma malu oscilaciju zamjećujemo kod agroturizma. Vrsta smještaja talijanskih turista u 2005. (moguće više odgovora) Sveukupno hotel hotel * hotel ** hotel *** hotel **** hotel *****

% NA SVEUKUPAN BROJ PUTOVANJA 36,2 0,5 2,0 20,8 9,6 2,3

Sveukupno kamp 8,3 kamp kućica/kamper 4,0 šator 2,3 bungalov/stanovi/maksikaravan 2,0 Stanovi u najmu 17,1 Stan/vikendica u vlasništvu 11,1 Kod prijatelja/rodbine 19,0 Bed/Breakfast kod privatnika, iznajmljena soba, pansion 2,4 Turističko naselje 7,6 Agroturizam 2,5 Krstarenja na moru/rijeci 0,8 Jedrilica, jahta i druge vrste plovila 0,3 Samostani, župe i religiozni instituti 0,4 Dom/omladinski hoteli 0,7 Koledž/smještaj u obitelji 0,1 Drugo 0,2 (Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) U ovom razdoblju najčešće se putuje u paru (32,3% s obzirom na 35,7% u 2004.). Raste broj onih koji putuje grupno s obitelji ili prijateljima, ali bez djece.

60

Društvo pri putovanju (moguće više odgovora) % NA SVEUKUPAN BROJ PUTOVANJA

Italija

Inozemstvo

Total

- sam/a - u paru (bračni par, zaručnici, prijatelji) - s obitelji ili grupom prijatelja (više od tri osobe) s djecom do 6 godina - s obitelji ili grupom prijatelja (više od tri osobe) s djecom od 7 – 14 godina - s obitelji ili grupom prijatelja (više od tri osobe) s djecom starijom od 14 godina

7,6 30,9

9,6 36,5

8,1 32,3

18,1

8,0

15,5

18,6

12,9

17,1

29,7

35,5

31,2

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Sve više se rezervira putovanje i opada broj onih koji putuju bez ikakve rezervacije (31,5% naspram 32,7% u 2004.). Broj onih koji se obraćaju turističkim agencijama je manji, dok raste broj individualnih rezervacija putem Interneta. Način organiziranja putovanja bez rezervacije izravni kontakt s hotelom, kampom izravni kontakt s prijevoznikom preko Interneta putnička agencija odabirom iz kataloga putnička agencija po narudžbi župni ured religiozna organizacija škola sindikalne organizacije kulturne udruge/klubovi sportske udruge/klubovi posredničke agencije općinski ured/turističke zajednice izravni kontakt s iznajmljivačem drugo

% NA SVEUKUPAN BROJ PUTOVANJA 31,5 23,5 5,6 11,6 12,8 11,0 0,4 0,4 0,4 0,4 0,9 0,1 1,4 0,8 4,4 0,4

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Ovako organizirano putovanje najčešće se rezervira mjesec dana prije puta (27,2%). Pada broj onih koji su rezervirali zadnji tjedan pred odmor, što je očito rezultat odabira «low cost carriera» koji nude povoljnije cijene za «advance booking». Vrijeme rezervacije do 7 dana prije putovanja 8-15 dana prije mjesec dana prije 2 mjeseca prije 3 mjeseca prije više od 4 mjeseca prije

% NA SVEUKUPAN BROJ REZERVIRANIH PUTOVANJA 14,4 20,8 27,2 15,8 7,9 13,9

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.)

61

Razlog odabira putovanja i izvori informiranja Prilikom odabira putovanja Talijani najviše vode računa o ljepoti odredišta (34,7%), potom volja za posjet i druženje s rodbinom i prijateljima. Potom slijedi znatiželja za otkrivanjem nepoznatih odredišta (11,5%). Najčešće su pod utjecajem pozitivnih iskustava rodbine i prijatelja (39,3%), potom su vođeni vlastitim iskustvom (34%). Preporuka turističkih agencija obuhvaća 5,3%, a informacije putem Interneta 4,7%. MOTIV ODABIRA PUTOVANJA sportski dogadjaji

0,5

eskluzivnost mjesta

0,5

sportski sadrzaji

0,7

naobrazba

0,7

enogastronomija

1

kulturna zbivanja

1,2

upoznavanje obicaja i tradicije

1,4

religija/hodocasca

1,5

zdravlje

2 4

uobicajeno mjesto

4,1

mjesto prikladno za malu djecu

5,3

zabava

5,7

bogatstvo kulturne bastine

6,1

idealno mjesto za odmor

6,4

povoljne cijene

6,7

odluka drugih

8,4

blizina

10,2

vikendica u vlasnistvu poziv prijatelja/rodbine

13,6

zelja za upoznavanjem novih mjesta

13,8

posjet prijateljima/rodbini

13,8 34,7

prirodna ljepota mjesta 0

5

10

15

20

25

30

35

40

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Kao izvor informacija najčešće se spominju preporuke prijatelja i rodbine, ali vlastito iskustvo, što ukazuje na činjenicu da je zadovoljstvo klijenta ipak najvažnije. Potrebno je istaknuti i ostale kanale poput putničkih agencija, kataloga i Interneta. KANALI INFORMIRANJA PRILIKOM ODABIRA PUTOVANJA izlozbe/sajmovi

0,1

radio oglas

0,1

sportski dogadjaji

0,2

sportska dogadjanja

0,5

trazenje djece do 14 godina

0,5

film,dokumentarac

0,6

kulturni dogadjaji

0,7

religijski dogadjaji

0,7

knjige

0,7

TV oglas

0,8

savjet turisticke zajednice

0,8

novinki clanci/reportaze

0,9

drugo

0,9 1

turisticki vodici ponude na internetu

1,4

oglas u novinama

1,5 2,7

katalog/deplijan

4

odlucuju drugi savjet putnicke agencije

5,1

internet

5,3 7,9

vikendica u vlasnistvu

36,8

preporuka prijatelja/rodbine

37,6

vec sam bio/vlastito iskustvo 0

5

10

15

20

25

30

35

40

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Najčešće se posjećuju prirodne ljepote i atrakcije, potom slijede spomenici i arheološka nalazišta, pa folklorne predstave, sportske manifestacije muzeji i izložbe.

62

AKTIVNOSTI NA ODMORU

sportske manifestacije

1

drugo

2,1

kupnja suvenira i tipicnih obrtnickih proizvoda

2,4

shopping

2,4

izlozbene manifestacije

2,5

kazalisne/kino predstave

3,5

koncerti

6,8

relex

10,9

enogastronomske degustacije

12,6

posjet muzejima izlozbama

16,2

sportska zbivanja

17,5

folklorne predstave

25,4

kulturni i arheoloski spomenici

31,2

prirodne ljepote

59,5 0

10

20

30

40

50

60

70

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Najčešće športske aktivnosti na odmoru Talijana lipanj – prosinac 2005. Mogućnost više odgovora % na sveukupan broj putovanja onih koji su naveli sport kao motiv putovanja ronjenje skijanje drugi sportovi lov, ribolov alpinizam trekking Surf

36,6 26,7 16,3 13,4 7,9 7,9 5,9

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) Uočava se razlika aktivnosti Talijana na tuzemnim i inozemnim putovanjima. U domovini se prepuštaju apsolutnom odmoru i opuštanju, potom slijedi bavljenje športom i odlazak na glazbene spektakle i koncerte. U inozemstvu rado posjećuju spomenike i muzeje potaknuti dobrom organizacijom gradskog prometa. Potrošnja po putovanju U cijeloj 2005. godini potrošeno je 46,820.125.000 eura na putovanja i odmore. U razdoblju lipanj – prosinac 2005. Talijani su potrošili sveukupno 33.310.940.000 eura, od čega 68% otpada na primarno putovanje.

63

Potrošnja za primarno Potrošnja za Sveukupna putovanje druga putovanja potrošnja ___________________________________________________________________________ 2005. siječanj-svibanj 8.173.777.000 5.335.408.000 13.509.185.000 2005. lipanj-prosinac 22.660212.000 10.650.728.000 33.310.940.000 Sveukupno 2005. 30.833.989.000 15.986.136.000 46.820.125.000 Razlika u % 2005./2004. +8,1% -12,2% +0,2% (izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2005.)

U 2005. Talijani su potrošili gotovo istu sumu na putovanja i odmor kao i u 2004., uz jedinu razliku da je više trošeno na glavno putovanje na uštrb drugog. Potrošnja po obitelji za glavno putovanje (prosječna obitelj = 2,4 člana) Godina

Potrošnja

Porast

2001.

1.090,00

-

2002.

1.110,00

+1,9%

2003.

1.190,00

+7,2%

2004.

1.260,00

+5,9%

2005.

1.330,00

+5,6%

Sveukupni porast

2005./2001.

+22,0%

(podaci: Trademark Italia – Sociometrica/ siječanj 2006.)

Potrošnja za glavno Putovanje/odmor u Italiji 18.160.011.000 u inozemstvu 12.673.978.000 Sveukupno 30.833.989.000

lipanj – prosinac 2005. 13.967.969.000 8.692.243.000 22.660.212.000

siječanj - prosinac 2005. 4.192.042.000 3.981.735.000 8.173.777.000

(izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.) POTROSNJA ZA GLAVNO INOZEMNO PUTOVANJE

Amerike; 19,60%

Europa Oceanija Azija Afrika Amerike

Afrika; 12,60% Europa; 59,10% Azija; 6,10% Oceanija; 2,60%

(Izvor: Osservatorio Nazionale sul Turismo Italiano . Unioncamere/Isnart, siječanj 2006.)

64

Prijevozno sredstvo Za glavni odmor u 2005. Talijani su najčešće koristili osobni automobil (64,5%), potom zrakoplov (13,6%), pa vlak (10,8%). Automobil je korišten ponajviše i za odmor i za službena putovanja. Za kratka vikend putovanja korišten je čak 75,3%. Prilikom odlaska u Hrvatsku, Talijanski turisti su najčešće koristili osobni automobil (76%), potom trajekt/brzi katamaran (24%) te zrakoplov (1%). Čarter letove koriste turoperatori iz Sicilije za ljetne pakete, školske ekskurzije i uskršnje i novogodišnje praznike. Neznatni broj putnika prevezen je redovitim linijama Croatia Airlinesa. Globalni pregled organizatora putovanja Povijest organizatora putovanja datira iz prvih poratnih godina. Lorenzo Isoardi započinje svoju aktivnost otvaranjem male agencije u Cuneu pod imenom Alpi («Tour» nadodaje imenu nešto kasnije). Franco Rosso otvara prvi mali prodajni ured u Torinu 1953. u prostorijama bara biljarskog kluba. Bruno Colombo svoju prvu agenciju otvara u Milanu 1976. pod imenom «Ventaglio» i zbog imena («lepeza» na hrvatskom) često ga zamijenjuju za trgovca priborom za krojače. Male priče vezane za putničke agencije koje će postupno prerasti u tržišne lidere. OBUJAM PROMETA TALIJANSKIH TUROPERATORA U RAZDOBLJU 1998-2002 Tour oparator Gruppo Alpitour Gruppo Ventaglio Gruppo Hit Costa Crociere Valtur Teorema Kuoni-Gastaldi Hotel Plan Eurotravel Club Med Sveukupno 10 TO Ostali Sveukupno TO Italija

1998. 782,4 227,8 203,5 165,3 138,4 106,4 101,7 87,8 74,9 74,9 1963,1 1919,4 3873,4

%tržišta 20,2 5,9 5,3 4,3 3,6 2,7 2,6 2,3 1,9 1,9 50,7 49,3 100%

2000. 940,0 330,5 222,1 179,2 183,3 191,1 149,8 114,7 100,7 74,9 2486,2 1748,7 4234,9

%tržišta 22,2 7,8 5,2 4,2 4,3 4,5 3,5 2,7 2,4 1,8 58,7 41,3 100%

2002. %tržišta 920,0 20,4 563,0 12,5 222,0 4,9 200,0 4,4 170,0 3,8 284,0 6,1 134,0 3,0 274,0 6,1 310,0 6,9 3067,0 68,2 1433,0 31,8 4500,0 100%

02/98 17,6 147,2 9,1 21,0 22,8 157,5 31,7 212,1 314,0 56,2 -25,0 16,2

(izvor: Rapporto sul turismo Italiano 2004 – 2005./ Mercury Srl/ASTOI 2003.)

Porastom turizma osamdesetih i devedesetih male obiteljske agencije prerastaju u velika poduzeća koja sve više osjećaju potrebu za udruživanjem. U novom tisućljeću nestaju mala poduzeća koja se asimiliraju u grupacije kojima, po prvi put u povijesti talijanskog turizma, upravljaju poduzetnici. Tako nastaju četiri osnovna tipa TO: • • • •

grupacije kontrolirane od poduzetnika koje ne pripadaju turističkoj branši (Alpitour, HIT, Parmatour i Valtur); grupacije u kojima kapital ostaje pod kontrolom osnivača (Ventaglio, Teorema, Eurotravel); srednje veliki TO koji ostvaruju značajne profite; mali TO (najbrojniji), specijalizirani za posebne proizvode i ponude («niše»).

Niti jedan od velikih TO nije nastao kao kreator putovanja, već prerastanjem iz putničke agencije. Termin turoperator se javlja tek osamdesetih godina, a do tada turoperatori su bili nazivani «grossisti», a putničke agencije «dettaglianti». U drugoj polovici osamdesetih započinje prodaja organiziranih turističkih proizvoda. «All inclusive» koji uvodi Ventaglio, ponudu dostupnu samo eliti, približava širokoj publici. Početkom devedesetih vrtoglavo se izdižu veliki TO iznad onih manjih, a koncem 90 nastaju i prve grupacije. Samo velike grupacije integriraju svoje aktivnosti okomito i vodoravno. Većina njih kontrolira uglavnom receptivne strukture, a samo Alpitour i Ventaglio posjeduju vlastitu zrakoplovnu kompaniju.

65

U Italiji cluster agencija sadrži sljedeće podvrste: posredničke putničke agencije 776 35,45% TO incoming 72 3,29% TO outgoing 117 5,16% putničke agencije specijalizirane za outgoing 236 10,78% putničke agencije malih dimenzija 561 25,63% putničke agencije specijalizirane za incoming 97 4,43% putničke agencije velikih dimenzija 334 15,26% sveukupno 2,189 100,00% Izvor: FIAVET temeljem podataka Ministarstva produktivnih aktivnosti Na europskoj rang listi TO Talijani (podaci TTG Italija, lipanj 2005.) zauzimaju tek 25. mjesto i to Costa Crociere s prometom od 1.062.000.000 eura prometa. Potom slijede Gruppo Alpitour (915 milijuna eura) na 26. mjestu, Gruppo Ventaglio na 29., Teorema na 51., Columbus 54., itd. Vrtoglavi uspon TO Costa Crociera objašnjava se pozitivnim trendom segmenta krstarenja koji u Italiji generalno ostvaruje porast od 14%. Costa Crociera je u 2004. imala 730.000 putnika na svojih 11 cruisera, ostvarivši porast u usporedbi s 2003. od 35,1%. Organizirani segment obuhvaća samo mali dio sveukupnog broja putnika, dok u ostalim dijelovima Europe na njega otpada gotovo 50%. Razlog tome zasigurno je geografski položaj Italije koji omogućava lak i brz pristup gotovo svim europskim odredištima. Drugi razlog treba tražiti u činjenici da prosječni Talijan preferira samoorganizaciju i takozvane «viaggi fai da te» (putovanja uradi sam). Organizirani promet u 2004. (podaci ASTOI) imao je sveukupno 7,1 milijuna putnika realizirajući sveukupni promet od 6,3 milijarde eura. Potrebno je naglasiti da je broj putnika povećan za 8% u usporedbi s 2003. UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM TURISTIČKOM REZULTATU HRVATSKE U 2005. GODINI Broj dolazaka i noćenja Broj ostvarenih dolazaka i noćenja s talijanskog tržišta je u stalnom porastu. U 2005. prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ostvaren je porast od 2% u dolascima i 6 % u noćenjima. Taj porast odgovara trenutačnom trendu talijanskih turista koji su u 2005. više putovali u europska odredišta nego 2004. godine. Dolasci indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

66

1.048.390 145.722 239.081 258.190 356.954 193.827 467.000 688.041 750.809 538.347 1.011.634 1.059.810 1.099.427 1.205.532 1.231.901 1.252.684

14 164 108 138 54 241 147 109 72 188 105 104 110 102 102

Noćenja indeks 100 14 23 25 34 18 45 66 72 51 96 101 105 115 118 119

5.364.901 601.295 1.149.196 1.282.930 1.790.909 797.725 2.241.000 3.327.067 3.669.780 2.577.648 4.526.444 4.724.313 4.883.496 5.323.234 5.374.998 5.698.791

11 191 112 140 45 281 148 110 70 176 104 103 109 101 106

100 11 21 24 33 15 42 62 68 48 84 88 91 99 100 106

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s talijanskog tržišta

DOLASCI 1.400.000

1.200.000

1.000.000

800.000

600.000

400.000

200.000

IZVOR: DZS 0

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

NOĆENJA 6.000.000

5.000.000

4.000.000

3.000.000

2.000.000

1.000.000

IZVOR: DZS 0 1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

67

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Prema podacima statističkih zavoda Trademark Italia i Sociometrica gotovo 70% Talijana samostalno organizira putovanje i putuje individualno. Taj postotak raste kad su u pitanju bliska odredišta poput Hrvatske, Austrije, Švicarske i Francuske. Dati realan omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku veoma je teško. Podaci o knjiženjima koje dobivamo od turoperatora nisu uvijek pouzdani, a jedan dio turoperatora ne želi iznositi podatke u javnost. Također postoji velik broj manjih turoperatora koji organiziraju grupna putovanja na upit i do njihovih podataka je veoma teško doći. Možemo sa sigurnošću tvrditi da gotovo 99% Sicilijanca i Sardinjana putuje organizirano u Hrvatsku zbog geografskog položaja i izravne prometne povezanosti. Što se tiče ostalih dijelova Italije omjer bi mogao biti 75% (individualno) naspram 25% (organizirano). Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena podjednako i kod tržišnih lidera (koji svojom prodajnom mrežom pokrivaju gotovo čitavu Italiju), kao i kod manjih regionalno prisutnih turoperatora. Većina, gotovo 95%, izdaje katalog, od čega veoma mali broj izdaje katalog isključivo za Hrvatsku. Obično se Hrvatska nudi zajedno sa Slovenijom i Crnom Gorom, a nerijetko i u sklopu mediteranskih odredišta. Veoma mali broj TO ne tiska katalog, već svoje programe nudi isključivo “on line”. Svake godine javljaju se novi manji TO, što pokazuje pozitivan imidž Hrvatske na tržištu. U 2005. godini više od 90 organizatora putovanja diljem Italije programiralo je putovanja za Hrvatsku. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe turoperatora Hrvatska je i dalje zastupljena uglavnom kao kupališno odredište. Ostali proizvodi su veoma malo zastupljeni. Mali broj TO nudi grupna putovanja autobusima tijekom čitave godine, školske ekskurzije i vikend putovanja. Školske ekskurzije te putovanja za Uskrs, 1. svibanj i Novu godinu najviše programiraju Sicilijanci. U 2005. četiri sicilijanska organizatora putovanja programirala su u predsezoni školske ekskurzije čarter letovima iz Catanije i Palerma, a nekolicina njih letovima iz Palerma, Catanije pa i Rima doček Nove godine u Zagrebu. Obujam organiziranog prometa u 2005. Premda ne dobivamo pouzdane podatke o knjiženju od svih praćenih organizatora putovanja, možemo biti sigurni da je obujam u stalnom porastu. To nam potvrđuje i činjenica sve većeg broja TO koji se žele okušati na hrvatskom tržištu te zadovoljstvo “starih” TO glede ostvarenih rezultata. Može se pretpostaviti da je porast oko 10 – 15% naspram 2004. godine. Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude Kao prednosti nerijetko se ističe: - geografska blizina i kulturna bliskost; - privlačnost prirode i povijesnih gradova; - pozitivan stav talijanskih i svjetskih medija; - očuvanost okoliša; a kao nedostaci: - slaba prometna povezanost (poglavito u predsezoni); - uvođenje PDV-a što je dovelo do porasta cijena u hotelskom smještaju; - odbojnost hotelijera prema školskim ekskurzijama; - pomanjkanje zabave i sadržaja za školske ekskurzije; - pomanjkanje sadržaja u vrijeme praznika (npr. u Zagrebu zatvoreni mnogobrojni restorani 1. siječnja i dućani 2. siječnja zbog inventure); - netrpeljivost Hrvata prema Talijanima.

68

Razrada dolazaka po regijama Sjeverna Italija je više orijentirana na Istru i Kvarner, dok je srednja, zahvaljujući mnogobrojnim i raznolikim plovilima, okrenuta Dalmaciji. Apulija i Kalabrija gravitiraju isključivo Dubrovačkoj županiji, a Sicilija podjednako splitskoj i dubrovačkoj regiji. Dok je na sjevernom dijelu Italije poznata i tražena čitava naša obala, na jugu su Istra i Kvarner gotovo nepoznati. Način transporta Prilikom odlaska u Hrvatsku Talijani su se najčešće koristili cestovnim prometom (75%), bilo osobnim automobilom, autobusom ili kamperom. 24% je koristilo trajekte ili brze katamarane (s automobilom ili bez njega), dok je gotovo 3% otputovalo čarter ili redovnim letovima Croatia Airlinesa. Zrakoplovni čarteri u 2005. Čarter sezona u Italiji traje veoma kratko, 7 – 8 tjedana. Letove organiziraju veliki TO poput Alpitura, Columbusa, Teoreme i Kompasa. Load factor čarter letova je dosta loš te se često događa da organizatori putovanja odustanu od letova u sred sezone (ElleWorld). U ljeto 2005. cherteri su polijetali iz Milana, Bergama, Venecije, Palerma i Catanije prema Dalmaciji (Split, Zadar) i Dubrovniku. Cherter sezona je prema programima počela koncem svibnja/početkom lipnja do konca rujna/početka listopada. Na Siciliji čarter sezona počinje sredinom srpnja i traje do konca kolovoza. Za novogodišnje praznike bila su dva čarter leta iz Sicilije (Palermo i Catania) i jedan let iz Rima za Zagreb. U predsezoni, također iz Sicilije, sedam letova k Splitu sa školskim ekskurzijama. Čarter letovima je sveukupno prevezeno oko 15.500 putnika, što iznosi nešto više od 1% na sveukupan broj ostvarenih dolazaka. Autobuseri u 2005. U Italiji je veoma malo klasičnih autobusera koji organiziraju grupna putovanja isključivo autobusima. Klasični autobuseri više su prisutni u srednjoj i južnoj Italiji (poput Guiness Travela). Mali broj organizatora putovanja (Guiness, Alpitur, Itermar) izdaje kataloge za grupna putovanja autobusom. Obično se programi izrađuju na upit ili se nude takozvane “offerte speciali” pred važnije praznike. Gotovo sva hodočašća organiziraju se autobusima. Hodočašća za Međugorje iz sjeverne Italije zadržavaju se u Hrvatskoj obično 1 – 2 dana, dok su ona iz srednje i južne Italije samo u tranzitu. Individualci u 2005. Velika većina turista u Hrvatsku iz Italije odlazi individualno. Prijašnjih godina se više putovalo bez rezervacije dok danas, ponajviše zahvaljujući Internetu, sve više Talijana rezervira unaprijed barem par prvih dana odmora. Kao prednosti ističe se: - geografska blizina i kulturna bliskost; - privlačnost prirode i povijesnih gradova; - pozitivni stav medija; - očuvanost okoliša; - izvanredna ponuda privatnog smještaja; - povoljne cijene; a kao nedostaci: - slaba prometna povezanost u Hrvatskoj (npr. Zadar – Rab, Dubrovnik – Lastovo, Brač - Hvar); - pomanjkanje pješčanih plaža; - netrpeljivost Hrvata prema Talijanima; - slaba opskrbljenost (ponuda ribe i mesa na otocima); - visoke cijene prehrambenih namirnica na otocima.

69

Vrsta smještaja Talijanski individualni gosti u Hrvatskoj najčešće borave u privatnom smještaju i kampovima. Organizirani programi pored hotelskog smještaja u svojim katalozima nude i privatni. Ne smije se zanemariti niti znakovit broj nautičara koji dolaze vlastitim plovilima ili se služi čarterima. Dodatni sadržaji i aktivnosti Talijani rado obilaze i posjećuju nacionalne parkove, bilo individualno ili grupno, obraćajući se lokalnim putničkim agencijama. Veliki su potrošači i rado troše novac na shopping. Kupuju suvenire, obrtničke predmete, a i tipične namirnice koje ne mogu nabaviti u Italiji. Rado odlaze u restorane i uživaju u ribljim specijalitetima koji su još uvijek cjenovno dostupniji u Hrvatskoj. Od kulturnih manifestacija slabo posjećuju glazbene večeri, rado prate folklorne priredbe i lokalne mjesne zabave. Nisu zadovolji sveukupnim izborom suvenira. Žale se na hotelsku prehranu i na pomanjkanje zabave (poglavito mladi). PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Turističko tržište se korjenito mijenja, kao i način na koji Talijani koriste odmor. Premda BDP ne cvjeta, gospodarski rast stagnira, pesimizam caruje, Talijani postaju prohtjevni i lukaviji. Sposobnost procjene turističkih proizvoda, hotela, restorana, odredišta puno je evoluirala i sada gotovo svi znaju analizirati i usporediti ponuđeno kako bi pronašli što povoljniju cijenu. Uspjeh odredišta određuje stupanj gostoprimstva, raznolikost zabave i razonode i mogućnost komuniciranja s ljudima. Sa svojim gospodarskim poteškoćama, predizbornim kampanjama, BDP-om koji neće pozitivno promijeniti zaradu svojim građanima, Italija će sezonu 2006. dočekati bez većih pomaka. Kad uzmemo u obzir: - da su travanjski izbori snažno uzdrmali javnost; - da se gospodarska situacija ne može rapidno popraviti; - da socijalne perspektive nisu ružaste; - da porast plaća nije moguć; - da će cijene porasti 5 – 7 %, objektivno nije moguće predvidjeti porast putovanja i potrošnje za odmor u 2006. Također je potrebno istaknuti da: - 11 milijuna osoba je statistički neproduktivno (u radnoj dobi, ali ne želi raditi); - samo 22 milijuna građana je radno aktivno; - 23 milijuna su umirovljenici; - 11 milijuna je samaca, dobrostojećih i bez obveza; - obitelji ima 22,3 milijuna - gotovo 9 milijuna ima godišnju zaradu više od 40.000 €, iznos koji dopušta nesmetan izbor odredišta za odmor. Ipak, bez obzira na gore izneseno, većina Talijana planira putovati, čak namjeravaju boraviti više izvan kuće zahvaljujući mogućnosti povezivanja vikenda s važnim blagdanima i državnim praznicima. PRAZNIK Uskrs Uskršnji ponedjeljak Dan oslobođenja Praznik rada Dan Republike Sv. Petar i Pavao (samo za Rim) Velika Gospa Svi Sveti Sv. Ambrogio (samo za Milano)

70

nadnevak 16. travnja 17. travnja 25. travnja 1. svibnja 2. lipnja 29. lipnja

dan u tjednu nedjelja ponedjeljak utorak ponedjeljak petak četvrtak

15. kolovoza 1. studenoga 7. prosinca

utorak srijeda četvrtak

Bezgrešno začeće Božić Sv. Stjepan

8. prosinca 25. prosinca 26. prosinca

petak ponedjeljak utorak

Već nakon Uskrsa, Dan oslobođenja, 1. svibnja i Dan Republike jamče tri, s turističkog stajališta, veoma zanimljive proljetne “premosnice – ponti festivi”. Imat ćemo, dakle, povećanje tzv. short breaks i produženih vikenda. Talijani će provesti van kuće oko dvadesetak, što vikenda, što “ponti festivi”, ili sveukupno 40 dana pored glavnog odmora. Prema ispitivanjima udruge hotelijera Federalberghi i Instituta Dinamiche, 26,4 milijuna Talijana će putovati u koincidenciji s važnim praznicima i potrošit će 9,5 milijardi eura. Tradicionalno, najviše ih putuje za Svi Svete, potom 2. lipnja, 25. travnja, itd. Za putovanja vezana za Dan oslobođenja potrošit će se najviše novaca (3 milijarde €), potom 1. svibnja, Svi Svete, Dan Republike, itd. BROJ ODMORA VAN KUĆE BROJ ODMORA Niti jedan Jedan odmor Od dva do četiri odmora Pet i više odmora Sveukupno

2005. 7,8% 50,1% 37,8% 5,1% 100,0%

2006. 7,1% 46,2% 40,4% 6,3% 100,0

76 Talijana na 100 ispitanih osjeća se opterećena svakojakim problemima i za njih je najbolje rješenje “odmor u domovini, po mogućnosti na moru”. Za razliku od 2005. u ovoj godini raste broj onih koji namjeravaju otputovati u inozemstvo, 18% ih kaže “ako ne otputujem sada, tko zna hoću li ikada”. Smatraju nemogućim zadržati postignute privilegije i to ih tjera na skepticizam i pesimizam kad je riječ o budućnosti. Planira se raditi manje, često koristiti pauze i više uživati: budućnost teško da donosi bilo što dobroga. Više se isplati razmišljati o sadašnjosti, o zdravlju, o užicima, o zabavi koju donose odmor/putovanje. Naći ću načina kako se izvrsno provesti za pristupačnu cijenu. Osjeća se povratak restoranima, odnosno odredištima koja jamče dobru kuhinju: “Ići ću tamo gdje se dobro jede, gdje su jela raznovrsna, autentična i obilata.“ Talijani razmišljaju o suncu, simpatičnim uspomenama, bogatim trpezama bez odricanja i dijeta. Dvije trećine ispitanika već se orijentiralo na nacionalna odredišta koja jamče bezbrižan odmor, čistoću i obilatu hranu. Pješčane plaže imat će prednost pred stjenovitom obalom. Italija, prema 2/3 ispitanika, jamči siguran odmor, s manje prijevara. Ovdje se mogu buniti, braniti i biti branjeni. Više se ne spominju povijesni gradovi i kulturni turizam, samo želja za dobrim provodom i dobrom hranom i pićem. U 2006. treba znati kako prezentirati cijenu. Kada su u pitanju cijene Talijani: - znaju da će za odmor u 2006. trebati izdvojiti nešto više novaca, - izjavljuju da su krajnje oprezni na razvoj situacije, - kontroliraju poraste cijena Uvjeti koji se citiraju kao najodbojniji su: minimalni boravak, kasni sat dolaska, rani sat napuštanja sobe, kapara. Na socijalnom planu uočava se pozitivan stav, jača želja za suncem, morem, toplinom nakon duge hladne i kišne zime. Već je 33,7% odlučilo kamo otići na odmor, misle priuštiti si jedno putovanje od 45 dana već za Uskrs. ODLUČNI I NEODLUČNI 2005./2006. Već su odlučili kamo na odmor Nisu još odlučili Ne daju odgovor Sveukupno

2005. 30,9% 61,3% 7,8% 100%

2006. 33,7% 58,3% 8,0% 100%

71

Ne mijenja se razdoblje odmora; industrijska poduzeća, uslužne djelatnosti u velikim gradovima i tvornice zatvaraju u kolovozu. Uočava se i dalje krutost poslodavca u odobravanju glavnog odmora u drugim mjesecima. Stoga će lipanj i srpanj i dalje “trpjeti” kad je riječ o talijanskim gostima jer će biti manje kratkih sekundarnih i dugih glavnih odmora. RAZDOBLJE GLAVNOG ODMORA 44,7

45

43,2

40

35

30

25 2005 2006

20

17,8

17,2

15 10,8 10 7,2

10,2

10,1

10,9

8,3 6,2 4,6

5

4,7

4,1

0 sijecanj - veljaca

ozujak - travanj

svibanj - lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

listopad - studeni

(Izvor: Trademark Italia – Sociometrica veljača 2006.) Kao što je prethodno rečeno u čitavoj Italiji potvrđen je interes za inozemnim putovanjima, ali se još ne uočavaju pretjerana knjiženja. Štrajkovi, katastrofe, klimatske nepogode, terorizam ipak ne odvraćaju 10% Talijana od inozemstva. ITALIJA ILI INOZEMSTVO

80,00% 71,60%72,30% 70,00%

60,00%

50,00%

2005 2006

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

5,80%

6,60%

8,80%

8,20%

6,80%

7,80% 8,00%

4,10%

0,00% Sigurno Italija

Možda Italija

Sigurno inozemstvo

Možda inozemstvo

Neodlučan

(Izvor: Trademark Italia – Sociometrica veljača 2006.) Razlozi odabira inozemstva su raznoliki. Često se kao motiv isticala (34,2%) volja za promjenama, želja za izlaskom iz obiteljske rutine.

72

RAZLOG ODABIRA INOZEMNIH PUTOVANJA (mogucnost vise odgovora) 45,00%

40,00%

38,20% 36,40% 35,10%

34,20%

35,00%

32,10% 30,00%

28,10%

25,00%

20,00%

15,00%

10,00%

5,00%

0,00% prilika upoznati nova mjesta

upoznati narode i kulture

kontakt s običajima i tradicijama

željan putovanja i odlaska iz kuće

prilika za shopping

želja za provjerom

(Izvor: Trademark Italia – Sociometrica veljača 2006.) Kad se uglavnom odlučilo kada se putuje, kao i definirao tip odmora (more, planina, Italija, inozemstvo), potrebno je izabrati odredište. Da bi izbjegli kritike tipa “loše si odabrao”, Talijani se najčešće (49,7%) interesiraju kod rodbine i prijatelja, a samo 8,3% se koristi putničkim agencijama. To potvrđuje i činjenica da se gotovo 50% Talijana vraća na stara provjerena mjesta. IZVORI INFORMIRANJA PRI ODABIRU ODREDISTA (vise odgovora moguce) 49,70% 50,00%

45,00%

42,10% 38,50% 37,40%

40,00%

35,00%

30,00%

23,20%

25,00%

2005

21,20%

2006

20,00%

15,00%

11,80% 8,10% 8,30%

10,00%

7,40%

5,00%

0,00% preporuka prijatelja i poznanika

osobni interesi i sklonosti

knjige, vodići, tisak, filmovi, dokumentarci

putničke agencije, katalozi TO

oglasi (Internet, TV, novne)

(Izvor: Trademark Italia – Sociometrica veljača 2006.) Napetost tržišta pogoršava odnos između klijenta i putničke agencije, u 2006. ponavlja se trend putovanja “uradi sam”. 66,7% ispitanika organizirat će sama putovanje uz pomoć čarobnjaka zvanog Internet.

73

ORGANIZACIJA PUTOVANJA

13,30%

10,20%

sticem informacije i rezerviram preko interneta oslanjam se u potpunosti na putnicku agenciju u putnickoj agenciji kupujem samo putne karte u putnickoj agenciji kupujem samo smjestaj oraniziram sve sam

8,70%

1,10%

66,70%

(Izvor: Trademark Italia – Sociometrica veljača 2006.) Naime 13,3% izjavljuje da se služi Internetom, ali se kupuje malo. Postoji strah od kloniranja kartica i uplata se vrši jedino ako ne postoje druge opcije plaćanja. Kada je riječ o vremenskom razdoblju organiziranju odmora, iznenađuje činjenica da ipak 28,3% Talijana još u zimskim mjesecima odlučuje o ljetnom odmoru. Većina (49,3%) ipak donosi odluku u razdoblju nakon Uskrsa do konca lipnja. VRIJEME ORGANIZACIJE ODMORA

30,00%

24,90% 23,80%

25,00%

25,70% 24,40%

21,90% 20,60% 20,00%

16,20% 14,20%

15,00%

2005 2006

10,00%

5,20% 5,00% 3,10%

6,20% 5,60% 4,60% 3,60%

0,00% listopad - studeni prosinac - veljaca

ozujak - travanj

nakon Uskrsa

svibanj - lipanj

srpanj

kad se pruzi dobra prilika

(Izvor: Trademark Italia – Sociometrica veljača 2006.) Za razliku od prošle godine, više Talijana je već organiziralo ljetni odmor. U veljači samo još 58% nije znalo kuda će na odmor. Oni koji su već sve organizirali ističu da se koriste sve jačom krizom koju trpe putničke agencije, TO i zrakoplovne kompanije što je dovelo do smanjenja cijena, poglavito u dolarskim odredištima, za one koji rezerviraju unaprijed. Slijedi tablica najomiljenijih odredišta za 2006.

74

NAJOMILJENIJA ODREDIŠTA ZA 2006. GODINU Najomiljenija odredišta za 2006. godinu Nisam odlučio more Venecija/Friuli more Emilija Romagna more Ligurija more Toskana more centar Italije more južna Italija more Sicilija more Sardinija druga talijanska mjesta more Mediteran (inozemstvo) zemlje izvan Europe kontinentalna Europa planina (talijanske Alpe) planina Apenini jezera (Italija) toplice (Italija) veliki povijesni gradovi (Italija) manji povijesni centri (Italija)

Predviđanja u 2005. 61,3% 3,67% 8,99% 2,21% 2,92% 4,05% 10,73% 1,27% 11,63% 2,35% 10,17% 9,13% 6,26% 11,21% 2,07% 2,02% 1,08% 1,51% 0,94%

Predviđanja u 2006. 58,3% 3,68% 9% 2,24% 2,94% 4,06% 10,31% 1,31% 11,85% 2,24% 10,26% 9,51% 6,11% 11,01% 2,01% 2,05% 1,03% 1,54% 0,89%

Iz odgovora je vidljivo da se prednost daje talijanskim primorskim odredištima. Od inozemne mediteranske konkurencije za Tunis se predviđa porast od 2,6%, Grčku 2,1%, dok iznenađuje porast od svega 0,8% za Hrvatsku koja se smatra najsnažnijim suparnikom Jadrana. Ipak smatra se da će doći do promjena obzirom da je Hrvatska za mnoge odredište “last minute”. Turska, uzdrmana terorizmom, gubi u narednoj sezoni 8,6%.

Opće karakteristike sezone 2006.: - u padu europske metropole (-1,5%); - konstantni uspon krstarenja u zemljama izvan Europe (+9%); - veliki povijesni gradovi u Italiji (Rim, Venecija i Firenca) bilježe porast (+3,1%); - gube mali povijesni gradovi u Italiji usprkos mnogobrojnim produženim vikendima (-5%); - Rim se smatra gradom pobjednikom zahvaljujući mnogobrojnim letovima low cost i smanjenjem hotelskih cijena; - pozitivan i stabilan imidž talijanskih kupališnih odredišta; - iznenađuje Sicilija s porastom od 3,7%; - defaillance potvrđena za jug Italije.

75

OUTGOING S TALIJANSKOG TRŽIŠTA 2005. 04./05. Mediteranske zemlje 12.094.000 +1,8% Centralna Europa 3.193.000 + 1,4% Sjeverna Europa 1.429.000 + 2,4% Zemlje izvan Europe 2.530.000 +1.4% (Izvor: CISET – metoda TRIP 2005./2006.)

2006. 12.373.000 3.243.000 1.442.000 2.576.000

05./06. +2,3% + 1,6% + 0,9% +1.8%

Kada je riječ o potrošnji misli se na osnovne troškove (put, smještaj i hranu) bez dodatnih troškova (npr. shopping, izleti, ulaznice, i sl.). U 2006. talijanska obitelj od 2,4 člana namjerava potrošiti na glavni odmor 1.420 €ili 6,8% više nego u 2005. Trošak per capita će iznositi 590€ za uobičajene usluge, dok će finalna suma biti znatno veća kada se zbroje svi ekstra troškovi. TROŠAK ZA GLAVNO PUTOVANJE Srednji trošak Direktno fakturiranje Direktno fakturiranje + Indirektni troškovi

1996. 1.068,00€ 22.000 milijardi £ 30.000 milijardi £

2005. 1.330,00€ 17 milijardi € 19 milijardi€

2006. 1.420,00€ 18,2 milijardi € 20,7 milijardi €

Kao što je vidljivo, troškovi za odmor su od 1996. godine (izraženi u lirama), tj. u zadnjih 10 godina porasli za 33%. Kada se uzmu u obzir svi izneseni podaci u ovom poglavlju može se zaključiti: - 34% Talijana je već odlučilo kamo na odmor; - 47% Talijana će ići više puta na odmor van kuće; - turistička populacija raste za 3,1%; - trošak za odmor je oko 590€. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA 1.

Aktualni imidž Hrvatske na talijanskom tržištu/SWOT analiza 1. PREDNOSTI Geografski blisko odredište Snažna privlačnost nezagađene obale i otoka Konsolidirani imidž «Mediterana kakav je nekad bio» Privlačnost simbola hrvatskog turizma (Hvar, Dubrovnik) Dobra eno-gastronomska ponuda Pozitivni pristup svih talijanskih medija Izgradnja autocesta 2. SLABOSTI Negativna percepcija odnosa cijena/kvaliteta Nedovoljno poznavanje ponekih regija Pomanjkanje izravnih letova u predsezoni Pomanjkanje brodskih linija u predsezoni 3. MOGUĆNOSTI Pozitivan trend outgoinga Potražnja putovanja short break Potražnja školskih ekskurzija Kongresni turizam Nov pristup zdravoj hrani i kvalitetnoj eno-gastronomiji Strast za pustolovnim turizmom Kulturni turizam Wellness

76

4. RIZICI/POTENCIJALNE TEŠKOĆE Novi konkurenti na Jadranu (Crna Gora, Albanija) Napori mediteranskih konkurenata u konsolidaciji imidža Konkurentnost europskih gradova zahvaljujući letovima low cost Rizik da Hrvatska bude prepoznatljiva isključivo kao kupališno odredište Hrvatska se definitivno afirmirala na talijanskom tržištu kao sigurno mediteransko odredište s izuzetno pozitivnim imidžom koje mediji trenutačno citiraju kao odredište «koje se treba bojati». Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2006. godini Već više godina porast ukupnog broja dolazaka prati pozitivan trend outgoinga s talijanskog tržišta. Prema predviđanjima talijanskih turističkih radnika i procjenama s početka 2006. može se očekivati porast od 2%. Premda Trademark Italia navodi skromnih +0,8%, većina predviđa znakovite zaokrete u drugoj polovici lipnja kada veliki broj Talijana odabire odredišta za ljetni odmor. Sveukupno gledano, predviđamo realizaciju od cca. 1.300.000 dolazaka i približno 5.800.000 noćenja u 2006. godini. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2006. godini ne bi trebao biti drugačiji od prošle godine obzirom da oba segmenta rastu istom dinamikom. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Gotovo svi «stari» turoperatori nastavljaju programe u 2006. godini. Neznatan broj odustaje od klasičnog kataloga i nudi svoju programe isključivo «on line». Uočava se manji broj «specijalista», većina kataloga nudi Hrvatsku zajedno sa Slovenijom i Crnom Gorom ili u sklopu programa «Mare Mediterraneo». Tiskanje kataloga je skupo te investicija za posebni katalog samo za Hrvatsku nije uvijek opravdana. Na tržištu se javljaju (podjednako na sjeveru i jugu) novi manji turoperatori regionalnog/lokalnog tipa. To su organizatori putovanja koji nemaju razrađenu široku prodajnu mrežu, ali posjeduju velik broj kupaca kojima izravno prodaju. Budući da je potražnja za Hrvatskom iz godine u godinu sve veća, svi se žele s minimalnim ulaganjima i rizicima okušati na novom tržištu. Sicilijanski turoperatori su smanjili broj školskih ekskurzija, a time i broj čarter letova. Evolution Travel je potpuno odustao od organizacije ekskurzija za Pulu i Split. Razlog je okretanje k španjolskom tržištu gdje su postignute povoljnije cijene. TUROPERATORI 2005.

Grad

TUROPERATORI 2006.

Grad

1 AGESTEA

Bari

1 AGESTEA

Bari

2 ALPITOUR

Cuneo

2 ALPITOUR

Cuneo

3 AMATORI - CUTTY SARK AMERICAN GROUP 4 TRAVEL

Ancona

3 AMATORI - CUTTY SARK Ancona

Roma

4 AMERICAN Group Travel

Roma

5 ATERNUM VIAGGI

Pescara

5 ATERNUM VIAGGI

Pescara

6 AURORA VIAGGI

Trieste

6 AURORA VIAGGI

Trieste

7 AVIOMAR

Milano

7 AUSONIA VIAGGI

Palermo

8 BREVIVET

Milano

8 AVIOMAR

Milano

9 BRIXIA

9 BELTOUR

Cosenza

10 CLUANA VIAGGI

Brescia Civitanova M. (MC)

10 BREVIVET

Milano

11 COLUMBUS

Genova

11 BRIXIA

Brescia

77

12 COSMOS TRAVEL

Bari

12 CARAVANTOURS

Rimini

13 CTS

Roma

13 CHARMING HOUSE

14 EDEN VIAGGI

Pesaro

14 CLUANA VIAGGI

Portici (NA) Civitanova Marche

15 EQUATOUR

Napoli

15 COLUMBUS

Genova

16 EUROMOND

Milano

16 COSMOS TRAVEL

Bari

17 EUROTRAVEL

Quart (AO)

17 CTS

Roma

18 EXTEMPORE VIAGGI

Firenze

18 DOMINA TRAVEL

Milano

19 FIRMATOUR

19 EDEN VIAGGI

Pesaro

20 FRASE VIAGGI

Rimini Castelli Caleppio (BG)

20 ELLEWORLD

Bergamo

21 GUINESS TRAVEL

Campobasso

21 EQUATOUR

Napoli

22 HOT WINGS

Dogana (RSM)

22 EUROMOND

Milano

23 I.C.I. INTERNATIONAL

Roma

23 EUROTRAVEL

24 ILLIRIA VIAGGI

Roma

25 IL PICCOLO TIGLIO

Vigevano (PV)

24 EVOLUTION TRAVEL EXECUTIVE Travel 25 Service

Quart (AO) Francofonte (SR)

26 IL TUAREG

Palermo

26 EXTEMPORE VIAGGI

27 I VIAGGI DELLE PLEIADI

Imperia

27 FALKENSTEINER

Firenze Varna – Bressanone

28 I VOSTRI VIAGGI - SIVET

Palermo

28 FIRMATOUR

Rimini

29 ITERMAR

Cattolica (RN)

29 FOUR SEASON TRAVEL

30 JUMBO TOURS

Siracusa

30 FRASE VIAGGI

Roma Castelli Caleppio, BG

31 KOMPAS

Venezia

31 FUTURA VACANZE

Roma

32 LIBARNA VIAGGI

Busalla (GE)

32 GUINESS TRAVEL

Campobasso

33 LOLIMAR

Roma

33 HOT WINGS

Dogana (RSM)

34 LORUSSO

34 I.C.I. INTERNATIONAL

Roma

35 MAGICO SUD

Bari S.Giorgio del Sannio

35 IL CERCHIO VIAGGI

Roma

36 MARE NOSTRUM T.O.

Pescara

36 ILLIRIA VIAGGI

Roma

37 MONDO VIAGGI

Pesaro

37 IL PICCOLO TIGLIO

Vigevano (PV)

38 NOBILTOUR

Treviso

38 IL TUAREG

Palermo

39 PENTATUR

Pescara

39 I VIAGGI DELLE PLEIADI

Imperia

40 PRISMATOUR

Ancona

40 I VOSTRI VIAGGI - SIVET Palermo

41 PROMOZIONE VACANZE

Palermo

41 ITERMAR

Cattolica (RN)

42 ROSSO POMPEIANO

Pompei (NA)

42 JUMBO TOURS

Siracusa

43 RUGGIERI VACANZE

Marsala (TP)

43 KOMPAS

Venezia

44 SAN MARINO T.O.

San Marino

44 LIBARNA VIAGGI

Busalla (GE)

45 SETTEMARI

Torino

45 LOGITOUR

Terni

46 SOLO CROAZIA

Milano

46 LOLIMAR

Roma

78

Roma

47 TECNOTURISMO

Portorecanati (MC)

48 MAGICO SUD

49 THINK AWAY T.O.

Milano Valmontone (RM)

Bari S.Giorgio del Sannio

49 MARE NOSTRUM T.O.

Pescara

50 TOP VIAGGI

Acireale (PA)

50 MAXI TRAVELAND

Roma

51 TORNARE A VIAGGIARE

Roma

51 MONDO VIAGGI

Pesaro

52 VIAGGI CONCHIGLIA

Prato

52 NEAPOLIS

Napoli

53 VIAGGI OGGI

Roma

53 NOBILTOUR

Treviso

54 VILORATOUR

Roma

54 OBY WHAN

Catania

55 VIRTUS VIAGGI

Palermo

55 OLTREOGNIMETA

Lecco

56 VISUAL VIAGGI NOVI TUROPERATORI 2005.

Roma

56 PENTATUR

Pescara

57 PIANETA TERRA

Milano

57 AUSONIA VIAGGI

Palermo

58 PODIUM T.O.

Dogana (RSM)

58 BELTOUR

Cosenza

59 PRISMATOUR

Ancona

59 CARAVANTOURS

Rimini

60 CHARMING HOUSE

Portici (NA)

60 PROMOZIONE VACANZE Palermo Prospettive T.O. BV 61 Gestioni Milano

61 DOMINA TRAVEL

Milano

62 ELLEWORLD

Bergamo Francofonte (SR)

48 TEOREMA TOUR Mi

47 LORUSSO

62 PROSPETTIVE 2000 QUADRIFOGLIO 63 VACANZE

Bari

64 ROSSO POMPEIANO

Pompei (NA)

64 EXECUTIVE Travel Service Roma Varna – 65 FALKENSTEINER Bressanone

65 RUGGIERI VACANZE

Marsala (TP)

66 RUSCONI VIAGGI

Lecco

66 FOUR SEASON TRAVEL

Roma

67 SAN MARINO T.O.

San Marino

67 FUTURA VACANZE

Roma

68 SOLEMARE

Marsala (TP)

68 IL CERCHIO VIAGGI

Roma

69 SOLO CROAZIA

Milano

69 LOGITOUR

Terni

70 SUPERADRIA

70 MAXI TRAVELAND

Roma

71 TECNOTURISMO

Bibione (VE) Portorecanati (MC)

71 NEAPOLIS

Napoli

72 TEOREMA TOUR Mi

72 OBY WHAN

Catania

73 THINK AWAY T.O.

Milano Valmontone (RM)

73 OLTREOGNIMETA

Lecco

74 TIVA VIAGGI

Amelia (TP)

74 PIANETA TERRA

Milano

75 TOP VIAGGI

Acireale

75 PODIUM T.O. Prospettive T.O. - BV 76 Gestioni

Dogana (RSM)

76 TORNARE A VIAGGIARE

Roma

Milano

77 VIAGGI CONCHIGLIA

Prato

77 PROSPETTIVE 2000 QUADRIFOGLIO 78 VACANZE

Bari

78 VIAGGI OGGI

Roma

Roma

79 VILORATOUR

Roma

63 EVOLUTION TRAVEL

Roma

79

79 RUSCONI VIAGGI

Lecco

80 VIRTUS VIAGGI

Palermo

80 SOLEMARE

Marsala (TP)

81 VISUAL VIAGGI

Roma

81 SUPERADRIA

Bibione (VE)

82 TIVA VIAGGI

Amelia (TP)

NOVI TUROPERATORI 2006. 82 EVERYWAY TRAVEL 83 MIMANDI VIAGGI

Trieste Costa Volpino (BG)

84 NON SOLO EUROPA

Pesaro

Prognoza rezultata u 2006. od strane organizatora putovanja Organizatori putovanja su mahom optimisti i smatraju da će se Hrvatska dobro prodavati. Veći turoperatori su zabrinuti porastom konkurencije na tržištu i sve većim brojem novih manjih turoperatora. Nedavno upozorenje Ministarstva vanjskih poslova Italije svim turoperatorima i putničkim agencijama putem krovne udruge FIAVET o postojanju minskih polja u hrvatskim turističkim odredištima podiglo je malo prašine među talijanskim turističkim radnicima. Na sreću, ta vijest nije naišla na veliki odjek u medijima te nije uspjela uzdrmati pozitivni imidž koji imaju talijanski turistički radnici o Hrvatskoj. Zrakoplovni čarteri u 2006. od strane organizatora putovanja Čarter sezona je započela na prijelazu iz 2005. u 2006. letovima iz Palerma, Catanije i Rima za Zagreb u organizaciji TO Sicilije, Lacija i Abruzza. Potom slijede dva čartera sicilijanskog organizatora školskih ekskurzija Jumbo Tours iz Catanije za Split. Za Uskrs i 1. svibnja organizirani su čarter letovi također iz Palerma i Catanije za Zagreb. U ljetnoj sezoni Alpitur potvrđuje letove iz Milana (Malpensa) za Split od 20.05. do 29.09., Columbus iz Milana (Malpensa) za Split od 09.06. do 08.09., ElleWorld iz Bergama za Dubrovnik od 27.05. do 08.09. Teorema iz Bergama i iz Milana (Malpensa) za Zadar od 19.05. do 13.10. Svi sicilijanski turoperatori dijele međusobno čarter letove Croatia Airlinesa, Windjeta i Air Dubrovnika kojih će sveukupno biti 10 tjedno u razdoblju od 7 tjedana s polascima iz Palerma i Catanije za Split i Dubrovnik. Čarter sezona bi trebala završiti letovima iz Palerma, Catanije i Rima za Zagreb za Novu godinu. Autobuseri u 2006. Programi autobusera ne bi trebali biti znatno drugačiji. Od velikih organizatora putovanja i dalje programiraju putovanja autobusom Alpitur, Itemar, Guness, Magico Sud i Kompas. Pored tržišnih lidera postoji velik broj manjih lokalnih TO koji organiziraju grupna putovanja na upit. Za njihove programe obično doznamo kad zatraže dostavu promidžbenog materijala. Brodska povezanost U 2006. smo svjedoci značajnih promjena. Regije Lacij i Kampanija napokon su dobile «svoju» luku na Jadranu. Uvođenjem nove linije Pescara – Split, Jadrolinija je u velike pridonijela povezivanju dviju obala, poglavito regije Lacija i grada Rima sa Splitom i Dalmacijom općenito. Emilia Romagna Lines uvodi novu liniju iz Riminija, Ravenne i Pesara za Pulu, Rovinj, Božavu i Mali Lošinj. Posebno je zanimljiva veza s Malim Lošinjem koja napokon daje mogućnost odlaska iz srednje Italije prema Kvarneru. Venezia Lines od ove godine uvodi katamaran koji prevozi automobile i putnike na liniji Venecija – Poreč – Pula, te katamaran samo za putnike iz Riminija za Pulu, Poreč i Mali Lošinj. Adriatica Navigazioni/Tirrenia je definitivno ukinula trajektnu liniju Ancona – Split, te katamaran duž istarske obale.

80

TURISTIČKA SEZONA 2007. Još je rano za procjene turističke sezone u 2007. godini. Sredinom travnja održani su prvi skupovi u organizaciji CISET-a (Università Ca' Foscari iz Venecije) i UIC-a (Ufficio Italiano dei Cambi) na temu «Rezultati i trendovi - incoming i outgoing». Preliminarne procjene i analize nažalost još nisu dostupne. U Italiji vlada velika zabrinutost glede poskupljenja nafte, što će neminovno uvjetovati poskupljenje goriva/energije odnosno porast cijena prijevoza. Talijani za odlazak na odmor koriste najviše automobil i sigurno će odabirati odredište u blizini Italije kako bi se izbjegli visoki troškovi putovanja. U takvoj situaciji Hrvatska ima velike šanse budući da spadamo u odredišta u neposrednoj blizini s pozitivnim imidžom. Organizatori putovanja su uglavnom optimisti. Zabrinjavaju ih naravno mogući neopravdani porasti cijena što bi se moglo negativno odraziti na sveukupni outgoing organiziranog prometa. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Za talijanske organizatore putovanja i u 2007. vjerojatno će biti prisutan problem nedostatka odgovarajućih kapaciteta u špici sezone (Ferragosto) obzirom da je outgoing sezona s talijanskog tržišta kratkog daha (u prosjeku 7 – 9 tjedana). Potrebno je produžiti sezonu, poraditi više na grupnim putovanjima sindikalnih organizacija, umirovljenika i školaraca/studenata. Nažalost, ponuđene cijene naših hotelijera (po riječima organizatora putovanja) za školske ekskurzije i treću dob u predsezoni su znatno više od drugih mediteranskih konkurenata (npr. Španjolske). Potrebno je nastaviti s organizacijom radionica, prezentacija i road showa. Dosadašnje radionice u organizaciji Predstavništva Milano i Ispostave Rim polučile su izvanredne rezultate, kako kod hrvatskih turističkih radnika, tako i kod talijanskih partnera. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2007. Procjenjujemo da će u 2007. u Hrvatskoj boraviti više od 1.300.000 Talijana koji će ostvariti preko 6.000.000 noćenja. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Ukoliko ne dođe do drastičnih porasta cijena koje će se u 2007. ugovarati s organizatorima putovanja, neće doći do većih promjena u broju programa za Hrvatsku. Mjere koje bi, prema mišljenju organizatora putovanja, trebalo poduzeti u 2007. godini, u svrhu povećanja turističkog prometa: -

poboljšati čistoću plaža i smještajnih kapaciteta (posebno u privatnom smještaju); poboljšati menije u pansionskim restoranima (više jela na bazi tjestenine); povećati broj vožnji na trajektnim linijama za otoke; veći red na plažama, posebno u periodu glavne sezone; zadržavanje postojećih razina cijena u periodima glavne sezone i smanjivanje cijena za grupe u periodima izvan glavne sezone; bolja briga o kulturno-povijesnim spomenicima; više sportskih sadržaja i večernje zabave.

81

SLOVENIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: parlamentarna republika Površina: 20.273 km2 Najveći gradovi: Ljubljana – glavni grad, Maribor, Celje, Novo Mesto, Kranj, Koper, Murska Sobota, Nova Gorica Struktura gospodarstva u Sloveniji posljednjih se desetljeća značajno mijenjala, tako da je udio industrije kao sekundarne djelatnosti u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti pao ispod 30%. Glavna proizvodna područja Slovenije predstavljaju kemijski proizvodi, električna i strojna oprema, automobilski proizvodi, tekstilni proizvodi, papirni i drvni proizvodi te odjeća. Industrijska proizvodnja je prilično jednolična, dok je proizvodne specijalizacije premalo. Opseg industrijske proizvodnje se nakon osamostaljenja smanjio, naročito u tekstilnoj i kožnoj industriji, papirnoj industriji, prehrambenoj industriji te u preradi željeza i čelika. Jedna od najuspješnijih djelatnosti u Sloveniji predstavlja industrija farmaceutskih proizvoda (Lek, Krka) koja spada među najveće u srednjoj Europi sa 75% udjela prodaje i izvoza. BDP U drugom tromjesečju 2005. godine BDP je iznosio 1.693 mlrd. SIT, što je za 5,4% više nego u drugom tromjesečju prethodne godine. U 2005. godini BDP je zabilježio prosječan porast od 3,9% u usporedbi s 2004. godinom, a u apsolutnom iznosu iznosi 6.557.698 milijuna SIT.

82

Realan porast u %, 2005., IV

1.675.450

3,7

2005., III

1.661.639

3,6

2005., II

1.693.690

5,4

2005., I

1.526.919

2,8

2004., IV

1.612.334

3,8

2004., III

1.599.948

4,7

2004., II

1.576.703

4,3

2004., I

1.462.259

3,8

2003., IV

1.510.854

2,8

2003., III

1.482.049

2,6

2003., II

1.475.661

2,5

2003., I

1.344.977

2,6

2002., IV

1.387.431

3,6

2002., III

1.370.291

3,9

2002., II

1.365.079

3,2

2002., I

1.232.639

3,1

BDP "per capita": 13.652 EUR po stanovniku Postotak nezaposlenosti U 2005. godini bilo je 91.889 nezaposlenih, 1% manje nego u 2004. godini. Stopa nezaposlenosti je u 2005. godini iznosila 10,2%.

Prosječna plaća Prosječna mjesečna bruto plaća u 2005. godini iznosila je 277.279 SIT, dok je prosječna mjesečna neto plaća u 2005. godini iznosila 176.311 SIT.

83

Mjesec Prosinac 2005. Studeni 2005. Listopad 2005. Rujan 2005. Kolovoz 2005. Srpanj 2005. Lipanj 2005. Svibanj 2005. Travanj 2005. Ožujak 2005. Veljača 2005. Siječanj 2005.

Bruto mjesečna vrijednost u Neto mjesečna vrijednost u SIT SIT 290.505 184.159 313.965 196.071 279.506 177.502 277.374 176.268 279.038 177.364 271.419 173.153 271.654 172.972 271.814 173.388 269.368 171.779 271.717 172.842 262.911 168.561 267.544 171.380

Stopa inflacije po mjesecima u 2005. godini

Mjesečni indeks

Godišnji indeks

Prosječni godišnji indeks

prosinac 2005.

100,0

102,3

102,5

studeni 2005.

99,5

102,1

102,5

listopad 2005.

100,2

103,1

102,5

rujan 2005.

101,0

103,2

102,5

kolovoz 2005.

99,4

102,1

102,4

srpanj 2005.

100,7

102,3

102,4

lipanj 2005.

100,1

101,9

102,5

svibanj 2005.

100,3

102,2

102,6

travanj 2005.

100,0

102,7

102,7

ožujak 2005.

101,1

103,1

102,6

veljača 2005.

100,6

102,6

102,4

siječanj 2005.

99,4

102,2

102,2

U 2005. godini prosječna godišnja inflacija iznosila je 2,5%. To je bila najniža stopa porasta cijena posljednjih godina. Jedan od glavnih razloga za relativno dobru inflacijsku sliku je stanje cijena u skupini prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića, cijene kojih su u 2004. godini bile u prosjeku za 1,1% niže. Na drugoj strani, ukupnom porastu cijena u 2005. godini su pridonijele veće cijene i troškovi stanovanja, prijevoza, ugostiteljskih i smještajnih usluga te rekreacije i kulture. Cijene usluga su i u 2005. godini, kao i prijašnjih godina, rasle brže od cijena robe.

84

Vanjskotrgovinska bilanca 2005.

UKUPNO SIJEČANJ VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI PROSINAC

IZVOZ

UVOZ

14314518 1025458 1047432 1244998 1196445 1205007 1292438 1214268 958461 1331463 1285750 1354355 1158443

U 000 EUR 15728212 1063294 1160490 1355191 1266229 1274125 1347280 1307344 1103513 1450463 1375127 1560274 1464882

TRGOVINSKA BILANCA

-1413693 -37836 -113058 -110192 -69784 -69119 -54842 -93076 -145052 -119000 -89377 -205919 -306439

UKUPNO SIJEČANJ VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI PROSINAC

Slovenija je u 2005. godini izvezla robu u vrijednosti od 14,314 mlrd. eura i uvezla robu u vrijednosti od 15,728 mlrd. eura. Stanovništvo po starosnim skupinama i spolu u Sloveniji u 2005. Starost - UKUPNO 2.001.114 0-4 god. 89.351 5-9 god. 92.568 10-14 god. 102.957 15-19 god. 123.507 20-24 god. 141.356 25-29 god. 153.502 30-34 god. 145.499 35-39 god. 149.973 40-44 god. 155.302 45-49 god. 156.060 50-54 god. 155.623 55-59 god. 122.423 60-64 god. 103.456 65-69 god. 95.847 70-74 god. 85.872 75-79 god. 65.759 80-84 god. 41.018 85-89 god. 12.860 90 + god. 8.181 Muškarci Starost - UKUPNO 980.070 0-4 god. 45.900 5-9 god. 47.778 10-14 god. 52.777

85

Žene

15-19 god. 20-24 god. 25-29 god. 30-34 god. 35-39 god. 40-44 god. 45-49 god. 50-54 god. 55-59 god. 60-64 god. 65-69 god. 70-74 god. 75-79 god. 80-84 god. 85-89 god. 90 + god. Starost - UKUPNO 0-4 god. 5-9 god. 10-14 god. 15-19 god. 20-24 god. 25-29 god. 30-34 god. 35-39 god. 40-44 god. 45-49 god. 50-54 god. 55-59 god. 60-64 god. 65-69 god. 70-74 god. 75-79 god. 80-84 god. 85-89 god. 90 + god.

63.419 72.515 79.417 74.883 75.993 78.677 79.846 80.214 61.325 49.543 43.800 34.939 22.914 11.229 3.163 1.738 1.021.044 43.451 44.790 50.180 60.088 68.841 74.085 70.616 73.980 76.625 76.214 75.409 61.098 53.913 52.047 50.933 42.845 29.789 9.697 6.443

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Glavni televizijski mediji u Sloveniji su: RTV Slovenija, POP TV i Kanal A, TV Koper-Capodistria, TV Pika, TV Paprika, Prva TV, Net-TV. Glavni radijski mediji u Sloveniji su: Radio Slovenija, Val 202, ARS, Radio Glas Ljubljane, Radio Hit, Radio Antena, Zeleni val. Dnevni listovi i magazini:

• •

86

Delo – glavni dnevni list u Sloveniji, tiska se u 75.000 - 80.000 primjeraka Dnevnik – dnevni list s nakladom oko 65.000 primjeraka

• • • • • •

Slovenske novice – dnevni list s nakladom od 100.000 primjeraka, čita ga 23,7% slovenske populacije između 10 i 75 godina starosti Večer – glavni tiskani medij na području regija sjeverne Slovenije; čitanost 177.000 čitatelja; naklada 57.500 primjeraka Primorske novice – dnevni list Primorske regije u Sloveniji s nakladom od 103.000 primjeraka Finance – jedini poslovni dnevnik u Sloveniji; čitanost 92.000 čitatelja, od kojih je 10% studenata; među čitateljima prevladavaju 30 godišnjaci Mladina – tjednik o aktualnim političkim, društvenim i kulturnim događajima i pojavama; naklada je 17.000 do 20.000 primjeraka, a čitanost 90.000 čitatelja od 10. do 75. godine starosti Jana – popularni tjednik s nakladom od oko 35.000 do 40.000 primjeraka

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. GODINI 1. tromjesečje 2005.: 23,3% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina, realiziralo je oko 709.000 turističkih putovanja, bilo privatnih bilo poslovnih. Od toga je 19,6% stanovnika otišlo na oko 545.000 privatnih putovanja, od kojih je 57,6% realizirano u Sloveniji, a ostala u inozemstvu. 2. tromjesečje 2005.: 29,1% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina, realiziralo je 969.000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 24,9% stanovnika otišlo na 788.000 privatnih putovanja, od kojih je 45,8% realizirano u Sloveniji, a ostala u inozemstvu. 3. tromjesečje 2005.: 55,9% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina, realiziralo je 1.968.000 turističkih putovanja. Od toga je 54,4% stanovnika realiziralo 1.812.000 privatnih putovanja, od kojih je 35,1% realiziranih u Sloveniji, a ostala u inozemstvu. 4. tromjesečje 2005.: 27,9% stanovnika u Sloveniji, starijih od 15 godina, realiziralo je turistička putovanja u broju od 953.000. Od toga je 23,5% stanovnika realiziralo 756.000 privatnih putovanja – 62% u Sloveniji, a ostala u inozemstvu. Velika većina privatnih i poslovnih putovanja (od 92% do 99%) u inozemstvu, realizirano je u Europi. 1. tromjesečje 2005.: Cilj 28,2% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijedi Italija (24,8%), Austrija (19,0%), Bosna i Hercegovina (5,2%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja su Njemačka (23,4%), Austrija (14,3%) te Italija(12,9 %). 2. tromjesečje 2005.: Cilj ukupno 63,5% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijede Italija (8,1 %), Austrija (7,5 %), Bosna i Hercegovina (4,7 %) te Srbija i Crna Gora (3,8 %). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su Austrija (17,4 %), Italija(15,1 %) i Njemačka(14,6 %). 3. tromjesečje 2005.: Cilj 77,8% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijedi Srbija i Crna Gora (3,7%), Bosna i Hercegovina(3,6%), Italija, Grčka. Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su Njemačka (19,2%), Hrvatska (17,7%), Srbija i Crna Gora (11,4%) i Austrija(10,3 %). 4. tromjesečje 2005.: Cilj 41,8% privatnih putovanja bile su Hrvatska, zatim Bosna i Hercegovina (9,9%), Italija, Srbija i Crna Gora, Njemačka, Austrija. Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su u 4. tromjesečju Njemačka (18,7%), Hrvatska (13,3%), Austrija (15,1%), Italija (9,0%) te Srbija i Crna Gora (8,7%). U 2005. godini u segmentu privatnih putovanja u inozemstvo, uz pomoć turističke agencije, bilo je organizirano u prosjeku 11,65% putovanja. 1. tromjesečje 2005.: 12,0% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 2. tromjesečje 2005.: 10,9% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 3. tromjesečje 2005.: 13,7% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 4. tromjesečje 2005.: 10,0% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističkih agencija.

87

Razlog putovanja 1. tromjesečje 2005.: 80,5% privatnih putovanja je za glavni razlog odlaska na putovanje imalo provođenje slobodnog vremena (godišnji odmori, školski praznici, putovanja), a kod 19,5% privatnih putovanja je glavni razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kod 45,8% privatnih putovanja slovenskih turista glavna aktivnost bilo je opuštanje, odmor, zabava, kod 41,2% sport i rekreacija, a kod 5,0% razgledavanje prirodne i kulturne baštine. 2. tromjesečje 2005.: 85,6% privatnih putovanja je za glavni razlog odlaska na putovanje imalo provođenje slobodnog vremena (godišnji odmori, školski praznici, putovanja), a kod 14,4% privatnih putovanja je glavni razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kod 77,2% privatnih putovanja glavna aktivnost bila je opuštanje, odmor, zabava, kod 9,6% putovanja sport i rekreacija, a kod 6,2% razgledavanje prirodne i kulturne baštine. 3. tromjesečje 2005.: 92,6% privatnih putovanja je za glavni razlog odlaska na putovanje imalo provođenje slobodnog vremena (godišnji dopusti, školski praznici, putovanja), a kod 7,4% privatnih putovanja je glavni razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kod 78,9% privatnih putovanja je glavna aktivnost na privatnim putovanjima bilo opuštanje, odmor, zabava, kod 11,3% putovanja sport i rekreacija, a kod 5,9% putovanja razgledavanje prirodne i kulturne baštine. 4. tromjesečje 2005.: 73,1% privatnih putovanja je za glavni razlog odlaska na putovanje imalo provođenje slobodnog vremena (godišnji dopusti, školski praznici, putovanja), a kod 26,4% privatnih putovanja glavni razlog je bio odlazak rodbini i prijateljima. Kod 69,7% privatnih putovanja je glavna aktivnost bila opuštanje, odmor, zabava, kod 16,8% putovanja sport i rekreacija, a kod 7,1% privatnih putovanja razgledavanje prirodne i kulturne baštine. Vrsta prijevoza 1. tromjesečje 2005.: Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom 86,3% - pri dužim privatnim putovanjima u čak 95,4% putovanja. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo bio je autobus s udjelom od 5,8%, a treće zrakoplov s udjelom od 5,0%. 2. tromjesečje 2005.: Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom 85,4%, a drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo autobus, s udjelom od 7,7%. Za duža putovanja u inozemstvo korišten je zrakoplovni prijevoz u 4,2% slučajeva. 3. tromjesečje 2005.: Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom 87,3%; sljedeće najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je autobus s udjelom od 4,8% te zrakoplov s udjelom od 4,5%. 4. tromjesečje 2005.: Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil s udjelom 84,2%, a drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo autobus, s udjelom od 7,9%. Treća najčešće korištena vrsta prijevoza bio je zrakoplovni i željeznički prijevoz s udjelom od 3,6%. Upotreba Interneta pri organizaciji putovanja 1. tromjesečje 2005.: U ovom tromjesečju su turisti koristili Internet prilikom organizacije 18,8% privatnih putovanja, što je za 2,7% više nego u istom tromjesečju 2004. godine. U većini slučajeva koristili su ga pri dužim privatnim putovanjima u inozemstvo (36,6%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (61,4%) i za rezervaciju smještaja (19,2%). 2. tromjesečje 2005.: U drugom tromjesečju su turisti koristili Internet prilikom organizacije 16,3% privatnih putovanja, što je za 5,5% više nego u 2. tromjesečju lani. U većini slučajeva koristili su ga za duža privatna putovanja u inozemstvo (30,5%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (55,2%) i za rezervaciju smještaja (20,5%). 3. tromjesečje 2005.: U ovom tromjesečju su turisti koristili Internet prilikom organizacije 21,1% privatnih putovanja, što je za 8% više nego u istom razdoblju prošle godine. U većini slučajeva koristili

88

su ga pri dužim privatnim putovanjima u inozemstvo (32,2%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (74,2%) i za rezervaciju smještaja (16,2%). 4. tromjesečje 2005.: U četvrtom tromjesečju su turisti koristili Internet prilikom organizacije 16,7% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga za duža privatna putovanja u inozemstvo (32,3%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (63,3%) i za rezervaciju smještaja (18,9%). Preferirana vrsta smještaja 1. tromjesečje 2005.: Na 25,8% privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, na 24,0% privatnih putovanja koristili su druge smještajne objekte, najčešće apartmane (81,0%). Na 49,3% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju, od toga kod rodbine i prijatelja (48,7%) i u vlastitim objektima za odmor (28,5%). 2. tromjesečje 2005.: Na 22,5% privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, na 17,5% privatnih putovanja koristili su druge smještajne objekte, i to apartmane (56,8%). Na 59,2% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju, od toga kod rodbine i prijatelja (45,4%) i u vlastitim objektima za odmor (40,3%). 3. tromjesečje 2005.: Na 16,7% privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, na 31,3% privatnih putovanja koristili su druge smještajne objekte, i to apartmane (52,8%) i kampove (40,2%). Na 50,8% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju, od toga kod rodbine i prijatelja (30,4%) i u vlastitim apartmanima i kućama za odmor (48,1%). 4. tromjesečje 2005.: Na 20,5% privatnih putovanja turisti su boravili u hotelskim objektima, na 13,0% privatnih putovanja koristili su druge smještajne objekte, najčešće apartmane (65,6%). Na 64,7% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju, najčešće kod rodbine i prijatelja (62,6%). Starosna dob turista i trajanje putovanja s obzirom na vrstu organizacije putovanja i vrstu smještaja 1. tromjesečje 2005.: S obzirom na starosnu dob turista, na pojedinom privatnom putovanju prosječno su najviše noćenja ostvarili turisti u starosnoj skupini 65 godina, i to 4,4. Turisti koji su otišli na privatno putovanje zbog zdravstvenih razloga, odnosno boravka u lječilištima, prenoćili su prosječno 7,4 puta. Na organiziranim putovanjima turisti su prosječno prenoćili 5,6 puta, dok su na putovanjima koja nisu bila organizirana od strane agencija, prenoćili prosječno 3,5 puta. Turisti koji su boravili u turističkim naseljima i apartmanima zabilježili su 4,8 noćenja; turisti koji su noćili u hotelima i motelima zabilježili su 4,4 noćenja, a oni koji su boravili u vlastitim objektima zabilježili su 2,2 noćenja. 2. tromjesečje 2005.: Na pojedinom privatnom putovanju prosječno su najviše noćenja ostvarili turisti u starosnoj skupini 65 godina i više i to 4,6. Turisti koji su otišli na privatno putovanje zbog opuštanja i rekreacije prenoćili su prosječno 4,5 puta. Na organiziranim putovanjima turisti su prosječno prenoćili 4,5 puta, dok su na putovanjima koja nisu organizirale agencije prenoćili prosječno 3,0 puta. Turisti koji su boravili u turističkim naseljima i apartmanima zabilježili su 3,5 noćenja; turisti koji su noćili u hotelima i motelima zabilježili su 4,2 noćenja, a oni koji su boravili u kampovima 3,5 noćenja. 3. tromjesečje 2005.: S obzirom na starosnu dob turista, na pojedinom privatnom putovanju prosječno su najviše noćenja ostvarili turisti u starosnoj skupini 65 godina i više i to 6,6. Turisti koji su otišli na privatno putovanje zbog opuštanja i rekreacije prenoćili su prosječno 5,7 puta. Turisti koji su na put otišli zrakoplovom, prosječno su noćili 8,7 puta. Oni koji su putovali automobilom, noćili su u prosjeku 5,8 puta. Na organiziranim putovanjima turisti su noćili prosječno 5,8 puta. Turisti koji su boravili u hotelima i motelima zabilježili su prosječno 6,6 noćenja, a oni koji su boravili u privatnom smještaju 7,5 noćenja. Oni koji su boravili u vlastitim objektima zabilježili su 4,3 noćenja. 4. tromjesečje 2005.: Na pojedinom privatnom putovanju prosječno su najviše noćenja ostvarili turisti u starosnoj skupini 65 godina i više, i to 3,8. Turisti koji su otišli na privatno putovanje zbog opuštanja, odmora i zabave prenoćili su prosječno 2,5 puta. Turisti koji su na put otišli zrakoplovom, prosječno su noćili 9,2 puta. Oni koji su putovali automobilom, prenoćili su prosječno 2,9 puta. Na organiziranim putovanjima turisti su prosječno prenoćili 4,4 puta, dok su na putovanjima koja nisu organizirale

89

agencije, prenoćili prosječno 3,0 puta. Turisti koji su boravili u privatnom smještaju zabilježili su 3,7 noćenja; turisti koji su noćili u hotelima i motelima zabilježili su 4,1 noćenja, a oni koji su boravili u vlastitim objektima zabilježili su 2,4 noćenja. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju 1. tromjesečje 2005.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima trošili prosječno 10.000 SIT dnevno. Više su trošile osobe muškog spola u odnosu na osobe ženskog spola. Najviše (oko 12 000 SIT) su prosječno trošili turisti u dobnoj skupini od 25 do 44 godine. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili gotovo 23.000 SIT, a oni koji su otišli na putovanje iz razloga opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 8.000 SIT dnevno, a oni koji su na putovanje otišli iz razloga rekreacije i bavljenja sportskim aktivnostima oko 11.000 SIT dnevno. 2. tromjesečje 2005.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima trošili prosječno 9.000 SIT dnevno. Manje su trošile osobe muškog spola (8.000 SIT) u odnosu na osobe ženskog spola (oko 9.000 SIT). Najviše (oko 9.000 SIT) su prosječno trošili turisti u dobnoj skupini od 25 do 44 godine. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili 21.000 SIT, a oni koji su na odmor otišli radi opuštanja, odmora i zabave oko 7.000 SIT. 3. tromjesečje 2005.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima trošili prosječno 7.300 SIT dnevno. Manje su trošile osobe ženskog spola (6.300 SIT) u odnosu na osobe muškog spola (8.400 SIT). Najviše (oko 8.000 SIT) su prosječno trošili turisti u dobnoj skupini od 15 do 24 godine na kraćim putovanjima u inozemstvo. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili 14.700 SIT, a oni koji su na odmor otišli radi rekreacije i bavljenja sportskim aktivnostima 6.500 SIT. 4. tromjesečje 2005.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima potrošili prosječno 9.400 SIT dnevno. Manje su trošile osobe ženskog spola (oko 8.700 SIT) u odnosu na osobe muškog spola (oko 10.000 SIT). Najviše (oko 16.400 SIT) su prosječno trošili turisti u dobnoj skupini od 25 do 44 godine na kraćim putovanjima u inozemstvu. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili 20.700 SIT. Oni koji su na dopust putovali zrakoplovom, prosječno su dnevno trošili oko 23.600 SIT, oni koji su putovali autobusom 13.500 SIT, dok su oni koji su putovali automobilom, u prosjeku trošili 7.300 SIT. Hrvatska kao cilj putovanja slovenskih turista, prosječni broj noćenja slovenskih turista u Hrvatskoj i njihova prosječna potrošnja 1. tromjesečje 2005.: Cilj 28,2% svih privatnih putovanja bila je Hrvatska na prvom mjestu, nakon koje slijede Italija, Austrija, BiH i dr. Prosječan broj ostvarenih noćenja u Hrvatskoj je bio 3,0. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima u Hrvatskoj prosječno trošili 5.000 SIT. 2. tromjesečje 2005.: U drugom je tromjesečju opet na prvom mjestu Hrvatska kao zemlja-cilj privatnih putovanja i to 63,5% svih privatnih putovanja u Europi. Slijede Italija, Austrija, Bosna i Hercegovina te Srbija i Crna Gora. Prosječan broj ostvarenih noćenja u Hrvatskoj je bio 3,5. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima u Hrvatskoj prosječno trošili 6.000 SIT. 3. tromjesečje 2005.: Cilj 77,8% svih privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska na prvom mjestu, nakon koje slijede Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Grčka, Italija i dr. U ovom je tromjesečju prosječan broj ostvarenih noćenja u Hrvatskoj je bio 7,1. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima u Hrvatskoj prosječno trošili 6.000 SIT. 4. tromjesečje 2005.: U četvrtom je tromjesečju opet Hrvatska na prvom mjestu kao zemlja-cilj privatnih putovanja u Europi i to 41,8% svih privatnih putovanja u Europi. Prosječan broj ostvarenih noćenja u Hrvatskoj je bio 2,9. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima u Hrvatskoj prosječno trošili oko 6.000 SIT.

