HTZ Glasnik 45 by Croatian National Tourist Board

Tema broja

Francuska

Stanje na tržištima

Vijesti iz predstavništava

Novosti

SVIBANJ 2 0 1 3

STRUČNOINFORMATIVNO GLASILO HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

www.hrvatska.hr

Poštovani itatelji,

red vama je prvi, redizajnirani broj ovogodišnjeg HTZ glasnika. U proteklom smo razdoblju svoje aktivnosti usmjerili na što bolju organizaciju rada u pripremi nadolaze e sezone kako bismo maksimalno iskoristili svoje prednosti u postizanju jednog od glavnih ciljeva: ponavljanja izvanrednih prošlogodišnjih rezultata u turizmu. Iza nas je uspješna sezona prezentacija na klju nim emitivnim tržištima, kao i razdoblje u kojem smo primili brojna priznanja i nagrade. Spomenimo tako da su nas Belgijanci proglasili najpoželjnijim odredištem, naše Predstavništvo u Moskvi nagra eno je za doprinos u promidžbi Hrvatske na tržištu Ruske federacije i za 20 godina sudjelovanja na moskovskom sajmu MITT, a iz Finske su u sije nju stigle sjajne vijesti: na tamošnjem sajmu MATKA proglasili su nas najzanimljivijom stranom destinacijom po odabiru javnosti. Povodom skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska turisti ka zajednica e tijekom mjeseca lipnja na inozemnim tržištima provesti kampanju oglašavanja u tiskovnim medijima i na televizijama pod sloganom „Hrvatska – nova turisti ka zvijezda Europske unije“. Tako er, ova poruka bit e snažno iskomunicirana u svim promidžbenim aktivnostima koje Hrvatska turisti ka zajednica provodi u okviru Internet oglašavanja na deset inozemnih tržišta u mjesecu lipnju. Sve je ve i broj turisti kih udruženja i stru njaka u turizmu koji odabiru upravo Hrvatsku za svoje godišnje konferencije. U sije nju je vode a mreža nezavisnih putni kih agencija u Francuskoj AS Voyages (Selectour Afat) održala u Dubrovniku kongres za putni ke agente, a u travnju je u Splitu Finsko udruženje organizatora putovanja i turoperatora održalo godišnju skupštinu posjetivši brojna turisti ka mjesta u Dalmaciji i upoznavši se s mogu nostima našeg turizma. Udruženje britanskih turisti kih agencija (ABTA) u Dubrovniku e u listopadu održati svoj godišnji kongres, a dolazak oko 500 britanskih stru njaka iz turisti kog sektora i najutjecajnijih predstavnika putni kih agencija prilika je za kreiranje dojmova koji e se zna ajno odraziti i na budu e dolaske iz Velike Britanije. Iza nas je nova Zlatna penkala koju smo u Zadru dodijelili inozemnim novinarima koji su u protekloj godini a rmativno pisali o Hrvatskoj. Proglasili smo

UVOD

i Europsku destinaciju izvrsnosti na temu pristupa ni turizam, koju je dobio Ruralni turizam Stancija 1904 iz Istre. Proveli smo javne pozive za potpore manifestacijama, turisti kim zajednicama na turisti ki nerazvijenim podru jima te za turisti ke inicijative i proizvode na turisti ki nerazvijenim podru jima. Pred nama je sada organizacija poslovnih radionica Buy Croatia, a do sada je u Istri organizirana posebna prezentacija za inozemne turisti ke agente koji nude biciklisti ke programe. U prva etiri mjeseca Hrvatsku je posjetilo 283 turisti ka agenta i 91 inozemni predstavnik medija. U skladu s operativnim marketinškim planom i Programom rada Hrvatske turisti ke zajednice, uvodimo novosti u upravljanju destinacijama koje su od iznimne važnosti za u inkovito produljenje sezone i podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Prvenstveno tu su razvoj DMO i DMC-ova. Cilj projekta razvoja DMOa je osposobljavanje sustava turisti kih zajednica kao i Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice za aktivno preuzimanje uloge i primjenu novih znanja i tehnologija u upravljanju destinacijama i turisti kim marketingom te njihovo djelovanje na principima destinacijske menadžment organizacije (DMO) koje uskla uju interese te razvijaju i ja aju partnerske odnose i zajedni ko djelovanje javnog i privatnog sektora pojedine destinacije. Organiziramo i niz edukativnih radionica za sustav turisti kih zajednica te javni i privatni turisti ki sektor kako bi se pove ale u inkovitost i primjena najnovijih osnovnih i naprednih marketinških znanja, tehnologija i trendova u poslovanju turisti kih zajednica i subjekata javnog i privatnog turisti kog sektora. Novosti o ekuju i Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice koji je tako er u procesu reorganizacije, u cilju da se kadrovski i organizacijski prihvate trendovi i odgovori na nove zahtjeve globalnog tržišta. Prošle je godine donesen tranzitni Operativni marketinški plan hrvatskog turizma za 2013. godinu prema kojem je izra en i Program rada, a na sjednici Turisti kog vije a Hrvatske turisti ke zajednice od 12. travnja 2013. donesena je odluka o raspisivanju otvorenog postupka izrade Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2020. godine, od kojeg se o ekuje kompletan zaokret u marketinškim aktivnostima i komunikaciju s tržištem, posebice putem novih medija. Ovaj strateški dokument e de nirati cjelokupni okvir strateškog i operativnog djelovanja Hrvatske turisti ke zajednice u pogledu strategije brenda, marketinga po proizvodima/klasterima, tržišne komunikacije, distribucije i prodaje vrijednosti, odnosa s javnoš u, razvoja i unaprje enja marketinške infrastruk-

ture, razvoja proizvoda i brojnih drugih aktivnosti. Završetak izrade strateškog marketing plana te njegovo usvajanje na tijelima Hrvatske turisti ke zajednice o ekuje se tijekom jeseni, kako bi ujedno bio i temeljnim dokumentom kojim e se Hrvatska turisti ka zajednica rukovoditi pri izradi Programa rada za 2014. godinu. U ovom broju HTZ glasnika posebno smo obradili tržište Francuske, a donosimo i redovite rubrike o aktivnostima Glavnog ureda i Predstavništava Hrvatske turisti ke zajednice, kao i novosti iz sustava turisti kih zajednica i turisti kog sektora te se nadamo da e Vam ovaj broj svojim informacijama biti od koristi u svakodnevnom radu. I na samom kraju ovog uvodnika, želim naglasiti da smo svi svjesni kako je pred nama izuzetno izazovna sezona, ne samo zbog ekonomske situacije na emitivnim tržišnima ve i zbog uvo enja novog viznog režima za tržišta Ukrajine, Rusije i Turske, budu i da upravo s ovih podru ja zadnjih nekoliko godina bilježimo kontinuirani rast. No s druge strane, 2013. godina ostat e zapam ena po ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, što e dodatno osnažiti promidžbu i prepoznatljivost Hrvatske kao turisti ke destinacije u državama lanicama ovog tržišta od 500 milijuna stanovnika. Stoga, kada se podvu e crta, ponavljanje odli nih turisti kih brojki iz 2012. godine bio bi odli an uspjeh, no znaju i koliki trud i rad su svi turisti ki subjekti uložili u pripremu sezone, vjerujem da ovaj cilj možemo ostvariti. Stoga Vam, poštovani itatelji, kolegice i kolege iz turisti ke branše, želim turisti ku 2013. godinu.

Vaša,

Meri Mateši Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Sadržaj 52

6 TEMA BROJA Francuska STANJE NA TRŽIŠTIMA VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA Austrija

Belgija eška Italija Japan Ma arska Nizozemska Njema ka

6 24 43 46 52 53 56 56 57 60

SADRŽAJ

74 29

80 84

Poljska Rusija SAD i Kanada Skandinavija Slova ka Slovenija Španjolska Švicarska Velika Britanija VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA VIJESTI IZ SUSTAVA NOVOSTI

70 71 71 74 78 80 84 92 94 96 108 116

Nakladnik Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/4, p.p. 251 10 000 Zagreb Hrvatska

Tel: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 www.hrvatska.hr www.facebook.com/croatia.hr www.youtube.com/croatia issuu.com/croatia.hr E-mail: glasnik@htz.hr

Za nakladnika Meri Matešić

Glavna urednica Viviana Vukelić

IMPRESSUM

Suradnica glavne urednice Petra Posilović Urednik Stanja na tržištima Igor Borojević Dizajn Velimir Miljković Jakša Šurina Organizacija - Kreativna agencija, Pula

Tekst Novosti Služba za informiranje Lektura Katarina Cvijanović Tisak AKD, svibanj 2013. Fotografije Arhiva HTZ-a, arhiva TZ Istre Davor Puklavec, PIXSELL

BROJ

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

HTZ Glasnik

Francuska

Posljednjih godina Francuzi su, pod pritiskom gospodarske krize, manje putovali u inozemstvo, više ostajali “kod ku e”, smanjili novac za pojedine dijelove putovanja, ali odlaska na godišnji odmor i dalje se nerado odri u. Doduše, kriza je ozbiljno ugrozila potroša ki optimizam gra ana, što se negativno odražava na putovanja u 2013. tijekom koje 62 posto ispitanika, prema 67 posto u 2012. godini, namjerava turisti ki putovati. Ja a trend ljetovanja kod ku e, putovanja u jeftinije destinacije i traženja jeftinijeg smještaja, tj. rasta broja kra ih putovanja u bliže destinacije tijekom cijele godine.

TEMA BROJA FRANCUSKA

Doga aji u svijetu u velikoj mjeri odre uju odabir destinacija. Francuski turist traži potpunu sigurnost i izbjegava krizna podru ja, bilo da je rije o politi kim ili zdravstvenim problemima. U ovom se kontekstu Hrvatska idealno pozicionira, tim više što ove godine postaje konkurentnija zahvaljuju i novim jeftinijim letovima, novim klub proizvodima francuskih turoperatora koji na ljestvici cijena zauzimaju povoljnija mjesta (što Hrvatskoj omogu uje privla enje dijela gostiju koji odustaju od Tunisa) te op enito bogate ponude nešto jeftinijih oblika smještaja (privatni smještaj, kamping…) koje Francuzi u velikoj mjeri traže.

Tekst priredila: Marina Tomas - Billet Direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj

OP E INFORMACIJE O TRŽIŠTU Francuska je jedna od politi kih i gospodarskih osovina Europske unije i peta svjetska gospodarska sila. U njoj živi 12,97 posto europskog stanovništva, ime je na drugomu mjestu, nakon Njema ke te ispred Velike Britanije. Francuska je tre e emitivno europsko turisti ko tržište i šesto u svijetu.

Gospodarsko stanje u Francuskoj Tijekom 2012. francuski je BDP stagnirao, a za 2013. predvi a se lagani pad (-0,1 posto). Bilježi se i pad industrijske proizvodnje od 1,9 posto, pad izvoza industrijskih proizvoda od 4,4 posto, pad potrošnje ku anstava od 2,5 posto, pad opsega kredita poduze ima (-5,8 posto) i ku anstvima (-19,2 posto). Sve ve a porezna optere enja poduze a (+13,1 milijardi eura, tj. 5,2 posto njihove bruto dobiti) i ku anstava (+14,8 milijardi eura, tj. 1,1 posto njihovih bruto primanja) znatno optere uje doma u potrošnju. Dodatni je rizik neizvjesnost vezana za negativan razvoj tržišta nekretnina (-12 posto u 2012.). U trenutku izostanka rasta, stopa nezaposlenosti bilježi povijesni rekord od 10,2 posto, a predvi a se da bi trebala premašiti 11 posto aktivnog stanovništva do kraja 2013. Uz pretpostavku da recesija u Europi završi, Francuska bi trebala po eti ostvarivati pozitivne rezultate tek u 2014., uz predvi eni rast BDP-a od 0,5 posto do 0,7 posto.

Francuska u brojkama

65,8 milijuna stanovnika 552 000 km² — država je podijeljena u 22 regije / 95 departmana te devet prekomorskih regija peta svjetska gospodarska sila, s BDP-om po stanovniku od 32 420 € Stopa inflacije: 2 posto (2012.) Stopa nezaposlenosti: 10,2 posto (2012.)

Francuska

rancuzi su zahtjevni gosti, sve se više odlu uju za kvalitetu, ali ujedno traže cijenu koja im odgovara, tj. najbolju vrijednost za novac. Vole dati smisao svojim putovanjima i pomno ih pripremaju, uspore uju informacije i osmišljavaju sadržaje. U stresnom okruženju današnjice, francuski turist traga za opuštanjem, novim iskustvima i doživljajima. Traže se raznovrsni programi vezani za speci ne teme (kultura, avantura, rekreacija…), koji ostavljaju prostor za otkrivanje i improvizaciju, destinacije s jakom autenti nosti, tj. destinacije koje su se jasno o itovale kad je rije o zaštiti okoliša.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

8 Stopa rasta BDP-a (2012.): 0 posto Evolucija kupovne mo i (2012.): -0,4 posto Prosje na mjese na neto pla a: 1605 € Najmanja mjese na pla a: 1398,37 € 24,5 posto stanovništva mla e je od 20 godina, udjel stanovništvo starijeg od 60 godina je 23,4 posto. Životni vijek: 84,8 godina za žene i 78,4 godine za muškarce. Prosje na dob za mirovinu je 62 godine. Standard francuza starije životne dobi stvara pretpostavku za visoku pokretljivost tog dijela stanovništva. Najve i gradovi: Pariz 12,09 mil. — šire podru je, 2,2 mil. sam grad Pariz te Lyon 2,1 mil., Marseille 1,7 mil., Toulouse 1,2 mil., Lille 1,15 mil., Bordeaux 1,1 mil., Nice 1 mil., Nantes 0,85 mil., Strasbourg 0,75 mil., Grenoble 0,66 mil., Rennes 0,65 mil., Rouen 0,64 mil., Toulon 0,6 mil., Lens 0,54 mil. 170 zra nih luka, velik broj u odnosu prema drugim europskim državama.

Francuska je važno emitivno tržište Unato jakom doma em turizmu, koji obuhva a 75 posto ostvarenih putovanja, Francuska je šesto emitivno svjetsko tržište, nakon Kine, SAD-a, Njema ke, Velike Britanije i Rusije. Kada je u pitanju potrošnja, na tre emu je mjestu u Europi s 29,1 milijardi eura, nakon Njema ke sa 63 mil. eura i Velike Britanije s 39,8 mil. eura. Unato jakom trendu ostanka “kod ku e”, Francuska ostvaruje devet posto inozemnih dolazaka u Europi.

Francuska je “svjetski prvak u godišnjim odmorima” Francuzi službeno imaju pet tjedana pla enog odmora na godinu. Više od 30 posto stanovništva raspolaže s više od 30 dana odmora na godinu, zahvaljuju i posebnim dogovorima unutar poduze a te nadoknadi prekovremenih sati. Uz to, velik dio stanovništva (posebno u pariškoj regiji) ima od 48 do 60 dana odmora na godinu, jer im je radni tjedan 35 sati. Potencijal francuskog tržišta proizlazi me u ostalog i iz te specifi nosti koja omogu uje da putuju više puta. U usporedbi s europskim prosjekom (26 dana), ili pak Njema kom (27 dana), Nizozemskom (25 dana), Belgijom (24 dana) i Velikom Britanijom (23 dana), može se re i da je Francuska svjetski prvak u godišnjim odmorima.

Profil francuskoga gosta Velika ve ina aktivnog stanovništva želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Manji dio Francuza odabire isklju ivo koncept more/sunce (24 posto), ve i se dio opredjeljuje za kulturu (34 posto), prirodne

ljepote (23 posto) ili aktivni odmor (14 posto). Za sportske (16 posto) i avanturisti ke sadržaje (14 posto) opredjeljuju se ve inom mladi do 35 godina, dok se dobna skupina od 50 do 64 godine ve inom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Francuski je turist sklon putovati tragom novih otkri a, zanimati se za kontinentalna podru ja i putovanja izvan glavne sezone, no poznat je po tomu što je jako zahtijevan. Francuzi nerijetko smatraju kako je bolje platiti malo više, ali dobiti uslugu primjerene kvalitete. Žele biti posebni i bježe od “šablonskih programa”. Nužno je razlikovati takve goste od kategorije koju je najviše “generirao” internet – “improvizatora” koji kupuju putovanja u posljednji trenutak i kojima je cijena važnija od odredišta. Prosje na dob francuskog turista je 44 godine, 47 posto putovanja u inozemstvo ostvaruju Francuzi stariji od 50 godina, 38 posto mla i od 50 godina, 52 posto putovanja ostvaruju parovi, 21,5 posto samci, 69 posto Francuza putuje bez djece, 48 posto putovanja ostvaruju muškarci, a 52 posto žene. Bitni segmenti za hrvatski turizam su DINKS parovi bez djece koji putuju izvan sezone te imaju dobru kupovnu mo , zatim seniori koji raspolažu slobodnim vremenom a imaju dobru kupovnu mo te putuju cijelu godinu, mladi u dobi od 14 do 24 godine koji ostvaruju 25 posto putovanja u inozemstvo te obitelji s djecom koje putuju tijekom školskih praznika. Op enito stanovnici velikih gradova (više od 100 000 stanovnika) imaju ve u sklonost putovati u inozemstvo. Me u njima su najmobilniji stanovnici pariške regije, koji ine 1/3 francuskih turista sa stopom putovanja od 87 posto i 6,5 ostvarenih putovanja na godinu (prosjek je 5,2). Francuz najviše putuje u svojoj zemlji, gdje ostvaruje 4,3 putovanja na godinu (najve a stopa u Europi), tj. ak do osam putovanja za kategoriju visokih prihoda. To se doga a najviše zbog velikog broja slobodnih dana te sklonosti ve em broju kra ih putovanja. Francuz na godinu u prosjeku ostvaruje 1,4 putovanja u inozemstvo. Prosje no potroši 887 eura: 690 eura za kra a i srednje udaljena putovanja i 1340 eura za udaljena putovanja, a o ekivanja su vezana za kvalitetu, dobru vrijednost za novac, udobnost, gostoljubivost, odsutnost ograni enja (vize, cijepljenje).

Putovanja Francuza u 2011. godini U 2011. je broj Francuza koji su putovali na odmor bio stabilan (75,9 posto). Francuzi su produljili putovanja u svojoj zemlji, ali skratili ona u inozemstvu. Broj no enja porastao je više nego broj putovanja. Potrošnja je tako er porasla, pod utjecajem rasta broja no enja i rasta cijena. Francuzi su u 2011. ostvarili 224,9 mil. putovanja (+2,6 posto) i 1.263,5 mil. no enja (+3 posto). Od toga su u inozemstvu ostvarili 22,37 mil. putovanja (+6,8 posto) i 204,29 mil. no enja (+6,19 posto, bez DOM-TOM regija) što je 11 posto ukupnog broja putovanja. Na Europu se odnosi 74,4 posto putovanja u inozemstvo ili 16,6 mil. putnika. Najve i konkurent Hrvatske na francuskom tržištu je Francuska, koja nudi bogatu i razli itu turisti ku ponudu. Svake godine u francuskim odredištima ljetuje od 51 do 53 posto Francuza koji ne prakticiraju putovanja u inozemstvo. U 2011., barem jedanput na godinu putovalo je 76,7 posto Francuza, od ega 73,4 posto u Francusku, a 25,9 posto u inozemstvo. Omjer putovanja u Francuskoj i inozemstvu stabilan je u posljednje tri godine. Prosje na duljina boravka u inozemstvu je 9,4 no enja, u Francuskoj 5,4 no enja.

Godina

Broj putovanja

1999.

15,70

Evolucija

2000.

16,40

+4,4 posto

2001.

15,90

-2.6 posto

2002.

17,10

+6.7 posto

2003.

17,36

+1,8 posto

2004.

19,10

+10,02 posto

2005.

20,92

+9.5 posto

2006.

20,91

-0,1 posto

2007.

20,84

-0,4 posto

2008.

20,04

-4 posto

2009.

20,62

+2,9 posto

2010.

20,94

+1,5 posto

2011.

22,37

+6,8 posto

Barem jedno putovanje u 2011. ostvarilo je 76,7 posto francuskog stanovništva starijeg od 15 godina, od ega 73,4 posto u Francuskoj i 25,9 posto u inozemstvu.

Francuski Odmor

Putovanja u inozemstvo 25,9 %

Amerika; 8%

Azija Oceanija; 6%

Afrika; 13%

Putovanja u Francuskoj 73,4 %

Izvor: Secrétariat d’Etat au Tourisme (bez DOM-TOM regija)

Odmorišne destinacije Francuza Kada su u pitanju putovanja u inozemstvo, Francuzi se u velikoj mjeri opredjeljuju za europske destinacije, koje ostvaruju 74,3 posto dolazaka i 61,8 posto no enja. Španjolska je na elu, slijedi je Italija. Afri ki je kontinent na drugomu

mjestu, s destinacijama u kojima prevladavaju kupališni turizam (Tunis) i kultura (Maroko, Egipat). SAD je tako er važno odredište Francuza, kao i Kanada koja ima prednost kao frankofonsko podru je, jednako kao i francuski otoci Guadeloupe i Martinique. Azija, posebice jugoisto ni dio (Vijetnam, Tajland) napreduje posljednjih godina.

Najposjećenije destinacije Francuza u 2012. ZEMLJA

Francuski turisti

Evolucija 2012.

Komentari

Španjolska

8.969.000

+7 posto

Španjolska ostaje prva destinacija Francuza – razlozi su geografska pristupačnost, brojni letovi i paket-aranžmani turoperatora, veličina zemlje i bogata turistička ponuda.

Italija

4.900.000

-2 posto

Italija raspolaže istim adutima kao i Španjolska kada je u pitanju francuska publika, s time da se u Francuskoj ne promiče kupališni turizam. Cijene su više nego u Španjolskoj.

Velika Britanija

3.740.000

+3 posto

Odličan rezultat za Veliku Britaniju, zahvaljujući Olimpijskim igrama u Londonu i city break putovanjima.

Portugal

2.150.000

+12 posto

Važan je etnički turizam, zbog jake dijaspore, ali i sve većeg zanimanja Francuza za destinaciju. Lisabon bilježi odličan rezultat za 2011. i 2012. godinu.

Maroko

1.800.000

+0 posto

Frankofonija i atraktivne cijene važni su aduti za ovu destinaciju. Zbog arapskog proljeća znatno su opala putovanja u 2011.

Njemačka

1.400.000

+3 posto

Poslovna putovanja i city break prevladavaju u Berlinu.

SAD

1.450.000

-3 posto

Sjedinjene Američke Države su u trendu te i dalje privlače Francuze u velikom broju, zahvaljujući povoljnom tečaju i odredištima kao što je New York.

Belgija

2.200.000

+1 posto

Uglavnom kraća putovanja, zbog geografske pristupačnosti (samo 2.30 sati vlakom iz Pariza).

Turska

1.032.000

-9 posto

Turska je iskoristila povlačenje francuskih turista iz Tunisa u 2011.

Tunis

985.000

+17 posto

Tunis je pao sa 7. na 10. mjesto u 2012. Za 2013. se predviđa “povratak” destinacije na tržište.

Grčka

977.000

-2 posto

Grčka je u 2011. iskoristila transfer rezervacija francuskih gostiju iz Tunisa.

Martinique / Guadeloupe

767.626

+12,50 posto

Francuski Antili privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

Nizozemska

675.000

+1 posto

Uglavnom kraći boravci, zbog blizine − Amsterdam je udaljen samo 3.30 sata vlakom iz Pariza.

Švicarska

670.000

-1.7 posto

Privlači goste zbog geografske pristupačnosti: kraća putovanja, poslovna putovanja i skijanje.

Tajland

573.000

+11 posto

Jugoistočna Azija bilježi veliki porast zanimanja Francuza u posljednjih nekoliko godina.

Francuska

Evolucija putovanja Francuza u inozemstvo 1999. – 2010. (u 000)

TEMA BROJA FRANCUSKA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

10 Kina

490.000

+0 posto

Kina je bila najavljena kao nova prva svjetska destinacija, ali trpi štetu zbog čestih zdravstvenih problema.

Austrija

519.000

-0,5 posto

Pristupačna destinacija: veliki broj city break putovanja u Beč (pristupačan iz četiriju francuskih gradova), obiteljska putovanja u planine Tyrola. Većina Francuza (2/3) u Austriju putuje ljeti.

Kanada

462.000

-0,5 posto

Frankofonska regija Québec oduvijek je privlačila Francuze.

Hrvatska

423.000

+6 posto

Hrvatska nastavlja privlačiti francuske turiste unatoč pomanjkanju izravnih letova iz pokrajine.

Irska

420.000

+0 posto

Irska je odmah nakon Hrvatske, ima odlične zrakoplovne veze i snažno komunicira na francuskom tržištu.

Egipat

385.000

+11 posto

Egipat je izgubio 6. mjesto na ljestvici (pao je s 15. na 21. mjesto). Za 2013., situacija je i dalje nestabilna i ne očekuje se dobar rezultat.

Réunion

350.000

-1 posto

Francuski otoci privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

Mauricijus

302.000

-4 posto

Francuski otoci privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

U 2012. je broj dolazaka Francuza porastao u Španjolskoj (+7 posto), Portugalu (+12 posto) i Hrvatskoj (+6 posto). Turska (-9 posto) i Gr ka (-2 posto) su u padu, dok Maroko stagnira (0 posto). Pozitivni su bili Tunis i Egipat, koji unato porastu i dalje trpe posljedice arapskog prolje a: rast (+17 posto) koji je Tunis ostvario u 2012. nije nadoknadio drasti an pad (-30 posto) u 2011. Jednako vrijedi i za Egipat, koji se polako oporavlja s porastom od 11 posto francuskih turista u 2012., nastavno na pad od 42 posto u 2011. Tunis je tako sa 7. mjesta najomiljenijih destinacija Francuza pao na 10., dok je Egipat s 15. pao na 21. mjesto. Hrvatska se s 20. popela na 19. mjesto zahvaljuju i svojemu porastu od 6 posto te uzmaku Egipta. Treba napomenuti da su vode e etiri destinacije za Francuze zemlje s kojima Francuska grani i, što uvelike olakšava turisti ki promet te favorizira kra a i city break putovanja (vrijedi za Italiju, Veliku Britaniju, Belgiju i Španjolsku, ali i za Njema ku koja svoju poziciju ponajprije duguje velikom broju poslovnih i city break putovanja).

Trend ostajanja “kod ku e” stvara se zahvaljuju i prednostima koje daje radni tjedan od 35 sati i snažnom razvoju kompanija koje nude jeftinije letove. Francuzi sve više izabiru kra e programe i kulturne vikende u europskim gradovima. Bliže europske destinacije koje nude te sadržaje imaju prednost u odabiru Francuza koji radije putujuju kako bi otkrili destinaciju nego samo “sunce i more”.

Podaci za francuski turizam u 2012. godini

Udjel Francuza koji su otputovali na odmor: 74,8 posto Broj ostvarenih putovanja: -0,1 posto Kratka putovanja u Francuskoj: +0,6 posto Dulja putovanja u Francuskoj: -0,3 posto Kratka putovanja u inozemstvo: +2 posto Dulja putovanja u inozemstvo: -4,1 posto Boravak u komercijalnom smještaju: -2,4 posto Boravak kod prijatelja, obitelji: +4,4 posto Potrošnja: -0,6 posto

Turisti ki sektor u Francuskoj

7,12 posto BDP-a 812 245 zaposlenih 237 434 poduze a 43,3 milijardi eura potrošnje stranih gostiju 7,5 milijardi eura pozitivnog salda platne bilance (više nego prehrambena ili automobilska industrija) 81,4 milijuna dolazaka stranih gostiju, što je stavlja na prvo mjesto turisti kih destinacija na svijetu 200 milijuna putovanja u Francuskoj koja su sami Francuzi ostvarili u 2011.

Važnost turisti kog sektora u Francuskoj U 2011. je 51,4 posto Francuza koji su otputovali na odmor ostalo isklju ivo u Francuskoj. Me u onima koji su putovali samo je 25,9 posto otputovalo u inozemstvo. Za usporedbu: 50 posto Nijemaca, Nizozemaca, Belgijanaca i Britanaca odlu uje se na odlazak u inozemstvo, što naravno ne zna i da Francuzi nisu ljubitelji putovanja. Iako je istina da Nijemci više putuju u inozemstvo, njih smatraju pristašama masovnog turizma koji su, nanciraju i projekte u hotelijerstvu (npr. Kanarski otoci), donekle sami utemeljili. Dok Nijemce u velikoj mjeri privla e sun ane destinacije koje nude “all inclusive” pakete, Francuzi su u prvome redu ljubitelji kulturnog turizma.

Strani turisti u Francuskoj: novi rekord 81,4 milijuna u 2011. godini Unato nestabilnim me unarodnim kretanjima, turisti ki sektor ostaje dinami an, s rastom od 4,8 posto kada je rije o me unarodnim dolascima. Francuska ostaje prva receptivna sila s 81,4 milijuna dolazaka, iako je porast u stranim dolascima smješta ispod europskog prosjeka. Dolasci iz BRIC zemalja porasli su za 17 posto u 2011., no taj je porast upola manji nego dvije godine prije. Broj no enja koje su stranci ostvarili u Francuskoj tako er je u porastu. Taj je rast viši od onog u dolascima jer putovanja dulje traju. Porasli su, iako manje nego oni s drugih kontinenata, i dolasci i no enja iz europskih zemalja. Potrošnja turista u porastu je od 8,4 posto.

Organizirani turisti ki promet u Francuskoj Distribucija i prodaja u Francuskoj se organiziraju putem integriranih kompanija, distribucijskih agencijskih mreža, velikih supermarketa, online agencija te izravno putem turoperatora.

TEMA BROJA FRANCUSKA

Integrirane kompanije Nouvelles Frontieres Distribution Club Med Voyages Voyageurs du Monde Fram Agences Voyages Kuoni

1.030 mil. eura

286 prodajnih punktova

279,7 mil. eura

42 prodajna punkta

260 mil. eura

23 prodajna punkta

822 zaposlena

246,6 mil. eura

60 prodajnih punktova

295 zaposlenih

35,5 mil. eura

13 prodajnih punktova

54 zaposlena

168 zaposlenih

Distribucijske mreže 2.550 mil. eura

1217 prodajnih punktova

2.112 mil. eura

450 prodajnih punktova

4000 zaposlenih 2687 zaposlenih

1.600 mil. eura

50 prodajnih punktova

1700 zaposlenih

1.570 mil. eura

580 prodajnih punktova

1750 zaposlenih

1.300 mil. eura

220 prodajnih punktova

880 zaposlenih

E. Leclerc Voyages Voyages Carrefour Voyages Auchan Casino Vacances

389.5 mil. eura

178 prodajnih punktova

658 zaposlenih

234 mil. eura

102 prodajna punkta

627 zaposlenih

33,6 mil. eura

10 prodajnih punktova

95 zaposlenih

18,5 mil. eura

1 prodajni punkt

18 zaposlenih

Voyages-sncf.com Go Voyages Opodo Promovacances Voyage Privé

2.800 mil. eura

Groupe Club Méditerranée Pierre & Vacances Go Voyages Nouvelles Frontières Gr. Thomas Cook France Groupe Marmara Voyages Fram Groupe Voyageurs Look Voyages Kuoni France

1.353 mil. eura

1.219.000 osoba

1.163 mil. eura

3.715.000 osoba

1.074 mil. eura

2.513.944 osobe

621 zaposlen

1.052 mil. eura

1.450.000 osoba

2777 zaposlenih

Veliki supermarketi

Prodaja putem internetskih stranica online agencije 6.975.000 posjeta mjesečno

800 mil. eura 700 mil. eura

1.395.000 posjeta mjesečno 1.367.000 posjeta mjesečno 1.364.000 posjeta mjesečno

Izravno putem turoperatora 13.340 zaposlenih

NC mil. eura 593,60 mil. eura

1.250.000 osoba

690 zaposlenih

410 mil. eura

437.000 osoba

836 zaposlenih

260,50 mil. eura

126.053 osobe

823 zaposlena

246 mil. eura

275.485 osoba

408 zaposlenih

220,30 mil. eura

85.500 osoba

374 zaposlenih

Turisti ki sektor u Francuskoj vrlo je odijeljen. Ne postoji jasna razlika izme u turoperatora i putni kih agencija jer 40 posto agencija osmišljava putovanja. Francuska ima oko 400 turoperatora, od kojih je samo stotinjak poznato širokoj publici te 3500 putni kih agencija, od ega 180 agencija MICE i incentiv specijalizacije. Integriranim distribucijskim mrežama kao što su AS Voyages i Havas Voyages pripada 70 posto agencija, ili pak mrežama nezavisnih agencija kao što je Tourcom. Pro liraju se dvije konkurentne profesije koje se sve više suprotstavljaju velike distributivne mreže i turoperatori.

Raspodjela prodaje turoperatora

Jaki trendovi u sektoru

Turoperatori sve više preuzimaju kontrolu nad cijelim lancem turisti ke usluge produkcija, distribucija, internetske stranice BtoC i BtoB, prijevoz, smještaj. Turoperatori razvijaju višestruku distribuciju: pozivne centre, internet, svoje putni ke agencije. Turoperatori prodaju sve više ostvaruju putem interneta, na svojim stranicama ili stranicama specijaliziranih online agencija sve manje u tradicionalnim putni kim agencijama (56 posto u 2008. prema 37 posto u 2012.). Distribucija u velikim komercijalnim središtima znatno se razvila u posljednjih deset godina.

Francuska

AS Voyages Havas Voyages CWT American Express Tourcom Manor

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Problemi i promjene s kojima se susre u profesionalci u turisti kom sektoru

E-turizam na francuskom tržištu u 2012. godini:

Godina 2012. bila je loša za francuske turoperatore. Uz teško gospodarsko stanje i velik pad kupovne mo i Francuza, trebalo se nositi sa složenom politi kom situacijom u njima važnim odredištima, primjerice Tunis, Egipat i Gr ka. Nove tehnologije i oblici potrošnje sve više utje u na navike potroša a - “last minute” rezervacije postale su “super last minute” rezervacije. Radi se o globalnom trendu koji je izazvao velike promjene u turisti kom sektoru. Francuzi uvijek traže najpovoljniju cijenu, sve je više internetskih rezervacija, posebno putem “online privatnih prodaja”, iji promotori (voyageprive.com vo a je u Francuskoj) objavljuju izvanredne poslovne rezultate. No ovaj trend prikriva važan problem i to jako zabrinjava. Naime, ti distributeri ve inom samo preprodaju aranžmane tradicionalnih turoperatora s popustom, što zna i da ti popusti umanjuju i ina e niske marže turoperatora. Turoperatori su na neki na in “odrezali granu na kojoj sjede” omogu uju i stalnu rasprodaju, što zbunjuje potroša e. Takve rasprodaje putem interneta ne mogu turoperatorima postati dugotrajni na in poslovanja jer preniske marže ne omogu uju njihov opstanak. Uz spomenuto, otvoren je dodatni prostor za pure player agencije, koje rade izravno s receptivnim agencijama, preska u i turoperatore. Situacija je postala za arani krug koji su turoperatori sami potaknuli kada su se našli zate eni izme u nedovoljne prodaje u mrežama turisti kih agencija i imperativne potrebe prodaje zaliha. Treba istaknuti i da dio turoperatora nije uspio predvidjeti promjene u ponašanju i potrebama potroša a te je nudio stereotipne proizvode, što im je dodatno otežalo poslovanje. Trenuta no stanje glavnih turoperatora (“majors” Thomas Cook, TUI France, Fram…) odražava to stanje koje istodobno ubrzava promjene tradicionalne distribucije. Turoperatori su se suo ili s “multikanalnom politikom” svojih partnera, turisti kih agenata i mreža turisti kih agencija i nisu imali drugi izbor osim ubrzati uklanjanje posrednika. Mreže poput AS Voyages, TourCom, Manor, koje rade izravno s u lanjenim agencijama, znatno pove avaju marže. Turoperatori (Voyageurs du Monde, PlanèteVO…) koji su krenuli u smjeru prodaje svojih proizvoda bilježe pozitivne rezultate, unato lošem gospodarskom stanju, a za ostale je, bez vrlo reaktivne reorganizacije njihova poslovanja, budu nost nesigurna (ili nepredvidiva).

Važnost interneta za pripremu i rezervacije putovanja Internet je i dalje glavni izvor informacija francuskim turistima. E-turizam se sve više razvija, a trend je potaknut porastom broja smartphonea. Mišljenja koja turisti nakon putovanja objavljuju na društvenim mrežama u velikoj mjeri utje u na odabir putovanja. Danas je nazo nost destinacije na društvenim mrežama nezaobilazna — 20 posto e-turista tražilo je potvrdu svog odabira na društvenim mrežama. Došlo je vrijeme “hiper-konektiranosti”, kada pojedinci tijekom putovanja u prosjeku raspolažu ak s tri sredstva za priklju ivanje na internet, na elu s mobilnim telefonom. Taj bi trend trebao ja ati, s obzirom na to da se mobilni internet mnogo brže razvija nego fiksni.

E-turizam vode i je u trgovini na internetu te obuhva a 56 posto transakcija, tj. promet od 17,7 milijardi €, s porastom od 7 posto u 2012. 60 posto francuskih turista pripremilo je putovanje putem interneta, a 42 posto ga je i rezerviralo. Cijene koje se postižu na internetu u prosjeku su 20 posto niže nego u tradicionalnim kanalima. 35 posto korisnika interneta organiziralo je putovanje mobilnim telefonom. 10 posto korisnika mobitela kupilo je uslugu putem smartphonea. 20 posto korisnika interneta koristilo se društvenim mrežama u pripremi putovanja. 96 posto korisnika podložno je mišljenjima prijatelja i ocjenama na društvenim mrežama.

POLOŽAJ HRVATSKE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU Rezultati u 2012. godini Unato objektivnim (gospodarsko stanje u Francuskoj, porast stope nezaposlenosti, pad kupovne mo i) i subjektivnim imbenicima, promet s francuskog tržišta u 2012. porastao je za šest posto u dolascima i etiri posto u no enjima. To je vrlo dobar rezultat, ako se uzme u obzir da su Francuzi prošle godine op enito manje putovali. Razlog su novi letovi prema Hrvatskoj, strategija usmjerenosti promidžbe na regije koje do sada nisu bile dovoljno poznate francuskoj publici (Istra, Zadar, Zagreb) te promidžba predsezone i posezone, tj. zimskih programa. Na taj smo na in otvorili mogu nost za poboljšanje prostorne i vremenske raspore enosti francuskih gostiju u Hrvatskoj. S obzirom na krizu i manju platežnu mo Francuza radi se o najprimjerenijoj strategiji, jer je destinacija cjenovno pristupa nija u posezoni i zimi. Uspješna realizacije akcije “Dubrovnik, grad za sve sezone” u studenom 2011./ožujku 2012., upu uje na realnu mogu nost da se sezona produlji, a model bi se mogao proširiti i na druga odredišta (Zagreb, Split) kao city break destinacije i to tijekom cijele godine. Istina je da je Dubrovnik tradicionalno Francuzima najpoznatije odredište, no njihovo se zanimanje posljednjih nekoliko godina postupno usmjerilo i na sve druge jadranske regije, pa i na kontinentalni dio Hrvatske. Ta evolucija važna je za razvoj francuskog tržišta, jer je pritisak na Dubrovnik prevelik i realno nema dovoljno kapaciteta za francuske turoperatore u regiji. Pozicioniranje turisti ke ponude Dubrovnika na hotele s pretežno pet zvjezdica te cijene koje iz toga proizlaze dodatna su zapreka ve ini francuskih turoperatora. Novi izravni letovi Pariz – Zadar i Marseille – Zadar (Ryan Air) te Pariz – Pula (Ryan Air) i ostvarene PR aktivnosti na tržištu omogu ili su razvoj tržišta u zadarskoj i istarskoj regiji. Rezultati su konkretni: +15 posto, tj. 42 000 dolazaka u zadarskoj regiji, +12 posto, tj. 56 000 dolazaka u istarskoj regiji. Osim toga, s obzirom na specifi ne turisti ke sadržaje (kultura, gastronomija, priroda i parkovi) te se regije – Istra i Kvarner te Zadar i Lika – mogu posje ivati i izvan sezone.

Na po etku sezone 2013. rezervacije francuskih turoperatora za mediteranske destinacije op enito su kasnile, a za Hrvatsku su bile pozitivne: +3,5 posto za putnike koji uzimaju samo let (2204 osobe), +9,9 posto u paket-aranžmanima (24 058 osoba), što je 3000 osoba više u usporedbi s 2012. Porast su bilježile i pojedine konkurentske destinacije, npr. Gr ka i Turska, dok su Španjolska i Italija zaostajale, jednako kao Egipat i Tunis. Maroko i dalje stagnira. Za 2013. predvi a se rezultat sli an onom iz 2012. Sasvim je sigurno da e Egipat i dalje biti u lošem položaju, sve do kraja 2013., kao i Tunis, s obzirom na i dalje napeto politi ko stanje te predsjedni ke i parlamentarne izbore ije održavanje nije najbolje za ostvarenje uspješne ljetne sezone. Maroko bi mogao ostvariti uspješan tržišni povratak. Zimske rezervacije porasle su za 20 posto, Kanarski otoci dobro se prodaju, jednako kao i Sicilija, novi izazov turoperatora Héliades i Marmara, koji ondje otvaraju klub proizvode. Italija bi op enito trebala ostvariti dobar rezultat. Hrvatska, nova lanica Europske unije od 1. srpnja, tako er se dobro pozicionira novim proizvodima turoperatora Fram, Top of Travel i Plein Vent. Turska, s novim Eldoradorom u Bodrumu te najnovijim Club Medom u Beleku “ostaje u utrci”, kao i Gr ka. Kada su u pitanju daleke prekomorske destinacije, u porastu su Meksiko, francuski Antili, Burma i Mauricijus.

Analiza konkurencije Hrvatska je u o ima Francuza nova mediteranska destinacija s bogatom turisti kom ponudom, pošte ena negativnih u inaka masovnog turizma, destinacija koja gradi svoj turisti ki uzlet na održivom razvoju i idealnom spoju prirodne i kulturne baštine. Kao takva, Hrvatska ima pozitivan imidž, a klijent koji se zanima za destinaciju željan je novih saznanja i otkri a te na taj na in valorizira bogatu i raznovrsnu ponudu destinacije. Grčka je u 2012. primila 15,5 milijuna stranih turista

prema 16,5 milijuna u 2011., što je pad od šest posto. Pad se u 2012. osjetio i na francuskom tržištu (s 1 150 000 putnika na 977 000), što se tuma i injenicom da je ta destinacija u 2011. iskoristila pad Tunisa, ali nije u jednakoj mjeri nastavljeno i 2012. U Gr koj su njema ki gosti na prvome mjestu s 2,1 milijuna dolazaka, ispred Velike Britanije (1,9 milijuna dolazaka), Francuske (977 000 dolazaka), Rusije (875 000 dolazaka) i Italije (848 000 dolazaka). Tih pet tržišta ini 45 posto ukupnih dolazaka u Gr koj te se kao receptivno tržište smjestila na 10. mjestu u Europi i 17. u svijetu. Turizam u Gr koj tako er je podložan sezonalnosti: sedam posto putovanja ostvaruje se od sije nja do ožujka, 25 posto od travnja do lipnja, 54 posto od srpnja do rujna i 14 posto od listopada do prosinca. Turska – s obzirom na ostvarene rezultate i dosadašnji

trend, destinacija bi trebala zabilježiti dvoznamenkaste pomake. Turska ima odli ne rezultate na francuskom tržištu: 928 000 francuskih turista u 2010., 1 140 459 u 2011. i 1 032 565 u 2012. Turska vlada lansirala je vrijedan program stvaranja novih proizvoda kako bi obogatila turisti ku ponudu (do sada uglavnom sunce/more unutar podru ja izme u Izmira i Antalye), nastoje i zaštititi lokacije poput

Kapadokije. Ipak, proizvod sunce/more temelj je turizma u Turskoj, ime su i bili uspješni u povla enju francuskih turista iz Tunisa. Italija – u 2012., 4,9 milijuna francuskih turista posjetilo je Italiju s glavnim motivom otkrivanja kulturne baštine, slijede plaža i planinski odmor. Hrvatska bi mogla preuzeti dio tržišta kada su u pitanju plaže, jer u tom segmentu ima daleko bolju ponudu i povoljne cijene. Španjolska – od milijarde putovanja koja su Europljani

ostvarili u 2011., ak 13 posto bilo je u Španjolskoj, koja time postaje prva destinacija Europske unije. Slijede Italija i Francuska s udjelom od devet posto za svaku od njih. U 2012. je francusko receptivno tržište zabilježilo porast od sedam posto, s 8 969 000 dolazaka. Španjolska ostaje prva destinacija Francuza: geografska pristupa nost, mnogi letovi i paket-aranžmani turoperatora, veli ina zemlje i bogata turisti ka ponuda pridonijeli su tom uspjehu. Op enito, 2012. bila je uspješna za španjolski turizam, s 57,7 milijuna dolazaka (+2,7 posto). Španjolski brand snažan je na me unarodnom planu, a strateški je cilj geografska razli itost dolazaka i produljenje sezone te bolja iskorištenost turisti kog sektora. Tunis je zbog arapskog prolje a znatno pao na tržištu – sa sedmog mjesta na ljestvici najposje enijih destinacija Francuza pao je na deseto mjesto (2012.). Posljedice arapskog prolje a i dalje se osje aju. Ipak, u 2012. zabilježen je porast od 17 posto s francuskog tržišta, u odnosu prema 2011. kada su zabilježili pad od 30 posto. Unato svemu, Tunis je još prva destinacija Francuza kada je rije o organiziranom prometu. Prema podatcima udruge CETO za 2012., s 413 211 putnika u paket-aranžmanima Tunis ostvaruje porast prometa od 14 posto. No taj se porast dogodio jer su imali mnoge “rasprodaje”. U 2013. predvi a se povratak na razinu rezultata iz 2010., tj. sedam milijuna turista prema šest milijuna u 2012. Cilj za 2016. je deset milijuna stranih turista, zahvaljuju i raznovrsnoj turisti koj ponudi (posebice kulturnog sadržaja, pustinje, talasoterapije). Maroko je relativno blago pogo en arapskim prolje em. Dolasci s francuskog tržišta relativno su stabilni (1,8 milijun dolazaka u 2012). Frankofonija i atraktivne cijene važne su prednosti te destinacije, koja je posljednjih godina pokrenula duboku transformaciju turisti ke ponude (Plan Vision 2010, te Plan Azur/Vision 2020). Dominantna ideja je valorizirati i staviti u prvi plan sve doma e.

Organizirani i pojedina ni promet s francuskog tržišta u Hrvatskoj Od 418 000 francuskih dolazaka u Hrvatskoj, 40 posto odnosi se na organizirana putovanja, a ostalih 60 posto ine pojedina na putovanja u vlastitoj organizaciji prijevoza i smještaja, naj eš e prema planiranim itinererima.

Francuska

Rezultati francuskih turoperatora

TEMA BROJA FRANCUSKA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

14 Hrvatska kod francuskih turoperatora

CETO (www.ceto.org) udruženje je francuskih turoperatora te okuplja oko 70 članova. SNAV (www.snav.org) udruga je francuskih putničkih agencija.

Posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala jedna od važnijih turisti kih destinacija u Francuskoj. Uspjeh i dinamika napretka destinacije u prethodnom desetlje u povukli su za sobom veliko zanimanje profesionalaca i rijetki su turoperatori koji je ne uvrste u ponudu. Op enito re eno, rezultati francuskih turoperatora ve su nekoliko godina stabilni, što pokazuje da je Hrvatska kao mediteranska destinacija dobro smještena u segmentu organiziranih putovanja. Francuski turoperatori isti u odre ene probleme s kojima se susre u na terenu: manjak slobodnih kapaciteta u hotelima (posebice u srpnju i kolovozu), manjak fleksibilnosti i pouzdanosti hotelijera u kriznom razdoblju, promjenu cijena koje katkad rastu neovisno o mogu im ulaganjima u kvalitetu. Turoperatori tako er isti u manjak kvalitetnih hotela s tri zvjezdice te stalan rast cijena, jer je Hrvatska u prosjeku skuplja od mnogih mediteranskih odredišta.

Pregled nekoliko najvažnijih turoperatora koji u ponudi imaju Hrvatsku

Top of Travel

Predlaže bogat i raznovrstan program u Hrvatskoj, veliki broj putovanja, grupnih i pojedinačnih. Turoperator, koji je 2011. godine slavio 13 godina postojanja, posluje po jednostavnom konceptu - omogućiti putniku da ode u najbližu zračnu luku i da otputuje u destinacije koje nude “opuštanje i otkrivanje”. Top of Travel za Hrvatsku nudi velik broj letova iz 15-ak francuskih gradova, svaki tjedan, od polovice travnja do početka listopada, s kombinacijama ulaska i izlaska između Pule, Dubrovnika i Splita. Ove godine, Top of Travel održava prisutnost u Hrvatskoj označujući Hotel Nimfu kao “Top Clubs by Top of Travel”. “Top Club” nova je linija proizvoda koja je pokrenuta ove godine samo u pet destinacija.

Visit Europe

Jedan je od vodećih francuski turoperatora za Hrvatsku. Njegova je ponuda bogata i različita, nudi putovanja, kružna putovanja, all inclusive proizvode, putovanja automobilom, vikende itd. Snaga ovog turoperatora je u velikim zalihama kapaciteta i reaktivnosti. Treba istaknuti i velik broj regionalnih letova: 17 francuskih uzletišta s vlastitim charterskim lancem. U 2013., Visit Europe širi svoju ponudu u dubrovačku regiju, hotelom Lafodia Sea Resort.

Look Voyages

Prisutan je u svim segmentima ponude te se sve bolje plasira otkad je destinacija poboljšala kvalitetu smještaja. Look Voyages bio je jedan od prvih francuskih turoperatora u destinaciji koji je ponudio “klub proizvod” s frankofonskom animacijom.

Plein Vent

Jedan od prvih turoperatora u Hrvatskoj - sudjelovao je u lansiranju destinacije, sa sloganom “kvaliteta po niskoj cijeni”. Ovaj ekonomski model predlaže jednu destinaciju, jedan proizvod, jedan izlet i jamči polazak. U zrakoplovnom prijevozu turoperator se oslanja na matičnog turoperatora Fram, s kojim zakupljuje kapacitete - jamči kvalitetu i strogo izabrani proizvod te stalnu kontrolu usluge. Ove godine, Plein Vent prvi je turoperator koji Francuzima otvara mogućnost boravka u zadarskoj regiji u renoviranom hotelu Adria.

CroisiEurope

Prva europska brodarska kompanija stara 34 godine, prva je kad je riječ o riječnoj plovidbi u Europi. Hrvatsku komercijalizira pod firmom CroisiMer počevši od 2007., s brodom “La Belle de L’Adriatique” (200 putnika) koji je iste godine sagradio za plovidbu Jadranom.

Thomas Cook

Ulaže u klub proizvode i nudi proizvode različitih razina cijena. Originalnost temelji na zanimljivim gastronomskim i kulturnim etapama i degustacijama domaćih proizvoda. Grupa Thomas Cook objedinjuje tri velike francuske marke: Thomas Cook, Jet Tours i Aquatour (za polaske iz sjevernog dijela Francuske). Thomas Cook nudi nekoliko proizvoda u Hrvatskoj: ture, jedno putovanje automobilom koje uključuje Zagreb te ove godine prvi put otvara svoj Thomas Cook village Waterman Supetrus na Braču.

Fram

Od početka je prisutan u Hrvatskoj iako je stagnirao u rezultatima i u ponudi. U 2013. je Hrvatska reaktivirana atraktivnim bitnim pomakom u raznovrsnosti ponude: Fram je udvostručio broj letova prema Hrvatskoj - iz sedam gradova prema Dubrovniku i od ove godine prema Splitu. Fram otvara svoj hotel klub Framissima u hotelskom kompleksu Elaphusa Bluesun na Braču te novi hotel klub Olé Bluesun Bonaca.

Jet Tours

Nudi veliki broj proizvoda, različitih kategorija smještaja. Zanimljivi su proizvodi koji kombiniraju nekoliko otoka, te ture i kružna putovanja iz Splita i Dubrovnika, gdje slijeću letovi iz Pariza i pokrajinskih gradova. Turoperator očekuje porast širenjem polazaka iz pokrajine..

Croatie Tours

Specijalist za putovanja à la carte. Nudi različite kombinacije u Hrvatskoj te pokriva sve vrste prijevoza, smještaja, iznajmljivanja, putovanja automobilom, pješačke obilaske, boravke u svim regijama i na dvadesetak hrvatskih otoka. Ove godine nudi tri nove ture automobilom a tema je kulturna i prirodna baština, posebno na Kvarneru.

Bemex Tours

Specijalist za Hrvatsku od 1985. − nudi široku lepezu smještaja za sve vrste potražnje. U zrakoplovnom su prijevozu vrlo prilagodljivi, kombiniranim rutama open-jaws. Brošura za individualce je sveobuhvatna i operativna od travnja do listopada. Za skupine, Bemextours predlaže vikend boravke, incentive i teambuilding te privatne brodove za kružna putovanja à la carte.

Novasol

Specijalist za iznajmljivanje kuća, u posljednjih je nekoliko godina zabilježio odlične rezultate u Hrvatskoj. Nudi bogat izbor kvalitetnih proizvoda u Istri i Kvarneru, nešto slabiji na južnom dijelu obale.

Atalante

Specijalist za avanturistički turizam i bilježi veliko zanimanje za Hrvatsku. Unatoč malim brojkama, radi se o kvalitetnom proizvodu koji se kreće uzlaznom putanjom.

Interhome

Specijaliziran za iznajmljivanje kuća i stanova − 70 posto rezervacija odnosi se na jednotjedni boravak, 23 posto na dvotjedni.

Comptoir des Voyages

Specijaliziran za visoko kvalitetne programe à la carte. Novi proizvodi: city break u Zagrebu i kratka putovanja po Hrvatskom zagorju.

TEMA BROJA FRANCUSKA

Uz organizirana putovanja potrebno je razvijati i individualna putovanja, što nije jednostavno kad nema dostatno zrakoplovnih linija, pogotovo jeftinijih. Nacionalne zrakoplovne kompanije nerijetko su preskupe za individualna putovanja, posebno s obzirom na trenuta no gospodarsko stanje u Francuskoj. Najve a zapreka razvoju francuskog tržišta jest mali broj jeftinih letova prema Hrvatskoj, posebice iz provincije. Naime, izvan Pariza, u sezoni postoje samo letovi Lyon Split, Lyon Dubrovnik, Mulhouse Dubrovnik te Marseille Zadar. Ne postoji nijedan izravan redoviti let ni low cost iz velikih gradova Nantesa, Bordeauxa, Toulousea ili Lillea. Stanovnici tih regija, koje imaju veliki emitivni potencijal, trenuta no su ovisni o charterskim letovima, kombiniranim letovima (koji su esto skupi) ili dolascima automobilom (koji mogu trajati i dva dana, ovisno o regiji). Za ve inu Francuza, posebno u pariškoj regiji iz koje stiže najviše putnika, Hrvatska je predaleko da bi putovali automobilom. Istraživanje Tomas 2011. pokazuje da 84 posto turista koji posje uju Hrvatsku dolazi automobilom (Nijemci, Austrijanci, Talijani, esi, Slovenci), prema osam posto koji putuju zrakoplovom. Razvoj individualnog prometa s francuskog tržišta treba promišljati pove anjem broja zra nih linija te poticanjem prometa u regijama iz kojih je Hrvatska dostupna automobilom.

Francuska

Individualni promet s francuskog tržišta

Navike i ponašanje francuskog turista Francuski je turist ljubitelj kulturnih i prirodnih sadržaja, sklon je putovanjima na tragu novih otkri a, zainteresiran je za kontinentalna podru ja i putovanja izvan sezone. No poznat je po tomu što je mnogo zahtjevan.

Zrakoplovne veze prema Hrvatskoj u 2013. (bez charterskih linija turoperatora) CROATIA AIRLINES Paris CDG − Split, ponedjeljkom, srijedom i subotom Paris CDG − Dubrovnik, četvrtkom, petkom i nedjeljom Paris CDG − Zagreb, svaki dan od travnja do listopada Lyon − Split, subotom od travnja do listopada

AIR FRANCE Paris CDG − Zagreb, svaki dan

BRUSSELS AIRLINES Bruxelles (Belgique) − Zagreb, svaki dan

LUXAIR Luxembourg (Lux) − Dubrovnik, nedjeljom, od 21. travnja do 6. listopada – novo u 2013.

RYANAIR Paris Beauvais − Zadar, srijedom i nedjeljom, od 31. ožujka 2013 – novo u 2013. Paris Beauvais − Pula, srijedom i subotom, od 24. ožujka – novo u 2012. Marseille − Zadar, ponedjeljkom i petkom, od 1. travnja – novo u 2012. Charleroi (Belgique) − Rijeka, ponedjeljkom i petkom, od 1. travnja 2013. – novo u 2013. Charleroi (Belgique) − Zadar, ponedjeljkom, utorkom i subotom, od 26. ožujka Charleroi (Belgique) − Pula, ponedjeljkom i subotom, od 25. ožujka

TRANSAVIA Paris Orly − Dubrovnik, petkom, od 26. travnja do 27. rujna – novo u 2012. Paris Orly − Split, petkom, od 26. travnja do 4. listopada – novo u 2012.

EASYJET Lyon − Dubrovnik, utorkom i subotom, od 6. srpnja do 31. kolovoza – novo u 2013. Paris CDG − Dubrovnik, svaki dan osim srijede, od 1. srpnja do 1. rujna Paris CDG − Split, svaki dan, od 5. srpnja do 1. rujna Bâle Mulhouse − Split, subotom, od 20. travnja Genève (Suisse) − Split, subotom, od 20. travnja Genève (Suisse) − Dubrovnik, subotom, od 18. svibnja

Prema istraživanju Tomas 2011., Francuzi se u Hrvatskoj najviše zanimaju za aktivni turizam i kulturu. U ovom kontekstu, novi letovi za Zadar dobrodošli su jer su Francuzi uz kulturu posebno zainteresirani za prirodu i nacionalne parkove. Grafi ki prikaz pokazuje da je Hrvatska destinacija koja je prikladna za putovanja, za razliku od Tunisa i Španjolske, u kojima su turisti pretežno stati ni te upražnjavaju manje aktivnosti. Ova pozicija Hrvatske svjedo i o raznolikosti njezine turisti ke ponude, a trebala bi oja ati zahvaljuju i novim jeftinim letovima koji otvaraju mogu nost kombiniranja ulaska i izlaska u destinaciju. Analiza prema vrsti smještaja potvr uje da se Francuzi rado odlu uju za hotele i turisti ka naselja (62 posto), za kamping i privatni smještaj (38 posto).

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Prostorna raspore enost francuskih gostiju u Hrvatskoj Dolasci Dolasci 2010. 2011. 50.995 Istra 40.111 Kvarner 36.000 Zadar 36.713 Šibenik 69.520 Split 101.320 Dubrovnik Grad Zagreb 23.100 Kontinentalni 39.700

Dolasci Evolucija 2012. 2012./2011.

50.112

55.964

+12 posto

38.685

40.500

+4 posto

35.800

41.000

+15 posto

35.683

33.949

-4,8 posto

75.425

75.400

+0 posto

101.097

107.000

+6 posto

26.987

26.080

-3 posto

43.130

43.700

+1 posto

Bolja “prostorna raspore enost” francuskih turista u Hrvatskoj trend je koji bi se trebalo nastaviti. Primjerice, Francuska je tre e emitivno tržište u kontinentalnoj Hrvatskoj, s 43 000 dolazaka u 2011., nakon Italije i Austrije.

Dolasci francuskih gostiju u kontinentalnoj Hrvatskoj

S više od 180 000 dolazaka, splitska i dubrova ka regija još bilježe gotovo polovicu dolazaka s francuskog tržišta (43 posto). No potrebno je istaknuti veliku evoluciju dolazaka u istarskoj i zadarskoj regiji, s porastom od 12 posto i 15 posto, što se nastavlja na uvo enje novih letova, a upu uje na mogu nost razvoja tih regija na francuskom tržištu.

Dolasci iz Francuske po mjesecima Dolasci 2012.

Noćenja 2012.

Indeks

Dolasci 2011.

Noćenja 2011.

Indeks

Siječanj

1.295

3.265

1,35

1.112

3.019

1,30

116,46

108,15

Veljača

1.923

4.333

1,65

1.724

4.002

1,44

111,54

108,27

Ožujak

3.524

9.399

1,90

2.736

6.680

1,61

128,80

140,70

Travanj

22.907

76.240

4,59

24.803

79.450

4,71

92,36

95,96

Svibanj

45.659

156.212

4,57

48.065

154.900

5,60

94,99

100,85

Lipanj

47.470

163.215

1,94

46.301

167.180

1,98

102,52

97,63

Srpanj

80.461

357.151

1,70

81.036

355.088

1,79

99,29

100,58

Kolovoz

126.608

612.070

2,68

111.599

553.325

2,55

113,45

110,62

Rujan

55.760

189.469

2,32

52.441

189.705

2,58

106,33

99,88

Listopad

15.232

48.348

2,72

13.126

42.842

2,68

116,04

112,85

Studeni

2.652

7.407

1,79

2.348

5.952

1,52

112,95

124,45

Prosinac

2.021

5.615

1,80

2.216

5.597

1,86

91,20

100,32

Dolasci francuskih gostiju po periodu

Indeks 2012./2011.

TEMA BROJA FRANCUSKA

Prednosti

Nedostatci

Ljepota krajolika, bogatstvo kulturne baštine.

Nedovoljno letova, posebno iz “provincije”. Unatoč tomu što postoje jeftiniji letovi prema Hrvatskoj, njihov broj nije dostatan, posebno prema određenim regijama (Kvarner, Istra, pa i Zadar).

Autentičnost i očuvana priroda. Raznolikost turističke ponude koja može zadovoljiti sve segmente potražnje s francuskog tržišta. Blizina destinacije, izostanak administrativnih zapreka. Općenito dobar imidž destinacije. Hrvatska se na francuskom tržištu istaknula kao jedna od najdojmljivijih “priča o uspjehu” na području turizma. Aktivna uloga Hrvatske turističke zajednice na tržištu, na planu promidžbe i potpore turoperatorima. Idealna destinacija za supstituciju “kriznih” destinacija Magreba.

Nedostatak klub proizvoda s francuskim animatorima. Nedostatak hotela s tri zvjezdice (posebno u dubrovačkoj regiji). Razina usluge nije uvijek primjerena (prijam, hotelska usluga, hrana u restoranu). Još nedovoljno poznavanje određenih regija – Lika/ Karlovac, Slavonija, središnja Hrvatska - unatoč uloženim naporima. Riječ je o dugoročnom procesu. Nepraktične plaže za obitelji s djecom, preveliko opterećenje obalnog područja ljeti.

Mogućnosti

Opasnosti

Otvaranje novih jeftinijih linija koje će omogućiti više dolazaka u regijama Istre, Kvarnera i Zadra.

Kontekst gospodarske krize i pad kupovne moći Francuza.

Izravni let Croatia Airlinesa iz Pariza u Dubrovnik u zimskom razdoblju (ako se nastavi).

U kriznom razdoblju Francuzi su skloni ostajati “kod kuće”. U određenim segmentima klijentele, cijena postaje važnija od destinacije.

Potencijal emitivnog tržišta za produljenje sezone - tržište seniora predstavlja 18 posto francuskih turista, dok radnici i osobe s nižom stručnom spremom čine 46 posto. Prvi imaju mogućnost putovati izvan sezone, a drugi traže povoljne cijene. Postoji, dakle, potencijal za razvijanje predsezone i posezone te zimskog razdoblja. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Predvi anja za 2013. godinu Godina 2013. trebala bi potvrditi dobre rezultate iz 2012. Strategija nastupa na tržištu posebno je istaknula razvijanje programa iz “provincijskih gradova”, produljenje sezone i bolju prostornu raspore enost te valorizaciju hrvatskih regija i raznolikosti turisti kog proizvoda. O ekujemo i pozitivne u inke vezane za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Francuzi rezerviraju sve kasnije i događa se da tada ne nalaze mjesta u hrvatskim hotelima. Porast cijena smještaja koji uvijek ne prati poboljšanje kvalitete – vrijednost za novac. Mjestimična precijenjenost hotela s četiri i pet zvjezdica.

Francuska

Prednosti i nedostatci hrvatske turisti ke ponude

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Noviteti za 2013. godinu Mnogobrojne su novosti s francuskog tržišta u 2013.godini.

Noviteti francuskih turoperatora u 2013. Francuski su turoperatori svjesni da u Hrvatskoj postoje mogućnosti za razvoj njihove aktivnosti. Iako za njih razvijanje novih programa pretpostavlja i novi poslovni rizik, sve ih više širi svoju produkciju te u ponudi imaju nove regije. Nova odmorišna putovanja

Nove ture

Fram otvara tri nova proizvoda na Braču: - Hotel-Club 4* Framissima - Hotel-Club 3* Olé - Hotel 3* Bonaca

Comptoir des Voyages nudi novi jedinstven proizvod na tržištu – petodnevno putovanje po Hrvatskom zagorju. Obilaze se Veliki Tabor, Trakošćan i Varaždin.

Plein Vent se instalira u zadarskoj regiji, u kojoj francuski turoperatori još nisu brojni. Novi proizvod je hotel Adria u Biogradu na Moru.

Salaun nudi turu po regiji “Grand Tour de l’ex-Yougoslavie”, veći dio putovanja je u Hrvatskoj, sedam od ukupno trinaest dana: Opatija, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik.

Visit Europe širi produkciju u dubrovačkoj regiji s novim programom u hotelima Grand Hotel Orebić i Lafodia.

Solotour, specijalist za grupna putovanja predlaže novi city break u Dubrovniku.

Novi letovi u 2013. Počevši od 2012., uvedeni su mnogi niskotarifni letovi. U 2013. uvedena su dva dodatna leta. Ryanair omogućuje novu vezu, dva puta na tjedan, Paris Beauvais - Zadar. Francuzi iz istočne regije imaju mogućnost putovati u Rijeku iz susjedne Belgije novim letom Charleroi - Rijeka.

STRATEGIJA I PUTANJA DESTINACIJE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU Francusko smo tržište po eli obra ivati 1998. godine, kada je otvoreno Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Parizu. Iza nas je 15-godišnji rad koji možemo podijeliti u tri faze:

Lansiranje “nove” destinacije 1999. – 2005. Zrelost i u vrš enje destinacije 2006. – 2010. “Novi polet” destinacije.

Butlerov dijagram – životni ciklus destinacije

EasyJet otvara novu liniju Lyon – Dubrovnik, dva puta na tjedan u srpnju i kolovozu.