90

Slovensko tržište u ukupnom hrvatskom turističkom rezultatu - 2005. godina Hrvatska kao turističko odredište ima i dalje neprikosnovenu poziciju na slovenskom tržištu. Cijeli niz godina s tog se turističkog tržišta ostvaruju izuzetni rezultati – godišnje nam iz Slovenije dolazi više od 900.000 gostiju, koji ostvaruju više od 5 milijuna noćenja. Tijekom cijele godine su pokazatelji sa slovenskog tržišta bili vrlo povoljni i stabilni, premda je razina dosadašnjih rezultata bila tako visoka da se nisu mogli očekivati veliki pomaci. Procjena je da je u 2005. godini značajno opalo oduševljenje Slovenaca za konkurentska mediteranska odredišta, temeljeno u značajnoj mjeri uvođenjem niskobudžetnih zrakoplovnih linija, a i da zbog terorističkih prijetnji u okruženju, Hrvatska ostaje siguran i stabilan cilj slovenskih gostiju u narednom razdoblju. Činjenica je, međutim, da hrvatska turistička ponuda mora ozbiljno i dinamično proširivati, poboljšavati i promovirati predsezonsku i posezonsku ponudu, ali i dizati kvalitetu kompletne usluge ako želi još više motivirati turističke dolaske iz Slovenije. Vratimo li se još malo unazad, rezultati u srpnju 2004. pokazali su da je broj dolazaka slovenskih turista došao na istu brojku kao u srpnju 2003. godine, iako s manjim brojem noćenja. Za razliku od 2004. godine u kojoj je, zbog poznatih razloga, došlo do malog pada slovenskih gostiju, u 2005. godini je ostvareno malo, ali stabilno povećanje noćenja slovenskih turista od 1%, pa je godina završila s ostvarenih 5.099.116 noćenja. Udio slovenskih gostiju u ukupnim dolascima stranih turista bio je 11,1%, od čega su veći udio imali samo njemački (23,9%) i talijanski (12,4%) turisti.

Promet slovenskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1992. do 2005.

1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

apsol. 306.170 229.660 294.438 299.908 438.000 577.920 637.662 689.851 848.888 876.987 869.000 918.462 884.273 878.882

Dolasci indeks 75 128 102 146 132 110 108 123 103 99 106 96 99

100 75 96 98 143 189 208 225 277 286 284 300 289 383

apsol. 2.088.897 1.494.457 2.065.931 2.059.840 2.862.000 3.735.047 4.035.713 4.237.203 5.015.481 5.119.205 4.993.371 5.207.786 5.032.470 5.099.116

Noćenja indeks 72 138 100 139 131 108 105 118 102 98 104 97 101

100 72 99 99 137 179 193 203 240 245 239 249 241 341

Izvor DZS

91

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa slovenskog tržišta

Dolasci 1.000.000 900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000

Izvor: DZS

100.000

0 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Noćenja 6.000.000 5.000.000 4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000

Izvor: DZS 0

1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

92

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj sa slovenskog tržišta Slovensko je tržište tipično individualno tržište zbog blizine i zbog vrlo dobrog poznavanja naše domovine, kao i mogućnosti praćenja hrvatskih medija. Procjenjuje se da 17% slovenskih turista dolazi organizirano – posredstvom turističkih agencija, a ostali dolaze na način da sami sebi organiziraju boravak. Organizatori putovanja za Hrvatsku na slovenskom turističkom tržištu Hrvatska je kao turističko odredište zastupljeno u programima sljedećih organizatora putovanja:

• • • • • • • • •

KOMPAS RELAX BURIN KLUB DOBER DAN ILIRIKA TURIZEM GLOBTOUR ALPETOUR TENTOURS BONUS

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2005. godine U programima organizatora putovanja za 2005. godinu u turističkoj ponudi Hrvatske pojavili su se dodatni sadržaji orijentirani na razdoblje predsezone i posezone – zasebni katalozi koji sadrže aktualne programe za npr. mjesec ožujak/travanj (Uskršnji blagdani), za mjesec svibanj (prvomajski praznici), za rujan, listopad (aktivni sadržajni odmor – branje maslina, mandarina, ljekovitog bilja). Obujam organiziranog prometa u 2005. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Najveći broj putnika realizirali su Kompas i Relax, kao najveći turoperatori za putovanja na hrvatska odredišta. Kompas je, prema dostupnim podacima, realizirao oko 40.000 putnika iz Slovenije, dok od Relaxa nije bilo moguće dobiti relevantne podatke. Ostali turoperatori – Dober dan, Burin, Tentours kretali su se u rasponu od 8.000 do 12.000 putnika. Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja i s gledišta individualnog gosta na slovenskom tržištu Prednosti Hrvatske kao turističkog odredišta su za slovenskog gosta znatne, prije svega zbog svojih prirodnih bogatstava, kulturno povijesnih znamenitosti, specifičnosti mora i obale, očuvanog i čistog mediteranskog ambijenta. Primjedbe slovenskog gosta i organizatora putovanja ipak su česte, a odnose se najviše na nedovoljnu gostoljubivost i profesionalnost u pojedinim segmentima turističke ponude (ugostiteljstvo, nautički turizam). Prisutne su i primjedbe o osjećaju zapostavljenosti i neravnopravnom tretmanu slovenskih gostiju u odnosu na zapadnoeuropske – Nijemce, Talijane, Austrijance. Osnovne primjedbe organizatora putovanja i slovenskog gosta odnose se na nedostatak kvalitetnih vanpansionskih – zabavnih, kulturnih, sportskih sadržaja te neinventivnost i jednoličnost ponude; nerealno i neprimjereno dizanje cijena pojedinih kategorija ponude na određenim odredištima; nedovoljnu čistoću i higijenu smještajnih i javnih prostora; nedovoljnu profesionalnost osoblja u cjelokupnoj turističkoj grani, kao i u javnim službama; neprimjerenost objekata i javnih prostora u predsezoni (građevinski radovi u blizini i na putu do smještajnih i ostalih objekata).

93

Organizatori putovanja u Sloveniji i slovenski gost u budućnosti očekuje veće standarde u kvaliteti usluga, ponudu raznovrsnih atraktivnih i sadržajnijih programa zabave, sporta, rekreacije, autohtone gastronomije, čišći i ekološki bolje očuvan prostor te veće uvažavanje slovenskih gostiju od strane domaćina, gostoljubivost i profesionalnost, osmjeh dobrodošlice i poneku riječ na slovenskom jeziku. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Tablica: Ostvarena noćenja slovenskih gostiju po regijama I. - IX. 2005.

Istra Kvarner Zadarska regija Šibenska regija Splitsko -dalmatinska Dubrovačko neretvanska

2005. 2.081.904 1.413.307 657.322 236.443 493.041

2004. 2.081.011 1.411.451 575.495 237.690 471.724

191.283

197.055

Udio noćenja slovenskih gostiju po regijama I-IX 2005.

4%

10% 5%

40% 13%

Istra Kvarner Zadarska regija Šibenska regija Splitsko dalmatinska Dubrovačko neretvanska

28%

Slovenski gosti zastupljeni su izuzetno dobro u svim regijama, ali zbog blizine i dostupnosti najveći dio otpada na Istru i to oko 40%, Kvarner posjećuje oko 28% slovenskih gostiju, a ostatak otpada na dalmatinske županije. U zadnje vrijeme, zbog poboljšanja cestovne infrastrukture prema Dalmaciji, zamjećuje se lagani porast udjela slovenskih gostiju u odnosu na Istru i Kvarner. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Najčešći način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku je, zbog blizine i poznavanja odredišta, prijevoz automobilom, budući da 80% slovenskih turista dolazi u individualnom aranžmanu. Osim prijevoza automobilom prisutan je i prijevoz autobusom, avionom, vlakom i brodom, ali u zanemarivoj mjeri u odnosu na osobne automobile. Avionski čarteri – broj, trajanje rotacija, polazišta – odredišta Nakon što je prije dvije godine bilo čak 8 rotacija avionskih čartera prema Splitu, Dubrovniku i Braču, zbog visokih cijena prijevoza, nedovoljnih kapaciteta i nemogućnosti popunjavanja čarter letova, tijekom 2005. realizirane su samo dvije rotacije i to LJ-DU i LJ-ST koje je popunjavalo više slovenskih turoperatora zajednički.

94

Autobuseri Najveći turoperatori imaju svoje autobuse, a od klasičnih autobusera tu su Alpetour Škofja Loka, Izletnik Celje i Pohorje tours. Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Najzastupljeniji oblik smještaja kojeg koriste slovenski turisti su apartmani u privatnom smještaju. Pored njih popularan je smještaj u autokampovima i u hotelima. Osim toga, slovenski turisti koriste i apartmane u privatnom vlasništvu te kuće za odmor – točna razrada u uvodnom djelu. Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju S ovog tržišta Hrvatsku najčešće posjećuju obitelji s djecom u širokom starosnom rasponu od 25-55 godina, a točna razrada navedena je u prethodnom dijelu teksta. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnjih odmor u inozemstvo u 2006. godini (usporedba s 2005. godinom) Procjenjuje se povećanje ukupnih odlazaka na godišnji odmor na razini od 5%. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. Očekuje se da će najpopularnija odmorišta Slovenaca u ovoj sezoni biti u Hrvatskoj, i to kako slijedi:

• • • • •

Lošinj Poreč Brač Šibenik Pag

Ocjena najomiljenijeg odredišta ovisi o raspoloživom kapacitetu odredišta, tako da bi za objektivnu procjenu trebalo analizirati po relativnom udjelu u ukupno ostvarenom prometu. Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Nakon potpunog završetka autoceste Zagreb- Split, moguće je da će se redoslijed u nekoliko odredišta promijeniti u korist dalmatinskih odredišta. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu – promjene u odnosu na 2005. godinu

• • • • • • •

KOMPAS RELAX BURIN KLUB DOBER DAN ILIRIKA TURIZEM GLOBTOUR TENTOURS

95

Procjena udjela tržišta u ukupnom hrvatskom turističkom rezultatu – 2006. godina Aktualni imidž Hrvatske Aktualni imidž Hrvatske kao turističkog odredišta je vrlo dobar. Hrvatska je kao turističko odredište i dalje vodeće na slovenskom tržištu. U predstavništvu HTZ-a u Ljubljani bilježi se veliko zanimanje i interes za Hrvatsku među slovenskim gostima. Imidž Hrvatske na visokoj razini drže bogatstva prirodne i kulturne baštine, kvaliteta i čistoća mora, konfiguracija jadranske obale, očuvano mediteransko ozračje, itd. Osim toga, očekujemo povoljan odjek dodatne televizijske kampanje koja se na najznačajnijim televizijskim postajama realizirala tijekom travnja, a biti će koncipirana na motivaciju dolaska s naglaskom na razdoblje predsezone. Aktualna situacija na slovenskom tržištu je odlična te očekujemo ponavljanje ostvarenja do sada najbolje turističke sezone na slovenskom tržištu – sezone 2003., što označi da predviđamo više od 900.000 dolazaka te više od 5,2 milijuna noćenja slovenskih gostiju. Zabilježena je dobra prodaja aranžmana za prvosvibanjske blagdane koje su svi turoperatori ponudili u posebnim katalozima, a prvomajski su blagdani udarni predsezonski termin u Sloveniji, zbog povezivanja Dana osvobodilne fronte i prvosvibanjskih školskih praznika. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2006. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka je 20:80 u korist individualnih i ocjenjujemo da se značajnije neće mijenjati. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2005. godinu) Hrvatska je, zbog izuzetno pozitivnog trenda potražnje, odnosno visoke stope stabilnosti na ovom tržištu, zastupljena sve više u programima organizatora putovanja. (Burin je značajno proširio programe na smještajni segment, a pojavljuju se i neki novi organizatori – Alpetour, koji imaju programe za Hrvatsku.) Neki turoperatori pokušavaju dio tržišta usmjeriti na nova i konkurentska odredišta, motivirani dobrim uvjetima, kreirajući zanimljive programe – Bugarska, Tunis, Egipat. Dojam je da u tome i nemaju previše uspjeha, pa se i programi relativno brzo napuštaju. Prognoza rezultata u 2006. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja

• • •

Kompas – 40.000 Dober dan – 12.000 Burin – 12.000

Avionski čarteri u 2006. godini

• •

Ljubljana-Dubrovnik Ljubljana- Split

Popunjavaju ih slovenski turoperatori zajednički – trajanje 15-18 tjedana. Autobuseri u 2006. godini Izletnik Celje, Alpetour Škofja Loka, Pohorje tours, ostali manji autobuseri. Preferencije turista obzirom na vrstu smještaja (promjene u odnosu na prethodnu godinu) Traže se sve više hoteli viših kategorija, kao i kampovi te privatni smještaj više kategorije.

96

Potražnja za specifičnim sadržajima /aktivnostima (promjene u odnosu na prethodnu godinu) Nameće se potreba razmišljanja o novim, mlađim generacijama slovenskih gostiju koje nemaju tradicionalne i povijesne veze s Hrvatskom, bar ne u mjeri kao što imaju njihovi roditelji te se shodno tome od njih ne može očekivati niti poznavanje hrvatskog jezika niti posebna naklonost našem mentalitetu. U vezi s tim, hrvatska turistička ponuda mora se prilagođavati navedenim činjenicama, izbjegavati stereotipe, jednoličnost i neinventivnost, svoje prirodne i kulturne vrijednosti oblikovati i ponuditi na moderan, atraktivan način te voditi računa da visokim ekološkim standardima sačuva svoje neprocjenjivo prirodno naslijeđe. Osim toga, od iznimne je važnosti i ulaganje u kadrove koji će osigurati visoku razinu i profesionalnost turističke usluge te kontrolirati kvalitetu usluga. Za slovenskog gosta potrebno je, naročito u predsezoni i posezoni, osmisliti atraktivne programske pakete (vikendi, praznici, školski praznici) koji će sadržavati mogućnosti za uživanje u prirodi sa zabavnim i sportskim programima (šetnje, biciklizam, ribarenje, ronjenje), gastronomskim specijalitetima te kulturno povijesnim znamenitostima koje su u Sloveniji još uvijek nedovoljno poznate. Pored navedenog, hrvatski bi turistički djelatnici morali u potpunosti uvažavati i prihvaćati slovenske goste kao i sve ostale strane goste, ne podrazumijevajući više njihovo razumijevanje hrvatskog jezika. Odlični rezultati hrvatskog turizma koji se ostvaruju na ovom tržištu zaslužuju da se slovenskom gostu u Hrvatskoj pokaže uvažavanje kako promidžbenim materijalima na njihovom jeziku, tako i u svim ostalim elementima turističke i medijske komunikacije. TURISTIČKA SEZONA 2007. – PROCJENA Preliminarna procjena ukupnih dolazaka na godišnji odmor sa slovenskog tržišta u inozemstvo u 2007. godini Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor sa slovenskog tržišta u inozemstvo: povećanje sadašnjeg broja za 2%. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2007. godini, uz usporedbu s 2006. godinom Predviđeni redoslijed najomiljenijih odredišta u 2006. godini: Hrvatska, Grčka, Turska, Tunis, Egipat. Prognoze organizatora putovanja za 2007. (promjene u odnosu na 2006.) Prognoze organizatora putovanja za 2007. godinu: proširenje turističke ponude i dodatnih turističkih sadržaja, povećanje kvalitete implicira porast putovanja. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja sa slovenskog tržišta u 2007. godini Za 2007. godinu procjenjuju se dolasci sa slovenskog tržišta u broju od 970.000 te ostvareni broj od 5,32 milijuna noćenja. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2006.) Najavljena je i veća zastupljenost Hrvatske u programima putovanja, naročito na području ruralne ponude što je aktualni trend. Znači, obogaćivanje agencijske turističke ponude ponudom agroturizma seoskih domaćinstava, ruralnih kuća za odmor, kao i hotelskih objekata i objekata privatnog smještaja više kategorije.

97

Mjere koje bi u 2007. godini trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja u 2007. godini bilo bi potrebno podići kvalitetu cjelokupne turističke ponude, od smještaja do vanpansionskih usluga, proširiti i obogatiti postojeće turističke sadržaje, uskladiti cjenovnu politiku po sustavu "vrijednost za novac", odnosno da cijena usluge što vjernije odražava kvalitativnu i kvantitativnu vrijednost turističke usluge, voditi brigu o zadovoljavanju visokih ekoloških standarda te o očuvanju čistoće prirodnog okoliša.

98

ČEŠKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje

• • • • • • • • •

• • • •

parlamentarna demokracija 13 županija neovisnost od 1. siječnja 1993. Dan državnosti 28. listopada predsjednik: Vaclav Klaus predsjednički izbori: 2008. godine parlamentarni izbori: u lipnju 2006. godine jezik: češki religija: o katolici 39,2% o protestanti 4,6% o pravoslavci 3% o ostali 13,4% o ateisti 39,8% diplomatski odnosi s Republikom Hrvatskom: uspostavljeni 1. siječnja 1993. godine veleposlanik Republike Hrvatske u Češkoj Republici: dr. Viktor Brož veleposlanik Češke Republike u Republici Hrvatskoj: Ph. Dr. Petr Burianek glavni grad: Prag

99

Površina 78.866 km2, državne granice duge su 2.303 km, a graniči s Njemačkom (646 km), Poljskom (658 km), Austrijom (362 km) i Slovačkom (215 km). Najveći gradovi Prag (1,2 milijuna stanovnika), Brno (379.793), Ostrava (319.238), Plzen (166.475), Olomouc (103.299), Liberec (99.909), Česke Budejovice (99.105), Hradec Kralove (98.292), Usti nad Labem (96.552). Opće karakteristike gospodarstva Češko gospodarstvo je u devedesetim godinama prolazilo teško razdoblje prelaska na slobodno tržište i razdoblje restrukturiranja gospodarskih temelja. Nakon raspada Sovjetskog saveza došlo je do pada proizvodnje praktički u svim gospodarskim granama. Danas je Češka Republika ekonomski vrlo značajna država. U okviru bivšeg komunističkog bloka gospodarski je najrazvijenija država. Najveći dio BDP-a čini sektor usluga. Industrija je tradicionalno glavni dio gospodarstva Češke Republike. Njezino sadašnje stanje je rezultat više nego dva stoljeća razvoja. Uz tradicionalno jaku prehrambenu industriju postupno je ojačalo i strojarstvo, kemijska industrija, porasla je proizvodnja električne energije, ugljena, željeza i čelika. Značajno mjesto zauzima industrija energenata. U proizvodnji koksa Češka spada u sam vrh proizvođača. Dovršetkom nuklearne elektrane Temelin porastao je udjel nuklearne energije u proizvodnji električne energije. Zahvaljujući stranim investicijama posljednjih se godina naglo promijenila struktura industrije. Veliki dio proizvodnje čine moderni uređaji i industrijske komponente namijenjene prije svega za zapadnu Europu i razvijene države svijeta. Među najveće češke tvrtke spada Škoda–Auto, koja čini značajni dio češkog izvoza. S gledišta prodaje na drugom mjestu je koncern kemijskih tvrtki Unipetrol. Zahvaljujući modernim industrijskim strojevima i uređajima te orijentaciji na razvijena tržišta, Češka Republika je postala najrazvijenija država u srednjoj i istočnoj Europi. Uspoređujući BDP i kupovnu moć stanovnika, Češka je uz bok Grčke i Portugala. Poljoprivreda je u padu i zapošljava svega 4% ekonomski aktivnog stanovništva. Usprkos tome, poljoprivreda je i nadalje vrlo značajna gospodarska grana. Uloga poljoprivrede nije samo u proizvodnji zdrave hrane već je i u funkciji zaštite okoliša. Osnovna poljoprivredna grana je biljna proizvodnja. Na 50% obradivih površina uzgajaju se žitarice, slijedi uzgoj šećerne repe i krumpira. U uzgoju životinja dominira uzgoj svinja i goveda. Tradicionalno je jak uzgoj slatkovodnih riba, prije svega šarana, a zatim lov divljači. U uzgoju slatkovodnih riba Češka spada u europske velesile. Trećinu područja Češke pokrivaju šume te je razvijena i drvoprerađivačka industrija, a drvo se jednim dijelom prerađuje i za izvoz. Promet u Češkoj Republici ima veliku ulogu, koja proizlazi iz zemljopisnog položaja. Osnova prometnog sustava u Češkoj Republici je kombinacija željezničkog i cestovnog prometa kojom se zajedno prevozi oko 99% putnika i 98% roba. Češka željeznička mreža spada u jednu od najgušćih u svijetu iako promet po mnogim lokalnim tračnicama bilježi gubitak. Posljednjih godina značajan porast zabilježila je izgradnja auto cesta. Vanjska trgovina je sastavni dio gospodarstva svake države. Za Češku Republiku, koja je država s nedostatkom nekih sirovina i država sa široko razvijenom industrijom, ima iznimno veliki značaj. U uvozu prevladavaju goriva, strojevi i prometna sredstva, a u izvozu različiti industrijski proizvodi i također strojevi. Agencija Czech Trade za potporu trgovine je potpora izvoza i povećanje konkurentnosti čeških tvrtki i poduzetnika u inozemstvu.

100

CzechInvest – agencija za potporu poduzetništva i investicija. Ovdje se zapravo radi o koraku prema "sustavu jednih vrata", tj. one-stop-shop za domaće i strane tvrtke, centralni izvor informacija, savjetovanja i ujedno posrednik prilikom traženja (financijske) potpore iz EU fondova. BDP Prema podacima za 2004. godinu iznosio je 160,4 milijarde Eura. Rast u 2005. godini iznosio je oko 4%. Prognoza rasta za 2006. godinu iznosi 3,2 do 4,6%. BDP po glavi stanovnika 15.708 Eura, prema podacima Czech Statistical Office za 2004. godinu. Stopa nezaposlenosti Prema službenim podacima, u 2004. godini stopa nezaposlenosti iznosila je 9,47%, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Najniža je u Pragu (3%) i Češkim Budějovicama (4,1%), a najviša u Mostu (22,7%). Bez posla je pola milijuna građana, no u odnosu na 2003. godinu situacija se popravlja. Prognoze da će se sniziti i doći na 8% u 2007. godini, prema podacima EUROSTAT-a, stopa nezaposlenosti u Češkoj u okvirima je prosjeka zemalja EU, koji je trenutno oko 8,7%. Prosječna plaća - 639 Eura za 2005. godinu Stopa inflacije: Stopa inflacije u 2004. godini iznosila je 2,8%, a dalje se predviđa u okviru 2,5% do 3,0%. Vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinski deficit u 2004. godini iznosio je 825 milijuna USD i bio je najniži od 1993. godine. Izvoz je porastao za 24% u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 5.216 Eura po glavi stanovnika, čime je Češka dostigla Veliku Britaniju, a prestigla Španjolsku, Portugal i Grčku. Češki udio u ukupnoj svjetskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni u posljednjih 10 godina povećan je na 0,7%. Povećan je izvoz u zemlje EU. Najbolji češki trgovinski partner i dalje je Njemačka s 34,1% ukupne razmjene, a slijede Slovačka, Austrija, Italija, itd. Povećao se udio Kine i Ruske Federacije. Veliki izazov za češke izvoznike su tržišta nekih bivših zemalja Sovjetskog Saveza. Stanovništvo 2 Broji 10.220.600 osoba od čega je 5.239.700 žena i 4.980:900 muškaraca. Na 1 km živi 129,4 stanovnika. Urbana populacija je 70,3%. Prosječna životna dob stanovnika je 72,6 za muškarce i 79,4 za žene. Prirodni prirast na 1000 stanovnika je 0,9. Ekonomski (radno aktivni) dio stanovnika je 5.132.500 od čega 2.864.300 muškaraca i 2.268.200 žena.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA ČEŠKOM TRŽIŠTU Televizija Državna televizija emitira na dva kanala: ČT 1 i ČT 2. U 2004. godini ČT 1 emitirala je ukupno oko 9.000 sati programa, od čega 50% zabavnog i 15% informativnog, dok je ČT 2 emitirala isto toliko sati programa od čega od čega 40% zabavnog i 25% informativnog programa. Uz državnu televiziju postoje još dvije privatne televizije – TV NOVA i TV PRIMA. TV NOVA ne daje podatke o emitiranju, dok je TV Prima imala 7.800 sati programa, od čega preko 60% zabavnog. Gledanost je najveća kod TV NOVA oko 43%, ČT 1 i ČT 2 oko 30% i TV PRIMA oko 21%, dok se ostalo, tj. oko 6% odnosi na male lokalne televizije. Oglasna pokrivenost je također najviše pokrivena kod TV NOVA preko 65%, TV PRIMA 22%, ČT 1 i ČT 2 oko 12%. Pored navedenih televizija postoje i lokalne te nekoliko kabelskih programa.

101

Radio Postoje javne i privatne (60 vlasnika) radiopostaje. Državno-pravni, Česky rozhlas, ima nekoliko postaja (Radiožurnal, Praha, Vltava, ČRO 6) te regionalne postaje. Tisak Prema podacima Češkog statističkog ureda u Češkoj redovno izlaze 3.372 naslova novina ili časopisa, od čega 96 dnevnika, 92 tjednika, 722 dvotjednika ili mjesečnika te preko 2.500 ostalih časopisa. Od toga su najpoznatiji, najčitaniji i najtiražniji: DNEVNICI • MF DNES • BLESK • PRAVO • LIDOVE NOVINY • HOSPODARSKE NOVINY

naklada 300.000 270.000 175.000 80.000 65.000

Prema najnovijim istraživanjima najčitaniji dnevnik, MF DNES, dnevno čita 1,5 milijun čitatelja. Ostali časopisi • BLESK MAGAZIN • MAGAZIN MF DNES • MAGAZIN PRAVA • REFLEX • TÝDEN • ELLE5 • MLADY SVET • KVĚTY • STORY • VLASTA • RYTMUS ŽIVOTA Stručni tisak – turizam • COT BUSINESS • TTG • KOKTEJL • NATIONAL GEOGRAFIC • HOTEL REVUE • 100 + 1 zahranični zajmavosti • PRAGUE CLUB MAGAZINE

naklada 300.000 320.000 300.000 75.000 75.000 4.000 40.000 220.000 230.000 210.000 280.000

40.000 30.000 40.000 50.000 25.000 45.000 15.000

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su 2005. godine otputovali na odmor U 2005. godini građani Češke ostvarili su 10.088.000 putovanja ili 4% više nego prethodne godine. Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo U inozemstvo je otputovalo u 2005. godini 4.188.000 građana Češke ili 5,5% više. Omjer ostvarenih putovanja zemlja-inozemstvo iznosi 58,5:41,5%.

102

Redoslijed najomiljenijih odredišta (češke statistike o odlascima u inozemstvo):

• • • • • • • • • •

Hrvatska Slovačka Italija Grčka Španjolska Austrija Francuska Velika Britanija Njemačka Bugarska

800.000 490.000 370.000 250.000 250.000 210.000 200.000 135.000 130.000 100.000

Omjer organizirani/individualni promet Na putovanja u inozemstvo 52% građana odlazi individualno, 40% organizirano, tj. posredstvom turoperatora ili agencija, a 8% na neki drugi način (liječenje, službeni put, stručno putovanje i sl.). S razvojem modernih komunikacija sve veći broj građana organizira svoje putovanje individualno, iako dobar dio tržišta i dalje ostaje putem turoperatora. Omjer individualnih putovanja je sve veći i zbog blizine, npr. Slovačka i Austrija, a i Hrvatska nije daleko. Kao što se vidi iz navedenog redoslijeda, Hrvatska bez konkurencije zadržava primat na ljestvici inozemnih odredišta u koje češki turisti najradije putuju. U tijeku 2005. godine češki građani su na svoje omiljeno odredište putovali nešto manje nego ranijih godina, premda je pad noćenja nešto manji nego prethodne godine. Razloga ima više, ali je svakako jedan od bitnih diversifikacija inozemnih putovanja ponuđenih na češkom tržištu, posebno za Egipat, Tunis i Tursku, a i ostala mediteranska odredišta. Također je rast prema dalekim i egzotičnim zemljama cilj njihovog putovanja (Tajland, Kuba, itd.). Komparativne prednosti/nedostaci putovanja/gostiju na češkom tržištu

najomiljenijih

odredišta

s

gledišta

organizatora

Prednosti Hrvatske su u očuvanosti prirode, bogatoj kulturnoj baštini te svakako odnos čeških turista prema nama kao najomiljenijem odredištu koje percipiraju, ali u pozitivnom smislu, Jadransko more kao "naše/češko more" te svakako jezična komunikacija, a danas je velika prednost što imamo dobre autoceste te je povezanost sve bolja i putovanje do Jadrana brže. Nedostaci su još uvijek u poimanju čeških turista kao nekada, u socijalizmu, premda su to danas članovi EU sa sve boljim standardom i sve većim mogućnostima putovanja na druga odredišta i s povoljnijim uvjetima odmora, obzirom da se Hrvatska profilira u sve kvalitetnije turističko odredište, a to znači i sve veće cijene koje ovo tržište ne može tako lako prihvatiti. Koju vrstu transporta su Česi preferirali prilikom odlaska na odmor u 2005. godini Češki turisti najčešće su putovali u inozemstvo: a) autobusom 38% b) vlastitim automobilom 39% c) zrakoplovom 19% d) vlakom, itd. 4% Koji način organiziranja/bukinga su Česi preferirali prilikom odlaska na odmor Česi su u 2005. godini najčešće za organizaciju svojih putovanja u inozemstvo koristili: a) individualnu organizaciju putovanja (Internet) 54% b) organizirano putovanje preko turoperatora i agencija 40% c) samo boravak ili putovanje preko turoperatora i agencija 4% d) ostali oblik (rekreacijska putovanja, liječenje, itd.) 2%

103

Preferencije čeških turista s obzirom na vrstu smještaja Češki turisti za svoja putovanja u inozemstvo koriste: a) hoteli i privatni smještaj b) kamp i druge slične vrste smještaja c) ostali oblici smještaja (brodovi, itd.)

70% 21% 9%

Razrada češkog tržišta s obzirom na motive putovanja Prema motivu putovanja Česi na odmor u inozemstvo najradije putuju: a) zbog sporta i rekreacije 67% b) posjet rodbini u stranim zemljama 12% c) na kružna putovanja da bi upoznali zemlju 13% d) zbog zdravstvenih razloga 3% e) ostali razlozi 5% Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Trošak pojedinog putovanja u inozemstvo iznosi 15.000 Kč (oko 520 Eura), a u zemlji 3.700 Kč (oko 128 Eura). Pregled organizatora putovanja u Češkoj Više od 40% putovanja u inozemstvo ostvaruje se preko 4 najveća turoperatora: • ČEDOK • EXIM Tours • FIRO Tour • FISCHER s tim da je VITKOVICE Tours lider za Hrvatsku. Financijski su danas najsnažniji Čedok, Fischer i Firo tour. Oni su za 2004. godinu u outgoingu ostvarili sljedeće rezultate: Čedok 193.000 putnika, Fischer 107.000, Exim 150.000 i Firo tour 105.000 te Vitkovice Tours na sedmom mjestu s 55.400 putnika. U Češkoj je registrirano (imalo je koncesiju do kraja 2005.) 850 turoperatora i više od 5.000 agencija. Od toga, oko 70 turoperatora ima više od 20 zaposlenih, a svega sedam ih zapošljava više od 100 djelatnika. Prema raspoloživim podacima (MagConsulting Praha) 25 turoperatora kao glavno odredište nudi Hrvatsku, a 87 ih Hrvatsku ima u programima uz druga odredišta. Prema podacima dvije češke asocijacije turoperatora, ACK (Asociace cestovníh kanceláří České republiky) 44 članice u svojim programima imaju Hrvatsku, a AČCKA (Asociace českých cestovníh kanceláří a agentur) govori o 97 članica. To je ukupno 141 turoperator s "hrvatskim" programima, s time da velik broj turoperatora nije član niti jedne od asocijacija (primjerice i jedan od vodećih, CK Fischer).

104

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU- 2005. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u hrvatskoj s češkog tržišta Hrvatsku je 2005. godine posjetilo 615.535 čeških turista, koji su ostvarili 4.051.780 noćenja (službeni podaci DZS). Navedeno predstavlja 7% dolazaka i 3% noćenja manje nego u 2004. godini.

ČEŠKA

apsol. 192.680 171.349 12.322 107.755 238.252 435.168 119.104 346.000 579.061 498.538 415.295 697.521 742.485 697.902 699.473 663.794 615.535

1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Dolasci indeks

1989=100

89 7 874 221 183 27 291 167 86 83 168 106 94 100 95 93

100 89 6 56 124 226 62 180 301 259 216 362 385 362 363 345 359

apsol. 1.893.043 1.524.570 82.493 806.176 1.711.914 3.301.374 889.496 2.432.000 4.166.446 3.527.934 2.844.657 4.713.186 4.921.354 4.560.486 4.554.400 4.172.787 4.051.780

Noćenja indeks

1989=100

100 81 4 43 90 174 47 128 220 186 150 249 260 241 241 220 266

81 5 977 212 193 27 273 171 85 81 166 104 93 100 92 97

* Češkoslovačka Izvor: DZS

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s češkog tržišta Dolasci 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000

*Češkoslovačka Izvor: DZS

100.000

05 .

04 .

20

20

03 .

20

02 .

01 .

20

20

00 .

20

99 .

98 .

19

19

97 .

19

96 .

95 .

19

19

94 .

19

93 .

* 92 .

19

* 91 .

19

* 19

*

90 .

19

19

89 .

0

105

Noćenja 6.000.000

5.000.000

4.000.000

3.000.000

2.000.000

*Češkoslov Izvor: DZS

1.000.000

. 05

20

20

04

.

.

.

03 20

02

01

. 20

20

00

.

. 99

19

20

.

.

98 19

19

97

.

. 95

96 19

94

. 19

93

. 19

19

91

90

92

.* 19

.* 19

.* 19

89 19

.*

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka čeških turista u Hrvatsku Oko 62% turista iz Češke u Hrvatsku dolazi individualno. Dio ih koristi ukupne usluge organizatora putovanja (oko 15%), a dio kupuje samo smještaj putem organizatora putovanja (25%). Dosta ih dolazi bez bilo kakve prethodne rezervacije (20%). Automobil je glavno prijevozno sredstvo Čeha koji dolaze na odmor u Hrvatsku (64%), a još ih 16% dolazi s kamp prikolicom ili "mobile home"-om. Zastupljenost Hrvatske u katalozima turoperatora Turoperatora "specijalista" za Hrvatsku na češkom tržištu ima desetak – od većih (s ponudom do 100 stranica kataloga) do onih manjih koji nude samo nekoliko odredišta. U katalozima najvećih lidera na tržištu (Čedok, Firo, Fischer, Alexandria), čiji katalozi u prosjeku imaju 500 i više stranica, Hrvatska je zastupljena najviše do 20%. Niz malih turoperatora nudi Hrvatsku, a veliki dio isključivo Hrvatsku kao npr. Mediteran Travel, Jadran Tour, itd. Organizirani promet u 2005. godini Uglavnom je bio na razini 2004. godine, a brojke su se kretale od oko 35.000 putnika za Vitkovice Tours, 20.000 Čedok, s po 10.000 putnika Alexandria, Firo Tour, Kompas, Golden City Tours te nešto manje Mediteran travel, Victoria, Tipa Tours, itd. Nedostaci hrvatske turističke ponude Prema češkim turoperatorima nedostaci su u sustavnom povećanju cijena hotelskog smještaja (na pojedinim lokacijama, uglavnom nakon rekonstrukcija hotela ili promjena vlasnika), koje kada se usporede s drugim odredištima djeluju nerazmjerno (Tunis, Egipat, Bugarska i Turska). Od ove godine i zbog PDV-a je bilo nerealnih poskupljenja. Hrvatskim domaćinima se često prigovara da za češke goste, koji su u nekim područjima na prvome mjestu od inozemnih, nisu gotovo ništa učinili u usporedbi s onime što su učinili za druge nacije te se još uvijek na nekim mjestima osjećaju "gostima drugog reda". Prigovori se odnose i na poslovanje "na crno" nekih čeških agencija koje se u Hrvatskoj, prema njima, tolerira. Također je prigovor masi privatnih iznajmljivača koji direktnom ponudom i cijenama, koje nisu navedene niti u jednom službenom cjeniku, odvlače goste.

106

Prednosti je dosta, a među njima očuvana priroda, čisto more koje oni nazivaju često "Češko more ili češki Jadran", ali sve u pozitivnom smislu. Gostoljubivost domaćina te lako komuniciranje i vjernost dolazaka u Hrvatsku je postala tradicija te je Hrvatska i dalje uvjerljivo na prvom mjestu po odlasku čeških turista u inozemstvo i vjerojatno će to ostati i u buduće. Razrada dolazaka po regijama a) Splitsko-dalmatinska županija Ukupno 210.725 dolazaka i 1.478.398 ostvarenih noćenja ili 7% više noćenja nego u 2004. godini. b) Dubrovačko-neretvanska županija Ukupno 35.275 dolazaka i 240.535 ostvarenih noćenja ili na razini 2004. godine. c) Šibensko-kninska županija Ukupno 82.797 dolazaka i 465:207 ostvarenih noćenja ili 9,5% više nego u 2004. godini. d) Zadarska županija Ukupno 85.142 dolazaka i 559.238 ostvarenih noćenja ili 5% više nego u 2004. godini. e) Primorsko-goranska županija Ukupno 94.508 dolazaka i 594.452 ostvarenih noćenja ili 11% manje nego u 2004. godini. f) Istarska županija Ukupno 98.293 dolazaka i 667.790 ostvarenih noćenja ili 14% manje nego u 2004. godini. Vrijedno je napomenuti da u Splitsko-dalmatinskoj županiji Česi zauzimanju prvo mjesto po broju noćenja s 18,5% svih ostvarenih noćenja. Najveći pad u odnosu na 2005. godinu je u Primorskogoranskoj županiji 11%, a u Istarskoj županiji 14%. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Najviše čeških turista u Hrvatsku putuje osobnim automobilom (65%), na drugom mjestu je autobus (16%), oko 15% dolazi ih automobilom s kamp prikolicom ili "mobile-home"-om, 3% dolazi motociklom, 0,6% zrakoplovom te 0,4% vlakom. Zrakoplovni čarteri U 2005. godini po drugi puta pokrenut čarter let iz Praga na otok Brač (M“Plus). Čartere su imali iz Praga za Split: Vitkovice Tours, Fischer, M“Plus i Čedok, iz Praga za Dubrovnik: Vitkovice Tours i Fischer, a iz Ostrave za Split: Vitkovice Tours. Autobuseri Redovne autobusne ture organiziralo je preko 200 čeških turoperatora. Vrijedno je spomenuti i specijalni vlak "Jadran express" na relaciji Prag-Brno-Split u razdoblju od prve polovice lipnja do kraja rujna. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog češkog gosta Najveće prednosti Hrvatske kao odredišne destinacije čeških turista, prirodne su ljepote i zemljopisna blizina, a samim tim i brza i laka dostupnost svim prijevoznim sredstvima. Također čistoća i urednost mjesta, gostoljubivost te "vrijednost za uloženi novac". Osjećaj sigurnosti je vrlo važan, kao i ekološka očuvanost. Ugostiteljska ponuda je dobila prolaznu ocjenu, dok je raznolikost nešto lošija. Također je prigovor na shopping ponudu koja je najmanje prihvatljiva, a posebno sa stajališta cijena.

107

Vrsta smještaja koju su Česi koristili u Hrvatskoj Češki turisti u Hrvatskoj najviše koriste privatni smještaj (apartmani, sobe), zatim hotelski smještaj (paket aranžmani) te kampove. Dodatni sadržaji/aktivnosti u Hrvatskoj koje češki gosti najčešće konzumiraju Od dodatnih sadržaja Česi su veliki "potrošači" izleta, sportskih aktivnosti te razgledavanja kulturnih znamenitosti. Iako ponekad štedljivi, nikada im nije problem platiti za ulaznicu u nacionalni park za cijelu obitelj ili za neki atraktivni izlet. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Procjena ukupnih odlazaka Čeha na godišnji odmor U 2006. godini broj putovanja građana Češke u inozemstvo mogao bi porasti za 3% u usporedbi s 2005. godinom, tj. Česi bi sukladno tome ostvarili 10.400.000 putovanja. Redoslijed najomiljenijih odredišta - procjena za sezonu 2006. (broj gostiju i % +/- prema 2005.): - Hrvatska 800.000 100 - Slovačka 500.000 102 - Italija 380.000 102,7 - Grčka 260.000 104 - Španjolska 270.000 108 - Austrija 210.000 100 - Francuska 210.000 105 - Velika Britanija 140.000 103,7 - Njemačka 135.000 103,8 - Tunis 115.000 115 - Bugarska 110.000 110 - Egipat 100.000 111 - Turska 90.000 105,8 Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Tunis je pretekao Bugarsku, te i nadalje očekuje visoko povećanje gostiju, a slična se situacija bilježi i kod Egipta i Bugarske, te Španjolske. Razlozi su isključivo u cijenama, zahvaljujući prvenstveno "last minute" bookingu te "low cost" tarifama u zračnom prometu, dok je kod Španjolske atraktivnost putovanja i za mnoge dovoljno turistički nepoznato odredište. Ukupni pregled organizatora putovanja iz Češke (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) promjene u odnosu na 2005. godinu U tijeku 2005. godine nije bilo nikakvih značajnih promjena kod turoperatora, tj. nitko nije bankrotirao kao u 2004. godini, a svi su nastavili s aranžmanima i to neki i povećano prema Hrvatskoj u 2006. godini. Također treba napomenuti da nema pojava neplaćanja za korištene usluge - uglavnom u tijeku je konsolidacija na tržištu. U 2006. godini predviđa se dolazak TUI-a na češko tržište i to vjerojatno kupnjom EXIM-a koji nema Hrvatsku u svom programu. a) Vodeći turoperatori u Češkoj prema ukupnom broju gostiju u 2004. godini:

• • • •

108

ČEDOK Praha Viliam SIVEK Praha EXIM Praha Destination Praha

411.000 241.498 154.000 121.855

• • • • • • • •

Asiana Praha FIRO-tour Praha FISCHER Praha KOMPAS Praha Sunny Days Praha VITKOVICE TOURS Ostrava ALEXANDRIA Praha B & K TOUR Hradec Králové

115.000 110.000 107.000 89.000 73.000 55.400 48.450 49.760

b) Vodeći turoperatori u Češkoj prema broju gostiju u inozemstvo (outgoing) u 2004. godini:

• • • • • • • • •

ČEDOK EXIM TOURS FISCHER FIRO-tour ASIANA Sunny Days VITKOVICE TOURS ALEXANDRIA INVIA

193.000 150.000 107.000 105.000 79.800 73.000 55.402 47.600 24.300

c) Vodeći turoperatori prema Hrvatskoj u 2005. godini po broju gostiju:

• • • • • • • • • • • • • • •

VITKOVICE TOURS ČEDOK FIRO-tour ALEXANDRIA KOMPAS GOLDEN CITY TOURS TIPA TOURS MEDITERAN TRAVEL FISCHER VIKTORIA ADRIATIC LINE M“PLUS 101 ZEMEK JADRAN TOUR AQUARIUS ADRIATIC

PROCJENA UDJELA ČEŠKOG REZULTATU – 2006. GODINA

38.500 21.000 15.000 9.000 8.500 8.000 8.000 7.800 6.500 5.500 5.000 3.500 3.000 2.500 2.500 TRŽIŠTA

U

UKUPNOM

HRVATSKOM

TURISTIČKOM

Aktualni imidž Hrvatske na češkom tržištu Hrvatska će i dalje zadržati poziciju tržišnog lidera na češkom tržištu, sa skoro dvostruko većim brojem turista nego sljedeća na ljestvici Slovačka, premda u zadnje vrijeme bilježimo pad turista iz Češke, kao rezultat visokih cijena u Hrvatskoj te sve veće konkurencije i ponude drugih odredišta na ovom relativno malom tržištu. Treba biti realan i prihvatiti, da se razdoblje od 2000. do 2003. teško može ponoviti obzirom na limitirani broj hotelskih kreveta u Hrvatskoj i sve većoj ponudi drugih turističkih zemalja. U cjelini gledano, Hrvatska je dobro pozicionirana na češkom tržištu, ima dobar imidž i sigurno će i u budućnosti biti među prvim zemljama po broju dolazaka koje nas posjećuju.

109

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka u Hrvatsku s češkog tržišta u 2006. godini Očekujemo broj dolazaka na razini od 615.000 te realizaciju noćenja na razini prošle godine (kod organizatora putovanja), s tim da se kod individualnih aranžmana predviđa manje povećanje. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s češkog tržišta u 2006. godini Omjer u korist individualnih dolazaka (60:40) u 2006. godini se neće značajnije mijenjati. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2005.) U 2006. godini zastupljenost naše zemlje u programima organizatora putovanja se neće znatnije mijenjati u odnosu na 2005. godinu. Primjerice, kod ČEDOK-a zastupljenost je svega 3% u katalogu za putovanja zrakoplovom, te 40% u katalogu na bazi autobusa i osobnih automobila. Valja spomenuti da je Vitkovice Tours sedmi po veličini turoperator u Češkoj, a nekadašnji "specijalist" za Hrvatsku u svojim katalozima ima 90% hrvatsku ponudu. Kod ostalih većih turoperatora Hrvatska je u katalozima zastupljena od 15% do 20%. Nikakvih negativnih promjena nema u 2006. godini, odnosno niti jedan turoperator nije bankrotirao, a svoje obveze prema partnerima izvršavaju korektno. Ima dosta malih turoperatora koji u svojim programima imaju isključivo Hrvatsku. Prognoze rezultata u 2006. godini od strane organizatora putovanja Uglavnom su optimisti, prodaja je nešto bolja nego u ovo vrijeme prošle godine te očekuju realizaciju na razini prošle godine ili nešto malo bolje. Zrakoplovni čarteri u 2006. godini - broj, trajanje, rotacija, polazišta, odredišta Obzirom na blizinu odredišta, zrakoplovni čarteri su limitirani te se više koriste druga prijevozna sredstva. Za 2006. godinu uspostavljeni su sljedeći čarter letovi: Prag – Split • M“PLUS/FISCHER, subotom od 3. 6. do 16. 9. • VITKOVICE TOURS, utorkom od 9. 5. do 19. 9. Prag – Dubrovnik • FISCHER, subotom od 3. 6. do 16. 9. • VITKOVICE TOURS, srijedom od 14. 6. do 27. 9. Ostrava – Split • VITKOVICE TOURS, srijedom od 26.4. do 4.10. Brno – Dubrovnik • VITKOVICE TOURS, srijedom od 14. 6. do 27. 9. Autobuseri u 2006. godini Kao i u 2005. godini, preko 200 čeških turoperatora organizira autobusne ture za Hrvatsku. Nažalost, u 2006. godini više neće prometovati vlak "Jadran express" na relaciji Prag-Brno-Split i v.v., koji je u to područje dovodio oko 7.000 gostiju i 2.000 automobila/motocikla. TURISTIČKA SEZONA 2007. GODINA – OPĆI POKAZATELJI U 2007. godini očekuje se povećanje broja čeških turista koji putuju u inozemstvo od 3% do 4%, tj. ostvarenje oko 10.700.000 putovanja s 4 ili više noćenja.

110

Prema predviđanjima, Hrvatska će i nadalje biti broj jedan odredište za češke turiste i redoslijed najomiljenijih odredišta se neće puno mijenjati, osim što će dolaziti do većeg povećanja odlazaka u Tunis, Egipat i Tursku zbog povoljnijih uvjeta aranžmana te u Bugarsku koja se sve više profilira kao ozbiljno odredište na ovom tržištu. Prognoze turoperatora su dosta realne i ne očekuju neke veće pomake u 2007. godini, osim prema dalekim zemljama te Tunisu, Egiptu, odnosno odredištima koja isključivo ovise o zračnom prometu. TURISTIČKA SEZONA 2007.- HRVATSKA Češka je bila i ostala najomiljenije odredište za češke turiste i to će zasigurno ostati i u 2007. godini. Svakako moramo imati u vidu da su Česi u najtežim i najproblematičnijim godinama za naš turizam bili vjerni i da nas nisu napustili, a tradicija je još i duža te smo i uz njihovu pomoć dostigli poziciju koju danas imamo na turističkom tržištu. Nije realno očekivati povećanje s ovoga tržišta koje trenutačno zauzima četvrto mjesto među svim inozemnim gostima koji nam dolaze, obzirom na relativno mali broj stanovnika te sve većeg otvaranja prema drugim odredištima cjenovno i klimatski povoljnijim. Također treba imati na umu da se Češka u zadnjih 10 do 15 godina značajno promijenila. Radi toga je bitno da se percepcija prema Česima kao "rezervnim gostima" promjeni. Postala je članica EZ i NATO-a, standard se povećao, otvorene su nove "green field" investicije te su danas u Češkoj nazočne sve značajnije inozemne firme, među kojima i svi svjetski hotelski lanci. Češka je danas i turistička velesila, sam Prag je postao jedan od najznačajnijih kongresnih centara u Europi, a zračna luka ima sve veću ulog u zračnom prometu Europe. Stoga je naša poruka: mijenjajmo percepciju prema češkim turistima, ako i dalje želimo da nam budu jedni od najbrojnijih gostiju.

111

AUSTRIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje Austrija je federativna republika demokratske parlamentarne osnove, tj. savez 9 samostalnih zemaljapokrajina sa svojim "zemaljskim vladama" (Burgenland, Kärnten, Niederösterreich, Oberösterreich, SalzburgerLand, Steiermark, Tirol, Vorarlberg, Wien). Površina Austrije iznosi 83.858 km2. Najveći gradovi • Wien • Bregenz • Eisenstadt • Graz • Innsbruck • Klagenfurt • Linz • Salzburg • St. Pölten Opće karakteristike gospodarstva Austriju odlikuje tržišno gospodarstvo vrlo jake privatne inicijative, pri čemu su poljoprivreda, agroindustrija i turizam snažno razvijeni. Direktni prihodi od potrošnje inozemnih turista (15,26 milijardi €) čine 6,4% nacionalnog bruto proizvoda, dok ukupni prihodi od turista domaćih i inozemnih (38,71 milijardi €) čine 16,3% nacionalnog brutoproizvoda Austrije.

112

BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Austrijski je BDP prema podacima austrijske statistike, sljedeći: 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

192,4 milijarde € 200,0 milijarde € 210,4 milijarde € 215,6 milijardi € 221,0 milijardi € 226,1 milijardi € 237,0 milijardi €

Mjerodavni austrijski WIFO-Institut prognozira za: 2005. 242,9 milijardi € 2006. 247,5 milijardi € BDP po glavi stanovnika Austrija je 2004. godine imala BDP po glavi stanovnika u iznosu od 29.000,00 €. Prema prognozama WIFO-Instituta u 2005. se očekuje: 30.360,00 €, dok za 2006. planiraju porast od 2,5%, za 2007. porast od 2,2%, za 2008. godinu porast od 2,4%, te 2009. porast od 2,3%. Postotak nezaposlenosti U 2004. godini je bilo 7,1% ili 243.880 prijavljenih nezaposlenih građana. Nadležni ne očekuju smanjivanje nezaposlenosti u idućim godinama te prognoziraju do 2008. godine iste probleme s nezaposlenošću, a potom lagano opadanje nezaposlenosti. Prosječna plaća U 2003. godini je prosječna plaća iznosila 1.760,00 € neto mjesečno, s time da su državni činovnici zarađivali znatno više, a radnici i umirovljenici znatno manje od prosjeka. Stopa inflacije – aktualni podaci U godini 2004. je stopa inflacije iznosila 2,1%, 2005. godine se očekuje stopa inflacije od 1,8%, 2006. (1,4%), 2007. (1,5%), 2008. (1,6%), a 2009. (1,5%). Vanjskotrgovinska bilanca Zahvaljujući stalnom rastu izvoza na Istok i svom uzornom turističkom priljevu, austrijska trgovinska bilanca je godinama uravnotežena, tako da uz razumno trošenje u zemlji (valutni € kriteriji) i stalne prihode kroz jaki izvoz, može raspolagati i znatnim slobodnim sredstvima za investicije u inozemstvu. Stanovništvo Stanovništvo Austrije je prema podacima iz zadnjeg popisa stanovnika (2001.) sljedeće dobne strukture: 0 – 5 godina

396.727

5 – 10 godina

451.151

10 – 15 godina

485.627

15 – 20 godina 20 – 25 godina

481.293 503.338

113

25 – 30 godina

511.109

30 – 35 godina

625.096

35 – 40 godina

707.678

40 – 45 godina

669.485

45 – 50 godina

564.636

50 – 55 godina

501.705

55 – 60 godina

459.769

60 – 65 godina

503.143

65 – 70 godina

326.708

70 – 75 godina

321.271

75 – 80 godina

282.639

80 – 85 godina

199.317

85 – 90 godina

77.450

90 – 95 godina

41.581

95 i više godina

8.031

ili ukupno 8.117.754 stanovnika, od čega su 3.938.582 muškog spola i 4.179.172 ženskog spola (Izvor podataka: Statistički godišnjak 2005.). MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Dnevne novine:

• • • • • • • •

Neue Kronen Zeitung pokriva cijelu Austriju s 1,0 do 1,65 milijuna naklade Kleine Zeitung pokriva cijelu Austriju s 260.000 naklade Der Standard pokriva cijelu Austriju sa 100.000 naklade Oberösterreichische Nachrichten pokriva cijelu Austriju sa 140.000 do 160.000 naklade Die Presse pokriva cijelu Austriju sa 155.000 naklade Tiroler Tageszeitung pokriva cijelu Austriju sa 125.000 naklade, Salzburger Nachrichten pokriva cijelu Austriju s 85.000 do 130.000 naklade Wirtschaftsblatt pokriva cijelu Austriju s 40.000 naklade.

Časopisi:

• • • • •

Profil s nakladom od 90.000 primjeraka Format s nakladom od 60.000 primjeraka News s nakladom od 310.000 primjeraka Trend s nakladom od 91.000 primjeraka Gewinn s nakladom od 110.000 primjeraka

Stručni turistički časopisi:

• • • • •

TAI Austria s tjednom nakladom od 12.400 primjeraka TIP s tjednom nakladom od 10.800 primjeraka Traveller s tjednom nakladom od 8.500 primjeraka Travel Express s mjesečnom nakladom od 10.300 primjeraka Hotel&Touristik s mjesečnom nakladom od 20.000 primjeraka

Agencija za tisak:

•

114

APA – Austrian Presseagentur

Radio i TV: Službena ovlaštena kuća za radio i TV-emitiranje je ORF, a na raspolaganju su dva programa (ORF 1 i ORF 2). Privatne i inozemne stanice emitiraju preko kabelskih i satelitskih kanala (TW1), a na teletextu se redovito pojavljuju vijesti iz politike, gospodarstva, kulture i sporta. Radio ORF emitira 24 sata programe na Ö 1, Ö 3 i FM 4 za cijelu Austriju, a svaka od devet «zemalja» emitira i vlastite radio programe. Postoje i brojne privatne radiostanice. Na Internetu, ORF djeluje sa stalno rastućim programom ORF ON Network. Agencija OBSERVER svakodnevno šalje e-mail poštom presliku svih objava o turističkoj ponudi Hrvatske uz informaciju o nakladi svake objave, pa se na osnovu JOURNALISTENINDEX-a izračuna i vrijednost svake objave.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2005. godine otputovali na odmor Prema objavljenim podacima austrijskih istraživanja tržišta potražnje, 4,61 milijun Austrijanaca (starijih od 15 godina) je 2005. godine najmanje jednom putovalo na odmor što odgovara intenzitetu putovanja od 68%. Austrijanci su ukupno u 2005. godini poduzeli 13,71 milijuna putovanja na odmor. Broj stanovnika koji su odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji U Austriji je odmor provelo 52,1% Austrijanaca, dok je odmor u inozemstvo koristilo njih 47,9%. Redoslijed najomiljenijih odredišta Najomiljenija su odredišta za odmor uz Austriju su Italija (21,6%), Njemačka s velikim udjelom kratkih i poslovnih putovanja (13,3%), Hrvatska s velikim udjelom dužih putovanja (10,2%) i Grčka (6,2%) te Španjolska, Turska i Mađarska. Omjer organizirani/individualni promet Tržišni udio individualnih putovanja kreće se na razini od 75%, a organiziranih je 25%, s time da su individualna putovanja (uglavnom ona po Austriji i bližim odredištima - Italija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Češka i sl.) nešto više zastupljena u ukupnim putovanjima (gosti sami organiziraju putovanje jer bolje poznaju odredište, te koriste vlastiti prijevoz), dok su kod udaljenijih odredišta (Turska, Egipat, Tunis, jug Italije, Španjolska i daleke zemlje) udjeli organiziranih putovanja u ukupnim putovanjima iznad prosjeka (više povjerenja imaju u organizatore putovanja, nego u vlastitu organizaciju). Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih odredišta Pored relativne blizine, dobre infrastrukture i relativno dobrog poznavanja omiljenih odredišta (Italija, Hrvatska, Grčka, Njemačka), valja istaknuti sljedeće:

• •

prednost Italije je u širokom asortimanu ponude (ljetnih i zimskih putovanja), a nedostatak u značajno poraslim cijenama koje se sada u € lakše mogu uspoređivati; prednost Hrvatske je uglavnom u sačuvanoj prirodi, brzoj izgradnji infrastrukture, a nedostatak je u relativno sporom prilagođavanju potrebama modernih potrošača-turista;

115

• •

prednost Grčke je u bogatstvu ponude i relativno dobro sačuvanoj prirodi, ali je nedostatak bio u velikom skoku cijena kod prelaska u €, što se u ovoj godini već uspješno korigira; prednost Njemačke je zajednički jezik i bogatstvo ponude za one koji putuju po unutrašnjosti, a nedostaci se i ne spominju, jer gosti i ljeti i zimi dobro poznaju i prihvaćaju uvjete boravka u Njemačkoj.

Koju vrstu transporta su u 2005. preferirali austrijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Prema podacima raznih istraživanja tržišta (statistike o stvarnom korištenju nema) najviše se za odlazak na odmor koriste osobna vozila oko 64,4% (putovanja po Austriji čak 81,9%), zatim zrakoplovi oko 10% (inozemna putovanja 37%), autobusi oko 10%, a ostatak otpada na vlak i ostala prijevozna sredstva. Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2005. preferirali austrijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Najviše se odmor organizira u vlastitom aranžmanu (oko 75%), iako se pritom obilato koriste informacije iz kataloga organizatora putovanja, proučavaju okviri raznih ponuda i većim dijelom odmor organizira u vlastitoj režiji. Samo manji dio individualnih gostiju odmor organizira potpuno samostalno, bez ikakvog korištenja putničkih agencija i organizatora putovanja. Za obje vrste individualnog odlaska na odmor, u pripremi se izrazito mnogo koriste informacije s Interneta. Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja U smještaju na području Austrije se preferira privatni smještaj (44,3%), hotelski smještaj (37%), dok se na odmoru u inozemstvu radije koristi hotele (56,4%) te privatni smještaj (23,9%). Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja U ukupnim putovanjima najveći udio imaju putovanja na glavni, odnosno duži odmor (više od 4 dana) – njih je 59,5%, dok na kraća putovanja (najmanje 1 do 3 noćenja van boravišta) otpada 40,5% putovanja. Prema podacima austrijskih istraživanja, na tržištu potražnje u Austriji je pored putovanja na odmor (13,71 milijuna dužih i kraćih putovanja) bilo i oko 3,5 milijuna poslovnih putovanja od čega (53,5%) u Austriji, s najmanje jednim noćenjem. Najviše se poslovno putovalo u Njemačku (38,3%), Italiju (7,7%) i Mađarsku (6,0%). Posjet rodbini je prisutan samo kod putovanja u zemlji. Posebne statistike o putovanjima zbog gastronomije, kulturnih manifestacija, povijesne baštine i sportskih aktivnosti ne postoje, ali su to svakako značajni motivi za izbor odredišta. Koliko puta godišnje Austrijanci putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinog putovanja Od ukupno 13,71 milijuna putovanja radi odmora u 2005. godini s najmanje jednim noćenjem, 47,9% ili 6,6 milijun, odnosilo se na putovanja u inozemstvo. Kratka su putovanja (1-4 dana trajanja) sudjelovala s 40,5% u ukupnim putovanjima i brojila 5,6 milijuna putovanja, dok su ona duža, tzv. putovanja na glavni odmor (preko 4 dana) sudjelovala sa 59,5% i brojila 8,16 milijuna putovanja. To znači da Austrijanci prosječno najmanje dva puta godišnje putuju na duži ili kraći odmor, pri čemu češće zimi putuju na kraća putovanja naglašeno u Austriju, a ljeti više u inozemstvo na glavna (duža) putovanja. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Austrijanci su 2005. godine na odmorišnim putovanjima potrošili 11,91 milijardi €, od čega 3,49 milijarde na putovanja u Austriji i 8,42 milijarde na putovanja u inozemstvo. Ukupno su po putovanju potrošili preko 900,00 € ili 650,00 € po putovanju u zemlji i 1.077,00 € po putovanju u inozemstvu. Pregled organizatora putovanja na tržištu Od oko 170 registriranih organizatora putovanja u Austriji, često strukturno i vlasnički povezanih, ozbiljnije se plasmanom putovanja na odmor u Hrvatsku bave:

116

a) stalnim programima većeg obujma: • Terra Reisen Salzburg u vlasništvu TUI Njemačka • Gruber Reisen Graz u austrijskom privatnom vlasništvu • Adria Reisen Wien u hrvatskom privatnom vlasništvu • Springer Reisen Klagenfurt u austrijskom privatnom vlasništvu • ITS BILLA Wien u njemačkom vlasništvu • BLAGUSS Wien u austrijskom privatnom vlasništvu • NOVASOL Innsbruck u danskom vlasništvu b) povremenim i manjim programima • Christophorus Mayrhofen u austrijskom privatnom vlasništvu • FTI-Frosch Touristik Deutschland u njemačkom vlasništvu • Neckermann Reisen Wien u njemačkom vlasništvu • Österreichisches Verkehrsbüro Wien u austrijskom vlasništvu • Rail Tours Austria Wien u austrijskom vlasništvu • Ruefa Reisen Wien u austrijskom vlasništvu • TUI Austria Wien u njemačkom vlasništvu • Wintereder Busreisen Vöcklabruk u austrijskom privatnom vlasništvu • Interhome Innsbruck u švicarskom vlasništvu Lideri na tržištu su svakako TUI i Thomas Cook, a specijalisti za Hrvatsku: Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz i Adria Reisen Wien. UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2005. GODINE Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj U 2005. godini je po hrvatskoj državnoj statistici iz Austrije došlo 742.498 posjetilaca (indeks 100 prema 2004.) i ostvarilo 3,756.535 noćenja (3% više nego u 2004.). Promet austrijskih turista u Hrvatskoj od 1990. do 2005. godine

Dolasci

Noćenja

AUSTRIJA indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

426.745 54.008 164.124 248.988 362.458 193.082 342.000 447.437 456.899 374.276 640.199 686.844 690.366 708.506 740.960 742.498

13 304 152 146 53 177 131 102 82 171 107 101 103 105 100

indeks 100 13 38 58 85 45 80 105 107 88 150 161 162 166 174 174

2.975.349 303.144 1.014.203 1.594.904 2.406.360 1.254.548 2.165.000 2.836.888 2.871.271 2.377.516 3.358.250 3.600.881 3.543.456 3.585.371 3.638.005 3.756.535

10 335 157 151 52 173 131 101 83 141 107 98 101 101 103

100 10 34 54 81 42 73 95 97 80 113 121 119 121 122 126

Izvor: DZS

117

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s austrijskog tržišta

DOLASCI 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

NOĆENJA 4.000.000 3.500.000 3.000.000 2.500.000 2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000

Izvor: DZS

0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca u Hrvatskoj Omjer organiziranih i individualnih dolazaka iz Austrije u Hrvatsku je sljedeći: 40% organiziranih i 60% individualnih dolazaka.

118

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2005. godini Hrvatska je u odnosu na broj organizatora putovanja, njihovu specijaliziranost i podijeljenost te vlasničku povezanost dobro zastupljena u programima, ali ima naznaka za potrebom većeg broja smještajnih kapaciteta u dijelu glavne sezone. Hrvatska je posebno dobro zastupljena u programima Adria Reisen Wien, Gruber Reisen Graz, Springer Reisen Klagenfurt-Graz i Terra Reisen Salzburg. Valja napomenuti da je sve više prisutna ponuda kvalitetnih privatnih objekata (vile i apartmani) kako kod nekih klasičnih organizatora putovanja tako i naročito kod novih organizatora putovanja iz Austrije, koji nude na veliko privatne objekte (NOVASOL, INTERHOME). Obujam organiziranog prometa u 2005. U 2005. godini organizatori putovanja iz Austrije su, prema vlastitim izjavama, ostvarili sljedeće rezultate u organiziranom prometu za Hrvatsku:

• • • • •

Terra Reisen Salzburg Gruber Reisen Graz Adria Reisen Wien Springer Reisen Klagenfurt ITS BILLA Wien

67.500 paksa 29.500 paksa 20.500 paksa 12.500 paksa 11.500 paksa

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja U prednosti hrvatske turističke ponude svrstavaju: blizinu toplog mora, sačuvanu okolinu, izvorni sredozemni ambijent, sve bolje usluge i sve modernije ceste i autoceste. U nedostatke se svrstavaju relativno visoke cijene apartmana, visoke cijene živežnih namirnica u trgovinama, nedostatak parking prostora i garaža, nedostatak pročišćivača otpadnih voda, visoke vansezonske cijene i ograničene marketinške aktivnosti na tržištu. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Ukupno gledano, može se procijeniti kako se za dolaske u Hrvatsku koriste najviše osobni automobili (oko 64%), zrakoplov (oko 10%), autobus (oko 10%) te vlak i ostala prijevozna sredstva. Zrakoplovni čarteri Samo dva organizatora putovanja imaju čartere u svome programu (ostali prodaju njihove programe) i to: • Gruber Reisen Graz - čarter veze za Brač, Dubrovnik i Split • te Springer Reisen Klagenfurt - u manjem obliku čarter veza za Brač Autobuseri Posebne ponude autobusnih putovanja cijele sezone nude sljedeći organizatori putovanja: Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz, Adria Reisen Wien, Springer Reisen Klagenfurt-Graz, Blaguss Reisen Wien. Povremeno ih nude: Raml Linz, Christophorus Mayrhofen, Kneissl Touristik Lambach, Ruefa Reisen Wien, Winterreder Busreisen Voecklabruck. Vrsta smještaja korištena u Hrvatskoj Statistiku vodi samo Terra Reisen Salzburg, ali samo za hotelske i apartmanske aranžmane, iz koje se vidi kako je udio realiziranih apartmanskih aranžmana već godinama u opadanju.

119

Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi Austrijska statistika i organizatori putovanja, odnosno putničke agencije, ne vode statistike o starosnoj dobi turista. Istraživanja potencijala potražnje na austrijskom tržištu punu pažnju posvećuju sve značajnijem segmentu potražnje-seniorima, jer dobna grupa između 50-64 godine starosti predstavlja već uz 40godišnjake najintenzivnije putnike-turiste. Pojam starosti se istodobno mijenja (starima se smatraju oni preko 76 godina), a seniori imaju i dobre prihode, ali na odmoru zahtijevaju kvalitetnu ponudu pri čemu su ljubaznost, zdrava klima i udobnost na samom vrhu očekivanja. Seniori traže više od mlađih gostiju, naročito na području čistoće i sigurnosti te posebno traže kvalitetnu zdravstvenu zaštitu na odmoru. Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnih gostiju U prednosti hrvatske turističke ponude individualci svrstavaju: blizinu toplog mora, očuvanu okolinu, izvorni sredozemni ambijent, sve bolje usluge i sve modernije ceste i autoceste. U nedostatke se svrstavaju relativno visoke cijene apartmana, visoke cijene živežnih namirnica u trgovinama, nedostatak parking prostora i garaža, nedostatak pročišćivača otpadnih voda i visoke vansezonske cijene. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti austrijski gosti u Hrvatskoj najčešće konzumiraju O dodatnim sadržajima i aktivnostima gostiju u Hrvatskoj ne postoji statistika nego samo izjave pojedinih partnera ili gostiju, što međutim ne može osigurati potpunu reprezentativnost ocjena. Prema izjavama u Hrvatskoj nedostaju golf-igrališta, hoteli visoke kategorije, vezovi u marinama, označene pješačke i biciklističke staze, širi asortiman ponude robe široke potrošnje, parking-prostor i garaže te zabava odnosno ponuda aktivnosti u kišnim danima. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Prema podacima 11. austrijske turističke analize Peter-a Zellman-a, već je postignuta gornja razina potražnje putovanja radi odmora. Austrijanci će više štedjeti i stoga više ostajati kod kuće. Saniranje i konsolidiranje državnog proračuna, dijelom i na teret građana (mirovinska i zdravstvena reforma) s porastom troškova života, mijenja odnos prema putovanjima i neminovno utječe na promjene ponašanja u potrošnji gdje stagnacija u potražnji putovanja ne može više biti iznenađenje. Tome treba dodati i uznemirenost zbog pojava ptičje gripe te vidljiva sustezanja od putovanja u zemlje islamske vjeroispovijesti, dok se za svjetskog nogometnog prvenstva očekuje samo mala odgoda dijela putovanja za vrijeme poslije prvenstva. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. Redoslijed najtraženijih odredišta se neće značajnije mijenjati, ali će Italija još jače osjećati konkurenciju ostalih odredišta. Turska će, kao i druge islamske zemlje, imati pad potražnje što će najviše koristiti Grčka i Španjolska naročito u avio-turizmu, ali i Hrvatska u automobilskom i autobusnom turizmu. Pojava ptičje gripe bi mogla dovesti do većeg zastoja u potražnji putovanja. Promjene cijena, kvaliteta ponude i sigurnost putovanja ostat će čimbenici odabira odredišta. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2006. godini Nisu zabilježene promjene u okviru registriranih (150) organizatora putovanja u odnosu na stanje u 2005. godini.

120

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2006. GODINE Aktualni imidž Hrvatske Imidž Hrvatske u Austriji bilježi konstantno poboljšanje. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2006. godini Može se očekivati lagani porast dolazaka gostiju iz Austrije od 743.000 na oko 750.000 gostiju (1%) i njihovih noćenja od 3,756.000 na 3,795.000 (1%). Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2006. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka se neće mijenjati (40:60%). Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja bilježi lagani porast obzirom na poraslu potražnju, no ograničavajući čimbenik je raspoloživost smještajnih kapaciteta. Prognoza rezultata u 2006. po svakom praćenom organizatoru putovanja Organizatori putovanja ne vole davati prognoze, ali uglavnom očekuju lagane poraste ili iste rezultate kao 2005. godine:

• • • • •

Terra Reisen Salzburg, porast od 5-10% (oko 72.500 paksa na kraju sezone), Gruber Reisen Graz, porast od oko 5% (oko 30.900 gostiju na kraju sezone), ITS BILLA Wien, porast od oko 30% (oko 14.900 gostiju krajem sezone), Springer Klagenfurt-Graz očekuje iste rezultate (oko 12.500 paksa), Adria Wien priželjkuje prošlogodišnje rezultate (oko 20.500 paksa).

Zrakoplovni čarteri u 2006. Zrakoplovni čarteri se uz GRUBER Reisen i SPRINGER Reisen povećavaju za čarter SABTOURS/RAMLREISEN iz Linza za Zadar. Autobuseri u 2006. Programi autobusera ostaju na razini iz 2005. godine. TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Može se očekivati nastavak trenda opadanja potražnje inozemnih odredišta i porast potražnje domaćih odredišta. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2007. Najomiljenija će odredišta ostati Italija, Hrvatska, Grčka, Njemačka, Turska i Španjolska. Prognoze organizatora putovanja za 2007. godinu Organizatori putovanja još uvijek ne daju konkretne prognoze za 2007. godinu.

121

TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2007. godini Ovisno o zadovoljstvu gostiju tijekom 2006. godine, mogao bi se nastaviti lagani rast potražnje odmora u Hrvatskoj (+1-2%). Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Organizatori putovanja sigurno će lagano pojačavati zastupljenost Hrvatske u svojim programima. Mjere koje bi u 2007. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja zasnovanom na ocjenama njihovih i naših gostiju u Hrvatskoj bi trebalo:

• • • •

nastaviti s izgradnjom infrastrukture pri čemu uz ceste i autoceste neminovno mora biti zastupljena i izgradnja pročišćivača otpadnih voda u turističkim mjestima te izgradnja parkirališta i garaža; cijene u vansezonama, kada je potražnja znatno manja, treba brže prilagođavati cijenama konkurentnih odredišta; osnažiti marketinške aktivnosti preko medija (slično konkurenciji); informacije o svakom turističkom mjestu i segmentu ponude s cjenicima po turističkim županijama (prijevoznici, hoteli, kampovi, privatni smještaj, marine) moraju na vrijeme biti dostupne (od siječnja), pri čemu je njihova informativnost važnija od njihove reprezentativnosti.

Izvori podataka: • Jahresbuch 2006 Statistik Austria • Strategie Österreich Werbung • WIFO – Institut • Österreichische Tourismusanalyse (Peter Zellmann)

122

MAĐARSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU – ZEMLJOPISNI, SOCIO-DEMOGRAFSKI I EKONOMSKI POKAZATELJI Političko uređenje Republika, jednodomni parlament, od 2002. godine na vlasti koalicija socijalista i liberala. Od 1. svibnja 2004. članica EU. Površina - 93.030 m2 10.096.000 stanovnika živi u 4.173.000 stanova. U 2005. nastavio se negativni prirast pučanstva te je tako i u 2005. godini oko 30.000 stanovnika manje u Mađarskoj. Administrativno, Mađarska je podijeljena na 19 županija i glavni grad Budapest. Najveći gradovi (više od 100.000 stanovnika): BUDAPEST (23 okruga, 1.719.342 stanovnika) DEBRECEN (205.881 stanovnika) MISKOLC (180.282 stanovnika) SZEGED (162.860 stanovnika) PECS (158.942 stanovnika) GYOR (128.913 stanovnika) NYIREGYHAZA (116.899 stanovnika) SZEKESFEHERVAR (102.670 stanovnika) Ukupno 256 naselja ima status grada, a u njima živi 6.609.710 stanovnika u 2.756.859 stanova. U Mađarskoj ima ukupno 2889 općina.

123

Opće karakteristike gospodarstva Gospodarstvo je skoro 90% privatizirano i temelji se na proizvodnji hrane, farmaceutskoj industriji, građevinarstvu, tekstilu, proizvodnji automobila s 4.180.000 zaposlenih: 6,2% u poljoprivredi, 27,1% u industriji i 66,7% u uslugama BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine U 2005. bilježi se porast BDP-a od 4,1%. Za 2006. planira se zadržati porast od oko 4,4%. BDP "per capita": 13.154 EUR Postotak nezaposlenosti u 2006. godini – aktualno stanje i procjena trenda Postotak nezaposlenosti u 2005. godini 7,2%, u razdoblju prosinac-veljača 2006. iznosi 7,8% i ukupan broj nezaposlenih iznosi 410.000 osoba. U 2006. se može očekivati dalji (blaži) porast nezaposlenosti. Prosječna plaća – aktualni podaci Prosječna neto plaća u 2005. godini iznosila je 103.134 HUF. Prosječna bruto plaća u 2005. godini iznosila je 158.315 HUF. Stopa inflacije – aktualni podaci U 2005. godini stopa inflacije je bila 3,6%, u 2006. predviđa se blaži porast inflacije. Vanjskotrgovinska bilanca – trend Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 94,6% i negativna razlika iznosi 703,9 milijardi HUF. Stanovništvo 2

Gustoća naseljenosti: 108,5 osoba na 1m Muških 47,5% i ženskih 52,5% ili na 1000 muških 1107 ženskih Po dobi: 0-14 god. 15,6% 15-64 god. 69,2% iznad 65 god. 15,2%

• • • •

7,7% pučanstva živi u manjim mjestima – manje od 1.000 stanovnika 33,6% živi u malim mjestima – između 1.000 – 9.999 stanovnika 30,4% živi u naseljima srednje veličine – između 10.000 – 99.999 stanovnika 28,3% živi u velikim naseljima – iznad 100.000 stanovnika

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija TV Javne televizije; «mtv» www.mtv.hu (prosječna gledanost: 14,4%) i «m2» www.mtv.hu (prosječna gledanost: 1,5%), javna televizija «Duna TV» www.dunatv.hu (prosječna gledanost: 1,3%). Komercijalne televizije; «TV2» www.tv2.hu (prosječna gledanost: 28,1%) i «RTL klub» www.rtlklub.hu (prosječna gledanost: 29,5%), «Viasat 3» www.viasat3.hu (prosječna gledanost: 3,8%). Komercijalna televizija vijesti «HIR TV» www.hirtv.net (prosječna gledanost: 0,8%).

124

Kablovske televizije; «Filmmúzeum» www.filmmuzeum.hu (prosječna gledanost 0,2%), «Hálózat» www.halozat.tv (prosječna gledanost 1,1%), «Magyar ATV» www.atv.hu (prosječna gledanost 0,3%), «Spektrum» www.spektrumtv.hu (prosječna gledanost 0,8%), «Sport 1» www.sport1tv.hu (prosječna gledanost 0,6%) i «Sport 2» n.p.. Radio Javne radio postaje; «Kossuth» www.radio.hu (prosječna slušanost 29%), «Petőfi» www.radio.hu (prosječna slušanost 20%) i «Bartók» www.radio.hu (prosječna slušanost 3%). Komercijalne postaje; «Sláger rádio» www.slagerradio.hu (prosječna slušanost 39%), «Juventus rádio» www.juventus.hu (prosječna slušanost 15%), «Danubius radio» www.danubius.hu (prosječna slušanost 36%), «Radio 1» www.radio1.hu n.p., «Sztár rádió» www.sztarfm.hu, «Roxi» www.roxi.hu, n.p.. Internet portali (po posjećenosti)

• • • • • • • •

www.startlap.hu www.origo.hu www.index.hu www.habostorta.hu www.korridor.hu www.rtlklub.hu www.totalkar.hu www.est.hu

Dnevne novine Političke; «Népszabadság» www.nepszabadsag.hu (prosječna čitanost 650.000), «Magyar Nemzet» www.mn.hu (prosječna čitanost 215.000), «Magyar Hirlap» www.magyarhirlap.hu (prosječna čitanost 89.000), «Reggel» www.reggel.hu n.p., «Népszava» www.nepszava.hu (prosječna čitanost 87.000), «Metro» www.metro.hu (prosječna čitanost 800.000). Športske; «Nemzeti sport» www.nemzetisport.hu (prosječna čitanost 200.000). Gospodarske; «Világgazdaság» gazdaság» www.napi.hu n.p..

www.vilaggazdasag.hu

(prosječna

čitanost

420.000),

«Napi

Tabloidi: «Blikk» www.blikk.hu (prosječna čitanost 800.000), «Napi Ász» www.napiasz.hu (prosječna čitanost 150.000), «Színes mai lap» www.szinesmailap.hu (prosječna čitanost 250.000). Tjednici Politički; «Heti Válasz» www.hetivalasz.hu (prosječna čitanost 200.000), «Magyar Demokrata» www.demokrata.hu (prosječna čitanost 170.000), «168 óra» www.168ora.hu (prosječna čitanost 180.000). Ženski; «Nők Lapja» www.noklapja.hu (prosječna čitanost 1.000.000), «Hölgyvilág» www.holgyvilag.hu (prosječna čitanost 200.000)., «Kiskegyed» www.kiskegyed.hu (prosječna čitanost 700.000), «Tina» www.tina.hu (prosječna čitanost 280.000), «Story» www.story.hu (prosječna čitanost 1.500.000), «Best» www.best.hu (prosječna čitanost 500.000), «Maxima» www.maxima.hu (prosječna čitanost 256.000), „Gyöngy” www.gyongy.hu (prosječna čitanost 250.000). Gospodarski; «HVG» www.hvg.hu (prosječna čitanost 300.000), «Figyelő» www.fn.hu (prosječna čitanost 66.000).

125

Magazini Ženski; «Cosmopolitan» www.cosmopolitan.hu (prosječna čitanost www.aktivsztarok.hu n.p., «Elle» www.elle.hu (prosječna čitanost 130.000).

150.000),

«Sztárok»

Muški; «Mister» www.mister.hu (prosječna čitanost 50.000), «Men'shealth» (prosječna čitanost 100.000), «Playboy» www.playboy.hu (prosječna čitanost 100.000), «FHM» www.fhm.hu (prosječna čitanost 140.000), «Diplomatic Magazine» www.diplomatamagazin.hu (prosječna čitanost 62.500). Gastronomski; «Recept klub» (prosječna čitanost 75.000), «Magyar konyha» www.magyarkonyha.hu (prosječna čitanost 75.000), «Gusto» www.gusto.hu (prosječna čitanost 75.000), «Borbarát» www.borbarat.hu (prosječna čitanost 10.000), «Decanter» www.decanter.hu n.p., «Konyhaművészet» www.konyhamuveszet.hu (prosječna čitanost 37.500). Gospodarski; «Manager Magazin» www.managermagazin.hu (prosječna čitanost 50.000). Turistički – stručni magazini «Turizmus Panoráma» www.turizmus.com (prosječna čitanost 15.000), «Turizmus Trend» www.ttrend.hu (prosječna čitanost 15.000), «Világjaró» www.vilagjaromagazin.hu (prosječna čitanost 50.000), «Az Utazó» www.azutazo.hu (prosječna čitanost 50.000), «Aqua» www.aquamagazin.hu (prosječna čitanost 70.000), «Yacht» www.yachtmagazin.hu (prosječna čitanost 70.000), «Hajó» www.hajo.sailing.hu (prosječna čitanost 30.000), «Magyar Turista» nema websitea, n.p., Sporthorgász www.sport-horgasz.hu (prosječna čitanost 200.000), «Submarine» nema websitea (prosječna čitanost: 25.000). Tiraže, regionalna pokrivenost, čitanost Navedeni mediji su mediji dostupni u cijeloj državi. Tiskovine se uglavnom najviše prodaju u Budimpešti.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2005. putovali na odmor Državni statistički ured za 2005. godinu donosi sljedeće podatke: zabilježeno je 38,6 milijuna prelazaka granica od strane mađarskih građana – 7% više nego prethodne godine, zabilježeno je 18,6 milijuna putovanja u inozemstvo mađarskih građana – 6% više, od čega je jedan dan u inozemstvu boravilo 9.462.000 građana, od 1 do 3 dana 2.627.000 građana i 4 i više dana u inozemstvu je boravilo 4.768.000 građana. Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji U 2005. godini, prema posljednjem istraživanju procjenjuje se da je 62,5% građana odmor provelo u vlastitoj zemlji, a 18,5% je putovalo u inozemstvo, dok je 19% putovalo i u inozemstvo i u vlastitoj zemlji. Redoslijed najomiljenijih odredišta koje su u 2005. posjetili turisti iz dotične zemlje (apsolutne brojke za svako od odredišta) Rezultati posljednjeg istraživanja o glavnim putovanjima u godini pokazuje kako je Hrvatska i dalje najtraženije odredište. • Hrvatska 15,3% • Italija 13,4% • Austrija 11,8%

126

• • • • • • •

Bugarska Grčka Rumunjska Francuska Maroko Tunis Turska

6,2% 5,6% 5,0% 4,9% 4,6% 4,4% 4,1%

Zanimljivi su i podaci Mađarskog državnog ureda za statistiku o organiziranom prometu za 2005. godinu, a temelje se na službenim izvješćima mađarskih turoperatora. Tako je u 2005. godini organizirano u inozemstvo putovalo ukupno 826.301 mađarskih građana. Tijekom 2005. godine po prvi puta su mađarski građani i organizirano najviše putovali u Hrvatsku (prethodnih godina su na prvom mjestu bile Italija i Grčka), a podaci su sljedeći:

• • • • • • • • • • • • • • •

Hrvatska Italija Grčka Austrija Češka Tunis Egipat Slovačka Španjolska Jordan Tajland Cipar USA Brazil Maroko

101.011 građana 89.801 građana 80.799 građana 71.488 građana 58.671 građana 57.573 građana 47.734 građana 46.299 građana 36.917 građana 30.480 građana 5.981 građana 4.993 građana 4.119 građana 2.116 građana 1.722 građana

Prema našim podacima, Državnog zavoda za statistiku, u 2005. godini 453.000 mađarskih građana u Hrvatskoj je ostvarilo 2.405.000 noćenja. Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Ukoliko se usporede podaci hrvatskog i mađarskog statističkog ureda, gdje se navodi kako je u Hrvatskoj boravilo 453.000 mađarskih građana, od čega 101.000 organizirano, može se zaključiti kako u Hrvatsku dolazi svega oko 22% mađarskih turista. Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih putovanja/gostiju na mađarskom tržištu

odredišta

s

gledišta

organizatora

I organizatori putovanja i mađarski turisti govore pozitivno o našim autocestama, prirodnim ljepotama, povijesnim spomenicima, našoj gostoljubivosti, dok su glavne zamjerke omjer cijena/kvaliteta. Koju vrstu transporta su u 2005. preferirali turisti s dotičnog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor Mađarski građani, na glavno godišnje putovanje tijekom 2005. godine, najviše su putovali svojim osobnim automobilima 43,2%, zatim autobusima 21,5%, avionima 22,5% (od toga diskontnim avioprijevozom 4,5%)

127

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2005. preferirali turisti s mađarskog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor Organizaciju glavnih putovanja svega dvadesetak posto mađarskih građana u cijelosti prepušta putničkim agencijama, 53,2% samostalno organizira svoje putovanje, dok u 37,1% putovanja dijelom sudjeluje putnička agencija, a 9,7% organiziraju ostale institucije (škole, klubovi i sl.). Kada se govori o organiziranom prometu u 2005. godini može se uočiti značajni porast bukinga preko Interneta. Također se može uočiti da mađarski građani i dalje gube povjerenje u svoje turoperatore i sve češće se odlučuju za poznate brendove kao što su Neckermann, Tui, Terra Reisen. Preferencije turista s dotičnog tržišta obzirom na vrstu smještaja Istraživanje provedeno 2005. godine pokazuje kako je u hotelima boravilo 29,5% građana, u apartmanima 17,7%, kod rodbine i prijatelja 16,6%, pansionima 8,5%, u privatnom smještaju 7,8%, u youth i omladinskim hotelima 5,9%, u kampovima 2,8%. Međutim, slika je, glede Hrvatske, nešto drugačija; organizirano se najviše traži hotelski smještaj, zatim apartmani i privatni smještaj, dok individualni putnici preferiraju privatni smještaj. Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Istraživanje provedeno 2005. godine govori o sljedećim motivima: • Odmor na moru 28,1% • Posjet rodbini 15% • Posjet gradovima 13,8% • Odmor u planini 11,4% Koliko puta godišnje putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinog putovanja U inozemstvo je putovalo 43% mađarskih građana, od kojih na glavno putovanje 71,3% građana. Na glavno putovanje je u inozemstvo putovalo 39,3% građana, a u zemlji (uglavnom Balaton) je putovalo 60,7% građana. U prosjeku, prema reprezentativnom uzorku, na glavno putovanje u inozemstvo putovalo se 1 puta i jedno putovanje je prosječno trajalo 8,28 dana. Putovanja u inozemstvo po mjesecima u 2005.: Prosinac 2004. 3,3% - na glavno putovanje Siječanj 3,1% - na glavno putovanje Veljača 3,3% - na glavno putovanje Ožujak 4,0% - na glavno putovanje Travanj 4,6% - na glavno putovanje Svibanj 5,7% - na glavno putovanje Lipanj 8,2% - na glavno putovanje Srpanj 21,8% - na glavno putovanje Kolovoz 28,5% - na glavno putovanje Rujan 9,2% - na glavno putovanje Listopad 3,8% - na glavno putovanje Studeni 4,6% - na glavno putovanje

2,8% 1,9% 1,4% 2,1% 4,9% 1,7% 7,5% 25,8% 36,4% 8,0% 5,0% 2,6%

Iz priloženoga se može zaključiti kako mađarski građani svoja putovanja u inozemstvo realiziraju uglavnom tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna – 67,7%, dok glavna putovanja u inozemstvo 77,7%. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Na putovanje jedna obitelj prosječno potroši 157.805 HUF (podaci s posljednjeg istraživanja) ili 10.878 HUF po osobi/po danu.

128

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Udruga mađarskih putničkih agencija – MUISZ (www.muisz.hu) - okuplja oko 250 putničkih agencija (od 1.183 koliko ih je u Mađarskoj registrirano). Predsjednik: Ms Gabriella Molnar (molnar@blaguss.hu) Tajnik: Dr. Csaba Csok Turoperatori (specijalisti za Hrvatsku), turoperatori s dominantnom hrvatskom ponudom i turoperatori sa značajnije zastupljenom hrvatskom ponudom NAZIV INTERNET/E-MAIL DIREKTOR/KONTAKT Gđa Anikó Németh 5 Kontinens Utazási www.5kontinens.hu aniko.nemetz@5kontinens.hu Iroda www.adriatica.net Gosp. Tihomir Brzica Adriatica Net Gda. Irina Ban Specijalist za Hrvatsku info@adritica.net Mr. Gabor Darvas Adriatica Utazási Iroda www.adriaticatravel.hu Dominiraju hrvatski info@adriaticatravel.hu programi www.airmarket.hu Gđa Klara Kiss Air - Market airmarket@vnet.hu www.andoratura.hu Mr. Andras Szűcs Andora Utazási Iroda andoratura@axelero.hu www.atlasairtours.hr/?lang=hu&level1=7 Gda Andelka Bradaric Atlas Airtours Specijalist za Hrvatsku atlasairtours@axelero.hu www.autoklub.hu Gđa Nóra Kalocsai Autóklubtravel Mr. Laszlo Baumann Baumann Reisen 2000 www.baumann-reisen.hu baumann.reisen@axelero.hu Gđa Szilvia Varga Utazási Kft. Gđa Gabriella Molnár Blaguss Utazási Iroda www.blaguss.hu molnar@blaguss.hu Kft. www.car-tour.hu Mr. Gabor Bajnai Car Tour Dominiraju hrvatski info@car-tour.hu programi www.carpathiatravel.hu Mr. Kázmér Kozlovsky Carpathia Travel carpathiatravel@axelero.hu www.guest.hu Mr. György Badacsonyi Guest Utazási Iroda bady@guest.hu www.horvatutazas.hu; Gosp. Antun Vidic HBC Specijalist za Hrvatsku horvatutazas@axelero.hu Gosp. Zoltan Bogar www.hurra-nyaralunk.hu Mr. Habóczki Zsolt HurráNyaralunk agnes.vegh@hurra-nyaralunk.hu Gđa Ágnes Végh Utazási Iroda www.ibusz.hu Mr. Gaspar Kovacs Ibusz outgoing@ibusz.hu Gđa Dimitrula Ziszidisz www.istria.hu Gđa Aniko Straub Istria '94 Tours istria@istria.hu Gđa Zinka Skenderovic www.isztria-pecs.hu Gda. Ana Katics Isztria Tours Specijalist za Hrvatsku info@isztria-pecs.hu www.volantourist.hu Mr. Vilmos Horváth Kisalföld Volántourist kovese@kisalfoldvolan.hu Gđa Éva Köves Gđa Bea Mojzes Kolibri'93 Utazási Iroda www.kolibri.hu www.kompas.hu Gosp. Zseljko Balazs Kompas Dominiraju hrvatski zseljko.balazs@kompas.hu programi www.lagrotta.hu Gda. Snjezana Perusic La Grotta Dominiraju hrvatski snjezi@lagrotta.hu programi Gđa Mária Boóz www.martontravel.hu Márton Utazási Iroda marton@axelero.hu

129

Neckermann

www.neckermann.hu veronika.bekefi@neckermann.hu

OTP Travel

www.otptravel.hu info@otptravel.hu www.quaestor.hu szabina.szilagyi@quaestor.hu www.szervizoroda.hu i.bardos@szerviziroda.hu www.tensi.hu kjaki@tensi.hu www.tui.hu viktor.kassai@tui.hu www.unitravel.hu urbantsok.gabor@unitravel.hu www.horvatutas.hu utastours@axelero.hu www.vista.hu info@vista.hu

Quaestor Travel Szervíz Iroda Tensí Holiday TUI Unitravel Utas Tours Specijalist za Hrvatsku Vista Travel

Gđa Dr. Veronika Bekeffy Gđa Zsanett Ozsvay Gđa Judit Molnar Gđa Maria Meszaros Gda. Szabina Szilagyi Gđa Erzsébet Bognár Gđa Krisztina Jáki Mr. Csaba Csakany Mr. Viktor Kassai Mr. Dr. Gabor Urbantsok Gosp. Laszló Komaromi Mr. János Kurucz Gosp. Peter Dalibor

Mađarski propisi obvezuju organizatore putovanja na polaganje kaucije, sukladno planiranom prometu u tekućoj godini i to u dvije kategorije: 12% za organizatore putovanja koji u ponudi nemaju čartere i 20% za one koji imaju. Podatak o položenoj kauciji govori o obujmu poslovanja pojedinog organizatora putovanja. Popis mađarskih TO/TA prema aktualnom iznosu obvezatne kaucije: 1. kategorija – 20% za one koji organiziraju čartere Air Market BTI Hungary Chemol Travel Ibusz Neckermann Nemeth Travel OTP Travel Quaestor Travel Tensi Tours Vista

20.000.000,00 HUF 271.474.979,00 HUF 262.000.000,00 HUF 800.000.000,00 HUF 1.900.000.000,00 HUF 20.000.000,00 HUF 550.000.000,00 HUF 170.000.000,00 HUF 72.000.000,00 HUF 560.000.000,00 HUF

2. kategorija – 12% za one koji ne organiziraju čartere Adriatica Andora Atlas Airtours Baumann Reisen 2000 Blaguss Campus Club Carpathia Travel Car – Tour FehervarTravel GrandTours Guest Horvat Utazasi Iroda Istria 94 Tours Isztria Tours Kisalfold Volan Tourist Kompas

130

19.200.000,00 HUF 4.440.000,00 HUF 4.000.000,00 HUF 4.560.000,00 HUF 15.000.000,00 HUF 18.600.000,00 HUF 7.380.000,00 HUF 114.000.000,00 HUF 228.000.000,00 HUF 23.290.080,00 HUF 9.600.000,00 HUF 96.996.000,00 HUF 9.600.000,00 HUF 8.580.000,00 HUF 86.400.000,00 HUF 48.000.000,00 HUF

La Grotta Magyar Autoklub TUI Magyarorszag Utas Tours 5 kontinens

48.000.000,00 HUF 25.920.000,00 HUF 4.000,000,00 HUF 78.880.000,00 HUF 270.000.000,00 HUF

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2005. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj U 2005. godini u Hrvatskoj je 453.000 mađarskih građana – porast od 12% ostvarilo 2.405.000 noćenja – porast od 15%

MAĐARSKA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

apsol. 117.369 72.807 6.971 43.160 90.730 128.817 34.080 85.000 126.688 137.670 141.413 238.774 279.825 318.015 356.139 403.443 453.395

Dolasci indeks 62 10 619 210 142 26 249 149 109 103 169 117 114 112 113 112

100 62 6 37 77 110 29 72 108 117 120 203 238 271 303 344 623

apsol. 749.647 516.900 63.670 286.290 625.145 900.243 217.421 523.000 759.289 805.238 813.403 1.403.295 1.553.600 1.732.576 1.905.285 2.092.449 2.405.145

Noćenja indeks 69 12 450 218 144 24 241 145 106 101 173 111 112 110 110 115

100 69 8 38 83 120 29 70 101 107 109 187 207 231 254 279 465

131

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s mađarskog tržišta D o la s c i 500.000 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000

Izvor: DZS

50.000 0 1989.

1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Noćenja 2.750.000 2.500.000 2.250.000 2.000.000 1.750.000 1.500.000 1.250.000 1.000.000 750.000 500.000 250.000

Izvor: DZS

0 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku I u 2005. godini svega je oko 22% dolazaka ostvareno organizirano. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja I tijekom 2005. godine zabilježen je porast broja hrvatskih programa uvrštenih u programe mađarskih turoperatora.

132

Obujam organiziranog prometa u 2005. po svakom praćenom organizatoru putovanja: HBC Utas Tours TUI La Grotta Neckermann Adriatica kft Questor Travel Vista Travel OTP Travel Istria 94. ADRIATICA.NET (on line booking)

19.936 pax 19.000 pax 17.000 pax 12.370 pax 7.928 pax 4.595 pax 4.571 pax 4.053 pax 645 pax 4.595 pax 13.100 pax

minus 13% porast 8% porast 6% porast 45% isto kao u 2004. porast 32% porast 29% porast 62% porast 4% porast od 32% dvostruki porast

Ibusz, Kompas, Atlas Airtours, Car Tour, Isztria Tours nisu dostavili podatke, no svi govore o porastu od desetak posto. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Nažalost, mađarski turoperatori svoje opaske i analize (ako ih uopće rade) svode na cijene hrvatskih programa koje onda uspoređuju s programima Hrvatskoj konkurentnim odredištima. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Tijekom 2005. godine zabilježen je daljnji pad popularnosti Istre, a istovremeno značajni porast popularnosti Splitsko-dalmatinskih odredišta. Istra, nekada najtraženije hrvatsko odredište od strane mađarskih turista, u 2005. godini je na trećem mjestu. • Primorsko-goranska županija; Dolasci; 113.138 Noćenja; 630.410

porast 6% porast 10%

1.

• Splitsko-dalmatinska županija; Dolasci; 86.382 porast 25% Noćenja; 480.630 porast 23%

2.

• Istarska županija; Dolasci; 75.182 Noćenja; 464.110

porast 0% porast 4%

3.

• Zadarska županija; Dolasci; 64.888 Noćenja; 386.692

porast 20% porast 22%

4.

• Šibensko-kninska županija; Dolasci; 58.100 Noćenja; 239.381

porast 17% porast 15%

5.

• Dubrovačko-neretvanska županija; Dolasci; 23.175 porast 21% Noćenja; 121.902 porast 18%

6.

Kontinentalni dio Hrvatske; Dolasci 20.025 porast Noćenja 59.726 porast

7.

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Većina putovanja je realizirana osobnim automobilima, zatim autobusima i na koncu vlakom.

133

Avionski čarteri u 2005. S mađarskog tržišta nema čartera. Autobuseri u 2005. NAZIV MB Travel Balaton Személyszállítási Rt. Homm Kft. Busz Travel

INTERNET/E-MAIL www.mb-travel.hu Volán

Inter-transfer 2001.Kft. ContiBus Németh Travel

www.balatonvolan.hu www.homm.hu www.busztravel.hu busztravel@busztravel.h u www.intertransfer.hu www.contibus.hu contibus@cintibus.hu www.nemethtravel.hu

Privatni vozači sa svojim autobusima: Mr. József Fülöp Mr. Sándor Papp Mr. Attila Guzser Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Organizirano se najviše traži hotelski smještaj, zatim apartmani i privatni smještaj, dok individualni putnici preferiraju privatni smještaj. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Individualni gosti hvale naše autoceste, očarani su našom obalom, oduševljava ih gostoljubivost domaćina, dive se prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini i povijesnim spomenicima. Svoje nezadovoljstvo uglavnom izražavaju našim cijenama kada one ne prate kvalitetu usluge. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2006. godini Ukoliko ne bude većih poremećaja u okruženju, većih gospodarskih poteškoća te ukoliko se provede planirana kampanja oglašavanja, može se očekivati porast broja dolazaka do 10% i porast broja noćenja od oko 5%. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. Realno je očekivati da Hrvatska i tijekom 2005. godine bude najtraženije odredište za mađarske građane – u prilog govore informacije o bukingu, koji je u značajnom porastu, ali i drugi čimbenici su povoljni za Hrvatsku: blizina, tradicionalno dobri politički odnosi dviju susjednih država, zajednička povijest, napose dovršetak izgradnje autocesta u Mađarskoj u smjeru hrvatsko-mađarske granice. Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Ne očekuju se promjene.

134

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) – promjene u odnosu na 2005. godinu Značajniju ponudu hrvatskih programa imaju Car tour, Adriatica Kft, Vista.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Aktualni imidž Hrvatske na dotičnom tržištu Hrvatska je poznata, susjedna, lako dostupna, gostoljubiva, prelijepa, sigurna i Mađarima najomiljenije odredište. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2006. godini Očekuje se porast dolazaka i noćenja između 5 i 10%. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2006. godini (promjene u odnosu na 2005. – razlozi) Za očekivati je da se omjer neće mijenjati, no sigurno će se nastaviti trend porasta bukinga preko Interneta. Tijekom 2005. godine, 56,3% građana koji su putovali u inozemstvo koristilo je Internet kao jedan od izvora informacija. U 2005. godini 41,8% turista je s Interneta prikupljalo informacije, 16,7% je bukiralo, a 4,4% je i platilo svoje putovanje. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2005. – razlozi pozitivni/negativni) Gotovo svi važniji turoperatori imaju veću ponudu hrvatskih programa. Prognoza rezultata u 2006. po svakom praćenom organizatoru putovanja Za očekivati je da će svi turoperatori (s kojima surađujemo i koje pratimo) u 2006. godini bilježiti porast u odnosu na 2005. godinu. Također se očekuje i ove godine značajni porast Internet bukinga. Avionski čarteri u 2006. Niti u 2006. godini ne očekuje se pokretanje čartera. Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja (promjene u odnosu na prethodnu godinu – razlozi) Nastavlja se smanjenje ponude privatnog smještaja zbog neorganiziranosti, nesolidnosti u poslovanju (najviše primjedbi se odnosi na preferiranje gostiju s drugih tržišta od strane hrvatskih iznajmljivača) i nepouzdanosti hrvatskih ponuđača privatnog smještaja. Trend se nastavio i u 2005. godini i ukoliko ne dođe do poboljšanja, tako će biti i u 2006. godini. Potražnja za specifičnim sadržajima/aktivnostima (promjene u odnosu na prethodnu godinu – razlozi) Mađarski turisti uglavnom slijede opće europske i/ili svjetske trendove i u turizmu.

135

TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Budući da je Mađarsko tržište još uvijek nestabilno i podložno promjenama uzrokovanim prilagođavanju uvjetima u EU (na primjer i EURO se planira uvesti u promet tek 2010. godine), prerano je za bilo kakve ozbiljne opservacije i procjene. Budući da je naša obala mađarskim turistima najbliža, realno je očekivati porast broja dolazaka, no sve će ovisiti o porastu realnih osobnih dohodaka. Naime, stručnjaci i posebno političari predviđaju porast osobnih dohodaka, međutim još uvijek je za očekivati i značajan porast troškova života. Svakako je jedan od generatora porasta troškova porast cijena energenata. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2007. uz usporedbu s 2006. godinom Realno je očekivati da će i u 2007. godini Hrvatska za mađarske građane ostati najtraženije odredište. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka u 2007. godini Može se očekivati porast broja dolazaka i u 2007. godini: blizina, nastavak dobrih političkih, gospodarskih i drugih odnosa, porast kvalitete življenja Mađara, završetak izgradnje autocesta u Mađarskoj, ne samo prema Goričanu, nego i prema drugim hrvatsko-mađarskim graničnim prijelazima. Mjere koje bi u 2007. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Kao i uvijek, organizatori putovanja će govoriti o cijenama – omjer cijene i kvaliteta usluga. Potrebno je i dalje nastaviti s kampanjama oglašavanja, nastupima na sajmovima, posebnim prezentacijama, workshopovima i naročito izvrsnom suradnjom s mađarskim medijima.

136

NIZOZEMSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: konstitutivna monarhija Ukupna površina: Kopna: Mora i voda:

41.526 km² 33.883 km² 7.643 km²

Provincije: Drenthe, Flevoland, Friesland, Gelderland, Groningen, Limburg, Noord-Brabant, NoordHolland, Overijssel, Utrecht, Zeeland i Zuid-Holland. Najveći gradovi: Amsterdam: Rotterdam: Den Haag: Utrecht: Eindhoven: Tilburg: Almere:

742.011 589.156 476.000 281.569 209.310 200.251 178.626

Glavni grad Kraljevine Nizozemske je Amsterdam, dok se sjedište Vlade nalazi u Haagu.

137

Opće karakteristike gospodarstva Nizozemsku odlikuje prosperitetna i otvorena ekonomija koja u velikoj mjeri ovisi o vanjskoj trgovini. Obilježja nizozemske ekonomije su stabilni industrijski odnosi, umjerena nezaposlenost i sve niža inflacija (u ožujku 2006. inflacija je iznosila 1%) te važna uloga Nizozemske kao transportne države. I dalje je među vodećim europskim zemljama u privlačenju izravnih stranih ulaganja – naročito iz Belgije, Njemačke, Francuske, Engleske i SAD. Najznačajnije industrijske grane su prerada prehrambenih proizvoda, kemijska industrija, prerada naftnih derivata i proizvodnja elektronike. Kao i većina zapadnoeuropskih zemalja i Nizozemska u posljednjih nekoliko godina bilježi usporavanje gospodarskog rasta. BDP – aktualno stanje Prema podacima Nizozemskog statističkog zavoda, BDP je koncem 2005. iznosio US$ 460,31 milijardi ili 28.533,00 US$ po glavi stanovnika što je nešto niže nego 2004. godine (kada je saldo vanjskotrgovinske bilance bio gotovo US$ 30 m). Stopa BDP-a je u 2005. godini iznosila 1,1%.

Izvor: Nizozemski statistički zavod Stopa ekonomskog rasta u 2005. godini bila je niža nego u 2004. (1,7%), no ipak znatno viša nego u 2003. godini. Uzimajući u obzir blagi rast izvoza, porast potrošnje i zaposlenosti, postoje razlozi za optimizam. Postotak nezaposlenosti je na prijelazu 2005./2006. iznosio 6,1%. U veljači 2006. 452.000 Nizozemaca bilo je nezaposleno. Pad nezaposlenosti započeo je u drugoj polovici 2005. godine i nastavio se trendom od oko 6 tisuća nezaposlenih manje mjesečno. Dok nezaposlenost među mladima opada, među starijima nažalost raste.

138

Lagani pad nezaposlenosti

Izvor: Nizozemski statistički zavod Prosječne plaće Osobni dohoci zaposlenika u javnom sektoru, uz konstantnu stopu rasta, dostigli su iznos od EU 2.780,00 u 2004. godini (lagani porast u odnosu na EU prosjek od 2750,00 u 2003. godini). Rast plaća

Izvor: Nizozemski statistički zavod Stopa inflacije Stopa inflacije se u proteklih par godina lagano dizala i padala. S 2,1% u 2003. godini spustila se u 2004. na prosječnu vrijednost od 1,2%, da bi u 2005. porasla na 1,7%. Početak 2006. pokazuje trend pada – nakon siječanjskih 1,3%, u ožujku je stopa opala na 1%.

139

Izvor: Nizozemski statistiÄ?ki zavod

Indeks cijena na malo

Izvor: Nizozemski statistiÄ?ki zavod

Vanjskotrgovinska bilanca Saldo vanjskotrgovinske bilance iznosi 320 milijardi eura i ima trend laganog rasta:

140

Izvor: Nizozemski statistički zavod Stanovništvo Prema procjenama Nizozemskog statističkog zavoda s početka 2006. godine, stanovništvo broji 16.335 509 osoba (8.078 888 muškaraca i 8.256 621 žena) i to:

• • • • •

0-20 godina: 20-40 godina: 40-60 godina: 60-80 godina: 80 + godina:

24,3% 26,9% 34,5% 10,7% 3.6%

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU TV postaje Državna televizija: * Nederland 1 * Nederland 2 * Nederland 3 Komercijalni TV programi: * RTL 4 * RTL 5 * RTL 7 * SBS 6 * Veronica * Nickelodeon * Talpa Dnevni tisak – nacionalna izdanja: * De Telegraaf * Volkskrant * Algemeen Dagblad * NCR Handelsblad * Trouw

naklada: 775.000 naklada: 320.000 naklada: 300.000 naklada: 260.000 naklada: 115.000

141

Besplatne dnevne novine – distribuiraju se u sredstvima javnog prijevoza: * Spits naklada: 350.000 * Metro naklada: 775.000 Najvažniji izdavači regionalnih dnevnih novina: * GPD naklada svih izdanja: 2.000.000 * Wegener naklada svih izdanja: 1.200.000 Najznačajniji izdavač tjednog tiska: * Wegener

naklada svih izdanja: 7.200.000

Najznačajniji magazini s turističkom tematikom: * Trips & Travels 135.000 * Samen op Vakantie 99.000 * National Geographic Traveler 60.000 * Meridian 18.000

izlazi 2 puta godišnje izlazi 2 puta godišnje izlazi dvomjesečno izlazi dvomjesečno

Najznačajniji izdavač tiska s turističkom tematikom je ANWB media s izdanjima: * Kampioen 3.800.000 mjesečnik * Op Pad 64.000 izlazi 9 puta godišnje * Reizen 60.000 mjesečnik * ANWB Familia 60.000 izlazi 8 puta godišnje * Waterkampioen 60.000 izlazi 2 puta godišnje * Kampeer & Caravan Kampioen 137.000 mjesečnik PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2005. godine otputovali na odmor U razdoblju od 1. listopada 2004. do 30. rujna 2005. bar jednom je na godišnji odmor otputovalo 13.070.552 stanovnika, što iznosi preko 80% sveukupnog stanovništva. Broj stanovnika koji su tijekom 2005. godine otputovali u inozemstvo/odmor proveli u zemlji Ukupan broj putovanja realiziranih u inozemstvu iznosio je 17.090 000 prema 17.300.000 putovanja realiziranih u Nizozemskoj, što čini omjer od otprilike 50:50%. Redoslijed najomiljenijih odredišta u 2005. godini: Odredište 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 10

142

Francuska Njemačka Belgija Španjolska Austrija Turska Italija UK Grčka Švicarska (2003/2004) Češka (2005) OSTALI: * U Europi * van Europe SVEUKUPNO:

Udio u % 2003 17 15 14 10 7 4 5 5 3 2

2004 17 16 13 9 5 5 4 4 3 2

2005 16 15 12 10 6 6 4 4 3

Broj putovanja u 000 2003 2004 2.280 2.890 2.420 2.690 2.280 2.240 1.650 1.580 1.110 1.080 710 830 770 740 760 700 530 530 390 410

2 11 7 100

12 8 100

13 9 100

2005 2.760 2.600 2.040 1.650 1.020 990 740 630 550 400

1.820 1.150 16.460

2.100 1.400 17.180

2.150 1.560 17.090

U odnosu na 2004. godinu redoslijed najomiljenijih odredišta Nizozemaca ostao je gotovo nepromijenjen. Izuzetak je jedino Češka koja je u 2005. godini na 10. mjestu zamijenila Švicarsku. Češka je cjenovno postala vrlo prihvatljivo odredište. Uz povoljne cijene usluga u zemlji znatno se popravila avio-prometna povezanost te je osmišljen veliki broj autobusnih tura i city break programa. Primjećuje se lagani pad odlazaka u Francusku, Njemačku i Belgiju te rast zanimanja za Tursku, vaneuropske zemlje te ostale zemlje Europe (u koje spada i Hrvatska). Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta i dalje prema procjenama iznosi približno 50:50%. Komparativne prednosti/nedostaci putovanja/gostiju

najomiljenijih

odredišta

s

gledišta

organizatora

Komparativne prednosti najomiljenijih odredišta je svakako bogatstvo ponude koju pružaju svojim gostima uz odličnu prometnu povezanost svim vrstama prijevoznih sredstava. Svih 11 zemalja u gore prikazanoj tablici imaju stabilne i uhodane kanale prodaje kroz cijelu mrežu nizozemskih turoperatora. Niti jedna od gore navedenih zemalja nije imala značajnije ekonomske ili političke potrese, što je kod Nizozemaca stvorilo dodatni osjećaj sigurnosti i privlačnosti odredišta. Nedostatak Turske ili Grčke je što su to izrazito avio-odredišta, no uvođenjem mnogobrojnih čarter linija i otvaranjem neba za low cost kompanije te povoljnim cijenama paketa koji u sebi sadržavaju i avio-let, problem udaljenosti se elegantno i ekonomski isplativo riješio. Koju vrstu transporta su u 2005. preferirali Nizozemci prilikom odlaska na godišnji odmor Najznačajnije prijevozno sredstvo prilikom odlaska na godišnji odmor u Hrvatsku i dalje je s 51.957 odlazaka bez konkurencije bio osobni automobil. No, zrakoplovni (9.835) i autobusni aranžmani (7.507) su pokazali porast od 12% i 19% u odnosu na 2004. godinu. Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2005. preferirali Nizozemci prilikom odlaska na godišnji odmor U posljednjih nekoliko godina buking putem Interneta je u velikom porastu. Istraživanje Vakantiebeurs/Infomart Gfk pokazuje da 75% ispitanika koristi Internet za rezervaciju putovanja i/ili smještaja. Preferencije turista s dotičnog tržišta obzirom na vrstu smještaja Nizozemci su se odlučivali za sljedeće smještajne kapacitete: * Hotel/motel 36% * Kamp 15% * Bungalov, privatna kuća 13% * Apartman 12% * Smještaj kod rodbine / prijatelja 10,1% * Privatni smještaj 3,5% * Bed & Breakfast pansioni 3% * Ostalo (brod i sl.) 7,4% Važno je istaknuti da je postotak smještaja u hotelima ovako visok zbog Turske. U Turskoj ponudi se, naime, nalaze samo hoteli, nema apartmana i sličnih smještajnih jedinica. Obzirom da je Turska bila vrlo često odredište, ova činjenica je dosta utjecala na ukupni postotak. Ovako visok interes za hotele ne utječe na odluke Nizozemaca za ljetovanje u našoj zemlji i na smjer promocije Hrvatske jer Nizozemci u Hrvatsku idu prvenstveno zbog smještaja u kampovima, mobilnim kućicama i apartmanima , a tek onda zbog hotela.

143

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Prema podacima Instituta za turizam motivi dolaska su sljedeći: Pasivni odmor, opuštanje 63,4% Zabava 40,3% Nova iskustva i doživljaji 35,9% Uživanje u gastronomiji 34,1% Upoznavanje prirodnih ljepota 15,2% Povoljne cijene 9,0% Ronjenje 8,2% Sport i rekreacija 5,8% Kulturne znamenitosti i događanja 5,1% Zdravstveni razlozi 4,4% Kupovina 4,0% Vjerski razlozi 1,0% Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječni budžet/potrošnja po putovanju nizozemskog turista iznosi 588 EUR. Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Najznačajniji turoperator na tržištu je TUI s brandovima Holland International i Arke, s financijskim potencijalom od 1.200.000.000 EUR. Slijedi OAD Reizen s financijskim potencijalom od 766.000.000 EUR. Na trećem je mjestu Thomas Cook s brandovima Neckermann i Vrij Uit – s financijskim potencijalom od 594.000.000 EUR. Kras BV je jedan od najznačajnijih ponuđača turističkih aranžmana u kanalima direktne prodaje poput posebnih ponuda u tisku te preko Interneta, a ponudu plasira kroz brandove Kras Stervakanties, Sterproducties i 55+ reizen.

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2005. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj s nizozemskog tržišta (DZS) Dolasci i noćenja nizozemskih turista u Hrvatskoj u neprekidnom su uzlaznom trendu od 1996. godine (s izuzetkom 1999. – Kosovska kriza). Brojka 100.000 nizozemskih posjetitelja po prvi puta premašena je 2000. godine, a u narednim sezonama stopa rasta prometa s ovog tržišta u pravilu je dvoznamenkasta. Sezona 2005. bila je izuzetno dobra jer je ponovo nastavljen dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja, pogotovo u kontekstu rezultata većine drugih konkurenata na ovom tržištu. 243.651 gostiju ostvarilo je 1.910.080 noćenja što predstavlja udjel od 2,9% svih dolazaka u Hrvatsku i udjel od 4,2% svih ostvarenih noćenja. I uz ovako dobar rast još nisu dostignute brojke prijeratnih godina kada je naša odredišta posjetilo gotovo 300.000 Nizozemaca, uz ostvarenje blizu 2,5 milijuna noćenja.

144

Promet nizozemskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1990.-2005. apsol. 299.343 19.786 11.917 16.965 29.809 25.341 42.000 64.964 88.286 72.551 103.595 125.087 148.140 179.483 212.090 243.651

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 Izvor: DZS

Dolasci index

apsol. 2.465.385 143.505 105.158 158.681 284.178 234.153 377.000 610.936 696.097 592.192 900.542 1.058.838 1.204.240 1.496.973 1.690.241 1.910.080

100 7 4 6 10 8 14 22 29 24 35 42 49 60 71 81

7 60 142 176 85 166 155 136 82 143 121 118 121 118 115

Noćenja index 6 73 151 179 82 161 162 114 85 152 118 114 124 113 113

100 6 4 6 12 9 15 25 28 24 37 43 49 61 69 77

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s nizozemskog tržišta Dolasci 350.000

300.000

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

Izvor: DZS

20 05

20 04

20 03

20 02

20 01

20 00

19 99

19 98

19 97

19 96

19 95

19 94

19 93

19 92

19 91

19 90

0

145

Noćenja 3.000.000

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

Izvor: DZS

20 05

20 04

20 03

20 02

20 01

20 00

19 99

19 98

19 97

19 96

19 95

19 94

19 93

19 92

19 91

19 90

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s nizozemskog tržišta Za Hrvatsku ne postoje točni podaci o omjeru organiziranih i individualnih dolazaka iako je za pretpostaviti da se taj omjer kreće u odnosu 75:25% u korist individualnih putovanja. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Nakon što je duže vrijeme I.D. Riva Tours bila jedini turoperator sa zasebnom brošurom za Hrvatsku, OAD Reizen je učinio isto u 2003. godini ponudivši automobilske, autobusne i zrakoplovne aranžmane. Njihov primjer u 2004. slijede De Jong Intra, Vrij Uit i Holland International. Također, većina ostalih turoperatora proširuje svoje ponude za Hrvatsku u okviru skupih kataloga. I.D. Riva Tours je izdao katalog sa 196 stranica posvećen samo Hrvatskoj. Isto je učinio i OAD Reizen na 84 stranice. Drugi turoperatori su u okviru svojih brošura u kojima nude razne zemlje Hrvatskoj posvetili sljedeći broj stranica: Vrij Uit – 50, GoGo – 16, De Jong Intra Vakanties – 48, Vacance Select – 6, Sunair – 11, Kristal reizen – 4, Dalstra Reizen – 4, Tent Travel – 22, Peter Langhout Reizen – 25. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2005. godine, u usporedbi s prethodnom godinom U 2005. godini svi turoperatori, koji su već imali uvrštenu Hrvatsku u svojoj ponudi, znatno su povećali broj stranica u odnosu na 2004. godinu. Isto tako se ponuda iz Istre (gdje se nalazi većina zakupljenih kapaciteta) proširila prema Kvarneru. Povećao se i broj autobusnih tura, a ponuda Gorskog kotara i istarskih ruralnih vila također je počela puniti stranice novih kataloga. Ponuda kvalitetnih privatnih apartmana se povećala za 15%. U 2005. godini su se, sljedeći primjer Novasola, Tight Lines Visreizena, Pavarua i Canvasa, novih turoperatora u 2004. godini, Solmar Tours i Evenement Reizen uključili s ponudom Hrvatske.

146

Obujam organiziranog prometa u 2005. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Rezultati pojedinih turoperatora u prodaji Hrvatske tijekom 2005. godine bili su sljedeći:

• • • • • • •

I.D. Riva Tours OAD Reizen Vrij Uit Neckermann De Jong Intra Vakantie VacanceSelect Happy Home

+18% +72 % +25% - nekoliko postotaka na razini 2004. +56% +10%

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na dotičnom tržištu S gledišta organizatora putovanja i gostiju s nizozemskog tržišta komparativne prednosti hrvatskog tržišta su: * Autentičnost doživljaja * Prirodne ljepote i zaštićeni okoliš * Kulturna baština * Veliki broj kampova * Nautički turizam Nedostaci koji se spominju su: * Pomanjkanje obnovljenih smještajnih kapaciteta * Neujednačena kvaliteta infrastrukture i usluge * Udaljenost od Nizozemske * Previsoke cijene smještaja Razrada dolazaka i noćenja s nizozemskog tržišta po županijama Županija Istarska Primorsko-goranska Zadarska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska Ličko-senjska Izvor: HTZ

Dolasci 2005. 118.972 41.242 18.438 15.397 17.373 8.711 5.489

2004. 106.220 36.590 13.865 12.505 14.740 6.686 3.990

index 112 119 133 123 118 130 138

Noćenja 2005. 1.321.133 238.009 148.398 58.698 85.777 37.060 16.736

2004. 1.177.719 220.107 95.392 44.639 64.405 31.368 12.308

index 112 108 156 131 133 118 136

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Prodaja zrakoplovnih aranžmana bila je u porastu od 17% do početka kolovoza 2005. godine. Nakon toga počela je opadati te je u rujnu iznosila 13,73% da bi se u listopadu i studenom stabilizirala na 12% povećanja u odnosu na 2004. godinu. Što se tiče prodaje autobusnih aranžmana, prodaja je bila u prosjeku 19% bolja nego u 2004. godini, a prodaja aranžmana koji su se realizirali osobnim automobilima porasla je 23% u odnosu na 2004. godinu. Hrvatska - vrste prijevoza tijekom ljetne sezone 2005. - u postocima Kolovoz Rujan Listopad Zrakoplov 117,05 113,73 112,17 Autobusni aranžmani 119,14 119,17 118,75 Automobil 123,97 123,7 123,6

Prosinac 112,02 119,06 123,34

147

Istovremeno, rezultati konkurenata bili su sljedeći:

Zrakoplov Autobusni aranžmani Automobil

Italija 99,23 72,32 108,93

Francuska 72,94 91,39 97,84

Španjolska 97,04 77,91 95,79

Turska 112,48

Grčka 111,98

Zrakoplovni čarteri u 2005. Neckermann je obustavio čarter za Pulu, no GoGo Tours/Sunweb su započeli čarter programe za Zadar, uz već postojeće čartere za Pulu. Autobuseri u 2005. Najznačajniji autobuseri u 2005. godini su bili: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties i Kras. Individualci u 2005. – prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta na dotičnom tržištu Prednosti: * Odlična klima * Bogatstvo sadržaja koji se nude * Odlične ceste i prometna povezanost * Ljubaznost i stručnost bijelog osoblja Nedostaci: * Kvaliteta smještaja * Visoke cijene. Cijenama su naročito iznenađeni gosti koji su u Hrvatskoj boravili prije petnaestak godina. * Loša prometna povezanost između otoka Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Smještaj u hrvatskim kampovima prednjači po popularnosti smještaja među nizozemskim turistima. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Nizozemski gosti za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj najčešće koriste sljedeće sadržaje/aktivnosti: * Plivanje i kupanje * Odlazak u restorane * Odlazak u shopping * Odlazak u slastičarnice, kafiće i slično * Razgledavanje znamenitosti * Šetnje u prirodi * Samostalni izleti * Ništa ne rade, uživaju u pasivnom odmoru * Odlazak na ples ili u disco klub * Izlet u nacionalne parkove * Posjet lokalnim zabavama * Vožnja čamcem * Vožnja biciklom * Posjet muzejima i izložbama * Posjet koncertima * Organizirani izleti * Tenis * Ronjenje

148

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2006. godini Recentne NIPO statistike, koje prate ukupnu prodaju turoperatora kao i prodaju prema pojedinim odredištima, pokazuju da je turistički promet iz Nizozemske u blagom porastu. Očekuje se da će u 2006. godini 1% više stanovnika otputovati na godišnji odmor nego u 2005. (13.070.552 – 2005. / 13.266.610 – 2006.). Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. Uzimajući u obzir ostatak sezone (uključujući i zimsku sezonu u kojoj Hrvatska gotovo da i ne igra nikakvu ulogu), prvih pet najomiljenijih odredišta ostat će vjerojatno ista. Broj bukinga za ljetni odmor u Francuskoj i Španjolskoj je u laganom porastu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promjena se može očekivati u rasporedu ostalih zemalja, pogotovo s obzirom na pad bukinga za ljetni odmor u Turskoj. Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta S obzirom na drastični pad bukinga za ljetovanja u Turskoj, turski turistički radnici odmah su reagirali pojačanom promidžbom i još većim sniženjem cijena. Ova trenutna promjena na tržištu vjerojatno će ipak biti povoljna za Grčku, Italiju, Španjolsku te vjerojatno i Hrvatsku. Na moguće promjene mogao bi utjecati i pojačani interes za zemlje ostatka Europe, naročito Bugarsku (koja u prva dva mjeseca ove godine bilježi porast bukinga za 32%). Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) promjene u odnosu na 2005. godinu U odnosu na 2005. godinu, što se tiče tržišnih lidera i novih specijalista, nema nikakvih promjena. Pojavilo se još nekoliko novih turoperatora i agencija koje će ove godine svoju ponudu obogatili hrvatskim odredištima. To su: Time To Trave Tours, HotelPlan, Wereld koken, Hongest Reizen, TTS De Hongarijespecialist, Topictravel. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Aktualni imidž Hrvatske Imidž Hrvatske se značajno popravio, a sve veći broj ljudi je svjestan ljepote i autentičnosti naše zemlje. Kreiranju pozitivnog imidža Hrvatske značajno pridonose svi mediji koji nas ocrtavaju u vrlo pozitivnom svjetlu. Kako bi Hrvatska u svijesti nizozemskih gostiju postala još ekskluzivnije odredište sa širokom ponudom specifičnih turističkih proizvoda, potrebno je učiniti velik broj kvalitativnih i kvantitativnih pomaka koji se na terenu kontinuirano rade. Stariji Nizozemci još uvijek očekuju da će u Hrvatskoj naići na jeftinu ponudu te nerijetko ostaju razočarani razinom cijena koje u praksi susreću. Ljudi srednje dobi i mladi nisu iznenađeni cijenama jer u Nizozemskoj ipak sve košta više nego u Hrvatskoj, tako da taj element dugoročno neće predstavljati problem što se tiče odmora. To najbolje pokazuje i primjer ponovnog dobrog bukinga hrvatskih odredišta za 2006. godinu usprkos uvođenju deset postotne stope poreza. Tržište polako postaje svjesno da smo mi prelijepa i zanimljiva zemlja da bi se svrstavala uz bok jeftinih i masovnih odredišta. Opasnosti za tržišnu poziciju u ovom trenutku leže u sljedećem: * Nema jeftinih letova i dovoljnog broja čartera * Još uvijek nedovoljan broj bazena, beauty i wellness centara uz smještajne objekte, uključujući i kampove * Neadekvatan odnos cijene i kvalitete ponude

149

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku s nizozemskog tržišta u 2006. godini Procjena za 2006. godinu je da će biti 15% više dolazaka i 13% više noćenja nego u 2005. godini. 2005.

2006.

Dolasci

243 651

280 198

Noćenja

1.910 080

2.158 390

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2006. godini Prošle je godine Hrvatsku posjetilo 243.651 Nizozemaca od kojih su 52.000 odmor bukirali preko nizozemskih turoperatora. S obzirom da ponuda i bukinzi za Hrvatsku (pogotovo za avionske aranžmane) kod turoperatora rastu, može se očekivati da će se omjer organiziranih dolazaka neznatno povećati, ali da će još uvijek dominirati individualni dolasci. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2005. – razlozi pozitivni/negativni) Za sada samo dva turoperatora nude Hrvatsku u posebnim brošurama. Top brošura, svojevrstan brevijar hrvatske turističke ponude je I.D. Riva Tours katalog. I.D. Riva Tours 228 stranica I.D. Riva Tours Cruises 84 stranice OAD Reizen 116 stranica Zastupljenost hrvatske ponude u brošurama Hrvatska / Slovenija: (ukupan broj stranica / broj stranica o Hrvatskoj): De Jong Intra Vakanties 100 / 73 Vrij Uit 68 / 48 Holland International 76 / 56 Time to Travel 64 / 49 Razni turoperatori (poput Cycletours, Happy Home, Kras, Sunair, Kristal Reizen, Internatuur, Tent Travel/Euronature, Pharos Reizen...) nude hrvatsku ponudu u okviru drugih europskih zemalja, ali zastupljenost Hrvatske je samo par stranica. Ponuda se u 2006. godini znatno proširila prema Kvarneru i Dalmaciji, što je zasigurno i rezultat dovršenja autoceste do Splita. Naročito je obogaćena ponuda privatnog smještaja, a počeli su se nuditi i mali obiteljski hoteli. Popis turoperatora s "hrvatskim'' programima u 2006. godini: Turoperator

Grad

Internet

ID Riva

Rotterdam

www.idriva.nl

OAD

Holten

www.oad.nl

Neckermann reizen

Hoofddorp

Vrij uit

Hoofddorp

www.vrijuit.nl

GoGo Holland International (TUI NL)

Rotterdam

www.sunweb.nl

De Jong Intra Vakanties (Snelle Vliet)

Ridderkerk

www.dejongintra.nl

Transalpino (Tentotel, x-travel, traxs, do it) Diemen E.R. Travelgroup

150

Almere

www.x-travel.nl

Sunair

Nieuwerkerk Ijsel

a/d

Vacance Select

Alkmaar

www.vacanceselect.nl

Pharos Reizen (ANWB)

Noordwijk

www.pharosreizen.nl

Eindhoven

www.eurorelais.com

Alphen a/d Rijn

www.labyrinth.nl

Maaskant Reizen

Lith

www.maaskant.com

NCN-zeilvakanties

Apeldoorn

www.ncn-charters.nl

Kristal Reizen

Zeeland

www.kristal.nl

Beter Uit Reizen

Alphen a/d Rijn

www.beter-uit.nl

Groningen

www.src-cultuurvakanties.nl

Amsterdam

www.vck-travel.nl

www.sunair.nl

Interhome vakantie Eurorelais Avac vakantiewoningen Labyrinth Outdoor en Travel BV Amarant Reizen

(High Flight International BV) SRC Cultuurvakanties Sunrise Van der Biesen Travel VCK Travel (zeereizen) Travelways Dalstra Reizen

Surhuisterveen

Bizz Travel/Beach Masters

Groningen

Easy Home

www.bizztravel.nl www.beachmasters.nl www.bex.nl

Bex Reizen

Arnhem

Dutch Croatia Travel Care

Haarlem

info@dutchcroatiatravelcare.com

Westervoort

www.internatuur.nl

Happy Home

Alkmaar

www.happyhome.nl

Cycle Tours

Amsterdam

Peter Langhout Reizen

Alphen a/d Rijn

Interbalkan Internatuur Istrie Agent

www.peterlanghout.nl www.vakanties.nl

SNP Natuurreizen www.tenttravel.nl www.euronature.net

TentTravel / Euronature Vitaal 2000 Pavarue

Wedde

www.pavarue.nl

Novasol

Tilburg

www.novasol.nl

Bolderman Excursiereizen

Veenendaal

www.bolderman.nl

Kroatie Vakantieland

Hoorn

www.kroatie-vakantieland.nl

Hannick Reizen Tight Lines Visreizen Husk

151

OQ Reizen

Andijk

www.oqreizen.com www.easyhome.com

Solmar Tours

Maarheeze

www.solmar.nl

Rebel Travel (Happy Home)

Alkmaar

www.rebeltravel.nl

Thomas Cook (Neckermann / Vrij Uit)

Hoofddorp

www.thomascook.info/nl

Moja Croatia Novi turoperatori u 2006. Iris Travel Fontana Holland

Arnhem

Hotelplan Personal Holidays

Rijswijk

www.hotelplan.nl

Time to Travel

s-Hertogenbosch

www.timetotravel.nl

Werelds koken

Breukelen

www.wereldskoken.com

Topic Travel

Den Haag

www.topictravel.nl

Travel Europe

Stans

traveleurope.cc

Hellevoetssluis

www.adriayachting.nl

Jedrenje Adria Yachting Amorgos Zeilvakanties

www.amorgos.nl

Berend Botje Yachting

Amsterdam

www.berendbotje.com

Bleskensgraaf

www.sasyachtcharter.com

Discovery Vaarvakanties SAS Yachtcharter Sunsail

www.sunsail.nl

ATP Sailing Events

www.atp.nl

Cruise Travel int.

www.cruisetravel.nl

Nautic Sailing Holidays

Groningen

www.zeileninkroatie.nl

Sail a Way Charters

Loosdrecht

www.sailaway.nl

Saronic Sailing

Arnhem

www.saronic.nl

Amsterdam

www.hoeversmaritiem.nl

Novi - jedrenje 2006. Hoevers Maritiem Euro Yachtcharter Sunrise Zeilvakanties Nederland)

www.euro-yachtcharter.nl (First

Choice Amsterdam

www.sunrisezeilen.nl

Vacansoleil

Eindhoven

www.vacansoleil.com

Easycamp

Amersfoort

www.easycamp.nl

Eurocamp (Camping in Comfort BV)

Amersfoort

www.eurocamp.nl

Canvas Holidays

Zeist

www.canvasholidays.nl

Suncamp Holidays

Zetten

Kampiranje

ACSI Caravan & campeer Rally's

152

Prognoza rezultata u 2006. od strane organizatora putovanja Zaključno sa sredinom travnja 2006. godine velika većina turoperatora izražava zadovoljstvo bukingom hrvatskih odredišta. Prema najnovijim podacima koji su se dobili iz razgovora s turoperatorima, situacija s prodajom Hrvatske je sljedeća:

• • • • • • • • • • •

I.D. Riva Tours - unatoč većem broju turoperatora koji imaju Hrvatsku u programu, I.D. Riva Tours bilježi veće povećanje od prosjeka tržišta. OAD Reizen ima povećanje 3-4%. Happy Home ima također povećanje za nekoliko postotaka u odnosu na prošlu godinu. Kras ima 50% bolji buking nego lani. De Jong Intra Vakanties ima neznatno bolje rezultate nego lani. Rebel Travel ima 2% slabiji buking nego lani. Time to Travel Tours, novi turoperator s katalogom za Hrvatsku, ima buking u skladu s očekivanjima za početak rada na našem tržištu. Vital – 2000. ima 15% bolji buking. Do sada već 1200 pax. Vacanselect ima 25% bolji buking. Vrij Uit ima upisanih 20% više gostiju nego lani, a financijski su 15% uspješniji. Vacansoleil ima 5% bolji buking negi lani u isto vrijeme, a za 2007. godinu najavljuje zakup smještajnih kapaciteta u još 4-5 kampova.

Zrakoplovni čarteri u 2006. GoGo Tours/Sunweb (u suradnji sa zrakoplovnom tvrtkom Transavia) počinju u svibnju 2006. s čarter programom za Pulu, a u srpnju s letovima za Dubrovnik i Zadar: * Pula: jednom tjedno (subotom) u razdoblju od 27. 5. do 16. 9. 2006. * Dubrovnik: jednom tjedno (nedjeljom) u razdoblju od 28. 5. do 17. 9. 2006. * Zadar: dva puta tjedno (srijedom i nedjeljom), u razdoblju od 12. 7. do 16. 8. 2006. Autobuseri u 2006. Najznačajniji autobuseri i dalje su: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties i Kras. TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini U odnosu na 2006. godinu kada se prema prvim pokazateljima pretpostavlja da će na godišnji odmor otputovati 13.266 610 stanovnika Nizozemske, smatra se da će u 2007. godini 0,5% više stanovnika krenuti na odmor – što bi iznosilo 13.332 940. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2007., uz usporedbu s 2006. godinom U 2007. godini vjerojatno neće biti značajnijih promjena vezanih za redoslijed najomiljenijih odredišta. Francuska i Njemačka će se boriti za prvo mjesto. Pretpostavlja se da će jedan dio populacije ići u nove turističke zemlje kao što su Bugarska i Rumunjska, a putovanja prema udaljenim odredištima će se povećati (što je uostalom i trend u zadnje dvije godine). Očekuje se i dobra posjeta Kine koja bilježi veliki ekonomski napredak. Prognoze organizatora putovanja za 2007. (promjene u odnosu na 2006. – razlozi pozitivni/negativni) Organizatori putovanja smatraju da će se i u 2007. godini nastaviti rast odlazaka na odmore jer će se povećati broj mladog stanovništva koje je željno novih doživljaja. Nizozemcima je u genima putovanje i otkrivanje novih odredišta. Samo velike elementarne nepogode, epidemije raznih bolesti, terorizam i novi ratni sukobi, što se nikad ne zna, mogu utjecati da se broj putovanja iz Nizozemske smanji.

153

TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2007. godini Svake godine hrvatska turistička ponuda je bogatija, kako novim i obnovljenim smještajnim kapacitetima tako i raznovrsnošću aktivnosti i gastronomijom. Turoperatori koji već djeluju u Hrvatskoj u 2007. godini će zasigurno povećati broj zakupljenih kapaciteta, zakupljujući još više prema jugu zemlje te proširujući svoju ponudu smještajem na otocima i kontinentalnoj Hrvatskoj. Pojavit će se i nekoliko novih organizatora putovanja. Možemo očekivati povećanje dolazaka do 10% te noćenja do 12% u odnosu na 2006. godinu. 2006.

2007.

Dolasci

280 198

308 217

Noćenja

2.158 390

2.417 396

U 2007. godini cilj je dostići najbolje turističke rezultate s ovog tržišta postignute 1990. godine i lagano ih poboljšati. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2006. – razlozi pozitivni/negativni) Za sada su svoj iskorak na hrvatsko tržište u 2007. godini najavili: poznati turoperator koji se bavi avanturističkim turizmom Djoser i Van Ham Reizen. Prema posljednjim razgovorima koncem travnja s jednim od najjačih turoperatora koji nude kampove, Vacancesoleil-om u svoju ponudu namjeravaju uvrstiti još 4-5 velikih kampova iz Dalmacije, koji odgovaraju njihovim standardima. Uz navedeno, turoperatori će zakupiti još više kreveta u privatnom smještaju, a naglasak će biti i na kružnim putovanjima (a la carte putovanja). Mjere koje bi u 2007. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja svakako bi trebalo poduzeti sljedeće mjere: • • • • • •

154

Uvesti čarter i redovne low cost letove. Uvesti brodske linije koje će ići od otoka do otoka. Na taj način dobit ćemo novu turističku atrakciju i omogućiti bolju popunjenost otočnih smještajnih kapaciteta. Više promidžbeno raditi na ponudi zdravstvenog, lječilišnog i wellness turizma, naročito u kontinentalnoj Hrvatskoj. Organizirati što više specijaliziranih workshopova i za manje skupine zainteresiranih turističkih profesionalaca u inozemstvu. Pronaći način kako iz emitivnih zemalja transferirati turiste koji su zainteresirani za nautički turizam, najam plovila i sudjelovanje na regatama. Stalno raditi na podizanju kvalitete proizvoda i usluga.

POLJSKA OPĆI PODACI OTRŽIŠTU

Službeni naziv zemlje: Republika Poljska Službeni jezik: poljski Političko uređenje: Republika s parlamentarnom demokracijom Glavni grad: Warszawa (2 mil. stanovnika) Ostali veći gradovi: Lodz, Krakow, Katowice, Gdansk, Poznan, Wroclaw Administrativna podjela Poljske: 16 regija (wojewodztwa): Dolnoslaskie, Kujawsko-Pomorskie, Lodzkie, Lubelskie, Lubuskie, Malopolskie, Mazowieckie, Opolskie, Podkarpackie, Podlaskie, Pomorskie, Slaskie, Swietokrzyskie, Warminsko-Mazurskie, Wielkopolskie, Zachodniopomorskie Državni blagdani: Dan nezavisnosti: 11. studeni (11. studenog 1918. proglašena nezavisnost Republike Poljske), Dan konstitucije: 3. svibanj Najvažnija politička tijela u Poljskoj: Predsjednik države: Lech Kaczynski (prosinac 2005.) Predsjednik Vlade: Kazimierz Marcinkiewicz (listopad 2005.) Dva doma parlamenta: Senat, 100 senatora i Sejm, 460 poslanika Zemljopisne karakteristike Položaj: Srednja Europa 2 Površina ukupno: 312,685 km 2 Površina kopna: 304,465 km Vodena površina: 8,220 km2 Zemlje s kojim graniči Poljska: Bjelorusija 407 km, Češka 658 km, Njemačka 456 km, Litva 91 km, Rusija (district Kaliningrad ) 206 km, Slovačka 444 km, Ukrajina 526 km Dužina morske obale: 491 km Socio-demografske karakteristike Broj stanovnika: 38.626.349 (srpanj 2004. procjena; Izvor: CIA Fact Book.)

155

Dobna struktura: 0-14 godina: 17,1% (M 3.388.247; Ž 3.216.085) 15-64 godina: 70% (M 13.454.820; Ž 13.591.814) 65 godina i više: 12,9% ( M 1.896.940; Ž 3.078.443) (Izvor: CIA Fact Book 2004.) Prosječna starost stanovništva: 36,2 godina M: 34,3 godine Ž: 38, godine (Izvor: CIA Fact Book 2004.) Stopa prirasta stanovništva: 0,02% (Izvor: CIA Fact Book 2004.) Prosječan životni vijek: 74,16 godina M: 70,04 godina Ž: 78,52 godina (Izvor: CIA Fact Book 2004) Etnička podjela: Poljaci 96,7%, Nijemci 0,4%, Bjelorusi 0,1%, Ukrajinci 0,1%, ostali 2,7% Konfesionalna pripadnost: Rimokatolici 95% (oko 75% praktičnih), pravoslavni protestanti i ostali 5% Osnovni makroekonomski pokazatelji u 2005. godini BDP 967,7 mlrd. zlota* BDP per capita 6.340 EUR* BDP porast u % 3,2% Inflacija CPI ,1% Stopa nezaposlenosti 17,6% Devizne rezerve (u mlrd EUR) 26,1 Izvoz u mlrd EUR 71,4 Uvoz u mlrd EUR 80,6 FDI u mlrd USD 10,00** Izvor: GUS, *Prognoza GCSS, **PAIiIZ, VP RH u RP-gospodarski Odjel Sukladno objavljenim podacima Glavnog statističkog ureda Republike Poljske (GUS), BDP je u 2005. godini porastao za 3,2 % u odnosu na 2004. godinu, što je nešto manje od predviđanja gospodarskih i ekonomskih analitičara (prognoza je predviđala rast BDP-a od 4%), odnosno čak 2,1% slabije nego u 2004. godini. Primjera radi, rast GBP u 2004. godini iznosio je 5,3%, a službeni gospodarski analitičari u Poljskoj, takvu izuzetno dobru godinu tumače time da su se prije ulaska u EU 1. svibnja 2004., godine, Poljaci uplašili rasta cijena i masovno počeli kupovati prije svega građevinski materijal, bijelu tehniku i robu široke potrošnje, automobile, što je utjecalo na povećani rast industrijske proizvodnje. Ipak, analitičari umiruju nositelje gospodarstva da je u četvrtom kvartalu 2005. rast BDP-a iznosio 4,2% i da optimizam, kada je riječ o gospodarskim kretanjima u 2006., ulijeva rast investicija u četvrtom kvartalu 2005. godine koji je iznosio između 9,5-10%. Prema podacima GUS-a, investicije su puno brže rasle u građevinarstvu (skladišni i distribucijski objekti, uredi, tvornice) nego u sektoru infrastrukture (autoceste, ceste i željeznice). Slično kao i prošle godine, izvoz je imao utjecaj na rast BDP-a, ali ne u onom opsegu kao 2004. godine. OSNOVNI GOSPODARSKI POKAZATELJI (kronologija 2000.-2005.) Stanovništvo BDP

156

2000.

2002.

2003.

2004.

2005.

38,7 milijuna

38,7 milijuna

38,7 milijuna

38,7 milijuna

38,7 milijuna

209,5 mlrd USD

243,8 mlrd USD

967,7 mlrd PLN

163,8mlrd USD

182,7 USD

mlrd

BDP per capita

4.234 USD

4.719 USD

5.487 USD

6.300 USD

6300 USD

4

1,4

3,7

5,6

3,2

10,1

1,9

1,7

4,4

2,1

14

17,8

20

19,1

17,6

26,8 mlrd USD

28,8 mlrd USD

34,0 mlrd USD

36,79 mlrd USD

26,1 mlrd EUR

35,9 mlrd USD

44,7 mlrd USD

53,2 mlrd USD

73,8 mlrd USD

71.4 mlrd EUR

48,2 mlrd USD

51,6 mlrd USD

67,8 mlrd USD

87,9 mlrd USD

80,6 mlrd EUR

- 12,3 mlrd USD

-6,9 mlrd USD

-14,6 mlrd USD

-14,1 mlrd USD

-9,2 mlrd EUR

9,3 mlrd USD

2,8 mlrd USD

6,0 mlrd USD

8 mlrd USD

10 mlrd USD

BDP porast % Inflacija nezaposlenost u% Devizne pričuve Izvoz Uvoz Trgovinski deficit FDI (net)

Izvor: GUS, World Bank Develpoment, Business Monitor International, WIIW, NBP , Državni centar za strategijska istraživanja VP RH u Poljskoj- gospodarski Odjel U odnosu na 2004. godinu izvoz je porastao za 19,6% promatrano u EUR-ima, a uvoz za 13% (ili 14,5% u USD). Zahvaljujući bržem rastu izvoza trgovački deficit je smanjen s 11,65 mlrd. EUR u 2004. godini na 9,2 mlrd. EUR na kraju 2005. godine. Deficit državnog proračuna u 2005. godini iznosio je 28,6 mlrd. zlota, što je 2,9% BDP-a, a sektora javnih financija 4,6% BDP. Spomenuti dobri rezultati, omogućili su smanjene deficita za nešto više od 6 mlrd. zlota. Prema posljednjim informacijama vanjski dug Poljske bio je na kraju 2005. godine na razini od 44,4% BDP-a, što je za 1,8% manje nego na kraju 2004. godine. Makroekonomski analitičari predviđaju da bi ovim tempom vanjski dug mogao do 2008. godine pasti na razinu ispod 40% BDP-a. Također, i statistički podaci vezano za inflaciju u 2005. godini također su iznenađujuće dobri, jer CPI je za 2005. godinu iznosio 2,1% srednjoročno, a na godišnjoj bazi u prosincu 2005. svega 0,7%. Po prvi puta nakon sedam godina došlo je do smanjenja stope nezaposlenosti (1,4% u odnosu na 2004. godinu), međutim bez obzira na ovo poboljšanje to je još uvijek najveća stopa nezaposlenosti u EU i gorući problem poljskog gospodarstva. Struktura BDP-a je i dalje bez promjena: 5% poljoprivreda, 25% industrija, 5% građevinarstvo, 50% usluge - tržišne i 15% usluge - netržišne. Prihodi od privatizacije su slično kao i u 2004. godini bili manji od očekivanih te je ostvareno nešto manje od 70% planiranog prihoda u iznosu 5,7 mlrd. zlota. Prema procjenama Poljske agencije za informiranje i strana ulaganja (PAIIZ) u 2005. godini je uloženo oko 10 mlrd. USD direktnih stranih investicija (FDI), što predstavlja porast u odnosu na prethodne godine. Inflacija se u 2005. godini zadržala na 2,1%, što je povoljnije nego što je Savjet za monetarnu politiku NBP projicirao u svojim prognozama (2,5%), što je rezultiralo smanjenjem kamatne stope u siječnju 2006. Situaciju na deviznom tržištu u 2005. godini obilježila je izuzetno jaka zlota i to posebno u odnosu na EUR, tako da je srednji tečaj za 1 EUR u siječnju 2005. bio 4,08 a na kraju godine 3,86. Ovakva tečajna politika izaziva zabrinutost poljskih izvoznika, jer premda su ostvarili odlične rezultate u 2005. godini, prema njihovim kalkulacijama svaki tečaj ispod 4,1 zlote za 1 EUR dugoročno je poguban za poljski izvoz. Situacija s američkim dolarom je bolja, jer je u odnosu na srednji tečaj iz siječnja 2005. godine od 3,10 zlota za 1 USD, kraj godine dočekao s tečajem od 3,25 zlota za 1 USD.

157

Glavni gospodarski potencijali Poljske • • •

broj stanovnika, odnosno veličina tržišta, brojna visokoobrazovana, jeftina radna snaga, geostrateški položaj Poljske i tradicionalno dobre gospodarske veza s Rusijom, Bjelorusijom, Ukrajinom, kao most između navedenih zemalja i članica EU.

Najznačajniji gospodarski problemi Poljske • • • • • •

visoki javni dug (oko 48,2% BDP-a), visoki deficit državnog proračuna (4,5%) nezaposlenost (17,6% u 2005.) predstavlja još uvijek najveći problem poljskog gospodarstva, smanjeni prihodi od privatizacije, nezadovoljavajuće stanje infrastrukture, posebno u cestovnom prometu, još uvijek velika energetska ovisnost o ruskoj nafti i plinu

Trgovinska razmjena s inozemstvom Prema podacima Glavnog statističkog ureda Poljske (GUS) u 2005. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 89,3 mlrd. USD, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje 2004. godine od 21,1%. U 2005. godini uvezeno je u Poljsku roba u vrijednosti od 100,9 mlrd. USD, što je u odnosu na 2004. godinu povećanje od 14,5%. Trgovinski deficit iznosio je 11,6 mlrd. USD, što je smanjenje od čak 2,8 mlrd. USD u odnosu na 2004. godinu. Ako gledamo rezultate trgovinske razmjene izražene u eurima, situacija je sljedeća: izvoz je bio 71,4 mlrd. EUR (povećanje od 19,6%), uvoz 80,6 mlrd. EUR (povećanje od 13,0%), a trgovinski deficit je bio 9,2 mlrd. EUR (u odnosu na 11,7 mlrd. EUR u 2004.). Pokazatelji prema tržištima, govore da je 83,6% izvezeno na tržišta razvijenih zemalja (od toga 77,2% zemlje EU), 6,4% u zemlje u razvoju i 10,0% na tržište Srednje i Istočne Europe. U isto vrijeme uvezeno je 73,3% roba iz visokorazvijenih zemalja (65,6% iz EU), 15,1% iz zemalja u razvoju i 11,6% iz zemalja Srednje i Istočne Europe. Gledano prema državama, Njemačka predstavlja i dalje najznačajnijeg poljskog trgovačkog partnera, s udjelom od 28,2% u izvozu i 24,7% u uvozu. U skupini od deset najznačajnijih izvoznih tržišta još su: Francuska (6,2%), Italija (6,1%), Velika Britanija (5,6%), Češka (4,5%), Rusija (4,4%), Nizozemska (4,2), Švedska (3,1%), Belgija (3,0%) i Ukrajina (2,9%). Ista grupa zemalja sačinjava i grupu glavnih uvoznih tržišta, s tim da je iza Njemačke na drugom mjestu Rusija te da se umjesto Švedske i Ukrajine, kao novi važni partneri, pojavljuju Kina i SAD. Trgovinska razmjena s 10 najznačajnijih partnera čini 68,2% ukupnog poljskog izvoza, odnosno 67,1% poljskog uvoza u 2005. godini. Procjena makroekonomskih kretanja u Poljskoj u 2006. i 2007. godini Novoizabrana poljska Vlada, prije izbora proklamirala je socijalnu državu i nema političke volje da krene u ozbiljnije rezanje troškova javnih financija, što je uz nezaposlenost najveći problem poljskog gospodarstva. Kad se uzme u obzir da je s udjelom deficita javnih financija od 4,7% BDP-a Poljska znatno iznad zahtjeva EU, ovakva populistička politika neće brzo dovesti Poljsku na prag EURO zone. Prema predviđanjima poljskih ekonomskih stručnjaka, BDP bi mogao rasti u 2006. godini stopom od 4,6%, prije svega zahvaljujući rastu produktivnosti, povećanoj potražnji i niskim kamatama. Inflacija bi mogla narasti do 2,5% u prosincu 2006. (ili do 3% sredinom 2007. godine), ali postoje i pesimističke opcije, kojima bi već krajem 2006. godine inflacija mogla biti 3%. Prema prognozama ekonomskih stručnjaka, 2006. bi mogla donijeti i daljnje smanjenje stope nezaposlenosti na 16%. Članstvo Poljske u EU će i dalje doprinositi daljnjem rastu izvoza, ali znano manjim tempom nego protekle dvije godine, na što će najviše utjecaja imati prejaka domaća valuta u odnosu na euro i rast domaće potrošnje.

158

Prikaz glavnih medija u Poljskoj Dnevni listovi

Naziv dnevnika Fakt Gazeta Wyborcza Super Express Dziennik Sportowy (Przegląd Sportowy Tempo) Rzeczpospolita Metropol (Dziennik Bezpłatny) Metro ( Dziennik Bezpłatny) Gazeta Prawna Giełda Samochodowa Sport Dzień Dobry( dziennik Bezpłatny) Trybuna Puls Biznesu Parkiet Gazeta Giełdy Izvor: SMG/KRC

&

Postotak čitatelja 23,85 19,01 11,17 4,19 3,86 2,92 2,33 2,03 1,87 1,73 1,66 0,74 0,30 0,24

Tjednici

Naziv Tele Tydzień Pani Domu Przyjaciółka Naj Chwila dla Ciebie Życie na Gorąco Tina Newsweek Polska Wprost Gala Angora Polityka Auto Świat Twoje Imperium Tele-Świat To&Owo Takie jest Życie Nie Motor Program TV Przekrój Magazyn Telewizyjny Kurier TV Imperium TV Gość Niedzielny Super TV Piłka Nożna Teleprogramy Rewia Tele Max Bezpłatny Tygodnik Poznański Bella Relaks Auto Bit

Postotak čitanosti 22,24 19,36 17,21 15,90 15,86 15,79 13,88 8,01 7,85 6,60 6,28 5,95 5,79 5,36 4,83 4,23 4,07 3,36 3,15 3,14 2,67 2,52 2,28 2,19 2,09 1,90 1,74 1,65 1,39 1,15 1,10 0,92

159

Ekran TV Forum Gwiazdy Mówią Tygodnik Siedlecki Jarmark Tygodnik zamojski Przegląd Computerworld Słowo Podlasia Auto Biznes – Ogłoszenia Tygodnik Powszechny Panorama Leszczyńska Kulisy Tele Leader Nasze Miasto ( tygodnik Bezpłatny) Prawo Przedsiębiorcy Tygodnik Ostrołęcki Przewodnik Katolicki** Gazeta Ubezpieczeniowa Twój Biznes Izvor: SMG/KRC Dvotjednici Naziv Viva Z życia wzięte Bravo Komputer Świat Na żywo Świat Kobiety Sukcesy i Porażki Bravo Girl Bravo Sport COGITO ROZRYWKA Victor Gimnazjalista Świat Seriali Business Weak Monitor Księgowego Izvor: SMG/KRC Mjesečnici Naziv Claudia Olivia Twój Styl Focus Cztery Kąty Poradnik Domowy CKM Mój Piękny Ogród Auto Moto Dobre Rady National Geographic Glamour M jak Mieszkanie Mamo, to ja

160

0,88 0,83 0,74 0,73 0,63 0,62 0,57 0,52 0,48 0,44 0,40 0,39 0,36 0,36 0,33 0,32 0,31 0,21 0,19 0,16

Postotak čitatelja 7,19 7,10 5,65 4,61 4,39 4,18 3,12 2,93 1,99 1,64 1,23 1,13 1,02 0,31 0,23

Postotak čitatelja 13,30 6,61 6,58 4,67 4,55 4,41 3,98 3,58 3,28 3,05 2,87 2,70 2,68 2,65

Murator CD Action Cosmopolitan Cienie i Blaski PC World Komputer Playboy Ładny Dom Avanti Dziewczyna Readers Digest Przegląd Moje Mieszkanie Chip Dom&Wnętrze Popcorn Auto Motor i sport Ele Wiadomości wędkarskie Moje Gotowanie Twoje dziecko Twist Piłka Nozna plus Wróżka Enter CD Rewia Rozrywki Samo Zdrowie Filipinka Pani Wędkarki świat Zdrowie Kwietnik Click Świat Motocykli Burda Wiedza i Życie Sekrety Serca Auto+ Vita Dziecko Uroda Film Komputer Świat – gry Auto Sukces Magazyn Dla Rodziców Mam dziecko Rodzice Zwierciadło Komputer Świat Ekspert Ogrody, Ogródki, Zieleńce Majster Marie Claire Sól i Pieprz Kuchnia Świat Nauki Na Ściezkach Życia Play PC Format Żyjmy Dłużej GT Magazyn

2,64 2,52 2,44 2,39 2,29 2,16 2,01 1,97 1,95 1,94 1,94 1,88 1,79 1,77 1,73 1,73 1,60 1,59 1,54 1,49 1,48 1,45 1,43 1,40 1,37 1,36 1,32 1,26 1,24 1,21 1,21 1,20 1,20 1,17 1,13 1,12 1,06 1,03 1,03 1,01 0,98 0,98 0,95 0,95 0,94 0,89 0,89 0,79 0,74 0,71 0,66 0,64 0,62 0,62 0,59 0,57 0,56

161

Mój Pies Sekrety i Namietności Super linia Forbes Mens Health Dobre Wnętrze Charaktery Twoja Komórka Świat Techniki Nowa Fantastyka Kalejdoskop Losów Podróże Shape Żagle Dlaczego Teraz Rock Autofoto Biznes Voyage Sukces Architektura-Murator Bisinessman Magazine Chip Foto Video Digital Anna Hi!Magazine Weranda WiK Kawaii Press Student Newss Izvor: SMG/KRC

0,54 0,53 0,52 0,52 0,51 0,51 0,45 0,42 0,38 0,37 0,36 0,35 0,34 0,33 0,31 0,29 0,28 0,27 0,26 0,26 0,21 0,20 0,19 0,18 0,17 0,14 0,13 0,12 0,11

Poljski radio programi RMF FM Radio Zet Program I PR Program IIIPR Radio Maryja Radiostacja Radio Wawa Program II PR Polskie Radio Bis Radio Tok FM Izvor: SMG/KRC

Udio na tržištu (%) 22,7 19,9 15,5 5,9 2,5 0,9 0,8 0,6 0,4 0,4

Poljski TV programi TVP 1 TVP 2 TVN POLSAT TVP 3 TV4 TVN 7 Polonia Puls Tele 5 Izvor: Wirtualne media

Udio na tržištu (%) 24,6% 23,7% 15,53 15,3% 5% 2,6% 1,5 1,17% 0,41% 0,07%

162

Prema podacima Instituta za turizam Republike Poljske, koji koristi podatke pogranične policije, procjenjuje se da je tijekom 2005. godine 40,8 mil. poljskih građana prešlo poljsku granicu.To je za 9,7% više nego 2004. godine. Broj Poljaka koji su prešli granicu u mil. (1991. - 2005.)

Izvor: Institut za turizam RP, pogranična policija Institut za turizam RP procjenjuje da je 6,3 mil. Poljaka u 2004. godini bilo u inozemstvu u svrhu turističkog putovanja, odnosno ostvarilo najmanje jedno noćenje u inozemstvu. To je za 12% manje nego u 2003. (7,2 mil.), odnosno za 25% manje nego u 2002. godini (8,4 mil.). Isti izvor navodi da je 16,30% od ukupnog stanovništva u 2004. godini putovalo u turističke svrhe u inozemstvo, a podaci za 2005. godinu su nepoznati. Broj putovanja Poljaka u Poljskoj i inozemstvu (mil.) Vrsta putovanja 1994.