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Parizu utemeljeno je u lipnju 1998. u uvjetima “de cita imidža” Hrvatske kao turisti ke destinacije na francuskom tržištu te negativnih konotacija vezanih za rat u našoj zemlji. Trebalo je krenuti “od nule”, stvoriti jasan i pozitivan imidž te kvalitetno pozicionirati destinaciju. Djelotvoran slogan koji je tada Hrvatsku lansirao na tržištu bio je “Croatie. La Méditerranée s’agrandit” – strategija se temeljila na kvalitativnom pozicioniranju destinacije, a nit vodilja bila je autenti nost. Kvaliteta naših kampanja oglašavanja privukla je i izbirljiviju publiku koja se zainteresirala za sve oblike naše turisti ke ponude, ne samo za proizvod sunce/more (koji ograni uje razvoj tržišta, i prostorno i vremenski). Odnosi s medijima imali su odlu uju u ulogu ukupna vrijednost reportaža i priloga kao rezultata PR aktivnosti od 2000. do 2004. dosegnula je 58,3 mil. eura (2474 pisana, radijska i TV priloga). Broj dolazaka s francuskog tržišta je s 31 600 u 1999. porastao na 220 600 u 2003. godini. Slijedila je faza oboga ivanja komunikacijske poruke novim sadržajima (od 2003. do 2005.) - “Croatie, la Méditerranée retrouvée” – Hrvatska, Mediteran kakav je nekada bio. Inzistiranjem na raznolikosti i bogatstvu turisti ke ponude željele su se otkriti mnogobrojne mogu nosti koje Hrvatska pruža. Cilj je ostvaren, s obzirom na to da je u ovoj fazi broj dolazaka porastao najprije na 400 000 u 2004., a zatim na rekordnu 591 000 u 2005., kada je Hrvatska proglašena destinacijom godine. Hrvatska je jedina destinacija koja je na francuskom tržištu ostvarila takav razvoj i kao takva je esto “školski primjer” uspjeha. Time završava faza lansiranja destinacije i slijedi faza zrelosti destinacije te stabilizacije rezultata. Godina 2006. je prekretnica u višegodišnjem uzlaznom trendu – etiri godine destinacija bilježi pad dolazaka i no enja, sve do 2010. godine. Faza “novog poleta” pro lira se s 2011., kada destinacija ponovno po inje lagano rasti da bismo u 2012. ostvarili rezultat od 418 500 dolazaka i 1 600 000 no enja.

TEMA BROJA FRANCUSKA

Broj dolazaka i no enja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci apsol.

indeks

NoÄ&#x2021;enja 1989. = 100

apsol.

indeks

1989. = 100

1989.

199.865

100

901.070

1990.

181.233

765.644

1991.

37.297

149.989

1992.

15.989

54.593

1993.

19.910

125

86.295

158

1994.

27.261

137

138.760

161

1995.

18.788

75.562

1996.

27.000

144

71.000

1997.

34.647

128

110.470

156

1998.

41.914

121

144.867

131

1999.

31.646

87.818

2000.

57.193

181

180.449

205

2001.

74.719

131

224.510

124

2002.

134.708

180

418.172

186

2003.

220.636

164

110

688.715

165

2004.

392.911

178

197

1.241.729

180

138

2005.

591.098

150

296

1.920.288

155

213

2006.

505.139

253

1.707.718

190

100

2007.

473.806

237

1.664.973

185

2008.

439.095

220

1.635.494

182

2009.

393.192

197

1.510.894

168

2010.

388.320

194

1.464.114

162

2011.

394.482

101,6

197

1.483.546

101

165

2012.

418.500

106

212

1.538.500

104

180

Izvor: DZS

Dolasci i no enja francuski turista od 1989. do 2012. godine

Francuska

FRANCUSKA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Prva faza – “lansiranje” destinacije na francuskom tržištu (1999. – 2005.) Tržište smo po eli obra ivati 1998., kada je otvoreno Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Parizu, a u pet godina (1999. – 2005.) broj dolazaka narastao je 12 puta (+1768 posto). Još bolje rezultate bilježimo kada su u pitanju no enja, s porastom od 2086 posto. Na ovaj na in, francusko je tržište premašilo razinu rezultata iz 80-ih godina, no više je od broj anog porasta zna ila kvalitativna promjena u strukturi gostiju (u odnosu prema predratnim godinama). Pro l i kvaliteta francuskih gostiju koji dolaze u Hrvatsku bili su bitno odre eni kvalitetom naše komunikacije na tržištu. Dokazali smo da se potražnja s francuskog tržišta savršeno podudara s postoje om hrvatskom turisti kom ponudom, što je bila naša pretpostavka od po etka. Ono što treba posebno istaknuti (u fazi “lansiranja” Hrvatske kao destinacije na francuskom tržištu) evolucija je od de cita imidža, do imidža destinacije u trendu u relativno kratkom razdoblju. Hrvatska se, zahvaljuju i toj evoluciji, istaknula na francuskom tržištu kao jedna od najdojmljivijih “pri a o uspjehu” u turizmu.

Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj 1999. - 2005. Godina

Dolasci

Noćenja

1999.

31.646

2000.

52.000

+66%

170.500

+94%

2001.

74.719

+43%

224.510

+31%

2002.

134.708

+80%

418.172

+86%

2003.

220.636

+64%

688.715

+65%

2004.

392.911

+77%

1.235.545

+79%

2005.

591.098

+50%

1.920.288

+55%

Prekretnica je bila 2006., a razlozi su bili vezani za nagli rast cijena, PDV, te ukidanje subvencija za organizirani promet. Kombinacija imbenika dovela je u pitanje konkurentnost destinacije na tržištu te percepciju njezine vrijednosti za novac u o ima potroša a. Tomu treba dodati ste aj velikoga francuskog turoperatora Marsansa, specijalista za Hrvatsku, i nedostatak novih programa (vezano za pomanjkanje letova).

Evolucija rezultata izme u 2005. (vrhunac) i 2011. (povratak rasta) Godina

Dolasci

Noćenja

2005.

591.098

+50%

1.920.288

+55%

2006.

505.139

-15%

1.707.718

-11%

2007.

473.806

-5%

1.664.973

-3%

2008.

439.095

-7%

1.635.494

-2%

2009.

393.192

-8%

1.510.894

-6%

2010.

388.320

-1,5%

1.464.114

-3%

2011.

394.000

+1,5%

1.483.000

+1%

87.818

Dinamika rasta dolazaka i no enja 1999. - 2005.

U ovoj fazi trebalo je razraditi prvotne kampanje koje su djelovale na planu pozicioniranja i prepoznatljivosti destinacije te otvoriti mogu nost vrednovanja bogatstva našega turisti kog proizvoda, privla e i nove segmente populacije. Trajna stabilizacija francuskog tržišta, razvijanje programa u do tada manje zastupljenim regijama i produljenje sezone bili su glavni ciljevi. Slijedila je faza razvoja branda na tržištu u suradnji s turoperatorima, u sklopu kampanje co-brandinga koja je funkcionirala kroz razli ite segmente ponude. Tema more/kultura bio je argument ve ine naših izravnih konkurenata na Mediteranu (koji su na marketinškom planu vrlo agresivni). Kako bismo se istaknuli, trebalo je inzistirati na komparativnim prednostima destinacije, ponajprije na autenti nosti.

Druga faza – u vrš enje i stabilizacija destinacije na tržištu (2006. – 2010.) Nakon višegodišnjega eksponencijalnog rasta te “eksplozije” broja dolazaka i no enja u 2005., slijedi razdoblje (od 2006. do 2010.) tijekom kojeg Hrvatska bilježi uzmak na tržištu.

Nakon uspješnog lansiranja bilo je nužno Hrvatsku pozicionirati kao unikatnu, nepodložnu modnim kretanjima te “pozitivno zahtjevnu”, u smislu da je treba više puta otkrivati. Trebalo je tako er “dokazati” da Hrvatska posjeduje bogatu i raznovrsnu ponudu. Uloga komunikacije bila je presudna u izbjegavanju rizika “banaliziranja” destinacije.

Oja ati konkurentnost mogli smo samo podizanjem kvalitete (kako je doživljava tržište), tj. postizanjem još boljeg odnosa vrijednost za novac. Hrvatska se u Francuskoj nikada nije dominantno pozicionirala putem cijene, nego kvalitetom. Ono što je trebalo istaknuti bila je autenti nost okruženja koju su druge destinacije izgubile te bogatstvo i kvaliteta turisti ke ponude. Danas se još osje aju pozitivni u inci te strategije jer ponuda destinacije ima snažnu konotaciju prirodne i kulturne baštine, a ne samo kupališnog turizma. To nam je omogu ilo da iz godine u godinu razvijamo putovanja izvan sezone.

Tre a faza – “novi polet”, vra anje destinacije u pozitivan trend “Novi polet” destinacije trebalo je promišljati kroz promidžbu regija/odredišta/programa koji su na francuskom tržištu još u fazi “lansiranja”: Istra, Kvarner, Zadar, Zagreb, zimski programi (kra a city break putovanja i dulji programi za starije osobe) u Dubrovniku i Splitu itd. Naime, može se re i da se dubrova ka i splitska regija danas nalaze u fazi u vrš enja, jer su solidno predstavljene u klasi nim programima turoperatora, mada nešto slabije kada su u pitanju letovi. U uvjetima recesije i globalno slabije prodaje, uspjeli smo se u 2011. vratiti u pozitivan trend rasta, s +1,5 posto u dolascima i +1 u no enjima. Trend je dodatno istaknut u 2012., s +6 posto u dolascima i +4 posto u no enjima. Nekoliko imbenika utjecalo je na te rezultate: postavljanje novih letova, strategija promidžbe i širenja regija koje do sada nisu bile dovoljno poznate francuskoj publici (Istra, Zadar, Zagreb) te promidžba predsezone, posezone i zimskih programa.

Godina

Dolasci

Noćenja

2011.

394.000

+1,5%

1.483.000

+1%

2012.

418.500

+6%

1.538.500

+4%

Posebno isti emo dobre rezultate u zadarskoj regiji, s +13 posto u dolascima, te u istarskoj regiji s +11 posto – rije je o dvjema regijama koje smo posebno promovirali, s obzirom na nove mogu nosti i nove letove koji omogu uju postizanje dobrih rezultata i u predsezoni i u posezoni, tj. od travnja do kraja listopada. Zimske programe uspjeli smo pokrenuti zahvaljuju i stvaranju proizvoda “Dubrovnik, grad za sve sezone” i vikendaranžmanima koje smo osmislili u suradnji s destinacijskim

menadžmentom, Croatia Airlinesom i francuskim turoperatorima. Ovaj program zamišljen je u sklopu strateškog cilja desezonalizacije, s naglaskom na kulturni i gastro-enološki sadržaj. Akcija je rezultirala pove anjem u francuskim dolascima od 142 posto za regiju Dubrovnika i 21 posto plusa globalno za Hrvatsku, od sije nja do ožujka 2012. godine. Intenzivna PR aktivnost i mnogobrojni napisi u medijima omogu ili su dobru promidžbu novog proizvoda. Zahvaljuju i novim letovima koji Francuzima omogu uju otkrivanje novih, manje poznatih regija i putovanja izvan sezone, otvaraju se mogu nosti za postizanje bolje prostorne i vremenske raspore enosti francuskih dolazaka i no enja. Uz destinacije koje i dalje bilježe veliki uspjeh – Split i Dubrovnik – napreduju nova odredišta – Istra i Zadar te Zagreb, koji tako er isti emo kao city break destinaciju tijekom cijele godine. Kampanja oglašavanja (2011. i 2012.) koja se temeljila na geo-marketingu i preciznoj segmentaciji tržišta omogu ila je selektivniji pristup ciljanim skupinama i optimizaciju uloženih sredstava. Intenzivna PR aktivnost popratila je promidžbu predsezone i posezone te otvaranje novih odredišta.

Nekoliko primjera promidžbenih aktivnosti u ovom razdoblju PR aktivnosti – Vrijednost objavljenih materijala u 2012. iznosila je 5.648.698 € (prema 2.805.462 € u 2011.), s 409 objavljenih lanaka i reportaža (prema 268 u 2011.). Realizirali smo važne reportaže i posebna izdanja u asopisima Géo, Destination i Revue de l’Histoire. Objavili smo i 24 priop enja za medije, a veliki su napori uloženi u ažuriranje postoje ih vodi a o Hrvatskoj (Le Routard, Le Petit Futé, Guide Vert Michelin, Géoguide, Guest Guide), koji su u Francuskoj važan nositelj turisti ke promidžbe. Oglašavanje – Svrha komunikacije u distributivnim mre-

žama agencija AS Voyages i Havas Voyages bila je poticati organizirani promet. Oglašavanje u medijima bilo je više usmjereno na poticaj individualnog prometa, mada ono ne isklju uje poticanje organiziranog prometa, s obzirom na to da se polazišta charterskih letova u velikom broju poklapaju s odabranim podru jima oglašavanja. Oglašavali smo se u regionalnim izdanjima najja ih nacionalnih asopisa te na taj na in ostvarili u inkovitu segmentaciju tržišta, radi optimizacije utrošenih sredstava. U 2012. smo objavili 82 oglasa, uklju uju i one s partnerima, što je omogu ilo, u svakom pojedinom slu aju, udvostru avanje broja oglasa. Organizirana su tri važna kongresa agenata – Dubrovnik je bio doma in dvaju kongresa najja ih distribucijskih mreža putni kih agencija u Francuskoj: Havas Voyages (koja okuplja 460 agencija) u studenom 2011. i AS Voyages (koja okuplja 1200 agencija) u sije nju 2012. godine. Umag je bio doma in kongresu Udruženja francuskih putni kih agencija “SNAV Ile de France” u svibnju 2012. godine. Kulturna sezona Hrvatske u Francuskoj: Festival “Croatie, la voici” – Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajed-

nice u Parizu pridružilo se organizaciji Festivala Hrvatske u Francuskoj, “Croatie, la voici”, te je osmislilo i provelo više promidžbenih aktivnosti kako bi spojilo kulturu i turizam. Francuska publika posebno je zainteresirana za kulturne sadržaje, koji su oduvijek bili jedan od temelja naše komunikacije. Ovo je bila prilika da se promidžbom hrvatske kulture poja a imidž i atraktivnost destinacije.

Francuska

U ovoj je fazi trebalo oja ati i kvalitativni karakter destinacije, kako bi se opravdala cijena ve a nego kod nekih konkurenata – Gr ke, Turske, Tunisa. Trebalo je privu i goste ja e kupovne mo i, goste u potrazi za drugim sadržajima osim proizvoda sunca/mora. Negativni u inci u destinacijama koje su upravo na tome temeljile svoju turisti ku ponudu, uništenja, u pojedinim slu ajevima, prouzro ena masovnim turizmom i nekontroliranom izgradnjom (što nanosi štetu krajoliku i stanovništvu), postali su primjeri koje se u Hrvatskoj ne smije slijediti. Profilirali su se novi trendovi kulturnog turizma i održivoga ekološkog turizma – kontekst u kojemu se Hrvatska mogla istaknuti.

TEMA BROJA FRANCUSKA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Mega projekt “Village de la Croatie” – Na prestižnoj lo-

…4 ženska asopisa, s nakladom ve om od 450 000 primjeraka

kaciji u Parizu, središnjem trgu Place du Palais Royal, publici je tijekom deset dana predstavljena Hrvatska. Prezentacija je zamišljena kao kombinacija izložbe HGK “Be Croative” i turisti ke promidžbe hrvatskih regija.

Zanimanje medija

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Parizu osmislilo je u inkovitu strategiju komunikacije s medijima, koja je donijela znatne rezultate kada su u pitanju kvaliteta i obujam objavljenih materijala. Sofisticirane metode i alati segmentiranja baze podataka omogu uju ciljani pristup po tematikama i medijima, a online marketing i društvene mreže ve su nekoliko godina u središtu našeg djelovanja.

Za 2013. bilježimo golemo zanimanje francuskih medija za Hrvatsku, nakon naših inicijativa i mnogih priop enja. Ustvr ujemo da je strategija promidžbe Zadra i Istre donijela o ekivane rezultate, jer su poznavanje i svijest o tim regijama kod novinara znatno oja ali. Objave u 2013.:

…5 od 7 najja ih “news” asopisa u Francuskoj

Le Point (14/03), tri stranice o samostanima u Dalmaciji, naklada: 500 000 primjeraka Nouvel Observateur (07/03), jedna stranica o Dalmaciji, naklada: 644 000 primjeraka Parisien Magazine (24/05), tri stranice o Dubrovniku, naklada: 650 000 primjeraka Parisien magazine (15/03), pola stranice o Istri, naklada: 650 000 primjeraka M le Magazine du Monde (travanj), jedna stranica o Istri, naklada: 310 000 primjeraka Figaro Magazine (lipanj), osam stranica o Zadru i Paklenici, naklada: 530 000 primjeraka

…2 velika asopisa o kulturnim i društvenim temama

Valeurs Actuelles (28/02), etiri stranice o Zagrebu, naklada: 105 000 primjeraka Telerama Sortir (20/03), jedna stranica o Dubrovniku, naklada: 300 000 primjeraka

…9 asopisa za putovanja, nekoliko naslovnica

Grands Reportages (svibanj), 40 str. i naslovnica o Hrvatskoj, naklada: 60 000 primjeraka Horizons Monde (lipanj), 20 str. o Hrvatskoj, naklada: 50 000 primjeraka Voyages et Hôtels de Rêve, 12 str. o Hrvatskoj, naklada: 50 000 primjeraka Lonely Planet Magazine (lipanj), tri stranice o Dubrovniku, naklada: 90 000 primjeraka Petit Futé Magazine, etiri stranice i naslovnica o Istri, naklada: 90 000 primjeraka Désirs de Voyages spécial Croatie (28/04), 15 str. o Hrvatskoj, naklada: 70 000 primjeraka Grands Reportages (kolovoz), deset stranica o Zagrebu, naklada: 60 000 primjeraka Rando Balades (kolovoz), šest stranica o Hrvatskoj, naklada: 31 000 primjeraka

Santé Magazine (svibanj), etiri stranice op enito o Hrvatskoj, naklada: 465 000 primjeraka Maxi (lipanj), etiri stranice o Zadru i Dalmaciji, naklada: 625 000 primjeraka Avantages (kolovoz), etiri stranice o Splitu i Dalmaciji, naklada: 600 000 primjeraka Madame Figaro (srpanj), dvije stranice o Splitu i Dalmaciji, naklada: 522 000 primjeraka

…2 gastronomska asopisa s nakladom ve om od 150 000 primjeraka

Maxi Cuisine, pet stranica o Hrvatskoj, naklada: 318 000 primjeraka Marmiton magazine (travanj), devet stranica o hrvatskoj gastronomiji, naklada: 150 000 primjeraka

…2 od 3 najvažnija stru na asopisa

Tour Hebdo (05/04), dvije stranice o Zagrebu L’Echo Touristique (svibanj), pet stranica o Hrvatskoj

…najja i regionalni, dnevni asopisi s ciljem promidžbe novih letova iz regija

Le Dauphiné Libéré (svibanj), jedna stranica o Dubrovniku, naklada: 268 000 primjeraka La Voix du Nord (svibanj), jedna stranica o Kvarneru i Istri, naklada: 300 000 primjeraka

Strategija i izgledi za 2013. godinu U skladu s globalnom strategijom, nastavljamo promicati predsezonu i posezonu te kontinentalni turizam. Francuzi naj eš e borave u Hrvatskoj u svibnju, lipnju i rujnu, no postoji velik prostor za napredovanje, što se posebno odnosi na travanj i listopad. Na osnovi u injenog nastavljamo promicati kontinentalne regije, gdje je Francuska ve sada tre e strano tržište (unato geografskoj udaljenosti). Zanimljivi programi otvaraju nove mogu nosti – city break programi “Zagreb, nova europska metropola” i “Dubrovnik, grad za sve sezone”, “Discover the heart of Croatia” (Krapina, Hrvatsko zagorje i Samobor). S obzirom na strateške odrednice bolje prostorne i vremenske raspore enosti inozemnih gostiju te o ekivanja i potražnju s francuskog tržišta, potrebno je i dalje raditi na promidžbi sljede ih proizvoda:

23 Ciljana perspektiva Produljiti sezonu

Sunce & More

Promijeniti percepciju o proizvodu Veći broj letova

Kultura / baština / ture

Ruralni turizam / Eno-gastronomija

Aktivni odmor / avanturistički programi / priroda

Kampovi

Bogatija ponuda turoperatora Veći broj letova

Loša percepcija Francuza kad je riječ o hrvatskim plažama Nedostatak letova iz provincije i općenito visoke cijene letova Jednolična ponuda turoperatora Nedostatak letova iz “provincije”, općenito visoke cijene letova

Bolja ponuda

Nedorađenost ponude u nekim regijama

Bolji smještaj

Strategije Usmjeravati na predsezonu i posezonu Komunicirati o kvaliteti i čistoći mora Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove Specifična komunikacija

Nedovoljna prepoznatljivost proizvoda

Neadekvatnost smještajnih kapaciteta

Bogatija ponuda turoperatora

Nedostatak programa kod turoperatora

Bolja prepoznatljivost proizvoda

Nedovoljna prepoznatljivost proizvoda

Veći broj letova

Nedostatak letova iz provincije i općenito visoke cijene letova

Bogatija ponuda turoperatora

Jednolična ponuda turoperatora

Bogatija/odgovarajuća ponuda

Nedorađenost ponude u nekim regijama i u nekim kampovima

Promijeniti percepciju o proizvodu

Percepcija udaljene i skupe destinacije

Bolja prepoznatljivost proizvoda

Nedostatak odgovarajućih parkinga “aires de stationnement”

Valorizacija proizvoda koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta Komunicirati o proizvodima koji su adekvatni potražnji s francuskog tržišta Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda Specifična komunikacija Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda Valorizacija proizvoda koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta Komunicirati o geografskoj pristupačnosti te o dobrom odnosu kvalitete i cijene Komunicirati o proizvodima koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta

Nedovoljna prepoznatljivost proizvoda

Specifična komunikacija

Veći broj letova

Nedostatak letova iz provincije i općenito visoke cijene letova

Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove

Bogatija ponuda turoperatora

Nedovoljno programirano kod turoperatora

Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda

Veći broj letova

Hrvatska kao brand

Nedostatak kapaciteta u visokoj sezoni

Bolja prepoznatljivost proizvoda

Bolja ponuda

Mladi / provod

Glavne zapreke

Veća investicija Utjecati na percepciju vrijednosti za novac

Nedostatak niskotarifnih letova i letova iz provincijskih gradova Nedostatna investicija u komunikaciju u odnosu prema konkurentnim destinacijama Percepcija skupe destinacije (letovi i hotelski smještaj)

ZAKLJU AK Francuska je u recesiji, stopa nezaposlenosti je rekordna, kriza se osje a snažno, iako je manjih razmjera nego u nekim drugim europskim zemljama. No nadamo se da ta situacija ne e bitno ugroziti putovanja u inozemstvo u 2013., iako se može o ekivati da e Francuzi (kao i do sada) u velikom broju odmor provoditi u svojoj zemlji. Pritom ne smijemo zaboraviti da Hrvatska za Francuze ostaje relativno skupa destinacija, koja se uvijek ne uklapa najbolje u kategoriju najbolje vrijednosti za novac. Jedan od razloga su i cijene zrakoplovnog prijevoza. Unato tomu što se niskotarifni letovi izme u Francuske i Hrvatske po inju razvijati, njihov je broj nedovoljan i ne pokriva sve emitivne regije, tj. ne može se usporediti s tržištima kao što su Njema ka ili Velika Britanija. Nedostatak letova iz “provincije” sprje ava nas da se u inkovito

Poticati potražnju kako bi kompanije uvele nove letove Optimizirati investiciju zahvaljujući učinkovitom i ciljanom marketinškom pristupu Kvalitativno pozicionirati destinaciju kako bismo opravdali cijenu

suprotstavimo destinacijama poput Gr ke i Turske. Dostupnost je, dakle, najve a zapreka razvoja prometa, jer Hrvatska ima odli an imidž te je kao destinacija dobro postavljena na francuskom tržištu. Pokretanje nekoliko novih jeftinijih letova trebalo bi poja ati konkurentnost destinacije – na taj emo na in mo i dodatno razvijati regije koje su do sada Francuzima bile teže dostupne. Me utim, još postoji bitna zapreka razvoju individualnog prometa, jer nema letova iz ve ine francuskih gradova (osim Pariza). Poboljšanje prostorne i vremenske raspore enosti francuskih gostiju putem promicanja sadržaja kao što su kultura / priroda / gastronomija / city break programi, trebalo bi omogu iti daljnje širenje tržišta. Više nego ikada, u trenutku kada se na tržištu doga a preraspodjela udjela odre enih konkurentnih destinacija, za Hrvatsku e biti važno optimizirati vrijednost za novac, kao jednu od važnijih komparativnih prednosti.

Francuska

Brend

TEMA BROJA FRANCUSKA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

HTZ Glasnik

Stanje na tržištima Tekstove priredili: Ranko Vlatkovi

Bojan Baketa

Direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji

Direktor Predstavništva HTZ-a u Poljskoj

Ivan Novak

Mladen Falkoni

Direktor Predstavništva HTZ-a u Belgiji

Direktor Predstavništva HTZ-a u Rusiji

Klaudio Stojni

Andreja Cvitkovi

Direktor Predstavništva HTZ-a u Češkoj

Direktorica Predstavništva HTZ-a u SAD-u

Dario Matoševi

Paul Šiki

Direktor Predstavništva HTZ-a u Italiji

Direktor Predstavništva HTZ-a u Skandinaviji

Edouard Tripkovi Katayama

Nora Henterova

Direktor Predstavništva HTZ-a u Japanu

Voditeljica Predstavništva HTZ-a u Slovačkoj

Marin Skenderovi

Goran Blaži

Voditelj Predstavništva HTZ-a u Mađarskoj

Direktor Predstavništva HTZ-a u Sloveniji

Igor upahin

Sanja Jeli Danda

Direktor Predstavništva HTZ-a u Nizozemskoj

Direktorica Predstavništva HTZ-a u Španjolskoj

Mato Radi

Zlatko Deželjin

Direktor Predstavništva HTZ-a u Njemačkoj - Frankfurt

Direktor Predstavništva HTZ-a u Švicarskoj

Romeo Draghicchio

Tonko Rilovi

Voditelj ispostave HTZ-a u Njemačkoj - München

Direktor Predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji

STANJE NA TRŽIŠTIMA

UVOD

Prikupljeni pokazatelji za razdoblje od sije nja do travnja gotovo su identi ni prošlogodišnjima. U tom vremenu ukupni pokazatelji (doma i i strani gosti) turisti kih dolazaka govore o padu od 0,63 posto, dok su no enja u padu od 1,18 posto. Stranci su ostvarili pad od 1,86 posto u dolascima te 2,57 posto u no enjima (rije je o 691 133 dolazaka i 2,03 mil. no enja), doma i su gosti zabilježili rast od 0,07 posto u dolascima i 3,81 posto u no enjima (rije je o 225 685 dolazaka i 603 252 no enja).

Pregled rasta i pada broja dolazaka i noćenja po tržištima (u %), od siječnja do travnja 2013. (ukupno)

Stanje na tržištima Francuska

skladu s podatcima Hrvatske turisti ke zajednice, turisti ki promet (strani i doma i gosti) u travnju je bio manji od prošlogodišnjeg, uz indeks 93,78 u dolascima te indeks 89,4 u no enjima. Ipak, zamje uje se razlika u ostvarenjima doma ih i stranih gostiju. Naime, stranci su u travnju ostvarili 432 058 turisti kih dolazaka, što je pad od 7,24 posto, te 1 289 411 no enja, što je pad od 11,85 posto. Istodobno, doma i su gosti ostvarili 82 541 dolazak, što je pad od 0,49 posto te 215 617 no enja, što je pad od 2,27 posto. S obzirom na to da su uskrsni blagdani bili ranije nego prošle godine, nešto slabiji rezultat u travnju bio je o ekivan (istodobno je ožujak bio odli an, s rezultatom od +15,7 posto u dolascima te +27,96 posto u no enjima), pa ga ne treba smatrati alarmantnim u kontekstu na elno pozitivnih o ekivanja za sezonu, posebice uzmemo li u obzir da travanj u ukupnim no enjima na godišnjoj razini sudjeluje s udjelom od samo 2 do 3 posto.

Udjel stranih tržišta u ukupnom broju turističkih noćenja ostvarenih od siječnja do travnja 2013. (u %)

Najave za svibanj, koji je mnogo važniji u ukupnom godišnjem prometu, u svim su segmentima smještaja vrlo dobre. Razlog je, me u ostalim, ve i broj praznika i blagdana koji omogu uju spajanje nekoliko produljenih vikenda, a dobre prognoze potvr uju i preliminarni pokazatelji zna ajnijih hrvatskih strukovnih udruga iz podru ja turizma (KUH, UPUHH i dr.) te podatci turoperatora i agencija na ve ini stranih tržišta. Dobar turisti ki svibanj trebao bi donijeti “startnu prednost” s kojom emo u i u vrhunac sezone, tijekom kojeg o ekujemo rezultat barem jednak prošlogodišnjem. O ekivanja i ciljevi teku e sezone zasnovani su na objektivnim procjenama, ali i složenim okolnostima na globalnoj razini, zbog ega je još tijekom njezine pripreme i samo ponavljanje rezultata prethodne sezone definirano kao uspjeh. S jedne strane, na rezultate sezone 2013. utjecat e porast potražnje s mnogih tržišta, gdje e ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti dodatni pozitivni poticaj našim komunikacijskim aktivnostima. Dosadašnji rezultati turisti kog prometa pozitivni su na tržištima Belgije, eške, Danske, Finske, Kanade, Norveške, Nizozemske, Poljske, Velike Britanije, SAD-a i Švicarske. S druge strane, opasnost je svakako proširenje krize i mogu i pad turisti ke potražnje na nekim nama najvažnijim turisti kim tržištima, primjerice Slovenije, Italije i Ma arske, te zaoštravanja turisti ke cjenovne utakmice, u emu prednja i dio konkurenata koji gotovo dampinškim cijenama nastoje vratiti izgubljene tržišne udjele. To se ponajprije odnosi na Egipat, Tunis i Gr ku, no injenica je da spomenute zemlje svojom ponudom uglavnom privla e druk iji oblik gostiju od onih koji posje uju Hrvatsku.

U nastavku slijede izvješ a o stanju na tržištu prikupljena u suradnji s mrežom Predstavništava Hrvatske turisti ke zajednice u inozemstvu.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

AUSTRIJA

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Austrija

75.512

257.748

9,77

78.970

269.910

10,11

95,62

95,49

Zadovoljstvo je izvješ e s austrijskog tržišta po eti podatcima s netom završenog kongresa najve ega austrijskog Udruženja organizatora putovanja i autobusera (ÖRV). Naime, na 53. kongresu održanom u Therme Laa a.d. Thaya objavljeni su podatci o trima vode im destinacijama u 2012. godini na prvomu je mjestu Italija, s 1,9 milijuna putnika i porastom prometa od 6,5 posto, na drugomu je mjestu Njema ka, s 1,5 milijuna putnika i porastom prometa od 17,2 posto (kod Njema ke treba istaknuti da u statistiku ulaze i poslovna putovanja), a na tre emu je mjestu Hrvatska, s milijun putnika i porastom od 8,6 posto. Treba istaknuti kako je Hrvatska ve drugu godinu u “top 3 destinacije” Austrijanaca u programima turoperatora i autobusera. Valja spomenuti i snažnu potražnju za novim hotelskim krevetima u Hrvatskoj svih najve ih austrijskih turoperatora, koji su vrlo zadovoljni najavom Ministarstva turizma RH u vezi sa skorom privatizacijom hotelskih tvrtki u ijem je posjedu i veliki broj hotelskih kreveta koji trenuta no nisu u uporabi. Stavljanjem u promet novih hotelskih kreveta mo i emo odgovoriti zahtjevima pove ane potražnje na austrijskom, ali i na tržištu drugih zemalja. Kada govorimo o bukingu, potrebno je ponoviti kako su rani Uskrs te jako loše vrijeme doveli do laganog zastoja u bukingu tijekom prvog tromjese ja, no odmah je slijedilo neuobi ajeno toplo vrijeme, s temperaturama i do 30 stupnjeva, što je omogu ilo otvaranje mnogobrojnih bazena i kupališta na jezerima i uzrokovalo daljnju stagnaciju bukinga. Ipak, promidžbena TV kampanja Hrvatske turisti ke zajednice, koja je 1. svibnja po ela na nacionalnoj televiziji ORF te na komercijalnim postajama, vremenski je dobro planirana i zasigurno e marketinški posti i dobar u inak te potaknuti daljnje zanimanje za Hrvatsku. Ve ina partnera uvjerenja je kako e ovu sezonu obilježiti kasni buking, a cijene ostaju jedan od bitnih imbenika u odabiru destinacije. Anketa u asopisu News (2. svibnja 2013.) pod naslovom “Wie teuer ist Ihr Urlaubsland” Hrvatsku je u odnosu prema konkurentskim zemljama, Turskoj, Italiji, Gr koj i Španjolskoj, cjenovno dobro smjestila u ve ini kategorija.

Pritom treba istaknuti da je za Austrijance vrijednost eura u Hrvatskoj 20 posto ve a nego u njihovoj zemlji, a bolja od nas jedino je Turska. U ovom trenutku optimisti no gledamo na rezultate svibnja, mjeseca s nekoliko dobro raspore enih blagdana, koji e omogu iti “spajanja” s vikendima, tj. ve i broj kra ih odmora. U prilog tomu govori i anketa u stru nom tjedniku TAI Tourismuswirschaft Austria & International pod nazivom “Von New York bis Großarl, keine Schablone für kurzurlaub”, provedena kod najve ih organizatora putovanja (3. svibnja 2013.). REWE – Martin Fast, TUI Österreich - Josef Peterleitner, Dertour Austria – Gerhard Berger navode kako e tijekom skorih blagdana, osim vlastite zemlje, Austrijanci najviše tražiti bliže destinacije, dostupne automobilom (Italija i Hrvatska). Naravno, u trendu su i zrakoplovni aranžmani za europske metropole, primjerice Barcelonu, Rim, Pariz, London i Berlin. Iz zaprimljenih statisti kih podataka te u razgovorima i s najve im organizatorima putovanja doznajemo trenuta ne pokazatelje prodaje.

Osoba 2012. Osoba 2013. Indeks Dalmacija Fewo: 6.036 Dalmacija Hoteli: 10.474 Dalmacija ukupno: 16.510

5.519 9.358 14.877

-8,6 posto -10,7 posto -9,9 posto

Istra Fewo: Istra Hoteli: Istra ukupno:

8.722 7.994 6.716

-13,4 posto +6,2 posto -5,0 posto

Kvarner Fewo: 4.735 Kvarner Hoteli: 7.680 Kvarner ukupno: 12.415

4.786 8.353 13.139

+1,1 posto +8,8 posto +5,8 posto

Hrvatska Fewo: 20.845 Hrvatska Hoteli: 25.682 Hrvatska ukupno: 46.527

19.027 25.705 44.732

-8,7 posto +0,1 posto -3,9 posto

10.074 7.528 17.602

Trenuta ni je buking slabiji od prošlogodišnjeg, no minus je u odnosu prema travnju smanjen, a financijski je rezultat ak i bolji od prošlogodišnjeg. GRUBER REISEN — Trend lošeg bukinga i dalje je zamjetan. Trenuta no bilježe 12 420 putnika, što je minus od 15,1 posto u odnosu prema prošloj godini. Od navedenog broja, 2956 putnika otpada na charterske goste, gdje je minus u odnosu prema prošloj godini 12,5 posto. SPRINGER REISEN — Uz Hrvatsku, prodaju i Gr ku. Isti u

kako se Gr ka uspješno “vra a na tržište”, što se dijelom odrazilo i na rezervacije za Hrvatsku. Ipak, zadovoljni su trenuta nim rezultatom, koji je neznatno slabiji u odnosu prema prošloj godini. Osobito su zadovoljni dosadašnjom realizacijom grupnih aranžmana u predsezoni.

BELGIJA

ITS BILLA — Vrlo su zadovoljni trenuta nim bukingom, koji je u odnosu prema prošloj godini bolji za 11 posto. SABTOURS — Zadovoljni su dosad u injenim, buking im je stabilan, posebno je uspješan autobusni program za Istru i Kvarner. F.T.I — Stanje na tržištu u odnosu prema prošloj godini je

puno teže, što se odražava i na trenuta ni buking. Ipak, rezultat Hrvatske bolji je nego lani. Osobit razvojni potencijal vide u predsezonskim i posezonskim programima koje i ove godine dobro prodaju. EUROTOURS — Bilježe znatan pad u odnosu prema prošloj godini. Djelomi no su se usmjerili na druge zemlje, a kada je rije o Hrvatskoj, trenuta no bilježe 22 214 gostiju, što je u odnosu prema 2012. godini pad od 19 posto. NOVASOL — Jedan je od najve ih ponuditelja privatnog smještaja, apartmana i vila. Pozitivan trend bukinga (dvoznamenkasti rast) prisutan je i dalje, iako je travanj donio blago usporavanje. INTERHOME — Ovaj specijalist za prodaju privatnog smještaja, apartmana i vila više je nego zadovoljan dosadašnjim bukingom, koji je u odnosu prema prošloj godini bolji za 6,2 posto. Istra je stabilna, kvarnerski su otoci u znatnom plusu, Kvarnerska rivijera solidna, no najbolji su rezultati za Dalmaciju (osobito otoka).

Na kraju, možemo zaklju iti kako e svibanj zasigurno poništiti blagi zaostatak koji je u odnosu prema prošloj godini nastao tijekom travnja, ime bi se u razdoblje “udarnih” ljetnih mjeseci trebalo u i s blagom prednosti u odnosu prema 2012.godini.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Belgija

13.020

38.654

1,47

9.838

26.805

1,00

132,34

144,20

Prodaja turisti kih aranžmana u travnju ove godine za belgijske je turoperatore znatno bolja nego lani. Uskrsni praznici te prvosvibanjski vikend tradicionalno su po etak ljetne turisti ke sezone, a krovna udruga belgijskih turoperatora ABTO navodi kako je potroša ka klima u zemlji ove godine znatno povoljnija. Tomu u prilog govori i injenica da je do sredine ožujka prodano više od milijun ljetovanja, što je porast od etiri posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je segment putovanja bilježio pad od ak osam posto. Za taj su rezultat svakako zaslužne mnoge akcije ranog bukinga s popustima do ak 30 posto, bonovima za vjerne goste u iznosima od 2 do 50 eura, besplatnim putovanjima za djecu, dodatnim besplatnim no enjima, raznim popustima za osobe starije od 50 godina itd., sve sa željom da se u ranoj fazi ostvari što ve i broj rezervacija.

Stanje na tržištima

TERRA REISEN

STANJE NA TRŽIŠTIMA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Kako u nedavno objavljenom lanku isti u vode e belgijske dnevne novine Het Laatste Niews, Belgijci e ove godine štedjeti na svemu, ali ne i na odlasku u sun ane i toplije krajeve, iako e pritom biti jako oprezni kada su u pitanju cijene.

Zato i ne iznena uje što su ove godine “all inclusive” ponude popularnije nego prije, s obzirom na to da obiteljima omogu uju gotovo potpunu kontrolu troškova, što se ne može sa sigurnoš u re i u slu aju boravka s uslugom polupansiona.

U istraživanju vode eg belgijskog turoperatora JETAIR-a, utvr eno je da 56 posto gra ana namjerava potrošiti jednaki iznos za ljetovanje kao i lani, 28 posto ih namjerava potrošiti manje, a 9 posto potrošit e više nego prošle godine. Belgijci navode da e radije štedjeti pri kupnji novog automobila (48 posto), ku anskih aparata (48 posto) ili ra unala (47 posto), nego na putovanjima.

Segment aranžmana sa zra nim prijevozom, u kojem prevladavaju “all inclusive” ponude (76 posto), u porastu je od ak 7,6 posto, dok aranžmani s vlastitim prijevozom bilježe blagi rast od samo 0,5 posto. Kao “all inclusive” odredište najtraženija je Turska, koja bilježi rast od 13,3 posto, osobito na štetu destinacija sa sli nom ponudom, poput Egipta (-3,7 posto) i Tunisa (-23 posto). Udjele koje je izgubila lani uvelike nadokna uje i Gr ka, koja ostvaruje rast od 18,5 posto. Španjolska (-7,7 posto), Portugal (-4,1 posto), Francuska (-1,8 posto) bilježe pad, a Italija (+3 posto) i Hrvatska (+8,4 posto) rast.

Unato uglavnom nesmanjenom izdvajanju za odmor i mnogim popustima, Belgijci ne traže jeftine proizvode, nego e ove godine biti još oprezniji i zahtjevniji kada su u pitanju kvaliteta, cijena i udobnost putovanja (bez presjedanja i zaustavljanja), s polascima iz zra nih luka u blizini itd.

EŠKA

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Češka

6.636

30.537

1,16

6.681

28.438

1,07

99,33

107,38

2013., dok bi u 2014. trebao slijediti rast od 1,8 posto. Od idu e godine o ekuje se porast potražnje iz inozemstva, posebice u posljednjem tromjese ju 2013. Istraživanje Attitude of Europeans towards Tourism pokazalo je da su esi u svojim odmorišnim preferencijama na razini gra ana ostalih zemalja Europske unije: 45 posto ispitanika bira odmor u vlastitoj zemlji, 49 posto u zemljama EU, 32 posto putuje izvan EU. Ve ina želi glavni odmor provesti u inozemstvu, a “dodatni” u vlastitoj zemlji. Boravak u vlastitoj zemlji prosje no je sa sedam dana skra en na pet dana.

Da je u eškoj recesija još prisutna pokazuje daljnji pad industrijske proizvodnje, koji je u prvom tromjese ju 2013. iznosio 5 posto, u prvome redu radi proizvodnje automobila, jer je po etkom godine zabilježen pad narudžbi od 15 posto. Samo 20 posto malih i srednjih tvrtki o ekuje pozitivne rezultate do kraja godine, 30 posto o ekuje negativne rezultate, a 46,5 posto rezultate jednake prošlogodišnjima. Na pad izvoza najviše utje e kriza u eurozoni, iako se o ekuje blagi oporavak izvoza na pojedina tržišta, primjerice Njema ke, Austrije, Poljske i Rusije. Zabilježena mjese na in acija u ožujku iznosila je 2,8 posto, dok je stopa nezaposlenosti bila 8 posto. Ministarstvo rada i socijalne skrbi izradilo je strategiju otvaranja novih radnih mjesta, iji su klju ni ciljevi: potpora mladima i apsolventima, potpora zapošljavanju majki i dugoro no nezaposlenih, projekt školovanja i prekvali kacija, za što je izdvojeno 7 milijardi CZK. Vlada ove godine ne planira uvoditi dodatne poreze, kako bi se porezna politika stabilizirala u uvjetima niske razine povjerenja u gospodarstvo i negativnih o ekivanja gospodarskih subjekata. eška narodna banka predvi a gospodarski pad od 0,5 posto u

Udruženje turoperatora ACK R provelo je istraživanje me u lanicama u vezi s novim trendovima eških turista. Ljetni se godišnji odmor skra uje te sada u prosjeku traje 8,2 dana, a eški gosti postaju sve zahtjevniji i traže bolji smještaj. Tipi an eški odmor nije samo ležanje na plaži, nego se ponajprije traže lijepa priroda i aktivnosti tijekom odmora. esi o ekuju posebne doživljaje i sve eš e prakticiraju kra e odmore, kako bi mogli putovati više puta na godinu. Obitelji s djecom traže mogu nost izleta, vodene sportove, ali i kulturne doga aje. Agencije uvode dje je klubove s animacijom, doru ak i ve eru bez roditelja, mini vrti e i te ajeve plivanja.

Komentari turoperatora vezani uz prodaju (op enito te u Hrvatskoj) 101 CK ZEMEK – Prodaja je usporena – traže se jeftiniji apar-

tmani i pansioni s jeftinom hranom. Najbolje se prodaju Egipat i Tunis, koji s letom stoje kao i hrvatski hoteli bez troškova prijevoza. Slijede Bugarska i Turska te Gr ka, gdje se najviše prodaju aranžmani koji uklju uju smještaj bez prehrane. Kažu kako Hrvatska postaje vrlo kvalitetna destinacija, ali za ehe sve eš e

STANJE NA TRŽIŠTIMA

preskupa – smatraju kako prodaju možemo poboljšati ponudom kvalitetnih dodatnih sadržaja, primjerice sportskih i kulturnih.

predsezone. Zamje uju se sve eš e akcijske ponude naših hotelijera, što navješ uje lošiju prodaju u nekim terminima.

CK NOVALJA — Nudi samo Hrvatsku, proširuje destinacije u ponudi, radi ega ostvaruje i bolji buking — trenuta no +30 posto (lani +37 posto). Ne osje aju utjecaj krize na prodaju te predvi aju dobru sezonu.

CK VICTORIA — Prodaja se poboljšala i u travnju pokrenula. Nadaju se dobroj sezoni (kao i prošle godine).

VITKOVICE TOURS — Zanimanje za ljetni odmor na Jadranu u skladu je s op im stanjem na tržištu. Navode kako su u medijima prisutne informacije o ulasku Hrvatske u EU te porastu cijena, što uzrokuje odgodu prodaje. U takvoj situaciji dobro prolaze neki konkurenti, npr. Gr ka, Bugarska i Egipat, koje se na eškom tržištu pojavljuju s dampinškim cijenama. Smatraju kako velik broj “posebnih i akcijskih” ponuda stvara dojam loše prodaje za Hrvatsku te traže ve u financijsku potporu u promidžbenim aktivnostima. CK KELLER — Prodaja je standardna – nakon razdoblja first minute popusta, aranžmani se prodaju i prema kataloškim cijenama. Uskoro e po eti s last minute ponudama za ostatak

ITALIJA

MEDITERAN TRAVEL — Prodaja je na istoj razini kao i lani, iako uz nešto bolji financijski rezultat. Dobro se prodaje sjeverni Jadran, otoci nešto lošije. TIPATOUR — Prodaja je u travnju bila bolja za 10 posto u

odnosu prema prošloj godini. Bolje se prodaju apartmani, posebno sa šest ili osam kreveta. Nešto lošije prodaju se hotelski kapaciteti i glavna sezona. AQUARIUS ADRIATIC — U sije nju i velja i zabilježena je bolja prodaja od prošlogodišnje (+20 posto). U ožujku se dogodio pad u usporedbi s 2012., a zatim je travanj bio sli an prošlogodišnjem. Navode kako mnogi turisti ekaju last minute ponude. Trenuta no bilježe prosje ni porast od 5 do 7 posto, u glavnoj sezoni o ekuju porast od 10 do 15 posto.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Italija

77.720

170.104

6,45

88.629

198.285

7,43

87,69

85,79

Broj Talijana koji za odmor radije odabiru inozemstvo ( iji je broj radi krize ve prošle godine prepolovljen), ove e se godine ponovo drasti no smanjiti (-16 posto). Jedini segmenti koji bi mogli biti “pošte eni” toga su krstarenja te jeftinija zajedni ka putovanja. Na manji broj talijanskih dolazaka upozorava i Španjolska, za koju je Italija jedno od najvažnijih tržišta. Naime, u sije nju i velja i broj talijanskih posjetitelja u toj zemlji pao je za 26 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Gospodarska kriza u Italiji nastavlja se, s ozbiljnim posljedicama za turisti ko tržište. Prošle je godine kupovna mo obitelji smanjena za 4,8 posto, što je najve i pad u posljednjih 17 godina. Prema istraživanju Trademark Italia, ljeto 2013. donijet e pad od 7 posto u dolascima i no enjima. Znakovit je podatak kako je samo 22 posto Talijana ve odlu ilo gdje e i kada provesti na godišnji odmor, 23,5 posto ih namjerava putovati, ali ne znaju ni kada ni kamo. Prema podatcima iz istog istraživanja, ove e godine, u odnosu prema 2012., 5,4 milijuna Talijana manje otputovati na godišnji odmor, ime e turisti ka industrija izgubiti 2,7 milijardi eura (brutto). To e negativno utjecati i na sezonska zaposlenja, iji e se broj smanjiti za 250 do 300 tisu a.

Istodobno se trenuta na pozicija Hrvatske na talijanskom tržištu može definirati rije ima jednog od turoperatora: “Tržište stagnira. I pored ‚mostova’ 25. travnja i 1. svibnja brojke su lošije nego prošle godine, koja tako er nije bila izdašna. Individualnih rezervacija ima, ali se grupna putovanja ne uspijevaju ostvariti napuniti autobus gotovo je nemogu e. Vjerujemo kako e se prodaja pokrenuti u posljednjem trenutku, no tražit e se isplativa rješenja.” Drugi turoperator govori o relativno dobroj prodaji u prva etiri mjeseca, no tek zahvaljuju i posebnim rst minute akcijama, gdje su ponu eni popusti od 20 posto u odnosu na katalošku cijenu. O ito je da na dramati no oslabljenom talijanskom tržištu cijena postaje klju an imbenik odabira odmorišne destinacije.

Stanje na tržištima

CD TRAVEL — Bilježe pad prodaje u odnosu prema prošloj godini (-15, -20 posto), ravnomjerno svih destinacija, za što pretpostavljaju da je rezultat krize. Veliku konkurenciju stvaraju ponude vlasnika apartmana na internetu i o ekuju da e se takav trend nastaviti.

CK QUICKTOUR — U travnju je prodaja bila nešto lošija nego lani jer gosti ekaju last minute ponude. Hrvatska se prodaje sli no kao i sjeverna Italija.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

JAPAN

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Japan

25.790

35.884

1,36

30.129

40.187

1,51

85,60

89,29

dolazaka (+5,4 posto). Ukupno, prvo je tromjese je završilo s 2.255.100 dolazaka turista u Japan (+18 posto) te 4.439.639 odlazaka japanskih turista u inozemstvo (-4,3 posto). Statistike Hrvatske turisti ke zajednice u prva tri mjeseca tako er pokazuju pad turisti kog prometa Japanaca, no u travnju se tržište oporavlja, tj. bilježi se pozitivan indeks u dolascima i no enjima, a nadamo se da e taj trend zadržati i ostatak sezone.

Japanska nacionalna turisti ka organizacija (JNTO) objavila je 24. travnja podatke o dolascima stranih turista u Japan te putovanjima Japanaca u inozemstvo tijekom ožujka 2013. Dok je receptivni turizam Japana u navedenom mjesecu zabilježio rast od 26,3 posto u odnosu prema istom razdoblju 2012. (857 000 dolazaka), u odlascima je došlo do pada od 4,9 posto (1 652 000 japanskih putnika u inozemstvu).

Treba uzeti u obzir injenicu da je Japan sve više usmjeren na ja anje vlastite turisti ke industrije, tj. manje djeluje na podru ju poticanja odlazaka izvan zemlje (što su inili dugo godina). Na internetskim stranicama Japanske agencije za turizam (JTA) nedavno je objavljeno da e se poduzeti mnoge mjere kako bi Japan postao zemlja s najvišom razinom usluge u turizmu. Osnovana je i radna skupina zadužena za uspostavu na ina koji bi trebali pomo i u ostvarenju te složene zada e. Neke od osnovnih tema kojima e se radna skupina baviti (što može biti zanimljivo i za hrvatski turisti ki sektor, kao komparativna informacija o smjerovima djelovanja drugih relevantnih receptivnih turisti kih zemalja) su: 1.

U prvom tromjese ju Japancima su najatraktivnija odredišta azijske zemlje, pa tako Južna Koreja ostvaruje 675 800 dolazaka (+37 posto), Tajvan 409 000 (+34,4 posto), Kina 255 500 (-27,3 posto), a Hong Kong 147 100 dolazaka (+29,1 posto). Izvan azijskog kontinenta izdvaja se SAD, sa 172 300 dolazaka (+8,8 posto) te Ujedinjeno Kraljevstvo, s 46 400

MA ARSKA

2. 3. 4. 5.

povisiti op u razinu turisti ke usluge i time oja ati brend Japana kao turisti ke destinacije poboljšati na ine upravljanja i produktivnost u hotelskoj industriji osigurati visoku razinu sigurnosti putovanja djelovanje uskladiti s trendovima u turisti koj industriji poboljšati kvalitativnu strukturu turisti ke radne snage.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Mađarska

9.762

30.404

1,15

11.370

32.416

1,21

85,86

93,79

Nesuglasice izme u Europske unije i ma arske vlade se nastavljaju – mediji uglavnom izvješ uju o najavljenim sankcijama ako Ma arska ne održi kriterij prora unskog de cita manjeg od tri posto. I dalje je aktualan spor s EU vezan za nedavne promjene ma arskog ustava, dok se u politi kom životu vode rasprave o razli itim pristupima u odnosu s Unijom. Ma arski premijer Viktor Orban i dalje smatra kako posljedice gospodarske krize trebaju zajedni ki snositi gra ani i me unarodne tvrtke, koje unato krizi ostvaruju zaradu. Vlada ustraje na smanjivanju troškova struje, plina, komunalnih usluga i pove anju mirovina, unato kritikama iz EU te najavama interventnih mjera. Novi predsjednik Ma arske središnje banke

najavio je program pomo i malim i srednjim poduzetnicima – kreditima s kamatama do dva posto. Nacionalna je valuta u odnosu prema velja i oja ala, no te aj je i dalje nepovoljan za gra ane koji planiraju putovati u inozemstvo. U svakom slu aju, gospodarska kriza osje a se na svakom koraku. Prema podatcima Ma arskog ureda za statistiku (KSH) u etvrtom tromjese ju 2012. godine BDP je pao 2,7 posto, industrijska proizvodnja u ožujku 2013. pala je za 2,9 posto, dok je vrijednost izvoza (u forintama) pala za 0,4 posto. Trenuta na nezaposlenost je 11,8 posto, dok je in acija u ožujku iznosila 2,2 posto. Prosje na neto pla a u sije nju 2013. bila je 146 600 HUF (oko 499,00 eura), što je 3,9 posto više u odnosu prema istom mjesecu prošle godine. Podatci turoperatora o bukingu u travnju ve inom su pozitivni, iako je rije o vrlo malim apsolutnim brojkama.

Neckermann

+1,6 posto

2.553 osoba

La Grotta

-18,0 posto

2.000 osoba

Campus C lub

+10,0 posto

500 osoba

Isztria 94.

+41,6 posto

203 osobe

Budaguide

-5,0 posto

194 osobe

Autoclub Travel

+35,4 posto

Kompas (slobodna procjena)

+20,0 posto

172 osobea ne daju podatak o apsolutnim pokazateljima

NIZOZEMSKA

Turoperatori s optimizmom o ekuju glavnu sezonu, svjesni kako je loše vrijeme u travnju znatno utjecalo na odluke o putovanjima (što je osjetila i Ma arska, kao receptivna turisti ka zemlja). Naravno, presudan e imbenik biti financijska (ne)mogu nost ma arskih gra ana da ostvare putovanja – odluke o odlasku na odmor donosit e se u posljednji trenutak, ali e cijena biti važna, tj. tražit e se odnos vrijednosti za novac. Ma arska nacionalna turisti ka organizacija (Magyar Turizmus Zrt.) nastavlja poja anu promidžbenu kampanju, okrenutu doma im gostima. U suradnji s udrugom hotelijera i ugostitelja nudi velike popuste i uporabu ve tradicionalnih kartica i ekova za putovanja. Na razli ite na ine (ponajviše nagradnim igrama, natje ajima za fotografije i sl.) gra ani se nastoje potaknuti na putovanja, uz naglasak na biciklizmu, jahanju, ribolovu, kampiranju i sl. Promidžbeni je program prilago en ponudi tijekom razli itih godišnjih doba; prolje e – aktivni turizam, ljeto – vodeni sportovi i festivali, jesen – vinske ceste, zima – wellness i zdravstveni turizam. Osim vlastite nacionalne turisti ke organizacije, promidžbu u Ma arskoj poja avaju i drugi konkurenti, primjerice Tunis, Turska, Cipar, Španjolska i Italija, ali i susjedne zemlje – Austrija, Slova ka i dr. Jasno je kako u takvom kontekstu nije jednostavno predvidjeti rezultate skore turisti ke sezone, no sigurno je da e ona biti obilježena složenim gospodarskim okolnostima, smanjenom kupovnom mo i ma arskih gra ana i agresivnom promidžbom konkurenata (osobito doma eg turizma).

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Nizozemska

11.958

39.416

1,49

8.539

27.804

1,04

140,04

141,76

Prema posljednjim statisti kim podatcima od 15. travnja, buking turoperatora i agencija je etiri posto slabiji nego u isto vrijeme prethodne godine (Francuska -16 posto, Portugal -8 posto, Italija -10 posto). Hrvatska bilježi minus od 10 posto, a jedine su u plusu zrakoplovne destinacije, Gr ka i Turska (+4 posto). U kontekstu još uvijek vrlo aktualne recesije, Nizozemci se ponašaju oprezno i optimiziraju rashode. Kada govorimo o rezultatima Hrvatske, treba istaknuti da trenuta no nešto lošija organizirana prodaja ne mora biti

klju ni pokazatelj na osnovi kojeg bi se trebao donositi zaklju ak o o ekivanjima u sezoni. Naime, velik dio prodaje ostvaruje se putem razli itih “individualnih” kanala, tj. ne registrira se u sustavima organizatora putovanja. S druge strane, injenica je kako su u predsezoni autobuseri ostvarili i nešto bolji buking nego lani, posebice kada je rije o putovanjima koja obuhva aju i nekoliko susjednih zemalja. U velikom su porastu autobusna putovanja koja obuhva aju nekoliko susjednih zemalja. Tako er, kapaciteti Easy Jeta i Transavie za Split gotovo su rasprodani letovi branda Arke Fly (TUI) za Pulu dobro su popunjeni, s time da je jedan let u ljetnom razdoblju prekinut. Treba imati na umu i da Ryanair iz Dusseldorfa Wezze (Njema ka) i Charleroia (Belgija) tako er u Hrvatsku dovode odre en broj Nizozemaca iz grani nih podru ja. Za sada je sigurno da se kampovi dobro pune, privatni smještaj, vile i apartmani nešto lošije, jednako kao i hoteli. Turoperatori koji su znatnije povisili cijene, bilježe slabije rezervacije od onih koji su bili umjereni s podizanjem cijena. Uz ovogodišnji (ali i ina e prisutan) izraziti trend last minute bukinga u toj zemlji opasnost je u injenici da bi Nizozemci

Stanje na tržištima

STANJE NA TRŽIŠTIMA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

mogli nai i (i ve dijelom nailaze) na zaustavljanje bukinga, s obzirom na to da e kapacitete osigurati gosti s tržišta koja su odmor rezervirala ranije (Nijemci, Skandinavci…) Zato, kada je rije o nizozemskomu tržištu, name e se zaklju ak kako je rast ponajprije mogu u predsezoni te posebice po-

NJEMA KA

sezoni, s obzirom na to da je prostor za rast u glavnoj sezoni ograni en. Tako er, treba istaknuti da posljednji podatci turoperatora govore o zna ajnijem “bu enju” bukinga s po etkom svibnja, što ulijeva optimizam u pogledu daljnjeg razvoja i prodaje.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Njemačka

93.057

408.382

15,48

96.308

430.653

16,14

96,62

94,83

GFK je potkraj travnja objavio nove podatke o potroša kom optimizmu Nijemaca, zaklju uju i kako su trenuta no vrlo skloni potrošnji. Namjera štednje u travnju je dosegnula rekordno nisku razinu (posebice doga aji vezani za štedne depozite na Cipru). O ekivanja vezana za rast prihoda tako er su narasla, pa je indeks potroša kog povjerenja dosegnuo razinu od 6,2 boda, što je najbolji rezultat od listopada 2007. Ostali pozitivni imbenici su stabilnost tržišta rada i porast realnih osobnih dohodaka te niska inflacija.

U spomenutom istraživanju isti e se kako e 20 posto gostiju tijekom Duhova putovati kra e (do tri dana), oko 40 posto uživat e u jednotjednom odmoru, 22 posto putovat e 11 dana, dok e gotovo 18 posto ispitanika putovati dva tjedna i više. Jednako kao i TUI, za dodatnim zakupom zrakoplovnih sjedala posegnuli su i ostali vode i njema ki turoperatori. Tako je FTI pove ao kapacitete za Tursku, a Neckermann i Alltours za glavne gr ke otoke. Prodaja za Gr ku kod vode ih njema kih turoperatora trenuta no je u jednoznamenkastom plusu, npr. kod TUI-a je to 9 posto, što je znatno bolje nego u posljednje dvije godine, no još dosta lošije od rezultata iz vremena prije krize (istraživanje “Reiseanalyse” govori kako je tijekom 2012. u Gr ku otputovalo 1,3 milijuna Nijemaca, što je ispod nekadašnjih rezultata). Prema toj analizi Hrvatsku je posjetilo oko dva milijuna Nijemaca.

Optimizam se osje a i u turisti kom sektoru. Primjerice, najve i njema ki turoperator TUI zbog pove ane je potražnje zakupio 3500 dodatnih zrakoplovnih sjedala tijekom blagdana Duhova, ponajprije prema Turskoj (Antalya) i Mallorci. Više mjesta zakupljeno je prema glavnim gr kim otocima te Egiptu i Kanarima. TUI je istražio i kamo Nijemci vole putovati tijekom Duhova (iz regija Baden Württemberg i Bavarske). Redoslijed destinacija je: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Mallorca Turska Njemačka Grčka Italija Kanarsko otočje SAD Španjolska Azija Austrija.

Iz razgovora s ve im njema kim turoperatorima doznajemo da je buking op enito dobar (uz odre ene iznimke), što uglavnom vrijedi i za Hrvatsku. 1.

TUI trenuta no prognozira da e godinu završiti s blagim (jednoznamenkastim) minusom. Napominju kako su u ovo doba lani bilježili veliki (dvoznamenkasti) plus, a ponavljanje tih rezultata bio bi velik uspjeh. Kao razloge koji ne idu u prilog boljim brojkama navode raniji Uskrs i vrlo loše vrijeme u cijeloj Europi

I.D. Riva Tours , najve i specijalist za Hrvatsku, trenuta no bilježi financijski minus od 7 posto te -4 posto u fizi kom prometu. Rani Uskrs i dugo razdoblje hladnog vremena, svakako se osje aju u bukingu tijekom ranog prolje a, tako da procjenjuju kako e godinu završiti s rezultatom sli nim prošlogodišnjem.

POLJSKA

DER Touristik – Köln (REWE) u segmentu zrakoplov-

nih putovanja za Split i Dubrovnik bilježe jednoznamenkasti minus, dok je automobilski program u dvoznamenkastom plusu. Ipak, nadaju se oporavku rezultata u dijelu zrakoplovnog programa, tj. blagom plusu do kraja sezone. U konkurentskim zemljama stanje bukinga je: Italija - lagani minus, Gr ka i Egipat - minus, Turska i Španjolska - solidan plus.

Thomas Cook za sada bilježi 15 posto ve i buking

za Split te 10 posto za Dubrovnik. Vrlo su zadovoljni prodajom te prognoziraju kako e 2013. završiti s plusom. Prvi put nude vlastiti proizvod pod markom “Sentido” na Bra u. Buking u automobilskom segmentu u Istri i Kvarneru tako er je u jednoznamenkastom plusu. Kada je rije o konkurentima, dobro prodaju Bugarsku (gdje imaju mnogo svojih hotela), Mallorcu i Tursku, nešto lošije Tunis, Egipat (zbog politi kog stanja) i Gr ku. 3.

Ja aju ponudu za tržišne segmente posebnih interesa - proširenjem flote za brodska putovanja (dva nova broda) te novom ponudom kamping “mobil-homeova”. Tijekom prolje a ostvarili su nekoliko posebnih grupnih putovanja jedno vlakom u Opatiju (500 ljudi) te nekoliko u Istru (ukupno 2800 osoba).

FTI isti e kako je buking na prošlogodišnjoj razini,

što su ujedno i njihova o ekivanja do kraja godine. 6.

DERtour – Frankfurt zadovoljan je bukingom – bilježe dvoznamenkasti plus i nadaju se da e ga zadržati sve do kraja godine. U Hrvatskoj se odli no prodaju automobilski programi. Od konkurencije Cipar, Egipat i Gr ka bilježe minus, a ostatak destinacija iz njihova programa je u dvoznamenkastom plusu.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Poljska

23.979

74.533

2,83

20.880

57.301

2,15

114,84

130,07

posljednji podatak o stopi inflacije (iz ožujka 2013.), koja je na godišnjoj razini iznosila 1 posto te blagom padu nezaposlenosti (14,3 posto, tj. 0,1 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine).

Sektor turizma

Zbog pada potražnje na tržištima Europske unije, poljski izvoz bilježi slabije pokazatelje od o ekivanih, što se odražava i na smanjenje stope rasta poljskog BDP-a (predvi anja za 2013. govore o rastu od 1,3 posto, u usporedbi s prijašnjim predvi anjima rasta od 2 posto te o rastu od 2,2 posto u 2014.). Unato padu investicija koje su podupirali fondovi EU, može se ustvrditi kako je poljsko gospodarstvo u dobrom stanju, što me u ostalim pokazuje i

Prvi ve i “val” poljskih turista u Hrvatskoj je zabilježen u posljednjem vikendu travnja 2013., kao “posljedica” dugog vikenda (1. i 3. svibnja državni su praznici). U skladu s navedenim možemo ustvrditi kako smo u predsezoni zabilježili odli ne pokazatelje iz Poljske, posebice u segmentu nautike. Potražnja za informacijama o Hrvatskoj u Predstavništvu Hrvatske turisti ke zajednice u Poljskoj na razini je prošle godine (turoperatori, agencije, individualni turisti), što uz dobre po etne brojke, injenicu da su u ovoj godini znatno poboljšane zrakoplovne veze izme u Poljske i Hrvatske te informacije organizatora putovanja o dobroj prodaji, ulijevaju optimizam kada su u pitanju pozitivna o ekivanja na razini cjelokupne turisti ke godine, tj. izgledan daljnji rast s poljskog tržišta, koje je prošlo desetlje e ušlo u krug najvažnijih za hrvatski turizam.

Stanje na tržištima

sve do kraja travnja. O Hrvatskoj govore u kontekstu kratke sezone, relativno visokih cijena hotela i manjkavosti odre enih elemenata ponude (servis, jelo, isto a, buka gradnje itd.). Unato odre enim poboljšanjima, ponuda letova je i dalje ograni ena (npr., navode problem prekida letova Croatia Airlinesa izme u Hamburga i Pule te Hamburga i Splita). Tursku isti u kao vjerojatnog “pobjednika sezone”.