1995. 1996. 1997.

1998.

1999.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Putovanja u Poljskoj (min. 5 15,7 dana )

22,9

21,3

25,9

25,1

25,2

19,2

17,4

18,0

17,2

14,6

Putovanja u Poljskoj (2-4 43,4 dana )

43,6

54,0

60,8

56,4

65,6

44,7

36,4

36,2

31,2

25,0

Inozemna putovanja

.

9,5

9,5

7,6

7,5

9,6

7,7

8,4

7,2

6,3

.

Izvor : Institut za turizam RP, vlastito istraživanje Podaci Instituta za turizam Republike Poljske odnose se na podatke za osam mjeseci 2005. i govore o oko 4 mil. poljskih turista koji su putovali u inozemstvo u svrhu turističkog putovanja, što je približno isti pokazatelj u usporedbi za isto razdoblje 2004. godine. Isti izvor procjenjuje da će podaci za 2005. godinu, kada je riječ o broju poljskih turista koji su putovali u inozemstvo, biti na razini 2004. godine, dakle bez promjena. Prema istom izvoru, povećao se udio dužih inozemnih turističkih putovanja u odnosu na kratka putovanja u inozemstvo. Srednji boravak poljskih turista u inozemstvu u osam mjeseci se povećao s deset na jedanaest noćenja. Ne navodeći apsolutne pokazatelje za 2005. (osam mjeseci), Institut za

163

turizam Republike Poljske procjenjuje da su poljski turisti najčešće putovali, odnosno boravili u Njemačkoj, Slovačkoj, Austriji, Češkoj, Italiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Također, ne navodeći apsolutne pokazatelje, isti izvor, procjenjuje da se u osam mjeseci 2005. povećao udio putničkih agencija u putovanjima poljskih turista u inozemstvo s 13 na 19%. Svrha putovanja

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske. Podaci za 2005. su djelomični U 2005. godini, došlo je do značajnijeg porasta putovanja koja imaju turističko-izletnički karakter i smanjenja putovanja koja imaju karakter službenih putovanja u odnosu na 2004. godinu. Financijski izdaci poljskih turista koji putuju u inozemstvu za razdoblje 2002. – 2005. Na putovanje (u PLN )

Na dan ( u PLN )

Na putovanje (u eurima)

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske. Podaci za 2005. djelomični.

164

Navedene tabele tumače da se financijski izdaci poljskih turista koji putuju u inozemstvo za razdoblje 2002.-2005 godine mijenjaju na način da se smanjuju troškovi u PLN prije i za vrijeme putovanja, a povećavaju troškovi u eurima za vrijeme putovanja, što se tumači povećanom potrošnjom poljskih turista za vrijeme boravka u inozemstvu. Za 2005. godinu. niti jedna poljska institucija nije objavila podatke o apsolutnom broju poljskih turista koji su u 2005. godini putovali u inozemstvo prema odredištima. Stoga koristimo zadnje aktualne podatke, izvora koji ima službeni karakter. Prema podacima Instituta za turizam, u 2004. godini Poljaci su najčešće putovali u Njemačku - 2,3 mil. uz pad 12% u odnosu na 2003. (posjet rodbini, potraga za poslom, touring, tranzit), Italiju 500.000 9% pada u odnosu na 2003. (hodočasnički turizam, skijanje, ljetovanje, touring), Češku 550.000 - rast od 10% u odnosu na 2003. (skijanje, odmor ljeti u planinama, tranzit prema jugu i jugoistoku Europe), Slovačku 550.000 - rast 10% u odnosu na 2003. (skijanje, odmor ljeti u planinama, tranzit prema jugu i jugoistoku Europe ) i Austriju 350.000 - pad 22% u odnosu na 2003. (skijanje, odmor ljeti u planinama, tranzit prema jugu i jugoistoku Europe). Institut za turizam Poljske napominje da su putovanja u Njemačku, osim posjete rodbini i potrazi za poslom, često kategorija tranzitnih putovanja do drugih krajeva Zapadne Europe. Također, navedeni Institut napominje da su putovanja u Češku i Slovačku, osim samog cilja putovanja, velikim djelom tranzitna putovanja prema jugu i jugoistoku Europe (Bugarska, Hrvatska, Grčka, Rumunjska). Procjene nekoliko neslužbenih izvora govore da je u 2005. godini, oko 100.000 turista putovalo u Egipat (na razini 2004.), oko 95.000 u Bugarsku (10% više nego 2004. ), oko 85.000 u Tunis (10% više nego u 2004.), oko 160.000 u Tursku (15% više nego u 2004.). Hrvatska je u 2005. godini zabilježila 241.000 poljskih turista ili 1% više nego u 2004. godini (Izvor: DZS RH). Globalni pregled organizatora putovanja u Poljskoj Prema Centralnom registru organizatora putovanja i posrednika (agenata) objavljenoj 12. prosinca 2005. godine, 2004. u Poljskoj je registrirano 2.627 pravnih subjekata koji imaju registraciju za obavljanje djelatnosti organizacije putovanja i prodaje paket aranžmana. Registrirani pravni subjekt koji ima pravo obavljati navedenu djelatnost mora posjedovati bankovnu garanciju, odnosno policu osiguranja za klijente. Zbog povećanja cijena polica osiguranja, koje su preduvjet za registraciju i poslovanje organizatora putovanja, i u 2005. godini došlo je do daljnjeg značajnijeg pada broja takvih pravnih subjekata u odnosu na prethodne godine. Organizatori putovanja i agenti koji posjeduju dozvolu za obavljanje djelatnosti (po regijama i ukupno) za razdoblje 2000.-2005. Województwo

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Poljska ukupno

2792

3237

3650

3504

2839

2627

Dolnośląskie

269

307

350

353

260

240

Kujawsko-pomorskie

87

110

123

129

102

87

Lubelskie

93

100

100

92

73

67

Lubuskie

45

53

60

63

51

39

Łódzkie

186

204

214

201

157

149

Małopolskie

266

298

369

378

313

301

Mazowieckie

514

626

706

622

501

486

165

Opolskie

65

69

80

82

64

63

Podkarpackie

101

113

118

118

98

94

Podlaskie

89

100

107

99

90

83

Pomorskie

164

217

266

230

197

177

Śląskie

385

443

486

489

396

361

Świętokrzyskie

61

64

65

58

57

50

Warmińsko-mazurskie

88

104

120

124

98

100

Wielkopolskie

226

259

304

297

242

206

Zachodniopomorskie

153

170

182

169

140

124

Izvor: Departament Turystyki MGiP; podaci za 2005. – prema Centralnej Ewidencji Organizatorów Turystyki i Pośredników dana 12.12.2005. Najveća koncentracija je u regiji Mazowieckoj, 501 registrirani subjekt, odnosno 17,6% svih registriranih subjekata. Općenito koncentracija organizatora putovanja je u većim gradovima i mjestima koja imaju turističke potencijale. Turistički pravni subjekti prema regijama, odnosno predmetu djelatnosti, u 2004. i 2005. godini Województwo

Ukupno

Organizator Organizator i posrednik Posrednik

2004. 2005. 2004. 2005. 2004.

2005.

2004. 2005.

Poljska ukupno

2839 2627 721

567

2069

2009

49

51

Dolnośląskie

260

240

77

67

177

166

6

7

Kujawsko-Pomorskie

102

87

22

21

80

66

0

0

Lubelskie

73

67

41

18

32

49

0

0

Lubuskie

51

39

11

2

40

37

0

0

Łódzkie

157

149

39

45

116

102

2

2

Małopolskie

313

301

54

44

247

247

12

10

Mazowieckie

501

486

27

11

471

471

3

4

Opolskie

64

63

27

25

37

38

0

0

Podkarpackie

98

94

23

18

70

70

5

6

Podlaskie

90

83

56

54

34

29

0

0

Pomorskie

197

177

79

69

113

104

5

4

Śląskie

396

361

169

139

224

217

3

5

Świętokrzyskie

57

50

6

3

50

47

1

0

Warmińsko-Mazurskie 98

100

11

2

85

97

2

1

Wielkopolskie

242

206

43

35

194

164

5

7

Zachodniopomorskie

140

124

36

14

99

105

5

5

Izvor: Departament Turystyki MGiP; podaci za 2004. i 2005. – prema Organizatorów Turystyki i Pośredników

166

Centralnej Ewidencji

Svaki pravni subjekt koji se želi baviti organizacijom ili prodajom putovanja, može zatražiti dozvolu za obavljanje djelatnosti kao organizator putovanja ili kao agent, odnosno posrednik. Većina pravnih subjekata registrirana je i posjeduje licencu istovremeno i kao organizator putovanja i kao posrednik . U 2005. godini bilo je 2009 takvih pravnih subjekata, odnosno 76 % od ukupnog broja registriranih. Samo 22 % ili 567 je registrirano kao organizator putovanja, a djelatnošću posrednika bavi se 51 pravni subjekt. Pregled većih organizatora putovanja u Poljskoj u 2005. godini Naziv organizatora putovanja Orbis Triada Alfa Star TUI Neckermann GTI ScanHoliday Itaka

Odredišta Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Hrvatska Egipat, Italija, Tunis, Maroko Bugarska, Egipat, Turska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka Hrvatska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Hrvatska Turska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka Grčka, Bugarska, Španjolska, Turska, Hrvatska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Hrvatska Egipat, Tunis Grčka, Španjolska, daleka odredišta Daleka odredišta Bugarska, Hrvatska, Italija, Austrija, Grčka Egipat, Cipar, Španjolska Grčka, Španjolska, Hrvatska

Rainbow Oasis Ecco Holiday Sigma Travel Open Travel Selectours Almatour

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2005. GODINE U 2005. godini, prema podacima DZS RH, u Hrvatskoj je boravilo 241.868 registriranih poljskih turista (1% više nego 2004. godine), a ostvarili su 1.374.595 noćenja poljskih turista ili 7% više nego 2004. godine. Poljska sudjeluje s 3% noćenja u ukupnoj strukturi noćenja, s prosječnom duljinom boravka od 5,7 noćenja. POLJSKA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004. 2005. Izvor: DZS

apsol. 46.331 39.530 3.957 5.511 6.578 17.892 10.227 36.000 97.765 131.049 104.893 284.783 391.809 358.065 237.968 240.654 241.868

Dolasci indeks 85 10 139 119 272 57 352 272 134 80 271 138 91 66 101 101

100 85 9 12 14 39 22 78 211 283 226 615 846 773 514 519 612

apsol. 307.110 231.952 16.655 33.732 46.903 133.013 68.530 248.000 702.941 899.876 679.487 1.818.026 2.514.311 2.185.814 1.330.517 1.285.529 1.374.595

Noćenja indeks 76 7 203 139 284 52 362 283 128 76 268 138 87 61 97 107

100 76 5 11 15 43 22 81 229 293 221 592 819 712 433 419 593

167

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s poljskog tržišta:

Dolasci 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000

Izvor: DZS

0

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004. 2005.

Noćenja 3.000.000

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

Izvor: DZS

168

20 05 .

20 04 .

20 03

20 02 .

20 01 .

20 00 .

19 99 .

19 98 .

19 97 .

19 96 .

19 95 .

19 94 .

19 93 .

19 92 .

19 91 .

19 90 .

19 89 .

0

Kronologija kretanja poljskih turista od 1990. - 2005.: • tržište s najdinamičnijom stopom rasta od 1990. godine (39.530) do 2001. godine (391.809); • pad dolazaka poljskih turista u 2002. godini (358.065) u odnosu na 2001. (391.809 ) - index 91,39; • pad dolazaka poljskih turista u 2003. godini (237.968) u odnosu na 2002. (237.968 ) - index 66,46; • 2004. godina je godina oporavka poljskog gospodarstva te zaustavljanja negativnih trendova kada je riječ o interesu poljskih turista za Hrvatsku; • 2005. godinu obilježava neznatan rast broja gostiju iz Poljske (1%) i solidan broj rasta noćenja u odnosu na 2004. godinu (7 % rasta). Predstavništvo HTZ-a u Poljskoj procjenjuje da je od ukupnog broja registriranih turista s poljskog tržišta u 2005. godini, u Hrvatskoj organizirano boravilo do 15% gostiju. •

•

• •

U 2005. godini nije bilo novih organizatora putovanja iz Poljske koji su uvrstili Hrvatsku u svoje programe. Poljsko tržište se u znatnoj mjeri profiliralo u zadnje tri do četiri godine. Do 2000. godine, na poljskom tržištu su dominirala odredišta poput Španjolske, Hrvatske i Tunisa i manjoj mjeri Grčka i Cipar. Godine 2002. pojavljuje se na poljskom tržištu Egipat te počinje velika ekspanzija Turske. Od 2003. godine udio na poljskom turističkom tržištu, kada je riječ o organiziranom prometu, ima i Bugarska. Godina 2003. predstavlja prekretnicu u kretanjima poljskih turista prema inozemnim odredištima. Jeftini odmor u inozemstvu postaje za većinu Poljaka jedini argument, ukoliko žele provesti odmor u inozemstvu. Taj moto se pojavljuje i u trenutku gospodarske recesije (2002. i 2003.) i slabljenju dolara u odnosu na domaću valutu, što je samo pogodovalo činjenici da su neka do tada vrlo popularna odredišta doživjela pad gostiju iz Poljske. To se prije svega odnosi na Španjolsku, Grčku i Cipar. Tunis je glavne konkurente dobio u Turskoj i Egiptu. Hrvatska se također našla na valu pada popularnosti izazvanoj gore navedenim razlozima, no i drugi čimbenici utjecali su na pad zainteresiranosti poljskih turista za Hrvatsku, naročito u 2002. i 2003. godini, posebice kada je riječ o organiziranom prometu. Povećanje potražnje za hrvatskom turističkom ponudom na drugim emitivnim tržištima prouzrokovalo je povećanje cijena u hotelima koje su tradicionalno u proteklih desetak godina zakupljivali poljski organizatori putovanja (dio turoperatora da bi preživio u zadnje tri godine izbacio je Hrvatsku (Triada) iz svoje ponude i uvrstio jeftina dolarska odredišta primjerena mogućnostima prosječnog Poljaka). Neopravdano generalno povećanje cijena naših turističkih usluga (ne svih) koje nije praćeno istim dizanjem razine usluga kažnjeno je od strane poljskih turista koji putuju organizirano (taj dio otišao je konkurentnim odredištima), ali i od dijela individualaca. Nedostatak paketa s uključenim zrakoplovnim prijevozom iz Poljske do Hrvatske. U velikom porastu su putovanja avionom (low-cost), ljudi sve više cijene svoje slobodno vrijeme (nije svejedno hoće li se nekamo putovati 3-5 sati avionom, Turska, Tunis, Egipat avionom je atraktivno ili će se voziti od npr. Warszawe do Dalmacije 20 sati).

Poljski turoperatori koji su imali Hrvatsku u svojoj ponudi, bilježili su vrlo loše rezultate prodaje u 2002. i 2003. te neznatnu stabilizaciju poslovanja u 2004. godini. Pozitivni rezultati u 2005. godini kod većine poljskih turoperatora koji prodaju Hrvatsku su simbolični, s obzirom na veliku konkurenciju (prije svega cjenovnu) drugih odredišta te na sve veću popularnost Hrvatske kao idealnog odredišta za individualne goste iz Poljske. U zadnje tri godine, kako se smanjivao udio gostiju koji su organizirano putovali u Hrvatsku, zamjetan je pad interesa za pakete koji imaju prijevoz autobusom (cjenovno skuplje od ponuda konkurentskih zemalja koje nude pakete avionom) te rast interesa prema Hrvatskoj u vlastitom aranžmanu. U 2004. i 2005. godini povećan je interes za kupnju paketa (hoteli i privatni smještaj) s vlastitim prijevozom. Poljski turoperatori nerado daju apsolutne pokazatelje te pokazatelji izraženi u postocima ne predstavljaju realnu sliku stanja o stvarnom položaju i profilu organizatora putovanja.

169

Poljske agencije koje u svojoj ponudi imaju Hrvatsku ADRIATYK dyrektor Roman i Alen Fon ul.Wałbrzyska 11 lok.82 02-739 Warszawa tel. (22) 549 80 20 fax. (22) 549 80 40 adriatyk@adriatyk.com.pl

CROATIA prezes Andrzej Żylak ul.Gliwicka 12 44-200 Rybnik tel. (32) 42 35 112, 42 35 113 fax. (32) 549 80 40 biuro@croatia.com.pl

OPEN TRAVEL GROUP dyrektor Grzegorz Soszyński ul.Dukatów 10 31-431 Kraków tel. (12) 410 31 60 fax. (12) 410 31 61 office@opentravel.pl

LOGOS TOUR Dyrektor oddziału Sobiesław Kulig ul.Długosza 61 33-300 Nowy Sącz tel. (18) 44 35 850 fax. (18) 44 38 490 biuro@logos-tour.pl

B.P.MICHALSKA-TRAVEL dyrektor Ilona Michalska ul.Łosia 11 05-807 Podkowa Leśna tel. (22) 758 92 56 fax. (22)758 92 56 biuro@michalskatravel.com.pl

ORBIS - OLSZTYN dyrektor Aleksander Michalczewski ul.Dąbrowszczaków 1 10-538 Olsztyn tel. (89) 527 98 70 fax. (89) 527 02 48 orbis.olsztyn@pbp.com.pl

ADRIATICA. NET

SCAN HOLIDAY Agnieszka Sapa ul.Palacza 13 60-242 Poznań (61) 860 50 03 (61) 866 93 29 agnieszka.sapa@scanholi day.com.pl

Kontinenti dyrektor Ewa Góra ul.Widok 18 00-023Warszawa (22) 828 11 88 (22) 827 52 94

UL. Marszałkowska 60, lok 18 00-545 Warszawa tel. (22) 622 41 27 fax. (22) 622 41 27 www.adriatica.net

NECKERMANN Polska Kierownik Działu Sprzedaży Grażyna Panek ul.Dubois 9 00-182Warszawa (22) 536 98 71 (22) 635 96 94 grazyna.panek@neckermann.pl

ITAKA ul.Ozimska 9-11 45-057 Opole tel. (77) 456 52 92 fax. (77) 453 69 34 ewa.maruszak@mytravel.pl info@itaka.pl

Piotr Werwiński B.T.P. Tour Operator Frater ul. Dworcowa 19 85-009 Bydgoszcz Poland Tel/fax: +48 52 322 35 67

RAINBOW TOURS Remigiusz Talarek ul.Traugutta 4 90-107 Łódź (42) 632 55 47 (42) 630 64 80 remek@rainbowtours.com.pl

TUI Polska Dyrekcja manager Andrzej Wasiluk ul.Domaniewska 41 02-672Warszawa (22) 874 54 47 (22) 874 36 93 andrzej.wasiluk@tui.de

LIDO specjalista ds..marketingu Aureliusz Duc-Syposz ul.Świdnicka 40 50-024 Wrocław tel. (71) 343 65 88, 372 44 25 fax. (71) 344 51 51 bsyposz@lido.com.pl

170

B.U.T. GLOBTROTER Prezes Zarządu Radosław Chwiałkowski ul.Zana 38 20-601 Lublin tel. (81) 743 45 14 fax (81) 528 03 96 info@globtroter.lublin.pl

SKARPA BIURO TURYSTYCZNE dyrektor Wojciech Baran Rynek Główny 28 31-010 Kraków tel. (12) 421 56 35 fax. (12) 431 04 37 skarpa@skarpa.com.pl

TRAPER Biuro Usług Turystycznych dyrektor Robert Unruh ul.Danuty 9 61-054 Poznań tel/fax.(61) 876 88 94 traper@po.onet.pl

REGO-BIS BIURO PODRÓŻY Właściciel Gabriela Mańka - Sokullu ul. 3 Maja 21 40-096 Katowice tel. (32) 253 88 48 fax.(32) 253 75 72 http://www.rego-bis.pl rego-bis@rego-bis.pl

SYLWETKA Piotr Listwoń Ul. Puławska 140 02-624 Warszawa tel 854 00 00 fax 844 18 59 sylwetka@sylwetka.com.pl www.turystyka.sylwetka.com.pl

KOMPAS POLAND Co.Ltd. managing director Aljoša Pergar ul.Płocka 17 lok.4 01-231 Warszawa tel.(22) 862 90 20; 631-77-77 fax.(22) 632 21 13 aljosa.pergar@kompaspoland.pl

EUROCAMP Camping Europa Sp.z o.o. Izabella Pytkowska ul.Powstańców Śl. 95 53-332 Wrocław tel. (71) 360 41 62 fax.(71) 360 41 12 info@eurocamp.com.pl

SUMADA TRAVEL Biuro Turystyczne ul.Stojałowskiego 12 43-300 Bielsko – Biała tel.(33) 812 27 33 fax. (33) 812 28 28 sumada@sumada.com.pl

PROFES Marek Działek ul. Świeża 8 54-060 Wrocław tel/fax.071 354 00 02 tel. 0602490948 profeswroc@poczta.fm

GROMADA Ul. Cicha 7 00-353 Warszawa tel 826 50 41 fax: 827 01 35 www.gromada.pl

B.P. MARCO ul.Szkolna 1/B 43-300 Bielsko-Biała tel.(033) 811 04 54 tel/fax (033) 818 91 93 marco@mega.com.pl

B.P.JUVENTUR Jarosław Palus ul.Słowackiego 103 97-300 Piotrków Trybunalski tel (044) 646 87 13 fax (044)646 87 14 juventur_pt@pro.onet.pl

RETMAN Krzysztof Retmańczyk Ul. Reymonta 51 45-072 Opole Tel/fax 77/4547 535; 4426300; 4426 301; 4513 930; 4513 931; 4544 768 www.retman.pl

B.P.iT. ALMATUR V-ce Prezes Zarządu Piotr Hanusek ul.3 Maja 7 40-096 Katowice tel.(032) 258 89 46 fax (032) 258 97 82 phanusek@almatur.pl

Hrvatska je u zadnje dvije-tri godine snažno odredište na poljskom tržištu, kao idealno odredište za individualne goste koji vlastitim prijevozom borave uglavnom u privatnom smještaju. Uglavnom, riječ je o obiteljima s djecom predadolescentske dobi i neformalnim grupama prijatelja. Također, može se sa sigurnošću utvrditi da je riječ je o tradicionalnim i Hrvatskoj odanim gostima koji uzastopno već godinama na takav način provode svoj godišnji odmor.

171

Većina takvih odanih gostiju smatra da je to idealan (optimalan) način realizacije godišnjeg odmora kada je riječ o doživljaju odredišta i odnosu cijene za uslugu. Prema našoj procjeni, oko 85% od ukupnog broja poljskih turista koji posjećuje Hrvatsku, tako provodi svoj godišnji odmor. Osnovni motivi takvih turista iz Poljske koji se odlučuje na odmor u Hrvatskoj: • relativna blizina odredišta ("Brzo, sigurno, komforno!” - razvoj cestovne infrastrukture u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj), • sigurnost odredišta, • bliskost jezika, mentaliteta, zemlje domaćina i općenito kulturne pripadnosti, • cjenovna isplativost boravka za obitelji i neformalne grupe prijatelja u odnosu na paket aranžmane u Hrvatskoj s autobusom ili pak paket aranžmane u nekim konkurentskim zemljama, • pokretljivost na mjestu (vlastitim automobilom moguće je tijekom boravka u Hrvatskoj organizirati nekoliko puta jednodnevne izlete (kulturni sadržaji, nacionalni parkovi, sportske i rekreativne aktivnosti). Kada je riječ o organiziranom prometu iz Poljske prema Hrvatskoj, treba istaknuti da je riječ o gostima koji ne koriste vlastiti automobil (niža srednja klasa) i koji uglavnom prvi put odlaze u Hrvatsku, odsjedajući u preostalim hotelskim kapacitetima na Jadranu s dvije zvjezdice. Takvi gosti najčešće se u Poljsku vraćaju nezadovoljni smještajem, malim brojem sadržaja koje konzumiraju tijekom boravka u Hrvatskoj i nerado ponavljaju povratak u Hrvatsku. Jedan od razloga je i nedostatak bržeg prijevoza zrakoplovima iz Poljske do Hrvatske. PROFIL POLJSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Prema prognozama Instituta za turizam, u narednim godinama (2005. - 2007.) može se očekivati stagnacija dužih i kraćih putovanja Poljaka u domaća odmorišta. Kada je riječ o odlascima u inozemstvo, Institut za turizam, predviđa rast putovanja od 10% u 2006. (7 mil.) i čak 15% rasta u 2007. (7,4 mil.) u odnosu na 2004. godinu. Rast interesa Poljaka za turističkim putovanjima u inozemstvo tumači se oporavkom poljskog gospodarstva (rastom životnog standarda prosječnog Poljaka), atraktivnim cijenama turističkih aranžmana u inozemnim odredištima u odnosu na poljsku turističku ponudu, velikoj revoluciji u zračnom prometu (low-cost) i neutaživoj potrebi Poljaka za putovanjima (mentalitet Poljaka). Prognoza turističkih tendencija u Poljskoj do 2007. godine

Izvor: Institut za turizam RP, vlastito istraživanje

172

Cjenovna atraktivnost, ostaje glavni magnet kojim poljski turoperatori i u 2006. godini privlače poljske turiste. Egipat, Turska, Bugarska i Tunis bit će odredišta koja će i u 2006. godini biti veoma popularna u Poljskoj, prije svega i ne samo cjenovnom atraktivnošću, dugačko toplom sezonom, već mogućnošću da se do navedenih odredišta doputuje zrakoplovima s 10-ak poljskih aerodroma. Navedena odredišta i dalje će bilježiti rast poljskih turista, no to neće biti spektakularni rast koji su imali prije 3-4 godine. Razlozi leže u strahu od terorizma (odredišta u islamskim zemljama), razočaranosti u realizirane usluge (smještaj, prehrana i sl.) u navedenim odredištima bez obzira na atraktivnu ponuđenu cijenu. Španjolska i Hrvatska i u 2006. godini mogu očekivati blagi jednoznamenkasti rast s poljskog tržišta, što se tumači argumentom da je riječ o provjerenim odredištima, ali i sveopćim povećanjem standarda života prosječnog Poljaka, koji ima sve više novaca i slobodnog vremena za putovanja. PROCJENA UDJELA POLJSKE U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2006. GODINI Hrvatska je najatraktivnije odredište za individualne poljske turiste (srednja klasa) Hrvatska je tradicionalno, provjereno odredište gdje odmor provodi uzastopno, nekoliko godina za redom najveći dio Poljaka. Usprkos pojavi novih odredišta na tržištu i gospodarskoj recesiji u Poljskoj, Hrvatska je sačuvala izuzetno visoku pozitivnu reputaciju kod većine Poljaka. Prednosti Hrvatske u odnosu na neka druga odredišta predstavljaju standarde, koje ni cijena ili egzotika pojedinih odredišta ne mogu ničim kupiti i nadoknaditi. Vrijedno ih je još jednom nabrojati: • •

•

•

Sigurnosni aspekt (nema ugrožavanja sigurnosti turista od strane terorističkih napada, epidemija i sl. ). Razvoj kvalitetne prometne infrastrukture (autocesta do Jadranske obale, brži i sigurniji dostup do odredišta (85% poljskih turista u Hrvatskoj su individualni gosti), poljskom potencijalnom turistu uz veliku kampanju u najvećim poljskim medijima: "Hrvatska još bliže!", tekstualno i vizualno sugerirano da se ove ceste grade upravo zbog njih, da bi brže i sigurnije došli do željenog odredišta u Hrvatskoj. Atraktivnost odredišta Hrvatska je mala, slobodna zemlja, sigurno odredište, s bajkovitim, čistim i plavim morem i čudesnim neponovljivim mirisima, netaknutom prirodom, čudesnom raznolikom arhitekturom, bogatom kulturnom baštinom, originalnom zdravom gastronomskom ponudom, zemlja simpatičnih, nasmijanih i gostoljubivih ljudi. Sličnost jezika, identična konfesionalna pripadnost Poljaka i Hrvata, zajedničko podrijetlo iz daleke povijesti, omogućavaju poljskom turistu u Hrvatskoj da lako komunicira i da se u Hrvatskoj osjeća dobro. Poljak se zaista ne osjeća gostom druge klase u Hrvatskoj.

Podsjećamo da će na broj gostiju iz Poljske koji će u 2006. godini posjetiti Hrvatsku, (individualnih i organizirano) osim kretanja u poljskom gospodarstvu u velikoj mjeri utjecati i aktivnosti konkurentskih odredišta (politika cijena, visina uloženih financijskih sredstava u marketinške aktivnosti na poljskom tržištu). Najjeftinija i najučinkovitija reklama koja će također utjecati na kretanja poljskih turista u 2006. godini bit će utisci koje su donijeli iz zemalja u kojima su već proveli odmor. I u 2006. godini Hrvatska može s poljskog tržišta očekivati pozitivne rezultate, što argumentiramo činjenicom o dvostrukom povećanju interesa za konkretnim informacijama (narudžbe auto-karata prije svega) u odnosu na iste mjesece prošle godine. Individualni turisti će i u 2006. godini biti prevladavajuća grupa turista, koja će posjetiti Hrvatsku tijekom ljeta (procjenjujemo, oko 85% od ukupnih poljskih turista koji će posjetiti Hrvatsku).

173

Prema pokazateljima koje dobivamo od poljskih turoperatora koji prodaju Hrvatsku, Hrvatska se dobro prodaje u 2006. godini. Turoperatori bilježe bolje rezultate nego prošle godine te navode, vrlo oprezno, da se ponovno javlja interes za Hrvatskom. Većina poljskih turoperatora smatra da će ponavljanje prošlogodišnjih pozitivnih rezultata u 2006. godini biti dobar rezultat. Prema dostupnim podacima, poljski turisti, kada je riječ o kupovini putem organizatora putovanja, najveći interes pokazuju za privatni smještaj, a nešto manje za hotele, prije svega s vlastitim prijevozom. S velikom ekspanzijom low-cost kompanija u 2004., a naročito 2005. godini i mogućnošću letenja s nekoliko poljskih aerodroma prema inozemnim odredištima, ubrzano se mijenjaju navike i motivi putovanja poljskih turista. Najveći nedostatak, kada je riječ o povećanju ukupnog broja gostiju iz Poljske (individualnih i organiziranih) u Hrvatsku, je nedostatak zračnog prijevoza. Iz Poljske za Hrvatsku u 2005. godini, letio je samo jedan čarter (Katowice–Brač od 20. lipnja do 20. rujna) te redovna (skupa) linija WarszwaZagreb. Nekoliko poljskih turoperatora pokušalo je u proteklih nekoliko godina uspostaviti zračni most iz Poljske prema Hrvatskoj, no zbog navika Poljaka koji su Hrvatsku doživljavali kao odredište relativno blisko za dolazak automobilom, ti pokušaji su se izjalovili (TUI, Neckermann, Adriatyk). Jeftini avio-prijevoznik "SkyEurope", pokreće od lipnja sezonske letove iz Krakowa za Split i Dubrovnik (dva puta tjedno), što predstavlja prekretnicu u načinu povezivanja Poljske i Hrvatske. Već prve reakcije individualnih turista, ali i poljskih turoperatora, govore da će takva komunikacija biti odlično prihvaćena te se mogu očekivati nove veze između Poljske i Hrvatske. TURISTIČKA SEZONA 2007. NA POLJSKOM TRŽIŠTU - OPĆI TRENDOVI I HRVATSKA Prognoze Instituta za turizam predviđaju da će u 2007. godini gotovo 7,4 mil. Poljskih turista putovati u inozemstvo. Predviđanja su kreirana temeljem projekcija rasta poljskog gospodarstva za razdoblje 2005.-2007., odnosno rasta životnog standarda prosječnog Poljaka, koji će imati više novaca za putovanja. Također, intenzivan razvoj ponude low-cost avio-kompanija na poljskom tržištu, učiniti će brojna inozemna odredišta cjenovno dostupnijim i sve bližim. Egipat, Tunis,Turska i Bugarska će i u 2007. godini biti vrlo popularna odredišta za poljske turiste, no neće bilježiti dvoznamenkaste stope rasta poljskog tržišta (zasićenost odredištem), dok će odredišta poput Hrvatske, Španjolske i djelomično Grčke imati pozitivne impulse iz Poljske, također, s jednoznamenkastim stopama rasta. Hrvatska na poljskom tržištu spada među najpopularnija odredišta za odmor i pozitivan trend će se nastaviti i u 2007. godini, rast u fizičkim pokazateljima može iznositi do 3% više gostiju i 5% više noćenja. Kako bi se održao pozitivan trend s poljskog tržišta, najvažnije zadaće za 2007. godinu biti će sustavni nastavak promotivnih aktivnosti iz prijašnjih godina na poljskom tržištu kroz: • nastavak i poboljšanje sustavne suradnje i komunikacije s poljskim turoperatorima i agentima, s posebnim naglaskom na razvoj njihovih proizvoda, • nastavak sustavne suradnje i informiranja poljskih medija i njihovih klijenata (tijekom cijele godine) o aktualnim događajima i novostima o hrvatskoj turističkoj ponudi (jačanje imidža Hrvatske u Poljskoj). Poseban impuls razvoju turističkog organiziranog i individualnog prometa iz Poljske za Hrvatsku u 2007. godini, trebalo bi omogućiti uspostava većeg broja zračnih linija (low cost i čarteri koje uspostavljaju poljski turoperatori) za što postoje sve objektivne pretpostavke. Ispunjenjem tog cilja, Hrvatska u Poljskoj postaje jedino odredište realno i brzo dostupno poljskim turistima i dostupno svim modernim prometnim sredstvima.

174

FRANCUSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU – ZEMLJOPISNI, SOCIO-DEMOGRAFSKI I EKONOMSKI POKAZATELJI Političko uređenje: Republika Francuska (Ustav - 4. listopad 1958.) Izvršna vlast: Predsjednik izabran na pet godina, Jacques Chirac (UMP, prijašnji RPR) od 1995., ponovno izabran 5. svibanj 2002. (na 5 godina); premjer Dominique de Villepin (UMP) od 31. svibnja 2005. Zakonodavna vlast: Dvodomni parlament Narodna skupština: 577 članova izabranih 9. - 16. lipnja 2002. (na pet godina) Senat: 321 član (reizbor svake 3 godine) Površina: 552.000 km2 Najveći gradovi Paris 10,5 mil. šire područje, 2,4 mil. sam grad Pariz; Lyon 1,6 mil.; Marseille 1,35 mil.; Lille 1,11 mil.; Toulouse 0,92 mil.; Bordeaux 0,88 mil.; Nantes 0,67 mil.; Strasbourg 0,56 mil.; Nice 0,56 mil.; Grenoble 0,50 mil.; Rennes 0,48 mil.; Orléans 0,32 mil.; Le Havre 0,29 mil.; Brest 0,27 mil. Opće karakteristike gospodarstva Francusko gospodarstvo je u 2004. ostvarilo najveći rast BDP-a od 2000. godine: 2,3%. Međutim, ovaj ponovno uspostavljeni gospodarski rast, istina usporen u trećem kvartalu, nije prouzrokovao očekivane promjene u konjunkturi: nezaposlenost se značajno ne smanjuje, kupovna moć stagnira, investicije su nedovoljne, vanjska trgovina bilježi deficit te prisustvujemo daljnjoj degradaciji konkurentnosti gospodarstva. Kočnice za francusko gospodarstvo su, i nadalje, preslabi tečaj dolara, odnosno prejaki euro, koji čini francuske proizvode manje konkurentnima te previsoka cijena nafte i nezaposlenost.

175

Na kraju 2005. godine situacija francuskog gospodarstva se ne mijenja u pozitivnom smislu, jer mnogi bitni problemi nisu riješeni. Problemi su mnogostruki i kompleksni, a mnogi su slični onima s kojima su suočene i neke druge europske zemlje. Među najvažnijima su svakako, unatoč njezinom smanjenju s kraja godine, i dalje visoka nezaposlenost, odljev tvrtki, preskupo poslovanje poduzeća, ukupna prezaduženost i nepovoljna trgovinska bilanca robne razmjene čiji negativni saldo dramatično raste. Globalno se može reći da je konkurentnost francuskog gospodarstva slaba, a u 2005. je registrirala daljnji pad. Francuska je, prema najnovijem izvješću WEF-a, po konkurentnosti pala na trideseto mjestu od 117 država, što predstavlja pad od tri mjesta u odnosu na 2004. Francuska je jedna od zemalja Europe s najvišom stopom poreza na dobit od 35,4% i veoma velikim izdvajanjima poslodavaca. Istovremeno, to je zemlja s najkraćim radnim tjednom u Europi, zemlja u kojoj se najranije ide u mirovinu, u kojoj su među najmanjima izdvajanja zaposlenih za socijalno i mirovinsko osiguranje i porez na prihod, a gdje oni istovremeno imaju ponajbolju socijalnu, zdravstvenu i mirovinsku zaštitu. Jedna od najvažnijih značajki francuskog gospodarstva je njegova socijalna dimenzija. U obranu svojih socijalnih stečevina i standarda Francuzi su uvijek spremni protestirati o čemu svjedoče brojne manifestacije i štrajkovi održani tijekom 2005. godine. Kriza u predgrađima, obilježena neredima i nasiljem, ne samo da je svijetom pronijela sliku Francuske negativniju nego što ona stvarno jest, nego je i ukazala na to da jedna zemlja, koja je već puno toga učinila na planu socijale (francuski mirovinski sustav drugi je najbolji u svijetu među razvijenim zemljama, odmah iza kanadskog, a sustav zdravstvenog osiguranja najbolji je na svijetu uz minimalna izdavanja), mora učiniti još i više. Francuska raspolaže visoko školovanom i visoko produktivnom populacijom. Ukupna infrastruktura Francuske (prometna, telekomunikacijska, ekološka i ostale), sigurno je među najboljima na svijetu. Francuska je prvo svjetsko turističko odredište, a s jakom poljoprivredom, ona je prvi svjetski proizvođač prehrambenih proizvoda, mlijeka i vina. Proizvodnja električne energije, većinom nuklearne, čini je uvjerljivo vodećom u Europi i među najjačima na svijetu. Francuska je izuzetno jaka u proizvodnji automobila, zračnom i svemirskom programu te vojnoj industriji. Francuske tvrtke su svjetski lideri u proizvodnji kozmetike, javnih radova, proizvodnji građevinskih materijala, distribuciji i tretmanu vode, zračnom prometu, proizvodnji nuklearne energije, automobilskih guma, stakala za naočale. One su među vodećima na svijetu u distribuciji roba široke potrošnje, kolektivnoj restauraciji i osiguranjima. Među stotinu svjetskih tvrtki s najvećim prometom, nalazi se 13 francuskih, manje samo od SAD-a s 34 i Njemačke s 14, a jednako kao i Velika Britanija. Među 200 najvećih europskih poduzeća, najviše je francuskih, 25. BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Francuski BDP doživio je rast od 7% u trećem tromjesečju 2005., nošen impulsom pojačane potrošnje i pojačanim investicijama. Rast BDP-a zabilježen u trećem tromjesečju te ukupni od 2,8% godišnje, potiče umjereni optimizam. Francuska bi mogla izgubiti poziciju pete najveće gospodarske sile svijeta. Kina, zemlja galopirajućeg gospodarskog rasta, mogla bi obujmom nacionalnog BDP-a postati četvrtom silom na svijetu. Time bi za jedno mjesto potisnula Veliku Britaniju i Francusku. Kretanje BDP-a po godinama:

• • • • •

2002.: 1,1% 2003.: 0,5% 2004.: 2,3% 2005.: 2,8% 2006.: 1,75%

BDP «per capita» 25.360 Eura

176

Postotak nezaposlenosti u 2005. godini Nezaposlenost je zasigurno najveći problem francuskog gospodarstva. Broj nezaposlenih oscilira oko rekordne vrijednosti u posljednjih nekoliko godina. Ponovno uspostavljeni gospodarski rast u 2004. godini nije prouzročio brze pozitivne efekte na tržištu rada te nije donio proporcionalan rast zaposlenosti. INSEE, francuski državni zavod za statistiku, prognozira nastavak smanjenja stope nezaposlenosti na 9,2% do lipnja 2006. godine. Poboljšanja na planu zapošljavanja su predviđena zbog novih stimulativnih poticaja nezaposlenima da prihvate ponuđena radna mjesta, novog ugovora o radu koji nudi više fleksibilnosti poslodavcima (ovaj zakon je i razlog velikim neredima i manifestacijama koje su u ožujku uzdrmale Francusku) i raznoraznih pomoći, očekuje se otvaranje novih 100.000 radnih mjesta. Smanjenje stope nezaposlenosti, međutim, nije popravilo moral Francuza. Unatoč ohrabrujućim pokazateljima o padu nezaposlenosti i rastu morala poslodavaca, pokazatelj morala kod francuskih građana opao je što potiče dugoročnije neizvjesnosti oko potrošnje, inače glavnog nositelja francuskog gospodarskog rasta. Daljnje smanjenje potrošnje moglo bi prouzročiti negativne efekte na gospodarski rast, a time automatski na rast nezaposlenosti. Struktura nezaposlenosti je veoma nepovoljna zbog izuzetno velikog broja mladih bez posla (22%). Prosječna plaća: Prosječna plaća u Francuskoj iznosi 2.377 eura. Stopa inflacije - aktualni podaci Porast cijena na malo od 1,8% godišnje zabilježen u listopadu u Francuskoj, među najnižima je u Europskoj uniji. To je dobar rezultat kada se uzme u obzir značajno poskupljenje energenata u tom razdoblju. Za usporedbu, Njemačka bilježi inflaciju od 2,3%, Velika Britanija 2,5%, SAD 4,3%, Španjolska 3,5% i Italija 2%. Vanjskotrgovinska bilanca – trend Deficit francuske vanjsko-trgovinske bilance produbljuje se i dalje. Nakon pada izvoza zabilježenog u listopadu, deficit robne razmjene s inozemstvom u deset mjeseci 2005. dosegao je 19 milijardi eura. Akumulirani deficit na kraju godine bi mogao dosegnuti 25 milijardi eura. Rast izvoza sporiji je od rasta uvoza, koji se povećava velikom brzinom, naročito iz Kine. Francuska je ipak izvezla više nego ikada, u svibnju je izvezen rekordan iznos roba, više od 30 milijardi €. Francuska izvozi sve više i više, ali ipak manje od konkurenata. Francuski izvoz je po obimu jednak 45% njemačkom, dok je prije samo šest godina bio jednak 55%. Tome je uzrok pad konkurentnosti gospodarstva i proizvoda, koja je dodatno ugrožena prejakim tečajem eura. Francuska se u 2006. našla na tridesetom mjestu (od 117 država) po konkurentnosti, prema najnovijem izvješću WEF-a, što predstavlja pad od tri mjesta u odnosu na 2004. godinu. Po svemu sudeći, ono je glavni uzrok sada već učestalom rastu trgovinskog deficita, odljevu tvrtki, smanjenom prilivu stranih investicija te nezaposlenosti. Stanovništvo Francuska broji 59.200.000 stanovnika; 107 stanovnika/km2; 76% urbanog stanovništva; natalitet 1,9 djece/žena MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Televizija: TF1: Prvi kanal (privatni kapital), ciljana skupina: obitelji; prenosi velike događaje te je specijaliziran za direktne prijenose.

177

France 2 / France 3/ France 5: Državni kanali – prva audiovizualna grupacija Canal+: 8,4 milijuna gledatelja TV5: drugi po redu najgledaniji kanal na svijetu, u Francuskoj 816.000 gledatelja. Obraća se visoko platežnoj ciljanoj skupini i opinion makerima. Tisak: Dnevnici: Le Monde: Le Parisien: Le Figaro: Libération: Les Echos: Aujourd’hui en France: La Tribune: France Soir: La Croix: L’Humanité: Le Journal du Dimanche:

broj čitatelja 27.073.000 primjeraka 1.718.000 primjeraka 1.373.000 primjeraka 872.000 primjeraka 743.000 primjeraka 506.000 primjeraka 470.000 primjeraka 437.000 primjeraka 371.000 primjeraka 331.000 primjeraka 360.000 primjeraka

Svaki peti Francuz čita dnevni tisak, tj. 8.566 000 čitatelja (8.388 000 u 2003., tj. 17,7% ukupnog francuskog stanovništva). Čitatelji dnevnog tiska se odlikuju višim standardom, stupnjem obrazovanja i ekonomskim statusom od prosjeka. Ova skupina je uglavnom sastavljena od muškaraca, sa samo 38% žena, tj. dvije žene na tri muškarca. 60% čitatelja živi u provinciji 40% u pariškoj regiji. Svaki treći čitatelj ima manje od 35 godina (32,8%), dvije trećine manje od 50 godina. 60% čitatelja osobno kupuju novine ili su pretplaćeni. Posvećuju pola sata čitanju uglavnom kod kuće ili na radnom mjestu. Tjednici: Le Figaro Magazine: Referenca za turističke reportaže Le Nouvel Observateur: L’Express: Referenca za turističke reportaže Le Point:

broj čitatelja 474.624 primjeraka

512.129 primjeraka 430.683 primjeraka 361.522 primjeraka

TV magazini (predstavljaju najjače tiraže) Télé 7 jours: 2.502.134 primjeraka Télé Star: 1.888.779 primjeraka Télé Poche: 1.119.572 primjeraka Télérama: 652.967 primjeraka Tisak “People” Paris Match: Referenca za turističke reportaže Gala: VSD: Maxi:

776.737 primjeraka 287.584 primjeraka 234.675 primjeraka 671.480 primjeraka

Ženski tisak Elle: 358.362 primjeraka Referenca za modne trendove Ciljana skupina: žene koje najčešće odlučuju o putovanjima Sport L’Equipe Magazine:

178

401.884 primjeraka / 4.065.000 čitatelja

Turizam/Putovanja Grands Reportages (mjesečnik): 64.064 primjeraka / 873.000 čitatelja 42,5% kupuju Grands Reportages da bi se "informirali o stanju u svijetu"; 29% "da bi se odlučili za putovanje"; 28,5% "da bi sanjali o putovanjima koja neće nikada realizirati". Čitatelji pripadaju gradskom stanovništvu, višeg obrazovanja i visoke platežne moći. L’Art de Voyager (dvomjesečnik): 130.000 primjeraka / 447.000 čitatelja Stručni tisak

Quotidien du Tourisme (dnevnik): 9.766 primjeraka Echo Touristique (tjednik): 15.460 primjeraka Tour hebdo (tjednik): 13.673 primjeraka Čitatelji: turistički djelatnici, turoperatori, agenti Radio: nacionalni France Inter: 5.155 mil. slušatelja Radio koji se obraća višoj ciljnoj skupini France Info: 4.813 mil. slušatelja Radio koji se obraća odlučiteljima i gospodarskim čimbenicima. regionalni France Bleu: 3.383 mil. slušatelja Slušatelji koji pripadaju aktivnom stanovništvu regije (dob: 35-59 godina).

Internet: Tourmag.com: 6.000 profesionalaca dnevno Tourisme Express Info: 6.000 profesionalaca dnevno L’EchoTouristique.com: 6.000 profesionalaca dnevno Čitatelji: turistički djelatnici, turoperatori, agenti PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2004. godine otputovali na odmor U 2004. 65,9% Francuza je otputovalo na odmor: 23,5% je otputovalo na odmor u inozemstvo, naspram 21,6% u 2003. godini. Na taj način, Francuzi su realizirali 17,77 mil. putovanja (+3,3%) i 151,6 mil. noćenja (+11%) u inozemstvu, što predstavlja 10,8% od ukupnog broja putovanja i 15,9% od ukupnog broja noćenja u 2004. godini. U 2005. putovanja u inozemstvo predstavljaju 11,1%. Sezona 2005. (travanj/rujan) potvrđuje pozitivan trend putovanja u inozemstvo. Francuzi su u ovom razdoblju realizirali 111,7 mil. putovanja od kojih 12% u inozemstvo, tj. 13,44 mil. putovanja. 96% putovanja se odnosi na privatna putovanja. 73,9% privatnih putovanja odnose se na Europu, naspram 75,5% u 2004. i 77,7% u 2003. Na Afriku otpada 13,5%, naspram 10,7% u 2003. Više od polovice se odlučuje za mediteranska odredišta - Španjolsku, Italiju, Portugal, Tunis, Maroko, Grčku, Tursku, Hrvatsku. Općenito, Francuzi putuju više, češće i tijekom cijele godine. Europska odredišta predstavljaju više od dvije trećine odlazaka u inozemstvo. Prema predviđanjima studije APS "Turizam u budućnosti", broj putovanja Francuza u inozemstvo u 2010. bi trebao dosegnuti 40 mil., tj. više nego dvostruko u odnosu na sadašnje trendove, što ukazuje na potencijal Francuske kao emitivnog tržišta.

179

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji

Evolucija broja putovanja Francuza

Broj Putovanja

2000

Od kojih u francuskoj

2001

2002

2003

2004

Redoslijed najomiljenijih odredišta koja su u 2004. posjetili turisti iz Francuske 74% putovanja Francuza odnosi se na europske zemlje. Uvođenje eura je s jedne strane favoriziralo kretanja, dok je s druge strane prouzrokovalo veliki rast cijena i time kočilo putovanja. Španjolska je najomiljenije odredište Francuza (14,9% odlazaka u inozemstvo), Italija (10,3%) i Velika Britanija (5,9%), Beneluks (5,6%), Njemačka (4,9%), Grčka (1,8%), Portugal (2,6%), Maroko (4,9%), Tunis (4,6%), Egipat (2,9%). 26 omiljenih odredišta Francuza u 2004. ZEMLJA 1. Španjolska 2. Italija 3. Velika Britanija 4. Maroko 5. Tunis 6. Belgija 7. Njemačka 8. Francuski Antili 9. SAD 10. Portugal 11. Grčka 12. Turska 13. Nizozemska 14. Švicarska 15. Austrija 16. Egipat 17. Hrvatska 18. Baleari 19. Martinik 20. Kanada

180

francuski turisti 7.498.545 4.201.504 3.254.000 1.167.088 1.021.273 940.628 899.646 782.116 775.274 750.761 714.821 548.858 510.000 488.468 469.131 465.174 392.911 378.098 362.528 332.000

Evolucija 2004./2003. -2,0 % -18,3% 6,0% 27,4% 22,4% 5,7% 5,0% 13,0% -8.9% Podaci 03 16,7% 10,0% Podaci 03 7,6% 49,6% 78,0% -5,6% 1,2% 20,0%

21. Mađarska 22. Irska 23. Dominikanska Republika 24. Kina 25. Izrael

331.500 309.000 300.009

9,1% -6,0% -5,5%

281.108 257.484

80,0% 47,6%

Hrvatska bi se, s 33. mjesta na ljestvici odredišta u 2002. (u 2003. skočila na 24. mjesto, a u 2004. na 17. mjesto) u 2005. sa skoro 600.000 francuskih turista, trebala popeti na 12. mjesto. Godina 2004. je bila obilježena koncentracijom interesa na mediteranska odredišta, povratak Turske i Grčke na scenu te Tunisa koji je obogatio svoju ponudu s brojnim centrima talasoterapije koji su kvalitetnije pozicionirali odredište. Unatoč pozitivnom pomaku, Tunis još uvijek zaostaje za Marokom koji oduvijek odlično kotira. U 2005. bi trebali oboriti povijesni rekord od 6 mil. francuskih turista (prvi po broju stranih turista). Hrvatska je u ovom kontekstu bila hit odredište s najvećom stopom porasta. Ova dinamika se nastavlja i u 2005. Bugarska pobuđuje veliki interes profesionalaca i mnogi je spominju kao alternativu Hrvatskoj. Italija, Španjolska i Portugal bilježe pad prometa uslijed porasta cijena euro zone. Evolucija udjela ovih odredišta u ukupnom broju putovanja u inozemstvo 2003./2005.: Španjolska Portugal Italija

2005. 17,1% 3,6% 10,8%

2004. 17,0% 3,8% 11,3%

2003. 19,4% 3,9% 14,6%

Obzirom na ovako osrednje rezultate, turoperatori su nastojali inovirati u brošurama za 2005. predstavljajući ova odredišta u novom svjetlu. Od dalekih odredišta bilježimo povratak SAD-a u brošure i rastući interes za Kinu. Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Točni podaci su nedostupni. Međutim, možemo zaključiti da je individualna publika više okrenuta europskim, pristupačnim odredištima (Italija, Belgija, Njemačka...), dok su odredišta kao Maroko i Tunis gotovo u cijelosti orijentirana na organizirani promet. Koju vrstu transporta su u 2004. preferirali francuski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Kada su u pitanju europska odredišta: privatni automobil u 40,4% slučajeva; avion 31,7%, vlak 10,5%, autobus 11,7%. Za ostala odredišta: privatni automobil 4,0%, avion 91,5%; vlak 0,9%, autobus 0,3%. Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2004. preferirali francuski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Francuzi u velikoj većini (48,5%) sami organiziraju putovanja, 19,7% rezervira preko agencije, a 16,3% posredstvom udruga. Međutim, kada su u pitanju putovanja u inozemstvo, situacija je različita: 25,3% sami organiziraju putovanja, 58,1% rezerviraju preko agencije ili turoperatora, 15,8% preko udruga. Povećanje udjela kraćih putovanja i nova sredstva informiranja favorizira direktne rezervacije transporta i smještaja. Francuzi sve više pripremaju svoja putovanja preko Interneta (30%), kupuju putovanja u 12% slučajeva te su skloni rezervacijama u zadnji čas.

181

Povećanje broja korisnika Interneta, sve veća sigurnost plaćanja putem Interneta i razvitak "brzog Interneta" na web stranicama posvećenim putovanjima, omogućili su rekordan porast prometa na Internetu u 2004. godini. Internet više nije namijenjen isključivo mladim ljudima koji žive u urbanim sredinama i koji imaju iznadprosječna primanja. Web se danas otvara svim kućanstvima, posebice ženama ili seniorima koji su sve češći korisnici: 59% korisnika su muškarci; 48% imaju ispod 35 godina; 42% žive u pariškoj regiji; 44% imaju primanja iznad nacionalnog prosjeka; 98% namjeravaju i dalje kupovati preko Interneta. Kada je u pitanju vrsta kupljene usluge, 38% je kupilo karte za vlak; 20% kartu za avion; 16% paket aranžman (čak +33% u odnosu na 2003.); 6% je iznajmilo automobil. Danas se smatra da 23% Francuza kupuje putem Interneta (samo 4% pred četiri godine!); 7% ukupnih putovanja rezervirano je preko Interneta te se predviđa eksplozija ovog segmenta u Francuskoj u sljedećih nekoliko godina (u SAD-u ovaj segment predstavlja čak 20%!). Svaki drugi Francuz je priključen na Internet, što predstavlja 24 mil. korisnika, tj. 9% više nego u 2003. godini. Kada govorimo o načinu putovanja, možemo reći da je u porastu segment grupnih putovanja. Jedan od razloga je sve veća potreba seniora da utroše slobodno vrijeme, potreba za sigurnom organizacijom i ugodnim druženjem. U ovoj kategoriji razlikujemo i grupe konstituirane od individualaca (GIR) koje predstavljaju 24%. 70% grupnih putovanja otpada na seniore, 20% na školske grupe, samo 10% na aktivno stanovništvo. Kada je u pitanju sezona, 50% otpada na proljeće, 30% na jesen. 70% putuje u Francusku dok se 30% odlučuje na inozemstvo. 82% grupnih putovanja organizirano je autobusom, 15% avionom i samo 3% vlakom. Nasuprot putovanja u grupi, trend je također naglašen za putovanja za samce, segment u kojem turoperatori imaju sve raznovrsniju ponudu. Preferencije turista s dotičnog tržišta obzirom na vrstu smještaja Francuski turisti koji putuju u inozemstvo (na europska odredišta) opredjeljuju se za hotel u 49,6% slučajeva, za kamping u 4% slučajeva, za privatni smještaj 8,3%. Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja 96% putovanja Francuza u inozemstvo otpada na privatna putovanja, 4% na poslovna. Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima: samo 24% odabire isključivo koncept more/sunce, 34% preferira kulturnu, a 23% prirodnu baštinu, 16% se odlučuje za sportske sadržaje, a 14% za avanturističke programe. Iako neće uvijek biti u mogućnosti potpuno realizirati sve predložene aktivnosti, važno im je imati mogućnost odabira. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50/64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva, 51%, želi provesti odmor u otkrivanju odredišta i opuštanju od stresa. Raspodjela u 2004. 46,0%

Raspodjela u 2005. 46,1%

planina

17,1%

17,8%

Seoski turizam

31,9%

32,1%

jezera

6,0%

6,1%

gradovi

25,9%

25,2%

Vrsta smještaja (noćenja) more

Izvor: TNS SOFRES / Direction du tourisme Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječni budžet francuskog turista je 1.150 eura, tj. 30% više od europskog prosjeka.

182

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Distribucijske i prodajne mreže na francuskom tržištu se zadnjih nekoliko godina susreću s problemima vezanim za pad provizija i konkurenciju agencija na Internetu. Internet, naime, više nije samo sredstvo kupovine u zadnji čas, već uzima sve više prostora i značaja. Problemi vezani za provizije se očituju posebice u zračnom prometu jer prodaja karata predstavlja 75% profita agencija. Provizije na paket aranžmane su također upitne. Ova previranja su prouzrokovala nove alijanse važnijih čimbenika u segmentu distribucije i jaču selekciju snabdjevača. Nakon pada prometa agencija u 2003. za 2% prouzrokovanog lošom gospodarskom konjunkturom, nestabilnom međunarodnom političkom situacijom i sanitarnim problemima, u 2004. bilježimo rast prometa agencija od 4%, što je dinamiziralo sektor distribucije. Evolucija prometa agencija 1996./2004.:

12% 9% 6% 3% 0%

20 04

20 03

20 02

20 01

20 00

19 99

19 98

19 97

19 96

-3%

Pregled najvažnijih aktera francuskog turizma u 2004. Distribucijske i prodajne mreže se u Francuskoj organiziraju putem: 1. Klasičnih putničkih agencija: integrirane kompanije, distribucijske mreže, nezavisne agencije 2. Velikih supermarketa 3. Prodaje putem Interneta 4. Direktne prodaje preko turoperatora 1.

Klasične putničke agencije: Integrirane kompanije:

• • • •

Carlson Wagonlit Travel: 2190 mil. eura (+50%); 450 prodajnih punktova; 3150 zaposlenih Thomas Cook France: 968 mil. eura (-0,39%); 450 prodajnih punktova; 1607 zaposlenih Nouvelles Frontières Distribution: 760 mil. eura (-3,18%); 204 prodajna punkta; 845 zaposlenih Fram Agences: 191,37 mil. eura (+7,04%); 75 prodajnih punktova; 77 zaposlenih, 368 zaposlenih

183

Distribucijske mreže 2004.:

• • • •

Havas Voyages: 1878 mil. eura (+10,02%); 162 prodajna punkta; 2700 zaposlenih Selectour: 1330 mil. eura (+5,56%); 550 prodajnih punktova; 1600 zaposlenih Afat Voyages: 1300 mil. eura (+18,51%); 560 prodajnih punktova; 1900 zaposlenih Tourcom: 1102 mil. eura (+13,61%; 482 prodajna punkta; 1500 zaposlenih

Nezavisne agencije 2.

Veliki supermarketi:

• • • • • 3.

Leclerc Voyages: 288,9 mil. eura (+14,37%); 139 prodajnih punktova; 551 zaposlen Voyages Carrefour: 220,3 mil. eura (+1,10%); 88 prodajnih punktova; 551 zaposlen Voyages Auchan: 21,18 mil. eura (+5,37%; 3 prodajna punkta; 30 zaposlenih Casino Vacances: 21 mil. eura (+10,23%); 1 prodajni punkt; 31 zaposlen Mousquetaires Vacances: 10,2 mil. eura (+41,7%); 1 prodajni punkt; 18 zaposlenih Prodaja putem Interneta:

• • • • 4.

Voyages-sncf.com: 784 mil. eura Lastminute (Degriftour, Travelprice,Holidaysauto): 220 mil. eura Anyway: 77 mil.eura (podatak 2003.) Opodo (Vivacances, Promovacances, Karavel): 45 mil. eura (podatak 2003.) Direktno preko turoperatora:

Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2004. godini:

• • • • • • • • • •

184

Club Méditerranée: 1600 mil. eura (-0, 56%), 1.421.000 pax; 18694 zaposlenih Nouvelles Frontières: 1100 mil. eura (-2,74%); 1.600.000 pax; 3400 zaposlenih Fram: 418 mil.eura (+0,72%); 551.000 pax; 3773 zaposlenih Marmara/Etapes Nouvelles: 339,02 mil. eura (+7,28%); 723.334 pax; 195 zaposlenih Jet Tours: 276 mil. eura (+2,60%); 282 000 pax; 342 zaposlenih Kuoni France: 247,5 mil. eura (+26,15%); 143.000 pax; 466 zaposlenih Go Voyages: 228,6 mil. eura (23,70%); 568.931 pax; 201 zaposlen Look Voyages: 178,9 mil. eura (-24,03%); 295.244 pax; 235 zaposlenih Marsans / Transtours: 154 mil. eura (+9,22%); 136.240 pax; 180 zaposlenih Costa Croisières: 135 mil. eura (+40,63%); 103.000 pax; 70 zaposlenih

Najvažniji francuski turoperatori po prometu i broju putnika Promet u 000 eura:

1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400

Costa Croisieres

Marsans

Look

Go

Kuoni

Jet-Tours

Marmara-Etapes Nouvelles

Fram

Club Med

0

Nouvelles Frontières

200

Broj putnika: 1.800.000 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000 0 Nouvelles Frontières

Club Med

MarmaraEtapes

Go

Fram

Look

Jet-Tours

Kuoni

Marsans

Costa croisieres

Nouvelles

Francuski turoperatori proživljavaju krizno razdoblje od atentata 11. rujna u New Yorku, koji je predstavljao negativnu prekretnicu nakon nekoliko godina rasta prometa. U tri godine turoperatori su izgubili 1,3 milijuna klijenata. Povratak aktivnosti koji je uslijedio bio je zaustavljen ratom u Iraku i SARS-om u Aziji. U 2003. tridesetak turoperatora je ostvarilo gubitke, naspram dvadeset u 2002. Pad potražnje u 2003., u trenutku kada su se na francuskom tržištu pojavili izuzetno aktivni njemački turoperatori, TUI i Thomas Cook, dodatno ih je ugrozilo. Unatoč ovim poteškoćama, francuski turoperatori su odolijevali krizama. Prilagodili su se novonastaloj situaciji smanjujući rizik, odlažući investicije, smanjujući fiksne troškove, racionalizirajući proizvodnju i optimizirajući budžete. Na taj način su uspjeli stabilizirati rentabilnost koja u ovom sektoru predstavlja samo 0,6%.

185

Za francuske turoperatore je razdoblje od zadnje četiri godine bilo jako uzburkano što ih je prisiljavalo da budu konkurentni te da se odupru najezdi ponude na Internetu. Morali su biti inventivni kada su u pitanju programi, konkurentni kada su u pitanju cijene te voditi računa o prezentaciji i atraktivnosti brošura. S napretkom Interneta izgledalo je da su klasične brošure osuđene na nestajanje; međutim, nikada nisu bile ljepše, bogatije reflektirajući precizno strategiju komunikacije turoperatora. Jedan od najvažnijih argumenata postaje sigurnost; neki turoperatori čak daju informacije o datumu konstrukcije aviona. Polazišta iz provincijskih gradova također predstavljaju prednost. "Yield management", tj. varijacije tarifa u odnosu na datum rezervacije, postaje sve češća praksa, što omogućuje bolje upravljanje zalihama te konkurentnost u odnosu na agencije "on line". Turoperatori su prisiljeni prikazati "dodanu vrijednost" kako bi opravdali svoju uslugu prema klijentu; iz ovoga logično proizlazi da je najveći broj rezervacija za ture i kombinirane boravke. U 2004. usprkos poteškoćama, situacija se popravila, a promet članova CETO-a je za razdoblje od 1. studenoga 2003. do 31. listopada 2004. godine porastao za 4,7%, što predstavlja 6.167.840 putnika (nakon pada od 7% u 2003. i 6,2% u 2002.). Porast prometa u 2004. je od izuzetne važnosti jer je uslijedio nakon tri godine negativnih rezultata. Za razdoblje od 1. studenog 2004. do 31. listopada 2005. promet turoperatora je porastao za 5,5%, što predstavlja 6.538.574 putnika. Ovaj porast turoperatori duguju prvenstveno odredištima kao Maroko (+20%), Tunis (+16%), Egipat (+20%) i Hrvatska (+76%). Lošu sezonu realizirali su Baleari (24,4%), Kanari (-20,5%), Italija (-17,6%). Od udaljenih odredišta posebno dobro se prodaje Kina (+63,5%), za razliku od Azije koja globalno zaostaje (-6%) zbog tsunamia, Tajland, Sri Lanka i Maldivi bilježe veliki pad (do 50%). Porat u segmentu prodaje aranžmana najmarkantniji je u slučaju odredišta kao Hrvatska (+146%), Egipat (+79%), Kina (142%). Maroko i Tunis se također dobro prodaju kod turoperatora s porastom od 20% odnosno 18%. Mediteranska odredišta euro zone su u padu, i to Grčka (-26%), Španjolska (14%) ili Italija (-15%). Evolucija prometa turoperatora CETO 2000./2005.: 8,00%

7,20% 5,50%

6,00%

5%

4,00% 2,00% 0,00% 2000

2001

2002

2003

-2,00% -4,00%

-3,10%

-6,00% -6,20% -8,00%

186

-7,00%

2004

2005

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU - 2005. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci apsol. indeks 199.865 181.233 91 37.297 21 15.989 43 19.910 125 27.261 137 18.788 69 27.000 144 34.647 128 41.914 121 31.646 76 57.193 181 74.719 131 134.708 180 220.636 164 392.911 178 591.098 150

FRANCUSKA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

Noćenja apsol. indeks 901.070 765.644 85 149.989 20 54.593 36 86.295 158 138.760 161 75.562 54 71.000 94 110.470 156 144.867 131 87.818 61 180.449 205 224.510 124 418.172 186 688.715 165 1.241.729 180 1.920.288 155

100 91 19 8 10 14 9 14 17 21 16 29 37 67 110 197 296

100 85 17 6 10 15 8 8 12 16 10 20 25 46 76 138 213

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s francuskog tržišta: Dolasci 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 Izvor: DZS

. 05

20

04

.

. 20

.

03 20

20

02

.

.

01 20

00 20

99

.

. 19

.

98

97 19

19

.

.

96 19

95

. 19

94 19

93

.

. 92

19

19

.

.

91 19

90 19

19

89

.

0

187

Noćenja 2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000 Izvor: DZS

19 89 . 19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 .

0

Prema podacima Državnog statističkog zavoda, tijekom 2005. godine 591.098 francuskih gostiju je posjetilo Hrvatsku, što predstavlja porast prometa od 50%, ostvarivši pritom 1.920.288 noćenja, što predstavlja porast od 55%. Porast prometa očituje se u segmentu organiziranog prometa - grupe u predsezoni i posezoni; novi čarter programi turoperatora te u segmentu individualnih putovanja. Značaj francuskog tržišta proizlazi, međutim, ne samo iz brojčanih pokazatelja nego i sezonske raspoređenosti. Dolasci su ravnomjerno raspoređeni: 14% ukupnih dolazaka otpada na svibanj, 14% na lipanj, 15% na rujan, 17% na srpanj i 21% na kolovoz, što omogućuje ravnomjernu iskorištenost kapaciteta. Rezultat koji smo realizirali u svibnju sa 80.369 dolazaka (+61%), u lipnju s 80.975 dolazaka (+96%), u rujnu s 86.794 dolazaka (+68%) i listopadu s 31.303 dolazaka (+70%), ukazuje na činjenicu da se tržište grupa u predsezoni i posezoni značajno razvilo što se pozitivno odrazilo na produženje sezone. Povećanje u glavnoj sezoni - srpanj sa 101.556 (+47%) i kolovoz sa 123.546 (+36%), ponderiraju porast za cjelokupno godišnje razdoblje na 50%. U razdoblju od 1999. do 2005. broj dolazaka s francuskog tržišta porastao je 18 puta. Rezultati su osobito zanimljivi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je broj Francuza za 2005. u odnosu na 2004. porastao za 50%, isto toliko kada su u pitanju noćenja. Sa 185.310 dolazaka i 779.624 noćenja, Francuzi zauzimaju prvo mjesto među stranim gostima i to više nego dva puta više od Nijemaca ili Britanaca. Slijedi Splitsko-dalmatinska regija sa 103.344 dolazaka (+47%), Primorsko-goranska sa 72.480 dolazaka (+52%), Zadarska s 59.162 dolazaka (+53%), Šibensko-kninska s 45.243 dolazaka (+94%) i Istarska s 44.115 dolazaka (+47%). Potrebno je istaknuti da se promet s francuskog tržišta proširio ne samo u obujmu, već i na sve hrvatske regije, čak i one koje tradicionalno nisu bile usmjerene na ovo tržište. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj Analiza stanja prodaje ukazuje na činjenicu da je, usprkos povećanju udjela organiziranog prometa, individualni promet još uvijek značajniji od organiziranog te da ova dva segmenta slijede istu dinamiku rasta. U 2005. godini 33% ukupnih dolazaka otpada na organizirana putovanja, u 2004. - 34%; u 2003. - 30%, u 2002. - 35% i 30% u 2001. godini.

188

Ovo proizlazi dijelom iz specifičnosti francuskog gosta koji je u osnovi individualac te više voli putovati u vlastitoj i po mogućnosti slobodnoj organizaciji - veliki broj putuje osobnim automobilom, brodom, autobusom. Evolucija segmenta organiziranih putovanja u razdoblju 2001. - 2005.: 2001. 19.914 pax 2002. 44.719 pax (+125%) 2003. 62.564 pax (+40%) 2004. 129.683 pax (+107%) 2005. 190.471 pax (+47%) Ukupni porast u segmentu organiziranog putovanja tijekom posljednje četiri godine iznosio je 426%. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Za sezonu 2005. turoperatori su povećali kapacitete i obogatili ponudu za Hrvatsku. U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala vodeće turističko odredište u Francuskoj i rijetki su turoperatori koji je ne programiraju (više od 100 turoperatora programira Hrvatsku). Uspjeh i dinamika napredovanja odredišta prethodnih sezona potaknula je veliki interes profesionalaca za Hrvatskom. U 2004. segment organiziranih putovanja se udvostručio (grupe u predsezoni i posezoni te čarter programi) zahvaljujući povratku tržišnih lidera koji su postavili čarter letove iz Pariza i provincijskih gradova, a u 2005. porastao za 48%. Zanimljivo je promatrati evoluciju ponude u katalozima turoperatora. Tijekom zadnjih pet godina, ponuda je, uslijed rastuće potražnje, pomnožena s 5 (u 2000. godini 21 turoperator je programirao Hrvatsku, a u 2005. stotinjak). Proizvodi turoperatora su vrlo raznoliki: vikendi, ture, pješački programi - od "kulturnog" turizma do ponude "sunce i more", a u najvećem broju slučajeva radi se o kombiniranju ova dva aspekta. 70-ak turoperatora programira južnu Dalmaciju s vrlo raznolikom ponudom, srednja Dalmacija je više zastupljena u segmentu kupališnog turizma, dok je sjeverna Dalmacija programirana u katalozima 60ak turoperatora. Regija Kvarner postaje zanimljivo odredište francuskih turoperatora i nije više samo prostor tranzita francuskih turista. Isto vrijedi i za Istru koja sve više privlači turoperatore, bilo da se radi o programima "all inclusive" ili autobusnih tura. Naša strategija razvitka odredišta u 2006. počiva upravo na tim novim perspektivama. U situaciji kada u pojedinim hrvatskim regijama susrećemo određeno pomanjkanje kapaciteta, otvaramo tržište prema novim odredištima i na taj način nastojimo omogućiti neophodnu ekspanziju tržišta. Uz manje turoperatore, specijaliste za ciljane programe (kulturni sadržaj, nautičari, ekoturizam, aktivni odmor, pješačenje), koji valoriziraju raznolikost hrvatske turističke ponude, vratili su se i svi tržišni leaderi koji su aktivirali čarter lance. Počevši od 2004. postavljen je veliki broj čartera iz svih francuskih regija, dok se interes francuskih turoperatora širi na nove regije, čak i one koje tradicionalno nisu bile usmjerene na ovo tržište. Tradicionalnim specijalistima Croatie Tours-u i Bemex Tours-u pridružili su se i francuski turoperatori Marsans/Transtours, Euro-Pauli s vrlo razrađenim i kompletnim brošurama o Hrvatskoj. Oni nude vrlo raznovrsne programe: sunce i more (55%), krstarenja (15%), organizirane ture (15%), kombinirane boravke (10%), sustav "fly and drive" (5%). Hrvatska je prisutna i u brošurama svih tržišnih lidera kao Fram, Jet Tours, Nouvelles Frontières, Plein Vent, Look Voyages, Top of Travel, Kuoni, Go Voyages, Amslav, koji iz godine u godinu povećavaju svoje alotmane, a u 2006. i u brošurama Neckermanna. Veliki broj specijalista za kulturne programe, za avanturističke i sportske sadržaje, specijalisti za grupe, krstarenja, nautičari, autobuseri, valoriziraju izuzetno bogatu i raznovrsnu turističku ponudu Hrvatske.

189

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2005. godine Širenje čarter polazaka iz brojnih gradova provincije započeto u 2004. nastavlja se i u 2005. Obujam organiziranog prometa po svakom praćenom organizatoru putovanja Evolucija prometa po svakom praćenom turoperatoru 2003./2005. 2003.

2004.

2005.

2005./2004. %

3 961

7006

16 522

78

Travel Europe

635

10 000

15 000

50

Bemex Tours

14 800

13 400

13 900

4

8 000

13 450

68

Marsans/Transtours

Plein Vent Promovacances / Opodo

13 000

Nouvelles Frontières

3 500

6 500

11 000

70

Croatie Tours

13 000

10 300

12 360

20

Fram

2 000

6 300

9 847

57

Prodintour

5 772

8 190

9 342

14

4 000

7 060

77

3 490

5 885

67

4 759

5 170

9

4 000

4 000

0

3 700

5 000

35

Crystal TO Interhome

2 330

Go Voyages Sunsail

2 326

Top of travel Costa Group

3 000

Intercars

3 220

3 600

12

2 584

3 134

22

Look Voyages

1 052

2 978

183

Slavtours

2 500

2 800

12

Rivages du Monde

2 200

2 500

14

Euro Pauli

959

Adora

2 400

Ailleurs Voyages

2 347

Costa Group

3 000

Club Méditerranée

766

2 314

3 500

51

Vents de mer

700

1 200

1 800

50

Itinérances Dalmates

3 800

5 000

1 700

-66

Eurolines

1 873

2 500

1 618

-36

Plein Cap

700

700

1 440

257

Jet Tours

500

1 200

1 400

17

190

Norvista / 7 et demi

2 100

Syltours

1 200

-43

1 200

Le temps de vivre

1 000

1 136

1 200

5

TCH Voyage

700

1 010

44

Tibo Tours

900

1 000

11

UCPA / Club aventure

300

988

1 000

12

La Cordée Voyages

444

500

914

83

Ames Slaves

600

900

1 012

12

Kuoni

176

850

1 000

18

Nomade Aventure

250

400

350

9

Partance

272

600

205

Teos

500

550

10

Envol Espace

125

485

388

500

480

-10

461

600

30

Vent Portant

500

Clio Dalmatie tours

370

New East

230

Saalt Voyages

450

560

283

51

Intermèdes

650

250

-62

Allibert

250

210

9

165

26

Athenaeum

100

130

Gallia

130

576

Terrien

210

304

130

-42

Océanides

60

100

120

20

300

111

-63

Boomerang Terre entière

104

Belle planète

100

Voyages Frémont

62

National Tours TOTAL

44

-30

190 471

47%

1 160 61 842

128 539

Evolucija organiziranog prometa u razdoblju 2001.-2005. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

19.914 pax 44.719 pax 61.842 pax 128.539 pax 190.471 pax

+125% + 40% +107% + 47%

191

Rekordni porasti prometa turoperatori na Internetu tijekom ljetne sezone 2005. zabilježeni su kada je u pitanju Hrvatska +100% kod Easyvoyage; +157% kod Expedia; +188% kod Voyage-sncf; +500% kod Opodo. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti: Hrvatska objedinjuje sve kriterije koji opredjeljuju Francuze u odabiru odredišta: autentičnost, kulturnu baštinu, prirodne ljepote i zaštićeni okoliš. Povećanje slobodnog vremena (prelazak na 35 sati tjedno stvara uvjete za veću mobilnost i još bolju sezonsku raspoređenost) i kupovne moći otvaraju nove mogućnosti. Francuzi putuju više i češće, a novi trendovi potrošača – interes za okoliš, potražnja za autentičnim proizvodima, veća potražnja za kulturnim sadržajima – valoriziraju Hrvatsku kao odredište. Ovome treba dodati i preraspodjelu u odlascima u inozemstvo koja je uslijedila međunarodnim događanjima koja su favorizirala putovanja u bliža europska i sigurna odredišta. Nedostaci: povećanje cijena koje narušava odnos kvaliteta/cijena, pomanjkanje hotelskih kapaciteta u pojedinim regijama, neujednačena kvaliteta hotelske infrastrukture i usluge. Hrvatska turistička ponuda na francuskom tržištu se nalazi u izrazito konkurentnom okružju gdje cijene aranžmana za Hrvatsku nadilaze većinu najposjećenijih odredišta Francuza. Cijene su se znatno povećale zadnjih nekoliko godina te danas spadamo u skupinu skupljih mediteranskih odredišta. Porast cijena je dosada (sezona 2005.) u većini slučajeva išao u korak s podizanjem kvalitete turističkog proizvoda, međutim, za 2006. turoperatori postaju skeptični i ne znaju kako će klijenti ocijeniti značajno povećanje cijena u brošurama. Više od cijene važna je njezina opravdanost i porast cijena usmjerava Hrvatsku na razvijanje visoko kvalitetnog turizma za koji je potrebno stvoriti neophodne pretpostavke, tj. obogatiti i podići kvalitetu cjelokupne turističke ponude. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske i smještajnim objektima Regija TZZ Dubrovnik TZZ Split TZZ Kvarner TZZ Zadar TZZ Šibenik TZZ Istra TZZ Ličko-senjska Ostale regije Total Objekti Hoteli Kampovi Ostali objekti Total

dolasci 2005. 184 014 103 344 72 480 59 162 45 243 44 115 29 191 53 549 591 098 dolasci 2005. 353 212 109 884 128 002 591 098

noćenja 2005. 779 011 391 046 186 832 145 948 120 299 176 707 38 395 82 050 1 920 288

% 05/04 dolasci +49,12% +47,46% +51,49% +53,39% +94,45% +46,92% +43,87% +35,80%

% 05/04 noćenja +49,98% +62,83% +51,58% +32,67% +121,66% +68,10% +42,14% +31,27%

+50,44%

+54,65%

noćenja 2005. 1 188 247 283 349 448 692 1 920 288

% 05/04 dolasci +68,90% +23,27% +35,24% +50,44%

%05/04 noćenja +66,65% +19,40% +53,98% +54,65%

Osim na francuskom tržištu već afirmirane Dalmacije, regija Kvarnera i Istre su počele primati francuske goste u sve većem broju, zastupljeni su naročito autobuseri (bilo da stižu avionom ili autobusom); ovaj segment je u punoj ekspanziji i posebno je okrenut ovim regijama. Međutim, sve više susrećemo i programe s klasičnim alotmanima (Rabac, Krk..).

192

Zanimljivo je usporediti rezultate francuskog ministarstva turizma (Direction du tourisme) sa službenim rezultatima DZS-a po pitanju broja noćenja Francuza u Hrvatskoj u 2004. godini. Njihovi podaci koji na temelju metode uzorka (20.000 pax) ekstrapoliraju broj noćenja po emitivnim regijama na 2.535.000 noćenja naspram 1.241.729 noćenja registriranih u hrvatskim izvorima. Razrada broja noćenja Francuza po francuskim emitivnim regijama (2004.): Ile de France 820.000 Picardie 24.000 Haute Normandie 88.000 Centre 132.000 Bourgogne 55.000 Nord 185.000 Lorraine 33.000 Alsace 22.000 Franche Compté 16.000 Pays de la Loire 104.000 Bretagne 216.000 Poitou Charentes 118.000 Aquitaine 280.000 Midi Pyrénées 51.000 Limousin 14.000 Rhône Alpes 257.000 Auvergne 30.000 Provence Côte d'Azur 89.000 Ukupno noćenja 2.535.000 Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Hrvatska je za Francuze pristupačno odredište te je posjećuju kako avionom tako i privatnim automobilom (često u kombinaciji s trajektom). Nije rijedak slučaj da se za putovanje koristi i vlak. Čarter programi u 2005. Veliki broj čarter programa je realiziran u 2005. s polaskom iz Pariza i provincijskih gradova za Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeku i Pulu. Turoperatori s polaskom iz Pariza: • • • • •

Za Dubrovnik: Adora - Amslav – Europauli – Fram – Go Voyages – Jet Tours – Look Voyages – Norvista/ 7 et demi - Nouvelles Frontières - Prodintour - Salaun Holidays - Tour Indicom – Top of travel – Transtours – Travel Europe Za Split: Amslav – Crystal TO - Europauli – Nouvelles Frontières - Prodintour – Transtours Za Rijeku: Rivages - Salaun Holidays - Tour Indicom - Travel Europe Za Zadar: Club Med Za Pulu: Promovacances/Karavel

Turoperatori s polaskom iz provincije: Za Dubrovnik: • Bordeaux: Jet Tours - Nouvelles Frontières - Prodintour - Tour Indicom - Travel Europe • Brest: Salaun Holidays - Top of travel - Tour Indicom - Travel Europe • Chateauroux: Plein Vent • Clermont Ferrand: Plein Vent - Top of travel - Travel Europe • Deauville: Top of travel - Tour Indicom - Travel Europe • Lille: Aquatour – Tibo Tours • Limoges: Top of travel - Travel Europe

193

• • • • • • • • • • •

Lyon: Aerosun – Fram - Nouvelles Frontières - Plein Vent - Prodintour - Top of travel - Tour Indicom - Transtours - Travel Europe Marseille: Nouvelles Frontières - Plein Vent - Tour Indicom - Travel Europe Metz-Nancy: Carlsonwagonlit Travel - Tour Indicom Montpellier: Tour Indicom - Travel Europe Nantes: Europauli – Fram – Nouvelles Frontières - Transtours - Salaun Holidays – Top of travel Tour Indicom - Travel Europe Nice: Plein Vent Poitiers: Top of travel Pau: Top of travel Rennes: Salaun Holidays - Top of travel Toulon: Plein Vent Toulouse: Europauli – Fram – Saalt - Top of travel - Tour Indicom - Travel Europe

Za Rijeku: • Bordeaux: Tour Indicom - Travel Europe • Brest: Salaun Holidays - Tour Indicom- Travel Europe • Clermont Ferrand: Travel Europe • Deauville: Tour Indicom - Travel Europe • Limoges: - Travel Europe • Lyon: Tour Indicom - Travel Europe • Marseille: Tour Indicom - Travel Europe • Metz: Carlsonwagonlit Travel - Tour Indicom • Montpellier: Tour Indicom - Travel Europe • Nantes: Salaun Holidays - Tour Indicom - Travel Europe • Toulouse: Tour Indicom - Travel Europe Za Split: • Brest: Salaun Holidays • Lille: Aquatour – Tibo Tours • Nantes: Salaun Holidays • Toulouse: Saalt Voyages Autobuseri u 2005. Godina 2005. je bila jako uspješna sezona za autobusere u Hrvatskoj. Nakon otvaranja tržišta u 2004. koje je uslijedilo nakon kongresa francuskih autobusera - Snet u Opatiji s postavljanjem čarter lanca na Rijeku za programe autobusera: Salaun, Verdié, Wagonlit u Nantes-u, Phocéens u Nice, Phillibert u Lyon-u, National Tours, Promovac, Lastminute, Tourindicom, Rive Gauche…. otvorile su se nove perspektive. Tradicionalna klijentela autobusera su seniori koji su danas mlađi, dinamičniji, imaju veće financijske mogućnosti i puno putuju. Demografske promjene vezane za povećanje ovog segmenta stanovništva pozitivno će utjecati na ovu vrstu klijentele. Godina 2005. je bila uspješna godina za grupe, puno programa se vezuje za Italiju, Sloveniju i Austriju. Najčešća kombinacija let + autobus; također Split-Ancona trajektom. U programima nalazimo i boravak na Krku, u Poreču, Opatiji, turu po Istri, turu od Šibenika do Dubrovnika. Programi su sve bogatiji iz godine u godinu. Nekoliko primjera programa autobusera:

• • • •

194

AILLEURS VOYAGES: polazak iz Lyon-a, tura po Istri i Kvarneru – "Grand tour de Croatie" CARRE VOYAGES: polazak iz Jugozapadne Francuske od Opatije do Dubrovnika, "Grand tour de Croatie" EUROPATOURS-SCHMITTOURS: Istra s polaskom iz Alsace-a ESCHENLAUER VOYAGES: Dalmacija s polaskom iz Alsace-a

• • • • • • • • • • • • • • • •

FRAM: tura autobusom – Italija i Hrvatska FREMONT: tura autobusom – Italija i Hrvatska PHILIBERT: s polaskom iz Lyon-a: Istra, Plitvice, Dalmacija GIRARDOT AUTOCARS: Kvarner, Istra, Plitvice, Dalmacija GIRON VOYAGES: Tura po Dalmaciji MASSY VOYAGES: polazak iz Limoges-a, "La croatie et ses merveilles" PHOCEENS VOYAGES: polazak iz Nice - tura po južnoj i centralnoj Dalmaciji RICHOU: polazak iz Nantes, Istra/Slovenija, "Trésors de la Croatie", "Iles de l’Adriatique" ROBIN VOYAGES: polazak iz regije Loire, tura po Dalmaciji SALAUN EVASION: polazak iz Bretagne, tura po Dalmaciji SALAUN HOLIDAYS TRAVEL: Auto-tour od Opatije do Dubrovnika TERRIEN: tura "Merveilleuse Adriatique" po Dalmaciji TOP OF TRAVEL: polazak iz Pariza i Provincije, tura Istra/Kvarner/Dalmacija/ Zagreb TRAVEL EUROPE: polazak iz Pariza i Provincije, tura Istra/Kvarner/Dalmacija/ Zagreb TOURISME VERNEY: polazak iz Lyona prema Opatiji i Kvarneru VOYAGES LESAGE: boravak u Rovinju, tura po Istri i Kvarnerskim otocima

Individualci u 2005. Francuze fascinira povijesna baština, prirodne ljepote, ekologija okoliša, a to je upravo ono što Hrvatska nudi. Hrvatska je, u očima Francuza, novo odredište s bogatom turističkom ponudom, zasada pošteđeno od negativnih efekata masovnog turizma, jednom riječju, odredište u trendu. Hrvatska gradi svoj turistički uzlet na održivom razvitku i idealnoj kombinaciji prirodne i kulturne baštine. Hrvatsku smo predstavili francuskoj publici kao autentično, očuvano odredište. Imidž koji smo izgradili počiva upravo na vrijednostima koje su u ovom trenutku u središtu interesa potrošača. Danas pravi luksuz ne čine samo hoteli s pet zvjezdica, već ono što je postaje rijetkost: vrijeme, prostor i očuvani okoliš. Gosti se vraćaju iz Hrvatske zadovoljni jer su doživjeli ono što smo im obećali. Reklamacije gostiju su najčešće vezane za pomanjkanje ljubaznosti, "rezervirani" prijem i kvalitetu usluge; osjećaj da turistički djelatnici ponekad žele maksimalno iskoristiti gosta. Primjedbe nam dolaze i na račun nedovoljne prilagodljivosti i pomanjkanja fleksibilnosti, cijene su također negativno komentirane. Jako veliki broj pritužbi stigao je od strane kampera na račun ponašanja i postupanja hrvatskih policajaca. Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Programi turoperatora su uglavnom vezani za hotelski smještaj, dok se individualni gosti dosta usmjeravaju ka privatnom smještaju koji predstavlja u njihovim očima odličan odnos kvaliteta/cijena. Francuzi u velikom broju posjećuju i autokampove. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Fenomen segmentiranja turističke ponude sve je više prisutan - sport, avantura, kultura te odgovara potražnji potrošača koji su sve zahtjevniji u pogledu svojih specifičnih potreba. "Novi potrošač" se sve više distancira od koncepta potrošačkog društva, a masovna potrošnja više nije dominirajući model. Francuzi se sve više odlučuju za kvalitetu, žele biti drukčiji i bježe od šablonskih, uvriježenih programa. Naglašena je želja za novitetima i iznenađenjima što se očituje u odabiru autentičnih odredišta i proizvoda vezanih za specifične tematike. Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima. Iako oni neće uvijek u potpunosti realizirati sve predložene aktivnosti, bitno im je imati mogućnost odabira. Velika većina Francuza u Hrvatskoj se zanima za otkrivanje kulturne baštine i obilazak prirodnih i spomeničkih znamenitosti. Također se zanimaju za sportske i avanturističke sadržaje, za sve vrste "outdoor" aktivnosti. Samo 24% odabiru isključivo koncept more/sunce, 34% preferiraju kulturnu, a 23% prirodnu baštinu, 16% se odlučuje za

195

sportske sadržaje, a 14% za avanturističke programe. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50/64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva, 51%, želi provesti odmor u otkrivanju odredišta i opuštanju od stresa. Posebno je veliki broj programa pješačenja koji odgovaraju na rastuću potražnju za ovim proizvodima. Prema podacima Afit-a (15 milijuna ljudi pješači, posebice u planinama, od toga 60% žena, a jednako su zastupljene sve socio-profesionalne i dobne kategorije. Francuski savez pješačenja broji 170.000 članova i broj pješaka raste godišnje za 8 do 10% u zadnjih pet do šest godina. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2006. godini Segment putovanja u inozemstvo nije podložan velikim promjenama te se očekuju male varijacije. Porast prometa turoperatora i agencija započet u 2004. i 2005. trebao bi se stabilizirati, unatoč negativnom gospodarskom i socijalnom ozračju. Nakon vrlo uspješne ljetne sezone 2005., tijekom jeseni agencije su usporile aktivnost, isti trend bilježe i agencije na Internetu. Ovaj pad rezervacija pripisuje se problemima vezanim za zračni promet te problemima vezanim za ptičju gripu. Potrebno je naglasiti da je upravo ovo razdoblje, rujan/studeni, u zadnje tri godine prilično loše kada su u pitanju rezervacije, što se jednim dijelom pozitivno odrazilo na rezervacije u rano proljeće 2006. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. U 2005. najposjećenija odredišta bile su mediteranska odredišta; npr. Grčka (-49% u 2004.) i Turska su se vratile na turističku scenu, dok se Hrvatska dodatno afirmirala te će se ovogodišnjim rezultatima svrstati zasigurno među prvih 15 odredišta Francuza. Tunis i Maroko su i dalje sigurne vrijednosti. Nakon rekordne 2004., Egipat je realizirao relativno dobru sezonu 2005., dok se zimsko razdoblje najavljuje puno lošije (do -50%). Bugarska se često spominje kao alternativa Hrvatskoj i turoperatori su pojačali programe za 2006. U 2005. Velika Britanija je zabilježila rekordnu posjetu Francuza s 3,5 mil posjetitelja, tj. 10% više nego prethodne godine. Od prekomorskih odredišta, SAD i Kanada se vraćaju na scenu. Korzika već nekoliko godina trpi konkurenciju mediteranskih odredišta, posebice Hrvatske. Ovome je razlog loš odnos kvaliteta/cijena i izrazito loša usluga i prijem. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu Nema velikih promjena. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Aktualni imidž Hrvatske Na tržištu koje je zadnjih nekoliko godina bilo destabilizirano međunarodnom konjunkturom i promjenama u navikama i ponašanju potrošača, Hrvatska je zabilježila izuzetne rezultate i stope rasta koje u pozitivnom smislu odudaraju od općih trendova. Razlozi su višestruki: povratak odredišta na međunarodnu turističku scenu, sustavna i učinkovita obrada francuskog tržišta, kvaliteta hrvatske turističke ponude, preraspodjela putovanja koja je uslijedila međunarodnim događajima posljednje tri godine te porast cijena euro zone.

196

Hrvatska se definitivno afirmirala na francuskom tržištu kao hit odredište s izuzetno kvalitetnim imidžem, postala je nezaobilazno odredište za turoperatore, a mediji je citiraju kao odredište koja ima najbolju dinamiku razvoja zadnjih godina. Sezona 2005. bila je vrlo značajna za evoluciju francuskog tržišta, dinamika rasta koja iz godine u godinu pozicionira Hrvatsku kao novo odredište u trendu i dalje se nastavila, usprkos mišljenjima da je višegodišnji uspon kulminirao odličnim rezultatima u 2004. godini. Na najvažnijem poslovnom sajmu u Francuskoj Top Résa u Deauville (rujan 2005.) Hrvatska je proglašena odredištem godine. Ovu prestižnu nagradu "Voyage d'Or PRO" dodjeljuju francuski profesionalci u partnerstvu s TV postajom Voyage te časopisima Le Quotidien du Tourisme i Télé 7 jours najuspješnijim akterima u turizmu (deset kategorija). Hrvatska je, naime, zadnjih nekoliko sezona zabilježila najbolju dinamiku razvitka na francuskom tržištu u odnosu na inozemna odredišta. Broj dolazaka s francuskog tržišta je u razdoblju od 1999. do 2005. porastao za čak 1800%. Izuzetno kvalitetan imidž i ugled koji Hrvatska kao odredište uživa u Francuskoj nagrađeni su, na ovaj način, od strane turističkih profesionalaca. Sa skoro 600.000 francuskih gostiju u 2005. godini, Hrvatska se definitivno plasirala kao jedno od vodećih mediteranskih odredišta u Francuskoj te se definitivno izborila za svoje mjesto. Ona je u potpunosti uspjela u provedbi faze lansiranja odredišta, osvojila je individualnu publiku, turoperatori je sve više programiraju te nadalje ostaje u središtu interesa medija. Francusko tržište ulazi sada u novu, izuzetno značajnu fazu razvitka, koja bi trebala konsolidirati postignute rezultate. Godina 2006. će biti presudna za evoluciju odredišta jer se radi o razdoblju kada bi se ona trebala trajno instalirati na francuskom tržištu, a ne samo ostati modni fenomen. Ovu prekretnicu smo anticipirali već krajem 2004. i prilagodili našu strategiju marketinga i komunikacije ovoj logičnoj fazi razvitka odredišta. Tržište (široka publika i profesionalci) je jako dobro reagiralo glede novih orijentacija koje smo sugerirali, međutim neizvjesnost u odnosu na ovogodišnje rezultate proizlazi iz značajnog povećanja cijena koje je ove sezone poljuljalo prodaju. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2006. godini Nakon razdoblja eksponencijalnog rasta tijekom zadnjih šest godina, francusko tržište bi se trebalo stabilizirati na prošlogodišnjem rezultatu. I dalje bilježimo veliki interes publike i medija, a turoperatori su predvidjeli iste ili nešto veće kapacitete kada je u pitanju hotelski smještaj i broj sjedišta u avionima što nam teoretski otvara mogućnost laganog porasta prometa i u ovoj godini. Naravno, više se ne može predviđati ista dinamika rasta, no realno je očekivati da, teoretski, na ovom tržištu imamo još prostora za ekspanziju. Ona se može realizirati širenjem interesa Francuza na nove regije koje tradicionalno nisu bile usmjerene na francusko tržište te produženjem sezone na zimsko razdoblje. Ovo je tim važnije što bilježimo određeno zasićenje tržišta prouzrokovano nevjerojatnim uspjehom i medijskom eksponiranošću odredišta zadnjih godina. U ovoj, za nas ključnoj godini na francuskom tržištu, intervenira jedan novi element, a to je značajno povećanje cijena. Ovo povećanje proizlazi iz uvođenja nove stope PDV-a te povećanja cijena hotelskih usluga. Turoperatori su povećali cijene u brošurama, ali upitno je kako će klijenti na to reagirati. Ukoliko je ovaj porast cijena popraćen podizanjem kvalitete hotelske infrastrukture i usluge, ne bismo trebali previše brinuti, međutim ukoliko to izostane, ravnoteža u odnosu cijena-kvaliteta će biti narušena i to će se vrlo brzo odraziti na evoluciju broja dolazaka i noćenja. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2006. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2005. neće biti znatno drugačiji jer oba segmenta iz godine u godinu rastu istom dinamikom.

197

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Kada je u pitanju ponuda turoperatora bilježimo diversifikaciju proizvoda u katalozima koja odgovara želji publike za otkrivanjem novih regija i novih proizvoda. Ovo se podudara s našom strategijom za 2006. na francuskom tržištu koja stavlja naglasak na regije i raznolikost njihove turističke ponude. Potražnja će se u tom smisli pojačati još više u 2007. Potražnja se također, sve više, profilira prema manjim strukturama i butik hotelima. Sudeći po programima turoperatora i preuzetim angažmanima za 2006., oni predviđaju konsolidaciju te lagani porast prometa u ovom segmentu. Zrakoplovni čarteri u 2006. Čarter programi u 2006. – (čarter lanci tijekom čitave sezone ili pojedinačni letovi): Kapaciteti i broj polazišta čarter letova su se povećali. Iz Pariza su organizirani polasci za Dubrovnik, Split, Zadar Pulu i Rijeku. Iz provincijskih gradova očekujemo 19 letova za Dubrovnik, 5 za Pulu i 11 za Split i 1 za Zadar. Turoperatori s polaskom iz Pariza: ● Za Dubrovnik: Adora - Amslav – Europauli –- Fram – Go Voyages – Jet Tours – Karavel – Look Voyages – Norvista/ 7 et demi - Nouvelles Frontières – Prodintour - Salaun Holidays - Tour Indicom – Top of travel – Marsans / Transtours – Travel Europe ● Za Split: Crystal TO - Europauli – Karavel - Look Voyages – Meditrad - Montagne Evasion – Neckermann - Norvista/ 7 et demi - Nouvelles Frontières - Prodintour – Thomas Cook - Top of Travel ● Za Rijeku: Arts et Vie – Rivages du Monde – Tourmonde ● Za Pulu: Eastpak – Karavel – Travel Europe - Tour Indicom – Salaun Holidays Turoperatori s polaskom iz provincije: Za Dubrovnik: ● Bordeaux: Fram - Jet Tours - Prodintour - Tour Indicom - Travel Europe - Top of Travel ● Brest: Karavel - Salaun Holidays - Top of travel - Travel Europe ● Caen: Karavel ● Cherbourg: Karavel - Top of Travel ● Clermont Ferrand: Karavel - Top of travel - Travel Europe – Tour Indicom ● Deauville: Karavel - Top of Travel - Tour Indicom ● Lille: Tour Indicom ● Limoges: Top of travel - Travel Europe – Tour Indicom ● Lyon: Aerosun – Ailleurs Voyages – Fram – Karavel - Nouvelles Frontières - Plein Vent - Prodintour - Tour Indicom – Marsans / Transtours - Travel Europe - Voyamar ● Marseille: Carré Voyages - Karavel - Marsans / Transtours - Nouvelles Frontières - Plein Vent Tour Indicom - Travel Europe ● Metz-Nancy: Tour Indicom ● Montpellier: Carré Voyages - Tour Indicom ● Mulhouse: Travel Europe ● Nantes : Europauli – Fram – Nouvelles Frontières – Karavel - Marsans / Transtours – Richou – Salaun Holidays – Top of travel - Tour Indicom - Travel Europe ● Nice: Karavel - Tour Indicom ● Poitiers: Karavel - Top of travel ● Pau: Karavel - Top of travel – Tour Indicom ● Quimper: Travel Europe – Salaun Holidays ● Rennes: Top of Travel ● Toulouse: Europauli – Fram - Saalt - Tour Indicom - Travel Europe Za Split: ● Brest: Salaun Holidays ● Lille: Aquatour – Thomas Cook ● Lyon: Aerosun – Karavel - Look Voyages – Plein Vent – Ailleurs Voyages ● Nantes: Neckermann - Salaun Holidays

198

● Quimper: Salaun Holidays ● Toulouse: Saalt Voyages ● Marseille: Karavel - Plein Vent - Voyamar ● Mulhouse: Thomas Cook Za Pulu: ● Brest: Salaun Holidays ● Nantes: Karavel - Richou – Tour Indicom – Travel Europe – Salaun Holidays ● Lyon: Karavel - Tour Indicom – Travel Europe ● Marseille: Karavel - Tour Indicom – Travel Europe ● Mulhouse: Karavel ● Quimper: Salaun Holidays ● Toulouse: Karavel -Tour Indicom – Travel Europe Za Zadar: ● Marseille: Alizés Travel U 2005. su za Dubrovnik organizirani polasci iz 18 gardova provincije, dok ih ove godine očekujemo 19, s novim polazištima iz Cherbourg-a, Mulhause-a, Cean-a, Quimper-a. Croatia Airlines je sačuvala iste kapacitete: uz svakodnevnu vezu Pariz/Zagreb postoje dva leta tjedno za Split, tri leta za Dubrovnik i Lyon-Split. Air France leti svaki dan za Zagreb. Autobuseri u 2006. Slijedom dobrih rezultata iz prethodnih sezona, očekuje se stabilnost u ovom segmentu. TURISTIČKA SEZONA 2007. – opći pokazatelji Procjena ukupnog broja odlazaka i noćenja s francuskog tržišta u inozemstvo u 2007. godini Putovanja u inozemstvo, mada se radi o ograničenim porastima, pozitivno evoluiraju zadnjih godina. Predviđamo da bi se ova dinamika, unatoč negativnom gospodarskom i socijalnom ozračju, mogla nastaviti. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2007. godini Načelno gledajući, francusko tržište bi se trebalo stabilizirati na postignutim rezultatima. Međutim, obzirom na značajne cjenovne promjene za sezonu 2006. te istovremeno ukidanje subvencija, cijene konačnog proizvoda u katalozima se značajno povećale u odnosu na 2005. i još je rano za definitivne projekcije kada je u pitanju evolucija francuskog tržišta u broju dolazaka i noćenja. Sezona 2006. će biti test kada su u pitanju reakcije potrošača na promjene odnosa kvaliteta/cijena koja je uslijedila. Nadamo se da se ovo neće negativno odraziti na više nego pozitivnu dinamiku koju je ovo tržište zabilježilo zadnjih godina. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Francuski turoperatori su rezervirani za 2007. te očekuju rezultate za sezonu koja je u tijeku. Načelno, uslijed potreba ekspanzije tržišta i pronalaženja novih kapaciteta, programi se šire na cijelu obalu. Ovaj razvitak počiva također na rezultatima promidžbe (oglašavanje i PR aktivnosti) koja je Francuzima omogućila da upoznaju sve hrvatske regije.

199

Mjere koje bi u 2007. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja neophodno je kontrolirati odnos kvaliteta/cijena turističkog proizvoda kako bi očuvali konkurentnost. U protivnom će se potražnja smanjiti, a angažmani turoperatora reducirati, što će se negativno odraziti na broj dolazaka i noćenja s francuskog tržišta. Naime, Hrvatska se kao odredište sa svojom turističkom ponudom savršeno uklapa u potražnju francuskog gosta i nove trendove potrošača: kultura, autentičnost, očuvani okoliš. Do sada je odredište imalo i dobar odnos kvaliteta/cijena. Hrvatska se na francuskom tržištu pozicionirala kvalitativno, no u situaciji značajnog povećanja cijena, potrebno je inzistirati na kvaliteti usluge i raznovrsnosti ponude u svim segmentima te očuvati komparativne prednosti. Također je potrebno paziti na kvalitetu usluge i ljubaznost turističkih radnika, aspekti koji su često negativno konotirani. To bi značilo da moramo biti još bolji i kvalitetniji kako bismo opravdali poskupljenje usluge i prilagodili se novim parametrima.

200

SKANDINAVIJA OPĆE KARAKTERISTIKE TRŽIŠTA

Skandinavija je geografski definirano područje, koje za većinu Europljana predstavlja dio kontinenta s određenim stereotipima: - ekonomski bogate države; - dobra organizacija u svim sferama života i rada; - individualna sloboda na najvišoj razini; - visoka kvaliteta industrijskih proizvoda; - najveća razina kompjutorske pismenosti i automatizacije; - zajamčena socijalna sigurnost; - klimatski hladno područje. Zbir navedenih karakteristika, od čega su ekonomsko blagostanje i klimatski nestabilno i relativno hladno područje najznačajnije, pretvara Skandinaviju u snažno emitivno turističko tržište. Potreba za putovanjima i privremenom promjenom mjesta boravka, u skandinavskim je zemljama jača i izraženija nego u drugim razvijenim europskim zemljama. Opći podaci Skandinavija zemljopisno obuhvaća područje sjeverne Europe, gdje su smještene Danska, Norveška, Švedska i Finska. Takvo shvaćanje pojma Skandinavije je opće prihvaćeno, iako postoje dva pojma koji se djelomično razlikuju po obuhvatu područja: Nordijske zemlje – uključuje Norvešku, Švedsku i Finsku (bez Danske i Islanda); Skandinavija – obuhvaća Dansku, Island, Norvešku i Švedsku (bez Finske).

201

Skandinavija (u daljnjem tekstu znači područje Danske, Švedske, Norveške i Finske) zemljopisno predstavlja jedno od najvećih područja Europe. Kumulativno, sve četiri zemlje imaju površinu od 1.217.000 km2 (što odgovara ukupnoj površini Njemačke, Italije i Francuske), s ukupno 23 milijuna stanovnika (u odnosu na 200 milijuna stanovnika spomenutih zemalja koje zauzimaju istu površinu). Skandinavski identitet izgrađen je na zajedničkoj kulturi, povijesti, etnicitetu i jeziku (osim Finske). Povezanost identiteta odražava se i putem zastava koje imaju isti dizajn, iako se razlikuju po bojama. Kao države, Norveška i Finska su relativno mlade: Norveška je izborila nezavisnost od Švedske 1905. godine, a Finska od Rusije poslije Prvog svjetskog rata. U novije vrijeme skandinavske zemlje su u fazi prihvaćanja novog identiteta: europskog. Finska je nakon ulaska u EU prihvatila i euro, dok su Danska i Švedska, iako članice EU, zadržale svoje nacionalne valute (danska i švedska kruna). Norveška nije prihvatila pridruživanje Europskoj uniji. Skandinavske zemlje, kao članice EU, zabrinute su zbog mogućeg gubljenja suvereniteta i ekonomske kontrole, što ih usmjerava na sve bliskiju suradnju. Usklađivanje nacionalnog identiteta s europskim ne ide bez problema budući da nordijski identitet znači "bolji od Europe", a to znači bogatiji od mnogih europskih zemalja, s ekonomskim blagostanjem i političkim mirom. Sve do kraja 50-ih godina, skandinavske zemlje imale su mali broj imigranata. Posljednjih desetljeća situacija se mijenja, čime dolazi do promjena stereotipa o kojem su stanovnici Skandinavije osobe svijetle puti, plave kose i plave boje očiju, potomci seljaka, ribara i trgovaca - Norseman. Dolazak imigranata drugi je veliki izazov u očuvanju nordijskog identiteta, pri čemu će ekonomski prosperitet i politička stabilnost ovisiti o uspješnosti integracije novo pridošlih stanovnika Skandinavije. Treći izazov leži u mogućnosti održanja visoke razine socijalne države: smanjuje se broj poreznih obveznika i raste otpor prema visokim porezima. Prema tome, Skandinavija je pred izazovima: Europa, imigranti, pritisak na socijalnu državu, što sve utječe na postepenu promjenu identiteta stanovnika skandinavskih zemalja. Ipak, danas biti građanin jedne od skandinavskih zemalja znači živjeti u bogatoj zemlji izdašne socijalne skrbi, dobro organiziranog školstva i zdravstva, političke stabilnosti, niske razine kriminaliteta, ukupnog života boljeg nego u mnogim drugim zemljama. U mnogim internacionalnim usporedbama, skandinavske zemlje su često među najboljima: Finska ima najnižu stopu korupcije na svijetu, Norvežani uživaju najbolji životni standard, finska ekonomija je najkonkurentnija nakon američke, Skandinavci su najzadovoljniji svojim poslom, najdarežljiviji u internacionalnoj pomoći, žene uživaju tretman najbliži muškarcima u usporedbi s drugim zemljama, itd. Prije manje od 150 godina, Skandinavci su bili među najsiromašnijim narodima u Europi, a danas spadaju u najbogatije. 50-ih godina prošlog stoljeća su trgovina, brodarstvo i brodogradnja, šumarstvo, ribarstvo, stočarstvo proizveli značajno bogatstvo, a od tada nafta, jeftina energija, automobili, mobilni telefoni, financijske institucije i dobro obrazovani radnici dodali su tome još veći dio. Zahvaljujući odličnoj brizi o djeci (jaslice), žene su okrenute poslu, a to znači više radne snage i veća osnova za ostvarenje poreznih prihoda. Norveška je najbogatija skandinavska zemlja zahvaljujući izvorima nafte u Sjevernom moru. Slijedi Danska čije se bogatstvo temelji na trgovini, uslugama, proizvodnji u poduzećima srednje veličine. Finska, zahvaljujući izvoznoj industriji, naglo je povećala bruto nacionalni dohodak. Simbol uspjeha je Nokia, ali je to ujedno i rizik: kompanija dominira finskom ekonomijom, tako da kretanje nacionalnog gospodarstva značajno ovisi od potražnje za mobilnim telefonima. Švedska, najveće gospodarstvo regije, zaostala je za drugim zemljama i postala najslabija u okruženju.

202

Inače, Skandinavci spadaju u najveće IT poznavatelje i korisnike na svijetu. Internet i mobiteli koriste se za kupovinu karte za podzemnu željeznicu, uključivanje saune na veliku udaljenost, kontrole koliko su poreza platili susjedi, ispunjavanje pristupnice za fakultet, provjeravanje leta, plaćanje praonice automobila, provjeru ima li singl osoba na vašem skijalištu… Tehnologija čini Skandinavce pokretljivijima, više se izlazi i komunicira. Pred deset godina Helsinki je imao samo 40 kafića na otvorenom, a danas ih ima 600. Opće mišljenje o stanovnicima Skandinavije također je uokvireno stereotipima: -

puno piju, plaćaju velike poreze, šutljivi su, vrlo dobro poznaju engleski jezik, dobar izgled ženske populacije.

Osnovni podaci

ŠVEDSKA Naziv: Kraljevina Švedska Površina: 449.964 km2 (oko 20% više od površine Njemačke koja iznosi 356.910 km2). Populacija: 8.87 milijuna stanovnika (devet puta manje od Njemačke s 82,08 milijuna). Glavni grad: Stockholm Stanovništvo: Šveđani (90%), Finci (3%), ostali (6%) Jezik: švedski Religija: Lutheranska (87%) Državno uređenje: Ustavna monarhija Državni poglavar: Kralj Karl XVI Gustaf GDP per capita: 26.000$ Godišnji rast: 1% Inflacija: 2% Glavne industrije: šumarstvo, rudarstvo, poljoprivreda, HI TECH proizvodnja, telekomunikacije, IKEA, automobilska industrija. Glavni trgovinski partneri: EU, SAD Članica EU.

NORVEŠKA Naziv: Kraljevina Norveška Površina: 324.220 km2 Populacija: 4.54 milijuna Glavni grad: Oslo (510.000 stanovnika) Stanovništvo: Norvežani (97%) Jezik: norveški Religija: protestantsko-luteranska Državno uređenje: ustavna monarhija Državni poglavar: Kralj Harald V GDP per capita: 33.000 $ Godišnji rast: 3,5% Inflacija: 3,5% Najveće industrije: nafta, plin, Hi TECH, ribarstvo, šumarstvo, brodarstvo, papirna industrija. Glavni trgovački partneri: Velika Britanija, Njemačka, Švedska. Norveška nije članica EU.

203

DANSKA Puni naziv: Kraljevina Danska Površina: 43.094 km2 Broj stanovnika: 5.380.000 Glavni grad: Copenhagen (632.000) Ostali veliki gradovi: Århus, Odense, Ålborg Struktura stanovništva: Danci 95%, ostali 5% Jezik: danski Religija: protestantsko-luteranska Državno uređenje: ustavna monarhija Državni poglavar: kraljica Margareta II GDP per capita: 28.900 $ Godišnji rast: 1,5% Inflacija: 2,5% Glavne djelatnosti: poljoprivredni proizvodi, mesna i mliječna industrija, ribarstvo, industrija piva, nafta i plin, elektronika, namještaj. Glavni partneri: EU, SAD Danska je članica EU.

FINSKA Naziv: Republika Finska Površina: 338.000 km2 (veća od površine Italije) Broj stanovnika: 5.190.000 Glavni grad: Helsinki (891.000) Stanovništvo: Finci, manjina Šveđani Jezik: finski (93%), švedski (6%) Religija: pretežno luteranska Državno uređenje: republika Državni poglavar: Tarja Halonen GDP per capita: 25.800 $ Godišnji rast: 5% Inflacija: 2,6% Glavne djelatnosti: inženjerska oprema, telekomunikacije, industrija papira. Glavni trgovački partneri: Njemačka, Švedska, Velika Britanija, Rusija, SAD. Finska je članica EU. Sažetak Članstvo Danska Finska Norveška Švedska

EU da da ne da

Euro ne da ne ne

NATO da ne da ne

Skandinavsko turističko tržište Stanovnici skandinavskih zemalja intenzivni su putnici, kao rezultat nekoliko čimbenika: -

relativno visoka primanja, duži godišnji odmor, klimatski uvjeti koji ne osiguravaju dovoljno topline.

Klimatski uvjeti sjeverne Europe, s hladnim zimskim razdobljem bez dovoljno svijetla, uz kratko i često kišovito ljeto, bitno određuju ponašanje stanovnika Skandinavije. Jedna od istaknutih egzistencijalnih potreba javlja se u obliku potrebe za suncem i toplinom, što postaje ključni poticajni element turističkih kretanja.

204

Relativno visok standard i godišnji odmori od 5 tjedana, s jedne strane, i velika ponuda turističkih receptivnih odredišta s druge strane, omogućavaju većem broju stanovnika ispunjenje potrebe za suncem i svijetlom. Posebno je značajno i to da je korištenje odmora u dva dijela uobičajeno i to tako da se zimi koristi jedan dio, ali manje radi skijanja, a više radi putovanja u sunčane krajeve, a u cilju izlaska iz područja u kojem vladaju hladnoća i mrak. Snažno izražena potreba za putovanjima praćena je značajnim obujmom ponude, koja je zahvaljujući visokoj konkurenciji između nositelja ponude (receptivna odredišta, avio-prijevoznici, turoperatori) svedena na prihvatljivu razinu cijena. Time je Skandinavija pretvorena u jednu od najjačih emitivnih turističkih regija Europe. Putovanja Skandinavaca mogu se grupirati u nekoliko karakterističnih skupina:

1. 2. 3. 4. 5.

putovanja unutar Skandinavije, putovanja u toplije krajeve, poslovna putovanja, putovanja posebnih segmenata tržišta (umirovljenici, nautičari, zdravstvo, sport), putovanja u velike gradove.

Putovanja unutar Skandinavije daleko su najbrojnija, traju 1-4 dana, a motivi su uglavnom posjet rodbini i prijateljima, kraći odmori, posjete zabavnim parkovima, krstarenja brodovima, kulturne priredbe. Ovakva putovanja zadovoljavaju potrebu za promjenom mjesta boravka i ostvarenje doživljaja u sredini koja je poznata, sa standardom ponude i usluga koje se ne razlikuju od onih koje putnici imaju u mjestu stalnog boravka. Sva putovanja u okviru Skandinavije, a izvan domicilne države, statistički predstavljaju putovanje u inozemstvo. Putovanje u toplije krajeve ispunjava potrebu za doživljajem topline i svjetla, koja spada u primarne fizičke potrebe. Takva putovanja u pravilu traju više od 4 dana, a ostvaruju se avio-čarterom, automobilom ili autobusnim turama. Poslovna putovanja unutar i izvan Skandinavije imaju sve veći udio u ukupnim putovanjima i dostižu razinu od 20%, što predstavlja oko 6.1 milijuna godišnje. Poslovna putovanja u pravilu traju kraće, ali je dnevna potrošnja oko 4 puta veća od potrošnje na odmoru. Putovanja posebnih segmenata tržišta manje su podložna sezonskim oscilacijama, a više su uvjetovana posebnim interesima određenih ciljnih skupina. Putovanja u velike gradove, u pravilu su vikend putovanja, a njihov trend je u porastu, prije svega zahvaljujući ponudama jeftinijeg zrakoplovnog prijevoza. Ovakvim putovanjima ispunjavaju se potrebe za promjenom sredine, kulturne potrebe te potrebe za zabavom. Putovanja unutar Skandinavije, poslovna putovanja i putovanja u velike gradove ostvaruju se tijekom cijele godine. Putovanja u toplije krajeve realiziraju se u dva godišnja razdoblja: zimskom i ljetnom. Zimi se putuje u toplije krajeve radi prekida razdoblja hladnoće i mraka, a omiljena odredišta su Kanarski otoci i Tajland. Ljeti se putuje prema južnim krajevima radi tradicionalnog odmora, sunčanja i kupanja. Organizirani promet, prema informacijama turoperatora, bilježi izjednačavanje broja putnika u zimskom i ljetnom razdoblju. Dok je ranije odnos između broja prodanih ljetnih i zimskih putovanja bio 60:40, posljednjih se godina taj odnos kreće oko 50:50.

205

Tendencije: jedna od novijih pojava je sve veći interes za samostalnim kreiranjem aranžmana na način da se osigura avio-prijevoz, a zatim slobodno planira boravak na odredištu. Niža cijena letova omogućila je takav razvoj tržišta, tako da već i specijalisti za automobilske programe, šire ponudu s avio-prijevozom do odredišta i mogućnost iznajmljivanja automobila u mjestu odmora. Organizatori putovanja na skandinavskom tržištu Dok autobusne i automobilske aranžmane plasiraju tvrtke uglavnom za područje svoje zemlje, tržište avio-čartera u Skandinaviji organizirano je na poseban način, s tri velika koncerna, koji svojim turoperatorskim tvrtkama pokrivaju čak 85% tržišta, dok je udio na tržištu svih ostalih organizatora putovanja samo 15%. Skandinavski turoperatorski koncerni: MYTRAVEL plc - MyTravel Northern Europe MyTravel Sweden - Ving - Always - Globetrotter MyTravel Norway - Ving - Saga solreiser - Bridge MyTravel Finland - Tjäreborg MyTravel Denmark - Ving - Spies - Tjaereborg - Skibby - MyTravel tango MyTravel Airways AS (Dk, N, S) - avio-kompanija MyTravel ostvaruje godišnji promet od oko 1.1 milijardu eura s oko 1.5 milijuna putnika. KUONI HOLDINGS Ltd - Kuoni Scandinavia - Nova Airlines (avio-kompanija) Norway – Apollo Kuoni Select Tours Sweden – Apollo Kuoni Denmark- Apollo Kuoni TUI - Fritidsresor Holding - TUIflynordic (avio-kompanija) Norway – Star Tour Tema Rejser Sportrejser

206

Denmark – Star Tour Temarejser Sweden - Fritidsresor Temaresor Sportresor Grand Travel Finland – Finnmatkat Temaresor Sva tri velika koncerna u vlasništvu su stranih firmi: MyTravel, TUI i Kuoni, svi imaju vlastite aviokompanije, a TUI –Fritidsresor ima i hotele u Španjolskoj i Turskoj. Centar upravljanja za sva tri koncerna smješten je u Švedskoj – Stockholm, dva od njih pokrivaju svojim tvrtkama sve četiri zemlje, dok Kouni nema tvrtke u Finskoj. Karakteristika odlučivanja je u tome što se produkcija i izbor odredišta vrši u poslovnoj centrali, a zatim se to prenosi u kataloge svih država koje koncerni pokrivaju. Uloga turoperatora koncerna, koji upravljaju potražnjom na tržištu, za svako odredište ima dvostruki značaj: komercijalni i promotivni. Za Hrvatsku, koja je prije nekoliko godina morala savladati nepovoljan imidž, ulazak u kataloge velikih turoperatora bio je tim značajniji. Pored tri tržišna lidera, naša je ponuda ušla i u kataloge drugih značajnih turoperatora: 2003. MyTravel

2004. MyTravel Apollo

2005. MyTravel Apollo Fritidsresor

2006. MyTravel Apollo Fritidsresor STS, Go Stay, Airtours

ŠVEDSKA Švedska je po broju stanovnika najveća skandinavska zemlja (8.87 milijuna), pa je i po apsolutnim brojevima lider na skandinavskom tržištu. Ukupan broj putovanja u inozemstvo iznosi oko 12.4 milijuna, pri čemu se najveći broj putovanja ostvaruje u okviru susjednih skandinavskih zemalja. Tako je Danska registrirala 4.1 milijun švedskih dolazaka, Norveška 1.6 milijun, a Finska 779.000. Od ukupnog broja putovanja 2.5 milijuna ili 20% čine poslovna putovanja, a 9.9 milijuna ili 80% čine putovanja radi odmora. Redoslijed najomiljenijih odredišta Glavna odredišta svih putovanja (uključena i poslovna) 1. Danska 4.100.000 2. Norveška 1.600.000 3. Španjolska 1.000.000 4. Finska 779.000 5. Njemačka Putovanja radi odmora 1. Finska 2. Danska 3. Španjolska (uključeni i Kanarski otoci) 4. Norveška 5. Njemačka 6. Velika Britanija 7. Grčka 8. Francuska

207

Motivi putovanja Ovakva ljestvica najčešćih odredišta proizlazi i iz glavnih razloga putovanja u inozemstvo: 1. Posjet rodbini i prijateljima 2. Isključivanje iz svakodnevice 3. Zabava 4. Sunčanje i kupanje 5. Hrana i piće 6. Shopping 7. Upoznavanje kulture i prirode Vrsta transporta Na putovanja radi odmora koriste se sljedeća prijevozna sredstva: 1. Automobil 2. Avion - regularni letovi 3. Avion - čarter 4. Brod - trajekt 5. Autobus 6. Vlak 7. Ostalo

30,8% 23,6% 20,6% 10,2% 7,7% 4,2% 2,9%

Budžet Potrošnja na putovanju 1. poslovni putnici - 3.493,00 Sek, oko 380 eura po osobi-danu 2. putovanja – odmor - 759,00 Sek, oko 86 eura po osobi-danu Najznačajniji organizatori putovanja po vrstama prijevoza Avio-čarter: - Fritidsresor - MyTravel - Apollo Autobus: - Scandorama - Ölvemarks - Resekonsulterna Automobilski programi: - Sembo - Fri ferie MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Dnevnici Dagens nyheter Svenska dagbladet Göteborgs posten Sydsvenska dagbladet Expressen Aftonbladet Dagens Industri

208

365.000 174.500 253.000 138.000 329.500 432.000 118.500

Dolasci i noćenja švedskih turista u Hrvatskoj Poziciju Hrvatske na švedskom tržištu pokazuje usporedni pregled s razdobljem 80-ih godina, koje se inače smatra najuspješnijim: Broj turista 1985. = 57.000 1986. = 72.000 1987. = 83.000 1988. = 87.000 1989. = 71.000 Broj noćenja 1985. = 376.000 1986. = 489.000 1987. = 528.000 1988. = 568.000 1989. = 478.000

2001. = 27.000 2002. = 35.000 2003. = 53.000 2004. = 88.000 2005. =127.000 2006. =127.000 (procjena) 2001. = 140.000 2002. = 166.000 2003. = 271.000 2004. = 457.000 2005. = 690.000 2006. = 690.000 (procjena)

Broj dolazaka je u 2005. (127.000) bio za 46% veći od najboljeg rezultata postignutog 80-ih godina (87.000). U noćenjima je 2005. dostignuta brojka od 690.000, za 21% veća od 568.000, ostvarene 1988. godine. DANSKA Od ukupno 5.4 milijuna stanovnika, 1.000.000 je mlađe od 17 godina, a 1.000.000 je starije od 60. Oko 3.4 milijuna je moguće radno aktivno, najviše ih živi u gradovima. Broj obitelji: 2.890.000 od čega 663.000 s djecom. Nezaposlenost se kreće oko stope od 5,2%. Putovanja na odmor Na odmor putuje prosječno 2.7 milijuna Danaca. Godišnje obave 8.5 milijuna putovanja od kojih su 4.6 milijuna duža putovanja s najmanje 4 noćenja i 3.9 milijuna kratkih putovanja s 1-3 noćenja. U inozemstvu realiziraju 3.000.000 putovanja s najmanje 4 noćenja, a 75% putnika su radno aktivni u dobi od 25-64 godine. Mlada populacija (15-24 g.) i starija (46-64 g.) putuju češće od drugih starosnih skupina. 54% boravilo je u čvrstim komercijalnim objektima, 14% kod prijatelja ili obitelji, a 11% je boravilo u kampovima (za starosnu skupinu 24-44 g. taj postotak iznosi 15%). Putovanja na odmor u inozemstvo koncentrirana su u dva razdoblja: - lipanj-srpanj = 34% - veljača-ožujak = 17% Segment starijih osoba: najviše putuju osobe između 64 i 75 g. = 1,82 putovanja u usporedbi s 1,73 za sve odrasle. Putovanja starijih raspoređena su na cijelu godinu. Čak 16% putnika iznad 65 g. putuje u Njemačku. Budžet Troškovi putovanja iznose u prosjeku 5.831 kruna ili oko 788 eura.

209

Koju vrstu transporta preferiraju danski turisti Korištena prijevozna sredstva za put u inozemstvo na odmor (minimalno 4 noćenja): Automobil 49% Vlak 32% Avion 13% Autobus 13% Preferirana odredišta – glavni godišnji odmor - duža putovanja, 4 noćenja 1. Španjolska 2. Francuska 3. Grčka 4. Italija 5. Norveška

11% 10% 10% 8% 7% (skijanje zimi)

U inozemstvo putuje 42% Danaca s djecom (za starosnu grupu 25-44, taj postotak je 75%) i 58% osoba bez djece. Mediji U Danskoj izlazi 38 dnevnih novina s ukupnom nakladom od 1,9 milijuna primjeraka. Najznačajniji su: - Jyllands–Posten 172.000 s dodatkom za putovanja nedjeljom. List izlazi u zapadnom dijelu Danske (Jylland) - Berlingske Tidende - Copenhagen - 142.000 – dodatak za putovanja subotom - Politiken - Copenhagen - 173.000 – dodatak za putovanja utorkom - Extra Bladet (večernji) -145.000 – dodatak za putovanja subotom - B.T. (večernji) - 110.000 dodatak za putovanja petkom Dolasci i noćenja danskih turista u Hrvatskoj Poziciju Hrvatske na danskom tržištu iskazuje usporedna tablica razdoblja 1985. -1989. i 2001. - 2005. Broj danskih turista u Hrvatskoj 1985. = 97.000 1986. = 110.000 1987. = 97.000 1988. = 81.000 1989. = 53.000 Noćenja 1985. = 713.000 1986. = 792.000 1987. = 696.000 1988. = 616.000 1989. = 417.000

2001. = 23.000 2002. = 30.000 2003. = 42.000 2004. = 60.000 2005. = 83.000 2006. = 85.000 (procjena)

2001. = 144.000 2002. = 196.000 2003. = 302.000 2004. = 434.000 2005. = 625.000 2006. = 630.000 (procjena)

Od ukupnog broja putnika u 2005. godini, 85% putnika su pojedinci, a 15% dolazaka je u autobusnom i avio-prometu. Ocjena rezultata: iako broj turista i noćenja zaostaje u odnosu na 80-te godine, činjenica je da je potražnja prema Hrvatskoj u stalnom porastu, a 83.000 turista čini oko 7% ukupnog broja danskih turista koji na godišnji odmor kreću u ljetnom razdoblju (lipanj, srpanj).

210

NORVEŠKA Čak 75-80% Norvežana putuje, što je relativno stabilna brojka u posljednjih 10 godina. Godišnje se ostvari 5.4 milijuna putovanja. Od onih koji putuju, 22% obavi tri ili više putovanja godišnje. U ukupnom broju, 60% putovanja trajalo je 4-7 noćenja, a 29% do dva tjedna. Ženska populacija putuje više od muške. Motivi putovanja -

odmor radi sunčanja i kupanja, kružna putovanja, obiteljski odmor, posjet rodbini i prijateljima, putovanja vezana za kulturu.

Starosne skupine - najmlađa skupina preferira putovanje radi sunčanja i kupanja, - ista skupina je najbrojnija kod putovanja u velike gradove, - starosna skupina 30-44 g. je najveća kod tzv. obiteljskog odmora. Vremenska raspoređenost putovanja 63% Norvežana putuje u razdoblju svibanj – kolovoz. Omiljena odredišta Španjolska i Grčka su najpopularnija odredišta, kao i bliske zemlje Danska i Švedska (razlozi: blizina, sigurnost, kvaliteta usluge). U skandinavske zemlje putuje se češće i kraće. Važni čimbenici odlučivanja Kod izbora ljetnog odredišta, pored mogućnosti sunčanja i kupanja, važni faktori odluke su: - hrana i piće, - priroda, - plaže, - dječje aktivnosti, - shopping, - kultura. Cijena je značajan faktor odluke. Norveška domaćinstva najviše troše na stanovanje, transport, slobodno vrijeme (odmor) i kulturu, a tek na četvrtom mjestu su troškovi za hranu. Oko 20% kućnog budžeta odvaja se za prijevoz i putovanja. Trendovi Pored tradicionalnog godišnjeg odmora, sve više se koriste kraći odmori u obliku jednog ili više putovanja, pri čemu su najpopularniji dugi vikendi temeljeni na ponudi jeftinih avio-karata. Organizacija tržišta 440 agencija učlanjeno je u udruženje Norsk Reiselivforum, a najveći broj koristi buking sistem Smart.

211

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Najmanje 86% Norvežana čita barem jedan dnevnik svaki dan (odnosno 91% stanovnika starijih od 13 godina) i po tome spadaju na vrh svjetske ljestvice. Dnevno se tiska 3 milijuna primjeraka, a dnevnici s najvećom nakladom su: - Verdens Gang - Aftenposten - Dagbladet

493.500 291.000 288.500

86% norveških građana čita najmanje jedan tjednik, a najtiražniji su: - Se og Hor - Motor - Hjemmet

425.000 392.000 239.000

Internet 1.730.000 osoba koristi Internet svaki dan. Internet koristi 74% od ukupne ženske populacije i 82% od ukupne muške populacije. Dolasci i noćenja norveških turista u Hrvatskoj Usporedna tablica razdoblja 1985. - 1989. i 2001. - 2005. Broj norveških turista u Hrvatskoj 1985. = 24.000 2001. = 14.000 1986. = 27.000 2002. = 12.000 1987. = 27.000 2003. = 24.000 1988. = 24.000 2004. = 33.000 1989. = 20.000 2005. = 58.000 2006. = 58.000 (procjena) Broj noćenja 1985. = 177.000 2001. = 70.000 1986. = 207.000 2002. = 49.000 1987. = 186.000 2003. = 110.000 1988. = 182.000 2004. = 160.000 1989. = 128.000 2005. = 325.000 2006. = 325.000 (procjena) Broj norveških turista u Hrvatskoj 2005. godine (58.000) bio je 115% veći od najvećeg broja osamdesetih godina (27.000), a broj noćenja (325.000) 57% veći od najboljeg rezultata postignutog 1986. (207.000). FINSKA Od 5,190 milijuna stanovnika Finske, 3.3 milijuna živi u gradovima. U Finskoj se sve više putuje, ali je porast usmjeren prema baltičkim zemljama. Putovanja prema južnoj Europi uglavnom su avio-čarter aranžmani. Godišnje se prodaje 880.000 paket putovanja, od kojih 80% ili 711.000 za Europu. Tržište prema dužini putovanja Kraća putovanja 1-3 noćenja idu za Baltik (69%), Nordijske zemlje 21%, Europa 6%. Duža putovanja – više od 4 noćenja usmjerena su na Mediteran (43%), Rusiju i Baltik (12%), Nordijske zemlje (12%), zapadna Europa 14%, ostali 19%.

212

Poslovna putovanja zaseban su segment: ostvareno je 906.000 poslovnih putovanja, uključujući i konferencije. Od toga 200.000 u Nordijske zemlje. Putovanja u inozemstvo: 5.8 milijuna. Putovanja u inozemstvo s najmanje jednim noćenjem: 2.7 milijuna, a od toga 1.6 milijuna putovanja s najmanje 4 noćenja. Preferirana odredišta Preferirana odredišta s najmanje 4 noćenja: Španjolska, Grčka, Bugarska. Vikend odredišta: London, Pariz, Amsterdam, St. Petersburg, Stockholm, Tallin, Riga. Godišnji promet u avio-čarteru: 880.000 paket aranžmana. Tržišni segmenti Mladih između 20 i 29 godina ima 650.000. Zainteresirani su za aktivni odmor i putovanja u velike gradove. Obitelji s djecom u dobi do 17 g. ima 600.000. Odrasli parovi su pretežno zainteresirani za gradove s kulturnom i shopping ponudom, traže aktivni odmor, wellness putovanja, zdravlje i golf. Umirovljenici: u Finskoj ima 1.25 milijuna umirovljenika, segment koji snažno raste s populacijom od 58 g. u prosjeku. Umirovljenici su zainteresirani za aktivni odmor, posjet gradovima, zdravstvenu ponudu, a često putuju autobusima. Kamping U Finskoj je registrirano 60.000 kamping prikolica i 20.000 automobila-kuća. Udruženje SF-Caravan broji 52.000 obitelji–članova. Poslovna putovanja Putovanja radi poslovnih sastanaka, nagradna putovanja, konferencije i kongresi, segment koji obrađuju i do kojeg se dolazi uglavnom putem agencija specijaliziranih za poslovna putovanja. Posebni interesi Kulturni događaji, kazalište, glazba, sport, pecanje i sl. – ciljne skupine koje se kontaktiraju putem sajma, agencija i oglasa. Interesi finskih turista Ribarenje: 500.000 aktivnih ribiča Lov: 141.00 lovaca Kultura, glazba, umjetnost, kazalište, povijest: 150.000 Golf: 100.000 aktivnih igrača Organizacija turističkog prometa U Finskoj djeluje 160 agencija s 400 prodajnih ureda. Tradicionalno, Finci kupuju putovanja u putničkoj agenciji. Raste buking preko Interneta, posebno ako se gost vraća u ranije posjećeno mjesto. Internet potiče individualna putovanja, a umirovljenici i obitelji bukiraju 2-6 mjeseci ranije, konferencije do 1 godine ranije, poslovna putovanja 1-2 tjedna. Buking sustav koji koriste agencije je Amadeus. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU U Finskoj izlazi 65 većih dnevnika i 190 magazina. Najveći dnevni list je Helsingin Sanomat s nakladom od 500.000 primjeraka, a jedini dnevni list na švedskom Huvudstabladet tiska se u 51.000 primjeraka.

213

Tjedni listovi dostižu nakladu do 350.000, a oni namijenjeni ženskoj populaciji od 50.000-130.000. Internet: u grupi od 15-19 g., 97% mladih koristi Internet, a u grupi 30-39 g. 83%. U starosnoj skupini +60, samo 16% osoba koristi Internet. Broj dolazaka i noćenja finskih turista u Hrvatskoj Usporedni prikaz broja turista 1985. = 15.000 1986. = 11.000 1987. = 15.000 1988. = 14.000 1989. = 11.000 Noćenja 1985. = 105.000 1986. = 63.000 1987. = 81.000 1988. = 81.000 1989. = 65.000

2001. = 4.000 2002. = 8.000 2003. =10.000 2004. =15.000 2005. =20.000 2006. =20.000 (procjena) 2001. = 12.000 2002. = 34.000 2003. = 36.000 2004. = 59.000 2005. = 84.000 2006. = 85.000 (procjena)

Iako je broj dolazaka (20.000) za 33% veći od najvećeg iz 80-ih godina (15.000), broj noćenja još nije dostignut. SKANDINAVIJA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 2005. Za 2005. godinu karakterističan je značajan porast broja turista i noćenja sa skandinavskog tržišta. Porast je nastavak trenda u posljednje 4 godine, a ostvaruje se u sve četiri zemlje: Danska + 44%, Švedska +51%, Norveška +103%, Finska +42% (broj noćenja). Promet skandinavskih turista u Hrvatskoj od 1989. do 2005. godine

Dolasci 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

214

apsol. 154.764 125.817 8.954 14.985 19.608 22.607 17.171 28.000 37.654 40.465 34.922 55.251 68.682 84.901 129.598 195.091 289.268

Noćenja

indeks 81 7 167 131 115 76 163 134 107 86 158 124 124 153 151 148

100 81 6 10 13 15 11 18 24 26 23 36 44 55 84 126 187

apsol. 1.087.845 863.563 45.540 59.740 78.731 93.180 67.165 105.000 171.768 189.282 163.376 277.815 366.961 444.832 718.718 1.111.007 1.507.053

indeks 79 5 131 132 118 72 156 164 110 86 170 132 121 162 155 136

100 79 4 5 7 9 6 10 16 17 15 26 34 41 66 102 139

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa skandinavskog tržišta

DOLASCI

Izvor: DZS i HTZ

350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 Izvor: DZS

19 89 . 19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 .

0

NOĆENJA 1.600.000

1.400.000

1.200.000

1.000.000

800.000

600.000

400.000

200.000

Izvor: DZS

19 89 . 19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 .

0

Povećanje je ostvareno u sva tri segmenta, sagledano sa stajališta prijevoznog sredstva: avio-čarteru, autobusnom i automobilskom prijevozu.

215

Za avio-čarter nekoliko elemenata bilo je od ključnog značaja: -

uključivanje Hrvatske u kataloge novih organizatora putovanja, SAS održava vezu sa Splitom od travnja do listopada, aktivnost Scandjet-a kao konsolidatora avio-letova.

Boljim povezivanjem otvorene su nove mogućnosti: nautičari su konačno mogli ostvariti svoj interes prema hrvatskom dijelu Jadrana, agencije su s manjim rizikom zakupili dio sjedišta na avionima, a otvorene su nove mogućnosti za putovanja grupa, incentiva i kongresa. Aerodrom Split bilo je glavno hrvatsko odredište, a zatim Dubrovnik i Pula. Splitsko–dalmatinska regija svojim prirodnim karakteristikama (otoci i plaže) i drugim sadržajima (npr. marine, apartmani,… ) najbliže je turističkom proizvodu kakvog traže skandinavski turisti. Plasman autobusnih putovanja ostvaren je putem većeg broja autobusera koji su ponovili ili povećali izuzetno dobre rezultate ostvarene godinu dana ranije. Pojedinci su pretežno posjećivali sjeverni dio obale (Istra i Kvarner), za smještaj su birali apartmane i kampove, a dolazili su pretežno iz Danske i južne Švedske. Skandinavski turisti su u anketama turoperatora dodijelili visoke ocjene Hrvatskoj, pri čemu su istaknute tri karakteristike: a) lijepa priroda, b) gostoprimstvo na višoj razini od konkurentskih zemalja, c) prihvatljive cijene. Sa stajališta turoperatora, jedini je problem u cijenama smještaja koje su već prošle godine bile na gornjoj granici konkurentnosti, a turoperatori su ih kompenzirali nižim troškovima letova zahvaljujući manjoj udaljenosti. Pozitivan imidž turističkog proizvoda Hrvatske, intenzivnija promocija, prošireni kanali distribucije, uz prihvatljive cijene putovanja i boravka, bili su ključni elementi porasta od 55% na skandinavskom tržištu 2005.

SKANDINAVSKO TRŽIŠTE U 2006. GODINI Prema dosadašnjoj prodaji, tekuća godina bi mogla biti jedna od "normalnih" godina, bez većih promjena u obujmu prodaje. Jedini značajniji faktor koji bi mogao utjecati na veći ili manji uspjeh jesu vremenske prilike, koje povećavaju ili umanjuju potražnju za putovanjima na odmor izvan Skandinavije. Trenutno (svibanj) svi veliki turoperatori obavještavaju o dobroj prodaji u svim zemljama, što potvrđuju i podaci od retailera (+4% u odnosu na prošlu godinu). Trendovi ostaju nepromijenjeni: -

značajnije promjene događaju se u pojedinim segmentima, tako raste interes za vikend putovanja, segment seniora postaje sve značajniji faktor u putovanjima: istraživanja su pokazala da svaki četvrti senior raspolaže prosječnom ušteđevinom od 250.000 Sek (oko 26.000 eura), a 26% njih ta sredstva namjenjuje putovanjima, nastavlja se tendencija planiranja više kraćih putovanja tijekom godine, turisti sve više traže događaj-iskustvo umjesto odredišta (iz čega proizlazi i nužnost prilagođavanja marketinga), potražnja za autentičnim iskustvima, uključujući lokalnu kulturu i prirodu nastavlja rasti, posebno u segmentu seniora, sve je veći broj putnika koji traže direktan buking i mogućnost dinamičnog odmora.

Po broju putnika glavna odredišta su Španjolska i Grčka.

216

Godina 2006. bilježi povratak skandinavskih turista tradicionalno najpopularnijim odredištima: Španjolskoj i Grčkoj. Od uvođenja eura i porasta cijena, te su dvije zemlje izgubile značajan broj turista, koji su se okrenuli novim atraktivnim odredištima (Turska, Hrvatska) ili jeftinijim (Bugarska, Rumunjska). Ovakvo stanje trajalo je nekoliko godina, da bi 2006. došlo do naglog zaokreta u korist jačanja pozicije tržišnih lidera Španjolske i Grčke. Rezultat je to prije svega politike cijena (prema informacijama od turoperatora u startu su cijene smještaja u Španjolskoj smanjene u prosjeku za 5%), zatim političkih događaja u Turskoj, kao i povećanja cijena u do sada jeftinijim odredištima. HRVATSKA NA SKANDINAVSKOM TRŽIŠTU 2006. Imidž je i dalje vrlo povoljan, Hrvatska je popularna, cijenjena kao kvalitetno odredište, u medijima vrlo pozitivno predstavljeno. S tog stajališta, niti jedan nepovoljan čimbenik nije ugrozio našu tržišnu poziciju, osim jedne informacije koja je ostavila trag u medijima i kod publike. Mediji su analizirajući cijene avio paket aranžmana vodećih turoperatora, zaključili da su najveći porast doživjela putovanja za Hrvatsku. Turoperatori su to obrazložili povećanjem cijena smještaja u Hrvatskoj, što je bila i prva informacija koja je negativno utjecala na plasman naših odredišta. Ako se tome doda već spomenuta činjenica da su tržišni lideri (Španjolska, Grčka) krenuli u akciju ponovnog osvajanja tržišta, oslanjajući se pri tome na instrument politike cijena, jasno je da u segmentu avio-čartera situacija više nije najpovoljnija. Posebno treba napomenuti da je značajan pad turskog udjela na tržištu, u cijelosti apsorbiran od Španjolske i Grčke, a bez značaja za avio-čarter promet prema Hrvatskoj. Jedan od elemenata koji utječu na rezultate pojedinih organizatora putovanja je i taj da je obujam ponude za Hrvatsku u porastu, a to znači da dolazi do konkurencije među organizatorima putovanja koji plasiraju Hrvatsku. Tako je prosječan obujam prodaje niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali je broj tvrtki koji plasiraju takvu ponudu veći. Na stagnaciju avio-čarter prometa utječe i postepeno odustajanje velikih turoperatora od Dubrovnika, budući da razina cijena ne omogućava uspješan plasman. Prema tome, nakon izuzetno značajnog porasta na tržištu, Hrvatska se u 2006. godini suočava s prvim znacima stagnacije u avio-čarter prometu. Za razliku od avio-čarter prometa, segment avio pojedinaca alimentiran plasmanom avio-karata po popularnim cijenama, u porastu je i to u mjeri koju omogućavaju raspoloživa sjedišta. Autobuseri su najbolje rezultate postigli 2005. godine i svako ponavljanje istih rezultata smatraju uspjehom. Ocjena se temelji na nekoliko elemenata: - generalno negativni trend autobusnih putovanja u korist avio-low cost putovanja, - povećanje cijena smještaja u Hrvatskoj, - povećanje broja organizatora putovanja koji plasiraju Hrvatsku. U takvoj situaciji pobjednici su autobuseri koji uspijevaju ponuditi nove programe, npr. kružno putovanje s dužim boravkom u Makarskoj ili zamijeniti autobusne s avio-kartama. Automobilska putovanja u Hrvatsku bit će ove godine najbrojnija i prema procjeni u porastu. Značajan je pomak prema južnom dijelu Jadrana, kao rezultat novoizgrađene autoceste i postojećeg interesa koji za taj dio obale vlada u segmentu automobilista. Slučaj «Norwegian» Norwegian je norveška avio-kompanija koja je 2005. godine povezala Norvešku sa Splitom i Dubrovnikom u razdoblju travanj-listopad, s nekoliko letova tjedno. Za razliku od drugih avioprijevoznika koji sjedišta u pravilu prodaju turoperatorima i agencijama, Norwegian je svoje kapacitete ponudila individualnoj publici. U njihovoj poslovnoj politici, agencije nisu prioritetan partner, preferiraju poslovanje s njima samo u predsezoni i posezoni, s orijentaciono ne više od 30% raspoloživih sjedišta. Politika cijena avio-karata za pojedince je uobičajena za low cost kompanije: prve karte prodaju se po nižim cijenama koje rastu s potražnjom i približavanjem datuma polaska.

217

Nowegian je već 2005. postigao vrlo dobru popunjenost i financijske rezultate svojim letovima za Hrvatsku, a u 2006. povećao je broj letova i otvorio novo odredište Krk. Norwegian postiže zavidno visoke cijene na letovima za Hrvatsku i po tome je manje low cost kompanija (dana 15. svibnja avio-karta za Rijeku s datumom polaska 21. srpnja i povratkom 31. srpnja stoji 3.030 NOK, što odgovara cijeni od 450 eura). Posljedice takve "pojave" na tržištu su višeznačne: - jača segment avio-pojedinaca koji smještaj plaćaju po individualnim cijenama, - slabi pozicija klasičnih avio-čarter programa na odredištima gdje se letovi preklapaju, - avio-pojedinci smještaj osiguravaju samostalno, u pravilu komuniciranjem s hotelom ili lokanom agencijom, - avio-pojedinci su pokretljiviji, najčešće iznajmljuju automobil i samostalno obilaze interesantna odredišta. SWOT analiza S - snaga Hrvatske leži u pozitivnom imidžu turističkog odredišta, koje u cijelosti ispunjava očekivanja skandinavskih turista (kao element snage ranijih je godina imao značaj i imidž NOVOG odredišta, koji više nije aktualan). W - i pored značajnog pomaka zrakoplovnih veza, još uvijek nedovoljna povezanost skandinavskih emitivnih odredišta s Hrvatskom, posebno u predsezoni i posezoni, osnovna je prepreka povećanju broja putnika u razdoblju izvan glavne sezone. O - nautika, kongresi i konferencije, incentive, sport, zdravstvo, seniori, segmenti su tržišta kod kojih se Hrvatskoj otvaraju nove mogućnosti (ovisno o kvaliteti avio-povezanosti). T - rast cijena smještaja može ugroziti poziciju Hrvatske na skandinavskom tržištu, posebno u segmentu avio-čartera. Povoljna pozicija Hrvatske, dostignuta 2005. godine, bit će ponovljena i u 2006. godini uz određene pomake prema segmentu automobilista i pomicanjem prema južnom dijelu obale. HRVATSKA U 2007. GODINI U organiziranom dijelu turističkog prometa ne očekuje se značajniji pomak, kao rezultat stagnacije u 2006., ali ostaju značajne mogućnosti produženja sezone i obrade posebnih segmenata tržišta, kao i individualnih putnika. Pozicija Hrvatske na skandinavskom tržištu ovisit će o: 1. 2. 3. 4. 5.

politici cijena receptivnih odredišta (smještaja i van pansiona), prometnoj povezanosti u vansezonskim mjesecima, politici promocije, aktivnostima konkurencije, razvoju turističkog proizvoda (smještaj, golf, ekologija, autentičnost ponude).

Sport, nautika, ronjenje, golf, seniori, kultura, škole, kongresi, konferencije, incentive, zdravstvo, adventure, lov, ribolov, kružna putovanja i vikend putovanja segmenti su koje Hrvatska može osvojiti i time doprinijeti boljem popunjavanju kapaciteta u vansezonskim mjesecima. Dva su osnovna preduvjeta za uspjeh: zrakoplovna povezanost i politika cijena primjerena konkurenciji.

218

SLOVAČKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Republike Slovačke – parlamentarna demokracija Ukupna površina: 48.845 km2 Najveći gradovi:

– Bratislava – Košice – Nitra – Prešov – Žilina

– 425.533 stanovnika – 235.281 stanovnika – 163.599 stanovnika – 163.102 stanovnika – 156.670 stanovnika

Karakter gospodarstva Republike Slovačke – tržišno gospodarstvo; Glavne grane industrije – kemijska, strojarska i automobilska industrija; poljoprivreda Bruto domaći proizvod Republike Slovačke u 2005. godini je iznosio 1.439,8 milijardi SKK, a u usporedbi s 2004. godinom bio je realno veći za 6% (najviši međugodišnji rast od 1996. godine). Prema prognozi Zavoda za statistiku Republike Slovačke u prvom polugodištu 2006. godine očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda za 6,2%. BDP po osobi: 267.165 SKK Stopa nezaposlenosti u 2005. godini iznosila je prosječno 16,2%. Očekivani trend – u prvom polugodištu 2006. godine očekuje se prosječno u visini od 15,5%.

219

Prosječna mjesečna plaća u 2005. godini: 17.274 SKK (rast u odnosu na 2004. godinu 9,2%). Prosječna nominalna mjesečna plaća u 2006. godini trebala bi iznositi 17.660 SKK s međugodišnjim rastom od 7,8%. Ako se uzme u obzir prognozirani rast potrošačkih cijena, realna plaća će međugodišnje porasti za 3,3%. Pozitivan razvoj inflacije nastavljen je i u toku cijele 2005. godine. Prosječna međugodišnja stopa inflacije u 2005. godini iznosila je 2,7% – najniža u povijesti Republike Slovačke. Stopa inflacije u prvom polugodištu 2006. godine u odnosu na 2005. godinu očekuje se u visini od 4,3%. Vanjskotrgovinska bilanca – izvoz – 993,5 milijardi SKK (25,7 milijardi EUR). U usporedbi s 2004. godinom je ukupan izvoz porastao za 11,5%; uvoz – 1.069,5 milijardi SKK (27,7 milijardi EUR), međugodišnji porast 13,7%; Saldo vanjskotrgovinske bilance bio je negativan u iznosu od 76 milijardi SKK. Trend – u razdoblju od 2006. do 2007. godine očekuje se izjednačena bilanca. Stanovništvo je temeljem popisa na dan 31. prosinca 2005. godine brojilo 5.389.160 građana. Udio žena u ukupnom broju je 51,5%. (Podaci od Zavoda za statistiku Republike Slovačke – 2006. godina) MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Tiraža, čitanost, regionalna pokrivenost

Naziv medija TV MARKÍZA STV 1 – Slovačka televizija TV JOJ STV 2 – Slovačka televizija NOVÝ ČAS PRAVDA SME

Vrsta

-

29 % 18 %

-

18 % 5 % 250.000 106.000

Segment

Regionalna pokrivenost

privatna TV državna TV

cijela Slovačka cijela Slovačka

privatna TV državna TV

cijela Slovačka cijela Slovačka

dnevni list dnevni list dnevni list

politički politički politički

cijela Slovačka cijela Slovačka cijela Slovačka

102.000 75.000 35.000

243.000 118.000

dnevni list dnevni list

sportski politički

357.000

510.000

tjednik

društveni

cijela Slovačka cijela Slovačka (novine mađarske nacionalne manjine) cijela Slovačka

202.000 110.000 140.000 108.000 90.000 80.000 95.000

528.000 411.000 408.000 234.000 220.000 190.000 326.000

tjednik tjednik tjednik tjednik mjesečnik mjesečnik mjesečnik

društveni društveni društveni društveni društveni društveni društveni

cijela Slovačka cijela Slovačka cijela Slovačka cijela Slovačka cijela Slovačka cijela Slovačka cijela Slovačka

40.000 PRE 217.000

193.000 655.000

mjesečnik tjednik

društveni društveni

cijela Slovačka cijela Slovačka

31.000

105.000

dnevni list

gospodarski cijela Slovačka

20.000 15.000

146.000 105.000

mjesečnik 2-mjesečnik

HOSPODÁRSKE NOVINY CESTOVATEĽ GLOBUS magazin

220

Čitanost/ Gledanost

1.128.000 430.000 389.000

ŠPORT ÚJ SZÓ NOVÝ ČAS vikend PLUS 7 DNÍ MARKÍZA ŽIVOT SLOVENKA EMMA EVA ŽENSKÝ MAGAZÍN BREJK NOVÝ ČAS ŽENY

Tiraža

turistički turistički

cijela Slovačka cijela Slovačka

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. GODINI U 2005. godini je na godišnji odmor otputovalo ukupno 33,1% građana Republike Slovačke. Na godišnji odmor u inozemstvo otputovalo je 17,2% građana (što predstavlja godišnje smanjenje za 3,2% u odnosu na 2004. godinu). Na godišnji odmor u okviru Republike Slovačke otputovalo je 14,1% građana (što predstavlja godišnje smanjenje za 3% u odnosu na 2004. godinu). Okvirni redoslijed najomiljenijih odredišta, koja su u 2005. godini posjetili turisti iz Republike Slovačke: 1. Hrvatska .............. 27,0% 2. Grčka ...................12,5% 3. Češka ....................8,2% 4. Italija ......................7,5% 5. Bugarska .............. 7,5%

6. Egipat...........................5,0% 7. Tunis …...................... 5,0% 8. Mađarska .................... 5,0% 9. Turska...........................2,8% 10. Španjolska ...................2,8%

Odnos organiziranog i individualnog turizma u gore navedenim zemljama je sljedeći: Hrvatska Italija Grčka Češka Egipat Bugarska Mađarska Španjolska Tunis Turska

– – – – – – – – – –

42% organizirani / 58% individualni turizam 68% organizirani / 32% individualni turizam 72% organizirani / 28% individualni turizam 38% organizirani / 62% individualni turizam 100% organizirani turizam 80% organizirani / 20% individualni turizam 14% organizirani / 86% individualni turizam 85% organizirani / 15% individualni turizam 98% organizirani / 2% individualni turizam 88% organizirani / 12% individualni turizam

Glavnom prednošću Hrvatske može se prvenstveno smatrati dugoročna tradicija putovanja u našu zemlju, dobra pristupačnost iz Republike Slovačke, jako dobri ekološki i prirodni uvjeti, a zahvaljujući razvedenosti obale, ne previše pretrpane plaže. Osim toga, dovršenje autoceste do Splita u 2005. godini značajno je ubrzalo dolazak i u udaljenija odredišta jadranske obale i putovanje učinilo ugodnijim. Glavni nedostaci su povećanje cijena svake godine, koje nije uvijek razmjerno pružanim uslugama, a u mnogim slučajevima i nedovoljno čiste i uređene plaže. U usporedbi s južnijim mediteranskim zemljama, nema velike garancije lijepog vremena u ljetnim mjesecima. Italija i Grčka predstavljaju tradicionalna odredišta, orijentirana na kulturni turizam, kao i na ljetni godišnji odmor. Pozitivno se ocjenjuje široka ponuda različitih aranžmana koje svake godine nude turističke agencije. Kao nedostatak talijanskih odredišta potrebno je navesti pretrpane plaže, koje su u mnogim slučajevima potpuno bez zelenila, a u glavnoj turističkoj sezoni prometni zastoji na autocestama. Nedostatak Grčke, prvenstveno za individualne turiste, je prijevoz (problematični uvjeti kroz tranzitne zemlje – Bugarska, Rumunjska), a drugi nedostatak je relativno visoka vanpansionska potrošnja. Prednosti Češke s gledišta turizma uglavnom su dobri uzajamni odnosi stanovnika Republike Češke i Republike Slovačke, obiteljske veze, izvanredno dobro poznavanje zemlje od strane građana Republike Slovačke i nepostojeća jezična barijera. Nedostatak je uglavnom u tome, što nemaju dovoljno vodenih površina za ljetni godišnji odmor. Bugarska ima jako povoljne cijene, ali zračni prijevoz povećava cijenu godišnjeg odmora nerazmjerno troškovima boravka. Autobusima i automobilima je previše daleko. Mađarska – prednost je mala udaljenost i pristupačnost, nedostatak relativno visoke cijene smještaja i vanpansionske potrošnje.

221

Egipat – najveća su prednost izvanredno povoljne cijene i duga ljetna sezona. Nedostatak je u tome, što je kvaliteta usluga na niskoj razini, uglavnom u nižim kategorijama i loša higijena. Isto važi za Tunis i Tursku. Nedostatak navedenih zemalja isključivo je u zračnom prijevozu, koji s obzirom na rast cijena goriva, bilježi neobičan porast. Navedene prednosti i nedostaci pojedinih turističkih odredišta u suštini su identične kako s gledišta organizatora putovanja, tako i s gledišta klijenata. Preferencije Slovaka obzirom na vrstu prijevoza Prilikom odlaska na godišnji odmor turisti sa slovačkog tržišta preferirali su prijevoz kako slijedi: autobus – 31,7%, automobil – 31%, zrakoplov – 30,2%, vlak – 6%. Način organiziranja odmora prilikom odlaska na godišnji odmor možemo općenito podijeliti kako slijedi: odlazak preko agencija – 60%, individualno 35% i 5% preko Interneta. Što se pak tiče konkretno hrvatskih odredišta, odnos je znatno drugačiji – preko turističkih agencija – 30%, individualno 60%, preko Interneta 10%. Preferencije Slovaka obzirom na vrstu smještaja Općenito, u okviru godišnjih odmora provedenih u inozemstvu preferencije su s obzirom na vrstu smještaja sljedeće: hoteli – 55%, privatni smještaj – 37%, kamping – 9,2%. Obrada tržišta s obzirom na motiv putovanja – podatak nije dostupan. U svezi s tim postoji samo podatak da je na službeno putovanje u inozemstvo otputovalo 5,7% Slovaka. U 2005. godini su godišnji odmori prosječno trajali 8 – 14 dana, većina je realizirana u mjesecu srpnju (čak 57,3%). Potrošnja na putovanju Godišnji odmor u inozemstvu u 2005. godini koštao je prosječno 15.470,- SKK po osobi (što je za 8,5% više nego u 2004. godini). Globalni pregled organizatora putovanja – tržišni lideri na slovačkom tržištu su sljedeći: SATUR – sva odredišta - *prihodi – 1,170.496.000,- SKK TIP TRAVEL – Grčka, Hrvatska, Italija, Turska, Egipat, Bugarska, Crna Gora, Španjolska, Tajland prihodi – 766 .450.000,- SKK RUEFA CS – sva odredišta - prihodi – 602.965.000,- SKK KOALA TOURS – Hrvatska, Grčka, Italija, Egipat, Cipar, Turska, Bugarska, Crna Gora, Španjolska, Tajland - prihodi – 512.875.000,- SKK HYDROTOUR – specijalist za Tursku, Grčku, Cipar, Egipat (od 2006. godine prodaje i hrvatska odredišta) - prihodi – 472.317.000,- SKK CKM 2000 Travel – specijalizira se za organiziranje putovanja omladine do 26. godine, jezične tečajeve, incentive putovanja - prihodi – 430.302.000,- SKK AEOLUS – specijalist za Grčku, Tursku, Cipar, Egipat (od 2005. godine prodaje i hrvatska odredišta) - prihodi – 361.764.000,- SKK GLOBTOUR Bratislava – Hrvatska, Italija, Grčka, Turska, Tunis, Crna Gora, Španjolska - prihodi – 350.000.000,- SKK (* prihodi za 2004. godinu posljednje dostupne informacije; čisti prihodi – nedostupna informacija) U principu skoro svi navedeni lideri imaju u ponudi i hrvatska odredišta.