STANJE NA TRŽIŠTIMA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

RUSIJA

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Rusija

7.806

31.440

1,19

7.072

28.730

1,08

110,38

109,43

prijašnjih je godina bio jedan od predvodnika tih programa) i u ovoj se godini usmjerio samo na redovite letove. Sli no je i s turoperatorom Paks, jednim od nositelja organiziranih programa u RH, koji nije zakupio nijedan charterski let te se tako er oslanja na redovite linije. S druge strane, redovitih letova sada je više, posebice nakon što je broj charterskih letova znatno smanjen. Naravno, programi temeljeni na redovitim letovima poslovno su druk iji, znatno su skuplji i ugrožavaju naš konkurentski položaj na tržištu organiziranoga turisti kog prometa. Najve a posljedica odustajanja tržišnog lidera Ascent travel od charterskih programa je izbacivanje Hrvatske i iz programa više srednjih i malih turoperatora, koji su prodavali Hrvatsku putem podzakupa na charterima Ascenta. Dakle, rije je o negativnoj “lan anoj reakciji” smanjenja ponude organiziranih programa. Prodaja ljetnih paket-aranžmana na ruskom emitivnom turisti kom tržištu u punom je jeku — neke se destinacije dobro prodaju, neke su na razini rezultata iz prošlih godina. Zamje uje se potpuni “povratak” Gr ke u krugu sredozemnih zemalja te snažan porast broja putovanja u Španjolsku i Crnu Goru, koja je najviše dobila time što je ostala jedna od rijetkih “morskih” receptivnih destinacija Europe u koju ruski turisti mogu putovati bez viza (zbog ega je u povoljnijem položaju od konkurencije, pa tako i Hrvatske). Prodaja za Hrvatsku ne te e onako brzo kako smo naviknuti posljednjih godina. Više je nego vidljivo da su skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i to što je od 1. travnja 2013. za turisti ka putovanja u RH potrebna viza, negativno djelovali na putovanja u našu zemlju. Rije je o o ekivanom procesu koji se dogodio i drugim zemljama u sli noj situaciji, što je (gledano u prosjeku) rezultiralo padom turisti kog prometa iz Rusije i to oko 15 posto. Problem je, primjerice, last minute prodaja, gdje je viza nepremostiva zapreka. Ipak, trenuta ne okolnosti pokazuju kako se u našem slu aju dogodio pad bukinga ve i od o ekivanog. Vidljivo je kako je neizvjesnost vezana za odobravanje i izdavanje viza u trenutcima kada su ruski turoperatori i turisti ke agencije željeli potanko znati uvjete pod kojima e poslovati s našom zemljom (naravno, u pogledu vizne politike). Rije je o razdoblju najkasnije do kraja sije nja 2013. koje je ostavilo odre ene posljedice. Turoperatori, koji po etkom velja e zaklju uju ugovore sa zrakoplovnim kompanijama i ulažu znatna sredstva, odlu ili su ne riskirati te su zakupili znatno manje zrakoplova nego prošle godine. Ve ina njih smanjila je programe i zakup charterskih letova prema našoj zemlji, a neki su od Hrvatske gotovo potpuno odustali, tj. Hrvatsku sveli na minimum u ukupnim programima (npr., veliki organizator putovanja Amigo tours, jedan od pet najuspješnijih turoperatora za Hrvatsku prema broju gostiju). Jedan od klju nih turoperatora za Hrvatsku, Ascent travel, prakti ki je napustio charterske programe putovanja prema RH (a

Lošu situaciju i deficit zrakoplovnih charterskih programa prema našoj zemlji djelomi no je nadoknadilo to što su s Hrvatskom po eli poslovati veliki ruski turoperator Biblio Globus i ruski TUI, koji je postavio veliki broj zrakoplova i zakupio poprili ne smještajne kapacitete. Njihov je plan bio “popuniti” praznine na tržištu nastale suspenzijom programa drugih subjekata – u velja i (kada su radili zakupe) bili su vrlo optimisti ni, no posljednji podatci koje su dostavili predstavništvu Hrvatske turisti ke zajednice u Rusiji govore kako je prodaja za Hrvatsku vrlo slaba te su zbog toga ve dva programa iz Hrvatske preusmjerili u Crnu Goru. Neki od ve ih turoperatora još optimisti no gledaju na skoru sezonu, a dio prodaje, barem u moskovskoj regiji, te e dobro. U prvom redu rije je o programu turoperatora Paks, turoperatora Erzog Reg tours itd. Veleposlanstvo RH sredinom travnja solidno se ekipiralo u Moskvi te po elo ubrzano raditi, a uvjet za zaustavljanje daljnjeg pada upravo je njihova u inkovitost. Stavimo li po strani Moskvu, i dalje zabrinjavaju ostale ruske regije, iz kojih je prema Hrvatskoj do sada ostvarivano oko 30 posto ukupnoga turisti kog prometa i gdje se dogodila najja a redukcija programa te je najviše oslabjelo zanimanje za putovanja u Hrvatsku. Te su regije posebno pogo ene jer još nisu po eli raditi planirani “vizni centri”, što bi riješilo problem potrebe putovanja potencijalnih gostiju po vizu u Moskvu, gdje ju je u ovom trenutku jedino mogu e ishoditi (imajmo na umu zemljopisnu veli inu Rusije, udaljenost i troškove koje to iziskuje). Turisti se radije okre u destinacijama za koje je ve dulje poznato kako rješavaju predmetnu problematiku. Nažalost, ova turisti ka poslovna godina prvi je put pod utjecajem elemenata koji su izvan poslovno-komercijalnog kruga djelovanja. Hrvatska turisti ka zajednica i Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Rusiji na te elemente nisu mogli utjecati, no neovisno o okolnostima, svoje su zada e i planove na ruskom tržištu potpuno ostvarili, a ambicija im je o uvati i poboljšati tržišnu poziciju naše zemlje u Rusiji.

SAD I KANADA

STANJE NA TRŽIŠTIMA

Od siječnja do travnja 2013. 2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

SAD

20.538

48.584

1,84

16.725

41.936

1,57

122,80

115,85

Kanada

4.537

15.275

0,58

3.647

11.119

0,42

124,40

137,38

Ekonomisti koje je CNN anketirao za reportažu o kretanju nezaposlenosti u SAD-u predvi aju da e do kraja 2013. godine u toj zemlji biti otvoreno 2 240 000 novih radnih mjesta, dok e ta brojka tijekom 2014. biti uve ana za još toliko radnih mjesta (što bi zna ilo pad stope nezaposlenosti od 6,7 posto do kraja 2014.). Ipak, The Conference Board izvješ uje kako je indeks potroša kog povjerenja u ožujku pao na 59,7 bodova, s razine od 68 bodova u velja i. NOVA RADNA MJESTA OD TRAVNJA 2012. DO TRAVNJA 2013.

Novosti na turisti kom tržištu Ameri ka je vlada objavila posljednju reviziju gospodarskih podataka za prošlu godinu, koji su pozitivni, uz rast maloprodaje i izvoza te rast u gra evinskom podru ju te porast prodaje nekretnina. Ipak, posljednje tromjese je godine donio je usporavanje rasta BDP-a, ponajprije zbog straha od “ skalnog ponora” te drasti nog smanjenja javne potrošnje. Po etkom 2013. rast se ipak nastavlja, uz daljnji oporavak sektora nekretnina, pad nezaposlenosti te poja anu osobnu potrošnju. BDP SAD-a

Godišnji American Express Luxury Summit, netom održan u Kaliforniji, donosi nekoliko zaklju aka zanimljivih za analizu trendova na tržištu putovanja. Jedan od zaklju aka je kako se u svijetu putovanja pojavila nova klasa klijenata: bogati, relativno mladi putnici s me unarodnim “mindsetom” i rede niranim o ekivanjima turisti kih usluga. Vanderslice, vode i ovjek Hiltona odgovoran za brendove Waldorf Astoria i Conrad, isti e da se njihova kompanija koristi tehnologijom kako bi se razlikovali od drugih brandova te mogli ponuditi odgovaraju u uslugu za razli ite vrste luksuznih klijenata. Luksuzni hoteli ve dugo vremena znaju kako se treba ponašati prema posebnim gostima, u emu im danas tehnologija dodatno može pomo i. Primjerice, nakon što obave rezervaciju u jednom od njihovih hotela, klijent odmah dobiva povratni e-mail concierga i spremni su pomo i ako klijent ima bilo kakve dodatne zahtjeve. Uveli su i mobilnu aplikaciju dostupnu na osam jezika, Conrad Concierege, putem koje gosti mogu naru iti jutarnje bu enje pet dana unaprijed, javiti hotelu kada žele da im se ujutro dostavi kava itd. Sljede i korak je automatski check in u hotel koji e omogu iti gostima da se prijave ve iz zra ne luke, tako da e ih klju sobe ekati spreman. Robert Frank, urednik za CNBC, govorio je o tomu tko su novi ameri ki bogataši. Rekao je da dolaze iz središnjih saveznih zemalja SAD-a, a bogatstvo su ostvarili u energetskom sektoru. Oni ne kupuju skupe automobile, nego skupe traktore, a žene su uglavnom zadužene za organizaciju putovanja.

Stanje na tržištima

2013.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku i dalje intenzivno komunicira s organizatorima putovanja, koji najavljuju odli ne rezultate i isti u pove anu potražnju za putovanjima u Hrvatsku. Problem su visoke cijene zrakoplovnih

SKANDINAVIJA

karata i nedostatak izravnih zrakoplovnih linija, što svakako upu uje na to da bi o ekivano dobar ovogodišnji rezultat uz navedeni pozitivni pomak svakako mogao biti još bolji.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Danska

2.403

8.416

0,32

2.194

8.335

0,31

109,53

100,97

Finska

5.490

20.542

0,78

2.854

10.654

0,40

192,36

192,81

Norveška

4.258

15.238

0,58

3.249

11.391

0,43

131,06

133,77

Švedska

5.661

19.519

0,74

5.784

18.246

0,68

97,87

106,98

UKUPNO

17.812

63.715

14.081

48.626

126,50

131,03

Gospodarsko stanje u Skandinaviji i dalje je nepromijenjeno - zbog slabe potražnje iz zemalja Europske unije, izvozno usmjerena skandinavska gospodarstva nikako ne uspijevaju zabilježiti ve i postotak rasta BDP-a. Vlade razli itim mjerama pokušavaju održati gospodarstvo u “pozitivnoj zoni”, no sve ve a nezaposlenost upu uje na to da oporavak još nije blizu. U posljednje su vrijeme sve glasniji analiti ari koji upozoravaju da rekordno niske eskontne stope ne mogu probuditi gospodarstvo, nego samo nepotrebno pove ati javni dug. Ipak, turisti ki sektor uglavnom bilježi pozitivne rezultate. Zrakoplovni promet iz Švedske u travnju je zabilježio rast od etiri posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine u porastu su bili i me unarodni i unutarnji promet. Norwegian air nastavlja s pozitivnim brojkama u travnju su zabilježili porast prometa od 36 posto u odnosu prema istom mjesecu prošle godine, s tim da im je popunjenost bila 2 posto manja nego lani. Prema turoperatoru Spies, danske obitelji i dalje u prvom redu biraju tradicionalne charterske destinacije za ljetni odmor. Vrlo su zadovoljni ovogodišnjom prodajom, koja trenuta no bilježi rast od 12 posto. Udjel all inclusive aranžmana u stalnom je porastu – primjerice, prije pet godina iznosio je 7-8 posto, a ove je godine oko 40 posto prodanih paket-aranžmana uklju ivalo hranu i pi e. Resia je nedavno objavila novu anketu o najpopularnijim ovogodišnjim ljetnim destinacijama, na kojoj je Hrvatska na visokomu petomu mjestu.

Španjolska Turska Grčka Cipar Hrvatska.

Apollo (Kuoni) — trenuta na prodaja hrvatskih destinacija bolja je nego u isto vrijeme prošle godine, osobito je dobra prodaja iz Finske i Švedske. Uz Hrvatsku, govore o dobroj prodaji gr kih destinacija. Thomas Cook (VING — Švedska) — u ovu godinu ušli su s znatno ve im kapacitetom za Hrvatsku, vrlo su zadovoljni trenuta nom prodajom.

Resia predvi a da e ovu sezonu obilježiti:

trening putovanja bukiranje putem tableta dostupnost na internetu first minute buking.

Autobuser Gislev Rejser — trenuta no bilježi slabiju pro-

daju hrvatskih destinacija u odnosu prema prošloj godini, ali treba uzeti u obzir da je 2012. bila rekordna. Ipak, ve sada najavljuju porast kapaciteta za Hrvatsku za sljede u godinu.

Trenuta ni rezultati prodaje turoperatora na razini su prošle godine, što sve subjekte na tržištu ini zadovoljnima, iako je ostalo dosta neprodanih kapaciteta. Aurinkomatkat — najve i finski turoperator do sada je prodao oko 50 posto kapaciteta za Hrvatsku — Dubrovnik im je jedna od bolje prodavanih ljetnih destinacija, ako se gleda postotak prodaje zakupljenog kapaciteta.

SLOVA KA

Trenuta ni rezultati prodaje svakako su pozitivni, no nepoznanica su i dalje individualni gosti, osobito automobilisti iz Danske koji kasno rezerviraju putovanja jer o ekuju da e vremenski uvjeti u Skandinaviji biti povoljniji te last minute ponude turoperatora. Ono što može zabrinjavati su podatci o znatnom sniženju cijena u Gr koj i Španjolskoj, što bi moglo potaknuti odre eni broj turista da godišnji odmor provedu u tim zemljama.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Slovačka

4.224

15.658

0,59

4.431

16.076

0,60

95,33

97,40

Takvo stanje utje e i na turisti ka kretanja. Turisti ke su agencije u ožujku i travnju zabilježile pad prodaje, posebice nakon završetka razdoblja first minute prodaje (i drugih posebnih ponuda i pogodnosti).

Kakvo je stanje na slova kom tržištu neposredno prije po etka ljetne turisti ke sezone najbolje pokazuju rezultati istraživanja Barometer Cetelem 2013 (Barometer Cetelem analizira stajališta i ponašanje europskih potroša a), provedena na 12 europskih tržišta, uklju uju i Slova ku. Slova ki ispitanici vrednovali su svoju zemlju i život u njoj s 3,7 bodova, od mogu ih 10 (što je za 0,3 boda manje nego u istraživanju provedenom lani). Klju ni problem i dalje je manjak sredstava za život ( ak 71 posto ispitanika) i rapidni rast nezaposlenosti. Rezultati spomenutog istraživanja potvr uju i ocjene Statisti kog ureda Slova ke, koji govori o padu maloprodaje (-2 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine) te sve ve oj nezaposlenosti (trenuta no 14,9 posto). Gospodarski je rast i dalje usporen, na što utje u i problemi u mnogim drugim zemljama eurozone, koje su važan trgova ki partner Slova ke.

Trenuta ni pokazatelji pojedinih slova kih turoperatora i putni kih agencija znatno se razlikuju, u rasponu od pada, preko stagnacije, sve do blagog porasta prodaje. Ipak, svi se uglavnom slažu da prodaja, s obzirom na aktualno stanje, ipak zadovoljava. S obzirom na gospodarsku neizvjesnost, Slovaci su pri kupnji turisti kih aranžmana sve oprezniji – velik dio njih eka posljednji trenutak za planiranje i kupnju odmora, gdje e presuditi financijska situacija. Naravno, procjene stru njaka govore kako pozicija Hrvatske kao omiljenoga ljetnog odredišta slova kih turista nije ugrožena, a dodatni poticaj potražnji svakako je i aktualna promidžbena kampanja Hrvatske turisti ke zajednice, koja je po ela 25. travnja. Omiljeno prijevozno sredstvo za putovanje u Hrvatsku Slovacima je i dalje osobni automobil. Zrakoplovni charteri i dalje nisu traženi (zbog relativne zemljopisne blizine) a za sezonu 2013. iz Slova ke su planirane redovite sezonske zrakoplovne linije na relacijama: Bratislava Zadar Bratislava (15. lipnja 7. rujna 2013.), Bratislava Split Bratislava (2. srpnja 27. kolovoza 2013.), Košice Rijeka Košice (20. lipnja 5. rujna 2013.), Bratislava Košice Rijeka (20. lipnja – 5. rujna 2013.), Košice Bratislava Split (14. lipnja – 13. rujna 2013.) – osigurava ih slova ki zrakoplovni prijevoznik DANUBE WINGS.

Stanje na tržištima

1. 2. 3. 4. 5.

STANJE NA TRŽIŠTIMA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

SLOVENIJA

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Slovenija

100.422

256.277

9,72

117.141

340.545

12,76

85,73

75,25

prema Hrvatskoj ine samo 17 posto ukupnog prometa, no manji buking pokazatelj je pove ane opreznosti kupaca, sklonosti štednji i racionalizaciji troškova pri planiranju putovanja. Isto tako, veliki hotelski sustavi u Hrvatskoj po eli su agresivniju individualnu prodaju, što dodatno ubrzava tržišnu utakmicu. Potroša i o ito u pove anom broju ekaju posebne akcije, a za o ekivati je kako e birati jeftiniji smještaj te skra ivati odmor. S druge strane, recentna istraživanja Eurobarometra o kretanjima za 2013. godinu ponovno govore o visokoj usmjerenosti slovenskih gostiju prema Hrvatskoj te visokoj razini zadovoljstva odmorom u našoj zemlji tijekom protekle godine, što je svakako razlog za optimizam, ali ne i jamstvo da e se ponoviti rekordna 2012. godina.

Slovenija ve dulje proživljava velik pad životnog standarda, uz porast nezaposlenosti, teško gospodarsko stanje i neizvjesnost vezanu za rješenje krize, što svakako nije najbolje vrijeme za trošenje i kupnju, ponajmanje proizvoda i usluga koje se smatraju luksuznima (gdje se u odre enoj mjeri svrstava i turizam). Sve to rezultiralo je i kašnjenjem bukinga u odnosu prema prošloj godini turoperatori su sumnji avi i vrlo oprezni u davanju procjena za glavnu sezonu. Uz glavne kataloge, svi slovenski turoperatori objavili su i posebne priloge s prvosvibanjskim programima. Dok je ukupna prodaja u zaostatku za prošlogodišnjom, buking tijekom prvosvibanjskih praznika djelomi no je povratio optimizam partnera, koji se ipak nadaju da e dosegnuti prošlogodišnje pokazatelje (npr. najve i turoperator s programima za Hrvatsku Relax). Svi su turoperatori po eli vrlo agresivnu konkurentsku borbu te aktivno, of ine i online, oglašavaju svoje ponude. Naravno, valja spomenuti kako organizirana putovanja iz Slovenije

ŠPANJOLSKA

Rani Uskrs odvratio je dio Slovenaca od odlaska na odmor u Hrvatsku, tako da je prvi ve i val slijedio tek tijekom prvosvibanjskih praznika, koje Slovenci spajaju s praznikom Osvobodilne fronte. U skladu s istaknutim može se o ekivati kako e svibanj donijeti solidan rezultat iz Slovenije, približno na razini prošlogodišnjeg, što bi bio dobar po etak ulaska u glavnu sezonu. Govore i o glavnoj sezoni treba istaknuti da je još rano za preciznije procjene zanimanje koji bilježi naše predstavništvo u Ljubljani vrlo je veliko, a dodatni bi poticaj trebao biti pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, tj. ublaživanje grani nih procedura te daljnje politi ko “približavanje” dviju zemalja. Naravno, jedan od klju nih poticajnih imbenika svakako je i aktualna promidžbena kampanja Hrvatske turisti ke zajednice na slovenskom tržištu, zatim ve i broj B2B i B2C akcija te aktivnosti koje predstavništvo provodi u suradnji sa subjektima hrvatskoga javnog i privatnog sektora.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Španjolska

9.652

20.820

0,79

11.004

22.941

0,86

87,71

90,75

Španjolsko je gospodarstvo u prvom tromjese ju 2013. i dalje u padu, uz daljnji rast cijena te stope nezaposlenosti, koja iznosi 27,16 posto (nezaposleno je 6 202 700 ljudi).

Novosti na turisti kom tržištu S obzirom na loše gospodarsko stanje, rani Uskrs te loše vremenske uvjete, turoperatori isti u kako je dosadašnja prodaja aranžmana bila ograni ena. Izlasci ljetnih kataloga popra eni

su relativno skromnom promidžbenom kampanjom “early bookinga” s popustima od sedam posto. Potrošnja je smanjena, no po etni podatci vezani za programe za Hrvatsku nisu toliko loši zrakoplovne kompanije javljaju kako je 70 posto kapaciteta iz Madrida u Hrvatsku ve prodano, dok je iz Barcelone prodano oko 50 posto kapaciteta. S obzirom na to da nema nadoknade za “izgubljene” kapacitete zrakoplovne kompanije Easy Jet na relaciji Madrid Dubrovnik te s obzirom na teško stanje u Iberiji, broj sjedala iz Madrida prema našoj zemlji ove je godine smanjen za 15 posto, što je svakako nepovoljna okolnost.

STANJE NA TRŽIŠTIMA

Receptivni turizam Nakon nestanka grupacije Orizonije s tržišta (drugoga najve eg turisti kog vertikalnog holdinga u zemlji), u segmentu turoperatora pojavio se novi turoperator Proyecto Europa, za kojega se vjeruje da je “nasljednik” Orioznije, tj. da e preuzeti njihove aranžmane (Iberojet i Condor Vacaciones imali su i programe te velik broj putnika za Hrvatsku). U sektoru se o ekuje ekstremni last minute buking.

Zra ni promet Nakon pove anja pristojba nekoliko puta, španjolske zra ne luke uvode dodatnu “taksu za zra nu sigurnost”. Svaki putnik koji se ukrca u zrakoplov u bilo kojoj španjolskoj zra noj luci

ŠVICARSKA

U ožujku 2013., u Španjolsku je doputovalo 3,9 milijuna stranih turista, ili 7,9 posto više nego u ožujku 2012. Od sije nja do ožujka španjolski receptivni turizam bilježi rast od 2,3 posto u odnosu prema istom razdoblju 2012. (ukupno 9,4 milijuna turista). Italija, koja je duboko utonula u gospodarsku krizu i dalje bilježi najve i pad (-20,7 posto). Francuska i skandinavske zemlje najviše su pridonijele pozitivnim rezultatima, što se najviše odrazilo na Kataloniju. U ožujku je 80,5 posto stranih turista u Španjolsku doputovalo zrakoplovom, 17,7 posto cestovnim putom. U tom razdoblju dolasci zrakoplovom bilježe rast od 6,5 posto, a cestovni dolasci rast od ak 16,1 posto. Najve i ukupni porast potrošnje u ožujku 2013., u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, ostvarili su Francuzi (43,5 posto) i Skandinavci (25,7 posto), dok je op enito prosje ni trošak na dan po osobi pove an za 5,1 posto (iznosi 110 eura). Na dan najviše troše Skandinavci (124 eura), slijede Francuzi (106 eura).

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Švicarska

11.730

33.624

1,27

10.141

30.811

1,15

115,67

109,13

no svi o ekuju kako e se oni relativno brzo prodati. Osobito je pozitivna informacija da se posezona tako er prodaje odli no.

U kontaktima s klju nim švicarskim turoperatorima prikupljeni su podatci o trenuta noj prodaji i o ekivanjima vezanim za ovogodišnju turisti ku sezonu. Ve ina partnera navodi kako buking te e željenim tijekom – u pravilu bilježe pozitivan trend tijekom svih ovogodišnjih mjeseci, a najave za svibanj i lipanj tako er su pozitivne. Trenuta no slobodnih kapaciteta ima još u kolovozu,

Stanje na tržištima

morat e platiti taksu od 0,58 eura. U sektoru se neprestano navodi kako ta pove anja znatno utje u na smanjenje konkurentnosti Španjolske. U prvomu tromjese ju 2013., španjolske zra ne luke bilježe pad prometa pad broja putnika od 8,2 posto te pad broja letova od 16 posto (u usporedbi s istim razdobljem prošle godine). Od 49 španjolskih zra nih luka, samo etiri bilježe rast (Asturias, Reus, Badajoz i Huesca). Najve i pad bilježi Madrid (-14,3 posto putnici, -15,1 posto letovi), slijedi ga Barcelona (-4,7 posto putnici, -9,6 posto letovi).

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

U stru nom turisti kom asopisu Travel Inside objavljena je tablica stanja rezervacija na švicarskom tržištu od sije nja do travnja 2013., za šest najve ih turoperatora (prema odabranim tržištima). U skladu s tom tablicom možemo ustvrditi kako je Hrvatska u pozitivnom trendu, ali ni konkurenti ne

VELIKA BRITANIJA

stoje loše, iznimka su Tunis, Egipat i djelomice Italija. Gospodarski pokazatelji Švicarske i dalje su stabilno pozitivni, što zna i da kupovna mo gra ana nije upitna, tj. sve naznake govore o pove anom zanimanju za turisti ka putovanja u inozemstvo, što obe ava i dobar rezultata naše zemlje.

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Vel. Britanija

20.470

69.925

2,65

17.959

64.396

2,41

113,98

108,59

Državni zavod za statistiku objavio je kako je u prvom tromjese ju ove godine BDP porastao za 0,3 posto o ekivalo se da e Velika Britanija ponovno u i u recesiju, što se ipak nije dogodilo te je nacionalna valuta funta oja ala u odnosu prema euru. Ipak, troškovi života stalno rastu, pa Britanci žele što je više mogu e uštedjeti na odmoru, kojeg se unato svemu ne odri u. Kiša koja je padala tjednima i niske temperature svakako su povoljno utjecale na pove anu prodaju aranžmana za odmor. Online agencija Directline Holidays objavila je podatke za pet zemalja koje daju najbolji omjer cijene i kvalitete a me u njima je i Hrvatska. Prema istraživanju, Turska i Gr ka daju najbolju vrijednost pri all inclusive odmoru, Španjolska u polupansionima, a Hrvatska u ponudi soba s doru kom. ABTA, udruženje putni kih agencija, zajedno je s partnerima po ela veliku kampanju usmjerenu na krajnje korisnike kako bi podignula svijest o potrebi zaštite pri rezerviranju i pla anju odmora. Naime, u želji da smanje ukupne troškove odmora, tisu e prevarenih potroša a svake godine bukiraju i pla aju putovanja putem raznih lažnih agencija. ABTA inzistira na tomu da potroša i, kada žele rezervirati odmor, najprije provjere je li agencija s kojom posluju njihova lanica, provjere njezin bonitet i koriste se sigurnim na inom online pla anja. U kampanji se isti e kako je kupnja putem njihovih lanica najsigurnija. Još traju rasprave vezane za pove anje APD (air passenger duty) takse, tj. poreza na putovanja zrakoplovima. Škotska nacionalna stranka (Scotish National Party) pozvala je politi are svoje zemlje da bez obzira na strana ku pripadnost glasuju protiv porasta APD-a. Za njih je taj porast još jedan dokaz kako Škotska može doživjeti ekonomsku štetu jer nema utjecaj na vlastite poreze (što se koristi u politi ke svrhe, s obzirom na to da e se sljede e godine u rujnu održati referendum o neovisnosti Škotske). Stalno se prati i komentira stanje na Cipru te se procjenjuje kako e se ono odraziti na broj turista iz Velike Britanije koji u tu zemlju putuju na odmor. Unato padu broja turista za vrijeme Uskrsa, ne o ekuje se daljnji pad tijekom ljeta. Stanje se stabiliziralo te je prisutno uvjerenje turoperatora da e u toj zemlji ponoviti brojke iz prošle godine. Zanimljiv je podatak da je u posljednjih 10 godina broj turista iz Velike Britanije na Cipru pao za 600 000 (s 1,6 mil. na 1 mil.) te se Cipar suo ava sa žestokom konkurencijom Hrvatske, Turske, Tunisa i Egipta.

Post Office Travel Money objavio je istraživanje koje pokazuje kako su neka odredišta pojeftinila u odnosu prema 2012. godini, unato padu vrijednosti funte prema euru. Odredišta koja su najviše pojeftinila u usporedbi s prošlom godinom su u Španjolskoj i Portugalu. Zanimljivo je da je na popisu i Split gdje su cijene, prema istraživanju, niže za 5,2 posto. Smatraju kako je to još jedan razlog zbog kojeg sve više Britanaca Hrvatsku odabire kao odmorišno odredište. Travelzoo anketa, provedena na 2445 ispitanika, pokazala je da 2/3 ispitanika koji planiraju putovati u tre em tromjese ju ove godine još nisu rezervirali odmor. Istodobno, 65 posto ispitanika preferira bliža odredišta Španjolska ostaje na prvomu mjestu,a slijedi je Francuska. Gr ka, koja je bila na drugomu mjestu, pala je na deveto, dok je Hrvatska odli na etvrta. Prema dostupnim podatcima vode ih britanskih turoperatora s hrvatskim programima stanje prodaje i dalje je vrlo stabilno, tj. u porastu u odnosu prema prošloj godini (kre e se od 10 do 20 posto). Explore Travel potpisao je ugovor s Monarch Airlinesom o korištenju njihovih letova s Gatwicka za Dubrovnik od po etka svibnja do kraja listopada. Predstavljen je i poseban brand za Hrvatsku, Explore Croatia. Nastavlja se i oglasna kampanja Hrvatske turisti ke zajednice u tiskanim medijima te na londonskim autobusima, a po ela je i online kampanja. Sve to pridonijelo je porastu upita za ljetovanje u Hrvatskoj. Objavljeni su i mnogobrojni lanci o našoj zemlji, posebno o Dubrovniku, ali i festivalima koji e se ove godine održati u Hrvatskoj te su posebno istaknuti festivali za mlade, gdje se Hrvatska smješta kao jedna od vode ih destinacija.

HTZ Glasnik

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Uspješne promidžbene aktivnosti na austrijskom tržištu Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Austriji u ovu je godinu ušlo aktivno, a sve više ja a suradnja s najve im turoperatorima i medijima. Godina je po ela konferencijom za novinare 8. sije nja 2013. godine u Be u, gdje je u sklopu Udruženja Corps Touristique, predstavljena Trend studija za 2013. godinu koju je provela stru na institucija IMC FH Krems tourism FACTORY. Anketa je pokazala da je Hrvatska i dalje u trendu te da se nalazi me u najtraženijim destinacijama. Najve i turisti ki sajam u Austriji “Ferien-Messe” u Be u održao se od 10. do 13. sije nja 2013. godine na kojem se me u 800 izlaga a iz 70 zemalja predstavila i Hrvatska turisti ka zajednica. Posje enost sajma ove godine bila je više nego odli na, sajam je obišlo više od 148 000 posjetitelja. Proizvode i trendove iz Hrvatske, Hrvatska turisti ka zajednica predstavila je na štandu veli ine 88 m² gdje su, uz op u turisti ku ponudu, bili predstavljeni programi i ponuda mnogih hrvatskih turisti kih subjekata: Cresanka Cres, HGK Oto ac, Imperial Rab, spa&sport resort Sv. Martin, kamp Šimuni Pag, Milenij Hoteli Opatija te Turisti ka zajednica Šibensko-kninske županije. Prvi dojmovi sa sajma te istraživanja stru nih institucija i turoperatora pokazuju da se Austrijanci ni u 2013. ne e odre i godišnjih odmora u inozemstvu, a da im je pritom Hrvatska izrazito privla na destinacija.

Edukacija za agente prodaje u Loipersdorfu

Promidžbene aktivnosti nastavljene su prezentacijom u impozantnom trgova kom centru Plus City u Linzu na sajmu Reisemarkt koji organizira najve i turoperator iz Gornje Austrije Sabtours. Dana 15. i 16. velja e 2013. godine nastupom na svojemu štandu hrvatska turisti ka ponuda predstavila se mnogobrojnoj publici.

Prezentacija u trgovačkom centru Plus City u Linzu

U Linzu je od 25. do 27. sije nja 2013. godine Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Austriji nastupilo u vlastitoj organizaciji na sajmu Ferien Messe na kojem vlada veliko zanimanje za Hrvatsku. Na sajmu su tako er nastupili Turisti ka zajednica Raba te Hotel Milenij iz Opatije. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Be u, Ranko Vlatkovi na sajmu je obavio više razgovora s autobuserima iz Gornje Austrije, a s Mader Reisenom iz Kasdorfa dogovorena je prezentacija Hrvatske kroz promidžbene filmove.

Sajam “Ferien-Messe” u Beču posjetio je i Gordan Bakota, Veleposlanik RH u Austriji

Predstavljanje Hrvatske nastavilo se u Austriji s najve im turoperatorima u Loipersdorfu 21. i 22. sije nja 2013. godine, kada je Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Austriji zajedno s turoperatorom Gruber Reisen održalo edukaciju za agente prodaje. Na prezentaciji je sudjelovalo 50-ak agenata što je vrlo dobar odziv s obzirom na to da se takva vrsta prezentacije prvi put organizirala.

Sajam Ferien Messe u Linzu

Vijesti iz predstavništava

AUSTRIJA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Austriji ve tradicionalno organizira prezentacije za turisti ke agente s najve im turoperatorom Terra Reisen, koji je prošle godine u Hrvatsku doveo više od 82 000 putnika. Ove godine prezentacije su održane u Innsbrucku 6. ožujka, Riedu 7. ožujka, Be u 12. ožujka, Leibnizu 13. ožujka te u Wolsbergu 14. ožujka. U pet gradova prezentacijama je nazo ilo više od 130 agenata. Pored nacionalne prezentacije, agente se nastoji obavijestiti i o novostima u sektoru poput smanjenja stope poreza u turizmu te izvijestiti o novim investicijama. Uz nacionalnu prezentaciju nastoji se svake godine predstaviti i po jedna naša turisti ka regija, a ove je godine to bila Turisti ka zajednica Kvarnera.

Prezentacija za turističke agente u Innsbrucku

redovito organiziraju i ispiti za dobivanje dozvola u Rijeci, a ako tomu dodamo da je nauti ki turizam i u strategiji razvoja hrvatskog turizma istaknut kao jedan od deset klju nih razvojnih proizvoda koji e se u idu im godinama još snažnije razvijati, prisutnost na sajmu još više time dobiva na zna enju. Osobito je važno istaknuti kako su veliko zanimanje nauti ara izazvala i mnogobrojna predavanja stru nih nauti kih novinara o novom zakonu i porezu koji se uvode našim ulaskom u Europsku uniju, a koji su bili organizirani u danima održavanja sajma. Na otvorenju sajma je ,uz direktora Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice Ranka Vlatkovi a, bio i konzul Republike Hrvatske u Austriji Branimir Lon ar. U Be u je 10. travnja predstavljena turisti ka ponuda Istre. Prezentacija se održala u Althotelu uz nazo nost 80-ak novinara, privrednika i somelijera koji su bili obaviješteni o posebnostima istarske ponude na razli itim podru jima od turisti ke do gastronomske. Nazo ni su imali prigodu doznati o ponudi vina iz Istre, a prezentaciju su predvodili poznati vinari, Arman, Clai i Kozlovi , a predstavljena su i vina proizvo a a Pilato te Agrolagune. Maslinova ulja predstavila je obitelj Smilovi te predstavnici Agrolagune. Tako er svoje proizvode predstavila je i obitelj Zigante, ponu a vrsnog pršuta Edi Dunis te proizvo a sira Aleš Winkler. Prigodom prezentacije novinari su se najviše zanimali za kvalitetu ponude i autenti ne istarske bio-proizvode, od tartufa, sira, maslinova ulja, šparoga itd. Ovakve prezentacije koje Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Austriji organizira ve više godina pokazale su se izrazito važnima jer se Austrijanci svrstavaju u naše najbolje goste koji vrlo dobro poznaju našu gastronomsku ponudu, cijene i kvalitetu. Radio Wien, koji prati više od 300 000 slušatelja na dan, svake nedjelje organizira turisti ku emisiju od 10.00 do 12.00 sati, a 28. travnja Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Austriji uživo je predstavilo hrvatsku turisti ku ponudu te su slušatelji doznali i o novim poreznim olakšicama, najavljenim investicijama u ovoj godini, a skorim ulaskom u EU od 1. srpnja dostupnost naših destinacija u koje Austrijanci idu u vlastitom prijevozu e biti još i brža. Potrebno je istaknuti da se u emisiji uvijek nastoji predstaviti i jedno turisti ko odredište, a ove je godine to bila Baška. Iz austrijskog tiska mogu se izdvojiti objave u sljede im tiskovinama:

Konzul RH u Austriji Branimir Lončar, voditelj štanda Vedran Huljev i Direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice Ranko Vlatković na sajmu Austrian Boat Show u Tullnu

U Tullnu je od 28. velja e do 3. ožujka 2013. godine održan nauti ki sajam Austrian Boat Show. To je najvažniji i najve i stru ni nauti ki sajam u Austriji, tj. u središnjem i isto nom djelu Europe. Na sajmu je sudjelovalo 350 izlaga a iz 20 zemalja koji su predstavili novosti u nauti koj ponudi. Ponude jedrenja i ronjenja tako er su bile jako zastupljene pa zato i ne iznena uje što je i ovogodišnji posjet bio jako dobar – 45 000 posjetitelja. Hrvatska je bila jedina zemlja koja je svoju nauti ku ponudu predstavila na vlastitom štandu, veli ine 30 m². Koliko je austrijsko nauti ko tržište važno za Hrvatsku govori i podatak udjela velikog broja hrvatskih marina i tvrtki koje se bave charterom i ronjenjem, koje su predstavile svoju ponudu na sajmu. Isto tako nije zanemariva ni injenica da Austrijanci u mnogobrojnim nauti kim udruženjima imaju više od 50 000 registriranih nauti ara, od kojih veliki broj njih više puta u godini plovi hrvatskim Jadranom. Tako er, ništa manje nije zanemariv podatak da se za austrijske nauti are

Tip Travel Industry – “Setzt die Segel” Tiroler Tageszeitung – “Eine Altstadt freut sich” Blitzlicht Revue – “Kastav – kleine Stadt mit großer Tradition” Für Mich – “Auf ins Paradies” Ischler Woche – “Opatija – ein Stück Heimat in der Kvarner Bucht” Kronen Zeitung Kärnten – “Feine Strände und tolle Buchten in Dalmatien” KTZ Kärntner Tageszeitung – “Mit der KTZ den Frühling auf der Insel Krk erleben” Sport aktiv – “Frühstart in den Frühling” Ausflug & Urlaub – “Istra Inspirit” Auto Touring – “Istrien von innen” Besser Wohnen – “Reif für die Insel” Für Mich – “Zauber des Meeres” Krone.tv – “Frühling in Rovinj” Motomobil – “Zeitreise zur Adria” Motorradmagazin – “Über den Dächen von Opatija” Land der Berge/Radwelt – “Bike & Climb bei Winnetou” Onrail – “Der kakanische Sehn suchtsort” Sport aktiv – “Istrien: Viel mehr als bloss“mit Wettergarantie” Yacht Revue – “Miš-Maš”.

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Iz austrijskog tiska

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

BELGIJA Hrvatska najpoželjnija destinacija za odmor u Belgiji Vode a belgijska organizacija za testiranje tržišta i proizvoda TEST ACHAT / TEST AANKOOP u rezultatima istraživanja ljetovanja i odredišta objavljenim po etkom ožujka 2013. godine, u kojima je sudjelovalo 3 236 Belgijaca, objavila je da je Hrvatska omiljeno odredište za ljetni odmor. Belgijci su u istraživanju posebno istaknuli prekrasne hrvatske krajolike, o uvanu prirodu, isto u mora i voda op enito, povoljne i prihvatljive cijene te mnogobrojne zanimljivosti. Kao jedini negativan element, Belgijci isti u sve više turista koji posje uju našu zemlju. Hrvatska je u ukupnom poretku osvojila 86 od 100 mogu ih bodova te se time svrstala na prvo mjesto ispred mnogih drugih uglednih i omiljenih odredišta. Tu su vijest objavile i vode e belgijske dnevne novine: De Standaard, Het Laatste Nieuws, De Morgen itd. Organizacija TEST ACHAT / TEST AANKOOP utemeljena je 1957. godine prema uzoru na sli ne britanske i ameri ke organizacije koje u središte svojega javnog djelovanja stavljaju potroša a zi ku osobu, zaštitu njegovih temeljnih ljudskih prava, gospodarskih interesa i dostojanstva. TEST ACHAT / TEST AANKOOP tako er aktivno sudjeluje u poboljšanju proizvoda i usluga, koje se kupcu nude provo enjem razli itih usporednih ispitivanja i testova proizvoda isti u i pritom proizvode koji nude najbolji omjer cijene i kvalitete. Proteklo razdoblje su na belgijskom tržištu obilježile mnogobrojne prezentacije hrvatske turisti ke ponude te pojedinih hrvatskih regija. U nastavku donosimo presjek aktivnosti. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Belgiji 9. sije nja 2013. godine predstavilo je hrvatsku turisti ku ponudu u trgova kom centru Woluwe Shopping Center koji se nalazi u rezidencijalnoj briselskoj etvrti Woluwe u kojoj, me u ostalim, stanuju i mnogobrojni djelatnici institucija EU i NATO saveza. Za predstavljanje u tomu trgova kom centru izabran je po etak godine jer je rije o prvom tjednu popusta u trgovinama što privla i veliki broj posjetitelja. Tijekom itavog tjedna nastupa trgova ki je centar ukupno posjetilo više od 180 000 ljudi. Zanimanje za Hrvatsku bilo je golemo, a u suradnji s lokalnim turisti kim agentima, u europskom duhu i s obzirom na ponudu dvaju susjednih i prijateljskih zemalja, prezentacija je održana u suradnji s kolegama iz Predstavništva Slovenske turisti ke organizacije u Briselu, što su posjetitelji vrlo pozitivno ocijenili. Zajedni ka prezentacija ujedno je i doprinos racionalizaciji sredstava i podjeli troškova te zahvaljuju i tomu i ve oj prisutnosti na tržištu.

Predstavljanje hrvatske turističke ponude u trgovačkom centru Woluwe

U suradnji s belgijskim turoperatorom Caractere, specijaliziranim za smještaj u tzv. šarm i boutique hotelima diljem Mediterana, Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Belgiji predstavilo je 10. sije nja 2013. godine hrvatsku turisti ku ponudu ispred 60-tak svojih agenata u belgijskom gradu Antwerpenu. U katalogu toga uglednog turoperatora, na gotovo 60 stranica predstavljeno je više od 40 hrvatskih hotela i 12 razli itih programa diljem Hrvatske zajedno uz ponudu hotela i programa po Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Gr koj i Sloveniji. Za prezentaciju je odabran upravo Antwerpen jer je rije o drugom najmnogoljudnijem, ali gospodarski i financijski najsnažnijem belgijskom gradu.

Prezentacija Hrvatske s belgijskim turoperatorom Caractere u Antwerpenu

Na po etku skupa direktor predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Bruxellesu Ivan Novak pozdravio je nazo ne te je prikazan promidžbeni film Hrvatske turisti ke zajednice, a generalna direktorica ujedno i vlasnica Caracterea, Carmen Van den Bossche osobno je svojim agentima predstavila brojne male, luksuzne i boutique hotele diljem Hrvatske od Zagreba, preko središnje Hrvatske pa sve do Istre, Dalmacije, otoka i Dubrovnika, koje ima u svojoj ponudi zajedno s više razli itih itinerera kroz Hrvatsku za goste koji ne žele boraviti samo na jednomu mjestu ili u jednom hotelu. Carmen Van den Bossche velika je zaljubljenica u Hrvatsku i vrlo dobra poznavateljica hrvatske turisti ke ponude. Kako bi se agentima Caracterea što bolje približile atraktivnosti i posebnosti hrvatske turisti ke ponude organizirana je i degustacija hrvatskih vina, a doga aju su se na poziv Caracterea odazvali i njihovi hrvatski partneri iz hotela Korana Srakov i iz Karlovca. Tijekom ve eri ostvareni su mnogi kontakti, a agenti su iskazali golemo zanimanje za dodatne informacije o Hrvatskoj. Podsjetimo, Caractere je u 2012. godini u Hrvatsku doveo oko 3000 gostiju, ime se prema broju dovedenih putnika svrstava me u prvih 10 belgijskih turoperatora. Klijenti koji svoje putovanje rezerviraju preko Caracterea prili no su zahtjevni, ali vrlo pristojni te visoke platežne mo i. Sredinom sije nja dva vode a belgijska autobusera, Reizen Lauers u Flandriji (blizu Antwerpena) i Voyages Leonard u Valoniji (blizu Liegea) neovisno jedan o drugomu organizirali su lokalni godišnji turisti ki sajam na kojima je Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Belgiji sudjelovalo tre i put. Svakome od autobusera je na taj sajam u idili nim belgijskim selima, u garažu u kojoj ina e parkiraju i održavaju svoje autobuse uspjelo privu i oko 10 000 posjetitelja, ina e redovitih i vjernih klijenata. Na navedenim sajmovima izlagalo je više od sto izlaga a koji su dobavlja i jednog ili

drugog autobusera. Velikom broju posjetitelja koji su u nekim trenutcima ak i u redovima ispred vrata ekali na ulazak svakako su pridonijeli i savršena organizacija te neprestani prijevozi posebnim autobusima izme u Antwerpena i Liegea i sajma te razne pogodnosti za rani buking. Zanimljiv program privukao je mnoge obitelji s djecom, ali i osobe tre e dobi u potrazi za novim idejama za odmor. Ina e, oba autobusera su u ovoj sezoni dodatno pove ala ponudu aranžmana za Hrvatsku u svojim katalozima, a sudjelovanjem Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Belgiji i brojnim savjetima na oba sajma nastojalo se pridonijeti boljoj prodaji aranžmana za Hrvatsku. Zanimanje publike za Hrvatsku bilo je veliko, a posjetitelji su postavljali puno pitanja i tražili konkretne informacije. Tako er, 10. sije nja 2013. godine još je jedan belgijski autobuser, Reizen Verhoeven, organizirao “dane otvorenih vrata” za svoje najvjernije i najbolje klijente.

liko zadovoljstvo vi enim te istaknuli kako su bili više nego ugodno iznena eni kvalitetom hotelskog smještaja i hrvatske turisti ke ponude op enito. Osim samih gra ana Luksemburga, Luksemburgu gravitiraju i susjedne zapadnonjema ke, isto nofrancuske i južnobelgijske pokrajine, pa zato vjerujemo da e zahvaljuju i uvo enju ove linije porasti i broj gostiju i iz spomenutih regija. Luxairtours u 2013. godini predvi a 25 rotacija ukupnog kapaciteta od 2000 sjedala te program u 10-ak hotela u Dubrova ko-neretvanskoj županiji, a s obzirom na dobar buking ove godine razmatra i pove ati kapacitet za sljede u sezonu.

Sajam Vakanz u Luksemburgu

Hrvatski turizam predstavljen na turističkim sajmovima vodećih belgijskih autobusera

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Belgiji, u suradnji s HGK Županijskom komorom Split, predstavilo je 21. sije nja 2013. godine hrvatsku turisti ku ponudu na sajmu Vakanz u Luksemburgu. Iako je rije o maloj državi od samo pola milijuna stanovnika, važno je istaknuti da je luksemburški BDP gotovo tri puta ve i od prosjeka EU i da su stanovnici Luksemburga skloni putovanjima u toplije krajeve. Izrazito dobru posje enost sajma i velik zanimanje publike dokazuje više od 20 000 posjetitelja. Na sajmu je sudjelovalo 200-tinjak izlaga a iz cijelog svijeta, a ponajviše s Mediterana. Sudjelovanje Hrvatske turisti ke zajednice ove godine je utoliko važnije uzme li se u obzir da najve i luksemburški turoperator Luxairtours u 2013. godini od travnja do listopada jedanput na tjedan uvodi let i program iz Luksemburga za Dubrovnik. Nadalje, uz potporu i poticaj Hrvatske turisti ke zajednice, Turisti ke zajednice Dubrova ko-neretvanske županije i vode ega luksemburškog turoperatora Luxairtours 22. travnja 2013. godine organizirano je studijsko putovanje tijekom kojeg je 15-tak belgijskih i luksemburških putni kih agenata posjetilo Dubrova ko-neretvansku županiju. To je bio prvi let luksemburškoga nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika Luxair koji e, sve do listopada, letjeti jedanput na tjedan iz Luksemburga u Dubrovnik. Agenti su izrazili ve-

Nakon uspješno odra enoga sajamskog nastupa po etkom velja e u Antwerpenu, koji je posjetilo gotovo 77 000 ljudi (10 posto više nego lani), hrvatski se je turizam od 31. sije nja do 4. velja e 2013. godine tradicionalno predstavio i u Briselu na najve em turisti kom sajmu u Belgiji SALON DES VACANCES / VAKANTIESALON. Sudjelovalo je 750 izlaga a iz cijelog svijeta, a sajam je obišlo 105 413 posjetitelja (3 posto više nego lani). Dobroj posje enosti pogodovalo je i tipi no loše belgijsko vrijeme, ali i kvalitetna kampanja koju je provodio sajam u suradnji s razli itim medijima. Pozornost mnogobrojnih posjetitelja je i dalje privla io hrvatski štand koji je i ove godine zasigurno bio jedan od najatraktivnijih, najsuvremenijih i najposje enijih na cijelomu sajmu.

Sajam u Antwerpenu

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Dobroj posje enosti hrvatskog štanda i velikom zanimanju za hrvatski turisti ki proizvodom svakako su pridonijele i etiri nedavno objavljene reportaže o Hrvatskoj koje je objavila belgijska državna televizija VRT te komercijalna televizija VTM. Posjetitelji su uglavnom dolazili s planiranim i konkretnim pitanjima vezano za turisti ku ponudu Hrvatske, koju Belgijci smatraju atraktivnim i bliskim odredištem za odmor. Tijekom pet dana sajma podijeljen je i veliki broj promidžbenih materijala. Na štandu Hrvatske turisti ke zajednice sudjelovali su i suizlaga i: Katarina Line iz Opatije, Valalta iz Rovinja, kamp Soline iz Biograda, Turisti ka zajednica Grada Zagreba te belgijski turoperator Interhome.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

ratora, turisti kih novinara, predstavnika Europske komisije ovlaštenih za turizam, nazo ilo je bogatoj ve eri koju su pripremili zagorski šefovi Ivica Žulj iz Terma Jezer ica i Tomislav Koži iz Bluesun Hotela Kaj, dok su enološku ponudu zastupala vrhunska autohtona zagorska vina. Posluživanje brojnih, raznovrsnih, autohtonih i tipi nih specijaliteta Hrvatskog zagorja oduševilo je sve nazo ne jer su prvi put mogli kušati neka od tih jela i vina. Me u prisutnima je bilo mnogo onih kojima je to prvi susret s turisti kom i gastronomskom ponudom Hrvatskog zagorja, a svi su uzvanici izrazili oduševljene uspješnom prezentacijom i ljepotama Hrvatskog zagorja.

Salon des Vacances / Vakantiesalon u Briselu

Turisti ka zajednica Krapinsko-zagorske županije, uz potporu Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice te u suradnji s Predstavništvima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turisti ke zajednice u Bruxellesu, 21. velja e 2013. godine u Bruxellesu je predstavila bogatu turisti ku i eno-gastronomsku ponudu svoje županije. Prezentacija je održana u atraktivnim prostorijama Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, koja je i ugostila ovaj doga aj i pružila svu potrebnu logisti ku potporu. U ime doma ina i hrvatskoga gospodarstva, nazo ne je najprije pozdravila direktorica Predstavništva Hrvatske gospodarske komore Dragica Martinovi isti u i kako je turizam jedna od najuspješnijih grana hrvatskoga gospodarstva. Nazo ne su u kratkom obra anju pozdravili i veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji Mario Nobilo, direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Bruxellesu Ivan Novak te direktorica Turisti ke zajednice Krapinsko-zagorske županije Sanja Škrinjar. Prikazan je i promotivni film “Zagorje – bajka na dlanu”, a Ernest Svaži , direktor Turisti ke zajednice Krapinskih toplica, održao je i polusatnu prezentaciju destinacije i turisti ke ponude. Nakon glazbenog predaha u izvedbi poznatoga i nagra ivanog usnoharmonikaša Tomislava Golubana, u knjižnici Predstavništva Hrvatske gospodarske komore održana je poslovna radionica na kojoj su sudjelovali predstavnici belgijske turisti ke industrije te predstavnici prodaje i marketinga vode ih zagorskih turisti kih ku a, koji su uspostavili i prve kontakte u suradnji s belgijskim turoperatorima. Prezentacijama su zagorski turisti ki djelatnici nastojali skrenuti pozornost europske turisti ke branše na ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao njezine 28. lanice te istaknuti Hrvatsko zagorje kao destinaciju s lepezom atraktivnih motiva za suvremenog turista istraživa a. Nakon prezentacije i poslovne radionice, oko etrdeset uzvanika, predstavnika vode ih belgijskih turope-

Prezentacija turističke ponude Krapinsko-zagorske županije u Bruxellesu

Turisti ke zajednice Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrova ko-neretvanske i Li ko-senjske županije u suradnji i uz potporu Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Bruxellesu, od 4. do 8. ožujka 2013. godine predstavile su svoju bogatu turisti ku ponudu na roadshow prezentaciji u središnjoj dvorani briselskoga glavnog kolodvora Gare Centrale / Centraal Station. Briselski glavni kolodvor najvažniji je i najprometniji u Belgiji. Kroz njega svaki dan pro e oko 150 000 putnika. S obzirom na središnje mjesto unutar kolodvora, odmah ispred šaltera za prodaju karata, te znatan promet putnika (s obzirom na to da se kroz glavni kolodvor ulazi i u briselsku podzemnu željeznicu), posje enost prvog dana prezentacije bila je izvrsna. Posjetitelji su iskazali veliko zanimanje za hrvatsku turisti ku ponudu i želju da odmor provedu u nekom od mnogobrojnih dalmatinskih i li kih odredišta. Hrvatska je jedino turisti ko odredište koje se tom prigodom predstavljalo na spomenutoj lokaciji. Istodobno s roadshow prezentacijom, u suradnji s popularnim, besplatnim dnevnim novinama “Metro” koje imaju oko milijun itatelja, uglavnom putnika u vlaku ili podzemnoj željeznici, objavljen je i oglas te organizirana nagradna igra u kojoj su itatelji mogli

osvojiti nagradno putovanje u Dalmaciju. Na oglasu je tako er objavljena obavijest o održavanju roadshow prezentacije na glavnom kolodvoru, što je tako er pridonijelo dobroj posje enosti hrvatskog štanda. Promidžbene su aktivnosti spomenutih pet županija na belgijskom tržištu izrazito važne iz više razloga: zbog letova prema dalmatinskim odredištima, bogate i raznovrsne turisti ke ponude, mogu nosti aktivnog odmora te široke palete aranžmana kod belgijskih turoperatora, koji sa svojim brošurama i promidžbenim materijalima tako er sudjeluju u ovoj akciji, ali i zbog injenice da su Belgijci dobri potroša i i spadaju me u goste koji su spremni izdvojiti dosta novca za odmor.

WIN

Od medijskih objava svakako treba istaknuti reportaže o Dalmaciji. Belgijska državna televizija u lipnju 2012. godine snimala je na podru ju Splitsko-dalmatinske i Dubrova ko-neretvanske županije reportažu u sklopu putopisne televizijske emisije Vlaanderen Vakantieland koja se prikazuje na prvom programu (Een) belgijske državne televizije VRT. Prva reportaža koja je obuhvatila grad Split i život na Mediteranu na hrvatski na in, putovanje trajektima s otoka na otok, tzv. island hopping, te Blato i grad Kor ulu emitirana je 5. i 6. sije nja u najgledanijem terminu i trajala je 20 minuta. Prema podatcima dobivenim s televizije u subotu 5. sije nja gledalo ju je 709 787 ljudi, a emisija je imala tržišni udjel od 44,9 posto. Reprizu u nedjelju gledalo je 350 152 ljudi, a tržišni udjel bio je 24,1 posto.

uw volgende vakantie in

www.visitcroatia.be Om deel te nemen, surf naar

www.metroclub.be

Om uw kansen op winst te verhogen, bezoek de Kroatië stand, die zich uitzonderlijk bevindt in de grote hal van het station Brussel Centraal van 04 tot en met 08 maart om 13 u.

WIN ... SURF NAAR WWW.METROCLUB.BE

Oglas o održavanju roadshow prezentacije u besplatnim dnevnim briselskim novinama “Metro“

Reportaže u okviru putopisne televizijske emisije Vlaanderen Vakantieland

Roadshow prezentacija u središnjoj hali briselskog glavnog kolodvora Gare

Druga reportaža prikazana je 12. i 13. sije nja i obuhvatila je grad i otok Hvar, Paklene otoke, otok Bra s Bolom i Pu iš ima te dijelove poluotoka Pelješca (Ston). Drugu reportažu gledalo je 735 305 ljudi, a ostvarila je tržišni udjel od ak 49,6 posto dok je nedjeljnu reprizu gledalo 338 772 ljudi, a njezin tržišni udjel bio je 24,1 posto. Emisija je popularna upravo zbog neposrednog, jednostavnog i neformalnog kontakta voditelja s jednostavnim, autohtonim i tipi nim sugovornicima s pomo u kojih prepri ava pri u o destinaciji. Dalmacija je predstavljena kao jedinstvena, posebna, autohtona destinacija snažnoga mediteranskog karaktera i hrvatskog identiteta, prekrasne i o uvane prirode, zemlja s tisu u prekrasnih otoka, o uvane i zanimljive kulturne baštine, brojnih kurioziteta te otvorenih, simpati nih

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

i gostoljubivih ljudi koji govore više stranih jezika, me u njima ak i nizozemski. Reportaža je nastala kao rezultat višegodišnje suradnje VRT-a i Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Bruxellesu koje je uz pomo i u organizaciji djelatnika sustava turisti kih zajednica na terenu i Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice organiziralo cijelo putovanje, osmislilo itinerer i ve i dio sadržaja, pronašlo relevantne sugovornike i organiziralo dvotjedni boravak televizijske ekipe u Hrvatskoj. U realizaciji i snimanju spomenute emisije sudjelovali su mnogi turisti ki profesionalaci i gra ana na terenu koji su sa svojim velikim entuzijazmom i zalaganjem pridonijeli u predstavljanju Hrvatske kao poželjne, gostoljubive turisti ke destinacije koju treba doživjeti u svako doba godine. Promidžbene aktivnosti u prvom tromjese ju zaokružene su održavanjem konferencije za novinare 13. ožujka 2013. godine u poslovnom klubu Cercle de Lorraine u središtu Brisela. Ta godišnja konferencija za belgijske i luksemburške novinare održava se kako bi se tamošnje medije obavijestilo o novostima u hrvatskoj turisti koj ponudi u 2013. godi-

Tiskovna konferencija u poslovnom klubu Cercle de Lorraine

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

ni. Na konferenciji je sudjelovalo dvadesetak novinara iz razli itih pisanih i elektroni kih medija. Nazo ne je uvodno pozdravila direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši . U govoru je istaknula važnost i ulogu medija u stvaranju pozitivne slike o Hrvatskoj kao poželjnoga turisti kog odredišta doživljaja i životnog stila te zahvalila novinarima na dosadašnjoj promidžbi Hrvatske na belgijskom tržištu. Prezentaciju o hrvatskom turizmu održao je i direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Belgiji Ivan Novak, koji je istaknuo komparativne prednosti Hrvatske pred konkurentskim odredištima te napomenuo kako Hrvatska na belgijskom tržištu postaje sve važnije i poželjnije odredište. Tom prigodom Hrvatska turisti ka zajednica dodijelila je i simboli no priznanje za 20-godišnji predani rad u promidžbi hrvatskog turizma u Belgiji gospodinu Armandu Cattoiru, ina e velikom prijatelju i zaljubljeniku u Hrvatsku koji u Istri ljetuje svake godine još od daleke 1978. godine. Na konferenciji za novinare Hrvatske turisti ke zajednice bio je i prvi ministar turizma RH Janko Vraniczany Dobrinovi .

VIJESTI IZ PREDSTAVNIĹ TAVA

VAREN Reisverhaal

De Kroatische kust wordt steeds populairder als vakantiebestemming en dit is ook niet verwonderlijk: stukjes ongerepte natuur, azuurblauwe baaien, vriendelijke mensen en de zon die je dagelijks toelacht. Wat vele reizigers echter niet weten is dat er voor het vasteland nog vele kleine paradijsjes verborgen liggen, met hun eigen schoonheid en uitgesproken karakter. EĂŠn van deze Adriatische schatten is Rab, een eiland dat alles heeft voor een onvergetelijke vakantie. Tekst en fotoâ&#x20AC;&#x2122;s: Monique Loopman

teland en het stadje Senj te bezoeken, de koudste plek aan de Adriatische Zee. De bora, een koude wind uit het Velebitgebergte, waait door een pas tot in de stad. Het intrigeert me. Ik merk niets van de koude, en met de zon op mâ&#x20AC;&#x2122;n neus geniet ik op een terras van charmante taferelen. Vissers lozen hun waren en proberen schreeuwend verse vis aan voorbijgangers te verkopen, oude dames omhelzen elkaar op een bankje aan de haven en souvenirwinkels uit vervlogen jaren openen hun deuren.

ISTRIE

KVARNER SIBENIK

BINGO

TRUFFELSOMMELIER â&#x20AC;&#x153;Cekaj! Idemo!â&#x20AC;?, roept Sandra haar honden toe. â&#x20AC;&#x153;Langzaam! Stop!â&#x20AC;? We hebben alle moeite om haar viervoeters bij te benen. Sandra legt me uit dat een truffel haar geur pas afgeeft als ze rijp is om geplukt te worden. Soms kunnen meerdere truffeljagers en hun honden dezelfde truffel voorbij lopen zonder haar te vinden. Maar haar honden hebben duidelijk een goede neus. In het eerste uur vinden we zowaar twee truffels. De honden blijven rennen en snuffelen, maar graven doen ze niet meer. Ik hou het voor bekeken en wandel terug naar restaurant Zigante, waar een truffelmenu op me wacht. Een menu mĂŠt truffelsommelier: een ober in elegante, witte handschoenen die aan tafel verse truffel voor me schaaft, die me vertelt hoe hij truffels uit ItaliĂŤ kan onderscheiden van Kroatische truffels door de geur en die me overtuigt de delicatesse nooit naast andere etenswaren in de koelkast te bewaren. Verse truffel uit IstriĂŤ is immers te overheersend van geur.

ZIEN EN GEZIEN WORDEN Voor ik naar huis vlieg, wil ik Zagreb zien. En dat kan niet op een dag. Het nachtleven in Zagreb is zo intens dat ik hier minstens ĂŠĂŠn nacht moet doorbrengen. Terwijl vijf jaar gele48

PRAKTISCH t Een huurauto heb je hier niet nodig. Reisagentschappen organiseren DAGTRIPS bij de vleet. Met de bus of per

De prachtige baai â&#x20AC;&#x2DC;Supetarskaâ&#x20AC;&#x2122; Draga in het noorden van het eiland Rab, een ideale bestemming voor watersportliefhebbers

boot bezoek je het eiland Krk, de omliggende eilanden en de hoofdstad Zagreb. t Organiseer je je trip liever zelf? Geen probleem. Een goed georganiseerde FERRYVERBINDING brengt je van

het ene eiland naar het andere. De overzettijden vind je op WWW.KROATIE.ORG .

TIPS 1

den iedereen naar Wenen of Bratislava trok voor een cultureel event, staat Zagreb nu met stip op de kaart van designers en artiesten. Toch kies ik niet voor een concert, maar laat ik me meevoeren naar de ontmoetingsplaats van de echte Zagrebbers: de gezellige straten

Ik word zowaar verliefd. Op de wijnvelden en verborgen restaurants. Op het kloostereiland KoĹĄljun dat enkel per boot bereikbaar is. Maar het meest van al op de verse vis.

1. Truffeljager Sandra heeft alle moeite haar honden in bedwang te houden wanneer de beruchte witte truffel uit IstriĂŤ haar geur afgeeft. 2. Laat je in Zagreb meevoeren door de

in de oude stad met haar cafĂŠs, terrassen en straatmuzikanten. Hier leeft een mediterrane flair. Mannen keuvelen op een stadsplein met een biertje in de hand, terwijl kinderen elkaar achterna rennen in het donker. Kraampjes verkopen warme kastanjes, suikergoed en

straten van de oude stad. 3. Vis moet drie keer weken, zeggen de Kroaten. Een keer in de zee, een keer in de olie en een keer in de wijn.

bloemen, stadsmuzikanten spelen lokale volksliedjes. Zagreb bruist niet alleen in het donker. â&#x20AC;&#x2122;s Morgens wandel ik over de Dolac Market â&#x20AC;&#x201C; de dagelijkse levensmiddelenmarkt van Zagreb met haar typisch rode parasols â&#x20AC;&#x201C; en probeer een plekje te vinden op een van de vele terrassen. Mijn gids vertelt me dat het flaneren over de markt â&#x20AC;&#x201C;Â of beter, door de straten in de buurt van de marktÂ â&#x20AC;&#x201C; hier een eigen woord heeft: spica. Tienduizenden hippe studenten, modieuze mannen en knappe vrouwen willen hier zien en gezien worden. Verder vond ook het Museum of Broken Relationships haar plek in het hart van Zagreb, ĂŠn werd ontzettend populair. Geen wonder met dit charmante volkje. Elke gebroken relatie laat in het museum een relikwie achter â&#x20AC;&#x201C;Â van trouwjurk tot gebroken vaas, van liefdesbrief tot zwaar geschutÂ â&#x20AC;&#x201C; met een dichterlijke tekst. Een gebroken hart houd ik er niet aan over, maar het verlangen Zagreb beter te leren kennen, dat is er wel.

t Zin om je reis op CULINAIR vlak wat bij te peperen?

Ga dan zeker eens kijken op WWW.COLOURSOFISTRIA.COM. Je vindt er een kalender met de verschillende gastronomische evenementen in IstriĂŤ.

VLUCHTEN t Via CROATIA AIRLINES vlieg je vanaf â&#x201A;Ź 160 rechtstreeks

heen en terug van Brussel naar Zagreb. Deze vluchten kun je ook boeken via WWW.BRUSSELSAIRLINES.COM . Daarnaast heeft Croatia Airlines talrijke aanbiedingen vanuit Brussel naar een hoop andere steden in KroatiĂŤ. INFO: WWW.CROATIAAIRLINES.COM/NL/AANBIEDINGEN.

Klein, maar een grote geschiedenis De geschiedenis van het eiland begint al in de achtste eeuw voor Christus, wanneer het eiland een thuis werd voor kleine vissers- en veehoudergemeenschappen. Het eiland zou echter niet lang rust kennen, want werd al snel erkend als strategisch punt in de Adriatische zee. Pas in de tweede eeuw voor Christus komt er een eerste periode van vrede wanneer de Romeinen, de Grieken, de Liburnianen en de Illyrianen weten te onderdrukken.

Het Mediterraan klimaat zorgt voor milde winters en aangename zomers op dit mooie eiland. Met slechts negen bewolkte dagen in de zomer is het eiland ĂŠĂŠn van de zonnigste plekjes in Europa. Het water rond het eiland is in de zomer vaak warmer dan ď&#x2122;&#x2026;ď&#x2122;&#x2020; graden, wat het ideaal maakt voor wateractiviteiten of fascinerende duiktochten.