222

Osim već spomenutih turoperatora postoje na slovačkom tržištu i turoperatori koji se specijaliziraju za Hrvatsku, a to su uglavnom: CK AQUAMARIN, ARCA TOURS, CK LIPA, INTERMEDIAL, N.I.K. Slovakia, CK MORE, PEGAS TOUR, RIA TOUR, CK FIFO, CK MAY WAY, PRO DIVE i drugi. Drugi specijalisti na slovačkom tržištu za: - nautički turizam – CK MY WAY, TATRAMARINE TRAVEL, INTER SEA - egzotiku, turistička putovanja – CK BUBO - ronjenje – PRO DIVE - vjerski turizam – PAX TOUR - dječje kampove – CK MAJÁČIK, CK ÚSMEV - sportske manifestacije – SUPER MARS - automobiliste – CK AUTO TOUR - za putovanja omladine, jezične tečajeve – CKM 2000 Travel

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2005. GODINE Broj dolazaka slovačkih turista u 2005. godini – 184.891 prijavljenih turista, koji su ostvarili 1.183.499. noćenja (u usporedbi s 2004. godinom: broj turista indeks 105, broj noćenja indeks 107). Prosječno vrijeme boravka – 6,4 dana.

1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. * Čehoslovačka Izvor: DZS

Dolasci apsol. indeks 192.680 171.349 89 12.322 7 107.755 874 23.327 22 59.048 253 27.071 46 84.000 310 153.930 183 161.664 105 107.629 67 187.344 174 202.905 108 191.176 94 187.955 98 176.294 94 184.891 105

100 89 6 56 12 31 14 44 80 84 56 97 105 99 98 91 96

Noćenja apsol. indeks 1.893.043 1.524.570 81 82.493 5 806.176 977 161.472 20 417.948 259 200.228 48 600.000 300 1.119.837 187 1.142.600 102 723.090 63 1.249.188 173 1.335.005 107 1.223.480 92 1.204.963 98 1.100.947 91 1.183.499 107

100 81 4 43 9 22 11 32 59 60 38 66 71 65 64 58 63

223

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa slovačkog tržišta D o lasci 2 2 5 .0 0 0

2 0 0 .0 0 0

1 7 5 .0 0 0

1 5 0 .0 0 0

1 2 5 .0 0 0

1 0 0 .0 0 0

7 5 .0 0 0

5 0 .0 0 0

2 5 .0 0 0

Izvor: DZS . 20

20 05 .

05

20

20 04 .

04

.

. 20

02 20

20

03

.

. 01

. 00 20

99

.

. 19

98

. 19

19

97

. 96 19

95

.

. 19

19

94

. 93 19

19

92

.*

.* 91

.* 19

90 19

19

89

.*

0

Noćenja 2.000.000 1.800.000 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000

Izvor: DZS

200.000

20 03 .

20 02 .

20 01 .

20 00 .

19 99 .

19 98 .

19 97 .

19 96 .

19 95 .

19 94 .

19 93 .

19 92 .*

19 91 .*

19 90 .*

19 89 .*

0

Odnos organiziranih i individualnih turista koji putuju na godišnji odmor u Republiku Hrvatsku iznosi 42% prema 58%. S obzirom na kvalitetnu i sve razvijeniju mrežu autocesta, kao i na široku ponudu privatnog smještaja preko Interneta, postoji pretpostavka da će se broj individualnih turista u usporedbi s organiziranim turizmom povećavati.

224

Čak 80% turoperatora i turističkih agencija u svom programu ima hrvatska odredišta (SATUR, GLOBTOUR Group, TIP TRAVEL, KOALA TOURS, TIP TOUR, AQUAMARIN, ARCA TOURS, CK LIPA, INTERMEDIAL, N.I.K. Slovakia, CK FIFO, PEGAS TOUR, CK MY WAY, FERROTOUR, SUN TRAVEL, CK MADO, KVALITA TOURS, CK MORE, TRGOTURS, AUTOTOUR, AEOLUS, HYDROTOUR, SELINAN, RIA TOUR, CK FIRO TOUR, TERRATRAVEL, TATRA MARINE TRAVEL, PRO DIVE, RIA TOUR, HECHTER SLOVAKIA, NECKERMAN Slovakia, SENECA TOURS, ELIT TRAVEL, SOLARTOUR, MAJÁČIK, CK TOP TREND, AVE TOURS, TURANCAR, CS TOURS, CERES, WIWA TOUR). Osim toga, na slovačkom tržištu posluju i češke turističke agencije – najveći češki turoperator za hrvatska odredišta VÍTKOVICE TOURS i ČEDOK SLOVAKIA (slovačke turiste, koji putuju u Hrvatsku, iskazuju u češkim statistikama). Najveći turoperatori imaju u ponudi cijelu hrvatsku obalu i otoke. U 2006. godini se u ponudi hrvatskih odredišta u odnosu na sezonu 2005. i nadalje povećava uglavnom ponuda odmora na iznajmljenim jahtama, a proširila se i ponuda otočnih odredišta. U zadnje dvije godine hrvatska su odredišta počeli prodavati turoperatori i putničke agencije, koji dosad nisu imali u ponudi hrvatska odredišta – npr. HYDROTOUR, AEOLUS, CK LIMBA. Obujam organiziranog prometa u 2005. godini na osnovu podataka, koje su naveli pojedini turoperatori: Turoperator Broj turista Turoperator Globtour Bratislava 19 800 CK More SATUR 6 145 Kvalita Tour Tip Tour 5 500 Pegas Tour Koala Tours 12 137 Selinan N.I.K Slovakia 8 000 Arca Tours VD Amigo 311 CK FIFO Aquamarin 6 888 RIA TOUR Ferrotour 700 CK MADO Intermedial 1 325 Autotour Sun Travel 608 CK Lipa Tip Travel 11 500 Vítkovice Tours Čedok Slovakia 268 Trgoturs Ukupno: 102.593 paxa

Broj turista 3 864 2 400 1 900 168 7 174 4 924 1 250 538 636 3 215 2 144 1 200

S gledišta organizatora putovanja glavne prednosti hrvatske turističke ponude jesu dobri uvjeti za realizaciju obiteljskog odmora (a to je i najtraženiji oblik odmora slovačkih klijenata, koji provode godišnji odmor na hrvatskim odredištima), dugoročna tradicija, blizina i dostupnost (koju je još više poboljšala nova mreža autocesta), čistoća mora, zelena i razvedena obala, praktično nepostojeća jezična barijera, sigurnost. Organizatori putovanja smatraju da je u mnogim slučajevima glavni nedostatak neprimjereno povećanje cijena, što uvijek ne korespondira s razinom pružanih usluga i nekonkurentnost cijena hrvatske turističke ponude u usporedbi s konkurencijom (i nadalje se Hrvatska smatra jednom od najskupljih mediteranskih odredišta). Posjećenost po pojedinim regijama Hrvatske – turisti sa slovačkog tržišta Hrvatsku posjećuju po regijama kako slijedi: Istra – približno 14%, Kvarner – 12%, Sjeverna Dalmacija – 28%, Srednja Dalmacija – 40%, Južna Dalmacija – 6%. Vrsta prijevoza koju slovački turisti koriste prilikom dolaska u Hrvatsku – autobus 32%, automobil – 58%, zrakoplov – 10%. Čarter letovi iz Slovačke u Hrvatsku (obzirom na kratku udaljenost Hrvatske i Slovačke nisu rentabilni) i realiziraju se samo iznimno. U sezoni 2006. će CK Trgoturs organizirati čarter letove iz Košica na otok Krk.

225

Zračni prijevoz iz Slovačke u Hrvatsku već nekoliko godina osigurava niskotarifni zračni prijevoznik SKY EUROPE AIRLINES – direktne sezonske letove (u razdoblju od lipnja do rujna) iz Bratislave u Zadar, Split i Dubrovnik. Broj prevezenih putnika svake se godine povećava. Naime vlasnici jahti, koje su usidrene u hrvatskim marinama (oko 250 jahti), koriste zračnu vezu Sky Europe kod putovanja na produžene vikende. Pojedini turoperatori su uveli sezonske autobusne linije u redovnim 7-dnevnim intervalima u odredišne destinacije uglavnom u sjevernu i srednju Dalmaciju, odnosno ovisno o ponudi odredišta prema prodanim aranžmanima. Navedene autobusne linije koriste i individualne osobe, koje koriste samo usluge prijevoza. Prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta prvenstveno su dugoročna tradicija putovanja na godišnji odmor u Hrvatsku i zbog toga jako dobro poznavanje pojedinih odredišta, kvalitetna mreža autocesta u RH, dobra dostupnost pojedinih odredišta, čisto more, ekološki očuvana priroda i dr. Individualni klijenti pozitivnim smatraju informacije koje nude pojedine web stranice o Hrvatskoj, posebice one HTZ-a te činjenicu da predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Slovačkoj ima na raspolaganju široki izbor prospekata i služi kao izvor informacija svake vrste. Vrlo pozitivnom se ocjenjuje i široka ponuda privatnog smještaja na Internetu (kao i katalog privatnog smještaja Hrvatske turističke zajednice), koju najviše traže upravo individualni turisti. Nedostatkom se općenito smatra to što iz godine u godinu rastu cijene aranžmana (RH ostaje i nadalje jedno od najskupljih odredišta među mediteranskim zemljama), visoke cestarine na pojedinim dionicama autocesta, zasad nepostojeća povezanost autocestom na trasi Split – Dubrovnik, neodržavanje higijene na ponekim plažama, mali popusti za djecu u odnosu na ostale konkurentna odredišta. Nedostatkom se smatra i relativno kratko ljeto i mala garancija lijepog vremena (unatoč tome što je to vis major). Vrsta smještaja, koji su slovački turisti koristili u Hrvatskoj u 2005. godini, može se podijeliti kako slijedi: hoteli i hotelski apartmani – 48%, privatni smještaj – 45%, kamping – 7%. Od dodatnih aktivnosti gosti najčešće konzumiraju – sportske aktivnosti svake vrste, ronjenje, jahting, biciklizam i slično. Za slovačke klijente je Hrvatska primarno odredišta za provođenje obiteljskog odmora i aktivno odmaranje. O Hrvatskoj kao turističkom odredištu imaju pozitivno mišljenje, što dokazuje i činjenica da se velika većina klijenata ponovno vraća u Hrvatsku.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Pretpostavlja da će se i u 2006. godini u Slovačkoj povećati broj turista, koji će putovati u inozemstvo (općenito) za 2% u odnosu na 2005. godinu. Preliminarni redoslijed najtraženijih odredišta u 2006. godini je sljedeći: Hrvatska – približno 200.000 prijavljenih turista (u odnosu na 2005. godinu povećanje za 2-4%), dalje Grčka, Bugarska, Egipat, Češka, Mađarska. Pretpostavlja se da se ove godine neće ponoviti "boom" egipatskih odredišta. Apsolutni brojevi ostalih zemalja zasad nisu poznati (još nisu na raspolaganju), tako da usporedba s 2005. godinom po broju ili u postotku još nije moguća. Na eventualne izmjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta moglo bi utjecati jedino značajno sniženje cijena u nekim odredištima, odnosno izvanredno loše vrijeme na pojedinim odredištima, odnosno neočekivani događaji (ptičja gripa, teroristički napadi i sl.). Ukupan pregled organizatora putovanja na tržištu, tržišni lideri, specijalisti – situacija se nije značajnije promijenila u odnosu na 2005. godinu. Radi cjelovitog pogleda potrebno je spomenuti da je promjena nastala u vlasništvu KOALA TOURS-a, koji je realizirao fuziju s CK TIP TRAVEL, a HYDROTOUR je u sezoni 2006. počeo prodavati hrvatska odredišta, koja dosad nije imao u ponudi.

226

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Imidž Hrvatske na slovačkom tržištu je već tradicionalno, pozitivan. Postoji realna pretpostavka da će i u 2006. godini (s obzirom na slovačku tradiciju provođenja obiteljskog odmora) Hrvatska ostati dominantno odredište i da će ostati najposjećenije i najpopularnije odredište slovačkih turista. Položaj Hrvatske na slovačkom tržištu najbolje izražava reklamni slogan Hrvatske turističke zajednice za slovačko tržište. "Znate li gdje se nalazi slovačko more? Naravno, u Hrvatskoj!". Pretpostavlja se da osim spomenutih prednosti Hrvatske kao omiljenog odredišta slovačkih turista i postojeća autocesta do Splita može pozitivno utjecati na izbor odredišta u kojoj će slovački turisti provesti godišnji odmor. Na povećanje broja turista moglo bi utjecati i poboljšanje tečaja slovačke krune, što pretpostavlja niže cijene. Procjena ukupnog broja dolazaka u 2006. godini: očekujemo 200.000 prijavljenih slovačkih turista i 1.280.000 noćenja. Odnos organiziranih i individualnih dolazaka slovačkih turista u 2006. godini: očekujemo odnos od 60% individualnog, naspram 40% organiziranog prometa. Očekuje se daljnje povećanje individualnog prometa, što je uglavnom rezultat izgradnje mreže autocesta u RH, kao i široke ponude privatnog smještaja (i putem Interneta), koji je kod individualnih turista najtraženiji. U programima organizatora putovanja je zastupljenost Hrvatske jako dobra. U sezoni 2006. nekoliko je turoperatora proširilo svoju ponudu i na hrvatska odredišta, a kod svih važnijih turoperatora hotelski aranžmani ostaju na razini 2005. godine, uz mogućnost povećanja broja turista. I u ovogodišnjoj se sezoni kod privatnog smještaja primjećuje blagi pad u ponudi organiziranog segmenta, što proizlazi iz široke ponude privatnog smještaja na Internetu. Ukupna prognoza rezultata organiziranog prometa u 2006. godini – prema procjeni glavnih turoperatora za hrvatska odredišta, može se očekivati porast od 2– 3%. Čarter letovi iz Slovačke u sezoni 2006: čarter iz Košica na Krk (realizira agencija Trgoturs Košice; 13 čarter letova u terminu od lipnja do rujna, 7-dnevni turnusi). Redovne sezonske zračne linije iz Slovačke u RH i ove će godine osiguravati niskotarifni zračni prijevoznik SKY EUROPE AIRLINES: direktna linija Bratislava – Zadar, Bratislava - Split, Bratislava Dubrovnik. U razdoblju od lipnja do rujna postoji mogućnost realizacije 7, 11, 14, 21-dnevnih boravaka. Autobusni prijevoz u 2006. godini iz Republike Slovačke u odredišta u Hrvatskoj ostaje na razini 2005. godine. Na relativnu stagnaciju autobusnog prijevoza značajno utječe povećanje automobilskog prijevoza s obzirom na markantno poboljšanje hrvatske mreže autocesta. Na blago povećanje u odnosu na 2005. godinu moglo bi utjecati i to što se ni u sezoni 2006. neće realizirati direktan sezonski željeznički prijevoz u Hrvatsku (autovlak Bratislava – Split). Predstavnik tvrtke WAGON SERVICE TRAVEL, koji je zadnjih nekoliko godina osiguravao sezonski željeznički prijevoz iz Slovačke u Hrvatsku, rekao je da bi željeli nakon pripreme odgovarajućeg modela u sezoni 2007. obnoviti navedenu sezonsku željezničku vezu. TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Okvirne procjene ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini predviđaju blago povećanje i to u svezi s očekivanim novim povećanjem životnog standarda stanovništva (koji uglavnom i nadalje utječe na broj osoba, koje putuju na godišnji odmor u inozemstvo). Procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2007. godini još nije moguća, budući da slovačko tržište snažno reagira na konkretne financijski povoljne ponude, koje zasad još nisu na raspolaganju. Kod izbora najtraženijih odredišta mogu na klijente utjecati i mnoge druge okolnosti (vis major). Pretpostavlja se da će se i nadalje očuvati sadašnji status quo.

227

Zasad nisu poznate nikakve činjenice, koje bi promijenile strukturu ponude organizatora putovanja u 2007. godini. Turistička ponuda na slovačkom tržištu u principu je stabilna i ne očekuju se suštinske promjene u strukturi. Pojedina odredišta imaju svoju stalnu klijentelu i ako se ne dogodi ništa neobično, neće doći do velikih promjena. Može se također računati i s određenim modnim trendom, koji svake godine utječe na izbor odredišta. Ali to se ne odnosi na veliki broj turista, koji bi bitno utjecao na strukturu organizatora putovanja. Osim toga, potrebno je navesti da Hrvatska za slovačke turiste nije modno odredište, tako da će hrvatska odredišta vjerojatno ostati i nadalje stabilna u ponudama organizatora putovanja. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Očekivani broj dolazaka sa slovačkog tržišta – 205.000 prijavljenih turista i 1.400.000 noćenja. Što se tiče provođenja godišnjeg odmora, postoji realna pretpostavka da će i u 2007. godini Hrvatska na slovačkom tržištu ostati odredište br. 1. Svi odlučujući turoperatori i dalje žele u svojim programima nuditi široki spektar hrvatskih programa. Ne očekuju se velike promjene u odnosu na 2006. godinu. Nekoliko turoperatora zabilježilo je povećanje interesa za kvalitetan hotelski smještaj, na osnovu čega možemo očekivati daljnju orijentaciju i na ovakve objekte. Klijentela je zainteresirana i za male hotele i pansione, što će se neosporno očitovati i u interesu organizatora putovanja. Pretpostavlja se (s obzirom na određenu stagnaciju u islamskim zemljama i dobru poziciju Hrvatske na slovačkom tržištu) da će hrvatska odredišta uvrstiti u prodaju i one putničke agencije, koje njih dosad nisu prodavale. Ali potrebno je napomenuti i to, da situacija na slovačkom tržištu, kao i položaj Hrvatske kao odredišne destinacije (br. 1 već 6. sezona!) za turiste iz Republike Slovačke predstavlja određenu optimalizaciju. Potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da Slovačka ima samo 5.389.160 stanovnika, što znači da je relativno malo tržište. S obzirom na navedenu činjenicu ne očekuje se značajan porast broja turističkih putovanja. Od ukupnog broja stanovnika, hrvatsku turističku ponudu dugoročno konzumira prosječno 180.000 prijavljenih turista (prosječan broj noćenja iznosi 6,4), a prema procjenama zainteresiranih čak i 30.000 do 40.000 neprijavljenih slovačkih turista (što znači oko 220.000 noćenja godišnje). Iz navedenih brojeva proizlazi da prosječno svaki 25. građanin Republike Slovačke provodi godišnji odmor u Hrvatskoj, što se (s obzirom na broj stanovnika Republike Slovačke, postojeću ponudu konkurentnih zemalja i relativno kratku ljetnu sezonu u Hrvatskoj) može smatrati optimumom. Prema riječima organizatora putovanja, najznačajnija mjera, koju bi trebalo poduzeti za 2007. godinu je nastojati da se kvaliteta usluga približi njihovim cijenama (što podrazumijeva sva područja direktno ili indirektno vezana uz turizam). Daljnje mjere se odnose na izgradnju autoceste do Dubrovnika (koja se realizira) i optimalizaciju trajektnog prijevoza.

228

VELIKA BRITANIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje Ustavna monarhija, vladar države: Kraljica Elizabeta II. od 1953. Predsjednik vlade: Tony Blair od 1997. Glavne političke stranke: laburistička, konzervativna, liberalna. Površina: 244.820 km2 Najveći gradovi: London, Birmingham, Manchester, Glasgow, Cardiff, Bristol, Liverpool, Newcastle, Nottingham, Sheffield Gospodarska situacija Velika Britanija je jedna od najjačih svjetskih trgovinskih i financijskih zemalja uz velike potencijale prirodnih resursa (ugljen, plin, nafta) i vrlo razvijenu intenzivnu poljoprivredu koja zadovoljava više od 60% domaćih potreba za hranom uz korištenje svega 1% radne snage. London je jedan od glavnih financijskih centara svijeta i u strukturi BDP sve veći udio imaju usluge (bankarstvo, osiguranje), dok udio industrije konstantno opada. Gospodarski jedna od najstabilnijih europskih zemalja s niskom inflacijom, niskom kamatnom stopom i niskom stopom nezaposlenošću. BDP po glavi stanovnika trenutačno se procjenjuje na 27.900 USD. Postotak nezaposlenosti u konstantom je padu od 1993. godine i trenutačno se kreće na razini oko 5%. Prosječni prihodi po domaćinstvu kreću se u rasponu od 10.000 GBP (donje petine domaćinstava) do 45.000 GBP godišnje (u gornjoj petini domaćinstava).

229

Stopa inflacije je približno 2,4%. Vanjsko-trgovinska bilanca je negativna, u prosjeku 2,5 mlrd GBP. Pozitivna bilanca ostvaruje se u domeni uslužnih djelatnosti posebno financijskog sektora, dok je negativna u domeni razmjene roba. Stanovništvo, temeljem procjene 2004. godine, broji 60.270.708 osoba. Starosna struktura je: 1 - 14 godina 18% (muški 5.560.489/ženski 5.293.871) 15 - 64 godina 66,3% (muški 20.193.876/ženski 19.736.516) 65 godina i više 15,7% (muški 4.027.721/ženski 5.458.235) Prosječna starost je 38,7 godina. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Sa stajališta oglašavanja, TV je oglašavanje (15 milijardi GBP): TV Regionalni tisak Nacionalni tisak Magazini Imenici Izravni mailing Plakatiranje Radio Internet Kino

najvažniji (i najskuplji) medij sa skoro 26% od ukupnog utroška na 25,7% 20,6% 13,1% 12,7% 7,1% 7,0% 6,2% 3,6% 2,6% 1,2%

Zbog ograničenog proračuna i ciljanog marketinga usmjerenog na dobrostojeću klijentelu, za Hrvatsku je najučinkovitije (i postiže najvišu stopu vrijednosti za novac) oglašavanje vikend izdanjima kvalitetnog nacionalnog tiska (označenog *): Nacionalni tisak News of the World The Sun The Mail on Sunday* Daily Mirror Sunday Mirror Sunday Times* Sunday Express* The People Daily Express* Daily Telegraph* Sunday Telegraph* The Times* Observer* Evening Standard London* Guardian* Independent* The Business Independent on Sunday* Financial Times*

Naklada 3.607,201 3.226.053 2.355.687 2.105.790 1.560.853 1.219.626 929.121 926.924 909.258 882.307 665.366 658.023 398.391 350.671 336.283 222.826 204.910 172.704 126.551

Regionalni tisak u Velikoj Britanije je vrlo razvijen s 1.301 naslova regionalnog i lokalnog tiska i posebno značajan za proširenje programa letenja za Hrvatsku s regionalnih aerodroma kao Manchester, Birmingham, Glasgow, Bristol, Norwich, Dublin i dr.

230

Konkurentske zemlje izuzetno mnogo ulažu u oglašavanje na britanskim tržištu (podaci 2005. u GBP): Irska Cipar Australija Egipat Turska Malta Španjolska (Balearski otoci) Novi Zeland Južna Afrika Grčka Španjolska (nacionalni turistički ured) Portugal Jamajka Kanada Indija Bermuda Florida/Orlando Hong Kong Tajland Tunis Hrvatska

4.066.000 3.061.000 2.939.000 2.132.000 1.999.000 1.658.000 1.634.000 1.128.000 1.087.000 1.001.000 995.000 851.000 838.000 712.000 600.000 503.000 421.000 391.000 390.000 293.000 160.000

PROFIL BRITANSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA U 2005. ukupan broj putovanja na odmor iznosio je 137,2 mil., tj. 228% od ukupnog broja stanovnika, što ilustrira trend povećanja broja kraćih odmora, umjesto jednog dužeg godišnjeg odmora. Omjer inozemnih i domaćih putovanja na odmor: U inozemstvo je radi odmora realizirano 64,9 mil. putovanja ili 46% U vlastitoj zemlji je radi odmora realizirano 72,3 mil. putovanja ili 54% Trend je povećanja udjela odmora u inozemstvo, na štetu odmora u zemlji, prvenstveno zbog sve atraktivnijih jeftinih zrakoplovnih letova. Redoslijed najomiljenijih odredišta u 2005. Odredište 1. Španjolska 2. Francuska 3. Kanarsko otočje 4. SAD 5. Grčka 6. Italija 7. Irska 8. Portugal 9. Nizozemska 10. Turska 11. Belgija 12. Cypar (grčki) 13. Austrija 14. Njemačka 15. Češka 16. Cipar (turski) 17. Malta 18. Švicarska 19. Egipat

dolasci iz UK 9,093.318 7,508.885 2,843.251 2,527.807 2,453.825 2,131.088 1,588.643 1,254.986 1,033.360 980.202 837.319 639.634 623.093 609.866 505.517 472.746 447.743 413.001 281.318

% tržišta 21,5% 17,8% 6,7% 6,0% 5,8% 5,0% 3,8% 3,0% 2,4% 2,3% 2,0% 1,5% 1,5% 1,4% 1,2% 1,1% 1,1% 1,1% 0,7%

231

20. Tajland 21. Kanada 22. Azori/Madeira 23. Južna Afrika 24. Meksiko 25. U.A.Emirati 26. Australija 27. Tunis 28. Bugarska 29. Indija 30. Hrvatska 31. Norveška 32. Dominikanska Republika 33. Maldivi 34. Sri Lanka 35. Barbados 36. Jamajka 37. Danska 38. Kuba

279.167 278.822 277.377 272,712 271.201 271.151 271.045 270.993 270.753 268.320 255.500 147.047 146.188 124.594 123.433 111.094 108.288 105.733 100.191

0,7% 0,7% 0,6% 0,6% 0,6% 0,6% 0,6% 0,6% 0,5% 0,5% 0,4% 0,3% 0,3% 0,3% 0,3% 0,3% 0,3% 0,2% 0,2%

Omjer organizirani/individualni promet Ukupni broj putovanja u inozemstvo - 64,9 milijuna, dijeli se na sljedeći način: Organizirani promet - 46,3% Individualni promet - 53,7% Značajna je karakteristika od 2001. godine, kada je udio organiziranog prometa bio 55%, u zadnje četiri godine individualni promet zahvaljujući jeftinim aviokompanijama, pretekao je organizirani i taj trend promjene mjera u korist individualnog će se nastaviti. Španjolska i Francuska dominiraju britanskim tržištem sa skoro 40% udjela u inozemnom prometu. Dok je Španjolska (najveće odredište po ukupnom broju turista iz Velike Britanije) ostvarila 47% organiziranog prometa, Francuska ostvaruje samo 32,8% organiziranog prometa, dok 67,2% otpada na individualni promet. Koju vrstu transporta su u 2005. preferirali britanski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Budući da je Velika Britanija otočna zemlja, zrakoplovni promet dominira s više od 80% udjela u svim putovanjima. Iznimka su Belgija, Nizozemska, Irska i Francuska, gdje uvjerljivo prevladava kombinacija auto/trajekt te individualna klijentela. Koji način organiziranja odmora/bookiranja su u 2005. preferirali turisti s britanskog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor Prema anketi za 2005. Target Group Index Survey, 26% turista se oslanja na savjet najbliže turističke agencije, 50% bukira odmor telefonom preko agencije ili turoperatora, a 23% putem Interneta. Iako je Internet najznačajniji izvor informacija za turiste, za konačnu odluku većina se opredjeljuje na direktni Internet booking kod turoperatora pri čemu zaobilaze lokalnog agenta. Na pitanje iste ankete "Koji izvor preporuke koristite prigodom konačnog izbora odredišta za Vaš sljedeći odmor?", odgovori su bili sljedeći: a) Internet 14,4% b) Lokalna turistička agencija 11,1% c) Rodbina/prijatelji koji su ranije bili na odredištu 10,4% c) Ponovni posjet odredištu koje poznaju od ranije 9,4% d) Prospekti i brošure odredišta 9,2% e) Brošure turoperatora primljene poštom 2,2% f) Oglasi u medijima itd. 2,0%

232

Putovanja britanskih turista s obzirom na vrstu smještaja Još uvijek je najpopularniji hotelski smještaj, s obzirom na jednostavnost bookiranja preko turoperatora, ali vile/apartmani i mali obiteljski hoteli postaju sve traženiji u kategoriji dobrostojeće i obiteljske klijentele, koja ne želi biti klasificirana u kategoriju "paket aranžmana". Anketa iz 2005. govori o sljedećim preferencijama s obzirom na smještaj: Hotel (puni ili polupansion) Villa/apartman Hotel bed&breakfast Kampiranje/karavan Odmor kod obitelji/prijatelja Hotel (samo smještaj) Ostale vrste smještaja Time share Hotel (all inclusive) Camping (vlastiti šator) Guest house

19,9% 19,1% 13,4% 10,1% 9,7% 7,2% 6,4% 4,9% 4,3% 3,2% 2,8%

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Prema vrsti odmora, najveći je udio klasičnog ljetnog odmora (plaža/more): a) Ljetni odmor - plaža/more b) City breaks/kratki odmor c) Jezera i planine d) Autobusne ture e) Disney World f) Krstarenje g) Više odredišta/ture h) Skijanje i) Golf j) Sportovi na vodi k) Brodski odmor l) Safari m) Ostale vrste odmora

41,8% 13,5% 5,8% 4,4% 2,2% 1,9% 1,8% 0,9% 0,8% 0,5% 0,5% 0,3% 25,6%

Koliko puta godišnje Britanci putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinačnog putovanja Trend korištenja većeg broja kraćih odmora (short breaks) tijekom godine je u porastu: Samo jedan odmor godišnje 21,3% Dva odmora godišnje 23,2% Tri i više odmora godišnje 20,5% Išli na odmor tijekom 2005. 65% Uopće nisu išli na odmor 2005. 25% Prosječno trajanje odmora ovisi o udaljenosti i praktičnosti transporta prema pojedinim odredištima, tj. varira od udaljene Španjolske (s prosjekom od 10 noćenja) do bliže Belgije (s 2,8 noćenja) i Nizozemske (s 3,2 noćenja). Odredište Španjolska Francuska Kanarsko otočje SAD Grčka Italija Irska

Prosječan broj noćenja 10,1 6,7 10,5 14,1 10,8 7,4 5,4

233

Portugal Nizozemska Turska Belgija Hrvatska Austrija Cipar Njemačka Češka Malta Švicarska Egipat Tajland Kanada Azori/Madeira Južna Afrika Meksiko Australija Tunis Bugarska Indija Norveška Dominikanska Republika Maldivi Sri Lanka Barbados Jamajka Danska Kuba Mađarska

10,4 3,2 12,1 2,8 11,0 7,8 12,6 6,3 4,0 11,5 7,4 9,9 23,3 15,3 8,9 21,0 14,7 42,2 10,1 11,9 28,4 6,4 13,8 13,3 16,6 13,6 16,7 4,7 14,3 6,7

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Britanski turisti su, s obzirom na jaku potrošačku moć, u vrhu svjetske potrošnje pri putovanjima u inozemstvo. Ukupna potrošnja od GBP 20,8 milijardi, tj. prosječno 492,00 GBP po inozemnom putovanju/putniku. Globalni pregled organizatora putovanja Na britanskom turističkom tržištu u organiziranom prometu dominiraju gigantski koncerni "velike četvorke", turoperatori koji dominiraju "mass market" tržištem s konceptom "vertikalne integracije", tj. pokrivanja svih glavnih aspekata turističkog putovanja: turoperatorstvo, vlastite zrakoplovne kompanije i vlastita maloprodajna agentska mreža. THOMSON/TUI UK, glavni ured: TUI AG, Njemačka. UK glavni ured: London Ukupan kapacitet iz Velike Britanije aviosjedišta 4.762.000, tj. 16,8% tržišta i u okviru grupacije uključuju: Tour operations: Thomson Holidays, Thomson Cities & Shor Breaks, Thomson Al Fresco, Thosmon Australia & New Zealand, Thomson Villas, Thoson Disneyland, Austratravel, Budget Holidays, Crystal Holidays, Jetsave, Just, Magic Travel Group, Simply Travel, Skytours, Thosmon Ski, Lakes & Mountains, Thomson Worldwide, Villadeals, Headwater Holidays, Portland Direct, Holiday Plus, Something Special, Spanish Harbour Holidays, Tropical Places Irska: Budget Travel Avio kompanije: Britannia Airways, Thomson Flights, Thomsonfly.com Maloprodajna agentska mreža: Lunn Poly (promijenjen u Thomson Travel Shops), Callers Pegasus (Newcastle regija), Travel House, Sibbald Travel (Škotska), Late Deals, The First Resort, Last Stop, Skydeals Direct. Odjel za krstarenje: Thomson Cruises, Emerald, Thomson Spirit

234

MY TRAVEL/AIRTOURS, glavni ured Rochdale, Manchester Ukupan kapacitet Velike Britanije aviosjedišta 3.124.000, tj.10,3% tržišta i u okviru grupacije uključuje: Tour operations: Airtours Holidays, Bridge Travel Group (city breaks specialist), Cresta Holidays (city breaks specialist), Travelwinds, Panoram Holidays, Manos Holidays, Direct Holidays Aviokompanije: My Travel Airways, My Travel Lite Maloprodajna agentska mreža: Going Places, Travelworld, Going Places TV, MyTravel.com, Lateescapes.com, Holiday callcentres: Accrington, Manchester, Newcastle. Odjel za krstarenje: Sun Cruises, Sunbird, Sundream, Carousel, Seawing (sub-carter Royal Olympic Cruise) Hoteli: Globales, Hoteltur, Aquasol, Tenerife Sol, Explorers, Sunwing, ukupno 120 hotela na turističkim odredištima; Španjolska, Grčka, Cipar, Meksiko, Kuba i Dominikanska Republika. Osiguravajuća kompanija: White Horse Insurance THOMAS COOK, glavni ured: Thomas Cook AG, Njemačka. UK: Peterborough Ukupan kapacitet Velike Britanije aviosjedišta 3.170.000, tj. 10,5% tržišta i u okviru grupacije uključuje: Tour operations:Thomas Cook Holidaysl, Style, Neilson Active, Club 18-30, Sunset, Cultura, Thomas Cook Signature (Carribean, Indian Ocean, Far East, Africa, Middle East, US, Egypt, Disney Paris, Canada, South Africa, Cities, Thomas Cook Tours) Aviokompanija: Thomas Cook Airlines Maloprodajna agentska mreža: Thomas Cook (uključujući i mjenjačnice), Thomas Cook TV, Thomascook.com Hoteli na turističkim odredištima: Aldiana, Creativ, Hotels 10, Hoteli Cavtat, Iberostar, IFA, Jacaranda, Porto Bay, Sal Hotels, Zlatni Piesci, Inversora FIRST CHOICE, glavni ured, Crawley nr. Gatwick Airport Turoperatori: First Choice Holidays, First Choice Flights, Unijet, Sunstart, 2wentys, Sunquest, Suncars, First4xtras, Hayes & Jarvis, Sovereign Holidays, Meon Villas, Longshot Golf, Citalia, Sunsail, Stardust Platinum, Crown Blue Line, Connoisseur/Emerald Star, Exodus, Maymark, Trek America, First Choice Ski, Eclipse Direct Aviokompanija: First Choice Airways Maloprodajna agentska mreža: First Choice Travel Shops, First Choice Holiday Hypermarkets Network Odjel za krstarenje: Island Cruises (Royal Caribbean) Hotelbeds and Destination Services Division: Hotelbeds accommodation and Destination services, Hotelbeds on-line, First Choice Meetings & Incentives, Intercruises Shoreside and Port Services, FlexiEvents Top 10 britanskih "mass market" turoperatora prema licenci ATOL 2005.: Turoperator 1. Thomson TUI UK Ltd 2. Thomas Cook Group 3. MyTravel/Airtours 4. First Choice Group 5. Cosmos Group 6. Interactive Group 7. Gold Medal Travel Group 8. Lastminute.com 9. Trailfinders Ltd 10. Lotus Group

avio sjedišta 2005. 4.762.000 3.170.000 3.124.000 2.858.000 1.102.000 802.000 675.000 581.000 491.000 457.000

postotak UK tržišta 15,8% 10,5% 10,3% 9,5% 3,6% 2,7% 2,2% 1,9% 1,6% 1,5%

235

UDIO BRITANSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2005. GODINE

Dolasci apsol. 457.287 470.989 65.909 8.848 17.833 22.384 23.119 31.000 50.565 68.288 50.890 84.549 106.960 132.160 152.519 208.359 255.500

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

Noćenja apsol. 4.448.160 4.521.750 581.997 39.089 78.190 113.935 108.201 133.000 317.731 410.053 269.814 409.961 542.096 660.725 721.321 1.015.029 1.348.574

indeks 100 103 14 2 4 5 5 7 11 15 11 18 23 29 33 46 56

103 14 13 202 126 103 134 163 135 75 166 127 124 115 137 123

indeks 100 102 13 1 2 3 2 3 7 9 6 9 12 15 16 23 30

102 13 7 200 146 95 123 239 129 66 152 132 122 109 141 133

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s britanskog tržišta

Dolasci 500.000 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000

Izvor: DZS

236

05

.

. 20

04 20

03

.

. 02 20

20

.

.

01 20

.

00 20

99

. 19

98 19

97

.

. 19

96

95

. 19

94

. 19

. 19

19

93

.

.

92 19

91

. 19

90 19

19

89

.

0

Noćenja 5.000.000 4.500.000 4.000.000 3.500.000 3.000.000 2.500.000 2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000

Izvor: DZS

. 05

. 20

04

03

. 20

20

02

.

. 20

20

01

00 20

19

99

.

.

.

.

98 19

97 19

96

.

. 19

95 19

94

.

. 19

93 19

92

.

. 19

91

. 19

90 19

19

89

.

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Načini putovanja Hrvatska iz UK UK za sva inozemna odredišta

Organizirani dolasci 51,2% 46,3%

Individualni dolasci 48,8% 53,7%

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja vrlo je povoljno segmentirana u korist naše zemlje, pozicionirajući nas kao kvalitetno odredište. Velikim turoperatorima, kao Thomson, Thomas Cook, First Choice, My Travel/Airtours (koji servisiraju "mass market" segment tržišta, imaju vlastite čarter letove i dovode volumenski značajan broj putnika u Hrvatsku), ukazuje se dužno poštovanje za kontinuirano punjenje velikih hotela, ali bez dominantne uloge koju imaju na nekim drugim odredištima. Za kvalitetne krevete u Hrvatskoj moraju se natjecati s velikim brojem specijalista i poduzetnih nezavisnih turoperatora. Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora Hrvatska je zadnjih 15 godina na britanskom tržištu izgrađivala imidž kvalitetnog odredišta za dobrostojeću, selektivnu klijentelu u odnosu na predratnu "mass market" imidž. Taj trend se odražava i na uključenost u programe turoperatora, s 20 novih turoperatora u odnosu na prethodnu godinu. Obujam organiziranog prometa u 2005. po turoperatorima: Kategorija a) Hotelski paket aranžmani b) Ville/apartmani/special interest c) Autobusne ture d) Nautički turoperatori Ukupno

broj turoperatora 21 68 10 28 127

237

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti: gostoljubivost, očuvanost tradicionalnog mediteranskog načina života i okoliša, osjećaj sigurnosti i dobrodošlice kod domaćina. Nedostaci: manjak razonode u ranoj i kasnoj sezoni, "mrtvilo" mnogih turističkih mjesta u razdobljima lošeg vremena. Citiramo komentare nekih gostiju: "Kad kiša pada, jedino što možemo je biti u hotelskoj sobi i gledati TV na stranom jeziku", nezadovoljavajući "shopping". Razrada po regijama s britanskog i irskog tržišta Dalmacija privlači najveći broj britanskih gostiju: Istra 25% Kvarner 10% Dalmacija 30% Dubrovnik 30% Ostale regije 5% Način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku *Zrakoplov *Autobus/automobil

96% 4%

Zrakoplovni čarteri u 2005. Iz Velike Britanije ukupno 22 čarter letova tjedno s glavnih regionalnih aerodroma: Gatwick, Stansted, Brimingham, Bristol, Bournemouth, Manchester, Norwich. Autobuseri u 2005. godini Programe je realiziralo ukupno 10 turoperatora s direktnim linijama za Hrvatsku. Vrsta smještaja koju su Britanci koristili u Hrvatskoj Hoteli Ville/apartmani Yachting Kamping

60% 25% 10% 5%

Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju 01-14 godina 15-64 godina 65+ godina

10% 80% 10%

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Prednosti: gostoljubivost domaćina, relativno niske cijene privatnog smještaja van sezone (kada najviše britanskih gostiju putuje). Britanci su zadovoljni i funkcioniranjem bukinga preko Interneta za hrvatska odmorišta. Nedostaci: Britanci unaprijed planiraju odmor, a kada tijekom zime pošalju upite za smještaj (hotelima i privatnom smještaju) često ne dobiju nikakav odgovor. Ovakvi se slučajevi negativno reflektiraju na profesionalnost cijelog hrvatskog turističkog sektora. Gosti koji u Hrvatsku dođu bez najave, uglavnom su zadovoljni servisom na licu mjesta. Hrvatske turističke agencije dobivaju uglavnom vrlo visoku ocjenu za usluge i visoku razinu profesionalnosti.

238

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Prema istraživanjima, Britanci su najbolji vanpansionski potrošači: traže najbolje restorane, najviše troše na izlete i posjete kulturnoj/prirodnoj baštini Hrvatske, kupuju suvenire i domaće hrvatske proizvode. Traže domaće specijalitete, autohtonu glazbu i ples, kako bi doživjeli tradicionalnu mediteransku atmosferu (kao što je nude konkurenti Španjolska ili Grčka). PROFIL BRITANSKOG TRŽIŠTA U 2006. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u 2006. godini Očekuje se ukupan porast odlazaka na odmor od 3% u odnosu na 2005. godinu. Redoslijed najpopularnijih odredišta neće se značajnije promijeniti u odnosu na 2005. godinu. Dolasci 2006. %+/Španjolska 9,5 mil +0,2% Francuska 7,6 mil +2,5% Kanarsko otočje 2,6 mil -0,1% USA 2,4 mil +2,2% Grčka 2,8 mil +1,4% Italija 2,3 mil +2,3% Irska 1,7 mil +0,8% Portugal 1,3 mil +0,4% Cipar 1,3 mil +1,6% Nizozemska 1,1 mil +1,7% Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2006. godini Zbog porasta udjela jeftinih zrakoplovnih prijevoznika u ukupnom prometu, u 2006. očekuje se: a) Daljnji pad organiziranog prometa ili u optimističnoj verziji promet na razini prošle godine, dok će se trend porasta u individualnom "DIY - Do it yourself" i "dynamic packaging" nastaviti. b) Preraspodjela među velikim turoperatorima: Thomson zadržava vodeću poziciju, My Travel/Airtours zbog financijskih problema smanjio je kapacitet za skoro milijun sjedišta, dok Internet buking kompanije povećavaju svoj udjel. Turoperator 1. Thomson TUI UK Group 2. Thomas Cook Group 3. My Travel/Airtours Group 4. First Choice Group 5. Cosmos Group 6. Interactive Corporation Group 7. Gold Medal Travel Group 8. Last Minute.com Group 9. Trailfinders Group 10. Lotus Group

avio sjedišta 2006. 4.672.000 3.060.000 3.054.000 2.813.000 1.096.000 811.000 683.000 604.000 523.000 466.000

postotak UK tržišta 15,7% 10,4% 10,3% 9,4% 3,5% 2,9% 2,4% 2,1% 1,9% 1,7%

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2006. GODINE Aktualni imidž Hrvatske na britanskom tržištu Image naše zemlje je vrlo pozitivan, zahvaljujući izuzetnim reportažama u britanskim i irskim medijima, u duhu slogana "Hrvatska - Mediteran kakav je nekad bio".

239

Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s britanskog tržišta u 2006. godini Očekuje se porast od približno 10%, tj. 280.000 dolazaka uz 1.483.430 noćenja. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2006. godini Očekuje se sljedeće: a) Porasta individualnog putovanja i "dynamic packaging-a" b) Veliki porast naleta na Hrvatsku redovnih linija British Airways iz Gatwicka, dnevno za Dubrovnik i tri puta tjedno za Split i GB Airways iz Manchestera za Dubrovnik te dodatnih letova Croatia Airlines. c) Porast čarter letova turoperatora s regionalnih aerodroma: Norwich, Sheffield/Donacaster, Birmingham, Bristol, Bournemouth, Manchester, koji prodaju “flight only” aranžmane individualnim gostima. Međutim, najveći porast je u broju dodatnih letova jeftinih "low-cost" zračnih prijevoznika: Wizz Air za Zagreb i Split, Easyjet za Rijeku-Krk i Split te Globespan iz Škotske za Pulu. Zastupljenost Hrvatske u programima turoperatora u 2006. godini Hrvatska je na britanskom tržištu stvorila imidž "ekskluzivnog" odredišta i zastupljena je u programima 143 turoperatora. Pored "starih" turoperatora, čak 30 novih turoperatora, uglavnom specijalista za dobrostojeću klijentelu i posebne programe uključilo je Hrvatsku u 2006. godinu: Topdeck, Airtours, Euro-resorts, Style Holidays, Concept Holidays, Collette Worldwide, HF Holidays, Jacob Online, Perfect Places, Motorcycle Tours, Inn Travel, Busabout, Simply Sports Tours, Live Travel, Rayburn Tours, Pavilion Tours, Villa Book, Langdale Walking, Small Families, Westimister Classic Tours, itd. Zrakoplovni čarteri u 2006. Broj čarter letova povećan je na 28, što predstavlja povećanje od 7% tjedno, uključujući prvi čarter iz regionalne zračne luke Sheffield/Doncaster. Autobusni promet, uglavnom je usmjeren prema Istri i Kvarneru, uz očekivani porast od 8%. Preferencija tržišta u 2006. s obzirom na vrstu smještaja Britansko i irsko tržište, zbog ograničenog kapaciteta u velikim hotelskim kućama, sve više traži visokokvalitetni smještaj: ekskluzivne vile s bazenima, boutique hotele i sl. Potražnja za specifičnim sadržajima Naši turoperatori i partneri otkrivaju i nude u svojim programima, još u mnogo slučajeva neiskorištene potencijale hrvatske turističke ponude: a) Wine Tour Of Croatian Islands (Arbalster & Clarke Wine Tours) b) Agro turizam: uspješnu formulu Istre, koju bi bilo moguće proširiti na cijelu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru i otoke te unutrašnjost Hrvatske uz eno-gastrološku ponudu, ponudu aktivnih te kulturnih i povijesnih sadržaja. Turoperatori već to nude: Headwater Holidays, Adventure Holidays, Westminster Classic Tours, Andante Travel, Special Tours, Martin Randal Tours, Heritage Travel, Cox & Kings Tours, Explore Worldwide, Exodus Travel, Colletter Worldwide, itd. TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnje odmore u 2007. Britanska ekonomija predviđa daljnji uspon u 2007. s porastom BDP, niskom inflacijom i smanjenjem stope nezaposlenosti. Ovakva situacija stvorit će preduvjete za povećanje broja putovanja na odmor.

240

Preliminarna procjena najomiljenijih odredišta u 2007. prema procjeni IRN Travelstat, International Paseenger Survey, redoslijed omiljenih odredišta neće se znatno promijeniti: Odredište Španjolska Francuska Kanarsko otočje USA Grčka Italija Irska Portugal Cipar Nizozemska Turska

Godina 2006. 9.000.000 7.700.000 2.840.000 2.700.000 2.500.000 2.180.000 1.640.000 1.260.000 1.130.000 1.050.000 1.000.000

Godina 2007. 9.000.000 7.900.000 2.840.000 2.750.000 2.700.000 2.250.000 1.650.000 1.280.000 1.180.000 1.070.000 1.050.000

TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2007. S obzirom da je Hrvatska "odredište u trendu", očekujemo nastavak porasta prometa i u sezoni 2007. i to na razini približno 7%. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Pored najave proširenja programa većine postojećih turoperatora, već sada očekujemo 10-tak novih turoperatora, kvalitetnih specijalista koji će uključiti Hrvatsku u programe za 2007. godinu. Mjere koje bi u 2007.trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Primarno valja istaknuti sljedeće: a) Predsezona i kasna sezona: potrebno je više zabave i sadržaja za goste, kako bi se stimulirala prodaja van sezonskih aranžmana (u tim razdobljima "leže" neiskorišteni potencijali i smještajni kapaciteti). b) Potreban je veći broj osmišljenih programa u segmentu "specijalnih interesa" kao što su: enogastronomski turizam, biciklističke i šetačke ture, programi vezani uz promatranje flore i faune, avanturizam, seoski turizam i sl.

241

ŠVICARSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: federativna republika Ukupna površina: 41.290 km2 Glavni grad: Bern Stanovništvo: 7.489.370 Švicarska konfederacija sastoji se od 26 kantona: Aargau, Appenzell, Ausser-Rhoden, Appenzell, Inner-Rhoden, Basel-Landschsft, Basel-Stadt, Bern, Fribourg, Geneve, Glarus, Graubunden, Jura, Luzern, Neuchatel, Nidwalden, Obwalden, Sankt Gallen, Schaffhausen, Schwyz, Solothurn, Thurgau, Ticino, Uri, Valas, Vaud ,Zug, Zürich Najveći gradovi: • Bern • Zürich • Basel • Geneva Opće karakteristike gospodarstva Iako malo, švicarsko se gospodarstvo ubraja u red najrazvijenijih i najkonkurentnijih u svijetu. Kao glavne prednosti Švicarske ističu se njezina izrazita politička i ekonomska stabilnost, liberalan zakonski okvir i dobro ustrojena administracija, niski porezi, niz privlačnih poticaja za domaće i strane investitore, visokoproduktivna i obrazovana radna snaga, kao i visoko razvijena tehnologija i infrastruktura. Gospodarsku snagu Švicarske čini snažan sektor usluga (60% BDP-a), posebice sektor financijskih usluga, odnosno bankarski sustav koji sam generira 11% švicarskog BDP-a te turizam. Pored toga, Švicarska je zemlja visoko razvijene industrije koja je ujedno i nositelj snažnog švicarskog izvoza, ali i zapošljavanja. Predvode je stalno rastuće kemijska i farmaceutska industrija te elektronika i elektrotehnika, metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, proizvodnja vozila i precizna mehanika.

242

Ekonomski pokazatelji BDP per capita – 46 195,46 CHF BDP realni

Promjena BDP-a, realno:

(2001.) 419,856 mlrd. CHF (2002.) 421,141 mlrd. CHF (2003.) 419,986 mlrd. CHF (2004.) 428,658 mlrd. CHF (2005.) 436,652 mlrd. CHF

(2001.) 1,0% (2002.) 0,2% (2003.) -0,5% (2004.) 1,7% (2005.) 1,9%

BDP realni 440'000 435'000 u Mil.CHF

430'000 425'000 420'000 415'000 410'000 405'000 400'000 2000

2001

2002

2003

2004

BDP nominalni:

Promjena BDP-a, nominalno

(2001.) 422,485 mlrd. CHF (2002.) 430,526 mlrd. CHF (2003.) 434,562 mlrd. CHF (2004.) 445,930.mlrd. CHF (2005.) 456,928 mlrd. CHF

(2001.) 1,7% (2002.) 1,2% (2003.) 0,6% (2004.) 2,6% (2005.) 2,5%

2005

BDP nominalni 460'000 450'000

u mili.chf

440'000 430'000 420'000 410'000 400'000 2001

2002

2003

2004

2005

243

NEZAPOSLENOST Stopa nezaposlenosti: (2002.) 2,8% (2003.) 3,7% (2004.) 3,9% (2005.) 3,8% -148 000 Tabela: Broj nezaposlenih registriranih u veljači 2006. Stanje: Stanje (u Promjene u Promjene u Porast Odljev broj %): usporedbi s usporedbi s prethodnim prethodnim mjesecom mjesecom (%) Ukupno 150099 100 -4105 -2,7 23904 28009 Sezonski rad 140062 -2033 -1,4 PO REGIJAMA: Njemački dio Švicarske 92184 61,4 -2263 -2,4 15866 18127 Zapadna Švicarska 57915 38,6 -1842 -3,1 8038 9882 Tessin PO SPOLU: Žene 68338 45,5 -1459 -2,1 10735 12197 Muškarci 81761 54,5 -2646 -3,1 13169 15812 PO NACIONALNOSTI: Švicarci 85915 57,2 -2541 -2,9 14082 16721 Stranci 64184 42,8 -1564 -2,4 9822 11288 PO DOBI: 15-24 godina 27528 18,3 -1269 -4,4 5779 6710 25-49 godina 91328 60,8 -2315 -2,5 14702 17156 50 i više 31243 20,8 -521 -1,6 3423 4143 Izvor: Statistički zavod Švicarske

Struktura zaposlenosti Radna snaga u 2005.

- 3,8 mil.

(2005.) usluge industrija poljoprivreda

(72,0%) (23,9%) (4,1%)

Prosječna plaća Švicarska je, pored Švedske, zemlja s najvišim standardom u Europi. Razina standarda, a time i prosječna primanja su na zavidnoj razini što omogućava veliku kupovnu moć građana. U Švicarskoj plaće za rad na puno radno vrijeme variraju u prilično velikim omjerima. Kod 46% radnih mjesta prosječna mjesečna bruto plaća iznosi 5.000 CHF. Više od 8.000 bruto CHF mjesečno ima svega 14,4% radnih mjesta u Švicarskoj. Prema podacima Švicarskog zavoda za statistiku, u posljednjih deset godina prosječna plaća u Švicarskoj porasla je za 3,8%.

244

Tabela: godišnja prosječna plaća po sektorima izražena u CHF

Izvor: Statistički zavod Švicarska Inflacija: (2001.) 1,4% (2002.) 0,6% (2003.) 0,6% (2004.) 0,8% (2005.) 1,2% 1.6 1.4 1.2 1 0.8

Reihe2

0.6 0.4 0.2 0 2001

2002

2003

2004

2005

Istraživanje i razvoj: 2,7 % BDP-a izdvaja se za istraživanje i razvoj. Prosječno izdvajanje za tehnologiju po glavi stanovnika iznosi 282 CHF, što je dvostruko više od prosjeka EU (141 CHF).

245

Vanjsko-trgovinska bilanca Gospodarstvo Švicarske ostvarilo je u 2005. godini pozitivne rezultate. Bruto nacionalni dohodak porastao je za 1,9% (za razliku od prosječnih 1,4% u većini europskih zemalja), osobna potrošnja porasla je za 1,6%, javna za 1,3%, a investicije za 3,2%. Švicarska vlada očekuje da će se pozitivni trend nastaviti i u 2006. Glavni vanjsko-trgovinski partner Švicarske je Njemačka. Tabela: vanjsko-trgovinska bilanca, veljača 2005. Schweiz

2005.

2004.

Einwohner in Mio

7,48

7,4

304,1 Mrd Euro

279,5 Mrd Euro (2003.)

-

37.900 Euro (2003.)

BIP-Wachstum (%)

1,5

1,8

Inflationsrate (%)

1,2

0,8

4

3,9

-2,8

-2,7

Leistungsbilanz (%BIP)

-

12

Gesamtverschuldung (%BIP)

-

56

Import aus Deutschland (%)

-

32,9 (29 Mrd Euro)

Export nach Deutschland (%)

-

20,3 (18,8 Mrd Euro)

Rangstelle des Handels

-

9 bei Ausfuhr 10 bei Einfuhr

Deutsche Direktinvestitionen

-

18 Mrd Euro

Schweiz. Direktinvestitionen

-

17 Mrd Euro

Bruttoinlandsprodukt (Mrd USD) BIP/Kopf

Arbeitslosigkeit (%) Budgetsaldo (% BIP)

Doppelbesteuerungsabkommen

seit 1971.

Izvor: Statistički zavod Švicarske Stanovništvo Ukupno: 7.489.370 • • •

0-14 godina: 15-64 godina: 65 godina i više:

16,6% 68% 15,4%

(muškarci 643.497/ žene 597.565) (muškarci 2.570.544/ žene 2.522.365) (muškarci 472.769/ žene 682.630)

MEDIJI I OGLAŠAVANJA NA TRŽIŠTU Turistički magazini Schweizer Touristik (26 x god.) Travel Inside (50 x god.)

246

naklada naklada

10.901 10.664

Novine Dnevne (njemački) Blick (pon – sub) Tages Anzeiger (pon – sub) 20 Minuten (pon – pet) Basler Zeitung (pon – sub) Berner Zeitung (pon – sub) Neue Luzerner Zeitung (pon – sub) St. Galler Tagblatt (pon – sub) Mittelland Zeitung (pon – sub)

naklada naklada naklada naklada naklada naklada naklada naklada

275.275 236.229 329.424 100.763 165.700 134.526 108.004 190.098

Dnevne (francuski) 24heurs (pon – sub) Le Matin (pon – ned)

naklada naklada

86.153 69.350

Tjednici Sonntags Blick (ned) Sonntags Zeitung (ned) Coop Zeitung Migros Magazin

naklada naklada naklada naklada

297.295 203.087 1.529.169 1.549.788

Časopisi Tjedni (njemački) Schweizer Familie (cet) Schweizer Illustrierte (pon)

njemački naklada naklada

165.064 255.777

Tjedni (francuski) Lillustré (sri)

naklada

94.376

Mjesečni (njemački) Reise Blick (8 x god.)

naklada

262.200

Mjesečni (talijanski) Illustrazione Ticinese

naklada

130.465

TV Schweizer Fernsehen DRS SF1 Télevisione Suisse Romande TSR1 Televisione svizzera di lingua italiana TSI1 Radio DRS (D) La Première (F) Rete Uno (I)

72% 50% 55% 2.000.000 slušatelja 41% slušatelja 50% slušatelja

TELETEXT SWISS TXT 85% stanovnika Švicarske vjeruju informacijama s teleteksta. SWISS TXT, na www.teletext.ch, registrira dnevno čak 1.000.000 ulaza. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. Ukupan broj stanovnika koji su 2005. otputovali na odmor Prema istraživanju osiguravajuće kuće Elvia, koja je specijalist za putna osiguranja, ukupan broj stanovnika Švicarske koji su otputovali na odmor u 2005. godini iznosi 6.590.645.

247

Tabela: Broj turističkih putovanja kroz godinu

Izvor: Travel Inside-TTW Montreux 10% 26% 27% 18% 8% 11%

- nije koristilo godišnji odmor u smislu putovanja - jedan put u godini otputovali na godišnji odmor - dva puta u godini otputovali na godišnji odmor - tri puta u godini otputovali na godišnji odmor - četiri puta u godini otputovali na godišnji odmor - pet puta u godini otputovali na godišnji odmor

Broj stanovnika koji su odmor proveli u inozemstvu/vlastitoj zemlji Od ukupnog broja stanovnika koji su koristili odmor, na odmor u inozemstvo je putovalo 60% stanovnika, a odmor u vlastitoj zemlji provelo je 40% stanovnika. Redoslijed najomiljenijh odredišta 1. Francuska 2. Italija 3. Španjolska 4. Njemačka 5. Austrija . . 14. Hrvatska Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Tržišni udio individualnih putovanja kreće se na razini od 70%, dok je udio organiziranih putovanja 30%. Prvih pet mjesta najomljenijih odredišta nalaze se u geografski neposrednom susjedstvu Švicarske. Odredišta su im poznata, pa uglavnom putuju u individualnom aranžmanu. Organizirani način putovanja u najvećem broju koriste za udaljenija odredišta. Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenih odredišta Komparativne prednosti tih odredišta su u prvom redu geografska blizina, široki asortiman ponude te relativno dobro poznavanje omiljenih odredišta. U slučaju najomiljenijeg odredišta Švicaraca, Francuske, kao komparativnu prednost možemo navesti i zajednički službeni jezik koji uvelike olakšava gostu da se osjeća "kao kod kuće". Što se tiče nedostataka, možemo navesti jedino razlike u cijenama na svim odredištima od uvođenja eura koji svaki od odredišta čini "skupljim".

248

Koju vrstu transporta najčešće preferiraju S obzirom na vrstu transporta koji koriste, omjer izgleda ovako: 53% koriste vlastite automobile 20% koriste vlakove 18% koriste avion 4% koriste autobuse Koji način organiziranja odmora preferiraju turisti

Izvor: Travel Inside-TTW Montreux Trend je u smjeru samostalnog organiziranja putovanja. U 2005. godini 29% Švicaraca sami su organizirali godišnji odmor, a 17% organiziralo je odmor putem Interneta. U 2005. godini, u agencijama je odmor bukiralo 34% Švicaraca, što je 4% manje nego u 2004. godini. Koji marketinški kanal je bio presudan za odluku o putovanju

Izvor: Travel Inside-TTW Montreux Skrećemo pozornost na sve veću važnost Interneta kao marketinškog kanala koji je u velikom usponu.

249

Preferencije turista sa švicarskog tržišta obzirom na vrstu smještaja 27% 19% 17% 7% 4% 3%

- hotel, motel s dvije do tri zvjezdice - kod prijatelja, rođaka, poznanika - hotel s četiri do pet zvjezdica - "bed and breakfast" - kamp - privatni smještaj

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja 43,9% - odmor 23,7% - poslovna putovanja 10,3% - shopping 4,3% - stručno usavršavanje 9,2% - ostalo Prosječni budžet/potrošnja na putovanju - za poslovna putovanja u inozemstvo: - za kratka putovanja u trajanju od 1-3 dana: - za duža putovanja:

651 CHF (dnevno) 191 CHF (dnevno) 141 CHF (dnevno)

Rezervacija u turističkim agencijama po godinama 2002

2003

Izvor: Travel Inside-TTW Montreux Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Od oko 200 registriranih organizatora putovanja u Švicarskoj, njih oko 45 imaju Hrvatsku u svojoj ponudi, a njih desetak je potpuno orijentirano na Hrvatsku. Lista deset najznačajnijih turoperatora u Švicarskoj: 1. Hotelplan 2. Kuoni 3. Helvetic Tours 4. Imholz

250

5. M-Travel 6. Vögele Reisen 7. TUI 8. Esco Reisen 9. Club Mediterraneè 10. Eurotrek UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

56.904 13.524 7.418 9.702 17.630 12.405 20.000 26.677 28.758 24.227 36.223 46.026 60.607 82.883 103.686 113.909

24 55 131 182 70 161 133 108 84 150 127 132 137 125 110

Noćenja indeks 100 24 13 17 31 22 35 47 51 43 64 81 107 146 182 200

310.108 40.811 30.700 46.245 81.639 50.080 81.000 123.811 126.588 98.366 154.107 202.057 251.907 340.144 412.054 473.309

13 75 151 177 61 162 153 102 78 157 131 125 135 121 115

100 13 10 15 26 16 26 40 41 32 50 65 81 110 133 153

Broj noćenja i dolazaka po mjesecima u godini 2005. 2005. siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac UKUPNO

broj dolazaka 950 723 1’941 5’420 10’093 14’296 35’784 17’338 1’6336 8’933 986 1’109 113’909

indeks 105 73 82 108 98 105 111 114 121 109 98 91 110 Izvor: DZS

broj noćenja 1’571 1’593 4’547 14’897 30’225 53’054 184’290 86’933 60’237 32’259 1’862 1’841 473’309

indeks 108 83 85 119 80 110 111 131 133 123 110 101 115

251

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa švicarskog tržišta

D o la s ci

120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 Izvor: DZS

20

05

.

. 04

. 20

03 20

02

.

. 20

01 20

00

.

. 20

99 19

19

98

97

.

.

. 19

19

19

95

96

.

. 94

. 19

93

. 19

19

92

91 19

19

90

.

.

0

Noćenja

500.000 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000

Izvor: DZS

252

.

. 20 05

.

20 04

20 03

.

20 02

.

. 20 01

20 00

. 19 99

.

19 98

. 19 97

.

19 96

. 19 95

.

19 94

. 19 93

.

19 92

. 19 91

19 90

.

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku kreće se na razini od približno 70% prema 30% u korist individualnih dolazaka. Razlog tome je relativna blizina Hrvatske, ali i nepostojanje zračne veze s većim gradovima poput Basela, Geneve i Berna, koji su Hrvatskom povezani samo čarter letovima u sezoni. Činjenica je također da organizirane programe koriste pri odlascima na neka dalja odredišta. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja 1

2

3

4

5 6 7 8

Ackermann Tours

B. Gusic Reisen

Balkan Holidays

Baumeler Reisen

Bike Adventure Tours Gmbh Castell Reisen AG Car Rouge Ferienverein Chiappa Travel

KRSTARENJE (bus) - Italija, Grčka, Dubrovnik SMJEŠTAJ (h, pr. smj.) - Umag, Novigrad, Vrsar, Rovinj, Pula, Medulin, Rabac, Crikvenica, Lovran, Krk, N. Vinodolski, Rab, Lošinj, Pag Paklenica, Zaton, Zadar, Sukošan, Pašman, Vodice, Primošten, Trogir, Brač, Brela, B. Voda, Pelješac, Mljet, Dubrovnik, Plitvice KRSTARENJE - Opatija, Krk, Rab, Dugi otok, Lošinj, Opatija IZNAJMLJIVANJE BRODOVA, MARINE - Rovinj, Pula, Krk, Pag, Zadar, Sukošan, Kornati, Murter AVION - OU -sub. ZRH-SPU SMJEŠTAJ (h) - Dubrovnik, Korčula, Vodice, Primošten, Šibenik, Opatija, Krk, M. Lošinj, Pula, Poreč, Rovinj, Zagreb KRUŽNO PUT.(avion) - Dubrovnik, Sinj, Plitvice, Zagreb, Hrvat. zagorje, Zagreb, Zadar, Split AVION - OU - ned. ZRH-ZAG-DBV - ned. ZRH-SPU -Malev - uto, čet, sub, nedj. - GVN - BUD -DBV KRSTARENJE (Oldtimer)- Split, Rogoznica, Šibenik, Krka, Kornati, Zadar, Vodice, Trogir, Split AUTO PUT. - iz Zagreba unajmljenim autom – Zagreb, Poreč, Plitvice, Zadar BICIKLIST. KRUŽNO PUT. (bus) - Lovran, Brestova, Porozina, Cres, Mali Lošinj, Pag, Zadar, Šibenik, Split, Vela Luka, Korčula, Rijeka BICIKLIST. KRUŽNO PUT. - Poreč, unutrašnja Istra, Pula KRUŽNO PUT. (avion) - Split, Trogir, Primošten, Drvenik Veli, Brač, Mosor, Šolta AVION - Air Adriatic - sub. ZRH-SPU KRUŽNO PUT. (vlak ZRH-VENEDIG) - Mošćenica, Cres, Labin, Pula BICIKLIST. KRUŽNO PUT.+ BROD (ind. dol.) - Omišalj, Krk, Rab, Pag, Lošinj, Cres, Opatija SMJEŠTAJ (h) -Poreč (bus) -Dubrovnik (avion) AVION - Air Adriatic – ned. BSL, ZRH -SPU KRUŽNO PUT. (bus) - St. Gallen, Villach, Zagreb, Plitvice, Tučepi, Mostar, Dubrovnik, Split, Opatija, Kranjska Gora FKK - Poreč, Rovinj

253

9

10 11

12

13

14

15

16 17

18

Croatia Tours

Direkt Reisen Ebneter Car

Epicro

Eurobus Knecht Reisen

Eurotrek

Franz Dähler

FTI Touristik AG Hofmann Reisen

Imbach Reisen AG

SMJEŠTAJ (h, pr. smj.) - CIJELA : ISTRA, KVARNER, DALMACIJA, ZAGREB JEDRENJE, IZNAJMLJIVANJE BRODOVA - Pula, Cres, Punat, Biograd, Zadar, Vodice, Primošten, Trogir, Split, Dubrovnik KRUŽNO PUT. (bus) - Rijeka, Krk, Pag, Dugi otok, Kornati, Zadar, Mali Lošinj, Cres SVJETIONICI-SMJEŠTAJ -Lastovo, Makarska, Rovinj, Pula, Poreč, Korčula AGROTURIZAM-SMJEŠTAJ - Istra: Labin, Pula, Smoljanci, Barban, Grižane AVION - Air Adriatic - sub. BSL-DBV - nedj. BSL-SPU , ZRH-SPU - Helvetic Airways - uto. ZRH-SPU, GVA-SPU KRSTARENJE (bus do Venecije) - Venecija, Italija, Bari, Grčka, Turska, Dubrovnik KRUŽNO PUT.- (bus) - St. Gallen, Trogir, Zadar, Krka, Split, Trogir, Villach SMJEŠTAJ (h, p)- Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula, Fažana, Opatija, Baška, Rab, Lošinj, Zadar, Šibenik, Brela, B. Voda, Makarska, Korčula Mljet, Dubrovnik, Plitvice KAMPIRANJE - Pula IZNAJMLJIVANJE BRODOVA - Rovinj, Pula, Krk, Pag, Zadar, Sukošan, Kornati, Murter PUSTOLOVNI TURIZ. - Pašman FKK - Poreč, Vrsar, Rab, Rovinj KRUŽNO PUT. (bus) -Italija, Portorož, Crikvenica, Trogir, Dubrovnik, Plitvice KRUŽNO PUT.(ind. dolazak) - Umag, Poreč, Pazin, Rovinj, Brijuni BICIKLIST. KRUŽNO PUT.(ind. dol.) - Omišalj, Cres, Rab, Pag, Krk, Trogir, Šolta, Brač, Makarska, Pelješac, Mljet, Korčula, Hvar KAJAK+KAMP -ind. dolazak do Münchena + vlak MUC-ZAGSPU- Split, Hvar, Brač JEDRENJE (ind. dol) – Split SMJEŠTAJ (h) - Rabac KRUŽNO PUT. (bus) - Rabac, Labin, Rovinj, Krk, Cres, Rab SMJEŠTAJ (h) - Pirovac, Vodice, Šibenik, Dubrovnik KRUŽNO PUT.(avion) - Dubrovnik, Trogir, Zadar, Zagreb, Plitvice AVION - Air Adriatic - sub. BSL-DBV - ned. BSL-SPU SMJEŠTAJ (h) - Lošinj SURFANJE (bus) – Lošinj KRUŽNO PUT.(avion) - Zagreb, Plitvice, Velebit, Paklenica, Kornati, Trogir, Starigrad, Split AVION - OU

19 20

21

254

Imholz/TUI Suisse Insel-Reisen

Kompas Travel

- pon. ZRH-ZAG - nedj. SPU-ZRH SMJEŠTAJ (h, p) - Istra , Dalmacija, Kvarner AVION - OU - sub. - ZRH-SPU ON LINE KRUŽNO PUT.(bus) – Istra SMJEŠTAJ (h) - Poreč, Umag, Rovinj, Rabac, Šibenik, Hvar, Brač, Dubrovnik, Cavtat BUS - iz svakoga većega grada u Švicarskoj AVION - Air Adriatic - sub.- BSL-DBV Helvetic Airlines - uto - ZRH, BSL, GVA-SPU

22

23

24

25

26

27 28 29 30 31

32

Kroatische Segel

Kuoni Travel/Helvetic Tours

Marti Reisen

MediaShop Reise

Neckermann Reisen

Nouvelles Frontieres Rattin AG Reka CH-Reisekasse Sägesser Reisen AG Schönes Dalmatien

Startklar Reisen AG

JEDRENJE, IZNAJMLJIVANJE - Trogir, Rovinj, Pula, Dubrovnik, Biograd, Murter, Kornati AVION - OU - pet. ZRH-PUY/ ned. ZRH-ZAD / sub. ZRH-SPU /pet. ZRH-DBV / pon. ZRH-ZAG-DBV SMJEŠTAJ (h) - Dubrovnik + City Break katalog AVION - OU - pet - ZRH - DBV - Malev - uto , čet, sub, ned. - GVA - BUD- DBV SMJEŠTAJ - Umag , Poreč, Vrsar (bus) KRUŽNO PUT. (bus) - Opatija, Plitvice, Dubrovnik, Trogir, Krka, Plitvice, Mali Lošinj SMJEŠTAJ (h) - Supetar KRUŽNO PUT.(avion) - Split, Korčula, Lastovo, Dubrovnik, Hvar, Šibenik, Zadar, Biograd, Split AVION - Helvetic Airways - uto -ZRH-SPU - Air Adriatic - nedj.- GVA – SPU AVION - OU - sub. ZRH - SPU - cijela ponuda iz Njemačke SMJEŠTAJ (h) - Šibenik, Hvar, Starigrad, Brač, Baška Voda, Trogir, Brela, Makarska, Tučepi, Živogošće, Plat, Mlini, Cavtat, Dubrovnik, Slano, Korčula, Vela Luka KRUŽNO PUT. - Split, Makarska, Mljet, Dubrovnik, Šipan, Pelješac, Korčula, Hvar, Bol, Brač, Zadar, Vodice, Vis, Biševo KRUŽNO PUT. (SLO-HRV) -Split, Plitvice, Krka, Paklenica, Bled, Postojna, Zagreb, Ljubljana, Opatija, Paklenica, Zadar, Šibenik, Krka, Trogir, Cetina, Brela KRUŽNO PUT.(pješačenje) - Split, Biokovo, Tučepi, Brikva, Igrane, Živogošće, Vidova Gora, Mosor, Cetina, Omiš SMJEŠTAJ (h) - Baška Voda, Makarska AVION - Air France – ZRH – PAR – SPU KRUŽNO PUT. (bus) - iz Schaffhausen, Poreč, Pula SMJEŠTAJ (h) - Poreč, Umag, Rovinj, Vrsar, Pag KAMPING - Cres, Zadar KRUŽNO PUT. (bus) – Sisach, Krk, Plitvice SMJEŠTAJ (p) - Biograd na Moru, Drage, Sv. Filip i Jakov, Petrčane, Prevlaka, Sv. Petar, Zadar, Brač, Čiovo, Kanica, Pirovac, Ražanj, Rogoznica, Stobreč, Vodice, Živogošće, Dubrovnik, Lastovo, Šipan, Klek SMJEŠTAJ (h) - Vodice, Šibenik, Hvar, Dubrovnik RONJENJE - Hvar AVION - Air Adriatic - nedj. ZRH, BSL, GVA-SPU - Helvetic - uto. ZRH-SPU SMJEŠTAJ (h) - Šibenik (Solaris), Krka, Kornati,

33

34 35

Sunshine Touristik AVION - Dubrovnik airlines - pet. SPU-ZRH-GVA-SPU - Dubrovnik airlines - ned. SPU-ZRH-SPU Trend Tours AG Trissler Reisen

SMJEŠTAJ (h) - Šibenik, Tučepi AVION - Air Adriatic - ned.- ZRH-SPU-ZRH - uto. - BSL-SPU-BSL MOTORI (ind. dolazak) - Istra, Kvarner, Paklenica, Zadar, VELEBIT, Vransko jezero

255

36

37

Turicum Tours

Twerenbold Reisen

Unique Travel 38

39

40

41

256

Univair Voyages SA

Walliser Reisen

Zbären Reise

SMJEŠTAJ (h, p) - Vodice, Jelsa, Lumbarda, Trogir, Biograd, Murter, Živogošće, Supetar, Tučepi KRUŽNO PUT. (avion) - Split, Trogir, Dubrovnik, Hvar, Korčula, Mostar, Split - Split, Dubrovnik, Hvar, Bol, Komiža, Split AVION - Air Adriatic - ned. - ZRH-SPU, BSL-SPU - Helvetic airlines - uto. - GVA-SPU, ZRH-SPU KRUŽNO PUT. (bus) -Villach, Plitvice, Makarska, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Opatija (bus) - Rovinj, Pula, Poreč, Lipica (bus) - Rijeka, Krk, Rab, Pag, Lošinj SMJEŠTAJ (h, p) - CIJELA ISTRA, KVARNER, DALMACIJA, ZAGREB JEDRENJE - Dubrovnik PJEŠAČENJE + BROD - Pula, Cres, Krk, Rab, Lošinj, Pula RAZGLEDAVANJE OTOKA (bicikl+brod) - Umag, Buje, Grožnjan, Pula, Rovinj, Vrsar, Pula, Brijuni - Krk, Cres, Rab, Pag, Dugi otok - Zadar, Pašman, Vodice, Skradin, Primošten, Trogir, Murter - Trogir, Šolta, Split, Omiš, Makarska, Pelješac, Mljet Korčula, Hvar, Brač KRSTARENJE(oldtimer) - Opatija, Krk, Rab, Pag, Pašman, Lošinj, Cres - Split, Makarska, Pelješac, Korčula, Mljet, Lastovo BICIKLIZAM - Dubrovnik KAJAK, RAFTING - Dubrovnik JEDRENJE, IZNAJMLJIVANJE JEDRILICA AVION - OU - pet. ZRH-PUY / ned. ZRH-ZAD / sub. ZRH-SPU / - pet. ZRH-DBV - pon. ZRH-ZAG-DBV - Helvetic Air - uto. ZRH-SPU, GVA-SPU - Air Adriatic - sub. BSL-DBV BUS -iz svakoga većega švicarskoga grada - cijela obala SMJEŠTAJ (h) - Biograd, Dubrovnik, Brač, Hvar, Korčula, Primošten, Šibenik, Trogir, Biograd, Brač, Hvar, Lastovo KRUŽNO PUT. (avion) - Split, Bol, Korčula, Dubrovnik AVION - Malev - pon., čet., sub., nedj. - GVA-BUD-SPU - uto, čet, sub, ned. - GVA-BUD-DBV - pon., uto., sri., čet., pet, sub, ned. - GVA -ZAG - Darwin - sub. - GVA-SPU SMJEŠTAJ (h) - Umag, Novigrad, Poreč, Vrsar, Rovinj, Medulin, Pula, Njivice, Krk, Lošinj, Rab, Zadar, Vodice, Trogir, Bol, Brela, Korčula KRUŽNO PUT. (bus) - Krk, Lošinj, Plitvice, Rab, Zagreb - Poreč, Vrsar, Istra - Crikvenica, Senj, Zadar, Pakleni otoci, Korčula, Dubrovnik, Pelješac - Crikvenica, Zadar, Krka, Split, Plitvice BICIKLIZAM (bus) - Poreč, Umag, Krk, Cres, Mali Lošinj, Rab, Zadar KRUŽNO PUT. (bus) - Poreč, Krk, Brijuni, Grožnjan, Motovun

42

SMJEŠTAJ (h) - Zadar, Biograd, Drage, Murter, Pirovac, Primošten, Šibenik, Tisno, Trogir, Vodice, Bol, Dubrovnik, Jelsa, Korčula, Postira, Supetar, Vela Luka KRUŽNO PUT. - od Zadra do Dubrovnika KRUŽNO PUT. (pješačenje) - Zadar, Plitvice, Velebit, Starigrad, - Dokoze, Krupa, Ugljan, Zadar AVION - Private Wings - sub. StGA (Altenrhein) – ZAD

Zlataric Reiseservice

Preliminarni red letenja CROATIA AIRLINES za 2006.: ZAGREB PON, UTO, SRI, ČET, PET, SUB, NED - ZAG-ZRH - 09:00-11:00 PON, UTO, SRI, ČET, PET - ZAG-ZRH - 17:30-19:20 PON, UTO, SRI, ČET, PET, SUB NED PON, UTO, SRI, ČET, PET

- ATR42 - OU460 - ATR42 - OU464

- ZRH-ZAG - 11:45-13:25 - ATR42 - OU461 - ZRH-ZAG - 17:00-18:40 - ATR42 - OU461 - ZRH-ZAG - 20:05-21:45 -ATR42 - OU465

SPLIT SUB SUB

- ZRH-SPU - 10:05-11:25 - SPU-ZRH - 07:40-09:15

- A320 - OU463 - A320 - OU462

PULA PET PET

- ZRH-PUY - 14:15-15:55 - PUY-ZRH - 12:00-13:45

- ATR42 - OU469 - ATR42 - OU462

ZADAR NED - ZRH-ZAD - 11:45-13:40 NED - ZAD-ZRH - 14:15-16:20 ČARTER LETOVI TRAVANJ – LISTOPAD 2006. AIR ADRIATIC

- ATR42 - OU467 - ATR42 - OU466

SPLIT SUB - iz ZRH, BSL NED - iz BSL, ZRH, GVA UTO - iz BSL DUBROVNIK SUB - iz BSL HELVETIC AIRWAYS SPLIT UTO - iz ZRH, BSL, GVA DUBROVNIK AIRLINES SPLIT PET - iz ZRH, GVA NED - iz ZRH MALEV SPLIT PON, ČET, SUB, NED - iz GVA - preko BUDIM. DUBROVNIK UTO, ČET, SUB, NED

- iz GVA - preko BUDIM

ZAGREB PON, UTO, SRI, ČET, PET, SUB, NED

- iz GVA

257

DARWIN SPLIT SUB - iz GVA PRIVATE WINGS - FFA Air ZADAR SUB - iz ST. GALLEN (Altenrhein) - 22.4. promotivni let Obujam organiziranog prometa u 2005. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Nismo u mogućnosti dati konkretne brojeve jer ih većina organizatora putovanja ne želi dati. Na naš upitnik većina ih je odgovorila da su brojke bolje nego u 2004. godini. Porast su zabilježili u rasponu od 10% - 120%. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Kao prednost hrvatske turističke ponude možemo navesti: blizinu, ljepote našeg mora, sačuvan okoliš, sve veći spektar usluga, gostoljubivost domaćina te poboljšanje turističke i transportne infrastrukture. Kao nedostatak u hrvatskoj turističkoj ponudi ističe se nedostatak, odnosno nedovoljan broj luksuznih oblika odmora: Pod pojmom luksuzno navodimo mogućnost kupovine u ekskluzivnim trgovinama te trgovinama poznatih međunarodnih brendova na koje je bogata Švicarska klijentela navikla, zatim nedostatak igrališta za golf te neujednačena kvaliteta hotelske infrastrukture po pojedinim područjima. Kao nedostatak navodi se i nedostatak kapaciteta i nedovoljan broj zrakoplova Croatia Airlinesa koji prometuju na relaciji Švicarska - Hrvatska, a posebno nepostojanje izravnog leta za Dubrovnik. Nedostatak kulturnih sadržaja u predsezoni i posezoni jedan je od nedostataka naše ponude. Način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku U Švicarskoj je još uvijek glavno sredstvo prijevoza na putovanjima osobno vozilo jer se čak 53% svih putovanja vrši automobilom. Taj trend je prisutan i u dolascima u Hrvatsku. Zrakoplovni čarteri u 2005. Air Adriatic Riva 8 51000 Rijeka Mr. Jovan Misiraca Tel.: 00 385 51 325 655 Faks: 00 385 51 324 442 Email: sales@airadriatic.com www.airadriatic.com Air Alps Schweiz Flugplatzstrasse 3123 Belp / BE Mr. Daniel Steffan Tel.: 00 41 31 960 14 14 Email: daniel.steffen@airalps.at www.airalps.at Skywork airlines Terminal Nord Flughafen Bern-Belp 3123 Belp Tel.: 0041 31 960 23 23 Faks: 0041 31 960 23 20 Email : info@skywork-airlines.ch www.skywork-airlines.ch

258

Autobuseri u 2005. Reisen Mesic

Zürich

Tel. 01 817 05 27 Faks: 01 818 0849 Mob. 079 632 0018 reise.mesic@bluewin.ch

Reisebüro

Portenier

Derendingen Tel. 032 682 09 10 Faks: 032 682 09 14 Tel. 032 671 62 42 Faks: 032 671 62 45 www.lastminute-travel.ch portenier@lastminute-travel.ch

Biberist

Alsa + Eggmann

Basel

Tel. 061 205 08 50 Faks: 061 205 08 55 www.eurobus.ch info@eurobus.ch

CBW-Reisen

Lausanne

Mob. 079 544 68 71

Eurobus Knecht

Windisch

Tel. 056 461 61 61 Faks: 056 461 67 95 www.eurobus.ch info@eurobus.ch

Walliser Reisen Winterthur

Tel. 052 245 17 77 Faks: 052 245 17 79 www.walliserreisen.ch walliser@clinch.ch

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Kao prednosti navode se blizina, ljepote mora, gostoljubivost domaćina, očuvana okolina, mediteranska, sredozemna klima te sve modernije autoceste i bolja povezanost. Ako govorimo o bogatoj švicarskoj klijenteli, u nedostatke bismo naveli slabu opremljenost luksuznim dućanima, nepostojanje golf igrališta na Jadranu te za švicarski ukus nedovoljna kvaliteta hotela te pojedinih kamping mjesta. Uz nedostatke individualnog gosta navodimo nedovoljan broj garaža i parkirališta te nepostojanje reda vožnje autobusnih linija unutar Hrvatske na webu. Vrsta smještaja koji su koristili u Hrvatskoj Nemamo pouzdanu informaciju, ali ako je suditi po upitima u predstavništvu i na sajmovima, najviše se tražio kamping i hotelski smještaj, a vrlo malo privatni smještaj. Također su sve više traženi mali privatni "boutique" hoteli i kuće za odmor. Koje dodatne sadržaje gosti najčešće konzumiraju Gosti su najčešće jako zainteresirani za kulturna zbivanja te aktivne oblike odmora u što ubrajamo sportove na vodi, pješačenje, biciklizam, rafting, kajak, penjanje, ronjenje te razgledavanje otoka.

259

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. Redoslijed najznačajnijih odredišta se neće značajnije mijenjati. Naša očekivanja i nadanja su da će se Hrvatska s četrnaestog mjesta u redoslijedu najznačajnijih odredišta popeti barem za dva mjesta. Razlozi eventualne promjene u redoslijedu odredišta Promjene sigurnosti odredišta te značajnije promjene cijena smještaja mogle bi utjecati na dosadašnji redoslijed. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu Ukupan broj organizatora putovanja u 2005. godini iznosi približno 200, dok je ukupan broj organizatora putovanja koji su u svoju ponudu uvrstili Hrvatsku ili prodaju samo Hrvatsku 47. Taj broj će se u narednoj godini zasigurno povećati jer dobivamo sve više najava u tom smjeru. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Aktualni imidž Hrvatske na švicarskom tržištu Iako je predstavništvo u Zürichu otvoreno tek drugu godinu, zahvaljujući promotivnim aktivnostima te pozitivnoj "mund" propagandi turista koji su već boravili u Hrvatskoj, pozitivni imidž Hrvatske bilježi konstantno poboljšanje. Na to su utjecali i TV spotovi koji se prikazuju na CNN-u te tržištima Austrije, Njemačke i Francuske koji Švicarci redovito prate. Preliminarna procjena ukupnog broja noćenja i dolazaka u 2006. godini Za 2006. godinu očekujemo porast broja dolazaka sa 113.909 na oko 125.300 (10%) te porast broja noćenja s 473.309 na 520.640 (10%). Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2006. godini Do značajnih promjena pretpostavljamo da u tom omjeru neće doći (30%:70%). Eventualno manji pomak u smjeru organiziranih dolazaka jer se na tržištu pojavljuje sve veći broj turoperatora koji nude Hrvatsku u svojoj ponudi. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja bilježi porast. Prognoza rezultata u 2006. od strane organizatora putovanja U veljači 2006. poslali smo upitnik svim našim turoperatorima upravo na temu procjene nadolazeće sezone 2006. Rezultati upitnika su sljedeći: Sezonu bolju od prethodne očekuju: Gusic Reisen Croatia Tours FTI Touristik Insel Reisen Kuoni Stätereisen Schoenes Dalmatien Trend Tours Unique Travel Valentinos Trissler Reisen

260

Sezonu jednaku u usporedbi s prethodnom očekuju: Balkan Holidays Baumeler Reisen Bike Adventure Tours Car Rouge Chippa Reisen Franz Dähler Busreisen Hoffmann Reisen Kroatische Segel Zbären Reise Zrakoplovni čarteri u 2006. Air Adriatic Riva 8 51000 Rijeka Mr. Jovan Misiraca Tel. 00 385 51 325 655 Faks 00 385 51 324 442 Email: sales@airadriatic.com www.airadriatic.com

za Split sub – iz ZRH, BSL ned – iz BSL, ZRH, GVA uto – iz BSL za Dubrovnik sub – iz BSL

Helvetic Airways P.O. Box 250 CH-8058 Zurich-Airport Tel: +41 43 816 78 20 Faks: +41 43 816 78 21 Mr.Thomas Frischknecht +41 (0)43 255 44 31 thomas.frischknecht@helvetic.com www.helvetic.com

za Split uto – iz ZRH, BSL, GVA

Dubrovnik Airlines Zračna luka Dubrovnik Mr.Singer Zeno Tel. 00 385 20 773 700 Faks: 00 385 773 780 Email: info@dubrovnikairline.com www.dubrovnikairline.com

za Split pet – iz ZRH, GVA ned – iz ZRH

Darwin Airlines Geneve Tel:0041 22 799 38 36 francois.mattey@darwinairline.com www.darwinairline.com

za Split sub – iz GVA

Private Wings – FFA Airlines Flughafen Schönefeld 12521 Berlin Tel: 00 49 700 0328 0328 Faks: 00 49 30 6091 8201 info@private-wings.de

za Zadar sub – iz St.Gallena (Alternhein) promoitvni let 22.04.2006.

261

Autobuseri u 2006. Franz Dähler

Car Rouge Ferienverein

Ebneter Car

Wartstrasse 3a 9244 Niederuzwil Tel. 071 955 04 08 Faks: 071 955 04 18 www.daehler-reisen.ch info@daehler-reisen.ch Industriestrasse 20 3210 Kerzers Tel. 031 750 70 70 Faks: 031 750 70 71 www.car-rouge.ch office@car-rouge.ch Seeweg 3 9403 Goldach Tel. 071 841 01 76 Faks: 071 841 02 18 info@ebneter-carreisen.ch

Eurobus Knecht Reisen

Hauserstrasse 65 5210 Windisch Tel. 056 461 61 61 Faks: 056 461 67 95 www.eurobus.ch info@eurobus.ch

Walliser Reisen

Hintermühlenstr. 6 8409 Winterthur Tel. 052 245 17 77 Faks: 052 245 17 79 www.walliserreisen.ch walliser@clinch.ch

TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. Redoslijed najomiljenijih odredišta neće se bitnije mijenjati, ali se nadamo da će Hrvatska ući u prvih deset odredišta. Prognoza za 2007. od strane organizatora putovanja Organizatori putovanja će sigurno povećati hrvatsku ponudu u svojim programima. TURISTIČKA SEZONA 2007. - HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja za 2007. godinu Lagani porast potražnje za Hrvatskom nastavit će se i u 2007. godini. S obzirom na pretpostavke za 2006. godinu, u 2007. godini broj dolazaka (125.300) bi se mogao povećati za 3% (129.060) i broj noćenja (520.640) za 5% (546.672).

262

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja U svibnju 2005. godine predstavništvo je organiziralo četiri workshopa po principu B2B pa očekujemo da će dio organizatora putovanja, nazočnih na navedenim workshopima, uključiti Hrvatsku u svoje programe za 2007. godinu. Neke konkretnije procjene za sada je teško iznositi. Mjere koje bi u 2007. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja trebalo bi: • •

osnažiti marketing – putem medija, zajedničkim nastupima, organiziranjem prezentacija, workshopa i studijskih putovanja agenata te zajedničkim oglašavanjem u medijima, posebno dnevnim listovima; povećati kapacitet i broj avionskih linija na relaciji Švicarska – Hrvatska te uspostaviti direktnu liniju za naše najtraženije odredište Dubrovnik.

263

BELGIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje Kraljevina Belgija je ustavna monarhija parlamentarne demokracije, od 1980. godine uređena kao federalna zajednica Valonije, Flandrije i regije Bruxelles Capital. Osim političke teritorijalne raspodjele po federalnim jedinicama, Belgija je podijeljena i na tri jezična dijela: frankofonski dio u Valoniji, flamanski u Flandriji, obvezno dvojezični u federalnoj jedinici Bruxelles Capital te njemački u Istočnom departmanu. Površina Belgije iznosi 32.545 km2. Svojom površinom Belgija se ubraja među manje europske i svjetske države. Relativno je gusto naseljena (319 stanovnika/km2). Najveći gradovi u Belgiji su: Bruxelles (1.006.749), Anvers (470.319), Gand (231.671), Liège (186.196) i Charleroi (201.433). Bruxelles, glavni grad Belgije i sjedište svih federalnih institucija, ujedno je i glavni grad Flandrije i flamanske jezične zajednice u Belgiji. Glavni grad Valonije je Namur, a sjedište frankofonske jezične zajednice je u Bruxellesu. Belgija je podijeljena u 16 regija, od kojih svaka ima svoje regionalne sjedište: Aalst, Brugge, GenkHasselt, Kortrijk, Leuven, Mechelen, Oostende, Roeselaere, Sint-Niklaas, Turnhout, Verviers, Arlon, La Louvière, Mons, Namur, Tournai.

264

Opće karakteristike gospodarstva Odlike gospodarstva možemo promotriti kroz dvije osnovne komponente: slobodno tržište, s jedne strane te veoma jako, razvijeno i utjecajno socijalno partnerstvo i institucije civilnoga društva, s druge strane; komponente koje su u stalnom pregovaračkom odnosu. Glavne gospodarske grane vezane su za izvoz, poglavito uz pogranične države i EU. Nakon slabljenja značaja i uloge velikih metalurških centara i zatvaranja ugljenokopa u Valoniji, od 70-ih godina dolazi do osiromašenja i gubitka značaja spomenute regije unutar Belgije. Istodobno, Flandrija je u stalnom gospodarskom i društvenom usponu. Već od 60-ih godina razvija gospodarstvo temeljeno na suvremenim tehnologijama u malim, usko specijaliziranim tvrtkama. Zahvaljujući tercijalizaciji ukupnog gospodarstva i stalnom prilagođavanju kretanjima i promjenama, ne samo u europskom nego i na svjetskom tržištu, Belgija, jedna od najrazvijenijih zemalja EU, uspijeva održati konkurentnost svog izvozno orijentiranog gospodarstva u odnosu na američku i poglavito kinesku konkurenciju, zadržavajući ujedno visoki standard života svojih građana. BDP je 2005. godine iznosio 290.4 milijarde €, temeljem procjena instituta INS, što je porast od 1.05% u odnosu na 2004. godinu. Vlada planira rast BDP u 2006. godini od 2,7%, što je veličina korištena u izračunu državnoga proračuna za 2006. BDP po glavi stanovnika je u 2004. godini iznosio 29.600$. U 2005. godini porast je bio 0.80%. Postotak nezaposlenosti je iznosio 8,5% u 2005. Prosječna plaća je 2004. godine iznosila 2.589 € bruto (1.295 € neto). Stopa inflacije je u 2005. godini bila 2,8%. Vanjskotrgovinska bilanca: 245,8 milijardi € izvoza i 227,1 milijardi uvoza u 2004. godini. Stanovništvo broji ukupno 10.445.852, od čega 51,6% otpada na žensku populaciju. Stanovništvo po spolu i godinama starosti Belgija (2000.-2005.) 2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Total

10.239.085

10.263.414

10.309.725

10.355.844

10.396.421

10.445.852

0-19 godina

2.419.964

2.412.224

2.408.943

2.407.368

2.408.456

2.414.041

20-64 godina

6.104.028

6.121.455

6.154.390

6.186.086

6.207.845

6.232.311

65 godina i više

1.715.093

1.729.735

1.746.392

1.762.390

1.780.120

1.799.500

Muškarci

5.006.014

5.018.019

5.042.288

5.066.885

5.087.176

5.111.325

0-19 godina

1.237.139

1.233.250

1.231.221

1.230.382

1.230.570

1.233.688

20-64 godina

3.069.738

3.077.631

3.094.653

3.110.779

3.120.599

3.131.390

65 godina i više

699.137

707.138

716.414

725.724

736.007

746.247

Žene

5.233.071

5.245.395

5.267.437

5.288.959

5.309.245

5.334.527

0-19 godina

1.182.825

1.178.974

1.177.722

1.176.986

1.177.886

1.180.353

20-64 godina

3.034.290

3.043.824

3.059.737

3.075.307

3.087.246

3.100.921

65 godina i više

1.015.956

1.022.597

1.029.978

1.036.666

1.044.113

1.053.253

Izvor: © 1998/2006 SPF Economie – Direction générale Statistique Dobna struktura stanovništva pokazuje znatno starenje populacije. S obzirom na federalno ustrojstvo Belgije, važno je istaknuti kako 32,2% stanovništva živi u Valoniji, 57,9% u Flandriji i 10% u Bruxellesu.

265

MEDIJI I OGLAŠAVANJE DNEVNICI

Jezik

Naklada

Čitatelji

De Standaard Laatste Nieuws Gazet van Antwerpen Belang van Limburg De Morgen Het Nieuwsblad Het Volk De Tijd L’Echo Le Soir Sud Presse Vers l’Avenir La Derniere Heure La Libre Belgique Metro

nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski francuski francuski francuski francuski francuski francuski francuski/nizozemski

94.890 350.708 140.351 114.476 69.146 254.150 103.432 50.109 27.028 123.528 157.297 116.743 114.457 60.943 203.000

298.400 1064.000 432.200 367.700 243.300 750.000 326.100 113.900 27.028 486.200 582.800 411.500 354.000 197.300 500.000

TJEDNICI Vif/Express + WE Knack+ WE Trends/Tendances Le Soir Magazine Humo Telemoustique Libelle Femmes d’Aujourd’hui Feeling (mjesečnik) Flair Plus magazine

francuski nizozemski nizozemski/francuski francuski nizozemski francuski nizozemski francuski nizozemski nizozemski/francuski nizozemski/francuski

95.305 136.754 50.434 90.754 282.608 158.914 266.584 122.088 137.510 235.714 135.131

466.100 600.000 232.000 412.300 1164.700 621.200 1010.300 524.000 540.800 1020.300 351.100

TV – POSTAJE Een Kanaaltwee VTM VT4 Canvas La Une RTL/TVI TF1 FR2

Jezik nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski francuski francuski francuski francuski

% tržišta F ili N 27,9 5,3 22,4 5,9 9,4 13,4 18,3 16,3 9,0

RADIO POSTAJE Radio 1 Radio 2 Donna Q-Music Studio Brussel 4FM Klara La Premiere Vivacite BelRTL Contact Nostalgie Fun Classic 2

Jezik nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski nizozemski francuski francuski francuski francuski/nizozemski francuski francuski francuski

dnevna slušanost 878.130 1.569.304 1.087.841 666.593 458.543 326.226 210.649 470.983 600.209 690.084 459.343 325.179 200.104 251.431

266

Osim navedenih medija, za branšu su bitni specijalizirani turistički časopisi: Voyage/Voyage; Elders & Anders; Grande; Genieten; Uit; Kreo; Travel Magazine; Travel Express i Travel 12. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. GODINI Ukupan broj stanovnika Belgije koji su tijekom 2005. godine otputovali na odmor

•

iznosio je 5.850.000, od čega 59.0% žena. Putovalo je 61% Flamanaca, 45,8% Valonaca i 60,8% stanovnika Bruxelles Capitala. Oni su ukupno realizirali 12.970.000 putovanja, što je predstavljalo porast od 0.9% u odnosu na 2004. godinu. Prosječna duljina putovanja iznosila je 2,19 dana.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji I ove godine dvije trećine putovanja ili 66% realizirano je u inozemstvu, a jedna trećina (33%) unutar Belgije. Najomiljenija inozemna odredišta Belgijanaca u 2005.godini bila su: 2005. godina (u tisućama) Francuska 3062 Španjolska 1247 Italija 590 Nizozemska 592 Njemačka 499 Turska 982 Austrija 398 Grčka 229 Švicarska 238 Velika Britanija 198

travanj-rujan 2005. godina (u tisućama) Francuska 1849 Španjolska 1005 Italija 532 Turska 720 Grčka 229 Austrija 275 Nizozemska 258 Istočna Europa 314 Njemačka 198 Maroko 196

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Omjer organiziranog i individualnog prometa značajno varira, ovisno o odredištu. Jasno je kako su putovanja u Tursku, Grčku i Maroko najvećim dijelom organizirana posredstvom agencija i turoperatora (87% za Tursku), dok je taj udio u putovanjima za Francusku svega 12.3%. U okviru organiziranog prometa važno je naglasiti niz promjena, poglavito prodaju preko Interneta, udvostručenu u posljednjim trima godinama. Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih odredišta Komparativne prednosti u najomiljenijim odredištima za turoperatore su mogućnosti koje im poglavito pružaju čarter odredišta (Turska, Grčka, Maroko, Tunis, Egipat), jer mogu uključiti u ukupnu cijenu značajni dio dodatnih aktivnosti ili čak sve razvijeniju formulu «all inclusive» odmora, koja za tržišni segment kojem se obraća postaje sve atraktivnijom, i na kojoj su Turska i Egipat 2005. godine postigle svoj spektakularni rast prometa s belgijskog tržišta. Za belgijske turiste, prednosti najomiljenijih odredišta su: sigurnost, blizina i dostupnost vlastitim automobilom. Glede nedostataka, turoperatori u najomiljenijim odredištima imaju problema s poglavito visokim cijenama, a turisti s kvalitetom usluge, koja je često lošija od očekivane.

267

Vrsta transporta koju su u 2005. preferirali belgijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Najomiljenije prijevozno sredstvo belgijskih turista i u 2005. godini je ostao vlastiti automobil - koji se koristio u 56% putovanja. U 2005. godini 37% putovanja je realizirano zrakoplovom, od čega 55% čarterom, 31% redovitim linijama i 14% «low cost» letovima. Belgijanci su za turistička putovanja koristili i autobus (8%), vlak (2.5%) i brod (1,5%). Način organiziranja odmora koji su u 2005. preferirali belgijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Nakon nekoliko godina stagnacije, 2005. godine nastavljen je porast prodaje paket aranžmana turoperatora i to za 18.9%. U padu su bila grupna putovanja, poglavito putovanja autobusom (2.9%). Ukupno gledano, omjer među oblicima organiziranja putovanja je manje-više nepromijenjen u odnosu na 2004. godinu: 50% putovanja rezervira se i organizira individualno, dok 50% turista traži posrednika. Oko 30% su paket aranžmani turoperatora, 15% traži kod agencija isključivo rezervaciju smještaja, a 5% samo prijevoz. Rezervacije preko Interneta se udvostručuju iz godine na godinu te u posljednjim trima godinama predstavljaju 21,5% ukupnih rezervacija, od čega je 5.1% prijevoz, 11.8% smještaj, a 4.6% kupnja paket aranžmana turoperatora. Odmori se sve kasnije prodaju te je za prošlu sezonu tek 4.7% prodano krajem 2004. godine, a narednih 38% u prvim trima mjesecima 2005. godine. Preferencije belgijskih turista s obzirom na vrstu smještaja Čak 45% Belgijanaca koristi hotelski smještaj, 18% iznajmljuje apartmane, 5% vile, 12% posjećuje kampove, 1,4% koristi objekte socijalnog turizma, 3,4% ima vlastite kuće za odmor, a 15% boravi kod prijatelja ili obitelji. Razrada tržišta glede motiva putovanja Među Belgijancima i dalje sve više raste popularnost kulturnih putovanja te kraća, vrlo često – vikend putovanja. S obzirom na vrlo visok udio treće dobi u ukupnoj strukturi stanovništva Belgije, jasno je kako su moguća višekratna putovanja tijekom cijele godine. Kraća i vikend putovanja, poglavito u pogranične zemlje, organiziraju se individualno (najčešće posjete velikim izložbama ili značajnijim kulturnim događanjima, ali vrlo često i gastronomski izleti vezani uz pojedine kulinarske specijalitete: mjeseci kvalitetne kamenice ili sezonskog povrća koje se u pojedinim regijama Nizozemske, Francuske i Njemačke pripremaju na specifične načine). U 2005. godini najveći uspon i dalje bilježe city- trip putovanja, a jedan od velikih hitova na belgijskom tržištu 2004., plovidba Nilom i posjet egipatskim arheološkim spomenicima te kratki posjeti Parizu (27 puta dnevno, tj. svakih pola sata, «Talys» super brzi vlak, koji razvija brzinu do 300 km na sat, prometuje između Bruxellesa i Pariza) i dalje su top putovanja. Učestalost putovanja Belgijanaca na odmor u inozemstvo i prosječno trajanje pojedinog putovanja Belgijanci putuju prosječno 2,3 puta godišnje, a putovanje im prosječno traje 2,1 dan. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječna potrošnja po putovanju Belgijanaca je dosta niska, jer realiziraju 52% svojih putovanja u jednodnevnim ili dvodnevnim izlascima iz zemlje i prema raznim procjenama, kreće se oko 670 €.

268

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Veliki broj turoperatora nestao je u posljednjih pet godina s belgijskoga tržišta. Formirale su se dvije snažne grupacije, pravi industrijski giganti, vezani uz svoje njemačke direkcije. To su grupacija Thomas Cook i TUI, koje drže preko 80% tržišta organiziranih putovanja u Belgiji. Svaka grupacija ima po nekoliko više-manje specijaliziranih programa, turističkih agencija ili drugih prodajnih mjesta, zrakoplovnu tvrtku i hotelske lance. Ostali akteri na tržištu su turoperatori specijalizirani za pojedine djelatnosti ili tržišne segmente: First Choice (kružna putovanja brodom), Christophair i Expair (mediteranske zemlje), Best Tours (prekomorska odredišta), Coonections (studenti i omladina), Mediterra (Bliski Istok), Lauwers (autobusi), Joker (jeftina putovanja), Club Med (klupska formula turističkih naselja). Među 1800 putničkih agencija, 250 kontrolira grupacija Thomas Cook i TUI, a oko 70 pripada grupaciji Carlson Wagonlit. Velike grupe nezavisnih agencija su : Wasteels, Flash Travel, Generaltour, Selectair i Travelcoop.

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2005. GODINE Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Belgijanci su 2005. godine ostvarili 91.925 dolazaka i 492.681 noćenja.

Dolasci indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

99.967 6.730 6.140 8.842 14.475 12.260 19.000 31.025 27.069 16.159 40.902 47.556 60.194 72.989 81.456 91.925

7 91 144 164 85 155 163 87 60 253 116 127 121 112 113

Noćenja indeks 100 7 6 9 14 12 19 31 27 16 41 48 60 73 81 92

774.175 41.800 40.122 66.396 119.833 82.307 114.000 215.332 188.274 109.307 292.374 331.777 384.753 433.873 441.259 492.681

5 96 165 180 69 139 189 87 58 267 113 116 113 102 112

100 5 5 9 15 11 15 28 24 14 38 43 50 56 57 64

Izvor: DZS

269

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s belgijskog tržišta

Dolasci

120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 Izvor: DZS

19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 20 04 20 05 .

0

Noćenja

900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

270

. 20 05

20 04

. 20 03

.

20 02

.

20 01

.

20 00

.

19 99

.

19 98

.

19 97

.

19 96

.

19 95

.

19 94

.

19 93

.

19 92

19 91

19 90

.

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer individualnih i organiziranih dolazaka u Hrvatsku znatno je promijenjen u posljednje četiri godine. Dok je 2000. godine u Hrvatsku 78% Belgijanaca dolazilo organizirano (poglavito čarterima u Dubrovnik), u 2005. posredstvom turoperatora našu je zemlju posjetilo svega 37% belgijskih turista. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja je u 2005. godini bila veoma dobra. Hrvatska odredišta nalazila su se u svim programima za Mediteran. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2005. godine U odnosu na 2004. godinu, znatno je porasla prisutnost ID Rive iz Rotterdama u Flandriji i Croatia Plusa i Bemexa iz Pariza u Valoniji i Bruxellesu. Na ovaj način nadoknađen je nedostatak specijaliziranih programa za RH, koji je još 2003. godine uočen na belgijskom tržištu. Ovakva situacija potaknula je dva nova TO, inače specijaliste za zemlje Mediterana, Christophair i Expairtours na izdavanje posebnih specijalističkih programa za Hrvatsku. Christophaie je zapravo preuzeo i adaptirao program Croatia Plus, s kojim je nastavio zajednički raditi, dok je Expairtours svoj program bazirao na kombiniranim boravcima i turama. Glavni organizatori putovanja na hrvatska odredišta ostvarili su u 2005. godini sljedeće rezultate: Grupacija TUI Airtours VIP Travel Sunjet Airtour auto

4950 putnika 385 putnika 1430 putnika 4200 putnika

(+3.9% u odnosu na 2004.) (+95% u odnosu na 2004.) (+5.6% u odnosu na 2004.) (+66% u odnosu na 2004.)

Grupacija Thomas Cook Neckermman Pegaz Thomas Cook Auto

2280 putnika 200 putnika 2710 putnika 3900 putnika

(+18.48% u odnosu na 2004.) (-75% u odnosu na 2004.) (+7.37% u odnosu na 2004.) (+37% u odnosu na 2004.)

ID Riva

1631 putnika

(+50% u odnosu na 2004.)

Bemex

155 putnika

(+3% u odnosu na 2004.)

Croatia Plus

270 putnika

(+4% u odnosu na 2004.)

Expairtours

800 putnika

Christophair

770 putnika

Interhome Horizon 2000

834 putnika 750 putnika

(+2.7% u odnosu na 2004.) (+8.69 u odnosu na 2004.)

Travel Europe

850 putnika

(+40% u odnosu na 2004.)

Intertour

736 putnika

(+/-% u odnosu na 2004.)

Leonard

600 putnika

(+200% u odnosu na 2004.)

All dream holiday

1140 putnika

(+14% u odnosu na 2004.)

Lauwers

344 putnika

(-25% u odnosu na 2004.)

271

Herman&Vandamme

350 putnika

(+ 50% u odnosu na 2004.)

Carolus/Primatours

500 putnika

(+27% u odnosu na 2004.)

Deltour Autocars

200 putnika

(+300% u odnosu na 2004.)

7plus

49 putnika

(+5% u odnosu na 2004.)

Naturclam

88 putnika

(+/- % u odnosu na 2004.)

ICTAM

100 putnika

(+/-% u odnosu na 2004.)

Anders Reizen

73 putnika

(+30% u odnosu na 2004.)

Vakantiegenoegens

69 putnika

(-5% u odnosu na 2004.)

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Osnovne prednosti hrvatskih odredišta su lijepa i očuvana priroda te bogatstvo kulturnih i prirodnih spomenika i znamenitosti. Zahvaljujući spomenutom, razvio se značajan promet u tržišnom segmentu kulturnog turizma. Ovo je pridonijelo ukupnoj promjeni strukture belgijskih turista u odnosu na razdoblje prije Domovinskoga rata. Glavni nedostatak hrvatske ponude na belgijskom tržištu je nedostatan broj hotela s pet zvjezdica i njihov razmještaj diljem hrvatske obale. Nedostaju i charme ili boutique hoteli, koje sve više traži publika danas zainteresirana za Hrvatsku. Za belgijsko tržište je poglavito važna obnova hotela u Dubrovniku, jer TO ne mogu dobiti nove kapacitete, poglavito u hotelima s tri zvjezdice. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Hrvatsku i dalje posjećuje znatno veći broj Flamanaca (64%) nego Valonaca. Najomiljenije odredište je i dalje Dubrovnik, ali se u 2005. promet iz Belgije značajno preraspodjeljuje na Istru, Kvarner i Dalmaciju, čemu je bitno pomogla promidžba Predstavništva i ukazivanje na nove mogućnosti prometa otvaranjem autoceste do Splita. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Turisti koji odlaze u Hrvatsku najviše koriste prijevoz vlastitim automobilom, a ukupna struktura prijevoza je uglavnom slična onoj na nacionalnoj razini. Promatrano po regijama, situacija je sasvim drukčija: u Dubrovniku je 90% zastupljen prijevoz zrakoplovima, a u Istri i Kvarneru 80% vlastitim automobilom – te 20% autobusom. Zrakoplovni čarteri Čarter lanci su organizirani jedino za zračnu luku Dubrovnik: u vansezoni 4 lanca, a u glavnoj sezoni 6 lanaca. Rotacija traje od Uskrsa do 5. listopada. U glavnoj sezoni Grupacija Thomas Cook imala je dodatni lanac od 1. srpnja do 10. rujna, a Grupacija TUI od 15. srpnja do 25. kolovoza. Autobuseri u 2005. Autobuseri su bili u relativnom usponu, zahvaljujući snažnijem programiranju Trans Europe, koja je zapravo grosistička organizacija, dok su klasični autobusni programi osim Leonard, kod Intertoura i ostalih, pa i All Dream Holidaya - stagnirali.

272

Vrsta smještaja koju su Belgijanci koristili u Hrvatskoj Belgijanci pretežito koriste hotelski smještaj. Raspoređeno po regijama, u Dubrovniku je gotovo 100% korišten hotelski smještaj, dok su u Istri značajno korišteni kampovi (52%), a na Kvarneru hoteli i kampovi (65:35%). Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju U Hrvatsku i dalje najviše dolazi populacija između 20 i 64 godine, što znači aktivno stanovništvo. U 2005. zaustavljen je pad dolazaka obitelji sa školskom djecom. Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Osnovne prednosti Hrvatske su u već navedenom očuvanom prirodnom okolišu te brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima. Premda nema posebnih pritužbi, osjeća se nezadovoljstvo visokim cijenama, poglavito vanpansionske ponude, ali i samih hotelskih usluga te nedostatak kapaciteta u Dubrovniku. Dodatni sadržaji/aktivnosti koje u Hrvatskoj belgijski gosti najčešće konzumiraju Belgijanci su veoma zainteresirani za upoznavanje ljudi i mjesta u koja putuju. Najveći broj gostiju koristi izlete i smatraju ih veoma dobro organiziranim. Veći broj primjedbi odnosi se na nedostatak ili neodgovarajuću ponudu kulturnih i športskih programa i mogućnosti te kasnu objavu (s izuzetkom Dubrovačkih ljetnih igara) kalendara priredbi. PROFIL EMITIVNOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2006. godini Nakon nekoliko godina zastoja, u 2004. i 2005. godini osjetio se porast turističkog emitivnog sektora, a za 2006. godinu nadaju se porastu od 10%. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. U odnosu na 2005. godinu neće doći do bitne promjene u najomiljenijim odredištima za belgijske turiste, unutar poretka prvih deset zemalja. Međutim, odredišta od 10. do 20. mjesta mogu doživjeti značajnije promjene porastom prometa za Egipat i Tunis. Organizatori putovanja u 2006. godini Među organizatorima putovanja u Belgiji neće biti značajnijih promjena, budući da su snaga i obujam poslovanja dviju glavnih grupacija dominantni. Do stanovitog pomaka moglo bi doći jedino u odnosima među dvjema glavnim grupacijama. Naime, nekadašnji lider na tržištu – grupacija TUI, imala je blaži porast prometa od grupacije Thomas Cook. To je grupaciji Thomas Cook od 2004. osiguralo izjednačenje položaja s grupacijom TUI. Nastavi li se ova tendencija i 2006. godine, Thomas Cook će sebi osigurati lidersku poziciju na turističkom tržištu Belgije. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2006. GODINE Aktualni imidž Hrvatske Hrvatska je na belgijskom tržištu percipirana kao europsko i mediteransko odredište bogato brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima, očuvanog krajolika i kulturne baštine. Hrvatska se također doživljava kao sigurno i blisko odredište, poglavito po završetku autoceste prema Rijeci i Splitu.

273

Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2006. godini Nastavi li se trend knjiženja iz prvog dijela godine, mogli bismo se približiti brojki od 100.000 posjetitelja i preko pola milijuna noćenja s belgijskoga tržišta u 2006. godini. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2006. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku iz Belgije vjerojatno će nastaviti tendenciju iz prošle tri godine, što znači smanjenje organiziranog prometa i povećanje broja individualaca. Ovo ujedno znači i daljnje ujednačenije korištenje odredišta u Istri, Kvarneru i Sjevernoj Dalmaciji u odnosu na Dubrovnik. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost hrvatskih odredišta u programima belgijskih turoperatora za sezonu 2006. značajnija je od dosadašnjih godina. Prošireno je programiranje kod VIP Travela i Pegaza, elitnih programa grupacija TUI i Thomas Cook. Nastavljeno je i programiranje dvaju specijalističkih programa za Hrvatsku, oba za područje čitave Belgije - tiskanih u dvije jezične inačice: na francuskom za Valoniju i na nizozemskom za Flandriju, Christophaira i Expertours, usprkos rezultatima koji su bili lošiji od njihovog očekivanja (oba su planirali po 1200 putnika). Nastavak izdavanja ovih dvaju programa, u još ljepšem i povećanom obliku, sama je po sebi uzburkala tržište, ali najveći poticaj dodatnoj prodaji dali su napori oba turoperatora u poboljšanoj informiranosti prodajnoga osoblja. Naime, po prvi put nakon Domovinskoga rata, u Hrvatskoj su boravili agenti – šalterski službenici, prodavači, koji su se upoznali (tijekom informativno-edukativnog putovanja Expertoursa) s Trogirom, Splitom, Makarskom, Dubrovnikom i Cavtatom, a u slučaju grupe Christophaira – sa Splitom i srednjodalmatinskim otocima. Negativni element u odnosu na 2005. godinu je daljnje poskupljenje aranžmana za hrvatska odredišta, čime smo se našli u skupini skupljih turističkih odredišta. Prognoza rezultata u 2006. u segmentu organizatora putovanja U okviru dviju glavnih grupacija (TUI i TC), iznadprosječne rezultate bilježit će skupi i elitni programi VIP travela i Pegaza, koji će i jedan i drugi imati preko 50% porasta. Stagnaciju ili tek blagi porast imat će programi s jeftinijom ponudom, poput Sunjeta. U odnosu na prošlu godinu, kada je bio usporen porast automobilskoga programa, isključivo zbog naglog porasta cijena, ovogodišnje povećanje cijena bolje je prihvaćeno na tržištu – jer je ujedno i izmijenjena struktura dosadašnje ponude. Automobilski programi će, kod jedne i druge grupacije, imati porast najmanje od 30 do 40%. Zrakoplovni čarteri u 2006. Čarter program 2006. je izmijenjen u odnosu na 2005. godinu. Skraćene su rotacije dvaju sezonskih lanaca, programirane od srpnja do početka rujna 2006. godine, zbog nedostatka kapaciteta u Dubrovniku. Grupacija TUI za Jetair uvodi čarter za Split, a Travel Eurole za Generaltous čarter lanac za Pulu iz Liegea. Bitna novost je i uvođenje direktnih letova SN Bruxelles na liniji Bruxelles-Dubrovnik, petkom i ponedjeljkom, koji bi trebali omogućiti direktne dolaske bolje platežne publike za brojne hotele s 4 i 5 zvjezdica u Dubrovniku, a koji su postali preskupi za TO.

274

Autobuseri u 2006. Klasični autobusni programi (Intertour, Lauwers, C&P, Zigeuner, Naturclam i Vakantiegenoegens) su u stagnaciji. Međutim, Travel Europe, koji je zapravo grosistička organizacija preko koje niz malih autobusera realizira svoje programe za Hrvatsku, imat će porast od najmanje 110%. Preferencije belgijskih turista u 2006. s obzirom na vrstu smještaja Sve više se traži kvalitetan smještaj, i to poglavito hoteli s pet i četiri zvjezdice. Nedostaju vile s bazenima i jača ponuda seoskog turizma, posebice nedostatna izvan istarske regije. Traženi su i mali obiteljski «boutique» ili «charme» hoteli. Potražnja za specifičnim sadržajima/aktivnostima Sve više se traže specifični programi kulturnih putovanja (festivali glazbe, posjete zaštićenim UNESCO-vim lokalitetima, nacionalnim parkovima, gastronomske ture i vinske ceste, seoski turizam i, u posljednje vrijeme, kružne autobusne ture za upoznavanje Hrvatske). Nedostaju, a traženi su, city trip programi za Dubrovnik i Split, a vjerojatno bi se mogao razviti interes i za Zagreb i Opatiju. TURISTIČKA SEZONA 2007. Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Očekuje se daljnji porast odlazaka Belgijanaca u inozemstvo, i to najmanje za dodatnih 5%, u odnosu na planirane rezultate 2006. godine. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2007. Procjenjuje se da neće biti bitnih promjena u redoslijedu najomiljenijih odredišta, jer Španjolska, Italija i Grčka, koje su bile zemlje gubitnice 2005. i koje će konsolidirati promet u 2006., pripremaju značajne promotivne aktivnosti i za 2007. godinu. Porast prometa u prošloj, kao i ovoj, 2006. godini, Maroka, Tunisa i Egipta, sigurno će se nastaviti, jer će ogromna sredstva uložena u promociju 2004. i 2005. biti pojačana u 2006. godini, a najveći dobitnik sezone 2005. godine – Turska, usprkos ptičjoj gripi, kurdskim nemirima i atentatima, zadržat će svoje pozicije poglavito zahvaljujući cijenama. Prognoze organizatora putovanja za 2007. Organizatori ne napuštaju daleka putovanja, ali će sigurno naglasak i daljnje intenziviranje u 2007. godini biti na Mediteranu i boljem upoznavanju zemalja - novih članica EU. Osim atraktivnosti odredišta, sve više na cijeni dobiva blizina i sigurnost putovanja. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s belgijskog tržišta u 2007. godini Nerealno bi bilo očekivati porast veći od 5 do 10% u odnosu na realizaciju iz 2006. godine. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2007. godini Hrvatska će i dalje biti zastupljena u programima svih turoperatora koji nude mediteranska odredišta, ali najznačajnije promjene treba očekivati u specijalističkim programima. Najveća je vjerojatnost da će se Croatia Plus i Bemex praktično povući s belgijskoga tržišta, razvojem njihovih novih specijalističkih programa Christophaira i Expertours, koji planiraju daljnju brzu ekspanziju. ID Riva će, ohrabrena rezultatima iz 2005 . i 2006. godine, napraviti poseban program isključivo za Belgiju, i to na cijelom nacionalnom području, čime će obuhvatiti i Valoniju, tj. francusko govorno područje.

275

Mjere koje bi u 2007. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Od presudne važnosti za daljnji porast organiziranoga prometa s belgijskog tržišta je potreba da hotelijeri shvate kako smo svojim cijenama postali skupo odredište, te da svako povećanje cijena mora biti praćeno znatnim unapređenjem kvalitete usluga. Posebice bi bilo značajno obnoviti ratom onesposobljene hotele u Dubrovniku i izgraditi nove kapacitete. Nastavak programa izgradnje autocesta je od najvećeg značaja ne samo za porast, već poglavito za promjenu strukture i vremenskog trajanja turističkog prometa. Porast cijena, posebice tako skokovit kakav smo imali za sezone 2005. i 2006., ako nije potkrijepljen znatnim ulaganjem u povećanje kvalitete, ne bi smio prelaziti stope inflacije u zemljama EU. Od posebne bi koristi bilo pravovremeno utvrđivanje, makar okvirnih, programa kulturnih manifestacija već tijekom srpnja i kolovoza, kako bi ih turoperatori mogli koristiti pri izradi svojih brošura za 2007. godinu.

276

SAD

OPĆE KARAKTERISTIKE TRŽIŠTA Političko uređenje Ustavna Savezna Republika sa snažnom demokratskom tradicijom Izvor: CIA -The World Factbook- United States Površina Ukupno: 9.631.420 km2 Kopnena površina: 9.161.923 km2 Vodena površina: 469.497 km2 Izvor:CIA -The World Factbook- United States Najveći gradovi New York, NY, Los Angeles, CA, Chicago, IL, Houston, TX, Philadelphia, PA San Diego, CA, Detroit, MI, Dallas, TX. Izvor: U.S. Census Bureau, Population Division Opće karakteristike gospodarstva Ekonomija SAD-a se smatra najvećom i tehnološki najnaprednijom na svijetu. U tržišno orijentiranoj ekonomiji, privatne osobe i poslovne tvrtke upravljaju većinom odluka na tržištu, dok savezne i državne vlade kupuju potrebna dobra i usluge pretežno na privatnom tržištu. Tvrtke u SAD–u uživaju znatno veću fleksibilnost od njihovih konkurenata u Zapadnoj Europi i Japanu u odlukama o ekspanziji tvrtke, otpuštanju radnika i razvijanju novih proizvoda. Istovremeno se suočavaju s težim uvjetima proboja na strana tržišta za razliku njihovih suparničkih inozemnih tvrtki. SAD su jedne od vodećih država u tehnološkim dostignućima, posebno u kompjutorskoj, medicinskoj, zračnoj i vojnoj opremi, mada se njihova prednost smanjila nakon II. svjetskog rata.

277

Razvoj tehnologije je doprinio razvoju "two-tier" (dvodijelnog) radnog tržišta, u kojem onima na dnu nedostaje profesionalnog/tehničkog znanja onih na vrhu i sve teže i teže uspijevaju dobiti usporedive kompenzacije, zdravstvena osiguranja i ostale beneficije. Dugoročni problem u SAD-u čine neadekvatna ulaganja u ekonomsku infrastrukturu, brzi porast zdravstvenih i umirovljeničkih troškova stareće populacije, popriličan trgovinski deficit i stagnacija obiteljskog dohotka nižih ekonomskih grupa. Izvor:CIA -The World Factbook- United States BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Tablica: Postotak godišnje promjene bruto domaćeg proizvoda Postotak godišnje promjene:

Postotak promjene:

2003. 2.7

2004. 4.2

2005. 3.5

2006. --

Prvi kvartal 2005.

Drugi kvartal 2005.

Treći kvartal 2005.

Četvrti kvartal 2005.

Prvi kvartal 2006.

3.8

3.3

4.1

1.7

4.8

Nakon prošlogodišnjeg oporavka ekonomisti predviđaju daljnji stabilan rast američke ekonomije. Vodeći čimbenik u ekspanziji proizvodnje u 2005. godini bila je privatna potrošnja, koja je doprinijela s 3,5% rastu BDP-a. Kapitalne investicije su drugi najveći čimbenik od 1,4%, sa znatnim ulaganjima u opremu i informatičku tehnologiju. Ulaganja vlade su doprinijela 0,5%, djelomično zahvaljujući povećanoj obrambenoj potrošnji. Sveukupno, informacije za 2005. godinu indiciraju brzi oporavak ekonomije s potrošačkom samouvjerenošću na visokoj razini. Bureau of Economic Analysis, U.S. Department of Commerce International Economic Indicators, Economic trends July 2004 BDP per capita $42.000 (2005. procjena) Izvor:CIA -The World Factbook- United States Postotak nezaposlenosti u 2005. godini – aktualno stanje i procjena trenda 01/ 2005. 5.2

02/ 2005. 5.4

03/ 2005. 5.1

04/ 2005. 5.1

05/ 2005. 5.1 01/ 2006. 4.7

06/ 2005. 5.0

07/ 2005. 5.0

08/ 2005. 4.9

02/ 2006. 4.8

03/ 2006. 4.7

04/ 2006. 4.7

09/ 2005. 5.1

10/ 2005. 4.9

11/ 2005. 5.0

12/ 2005. 4.9

Nacionalna stopa nezaposlenosti nastavlja opadati, dok tržište zaposlenih raste diljem zemlje. Sadašnji postoci su ispod državnog 23-godišnjeg prosječnog prosjeka od 6,3%. Državna stopa nezaposlenosti je psihološki jako bitna i može utjecati na potrošačku samouvjerenost. Stabilni pad dolara tijekom 2005. godine mogao bi povećati potražnju za američkim dobrima i uslugama, što bi uzrokovalo porast proizvodnje i izvoza koji bi, kao posljedicu, imali pad stope nezaposlenosti. Najveći porast zaposlenosti bilježi se u sljedećim granama: bankarstvo i financije, zdravstvene usluge. US$ je u 2005. godini, u odnosu na euro, u prosjeku vrijedio 0,8041. Izvor: U.S Bureau of Labor Statistics

278

Prosječna plaća – aktualni podaci States with the highest per capita income, 2005 r revised

p preliminary

Source: U.S. Bureau of Economic Analysis

Per capita personal Rank in the Percent of the Percent Rank income (dollars) U.S. U.S. average change 2004- percent change 2004r 2005p 2004r 2005p 2004r 2005p 2005 United States

33050

34586

--

--

100

100

4.6

--

Connecticut

45318

47819

1

1

137

138

5.5

14

Massachusetts 42176

44289

2

2

128

128

5

24

New Jersey

41626

43771

3

3

126

127

5.2

21

Maryland

39631

41760

4

4

120

121

5.4

17

New York

38264

40507

5

5

116

117

5.9

7

New Hampshire

36616

38408

6

6

111

111

4.9

25

Virginia

36160

38390

8

7

109

111

6.2

5

Colorado

36113

37946

9

8

109

110

5.1

22

Minnesota

36184

37373

7

9

109

108

3.3

46

Delaware

35728

37065

10

10

108

107

3.7

44

of

Prosječni mjesečni dohodak iznosio je $2,882.16 (2005.), što je povećanje od 4,6% u odnosu na 2004. (Izvor:U.S. Department of Commerce) Stopa inflacije Year Jan

Feb

Mar

Apr

May

2006. 3.99% 3.60% 3.36%

Jun

Jul

Aug

Sep

Oct

Nov

Dec

Ave

;

2005. 2.97% 3.01% 3.15% 3.51% 2.80% 2.53% 3.17% 3.64% 4.69% 4.35% 3.46% 3.42% 3.39% Izvor: InflationData.com - United States Vanjskotrgovinska bilanca – trend

279

Vanjskotrgovinska bilanca u ožujku 2006. iznosi $62,0 milijarde, za razliku od $55,5 milijardi u listopadu 2004., kao posljedica većeg uvoza nego izvoza. Ukupni deficit dobara u ožujku ove godine iznosio je $66,7 milijardi, što je 4,4% manje nego u veljači iste godine. Od dobara najviše se uvoze industrijski proizvodi, automobili, dijelovi za motore i sl., a izvozi se hrana, industrijski proizvodi i dr. Najviše se trguje s Kinom, gdje se izvoze civilni avioni i pamuk, a uvozi kompjutorska tehnologija i kućanski proizvodi. Deficit dobara prema Europskoj uniji u ožujku ove godine iznosi $10.1 milijardi. Izvoze se najviše civilni avioni, medicinski instrumenti i telekomunikacijski uređaji, dok se uvoze medicinski pripravci, umjetnička djela, antikviteti, marke i sl. Deficit prema Kanadi se smanjuje, a značajno se povećao izvoz - najviše izvoz automobila i automobilskih dijelova, kompjutorska oprema. Iz Kanade se uvoze automobili, dijelovi za automobile, civilni avioni i petrolejski produkti. Američki proizvođači potaknuti su potražnjom na domaćem tržištu što bi trebalo usporiti stopu uvoza koja već duži niz godina ima stabilan rast. U.S Census Bureau 2006. Stanovništvo (po dobi, po spolu) Ukupno: 298.444.215 (lipanj 2006. - procjena) 0-14 godina: 20,4% (muškarci 31.095.847; žene 29.715.872) 15-64 godina 67,2% (muškarci 100.022.845; žene 100.413.484) 65 godina i više: 12,5% (muškarci 15.542.288; žene 21.653.879) CIA -The World Factbook- United States MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija (TV, dnevni listovi, magazini) po segmentima (turistički, politički, sportski) TV Mediji: najutjecajniji nacionalni TV mediji su: CBS, NBC, ABC, CNN, FOX, PBS, DISCOVERY CHANNEL, HISTORY CHANNEL, SMART TRAVELS, E! ENTERTAINMENT CBS – najgledaniji broadcast TV program kojeg emitira više od 200 lokalnih TV postaja. CBS je u vlasništvu medijske kuće Viacom, zajedno s MTV, UPN, Showtime i Infinity Broadcasting koji ima 183 radijske postaje diljem zemlje. NBC – broadcast TV program kojeg emitira više od 200 lokanih TV postaja. NBC je u vlasništvu medijske kuće NBC-Universal, zajedno s Telemundo (najveća američka TV postaja na španjolskom jeziku) te kablovski TV programi CNBC, MSNBC, Bravo i USA Network). ABC – broadcast TV program koji je u vlasništvu Disney Internet Group. CNN – najveći TV program posvećen vijestima te kablovski program CNN Headline News. U vlasništvu Time-Warner company. FOX – Najpopularniji TV program za mlade, u vlasništvu News Corporation. PBS – privatna, neprofitabilna organizacija u vlasništvu 349 lokalnih televizijskih postaja koje emitiraju PBS program. E! ENTERTAINMENT – Hollywoodska TV emisija za putovanja. FINE LIVING NETWORK – popularna kablovska televizija (emisija Any Given Latitude Croatia će se u narednih godina prikazati oko 120 puta). DNEVNI LISTOVI: 1. New York Times 2. Washington Post 3. Los Angeles Times

280

4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

Chicago Tribune San Francisco Chronicle Boston Globe Bergen Record Philadelphia Inquirer Seattle Times Sun-Sentinel Florida (najjače novine u saveznoj državi Floridi) NY Daily News NY Post Washington Post Houston Chronicle Village Voice Financial Times Wall Street Journal USA Today Vancouver Times Toronto Star Canadian Syndicate

PUTNIČKI MAGAZINI - TRADE Professional – Trade magazini 1. JAX FAX Travel Marketing 2. Business Travel 3. Sucessfull Meetings 4. Agent @ Home 5. Cruise Agent 6. TRAVEL AGENT 7. Beyond Borders – Travel World Magazine 8. Recommended Magazine 9. Travel Weekly 10. USTOA 11. Travel Trade 12. Travel World News 13. Home Agent 14. Modern Agent 15. Canadian Travel Press 16. Canadian Travel Courier 17. Canadian Travel Week 18. Executive Travel Consumer 1. Travel + Leisure 2. Conde Nast 3. Man’s Journal 4. National Geographic Traveller 5. National Geographic Adventure 6. National Geographic Society Magazine 7. Smithsonian 8. Arthur Frommer’s Budget Travel 9. Islands Magazine 10. Travel Digest 11. Transatlantic Magazine 12. Newsweek 13. Global Traveler 14. Outside Magazine 15. Departure Magazine 16. Sports Illustrated 17. Home & Away

281

18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.

AAA Going Places Sophisticated Traveler Endless Vacation Vacations Backpacker Yachting Kayaking Forbes Money Matters AARP Atlantic Magazine Q Quarterly W Magazine The New Yorker

Tiraže, regionalna pokrivenost, čitanost i praćenje medija Jax Fax Travel Marketing Magazine je započeo s radom prije 30 godina kao kompjutorizirana veleprodaja za čartere. Danas je narastao u vodeću mjesečnu trade publikaciju, a distribuira se u 90% američkih putničkih agencija (28.000 primjeraka). JaxFax je jedini magazin s plaćenom tiražom. Preko 135.000 putničkih agenata koristi JaxFax u svakodnevnom radu. Travel Agent Magazine je jedina tjedna nacionalna publikacija namijenjena isključivo putničkim agentima. Ova publikacija dizajnirana je da interpretira i analizira vijesti, trendove i razna pitanja sa svrhom da omogući vlasnicima, menadžerima i vodećim agentima napredovanje pri konstantnim promjenama ovog tržišta. Travel Agent Magazin prikazuje najbolju čitanost kod agenata i najbolje uvodnike. Radi svoje reputacije u putničkoj industriji, Travel Agent Magazine posao je najtraženija publikacija kod putničkih agenata diljem Amerike. Tiraža: 51.500 primjeraka tjedno. Recommend Magazine fokusira se na posebna tržišta te putničkim agentima daje vrijedan uvid u odredišta, ture, hotele/odmarališta, krstarenja, prijevoz i ostalo, kao i informacije za dodatnu zaradu. Prema istraživanjima 67% putničkih agenata preferira ovakvu vrstu informacije u usporedbi s vijestima iz industrije. Recommend magazine dostiže najkvalificiranije putničke agente u sjevernoj Americi. Tiraža: 58.094 primjeraka. Travel Weekly su tjedne novine koje su namijenjena turoperatorima i putničkim agentima. Ima mjesečni dodatak o pojedinim odredištima. Tiraža je 40.000 primjeraka, a također imaju i e-mail distribuciju svog newslettera - 60.000 dnevno. AGENT @ HOME MAGAZINE okuplja turističke agente koji rade iz svojih domova te je momentalno najbrže rastući dio turističke djelatnosti. Ovaj magazin daje profesionalne informacije turističkim agentima koji rade iz svojih domova, a u svemu tome jako pomažu kompjutori te su usluge vrlo brze, točne i kvalitetne. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2005. godine otputovali na odmor Ukupan broj stanovnika: 298.444.215 Postotak stanovnika koji imaju putovnicu u cijeloj je Americi 20%, a na odmor je otputovalo 64.522.000 Amerikanaca. Postotak stanovnika koji su otputovali na odmor: 22%. Broj stanovnika koji su za odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo: 38.051.614. Broj stanovnika koji su odmor proveli u vlastitoj zemlji: 26.470.386. Omjer: 58,9% stanovnika koji su otputovali na odmor, otputovali su u inozemstvo (uključujući Kanadu i Meksiko), a 41,1% stanovnika koji su otputovali na odmor, odmor su proveli u vlastitoj zemlji.

282

Redoslijed najomiljenijih odredišta koje su u 2005. posjetili turisti iz SAD-a (apsolutne brojke za svako odredište) Select Destinations of U.S. Residents Traveling Abroad 2003 - 2004 (OUTBOUND) Rank Country **

2004 Travelers (000) 2003 Travelers (000)

Percent Change 2004/2003

1

Mexico

19,360

17,566

10%

2

Canada

15,056

14,232

6%

3

U.K.

3,692

3,252

14%

4

France

2,407

1,883

28%

5

Italy

1,915

1,638

17%

6

China

1,805

1,051

72%

People's Republic of China 1,067

562

90%

Hong Kong

738

489

51%

7

Germany

1,750

1,540

14%

8

Jamaica

1,258

1,492

-16%

9

Japan

1,067

1,051

1%

10

Bahamas

1,012

1,418

-29%

11

Dominican Republic

957

929

3%

12

Netherlands

930

831

12%

13

Spain

903

929

-3%

14

Ireland

738

562

31%

16

Costa Rica

629

489

29%

16

India

629

416

51%

16

Republic of China (Taiwan)

629

489

29%

19

Australia

602

562

7%

19

Brazil

602

611

-2%

21

Republic of Korea

574

513

12%

22

Switzerland

520

611

-15%

23

Columbia

438

318

38%

23

Greece

438

293

49%

23

Philippines

438

269

63%

Subtotal to Overseas*

27,351

24,452

12%

61,776

56,250

10%

Total U.S. Resident Travelers

* Overseas includes all countries except Canada and Mexico ** Ranked by 2004 visitation volume. Izvor: U.S. Department of Commerce, ITA, Office of Travel and Tourism Industries, July 2005. Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Europa je najpopularnije odredište. Prema informacijama ETC-a, tijekom 2005. godine, 12.423.083 Amerikanaca otputovalo je za Europu.

283

Komparativne prednosti/nedostaci putovanja/gostiju

najomiljenijih

odredišta

s

gledišta

organizatora

Najpopularnija odredišta u svoje programe sve više uključuju razne "special interest tours" poput: - gastronomske ture i programi vezani s hranom kao što su "gourmet class" ture koje su specijalizirane, s posebnim predavanjima o pripremanju hrane, - razne ture koje uključuju programe vezane uz kućne radinosti i hobije, - organizirana nastave slikarstva, - pustolovni turizam, - B2B incentive je sve popularniji segment putovanja poslovnog svijeta, a Hrvatska je sve više uključena u takve programe. Koju vrstu transporta su u 2005. preferirali turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Avio-transport je definitivno najčešće korišteni način prijevoza do Europe, što uključuje i Hrvatsku. Mnogi turisti, koji su već u Europi na godišnjem odmoru, odluče se na iznajmljivanje automobila i vožnju do Hrvatske. U zadnjih nekoliko godina putovanja preko oceana velikim putničkim hotelbrodovima su sve popularnija te na taj način znatan broj američkih turista posjeti naša mjesta koja su uključena u njihove itinerere. Priključenje Hrvatske u europsku mrežu vlakova, RailEurope, je također vrlo značajno jer turistima s ovog tržišta omogućava brži, lakši i jeftiniji pristup našoj zemlji. Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2004. preferirali turisti iz SAD-a prilikom odlaska na godišnji odmor (odlazak u agencije, Internet…) Način bukiranja aviona Putnička agencija Internet Zrakoplovna kompanija Putnički odjel kompanije Turoperator

43% 21% 19% 9% 3%

Način bukiranja smještaja Putnička agencija 16% Hotel / Motel 10% Prijatelji, rodbina 5% Putnički odjel kompanije 8% Poslovni suradnik 4% Turoperator 5% Napomena: podaci za 2005. nisu dostupni Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja - 2004. Vrsta smještaja Hotel, Motel Prosječan broj noćenja Srednji prosječni broj noćenja Privatni smještaj Prosječan broj noćenja Srednji prosječni broj noćenja Ostalo Prosječan broj noćenja Srednji prosječni broj noćenja Napomena: podaci za 2005. nisu dostupni

63% 9.1 7.0 44% 17.2 11.0 6% 16.0 7.0

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja (posao, posjet rodbini, odmor i dr.) s posebnom razradom odmorišnog segmenta Glavni motiv putovanja‫٭‬ Odmor/Rekreacija /Praznik 38% Posjet rodbini i prijateljima 33% Posao 22% Učenje/podučavanje 2% Konferencije 2%

284

Odmor/Rekreativne aktivnosti* Posjet restoranima Kupovina Posjet povijesnim mjestima Razgledavanje gradova Posjet malim gradovima/selima Razgledavanje ruralnih sredina Razgledavanje spomenika kulturnog nasljeđa Galerije,muzeji Vodeni sportovi/Sunčanje Noćni izlasci/Ples Razgledavanja s vodičem Koncerti, Igrokazi, Mjuzikli Spomenici etničke vrijednosti Zabavni parkovi Posjet nacionalnim parkovima Kasino/Kockanje Golf/Tenis Izleti ekološko/prirodnog karaktera Kampiranje/planinarenje Krstarenja, 1 ili više noćenja Pohađanje sportskih događanja Lov/Ribolov Odmor na rancu Napomena: podaci za 2005. nisu dostupni

84% 75% 51% 43% 43% 35% 31% 28% 22% 22% 17% 14% 12% 10% 10% 8% 6% 5% 5% 5% 4% 3% 2%

Koliko puta godišnje putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinog putovanja Broj međunarodnih putovanja u 12 mjeseci‫٭‬ Srednji broj putovanja Prosječni srednji broj putovanja

3.2 2.5

Noćenja izvan SAD-a* Srednji broj noćenja Prosječni srednji broj noćenja

16.5 11.0

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječna potrošnja na putovanju izvan SAD – total package price Per Travel Party $4,915 Po posjetitelju $2,266 Prosječna potrošnja na putovanju izvan SAD - cijena avio karte Per Travel Party Po posjetitelju

$2,049 $1,405

Prosječna potrošnja na putovanju izvan SAD – ostali troškovi Per Travel Party Po posjetitelju Dnevni utrošak po posjetitelju

$1,992 $1,317 $81

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu (grupacije, tržišni lideri, financijska snaga, specijalnosti); "tko je tko na tržištu" USTOA - US Tour Operator Association – okuplja 830 najjačih američkih turoperatora. Unutar ovog udruženja postoji i Travelers Conservation Foundation koji se od ove godine zove Tourism Cares for Tomorrow – posebno se brinu o očuvanju svjetske kulturne baštine.

285

ATS – American Tourism Society broji preko 120 članova, povezuje Ameriku i Europu. ASTA – American Society of Travel Agents je američko udruženje agenata. Ovo je jedno od najjačih udruženja za putničke agente, okuplja preko 20.000 članova u 140 zemalja. ARTA – Association of Retail Travel Agents – je najveća neprofitabilna organizacija za putničke agente s preko 3.600 članova. Najjači turoperatori: 1. Grand Circle 2. Travcoa 3. Trafalgar 4. Central Holidays 5. Sunny Land Tours 6. Collette Vacations 7. Globus and Cosmos 8. Vantage 9. Brendan Worldwide Vacations 10. Smart Tours 11. Abercrombie & Kent, Inc. 12. Homeric Tours 13. Gate 1 Travel 14. General Tours 15. Intrav 16. Isramworld 17. Uniworld 18. Picassp Travel 19. Collette Vacation UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2005. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj U 2005. godini je ostvareno 140.031 dolazaka s ovog kontinenta (115.289 dolazaka iz SAD-a i 24.742 dolazaka iz Kanade) te 358.583 noćenja (291.747 iz SAD-a i 66.836 iz Kanade). Promet turista iz SAD-a u Hrvatskoj u razdoblju 1990. - 2005.

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

286

apsol. 141.449 17.645 6.965 12.969 16.264 17.421 58.000 47.717 41.054 36.060 52.654 52.446 58.529 65.430 97.564 115.289 Izvor: DZS

Dolasci indeks 12 39 186 125 107 333 82 86 88 146 100 112 112 149 118

100 12 5 9 11 12 41 34 29 25 37 37 41 46 69 82

apsol. 315.790 40.752 28.136 43.245 47.515 49.079 159.000 127.475 110.973 97.333 146.675 144.276 159.617 176.692 254.109 291.747

Noćenja indek 13 69 154 110 103 324 80 87 88 151 98 111 111 144 115

100 13 9 14 15 16 50 40 35 31 46 46 51 56 80 92

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s tržišta SAD-a

Dolasci 160.000

140.000

120.000

100.000

80.000

60.000

Izvor: DZS

40.000

20.000

0 1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002. 2003.

2004.

2005.

Noćenja

350.000

300.000

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

Izvor: DZS

. 05

. 20

04

. 20

20

03

. 02

. 20

20

01

. 00

. 20

19

99

. 98

. 19

97

. 19

96 19

95

.

. 19

94

. 19

93 19

19

92

.

. 91 19

19

90

.

0

287

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Otprilike 55% dolazaka realizirano je u organizaciji turoperatora i turističkih agencija. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2004. imali smo 60 turoperatora, dok je ove godine Hrvatska zastupljena u programima 80 turoperatora među kojima su svi najjači turoperatori, što uključuje i religiozni turizam, krstarenja, airline consolidatore. Obujam organiziranog prometa u 2005. po svakom praćenom organizatoru putovanja US AND CANADA TOUR OPERATORS 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36

288

ABERCOMBIE & KENT INTL. ADRIATIC TOURS ADRIATIC TRAVEL AND CRUISE CENTER ADVENTURES ABROAD WORLDWIDE BEACH'S MOTORCYCLE ADVENTURES BRENDAN TOURS CENTRAL HOLIDAYS CONTINENTAL JOURNEYS CTH TRAVEL EARTHBOUND EXPEDITIONS INC. EC TOURS INC. EDUCATIONAL TRAVEL ELDERTREKS FRANKA TRAVEL FRIENDLY PLANET TRAVEL G. KELLY TOURS & PROGRAMS GAP ADVENTURES GATE 1 TRAVEL GENERAL TOURS GLOBAL QUEST TRAVEL GRAND CIRCLE TRAVEL PICASSO TRAVEL HOMERIC TOURS IN QUEST OF THE CLASSICS INCURSION VOYAGES INTREPID TRAVEL ISRAM WORLD TRAVEL ITS TOURS & TRAVEL JERRY VAN DYKE TRAVEL SERVICE KOLLANDER WORLD TRAVEL KOMPAS HOLIDAYS KUTRUBES TRAVEL LIFEJACKET KAYAK ADVEN. MAXX TOURS MOSAIC TOUR CONSULTANT ODYSSEYS UNLIMITED

2500 3700 105 75 3200 300 73 400 220 500 80 2500 250 2500 1850 700 5000 850 550 35 750 700 2500 250 2800 250 -

37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

1 2 3 4 5 6 7 8

PAN ADRIATIC PAT AND MIKES TRAVEL PAUL LAIFER TOURS REMOTE ODYSSEYS WORLDWIDE REVATOURS SLOVENIA TRAVEL SMARTOURS STERLING VACATIONS SUNNY LAND TOURS TASTEFUL JOURNEYS THE WAYFARERS TORONTO TRAVEL SERVICE TRAFALGAR TOURS TRAVCOA TRAVEL EMPORIUM TRAVEL TIME VANTAGE TRAVEL VEGA TRAVEL VIDOVIC TRAVEL SERV. TOTAL: AIRLINE CONSOLIDATING AGENCIES USA ADRIATIC SUNSHINE TRAVEL ADRIATIC TRAVEL INC. ADVANCE TRAVEL AND TOURS CARLSON TRAVEL AGENCY CROATIA TOURS CROATIA TRAVEL CROATIA TRAVEL INTL. EXPRESS TRAVEL LOUIS TRAVEL MIHELIN TRAVEL BUREAU PAN ADRIATIC TRAVEL TIME MAXX TOURS TOTAL:

100 700 140 250 750 4900 600 75 1800 600 800 2500 700 450 46463 1800 2000

8000 1000 1200 1000 10000 2000 2500 29500

TOUR OPERATORS SPECIALIZED IN RELIGIOUS TOURS 206 TOURS 7000 ADRIATIC PILGRIMAGES 1200 BMV PILGRIMAGES CROATIA TRAVEL 2800 ITS INTERNATIONAL TOURS PEACE CENTER TOURS 1200 REGINA TOURS 2500 SELECT INTERNATIONAL 3400 TOTAL: 18100

289

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

AIRLINE CONSOLIDATING AGENCIES CANADA ADRIA TRAVEL SERVICE ASTRO INTL. TRAVEL BEACON TRAVEL SERVICE 500 COSULICH TRAVEL 700 CTH TRAVEL 1300 GENERALTURIST 2500 SAKIC’S TRAVEL CENTRE 1300 SENA TRAVEL 1200 SKYLINK TORONTO TRAVEL SERVICE TOTAL: 7500 CRUISE LINES AND YACHT CHARTERING AGENCIES ADRIATIC TOURS 3000 CAROL KENT YACHT CHARTERS 85 CELEBRITY CRUISE LINE CHARTER YACHT TRAVEL CLASSICAL CRUISES COSTA CRUISE LINE 50000 CRYSTAL CRUISES 15000 CUNARD Inc. ELEGANT CRUISES & TOURS 9000 GPSC YACHT CHARTERS 400 HOLLAND AMERICA LINE 31000 INTERPAC YACHTS INC. 40 MSC CRUISES 20000 NORWEGIAN CRUISE LINE 2000 OCEANIA CRUISES 3500 POSEIDON CHARTERS 300 PRINCESS CRUISES RADISSON SEVEN SEAS 6000 SEABOURN CRUISES 2000 SEACLOUD CRUISES 3000 SILVERSEA CRUISES 400 TRAVEL DYNAMICS INTERNATIONAL UNIQUE WORLD CRUISES 750 WINDSTAR CRUISES 900 YARA’S YACHTING 75 TOTAL: 147450 Sveukupno iz USA i Kanade 249013

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti su: raznovrsnost ponude, netaknuta priroda, eko-turizam koji postaje sve popularniji, agroturizam/seoski turizam, specijalni programi s naglaskom na kulturni turizam, specijalni aranžmani u obiteljima, branje maslina, organizirana posjeta vinarija, branje šparoga, itd.

290

Nedostatak je to što nema direktnih letova za Hrvatsku, a kapacitet u hotelima s 4 i 5 zvjezdica je nedovoljan. Veća ponuda boutique hotela i malih pansiona bila bi izuzetno prihvaćena na ovom tržištu. Veliki i neugodan problem je to što neki naši hoteli i agencije ne odgovaraju na vrijeme američkim turoperatorima i agentima ili čak nekad uopće ne odgovaraju. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske 1. Dubrovnik 2. Zagreb 3. Split 4. Otoci 5. Istra 6. Opatija - Kvarner 7. Kontinentalna Hrvatska Avionski-čarteri – broj, trajanje rotacija; polazišta – odredišta S ovog tržišta nema organiziranih čarter letova, a više se agenata oslanja na redovne linije. Nakon dvije godine čartera iz Kanade u organizaciji Maxx Tours, Toronto, isti je ove godine ukinut. Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj 1. Hoteli (50%) 2. Privatni smještaj (25%) 3. Kod prijatelja i rodbine (22%) 4. Kampovi (3%) Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju Većina ljudi s ovog tržišta koji posjećuju Hrvatsku za odmor, a u sklopu europskih odredišta, obično spadaju u tri skupine: 1. Adventure Seekers, Students, Youth: 22 – 32 godina 2. Mature Travellers (baby boomers) 48 – 65 godina 3. Senior Citizen program: 60 – 75 godina Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta na dotičnom tržištu Prednosti Hrvatske na ovom tržištu su: bogata ponuda kulturne baštine, autentičnost hrvatskih gradova, netaknuta priroda, more, rijeke, planine, jezera, nacionalni parkovi. Najveći nedostatak hrvatske turističke ponude je nepostojanje hrvatskog turoperatora. Najveći prigovori su nam vezani uz direktno bookiranje hotela ili pojedine turističke usluge. Individualni gosti od hotela ili domicilnih turističkih agencija ne dobivaju odgovore na upite koji su im upućeni i po nekoliko mjeseci ranije. I dalje je najveći nedostatak nepostojanje direktnih avionskih linija. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Konzumira se posjeta festivalima, koncertima, kazališnim predstavama, galerijama, muzejima. Zadovoljni su raznolikom kulturnom ponudom, našim galerijama i stalnim postavama u muzejima koji su na razini europske kulturne ponude. Što se sporta tiče, turisti vole obilazak otoka i jedrenje, no ponekad se žale na nečistoću na plažama. Ponekad se žale i na neadekvatnu ponudu hotela u sadržajima slobodnih aktivnosti.

291

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Prema informacijama od USTOA, ASTE te European Travel Commission-a, povećanje bookinga u 2006. za europska turistička odredišta iznosit će između 17-20%. Po pitanju rezultata Hrvatske na ovom tržištu, očekujemo porast od 18% u odnosu na prethodnu, 2005. godinu. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. Lonely Planet izvještaj o najpoželjnijim odredištima 2005. 2006. Hrvatska Argentina Kina Kina Argentina Nikaragva SAD Hrvatska Italija i Costa Rica Meksiko National Geographic Adventure Nation 2006. Hrvatska Argentina Mongolija Botswana Indija

Adventure

–

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Popularnost odredišta se valorizira prema razvijenosti infrastrukture, razini hotelske usluge, cestovnoj povezanosti, kulturnim bogatstvima te prisutnosti svjetski poznatih lanaca hotela. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Aktualni imidž Hrvatske Godine 2005., Hrvatska je proglašena svjetskim odredištem broj 1 (Lonely Planet). Prema izvještaju European Travel Commission, kao i prema istraživanjima uglednih magazina, Conde Nast Traveler, Travel + Leisure, National Geographic Adventure, Agent @ Home, Cruise Agent, još uvijek su europska odredišta, a pogotovo regija Mediterana, visoko rangirane. Prestižni dnevni tisak, New York Times, The Washington Post, Los Angeles Times, Chicago Tribune, Boston Globe, Seattle Times uvrstili su Hrvatsku u najpopularnija mediteranska odredišta. Prema naslovima u tisku Hrvatska nosi titulu "Croat D’Azure", a dalmatinska obala najpopularnija je za nautički turizam. Hrvatska je već treću godinu broj jedan odredište (Hot European Destination) na top listi najpopularnijih. Prema informacijama koje imamo od najvećih kompanija za kružna putovanja, kao Costa Cruises, Holland America and Silver Sea, Hrvatska zauzima zavidno mjesto za off Shore Excursions. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2006. godini U svim segmentima turističke ponude, očekuje se povećanje za 18%, što znači gotovo 135.000 gostiju. Ako spomenemo i posjetitelje s ovog tržišta koji dolaze u Hrvatsku u sklopu kružnog putovanja, konačna brojka iznosi preko 350 tisuća osoba, u što je uključena i dijaspora.

292

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2006. godini (promjene u odnosu na 2005. – razlozi) Sve je veći porast interesa za posebne programe, također i van sezone, a bilježi se i veliki broj dolazaka seniora (program koji rade Vantage Travel i Grand Circle). Individualni dolasci su u porastu, a ad-hoc aranžmani su sve češći. Veliki je interes i za yachting te kružna putovanja malim plovilima. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je dobro zastupljena u programima organizatora putovanja, a uspjeh bi bio i veći kada bismo imali direktne avionske linije. U odnosu na prošlu godinu bilježimo 8-10% više turoperatora koji Hrvatsku imaju u svojim katalozima. Turoperatori, koje smo kontaktirali, zadovoljni su bukingom za ovu godinu i očekuju da će 2006. biti dobra godina, čak i nešto bolja. Ističu da je Hrvatska dobro prodavano odredište, no zbog nedovoljnog kapaciteta hotelskog smještaja broj putnika nažalost nije velik – sve rezervacije nisu mogle biti realizirane zbog premalog hotelskog kapaciteta. Čarteri u 2006. Tijekom 2005. čarter letovi bili su organizirani iz Kanade (Toronto), a iz New Yorka i Chicaga bili su nažalost stornirani. Ove godine nisu organizirani čarter letovi niti s jednog tržišta. Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja (promjene u odnosu na prethodnu godinu) Američki gost sve više traži manje boutique hotele te manje pansione, izbjegavajući velike hotele. Kada putuje u Europu, američki turist želi biti smješten u dobrom europskom hotelu, a ne u hotelima američkog tipa, iako traži «američki» komfor. Sve su popularniji programi koji uključuju mala mjesta, izvan velikih turističkih centara, kao i nove regije (Istra je postala vrlo interesantna i sve popularnija zbog agroturizma i lijepih kuća uređenih za seoski turizam). Potražnja za specifičnim sadržajima/aktivnostima (promjene u odnosu na prethodnu godinu) Američki gost, osim dobrog hotelskog smještaja želi i aktivni odmor, pa su sve više postali u trendu wellness centri koji se otvaraju u najpopularnijim dijelovima Hrvatske. S obzirom da će se trend wellnessa i golfa i dalje nastaviti, Hrvatska s popravljenom infrastrukturom i dodatkom novih wellness centara (Dubrovnik, Istra, Zagorje) može konkurirati najpopularnijim odredištima svijeta. TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Prognoze organizatora putovanja za 2007. godinu Već sada se pripremaju brošure za 2007. i programi za 2008. godinu. Vjerujemo da će programi za Hrvatsku i nadalje biti zastupljeni u katalozima turoperatora te da će se broj turoperatora i povećati. Hrvatska je ušla u vrlo pozitivan trend, pa se nadamo da će se isti nastaviti i u 2007. godini. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2007. godini Ukoliko bi se realizirali direktni letovi SAD – Hrvatska, broj putnika s ovog tržišta bi se značajno povećao. Očekuje se i povećan broj gostiju na kružnim putovanjima. U 2007., američki turoperatori traže programe specijalnog interesa, adventure, gastronomiju, kao i programe s naglaskom na kulturnu baštinu.

293

Mjere koje bi u 2007. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Neki turoperatori se žale da smo postali "skupo odredište" - žale se na cijene u eurima i smatraju da za američko tržište cijene turističkih usluga trebaju biti u dolarskoj valuti. Zatim, traže bolju povezanost s otocima. Prema njihovom mišljenju, trebamo obogatiti gastronomsku ponudu i ponuditi "Hrvatsku za stolom" po regijama, kako bi se upoznala raznolikost hrane u svim regijama zemlje, a spominje se i potreba za kreiranjem ponude vegetarijanske hrane koja je u trendu.