OVERNACHTEN

Wanneer het Romeinse rijk uit elkaar valt wordt Rab beurtelings deel van het Ostrogotische en later het Byzantijnse rijk. De Byzantijnse bezetters moeten echter al snel plaats ruimen voor het Slavische volk dat in de ď&#x2122;&#x2030;e en ď&#x2122;&#x160;e eeuw zijn intrek neemt op het eiland en er vandaag de dag nog verblijft. Langzaam aan worden Slavische namen gegeven aan de dorpen en plaatsen en eindelijk krijgt het eiland zijn huidige naam: Rab. Desondanks dat de Slaven zich het eiland hadden toegeĂŤigend, bleef het onderhevig aan verschillende territoriale twisten. Zo werd het eiland achtereenvolgens door de Kroaten, Hongaren en Venetianen bezet. Ook gedurende de twee wereldoorlogen wordt Rab heen en weer geschoven tussen verschillende partijen en pas na

t Het BEST WESTERN HOTEL ASTORIA in Zagreb is

rustig gelegen op wandelafstand van het oude stadsdeel en biedt â&#x20AC;&#x201C;Â tegen betalingÂ â&#x20AC;&#x201C; parkeerplaats voor autoreizigers. VANAF â&#x201A;Ź 75 PER NACHT OP EEN

t %F TUBE 3BC De stad Rab is bekend om haar ď&#x2122;&#x2021; kerktorens en ligt als een schip in zee, aan de ene zijde heeft men de grillige oevers behouden en heeft men zo een mooie maar kronkelige wandelweg gecreĂŤerd. Aan de andere zijde heeft men de oevers mooi betegeld en zo een lange rechthoekige haven aangelegd. De stad telt vier kerktorens waarvan de hoogtes zijn afgestemd op de gemiddelde dagtemperatuur van de vier seizoenen.

TWEEPERSOONSKAMER | INFO: WWW.BESTWESTERN.COM.

t Het HOTEL BRISTOL in Opatija is een aanrader, met een

uitgebreid spa- en kinderprogramma, zowel tijdens als na het toeristische seizoen. VANAF â&#x201A;Ź 59 PER NACHT OP EEN TWEEPERSOONSKAMER | INFO: WWW.VI-HOTELS.COM/EN/BRISTOL.

t )FU ,NSDBS QBSL

t CARACTĂ&#x2C6;RE biedt heel wat luxereizen aan naar KroatiĂŤ,

Dit honderdjarige park is een verademing voor wandelaars in deze tijd vol met stress. Men heeft er mooie wandelpaden aangelegd die slingeren tussen het groen, op het ene moment ziet men de zee met steile kliffen, op het andere moment wandel je enkel tussen de verschillende bomen en planten. De Zilverden, Zwarte grove den, Cypres, Zwarte Es, Kurkeik en Ceder zijn maar enkele van de planten die je hier kan bewonderen.

waaronder ook naar IstriĂŤ en de Kvarner baai. INFO: WWW.CARACTERE.BE. TOERISTISCHE INFO W W W. V I S I T C R O AT I A . B E | W W W. K V A R N E R . H R / N L /

VA B-M A G A ZINE ĂŹ F E B R U A R I 2 013

F E B R U A R I 2 013 ĂŹ VA B-M A G A ZINE

het andere

Duizend en ĂŠĂŠn eilanden Voor de ď&#x2122;&#x201E;.ď&#x2122;&#x160;ď&#x2122;&#x160;ď&#x2122;&#x2030; kilometer lange kustlijn van KroatiĂŤ liggen ď&#x2122;&#x201E;.ď&#x2122;&#x201E;ď&#x2122;&#x2039;ď&#x2122;&#x2C6; grote en kleine eilanden, waarvan er slechts ď&#x2122;&#x2030;ď&#x2122;&#x2030; effectief bewoond worden. Tussen deze eilanden verschuilt zich â&#x20AC;&#x2DC;Rabâ&#x20AC;&#x2122;, het meest groene eiland in de Adriatische zee en waarschijnlijk ook ĂŠĂŠn van de mooiste. Van op het vasteland lijkt dit nochtans allesbehalve een paradijs, want door de sterke winden vanuit het binnenland is de noordoostkant van het eiland zo goed als onleefbaar en heeft het meer weg van een maanlandschap. Rab ligt tussen de kuststeden Rijeka en Zadar en is enkel bereikbaar over water. Het eiland is ongeveer ď&#x2122;&#x2026;ď&#x2122;&#x2026; kilometer lang en ď&#x2122;&#x201E;ď&#x2122;&#x201E; kilometer breed en heeft een totale oppervlakte van ď&#x2122;&#x152;ď&#x2122;&#x192; kmď&#x2122;&#x2026;. Van de ď&#x2122;&#x152;.ď&#x2122;&#x2C6;ď&#x2122;&#x192;ď&#x2122;&#x192; inwoners wonen er ongeveer de helft in de rustieke hoofdstad en de meesten leven van landbouw, visserij of toerisme.

RAB

Omdat KroatiĂŤ gastronomisch nog zoveel meer te bieden heeft dan zeevruchten en vers gegrilde vis, trek ik naar het truffelfestival in Livade, vlak bij de indrukwekkende, ommuurde stad Motovun. Restaurant Zigante is er het truffelrestaurant bij uitstek. In oktober en november organiseren zij elk weekend een truffelfestival, waar ze niet alleen de smaakberuchte witte truffel presenteren, maar ook lokale wijnen, kazen en wildpasteien laten proeven. Op het festival drink ik een glas met Sandra, een jonge vrouw uit de buurt. Als ik haar vraag wat voor werk ze in dit afgelegen oord kan vinden, moet ze lachen. Sandra is een truffeljager. Net als haar man, haar vader en haar moeder. Tot mijn grote vreugde nodigt ze me meteen uit op een van haar dagelijkse zoektochten naar het goud uit IstriĂŤ. Veertien honden heeft de jonge vrouw. Zes daarvan kunnen truffels vinden, de rest wordt opgeleid. Sandra gaat dagelijks zoâ&#x20AC;&#x2122;n acht uur op stap. Twee keer vier uren, telkens met twee honden. â&#x20AC;&#x153;Truffels zoeken is als bingo spelenâ&#x20AC;?, lacht ze. â&#x20AC;&#x153;De ene keer vind je niets, de andere keer is het raak.â&#x20AC;? Vorig jaar vond haar vader een grote truffel die zo zuiver was dat hij 1800 euro opbracht. Bingo.

Vijesti iz predstavniĹĄtava

98 t februari 2013 t VAREN

D O O R A N N E L I E S VA N O P P E N

KroatiĂŤ

KRONKELEND langs de CHEE ZEE ADRIATISCHE

Op 1 juli wordt KroatiĂŤ het achtentwintigste lid van de EU. Een land met ruime toeristische OQIGNÄ&#x17D;MJGFGP KP IQGF XQQT OKNLQGP VQGTKUVGP MQOV FCP Ć&#x201A;IWWTNÄ&#x17D;M GGP UVCRLG FKEJVGTDÄ&#x17D; 2CUCT VTQM GT QR XGTMGPPKPI FQQT FG CORGT QPVIQPPGP QQUVGNÄ&#x17D;MG NCPFUVTGGM SlavoniĂŤ.

IK NIP VAN EEN KOFFIE EN STAAR IN DE MISTIGE VERTE NAAR HET EILAND KRK. OM ME HEEN HANGT HET ZACHTE GEROEZEMOES VAN TOERISTEN DIE GENIETEN VAN EEN ONTBIJT MET HET OCHTENDZONNETJE IN HET GEZICHT. OP DIT TERRAS ZOU IK DE HELE DAG KUNNEN ZITTEN EN OUDERWETSE POSTKAARTEN VOLSCHRIJVEN.

6GMUV Herman Cole (QVQoU Herman Cole en Mia Steel

obberend op de Drava brengt een pontje enkele gezinnen terug van een dag tussen de dieren van de ZooloĹĄki vrt. Op de terrassen bij het torenhoge Hotel Osijek tokkelen muzikanten op de tamburica, een soort mandoline die mee het geluidsdecor van SlavoniĂŤ maakt. Joggers en ďŹ etsers gaan richting Most Mladosti, de sierlijke Brug van de Jeugd, ĂŠĂŠn van de symbolen van Osijek. Wat verderop sporen van een verdwenen brug, in 1566 aangelegd door een Turkse sultan. WĂŠg dus, net als de Ottomaanse bezetter die in 1688 de duimen legde voor de Oostenrijkers. Op het plein rond de 19de-eeuwse Vader des Vaderlands Ante StarÄ?eviÄ&#x2021; kijken we naar de 90 meter hoge spits van de Petrus-en-Pauluskathedraal. Binnen wijst een gids naar kogelgaten in de frescoâ&#x20AC;&#x2122;s, aandenken van de oorlogsjaren 1991-1995. De tram klieft tussen de bomenrijen langs de Europska Avenija met zijn prachtige art-nouveauhuizen. We stappen uit aan TvrÄ&#x2018;a, de Habsburgse citadel die van Osijek een militair bolwerk moest maken. Restaurant Slavonska KuÄ&#x2021;a serveert een dampende kom ďŹ ĹĄ paprikaĹĄ, pittig gekruide riviervis, bij een fonkelend karafje Kroatische witte wijn. De straatlantaarns werpen stemmig licht op glorieuze barokke gebouwen, studenten en ander jong volk vullen roezemoezend het Drievuldigheidsplein. Prettig, de kennismaking met de vierde stad van KroatiĂŤ. >

Links: De Petrus-en-PaulusMCVJGFTCCN DÄ&#x17D; JGV plein rond de 19de-eeuwse Vader des Vaderlands Ante 5VCTĂŞGXKĂ¤ $QXGP De boot in en met 0KMQNC QR XGTMGPPKPI door het moerasachVKIG 0CVWWTRCTM -QRCĂŞMK TKV

PASAR JANUARI 2013

VA B-M A G A ZINE ĂŹ F E B R U A R I 2 013

F E B R U A R I 2 013 ĂŹ VA B-M A G A ZINE

patija heeft die stijlvolle sfeer uit vervlogen jaren die ik me voorstel bij een vakantie aan de Adriatische kust. Het toerisme in de kleine Kroatische kuststad floreerde al in 1845, toen de Oostenrijkse adel de Kvarner baai ontdekte. Vandaag leidt de twaalf kilometer lange boulevard Lungomare langs kleurrijke villaâ&#x20AC;&#x2122;s uit de 19de eeuw, verborgen rotsstranden en uitnodigende terrassen tot aan de idyllische haven van Lovran.

GEPASSIONEERDE VISSERS Vanuit mijn verblijfsoord Krk â&#x20AC;&#x201C;Â spreek uit als KirkÂ â&#x20AC;&#x201C; rijd ik in anderhalf uur naar Opatija. Niet dat je Krk moet verlaten om van de Kroatische cultuur te proeven. Het eiland zelf heeft voldoende te bieden voor twee weken cultuur, zon en gastronomie. De eilandbewoners kozen al in 1886 voor het toerisme en dat zie je. Tijdens de zomer verwelkomen de 12.000 inwoners zomaar evenveel toeristen. Terwijl ik door de straten van Krk â&#x20AC;&#x201C;Â het stadje heeft dezelfde naam gekregen als het eilandÂ â&#x20AC;&#x201C; loop, worden me brochures van hotels, campings, autoverhuur en daguitstappen in de hand gedrukt. Het voor- en najaar verwennen je nog steeds met bijna-zomerse temperaturen, terwijl de rust op het eiland dan terugkeert. Voor ik me aan enkele daguitstappen waag, verken ik het eiland zelf. Ik word zowaar verliefd. Op het stadje Vrbnik, de wijnvelden en verborgen restaurants in kleine, steile straatjes. Op het kloostereiland KoĹĄljun, dat enkel per boot bereikbaar 46

Terwijl vijf jaar geleden iedereen naar Wenen of Bratislava trok voor een cultureel event, staat Zagreb nu met stip op de kaart van designers en artiesten.

MINIDAGUITSTAP

1. In Opatija kronkelt de kustweg langs keizerlijke villa's, verborgen rotsstranden en uitnodigende plekjes om tot rust te komen. 2. Senj, het koudste plekje aan de Adriatische kust.

houdt ervan om â&#x20AC;&#x2122;s nachts octopussen te vangen, en mijn gids, Marinko, vertelt gepassioneerd over het speervissen. â&#x20AC;&#x153;Vis moet drie keer wekenâ&#x20AC;?, lacht Marinko. â&#x20AC;&#x153;EĂŠn keer in de zee, ĂŠĂŠn keer in de olie en ĂŠĂŠn keer in de wijn.â&#x20AC;?

3-4. Van streekgerechten tot verborgen restaurants in kleine, steile straatjes; ook culinair valt er in Kroatie heel wat te ontdekken.

De stad Rab, op het gelijknamige eiland, telt slechts drie straten. Nou ja, ideaal voor een rustige daguitstap. In ĂŠĂŠn van de straten, Grnja Ulica, tel ik meteen vijf kerken met vier historische torens die je een adembenemend zeezicht beloven. Verloren lopen kan in dit kleine stadje niet, maar het wordt me al snel duidelijk dat dit bezoek langer kan duren dan verwacht. Ik slenter langs kleine winkels die uitpuilen van toeristische prullaria, restaurants en cafĂŠs. Ook al is het stadsplan maar een handpalm groot, ik verlies de tijd uit het oog. Jammer, want ik wou nog op de fiets springen en urenlang â&#x20AC;&#x201C;Â met de geur van pijnbomen in mijn neusÂ â&#x20AC;&#x201C; langs de waterkant fietsen. De zandstranden in Lopar en Kampor en de verdoken, wilde stranden maken van het eiland Rab een geliefd vakantieoord. Met de ferry steek je snel over van Rab naar Krk; toch kies ik ervoor een omweg te maken langs het vas-

VA B-M A G A ZINE ĂŹ F E B R U A R I 2 013

Zagreb SLAVONIĂ&#x2039;

KROATIĂ&#x2039;

KroatiĂŤ

is. Op het Glagolitische schrift en de geschiedenis erachter. Maar het meest van al word ik verliefd op de verse vis. Een toevallige voorbijganger toont trots twee emmers met enorme roofvissen. Het lijkt wel alsof elke inwoner van Krk droomt van het vissen. Mijn hotelier

EEN NOVASOL VERBLIJF IN ISTRIĂ&#x2039;! Novasol is in KroatiĂŤ de grootste aanbieder van vakantiehuizen. IstriĂŤ, DalmatiĂŤ en de Kvarner baai bieden een brede waaier aan mogelijkheden. Nieuw zijn de woningen die over een eigen aanlegsteiger beschikken. Extra troef: in de huurprijs zijn steeds elektriciteit, water, verwarming, beddengoed, eindschoonmaak, toeristische belasting en annuleringsbescherming inbegrepen. Win een verblijf in IstriĂŤ ter waarde van â&#x201A;Ź 1250* en kies zelf je ideale vakantiehuis! Surf naar WWW.VAB.BE en geef het antwoord op de volgende vraag: Wat is de naam van de koele wind uit het Velebitgebergte? A Bora | B Dora | C Flora Je vindt het antwoord in de tekst. *Dit is van toepassing op de huurprijs en exclusief de bijkomende kosten. Niet in combinatie met overige acties en niet inwisselbaar tegen contanten. Verblijf dient plaats te vinden voor 31-12-2013.

F E B R U A R I 2 013 ĂŹ VA B-M A G A ZINE

SlavoniĂŤ

H E T EI L A N D R A B

Iz belgijskog tiska 44

VAREN t februari VAREN t februari 2013 t 97

PASAR JANUARI 2013

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

EŠKA Hrvatska predstavljena na sajmu Holiday World u Pragu Hrvatska turisti ka ponuda predstavljena je od 7. do 10. velja e eškoj publici na sajmu Holiday World u Pragu. Na površini od 64 m2 predstavljene su sve hrvatske turisti ke regije te nauti ka ponuda uz samostalni nastup kampa Straško, koji se predstavio kao suizlaga . Veliku pozornost posjetitelja ove je godine izazvala Središnja Hrvatska, a posebno ih je zainteresirala brošura Lika – Karlovac te su podijeljeni svi raspoloživi primjerci. Na sajmu su sudjelovala 894 izlaga a iz 46 zemalja svijeta na površini ve oj od 23 000 m2. S obzirom na trenuta no stanje na eškom tržištu turoperatori potvr uju prodaju ljetovanja na prošlogodišnjoj razini ili ak nešto višu te se i ove godine o ekuje dobar buking. Nastavak promidžbenih aktivnosti na eškome tržištu nastavio se od 8. do 10. ožujka 2013. godine, kada se u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Pragu Hrvatska predstavila kao glavni partner festivala “Oko svijeta” u gradu Ostravi na sjeveroistoku zemlje. “Oko svijeta” je najve i festival svoje vrste u eškoj s dugogodišnjom uspješnom tradicijom.

To je zanimljiv putopisni festival usmjeren na egzoti ne i na europske destinacije uz mogu nost sudjelovanja na predavanjima poznatih eških svjetskih putnika, putopisaca, pustolova, alpinista i ostalih. Reportaže i predavanja u dvjema dvoranama pratile su originalne fotogra je i kra i lmovi. U sklopu festivala održan je i manji turisti ki sajam na kojemu se predstavila i Hrvatska na prigodnom štandu s ciljanom ponudom za individualne goste koji teže aktivnom odmoru, emu je bila prilago ena i ponuda poput biciklisti kih i pješa kih staza, nacionalnih parkova i prirodnih ljepota te vodenih sportova, primjerice ronjenja i nautike.Drugi dio festivala održao se od 22. do 24. ožujka 2013. godine u Pragu, gdje se Hrvatska predstavila kao jedan od glavnih partnera. Festival je, kao i u Ostravi, bio popra en i manjim turisti kim sajmom u sklopu kojeg se predstavila i Hrvatska na posebno ure enom štandu s ciljanom turisti kom ponudom za individualne goste, koji teže aktivnom odmoru kao što su: biciklisti ke i pješa ke staze, nacionalni parkovi, hrvatske planine i rijeke, vodeni sportovi, ronjenje i nautika. Iako se radi o specifi noj i zahtjevnoj publici, dobra ponuda Hrvatske je i ondje privukla veliku pozornost te su podijeljene velike koli ine promidžbenog materijala. Festival je posjetilo više od 2000 ljudi.

Sajam Holiday World u Pragu

Festival “Oko svijeta” u Pragu

Festival “Oko svijeta” u Ostravi

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice organiziralo je konferenciju za novinare 4. travnja 2013. godine u hotelu Intercontinetal Praha. Godišnju konferenciju za eške novinare Hrvatska turisti ka zajednica održava svake godine prije po etka turisti ke sezone, radi što bolje informiranosti o destinaciji, zatim kako bi što bolje izvijestila partnere na tržištu, turoperatore te predstavnike medija o novostima i investicijama u skoroj sezoni te o rezultatima ostvarenima u protekloj turisti koj godini. U

uvodnom dijelu nazo nima se obratila direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši koja je iskoristila prigodu da medijima i partnerima zahvali na trudu koji ulažu u promidžbi Hrvatske i u dovo enju turista s toga emitivnog tržišta važnog za našu zemlju. Hrvatsku kao turisti ko odredište predstavio je direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u eškoj Klaudio Stojni . Uz investicije i novosti u hrvatskom turizmu predstavio je i odli ne rezultate s eškog tržišta u 2012. godini. Nakon završetka konferencije slijedilo je druženje s novinarima i turoperatorima.

ma. U svojemu obra anju Mateši je istaknula kako Hrvatska u srpnju 2013. i službeno postaje lanica Europske unije što e dati veliki poticaj turizmu i otvoriti nove mogu nosti ulaganja i podizanja kvalitete turisti ke ponude. Ujedno je zahvalila svim novinarima na njihovu doprinosu u promidžbi hrvatskog turizma na talijanskom tržištu. Novinare je pozdravio i hrvatski veleposlanik u Italiji Damir Grubiša, koji je ujedno održao kratki i vrlo zanimljivi govor s naglaskom na bliskost i prijateljstvo dviju zemalja, njihovu povezanost te zahvalio vjernim talijanskim gostima koji su uvijek znali cijeniti i uživati u posebnostima destinacije i raznolikosti ponude. Hrvatsku turisti ku ponudu predstavio je direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice Dario Matoševi i posebno istaknuo prirodnu i kulturnu baštinu, enogastronomsku ponudu te jedinstvenost i raznolikost destinacije, koja može zadovoljiti i najzahtjevnijega gosta, no gdje svi mogu odabrati i odmor prilago en osobnim interesima. Gastronomija je na osobit na in zainteresirala nazo ne jer se na prezentaciju Daria Matoševi a izvrsno nastavila prezentacija hrvatskih vina, koju je vodio Sandi Paris, somelijer i višestruki prvak Hrvatske. Uzvanici su imali prigodu probati izvrsna hrvatska vina, no i više doznati o podneblju i posebnosti regija u kojima se proizvode. Uspješno predstavljanje na poseban je na in obogatio i generalni konzul, Ivan ani Maršan, koji je izvedbama hrvatskih pjesama izazvao oduševljenje svih nazo nih.

Godišnja konferencija za češke novinare

ITALIJA Hrvatska predstavljena na Me unarodnom sajmu turizma u Milanu Hrvatska turisti ka zajednica nastupila je na Me unarodnom sajmu turizma u Milanu (Borsa Internazionale del Turismo – BIT) od 14. do 17. velja e 2013. Na jednom od najve ih europskih sajmova turizma ove je godine sudjelovalo više od dvije tisu e izlaga a iz ak 120 zemalja, uz šezdeset tisu a agenata i profesionalaca u turizmu, 84 tisu a posjetitelja i 3500 registriranih novinara, koji su vijesti o sajamskim aktivnostima prenijeli cijelom svijetu. Kao i svake godine, u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice u Milanu je 15. velja e 2013. u hotelu Principe di Savoia održan tradicionalni susret s novinarima. Nazo ilo je 60 uglednih talijanskih novinara iz vode ih televizijskih i tiskovnih medija. Uvodno se uzvanicima obratila direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši koja se osvrnula na prošlogodišnju turisti ku sezonu te izvijestila o uspješnim rezultati-

Tradicionalni susret s novinarima u Milanu

Od ostalih sajamskih nastupa, hrvatski je turizam predstavljen na sajmovima u Vicenzi i Napulju.

Sajam “Gitando”, Vicenza Od 21. do 24. ožujka 2013. godine Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Milanu u suradnji s Kamping udruženjem Hrvatske i Top Camping udrugom sudjelovalo je na

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

specijaliziranom sajmu “Gitando” u Vicenzi. Poseban dio izložbenog prostora imala je talijanska nacionalna udruga kampista Confedercampeggio pod nazivom “Ciao campeggio show”. Pod pokroviteljstvom Me unarodne federacije kampista (FICC) 23. ožujka 2013. godine održan je radni susret na kojemu je direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Milanu Dario Matoševi predstavio hrvatsku turisti ku ponudu, osobito kampinšku ponudu Hrvatske. Istog dana poslijepodne, u suradnji s talijanskim nacionalnim udruženjem kampista Federcampeggio i udrugom Top Camping, održana je posebna radionica o kampingu. Predstavljanje hrvatskih novosti i trendova u kampingu održao je direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice Dario Matoševi , a nazo nima su se obratili Josipa Cveli Bonifa i , izvršna direktorica operacija za razvoj kampova u Valamaru i Jerko Sladoljev, predsjednik Izvršnog odbora Top Camping udruge. Na radionici je sudjelovalo oko 15 hrvatskih i 10 slovenskih kampova. Sajam je posjetilo 30 000 ljudi (20 posto više nego prošle godine) što govori o velikoj zainteresiranosti talijanske publike za kampinšku ponudu i sve vrste programa za slobodno vrijeme. Osim op e turisti ke ponude posjetitelji su tražili kataloge biciklisti kih staza, karavaninga, wellness ponude i kulturno turisti kih manifestacija. Sude i prema posje enosti sajma i mnogim upitima pozitivni dojmovi sa sajma pobu uju optimizam u još jednu dobru sezonu.

Sajam “Gitando” u Vicenzi

Sajam “BMT“, Napulj U Napulju se od 4. do 6. travnja 2013. godine održao sajam “BMT“ (Borsa Mediterranea del turismo), gdje su se ve sedamnaestu godinu zaredom okupili profesionalci u turizmu, turoperatori, turisti ke agencije te mnogi poslovni subjekti kako bi predstavili doma u i me unarodnu ponudu za skoru sezonu. Sajam je posjetila Ivona Toki iz ureda Predstavništva u Milanu te se sastala s turoperatorima i brodskim prijevoznicima i dogovorila aktivnosti koje e se ostvariti do kraja lipnja. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Milanu osiguralo je promidžbene materijale za taj sajam te za sajam Travelexpo u Palermu koji se održao od 19. do 21. travnja 2013. godine. Posebne prezentacije na talijanskome tržištu održale su Turisti ka zajednica Istre i Turisti ka zajednica Kvarnera. Naime, u sjedištu izdava a Touring Club Italiano u Milanu, 6. ožujka 2013. godine talijanski asopis “Qui Touring” predstavio je posebno proljetno izdanje posve eno Istri. Dvomjese nik koji otkriva i iscrpno opisuje mnoge destinacije, za naslovnicu je odabrao Rovinj i naslov “Istra - poluotok skrivenog blaga”. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Milanu Dario Matoševi dao je kratak uvod u turisti ku ponudu i potencijale Istre, a o kojima je opširno govorio Denis Ivoševi , direktor Turisti ke zajednice Istarske županije. Uredništvu toga turisti kog asopisa zahvalio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu Ivan ani Maršan. Na gotovo 180 stranica u nakladi od 60 000 primjeraka talijanskim se itateljima prikazala Istra prepuna noviteta i dinami nih turisti kih sadržaja, njezina prirodna ljepota, bogata kulturna i povijesna baština, velik broj manifestacija te vrhunska enogastronomija. Pula, Pore i Rovinj opisani su kao tri važna odredišta istarske obale, Brijuni kao božansko oto je, wellness ponuda, biciklizam koji se ostvaruje u punom sjaju, a sve s naglaskom na enogastronomsku ponudu za koju urednici isti u: “Ne smijete propustiti!”

Proljetno izdanje časopisa “Qui Touring” posvećeno Istri

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Tako er, u sklopu mnogobrojnih aktivnosti na tržištu hrvatska nauti ka ponuda predstavljena je na Adriatic Sea Forumu koji se održao 21. i 22. ožujka 2013. godine u Trstu. Na tomu me unarodnom doga aju posve enom pomorskom turizmu na Jadranu sudjelovalo je više od 40 govornika iz raznih zemalja. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Milanu Dario Matoševi održao je prezentaciju te posebno istaknuo nauti ki turizam. Nakon toga, u organizaciji Udruženja stranih turisti kih ureda u Italiji, 28. ožujka održana je tradicionalna poslovna radionica s talijanskim novinarima i kolegama iz ostalih stranih predstavništava. Nazo ili su mnogi novinari s kojima su se razmijenila iskustva i ideje o budu im zajedni kim projektima te najavile nove inicijative za skoru turisti ku sezonu. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Milanu sudjelovalo je na sastanku s Hrvatskom zajednicom i konzulatom RH u Milanu koji rade na postavljanju spomenika Ru eru Boškovi u u Planetariju u parku Indro Montanelli, u središtu Milana. Od po etka ove godine zabilježena je dinami na i poja ana suradnja s mnogim talijanskim medijima, dogovorena su mnoga studijska putovanja novinara, a od važnijih svakako treba istaknuti dogovorene reportaže za dva državna programa TV RAI, RAI 2 “Sereno variabile” te RAI 3 “Alle falde del Kilimangiaro”.

Predstavljanje Kvarnera u Milanu Mensile n. 240 aprile 2013 € 3,90 in Italia

E DINTORNI

DOVE IN PROVENZA, A L’ISLE-SUR-LA-SORGUE, FRA BED & BREAKFAST E MERCATINI DI BROCANTE COME VISITARE LE NUOVE ARCHITETTURE DI ROTTERDAM A PREZZI LOW COST QUANDO FINO A GIUGNO A PARIGI PER IL FESTIVAL DELL’IMMAGINARIO iane Spa - Sped. In A.P. - D.L. 353/2003 art. 1, comma 1, LO/MI Milano - Belgio € 8,00 - Francia € 10,70 - Germania € 8,80 - Grecia € 7,30 - Gran Bretagna Igs 6,00 - Lussemburgo € 8,00 - Malta € 5,87 -- Portogallo (Cont) € 6,70 - Svizzera chf 14,00 - Svizzera Canton Ticino chf 12,50 - Principato di Monaco € 10,70- Spagna € 7,80

Zatim je 17. travnja u Milanu Turisti ka zajednica Kvarnera predstavila op u ponudu destinacije s naglaskom na outdoor aktivnosti, Gorski kotar te projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food. Direktorica Turisti ke zajednice Kvarnera Irena Perši Živadinov istaknula je sva bogatstva Kvarnera, mogu nosti aktivnog odmora, zdravstvenog i wellness turizma te je nazo ne izvijestila o programu Kvarner Family koji gostima jam i kvalitetu, a Nedo Pinezi govorio je o svim mogu nostima i cijenama obiteljskog smještaja. U jednom dijelu prezentacije bilo je i predstavljanje knjige Marca Allemana koju je posvetio jednom od najpoznatijih talijanskih skladatelja Luciu Dalli. Još dok je bio u osnovnoj školi Lucio Dalla posjetio je otok Krk i oduševio se ljepotama, ljudima i prirodom tog otoka. “Lucio Dalla mi je esto govorio o tom jednostavnom životu koji mu je dao inspiraciju za njegove pjesme i znao je re i kako se na Kvarneru dobro jede”, izjavio je Marco Alemanno. Goste je pozdravio i Ivan ani Maršan, generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu. Nakon završetka prezentacije, poznati ugostitelj Nenad Kukurin pripremio je kvarnerske specijalitete za sve uzvanike.

DÜSSELDORF

A SORPRESA, UNA CAPITALE DELL’ARTE CONTEMPORANEA

FIANDRE

A BRUGES, GIOIELLI GOTICI E GIOVANI CHEF

Croazia

SPALATO, LA CITTÀ PALAZZO CON LOCALI E RISTORANTI TRA LE COLONNE ROMANE

VALENCIA

LA NUOVA META DELLA MOVIDA SPAGNOLA

Iz talijanskog tiska

AUSTRIA

SULLA STRADA ALPINA FRA TIROLO E CARINZIA

ANDALUSIA

LE ULTIME LINCI TRA I QUERCETI DELLA SIERRA MORENA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

JAPAN Brojne emisije o odredištima i turisti koj ponudi Hrvatske U suradnji s japanskim producentom Naomasaom Furukawaom prošle je godine prikazana dvosatna emisija o Dubrovniku uz zajedni ki koncert japanskog AUN-J Classic Orchestrai Dubrova koga simfonijskog orkestra. Emisija je do sada emitirana dva puta i vidjelo ju je nekoliko milijuna gledatelja. U budu nosti se planiraju još tri do etiri nove emisije o Hrvatskoj što e zasigurno pridonijeti popularnosti Hrvatske u Japanu. U emisiji “Svijet gleda Hrvatsku” predstavit e se novinari iz cijeloga svijeta sa svojim pogledom na Hrvatsku, a prikazat e se i ugo aj te novinari s ovogodišnje “Zlatne penkale” koja je održana u Zadru. Koncept emisije zamišljen je da se od nominiranih novinara zatraži pravo korištenja emisija te da se japanskoj publici predstave isje ci iz svake emisije. Svaki nominirani novinar bio bi intervjuiran, a emisija bi trajala 60 minuta što e prikazati kolaž reportažu i razli ite poglede na hrvatsku turisti ku ponudu. Najpoznatija japanska balerina, trenuta no je voditeljica na televiziji, tijekom karijere trebala je nastupati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, no zbog Domovinskog rata nije imala prigodu ostvariti suradnju. Emisija pod nazivom “Tamiyo Kusakami posje uje Hrvatsko narodno kazalište” predstavit e Tamiyo Kusakami koja nakon nekoliko godina ipak ispunjava svoj san i posje uje tri japanske balerine koje nastupaju u zagreba kom HNK-u. Uz susret s trima balerinama i posjetu HNK planira se snimati i putovanje po Hrvatskoj gdje e se predstaviti poznata turisti ka odredišta u trajanju od 60 ili 120 minuta. Uz to, Naomasa Furukawa razmišlja o konceptu dodatne emisije u kojoj bi željeli predstaviti i zagreba ki maraton. U Japanu je maraton sve popularniji te je u posljednjih nekoliko godina sve više osoba koje rekreativno tr e i sudjeluju na maratonima i izvan njega. U sklopu emisije “Maraton u UNESCOvoj svjetskoj baštini” planira se snimiti emisija o maratonu na Plitvi kim jezerima i predstaviti japanskoj publici. Posljednjih godina aktivne žene u tridesetim i etrdesetim godinama dominiraju kao nova kategorija turista kada je rije o inozemnim putovanjima i svake se godine pove ava njihov udjel u ukupnom broju japanskih turista. Još nedovoljno visok prosjek poznavanja engleskog jezika ne dopušta uvijek željeni odabir putovanja. Miki tourist je jedan od ako ne i najvažniji japanski turoperator i u povodu 20. godišnjice diplomatskih odnosa Hrvatske i Japana planira stvoriti novi stil putovanja namijenjen mladim ženama koje vole samostalno odlu ivati koliko e dugo i gdje provesti svoje putovanje. Miki tourist planira izraditi plan putovanja koji odgovara željama mladih žena. Izabrat e se deset odredišta u Hrvatskoj i u svakom gradu ponudit e hotele i/ili sobe koje e mlade žene mo i slobodno izabrati. Tako er e svaki tjedan obilaziti sve gradove kako bi turisti mogli slobodno odlu ivati u kojem e gradu ostati koliko dana. U svakom gradu organizirat e se suradnja s trgovinama, restoranima, bistroima i drugim uslužnim djelatnostima i svi turisti Miki tourista imat e pokaznicu zahvaljuju i kojoj e pri kupnji usluge dobiti popust ili prigodan dar. Prigodom svakog posjeta turist e na pole ini pokaznice dobiti pe at i kada ih skupi 20 sudjeluje u nagradnoj igri koju e organizirati Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Japanu.

Prvi dan travnja održana je izložba fotografija Pierra Lama pod naslovom “Marko Polo – Putovi svile”. ini je 100 fotografija koje prikazuju Zagreb, Plitvi ka jezera, Istru, Split, Kor ulu i Dubrovnik. Na sve anom otvorenju bila je hrvatska veleposlanica u Japanu Mira Martinec koja je održala prigodan govor. Nakon toga posjetitelje je pozdravio Pierre Lam. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice Edouard Tripkovi Katayama vodio je sve ano otvorenje izložbe koju je posjetilo nekoliko stotina ljudi. Tijekom izložbe i boravka Pierra Lama u Tokiju snimljen je dokumentarni film o cijelom projektu koji e se prikazivati u edukativne svrhe na sveu ilištima u Hong Kongu. Sve umjetni ke djelatnosti koje radi imaju dobrotvornu svrhu i dosad je pomogao stotinama djece diljem svijeta kako bi im omogu io bolje uvjete života i školovanje. Pierre Lam je prije tri godine posjetio Hrvatsku. Po zanimanju je lije nik, ali se godinama bavi fotografijom, operni je pjeva , a producirao je dva mjuzikla u kojima je i nastupao. Do sada je mnogo puta izlagao o temi “Putovi svile od Kine do Turske”. Kako je Marko Polo ro en u Kor uli, putovi svile doveli su ga do Hrvatske. Izložba fotografija održala se na 45. katu južnog vidikovca Tokyo Metopolitan Government Office zgrade tijekom Golden Week razdoblja kada Japan ima najviše državnih praznika u kratkom razdoblju. Izložbe “Marko Polo – Putevi svile” planiraju se održati tijekom godine u gradovima Osaki i Nahi (Okinawa) u Japanu i Zagrebu. Sve izložbe, osim one u Tokyo Metopolitan Government Officeu organizirat e se u dobrotvorne svrhe, a prikupljeni novac donirat e se djeci stradaloj u potresu u ožujka 2011. godine u regiji Tohoku.

MA ARSKA Hrvatska uspješno predstavljena na sajmu u Budimpešti U Budimpešti je od 28. velja e do 3. ožujka održan 36. me unarodni sajam turizma UTAZAS 2013. – najve i turisti ki sajam u ovom dijelu Europe te istodobno 7. specijalizirani me unarodni sajam za kampiste “Karaván Szalon” i 6. specijalizirani sajam za ljubitelje biciklizma “VI. PORT. hu Bringaexpo”. Isto tako je vrijedan pozornosti i posebni program “Vital Expo”, koji se održao istodobno. Na 26 400 etvornih metara svoju su ponudu predstavila 483 izlaga a iz 30 zemalja. “Po asni inozemni gost” sajma bila je Slova ka, koja je turisti ku ponudu izložila na 140 m², “po asni doma i gost” bio je grad Nyiregyhaza, koji je ponudu izložio na 110 m², dok je “posebna tema sajma” bio kulturni turizam, a “po asni gost kulturnog turizma” bio je grad Kalocsa. Hrvatska je za ma arske gra ane i u 2012. godini zadržala poziciju najvažnije inozemne odmorišne destinacije, a to je i glavni razlog sudjelovanja Hrvatske na tom sajmu. I ove su godine na štandu Hrvatske turisti ke zajednice sudjelovali i suizlaga i i to: Turisti ka zajednica Grada Zagreba te hotel Bun i iz Vrbovca. Hrvatski štand posjetili su veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Grli Radman i generalna konzulica Republike Hrvatske u Pe uhu Ljiljana Pancirov. Uz mnoge turisti ke djelatnike iz Hrvatske i Ma arske, štand je posjetilo i više predstavnika ma arskih medija te javnog života. Na sajmu je podijeljen sav promidžbeni materijal, a štand Hrvatske turisti ke zajednice bio je dobro pozicioniran te vrlo dobro posje en u sve dane trajanja sajma.

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

NIZOZEMSKA Od sije nja do kraja travnja u mnogim nizozemskim asopisima objavljeno je dosta zanimljivih lanaka i reportaža o razli itim dijelovima Hrvatske me u kojima izdvajamo neke.

U “Glossy” asopisu za žene “Talkies” objavljena je reportaža o aktivnom turizmu od Splita do Dubrovnika. Novinarka opisuje aktivnosti kao što su: rafting na Cetini, hodanje po Biokovu, kajak oko Dubrovnika, jahanje i vožnja bicikla u Konavlima. Novinar Michiel Van Dam u asopisu “Promotor” objavio je još jednu u nizu odli nih reportaža o Hrvatskoj. Ovaj put pisao je o “Danima Winnetoua” održanim prošle godine u Starigradu Paklenici i kaubojskom ran u “Buffalo Bill” u Vrsima kod Zadra. Novinar Theo Molenar je u asopisu “Reisbijbel” objavio veliku reportažu s mnogim fotografija o putovanju dugom 1500 km od Slavonskog Broda preko Istre do Dubrovnika i Konavala. Putovanje je za doma e sudionike i strane novinare organizirala agencija Terra Nautika zajedno s Ekološkom udrugom iz Konavla.

VERRASSEND KROATIË

MET EEN KUSTSTROOK VAN 5835 KILOMETER(!) EN MINSTENS HONDERDEN EILANDEN IS KROATIË DE IDEALE BESTEMMING VOOR EEN VAKANTIE VOL ZON, ZEE EN STRAND. STERREN ALS BEYONCÉ (DE EERSTE FOTO VAN

Ontdek de geheime sterrenstek

HAAR ZWANGERE BUIK WERD DAAR GEMAAKT TERWIJL ZE GENOOT VAN EEN VAKANTIE OP HET PITTORESKE EILAND HVAR) EN HUBBY JAY-Z, BILL GATES EN NAOMI CAMPBELL KOMEN AL JAREN IN KROATIË (OF HRVATSKA IN HET KROATISCH). MAAR DAARNAAST BIEDT HET LAND OOK EEN GROTE VARIATIE AAN NATUUR EN CULTUUR. HET IS SCHITTEREND, PUUR EN ABSOLUUT EEN BEZOEK WAARD! In slechts een paar uurtjes vliegen hebben we regenachtig Amsterdam ingeruild voor zonnig Split, waarvandaan we Kroatië van een heel andere kant gaan leren kennen. Hoe verleidelijk de kuststrook ons ook toelonkt, deze week gaan we cultuur snuiven en vooral heel actief doen. Net wat voor ons… Lady goes Vagebond! Gelukkig beginnen we met de categorie cultuur en worden we door onze (Nederlandse) gids rondgeleid door de oude stad Split. De geschiedenis van de stad gaat terug tot het jaar 300, toen keizer Diocletianus hier zijn paleis bouwde. Het 30.000 vierkante meter grote paleis is altijd bewoond gebleven en vormt nu de binnenstad van het tegenwoordig grotere Split. Terwijl we door de kleine steegjes wandelen is het bijna onvoorstelbaar dat mensen nu nog in zo’n historisch decor leven. Heel bijzonder! Niet voor niets is een groot deel van dit stadscentrum op de Werelderfgoedlijst van UNESCO geplaatst. Even later laten we de oude stad achter ons en lopen we via de boulevard naar een konoba, wat een authentiek Dalmatisch restaurant is. Hier worden vooral vis en zeevruchten geserveerd, gerechten waar de Kroatische keuken bekend om staat. BOMBA! Girls will be girls en dat mogen we ook nog heel even blijven, want de volgende dag begint met een massage in de wellness van ons hotel, Hotel Atrium. Het is het laatste moment van ontspanning voor het eerste avontuur van deze reis: we gaan raften op de Cetina rivier. Aangekomen bij het vertrekpunt moeten we er meteen aan geloven en zo worden onze zorgvuldig gekozen outﬁts verruild

Sajam turizma UTAZAS u Budimpešti

voor een wetsuit, zwemvest, waterschoenen en… een helm. Gewapend met peddels gaan we te water en onder leiding van onze (heel leuke) gids is het

TEKST: SUZANNE VAN DER HOUT

eigenlijk helemaal niet zo moeilijk de rivier te bedwingen.

Tako er, Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Ma arskoj odradilo je zajedni ki roadshow s turoperatorom “Terra Reisen” u gradovima: Pécsi, Gy ri, Szegedu i Budimpešti. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Ma arskoj Marin Skenderovi predstavio je hrvatsku turisti ku ponudu, a direktor Terra Reisena Csaba Csákány novi katalog i aktivnosti za ovogodišnju sezonu.

118

Talkies TRAVEL

Tot het moment waarvoor de gids ons in het begin al waarschuwt: als hij ‘bomba’ roept moeten we snel op de bodem van de boot hurken omdat we dan per waterval gelanceerd worden. In de eerste plaats betekent dit dat ik klem kom te zitten onder de man voor me – dacht hij dat mijn hurken beter zouden zitten dan de zijne? – en in de tweede plaats dat we een enorme golf water over ons heen krijgen. Onder het mom van ‘altijd blijven lachen’ peddelen we dapper door en even later kunnen we het zelfs niet laten een frisse duik te nemen. Eenmaal terug in de boot lijkt avontuur nummer één

119

Talkies TRAVEL

RICH AND FAMOUS DAT KROATIË EEN PRACHTIGE VAKANTIEBESTEMMING IS, IS GEEN GEHEIM ONDER DE INTERNATIONALE BEROEMDHEDEN. ACTRICE EVA LONGORIA WERD ER AL DANSEND GESPOT EN MICROSOFT-BAAS BILL GATES TIPTE KROATIË ZELFS IN EEN INTERVIEW. WIL JE CELEBS TEGENKOMEN, DAN HEB JE IN DUBROVNIK DE BESTE KANS. OUD-TENNISER JOHN MCENROE WERD HIER GEZIEN EN ACTEUR MORGAN FREEMAN WAS ZELFS EREGAST TIJDENS HET BEKENDE DUBROVNIK FILM MEETING FESTIVAL. MAAR OOK STERREN ALS ROBERT DE NIRO, TOM CRUISE, STEVEN SPIELBERG, GWYNETH PALTROW, CLINT EASTWOOD, BEYONCÉ EN VELE ANDEREN HEBBEN DE PRACHTIGE STRANDEN, TALRIJKE VERBORGEN BAAIEN EN HEERLIJKE KEUKEN VAN KROATIË ONTDEKT. EN WAT GOED GENOEG IS VOOR HEN, IS ZEKER GOED GENOEG VOOR ONS! maar het moet toch geprobeerd worden. Kom maar door met die kikkerbilletjes! Voor het dessert meren we aan en

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Ma arskoj u dogovoru s Turisti kom zajednicom Zadarske županije organiziralo je nagradno darivanje (7 dana za 4 osobe u apartmanskom naselju Zaton) na tradicionalnom Katoli kom balu. Pokrovitelji bala bili su kardinal Péter Erd i gradona elnik Budimpešte István Tarlós, a na manifestaciji je sudjelovalo nekoliko ministara, državnih tajnika i ostalih uglednih osoba iz ma arskoga javnog života. Na balu je bilo više od 1000 gostiju. Tako er, s Turisti kom zajednicom grada Biograda dogovorena je glavna nagrada (2 puta po 7 dana za dvije osobe – puni pansion, u hotelu Adria, u Biogradu na Moru) u akciji pozivanja na pretplatu serije 20 opereta – DVD prilozi u nekoliko novina s visokom nakladom. Podijeljeno je 300 000 promidžbenih materijala i posebno su istaknute glavne nagrade, koje e se naknadno izvla iti.

mogen we zelf mandarijnen plukken van de bomen op de plantage van onze kapitein en die zijn héél lekker. Bijzonder leuk is ook de discussie over het lekkerste voedsel en vlees tussen onze jonge gids en onze kapitein op leeftijd.

achter de rug te zijn. De rivier is vanaf dit punt vooral rustig en dus kunnen

ger heel belangrijk voor de lokale

we ondertussen genieten van de zon, de (vooral mentale) rust en de werkelijk prachtige, groene natuur. Oké, we geven toe, dit is leuk! En des te lekkerder smaakt de vis die we, eenmaal aangekomen bij het eindpunt in Omiš, geserveerd krijgen. Deze komt samen met een ﬂinke portie aardappelen en traditioneel gebakken brood met dalmatinski pršut en kackavalj; lokale gerookte

bevolking; ze gebruikten hem om hun handel te verplaatsen. En bij gebrek aan een motor, zoals deze vandaag achter de boot hangt, werden deze des-

ham en kaas. Lekker!

tijds voortgesleept door vrouwen, die op de kade liepen. Het is wel duidelijk dat Kroatische vrouwen nooit hebben hoeven vechten voor emancipatie… Sterker nog, zij hebben hier de broek aan, begrijpen we van

VOORAL NIET NAAR BENEDEN KIJKEN! Moe maar voldaan rijden we door naar Makarska, wat bekend staat om haar

Deze neemt het op voor de Serven en hun – volgens hem – allerbeste vlees ter wereld. Hij snoert de jonge Kroatische gids de mond door hem duidelijk te maken dat hij te jong is om te weten wat lekker is en geen idee heeft waarover hij praat omdat ie amper in Servië is geweest, laat staan het vlees daar heeft geproefd. Onze gids neemt de woorden van harte aan van de oudere man. De toon is gezet. LOVE LONGER Next is Dubrovnik! Voor we daar zijn, moeten we eerst een stukje door Bosnië Herzegovina rijden – over een lengte

boulevard met palmbomen. Met uitzicht op zee en een haven vol plezierjachten komen we de avond hier prima door en kijken we uit naar de volgende morgen. Het lachen vergaat ons wel een beetje als we na een bezoekje aan de wellness in de auto richting Nationaal Park Biokovo zitten, waar we een wandeling gaan

onze gids. En dat wordt nog eens extra duidelijk nadat zijn vrouw hem een aantal keer belt om hem wat orders door te blaffen. Met gepijnigd gezicht verzekert hij ons echt nog steeds van haar te houden…

van zo’n twintig kilometer onderbreekt dit land Kroatië. Voor een avond vol eten en drinken stoppen we eerst in Pelješac, waar we award winnende wijnen proeven bij Vinarija Miloš, en daarna in Ston. Hier schuiven we aan in

maken. Dit park wordt gekenmerkt door haar indrukwekkende bergen, met als hoogste top de 1700 meter hoge St. Jure. Wat óns vooral opvalt zijn de smalle wegen, de steile afgronden en het ontbreken van vangrails! Met het angstzweet op onze bovenlip kijken we naar buiten. Gelukkig wordt de auto na een

De lade brengt ons eerst naar het archeologische museum Narona, wat gebouwd is rondom de overblijfselen van de Romeinse stad Narona. Binnen bevindt zich een deel van een oude tempel met daarin een collectie marmeren beelden van Romeinse keizers, net voor of na het jaar 0 gemaakt. Het is heel

Vila Koruna, waar trots het motto ‘eat oysters, love longer’ aan de muur prijkt. En dat is dus ook precies wat ons te wachten staat: we krijgen een viergangendiner voorgeschoteld wat helemaal in het teken staat van oesters.

tijdje geparkeerd, waarna we te voet verder gaan. Dat is beter!

bijzonder om te zien hoe mooi ze dit destijds gemaakt hebben!

De wandelroute is rotsachtig en groen tegelijk en vanaf het topje van de berg hebben we een prachtig uitzicht over de zee. Via dezelfde route lopen we terug

Onderweg naar stop nummer twee krijgen we lunch op de boot en ook die staat helemaal in het teken van lokale traditie. Naast brood – dit herkennen we

Het is al laat als we Dubrovnik bereiken, maar zelfs in het donker is het uitzicht prachtig. Van bovenaf kijken we op de haven en hier schitteren de lichtjes heel mooi over het

naar de auto en rijden we naar Metkovic.

nog – krijgen we brudet en polenta geserveerd, iets wat vroeger veel gegeten werd. De brudet is een bouillon van pikante paprika met daarin paling en hele kikkers (ja! Van die gewone kikkers die aan de rivier leven) en polenta is een soort ingedikte pap van griesmeel en maïs. Het blijkt niet echt een lekkernij,

water heen. En dat wordt alleen maar beter als we de volgende ochtend afgezet worden in het historische centrum van de stad. Dubrovnik wordt als een van de mooiste steden van de Adriatische kust beschouwd en daarom ook

HISTORISCH HOOGTEPUNT Hier stappen we aan boord van een lade. Dit traditionele bootje was vroe-

Talkies TRAVEL

120

WAAN JE IN WEELDE DE ZOMER DUURT IN KROATIË EEN

TO DO’S & TO GO’S DUBROVNIK

STUK LANGER DAN BIJ ONS EN ZO

VË

KUN JE HIER VAN APRIL TOT EN MET OKTOBER HEERLIJK VAN DE ZON GENIETEN. IS HET EENS WAT MINDER

Ë Ë® -#+ 7 ËÏ¯Ë .Ë !Ë.#27 ! -. #+Ë 0Ë SOUVENIRS VAN KROATISCHE DESIGNERS. ZO OOK SOUVERNIRSHOP UJE

ZONNIG, DAN KUN JE EEN SPA BEZOEKEN, TOUR DOEN, LEKKER ETEN EN WINKELEN.

VË

-# 0 !Ë . ! -.ÇË . #!Ë . #!ËFË . #!u

VË

- .0 2- !0Ë-#. - #ÇË :Ë 2. ! ..Ë 0Ë Ë LEKKERSTE KROATISCHE GERECHTEN

VË

8 -Ë+ #0#Ë 9 0 #!Ë# Ë #- !Ë+ #0# - + -.Ë (ANTUNINSKA 6)

VË

2. Ë®+- #Ë¤o¯Ë7##-Ë # Ë+-# 2 0 !Ë .Ë= +^Ë OLIJFOLIE EN SPEELGOED

VË

# Ë7 0 Ë®! . #7 7 Ë2 ¯Ë7##-Ë DE ALLERLEKKERSTE PANNENKOEKEN!

wel de 'Parel van de Adriatische Zee' genoemd. De oude, compleet ommuurde vestingstad van Dubrovnik staat dan ook op de Werelderfgoedlijst van UNESCO. Onze gids wijst ons de weg. Voor de Blasiuskerk staat Roland, de schutspatroon van de stad. Historische monumenten zijn verder het Franciscanerklooster (met een mooie, 14e-eeuwse kruisgang), de nog intacte zeer oude apotheek en het aparte Dogepaleis. De oude haven werd al gebruikt toen de Levantijnen hier in de 7e eeuw binnenvoeren. De vele roodgedakte patriciërshuizen en paleizen stammen uit de 17e eeuw. Ook wijst de gids ons op de tekenen van de afgelopen oorlog, waarin de stad gedeeltelijk gebombardeerd is. Inmiddels is dit weer gerestaureerd, maar

stad, op tal van winkels. Terwijl de mannen in ons

Tussen al het groen is het heerlijk genieten van de zon en stilte en uitzicht op de zee. Al ben ik wel blij

lijke economie door te gaan shoppen. In de ves-

EEN ERVARING RIJKER

te houden en ontdek ik dat het hier ook zo mooi is!

gezelschap gaan kanoën rondom de stadsmuur – welke overigens ook te bewandelen is – storten wij vrouwen ons op het ondersteunen van de plaatse-

Om het af te leren gaan we ’s avonds nog één keer naar het oude centrum

als de stal na een ronde van zo’n twee uur weer in zicht komt. Leuk dat ik dit toch gedaan heb maar…

tingstad vinden we zowel internationaal bekende

ik ben vooral héél blij dat ik mijn benen weer bij

merken als Kroatisch design en ook allerlei winkels met delicatessen en grappige hebbedingen.

elkaar kan doen. Au!

van Dubrovnik, wat er ook na zonsondergang prachtig uitziet. Het is heerlijk om hier door de historische hoofdstraat te slenteren. Na een uitgebreid EDITOR SUZANNE OP WEG NAAR NATUURPARK BIOKOVO

Activiteit nummer twee vandaag is daarentegen een

diner in één van de vele restaurants aldaar is het tijd om afscheid te ne-

het verschil zie je wel en het is een bizarre gedachte

HORTSIK!

wat minder grote uitdaging voor ons Hollanders: we

men van Kroatië. Al was deze reis niet

dat iemand zo’n stuk historie plat probeert te bran-

Na zo’n middag van gelukzalige ontspanning is het

gaan ﬁetsen. Dat wil zeggen, mountainbiken, maar

in alle opzichten ‘our cup of tea’, het

den. Het is voor ons de eerste keer dat de wonden van de oorlog zo goed te zien zijn en het is duidelijk

weer tijd voor een verse dosis inspanning en zo rijden we de volgende morgen naar Konavle. Hier

na een toch behoorlijk inspannende paardrijrit wordt de route van vanmiddag ﬂink ingekort. Uiteindelijk

dat deze nog veel verser zijn dan wij in Nederland

beginnen we de dag met de activiteit waar ik het

zitten we maar een klein half uurtje op de ﬁets,

gewend zijn. Kroatië is ook pas sinds 1991 onaf-

meest tegenop zie… We gaan paardrijden! Geluk-

al leent het gebied zich perfect voor de mooiste

hankelijk van het voormalige Joegoslavië.

kig krijg ik het kermispaard en even later stappen we rustig de natuur in. Held op sokken die ik ben,

mountainbiketochten. De omgeving is heel bergachtig en hier kun je zowel on- als off-road urenlang

Dan wijken we wat meer af van de hoofdstraat

heb ik wel even nodig om aan het paard te wen-

ﬁetsen.

(‘Stradun’) en stuiten we, via de vele trappen in de

nen. Maar al snel durf ik mijn ogen van het paard

Talkies TRAVEL

122

was absoluut een mooie ervaring!

KIJK OP SLH.COM VOOR DE MANDARIJNTJES PLUKKEN!

MOOISTE SMALL LUXURY

HANDWERK

HOTELS IN KROATIË

123

Talkies TRAVEL

Vijesti iz predstavništava

Hrvatska u središtu zanimanja nizozemskih medija

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

kotara. Kada je Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Nizozemskoj još prije šest godina po elo predstavljati novinarska motoristi ka putovanja, u Hrvatskoj nije postojala nijedna putni ka agencija koja se bavila iznajmljivanjem motora. Danas postoje tri i to u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, a svaka od njih raspolaže s više od desetak motora.

60 Trip | De Schat van Winnetou in Kroatië

Tako er, ove je godine Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Nizozemskoj po elo sa serijom gastro-eno prezentacija po Nizozemskoj za gastronomske i turisti ke novinare. Hutten bouwen, ﬁkkie stoken: vroeger was geluk zo gewoon. Jongens leefden hun fantasieën buiten uit, niet achter een beeldscherm.

anderd de laatste decennia, het ingrijpen van de mens blijft voornamelijk beperkt tot beschermende maatregelen, zoals het uitbreiden van natuurgebieden, waar we hier echter wél op de motor van mogen genieten. Kom daar in Nederland maar eens om. En de Kroatische natuur is nog net zo mooi als in de Winnetouﬁlms. Nee: nog mooier, want een bioscoopstoel haalt het niet bij een motorzadel wat krachtige indrukken betreft. ‘We moeten langzaam rijden. De weg is rotsig en smal’, precies zoals de weg door het Slangendal waar Winnetou en Old Shatterhand doorheen moesten om de goudschat van de US Army te vinden. Ingenieur Knezic die de weg aanlegde beloofde volgens de legende zijn werklieden een kilo goud voor elke kilo steen die ze opbliezen en wegschepten. Goud, goud, goud. Winnetou’s Apachen hadden op deze berg Tulove Grede ook hun Nuggit-tsil goudschat verstopt. Maar wij komen voor een andere schat. Bovenop de Mali Alanpas wapperen vlaggen boven Winnetouposters. De Nederlandse driekleur hangt ondersteboven, maar dat zet het opperhoofd der Amsterdammers meteen even recht. Dan gaan we allemaal te voet verder, klauterend over de grijze rotsen naar de ‘groene weide’, voor onze

Duitse en Oostenrijkse groepsgenoten een hoogtepunt in hun Winnetoubeleving. Een oudere man geeft mij, inmiddels ook met het uiterlijk van een oudere man opgezadeld, zijn boek met Winnetoufoto’s cadeau. Jongens onder elkaar. ‘Na de oorlog en de grauwheid van de Wiederaufbau vervulde Winnetou een sterke behoefte. Er kwam weer kleur in het leven, de ﬁlms droegen broederschap, vriendschap en vreedzaamheid uit. Mensen die daarmee opgroeiden dragen Winnetou daarom in hun hart, daarom komen ze ook naar deze bijeenkomst. Winnetou geeft ons nog steeds hoop en een goed gevoel’. Aan het eind van het programma hebben veel deelnemers het moeilijk. Niet alleen squaws en papooses pinken een traantje weg bij de stenen ‘grafheuvels’ van Nschotschi en Intschu-tschuna, vader en zuster van Winnetou die onder Tulove Grede stierven. Ook het opperhoofd van de Mescalero-apaches zelf sneefde onder de dramatische rotspieken van in de armen van Old Shatterhand, waarna hij naar goed indianengebruik in een speciaal daarvoor door de ﬁlmcrew gevelde en de Mali Alanpasweg opgesleepte dode boom werd bijgezet.

De route kun je downloaden op

anwbmotor.nl/promotor

Tijd om afscheid te nemen. Pierre Brice wordt per jeep de hobbelige ‘groene weide’ opgereden om daar een plaquette in te huldigen die de herinnering moet vereeuwigen, aan het gebeuren van de laatste dagen en aan de ﬁlms uit onze jeugd die we maar niet willen loslaten. De bussen met andere deelnemers zijn weer op weg naar de grauwe alledaagse werkelijkheid in Duitsland en Oostenrijk. Maar een aantal getrouwen weet van geen ophouden en springt weer in het zadel. Daar mauwen de suikerzoete violen en mondharmonica al! Handen wijzen met het V-teken naar elkaar, rusten daarna kort op het hart. Hoka hey! Naar alle windstreken stuiven de motoren weg, in het zadel de mannen die eeuwig jong zullen blijven, net als Winnetou en Old Shatterhand uit de Karl Mayﬁlms. Ugh! Promotor heeft gesproken!

promotor

Iz nizozemskog tiska

Turisti ka zajednica Kvarnera predstavila se od 8. do 10. velja e 2013. godine u Amsterdamu i to s op om ponudom destinacije s naglaskom na outdoor aktivnosti, podru je Gorskog kotara te projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food. S pomo u PowerPoint prezentacije uzvanicima su se približile mogu nosti koje regija Kvarnera pruža – od niza ozna enih pješa kih, biciklisti kih, planinarskih staza i putova, penjališta, pa sve do smještajnih kapaciteta i gastronomske ponude te regije. Nakon završetka prezentacije, nazo nima su predstavljeni i projekti Kvarner Gourmet i Kvarner Food te su svi uzvanici degustirali kvarnerske specijalitete. Prezentacija je organizirana u suradnji s Turisti kom zajednicom Kvarnera, a vodili su je direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Amsterdamu Igor upahin i Vlasta Mastrovi , savjetnica u Turisti koj zajednici Kvarnera. Tako er, Turisti ka zajednica Kvarnera predstavila se 9. i 10. velja e 2013. godine na specijaliziranom outdoor sajmu “Fiets en Wandelbeurs” u Amsterdamu na kojem je promidžbenim materijalima zainteresiranim gostima približila mogu nosti koje regija Kvarner ima u outdoor segmentu. Ovo je druga godina za redom da Turisti ka zajednica Kvarnera nastupa na tom specijaliziranom sajmu s velikim posjetom ciljane publike, koja traži konkretne programe i mogu nosti za odmor, a koje svakako Kvarner nudi, posebice podru je Gorskog kotara. Naime, nizozemskim gostima upravo je taj dio ponude vrlo zanimljiv i privla an.

Do sredine svibnja novinari su bili na nekoliko putovanja a najzanimljivija su putovanja novinara Vincenta Vrijesa koji je posjetio Šibenik i Zagreb kako bi za asopis “Heroes” izvijestio o Draženu Petrovi u, lanak novinara Arjena Muldera koji piše o wellness i spa hotelima u Dubrovniku i okolici te lanak novinara Marca Leegwatera koji piše o sve posje enijem Adriatic Boat Showu u Šibeniku. U pripremi za drugu polovinu svibnja i lipnja su putovanja dvojice novinara blogera. Jednog u kontinentalni dio Hrvatske i jednog u Splitsko-dalmatinsku i Šibensko- kninsku županiju. Uz to priprema se i veliko me unarodno moto-gastro novinarsko putovanje sa sudionicima iz sedam zemalja od Marije Bistrice preko kvarnerskih otoka, Istre do Gorskog

Studijsko putovanje novinara u Konavle

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Prezentacija Kvarnera i Gorskog kotara u Amsterdamu

Prezentacija prirodnih atrakcija i enogastro ponude Krapinsko-zagorske županije u Amsterdamu

Tako er, u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti ke zajednice u Nizozemskoj, Turisti ka zajednica i predstavnici hotelijera Krapinsko-zagorske županije održali su 20. velja e 2013. godine prezentaciju prirodnih atrakcija i eno-gastro ponude jedne od najrazvijenijih hrvatskih županija kontinentalnog turizma. Na skupu je bilo oko 30 vode ih turisti kih novinara iz Nizozemske, koji su iskazali veliko zanimanje za tu izrazito atraktivnu, a nizozemskim turistima manje poznatu turisti ku regiju. Predavanje je po elo uvodnim govorima direktora Predstavništva Igora upahina i direktorice Turisti ke zajednice županije Sanje Škrinjar, nakon ega je prikazan promotivni film “Zagorje bajka na dlanu”. Nakon završetku filma slijedila je polusatna prezentacija destinacija i turisti ke ponude, a zatim i nastup Tomislava Golubana,

koji je na usnoj harmonici odsvirao tradicionalne zagorske pjesme. Šefovi kuhinja hotela Bluesun Kaj i Terme Jezer ica predstavili su eno-gastro ponudu Hrvatskog zagorja, nakon ega je slijedio i domjenak. Potkraj travnja u Den Haagu u restoranu “Grapes and Olives” PR agentica Turisti ke zajednice Istre Joke Maassen održala je prezentaciju Istre s naglaskom na eno-gastro mogu nosti regije, a uvoznik istarskih vina u Nizozemskoj Zlatan Buzon, vlasnik tvrtke “Terra magica”, predstavio je vina proizvo a a Coronice i Trapana te ulja Ipsa. Za pripremanje istarskih specijaliteta bili su zaduženi direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Nizozemskoj Igor upahin i direktor tvrtke Sail Point Alen ehi .

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

NJEMA KA Edukativne radionice i roadshow prezentacije pridonijele promidžbi hrvatskog turizma u Njema koj Intenzivna promidžba hrvatske turisti ke ponude na njema kom je tržištu odra ena aktivnostima kao što su edukativne radionice s turisti kim agentima, sajmovi, roadshow i posebne prezentacije, a nisu izostale ni mnoge medijske objave u tisku. Ono na emu su Predstavništvo i ispostava Hrvatske turisti ke zajednice u Njema koj intenzivno radili bile se edukativne radionice i susreti s turisti kim agentima radi što bolje prezentacije hrvatskoga turisti kog proizvoda te radi dodatnog informiranja o turisti kim kretanjima u našoj zemlji. Radionice su održane diljem Njema ke, odra ene su u suradnji s turoperatorima i na njima su sudjelovali mnogi agenti. U nastavku donosimo iscrpne informacije.

s turoperatorom Thomas Cook / Neckermannom. Prezentacije na kojima je bilo po pedeset agenata prodaje turisti kih agencija održane su 16. sije nja u Münchenu, 30. sije nja u Konstanzu te 31. sije nja u Lörrachu. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Njema koj nastavilo je s promidžbom hrvatske turisti ke ponude na roadshow prezentacijama. Hrvatska turisti ka ponuda predstavljena je 4. velja e u Wiesbadenu, 5. velja e u Dortmundu te 6. velja e u Bad Oeynhausenu. Prezentacije su organizirane s turoperatorom Novasolom, a ta je suradnja prigoda da se djelatnicima raznih turisti kih agencija predstavi program turoperatora, ija su specijalnost ponude za privatni smještaj i ku e za odmor te Hrvatska u cjelini kao atraktivna destinacija za odabir ljetnog odmora, s obzirom na to da se svake godine u Njema koj bilježi porast potražnje za takvim turisti kim aranžmanima. Tako er, hrvatska turisti ka ponuda predstavljena je 18. ožujka u Berlinu, 19. ožujka u Hamburgu te 20. ožujka u Bremenu. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Njema koj sudjelovalo je na roadshow prezentaciji agencije ITS u sklopu grupacije REWE Touristik, jer je ITS za Hrvatsku vrlo važan partner i drugi najve i turoperator u Njema koj putem kojeg je u 2012. godini 6 615 000 osoba otišlo na odmor. Tema ovogodišnje roadshow prezentacije bila je “obiteljski odmor“. Prezentacije su održane na sjeveru Njema ke gdje su agentima predstavljene novosti u hrvatskoj turisti koj ponudi i to 18. velja e u Paderbornu, 19. velja e u Hannoveru, 20. velja e u Hamburgu te 21. velja e 2013. godine u Papenburgu, a ukupno je sudjelovalo 130 agenata. Sudionici su bili oduševljeni te je zabilježeno i veliko zanimanje za Hrvatsku.

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Frankfurtu sudjelovalo je i kao partner na poslovnim radionicama u organizaciji turoperatora Thomas Cook / Neckermann. Na tim su radionicama turisti ki partneri na posebnim štandovima zainteresiranim turisti kim subjektima dijelili informacije i promidžbene materijale o svojim destinacijama. Hrvatska je predstavljena 8. sije nja u gradu Chemnitzu pred 80 agenata, 9. sije nja u gradu Erfurtu pred 50 agenata, 10. sije nja u Coburgu pred 55 agenata te 16. sije nja u Münchenu. Hrvatska turisti ka ponuda izazvala je veliko zanimanje, a agenti su izrazili zadovoljstvo zbog uvo enja novih zra nih linija Croatia Airlinesa, kojima se Erfurt povezao s Pulom i Splitom. Ispostava Hrvatske turisti ke zajednice u Münchenu održala je tri prezentacije hrvatske turisti ke ponude

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Frankfurtu je u suradnji s njema kim turoperatorom ITS-om, 11. ožujka 2013. godine predstavilo hrvatsku turisti ku ponudu 30-ak svojih agenata u njema kom gradu Koblenzu. Prezentacije su se nastavile 12. ožujka u gradu Darmstadtu te 13. ožujka

Roadshow prezentacije u suradnji s turoperatorom Novasol

Roadshow prezentacije u sjevernoj Njemačkoj

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Vijesti iz predstavništava

u gradu Karlsruhe pred 40-ak agenata. Na po etku svake prezentacije prikazan je promidžbeni film Hrvatske turisti ke zajednice, a predstavnica turoperatora ITS-a svojim je agentima predstavila hotele diljem Hrvatske. Ove godine je u njihovu katalogu pod imenom “KROATIEN” na gotovo 100 stranica predstavljena ponuda razli itih hotela i programa diljem naše zemlje. Tijekom ve eri ostvareni su mnogi kontakti, a agenti su iskazali veliko zanimanje za dodatne informacije o Hrvatskoj.

Predstavljanje hrvatske turističke ponude u suradnji s njemačkim turoperatorom ITS

Roadshow prezentacija u Erfurtu

Godišnji skup autobusera u pokrajini Nordrhein Westfalen

Roadshow prezentacija u Dresdenu

Od 15. do 21. travnja Ispostava Hrvatske turisti ke zajednice iz Münchena sudjelovala je zajedno s münchenskim turoperatorom FTI-jem na nacionalnom roadshowu za agente prodaje turisti kih agencija, namijenjenom hrvatskoj turisti koj ponudi. Roadshow prezentacije zamišljene su kao predstavljanje širem krugu agenata prodaje kojima se nastoji motivirati agente da prodaju aranžmane za Hrvatsku. Glavni doga aj održan je 17. travnja u hotelu Best Western u Münchenu, a u sklopu roadshowa Hrvatska se, osim u Münchenu, predstavila i agentima u Dresdenu i Erfurtu, Kalsruheu i Giessenu. Osim ispostave Hrvatske turisti ke zajednice iz Münchena na roadshowu je sudjelovala Turisti ka zajednica Kvarnera s hotelskim tvrtkama Millenium iz Opatije, Imperial s Raba i Liburnia Riviera Hoteli iz Opatije. Iscrpna ponuda za

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Hrvatsku na roadshowu je predstavljena pred više od 350 agenata koji su imali prigodu doznati o novostima u turisti koj ponudi hrvatskih tvrtki te o novostima u destinacijama. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice sudjelovalo je 12. travnja u Münsteru na godišnjem skupu udruge autobusera u pokrajini Nordrhein Westfalen gdje je Hrvatska pred 120 sudionika-autobusera predstavljena kao destinacija za predsezonu i posezonu. Jedna zemlja/regija može sudjelovati na njihovoj godišnjoj skupštini, a ove godine to je bila Hrvatska. Hrvatska turisti ka ponuda tako er je bila predstavljena svojim štandom gdje su se nazo nima dijelile informacije. Na taj na in Hrvatska je dobila veliku pozornost me u autobuserima u pokrajini Nordrhein Westfalne, najve oj u Njema koj koja ima oko 18 milijuna stanovnika. Skorim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobivaju na atraktivnosti svi prekograni ni turisti ki projekti koji su ostvareni sa susjednim zemljama u proteklim godinama. Istarska je županija sa susjednim slovenskim op inama Koper, Izola i Piran provela mnoge projekte koje je su nancirala Europska unija i koji mogu pridonijeti prepoznavanju istarskog poluotoka kao zaokruženoga turisti kog proizvoda te mogu pridobiti i dodatnu medijsku pozornost na emitivnim tržištima. Ispostava Hrvatske turisti ke zajednice u Münchenu i Turisti ka zajednica Istarske županije u suradnji s agencijom Spirit Slovenia organizirala je 10. travnja prezentaciju za medije i turoperatore najatraktivnijih turisti kih projekata koji vežu podru ja na istarskom poluotoku uz hrvatsko-slovensku granicu. Kao klju ni projekti izabrani su oni koji mogu utjecati na motiv dolaska bavarskih gostiju u Istru i koji mogu biti dodatna atrakcija za predsezonu i posezonu. Prekogra-

ni na biciklisti ka staza Parenzana, koja se proteže od Trsta do Pore a i koja je cijela osposobljena za vožnju biciklom, posebno je zanimljiva radi raznolikih krajolika kojima prolazi i radi o uvanih objekata na trasi, primjerice mnogobrojni tuneli i vijadukti koji su sastavni dio trase. Uz Parenzanu predstavljeni su projekti Heart of Istria i Revitas koji su proizvod za turiste koji odmor žele upotpuniti upoznavanjem kulturnih znamenitosti Istre. Heart of Istria ine etiri tematska itinerera kroz Istru s obiju strana granice. Itinereri obuhva aju putove istarskih kaštela i kulturnih krajolika, putove sakralne umjetnosti, putove arhitektonskog naslije a istarskih gradova i putove arheoloških parkova u Istri. Svrha projekta Revitas bila je oživiti istarsko zale e i turizam u tomu podru ju te su zato obnovljene neke povijesne gra evine u kojima su otvoreni turisti ki info punktovi. Prezentacija je organizirana u me unarodnom Presse Clubu u Münchenu i na poziv ispostave Hrvatske turisti ke zajednice odazvalo se etrdeset predstavnika medija i turoperatora. Nakon uvodnih govora voditelja ispostave Hrvatske turisti ke zajednice iz Münchena Romea Draghicchia i direktorice slovenskog predstavništva u Njema koj Majde Dolenc slijedile su prezentacije projekata koje su održale Ivana Štrkalj i Ivana Sili a sa slovenske strane te An ela Kujundži Salihbegovi s hrvatske strane. Nakon prezentacija te pitanja predstavnika medija slijedila je degustacija istarskog pršuta i vina. Predstavnici medija iskazali su zanimanje za predstavljene projekte i ustvrdili da e oni ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postati još zanimljiviji posjetiteljima iz Bavarske koji e boraviti u Istri ili koji e radi njih odlu iti putovati u Istru. Kada govorimo o Bavarskoj valja spomenuti kako je prvi proljetni charterski vlak I. D. Riva Toursa u suradnji s Bahn Touristik Expressom ove godine, u predsezonskom razdoblju, 18. travnja stigao na željezni ku postaju Opatija-Matulji, sa 600 njema kih gostiju, lanova “Zajednice udruga ratnih veterana i vojni kih društava iz okruga Rosenheim” u južnoj Bavarskoj, a s njima je stigao i predstavnik te zajednice Obmann Pius Grafom. Gosti su boravili u hotelima Liburnia u Opatiji od 18. do 21. travnja, a tijekom boravka razgledali su Rijeku, otok Krk te obišli vinarije i restorane u Vrbniku. Želja I. D. Riva Toursa, kao organizatora turisti kog dijela putovanja, jest da tu organizaciju posjeta 600 njema kih gostiju prihvate kao priliku da istaknu Hrvatsku kao zemlju ljubaznih doma ina te da potaknu njema ke goste na ponovni dolazak i širenje dobrih dojmova o Hrvatskoj kao turisti koj destinaciji. Sljede i planirani charterski vlak je za Rijeku u lipnju ove godine. Ovogodišnja promidžba na sajmovima po ela je sudjelovanjem na poslovnim radionicama i na sajmovima u Njema koj. Hrvatska turisti ka zajednica tako je doma i nauti ki turizam Predstavljanje prekograničnih turističkih projekata s područja Istre

predstavila na specijaliziranom nauti kom sajmu “BOOT”, koji se održao u Düsseldorfu od 19. do 27. sije nja 2013. godine. To je vode i sajam nautike i nauti ke opreme u Njema koj na kojem se ove godine okupilo ak 1650 izlaga a iz 63 zemlje svijeta kako bi predstavili nove trendove u nautici, plovilima, vodenim sportovima i zabavi na vodi. Tržište chartera se u posljednjih nekoliko godina pokazalo primamljivim i predvi a mu se optimisti na 2013. godina, a me u ponudama najboljih destinacija je i Hrvatska kao najpoželjnije odredište na Mediteranu te drugo najpoželjnije nauti ko odredište u Europi. Nakon toga slijedio je sajam turizma i kampinga u Stuttgartu. Tijekom devet dana posjetilo ga je 220 000 ljudi, a na sajmu je izlagalo gotovo 2000 izlaga a iz 96 zemalja. Uo i otvorenja najve ega europskog turisti kog sajma za široku publiku njema ki autoklub ADAC tradicionalno je organizirao sve anu dodjelu nagrada najboljim europskim kampovima i predstavljanje vodi a za kampiste za ovu sezonu. Camping Gala, koja je ove godine organizirana 11. sije nja, okupila je velik broj predstavnika branše kampinga iz Njema ke i inozemstva. Novosti u ovogodišnjoj dodjeli nagrada i u ADAC-ovu vodi u za kampiste bile su velike. ADAC je u suradnji s nizozemskim ANWB-om organizirao zajedni ka obilaženja kampova i objedinjeni na in ocjenjivanja. Od izdanja vodi a za 2013. godinu ocjenjuje se pet elemenata: sanitarije, parcele, opskrba, ponuda zabavnih sadržaja i mogu nosti za kupanje. Svaki od tih elemenata ocjenjuje se pojedina no u dvjema kategorijama. Ako su za svaku kategoriju ispunjeni kvalitativni i kvantitativni kriteriji, dodjeljuje se zvjezdica za pojedini element ponude, a ako kamp uspije u svih pet elemenata dobiti zvjezdice, dodjeljuje mu se oznaka Best Camping 2013. Od više od 2800 ocijenjenih kampova u južnoj Europi koji su ušli u vodi , 79 je dobilo oznaku Best Camping 2013. Me u najboljim u Europi su i etiri hrvatska kampa: Park Umag, Lanterna, Valalta i Zaton. ADAC je dodijelio i nagrade za najbolje kampove u pet posebnih kategorija. Kamp Zaton proglašen je jednim od triju najboljih u kategoriji “Family” koja ozna uje kampove koji su posebno pogodni za boravak obitelji i djece. U ADAC-u o ekuju, nakon 2012. kao rekordne godine za kampove, nastavak pozitivnog trenda u tom segmentu ponude za njema ke goste.

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Kamp Zaton dobio posebno priznanje za kvalitetu u kategoriji ADAC BestCamping “Najbolji kamp za obitelji“

S najboljim idejama i ponudama za odmor i slobodno vrijeme sajam Reisen Hamburg održao se od 6. do 10. velja e 2013. godine predstavljaju i oko 800 izlaga a iz cijelog svijeta. U osam izložbenih dvorana nudile su se turisti ke destinacije. Tema ovogodišnjeg sajma bila je pješa enje. Reisen Hamburg je najve i sajam za odmor, kamping, outdoor i biciklizam u sjevernoj Njema koj. U pet dana obišlo ga je više od 75 000 posjetitelja, a izlagalo je više od 800 izlaga a iz cijelog svijeta u osam sajamskih dvorana.

Štand Hrvatske turističke zajednice na sajmu f.re.e. u Münchenu

Najve i turisti ki sajam u Bavarskoj, münchenski f.re.e. koji se održao od 20. do 24. velja e i ove je godine u svim danima nastupa bio dobro posje en te je zabilježio 110 tisu a posjetitelja dok je izlaga a bilo 1500 iz 50 zemalja. Sajam f.re.e veže razne oblike turisti ke ponude i programa za slobodno vrijeme. Važne teme bile su biciklizam, karavaning, vodeni sportovi, mobilnost i wellness. Me u omiljenim oblicima ponude za godišnji odmor ostaju svakako krstarenja, daleka putovanja te mediteranske destinacije i odmor u vlastitoj zemlji. Hrvatski je štand bio vrlo dobro posje en tijekom svih dana nastupa, a posjetitelji su se na štandu ponajprije raspitivali o kampovima i o ponudi na našoj obali. Hrvatska se s nizom doga aja na štandu i u sklopu sajma predstavila i kao budu a zemlja partner.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Radni sastanak na štandu Hrvatske turističke zajednice

Posebni gosti na štandu Hrvatske turisti ke zajednice bili su Janica i Ivica Kosteli iji je dolazak privukao mnogobrojne predstavnike medija i posjetitelje koji su imali prigodu upoznati naše vrhunske sportaše te dobiti autogram.

Janica i Ivica Kostelić na štandu Hrvatske turističke zajednice u Münchenu

Drugog dana sajma, održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati protekle turisti ke godine i novi trendovi za ovu sezonu. Najzanimljivija tema predstavnicima medija bile su novosti koje e pristupanje Europskoj uniji donijeti gostima, a kao novina ovogodišnje konferencije nametnula se proba hrvatskih autohtonih vinskih sorti. Konferencija je održana drugog dana sajma i tom je prigodom direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši njema kim novinarima predstavila rezultate protekle turisti ke sezone u Hrvatskoj te istaknula planove za daljnji napredak i razvoj Hrvatske kao turisti ke destinacije. Spomenula je uspješnu turisti ku sezonu 2012. godine i porast broja no enja od ak 10 posto s njema kog tržišta te iznijela podatke o sve ve oj popularnosti Hrvatske kao svjetski poznate turisti ke destinacije. Tako er, posebno je istaknula važnost pristupa Hrvatske Europskoj uniji, navode i kako hrvatski turizam nakon 1. srpnja 2013. godine o ekuje novi zamah, pove ana prepoznatljivost destinacije i doma ega turisti kog proizvoda te prilika za poja ane marketinške aktivnosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bit e pove ana mobilnost gostiju iz EU-a, ijih e pola milijarde stanovnika u hrvatske destinacije putovati bez putovnice i

Tiskovna konferencija na sajmu f.re.e. u Münchenu o važnosti pristupa Hrvatske u EU

Njema koj i diljem svijeta bila je prisutna i ponuda kampinga te opreme za rekreaciju. Taj je sajam najve i proljetni sajam za putovanja, kampiranje i biciklizam u pokrajini. Posjetilo ga je više od 90 000 ljudi, a u pet dana izlagalo je 1098 izlaga a iz 43 zemlje. Vijesti iz predstavništava

vize. Direktorica Mateši navela je i kako se u Hrvatskoj trenuta no provode mnoge nove investicije i turisti ki projekti te zahvalila njema kim novinarima na potpori i intenzivnoj promociji hrvatskih destinacija u medijima isti u i kako su njihovi lanci pridonijeli pozitivnom ugledu Hrvatske kod njema kih gostiju. Mnogobrojnim se novinarima, uz direktoricu Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice, obratio i voditelj ispostave Hrvatske turisti ke zajednice u Münchenu Romeo Draghicchio. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Njema koj Mato Radi ukratko je novinarima izložio novi operativni marketinški plan i glavne ciljeve za novu turisti ku sezonu te izvijestio nazo ne o novitetima u hrvatskoj turisti koj ponudi i promidžbenim aktivnostima Hrvatske turisti ke zajednice na njema kom tržištu. U izlaganju o prednostima Hrvatske kao turisti ke destinacije Mato Radi je posebno istaknuo bogatu o uvanu kulturnu i povijesnu baštinu, eno-gastro ponudu, festivale koji u Hrvatsku privla e turiste iz svih dijelova svijeta te nove investicije u hrvatskom turizmu. Na kraju prezentacije Mato Radi je istaknuo važnost modernih alata komunikacije u turizmu, napominju i kako je Facebook stranica Love Croatia jedna od najboljih pet stranica turisti kih zajednica u svijetu. Na kraju konferencije za novinare održana je i kratka prezentacija o hrvatskim vinima, s naglaskom na sljubljivanje hrane i vina. Novinarima je hrvatsku eno-gastro ponudu približio Thomas Brandl, vinski novinar i lan raznih stru nih komisija na vinskim manifestacijama, a ponajprije veliki zaljubljenik u Hrvatsku. Sajam f.re.e iz godine u godinu privla i sve više posjetitelja koji se redovito vra aju na taj sajam, a posjetitelji uglavnom odluku o godišnjem odmoru donose na sajmu ili odmah nakon njega. Hrvatska se u sklopu sajma f.re.e. predstavila i nauti arima na ADAC-ovoj tradicionalnoj manifestaciji Skippertreffen. Okupljeni nauti ari imali su prigodu slušati predavanja o temama koje se izravno ti u nauti kog segmenta, primjerice o sigurnosti na moru te o destinacijama za nauti are. Najaktualnija tema na ovogodišnjem Skippertrefffenu bio je skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i novi propisi vezani za uvoz, carinjenje i oporezivanje brodova pod zastavom Europske unije. Branimir Ma er iz Hrvatske gospodarske komore izvijestio je o postupku puštanja u slobodan promet plovila koja se nalaze u postupku privremenog uvoza u Hrvatskoj i o njihovu upisu u hrvatske registre. Tako er, izvijestio je o skorim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koji se mora uskladiti s pravnim ste evinama EU. Nakon izlaganja, prisutni nauti ari, novinari i predstavnici mnogobrojnih udruga postavili su veliki broj pitanja koja se vežu poglavito za puštanje u slobodan promet plovila starijih od osam godina i plovila koja su izgubila status robe Zajednice. Nastup na Skippertreffenu služio je kao dodatno objašnjenje zainteresiranim nauti arima o svim postupcima koje moraju poduzeti kako bi regulirali status svog plovila prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Od 28. velja e do 3. ožujka 2013. godine u Nürnbergu Hrvatska turisti ka zajednica nastupila je na 45. tradicionalnom sajmu Freizeit. Glavna tema tog vode eg sajma bile su slobodne aktivnosti i turizam u sjevernom dijelu Bavarske. Važna tema sajma bio je i kamping te novi oblici kampera koji su tek izašli na tržište. Taj je segment kao i obi no predstavio najve u ponudu vozila za slobodno vrijeme u Bavarskoj. Ve ina izlaga a ocijenila je nastup vrlo uspješnim što se moglo zaklju iti i prema ve im narudžbama i dogovorenim poslovima. Tako er, istodobno je održan i specijalizirani kamping sajam u Essenu, ujedno najve i turisti ki sajam u pokrajini Sjevernoj Rajni i Vestfaliji. Uz ponudu o destinacijama u

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Prezentacija hrvatske eno-gastro ponude

Ožujak je obilježio nastup na berlinskom ITB-u, jednom od najvažnijih svjetskih turisti kih sajmova. ITB je za Hrvatsku osobito važan, a praksa je pokazala da je i najbolji pokazatelj turisti kih kretanja u sezoni koja slijedi. Zadobiti povjerenje Nijemaca, najpoznatijih svjetskih

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

putnika, cilj je svih svjetskih turisti kih odredišta. Stru ni sajam ini ITB Berlin najvažnijom poslovnom platformom za globalnu turisti ku ponudu. Za stru ne posjetitelje sajam je idealno mjesto za dogovaranje poslova, susrete s poslovnim partnerima, upoznavanje novih trendova, koncepata i mogu nosti suradnje te svakako prigoda za širenje postoje ih kontakata.

u društvu najvažnijih destinacija za njema ke automobiliste uz Južni Tirol, obalu Balti kog mora, zapadnonjema ku pokrajinu Mosel, Korušku, Emiliu Romagnu, Bodensko jezero i belgijski grad Brugge. Motorwelt je tiskano izdanje s najve om nakladom u Njema koj i dijeli se na ku ne adrese lanova ADAC-a. Tiska se u više od 13 milijuna primjeraka i od velja e ove godine dostupan je i kao aplikacija za smartphone.

Štand Hrvatske turističke zajednice na sajmu ITB u Berlinu

Prvog dana sajma Hrvatska turisti ka zajednica je na konferenciji za novinare predstavila turisti ku ponudu naše zemlje. Na konferenciji se okupilo pedesetak predstavnika njema kih, poljskih i hrvatskih medija, a u uvodnom govoru direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši , osvrnuvši se na turisti ku sezonu koja je za nama, zahvalila im je na doprinosu za iznimne turisti ke rezultate Hrvatske u 2012. godini. Direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Frankfurtu, Mato Radi predstavio je presjek turisti ke ponude po pojedinim regijama te se posebno osvrnuo na specifi ne oblike turizma i naše najja e turisti ke prednosti, primjerice mnogobrojne otoke, nacionalne parkove i parkove prirode, UNESCO-ve gradove, brojna nematerijalna dobra te povijesna odredišta i nauti ki turizam. Na kraju prezentacije prikazan je novi spot za Porsche, snimljen na otoku Pagu, a direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Frankfurtu Mato Radi istaknuo je kako se hrvatske prirodne ljepote sve više prepoznaju kao idealno mjesto za razli ite promidžbene i filmske uratke. Hrvatska je u posljednjih nekoliko mjeseci bila predstavljena u mnogim tiskovinama, od stru nih izdanja, dnevnika, specijaliziranih tiskovina, pa sve do asopisa za žene. Izdvajamo najvažnije. Njema ki autoklub ADAC je u svojemu asopisu Motorwelt dva puta ove godine preporu io Hrvatsku svojim itateljima. U rubrici za putovanja, u izdanju za velja u, kao destinaciju za gradski i kulturni turizam me u pet odabranih mjesta uvršten je Dubrovnik. Preporu en je radi ugodne klime i bogate kulturne ponude. Odabrani gradovi u kojima gost može ve u prolje e uživati u blagoj klimi i kulturnoj ponudi, uz Dubrovnik, bili su Marseille (europska kulturna prijestolnica za 2013. godinu), Cadiz na jugu Španjolske, Funchal na atlantskom otoku Madeira i Ascona u švicarskom Kantonu Ticino. U istoj rubrici u travanjskom izdanju Motorwelta redakcija je preporu ila automobilistima osam destinacija za prolje e. Me u izabranim destinacijama je i Istra. Ve u naslovu lanka Istra se isti e kao gastronomska destinacija te se preporu uje posjet raznim istarskim znamenitostima poput pulske Arene, Huma, Motovuna i starogradske jezgre Rovinja. Istra se tako u Motorweltu našla

Tiskovna konferencija na sajmu ITB u Berlinu

U drugom ovogodišnjem izdanju asopisa za žene “Freundin”, pod naslovom “Tako emo putovati u 2013.” na prvoj stranici reportaže koja predlaže destinacije za odmor i oblike odmora spominje se i Hrvatska pod podnaslovom “Odmor s pet zvjezdica po cijeni od tri zvjezdice”. U tekstu se isti e da, iako se znalo da naša duga obala nudi kristalno isto more i predivne kutke, ipak se odmor provodio u Italiji ili Francuskoj, što e se u 2013. godini zasigurno promijeniti. Hrvatska postaje lanica europske obitelji i nudi dobar odnos kvalitete i cijene što se više ne može re i za druge destinacije. Kao “tip” spominje Istru, navode i da je i Angelina Jolie oduševljena Brijunima. asopis izlazi u nakladi od 420 tisu a primjeraka te ga pro ita 1,89 milijuna itatelja. TV Magazin “TV hören und sehen” s impresivnom nakladom od 730 tisu a primjeraka i 3,38 milijuna itatelja u sije nju je tako er objavio reportažu na etiri stranice o Hrvatskoj pod naslovom “Najdublje plavetnilo Europe” te nastavlja “Raj dolazi u Europu – u ljeto Hrvatska postaje punopravna lanica EU”. Njezino najve e blago je u moru – fantasti an oto ni svijet. Tekst se nastavlja u zanesenom tonu i kao preporuke se spominju Dubrovnik, Mljet, Bra , Hvar, Split te Nacionalni park Krka. Vrijednost objave procijenjena je na 145 tisu a eura.

Me u ostalim vrijednim reportažama potrebno je spomenuti i lanak o Istri u gastronomskom asopisu “Lust auf Genuss Hotspot Istra: Glamour za sladokusce”. Autorica spominje da uz naj iš e more na Mediteranu i bogatu kulturnu baštinu, ova “trendy” regija nudi obilje proizvoda poput tartufa, morskih plodova, maslinova ulja i vina. Nakon uvoda u ponudu poluotoka autorica preporu uje najbolja mjesta u Istri koja treba posjetiti: restorane, hotele, vinare i proizvo a e maslinova ulja te preporuku vikendgourmet rute. Spomenuto je izdanje prodano u 182 219 primjeraka te je procijenjena vrijednost reportaže 62 tisu e eura.

U ožujskom broju Inflight Lufthansa Magazina objavljena je dvojezi na naslovna reportaža (njema ki i engleski jezik) o hrvatskoj obali “Kolossale Küste: Eine kroatische Reise” ili “Croatia`s answer to Highway No. 1: A breathtaking coast and blue, blue waves”. Autor Marc Bielefeld vodi nas na etverodnevno putovanje od Zadra do Cavtata s preporukama najboljih lokacija koje se trebaju posjetiti te restorana, hotela, suvenira i zanimljive knjige za plažu poput “Buick Riviera” Miljenka Jergovi a, a kao dobru glazbu za put “Ne u više jazz kantati” Tamare Obrovac. Zanimljiva reportaža popra ena je živopisnim fotografijama Arthura F. Selbacha. To izdanje Lufthansa Magazina distribuirano je u 271 135 primjeraka s dosegom od 1,46 milijuna itatelja. Vrijednost reportaže procijenjena je na 430 300 eura. Reportaža je dostupna i na novoj Lufhansa Magazin aplikaciji za iPad.

Hrvatska u časopisu za žene “Freundin”

Istra u gastronomskom časopisu “Lust auf Genuss Hotspot Istra: Glamour za sladokusce”

Reportaža o Hrvatskoj u Inflight Lufthansa Magazinu

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Reportaže o Hrvatskoj objavljene su u vode im specijaliziranim izdanjima za nauti are: Boote i Yacht. U magazinu Boote (distribucija 40 000 primjeraka) autorice Siegrun Scheiter i Bodo Müllera putovanje vodi po hotspot destinacijama i restoranima za mega jahte od Kornata do Cavtata. Vrijednost reportaže na 11 stranica procijenjena je na 64 900 eura. Za Yacht asopis piše Michael Amme i na osam stranica predstavlja savjete i insider tips za skoru sezonu od marina do uvala, izleta na kopno, gastronomske ponude, no nog života, mogu nosti kupnje i sli no. Vrijednost reportaže je 75 770 eura, distribucija 48 500 primjeraka uz doseg od 0,21 milijuna itatelja.

Od ostalih objava u poznatim asopisima važno je spomenuti i reportažu Thomasa Brandla o gastronomskoj i enološkoj ponudi Istre u travanjskom izdanju gastronomskog asopisa Weinwelt. U reportaži su predstavljeni poznati istarski vinari, primjerice Giorgio Clai, Gianfranco Kozlovi , Bruno Trapan, Marino Markeži , Mladen Rožani te restorani i konobe, primjerice Stari Podrum, San Rocco u Brtonigli, La Grisa, Monte Mulini, designer hotel Lone uz naravno putopisne opise lokacija u unutrašnjosti Istre i na njezinoj obali. Autor je u Istri boravio u travnju prošle godine. Procijenjena vrijednost reportaže na šest stranica je 34 020 eura. asopis je distribuiran u 30 424 primjerka i ita ga 0,16 milijuna ljudi. I

weinreisen I

Während der Saison fast die Leibspeise in Istrien: Trüffel

Im Hotel und Restaurant La Grisa in Bale lässt es sich gut leben ...

Rund um das Künstlerdorf Groznjan findet man viele der istrischen Spezialitäten

Wein hat in Istrien einen extrem hohen Stellenwert

Trüffelzentrum Livade oder Momjan und Buje. Im Nordwesten Istriens hat sich ein „kulinarisches Dreieck“ entwickelt, in dem sich an schönen Wochenenden halb Triest zu treffen scheint. Das verwundert keineswegs: Man isst einfach besser in Istrien … Die Konoba Stari Podrum („Alter Keller“), idyllisch an einem Bach gelegen, ist ein herrlich unprätentiöses Landlokal. Chefin Mira Zrnić hobelt in der Küche großzügig Trüffeln aus dem Tal über die hausgemachten „Fuži“Nudeln, dazu gibt’s luftgetrockneten Schinken („Pršut“), Rührei mit wildem Spargel und frische Pilze vom Rost, von den charmanten Töchtern Ingrid Franceschini und Marinka Zrnić mit viel Herzlichkeit serviert. Wenige hundert Meter weiter zeugt der eindrucksvolle Kellereibau Gianfranco Kozlovićs von Istriens Aufbruch in ein neues Zeitalter. Der 47-jährige Oenologe zaubert aus der frü-

her als recht einfach verschrienen MalavazijaTraube mit Hilfe modernster Kühltechnik und schonender Verarbeitung mineralischfrische Weißweine, die perfekt zu den Fischen und Meeresfrüchten von der Küste passen. Die Top-Tropfen aus der Einzellage Santa Lucia, teilweise im Akazienholzfass ausgebaut, gehen zwar nicht unbedingt als Leichtweine durch – aber begeistern trotz mehr als 14 Volumenprozent Alkohol mit ausgeprägtem Kräuterduft, Aromen von vollreifen Melonen und Ananas, getrockneten Feigen und sehr komplexer Struktur. Gianfranco Kozlović, eher der Typ stiller Tüftler als ein großer Selbstdarsteller, hat es auch geschafft, die wilde, ungebärdige rote TeranRebe zu zähmen. Im Verschnitt mit Merlot und Cabernet Sauvignon wird die tanninstarke Traube deutlich zugänglicher und weicher, ohne die typische, tiefdunkle Beerenfrucht zu verlieren. Auf 25 Hektar Fläche baut Kozlović seine charaktervollen Kreszenzen an, fast in

Sichtweite zur slowenischen Grenze. Wenn 450 Kilometer Luftlinie westlich von Istrien, im piemontesischen „Trüffel-Mekka“ Alba Gourmets aus der ganzen Welt sich an schwarzen oder weißen Trüffeln gütlich tun, dann essen sie nicht selten ein Stück Istrien mit – viele Händler kommen extra aus Italien, um sich dort mit dringend benötigtem Nachschub einzudecken. Zwischen 700 und 1 000 Euro kostet das Kilo schwarze Sommertrüffeln, das Kilo weiße Trüffeln (Tuber magnatum pico) wechselt für Beträge zwischen 2 200 und 2 800 Euro den Besitzer. Die Qualität der unterirdisch wachsenden Knollen aus dem Mirna-Tal und dem Wald von Motovun ist sehr hoch. Wer vor Ort die Probe aufs Exempel machen will, kommt an einem Besuch des legendären Trüffel-Restaurantes Zigante in Livade nicht vorbei. Besitzer Giancarlo Zigante nennt heute ein kleines TrüffelImperium sein eigen, mit Läden in sechs istrischen Städten und Versand via Internet

Die Weingegend Motovun lädt nicht nur zum Wandern, sondern auch zu Ausflügen in die idyllisch gelegenen Dörfer

Hausgebrauch wurde immer produziert in der Familie. Aber das, was Giorgio heute je nach Jahr auf 20 000 bis 25 000 Flaschen zieht, ist schon „bastanza specifico“ (ziemlich speziell), wie der 55-jährige im istrischvenezianischen Dialekt erklärt. Der Autodidakt macht so ziemlich alles genau so, wie man es in der Weinbauschule nicht lernt: Im Rebgarten arbeitet er biodynamisch unter strenger Beachtung der Mondphasen, seine sechs Rebsorten auf sieben Hektar Land pflegt er von Hand, alle Trauben vergären spontan, selbst die weißen lässt Clai manchmal monatelang mit den Schalen im Holzfass mazerieren. Was dabei herauskommt, mitunter zum eigenen Erstaunen des Winzers, sind Weine, für die es eine eigene Kategorie geben müsste: orangefarben. Der „Sveti Jakov“ 2010, reinsortig aus der autochthonen Malvazija Istarska gewonnen, duftet intensiv nach Agrumen-

schale, Aprikose, kandierten Früchten und Karamell, spürbare Tannine erobern den Gaumen mit Macht. Das salzig-mineralische Finish bleibt endlos haften. Clais „Ottocento“, ein Verschnitt aus Malvazija, Chardonnay, Sauvignon Blanc und Pinot Gris, erinnert gleichfalls an einen Qvevri-Wein aus Georgien: eckig, kantig, mit Mandel- und Walnussaromen, polyphenoler Struktur und großer Lebendigkeit auf der Zunge. Ein Monument, das in keine Schablone passt. Ein bisschen so wie sein Schöpfer. „Gottseidank bin ich in Istrien geboren!“, steht als Motto auf Giorgio Clais Hauswand zu lesen. In der Tat ist die 100 Kilometer lange und bis zu 70 Kilometer breite Halbinsel mit ihrer wechselhaften Geschichte ein eigener Mikrokosmos irgendwo zwischen Kroatien, Italien, Slowenien – zu dem der nördliche Zipfel gehört – und Österreich. Von 1815 bis zum Ende des Ersten Weltkrieges war Istrien Teil der Habsburger Monarchie. Anderswo an der Adria mag

es feinere Sandstrände geben, die das internationale Massenpublikum anlocken. In Istrien setzt man seit einigen Jahren auf Qualitätstourismus mit dem Anspruch, eine der großen Genießerdestinationen Europas mit Meereszugang zu werden. Niemand kann dies so überzeugend erklären wie Denis Ivosevic, seit 2010 Direktor des Tourist Boards von Istrien. Der 44-jährige mit Uni-Abschlüssen in Ökotourismus, italienischer Literatur und Philosophie erinnert sich an seine Anfangsjahre: „Nach dem Krieg mit den Serben 1995 lag der Tourismus am Boden, unsere früheren Gäste gingen woanders hin – wir mussten uns komplett neu erfinden.“ Heute spielt der Badetourismus natürlich auch eine Rolle in Istrien. Aber seit ein paar Jahren entdecken mehr und mehr Feinschmecker das reizvolle Hinterland der Küste mit Künstlerdörfern wie Grožnjan oder Zavrsja, dem Städtchen Motovun, dem

I 48 I

Reportaže o Hrvatskoj u vodećim specijaliziranim izdanjima za nautičare: Boote i Yacht

Gastronomska i enološka ponuda Istre u časopisu Weinwelt

69 36 REISE

Donnerstag, 14. März 2013, Nr. 62 DEFGH

Ivicas Spürnase Urlaub in Istrien, das war lange ein Synonym für den Aufenthalt am Meer. Das hat sich geändert. Vor allem im Hinterland der kroatischen Halbinsel besinnt sich eine neue Generation von Bauern, Winzern und Gastronomen auf das kulinarische Erbe Das kleine, in Stein gehauene Roc: eine befestigte, 1000 Jahre alte Siedlung, in der vor allem das kroatische Schrifttum und die Druckkunst aufblühten. Hinter dem Stadttor ein ganzes Ensemble von Kirchen und Kapellen mit frommen Botschaften in glagolitischer Schrift, dem urslawischen Alphabet. Das winzige, weltberühmte Hum: angeblich der kleinste Fleck auf dem Globus, der Stadtrechte genießt. Eine kompakte Festung, die Riesen der Legende nach aus den Resten des Gesteins formten, das sie für die Städte an der Mirna brauchten. Die fast 800-jährige Pfarrkirche von Vrh mit der steinernen Kustodia. Die berühmten Fresken der Friedhofskirche im Bergdorf Beram. Irgendetwas ist hier alle zehn Kilometer zu entdecken. Und alle fünf lockt eine Konoba: ein Landgasthaus, in dem die Schätze der regionalen Küche mit rustikalem Charme und erstaunlicher Raffinesse aufgetischt werden. Darum sind Touren der beste Weg durch Istrien: Rumliegen geht am Meer, hier ist Bewegung angesagt.

Eine neue Fahrradstrecke soll helfen, dass Kroaten und Italiener sich näher kommen

Nirgendwo in Istrien stecken so viele weiße Trüffeln in der Erde wie in den Eichenwäldern zu Füßen von Motovun. In der alten Bergfestung an der Mirna befindet sich heute ein Hotel.

VON BERTRAM JOB

in Radiobeitrag über diese Gegend müsste wohl mit dem Gebell der Hunde beginnen. Man hört sie von frühmorgens bis spätabends immer wieder in dem sonst so ruhigen Tal der Mirna. Als seien sie in dem dünn besiedelten Landstrich in der Mehrheit – und wahrscheinlich ist das auch so. Ivica Kalcic hält jedenfalls gleich sechs an seinem Haus außerhalb der kleinen Ortschaft Livade. Zwei davon hat er an diesem Morgen dabei. Viel zu erwarten sei von den halbhohen Mischlingen aber nicht, erklärt der pausbäckige Mann mit dem kugelrunden Bauch. Weil die Tiere am Abend zuvor noch gegessen hätten, fehle ihnen der letzte Antrieb, ihrer feinen Nase zu folgen. Dann tauchen wir gemeinsam in die modrige Welt aus Mooreichen und Birken ein. Ein paar kleine Exemplare von Tuber Magnatum Pico stöbern Ivicas Hunde dennoch auf. Womit er mal wieder bestätigt wäre, der spezielle Ruf der Region. Nirgendwo in Istrien stecken so viele weiße Trüffeln in der Erde wie in den Eichenwäldern zu Füßen von Motovun, der alten Bergfestung an der Mirna – sodass sich das aufgeregte Gekläffe, das sich mit den Nebelschleiern über die Landschaft legt, praktisch von allein erklärt. „Als ich gelernt habe, Akkordeon zu spielen, musste ich jeden Tag üben“, sagt Ivica, der früher in einer Oberkrainer-Kapelle ge-

spielt hat. „Und so ist es auch mit den jungen Hunden. Sie brauchen drei, vier Jahre, bis sie richtig ausgebildet sind.“ Das weiße Gold von Istrien – es liegt oft nur eine Handbreit, manchmal aber auch einen Meter unter dem Boden und ist mehr oder weniger schnell mit dem scharfkantigen Handspaten zu Tage gefördert. Darum versuchen so viele ihr Glück. Immer auf der Suche nach dem „Jackpot“, wie hier mehr als hundert Gramm schwere Knollen genannt werden. 100 Gramm bringen am Markt zwischen 200 und 300 Euro, also ein Drittel eines durchschnittlichen Monatslohns. Längst nicht alle machen sich wie Ivica die Mühe, die offizielle Lizenz des Landwirtschaftsministeriums zu erwerben. Kontrolliert aber wird das kaum, und die Nachfrage bleibt hoch. Denn nach der Suche kommen die Gourmets, die sich in diesen Breiten an den gedeckten Tisch setzen

wollen. So wie in der Enoteca der Familie Zigante in Livade, wo Italiener und Österreicher, Japaner und Amerikaner für ein Trüffel-Menü ihre Kreditkarten zücken. Es waren die Zigantes, heißt es, die in den Zwanzigerjahren damit begannen, die Trüffeln aus der istrischen Erde zu holen. Und es ist Gianfranco, ihr bodenständiger Nachfahre, der mit seinen Hunden 1999 hier im Tal die größte Trüffel der Welt fand: 1,31 Kilo, damit kam er ins GuinnessBuch. Seitdem will jeder in seinem prämierten Restaurant speisen, wo auch eine maßstabsgetreue Nachbildung des Findlings zu bestaunen ist. Das unscheinbare Livade: plötzlich „the place to be“. Es hat offenbar so eine geschäftstüchtige Sippe gebraucht, um den Kult um die müffelnde Knolle anzuschieben. Und lange sah es so aus, als träume ganz Istrien wie dieses Dörfchen an der Mirna vor sich her: ohne ein Bewusstsein davon, welche Schätze hier für Bewohner und Besucher parat liegen. Eine unschuldige Landpomeranze, die nicht recht um ihre Reize weiß. Urlaub in Istrien, das war lange ein Synonym für den Aufenthalt an seiner äußersten Kante. Adriatische Sommerfreuden von Pula bis rauf nach Rovinj, Porec, Novigrad. Nur wer die Hitze und das Gewimmel meiden wollte, wagte sich für einen halben Tag ins Landesinnere – und genoss die geschwungene, an die Toskana erinnernde Landschaft. Aber wo gab es Hotels oder Restaurants, die zum Bleiben einluden?

Das ist inzwischen deutlich besser geworden, und so spricht sich nun herum, dass die westlichste Region Kroatiens noch etwas zu bieten hat: das Hinterland. Man muss nur ein bisschen danach stöbern, Mensch wie Hund. Im historischen Kern von Motovun etwa, auf 288 Metern Höhe, gibt es wieder ein passables Hotel mit grandiosem Ausblick: das Kastel. Und ein Filmfestival, das Ende Juli Cineasten aus halb Europa anzieht: mit unabhängigen Produktionen, die auf dem Platz an der Pfarrkirche über die Leinwand flimmern. Oder das kleinstädtische Buzet, 15 Autominuten weiter nordwestlich gelegen: Wie eine Miniatur des Hradschins thront die mittelalterliche Altstadt hinter der Wehrmauer über dem Land. „Wir sind das ganze Jahr hier, egal wie viele kommen“, sagt die junge Frau mit der Designerbrille an der Rezeption des Hotels inmitten der Altstadt. „Und das ist der Unterschied. Die Leute an der Küste arbeiten nur vier, fünf Monate im Jahr, dann haben sie genug verdient. Es ist eine andere Einstellung.“ Manchmal sind von hier oben Gleitschirmflieger auszumachen, die das gegenüberliegende Cicarija-Bergmassiv als Startrampe benutzen. Oder Radfahrer mit Mountainbikes, die der reichen Geschichte dieser Region auf der Spur sind. Illyrer, Römer, Byzantiner, Franken, Kroaten und Slowenen: Reichlich viele haben hier – wie auf der ganzen Halbinsel – vorübergehend geherrscht und ihre Spuren hinterlassen.

FOTOS: HRVOJE POLAN/AFP

SLOWENIEN Zagreb

KROATIEN

Buzet Roc 44

Livade

irna

Hum

Motovun ISTRIEN

ButonigaStausee

E751

2 km SZ-Karte

Anreise: Flug nach Triest, von dort mit dem Auto in rund einer Stunde bis Livade. Unterkunft: In Buzet: Hotel Vela Vrata, Übernachtung pro Person 60 bis 80 Euro, Tel.: 00385/52/49 47 50, www.velavrata.net; in Motovun: Hotel Kastel, DZ mit Frühstück 80 bis 100 Euro, Tel.: 00385/52/68 16 07, www.hotel-kastel-motovun.hr; B&B Villa Borgo, DZ 60 Euro, Tel.: 00385/52/68 17 08. Essen und Trinken: Restaurant Zigante in Livade, Tel.: 00385/52/66 43 02, www.restaurantzigante.com; Erstklassige Konoba: Stari Podrum in Momjan, Tel.: 00385/52/77 91 52; Weingut Tomaz: Vina Tomaz, Kanal 36, 52424 Motovun, Tel.: 00385/52/68 17 17, www.vina-tomaz.hr Trüffel: Im Sommer werden schwarze, im Herbst weiße Trüffel gesucht. Kontakt zu Ivica Kalcic: Tel.: 00385/98/99 48 096. Allgemeine Auskünfte: Kroatien Tourismus, www.croatia.hr

Frischer Fisch, Olivenöl, Trüffel und guter Wein: Das Touristenziel an der Adria wandelt sich immer stärker zu einer Destination für anspruchsvolle Gourmets … Giorgio Clai ist mit sich und der Welt erkennbar im Reinen. Verschmitzt lächelnd sitzt er auf der Bank im Schatten vor dem Haus, Gattin Vesna an der Seite, nimmt einen kräftigen Schluck seines „Sveti Jakov“ und genießt den weiten Blick über Weinberge, Olivenhaine, Obstgärten und Kalksteindörfer hinunter ans Meer bei Novigrad. Direkt an der alten Römerstraße Via Flavia, die sich hier kurvenreich über die Hügel windet, liegt für ihn das Paradies auf Erden. Einen Wegweiser zum Weingut Clai gibt es nicht, aber auf den verzichtet dessen Besitzer gerne: „Wer mich sucht, der findet mich auch – hier wissen doch alle, wo ich wohne.“ Zwölf Jahre ist es her, dass die Clais ihr Restaurant „La Pergola“ im italienischen Triest aufgegeben haben, um in Giorgios Heimatdorf Krasica im Nordwesten der Halbinsel Istrien den Neustart als Winzer zu versuchen. Etwas Wein für den

Der Ort Rovinj lockt Urlauber mit einer schmucken Altstadt und wunderschöner Lage am Meer

Biker etwa lieben vor allem den internationalen Radweg, welcher der Parenzana folgt, einer alten Schmalspurbahn, die von Triest über Slowenien bis nach Porec führte. Das ist auf istrischer Seite ein gut 60 Kilometer langer Ritt über Viadukte, durch Tunnel und entlang zahlreichen aufgegebenen Bahnhöfen. Vorbei an der 3000 Jahre alten Ortschaft Buje, den Galerien im erhaben gelegenen Künstlerdorf Groznjan, Livade, Motovun und dem italienisch geprägten Vizinada. „Der Weg zu Gesundheit und Freundschaft“ ist der offizielle Name der Route, die nach der Jahrtausendwende auch mit EU-Mitteln umgebaut wurde. Dahinter steckt auch der Wunsch, dass die Animosität zwischen Italienern und Kroaten, die sich gerade in Istrien wechselseitig mobbten und vertrieben, inzwischen Geschichte sein möge. Für die Feinschmecker, die nun über neue Weinstraßen fahren, ohnehin eine Selbstverständlichkeit: Hauptsache, es gibt ein paar gute Jahrgänge, die man kosten und mitnehmen kann. Wie oft wird es in diesen Tagen spät bei Klaudio, der nahe Motovun das Weingut Tomaz führt. Selber schuld: Wenn der freundliche Schrank von einem Mann, ein gelernter Metzger, seinen Gästen selbst gemachte Wurst und Trüffelkäse zu den Weinproben reicht, will keiner so schnell nach Hause gehen. Lieber noch einen kühlen Malvazija, einen lieblichen Muskat oder den rubinroten Teran, für den Klaudio mehrere Preise erhalten hat. Früher hätten die Leute hier nur zwischen Rot und Weiß unterschieden, sagt Klaudio. Und die Winzer hätten sich nicht gerade zerrissen, als sie in der jugoslawischen Republik ihren Soll abliefern mussten. In den vergangenen Jahren hat eine neue Generation von Weinbauern dafür an antike Zeiten angeknüpft. Schon die Römer schwärmten von den Weinen und Oliven, die aus der zehnten Provinz Venetia et Histria in Amphoren geliefert wurden. Jetzt gebe es auf der Halbinsel schon mehr als 100 Weingüter, sagt Klaudio, die zusammen rund 6000 Hektar bewirtschafteten – „das schafft eine gesunde Konkurrenz“. Und plötzlich geht es ihm nicht anders als der Familie Zigante im benachbarten Livade: Solvente Österreicher und Italiener, aber auch Deutsche und Russen kommen aus dem Norden, um seine hoch gehandelten Produkte zu verkosten. Ach ja, die Hunde: Natürlich hat auch Klaudio welche, und wenn er Zeit hat, geht er mit ihnen in den Eichenwald, auf Trüffelsuche. Im Radio würden wir zum Ende also wieder Hundegebell hören; es ist die Titelmelodie dieser Gegend, die ein Land voller Schätze besingt.

Vijesti iz predstavništava

Autor Stefan Ruzas i dobitnik prošlogodišnje nagrade “Zlatna penkala”, objavio je pri u u tjednom asopisu “Focus” o novom licu Hrvatske “Schickes Europa” u kojoj predstavlja dizajnerske hotele i to Lone, Amabilis, Monte Mulini, Lafodia te Iadera. Reportaža na dvije stranice “vrijedna” je 103 920 eura, distribuirana je u 573 760 primjeraka i novine ita 4,54 milijuna ljudi. Od sije nja do ožujka ove godine Hrvatska je u turisti kom smislu spomenuta 1046 puta u raznim tiskanim izdanjima u Njema koj. Ukupna procijenjena vrijednost tih objava je 5.015.145 eura.

Gastronomija Istre u dnevnim novinama “Süddeutsche Zeitung”

O gastronomiji u Istri piše i Bertram Job za nadregionalne dnevne novine “Süddeutsche Zeitung”. U središtu reportaže pod naslovom “Ivicas Spürnase” su istarsko bijelo zlato, tj. tartu . Novinar prati traga a Ivicu u lov na tartufe, posje uje kultni restoran Zigante u Livadama, uživa u pogledu koji mu se pruža iz sobe u hotelu Kaštel u Motovunu ili u šetnji uli icama Buzeta, Ro a, divi se freskama u Beramu, susre e bicikliste na ruti Parenzana i vra a se u Njema ku prepun dojmova o ljepotama unutrašnjosti Istre. Vrijednost reportaže procijenjena je na 55 995 eura, a naklada tih dnevnih novina je 424 664 primjerka.

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

POLJSKA Poznati poljski putopisac Robert Mak owicz snimio putopise na Kvarneru Velika poljska televizijska zvijezda, svjetski putopisac i prijatelj Hrvatske, Robert Mak owicz ponovno je snimio emisiju u Hrvatskoj, ovaj put na kvarnerskom podru ju. Po etkom ožujka 2013. godine Robert Mak owicz i njegova ekipa su za potrebe 2. programa poljske televizije snimili tri emisije i to na Rabu, Krku, Cresu, Lošinju i u Rijeci što je ukupno 21 emisija snimljena u svim dijelovima Hrvatske. Tri emisije o kvarnerskom podru ju emitirane su 28. travnja, te 5. i 12. svibnja. Svaku od emisija prosje no pogleda oko 3,5 milijuna gledatelja, a do sada Robert Mak owicz je u 14 godina svojih putovanja po svijetu snimio više od 330 emisija. Ina e, Mak owicz ve više godina provodi nekoliko mjeseci u Hrvatskoj, to nije na Pelješcu, gdje je kupio i ku u. Ove godine, sedmi put u Hrvatskoj realiziran je projekt “Uživo iz Hrvatske”. Program je rezultat suradnje najutjecajnije informacijske TV postaje TVN 24 i Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Poljskoj. Taj su projekt poljski marketinški stru njaci i turoperatori ocijenili najboljim kao primjer uspješne nacionalne turisti ke promidžbe u Poljskoj. Ove je godine projekt ostvaren od 10. do 21. svibnja 2013. godine. Ekipa spomenute televizijske postaje se tijekom boravka u Hrvatskoj svaki dan javljala od pet do osam puta uživo, svaki dan iz drugog mjesta, od Rovinja do Cavtata. Uz spomenuta javljanja, nave er je tri puta, tako er uživo, na tematskom kanalu TVN Meteo bio realiziran program iz hrvatskih mjesta. Projekt “Uživo iz Hrvatske” uklju ivao je i 370 spotova od ega je 270 emitirano u najgledanijim terminima na postajama TVN 24 i TVN Meteo. Županijske turisti ke zajednice Kvarnera i Dalmacije uspješno su se predstavile na turisti kom sajmu u Gda sku, koji se održao od 12. do 14. travnja ove godine. Posjetitelji su pokazali veliko zanimanje za promidžbene materijale, a sajamski nastup bio je oboga en nastupom dua BIG iz Makarske. Prvog dana održavanja sajma u Gda sku, Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Poljskoj organiziralo je prezentaciju i konferenciju za novinare spomenutih turisti kih zajednica i poljskoga zrakoplovnog prijevoznika Eurolot, koji e ove godine povezivati etiri poljska grada, me u njima i Gda sk, s jadranskom obalom. Na prezentaciji i konferenciji za novinare sudjelovalo je oko 30 predstavnika medija.

Predstavljanje Kvarnera u Gdańsku

Kadrovi iz putopisa Robert Makłowicza

Tako er, u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Moskvi, 22. sije nja 2013. godine održane su poslovna radionica, konferencija za novinare i prezentacija o hrvatskoj turisti koj ponudi za predstavnike medija. Odaziv je bio iznimno dobar, a sudjelovale su 32 hrvatske tvrtke i više od 200 ruskih turoperatora te turisti kih tvrtki, a na konferenciji je bilo 100 novinara. Izravni kontakt s turoperatorima iz Rusije dao je mogu nost mnogim hrvatskim partnerima da dogovore suradnju i pove aju turisti ki promet s tog tržišta u pojedina turisti ka odredišta naše zemlje. Doga aj se može ocijeniti izrazito uspješnim ne samo prema broju hrvatskih i ruskih sudionika, nego i prema kvaliteti ostvarenih kontakata koji omogu uju još snažnije djelovanje na ruskom tržištu.

SAD i KANADA Hrvatska sve zastupljenija u ameri kim medijima Hrvatska je na novogodišnje jutro predstavljena kao hit destinacija u jednom od najgledanijih jutarnjih programa u Americi, “The Today Show” televizijske ku e NBC, koji svako jutra gleda 4286 milijuna Amerikanaca. Emisiju su pratile fotografije i promidžbeni video Hrvatske koji su dogovoreni u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku. Hrvatska je na taj na in predstavljena na jednom od najgledanijih televizijskih kanala u Americi i to u udarnom terminu.

Kadrovi iz emisije “Uživo iz Hrvatske”

RUSIJA Priznanje Hrvatskoj turisti koj zajednici za rad na promidžbi Hrvatske u Rusiji Najve i moskovski sajam turizma MITT dodijelio je priznanje Predstavništvu Hrvatske turisti ke zajednice u Moskvi za doprinos u promidžbi Hrvatske na ruskome tržištu te i za dvadeset godina uspješne suradnje i odanosti toj turisti koj priredbi. Sajam se ove godine održao od 20. do 23. ožujka, a sve ana ceremonija dodjele nagrade organizirana je 20. ožujka u moskovskom hotelu Ritz Carlton. Nagradu je u ime Hrvatske turisti ke zajednice preuzeo direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Rusiji Mladen Falkoni, koji je organizatorima sajma te mnogim turisti kim djelatnicima i medijima zahvalio na dugotrajnoj uspješnoj suradnji. Dodjeli priznanja za rad Hrvatske turisti ke zajednice posvjedo ili su mnogobrojni hrvatski partneri nazo ni na sajmu te ruske turisti ke tvrtke i turoperatori koji u svojoj ponudi imaju i Hrvatsku. Uz Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice, nagra ena su i predstavništva Ma arske i Dubaija. Hrvatska turisti ka zajednica na sajmu MITT tradicionalno predstavlja hrvatski turizam, a osobito posljednjih deset godina od kada je otvoreno i aktivno djeluje Predstavništvo.

Najgledanija ameri ka TV postaja za putovanja, The Travel Channel, uklju ila je Hrvatsku u novu emisiju pod nazivom “Putovanje života”. Jednosatna emisija u kojoj se predstavljaju dvije destinacije, Hrvatska i Italija, premijerno je prikazana 27. sije nja 2013. godine. The Travel Channel TV postaju gleda 95 milijuna Amerikanaca. Poznati ameri ki voditelji predstavili su najbolje od Hrvatske i Italije, uklju uju i hotele, plaže, ekskluzivna iskustva te naravno eno i gastro ponudu. Premijeru emisije prati i serija lanaka o Hrvatskoj, na vrlo popularnoj internetskoj stranici TV postaje Travel Channel (www.travelchannel.com) koja ima gotovo milijun posjetitelja na mjesec. Od samog po etka na pripremi emisije aktivno je sudjelovalo Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku, a serije lanaka o razli itim temama ra ene su u suradnji s mnogim putopisnim novinarima. The New York Times, ameri ke dnevne novine s gotovo najve om nakladom, uvrstio je Stari Grad na Hvaru na popis “46 places to go in 2013.”, preporu uju i putnicima da otkriju ne samo Hvar nego i Stari Grad te mirnije dijelove otoka. Istodobno, jedan od najprestižnijih asopisa za putovanja, National Geographic Traveler, u izdanju za velja u 2013. preporu io je Zadar kao jednu od najboljih malih europskih luka. Hrvatska je u velja i bila zastupljena u medijima s 25 lanaka u 21 objavi od kojih možemo izdvojiti huffingtonpost. com koji je uklju io InMusic Festival u lanak o festivalima koje treba posjetiti ove godine, forbes.com donosi pri u o najboljim plažama te uklju uje Hrvatsku, travelchannel. com nastavlja seriju lanaka u Hrvatskoj s dva nova lanka, a Recommend magazin i Travel Weekly izvijestili su o Picassovoj izložbi. Tijekom ožujka o Hrvatskoj je objavljeno 35

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

lanaka u 38 objava. Me u ostalih isti u se huffingtonpost. com, theknot.com, Washington Post, The Globe and Mail, canadianliving.com itd. O Picassovoj izložbi u Zagrebu izvijestili su San Francisco Chronicle i kanadski Globe and Mail. U travanjskom izdanju kanadskog asopisa specijaliziranog za gastronomska putovanja “Taste and Travel”, objavljen je lanak “Movable Feast; East of Adriatic” o kontinentalnoj Hrvatskoj novinarke Diane Penwill. lanak na osam stranica u boji opisuje gastro i eno putovanje središnjom Hrvatskom te Slavonijom i Baranjom. U lanku su zastupljena tradicijska hrvatska jela kao i popis preporu enih restorana. Novinarka je na putovanju po Hrvatskoj bila prošle godine u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku. Na internetskoj stranici financijskog asopisa Forbes, objavljen je lanak – Vodi kroz Istru novinarke Marcy Gordon koja je ovog prolje a boravila u našoj zemlji

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku. Hrvatska je tako er u travnju bila zastupljena u sljede im medijima: New York Magazine, New York Times, Fodors.com, http://www.travelandescape.ca te drugim.

Sajmovi i ostale tržišne aktivnosti U New Yorku je od 18. do 20. sije nja 2013. godine održan jubilarni, deseti New York Times Travel Show, najve i turisti ki sajam u Americi na kojemu je, me u 500 izlaga a iz svijeta, svoju turisti ku ponudu predstavila i Hrvatska. U organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku mnogobrojnim turisti kim medijima, putni kim agencijama i svima koji su posjetili sajam tradicionalno smješten u Jacob K. Javits Centru, dane su sve informa-

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Iz američkog tiska

cije za ugodan odmor i putovanje u Hrvatsku. The New York Times Travel Show jedan je od najve ih sajmova u Sjevernoj Americi koji je, prema prvim procjenama, ove godine posjetilo više od 25 000 ljudi. Prije samog sajma u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku, u prostorijama Hrvatskog konzulata, održani su sastanci hrvatskih turisti kih subjekata i ameri kih organizatora putovanja. Na prezentaciji su bile turisti ke zajednice Zagreba i Kvarnera, Zra na luka Zagreb, Hoteli Baška te agencije Uniline, Katarina Line i Inspiration Croatia koji su svoju ponudu predstavili ameri kim turisti kim djelatnicima. Veliko obostrano zanimanje turisti kih djelatnika za putovanja u Hrvatsku te sjajne najave koje dolaze sa sjevernoameri kog tržišta dobar su uvod u ovogodišnju turisti ku sezonu. Takvo zanimanje najutjecajnijih ameri kih medija te objavljeni rezultati istraživanja ameri ke kompanije Travel Leaders, koji isti u kako više od tre ine ameri kih putni kih agenata smatra da je Hrvatska najvažnija “dolaze a” destinacija u Europi za 2013. godinu, rezultat su odra enih promotivnih aktivnosti Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku. Hrvatska e i ove godine biti važna europska destinacija na sjevernoameri kom tržištu, a ameri ki i kanadski turisti su zanimljivi jer putuju u predsezoni i posezoni te su poznati i kao dobri potroša i koji uglavnom odsjedaju u hotelima visoke kategorije.

Direktorica Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku Andreja Cvitkovi predstavila je ponudu Hrvatske uz turisti ku zajednicu grada Dubrovnika na sve anom doga aju u Harvard Clubu New York koji je organiziran uz potporu grada Dubrovnika te u sklopu kojeg je održan i koncert Buce i Sr ana, poznatoga dubrova kog dua. Doga anju su nazo ili brojni mediji, organizatori putovanja te važne osobe iz kulturnog i poslovnog svijeta New Yorka. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku je tijekom velja e i ožujka poja ano sura ivalo s organizatorima putovanja u Americi i Kanadi, a zaklju ci su kako e prodaja aranžmana za Hrvatsku za ovu i idu u godinu donijeti porast turisti kog prometa. U ožujku su uspostavljeni kontakti s još nekoliko važnih agenata i turoperatora s kanadskog tržišta, tj. iz Quebeca Transat, Preference Vacations, Club Voyages... koji su u svoje programe za 2013. i 2014 uvrstili Hrvatsku. U porastu je potražnja i agenata i izravno klijenata za promidžbenim materijalima i informacijama za putovanja u Hrvatsku. Tako er, održan je i poslovni sastanak ameri kih agencija u New Yorku te predstavnika hotelske grupacije Istraturist Umag koji je direktorica Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u New Yorku Andreja Cvitkovi organizirala u prostorijama Hrvatskog konzulata u New Yorku.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

SKANDINAVIJA Finci proglasili Hrvatsku najzanimljivijom stranom destinacijom

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice za Skandinaviju samostalno je nastupilo na sajmu ADVENTUR 2013. u Vilniusu od 1. do 3. velja e 2013. Ondje se predstavilo 120 izlaga a iz 12 zemalja, a u tri dana sajam je posjetilo 16 500 ljudi. Zanimanje za hrvatska odredišta bilo je tradicionalno veliko te su u tri dana podijeljeni svi promidžbeni materijali.

Hrvatska je ovogodišnja dobitnica nagrade “Finnish Travel Award 2013.” za najzanimljiviju stranu destinaciju prema odabiru javnosti, koju svake godine dodjeljuje uprava najve eg i najutjecajnijega turisti kog sajma u Finskoj “Matka Travel Fair”. Nagradu je direktoru Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice za Skandinaviju Paulu Šiki u predao direktor sajma Christer Haglund, koji je estitao Hrvatskoj na uspješnim promidžbenim aktivnostima na skandinavskom tržištu. Hrvatska je tako ve na samom otvorenju sajma, koji se u Helsinkiju održao od 17. do 20. sije nja, dobila odli nu promidžbu svoje turisti ke ponude te dodatnu potvrdu o sve ve oj popularnosti me u stanovnicima Finske i susjednih zemalja. Na sajmu je Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Skandinaviji predstavilo svoju turisti ku ponudu na štandu veli ine 48 m² uz dva suizlaga a: Turisti ku zajednicu Grada Zagreba i turisti ku agenciju Atlas. U sklopu sajma organizirana je i poslovna radionica pod nazivom “Global Workshop”, na kojoj su zainteresiranim predstavnicima finskih putni kih agencija predstavljene prirodne i kulturne ljepote hrvatskih destinacija. Uspostavljeno je mnogo vrijednih kontakata s vode im ljudima iz turisti kog sektora u Finskoj, a uz Hrvatsku turisti ku zajednicu na radionicama su sudjelovali i predstavnici iz turisti kih agencija Alfa travel, Katarina Line i Uniline te hotelska ku a Maistra. U prvom tromjese ju održano je više posebnih prezentacija i sajamskih priredbi na kojima su predstavljene hrvatske turisti ke regije i to kako slijedi. Hrvatska turisti ka ponuda uspješno je predstavljena na turisti kom sajmu “Reiselivsmessen Oslo 2013.” održanom od 11. do 13. sije nja. Na sajmu su se okupili izlaga a iz dvadeset zemalja, a obišlo ga je više od 45 tisu a posjetitelja. O kvaliteti i posje enosti sajma Reiselivsmessen govori i podatak da je s radom po eo tek prošle godine, a ve se ove godine uspješno nametnuo kao vode i turisti ki sajam u Norveškoj, koji u idu im godinama o ekuje još ve i porast broja izlaga a. Dan prije otvorenja sajma, Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Skandinaviji sudjelovalo je na poslovnoj radionici “Travel Match” na kojoj se okupilo više od 300 me unarodnih predstavnika turisti kih agencija i hotelijera. Uz Hrvatsku turisti ku zajednicu na poslovnoj su radionici sudjelovale i hrvatske turisti ke agencije Alfa travel, Atlas i Katarina Line te hotelijerska ku a Maistra. Norveške su agencije pokazale veliko zanimanje za hrvatska odredišta, nastavljaju i trend rasta popularnosti Hrvatske na skandinavskom podru ju. Zatim je 15. sije nja u prostorijama Veleposlanstva RH u Helsinkiju održana prezentacija hrvatskog turizma. Okupljenim predstavnicima finskih medija, putni kih agencija i zrakoplovnih prijevoznika obratili su se hrvatski veleposlanik u Finskoj Krešimir Kop i i direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice za Skandinaviju Paul Šiki koji je održao prezentaciju te odgovarao na mnogobrojna pitanja zainteresiranih posjetitelja.

Nagrada “Finnish Travel Award 2013.” na sajmu “Matka Travel Fair” u Finskoj

Poslovna radionica “Global Workshop“

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Hrvatska turisti ka zajednica je i ove godine predstavila svoju ponudu na sajmu Ferrie for Alle u Herningu od 22. do 24. travnja. Na štandu površine 64 m² ponudu su predstavili i suizlaga i: Kamp Straško, Imperial Rab, Valalta, Istraturist Umag, Valamar i Arenaturist. Turisti ka zajednica Kvarnera je u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti ke zajednice u Skandinaviji, u sklopu sajma održala posebnu prezentaciju bogate turisti ke ponude Kvarnera te posebno istaknula kampinšku ponudu kvarnerskih otoka. Okupljenim novinarima i turisti kim agentima na prezentaciji su se obratili i veleposlanik Republike Hrvatske u Danskoj Ladislav Piv evi te direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Skandinaviji Paul Šiki . Uz prezentaciju Kvarnera, osobito kampova otoka Raba, Krka, Lošinja i Cresa, okupljenima su bili prikazani i atraktivni promidžbeni filmovi o destinaciji, podijeljeni promidžbeni materijali s brojnim informacijama te su imali prigodu probati autohtone kvarnerske slastice.

Sajam u Vilniusu

Predstavljanje Hrvatske u Gamle Logen u Oslu

U suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti ke zajednice u Skandinaviji, 27. velja e je u Gamle Logen u Oslu, Turisti ka zajednica Istarske županije predstavila ponudu Istre turisti kim agencija i predstavnicima medija. Uvodno su nazo ne pozdravili direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Skandinaviji Paul Šiki te veleposlanik RH u Norveškoj Mario Horvati , nakon ega je slijedila prezentacija Istre. U izlaganju su sudjelovali Daniela Fanjkuti iz Turisti ke zajednice Istarske županije, Marinela Koli iz Turisti ke zajednice grada Pule te Ljubo Zajkovski iz Arenaturista i Bojan Matoševi iz Maistre. U sklopu izlaganja prikazan je i videospot o Istri “Krasna zemljo” nakon ega su slijedila pitanja zainteresiranih, a svim sudionicima prezentacije predani su prigodni promidžbeni materijali o Hrvatskoj i Istri. Od 21. do 24. ožujka održan je sajam TUR 2013. u Gothenburgu. Na štandu površine 72 m², uz hrvatsku turisti ku ponudu predstavili su se i suizlaga i: Valalta, Imperial Rab, Scandjet i Incoming Europe. Dan prije po etka sajma organizirana je poslovna radionica na kojoj je sudjelovalo i Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice za Skandinaviju. Od posebnih prezentacija na sajmu, Scandjet je organizirao dvije prezentacije gdje su se predstavljale hrvatske destinacije koje nude u svom programu, a na jednoj od pre-

Sajam TUR u Gothenburgu

Vijesti iz predstavništava

zentacija sudjelovao je i zadarski dogradona elnik Dražen Grgurovi koji je predstavio Zadar.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Hrvatske ljepote kulturne i prirodne baštine predstavile su se na roadshow prezentacijama u Helsinkiju i Stockholmu. U trgova kom centru Kamppi posjetiteljima su svoje županije predstavile Turisti ke zajednice Zadarske, Splitsko-dalmatinske, Dubrova ko-neretvanske i Li ko-senjske županije, a prezentacija je privukla veliko zanimanje publike, kojoj je podijeljen sav promidžbeni materijal. Promidžbi spomenutih županija pridružili su se i finski turoperatori koji u ponudi imaju programe za Hrvatsku. U Stockholmu je održana roadshow prezentacija u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice, na jednoj od najprometnijih željezni kih postaja u gradu T-centralen. Promidžba hrvatskog turizma trajala je od 22. do 24. travnja, a uz Hrvatsku turisti ku zajednicu, svoju su ponudu predstavile Turisti ke zajednice Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrova ko-neretvanske i Li ko-senjske županije.