294

RUSIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: Federativna Republika Podijeljena na 89 subjekata Federacije 21 republika 6 pokrajina 50 oblasti 2 grada: Moskva i St. Petersburg 10 autonomnih pokrajina Površina: 17.000.000 km2 Broj stanovnika: 144.000.000 Po broju stanovnika Ruska Federacija zauzima sedmo mjesto po broju stanovnika u svijetu, poslije Kine, Indije, SAD, Indonezije, Brazila i Pakistana. Gotovo petina stanovništva Ruske Federacije živi u 13 milijunskih gradova. Najveći gradovi (prema službenim podacima registriranih građana): Moskva St. Petersburg Novosibirsk N.Novgorod Ekaterinburg Samara Omsk Kazan Celjabinsk Rostov na Donu Ufa Volgograd Perm

11.000.000 - glavni grad Ruske Federacije 5.000.000 1.400.000 1.350.000 1.293.000 1.175.000 1.134.000 1.125.000 1.120.000 1.115.000 1.100.000 1.086.000 1.012.000

295

Glavni grad Rusije – Moskva po broju stanovnika ulazi u red dvadeset najvećih gradova svijeta. U Ruskoj Federaciji u strukturi stanovništva prevladavaju žene (77.600.000) nad muškarcima (67.600.000). Opće karakteristike gospodarstva BDP - 194.000.000.000 dolara BDP po glavi stanovnika - 8.230 dolara Trgovinski partneri u izvozu: Europa Trgovinski partneri u uvozu: Europa, Sjeverna Amerika, Japan, Kuba Postotak nezaposlenosti u 2005. godini - 8,7% Prosječna plaća u 2005. godini - 230 dolara Stopa inflacije u 2005. - 12% Vanjskotrgovinska bilanca Saldo vanjskotrgovinske bilance u 2005. godini je bio pozitivan - iznosio je +30 milijardi dolara, u usporedbi s 2004. godinom kada je pozitivni saldo vanjskotrgovinske bilance bio 65 milijardi dolara. Stanovništvo po dobi Broj ljudi u radnoj dobi (muškarci 16-59 godina, žene 16-54 godine) - 89.000.000 (ili 61%) Broj ljudi ispod 16 godina - 26.300.000 (ili 18%) Broj ljudi preko 59 godina (muškarci) i 54 godine (žene) - 29.800.000 (ili 21%) MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija (TV, dnevni listovi, magazini) s kojima surađuje Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Rusiji. Rusija - Moskva GEO TTG - Russia Тurinfo

937-6090/94 f.937-6091/92 332-0214 f.332-6339

toporova.e@gjrussia.com

234-0830

remizov@tourinfo.ru

evetrova@ttg-russia.ru shankina@ttg-russia.ru

stav@tourinfo.ru pinchuk@tourinfo.ru Тourbusiness

995-7620 995-7621/22 933-3110/20

elena@tourbus.ru

tb_olgam@mail.cnt.ru tb@tourbus.ru pele@voxnet.ru Business Travel SK Press Domodjedovo Visokij paljot Travel&Leisure Fly&Drive

296

995-7620 995-7621/22 974-2260 974-2263

tb_reclama@mail.cnt.ru shushurin@vpolet.ru flyandrive@skpress.ru, traveditor@mail.ru slava_VD@oss.ru

МК

781-4741 256-5014

lisizina@mk.ru velikanova@mk.ru

Vojaz

921-7192 f.921-7683 ova@centerplus.ru ygaduertising@yandex.ru

Vojaz & Odtih

781-4928 f.781-4929

Razvikajetsja& otdih

482-1313 482-1436 482-2260 961-2772 f.961-2761 216-6618 f.215-6210

Put i voditelj National Geographic Gastronomija

725-1070 f.725-1074

bk@viomag.ru avdienko@viomag.ru wanted@mail.girmet.ru

doubrovski@astrel.ru selivanova@astrel.ru az@idvz.ru vlad.vasukhin@idvz.ru

ИД «Delovoij mir, journali: Тurizam i otdih, Business i investicije

981-1055 981-1057

ana@d-mir.ru antonov3@d-mir.ru

261-4672 f.265-8127

b-i@list.ru maxedit2002@yahoo.com

Yachting

688-8105 f.688-4344 209-7645 f.209-0502 250-3818 f.250-3331 787-9528 f. 787-9529 720-5135 916-4041 772-3614 797-2060 785-4747

editor@yachting-motor.ru

940-0900 f.940-0900

info@inostranets.ru stra@inostranets.ru

Turizam: praksa, problemi, perspektive

245-0213 f.245-0213

vfn@tpnews.ru

Sedam dana

753-4145/46 753-1111/12 f.753-4148

Izvjestija Neptun Gdje otdihat? Business lady Vas u kus Na manageru Inozemni gradjanin

stol

belyaeva@izvestia.ru info@neptun21.ru spravlit@rol.ru domidei@rol.ru vash_vkus@inbox.ru ruslan@bizrec.ru

reclama@tpnews.ru aib@tpnews.ru

297

ИД «Burda” Journal: Odmori Liza Dasa

787-3383 f.257-1196

Iskustvo upravljanja

725-4780 253-7572 f.258-9204 933-0721 f.933-0720

Arnold Prize

k.burenina@burda.ru i.stepanova@burda.ru vladina@beep.ru 777@osp.ru dmachavariani@aprel.ru ipapiyan@aprel.ru

Vruca linija; Turizam Odmor& putovanja

540-7111

hotline@tourdom.ru

956-1156 f.956-0131

itamarkina@oip.ru opronina@oip.ru

Мagazin putovanja Аfisa svijeta

170-7478 170-7479 785-1700 f.785-17-02

fedor@argoline.ru legorova@afisha.ru lakopova@afisha.ru

Аerodrom Vnukovo Ogonjek Putevoditelj: “Le pti fute”

248-1743 248-0966 248-0173 257-3731 257-3298 959-1350 f.234-9181

info@sanjar.ru sanjar-av@yandex.ru

brochet@petitfute.ru admin@petitfute.ru

Poliglot

725-0888 f.725-0894

komogortsev@doublev.ru komogortseva@doublev.ru

Оktopus Коnferencija

217-6039/47 761-9023 252-5613 f.238-2918

Sibir Grad aerodrom Stranice bez granice RATA news

minfo@octopus.ru gozo@ktv.ru vernikovskaja@yandex.ru

267-0380 267-3822 250-2988

pressnfo@aha.ru

292-2464 961-1370 f.292-2759

turina@edunet.ru bulgakovaluba@mtu-net.ru

office@mirbg.ru

bulgakovaluba@mtu-net.ru

olesya@ratanews.ru obrooks@mail.ru Putevoditelj : uokrug svijeta” (Video International press)

298

956-3300 f.737-6487

OVorobjeva@vitpc.com

Udruzenje novinara Rusije pressa Aeroflot-press Info city Russo touristo Ruski fokus Sdjelka Izdavateljski centar “Zivi jezik” Under Sea Stranice zelja Globus tour ID Komersant Stil glavnog grada Tankosti prodaje AIF Tour Ekstra M – Velika telefonska knjiga - Moskva Uralskie avialinije Travel Moscow Boarding Pass Foto Foto

291-4245 290-3007 975-1045 207-3798 f.975-4976 926-03-35

galleria@galeria.ru

211-2611 f.211-2865 937-9069 f.937-9060 933-5058 782-4046

reclama@russoturisto.ru

pavel-infocity@mail.ru

lll@lll.ru g_gevorgian@hotmail.com 799-5555 f.799-5509 202-7126 f.203-0396 943-9112 943-9110 783-8765/66 783-8767/68 232-5222 f. 232-0351

o-smysl@yandex.ru anna.sharova@yp.ru globustour@sovintel.ru yurko@kommersant.ru izik@pisem.net editor@tonkosti.ru reklama@tonkosti.ru

928-0515 f.928-0515 956-3096 737-7835 kuć.341

tur@aif.ru

369-9097 f.369-9021 980-5155 f.231-3544 730-55-50 246-96-45 995-7620 kuć.133-1707

moscow@uam.ru

Olesnikova@extra-m.ru

sdolgalev@yandex.ru pele@voxnet.ru

Ostali gradovi Rusije Turnavigator

(812) 542-0508 f.542-0590

Odmor od A do Z

(812) 318-6722 318-6732 (812) 329-5777 f.279-8397 (812) 316-7578 (812)118-6713 f.373-4284 (812) 335-0883 f.162-5022

Top-Manager Тourinfo Turističke firme Тourbusiness na sjevero-zapadu

tn@mail.admiral.ru tn@home.ru restmag@peterlink.ru info@top-manager.ru piter-t@spb.cityline.ru olbis@infopro.spb.su tourbus@online.ru

299

Aif – tour St Petersburg Nevsko vrijeme UAM Оtkrij svoj svjet

Kaliningradska pravda ORT Odmor turizam STI

I

Мladost Sibira Baltijski sezon

(812) 327-2602 f.327-3850 (812)312-4338 f.314-2236 (343) 376-2600 376-2500 (343)-3765959, 376-5670 f. 376-5745 (0112) 214-787 f.211-958 (3832) 104-326 f.104-327 (3832) 513-628 f.513-628 (3832) 542-162 (+371) 7088772 f.721-0203

info@aif.spb.ru reclama@nvspb.ru dpn@uam.ru uam@uam.ru info@osm-ekb.ru

igvo@baltreg.koenig.su ort@sibnet.ru sti@drbit.ru iraida-f@online.nsk.su sub@subbota.com sezon@subbota.com

Ukraina, Bjelorusija Тurizam & odmor

(375-17) 9490

Тourinfo Bjelorusije

283-2320

tourinfo@tut.by

Baljhsaja progulka Business

(044)237-2156 f.228-4265 (044) 251-8109 543-3785 +38(048)7-287087

zerkalo_mira@ukr.net

Vjes mir karmane Mir turizma

Međunarodni turizam Travel News

Аig Ukraina

300

v

226-

38(044)5510401, f.559-42-62 38 044 2540457, 254-5190, 254-5191/93 380-044-2161266, f.380-044-2137938 (044) 2468178, 461-7883

lilya_kobzik@mail.ru tio@nsys.by

or@business.ua

market@tour.odessa.u a mvl@mirtu.com vitaliy.glushchenko@mi rtu.com welcome@intour.com.u a info@travelnews.com.u a oksana@aifukraine.kiev.ua

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. Ukupan broj stanovnika Ruske Federacije koji su tijekom 2005. godine putovali na odmor U 2005. godini oko 6.500.000 građana Rusije svoj je odmor provelo u inozemstvu, dok ih se u svojoj zemlji odmaralo oko 6.000.000. Redoslijed najomiljenijih turističkih odredišta Ako se promatraju konkretna turistička odredišta u koja su u 2005. godini putovali ruski turisti i dalje je na neprikosnovenom prvom mjestu Turska u koju je prošle godine na odmor otputovalo oko 1.850.000 putnika. U smislu prirasta broja turista s ruskog tržišta, uz Tursku su još Španjolska (30% porast broja putovanja), Grčka (35%), Egipat (oko 25%) te Bugarska (+25%), dok su ostala odredišta bilježila male ili nulte stope promjena prometa u odnosu na prošlu godinu. U grupi koja slijedi po stopi porasta broja putovanja nalaze se uglavnom mediteranske zemlje koje su pokazale dobar rezultat (u odnosu na godinu ranije). Predvodi ih Italija (+21%) i Hrvatska (+20%), Tunis (+18), Cipar (+11). U nastavku dajemo listu 20 najpopularnijih turističkih zemalja na ruskom tržištu (prema ostvarenom broju putovanja) iz koje ćemo izuzeti one zemlje u koje primarni motiv putovanja ruskih građana nije turizam: 1. Turska 3. Egipat 4. Finska 7. Španjolska 8. Italija 9. Emirati 10. Francuska 12. Bugarska 13. Grčka 14. Cipar 15. Tunis 16. Tajland 18. Hrvatska 19. Češka 20. Austrija

1.850.000 700.000 350.000 190.000 185.000 135.000 130.000 120.000 120.000 105.000 105.000 89.000 82.000 80.000 51.000

Napomena: Pokazatelji se isključivo odnose na turistički promet i mogu biti znatno drugačiji od onih koji statistički daju ukupan broj putovanja u jednu zemlju (statistika Rata news). Omjer organizirani/individualni promet Obzirom da Rusija obuhvaća vrlo veliko zemljopisno podruičje, u 2005. godini gotovo 95% prometa s turističkim predznakom imalo je karakter organiziranog putovanja putem agencija i brojnih turoperatora na tržištu. Dakle, svega oko 5% putovanja (a prema nekim analizama još i manje od toga) u inozemstvo je individualnog karaktera i taj se postotak smanjuje iz godine u godinu. Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih odredišta s gledišta organizatora putovanja Statistika Ministarstva turizma Rusije o turističkim kretanjima u 2005. godini pokazala je gotovo identičnu situaciju u odnosu na onu koju smo imali na ruskom tržištu u 2004. godini. Daleko najpopularnija odredišta za odmaranje ruskih gostiju i u 2005. godini su bili Turska i Egipat, te ponovo tradicionalno popularne mediteranske zemlje (Italija, Španjolska, Grčka) u koje je petnaestak godina ranije krenuo prvi turistički promet iz Rusije. U drugoj skupini zemalja, po ostvarenim turističkim putovanjima iz Rusije, nalazi se tradicionalno zanimljiva Francuska, te iznenađenje godine po rastu broja putovanja, Bugarska. Hrvatska se nalazi u trećoj podgrupi, gdje se brojem ostvarenih putovanja približila, ali još uvijek ne i izjednačila, s liderima mediteranske turističke ponude na ruskom tržištu.

301

Turska nastavlja svoj fenomenalni turistički put na ruskom emitivnom tržištu. Formula koja se od početka pokazala uspješnom, doslovno se i dalje provodi. Ponovit ćemo je jer je uvijek interesantno razmišljati o uzrocima dobrog rezultata. Prvo, nekoliko objektivno idealnih čimbenika pridonijelo je takvom rezultatu. Jedan od glavnih razloga su izvanredne pješčane plaže, gotovo na cijeloj obali turskog Mediterana. Napominjemo da pješčane plaže predstavljaju veliki motiv za putovanja u Tursku, jer ih ruski građani izuzetno vole. Dalje slijedi vrlo pogodna klima (ljetna sezona počinje ranije, a završava kasnije nego u Hrvatskoj), klima koja za rezultat ima topliji zrak ranije u predsezoni i posezoni, toplije more, itd. Organizacijski elementi turističke ponude Turske, barem na ruskom tržištu, kvalitetno su formirani. U Turskoj se zna gdje su turističke zone, a gdje su stambene, domaće zone za življenje. Turističke zone su izgrađene koncentrirano, s gustom i raznovrsnom ponudom koja, kako se pokazalo, odgovara zahtjevima ruskih turističkih potrošača. Sve je to praćeno niskom cijenom i dobrim i kvalitetnim servisom, tako da je omjer kvalitete i cijene proizvoda u Turskoj na zavidnoj razini. Na kraju (mada bismo mogli dugo nabrajati sve pozitivne čimbenike turske turističke ponude na ruskom tržištu), dolazi poslovni odnos i pristup komercijalnih partnera iz Turske ruskom tržištu. Radi se o stalno aktivnom pristupu partnerima i tržištu - konceptu koji je originalan i vrlo fleksibilan. Za razliku od većine ostalih zemalja, turski komercijalni partneri (hoteli i agencije) su ti koji dolaze na rusko tržište, diktiraju ili sami postavljaju programe putovanja, čarterne lance, cijene, uvjete putovanja, itd. Tako su na početku rada hotela u sezoni, putovanja i paket aranžmani gotovo besplatni ili se kupuju za simboličnu cijenu, a da pri tom nitko (niti država niti regija) to ne sufinancira. Niskim cijenama se uglavnom pokrivaju troškovi aviokompanija, dok su troškovi smještaja i prehrane u hotelu reklamno-promotivnog karaktera. Naravno, sve se to višestruko vraća vrlo velikom realizacijom i prilično visokim cijenama u glavnoj sezoni, kada Turska nije jeftinija od konkurencije. Vrlo je čest slučaj i da su turske tvrtke vlasnici turoperatora u Rusiji. Veliki hotelski kompleksi osnivaju turoperatore u Rusiji i tako najjednostavnije realiziraju svoje ciljeve. Nerijetko, kompletni promotivni materijal i ostalu promociju ruskim agencijama financiraju turski hoteli i drugi partneri koji prodaju određene hotele i komplekse. Fleksibilnost ponašanja se ogleda u tome da se reagira na svaku promjenu i impuls koji dolazi s tržišta, pa ako konkurencija započne ostvarivati bolje rezultate, odmah se ide u spuštanje cijena, nove promotivne aktivnosti, itd. Mada je u slučaju Turske došlo do određenog zasićenja kod ruskih turista, fenomen ove turističke zemlje na ruskom tržištu nastavlja se i dalje. Egipat konkurira i stoji uz bok Turskoj, prvenstveno zbog svojih komparativnih prednosti. Izvanredne pješčane plaže, pogodna klima u većem dijelu godine, poglavito kada je u mnogim konkurentskim zemljama zima, Egiptu omogućava cjelogodišnji turizam. Dobra hotelska baza i infrastruktura također čine prednost Egipta kao odredišta na tržištu Rusije. Međutim, na organizacijskom poslovnom planu, Egipat se nije uspio približiti turskom konceptu ponašanja, posebno kada je riječ o reklamnom nastupu i podršci ruskim agencijama. Stoga je i razlika u turističkom rezultatu između ove dvije zemlje ipak prisutna. Tunis, koji je u protekle tri-četiri godine naznačio da bi mogao ponoviti put Turske i Egipta na ruskom tržištu, nije do kraja uspio u tom nastojanju. Naime, brojni ograničavajući čimbenici u njegovoj turističkoj ponudi sve se više pokazuju negativnim momentom povećanja turističkog rezultata. U 2005. godini, dobar rejting i popularnost povratile su mediteranske zemlje koje su prve počele sa svojom ponudom na ruskom tržištu. Teško je bilo i očekivati da tako velike zemlje, turistički lideri u svijetu, neće nastaviti privlačiti ruske turiste. Italija je uvijek privlačila građane Rusije, nažalost, prenatrpane i pune talijanske plaže limitirajući su čimbenik većem rastu prometa, a tu je i prilično teška procedura dobivanja viza. Ipak, ruski građani vole stil i način življenja Talijana, a Italija ispunjava i mnoge druge preduvjete koji odgovaraju zahtjevima ruskih turista. Španjolska pomalo vraća svoj izgubljeni identitet i poziciju. Ova zemlja, gotovo idealna za masovni turizam, zemlja s velikom tradicijom i turističkom ponudom, dobro kotira na ruskom tržištu. Grčka je pokazala kako se silnom reklamnom kampanjom može povratiti ugled i pozicija na tržištu. Ova zemlja je prije nekoliko godina bilo vrlo omiljeno turističko odredište ruskih građana, ali je nakon toga ušla u razdoblje stagnacije prometa. U prošloj godini uložena su ogromna sredstva u promociju i reklamu, nakon čega su uslijedili i dobri rezultati. Rusko tržište je uvijek bilo pozitivno orijentirano prema Grčkoj, no zbog jake konkurencije posljednjih godina, Grčka je potisnuta u drugi plan, a njezina se turistička ponuda, u usporedbi s novim turističkim proizvodima koje je nudila konkurencija, pokazala nekonkurentnom, nije

302

se razvijala i nije pratila turističke trendove u svijetu. Kad je Grčka izgubila tržište u Rusiji gdje je trebala biti najjača, to je bio dovoljan znak da započne agresivniju poslovnu politiku, a vrijeme će pokazati kakav će biti rezultat tih napora. Više nema sumnje da je Bugarska zemlja koja se snažno razvija u turističkom smislu. Zemlja koja u turizmu i na turističkoj karti Europe donedavno nije imala značajniji rejting, postaje sve popularnijim i omiljenijim odredištem, sa sve kvalitetnijom ponudom. Navedeno je prepoznato i na ruskom emitivnom turističkom tržištu, a rezultati nisu izostali. Koju vrstu transporta su u 2005. godini preferirali turisti iz Rusije Gotovo 90% prometa kod turističkih putovanja predstavljaju avio aranžmani (kako čarterni, tako i regularni letovi) što je razumljivo zbog velikih udaljenosti, uz još neke čimbenike koji takvom prijevozu pogoduju (niske cijene nafte u Rusiji, velik broj aviokompanija, itd.). Koji način organiziranja odmora/bookinga su u 2005. godini preferirali turisti iz Rusije Ruski turisti preferiraju organizirani odmor. Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja U 2005. godini prevladavao je klasični hotelski tip odmaranja koji koristi više od 80% ruskih turista. Unutar toga, najpopularniji su bili all inclusive programi. Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja, s posebnom razradom odmarališnog segmenta Glavni motiv putovanja ruskih građana je odmor u toplim odredištima, gdje se može sunčati i ležati na plažama okupanim suncem i gdje postoji širok spektar turističke ponude koja može zadovoljiti velike potrošačke potencijale ruskih turista. Sve navedeno je, kao osnovni motiv putovanja, došlo do izražaja i kada je u pitanju naša zemlja. Analiza dosadašnjih ostvarenih putovanja ruskih turista u Hrvatsku pokazuje sljedeće: − − − −

glavni razlozi putovanja u našu zemlju bili su lijepa priroda, prekrasna obala s otocima, te jedno od najčišćih mora na svijetu; izuzetno dobri vremenski uvjeti sa suhom klimom i puno sunčanih dana bili su dominantni u donošenju odluke o odmaranju u Hrvatskoj; činjenica da se u Hrvatsku putovalo bez viza, samo na osnovu turističkog vaučera, u početku se pokazala presudnom u odlukama da se putuje u našu zemlju, a kasnije je istina o njenim prirodnim i drugim ljepotama učinila svoje; na kraju, turistička tradicija naše zemlje osjeća se na svakom koraku, ulijeva sigurnost i opuštenost.

Koliko puta turisti iz Rusije putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinog putovanja Prosječni broj putovanja građana Rusije u inozemstvu u tijeku jedne godine je 1,4, a prosječna dužina boravka u inozemstvu je 8,2 dana. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Sve analize o potrošnji ruskih građana u inozemstvu ukazuju da se prosječna potrošnja po jednom danu kreće na razini od 100 eura i da predstavlja jednu od najvećih u Europi.

303

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu koji programiraju Hrvatsku Moskva Amigo turs

ул. Тверская, д. 30/2, стр. 1, под. 4, эт. 2, офис 15 vika@amigo-tours.ru

т. 933-53-07

Arcobaleno

Москва, ул. Пятницкая, д. 2/38 arcobaleno-italia@mtu-net.ru

т./ф. 230-32-07 230-31-03 230-34-48

Ascent-Travel

117331,Москва ул. МарииУльяновой,16 sudbin@ascent-travel.ru saipasheva@ascent-travel.ru

744-06-06 744-06-08 f.234-33-86

113093б Москва, 1-й Щипковский пер., д. 3, оfис 322 А atlantictour@mail.ru Москва, ул., Б. Грузинская, д. 52, оfис 3 natalia@atlantis-holidays.ru natella@atlantis-holidays.ru

т. 933-83-67 т./f. 933-83-68

Cuins Tour Solaris www.cuinstour.ru

119034,Москва, Пречистенка,24\1 tatiana@cuinstour.ru

244-44-44

Interunion www.interunion.ru

127030, Москва, ул. Сущевская, д. 21 np@interunion.ru

972-12-28 f. 972-08-37

Zhitnuhina Natalia

Intourist www.intourist.ru

101837,Москва, Милютинский пер.,13/1 mila@intourist.ru 103045,Москва, Сретенка, 16 igorc@jettravel.ru

923-93-08 f.797-30-60 f. 923-93-08 207-90-08 926-89-00 f.207-13-76 974-00-58 755-77-11 f.974-75-37

Tsvirko Lyudmila (mila@intourist.ru)

www.ascenttravel.ru Atlantictour

Atlantis Holidays

Jet-Travel www.jettravel.ru

254-35-66 254-09-33

Director – Galitskaya Natalia Chernyakova Victoria (vika@amigo-tours.ru) Mironova Alla (arcobaleno-italia@mtunet.ru) Gorodnyanskaya Liliya raduga@ipbi.ru Sudbin Evgeniy (sudbin@ascent-travel.ru) Saipasheva Maria (saipasheva@ascenttravel.ru) Tonkonogova Natalia atlantictour@mail.ru Natalia Sergeeva natalia@atlantisholidays.ru Natella natella@atlantisholidays.ru Sanfirova Tatiana (tatiana@cuinstour.ru)

Chumachenko Igor (igorc@jettravel.ru) Smirnova Larisa (smirnova@lantatur.ru)

Lanta-Tur Voyage www.lantatur.ru

103473, Москва, Суворовская пл.,1 smirnova@lantatur.ru

Louzhniki-Tour www.louzhnikitour.ru

101000, Москва, Маросейка, 6/8 louzhniki@col.ru

995-82-42

Kildyashev Sergey

Neva www.nevaspb.ru

109004, Москва, ул. Таганская, 7/1 mtunissia@nevaspb.ru

797-87-32 f.912-76-02 f.363-93-30

Drozdova Svetlana (mtunissia@nevaspb.ru)

Paks www.paks.ru

121002,Москва Карманицкий пер., 9,оf.411

937-35-25 937-35-07 937-35-43

Prigolovkin Nikolay np@paks.ru

105-75-66 928-26-67

Irina Popova info@traveller.msk.ru; skier@traveller.msk.ru

np@paks.ru Puteshestvennik

304

101000, г. Москва, Чистопрудный бульвар, 11

Regulus www.regulus.ru

101990, Москва,Мясницкая, 35, оf.479 ovoikina@regulus.ru

730-41-31 f.730-41-32

Voikina Olga (ovoikina@regulus.ru)

Sol Mar www.solmar.ru

Москва, Покровка, 30 mail@solmar.ru

792-31-24/25 f.792-31-26

Spectrum www.spectrum.ru

Москва, Страстной б-р., 8 iana@spectrum.ru konkol@spectrum.ru

995-89-99 f. 923-73-80

Director - Nataly Lashenkova mail@solmar.ru Director – Eugenia Konkol

Sputnik-Russia

103045, Москва, Колокольников пер., 17,оf.20 tourism@sputnik-russia.ru

923-00-22 928-24-25 f.928-15-92

Golubev Valeriy Andriyaka Irina

Tesis Tour

937-48-27 f.959-33-23

Litasova Veronika (adm.tesis@rmtel.ru)

www.tesistour.ru

113035, Москва, Раушская наб., 4/5 mail@tesistour.ru

UTE Megapolus Group www.ute.ru

103009, Москва, Газетный пер., д.17, стр.2 asia@ute.ru

786-99-99 f.786-99-90

Ogienko Ksenia Efimova Elena t. 786-99-99 asia@ute.ru

Vand International www.vand.ru

Москва, ул. Малая Дмитровка, 25, корп. 3 boss@vand.ru

232-34-54 299-10-90 299-21-45

Director – Tatiana Vand boss@vand.ru

Vizavi-Travel www.vizavi.hr

Московское Представительство ул. Косыгина, д. 15 vizavi@df.ru 125468,Москва Ленинградский пр.,53

Т/f 939-80-51 Т/f 939-80-44

Perinats Dmitriy (vizavi@df.ru)

967-81-75 f.943-99-46

Vetryak Sergey sergey.vetriak@vkotravel. com

VKO-Travel www.vkotravel.com

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2005. GODINE Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci indeks

RUSIJA 1990. (SSSR) 1991. (SSSR) 1992. (SSSR) 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

95.829 8.998 7.099 10.399 13.216 7.652 12.000 17.286 18.516 9.001 28.414 46.238 55.479 56.972 67.696 80.335

9 79 146 127 58 157 144 107 49 316 163 120 103 119 119

Noćenja indeks 100 9 7 11 14 8 13 18 19 9 30 48 58 59 71 84

382.419 48.133 38.630 77.808 93.278 37.985 76.000 128.759 150.510 51.793 227.555 406.744 503.822 510.098 605.285 695.201

13 80 201 120 41 200 169 117 34 439 179 124 101 119 115

100 13 10 20 24 10 20 34 39 14 60 106 132 133 158 182

305

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s ruskog tržišta DOLASCI 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000

Izvor: DZS

20 05 .

20 03 . 20 04 .

20 01 . 20 02 .

19 99 . 20 00 .

19 97 . 19 98 .

19 95 . 19 96 .

19 90 .(

SS SR 19 91 ) .( SS SR 19 92 ) .( SS SR ) 19 93 . 19 94 .

0

NOĆENJA 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

19 90 .( SS SR 19 91 ) .( SS SR 19 92 ) .( SS SR ) 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 .

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Omjer organiziranog i individualnog prometa prema Hrvatskoj je 95:5% u korist organiziranog prometa.

306

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Analize programa putovanja turoperatora na ruskom tržištu pokazuju da u Moskvi gotovo svaki treći turoperator nudi Hrvatsku u svojim katalozima. Situacija u ostalim regijama je sasvim drugačija. Naime, Hrvatsku kao odredište nudi vrlo mali broj turoperatora, uglavnom zbog nedostatka direktnih čarternih programa iz tih regija. Našu zemlju uglavnom nude agencije koje rade s moskovskim turoperatorima, šaljući goste za Hrvatsku avionima ili drugim sredstvima transporta preko Moskve te odatle čarternim programima u našu zemlju. Naravno, izuzeci su regije St. Petersburg, Ekaterinburg i Novosibirsk, od kuda su organizirani direktni čarterni programi. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2005. godine U 2005. godini lideri tržišta bili su turoperatori koji su radili Hrvatsku od samog početka organiziranog poslovanja s našom zemljom. Postalo je jasno da su se oni turoperatori-specijalisti koji su se opredijelili za ozbiljan rad u prodaji naše turističke ponude, tijekom vremena nametnuli tržištu, što ima svoje dobre, ali i limitirajuće momente. Veći dio tih turoperatora proširio je programe putovanja novim sadržajima i ponudom, tako da je hrvatska turistička ponuda u načelu dobro zastupljena u programima putovanja na tržištu. Obujam organiziranog prometa u 2005. po svakom praćenom organizatoru putovanja Točne podatke, na žalost, nismo u mogućnosti iznijeti, međutim, prema broju zakupljenih mjesta na avionima i popunjenosti mjesta, možemo dati procjenu broja odaslanih turista u Hrvatsku za 10 najvećih ruskih turoperatora:

• • • • • • • • • •

ASCENT TRAVEL PAKS REGULUS VKO AMIGO LANTA TOUR UTE ADRIATIC KOMPAS OSTALI

18.000 18.000 8.000 8.000 8.000 5.000 5.000 3.000 1.800 7.000

Koje su prednosti/nedostatci hrvatske turističke ponude na ruskom tržištu s gledišta organizatora putovanja Podrška hrvatske države razvitku turizma na emitivnom turističkom tržištu Rusije postala je naglašenija u trenutku otvaranja predstavništva HTZ-a u Rusiji, koje je imalo za zadatak izvršiti kvalitetnu promociju ukupne turističke ponude Hrvatske, kao samostalne i nove države. Pozitivni rezultati vidljivi su za sve kojima je poznato što je Hrvatska bila i predstavljala na početku svoje nazočnosti u Rusiji. Poslovna strategija ipak je bila uglavnom u rukama ruskih turoperatora, koji su u Hrvatskoj prepoznali potencijal, ali aktivnijeg angažmana nositelja neposredne turističke ponude gotovo da i nije bilo. Posebno je izostao angažman u hotelskoj bazi, a ako je i dolazio, dolazio je iz agencijske sfere poslovanja u Hrvatskoj. Unutar procesa restrukturiranja vlasništva i poslovanja hotelijerstva, zapadna su se tržišta uklapala i podržavala hrvatsku turističku ponudu, manje-više na tradicijama snažne prijeratne potražnje, dok su nova tržišta nešto lošije prošla, budući da je njima trebalo pristupiti specifično i aktivno. Kao rezultat takvog pristupa dogodilo se sljedeće (do činjenica i konstatacija smo došli na temelju turističkih rezultata koji se postižu s ovog tržišta, analiza i istraživanja, mišljenja turoperatora te mišljenja kojeg turista nakon putovanja):

307

¾ Hrvatska je postala prepoznatljiva turistička zemlja na ruskom tržištu. ¾ Turistički promet prema našoj zemlji pokazao je dinamičan rast u proteklih nekoliko godina. On još nije na razini optimalnog te će u perspektivi dolaziti do daljnjeg rasta istog (uz određene manje oscilacije porasta prometa koje se mogu dogoditi zbog preustroja poslovanja, primjerice u ovoj godini, kada će zbog ukidanja subvencija kao izravne financijske podrške tržištu i prelaska na komercijalni tip poslovanja, doći do kratkoročno laganog usporavanja rasta). ¾ Da bi se postigao puno bolji rezultat, nužna je nova i sveobuhvatna strategija od strane svih poslovnih i komercijalnih partnera u Hrvatskoj, koordinirana kroz predstavništvo HTZ-a u Rusiji. Taj se koncept već djelomično realizira u pojedinim regijama i segmentima tržišta, što nailazi na dobar tržišni odjek. ¾ Hrvatska turistička ponuda će se u određenom smislu morati preustrojiti i adekvatnije usmjeriti prema zahtjevima ruskog tržišta, što bi našu zemlju u nekoliko godina dovelo u red najposjećenijih i najomiljenijih odredišta na ovom tržištu. Razlog optimizmu je činjenica da već sada Hrvatska u svojoj ponudi ima većinu elemenata koje potražnja s ovog tržišta očekuje. Ispunjavanjem preostalih nužnih elemenata u strukturi i kvaliteti ponude, postojeća potražnja na ruskom tržištu, ali i buduća potencijalna potražnja, bit će u potpunosti zadovoljene i time postignut i veći turistički promet. ¾ Jedan dio ponude i proizvoda hrvatskog turizma automatski će se prilagođavati tržištu, a onaj dio gdje će nužno trebati uslijediti aktivnost, u rukama je komercijalne djelatnosti. ¾ Na kraju, potencijal ruskog tržišta, kao i materijalne snage građana sve će više rasti, što se potencijalno može pretopiti u priželjkivani rezultat.

Prednosti Hrvatske pred konkurencijom su, rezimirajmo, sljedeće: Lijepa priroda Vrlo povoljna klima Sigurna i prijatna zemlja Raznovrsnost sadržaja Kvalitetna kuhinja Ostalo Ukupno

u 2004. 45% 21% 17% 9% 6% 2% 100%

u 2005. 49% 18% 24% 4% 3% 2% 100%

promjena + + o

Očito je da naša zemlja dobiva na ugledu kao odredište s lijepom i očuvanom prirodom. Isto tako, tradicionalna gostoljubivost, kao i sigurnost naše zemlje (jedne od najsigurnijih odredišta za odmor u svijetu), dobiva sve veće značenje. S druge strane, zabrinjava podatak da u raznovrsnosti i bogatstvu sadržaja Hrvatska pogoršava svoj ionako nedovoljno autoritativan rejting. Slična je situacija i s elementom gastronomije. Domaća gastronomska ponuda ne prati u dovoljnoj mjeri svjetske trendove u kulinarstvu i restoraterstvu, nužne kao element ukupne turističke ponude. Slabosti hrvatske turističke ponude U nastavku slijedi usporedni pregled glavnih slabosti hrvatske turističke ponude, kako ih vidi rusko tržište: Visoke cijene osnovnih proizvoda i pansionske potrošnje Nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji Nedovoljno usmjerena (za rusko tržište) i segmentirana ponuda Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa Nedopuštena pasivnost nositelja turističke ponude prema ruskom tržištu (predrasude), prilično teški komercijalni uvjeti poslovanja

u 2004. 51% 17% 9% 12%

u 2005. 59% 20% 5% 6%

11%

10%

Zaista je sada više nego vidljivo da su visoke cijene pansionskih i vanpansionskih usluga u Hrvatskoj na ruskom turističkom tržištu ozbiljan limitirajući čimbenik boljim rezultatima i većem prometu putnika. Koliko su cijene realne i (ne)opravdano visoke teško je govoriti, međutim, one su za tržište Rusije neprihvatljivo visoke te je Hrvatska definitivno ušla u red najskupljih zemalja u Europi. Problem

308

predstavlja i postojeći devizni tečaj, tj. snažna kuna te formiranje cijena u eurima, dok je na ruskom tržištu dominantna valuta USD, koji u odnosu na EUR posljednjih godina slabo kotira. Kada je u pitanju raznovrsnost i bogatstvo zabavnih sadržaja, naša zemlja zaostaje u tom segmentu ponude, tj. druge zemlje napreduju daleko brže od nas. Ovaj element je za Ruse vrlo važan, budući da im je u u mentalitetu potreba za zabavom i provodom, osobito na odmoru. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske U 2005. godini, 51% ukupnog broja ruskih gostiju koji su boravili u Hrvatskoj odmaralo se u Istri, u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji 27%, u Južnoj Dalmaciji 21%, od čega najviše na području Dubrovnika. U starosnoj strukturi gostiju prevladavali su oni preko 30 godina starosti (45%), mlađih od 30 godina bilo je nešto manje (38%), a djece i mladih do 18 godina 17%. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku U 99% slučajeva kod putovanja je korišten avionski prijevoz. Avio čarteri Oko 95% svih putovanja ostvareno je u aranžmanu turoperatora, uglavnom čarternim programima letenja. Čarterni programi su počinjali krajem mjeseca travnja, uglavnom letovima u Pulu, Split i Dubrovnik iz Moskve te su početkom šestog mjeseca nadopunjeni čarternim letovima iz St. Petersburga, Samare i Ekaterinburga te Novosibirska. Dakle, u Hrvatsku se iz tih regija ostvaruju čarterni letovi, na spomenuta tri aerodroma te na aerodrom na otoku Krku, čime se i Kvarnerska rivijera približila ruskim turistima. Autobuseri Gotovo da ne postoji autobusni program iz Rusije za Hrvatsku, obzirom na velike udaljenosti odredišta u našoj zemlji. Nešto malo autobusnih tura ide u Hrvatsku s juga Rusije, kroz Ukrajinu i Mađarsku. Vrsta smještaja koju su turisti koristili u Hrvatskoj 90% turista koji su otputovali u Hrvatsku odlučilo se za hotelski tip odmaranja, dok se za sve ostale vrste odmaranja ukupno opredijelilo 10% gostiju, od čega najviše na vidove dječjeg i omladinskog odmora (3%), najam vila i apartmana (3%), najma jahti i kruzer programa (2%) i svega ostaloga (1%). Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi U starosnoj strukturi gostiju prevladavali su oni preko 30 godina starosti (45%), mlađih od 30 godina bilo je 38%, a djece i mladih do 18 godina, 17%. Koje su prednosti/nedostatci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Najveću prednost Hrvatske za individualne goste predstavlja ljepota prirode i mogućnost korištenja raznovrsnih izletničkih programa, dok je temeljni nedostatak nepostojanje informacija, priručnika i vodiča na ruskom jeziku, što predstavlja poprilično veliki problem u komunikaciji i kvalitetnom organiziranju itinerera za razgled naše zemlje. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor iz Rusije u inozemstvo u 2006. godini Društveno-ekonomski razvoj u Rusiji je posljednjih 15 godina vrlo pozitivan te kao rezultat toga stalno raste materijalni standard njenih građana. Kao posljedica toga, već nekoliko godina za redom na

309

ruskom turističkom tržištu registrira se povećanje broja putovanja ruskih građana u inozemstvo, tako da je i u 2006. godini realno očekivati nastavak slične tendencije. Procjena je da će promet turističkih putovanja prema inozemnim turističkim odredištima u 2006. godini rasti po stopi od približno 7%, što znači da će se u inozemstvu u 2006. godini odmarati nešto više od 7,0 milijuna ruskih građana. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2006. Prvu grupu omiljenih odmorišta, neprikosnovenih po broju ruskih turista i postotku rasta prometa, čine i nadalje Turska i Egipat. U drugoj grupi su zemlje koje su već dulje vrijeme tradicionalno popularne na ruskom emitivnom tržištu. To su Italija, Španjolska, Grčka i Francuska. Njima još možemo pridodati Tunis kao novije odredište. Na kraju grupe deset najpopularnijih odredišta su Ujedinjeni Arapski Emirati, Tajland, daleka odredišta Azije i Bliskog Istoka, koje su vrlo popularne na ruskom tržištu. Turska Egipat Italija Španjolska Tunis Grčka Francuska Cipar UAO Tajland (Hrvatska)

očekivani broj turista u 2006. 1.850.000 770.000 170.000 170.000 170.000 140.000 140.000 110.000 100.000 90.000 85.000

PROCJENA UDJELA RUSKOG REZULTATU U 2006. GODINI

TRŽIŠTA

U

očekivani % rasta 12% 10% 10% 10% 15% 7% 5% 5% 5% 5% 3% UKUPNOM

HRVATSKOM

TURISTIČKOM

Aktualni imidž Hrvatske na ruskom tržištu Hrvatska je na ruskom turističkom tržištu postala poznato i omiljeno turističko odredište, s prednostima u odnosu na konkurenciju: lijepom prirodom, povijesnim gradovima, kvalitetnim i profesionalanim servisom u turizmu, gostoljubivim ljudima, ugodnom klimom, relativno dobrim smještajnim kapacitetima te činjenicom da za dolazak u našu zemlju ne treba viza. Međutim, ono što nas brine i predstavlja kontraargument našim prednostima u ponudi su visoke cijene, kako osnovnog proizvoda (smještajnog), tako i vanpansionske potrošnje. Po visini cijena skuplje je rijetko koje turističko odredište u Europi (Francuska, dijelom Italija), kojima je odmah uz bok naša zemlja, što veliki interes publike potpunosti devalvira. Ovaj razlog ostaje nepremostivi limit za ostvarenje većeg turističkog prometa s ruskog tržišta u 2006. godini. Tezu da Hrvatska nije i ne može biti masovno odredište brane mnogi turistički radnici (to mišljenje dijelimo i mi), međutim, Hrvatska na ruskom tržištu može realizirati daleko veći udjel i broj turista od onog koji bilježimo sada. Potencijal ruskog tržišta nije upitan i jasan je svakome tko ozbiljnije prati situaciju na emitivnim turističkim tržištima. U ovom trenutku Hrvatska ima imidž interesantnog ljetnog turističkog odredišta za odmor građana Rusije, ali vrlo skupog, što svakako sugerira detaljniju analizu politike cijena. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s ruskog tržišta u 2006. godini Hrvatska je prošle godine postigla dobar rezultat ostvarivši 82.000 dolazaka iz Rusije. Time se približila nama konkurentnim mediteranskim zemljama, što se smatra velikim korakom, osobito kada se zna da je promet ruskih turista prema našoj zemlji otpočeo 7-8 godina unatrag, praktično od nule. Zahvaljujući naporima svih koji sudjeluju u lancu prodaje hrvatskih turističkih proizvoda, Hrvatska je konstantno bilježila pozitivne stope rasta prometa i broja noćenja, tako da bi bilo logično i u ovoj godini očekivati nastavak slične tendencije. Međutim, novi, otežavajući momenti pojavili su se u kreiranju ukupnog turističkog rezultata prema našoj zemlji. U ovoj je godini, došlo do ukidanja subvencija koje su bile velika podrška prometu s ovog tržišta prema Hrvatskoj i što je do sada stimuliralo turoperatore na postavljanje čarternih programa u većem vremenskom rasponu nego što je bilo realno, obzirom na

310

situaciju na tržištu (od kraja travnja do kraja listopada). Prema najavama, u ovoj godini doći će do bitnijih skraćivanja programa letenja u predsezoni i posezoni, a time i do manjeg prometa koji se može očekivati u tim mjesecima. S druge strane, skraćivanje programa letenja i time manjeg zakupljivanja kreveta u hotelima u tim mjesecima turističke sezone značilo je kraćenje razdoblja zakupa hotelskih kapaciteta. Na te činjenice hotelijeri su prema organizatorima putovanja reagirali davanjem manjeg kapaciteta ruskom tržištu u glavnim mjesecima turističke sezone. Znači, došlo je do dvostruke negativne reakcije, što će limitirati mogućnosti povećanja prometa prema našoj zemlji. Mada problem zakupa kapaciteta u ljetnim mjesecima nije prisutan kod svih organizatora putovanja, ipak se generalno može reći da na jugu Hrvatske i u Srednjoj Dalmaciji ruski turoperatori imaju problema s dobivanjem potrebnih kapaciteta. Sve navedene okolnosti ponajmanje će se odraziti na promet s ruskog tržišta prema Istri, za koju postoji stabilna potražnja i gdje nije bilo problema kod zakupljivanja hotelskih kapaciteta. Slična je situacija i u Sjevernoj Dalmaciji, prema kojoj će u 2006. godini poletjeti dva nova čarterna lanca na aerodrom Zadar. Međutim, već kod Makarske rivijere, a nadasve u regiji južne Dalmacije (Dubrovnik, Cavtat), problemi s dobivanjem kreveta u hotelima su bili zaista veliki, što će bitno utjecati na rezultat ne samo prema tim regijama, nego uopće ukupni rezultat s ruskog tržišta prema Hrvatskoj. Skloni smo prognozirati, mada je to za sada vrlo neizvjesno jer prodaja paket aranžmana na ruskom emitivnom tržištu počinje kasno (ovo tržište je "last minute" karaktera), da će prvenstveni cilj u predstojećoj turističkoj sezoni biti ponoviti prošlogodišnji rezultat i time ne dozvoliti pad prometa prema našoj zemlji. Ovu će godinu trebati promatrati iz ugla privikavanja turoperatora na rad s našom zemljom bez subvencija i financijske podrške koju su do sada imali, čime će se oni morati orijentirati na čisto komercijalno poslovanje. Sretna je okolnost da je na tržištu Hrvatska kao turističko odredište vrlo kvalitetno promovirana te da postoji stalan interes i potražnja za odmaranje u našoj zemlji, koji su u stalnom rastu. Očekujemo da vrlo ambiciozno postavljena promotivna kampanja Hrvatske turističke zajednice bude dodatni pozitivni impuls da se što brže i jednostavnije premosti nastali moment nesigurnosti i problema. Ove će godine po prvi puta biti pokrenuta i reklamna kampanja na ruskoj televiziji, koja će biti, mada financijski skromnijeg karaktera, prilično važna za krajnji turistički rezultat s ovog tržišta. Konačno, osim Turske koja u vrlo velikom obujmu i raznim oblicima velike financijske potpore pomaže organizatorima putovanja, sve se druge zemlje manje više nalaze u sličnoj situaciji, iako se Hrvatska po veličini reklamnog budžeta i financijskih sredstava ne može niti izbliza uspoređivati s mnogim konkurentima. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2006. Ostaje omjer koji je prisutan već nekoliko godina: 95% organiziranih i oko 5% individualnih dolazaka. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Ove godine je nekoliko turoperatora bitno smanjilo svoje programe putovanja prema Hrvatskoj. Lanta tour Voyage, veliki turoperator s izrazitom snagom i popularnošću na ruskom emitivnom turističkom tržištu, gotovo simbolično prodaje Hrvatsku. Ovaj organizator putovanja napustio je ozbiljnije ambicije poslovanja s Hrvatskom, nakon što je nekoliko godina za redom upozoravao hrvatske partnere na visoke cijene i otežane uvjete suradnje. Ostali važni i veliki turoperatori, nakon ukidanja subvencija, bili su prisiljeni iz komercijalnih razloga ukinuti neprofitna putovanja. Ipak, primjećuje se da neki turoperatori čak povećavaju zakupljene kapacitete u hotelima u Hrvatskoj, kao i broj zakupljenih mjesta na avionima. I dalje će najtraženija vrsta smještaja ostati hotelska ponuda. Ruski potrošač voli odmor provoditi u hotelu, po mogućnosti na osnovi polupansiona ili punog pansiona. All inclusive je vrlo rasprostranjen kod ruskih građana te je prava šteta da se takav oblik smještaja i ponude više ne nudi u Hrvatskoj, barem kada je u pitanju rusko tržište. Apartmanski odmor i odmaranja u vilama, kako analize pokazuju, ne doživljavaju značajnije povećanje prometa upravo iz razloga da kod tog tipa odmaranja gostu ostaje briga oko prehrane i kupovanja namirnica.

311

Znatan rast prema našim procjenama imat će kruzing programi na old timerima i najam jahti, vrste odmora koje nemaju masovniji karakter, ali koje ostvaruju iz godinu u godinu velike stope porasta prometa i putovanja. Raste i interes za autobusne ture po Hrvatskoj, kao i pustolovne programe, ali se kod ovih tipova odmaranja, nažalost, još uvijek radi o malom broju putnika. Potražnja za specifičnim sadržajima/aktivnostima Skrećemo pažnju na rast turističkog interesa za putovanja u okviru kongresa i incentiva. Naime, sve se češće iniciraju turistička putovanja koje u inozemstvu organiziraju brojne korporacije i velike tvrtke iz Rusije. TURISTIČKA SEZONA 2007. - OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor s ruskog tržišta u 2007. godini Sve analize kojima je cilj bio utvrđivanje elemenata za dugoročnije procjene kretanja na ruskom emitivnom turističkom tržištu, nedvojbeno ukazuju da će u 2007. godini doći do nastavka tendencije rasta turističkog prometa prema inozemstvu. Procjenjuje se da će oko 8.000.000 ruskih građana putovati i odmarati u inozemstvu što će u odnosu na prethodnu godinu značiti porast od preko 15%. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2007. godini Mada se već nekoliko godina govori o očekivanoj stagnaciji vodećih turističkih odredišta koja se prodaju na ruskom tržištu, činjenica je da do iste ne dolazi, štoviše da Turska i Egipat povećavaju svoj udjel u ukupnom prometu. Ostajemo pri ranijim prognozama da se među prvih deset najpopularnijih odredišta mogu osnažiti neka odredišta poput Maroka i Bugarske, kao ljetna odredišta te Austrija kao najpopularnije zimsko odredište. Sve više se nameće i Kuba, kao daleko i egzotično odredišta. Raste i popularnost nekih pribaltičkih zemalja, u prvom redu Estonije. Istovremeno, za neka se turistička odredišta daju prognoze o njihovom daljnjem padu - u prvom redu za odmarališta na Crnom moru Ukrajine, donedavno vrlo popularnim odmorištem. U 2006. godini očekuje se da će i jugoistočna Azija bilježiti velike stope rasta – Indija, Tajland (osobito), Sri Lanka, Indonezija. Razlog su uglavnom klimatske prilike. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA U 2007. godini, hrvatska turistička ponuda u svim segmentima mora na ruskom tržištu započeti provedbu potpuno nove tržišne koncepcije. Sveobuhvatnost pristupa tržištu ogleda se u nužnosti da se svi čimbenici koji kreiraju tržišni rezultat udruže u pristupu tržištu. Uz adekvatne državne mjere, realan tečaj i aktivan pristup gospodarskih subjekata na terenu, rezultat neće izostati. Sustav Hrvatske turističke zajednice i predstavništvo u Moskvi mogu biti koordinatori tih procesa, kako bi sinergijski efekt aktivnosti bio optimalan.

312

ŠPANJOLSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: Parlamentarna monarhija Predsjednik države: Kralj Juan Carlos I od 22. studenoga 1975. Predsjednik vlade: Jose Luis Rodríguez Zapatero od 17. travnja 2004. Nacionalni praznik: 12. listopada Površina: 505.182 km² Teritorijalna organizacija države: Španjolska je podijeljena na 17 autonomnih pokrajina (Andaluzija, Aragon, Asturias, Balearsko otočje, Kanarsko otočje, Kantabrija, Kastilija-La Mancha, Kastilija i Leon, Katalonija, Valencija, Extremadura, Galicija, La Rioja, Madrid, Murcia, Navarra i Baskija) te 2 autonomna grada: Ceuta i Melilla. Službeni jezici: španjolski na nacionalnoj razini, katalonski (17%), galicijski (7%), baskijski (euskera 2%) na regionalnoj razini. Religija: Rimokatolička 94%, ostale 6% Najveći gradovi Madrid 5.8 mil. stanovnika (šire područje), 3.1 mil. sam grad Marid; Barcelona 1.58 mil.; Valencia 0.79 mil.; Sevilla 0.7 mil.; Zaragoza 0.64 mil.; Malaga 0.55 mil.; Murcia 0.39 mil.; Las Palmas de Gran Canaria 0.38 mil; Palma de Mallorca 0.37 mil.; Bilbao 0.35 mil. Osnovni makroekonomski pokazatelji u 2005. Rast domaćeg bruto proizvoda Vrijednost BDP u 2005. Stopa inflacije Javni dug (% od BDP) Porast zaposlenosti

3,4% 900 milijardi eura (predviđanja) 3,7% 43,1% 3,1%

313

Stopa nezaposlenosti Nova radna mjesta Unutarnja potrošnja Industrijski rast

8,7% 548.000 5,3% 0,6%

Opće karakteristike gospodarstva Španjolsko gospodarstvo je u 2005. godini raslo stopom od 3,4% što predstavlja najbolji rezultat od 2001. godine. U usporedbi s drugim državama euro zone zabilježen je čak tri puta veći rast prosjeka. Tako dobar pokazatelj rasta svakako je rezultat rasta unutarnje potrošnje (5,3%). Čak ni negativni rezultati vanjske trgovine (konstantni rastući deficit) nisu mogli ugroziti stopu rasta gospodarstva. Slabljenje izvoza je posljedica gubitka konkurentnosti španjolskih proizvoda na inozemnim tržištima. Vlada je odlučila ozbiljno se pozabaviti problemom konkurentnosti i povećanjem izvoza. Napori će se prvenstveno odnositi na praćenje troškova procesa proizvodnje, povećanje dodane vrijednosti proizvoda i otvaranje novih tržišta izvan euro zone. Svi se slažu da će za to biti potrebno više napora na području razvoja i inovacija, područje u kojem Španjolska zaostaje za drugim razvijenim državama, ali i veća potpora države španjolskim tvrtkama na stranim tržištima. Dobre rezultate u prošloj godini zabilježio je sektor građevinarstva, sa stopom rasta od 6% i sektor informatike (software) koji je porastao za 7.6% u odnosu na 4,4% u 2004. godini. Turizam je i dalje primarna gospodarska grana i u prošloj godini narastao je 3,1%. U 2005. Španjolsku je posjetilo 55.6 milijuna turista (druga po broju turista na svijetu iza Francuske), a prihodi od turizma porasli su za 4,5%. BDP

• • • • •

2004.: 3,1% 2005.: 3,4% 2006.: procjena +3,3% 2007.: procjena +3,2% 2008.: procjena +3,2%

BDP po glavi stanovnika: 24.500 $ USD (2005.) Postotak nezaposlenosti Stopa nezaposlenosti u Kraljevini Španjolskoj se i nadalje kreće na visokoj razini i jedna je od najviših među zemljama članicama EU. Ipak, u usporedbi s prijašnjim godinama, kada je nezaposlenost iznosila i do 16% (1999. godine) aktivnog stanovništva, znatno je smanjena. U posljednjem tromjesečju 2005. godine stopa nezaposlenosti iznosila je 8,4%. U 2005. godini otvoreno je 548.000 novih radnih mjesta. Za 2006. godinu predviđa se nastavak smanjenja broja nezaposlenih, iako je prema podacima Španjolskog državnog zavoda za statistiku (INE), stopa registrirane nezaposlenosti u prvom tromjesečju o. g. iznosila 9,7%. Predviđa se da će do 2008. godine stopa nezaposlenosti u Španjolskoj biti ispod 8%. Prosječna plaća Prosječna plaća u Španjolskoj iznosi 1.556 EUR Stopa inflacije Inflacija sa stopom od 3,7% daleko je iznad EU prosjeka. Razlog prvenstveno leži u činjenici konstantnog rasta cijena naftnih derivata, što ima direktnu posljedicu na rast cijena struje, plina i prehrambenih proizvoda. Kao jedan od glavnih problema koji se i dalje negativno odražava na ukupno blagostanje je svakako rastuća zaduženost građanstva i to prvenstveno zaduživanje zbog kupnje stanova, zbog čega više od polovice stanovništva ima problema dočekati kraj mjeseca.

314

Vanjska trgovina i ulaganja Podaci o vanjskoj trgovini za 11 mjeseci 2005. pokazuju trend rasta uvoza (11,8%) u odnosu na izvoz (4,65%) te se kao posljedica toga javlja i značajan rast trgovinskog deficita od 29,7%. Ukupan izvoz roba u razdoblju siječanj-studeni iznosio je 140.268,40 milijuna eura, dok je uvoz iznosio 210.899,20 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 66,5%, što predstavlja smanjenje od 4,6 boda u odnosu na prethodnu godinu. Gledano po sektorima, u jedanaest mjeseci 2005. najveći dio izvoza činili su poluproizvodi (24,3%) i to prvenstveno metali, lijekovi, željezo, čelik i plastika. Zatim su slijedili sektori proizvodnje opreme (21,5%) i automobilske industrije (20,3%). Kod uvoza, kao i prošle godine, najveći dio otpada na uvoz energetskih proizvoda (13,8%). Slijede poluproizvodi i sirovine s 20,9% odnosno 14%. Geografski gledano, EU i dalje ostaje najvažnije izvozno tržište sa 72,4% ukupnog izvoza i to prvenstveno u Francusku (19,4%) i Njemačku (11,5%). Najveći rast izvoza zabilježen je u države koje ne spadaju u EU, čak porast od 12,1%. Države Latinske Amerike i dalje su važno izvozno tržište za španjolske proizvode i u odnosu na 2004. zabilježen je porast od 11%. I u uvozu najveći dio otpada na zemlje EU (60,7%). Njemačka je i dalje najveći izvoznik u Španjolsku, a slijedi je Francuska. Zanimljiv je podatak da je znatno povećan uvoz iz država koje nisu članice EU čak za 24%. Također značajan porast uvoza zabilježen je iz Kine (37,9%), koja je ujedno i peti izvoznik u Španjolsku. Ukupna bruto direktna strana ulaganja u Španjolsku su u prvom semestru 2005. zabilježila pad od 65,1% u odnosu na isto razdoblje 2004. godine i iznosila su 2.587 milijuna eura. Ovakav pad ulaganja prati trendove na međunarodnom polju budući da je najveći dio ulaganja ipak usmjeren u zemlje u razvoju. Gledano po sektorima, najveći dio stranih ulaganja bio je usmjeren u operacije "nove proizvodnje roba i usluga", tj. greenfield ulaganja (80,89% ukupnih ulaganja), što se svakako vrlo pozitivno odrazilo na BDP i zapošljavanje. Od država najviše su uložile Nizozemska (24,2%), Njemačka (17,6%), Francuska (15,4%) i Luksemburg (11,5%). Sektorski gledano, najviše je ulagano u aktivnosti s nekretninama (19%), kemijsku industriju (16,87%), financijski sektor (13%) i trgovački sektor (10,93%). Španjolska ulaganja u inozemstvo također su u prvom semestru 2005. zabilježila pad i dosegla su visinu od svega 80% u odnosu na isto razdoblje 2004. Za razliku od ulaganja u Španjolsku, Španjolska ulaganja u inozemstvu prvenstveno se temelje na kupnji tvrtki, a ne na greenfield ulaganjima. Najviše je ulagano u Francusku, Češku, Argentinu i SAD. Sektorski gledano, najveći skok je zabilježio telekomunikacijski sektor (31,8%) i sektor nekretnina (33,6%). Gospodarska politika i predviđanja za 2006. Potpredsjednik Vlade i ministar financija i gospodarstva Pedro Solbes predstavio je državni proračun za 2006. godinu. Prijedlog proračuna kojeg je predstavio Solbes predviđa proračunski deficit od 0,4% iako se usporedno s tim očekuje povećanje prihoda od 9,4%. Solbes je okarakterizirao novi proračun kao neutralan. Temelji se na zdravom gospodarstvu, (previđen rast od 3,3%) i na porastu zaposlenosti (460.000 novih radih mjesta). Potpredsjednik je obećao suficit od 0,7% na temelju prihoda iz socijalne politike što znači 6.266 milijuna eura u Fond rezervi, kao i značajne prihode od poreza. Predviđa se porast prihoda od direktnih poreza; 9,5% od poreza na dohodak i 10% od poreza na dobit. Kao i porast prihoda od 4,8% na račun PDV-a i 5,6% na račun posebnih poreza. Tako optimistična previđanja temelje se na dobrim rezultatima u ovoj godini. Po pitanju inflacije smatra da će rezultati biti bolji nego ove godine, prvenstveno zbog cijena benzina. Makroekonomska slika također predviđa promjene u proizvodnji. Vlada predviđa značajna smanjenja ulaganja u građevinarstvo (s 5,7% na 3,8%) kao i u području unutarnje potražnje (pad s 4,8% na 4,2%). Na troškovnoj strani proračuna, predviđena su najveća izdavanja za istraživanje i razvoj (porast od 30,9%), infrastrukturu (12,4%), obrazovanje (16,6%) i u socijalne politike (6,5%).

315

Stanovništvo Španjolska ima 44.108.530 stanovnika (21.780.869 muškaraca i 22.327.661 žena). Raspoređenost stanovništva po dobi: • • • • •

0-15 godina 16-39 godina 40-64 godina 65-74 godina 75 i više

15,58% 37,15% 30,38% 9,23% 7,66%

MEDIJI I OGLAŠAVANJA NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Televizija 10 najgledanijih TV kanala: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Udio %

Antena 3 Tele 5 TVE 1 Canal Sur La2 Tv3 Canal Plus Telemadrid Canal 9 Lokalna televizija

24,8% 23,4% 19,9% 5,4% 4,3% 3,8% 2,6% 2,1% 2,1% 1,8%

Tisak Deset najčitanijih dnevnih listova: NAZIV

TIRAŽA

ČITANOST

MARCA EL PAIS EL MUNDO AS EL PERIODICO ABC LA VANGUARDIA EL MUNDO DEPORTIVO EL CORREO LA VOZ GALICIA

481.504 582.931 421.465 314.476 232.700 359.985 249.726

2.512.000 2.048.000 1.342.000 1.015.000 854.000 840.000 649.000 646.000 592.000 572.000

146.455 119.615

Deset najčitanijih tjednih časopisa: NAZIV PRONTO HOLA LECTURAS DIEZ MINUTOS

316

TIRAŽA 1.143.502 722.269 380.311 508.327

ČITANOST 3.458.000 2.246.000 1.403.000 1.281.000

QUE ME DICES SEMANA INTERVIU MIA EL JUEVES NUEVO VALE

540.888 361.216 175.128 291.302 131.266 147.250

1.257.000 1.099.000 919.000 588.000 542.000 498.000

Deset najčitanijih mjesečnih časopisa: NAZIV DIGITAL+ MUY INTERESANTE EL MUEBLE NATIONAL GEOGRAPHIC QUO MAXI TUNING COSAS DE CASA ONO COSMOPOLITAN AUNA

TIRAŽA 2.051.833 353.822 307.334 255.868 235.217 169.667 305.854 461.005 352.274 353.663

ČITANOST 2.747.000 2.120.000 1.315.000 1.108.000 1.077.000 858.000 825.000 782.000 781.000 722.000

Časopisi specijalizirani za turizam: NAZIV EL VIAJERO (dodatak dnevnim novinama) VIAJES SIETE LEGUAS (dodatak dnevnim novinama) VIAJES NATIONAL GEOGRAPHIC VIAJAR DEVIAJES CONDE NASTA TRAVELER VIAJEROS POR TIERRA, MAR Y AIRE ALTAIR MUCHOVIAJE HOLA VIAJES

TIRAŽA 83.658 72.367 50.139 36.917 34.966

ČITANOST 1.953.000 1.241.000 295.000 211.000 154.000

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2005. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2005. godine otputovali na odmor • Prema podacima Instituta za turistička istraživanja Kraljevine Španjolske, u razdoblju od veljače do studenog 2005. godine registrirano je 133,7 mil. putovanja. • Od ukupnog broja putovanja, ostvareno je 125,7 mil. putovanja unutar granica Španjolske (94,1%) i 7,9 mil. putovanja u inozemstvo (5,9%). • Posljednjih godina, točnije između 1999. i 2005., odlasci građana KS u inozemstvo rastu u prosjeku 6,1% godišnje. Porast putovanja u inozemstvo je pet puta veći od porasta domaćih putovanja. • Stanovnici četiriju najnaseljenijih autonomnih pokrajina generiraju gotovo polovinu ostvarenih putovanja: Madrid – 24,1 mil., 18%, Cataluña – 21 mil., 15,7%, Andaluzija – 20 mil., 15% i Valencija – 10%. • Po stanovniku, pokrajine Katalonija i Baskija ostvarile su najveći broj putovanja u inozemstvo i to 9,5% i 7,4%.

Redoslijed najomiljenijih odredišta koja su u 2005. posjetili španjolski turisti • Španjolci su u 2005. godini ostvarili 6 mil. putovanja u europske zemlje što predstavlja 76,2% ukupnih putovanja u inozemstvo.

317

• Unutar Europe, glavna odredišta su: Francuska (20,9%), Portugal (14,2%), Italija (8,4%), Andora (6,0%) i Njemačka (5,7%). • Izvan Europe, glavno odredište je Maroko sa 4,5%, zatim Južna Amerika s 10,8% (Dominikanska Republika, Ekvador, Kuba, Meksiko i Argentina).

Omjer organiziranog/individualnog prometa • 19,6% Španjolaca koristi organizirana putovanja (paket aranžmane), 17,5% rezervira preko agencije, 23,4% favorizira direktnu rezervaciju smještaja i transporta, a 39,5% polazi na put bez rezervacije

18%

23%

20% 39%

DIREKTNA REZERVACIJA

BEZ REZERVACIJE

PAKET ARANZMANI

PUTEM TO ILI TA

Izvor: IET, turistička kretanja Španjolaca (Familitur) • 60,5% Španjolaca odlazi na putovanje u inozemstvo s ranije napravljenom rezervacijom. • 40,6% Španjolaca putovanje u inozemstvo planira najmanje mjesec dana unaprijed. • 29,8% Španjolaca koristi Internet kao pomoćno sredstvo prilikom pripremanja putovanja u inozemstvo: 79,1% prikuplja informaciju o odredištu, 42,2% napravi rezervaciju i 16,6% izvrši uplatu putem Interneta.

Sezonska raspoređenost putovanja • Španjolski turisti najviše putuju ljeti (55,6%), za uskršnje blagdane (24,1%) te za Božićne blagdane (14,2%). • U 2005. godini Španjolci su ostvarili 21,2 mil. putovanja u kolovozu, 15,2 mil. u srpnju, 13,7 mil. u rujnu, 14,7 mil. u ožujku (Uskršnji praznici) i 14,1 mil. u svibnju (dugi vikend, Praznik rada)

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja • Glavni motiv putovanja Španjolaca su odmor, rekreacija i razonoda (51,9%), poslovna putovanja zauzimaju 21,6%, a posjet rodbini i prijateljima 18%. • Od ukupnog broja Španjolaca koji putuju u inozemstvo radi odmora, zabave i rekreacije, čak 43,3% navodi kulturu kao glavni motiv putovanja (59,9% razgleda kulturne znamenitosti, 14,4% posjeti koncerte, kazališta ili priredbe), 23,2% ih se odlučuje za agroturizam i odmor na plaži, a 7,5% radi sporta. • U prosjeku 87,8% Španjolaca kojima je glavni povod putovanja bila kultura, izabrali su za odredište jednu od europskih zemalja.

Španjolci najčešće odsjedaju u hotelima • Kada putuju van granica, Španjolci najčešće odsjedaju u hotelima i njima sličnim smještajnim objektima (55,1%), a 22,7% ih odsjeda kod obitelji ili prijatelja (22,7%).

318

23%

4%

55%

4% 11%

3%

HOTELI

CAMPING

OSTALO

VL. KUCA

IZNAJM. KUCA

SMJESTAJ KOD OBITELJI/PRIJ.

Izvor: IET, turistička kretanja Španjolaca (Familitur)

Avion – glavno prijevozno sredstvo za putovanja u inozemstvo Kod više od polovice ostvarenih putovanja u inozemstv, Španjolci su koristili avio-prijevoz (50,2%), a slijede automobil s 30,1% te autobus s 10,2%. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju • Španjolci godišnje potroše 17.859,5 mil. eura na putovanja. • Poslovni putnici u prosjeku potroše 105,8 eura po osobi i danu. • Na putovanje u inozemstvo (godišnji odmor) se potroši u prosjeku 107,6 eura po osobi i danu. • Na putovanje u inozemstvo prilikom korištenja avio-prijevoza potroši se u prosjeku 112,5 eura po osobi i danu. • Na putovanja putem paket aranžmana Španjolac u prosjeku potroši 100,7 eura po osobi i danu.

GLAVNI ŠPANJOLSKI TUROPERATORI Iberojet www.iberojet.es Juliá Tours www.juliatours.es Dahab Travel www.dahabtravel.es Catai Tours www.catai.es Ambassador Tours www.ambassadortours.es Frantour www.frantour.es

transmutas www.transrutas.com Viva Tours www.vivatours.es Solplan www.solplan.es Transvacaciones www.transvacaciones.com Turavia www.turavia.es Turvisa www.turvisa.com

Mundicolor Iberia www.mundicolor.es

Pullmantur www.pullmantur.es

Nobel Tours www.nobeltours.com Politours www.politours.com Soltour www.v-soltour.com

Transhotel www.transhotel.com Nubia Tours http://www.nubiatours.com Club Vacacaciones www.clubvacaciones.es

319

Travelplan www.travelplan.es Royal Vacaciones www.royalvacaciones.com Iberrail www.iberrail.es Excel Vacaciones www.excelvacaciones.com

Melia Tour http://www.meliatour.com Aviotel www.aviotel.com Latitud 4 www.latitud4.com Marsol www.marsol.com

Touralp www.touralp.com

Uniplayas www.uniplayas.com

Kuoni www.kuoni.es

Grupo Natura www.grupo-natura.com

Keytel www.keytel.es

Centrel www.centrel.es

Panavision Tours www.panavision.es

Apartplaya www.apartplaya.com

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2005. GODINA Osnovne karakteristike prošlogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj vidljive su i po broju turističkih rezervacija iz Kraljevine Španjolske. Ako uzmemo u obzir da do svibnja o. g. nije bilo većih ulaganja u promidžbu hrvatskog turizma na teritoriju Kraljevine Španjolske i da u ovom trenutku ne postoji direktna avio-linija, može se reći da su rezultati s ovog tržišta izuzetno dobri. Ostvareni broj dolazaka i noćenja španjolskih turista posljednjih godina dokaz je da Hrvatska definitivno postaje "in" odredište. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u 2005. godini ostvareno 84.183 dolazaka španjolskih turista (48% više u odnosu na 2004.) i 169.701 noćenja (37% više u odnosu na 2004.). Promet španjolskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1990.-2005.

Dolasci indeks

RUSIJA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Izvor: DZS

320

55.339 1.902 1.967 3.286 4.534 5.251 9.000 11.807 12.535 10.879 25.022 19.692 26.022 43.791 56.907 84.183

3 103 167 138 116 171 131 106 87 230 79 132 168 130 148

Noćenja indeks 100 3 4 6 8 9 16 21 23 20 45 36 47 79 103 152

115.924 6.286 8.814 12.286 13.108 18.354 21.000 32.510 28.423 26.604 51.604 61.623 72.240 101.176 123.753 169.701

5 140 139 107 140 114 155 87 94 194 119 117 140 122 137

100 5 8 11 11 16 18 28 25 23 45 53 62 87 107 146

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa španjolskog tržišta

DOLASCI 90.000 80.000 70.000 60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 Izvor: DZS

10.000

0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

NOĆENJA 180.000 160.000 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000

Izvor: DZS 20.000 0 1990. 1991.

1992. 1993. 1994. 1995.

1996. 1997. 1998. 1999.

2000. 2001. 2002. 2003.

2004.

2005.

Porast prometa sa španjolskog tržišta očituje se u segmentu organiziranih putovanja (novi čarter programi, pojačan broj čartera i nova polazišta) te u segmentu individualnih putovanja. Iako organizirana putovanja u Španjolskoj bilježe pad od 12,5%, vodeći španjolski turoperatori (Politours, Iberojet, Panavision,...), kao i brojne manje turističke agencije koje su uključile Hrvatsku u svoje kataloge, zadovoljni su rezultatima ostvarenim 2005. godine.

321

Tri španjolska turoperatora (Politours, Iberojet, Panavision) nudili su u ljetnim mjesecima, točnije u razdoblju od kraja lipnja do polovice listopada, redovne čarter linije iz Madrida, Barcelone i Valencija za Zagreb (Panavisión), Split (Iberojet) i Dubrovnik (sva tri turoperatora). U 2005. godini, spomenuti sezonski čarteri su bili jedine direktne avio-linije koje povezuju Španjolsku s Hrvatskom, pa su Španjolci u jednu ruku i bili prisiljeni organizirano putovati u Hrvatsku, iako španjolski turist sve više preferira putovati u vlastitoj organizaciji. Pojedinci su se opredjeljivali za opciju aranžmana Fly&Drive. U 2005. godini Politours, Iberojet i Panavision organizirali su u suradnji s hrvatskim turističkim agencijama također i nekoliko vikend putovanja van sezone, kao i čartere za vrijeme Uskršnjih praznika. Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude na španjolskom tržištu s gledišta organizatora putovanja i individualnog gosta (SWOT analiza) Prednosti (strengths): • pozitivan imidž, odredište u modi (bogata prirodna i kulturna baština, lokaliteti pod zaštitom UNESCO-a), • mediteranski ugođaj, mediteranska hrana, • geografska blizina, dobar položaj, • sigurno odredište, Ograničenja (weaknesses): • nikakva avio-povezanost španjolskih gradova s Hrvatskom (jedine avio-linije su čarteri u ljetnim mjesecima, glavna prepreka povećanju broja individualnih gostiju i incentive putovanja, nedostatak low cost kompanija), • hotelska infrastruktura (nedovoljan broj adekvatnih hotela i međunarodnih lanaca), • oskudna ponuda promidžbenog materijala – nedovoljan broj kataloga i drugog promidžbenog materijala na španjolskom jeziku (Centralna Dalmacija - Split, istarska ponuda, Zadar,...), • nedostatak popratnih sadržaja u vansezonskim mjesecima. Mogućnosti (opportunities): • europsko tržište u porastu, • težnja za kulturnim turizmom, • u modi su putovanja u zemlje tzv. "Nove Europe", • nautički turizam, kongresni i incentive turizam, lovni turizam, kontinentalni turizam (dvorci, agroturizam). Opasnosti (threats): • kontinuiran rast cijena smještaja, • odnos cijene i kvalitete (izrazito konkurentno okružje).

Prema SWOT analizi može se vidjeti da su prednosti i mogućnosti za ekspanziju tržišta velike. Međutim, jednako su tako velika i postojeća ograničenja. Od svih ograničenja koja su gore navedena, valja izdvojiti katastrofalnu avio-povezanost Hrvatske sa Španjolskom. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Procjena odlazaka Španjolaca na godišnji odmor u inozemstvo u 2006. godini Očekuje se da će segment putovanja u inozemstvo i dalje biti u porastu. Posljednjih godina ovaj segment imao je prosječni godišnji porast od 6,1%. Iz logičnih razloga, Francuska, Portugal, Italija i Andora će i dalje biti glavna emitivna tržišta španjolskih turista, dok se očekuje porast broja putovanja u zemlje tzv. "Nove Europe".

322

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2006. GODINE Pojačan interes i potražnja za promidžbenim materijalima od strane potencijalnih španjolskih turista na turističkim sajmovima i u predstavništvu HTZ-a u Madridu, kao i komentari španjolskih turoperatora i agenata koji očekuju da će rezultati biti bolji od prošlogodišnjih, govori nam o popularnosti Hrvatske na španjolskom emitivnom tržištu. Kroz brojne i kvalitetne reportaže u španjolskim turističkim časopisima, može se vidjeti da se na španjolskom tržištu definitivno stvara vrlo pozitivan imidž Hrvatske kao turističkog odredišta. Piše se o Hrvatskoj kao očuvanom i još neotkrivenom Mediteranu s bogatom kulturnom i prirodnom baštinom. Predstavništvo HTZ-a u Madridu će ove godine po prvi puta kroz oglašavanje na gradskim autobusima u Madridu i Barceloni te kroz oglašavanje u vodećim dnevnim novinama i časopisima specijaliziranima za turizam dati potporu španjolskim turoperatorima s ciljem da ostvare što bolje rezultate te će vizualno približiti potencijalnim španjolskim turistima ljepote naše zemlje. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2006. godini Iako je za vrijeme Uskršnjih praznika u Dubrovnik doletjelo 14 čartera iz sedam španjolskih gradova (Madrida, Barcelone, Valencije, Zaragoza, Bilbao-a i Palma de Mallorce), ozbiljniji buking organiziranih putovanja za Hrvatsku s ovog tržišta još uvijek nije počeo budući da većina čarter letova španjolskih turoperatora počinje tek krajem lipnja odnosno početkom srpnja te su katalozi za ljeto 2006. tek izašli na police. Jedino se može reći da nakon vrlo uspješnog bukinga za Uskrs, španjolski turoperatori očekuju dobre rezultate prodaje za Hrvatsku. Na kraju godine možemo očekivati porast od 10-15%. Ove godine bitno je porasla i potražnja za incentive putovanjima. Sve više agencija specijaliziranih za incentive i kongresni turizam uvrstilo je u svoje kataloge Hrvatsku. Budući da ovaj tip klijenata uglavnom traži smještaj u hotelima s 5 zvjezdica, najveća je potražnja za Dubrovnikom i Zagrebom. Kao glavna prepreka navodi se loša avio-povezanost Hrvatske sa Španjolskom. Budući da većina čartera iz španjolskih gradova lete za Dubrovnik i Split, Južna i Srednja Dalmacija su i dalje najpopularnija hrvatska odredišta španjolskih turista iako ove godine španjolski tisak sve više piše i o istarskoj ponudi te nacionalnim parkovima. Otvaranjem redovne linije Adria Airways-a iz Ljubljane za Barcelonu, individualnim turistima iz Katalonije sasvim sigurno je olakšan put do Hrvatske. Krajem travnja o. g. Adria Airways je počela letjeti dva puta tjedno za Barcelonu i to po vrlo povoljnim cijenama. Za polaske do 20. svibnja postojale su promotivne cijene od 120 eura što je znatno manje od cijene avio-karata koje su Španjolci do sada morali plaćati za letove do glavnih hrvatskih turističkih atrakcija. Iako ovaj let neće donijeti toliko pozitivne rezultate koliko bi to donijelo avio-povezivanje Hrvatske se Španjolskom, ipak će otvoriti individualnim gostima u ovom dijelu Španjolske, kojih je posljednjih godina sve više, još jednu ekonomičniju i jednostavniju mogućnost da posjete ljepote naše zemlje. Popis španjolskih turoperatora koji u 2006. godini u svojoj ponudi nude Hrvatsku

• • • • • • • • •

AMBASSADOR TOURS AVIOTEL BARCELÓ BUSINESS TRAVEL CATAI TOURS CLUB MARCO POLO COSTA CRUCEROS CRUISELAND EDREAMS EUROJET

323

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

EUROVOLTA GENERAL TOURS GEOLAND GRUPO INERCIA HALCON VIAJES HELICEVIAJES HISPANOSOL IBEROJET ICU VIAJES LASTMINUTE LATITUD 4 LOGITRAVEL MAPA TOURS MARSANS MSC CRUCEROS NAVIERA DIAMOND NOBEL TOURS PANAVISION TOURS PILMAN VIAJES POLITOURS PULLMANTUR RUMBO TRANSRUTAS UN MUNDO DE CRUCEROS VIAJES CROACIA VIAJES DIMENSIONES VIAJES EL CORTE INGLÉS VIAJES MARSANS

TURISTIČKA SEZONA 2007. – OPĆI POKAZATELJI Predviđa se blagi porast u odnosu na 2006. godinu, bez većih promjena. TURISTIČKA SEZONA 2007. – HRVATSKA Ukoliko se do sljedeće godine uspije riješiti ovih nekoliko ograničenja navedenih u SWOT analizi, prvenstveno avio-povezanost, provođenjem efikasnih promotivnih aktivnosti koje predstavništvo HTZa planira organizirati u 2006. godini uz podršku Glavnog ureda i županijskih i lokalnih turističkih zajednica, kao i u suradnji s hrvatskim turističkim agencijama, u 2007. godini možemo računati na značajan porast obujma fizičkog prometa iz Španjolske. Kongres Udruženja španjolskih putničkih agencija, AEDAVE 2006., koji će se održati u Opatiji i Dubrovniku od 15. do 20. listopada o. g. i koji će u Hrvatskoj okupiti predstavnike španjolskih turoperatora, vlasnike turističkih agencija, predstavnike medija specijaliziranih za turizam, kao i predstavnike španjolskih avio-kompanija te opinion lidere, sasvim sigurno će isto tako pozitivno utjecati na plasiranje Hrvatske u brošurama turoperatora, kao i na prisutnost hrvatske turističke ponude na stranicama stručnih časopisa. Rezultati ovog kongresa moći će se vidjeti u rezultatima sezone 2007. godine.

324