Predstavljanje kamping ponude Kvarnera u Danskoj

Roadshow prezentacija u Stockholmu

Turisti ka zajednica Kvarnera je u Švedskoj, gdje desetu godinu za redom charterski vlak povezuje Stockholm i Gothenburg namijenjen isklju ivo turisti koj branši koja putuje iz glavnoga grada Stockholma na turisti ki sajam TUR u Gothenburgu kako bi predstavila turisti ku ponudu Kvarnera. U vagon-restoranu su putnicima, me u kojima su bili novinari i agenti, podijeljeni promidžbeni materijali. U razgovoru s predstavnicima Turisti ke zajednice Kvarnera putnici su više doznali o kvarnerskim atrakcijama i mogu nostima izravnog leta iz Stockholma u Zra nu luku Rijeka, letovima Ryan Aira, dva puta na tjedan, po evši od 1. travnja pa do 25. listopada 2013. Turisti ka zajednica Kvarnera sudjelovala je u Gothenburgu i na poslovnoj radionici “Connect”.

Istodobno sa sajamskim nastupima odra ena je i ve ina promidžbene kampanje, a uz oglašavanje u tisku i na internetu, ove se godine pristupilo i promidžbi putem vanjskog oglašavanja i to u Kopenhagenu i Stockholmu. Objavljene su i mnogobrojne reportaže u vode im dnevnim listovima i asopisima. Po etkom godine je finski turisti ki asopis Mondo proglasio Hrvatsku najboljom obiteljskom destinacijom u 2013. godini. Aftonbladet (Resa) je u posljednjem broju objavio reportažu o Splitu u kojoj opisuje kako je grad iz tranzitnog postao “cool” grad vrijedan posjeta svih koji su željni provoda i zabave. asopis Nya Allt om Resor u reportaži na osam stranica nazvanoj “Na krstarenju u Hrvatskoj”, autorica Elisabet Axås i Lottie Molund opisuje krstarenje na “MS Afrodita” od Splita do Hvara te isti e kako je to najbolji na in upoznavanja obaju otoka i uživanja u kristalno istomu moru, naj iš em na cijelom Mediteranu. U istom broju su otoci Bra i Hvar proglašeni jednim od otoka na Mediteranu koje svakako treba posjetiti. Danski Vagabond objavio je zanimljivu reportažu o Zagrebu koji autor opisuje kao veliki lounge bar na otvorenom.

Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Turisti ka zajednica Bola na Bra u u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti ke zajednice u Skandinaviji predstavili su u Stockholmu turisti ke zanimljivosti srednje Dalmacije i otoka Bra a. Prezentacija se održala 23. travnja u poslovnom centru Nalen pred 55 vode ih švedskih novinara i turisti kih agenata.

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Vijesti iz predstavništava

Iz skandinavskog tiska

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

SLOVA KA Sajamske aktivnosti obilježile po etak godine u Slova koj Od sije nja do travnja Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Slova koj ostvarilo je mnoge promidžbene aktivnosti koje su pridonijele daljnjem predstavljanju hrvatske turisti ke ponude. Kao prvu od ovogodišnjih aktivnosti spomenut emo nastup na turisti kom sajmu ITF Slovakiatour 2013., što je najvažnija prezentacija turizma na slova kom tržištu. Ovogodišnji 19. me unarodni velesajam turizma ve tradicionalno je održan u drugoj polovici sije nja, od 24. do 27. sije nja, u prostorijama izložbenog i kongresnog centra INCHEBA EXPO u Bratislavi. Istodobno su održane izložbe “Po ovníctvo a oddych” (Lov i odmor) te specijalizirana izložba “Wellness i Fitness”. Na sajmu, koji se održao na površini od 17 500 m², sudjelovalo je 410 izlaga a iz 21 zemlje. Zanimanje gotovo 73 tisu e posjetitelja premašilo je sva o ekivanja organizatora. Hrvatska turisti ka ponuda predstavljena je na slova kom tržištu na izložbenom prostoru od 64 m². Ve tradicionalno na dan otvorenja sajma hrvatski je štand posjetio slova ki predsjednik Ivan Gašparovi , o kojemu je op enito poznato da je ljubitelj našega Jadrana i ondje redovito provodi godišnji odmor. Za štand Hrvatske, kao ve godinama najposje enije inozemne turisti ke destinacije slova kih turista, iskazano je golemo zanimanje posjetitelja te je podijeljeno mnoštvo promidžbenog materijala. Štand su za vrijeme sajma posjetili i mnogi partneri, novinari te mnogobrojni predstavnici hrvatskih turisti kih subjekata.

Prezentacija otoka Vira u Bratislavi

U sklopu sajma, 25. sije nja održana je, u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turisti ke zajednice u Slova koj, posebna prezentacija otoka Vira. Turisti ku ponudu otoka Vira predstavili su direktor tamošnje op inske tvrtke “Vir turizam” Zdenko Mi i i direktor Ureda Turisti ke zajednice virske op ine Šime Vu eti . Na prezentaciji je bilo pedesetak slova kih turoperatora, turisti kih agencija i predstavnika slova kih medija. Zanimanje slova kih posjetitelja bilo je više nego o ekivano, a u sklopu prezentacije gostovali su producenti i glumci slova ke filmske komedije “Tak fajn” snimane na Viru te slova ka pjeva ka zvijezda Peter Cmorík, koji je na radost gostiju prezentacije izveo veliki hit – glazba iz spomenutog filma. Daljnje osvježenje bio je i nastup klape Vir na prezentaciji i na štandu.

Sajam ITF Slovakiatour u Bratislavi

proteklih godina, sajam je zabilježio rekordni broj posjetitelja, više od pedeset tisu a. Tema je bila predstaviti slova koj javnosti ponudu specijaliziranih segmenata hrvatskog turizma kao što su nauti ki turizam, biciklizam, ronjenje, pustolovni turizam, ribolov i sl. Serija prezentacija hrvatskih turisti kih regija na slova kom tržištu završila je predstavljanjem Dalmacije. Od 19. do 23. ožujka Turisti ke zajednice Dalmacije predstavile su se ve tradicionalno prije po etka nove turisti ke sezone. U prezentaciju etiriju dalmatinskih županija (Zadarska,

Zatim je od 14. do 17. ožujka Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Slova koj predstavilo hrvatski turizam na sajmu “Motocykel – Boatshow – Rýbárstvo – Vo ný as” (Motocikl – Boatshow – Ribarstvo – Slobodno vrijeme), koji se održao u prostorijama izložbenog i kongresnog centra INCHEBA EXPO u Bratislavi. Na me unarodnom sajmu na površini od 12 000 m² sudjelovalo je gotovo 120 izlaga a, a predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Slova koj se ve tradicionalno predstavilo na samostalnom štandu od 8 m². Iako je ove godine sudjelovalo nešto manje izlaga a nego

Prezentacija Crikvenice i Novog Vinodolskog u Bratislavi

Sajam “Motocykel – Boatshow – Rýbárstvo – Voľný čas” u Bratislavi

Vijesti iz predstavništava

Nakon sajma, slijedilo je predstavljanje grada Crikvenice, Novog Vinodolskog te regije Kvarner u Bratislavi koje je održano 12. ožujka. Prezentaciju su održali: predstavnica Turisti ke zajednice Kvarnera Renata Vincek, Marijana Biondi , direktorica Turisti ke zajednice grada Crikvenice, Iris Bruketa, direktorica Turisti ke zajednice op ine Novi Vinodolski te Vladimir Butkovi , direktor Turisti ke zajednice grada Novog Vinodolskog. Nakon uvodnih govora voditeljice Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Slova koj Nore Henterové te Jakše Mulja i a, veleposlanika RH u Slova koj, Renata Vincek predstavila je regiju Kvarner, dok je Marijana Biondi posebno predstavila turisti ku ponudu Crikveni ko-vinodolske rivijere. Kao zanimljivost istaknula je kako je na njihovu podru ju Slovaca svake godine sve više. Na prezentaciji turisti kih potencijala gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog te op ine Novog Vinodolskog sudjelovalo je dvadesetak predstavnika slova kih turoperatora i putni kih agencija i novinara te se pokazala vrlo uspješnom.

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrova koneretvanska županija) ove se godine uklju ila i Turisti ka zajednica Li ko-senjske županije. Spomenute županije održale su roadshow prezentaciju u prostorijama trgova kog centra Polus City Center u Bratislavi i u prostorijama trgova kog centra Europa u gradu Banská Bystrica. Slova kom tržištu predstavili su svoju turisti ku ponudu uz velik izbor promidžbenog materijala te nastup “Ansambla Dalmacija”. Velika posje enost prezentacija ponovo je potvrdila golemo zanimanje Slovaka za turisti ka odredišta u Hrvatskoj. Tako er, u sklopu spomenute roadshow prezentacije, Turisti ke zajednice Orebi a, Pelješca, Dubrova kog primorja i otoka Mljeta održale su 21. ožujka prezentaciju u hotelu Šachti ky (u blizini grada Banská Bystrica) za desetak slova kih turoperatora te novinara iz središnje Slova ke.

Roadshow prezentacija Dalmacije

U proteklom razdoblju organizirana su studijska putovanja novinara iz mjese nika “Dimenzie” i utjecajnog dnevnika “Sme”. Glavni urednik asopisa “Dimenzie” “snimio” je turisti ku ponudu Istarske županije polovinom travnja. Novinarka dnevnika ““Sme” se s fotografom, na svojemu studijskom putovanju, usredoto ila na odabrana odredišta zadarske regije, a od sije nja do svibnja studijska putovanja agenata ostvarili su i slova ki turoperatori – Aquamarin, Satur Travel i Ferrotour. S obzirom na skoru turisti ku sezonu, proteklo je razdoblje obilježila poja ana suradnja sa strankama te partnerima, turoperatorima i putni kim agencijama.

SLOVENIJA Poja anim promidžbenim aktivnostima do slovenskih gostiju u Hrvatskoj Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji po elo je promidžbene aktivnosti na sajmu Alpe Adria – Turizem in prosti as 2013. Na tom vode em turisti kom sajmu u regiji od 24. do 27. sije nja 2013. godine predstavilo se više od 300 izlaga a iz 15 država. U etiri dana posjetilo ga je izme u 10 i 15 tisu a ljudi, koji su me u ostalim doznali o mnogim novostima u hrvatskoj turisti koj ponudi. Uz Hrvatsku turisti ku zajednicu na sajmu se predstavilo još pet suizlaga a te Udruga iznajmljiva a iz Vodnjana uz nastup doma e folklorne skupine.

Sajam Alpe Adria – Turizem in prosti čas

U sklopu sajma održane su i prezentacija Vukovarsko-srijemske županije te radionica hrvatskih i slovenskih turisti kih djelatnika. Tako er, 25. sije nja 2013., održana je radionica hrvatskih i slovenskih turisti kih djelatnika te je predstavljena turisti ka ponuda Vukovarsko-srijemske županije. Prezentaciji je nazo io i direktor Turisti ke zajednice grada Iloka Ivica Mili evi koji je pozvao sve slovenske ljubitelje prirode, dobre hrane i vina da posjete lijepu slavonsku regiju. Nazo ne je dodatno uputio i u ponudu regije te izvijestio slovenske novinare i ostale goste o najzanimljivijim doga ajima idu ih mjeseci te o svim kulturnim, povijesnim i prirodnim bogatstvima tog kraja. Nakon predstavljanja Turisti ke zajednice Vukovarsko-srijemske županije održana je poslovna radionica na kojoj su slovenski i hrvatski turisti ki djelatnici

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

zajedni ki oblikovali najbolju ponudu za skoru predsezonu i sezonu. Na radionici su sudjelovali svi slovenski turoperatori i 25 hrvatskih tvrtki, a za vrijeme stanke održana je degustacija slavonskih gastronomskih i enoloških proizvoda.

Vijesti iz predstavništava

Po etak velja e obilježile su pripreme za veliki me unarodni koncert klapa i u povodu toga je u predstavništvu Hrvatske turisti ke zajednice u Ljubljani organizirana konferencija za novinare. Na prezentaciji su goste i mnogobrojne novinare pozdravili direktor predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji Goran Blaži i jedan od glavnih organizatora iz AMC studija Miro Šincek. Kao posebni gost nastupio je Oliver Dragojevi koji je tom prigodom izrazio zadovoljstvo što je dio jednog tako velikog doga aja.

Pokal Vitranc u Kranjskoj Gori

Međunarodni koncert klapa

U ožujku su pripreme za predsezonsko razdoblje bile na vrhuncu te je odra eno nekoliko važnih prezentacija ukupne regionalne i lokalne turisti ke ponude Hrvatske. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji je tako u suradnji s Turisti kom zajednicom Istarske županije 9. i 10. ožujka sudjelovalo na jednom od najvažnijih sportskih doga aja u Sloveniji – Pokalu Vitranc 2013. u Kranjskoj Gori. Veliki sportski doga aj koji se održava krajem zime iznimno je pogodan za oglašavanje ponajprije predsezonske ponude, što je cilj te dio strategije kojom se želi produljiti glavna ljetna sezona. Pokal Vitranc je medijski vrlo popra en te ga digitalnim putem prati više od milijun ljudi, dok ga je uživo gledalo oko 3000 ljudi. Predstavništvo Hrvatske

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

turisti ke zajednice u Sloveniji i Turisti ka zajednica Istarske županije su se na Pokalu predstavili i na promocijskom štandu u VIP salonu na kojem je podijeljen veliki broj promidžbenih materijala, a bila je provedena i velika nagradna anketa s pomo u koje se htjelo što više doznati o navikama slovenskih gostiju te o njihovim željama i planovima. Tako er, Turisti ka zajednica Istarske županije je u suradnji s poznatim istarskim vinarima Ravalico, Cattunar, Novacco, Danijel Kraljevi – “Cuj”, te Zigante osigurala lijepe darove za mnogobrojne slovenske i strane novinare koji su popratili taj veliki sportski doga aj. Dakako da je posebnu vrijednost doga aju dodala veli anstvena pobjeda Ivice Kosteli a, koji se odmah nakon pobjede odazvao pozivu Hrvatske turisti ke zajednice i na štandu oduševljenim obožavateljima dijelio autograme i fotografirao se s njima.

zajedno sa svojim prijateljima, na poseban na in obilježava ulazak Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije. Upravo zato od travnja do srpnja ugoš uje kulturnoumjetni ka društva, izložbe i gastronomske specijalitete iz Slovenije, Italije, Austrije, Njema ke, eške, Slova ke, Ma arske i Poljske. Osam tjedana za osam nacija u kombinaciji s hrvatskim baš anskim tjednom zasigurno e ponuditi nešto novo “djeli Europe” iz zemalja iz kojih dolaze najvjerniji gosti Baške.

Nadalje, u prostorijama Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji svoju su ponudu predstavile Turisti ka zajednica grada Crikvenice i Turisti ka zajednica Novog Vinodolskog te op ine Vinodol. Prezentaciji je nazo ila i predstavnica Turisti ke zajednice Kvarnera Renata Vincek koja je predstavila novi projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food, a radi poticanja bolje turisti ke valorizacije ugostiteljske ponude i stvaranja prepoznatljivog brenda kvarnerske kuhinje. Najavila je i tjedan rapske kuhinje, koji se od 8. do 12. travnja 2013. godine održao u hotelu Slon u Ljubljani. Nakon uvodnoga govora direktora predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji Gorana Blaži a mnogobrojne je slovenske novinare i predstavnike agencija pozdravila direktorica Turisti ke zajednice grada Crikvenice Marijana Biondi te istaknula kako taj turisti ki biser kvarnerskog zaljeva nudi sve više. Rekla je kako su zahvaljuju i prirodnim ljepotama i odli noj klimi, zatim mnogim hotelima i lje ilištima te bogatom privatnom smještaju destinacija koja je gostima zanimljiva u svim godišnjim dobima. Dodaju i tomu vrlo bogatu ponudu kulturnih i zabavnih doga aja tijekom cijele godine pozvala je i ina e brojne slovenske goste da ih posjete i ove godine te da sami dožive posebnosti te bogate turisti ke destinacije.

Prezentacija turističke zajednice grada Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodol.

Tradicionalno, svoju ponudu su i ove godine zajedni ki predstavile Turisti ka zajednica Kvarnera i Turisti ka zajednica op ine Baška. Direktorica Turisti ke zajednice op ine Baška Majda Šale i gradona elnik Baške Toni Jurani predstavili su dva velika projekta “BAŠ OVCA” i “BAŠKA u EU”. S projektom “BAŠ OVCA” – odmor za dušu i tijelo ve nekoliko godina obilježavaju dolazak prolje a bogatim gastronomskim i enološkim programom. Tako er, ove godine Baška,

Predstavljanje Turističke zajednica Kvarnera i Turističke zajednice općine Baška

U sklopu Dana rapske kuhinje koji su se od 8. do 12. travnja 2013. godine održali u ljubljanskom hotelu Slon, 11. travnja je za predstavnike medija te slovenskih turisti kih agencija i hotelijera održana prezentacija regije Kvarner s naglaskom na otok Rab. U uvodnom dijelu nazo ne je po-

zdravio direktor Turisti ke zajednice grada Raba Nedo Mikeli nakon ega je slijedila prezentacija otoka i njegovih potencijala koju je održao voditelj marketinga Turisti ke zajednice grada Raba Luka Per ini . Istaknuo je kako je Rab zahvaljuju i mediteranskoj blagoj klimi, zdravstvenom i aktivnom turizmu destinacija koja je zanimljiva cijelu godinu. Posebno je rekao kako je Rab Slovencima brzo i lako dostupna destinacija te kao takva vrlo primjerena za vikend odmore. Tako er, Rab nudi kilometre ure enih biciklisti kih i pješa kih staza, a koje Slovenci kao poznati ljubitelji aktivnog turizma veoma rado posje uju. Nakon toga je direktorica Turisti ke zajednice Kvarnera Irena Perši Živadinov uzvanike izvijestila o programu Kvarner Family koji ve dvije godine pomaže privatnim iznajmljiva ima smještaja te ujedno gostima jam i kvalitetu. Tako er, predstavila je projekte Kvarner gourmet i Kvarner Food nove brendove kvarnerske turisti ke regije kojima e se na tomu podru ju marketinški zaokružiti pri a o primorsko-goranskoj gastronomiji. Istaknula je kako je to temelj za osmišljavanje gastronomskih tura, u koje se onda mogu uklopiti wellness, outdoor aktivnosti, kulturna ponuda, manifestacije i sli no. Na kraju prezentacije, goste je pozdravio i hrvatski veleposlanik u Sloveniji Svjetlan Berkovi koji je izrazio zadovoljstvo i uvjerenje da e dvije države ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i dalje razvijati dobre susjedske odnose, a od kojih e koristi imati i jedna i druga strana. Prezentaciju je uz obilje promidžbenih materijala upotpunila ponuda kvarnerskih i rapskih slastica poput poznate rapske torte, kvarnerskog škampa, šparoga itd.

Predstavljanje Međimurske županije na slovenskoj televiziji

Predstavljanje Koprivničko-križevačke županije na slovenskoj televiziji

Prezentacija Kvarnera i otoka Raba

U kontekstu ulaska Hrvatske u Europu, a u suradnji s TV Vaš kanal iz Novog Mesta organizirana je serija emisija pod nazivom “Hrvaška – dežela mnogih doživetij”, a kao dio strategije kojom se želi promicati kontinentalni dio Hrvatske. Prva je ponudu svog kraja predstavila Varaždinska turisti ka zajednica, a u nekoliko sljede ih tjedana predstavile su se još i Me imurska, Krapinsko-zagorska, Zagreba ka, Karlova ka te Koprivni ko-križeva ka županija. Tako er, iz istog se razloga Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji odlu ilo da e po etkom svibnja organizirati studijsko putovanje za slovenske novinare te im na taj na in pobliže predstaviti njima najbliže hrvatske kontinentalne regije Me imurje, Zagorje, Krapinsku i Karlova ku koje imaju izvrsnu turisti ku ponudu s naglaskom na wellness, aktivni odmor, gastronomiju i enologiju.

U svrhu pripreme turisti ke sezone te prvosvibanjskih praznika, promidžbene aktivnosti hrvatskog turizma na slovenskom tržištu zaokružene su predstavljanjem hrvatskog turizma na 20-ak slovenskih radijskih postaja. Rije je o suradnji s produkcijskom emisijom “Dobro jutro Slovenija”, koja se emitira na nacionalnim i lokalnim radijskim postajama diljem Slovenije. Tom je prigodom direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji Goran Blaži govorio o novostima i prednostima koje e doživjeti Hrvatska i njezini posjetitelji ulaskom Hrvatske u EU, dok je djelatnica Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji Tanja Petkovi predstavila neke od mnogobrojnih kulturnih, sportskih i gastronomskih manifestacija u kojima e gosti mo i uživati u predsezoni. U emisiji je sudjelovala i direktorica marketinga turisti ke agencije Kompas Irena Soban koja je tom prigodom predstavila ponudu za Jadran 2013. u predsezoni te istaknula kako za putnike pripremaju dodatne povoljnosti i iznena enja duž cijele hrvatske obale. Tako er, direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Sloveniji Goran Blaži uživo je gostovao na dvjema slovenskim radijskim postajama na Radio Potepuhu i Zelenom valu. Tom je prigodom izdvojio najzanimljivije doga aje i ponude za ovogodišnju sezonu.

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

ŠPANJOLSKA Hrvatskoj prestižno priznanje za najbolju me unarodnu destinaciju u Brazilu Ocjenjiva ki sud Udruženja brazilskih turisti kih novinara (ABRAJET) proglasio je 18. travnja 2013. godine Hrvatsku najboljom me unarodnom destinacijom za turiste iz Brazila te joj dodijelio priznanje u sklopu godišnjih nagrada “Os Dez Mais do Turismo” (Najboljih deset u turizmu). Ta se nagrada smatra najve im i najvažnijim turisti kim priznanjem u Brazilu, a ve 28 godina dodjeljuje je Brazil Travel News, medijska grupacija koju ini nekoliko vode ih brazilskih turisti kih asopisa i televizijskih emisija. Pri odabiru najbolje me unarodne destinacije, novinari ne biraju pobjednika me u ve nominiranim zemljama, nego u konkurenciju ravnopravno ulaze sve zemlje svijeta, a proteklih je godina to priznanje dodijeljeno tradicionalno popularnim odredištima za goste iz Brazila, poput Orlanda, Velike Britanije i Floride. Nagrada je bila dodijeljena na posebnoj sve anosti 7. svibnja u São Paolu. To važno priznanje još je jedna potvrda sve ve e popularnosti Hrvatske me u brazilskim turoperatorima i turisti kim novinarima, koji su veliko zanimanje za našu zemlju iskazali u proteklih nekoliko godina i prigodom sudjelovanja na posebnim poslovnim radionicama “Buy Croatia” u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice. Poslovne radionice bile su upotpunjene i studijskim putovanjem novinara i agenata, a rezultat toga bilo je i održavanje Skupštine južnoameri kog turoperatora “Europamundo” u listopadu 2011. godine u Zagrebu. Priznanje prati i poja ana medijska promidžba unutar programa grupacije Brazil Travel News u idu ih nekoliko mjeseci, ime e o Hrvatskoj doznati još više turoperatora, agenata i drugih lanova industrije, ali i turisti. Kao jedan od najve ih turisti kih medijskih sadržaja grupacije Brazil Travel News isti e se tjedna emisija TV Travel News koju prati više od šest milijuna Brazilaca, a koja donosi novitete iz industrije i destinacija. Od ostalih medija isti emo Brazil Travel News Magazine, mjese nik posve en destinacijama koji se distribuira i lanovima industrije i turistima, kvartalni asopis Trading te godišnji asopis Lua de Mel posve en destinacijama za provo enje medenog mjeseca. Najavljeni izravni letovi u sezoni 2013. za Hrvatsku su sli ni kao i prošle godine: iz Barcelone leti Croatia Airlines za Zagreb te Vueling za Zagreb, Split i Dubrovnik; iz Madrida Iberia za Zagreb i Dubrovnik te Air Nostrum za Split; iz Bilbaa Air Nostrum za Dubrovnik. U odnosu prema prošloj godini nema izravnog leta Air Nostruma u sezoni iz Valencije u Dubrovnik te leta Easy Jeta iz Madrida u Dubrovnik. Nažalost, radi promjene politike unutar Iberije, zrakoplovna kompanija nije spremna pove ati kapacitet na rutama za Hrvatsku, koje su uglavnom pod zakupom turoperatora, a druge zrakoplovne kompanije u sklopu grupacije Iberije (Iberia Express, Vueling i Air Nostrum) nemaju pravo letjeti na rutama koje organizira Iberija. FITUR, glavni turisti ki sajam u Španjolskoj i jedan od najve ih europskih turisti kih sajmova, ove se godine održao trideset i tre i put. Važnost sajma ogleda se u injenici da svake godine na njemu sudjeluje 167 zemalja i oko 9000 izlaga a. Hrvatska turisti ka zajednica predstavlja se na štandu od 97,5 m², a osim op e turisti ke ponude, svoje programe i odredišta predstavlja i sedam suizlaga a: Turisti ka zajednica Šibensko-kninske županije, Turisti ke zajednice grada Šibenika

i Grada Zagreba, putni ke agencije Adriana Travel, Abacus Tours, Amathus Travel, Canavia Travel i Kompas Zagreb. Španjolski nacionalni heroj policajac Ruben Guiterrez, koji je potkraj sije nja od naleta podzemnog vlaka, koji je jurio, spasio španjolsku gra anku i time ugrozio svoj život, bio je gost na štandu Hrvatske turisti ke zajednice na sajmu FITUR u Madridu. U izjavi koju je nakon hrabrog pothvata dao španjolskoj nacionalnoj televiziji spomenuo je sli an doga aj u Nacionalnom parku Plitvi ka jezera kada je iz jezera spasio etverogodišnju djevoj icu. Policajac je tom prilikom iskazao svoje oduševljenje ljepotama naše zemlje, promoviraju i je na najbolji mogu i na in, za što su mu veleposlanik Neven Pelicari i direktorica Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Madridu Sanja Jeli simboli no zahvalili te darovali boravak u Nacionalnom parku Plitvi ka jezera i butelju hrvatskog vina. Na kraju posjeta policajac, koji e za svoje juna ko djelo primiti Zlatnu medalju grada Madrida, fotogra rao se s osobljem štanda, djelatnicima Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice i veleposlanikom te je još jedanput iskazao oduševljenje prirodnim ljepotama Hrvatske, a osobito Plitvi kih jezera.

Španjolski nacionalni heroj policajac Ruben Guiterrez na štandu Hrvatske turističke zajednice u Madridu

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je i u razli itim inicijativama i doga anjima u sklopu sajma:

Natje aj “XVIII edición CONCURSO AL MEJOR PRODUCTO DE TURISMO” za najbolje turisti ke proizvode u organizaciji asopisa Aire Libre – za najbolji me unarodni turisti ki proizvod u kategoriji kulture gdje je nominirana Istra Inspirit.

Radionica Hosted Buyers – profesionalna radionica na kojoj su sudjelovali turoperatori iz cijelog svijeta na temelju koje su obavljeni razgovori s raznim zainteresiranim turoperatorima iz Brazila, Meksika i Argentine. Gymkana Viajera – inicijativa za posjetitelje sajma kako bi ih se motiviralo da posjete štandove sudionika, koju je organizirala tvrtka Minube. Zainteresirani posjetitelji dobili su putovnicu u koju su skupljali pe ate po štandovima zemalja sudionika rute, nakon što su to no odgovorili na zadana pitanja. Cilj “igre” bio je skupiti sve pe ate te sudjelovati u nagradnom izvla enju. Štand Hrvatske turisti ke zajednice sudjelovao je u tom projektu te osigurao dvije nagrade, pašku ipku i kola i e cukarine. Inicijativa je dobro prošla te je utjecala na porast posjeta štandu. Tako er, Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je na prezentaciji “Destinacija Europa 2020.” koju je organizirala Europska komisija za putovanja (European Travel Commission). ETC je zadužen za promociju europskog turizma na udaljenim tržištima te okuplja 33 nacionalne turisti ke zajednice, a iji lan je i Hrvatska turisti ka zajednica. Promidžbene aktivnosti usmjerene su na emitivna tržišta SAD-a, Kanade, Brazila i Kine te smanjenju barijera kad je rije o povezanosti, prijevozu, zaštiti potroša a i viza; a sve radi dolaska ve eg broja posjetitelja iz dalekih destinacija, ponajprije u predsezoni i posezoni.

Nakon Valladolida izložba je postavljena i u mjestu Villamayoru blizu Salamance u regiji Catilja i Leon. Mogla se razgledati od 5. do 28. travnja u prostorijama gradske knjižnice. Izložba je bila organizirana u suradnji s Uredom za turisti ku i kulturnu promidžbu te regije i gradona elnikom Villamayora. Ideja je da se postavi i u drugim španjolskim gradovima te da se na taj na in predstavi Hrvatska širokoj publici.

Izložba fotografija pod nazivom “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio”, iji autori su španjolski fotografi specijalizirani za putovanja, po ela je 14. velja e 2013. u glavnom gradu regije Kastilja i Leon – Valladolidu u prostorijama gradske turisti ke zajednice koja se nalazi u središtu grada. Na otvorenju je bilo oko 50 uzvanika. Ideja izložbe bila je predstavljanje itinerera za Hrvatsku te je zamišljena da se postavi i u drugim španjolskim gradovima te da se na taj na in predstavi hrvatska turisti ka ponuda širokoj publici, ali i da se iskoristi za promidžbu Hrvatske turisti kim agencijama.

Izložba fotograﬁja “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio” u Valladolidu

Izložba fotograﬁja “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio” u Villamayoru

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je na petoj dodjeli nagrada španjolskog medija specijaliziranog za krstarenja “Cruise News”, no ove godine Hrvatska nije dobila nagradu ni u jednoj kategoriji (bili smo nagra eni ve tri puta u kategoriji najbolja luka i najbolja destinacija). Industrija krstarenja pokušava se prilagoditi krizi ali, unato tomu, ta industrija i dalje raste. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je 28. velja e 2013. godine kao izlaga na poslovnim radionicama za turisti ke agente u Lleidi i Zaragozi u organizaciji UCAVE-a (Udruge turisti kih agencija Katalonije). Radionice su bile mjesto susreta i poslovnih dogovora tridesetak razli itih poslovnih subjekata (turisti kih zajednica, zrakoplovnih kompanija, turoperatora) i predstavnika lokalnih turisti kih agencija. Na njima je sudjelovalo oko 70 agenata koji su lanovi UCAVE-a i Udruge turisti kih agencija Aragona. S udrugom UCAVE postoji jako dobra suradnja i jako je važna jer okuplja male i srednje agencije i turoperatore u Kataloniji. S druge strane potpora agencijama u Zaragozi je tako er vrlo važna jer se posljednjih nekoliko godina od tamo organiziraju charterski letovi za Dubrovnik.

Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Španjolskoj predstavilo je hrvatsku ronila ku ponudu na sajmu ronjenja Dive Travel Show u Madridu od 1. do 3. ožujka 2013. godine. Ove se godine pove ao broj izlaga a s 200 na 221 (s tim da su dodatno Aqua Lung, Mares i Cressi na svojim štandovima imali veliki broj suizlaga a – ronila kih centara), izlaga ku površinu s 4000 m² na 7200 m² te sa 12 000 na 15 700 posjetitelja s procjenom da su oko 70 posto posjetitelja ronioci. Novost je bio profesionalni dio sajma koji se održao 1. ožujka 2013. godine i posjetilo ga je oko 1100 osoba. To je peti specijalizirani ronila ki sajam na kojem je nastupila Hrvatska, iako ni ove godine nisu sudjelovale ronila ke sekcije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Brojnim posjetiteljima predstavljena je ronila ka ponuda i dane su informacije o hrvatskoj turisti koj ponudi, prirodnoj i kulturnoj baštini, izravnim letovima itd. Sudjelovanje na sajmu i izrazito zanimanje publike potvrdili su potencijal za razvoj tog segmenta putovanja te je iskazana potražnja za odre enim proizvodom u Hrvatskoj: paket-aranžmanima koji pružaju mogu nost posjeta kulturnim i prirodnim atrakcijama u zemlji uklju uju i ronjenje.

Poslovne radionice u Lleidi i Zaragozi

Sajam ronjenja Dive Travel Show u Madridu

u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik te naravno tematskim razgledavanjem grada “Putovima Igre prijestolja” uz suradnju Vuelinga i kompanije Valamar Dubrovnik Babin kuk, Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Madridu i Turisti ke zajednice grada Dubrovnika. Vijesti iz predstavništava

Od 15. do 17. ožujka 2013. godine održan je sajam SEVATUR u San Sebastianu na kojem je predstavljena i hrvatska turisti ka ponuda. Sajam je namijenjen ve inom individualnoj publici, a sudjelovalo je 80 nacionalnih i me unarodnih odredišta te ga je obišlo 17 500 posjetitelja što je tri posto više nego prošle godine. S obzirom na to da je sjeverni dio Španjolske tre a emitivna regija u toj zemlji iz koje tijekom ljeta u ponudi postoje izravni letovi za Hrvatsku (Bilbao – Dubrovnik) te charterski letovi, nastup na sajmu je dobra prilika da se budu im turistima približe ljepote naše zemlje te mogu nosti provo enja godišnjeg odmora u Hrvatskoj. U sklopu sajma djelatnici Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Španjolskoj održali su prezentaciju o Hrvatskoj za studente Odsjeka za turizam fakulteta Deusto iz grada Bilbaa.

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Promidžbena kampanja za serijal “Game of Thrones“ u Dubrovniku Sajam SEVATUR u San Sebastianu

Potaknuti najavom o premijernom prikazivanju prve epizode tre e sezone planetarno popularnog serijala Game of Thrones u Dubrovniku, Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Madridu i Turisti ka zajednica grada Dubrovnika osmislili su i s pomo u sponzora realizirali boravak TV ekipe španjolske TV postaje Canal Plus i dvoje istaknutih španjolskih blogera – Maria Dolores Garcia Martina i Galo Martina tijekom ožujka u Dubrovniku. Popularnost serijala Game of Thrones u Španjolskoj je vrlo velika, a važnost španjolskog tržišta za Dubrovnik tako er neupitna. Boravak novinara u Dubrovniku uklju ivao je obilazak svih lokacija snimanja serijala, nazo nost pretpremijernom prikazivanju prve epizode, ve eru s tematskim jelima iz toga serijala i snimanje niza kratkih priloga s Dubrov anima koji su sudjelovali u logisti kom radu na snimanju. U suradnji zrakoplovne kompanije Vueling i hotela Valamar Lacroma Dubrovnik, pokrenuta je i nagradna igra s glavnim zgoditkom – boravkom u Dubrovniku. Prijedlog suradnje s TV postajom Canal Plus, koja ima ekskluzivno pravo emitiranja HBO serijala u Španjolskoj, dobio je svoj oblik nakon završetka putovanja novinara u Dubrovnik. Prije svakog nastavka serijala bit e emitirane posebne emisije koje traju oko 20 minuta od kojih e 5-6 minuta biti posve eno Dubrovniku. Drugi dio promidžbe Hrvatske, Dubrovnika i hotela Valamar Dubrovnik Babin kuk bila je kampanja koja prati pokretanje aplikacije Vive Poniente koju je Canal Plus razvio za iPhone, iPad i Android smartphone i tablete kojom se komunicira putem interneta, televizije i socijalnih mreža http:// www.canalplus.es/juego-tronos/vive-poniente/. Interakcija s ljubiteljima serijala potaknuta je upravo nagradnom igrom, s najvrednijom nagradom – putovanjem u Dubrovnik, boravkom

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Uz sve akcije koje provodi Canal Plus treba dodati aktivnosti zrakoplovne kompanije Vueling koja najavljuje da e u lipnju imati promidžbenu akciju / nagradnu igru na svojoj Facebook stranici na temu Game of Thrones i s nagradnom igrom promovirati letove za Dubrovnik. Na završetku emitiranja tre e sezone serijala Canal Plus e prenositi izvla enje nagrada, kada e jedan dio emisije biti posve en Dubrovniku. Uz navedeno na blogu YONOMEABURRO http://yonomeaburro. blogspot.com/ objavljeno je nekoliko zapisa iz Dubrovnika kao i na stranici Ocholeguas http://www.ocholeguas. com/2013/04/01/europa/1364808692.html. Procijenjena marketinška vrijednost svih aktivnosti na španjolskom tržištu, uz sve TV priloge i objavljene napise te nagradnu igru na mobilnim aplikacijama, je oko 364 tisu e eura, uz promotivne efekte koji se multipliciraju upravo putem modernih sredstava komunikacije. Uz promidžbu Dubrovnika kao odredišta snimanja serijala Game of Thrones, navedene aktivnosti u Španjolskoj prva su kampanja koja se ciljano obra a ljubiteljima serijala na stranim tržištima.

ulaganja, bolji odziv agenta radi cjelovitije ponude, kontakti s novim agencijama koje rade druge zemlje, ali ne uklju uju Hrvatsku. Hrvatski izlaga i koji su sudjelovali na roadshowu su: Amathus, Dubrovnik Travel, Elite, Gulliver, Travel Europe i Uniline. Odziv španjolskih agencija bio je dobar, sudjelovalo je 325 agenata i turoperatora. Od 19. do 21. travnja 2013. godine održan je sajam SITC u Barceloni, koji je drugi najvažniji turisti ki sajam u Španjolskoj. Sudjelovalo je 1068 izlaga a i suizlaga a; na 32 800 m² iz 50 zemalja i 14 autonomnih pokrajina, a obišlo ga je 101 230 posjetitelja i 4156 profesionalaca. Hrvatsku turisti ku ponudu, uz Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Madridu, predstavili su i suizlaga i: Turisti ka zajednica Grada Zagreba te Turisti ke zajednice Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrova ko-neretvanske županije. Zanimanje za Hrvat-

Od 15. do 18. travnja Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Španjolskoj organiziralo je roadshow s poslovnim radionicama u etiri španjolska grada (Valencija, Madrid, Bilbao i Barcelona), a u suradnji sa španjolskim predstavništvima turisti ke zajednice eške, Poljske, Ma arske i Velike Britanije. Svaka je turisti ka zajednica mogla pozvati samo po pet sudionika iz svoje zemlje, a prijave su bile prema principu “first come first serve”. Takve akcije u suradnji s drugim predstavništvima daju niz prednosti kao optimizaciju

Poslovne radionice u četiri španjolska grada (Valencija, Madrid, Bilbao i Barcelona)

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Vijesti iz predstavništava

sku bilo je veliko jer Katalonci jako dobro poznaju Hrvatsku i odre eni se broj putnika vra a drugi put provesti godišnji odmor u Lijepoj Našoj. Katalonija je važno tržište, s obzirom na izravne letove iz Barcelone u Zagreb, Split i Dubrovnik, koje imaju prijevoznici Croatia Airlines i Vueling. Katalonci putuju organizirano u kružnim turama, koriste y & drive programe, dosta ih putuje i samostalno, a zanima ih obiteljski, aktivni te nauti ki turizam. U sklopu sajma, u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Madridu održana je i prezentacija Hrvatske na susretu blogera te sudjelovanje na workshopu ACAV-a (Udruga turisti kih agencija Katalonije).

Promidžbena kampanja na autobusima u Barceloni

Sajam SITC u Barceloni

Online te aj Na online te aju “Stru njak za Hrvatsku”, održanom 20. ožujka 2012. bilo je 1430 osoba. Od ukupnog broja registriranih osoba, 824, tj. 58 posto je iz Španjolske, 230, tj. 16 posto iz Portugala te 337 ili 24 posto iz Brazila. Komentari i povratna informacija agenata o te aju su vrlo pozitivni te e Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice i dalje promovirati tu korisnu inicijativu. U svibnju je predvi ena promidžbena akcija te aja u Portugalu u suradnji sa zrakoplovnom kompanijom TAP.

Od 23. do 25. travnja 2013. godine održan je prvi sajam WTM LA (World Travel Market Latin America), u São Paulu, namijenjen isklju ivo profesionalnom sektoru. Ove godine Njema ka je bila zemlja partner. Do ove godine glavni profesionalni skupovi u Brazilu bili su: ABAV (Udruga turisti kih agencija) u Rio de Janeiro i BRAZTOA Workshop (Udruga turoperatora s 98 lanica) u São Paulo. Reed Travel Group je na sajmu WTM LA postavio poseban prostor za BRAZTOA kako bi turoperatori mogli iskoristiti sajam za svoje kontakte. Na sajmu je sudjelovalo više od 1200 izlaga a (oko 20 posto više nego što je bilo predvi eno) iz 44 zemlje, a posjetilo ga je više od 17 000 ljudi. ETC (European Travel Commission) je tako er sudjelovao sa svojim štandom na kojem je Hrvatska kao zemlja lanica mogla sudjelovati, a od hrvatskih tvrtki na sajmu su kao posjetitelji bili Amathus Travel i Uniline.

â&#x2013; â&#x2013; â&#x2013; â&#x2013; â&#x2013; â&#x2013; â&#x2013; â&#x2013;

BROJ 45 â&#x2013; SVIBANJ 2013.

I ove godine PredstavniĹĄtvo Hrvatske turistiÄ?ke zajednice odradilo je promidĹžbenu kampanju u lokalnoj suradnji s partnerima koja je poÄ?ela u travnju. Kampanja je krenula s autobusima u Barceloni u suradnji s kompanijom Croatia Airlinesom te s oglasima u tisku, i to u Ä?asopisima Viajeros, Viajar, Viajar de la Vanguardia, Destinos de El Periodico de Catalunya te u Ä?asopisu zrakoplovne kompanije Air Nostrum Aladierno. TakoÄ&#x2018;er, vrlo je vaĹžna cijela kampanja vezana za promidĹžbu Hrvatske i Dubrovnika u sklopu serije Game of Thorones.

U prva Ä?etiri mjeseca ove godine Hrvatska je bila prisutna u raznim medijima od kojih istiÄ?emo: â&#x2013;

reportaĹžu o Splitu na 13 stranica u ĹĄpanjolskom Ä?asopisu Viajar reportaĹžu u Lonely Planetu na Ä?etiri stranice, o Plitvicama i klapskom pjevanju reportaĹžu o kongresnom turizmu u specijaliziranom Ä?asopisu Farma Eventos

â&#x2013; â&#x2013;

7H[WR \ IRWRJUDItDV GH *DOR 0DUWtQ

H[RGR

5RGDMH HQ HO HPEDUFDGHUR GH OD EDKtD GH $JXDVQHJUDV $O IRQGR OD )RUWDOH]D GH 6DQ /RUHQ]R OD )RUWDOH]D 5RMD

)RWR SURSLHGDG GH 'XEURYQLN 7RXULVW %RDUG (PEDVV\ )LOPV 'XEURYQLN &DQDO 3OXV HPLWLy HO SULPHU FDStWXOR GH OD WHU FHUD WHPSRUDGD GH -XHJR GH 7URQRV HO SDVDGR PDUWHV GH DEULO

(O GHVHPEDUFR GH -XHJR GH 7URQRV HQ

Dubrovnik

JDU SHUIHFWR SDUD TXH SHUVRQDMHV DP

(O HVFULWRU EULWÂśQLFR %HUQDUG 6KDZ HVFULELĂ&#x2C6; /RV TXH HVWÂžQ EXVFDQGR XQ SDUDĂ&#x201A;VR WHUUHQDO GHEHQ LU D 'XEURYQLN )UDQN 'RHOJHU XQR GH ORV SURGXFWRUHV HMHFXWLYRV GH OD VHULH GH WHOHYLVLĂ&#x2C6;Q -XHJR GH 7URQRV GLFH HVWDU PX\ FRPSODFLGR FRQ WRGR HO WUDEDMR TXH HVWÂśQ UHDOL]DQGR HQ OD SHUOD GHO $GULÂśWLFR DGHPÂśV GH GLVIUXWDU GH XQ VRO GH XQD OX] \ GH XQ FRORU GHO DJXD SHUIHFWR SDUD HO URGDMH GH OD VDJD &DQFLĂ&#x2C6;Q GH KLHOR \ IXHJR GH *HRUJH 5 5 0DUWLQ

ELJXRV \ UHWRUFLGRV FRPR /RUG %DHOLVK 0HxLTXH \ HO HXQXFR /RUG 9DU\V OD $UDxD LQWULJXHQ 0LHQWUDV WDQWR OD UHL

XQ VLPSOH JROSH GH YLVWD VH HQFXHQWUD HO LVORWH GH /RNUXP (VWH LQVXODU SD

SDUD GHQRPLQDU D 'XEURYQLN WDPELpQ VH OHYDQWy HQ DUPDV SDUD DOFDQ]DU VX

UDtVR SDUD ORV QXGLVWDV KDFH ODV YHFHV GH OD FLXGDG GH 4DUWK GHVGH GRQGH 'DHQHU\V 7DUJDU\HQ ]DUSD SDUD UHFX SHUDU VX FRURQD DFRPSDxDGD GH VXV WUHV GUDJRQHV &RPR GLFH 7\ULRQ /DV FRURQDV DIHFWDQ GH PDQHUD H[WUDxD D ODV FDEH]DV TXH FLxHQ

OLEHUWDG \ FRQYHUWLUVH HQ HO HVWDGR LQGH SHQGLHQWH GH OD 5HS~EOLFD GH 5DJXVD HQWUH ORV VLJORV ;9, \ ;,;

3RU VHJXQGD YH] OD FLXGDG DPXUD OODGD GH 'XEURYQLN 3DWULPRQLR GH OD +XPDQLGDG SRU OD 8QHVFR VLUYH GH HVFHQDULR SDUD DPELHQWDU 'HVHP EDUFR GHO 5H\ ([WUDPXURV HO SHUVR QDO GHO FDQDO GH WHOHYLVLyQ +%2 KD YLVXDOL]DGR OD )RUWDOH]D GH 6DQ /R UHQ]R FRPR OD )RUWDOH]D 5RMD (Q VX LQWHULRU YLYH \ RWUDV YHFHV VH UHIXJLD HO WLUiQLFR \ FUXHO UH\ -RIIUH\ %DUD WKHRQ TXH RVWHQWD HO 7URQR GH +LHUUR \ WUDWD GH JREHUQDU ORV 6LHWH 5HLQRV $

(O DXUD PLVWHULRVD \ IUtD TXH OH UHJDOD OD SLHGUD D 'XEURYQLN OH GLVIUD]D GHO OX

En esta pĂĄgina y la siguiente: Split.

QD UHJHQWH &HUVHL FRQYHUVD FRQ XQRV \ FRQVSLUD FRQWUD RWURV PLHQWUDV VHGXFH D WRGRV /D ILFWLFLD 'HVHPEDUFR GHO 5H\ RVWHQWD VLPLOLWXGHV FRQ OD FLXGDG FRV WHUD GiOPDWD 5DJXVD QRPEUH LWDOLDQR

(O QHJRFLR WXUtVWLFR HQ OD FLXGDG FURD WD HQ WRUQR D ORV OXJDUHV HQ ORV TXH HO FDQDO GH WHOHYLVLyQ QRUWHDPHULFDQR SRU FDEOH \ VDWpOLWH +%2 +RPH %R[ 2IILFH KD URGDGR VX H[LWRVD VHULH HVWi HQ FLHU QHV 0DULQD .ULVWLÄ&#x20AC;HYLĂž HV XQD JXtD ORFDO

|4|

ENE|FEB13

FarmaEVENTUS

Croacia, declarada patrimonio de la humanidad en 1979. Su zona antigua alberga el palacio del emperador romano Diocleciano, convertido en centro fortiďŹ cado de la ciudad. Entre sus infraestructuras hoteleras, podemos destacar Le Meridien Lav (reconocido en 2008 como el mejor hotel para congresos de Europa en los premios World Travel Awards). Es ademĂĄs principal punto de partida hacia las numerosas islas croatas. Otros destinos interesantes son Rijeka, Varazdin, Cavtat, Crikvenica, Novi Vinodolski (Novi SPA Hotels & Resorts), Opatija (Hotel Ambasador), Osijek, Isla de Brac, Isla de

Krk, Isla de Hvar, Rijeka, Sibenik, Varazdin o Zadar. Nuevas Inversiones En Zagreb estĂĄ prevista la construcciĂłn de un nuevo aeropuerto aunque las fechas estĂĄn aĂşn sin deďŹ nir. El Hotel Antunovic, en Zagreb, se estĂĄ reorganizando para convertirse en un centro de congresos con 20 salas cuya superďŹ cie total sumarĂĄ 2.500 m2, pudiendo acoger la mayor sala a unos 1.000 participantes. En la penĂnsula de Babin Kuk, en Dubrovnik, se inaugurĂł en 2009 el Valamar Lacrota Resort, el mayor hotel de congresos en Dubrovnik; dispone de una gran sala de con-

gresos multifuncional con una superďŹ cie de 890 m2 y capacidad para 1.000 personas que puede dividirse en 4 espacios, tambiĂŠn cuenta con siete salas pequeĂąas para conferencias, un gran vestĂbulo y una zona para exposiciones con una superďŹ cie total de 532 m2. El Ministerio de Turismo ha ofrecido apoyo ďŹ nanciero para estimular la construcciĂłn de cuatro nuevos centros de congresos en diferentes lugares de Croacia. ÂżQuĂŠ comer y beber en Croacia? Por Ăşltimo, no podemos olvidar que uno de los reclamos que mĂĄs agradece el congresista o el viajero de negocios es, en numerosas ocasiones, el culinario.

Croacia

CRUCERO

en Vi to

Texto y Fotos: Manena Munar

Islas

DĂĄlmatas

â&#x20AC;&#x153;Un capricho para navegar entre islasâ&#x20AC;?

La primera vez que se visitan las Islas DĂĄlmatas es curioso observar como las protagonistas de los puertos son las entraĂąables goletas; y es que, rara vez, se ven ya en ningĂşn otro lugar. Su solo nombre evoca aventura, epopeyas marinas, romances... Una de estas embarcaciones, de reciente construcciĂłn, es la llamada â&#x20AC;&#x153;MĂŠndulaâ&#x20AC;? (Almendra) y la travesĂa a bordo de ella, recorriendo Dalmacia, probablemente sea la forma mĂĄs agradable y completa de conocer el archipiĂŠlago croata. AsĂ es como lo hemos hecho y os lo relatamos.

enis, el CapitĂĄn del "MĂŠndula", es un hombre delgado, atractivo, con un nervio que le domina la voz. El movimiento y la forma enĂŠrgica, pero cariĂąosa, con que ordena limpiar el barco, arriar las velas, girar el timĂłn, hacer todo lo necesario para que el â&#x20AC;&#x153;MĂŠndulaâ&#x20AC;? -su niĂąo mimado- reluzca. Mario pequeĂąo es el marinero que estĂĄ pendiente de las Ăłrdenes

de â&#x20AC;&#x153;Sparrowâ&#x20AC;? -como llama cariĂąosamente al CapitĂĄn Denisy lo mismo tira el ancla, que lleva la â&#x20AC;&#x153;zodiacâ&#x20AC;? a tierra bajo la mirada de su superior. Mario grande es el mecĂĄnico. Ivan el cocinero, Josip su ayudante. TambiĂŠn estĂĄ Slavko, el hombre para todo, que prepara el comedor, sirve la comida, ofrece las copas y siempre tiene una sonrisa y una buena palabra que regalar. Ă&#x2030;sta es la

Una vez mĂĄs la maĂąana amanece radiante cuando el â&#x20AC;&#x153;MĂŠndulaâ&#x20AC;? fondea para coger gasolina en un pueblo pequeĂąo: la cuna del CapitĂĄn, que seĂąala la casa de sus padres, a la orilla del mar. Aquella del muro tapizado con buganvilla roja, desde la que madre y hermano saludan con la mano, mientras el padre discretamente sentado en un banco observa la maniobra de su hijo y mira con orgullo al â&#x20AC;&#x153;MĂŠndulaâ&#x20AC;?, que destaca entre otras embarcaciones. Antes de zarpar la madre de Denis se asegura de que le llegue a su hijo una botella de vino y algĂşn que otro manjar casero

que â&#x20AC;&#x153;Sparrowâ&#x20AC;? compartirĂĄ con el resto. El prĂłximo objetivo serĂĄ el pueblecito costero de Omis, para una vez allĂ desembarcar y embarcar de nuevo en una lancha, que surcarĂĄ las aguas esmeraldas del rĂo Cetina.

Korchula - Supuesta cuna de Marco Polo De camino a Korchula un grupo de delfines salieron de las aguas y saltaron con gracejo a saludar al â&#x20AC;&#x153;MĂŠndulaâ&#x20AC;?. Esa noche durante la â&#x20AC;&#x153;Cena del CapitĂĄnâ&#x20AC;?, cada cual hablĂł un poco â&#x20AC;&#x153;mĂĄsâ&#x20AC;? sobre su propia vida, mientras las notas de los cantos croatas en las goletas vecinas, entraban por una ventana, salĂan por la otra y se unĂan al vaivĂŠn de las olas. TerminĂł la cena y las seis goletas atracadas en Markaska se convirtieron en una, por donde la gente paseaba a sus anchas, uniĂŠndose a las canciones y al

Markaska

CROACIA Furor balcĂĄnico

Suiza es un paĂs para esquiar. Finlandia es un paĂs para celebrar la Navidad. Marruecos es un paraje desĂŠrtico. Y Croacia, como Grecia y EspaĂąa, es un paĂs de sol y playa, Âżno es cierto? Hay paĂses marcados por estereotipos turĂsticos, y las paradisĂacas playas e islas y encantadores pueblos de la costa croata han logrado que otras bondades naturales del paĂs balcĂĄnico pasen desapercibidasâ&#x20AC;Ś ÂĄhasta ahora que os las descubrimos! Por Francisco Javier GonzĂĄlez

OXIGENO

El â&#x20AC;&#x153;MeĚ ndulaâ&#x20AC;? vino que se compartĂa con generosidad entre todas los barcos, aquella, muy especial, noche del verano dĂĄlmata. Korchula bien mereciĂł una parada y un buen paseo por la isla, supuesta cuna de Marco Polo. Calles construidas en forma de espina de pescado, para que circule el aire, con la catedral de San Marcos, la Iglesia de Todos los Santos y la vista enfrente de la penĂnsula de Peljesac. El crucero finaliza, el â&#x20AC;&#x153;MĂŠndulaâ&#x20AC;? regresa a Dubrovnik y el pasaje desembarca ansioso por vi-

sitar el â&#x20AC;&#x153;Gradâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; el casco antiguo de la ciudad-. Uno de los lugares mĂĄs hermosos de Europa. Y lo es por la arquitectura de sus edificios protegidos por la Muralla y por su situaciĂłn estratĂŠgica, a orillas del mar. Llega la hora del adiĂłs. Besos, abrazos, telĂŠfonos, y la satisfacciĂłn de haber compartido una bonita experiencia gracias a la belleza de las islas, y sobre todo gracias al â&#x20AC;&#x153;MĂŠndula â&#x20AC;&#x153; y a su tripulaciĂłn. MĂĄs informaciĂłn en: www.travelplan.es

reportažu na šest stranica “Croacia Slim” u asopisu Yo Dona reportažu “Croacia, Furor balcanico” u asopisu Oxygeno, o prirodi i pustolovnom turizmu, tako er na šest stranica reportažu o dalmatinskim otocima u asopisu specijaliziranom za nauti ki turizam “Skipper” reportažu o Dubrovniku kroz seriju “Igra prijestolja” u asopisu Experpento

reportažu na etiri stranice o raznim scenarijima snimanja filmova u asopisu “Rutas del mundo” intervju s direktoricom Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Španjolskoj Sanjom Jeli, na dvije stranice u tjedniku Publituris lanak o Dubrovniku na dvije stranice u lifestyle tjedniku Caras reportažu na 13 stranica te naslovnicu u asopisu Viajar.

CROÁCIA

Resgate lá no fundo da memória o que você sabe sobre a Croácia. Come-

Ano 3 | no 43 | R$ 12

çando pelos registros mais recentes, os fãs de séries de televisão já devem ter ouvido falar na cidade medieval de Dubrovnik, que serve de cenário para a premiada Game of Thrones, da HBO. Já os boleiros podem se lembrar da

RENASCE

seleção de camisa quadriculada que jogou contra o Brasil na Copa de 2006 (e perdeu de um a zero). E se alguém disser que lá fica a região da Dalmácia, você logo vai sacar que esta é a terra natal do cachorro dálmata. Mas, se voltarmos ainda mais no tempo, a memória se torna turva e pesada: entre 1991 e

O país da Europa Central conquista o mundo com sua cultura rica e uma costa de beleza ímpar, que sobreviveu até à guerra civil dos anos 1990

ISSN

1984-7777

$IJMF Ŕ #BSCBEPT Ŕ $SP DJB Ŕ 1PSUP Ŕ 3FDJGF F 0MJOEB Ŕ 4 P .JHVFM EPT .JMBHSFT

BELEZA QUE

1995, quando buscava tornar-se independente da Iugoslávia, o país da Euro-

Por Cristiane Sinatura

pa Central foi alvo de uma série de ataques devastadores por parte da vizinha Sérvia, que resultou na morte de pelo menos 10 mil croatas.

CROÁCIA Ela é a SENSAÇÃO DA EUROPA, com suas CIDADES HISTÓRICAS e um LITORAL INCRÍVEL

CHILE

Nove HOSTELS baratos e CHIQUES pelo mundo

PORTO

Dá para curtir (sem gastar muito!) a cidade que é um show de cultura em Portugal

Descubra por que RECIFE e OLINDA estão na moda!

BARBADOS

Foto: Shutterstock

A PÉ EM NOVA YORK

Conheça os pontos mais bacanas em Manhattan

A ex-colônia britânica tem praias deliciosas e muita diversão

CROÁCIA

ZAGREB

A DAMA DE FERRO

Tem gente passeando com cachorros por toda parte. Cachorro, não: pas. É como se diz em croata. Achei bonito que, no impronunciável idioma do país, uma palavra tão simples como a nossa “paz” denomine o melhor amigo do homem. Ponto inicial do cinturão verde, a praça Ban Josip Jelacic é o coração de Zagreb. O nome e a estátua que a adornam são homenagens ao ban (governante) croata do século 19, época em que o país pertencia ao Império Austro-Húngaro. Todas as principais vias conduzem à praça, banhada também pelas linhas de tram – os bondes azuis com ar retrô que fazem o transporte público da cidade (compre os tíquetes nas bancas de jornal antes de embarcar!). Aos poucos, conforme se percorre a praça, um cheiro delicioso começa a tomar conta do ar. Seguindo o rastro, desembocamos no mercado de rua Dolac, uma tradição zagrebense. Todos os dias, produtores locais armam barracas de toldo vermelho para vender frutas, verduras, flores, tudo muito fresco. O olho brilha, a boca saliva. Em um galpão ao lado, funciona o mercado de peixes, e, um andar abaixo da praça, o de carnes e embutidos. O cotidiano da cidade atinge seu ápice na praça vizinha de Cvjetni – principalmente

Em sentido horário: a Igreja de São Marcos e seu telhado bordado com brasões de armas; o acervo curioso do Museum of Broken Relationships, que celebra a dor de um coração partido; e a rakija, destilado típico dos Bálcãs com diversos sabores

A Torre Lotrscak (acima), do século 13, é famosa pelo lendário canhão cujo tiro ecoa pela cidade todos os dias, às 12h. O tram (pág. ao lado) confere um ar retrô a Zagreb. O Cemitério Mirogoj (abaixo) é considerado um dos mais belos da Europa

nas manhãs de sábado, quando os croatas se envenenado. Em frente à Catedral, ficam dois dedicam a um ritual chamado spica: simples- dos monumentos mais famosos da capital: o mente sentar em uma das muitas cafeterias e Pilar de María com os Anjos e a fonte Herman apreciar um kava (vulgo café), que vem curto Bollé, ambas do século 19. A ligação de Kaptol com Gradec é feita e forte, parecido com o italiano. É nesse miolinho também que se con- pela Rua Tkalciceva, antes um riacho que centram as lojas – e não há nada mais au- delimitava a fronteira das duas vilas – ditêntico que comprar gravatas justamente zem que, durante os embates entre elas, as no país onde elas foram criadas. No século águas chegavam a se tingir de sangue. Ater17, o uniforme dos soldados croatas incluía rado, o ribeirão deu lugar à rua mais pop de uma espécie de lenço amarrado no pescoço Zagreb, repleta de bares e cafés. Entre os – o cravat. A peça caiu no gosto dos fran- mais disputados está o Cica, famoso por sua grappa, um destilado ceses e pronto – era de origem italiana. Já o que faltava para quem chega a Gravirar moda em todo Em sua parte alta, a dec pela praça Ban o mundo, até hoje. A capital Zagreb revela Josip Jelacic, cruza a rede de lojas mais faheranças medievais Porta de Pedra, única mosa se chama, jusreminiscente dos cintamente, Croata. co portões que proteNa parte alta de Zagreb estão as áreas históricas, nascida da união giam a vila medieval. Hoje a passagem é uma de duas vilas medievais inimigas – a eclesiás- espécie de santuário, que reúne bilhetinhos tica Kaptol e a comercial Gradec, cada uma com votos e agradecimentos, além de fiéis sobre o topo de uma colina (daí a divisão da de todo o mundo fazendo suas orações. Isso cidade entre alta e baixa). Em Kaptol, tudo porque a pintura da Virgem com Jesus que gira em torno da Catedral de Zagreb, edifício adorna uma das paredes foi a única coisa a gótico construído em 1093 e em constante re- passar ilesa por um incêndio em 1731. Poucos passos ladeira acima, mais um forma desde então. Símbolo máximo do catolicismo nacional, a igreja guarda o túmulo do símbolo do catolicismo croata: é a Igreja de arcebispo Aloizije Stepinac, um ferrenho opo- São Marcos, construída no século 13. Ela sitor do governo iugoslavo, que teria morrido é famosa por seu incrível telhado colorido,

estampado com dois brasões de armas: o de Zagreb e o do antigo reino triplo formado por Croácia, Eslavônia (uma região hoje anexa ao nordeste do país) e Dalmácia (no sul). Lá está o xadrez alvirrubro e também a kuna – em português, “marta”, o animal que dá nome à moeda croata por conta do valor que sua pele tinha na Idade Média. Ao redor da igreja, estão as sedes dos outros três poderes: o Parlamento, o Executivo e o Judiciário – a Croácia é hoje uma república parlamentarista. Seguindo em frente, surge a atração cultural mais inusitada de Zagreb: o Museum of Broken Relationships. Batizado assim mesmo, em inglês, ele traduz um sentimento universal: a dor do coração partido. O acervo reúne itens pessoais doados por anônimos do mundo todo, com legendas tragicômicas explicando a história da separação. O museu fica bem perto do Strossmayer, um passeio público todo arborizado que vem desde a Cidade Baixa e culmina em um mirante com uma das melhores vistas de Zagreb. No verão, o espaço sedia apresentações ao ar livre, como teatrinhos infantis e concertos de jazz. Aqui desemboca também o trem funicular que, percorrendo apenas 66 metros, é um dos mais curtos trajetos do mundo. A estação fica ao pé da Torre Lotrscak, do século 13, famosa pelo canhão Grickim, cujo tiro ecoa todos os dias às 12 horas. Dizem que a tradição foi instituída quando a bala atravessou o Rio Sava e foi parar em um acampamento turco-otomano, atingindo em cheio o prato de comida do líder. Na prática, o canhão tem uma relação bem mais interessante com a comida: descendo por uma escadinha estreita, chegamos até o restaurante Pod Grickim Topom – em português, “debaixo do canhão Grickim”. Com ingredientes frescos vindos diretamente do mercado Dolac, a casa serve pratos típicos de várias regiões do país, em um ambiente charmoso e requintado. De entrada, um enorme prato cheio de presunto cru, azeitonas, queijo de ovelha produzido na ilha de Pag e risoto de tinta de lula servido em conchinhas. Para acompanhar, uma seleção de vários sabores de rakijas, destilado típico dos Bálcãs feito a partir da fermentação de ervas, ameixa, mirtilo, anis, mel ou visco. Depois, peixe e a tradicional peka, um prato de carne com legumes, que assam sob uma tampa em forma de sino coberta com cinzas quentes. Zagreb também se orgulha de seu cemitério, Mirogoj – uma verdadeira ci-

Fotos: divulgação

Era comecinho de verão quando cheguei à capital Zagreb, que tem pouco mais de 1 milhão de habitantes. O calor ainda não tinha dado as caras, mas o sol já se estendia até os domínios da noite – eram nove horas e ainda estava claro. Perguntamos ao motorista da van (nossa primeira amostra de que o país é exímio em produzir filhos bonitos) se havia perigo em circular pelas ruas da cidade quando estivesse escuro. Ele riu, achou a pergunta estranha. “Não há problema nenhum. De onde vocês são?”.

De violência, para esse povo, basta o passado bélico nem tão distante assim. Como capital, Zagreb, que fica na região norte do país, foi a que mais sofreu com os bombardeios da Sérvia. Há quem diga que não é muito polido tocar no assunto “guerra” com os locais, mas não foi bem o que pareceu. A maioria conversa abertamente sobre isso. Damjan, o guia croata que fala um português lusitano impecável (e dá outra mostra dos bons genes nacionais), arrumou até uma justificativa bem-humorada para a inimizade nutrida pelos vizinhos: “Acho que é porque comer carne demais deixa a pessoa violenta. E os sérvios comem muita carne”. Ao contrátrio do humor de Damjan, o dia seguinte acordou mais para outono – chuvoso, cinza e frio. Um clima que combina bem com o estilo arquitetônico da chamada Cidade Baixa, o centro “moderno” marcado por construções turronas herdadas dos tempos socialistas. As vias planas e muito bem arborizadas pedem para ser percorridas a pé. Especialmente o trecho conhecido como Ferradura Verde, um conjunto de oito praças que engloba importantes instituições e espaços públicos de Zagreb, como a estação ferroviária, a Academia de Artes e Ciências, as faculdades, a Biblioteca Universitária, o Teatro Nacional e o Jardim Botânico.

Fotos: Shutterstock

em, se essas são as suas referências, prepare-se para abastecer o arquivo mental com novas entradas, porque a Croácia, uma das mais recentes estrelas do turismo europeu, vai dar o que falar entre os viajantes brasileiros. Em julho próximo, o país passa a integrar a União Europeia, mas, boa notícia para nós, o euro não vai substituir a moeda nacional – o kuna, que vale três vezes menos que o real. Ou seja: os brasileiros vão, logo, logo, invadir a Croácia.

A Catedral de Zagreb (acima), do século 11, vive em constante reforma e, por isso mesmo, mescla vários estilos arquitetônicos. Abaixo, os barquinhos que circulam pelos Lagos Plitvice, próxima parada do nosso roteiro

Fotos: divulgação, Cristiane Sinatura e Shutterstock

Fevereiro 2013

DESERTO DO ATACAMA, esqui em VALLE NEVADO e PORTILLO e os encantos de SANTIAGO, dos LAGOS ANDINOS e da PATAGÔNIA

CROÁCIA

tem 215 metros de comprimento e muralhas de até 26 metros de altura. Hoje, entre água e palácio, fica a Riva, o movimentado calçadão de mármore onde turistas bronzeados desfilam dia e noite – muitos com seus iates e suas lanchas ancorados na marina anexa. Parte da Riva é tomada pelas mesas dos bares e restaurantes, que passam a alta temporada lotados, a qualquer hora do dia, dividindo a fachada com lojas e empórios. Com todas essas intervenções modernas, é difícil imaginar a grandiosidade original do palácio, uma das mais bem preservadas heranças romanas do mundo. A área interna, de 38 mil metros quadrados, é tomada por ruelinhas labirínticas, onde vivem 3 mil pessoas. Numa boa, elas penduram varais de roupa fora das janelas, puxam “gatos” de eletricidade e cuidam de suas jardineiras floridas. No fim das contas, aí é que está o charme. Claro que também há muita história para ser vista. A estrutura dos subterrâneos do palácio permanece praticamente a mesma. Entre as peças preservadas, está a banheira de pedra do imperador, uma

Em Split, na Dalmácia, as praias se destacam pela cor absurda do Mar Adriático, que banha ainda 1.250 ilhotas pela costa do país

espécie de ancestral do ofurô, e uma das doze esfinges egípcias que adornavam a praça central do palácio, o Peristilo. É esse pátio, aliás, que reúne as construções mais antigas do complexo, como o Templo de Júpiter e o mausoléu de Diocleciano, hoje anexado à Catedral de Saint Duje – o padroeiro de Split e, por ironia do destino, um dos cristãos perseguidos pelo imperador. Entre junho e setembro, ao meio dia, o Peristilo revive os tempos antigos, com atores encenando um desfile liderado por Diocleciano. Depois, soldados romanos circulam pela praça, de prontidão para fotos. Para ver outra tradição de Split, basta seguir o coro de vozes graves que cantam pelas ruas. Um grupo de homens com trajes típicos da Dalmácia apresenta a klapa, um canto nascido no século 19 para celebrar o amor, o vinho, a pátria, o mar. Um CD, 100 kunas. É coisa para turista ver (ou ouvir) mesmo. Fora do limite das muralhas, a Porta de Ouro – a principal, a julgar pela imponência de suas ruínas – é guardada pela estátua de oito metros de altura do... Mago Merlin? Que nada: é o bispo Gregório de Nin, que, no século 10, defendia o direito de rezar

missas na língua local, ao invés do latim determinado pelo papa. O dedão desgastado da estátua negra vem da crença de que, quem o afaga, terá sorte na vida. O dia em Split acaba bem em um dos restaurantes típicos da costa dálmata, que muito fazem lembrar a Itália mediterrânea. Em uma rua próxima à Riva, o Sperun é prodigioso em servir pescados, frutos do mar e hortaliças dos mais frescos, tudo de origem local. O peixe assado vem tenro e saboroso, acompanhado do marcante vinho dálmata. Mas e aí, onde entram as praias? A maioria é feita de pedras, não areia, e o mar tem água consideravelmente fria. Pelo menos para nós, brasileiros – um casal de europeus não estava nem aí e mergulhou do píer sem hesitar. Praia boa mesmo é a de Bacvice, essa sim de areia e com estrutura de duchas, cadeiras, restaurantes... É de Split, ainda, que saem os barcos para as ilhas de Brac, Vis e a badalada Hvar, tida como a “Saint Tropez croata” – é onde ficam as enseadas realmente bonitas. Mas, em qualquer uma, o pôr do sol é sempre um espetáculo – talvez por conta de sua posição geográfica, a Croácia parece ser abençoada com entardeceres sensacionais. Esperto, esse Diocleciano...

dade fúnebre onde todo mundo, desde 1872, acaba por se encontrar: católicos e protestantes, judeus e muçulmanos, ricos e pobres, ilustres e anônimos. Há desde túmulos simples até mausoléus colossais, arcadas, estátuas, memoriais e monumentos pomposos. No caminho até lá, passamos de van pela área residencial nobre da cidade. É onde fica o apartamento de Damjan, o guia. “Eu venho de uma família rica”, diz ele, sem nenhuma arrogância. Soaria mal, não fosse um estrangeiro que talvez desconheça a força da palavra “rico” em português. Ou talvez a própria concepção de riqueza na Croácia seja diferente. Afinal, estamos em um país onde a taxa de desemprego beira os 21% e o salário médio equivale a 750 euros. É, a economia nacional pode não estar exatamente um mar de rosas, mas os croatas, há tanto tempo acostumados a lidar com problemas sérios, parecem não perder a alegria de viver.

Além das praias, Split ostenta o portentoso Palácio de Diocleciano (acima, à esq.), onde o imperador romano passava suas férias no século 4. Hoje, atores fantasiados (acima) encenam espetáculos durante a alta temporada

PLITVICE

UM TESOURO DA NATUREZA Saindo de Zagreb, pegamos a estrada e seguimos 150 quilômetros até o Parque Nacional dos Lagos Plitvice. Esta é uma das atrações mais procuradas do país, por conta de sua beleza impressionante – basta olhar ao redor para entender. A reserva natural é tombada como patrimônio pela Unesco desde 1979. Trata-se de uma área florestal de 300 quilômetros quadrados no coração dos Bálcãs, formada por 16 lagos – 12 superiores e quatro inferiores –, que se interligam por cascatas, algumas tão altas que dão até vertigem. A cor da água varia conforme a quantidade de

CROÁCIA

DUBROVNIK

A PÉROLA DO ADRIÁTICO

intenso do Adriático, o anil do céu ensolarado da Dalmácia, o terracota dos telhados modernos e o cinza das muralhas medievais. O centro histórico, ou Cidade Velha, remete ao passado glorioso da antiga República de Ragusa, fundada no século 12, a partir de um vilarejo de pescadores eslavos e refugiados gregos. As enormes muralhas de proteção provam que, desde sempre, ela foi um território desejado, principalmente por fazer a ponte estratégica entre Adriático e Bálcãs. As influências do domínio veneziano, que vigorou entre 1205 e 1358, podem ser vistas especialmente na arquitetura. A maior parte das construções sucumbiu a um terremoto devastador no século 17. Depois veio a guerra: Dubrovnik foi, junto com a capital Zagreb, a cidade que mais sofreu. Passou por um cerco que durou sete meses e por uma série de bombardeios. Um mapa turístico relaciona os

lugares atingidos, muitos dos quais ainda preservam as marcas de bomba. O acesso à Cidade Velha pela Porta de Pile conduz à Fonte Onofrio, de 1438. Água fresca para o calor que, no auge do verão, escancara-se em mais de 30 graus. Mas o sol escaldante não afugenta os turistas, que, em alta temporada, superlotam o ponto alto da cidade: a caminhada sobre as muralhas, que têm dois quilômetros de comprimento e até 25 metros de altura (o equivalente a um prédio de oito andares). O cenário visto do alto é um dos mais deslumbrantes do país e talvez da própria Europa. De volta ao chão, os principais atrativos estão ao longo da rua principal, de 300 metros de extensão, chamada Placa. Os locais advertem: quem pisa nas canaletas que margeiam a rua não se casa. Mas a verdade é que Dubrovnik parece inspirar o contrário: celebrar o matrimônio na Cidade Velha

algas e minerais presentes – nesse dia era um verde-jade absurdo, quase impossível de acreditar que fosse real. Tão inconstantes quanto a cor dos lagos são as cascatas, que mudam o tempo todo. Feito areia entre os dedos, a água escorre pelas formações rochosas sedimentadas, que se moldam e remoldam, dando origem a novas e diferentes quedas. A mais alta delas, Veliki Slap, tem 78 metros. Mas o show só pode ser visto de longe – é totalmente proibido nadar. Molhar a mão só para sentir a temperatura da água (e beber um pouco, claro) é inevitável. E a riqueza vai além: a floresta abriga também pássaros, linces, veados, lobos, kunas e

ursos marrons – estes, símbolo do parque. Dizem que é possível escutá-los no alto das montanhas à noite, mas que eles nunca trespassam para a área onde circula gente. Para conhecer o parque, existem várias opções de trajeto, que não necessariamente precisam ser feitas com guia. As trilhas percorrem o interior da vegetação e seguem à beira dos lagos, às vezes até em cima deles, atravessando pontes estreitas de madeira, que se congestionam com o fluxo de turistas na alta temporada – e o medo de se desequilibrar e cair na água? Alguns trajetos incluem a travessia de um dos lagos a bordo de ferry boats –

quem quiser pode alugar seu próprio barquinho e sair remando. Quatro hotéis se espalham pelos Lagos Plitvice, com diárias a partir de 300 kunas (algo em torno de 100 reais). Há também área de camping (desde sete euros por dia) e, no inverno, é possível esquiar. Como quase tudo na Croácia, o lugar tem relação estreita com a guerra – infestado de minas, passou até a integrar a lista de patrimônios mundiais em perigo. As bombas foram desativadas depois, mas, de qualquer forma, não é aconselhável se embrenhar sozinho pela mata. Um alívio saber que um tesouro tão precioso como Plitvice hoje está em boas mãos.

Uma das atrações mais visitadas da Croácia, o Parque Nacional dos Lagos Plitvice (acima) é famoso pela cor de suas águas, pelas inúmeras cascatas que mudam o tempo todo e pela fauna riquíssima, de pássaros a ursos

Próxima à Porta de Pile, que dá acesso à Cidade Velha, a Fonte Onofrio, de 1438, garante água fresca aos turistas que dominam Dubrovnik no verão

EU CURTI

Era uma tarde de quarta-feira em Split, dia de jogo da Eurocopa: Croácia contra Itália. As turmas começavam a se encontrar na Riva e a ocupar as mesas dos bares, todos devidamente preparados com telões e bandeiras. Todo mundo usava, se não a camisa quadriculada da seleção, pelo menos um lenço, uma bandana, qualquer adereço xadrez. Cacei um lugar para sentar pouco antes de começar o jogo e, para entrar no clima, mandei vir uma Karlovacko, a cerveja mais famosa do país. A Itália abriu o placar e, mais tarde, a Croácia buscou o empate. Os croatas são torcedores contidos: não gritam, não xingam, não esmurram a mesa. Comemoram felizes, mas sem estardalhaços. Em comum com a ggente,, a ppalavra “torcida”,, assim ês, que os fãs do time Hajduk de Split tomaram mesmo, em português, emprestada para se autodenominar. Praticamente o país do futebol.

Fotos: divulgação e Shutterstock

No extremo sul da Croácia, Dubrovnik impressiona pelo conjunto de muralhas medievais que se debruçam sobre o Adriático. O restaurante Proto (pág. ao lado) é exímio em servir peixes e frutos do mar de acordo com antigas receitas de pescadores locais

A estrada que leva até o último destino da nossa viagem é uma delícia: uma via estreita à beira de um penhasco projetado sobre o Adriático. Entre Split e Dubrovnik, ainda mais ao sul, são pouco mais de 200 quilômetros – 25 deles pela costa da vizinha Bósnia, que esticou um braço em meio ao território croata para ter acesso ao mar (passaportes são exigidos pela alfândega rodoviária na entrada e na saída). Logo na chegada, Dubrovnik já se deixa vislumbrar como um destino lindo e muito cobiçado. Não é difícil entender o motivo. Vendo do teleférico que sobe o Monte Srd, as cores da cidade gritam e duelam entre si, disputando a atenção do observador. Mas essa é uma batalha totalmente harmoniosa. Quem ganha, no final, é o conjunto da obra: o azul

CROÁCIA

Fotos: divulgação e Shutterstock

Seguimos outros 300 quilômetros em direção à Dalmácia, no sul do país. A estrada vai, pouco a pouco, descortinando o azul do Mar Adriático. Estava na hora de conhecer as famosas praias. De litoral a Croácia entende bem: com quase 6 mil quilômetros, sua costa é formada por baías, penínsulas e um total de 1.250 ilhotas. Nossa primeira parada era Split. Vale dizer que ela fica a apenas três horas de barco da Itália. Ou seja, a riviera croata, dona do terceiro maior porto do Adriático, já virou figurinha fácil na rota dos cruzeiros europeus. A proximidade com a Itália e o passado intimamente ligado ao Império Romano podem ser percebidos facilmente. O grande atrativo do balneário é o Palácio de Diocleciano, residência de veraneio construída a mando do imperador romano no século 4. Feito da mesma pedra da Casa Branca americana, o conjunto arquitetônico, hoje bastante alterado por “puxadinhos” modernos,

Foto: Shutterstock

SPLIT

O RECANTO DO IMPERADOR

virou moda entre estrangeiros. Mais de 100 casais vêm todo ano para selar os laços e, de quebra, já emendar a lua de mel. Pelo menos duas noivas, todas de branco e seguidas pelos noivos ofegantes, circulavam pela Placa naquela tarde, aplaudidas e fotografadas por uma horda de turistas. Pelas ruelas que se emaranham ao redor da Placa, há muitos restaurantes típicos e lojinhas vendendo produtos locais, como joias, saquinhos aromatizantes de lavanda, bonequinhos em trajes dálmatas, suvenires em formato de coração vermelho, azeites, vinhos e o paprenjak – um biscoito feito de mel e pimenta preta. Também há 2 mil pessoas morando aqui, em casas do século 16. As construções seguem a estrutura padrão da época: loja no térreo, quartos e sala no primeiro andar e cozinha no último, para isolar o cheiro de comida e preservar o resto da casa em casos de incêndio. Mas é claro que, no passado, os governantes de Ragusa tinham direito a uma residência bem mais opulenta. E ela segue de pé: é o Palácio do Reitor. O edifício gótico, com elementos renascentistas e barrocos, hoje funciona como museu, com acervo de mobília, moedas e objetos da época. A Catedral de Assunção da Virgem é outro destaque na cidade. Ela guarda relíquias de São Brás, padroeiro de Dubrovnik, como seu crânio e um osso do braço protegidos em armaduras de ouro. Já no Mosteiro Franciscano, a atração é mais estética que religiosa: a farmácia anexa, que reivindica para si o título de mais antiga do mundo, é famosa pelo seu antiquíssimo creme facial antirrugas. E ainda, também com status de atração turística, tem o restaurante Proto, que serve peixes de acordo com as antigas receitas de pescadores locais. Com tudo isso, dá até para esquecer que Dubrovnik também tem praias – o que seria uma injustiça. A melhor e mais movimentada é Banje, a poucos minutos da Cidade Velha. O bairro de Lapad concentra os hotéis e resorts à beira-mar. Para mais sossego, a dica é pegar os barcos que saem do porto antigo até as ilhas de Mljet e Lokrum (nudistas, sorriam!). Pelo menos eu, depois disso tudo, voltei ao Brasil abastecida de registros inesperados sobre a Croácia – e, certamente, eles não vão parar no fundo da memória tão cedo. Se isso acontecer, é porque já está na hora de voltar. A jornalista Cristiane Sinatura viajou a convite do Escritório Nacional de Turismo da Croácia, com apoio da Vital Card.

Iz španjolskog tiska

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

ŠVICARSKA Mnogobrojne medijske objave u švicarskim medijima Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Švicarskoj ovogodišnje je promidžbene aktivnosti po elo sudjelovanjem na sajmu Ferienmesse koji se u Bernu održao od 10. do 13. sije nja 2013. godine. Na osobito dobro posje enom štandu veli ine 30 m² uz Hrvatsku turisti ku zajednicu nastupilo je i osam suizlaga a: turoperator Unique Travel i turoperator Croaticum, Turisti ka zajednica Kvarnera, Turisti ka zajednica dalmatinskih županija, Valamar, Adriana Travel, Imperial Rab i Grad hotel Adriatic Opatija. Posjetitelji štanda izrazili su veliko zanimanje za hrvatska odredišta, a posebno vesele dojmovi gostiju koji su u Hrvatskoj ve bili i žele je ponovno posjetiti. Me u posjetiteljima sajma bio je i gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Švicarskoj Davor Pomykalo, koji je izlaga ima iskazao potporu te im poželio mnogo uspjeha u daljnjem radu. Sajam Ferienmesse u Bernu jedan je od najve ih turisti kih sajmova u Švicarskoj, a na njemu se ve dvadeset godina, uz op a putovanja i odredišta, izlažu i ponude iz sve popularnijih segmenata autobusnog i zdravstvenog turizma. Da je Švicarcima Hrvatska svake godine sve popularnije odredište, potvr uju i brojke zrakoplovnog prijevoznika SkyWork, koji je u prošloj godini znatno poja ao broj letova prema Hrvatskoj. Tako e, primjerice ove godine, od po etka travnja do kraja listopada SkyWork letjeti tri puta na tjedan u Zagreb, Rijeku i Split, a od po etka lipnja do kraja listopada jedanput na tjedan i u Zadar. Devetnaesti ženevski sajam “Vacances” održan je od 18. do 20. sije nja 2013. godine. To je jedini sajam koji privla i posjetitelje iz svih regija francuskoga govornog podru ja, a ove ga je godine posjetilo više od 20 000 ljudi. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Švicarskoj nastupilo je na sajmu, a kao suizlaga bila je Turisti ka zajednica Zadarske županije. Najve e su zanimanje, kao i proteklih godina, posjetitelji iskazali za segmente individualnih i kružnih putovanja, zatim za wellness, golf i hotele visoke kategorije. Sajam je posjetio i hrvatski veleposlanik u Švicarskoj Aleksandar Heina. Turoperatori iz toga dijela Švicarske bilježe stalni rast rezervacija doma ih destinacija, emu zasigurno pridonosi i poboljšanje zra ne povezanosti izme u te regije i dalmatinskih gradova Splita i Dubrovnika. Tako je kompanija EasyJet uvela dva nova leta, pa sad svaku subotu leti prema Splitu od travnja do listopada svake godine, a u ljetnoj sezoni, od srpnja do rujna, ak pet puta na tjedan. Za Dubrovnik EasyJet leti subotom jedanput na tjedan od sredine svibnja do sredine listopada, a tri puta na tjedan od po etka srpnja do kraja kolovoza.

Sajam “Vacances“ u Ženevi

Najve i švicarski turisti ki sajam Fespo Zürich po 23. put otvorio je svoja vrata od 31. sije nja do 3. velja e 2013. godine. U pet dvorana svoju je ponudu publici predstavilo više od 600 izlaga a iz 40-ak zemalja svijeta. Osim klasi ne ponude dalekih putovanja Latinskom Amerikom, Australijom ili Sjevernom Amerikom valja spomenuti i da je jedna dvorana nudila ponudu golfa, wellnessa, zdravstvenog turizma i ronjenja, koji su danas jedni od naj eš ih razloga putovanja. Bilo je i ponude raznih kružnih putovanja te autobusnih putovanja. Zemlja partner sajma ove su godine bili Maldivi. U društvu mediteranskih zemalja, nastupila je i Hrvatska. Na hrvatskom štandu veli ine 64 m², Hrvatska turisti ka zajednica izložila je op u turisti ku ponudu Istre, Kvarnera, Dalmacije i kontinentalne Hrvatske, a posebno su kao suizlaga i ponudu predstavili Imperial Rab, Jadranka kampovi Mali Lošinj, Turisti ka zajednica grada Zagreba i Turisti ka zajednica otoka Krka. Zanimanje za Hrvatsku bilo je izrazito dobro. Hrvatska ima turisti ke proizvode poput aktivnog odmora, nautike, kulturnog turizma koje Švicarce zanimaju, a blizina tržišta dodatni je adut kojim

Sajam Fespo u Zürichu

se u posljednjih nekoliko godina i koristimo. Svakako e tome pridonijeti i sada ve vrlo dobra zra na povezanost od ožujka do listopada, a koja e u odnosu prema lani biti bogatija za još sedam letova. Sajam, kao i štand Hrvatske turisti ke zajednice posjetili su i veleposlanik RH u Švicarskoj Aleksandar Heina te generalni konzul RH u Zürichu Hrvoje Cvitanovi . Predstavili su se i najve i turoperatori u Švicarskoj: ITS, Kuoni, FTI te nekoliko zrakoplovnih kompanija. Prema procjenama sajam je posjetilo više od 70 000 ljudi, što je oko 5000 više posjetitelja nego lani. Sve to potkrepljuje tvrdnju da unato internetu ima još mnogo onih koje informacije o tomu kamo e otputovati na godišnji odmor skupljaju i provjeravaju neposrednim kontaktom na sajmovima. Autobuser Twerenbold je od 21. do 23. ožujka organizirao sajam u svojim novim garažnim prostorijama u Baden-Rütihofu u kantonu Aargau. Sajam je bio vrlo dobro posje en. U tri ga je dana obišlo više od 3000 ljudi te je oko 10% posjetitelja na sajmu rezerviralo putovanje u Hrvatsku. Kao rezultat studijskih putovanja novinara objavljeni su mnogobrojni lanci o Hrvatskoj i to kako slijedi. Novinar Wino Leuenberger objavio je lanak o Zagrebu i okolici na 23 stranice u asopisu “Aertze Medico Journal”. U lanku opisuje Zagreb kao velegrad te isti e kako je grad jako pregledan i u šetnji se može vidjeti i posjetiti velik broj znamenitosti, što ini grad još šarmantnijim. Zagreb je grad ija pri a nema kraja, ijoj arobnosti pridonose mnogobrojni gosti. San i stvarnost u carstvu kulture. Opisuje mnogobrojne ka e, restorane, kazališta, crkve. Tako er spominje Medvedgrad i okolicu Zagreba.

VIJESTI IZ PREDSTAVNIĹ TAVA

Kultur, Natur und Lifestyle in Mitteldalmatien

DALMATIEN Wo Kroatien am schĂśnsten ist

Zagreb bietet das mondĂ¤ne Flair einer Grossstadt, hat sich aber zur Freude seiner Einwohner und GĂ¤ste die Offenheit fĂźr persĂśnliche

Mitteldalmatien, der an der Adria

Begegnungen bewahrt. Die Stadt ist Ăźberschaubar und man kann

befindliche KĂźstenstreifen von Kroatien,

zwischen Hotel und Theater, der Unterstadt alles gut zu Fuss

Traditionsbewusstsein zeigt sich in den StĂ¤dten

erreichen. Dies schafft Raum fĂźr eine warme und persĂśnliche AtmosphĂ¤re.

und auch bei den Einwohnern, welche sich

Es liegt etwas Besonderes im Schein besonders durch ihre ausgeprĂ¤gte

der Gaslaternen der Oberstadt und dem Lied der StrassensĂ¤nger.

Gastfreundlichkeit auszeichnen. Fast Ăźberall

Die Zagreber CafĂŠs am frĂźhen Abend, wenn die DĂ¤mmerung das Tageslicht

begegnet man einem StĂźck Geschichte dieser

verdrĂ¤ngt, das Flackern der Kerzen in von zahlreichen EinflĂźssen geprĂ¤gten Region.

der Kathedrale oder das Steinerne Tor haben ihren ganz eigenen Charme.

In der Ăźber 2000-jĂ¤hrigen Vergangenheit

Und wĂ¤hrend der schnelle, geschĂ¤ftige Rhythmus im Spiel von

Kroatiens haben Illyrer, Griechen, RĂśmer,

Licht und Schatten unbemerkt Karolinger, Byzantiner, Venezianer und

verschwindet, erwacht jener andere, der zu zeitlosen und modernen

schliesslich die Habsburger ihre bis heute

TheaterstĂźcken und Konzerten oder zu ruhigen Stunden in Restaurants

unauslĂśschlichen Spuren hinterlassen.

und Clubs einlĂ¤dt. Zagreb ist eine

:,//.200(1 ,1 =$*5(%

ganz besondere Stadt, eine nie zu Ende erzĂ¤hlte Geschichte, zu deren Magie auch die GĂ¤ste beitragen. L&P LEUENBERGER & PARTNER TOURISM AND TRAVEL PROMOTION WINO E. LEUENBERGER

L&P Leuenberger & Partner / Tourism and Travel Promotion JOURNAL

JOURNAL

Wanderwege zum Wasserfall

Wenn man eine Stadt auch wirklich erleben mĂśchte, dann geht man am besten auf den Markt. Bunte StĂ¤nde

SKRAD

INSKI BUK

Der kroatische Nationalpark Krka umfasst

und VerkĂ¤ufer in malerischen Trachten den rund 45 Kilometer langen Flussabschnitt

gehĂśren zum typischen Bild des Dolac. Der grĂśsste der Zagreber MĂ¤rkte

der Krka zwischen Knin und Skradin sowie den

wird auch liebevoll der ÂŤStadtbauchÂť genannt. Hier braucht man sich

Unterlauf des Nebenflusses Ikola und ist fĂźr seine

keine Sorge um genmanipulierte kaskadenfĂśrmig angeordneten Seen weltbekannt.

Lebensmittel zu machen. Man kauft frischen Fisch, duftendes Obst und

Der Fluss Krka, der bei Ĺ ibenik in die Adria fliesst,

GemĂźse, besten QualitĂ¤tskĂ¤se und vielleicht einen bunten Blumenstrauss.

hat hier zusammen mit dem Karst eine einzigartige

Wir geniessen den Duft frischen Naturlandschaft gebildet. In mehreren Kaskaden

Obstes, bewundern die Blumen, kaufen einige Souvenirs und eine

stĂźrzt der Fluss bis zu 45 m in die Tiefe und bildet

hĂźbsche, handbestickte Bluse. Der Dolac-Bummel ist ein besonderes

aber nicht nur die herrlichen WasserfĂ¤lle, sondern

Ritual fĂźr viele Zagreber und Ăźberschwemmt auch die umliegenden WĂ¤lder.

Touristen. Fast tĂ¤glich, jedoch vor allem an Samstagen, treffen sich hier

Spazierwege fĂźhren durch den gesamten Natur-

spontan Bekannte und Freunde auf ein SchwĂ¤tzchen. Zum Marktritual

park, der sich im Sommer grosser Beliebtheit

gehĂśrt natĂźrlich auch die Tasse erfreut. Oft fĂźhrt der Weg Ăźber leicht begehbare

Kaffee am Denkmal des Zagreber

:2 =$*5(% $70(7

81' /(%7 JOURNAL

Vagabunden Petrica Kerempuh Holzstege. Einige davon erĂśffnen dem Besucher

und ein Treffen mit guten Freunden.

einen fantastischen Blick Ăźber den grĂśssten Wasserfall, den einzigartigen Skradinski Buk.

JOURNAL

Das antike

Zagreb kennenlernen heisst auch Zagreb sehen und spĂźren, mit den Augen und mit dem Herzen erleben. Die vielen GrĂźnflĂ¤chen, Promenaden und Alleen sind ein weiteres Kapitel in der unendlichen LiebeserklĂ¤rung an diese Stadt. Zum Beispiel die Strossmayer-Promenade, die Mitte des 19. Jahrhunderts gebaut und

SALONA

In Solin stĂśsst man auf die Ruinen der antiken

spĂ¤ter nach dem Bischof Josip Juraj

Stadt Salona, die im 4. Jahrhundert vor Christus

Strossmayer benannt wurde. Wenn Sie nun im Schatten der Kastanien auf

entstanden sein soll. Salona war der Hafen

einer Parkbank sitzen, kĂśnnte es Sie der illyrischen Delmater, hier lebten Griechen

vielleicht interessieren, dass sich in einem der GebĂ¤ude, das Mitte des

und RĂśmer. Julius CĂ¤sar rief Salona 48 v.Chr.

19. Jahrhunderts zum MĂ¤dchengymals Sitz der rĂśmischen Provinz Dalmatien aus.

nasium wurde, frĂźher auch ein CafĂŠ befand, das von vielen Zagreber

Der Stadtkern hatte die Form eines Trapezes,

Prominenten besucht wurde. Unter ihnen war auch der unkonventionelle

von Mauerwerk umgeben und mit TĂźrmen

Dichter und Schriftsteller Antun befestigt, zudem gab es hier stĂ¤dtische Basiliken,

Gustav Matos. Die Zeit vergeht, die Menschen und die Strassen Ă¤ndern

spĂ¤ter entstand hier eine monumentale Kathedrale

sich, und da wo einst ein CafĂŠ war, mit Taufraum sowie Thermen. Noch heute kann

ist heute das Staatliche Hydrometeorologische und Geophysische Institut.

man das Peristyl der Thermen erkennen, den

Und Matos ist immer noch da. Seine Statue sitzt entspannt auf

Baderaum mit den Ă&#x2013;fen sowie die UmkleiderĂ¤ume,

einer Bank (Bild unten) auf der aber auch altchristliche Objekte neben der Basilika,

Promenade und leistet uns Gesellschaft an diesem Ort der Romantik

/,(%(6(5./b581*

$1 =$*5(% 81' 80*(%81* JOURNAL

die mit dem Wirken des hl. Dujam in Verbindung

und lehrt uns, dass alles vergeht stehen. Im sĂźdlichen Teil sind die Ă&#x153;berreste

und nur die SchĂśnheit bleibtâ&#x20AC;Ś

eines Forums, Tempels sowie eines Theaters aus dem 1. Jahrhundert noch erhalten.

JOURNAL

KĂ¤mpfe auf Leben und Tod im blutigen Sand. Das beeindruckendste von Salona ist das alte Amphitheater (Abbildung ganz rechts unten). Hier fanden ca. 12 000 Zuschauer Platz. Auch heute kann man noch sehr gut die ursprĂźngliche Form und Gestaltung erkennen. Dieses rĂśmische Bauwerk, in dessen Arena sich blutige KĂ¤mpfe zwischen Gladiatoren und wilden Tieren abspielten, konnte fast 19 000 Zuschauer aufnehmen. Das Amphitheater ist eine rĂśmische Weiterentwicklung des

griechischen Theaters. WĂ¤hrend man fĂźr das klassische Theater eine BĂźhnenwand hinter der halbkreisfĂśrmigen Orchestra benĂśtigte, war das fĂźr die rĂśmische Variante hinderlich, da man ja die KĂ¤mpfe von allen Seiten betrachten wollte.

TROGIR Ă¤lteste Stadt in Dalmatien

Das mittelalterliche Trogir liegt 25 Kilometer

Das Kroatische Nationaltheater nimmt unter den vielen beeindruckenden Wahrzeichen der Stadt Zagreb einen besonderen

westlich von Split und darf ohne Ă&#x153;bertreibung als MuseumsstĂ¤dtchen bezeichnet werden. Seine vollstĂ¤ndig erhaltene historische Altstadt

Stellenwert ein. Wenn es Nacht wird, und die Vielzahl an SehenswĂźrdigkeiten

beginnt hier ein Leben, in dem Traum und Wirklichkeit verschmelzen, in dem wir von der Kunst in andere Welten versetzt

und kulturhistorischen Kunstwerken machen Trogir zu einem vielbesuchten Ferienziel an der KĂźste von

werden. So ist es schon seit 1895, als der Ăśsterreichische Kaiser Franz Joseph mit einem Hammerschlag verkĂźndete: Das StĂźck kann beginnen. Und auch heute noch wird hier

Dalmatien. Trogir wurde im 3. Jahrhundert v.Chr. von den Griechen gegrĂźndet und erhielt ursprĂźnglich den Namen ÂŤTragurionÂť, was mit

gespielt, gesungen und getanzt. Das Theater erzĂ¤hlt zeitlose Geschichten auf der BĂźhne, von der BĂźhne und von denjenigen, die mit ihr lebenâ&#x20AC;Ś Das neubarocke GebĂ¤ude

75$80 81' :,5./,&+.(,7

,0 7(03(/ '(5 .8/785 JOURNAL

Zagreb u Ä?asopisu â&#x20AC;&#x153;Aertze Medico Journalâ&#x20AC;?

ÂŤZiegeninselÂť Ăźbersetzt werden kann. Die RĂśmer trennten die Siedlung, die damals noch auf einer Halbinsel lag, durch einen Kanal vom Festland

des Theaters ist im Mittelpunkt und Wahrzeichen des Marschall-TitoPlatzes. Das beliebte Motiv ist oft auch auf Ansichtskarten der Stadt Zagreb abgebildet.

ab und bald schon wurde ÂŤTraguriumÂť zum wichtigen Handelshafen dieser Region. Im 11. Jahrhundert erhielt Trogir das Stadtrecht und wurde zum Bischofssitz erhoben.

JOURNAL

Ein ausgiebiger Bummel Ăźber die schĂśne Palmenpromenade fĂźhrt zum Dominikanerkloster, das im 14. Jh. ausserhalb der Stadtmauern gegrĂźndet wurde. Die gotische Kirche mit einem prĂ¤chtigen Renaissancegrabmal und die Kunstsamm-

lung des Klosters lohnen einen Abstecher zu dem ehrwĂźrdigen GemĂ¤uer. Auch die Festung Kamerlengo nahe dem Markus-Tor ist einen Ausflug zum sĂźdwestlichen Ende der historischen Altstadt wert. Bei all den Attraktionen von Trogir sollte man es dennoch nicht versĂ¤umen, durch die vielen verwinkelten GĂ¤sschen mit TorbĂśgen zu bummeln, die auf PlĂ¤tze fĂźhren, auf denen Restaurants und CafĂŠs zum entspannenden Verweilen einladen oder die LĂ¤den zur Shoppingtour locken.

Dalmacija u Ä?asopisu â&#x20AC;&#x153;Aertze Medico Journalâ&#x20AC;?

Vijesti iz predstavniĹĄtava

prĂ¤sentiert sich vĂśllig uneitel und ungekĂźnstelt.

Oberstadt und den alten StrĂ¤sschen

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Leuenberger je tako er objavio i lanak “Dalmatien” u asopisu “Aertze Medico Journal”. U lanku na 19 stranica opisuje Dalmaciju kao najljepšu regiju. Svugdje je utkan dio povijesti. Prekrasna kulturna i prirodna baština. Posebno isti e gostoljubivost i tradiciju. Od dodatnih prezentacija valja spomenuti kako se u organizaciji Unique Travela 9. travnja u Zürichu održala prezentacija o Hrvatskoj. Istarsku županiju predstavila je An ela Kujundži Salihbegovi , a na prezentaciji je bilo 28 agenata. Uz to, 26. velja e Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Švicarskoj sudjelovalo je na radionici Meeting Suisse u Luganu. Radionica predstavlja susret talijanskih turoperatora i švicarskih agenata iz kantona Ticino. Me u osamdesetak izlaga a bili su i predstavnici Valamara te Istraturista iz Umaga, dok je agenata bilo stotinjak. Svrha radionice bila je švicarske turoperatore i agente iscrpno izvijestiti o hrvatskoj turisti koj ponudi.

Prezentacija Unique Travela o Hrvatskoj u Zürichu

VELIKA BRITANIJA Sajamske prezentacije i mnoge objave o Hrvatskoj u britanskim medijima Nastupi na turisti kim sajmovima, odli an medijski publicitet i suradnja s turoperatorima obilježili su prva etiri mjeseca na britanskom tržištu. Hrvatska turisti ka ponuda predstavljena je tijekom sije nja, velja e i ožujka na etiri sajma u Velikoj Britaniji i Irskoj. Na sajmu Holiday World Travel Show u Dublinu od 25. do 27. sije nja samostalno je nastupila Dubrova ko-neretvanska turisti ka zajednica. Na The Destinations Holidays & Travel Show sajmovima u Manchesteru i Londonu predstavile su se etiri dalmatinske županije: Dubrova ko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska kojoj se ove godine pridružila i Li ko-senjska. Na Travelshowu od 9. do 10. ožujka svoju je ponudu predstavila agencija Katarina line putem partnera Kontikitravela. Spomenuti su sajmovi izrazito dobro posje eni te je podijeljena velika koli ina promidžbenog materijala. Predstavništvo Hrvatske turisti ke zajednice u Londonu održalo je 30. sije nja prezentaciju o Hrvatskoj u Rotary Clubu u Catffordu, Kent. Prezentaciji je nazo ilo tridesetak lanova koji su iskazali veliko zanimanje za Hrvatsku. Tako er, 1. ožujka održana je prezentacija Turisti ke zajednice grada Dubrovnika u prostorijama Veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu. Tema je bila “Dubrovnik - a city for all seasons”. Bili su nazo ni novinari i agenti te je sama prezentacija bila uspješna. Nekoliko britanskih turoperatora izdalo je samostalne brošure Hrvatske prepoznaju i na taj na in potencijal destinacije, ali i zato što smatraju da e se tako pove ati prodaja. Me u njima su Prestige Holidays, Sail Croatia, odnosno njihova agencija MEDexperiance te Anatolian Sky. Stanje na tržištu je stabilno i prema svim sadašnjim pokazateljima o ekuje se da e ve i broj Britanaca otputovati na godišnje odmore u usporedbi s prošlom godinom. Svi vode i turoperatori predvi aju porast prodaje paket-aranžmana, što je nakon nekoliko godina uzastopnog pada veliki zaokret. Ve ina agencija koje imaju Hrvatsku u svom programu je vrlo optimisti na što se ti e skore sezone. Svi najve i turoperatori JET2.com-Jet2Holidays, Monarch-Cosmos, TUI Travel-Thomson Holidays, Prestige Holidays, Saga Holidays, Croatian Villas predvi aju dvoznamenkasti rast (izme u 15 i 30 posto) u odnosu prema 2012. godini. Najve i porast trebala bi imati Istra jer je poja an broj letova prema Puli. Zadar bi isto tako trebao imati porast jer se kompanija Rayanair nakon dvije godine vratila s letovima iz Dublina. Unato otkazivanju letova Croatia Airlinesa s Gatwicka prema Zagrebu ( etiri puta na tjedan) broj letova prema Zagrebu u usporedbi s prošlom godinom je pove an jer je British Airways uveo dnevni let. Post Office je objavio godišnji barometar troškova za “city break“ kategoriju koja se svake godine korigira, ovisno o kretanju cijena u destinaciji te te aju britanske funte prema valuti u destinaciji. Na prvom je mjestu Budimpešta, a Dubrovnik koji se s 13. popeo na visoko šesto mjesto sigurno se smjestio na ljestvici gradova koje turisti iz Velike Britanije najradije posje uju. City break postaje sve traženiji proizvod i na njemu bi trebalo sve više raditi. Tijekom prva etiri mjeseca u organizaciji Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Londonu i PR agencije Rooster, a u suradnji sa županij-

te dodaje da je Slavonija plodonosna ravnica isprepletena velikim i mirnim rijekama, bogata vinogradima i mnogobrojnim vrlo kvalitetnim, nagra ivanim vinima. Manchester Evening objavio je lanak o Splitu, gradu zanimljivom zbog rimske povijesti i arhitekture, kulturnog naslije a, kristalno istog mora i mogu nosti za aktivni turizam. Irish News u lanku o Zagrebu isti e da je to jedan od najstarijih gradova u Europi te da su gra ani Zagreba vrlo prijateljski naklonjeni turistima. Tako er isti e vrlo raznoliku gastronomsku ponudu i mnogobrojne muzeje, a posebno Muzej prekinutih veza. Starov lanak o Rabu i Krku isti e prirodne ljepote tih otoka, gastronomsku ponudu, stare povijesne gra evine, zidine i crkve. Diver, specijalizirani asopis koji piše o ronjenju, objavio je lanak o Lošinju i mogu nostima koje ljubiteljima morskih dubina pruža more oko otoka. Piše o moru idealnom za ronjenje i istraživanje našeg podmorja. Isti e da u muzeju u Velom Lošinju stoji izložen kip Apoksiomena koji je potpuno obnovljen, nakon što je otkriven 1996. godine. U Air Lingusovu in-flight asopisu objavljen je lanak o najljepšim plažama u Hrvatskoj. Mnogo je lanaka objavljeno o Dubrovniku. Tako je primjerice National Geographic Traveller objavio lanak pod nazivom “Pearlofthe Adriatic”. Sredinom ožujka po ela je oglasna kampanja na britanskom tržištu objavom oglasa u tiskanim medijima (Guardian 23. velja e, Mail on Sunday 24. velja e, The Times 2. ožujka, Telegraph 9. ožujka, Daily Express 16. ožujka, The Times 23. ožujka) te oglasima na poznatim londonskim autobusima. Nakon objave prvih oglasa pove ali su se telefonski i e-mail upiti individualnih gostiju koji traže informacije i dostavu promidžbenih materijala o Hrvatskoj. Prezentacija Turističke zajednice grada Dubrovnika u prostorijama Veleposlanstva RH u Londonu

skim te lokalnim turisti kim zajednicama jedanaest novinara bilo je u posjetu Hrvatskoj. Od toga je pet novinara u travnju bilo na studijskom putovanju u Istri. Britanski mediji su od po etka godine objavili nekoliko afirmativnih reportaža i vijesti o Hrvatskoj me u kojima možemo izdvojiti: The Times je donio pri u o Zagrebu kao idealnoj kratkoj, zimskoj, vikend-destinaciji. lanak je na zanimljiv na in pokazao zagreba ku kulturu življenja, predstavio muzeje i osvrnuo se na raznolikost gastronomske ponude. The Sun je objavio pri u o Puli koja postaje sve važnije odredište britanskih turista. To je odredište koje je zanimljivo svim generacijama zbog spoja tradicije i modernih doga aja, ponajprije festivala elektroni ke glazbe. Sainsbury’s Magazine u lanku o Slavoniji pod naslovom “For Vine Lovers” isti e gastronomsku ponudu

Kampanja oglašavanja na crvenim autobusima u Londonu

Vijesti iz predstavništava

VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Vijesti iz Glavnog ureda

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

U prva tri mjeseca odra eno je najintenzivnije razdoblje sajamskih nastupa i prezentacija. Hrvatski je turizam u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice predstavljen na 27 sajmova. I ove godine nastavljen je koncept suizlaganja na štandu prema kojem turisti ki gospodarstvenici imaju mogu nost zakupa 4,3 i više m² suizlaga kog prostora štanda. Veli ina suizlaga kog prostora ovisi o vrsti štanda koji se koristi za pojedini sajamski nastup. Važno je napomenuti da svi pultovi suizlaga a imaju ugra ene posebne videozaslone na kojima mogu prikazivati promidžbene filmove. Uz to, svaki suizlaga , uz naziv i logotip, ima i svoj QR kôd s pomo u kojeg posjetitelji vrlo lako mogu prona i dodatne sadržaje koje tvrtke žele predstaviti posjetiteljima. U prva tri mjeseca 2013. godine Glavni ured nastupio je na jedanaest nacionalnih prezentacija i to u Utrechtu, Be u, Stuttgartu, Bratislavi, Madridu, Briselu, Pragu, Milanu, Münchenu, Budimpešti i Berlinu. U tim gradovima održali su se sajmovi posebno važni za hrvatski turizam na kojima se hrvatska turisti ka ponuda predstavila na etiri pulta, a svaki pult predstavljao je pojedinu županiju: Istru, Kvarner, Dalmaciju te Zagreb i kontinentalnu Hrvatsku. Od nacionalnih prezentacija do kraja godine održat e se još u studenom nastup u Londonu na sajmu WTM. Do sada je ostvareno jedanaest nastupa na info punktovima, gdje se nisu predstavili na etiri regionalna pulta nego su zbog uštede prostora brošure bile izložene na dva nacionalna pulta. U listopadu slijede još nastupi s dva info punkta. Uz sudjelovanje na op im turisti kim sajmovima, od sije nja do ožujka Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice nastupio je još na dva nauti ka i tri kampinška sajma te na jednoj kongresnoj burzi. Do kraja godine planiran je nastup na dvjema kongresnim burzama te na dvama sajmovima specijaliziranim za kulturni turizam.

Štand Hrvatske turističke zajednice

Usporedno s drugim mediteranskim destinacijama te promatraju i sajmove na kojima nastupaju Glavni i Kongresni ured Hrvatske turisti ke zajednice, možemo zaklju iti da na svim tim sajmovima sudjeluju i nacionalni turisti ki uredi, primjerice Cipra (u 2013. godini na 66 sajmova), Egipta, Malte (sudjeluju na 45 sajmova), Tunisa i Turske (sudjeluju na 129 sajmova u 2013.), dok s druge strane nacionalni

Vijesti iz Glavnog ureda

Sajmovi i prezentacije u prvom kvartalu 2013. godine

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

turisti ki uredi Francuske, Italije (sudjeluju na 21 sajmu), Gr ke (sudjeluju na 18 sajmova), Portugala (sudjeluju na 11 sajmova) i Španjolske (sudjeluju na 14 sajmova) sudjeluju na znatno manje sajmova. Kada analiziramo trenuta no dostupne podatke o posje enosti sajmova, koje su dali organizatori sajmova, za ve inu se utvr uje da su imali ve i ili manji pad broja posjetitelja (npr. Utrecht 17,9 posto, Be 1,5 posto, Madrid 1,7 posto, Ljubljana 9,4 posto, Milano 6,5 posto, München 8,3 posto, a Budimpešta ak 27,3 posto). S druge strane, samo manji broj sajmova zabilježilo je znatniji rast posjetitelja (Brisel 4,1 posto, Prag 3,6 posto, Beograd 2,5 posto, Pariz 5,5 posto, Helsinki 7,6 posto te Nürnberg 3,3 posto). Bez obzira na navedeno, na nekim su tržištima i dalje sajamski nastupi najbolji na ini komunikacije s obzirom na novac kojim raspolažu. Tijekom svibnja i lipnja Hrvatska turisti ka zajednica donijet e okvirni plan sajamskih nastupa u 2014. godini, koji e biti u dogovoru s Predstavništvima Hrvatske turisti ke zajednice te u skladu s prvim odrednicama strateškoga marketinškog plana i op enito kretanjima u marketingu. U 2013. godini planirano je 14 poslovnih radionica, a do kraja ožujka održano je šest. Poslovna radionica u Utrechtu bila je specijalizirana za obiteljske i male hotele, pa je i to razlog zašto je sudjelovao manji broj tvrtki. Sve ostale organizirane radionice,bile su izrazito dobro posje ene. Radionice u Kini su, kao i dosadašnjih godina, organizirane u suradnji sa Slovenskom turisti kom organizacijom. Poslovne radionice u Kini

R.B.

Zemlja

Grad

Mjesec

Dan

Broj hrvatskih sudionika

Broj hrvatskih tvrtki

Broj stranih sudionika

Broj stranih tvrtki

Ukupan broj sudionika

Ukupan broj tvrtki

Nizozemska

Utrecht

Rusija

Moskva

189

144

230

174

Slovenija

Ljubljana

Ukrajina

Kijev

109

138

NR Kina

Shanghai

107

118

NR Kina

Guangzhou

113

123

Studijska putovanja novinara i suradnja s novinarima

ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši . Tijekom ve ere predstavljena su i degustirana hrvatska vina, a prezentaciju je vodio poznati hrvatski somelijer Sandi Paris.

Od 1. sije nja do 30. travnja 2013. godine Hrvatsku su u potpunoj organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice posjetila 52 strana predstavnika medija. U djelomi noj organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice Hrvatsku je posjetio 31 strani predstavnik medija. Iz toga se zaklju uje da su na studijskim putovanjima u Hrvatskoj boravila 83 strana predstavnika medija U istom razdoblju Hrvatska turisti ka zajednica je u suradnji sa svojim predstavništvima organizirala pet konferencija za novinare. Milano, 15. veljače 2013. – tijekom ve ere u hotelu Principe di Savoia održana je konferencija za novinare i predstavljen je hrvatski turizam. Prezentaciju je održao direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Milanu Dario Matoševi , a novinare je pozdravila i direktorica Glavnog

Prezentacija hrvatske enogastro ponude u Milanu

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

ske turisti ke zajednice u eškoj Klaudio Stojni . Konferenciji je nazo ilo 50-tak novinara i poslovnih partnera, a okupljene novinare pozdravila je i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši .

Vijesti iz Glavnog ureda

München, 21. veljače 2013. – u sklopu münchenskog sajma f.re.e. održane su konferencija za novinare i prezentacija hrvatskog turizma. Prezentaciju je održao direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Frankfurtu Mato Radi , a okupljene novinare pozdravila je direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši . Nakon održanih prezentacija novinarima je predstavljen i dio hrvatske vinske kulture koju je prezentirao Thomas Brandl, njema ki novinar koji izvještava o vinima i lan raznih stru nih komisija na vinskim manifestacijama, veliki zaljubljenik u Hrvatsku te poznavatelj hrvatskih vina. Berlin, 6. ožujka 2013. – u sklopu nastupa na berlinskom sajmu ITB održane su konferencija za novinare i prezentacija koju je vodio direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Frankfurtu Mato Radi . Uvodni govor održala je direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši . Nakon toga je njema ki novinar Thomas Brandl, stru njak za vina, predstavio hrvatska vina a održana je i degustacija.

Tiskovna konferencija u Pragu

Studijska putovanja agenata

Tiskovna konferencija na sajmu ITB u Berlinu

Bruxelles, 13. ožujka 2013. – u uvodu tradicionalne kon-

ferencije za novinare u poslovnom klubu Cercle de Lorraine u središtu Bruxellesa okupljenim novinarima obratila se direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši , a hrvatski turizam predstavio je direktor Predstavništva Hrvatske turisti ke zajednice u Belgiji Ivan Novak.

U razdoblju od 1. sije nja do 30. travnja 2013. godine Hrvatska turisti ka zajednica sufinancirala je studijska putovanja 20 ameri kih, 20 belgijskih, 15 eških, 90 francuskih, 13 indijskih, 5 japanskih, 55 njema kih, 38 slova kih, 10 rumunjskih i 17 švedskih agenata. S obzirom na na in sufinanciranja studijskih putovanja agenata razlikujemo pet modela koji se razlikuju s obzirom na organizatora i inicijatora studijskog putovanja. Unutar modela sufinanciranja iznosi koji se odobravaju ovise o tomu dolaze li strani agenti u Hrvatsku zrakoplovom, autobusom, vlakom ili brodom pa u skladu s tim paušal koji se daje po osobi po danu iznosi 50 ili 25 eura.

Hrvatska doma in sastanaka i godišnjih skupština stranih udruga Osim aktivne organizacije studijskih putovanja novinara i turisti kih agenata, Hrvatska turisti ka zajednica sudjelovala je u organizaciji godišnjih sastanaka i skupština stranih udruga. Spomenimo sljede e:

As Voyages

Susret s belgijskim medijima

Prag, 4. travnja 2013. – konferencija za eške novinare održana je kako bi se tamošnje medije izvijestilo o novostima u hrvatskoj turisti koj ponudi u 2013. godini. Prezentaciju o hrvatskom turizmu održao je direktor Predstavništva Hrvat-

Vode a mreža neovisnih putni kih agencija u Francuskoj AS Voyages (Selectour Afat) održala je od 24. do 27. sije nja 2013. godine u Dubrovniku kongres za putni ke agente. Mreža ima više od 1200 lanica u Francuskoj, a u svojemu poslovanju nudi ne samo odmorišna, nego i poslovna putovanja. Sto osamdeset agenta, lanova AS Voyagesa, u sklopu kongresa obišli su turisti ke znamenitosti županije te im je bila predstavljena i turisti ka, kulturna i enološko-gastronomska ponuda Dubrovnika i okolice. Program boravka po eo je dolaskom sudionika u Dubrovnik, koji su odmah održali sjednice i sastanke. Idu eg dana sudionici su,

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

100

Potpore turisti kim zajednicama na turisti ki nerazvijenim podru jima

nakon radnog dijela kongresa, razgledali Dubrovnik. Ston na poluotoku Pelješcu posjetili su 26. sije nja prijepodne i ondje kušali doma e specijalitete. Poslijepodne su se vratili u Dubrovnik i nastavili radni dio programa, a sljede i dan otputovali su u Francusku.

AFTA Udruga finskih organizatora putovanja i turoperatora AFTA (Association of Finnish travel Agents) održala je godišnju skupštinu u Hrvatskoj u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani od 27. do 30. travnja. Na kongresu je bilo 110 sudionika, me u kojima i predstavnici najve ih turoperatora u Finskoj: Aurinkomatkat, Apollo, Finmatkat, Lomamatkat, Finland travel bureau. Hrvatska turisti ka zajednica je, u suradnji s Turisti kom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije, sudionicima skupa osigurala poseban program za vrijeme boravka. Na sve anom otvorenju predstavljena im je op a turisti ka ponuda, dok je za ostale dane bio organiziran program radi bližeg upoznavanja turisti ke ponude te županije.

Godišnja skupština Udruge finskih organizatora putovanja i turoperatora AFTA

Potpore manifestacijama u 2013. godini U skladu s Programom rada, Hrvatska turisti ka zajednica e u 2013. godini nancijski poduprijeti nekoliko kulturnih, zabavnih, sportskih, enološko-gastronomskih i ostalih manifestacija regionalno, nacionalno i/ili me unarodno važnih i koji su glavni motiv dolaska turista u destinaciju, a koje pridonose :

Hrvatska turisti ka zajednica objavila je novi Pravilnik o potporama turisti kim zajednicama na turisti ki nerazvijenim podru jima. Na temelju toga pravilnika na internetskim stranicama Hrvatske turisti ke zajednice www.croatia.hr i Ministarstva turizma www.mint.hr objavljen je i Javni poziv za potpore turisti kim zajednicama na turisti ki nerazvijenim podru jima u 2013. godini. Krajnji rok za dostavu kandidatura u Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice bio je 29. ožujka 2013. godine, a pristiglo je nešto više od 400 kandidatura.

unapre enju/oboga ivanju turisti kog proizvoda/ponude pojedinog odredišta i Hrvatske u cjelini razvoju sadržaja koji omogu uju produljenje turisti ke sezone pove anju ugostiteljskog i drugoga turisti kog prometa, posebice u predsezoni i posezoni te na kontinentu stvaranju prepoznatljivog ugleda hrvatskog turizma.

Mnoštvo internetskih tehnologija i mnogi medijski kanali koji su korisnicima diljem svijeta dostupni putem internetske mreže omogu uju brz i jednostavan pristup velikom broju korisnih i raznovrsnih informacija. S obzirom na manjak slobodnog vremena i zahtjevnu dinamiku življenja, ljudi se sve više okre u traženju potrebnih informacija putem interneta. Na taj na in je prisutnost odre enog brenda na internetskoj mreži postao nezaobilazan imbenik uspjeha i promocije. Gledaju i segment turizma, potencijalni korisnici na internetu sve eš e traže informacije vezane za željeno odredište u kojemu žele provesti godišnji odmor. Za vrijeme pretraživanja na internetu korisnici su izloženi velikom broju vijesti, informacija i razli itih internetskih stranica, bombardirani su razli itim oglasima i vrlo esto ne mogu prona i relevantan i tražen podatak. Zato je važno korisniku ponuditi to no ono što traži koriste i se tehnologijom oglašavanja i usmjeravanja na odre enu ciljnu skupinu. Oglašavanje putem interneta je tehnološko-marketinška grana koja svaki dan raste i u današnjem svijetu postaje nezaobilazan imbenik u izgradnji ugleda vlastitog proizvoda i pojedinog brenda te ostvarivanja novih poslovnih iskoraka u odnosu prema konkurenciji. U skladu s time, Hrvatska turisti ka zajednica provodi više internetskih marketinških aktivnosti radi promidžbe vlastitoga turisti kog proizvoda kako bi postala kvalitativno i kvantitativno konkurentna u zahtjevnoj i kompleksnoj tržišnoj utakmici. Pružanjem relevantnog oglasa korisniku koji pretražuje na internetu postiže se zadovoljstvo kod korisnika i stvara ve a kvaliteta samog brenda. U skladu s Programom rada za 2013. godinu, tijekom prvog kvartala Hrvatska turisti ka zajednica u nizu svojih online aktivnosti provodi oglašavanje na portalima na važnim tržištima te oglašavanje putem pretrage na Googleovoj tražilici.

Oglašavanje na portalima u 2013. godini

Krajnji rok za dostavu kandidatura u Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice bio je do 25. ožujka 2013. godine. Na Javni poziv pristigle su 634 kandidature.

Oglašavanje na internetu

Oglašavanje na portalima u 2013. godini provodi se na tržištima Austrije, Njema ke, Italije, Slovenije, Nizozemske, Francuske, eške, Slova ke, Belgije, Poljske, Švicarske, Španjolske, Velike Britanije, Švedske, Norveške, Danske i Finske. To se oglašavanje provodi putem bannera (slikovnih oglasa) na najposje enijim internetskim portalima odabranim na preporuku predstavništava Hrvatske turisti ke zajednice i u suradnji sa specijaliziranim promotivnim agencijama.

101

Oglašavanje na portalima ■

■

Oglašavanje za pretragu Realizacija oglašavanja za pretragu događa se putem Googleove tražilice te Google AdWords programa ciljanog oglašavanja. Cilj svake tražilice je stvoriti odanost korisnika te zato oglašivači imaju interes u zakupu ključnih riječi i ostvarivanju vidljivosti kod ciljanih potrošača. Googleov dominantni položaj na svjetskom tržištu razlog je zašto je Hrvatska turistička zajednica odabrala Googleovu tražilicu i Google AdWords servis. U tom dijelu online oglašavanja zakupljen je model CPC (Cost Per Click). On se odnosi na plaćanje prema ostvarenom kliku na oglas, koji se aktivira na osnovi određenih i ciljanih ključnih riječi i fraza za tekstualne oglase. Google oglasi su kratki, sastoje se od jedne linije naslova i dviju linija tekstualnog sadržaja te uočljive internetske adrese na koju oglas vodi korisnika. Oglašavanje za pretragu provodi se na austrijskom, švicarskom, češkom, njemačkom, danskom, britanskom, španjolskom, francuskom, talijanskom, nizozemskom, švedskom, slovenskom i slovačkom tržištu. Radi pravodobne primjene noviteta koje takav način oglašavanja omogućuje te pravodobne intervencije pri bilo kakvoj izmjeni plana ili realokaciji sredstava, Služba za internet Hrvatske turističke zajednice usko surađuje sa stručnjacima iz Googlea.

Primjer oglasa na Googleovoj tražilici ■

■

Direktorica Meri Matešić posjetila Istarsku razvojnu turističku agenciju U uredima Istarske razvojne turističke agencije (IRTA) 19. ožujka 2013. godine u Puli je održan radni sastanak direktorice Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić s predstavnicima istarskog turizma, direktorom Turističke zajednice Istre Denisom Ivoševićem i direktorom IRTA-e Sinišom Miljevićem. Upoznavanje s tijekom aktivnosti na pripremi sezone i dočeka gostiju u povodu uskrsnih blagdana uveli su sugovornike u glavnu temu sastanka – predstavljanje Istarske razvojne turističke agencije, njezine organizacijske strukture i aktivnosti koje provodi te rada kontaktnog centra Istre kojim rukovodi. Nakon donošenja strateških dokumenata razvoja elektroničkog marketinga ‹Strategija e-marketinga› i ‹Izvedbeni plan Kontakt i prodajnog centra: e-Istra›, u sklopu kojih je određen novi poslovni model, IRTA je postala nositelj najvećeg dijela aktivnosti na području e-marketinga koji je najvažniji dio rada. Online komunikacije su među najvažnijim aktivnostima predviđenima u 2013. godini s naglaskom na rast i razvoj. Rad na području online komunikacija potpora je uspješnom repozicioniranju i restrukturiranju Istre kao turističke destinacije. Osnovni preduvjet za učinkovitu provedbu projekta e-marketinga je suradnja Turističke zajednice Istarske županije, IRTA-e, turističkih zajednica gradova i mjesta, hotelskih kompanija i ostalih pružatelja usluga u turizmu na području županije, u čijoj koordinaciji Turistička zajednica Istre aktivno sudjeluje. Suradnja s IRTA-om s jedne je strane usmjerena k razvoju destinacijskoga internetskog portala Istre i društvenih mreža te s druge strane, u sklopu Info i prodajnog centra Istre, poboljšanju sustava izravne prodaje smještajnih kapaciteta. U razgovoru s djelatnicima Info i prodajnog centra Istre, direktorica Meri Matešić izvijestila je o radu centra koji korisnicima nudi informativne i prodajne usluge. Tijekom 2012. u info sustav i internetske stranice uneseni su podatci za gotovo 4000 apartmana, 170 kuća za odmor i 500 soba čime se nastavlja izravna suradnja s lokalnim turističkim zajednicama i iznajmljivačima, a u svrhu predstavljanja i izravne prodaje smještajnih kapaciteta unutar tog dijela smještajne ponude u destinaciji.

Direktorica Meri Matešić u razgovoru s djelatnicima Istarske razvojne turističke agencije

Vijesti iz Glavnog ureda

Banneri (slikovni oglasi) koji se koriste različitih su standardnih veličina koje je odredio Interactive Advertising Bureau (IAB). Portali su odabrani na temelju zamijećenog dosega publike na spomenutim tržištima, a uglavnom spadaju u kategoriju portala koji su usko vezani za turizam te u kategoriju informativnih portala. Oglašavanje na tim portalima provodi se u suradnji sa specijaliziranim promotivnim agencijama. Model oglašavanja obuhvaća model CPM, tj. zakup prema 1000 dojmova na pojedinome medijskom prostoru. Takvo online oglašavanje dio je brendinške strategije kojom se kod korisnika, uz namjenski poslane vizualne poruke, jača svijest o brendu.

■■■■■■■■

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

102 treba stalno pratiti i pravodobno se prilagoditi promjenama. Rastu rezervacija zasigurno je pridonio i vrlo uspješan nastup Hrvatske na do sada održanim sajamskim nastupima, ali i mnoge druge tržišne aktivnosti koje provodimo”, istaknula je Mateši dodaju i da je Hrvatska turisti ka zajednica provodila oglašavanje na ciljanim tržištima. Tako er, Meri Mateši je ministra Lorencina izvijestila i o dosadašnjoj realizaciji promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu, koje provodi Glavni ured u suradnji s predstavništvima Hrvatske turisti ke zajednice u inozemstvu. Ministar Lorencin zahvalio je na opširnoj prezentaciji isti u i da je spreman za izazove koji ga ekaju. Tako er je rekao kako Ministarstvo turizma i Hrvatska turisti ka zajednica moraju snažno sura ivati, za što su temelji ve postavljeni. “Moramo dati sve od sebe kako bismo imali što bolje rezultate te unositi poboljšanja da budemo još bolji”, istaknuo je ministar turizma.

Ciljevi zadani za ovu godinu jesu porast ostvarenih rezervacija, porast poslanih ponuda za smještajne usluge, nastavak davanja potpore važnijim turisti kim projektima kao što je Istra Inspirit, te pokretanje novog kruga izobrazbe agenata pozivnog centra. Kao aktivnost koja je po ela tijekom 2012. godine, u 2013. se nastavlja i komunikacija sa zajednicom putem društvenih mreža, posebice Facebooka i Twittera. Misija rada Istarske razvojne turisti ke agencije provodi se preuzimanjem aktivne uloge u kreiranju razvoja turizma Istre te poticanjem konstruktivne suradnje na svim razinama kako bi se modernizirali razvojni procesi u kojima se ispreple u zajedni ki interesi privatnog i javnog sektora. Suradnja privatnih subjekata, zatim suradnja javnih subjekta te posebno suradnja privatnog i javnog sektora s posebnim naglaskom na jedinice lokalne samouprave, središte su rada IRTA-e jer se na taj na in želi utjecati na brži i jasno definirani razvoj s osnovnom misijom povezivanja interesa razvoja i pronalaženja najboljih rješenja u provedbi Master plana razvoja istarskog turizma, a s osnovnim ciljem repozicioniranja i restrukturiranja Istre kao turisti ke destinacije.

Ministar turizma Darko Lorencin posjetio Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice Ministar turizma Darko Lorencin posjetio je 21. ožujka Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice i razgovarao s direktoricom Meri Mateši . Lorencin je na sastanku istaknuo važnost Hrvatske turisti ke zajednice u promidžbi hrvatskog turizma u zemlji i svijetu te zahvalio na mnogobrojnim aktivnostima kojima Hrvatska turisti ka zajednica predstavlja zemlju kao poželjnu turisti ku destinaciju. Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši estitala je ministru Lorencinu na imenovanju i zaželjela mu mnogo uspjeha te istaknula kako se raduje budu oj suradnji, s obzirom na to da je ministar turizma istodobno predsjednik Hrvatske turisti ke zajednice. Tako er je novomu ministru predstavila svoj tim te zada e i aktivnosti Hrvatske turisti ke zajednice prema Programu rada i operativnom marketinškom planu te izvijestila o aktualnom stanju na tržištu.

Održane sjednice Turisti kog vije a i Sabora Hrvatske turisti ke zajednice Na 13. sjednici Turisti kog vije a Hrvatske turisti ke zajednice održanoj 12. travnja 2013. godine, kojoj je predsjedao ministar turizma Darko Lorencin, donesena je odluka o raspisivanju otvorenog postupka nabave usluga izrade Strateškoga marketinškog plana hrvatskog turizma za vrijeme od 2014. do 2018. godine. Operativnim marketinškim planom hrvatskog turizma za 2013. (OMPHT 2013.) te Programom rada Hrvatske turisti ke zajednice za 2013. godinu kao izvedenicom OMPHT-a, na sjednici je zaklju eno kako e Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice, prihva aju i potrebu za sveobuhvatnom inovacijom u pogledu nacionalne strategije marketinga u turizmu, do kraja 2013. godine izraditi Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za etiri godine, od 2014. do 2018..

13. sjednica Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice

Meri Matešić i Darko Lorencin u prostorijama Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

“Prema informacijama o stanju prodaje na klju nim emitivnim tržištima, situacija je stabilna i pozitivna, no stanje

Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši izvijestila je kako u sklopu promidžbenih aktivnosti na dalekim tržištima i ove godine Hrvatska turisti ka zajednica sura uje sa Slovenskom turisti kom organizacijom te je tako organizirala poslovne radionice u Kini, i to 12. travnja u Shanghaiu te u Guangzhou 15. travnja 2013. godine, a radionice su predvi ene za nositelje hrvatske turisti ke ponude i kineskih turisti kih agencija. Radionice su odli na prigoda za sažimanje turisti ke sezone, ali i planiranje dodatnih promidžbenih akcija u predsezoni i posezoni

103

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

Tako er je izvijestila o aktualnom stanju na najvažnijim emitivnim tržištima, a prema trenuta nim najavama i prognozama, daljnji rast dolazaka, unato krizi, o ekuje se s njema kog, nizozemskog, eškog i slovenskog tržišta. Ve ina stranih tržišta nalazi se u “zoni” pozitivnih pokazatelja, dok manji broj tržišta bilježi minuse, što je i o ekivano uzmemo li u obzir aktualne krizne gospodarske okolnosti. Nakon sjednice Turisti kog vije a održana je i 5. sjednica Sabora Hrvatske turisti ke zajednice na kojoj je jednoglasno prihva eno izvješ e o ostvarenju Programa rada Hrvatske turisti ke zajednice s izvješ em o financijskom poslovanju za 2012. godinu. Tako er, jednoglasno je prihva eno izvješ e Nadzornog odbora o poslovanju Hrvatske turisti ke zajednice za 2012. godinu koje je predstavila predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske turisti ke zajednice Ivana Kolar. Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši opširno je predstavila odra ene aktivnosti Hrvatske turisti ke zajednice u protekloj godini te istaknula kako je Hrvatska turisti ka zajednica u 2012. godini uspješno provela programske zadatke u granicama zadanim Programom rada te je djelovala u skladu sa zakonima i aktima Hrvatske turisti ke zajednice te odlukama Sabora i Turisti kog vije a koji su do tada bili doneseni.

Upravljanje destinacijama bila je glavna tema sastanka Koordinacije turisti kih zajednica županija 17. travnja 2013. godine kojemu je prisustvovao i ministar turizma i predsjednik Hrvatske turisti ke zajednice Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši . Uvodno, ministar je na sastanku istaknuo važnost upravljanja našom turisti kom budu noš u te naglasio kako je s tim ciljem pripremljena i Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine koja daje konkretne smjernice i aktivnosti koje je u tom smislu potrebno poduzeti. Podsjetio je kako je u intenzivnoj pripremi i raspisivanje javnog poziva za Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Glavna tema sastanka Koordinacije bila je predstavljanje realizacije Projekta razvoja DMO. Prezentaciju projekta održao je dr.sc. Miroslav Dragi evi , direktor tvrtke Horwath Consulting Zagreb, koja je u otvorenom postupku nabave izabrana kao najpovoljniji Izvo a .

U 2012. godini Hrvatska je odli no iskoristila svoje prednosti od kojih se isti u odli na prometna dostupnost, dobra “vrijednost za novac”, sve kvalitetnija ponuda, vrlo visok stupanj zadovoljstva gostiju itd., istaknula je direktorica Meri Mateši . Zaklju ila je kako su aktivnosti Hrvatske turisti ke zajednice i predstavništava te ispostava u inozemstvu znatno pridonijele daljnjoj afirmaciji Hrvatske na me unarodnom turisti kom tržištu, poboljšanju ugleda i položaja hrvatskog turizma te da su obavljene sve klju ne promotivne i tržišne aktivnosti utvr ene Programom rada za 2012. godinu i odlukama Turisti kog vije a Hrvatske turisti ke zajednice.

Predstavnici TZŽ, Glavnog ureda i Ministarstva turizma na radnom sastanku

5. sjednica Sabora Hrvatske turističke zajednice

Cilj projekta razvoja DMO je osposobljavanje sustava turisti kih zajednica kao i Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice za aktivno preuzimanje uloge i primjenu novih znanja i tehnologija u upravljanju destinacijama i turisti kim marketingom, te njihovo djelovanje na principima destinacijske menadžment organizacije (DMO) koje uskla uju interese, te razvijaju i ja aju partnerske odnose i zajedni ko djelovanje javnog i privatnog sektora pojedine destinacije. Proces tranzicije sustava turisti kih zajednica na svim razinama, kao i Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice trebao bi pridonijeti u inkovitijem upravljanju razvojnim procesima i horizontalnim i vertikalnim destinacijskim lancem vrijednosti, dinamiziranju lokalne ekonomske aktivnosti, unapre enju proizvoda/ponude, te pove anja konkurentnosti pojedinih destinacija i hrvatskog turizma u cjelini. Dobre primjere upravljanja destinacijama Kvarnera i Istre prezentirali su Renata Vincek savjetnica u TZ Primorsko-goranske županije i Denis Ivoševi direktor TZ Istarske županije. Tako er, ministar je najavio i izmjenu Zakona o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kako bi se turisti ke zajednice prilagodile spomenutim strateškim dokumentima i još u inkovitije upravljale odredištima, što je nužno za podizanje

Vijesti iz Glavnog ureda

Održan sastanak o važnosti upravljanja destinacijama

koje bi dodatno pove ale turisti ki promet s kineskog tržišta, istaknula je Mateši .

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

104 ponudu. Slovenska novinarka Verica Maruši dobila je “Zlatnu penkalu” za polusatnu emisiju “V objemu hrvaških mest” koja je prošle godine emitirana u udarnom ve ernjem terminu televizijske postaje Vaš kanal. “Zlatna penkala” dodjeljuje se u dvije kategorije: za najbolji tiskani materijal i najbolju TV ili radijsku emisiju, a bilo je nominirano 18 radova iz tiska, 11 TV priloga i dva radijska priloga.

konkurentnosti i ostvarenje zacrtanih ciljeva iz Strategije. Nakon toga su direktori županijskih turisti kih zajednica iznijeli svoja iskustva primjene zakona na terenu. U nastavku sastanka nazo ni su informirani o projektu ocjenjivanja kvalitete i turisti kih nagrada koje e se dodjeljivati na Danima hrvatskog turizma. Nakon radnog dijela, direktorica Meri Mateši iskoristila je priliku i zahvalila na suradnji kolegi Šimi Vlaši u dugogodišnjem direktoru TZ Šibensko-kninske županije obzirom na odlazak u mirovinu.

Verica Marušič, dobitnica Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu

Meri Matešić i Šime Vlašić

Sve ano dodijeljene godišnje nagrade “Zlatna penkala” stranim turisti kim novinarima Nagrade “Zlatna penkala” u Zadru su 20. travnja 2013. godine u crkvi sv. Donata predali direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši i pomo nik ministra turizma Davor Ižakovi . Dobitnici Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu, koju Hrvatska turisti ka zajednica dodjeljuje stranim novinarima za najve i doprinos promidžbi hrvatskog turizma u svijetu su Marie Claire Digby, novinarka asopisa The Irish Times i Verica Maruši , novinarka TV postaje Vaš kanal. Mary Claire Digby iz Irske vrlo esto piše o enogastronomiji, ima i svoju tjednu kolumnu, Food File u asopisu The Irish Times Saturday. “Zlatnom penkalom” nagra ena je za tekst objavljen u asopisu The Irish Times, a koji na slikovit i vrlo informativan na in u lanku “On The Truffle Trail” opisuje istarsku gastronomsku

Marie Claire Digby, dobitnica Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu

Zajednička fotografija nagrađenih

Za osobe s invaliditetom predvi ena su dva apartmana visokog standarda. Dnevni boravak, terase i ostali objekti dostupni su svima, a jelovnik je otisnut i na Brailleovu pismu. U planu je izgradnja bazena, tuševa i sun ališta, svjetlosnog alarma za gluhonijeme i vrpce za slijepe osobe. U tijeku je izrada cjenika smještaja, hrane i pi a na Brailleovu pismu te posebnog ulaza na daljinsko upravljanje. Svetvin enat, mjesto udaljeno tri kilometra od Stancije, iznimne je kulturno-povijesne vrijednosti s mnogobrojnim doga ajima, a u kojem je u tijeku obnova renesansnog Kaštela, mjesta održavanja mnogih manifestacija i doga aja, koji e biti pristupa an i osobama s invaliditetom.

Ovogodišnja, deveta sve ana dodjela “Zlatne penkale” organizirana je u crkvi svetog Donata u Zadru. Za trodnevni boravak više od 20 novinara u Hrvatskoj, koji dolaze s naših klju nih emitivnih tržišta, Turisti ka zajednica grada Zadra je u suradnji s Hrvatskom turisti kom zajednicom priredila poseban program za novinare kako bi doživjeli Hrvatsku na autenti an na in, uvjerili se u o uvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost naših ljudi, probali i razli itu gastronomsku ponudu te sa sobom ponijeli nezaboravna iskustva i doživljaje o kojima e govoriti svojim prijateljima ili e o njima pisati. Gotovo sva turisti ka odredišta u Hrvatskoj prošle su godine u našoj organizaciji posjetila 552 novinara, rekla je direktorica Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši . Istaknula je kako su sve reportaže stranih novinara objavljene u svjetskim medijima neizmjerno važne za promidžbu hrvatskog turizma, a Hrvatska turisti ka zajednica od osnivanja 1992. godine, doma in je mnogim medijskim predstavnicima iz cijelog svijeta. U želji da istakne vrijednosti profesionalnog pristupa izvješ ivanja u Hrvatskoj, Hrvatska turisti ka zajednica utemeljila je nagradu “Zlatna penkala” za najbolje tekstove te radijske i televizijske priloge o hrvatskom turizmu. Mjesto dodjele nagrade mijenja se svake godine, a dosad su dodjele nagrade “Zlatna penkala” održane u Zagrebu, Splitu, Rovinju, Opatiji, Dubrovniku, akovcu, Osijeku i Oto cu.

Ruralni turizam Stancija 1904 ovogodišnji pobjednik izbora EDEN s temom “Pristupa an turizam” Ruralni turizam Stancija 1904 proglašen je Europskom destinacijom izvrsnosti (EDEN) 2012./2013., 23. travnja u Višnjici, a tema je bila “Pristupa an turizam”, dok su za etiri pratitelja izabrani grad Daruvar, Terme Jezer ica, grad Varaždin i Terme Tuhelj. Odlu ilo je to stru no povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika Ministarstva turizma, Hrvatske turisti ke zajednice i Hrvatske udruge paraplegi ara i tetraplegi ara, nakon predstavljanja šest destinacija koje su ušle u uži krug ovogodišnjeg izbora: grad Daruvar, Ruralni turizam Stancija 1904, Terme Jezer ica, Terme Tuhelj, grad akovec i grad Varaždin. Ruralni turizam Stancija 1904 smješten je na stogodišnjem imanju u srcu Istre, u mjestu Smoljancima, a sastoji se od tradicijskih istarskih ku a, obnovljenih i opremljenih u ku e za odmor s apartmanima. Imanje od šest tisu a etvornih metara okruženo je suhozidom, a na njemu je ure en park s 200 godina starom ladonjom (Celtis australis), zatim dje je igralište i parkiralište.

Glavni ured Hrvatske turisti ke zajednice poslao je u prosincu poziv turisti kim zajednicama za sudjelovanje u izboru za Europsku destinaciju izvrsnosti 2012./2013. o temi “Pristupa an turizam”, a natje aj je bio otvoren do 30. sije nja 2013. godine. Turisti ke zajednice županija bile su dužne izvijestiti svoj niži ustroj i, u skladu s objavljenim kriterijima, prijaviti kandidate za izbor nacionalnog pobjednika. Osnovani su tim i povjerenstvo u koje je Glavni ured imenovao tri lana, Ministarstvo turizma je dalo jednog lana, a jednog lana imenovala je Hrvatska udruga paraplegi ara i tetraplegi ara. Zada a povjerenstva bila je izabrati deset najboljih kandidata, posjetiti ih i ocijeniti te izabrati pet nalista. Na adresu Glavnog ureda Hrvatske turisti ke zajednice pristiglo je 10 kandidatura i to za destinacije: grad Daruvar, grad Krapinu, Terme Jezer icu – Donju Stubicu, Tuheljske toplice Tuhelj, grad Varaždin, grad Vrgorac, grad akovec, grad Karlovac, mjesto Topusko te Ruralni turizam Stancija Smoljanci Svetvin enat. Na javni su se poziv ove godine mogle prijaviti destinacije koje su turisti ki pristupa ne, odnosno koje razvijaju turisti ku ponudu tako da bude dostupna svim osobama, bez obzira na zi ka ograni enja, invaliditet ili godine. U skladu s preporukama Europske komisije, to podrazumijeva odredište bez zapreka Prezentacija EDEN kandidata u Višnjici

Vijesti iz Glavnog ureda

105

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

106

Predstavljen lm o turisti koj ponudi za osobe s invaliditetom

(infrastruktura i objekti), prijevoz pogodan za sve korisnike, zatim aktivnosti, doga aje i zanimljivosti u kojima mogu sudjelovati sve osobe te marketing, booking sustav, internetske stranice i usluge, to jest informacije dostupne svima. Nacionalni kriteriji podrazumijevali su, me u ostalim, djelomi nu ili potpunu pristupa nost prometne povezanosti, zatim prometne infrastrukture, javne ustanove te smještajne, ugostiteljske, rekreacijske, kulturne, zabavne i ostale ponude u destinaciji. Podsje amo, radi stvaranja europske mreže najljepših mjesta održivog turizma, Europska komisija je 2006. godine pokrenula projekt EDEN (European Destination of Excellence), izbor europskih destinacija izvrsnosti, u kojem se s lanicama Europske unije, kao zemlja kandidatkinja, natje e i Hrvatska. Projekt se zasniva na nacionalnim natjecanjima koja rezultiraju izborom turisti ke destinacije izvrsnosti za svaku zemlju, a glavni je cilj privu i pozornost na vrijednosti, raznolikost i zajedni ka obilježja europskih turisti kih odredišta te nagra ene umrežiti. Nagra ena podru ja uglavnom su slabije poznata europska odredišta, smještena u zemljama lanicama i zemljama kandidatkinjama.

Dokumentarno-turisti ki lm pod nazivom “Turizam bez zapreka”, koji je su nancirala Hrvatska turisti ka zajednica, predstavljen je 18. ožujka 2013. godine u hotelu The Westin. Film je snimljen na dvama jezicima – hrvatskom i engleskom, a svrha mu je upozoriti na civilizacijsku razinu brige o osobama s invaliditetom dostojnu europskih i svjetskih standarda. Film je snimio OBZORFILM d.o.o., a redatelj i scenarist je Nikola Juri .

NASTUPI NA KONGRESNIM I INSENTIVNIM BURZAMA Conventa, Ljubljana, 16. – 17. sije nja 2013.

Prvi nacionalni pobjednik EDEN-a o temi “Turisti ka destinacija na ruralnom podru ju” bio je Sveti Martin na Muri, zatim ur evac grad Picoka, o temi “Turizam i lokalna nematerijalna baština”, dok je pobjednik 2008./2009. godine o temi “Turizam i zašti ena podru ja” bio Nacionalni park Sjeverni Velebit. Grad Nin odnio je pobjedu 2009./2010. kada je tema bila “Turizam uz vode”, a Pustara Višnjica bila je pobjednik 2010./2011., kada je tema bila “Turizam i prenamjena zi kih lokaliteta”. U godinama 2011./2012. zada a dosadašnjih zemalja sudionica u projektu bila je promocija projekta EDEN i destinacija izvrsnosti.

Kongresni i insentivni ured Hrvatske turisti ke zajednice nastupio je na kongresnoj i insentivnoj burzi “Conventa” koja se održala u Ljubljani 16. i 17. sije nja 2013. godine. Na burzi je sudjelovalo 112 izlaga a iz jugoisto ne Europe od kojih su 23 iz Hrvatske. Izlaga i su se susreli s oko 300 kupaca na unaprijed dogovorenim sastancima. Hrvatski kongresni i insentivni ured zajedno s kongresnim uredima destinacija organizirao je inspekcijska putovanja kupaca s Convente u Hrvatsku (Opatija, Umag, Sv. Martin na Muri) što je uz kontakte koji se ostvaruju na burzi najvažniji dio izravne prodaje hrvatskih kongresnih i insentivnih kapaciteta.

Hrvatska turisti ka nagrada Potkraj sije nja u dnevnim novinama (Ve ernji list, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Istre, Jutarnji list i Glas Slavonije) objavljen je Natje aj za dodjelu Hrvatske turisti ke nagrade za 2012. godinu te su zaklju no s 31. ožujkom 2013. godine zaprimljeni prijedlozi za dodjelu godišnje nagrade “Anton Štifani ” za pojedince i tvrtke ili ustanove te za dodjelu Hrvatske turisti ke nagrade za životno djelo. Pristiglo je 19 prijedloga, od kojih je pet za nagradu za životno djelo, šest za godišnju nagradu u kategoriji pojedinac te osam u kategoriji tvrtka ili ustanova. Pristigli prijedlozi bit e dostavljeni lanovima Povjerenstva za utvr ivanje prijedloga za dodjelu Hrvatske turisti ke nagrade, koji e na sjednici Povjerenstva donijeti prijedlog nagrada Turisti kom vije u Hrvatske turisti ke zajednice. Tako er, na sjednici Turisti kog vije a održanoj 12. travnja 2013. godine donesen je novi prijedlog da se nagrada dodijeli najviše trojici pojedinaca te najviše trima tvrtkama i/ili ustanovama i/ili udrugama. Prijedlog je i da se nagrada dodjeljuje do kraja teku e godine, a ne kao do sada do 15. srpnja teku e godine za prethodnu godinu ili dulje razdoblje.

Promotivna kampanja za strana tržišta Za potrebe oglašavanja na stranim tržištima, Služba za izdavaštvo realizirala je prilagodbu oglasa iz kampanje Brojevi s motivom otoka Raba. Tako su, u skladu sa zahtjevima tržišta, prilago eni i banneri za internet u odgovaraju e formate s motivom otoka Mljeta i Plitvi kih jezera. Izmijenjen je i promidžbeni TV spot “Brojevi” koji traje 20 sekundi.

Kongresna i insentiv burza “Conventa“ u Ljubljani

IMEX, Frankfurt, 21. – 23. svibnja 2013. Hrvatski kongresni i insentivni ured i ove je godine nastupio na kongresnoj i insentivnoj burzi IMEX koja se održala od 21. do 23. svibnja 2013. godine u Frankfurtu. Kongresne i insentivne burze najvažnije su okupljalište me unarodne kongresne i insentivne ponude i potražnje te specijaliziranih medija i isklju ivo su namijenjene poslovnim ljudima. Organizatori sajmova osiguravaju izlaga ima sastanke s visoko kvalitetnim kupcima kroz poseban “Hosted Buyers” program gdje na burze dovode najvažnije kupce, predstavnike medija, korporacija i organizacija sa svih pet kontinenata i nanciraju njihov dolazak. Zajedno s 23 suizlaga a Hrvatski kongresni i insentivni ured Hrvatske turisti ke zajednice predstavio je kongresnu i insentivnu ponudu Hrvatske putem 11 prezentacija za skupine kupaca iz Europe, Kine, Rusije i SAD-a koje je održao direktor Hrvatskoga kongresnog i insentivnog ureda Nikola Ra i , a održano je i više od 60 pojedina nih sastanaka.

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

107

Vijesti iz Glavnog ureda

NASTUPI NA POSEBNIM PREZENTACIJAMA I POSLOVNIM RADIONICAMA – ME UNARODNIM SUSRETIMA KONGRESNE I INSENTIVNE PONUDE I POTRAŽNJE Successful Meetings University – International, New York, 8. – 10. ožujka 2013. Na susretu kongresne i insentivne ponude i potražnje uz Hrvatski kongresni i insentivni ured, bili su zastupljeni i kongresni uredi iz Europe i svijeta te važniji hotelski lanci i zrakoplovne kompanije. Tijekom dva dana pokazano je veliko zanimanje za Hrvatsku. Svaki od 20 pojedina nih sastanaka s organizatorima kongresa i insentiva trajali su 20-ak minuta tako da je cjelodnevni program bio potpuno popunjen.

International MICE Forum, Moskva, 17. i 18. ožujka 2013. Na poslovnoj radionici susretu kongresne i insentiv ponude i potražnje stol Hrvatskoga kongresnog i insentivnog ureda posjetilo je osamnaest predstavnika ruskih i me unarodnih korporacija, organizatora kongresa i insentiva sa sjedištem u Rusiji.

AKTIVNOSTI UREDA ZA KULTURNI TURIZAM Roadshow radionice – Short Breaks: Culture, Nature, Wellness. Brescia, Bologna Roadshow radionice

Ured za kulturni turizam Hrvatske turisti ke zajednice sudjelovao je na B2B radionicama pod nazivom: Roadshow Short Breaks: Culture, Nature, Wellness, u Bresci 8. travnja i Bologni 9. travnja. Radionice je organizirala TTG ITALIA – talijanska tvrtka poznata po, osim izdanju TTG turisti kog asopisa, organiziranju segmentiranih poslovnih radionica u cijeloj Italiji te svake druge godine sajma kulturnog turizma u Firenzi. Na radionici u Bresci, na kojoj je sudjelovalo 40 predstavnika lokalne turisti ke industrije, iskazano je veliko zanimanje za Hrvatsku, pa tako 80 posto predstavnika TO/TA i predstavnika CRAL-a ima Hrvatsku u svojoj ponudi, a ostatak je želi uvrstiti. Na radionici u Bologni za podru je pokrajine Emilia Romagna sa 71 predstavnikom turisti ke industriji pokazano je još ve e zanimanje, a talijanske partnere zanimalo je sve – od ljetnih paketa do kulturnih ruta, biciklisti kih tura te nauti kih kra ih i duljih putovanja. Iskustva talijanskih partnera koji u ponudi imaju Hrvatsku pozitivna su i svi se nadaju da e, unato krizi koja u Italiji vlada, mo i ponoviti prošlogodišnje rezultate. Na radionici je sudjelovala i Turisti ka zajednica Grada Zagreba te Milenij hoteli iz Opatije. Oba nastupa mogu se ocijeniti više nego uspješnima jer su svi partneri pokazali visoku razinu motivacije i interesa u zastupanju aranžmana za Hrvatsku.

Edukacijski seminar za kulturni turizam u Grubišnom Polju

Jedan od ciljeva Ureda za kulturni turizam Hrvatske turisti ke zajednice je sustavno poticati, razvijati i koordinirati inicijative razvoja kulturno-turisti kih proizvoda. Kako bi nositeljima kulturno-turisti ke ponude pomogli u stvaranju kulturno-turisti kih proizvoda, Ured organizira edukativne seminare za kulturni turizam. U organizaciji Ureda za kulturni turizam Hrvatske turisti ke zajednice, Turisti ke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije i Turisti ke zajednice grada Grubišnog Polja, 25. travnja 2013. godine u Centru za kulturu i informiranje Dr. Franjo Tu man u Grubišnom Polju održan je edukacijski seminar za kulturni turizam o temi “Razvoj regionalnoga kulturno-turisti kog touring proizvoda”. U sklopu seminara Edvin Jurin (McCann Erickson Croatia, Momentum, Weber Shandwick) održao je predavanje u kojim je nazna io kako povezati potencijale lokalnih atrakcija u jedinstveni touring proizvod. Iznimno vrijedan nastavak predavanja inila je edukativna radionica tijekom koje su sudionici seminara na prikladnim primjerima iz prakse interaktivno istraživali i donosili mogu a rješenja te predvi ali razvoj potencijalnih proizvoda.

HTZ Glasnik

108

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

Vijesti iz sustava

VIJESTI IZ SUSTAVA

109

Na sjednici skupštine Turisti ke zajednice grada Cresa 27. ožujka 2013. godine, kojom je predsjedao gradona elnik i predsjednik Turisti ke zajednice Kristijan Jurjako, osnovana je Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma otoka Cresa. Za predsjednika te skupine izabran je Ljubo Fornari , poduzetnik, ugostitelj i vlasnik obiteljskog smještaja, a uz njega e biti uklju eni predstavnici mjesnih odbora Orlec, Valun, Martinš ica, Dragozeti i i Beli te predstavnik vrlo aktivne Udruge iznajmljiva a obiteljskog smještaja grada Cresa., Direktorica Turisti ke zajednice grada Cresa Sanja Živanovi istaknula je potrebu poboljšanja obiteljskog smještaja, ure enja, promidžbe, edukacije, ali i uporabe interneta u svakidašnjoj komunikaciji radi bolje popunjenosti, produljenja sezone i bolje obaviještenosti gra ana – iznajmljiva a. To e ujedno biti jedna od osnovnih zada a te nove oto ne strukovne udruge. Uvjet za ostvarenje ve ih koristi od turizma me usobna je bolja povezanost iznajmljiva a obiteljskog smještaja, ugostitelja, brodara, proizvo a a autohtonih creskih proizvoda, ali i hotelijera, agencija – kako bi se stvarala nova, atraktivna ponuda zanimljiva turistima i u razdoblju izvan glavne turisti ke sezone. Dobra suradnja s Turisti kom zajednicom Kvarnera, koja je rezultirala brendiranjem ugostiteljskih objekata oznakom kvalitete “Kvarner food”, nastavit e se i dodjeljivanjem oznake kvalitete za obiteljski smještaj “Kvarner family”.

Zagreb – kongresna zvijezda jugoisto ne Europe Na kongresnoj burzi “Conventa”, koja se održala u Ljubljani 16. i 17. sije nja 2013. godine, Zagreb je osvojio nagradu “Meetings star” kao najbolje kongresno odredište jugoisto ne Europe. Kako bi dobila to priznanje, hrvatska je metropola morala zadovoljiti više tajno ispitivanih kategorija kao što su kvaliteta infrastrukture, atraktivnost turisti kih lokaliteta, dostupnost itd. Uz Zagreb kao odredište, priznanje je dobio i zagreba ki hotel Esplanade kao najbolji luksuzni hotel (“The best luxury city meeting hotel”). Sve ana dodjela nagrada održana je 16. sije nja u Cankarjevu domu, a nagradu je preuzeo voditelj Kongresnog ureda Turisti ke zajednice Grada Zagreba Zlatan Mufti . Turisti ka zajednica Grada Zagreba izuzetno cijeni osvojenu nagradu te posebno isti e injenicu da je prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u prvih devet mjeseci 2012. godine održano 2 274 poslovnih skupova, koji ine gotovo polovicu svih održanih skupova u Republici Hrvatskoj.

Novi vizualni identitet Turisti ke zajednice Daruvar-Papuk Turisti ka zajednica Daruvar-Papuk je u 2012. godini predstavila novi vizualni identitet za podru je daruvarskog turizma “DA – Voli život”, logotip sa sloganom koji odražava glavno obilježje Daruvara i njegova okruženja. Odre enim spektrom “živih boja” (zelena, crvena, plava, naran asta, ljubi asta i sme a), koje su odabrane za svaki turisti ki proizvod, isti u se snažna identifikacijska obilježja Daruvara kao što su termalne vode, multikulturalnost i eno-gastronomska razli itost. U skladu s novim marketinškim smjernicama,

Vijesti iz sustava

Na Cresu osnovana Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

110

Turisti ka zajednica Daruvar-Papuk ove je godine predstavila novu internetsku stranicu (www.visitdaruvar.hr) koja tekstualnim sadržajem i kvalitetnim fotografijama izvještava svakog posjetitelja o ljepotama grada te bogatoj i razli itoj turisti koj ponudi daruvarskog podru ja. Nova internetska stranica Turisti ke zajednice Daruvar-Papuk je dinami na, suvremenog dizajna, lako razumljiva, prevedena na dva strana jezika (engleski i eški) te predstavlja Daruvar kao odredište koje uistinu voli život, jer se nalazi na izvorima ljekovite termalne vode, izvorima zdravlja, iscjeljenja i osvježenja. Tako er, predstavlja Daruvar kao mjesto u kojem se pružaju mogu nosti uživanja i rekreacije u o uvanom prirodnom okolišu, kao mjesto zabave na tradicionalnim manifestacijama, mjesto uživanja u kvalitetnim vinima i doma oj hrani, a svojom preglednoš u i sadržajem poziva itatelje da posjete Daruvar – Ždralov grad.

Projekt “Tradicijska kuhinja Karlova ke županije” Turisti ka zajednica Karlova ke županije po etkom velja e 2013. godine predstavila je projekt “Tradicijska kuhinja Karlova ke županije”, a suradnik na projektu i autor dijela tekstova je Veljko Barbieri. U projekt se aktivno uklju ila i Udruga kuhara Karlova ke županije, kojom je u vrijeme kada je projekt pokrenut predsjedala Ivana Vukmani . Karlova ka županija ima izuzetne resurse kada je u pitanju gastronomska ponuda, primjerice slatkovodnu ribu, divlja te bogatstvo samoniklih šumskih plodova, gljiva i kestena. Svoj doprinos dali su 18 hotela i restorana s karlova kog podru ja te poljoprivredni proizvo a i, vinari, sirari, p elari te tako, uz tradicijska jela, knjiga sadržava i pri e o tradiciji proizvodnje sireva, tradiciji autohtonoga ogulinskog kupusa, pri u o proizvodnji vina, karlova koj pivovari te o proizvodnji meda i proizvoda od meda. Uz Karlova ku županiju projekt su poduprli: grad Karlovac, Karlova ka pivovara, Ceh ugostitelja Karlova ke županije te Hrvatska gospodarska komora. Cilj je ponuditi ono što svijet traži, a to su upravo autohtona jela koja se ne mogu ponuditi ako nema proizvo a a autohtonih proizvoda koji e ih ponuditi restoranima u kojima se pripremaju takva jela, istaknuo je predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni, koji je kao predstavnik struke sudjelovao u prezentaciji. Uz to je rekao da je izdavanje takve kuharice na in da se ta jela sa uvaju. Knjiga je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku te je vrijedna dopuna turisti koj promidžbi Karlova ke županije. Za idejno rješenje, grafi ku pripremu i fotografije zaslužan je studio Identitity iz Karlovca.

Nova brošura Turisti ke zajednice Karlova ke županije “Jeste li znali…?” U izdanju Turisti ke zajednice Karlova ke županije objavljen je novi turisti ki vodi ija je svrha promijeniti mišljenje o Karlova koj županiji i potaknuti zanimanje za Karlovac i okolicu. Istodobno, želja izdava a bila je da bližem i daljem okruženju i na taj na in prikažu Karlovac i okolicu kao zanimljivo podru je mnogobrojnih izletni kih mogu nosti. Brošura je prikaz mnogih zanimljivosti podru ja koje danas obuhva a Karlova ku županiju i vjeruju da e biti poticaj za posjet i otkrivanje prema osobnim sklonostima svakog posjetitelja. Tematske cjeline na zanimljiv na in itatelju govore o injenicama prema kojima su na neki na in posebni i prema

kojima se njihov kraj razlikuje od okruženja. Autor tekstova i izbora zanimljivosti je Goran Majeti , a grafi ko oblikovanje, koncept i dio fotografija izradio je studio Identity iz Karlovca. Projekt su financirali Karlova ka županija te gradovi Karlovac i Zagreb, a brošura je tiskana u 10 000 primjeraka.

Predstavljen Program razvoja turizma op ine Dugopolje U Dugopolju je po etkom ožujka predstavljen Program razvoja turizma op ine Dugopolje, strateški razvojni dokument s pojedina no razra enim projektima iz podru ja javne turisti ke infrastrukture. Uz analizu postoje eg stanja, Program sadržava i viziju razvoja turizma u op ini te resursnu osnovu s kojom Dugopolje trenuta no raspolaže. Naru itelj Programa bila je prošle godine osnovana Turisti ka zajednica op ine Dugopolje, a za izradu je zaslužna konzultantska tvrtka Mare projekti iz Splita. Program se zasniva na razvoju aktivnog i sportskog turizma s naglaskom na špilju Vranja u u naselju Kotlenice i planinu Mosor kao budu a turisti ka odredišta. Izradi Programa prethodile su dvije radionice i jedna javna tribina kako bi svi zainteresirani subjekti iz podru ja turizma i ugostiteljstva, ali i predstavnici javnih službi i lokalne samouprave iz dugopoljske op ine mogli dati svoje prijedloge i smjernice za razvoj turizma u tom do sada turisti ki neatraktivnom dijelu Dalmatinske zagore. Turizam u Dugopolju dopunit e gospodarske mogu nosti lokalnog stanovništva, a gostima ponuditi mjesto ugodnog boravka nadomak svih važnijih srednjodalmatinskih znamenitosti, promi u i održivost i štite i lokalne resurse i vrijednosti. Dugopolje e svojim bogatim rekreativnim, zabavnim, sportskim i autohtonim sadržajima omogu iti kvalitetan i ugodan boravak u prirodnom okruženju svim svojim stanovnicima i gostima.

Nova Turisti ka karta Križevaca i Kalni kog prigorja Turisti ka zajednica grada Križevaca izdala je u ožujka novu turisti ku kartu na hrvatskom i engleskom jeziku. Karta pokriva podru je grada Križevaca i Kalni kog prigorja (Kalnik, Gornja Rijeka, Sv. Petar Orehovec, Sv. Ivan Žabno) i na vizualno zanimljiv na in predstavlja mnoge sadržaje i atrakcije, daje pregled kulturnih sadržaja, mogu nosti smještaja, turisti ku ponudu, sportske aktivnosti i staze te kalendar doga aja. U njoj je dan pregled glavnih i sporednih cesta, biciklisti kih putova, planinarskih staza i putova te e svakom putniku pomo i da pomno istraži nepoznate kutke Kalni kog prigorja, otkrije zanimljive povijesne spomenike, posjeti starinske vinogradarske klijeti, proba lokalne proizvode. Karta se može nabaviti u Turisti kom uredu u Križevcima i Kalniku, smještajnim objektima u gradu te na internetskoj stranici Turisti ke zajednice grada Križevaca (www.tz-krizevci.hr).

Do po etka glavne turisti ke sezone pokre e se aplikacija SECRET ZADAR Turisti ka zajednica grada Zadra u svojemu svakidašnjem djelovanju nastoji pratiti suvremena tehnološka dostignu a i uvrstiti ih u svoj program rada i djelovanja, a kvalitetnije i uspješnije pozicioniranje Zadra na stranom i doma em

VIJESTI IZ SUSTAVA

111

Turisti ka zajednica grada Pore a predstavila novi vizualni identitet: “You complete us…”

Turisti ka zajednica grada Novog Vinodolskog u 2013. godini izdala je novu imidž brošuru “City of nature, beauty & history”. Dizajnirao ju je akademski slikar Ivan Balaževi . Brošura obuhva a op enite podatke, podatke o smještaju (hoteli, turisti ke agencije) te podatke vezane za kulturni turizam u Novom Vinodolskom. Tako er daje prikaz mnogobrojnih zanimljivosti Novog Vinodolskog kao što su Nebeski labirinti, Vidikovci, Staklena kapelica te prikaz tradicionalnih manifestacija (Ružica Vinodola, Me unarodni ljetni karneval). Brošura sadržava i opis okolnih turisti kih mjesta, tj. Povila i Klenovice. Upotpunjena je prekrasnim fotogra jama, a prevedena je na etiri jezika: hrvatski, engleski, njema ki i talijanski. Izdana je kako bi budu i gosti bili što bolje obaviješteni o zanimljivostima i turisti koj ponudi Rivijere Novi Vinodolski. Naklada brošure je 30 000 primjeraka.

Nakon gotovo pola stolje a dogradnje, preure enja i obnove, Sokol grad u Konavlima je od 1. travnja 2013. godine otvoren posjetiteljima. Njime upravlja Društvo prijatelja dubrova ke starine, a rije je o prvorazrednoj srednjovjekovnoj atrakciji, utvrdi koja je u posjedu Dubrov ana od 1420. godine. Izgra en na stancu podno kamenih klisura što se izdižu iznad Dunave, s pogledom na konavosku plodnu dolinu te još od ilirskih vremena Sokol grad stoji i prkosi burnim stolje ima. Slojevi zemlje koji su se stolje ima taložili podno stanca na kojem je izgra en otkrili su kako je to mjesto bilo naseljeno još u bakrenom dobu (2000. godina prije Krista). Prona ene su i bakrene zdjele koje tome svjedo e. U obnovljenoj tvr avi bit e izloženi svi nalazi na eni podno tvr ave i u njoj. Njezinom obnovom od prihoda Društva prijatelja dubrova ke starine, stekli su se uvjeti za primanje posjetitelja.

Imidž brošura

Sokol grad

U Rijeci su otvorena dva nova hostela Kosy i Dharma, ime se dodatno poboljšala ve sada dobra ponuda te vrste smještaja. Hostel Kosy smješten je u središtu grada, u blizini poznatoga Kosog tornja, a gleda izravno na gradsku šetnicu Korzo. Svoje ime duguje, uz blizinu Kosom tornju, prijateljskoj i ugodnoj “cosy” atmosferi kojom hostel zra i. Nudi 19 ležaja u raznobojnim sobama i spavaonicama. Smješten na Pe inama, Hostel Dharma uvodi novosti na više na ina – jedinstveni je primjer prenamjene industrijskog prostora za turisti ke svrhe, a promi e i holisti ki pristup turizmu, što uz no enje uklju uje vegetarijansku prehranu te razli ite oblike aktivnog odmora – jogu, opuštaju e tehnike, meditaciju, izlete u prirodu. Uz 48 ležaja, na raspolaganju su vegetarijanski bistro i višenamjenska dvorana, otvoreni i vanjskim korisnicima.

Na poziv za odabir Originalnoga lošinjskog suvenira za 2013. godinu, koji Turisti ka zajednica grada Malog Lošinja provodi ve sedmu godinu zaredom, javilo se 26 autora sa 67 suvenira. Komisija je odabrala 17 suvenira koje je izradilo 11 autora. Ovogodišnja novost jest da je kao podtema biran i originalni suvenir otoka Suska, a u vezi s tim odabrana su tri suvenira. Prijavljeni suveniri morali su ispunjavati uvjete povezanosti s cresko-lošinjskim oto jem i biti kvalitetno izra eni od prirodnih materijala. Paletom autohtonih proizvoda kojom su proizvo a i potaknuti na suradnju te inovacijom i kreativnoš u autora suvenira, oboga ena je turisti ka ponuda toga podru ja. Svi proizvo a i koji su ove godine dobili certifikat za autohtoni suvenir, kao i svi dosadašnji, ve petu godinu zaredom imaju mogu nost prodavati proizvode na Miomirisnim festivalima u organizaciji Turisti ke zajednice grada Malog Lošinja, a tada im grad omogu uje besplatnu javnu površinu u svrhu poticaja proizvodnje i napretka razvoja malih obrta i zanata. Grad Mali Lošinj e i dalje davati na uporabu besplatne javne površine za potrebe Miomirisnog festivala koji e se u predsezoni, od 1. travnja do 15. lipnja te u posezoni, od 15. rujna do 15. listopada, održavati svake subote ujutro na malološinjskom trgu.

Kosy i Dharma – “friški” rije ki hosteli

Originalni lošinjski suvenir

Turisti ka zajednica grada Pore a je 13. ožujka 2013. godine predstavila svoj novi vizualni identitet: “You complete us…”, iji je autor Studio Sonda, u suradnji s Davorkom Tumpi i Anselmom Tumpi em. Pozivni natje aj u kojem je u prvom krugu pozvano deset, a u drugom krugu jedanaest izvo a a službeno je zaklju en u prosincu 2012. godine. Ocjenjiva ki sud proglasio je najboljim rješenjem prijedlog Studija Sonda jer je ponudio najbolja rješenja za osnovne zadatke koji su se tražili u natje aju, to jest ponudio je dojmljiv, privla an (moderan) i funkcionalan vizualni identitet koji e znatno pridonijeti Pore u pri u estalim promidžbenim aktivnostima. Tako er e biti prepoznatljiv te jedinstvenim pristupom privu i pozornost sadašnjega i budu eg posjetitelja, a ujedno posjeduje visoku aplikativnost na sve vrste promidžbenih materijala.

Vijesti iz sustava

turisti kom tržištu nastoji posti i u inkovitim i mjerljivim oglašavanjem, poboljšanjem internetskih stranica odredišta, dizajnom, razvojem aplikacija. Velika pozornost posve uje se internetskim stranicama www.tzzadar.hr koje su dvije godine zaredom na najve em nacionalnom natje aju za najbolje internetske stranice uvrštene me u najbolje u zemlji i regiji. Uvažavaju i veliku važnost mobilnih tehnologija, Turisti ka zajednica grada Zadra razvila je i mobilnu ina icu svojih internetskih stranica (http://m.tzzadar.hr). Tako er, upravo se radi na razvijanju vlastite aplikacije za android i iOS platforme, koja e biti gotova prije glavne turisti ke sezone. S pomo u aplikacije SECRET ZADAR mo i e se doznati zanimljivosti i nedovoljno poznate injenice o važnim i zanimljivim zadarskim spomenicima, doga ajima te osobama iz povijesti grada i sl., a omogu it e i izravan pristup putem mape na kojoj je prikazana pojedina lokacija te kratki opis i fotografije, uz mogu nost dijeljenja fotografija i opisa na društvenim mrežama. Aplikacija e se preuzimati bez naplate. U svakidašnjem poslovanju i komunikaciji s gostima vrlo je važno i povezivanje s društvenim mrežama pa tako Turisti ka zajednica grada Zadra ima svoj profil na Facebooku (Zadar Tourist Board) i stranicu (Like Zadar), te Instagram (#likezadar) i profil na Twitteru.

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

112 Nova internetska stranica Turisti ke zajednice grada Paga

Turisti ka zajednica grada Paga je 1. ožujka 2013. godine pustila u rad obnovljenu i redizajniranu internetsku strancu namijenjenu budu im turistima, ali i iznajmljiva ima soba i apartmana u Pagu. Svrha te stranice bila je informativnost te da svi koji žele posjetiti Pag na njoj na u potrebne informacije na etiri jezika: engleskom, njema kom, talijanskom i poljskom, a u budu nosti e se prevesti na još nekoliko stranih jezika, prema statistici zemalja dolazaka. Na stranici su predstavljeni podatci o bogatoj kulturnoj baštini grada Paga, poznatoj paškoj ipki, paškom siru te ostali gastronomski specijaliteti, popis iznajmljiva a soba i apartmana, hotela, kampa, restorana, karte koje pokazuju kako do i do Paga uz korisne poveznice, jednodnevni izleti i sve aktivnosti koje grad nudi. Na stranici e biti i najave doga aja te sve aktualnosti vezane za rad Turisti ke zajednice, istaknula je direktorica Turisti ke zajednice grada Paga Željka Mileti . Iznajmljiva ima je omogu ena online prijava gostiju te im je postavljen primjerak ispunjavanja uplatnice pri uplati boravišne pristojbe i turisti ke lanarine. Uz to, na stranici se mogu prona i svi propisi vezani za turisti ku djelatnost.

OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko Turisti ka zajednica grada Jastrebarskog osmislila je novi projekt pod nazivom OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko, u sklopu kojeg je izra ena i Vinska putovnica – podregija Plešivica, kojom je dodatno oboga en turisti ki sadržaj Plešivice i grada Jastrebarskog. Brošura je predstavljena 12. ožujka 2013. godine u vinskom baru “Dobra vina”, u Green Gold centru u Zagrebu, a na promociji je bilo stotinjak uzvanika, me u kojima su bili mnogi uglednici, predstavnici državnih institucija, predstavnici medija, turisti kih agencija i vinari koji su, popunivši zahtjev za izdavanje, postali ponosni vlasnici Vinske putovnice. U brošuri OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko predstavljeno je devetnaest vinara iz vinske podregije Plešivice te jaskanski ba var, jedan od dvanaest preostalih u Hrvatskoj. Kod imena svakog vinara u brošuri je prostor za pe at, kojim e se ovjekovje iti posjet tomu vinaru, a svrha je obi i što više objekata i skupiti što više pe ata koji donose vrijedne nagrade. Ve s pet prikupljenih pe ata u uredu Turisti ke zajednice grada Jastrebarskog može se preuzeti prva nagrada, a glavna nagrada, za sve prikupljene pe ate u putovnici je prava mala drvena ba va u kojoj se može uvati vino omiljenog vinara. Osnovni motiv Vinske putovnice je privu i doma e i strane turiste da posjete Plešivicu te uživaju u svim njezinim blagodatima: kvalitetnom vinu, doma oj hrani, smještaju, prekrasnim pejzažima i “doma em ugo aju” te da se ponovno vrate.

Nova brošura “Utvrde i dvorci” sjeverne Hrvatske Grupacija Turisti kih zajednica deset gradova kontinentalne Hrvatske izdala je drugu zajedni ku brošuru pod nazivom “Utvrde i dvorci” u kojoj tematski obra uje najvažnije gra evine te vrste na podru ju gradova: akovca, Jastrebarskog, Karlovca, Koprivnice, Krapine, Samobora, Siska, Varaždina, Velike Gorice i Zagreba. Svaki od spomenutih gradova predstavljen je na dvije stranice teksta i fotografija, a uz dvorce i utvrde te doga aje vezane za njih, dio teksta posve en je i op im informacijama o gradovima. Brošura je predstavlje-

na 7. ožujka 2013. godine u dvorani Hrvatske gospodarske komore u Koprivnici, a predstavio ju je direktor Turisti ke zajednice grada Koprivnice Renato Labazan, iji je ured i koordinirao izdavanje te publikacije. Brošura, uz turisti ku, ima i vrlo važnu edukativnu ulogu te se osim potencijalnim posjetiteljima, turisti kim agencijama i turoperatorima na sajmovima i turisti kim uredima, planira distribuirati i u osnovnim školama diljem Hrvatske kako bi skrenula pozornost na valorizaciju kulturne baštine kontinentalne Hrvatske i mogu nost njezine uporabe u turisti kom smislu. Uz hrvatski jezik, izdana je i na engleskom, njema kom, talijanskom i ma arskom jeziku, a njezinu realizaciju sufinancirala je Hrvatska turisti ka zajednica.

Internetski videoportal turisti ke ponude Sisa ko-moslava ke županije Turisti ka zajednica Sisa ko-moslava ke županije otvorila je internetski videoportal turisti ke ponude Sisa ko-moslava ke županije. Svrha mu je poboljšati i predstaviti turisti ke ponudu i to tako da zainteresiranom posjetitelju ili putni koj agenciji daje mnogo više informacija nego što bi mogli dobiti samo na osnovi slika i/ili teksta. Taj videoportal sastavni je dio internetske stranice Turisti ke zajednice Sisa ko-moslava ke županije www.turizam-smz.hr i kao takav, mjesto izravnog kontakta zainteresiranog posjetitelja ili putni ke agencije s pružateljima pojedinih turisti kih proizvoda ili usluga. U sklopu videoportala postavljeno je i nekoliko kamera u najposje enijim turisti kim mjestima u Sisa komoslava koj županiji (Park prirode Lonjsko polje, Hrvatska Kostajnica, Topusko, Sisak) koje omogu uju beži ni videostreaming turisti kih panorama tih lokacija tijekom cijele godine. Izrada internetske stranice i internetskog videoportala uklju uje dizajn nove višejezi ne stranice www.turizam-smz. hr s novim kreativnim dizajnom svih podstranica, mogu nost online rezervacije svih smještajnih kapaciteta u županiji, dizajn Facebook stranice i svih Custom Tabova, dizajni Twitter i YouTube pozadine. Dizajn i izrada internetskog videoportala u sklopu nove internetske stranice uklju uje, preglednom navigacijom uz CMC sustav, jasnu integraciju videozapisa, tj. videooglasa svih registriranih turisti kih subjekta u županiji. Na ve em podru ju koje obuhva a Park prirode Lonjsko polje nema mogu nosti priklju ka na internetsku vezu jer ne postoji zanimanje za postavljanje koncesijskog raspona mreže i frekvencije na tom podru ju. Budu i da je na turisti kim odredištima potrebno sustavno i planski raditi na stvaranju dodatne vrijednosti tih podru ja u planu je na podru ju Parka prirode Lonjsko polje, na kojemu u registriranim smještajnim kapacitetima ne postoji mogu nost pla anja putem POS ure aja (kreditne i debitne kartice), nema beži nog pristupa internetu (WiFi) te online rezervacije smještaja, što su neke od glavnih primjedbi gostiju koji borave na tom podru ju, Turisti ka zajednica Sisa ko-moslava ke županije riješila je taj problem tako što je omogu ila pristup internetu putem satelitskog prijamnika. Za tu namjenu osigurala je svim registriranim turisti kim subjektima na tom podru ju prijamnike i ra unala putem kojih se signal može primiti i koji svakom gostu omogu uje beži ni pristup internetu te mogu nost pla anja putem POS ure aja ili rezervacije smještaja putem onlina rezervacijskog alata. Rješavanjem toga problema stvara se dodatna vrijednost svih turisti kih subjekata, ali i cijelog podru ja Parka prirode Lonjsko polje.

VIJESTI IZ SUSTAVA

113

Cikloturizam je jedan od boljih na ina kako da se objedine rekreacija, na in života i prirodne ljepote u emu mogu uživati ljudi svih dobnih skupina. U gradu Gospi u gostima je ponu eno osam biciklisti kih staza (397 km) koje obuhva aju sve atrakcije i tvore jedinstven turisti ki doga aj. Zato su tiskane i nove brošure pod nazivom “Putovima Velebita i Velikana”. Brošura je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku. Druga brošura koja je izašla iz tiska, koju je izdala Turisti ka zajednica grada Gospi a, vezana je za lik i djelo dr. Ante Star evi a, a pod nazivom “Veliki Žitnik – rodno mjesto dr. Ante Star evi a, Oca Domovine”, tiskana je na hrvatskom jeziku. Vezano za tu temu postavljene su i info plo e koje upu uju na to gdje se nalazi rodna ku a toga velikana. Tako er, u pripremi je i brošura “Smještaj u gradu Gospi u”, koja e objediniti sve smještajne jedinice u gradu.

Brošura “Obiteljski smještaj” Turisti ka zajednica grada Raba je po etkom ove godine uspješno dovršila brošuru “Obiteljski smještaj” u kojoj predstavlja svoje privatne iznajmljiva e soba, apartmana, vila i ku a za odmor. Brošura je otisnuta na hrvatskom, engleskom, njema kom, talijanskom i slovenskom jeziku. “Obiteljski smještaj” sadržava sve informacije koje su potrebne zainteresiranom turistu: adrese, telefonske brojeve, e-mail adrese vlasnika, piktograme koji govore o udaljenosti vlasnikove ku e od plaže, mora, trgovine, središta grada i sli no. Upisan je i kapacitet soba i apartmana kojima vlasnik raspolaže. Smještaj je raspore en abecednim redom po turisti kim mjestima na otoku Rabu s kratkim opisima svakog mjesta na pet spomenutih jezika.

pozicionira lokaciju, oblikovati turisti ki vizualni identitet Rogoznice, izraditi strateški plan komunikacije s kratkoro nim i dugoro nim ciljevima te odabrati klju na promotivna sredstva i medije za komunikaciju. Sve daljnje marketinške aktivnosti Turisti ke zajednice op ine Rogoznice temeljit e se na rezultatima proizašlim iz ovog projekta, radi smještaja Rogoznice kao visoko rangiranog i prepoznatljivog odredišta na hrvatskoj turisti koj karti.

Turisti ka karta “Turisti ki putovi Ivani -Grada, Kloštar Ivani a i azme” Na imanju Kezele – seoski turizam u Šume anima, 4. travnja 2013. godine predstavljen je novi turisti ki projekt – turisti ka karta pod nazivom “Turisti ki putovi Ivani -Grada, Kloštar Ivani a i azme”. U organizaciji Turisti ke zajednice Ivani -Grada, Turisti ke zajednice grada azme, op ine Kloštar Ivani i Kezele – seoskog turizma pokrenut je zajedni ki projekt kako bi se objedinila turisti ka ponuda i obuhva eno podru je u inilo zanimljivijim na turisti kom tržištu. Dragutin Kezele, doma in i autor projekta istaknuo je da turisti u ovom kraju borave nekoliko dana, obi no vikendom te da bi što više ispunili njihove potrebe i želje kao gosta i kako bi njihov boravak bio što bogatiji i ispunjeniji raznim doživljajima i sadržajima, pokrenula se ideja stvaranja zajedni kog projekta kojim bi se objedinila turisti ka ponuda. Kartu je oblikovao i za tisak pripremio Krešimir Ivan ek, a u izradi i izdavanju sudjelovale su Turisti ka zajednica Ivani -Grada, Turisti ka zajednica grada azme i Turisti ka zajednica Kloštar Ivani . Brošura “Turisti ki putovi Ivani -Grada, Kloštar Ivani a i azme” sadržava potrebne informacije koje su prostorno i tematski raspore ene na karti poput tradicijskih gastronomija, vinskih putova, društvenih i kulturnih doga aja, ponuda rekreacije u prirodi i time zadovoljava potrebe gostiju koji do u na to podru je.

Interaktivni mobilni vodi

Turistima je od travnja na otoku Rabu, uz tiskane promidžbene materijale, dostupan i interaktivni mobilni vodi na zaslonima njihovih mobilnih ure aja. Zahvaljuju i tom vodi u svaki turist koji boravi na otoku i raspolaže mobilnim ure ajem koji podržava tu aplikaciju, može dobiti potrebnu informaciju vezanu za otok Rab 24 sata na dan. U vodi u su podaci o turisti koj ponudi otoka Raba, smještajnim mogu nostima, gastronomiji, spomenicima kulture, kulturnim i zabavnim doga ajima te o ostaloj ponudi otoka. Turisti e tako er pomo u te aplikacije mo i preuzeti interaktivnu kartu otoka Raba te pro itati kratke tekstove o kulturnim znamenitostima, nazivima ulica u starogradskoj jezgri, plažama i ostalim zanimljivim sadržajima. Aplikacija interaktivnoga mobilnog vodi a mo i e se preuzeti putem službene internetske stranice Turisti ke zajednice grada Raba.

Brendiranje Rogoznice Turisti ka zajednica op ine Rogoznica je u suradnji s tamošnjom op inom po ela stvarati prepoznatljiv brend Rogoznice. Prva faza tog projekta je ve po ela te se nakon provedenoga iscrpnog istraživanja o posebnostima rogozni kog kraja po inju prikupljati konkretni prijedlozi i rješenjima. Ciljevi prve faze su: oblikovati slogan koji

“Mo varni empres” – ure enje spomenika parkovne arhitekture Kako bi se zaštitila prirodna baština grada Solina te obogatila turisti ka ponuda, solinska Turisti ka zajednica u suradnji s gradom pokrenula je projekt “Mo varni empres” koji je dobio i potporu Hrvatske turisti ke zajednice. Mo varni empres je zašti eni spomenik parkovne arhitekture. Raste uz jadransku obalu, a starost mu je procijenjena na 100 godina. Zanimljivo je da je njegov prirodni areal uz obale Meksi kog zaljeva, SAD-a i isto ne Azije, a vjeruje se kako ga je u Solinu zasadio jedan pomorac. Budu i da je empres, unato tomu što je 1996. proglašen zašti enim spomenikom prirode, bio u poprili no zapuštenom stanju, Turisti ka zajednica grada Solina i grad Solin, potaknuti vrijednoš u toga stogodišnjaka, odlu ili su zaštititi prostor oko njega i pretvoriti ga u odmorište, emu pogoduje i lokacija empresa na vrlo prometnom smjeru prema zra noj luci Resnik. U Turisti koj zajednici grada Solina vjeruju kako e projekt ure enja okoliša i postavljanje interpretacijske plo e uz sam empres pomo i da se on zaštiti kao prirodna baština Solina, ali i da e se time privu i više gostiju.

Vijesti iz sustava

Nove brošure Turisti ke zajednice grada Gospi a

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

114 Mobilna aplikacija “Trogir on your palm”

Turisti koji e ove godine posjetiti Trogir imat e novu mogu nost informiranja o destinaciji, jer je izra en vodi kroz destinaciju za smart i android telefone “Trogir on your palm”. Aplikacija je napravljena kako bi se kvalitetnije predstavila turisti ka ponuda Trogira, a prilago ena je za uporabu na svim smart telefonima. Svrha joj je dati turistima pouzdane informacije, nužne prije njihova putovanja te za vrijeme boravka u tom gradu. Geolokacijskog je karaktera, odnosno služi kao vodi kroz grad na dlanu, a može se preuzeti na app storeu ili u itati putem QR kodova.

Nova tematska staza na otoku Bra u – “Dol evita” Pješa ka staza “Dol evita” , zajedni ki projekt Turisti ke zajednice grada Supetra i op ine Nerežiš e, omogu it e gostima šetnju prekrasnom prirodom otoka Bra a te im donijeti pri u o njegovoj gastronomskoj ljepoti, kulturi i tradiciji življenja. Na stazi koja po inje u blizini agroturizma “Ranjak” iznad Supetra nalazi se pet restorana, konoba i agrodoma instava, dvije umjetni ke galerije i obiteljska vinarija, koje su zajedni ki sadržaj “Dol evite”. Staza ve inom prati stare kale i putove na tom podru ju i duga je nešto više od šest kilometara, spaja objekte na podru ju Supetra, u Donjem Humcu i Dra evici – još neotkrivenim draguljima bra ke arhitekture i na ina življenja. Uz stvaranje novoga turisti kog proizvoda, svrha pješa ke staze “Dol evita” jest pove ati prodaju maslinova ulja, vina, suvenira od bra kog kamena i ostalih autohtonih proizvoda.

Split City Break Na radnom sastanku s predstavnicima turisti koga gospodarstva, ponajprije agencijama i hotelijerima, 27. ožujka 2013. godine direktor Turisti ke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella i direktor Turisti ke zajednice grada Splita Vedran Matoši predstavili su Split City Break ponudu. Rije je o zajedni kom projektu kojim se želi privu i europske goste u Split i njegovu okolicu izvan glavne sezone. Projekt koji je osmišljen kao trodnevni boravak u gradu po povoljnijoj cijeni hotelskog smještaja uklju uje Split Card za besplatan ulaz u muzeje, besplatne ulaznice za kazalište i vodi a za razgledavanje grada. Radi što bolje povezanosti Splita s europskim metropolama, turisti ke zajednice su nacionalnom prijevozniku Croatia Airlinesu s milijun kuna su nancirale letove u predsezoni kako bi kona na cijena zrakoplovne karte korisnicima u predsezoni bila što povoljnija. Tako e od 5. travnja do 21. lipnja te od 20. rujna do 25. listopada, Split City Break nuditi mogu nost izravnih letova iz Londona, Züricha, Be a, Beograda, Frankfurta, Münchena i Rima s produljenim boravkom vikendom u Splitu, ali i mogu nost mnogih izleta i obilazaka poznatih mjesta u cijeloj županiji.

Godina grada Trogira i Muzej grada Trogira Godina 2013. je važna za kulturu i turizam Trogira pa zato Turisti ka zajednica grada Trogira i Muzej grada Trogira obilježavaju 50 godina postojanja.

Grad je sve eš e doma in uglednih predstavnika javnih medija i poznatih osoba iz cijelog svijeta što mu osigurava svjetsku turisti ku i kulturološku afirmaciju koja je kulminirala uklju enjem u UNEP-ov popis 100 povijesnih jezgri Mediterana (1987.) te kona nim upisom u registar UNESCOve svjetske baštine (1997). Muzej je osmišljen i postavljen na na in da ukratko prikazuje povijesni i umjetni ki razvoj grada od osnutka do danas. Na takav na in posjetitelj, koji prvi put dolazi u Trogir, ima priliku više doznati o osnovnim obilježjima i ulozi Trogira kroz povijest. Gra a u muzeju je razli ita, razvrstana po pojedinim zbirkama ili pohranjena u uvaonicama. Postav je u jednom dijelu zastario, ali se zgrada ve dugo godina obnavlja, a predmeti se restauriraju, pripremaju i se za novi suvremeni postav. Muzej je otvoren tijekom cijele godine. Pedeseti jubilej zajedni kog rada i postajanja proslavit e se izložbom “Povijest Turisti ke zajednice grada Trogira” koja e se održati od 3. do 14. listopada 2013. godine.

Radionica TRASH ART TRASH ART je projekt kojem je svrha osvijestiti mlade o stanju gomilanja otpada u neposrednoj okolini te razvijati proaktivno stajalište o mogu nosti stvaranja novih umjetni kih i uporabnih vrijednosti. Važna je edukacija na povijesno-umjetni koj osnovi kojoj je uloga obavijestiti mlade o umjetnicima i djelima TRASH ARTA. Iskorištavanjem odba enih stvari koje prikupljaju kod ku e i više se njima ne koriste, poput razli ite ambalaže, plasti nih boca, epova, ošte enih igra aka, ostataka tekstila, vune, žica, vijaka, daš ica i razli itih predmeta, u enici kreativnim, stvarala kim procesom promišljaju, prou avaju i oblikuju nove vrijednosti i predmete. Odba eni predmeti postaju tako ljudski ili životinjski likovi u raznim situacijama ili položajima koji nose odre enu poruku i stvaraju odnos s publikom. Putem svojevrsne angažirane akcije u enici ostvaruju komunikaciju s publikom (konzumentima) i tako je poti u na razmišljanje, djelovanje i izražavanje mišljenja. A u završnom procesu te skulpture u enici fotografiraju na razli itim lokacijama u gradu Zaboku, na mjestima gdje dominira sme e ili gdje se gomila otpad, kao svojevrsne male “spomenike” koje je preoblikovala ljudska ruka i dala im odre eni smisao.

Inovativna internetska stranica u službi promidžbe EDEN odredišta Nin

Zbog kvalitetnije promidžbe Turisti ka zajednica grada Nina je u suradnji s tvrtkom Fer projekt iz Zadra izradila potkraj 2012. godine novu inovativnu i kreativnu internetsku stranicu na adresi www.nin.hr. Po etkom 2013. godine stranica je dopunjena fotografijama, tekstovima, a uz engleski postavljena je i na njema kom jeziku. Svrha te internetske stranice je jednostavnije i funkcionalnije snalaženje posjetitelja te njihovo upoznavanje s bogatom prirodnom i kulturnom baštinom magi noga gradi a u jedinstvenoj laguni. Uklju uje osamsto prekrasnih fotografija, videopriloga te mnoge korisne informacije o smještaju: Zaton Holiday Resort, aparthotel, privatni smještaj i obiteljski kampovi, zatim o gastronomskoj ponudi i manifestacijama. Za iznajmljiva e su pripremljene korisne informacije poput: online prijave gostiju, upute za vlasnike ku a ili stanova za odmor, razni propisi u turizmu i dr. Posebne su rubrike: pjesnikova klupa, ideje za vaš savršen dan te rubrika gdje se postavljaju korisni partnerski linkovi

115

iz podru ja turizma. Postavljene su zanimljive informacije o posebnostima odredišta (sol, ljekovito blato, pti ji svijet...) te o aktivnostima kojima se turisti mogu baviti za vrijeme boravka u Ninu. Svojim dizajnom i funkcionalnoš u internetska stranica Nina privla i pozornost jer novi vizualni identitet sadržava posljednje trendove koji e u posjetiteljima probuditi želju da posjete Nin – europsku destinaciju izvrsnosti.

Redizajn imidž brošure poluotoka Pelješca Turisti ke zajednice op ina Orebi a, Trpnja, Janjine i Stona s poluotoka Pelješca nastavljaju suradnju te su za 2013. godinu redizajnirali imidž brošuru poluotoka Pelješca. Predstavljena je u formatu A4 na osam jezika: hrvatskom, njema kom, talijanskom, eškom, engleskom, francuskom, poljskom i ruskom. Na 16 stranica brošure teme su podijeljene prema cjelinama: op i dio, plaže i aktivni odmor, enološka i gastronomska ponuda, tradicijski pelješki recepti te mapa poluotoka.

Turisti ka zajednica op ine Tuhelj izradila je po etkom 2013. godine novi logo i novu internetsku stranicu (www.tztuhelj. hr). Logotip predstavlja toplice, ljekovito blato i vodu, zelene brežuljke i posve prati brend Hrvatskog zagorja “Bajka na dlanu”. Internetska stranica predstavlja turisti ku ponudu tuheljske op ine, daje informacije o radu i aktivnosti Turisti ke zajednice op ine Tuhelj, o održavanju manifestacija te o dodatnim sadržajima u toj op ini. Tako er, na stranici su dostupne karte biciklisti kih i pješa kih staza te multimedijalni sadržaj s galerijama slika i virtualnim šetnjama. Svrha nove internetske stranice je virtualnom šetnjom obavijestiti budu e goste o turisti koj ponudi tuheljske op ine. Izradu logotipa i internetske stranice sufinancirala je Hrvatska turisti ka zajednica Programom potpore za turisti ke zajednice na turisti ki nerazvijenim podru jima.

Otvorenje novog ureda Turisti ke zajednice op ine Tuhelj U sklopu hotela Well u Termama Tuhelj, 29. ožujka 2013. godine otvoren je novi turisti ki ured Turisti ke zajednice op ine Tuhelj. Ured je službeno otvorio predsjednik Turisti ke zajednice Armando Slavi ek u nazo nosti direktorice Turisti ke zajednice Valentine Ve eri -Gorupi i lanova Turisti ke zajednice iz redova Skupštine, Turisti kog vije a i Nadzornog odbora. Na otvorenju je bila i županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borov ak, koja je zaželjela mnogo uspjeha u radu. Ured je opskrbljen paletom promidžbenih materijala i zasigurno e posjetiteljima i gostima toga kraja dati sve korisne turisti ke informacije.

Projekt “365 dana Riviere” Grad Opatija i op ina Piran ostvarili su prekograni nu suradnju u sklopu projekta “365 dana Rivijere”, kojim se nastoji postupno stvoriti i isporu iti atraktivan i konkurentno integrirani turisti ki proizvod na temelju jedinstvenih

Nova internetska stranica za cikloturizam

Novi logo i internetska stranica Turisti ke zajednice op ine Tuhelj

mogu nosti Opatijske i Portoroške rivijere. Vode i partner na projektu je op ina Piran, dok su projektni partneri Turisti ka zajednica Portorož, Turisti ka zajednica grada Opatije i grad Opatija. Probni doga aj “Rivijera kroz stolje e” jedan je od šest vode ih destinacijskih turisti kih doga aja u sklopu zajedni kog projekta “365 dana Rivijere” za obje rivijere, a sufinancirala ga je Europska unija iz Fonda za regionalni razvoj. Svrha projekta je unaprijediti, putem inovativnih kulturnih i zabavnih doga aja za obje jadranske rivijere, prepoznatljivost i atraktivnost tako da novi doga aji potaknu dolazak gostiju 365 dana godišnje. Naime, Opatija i Portorož imaju najdulju tradiciju organiziranog turizma u jugoisto noj Europi i smatraju se bivšim najelitnijim odredištima AustroUgarske Monarhije. Zajedni ka tradicija lje ilišnog turizma s neponovljivim povijesnim i prirodnim kulisama obiju rivijera, ujedinjenih kulturnom zabavom, mogu na primjeren na in evocirati razdoblja kojih se svi rado prisje aju kao zlatnih vremena.

Radi stvaranja novih turisti kih sadržaja u Gorskom kotaru, a osobito pokretanja aktivnog turizma, agencija za promociju turizma Promotiv predstavila je 2. svibnja 2013. godine novu specijaliziranu internetsku stranicu za doživljaj Gorskog kotara na dva kota a. Projekt su potpomogli Ministarstvo turizma, Hrvatska turisti ka zajednica i Turisti ka zajednica Kvarnera, partneri su svi gradovi i op ine Gorskog kotara, a vizualno ga je osmislila agencija “Molekula – vizualne kreacije”. Rije je o prvoj fazi projekta Goranske biciklisti ke transverzale, 260 kilometara duge biciklisti ke trase koja povezuje sve gradove i op ine Gorskog kotara, njihove prirodne, kulturne i povijesne atrakcije te gastronomska odredišta, što omogu uje planiranje višednevnoga aktivnog odmora. Staza vodi po postoje im šumskim i lokalnim cestama koje nisu mnogo prometne i namijenjene su ponajprije ljubiteljima prirode i brdskog biciklizma.

Vijesti iz sustava

VIJESTI IZ SUSTAVA

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

116

Novosti

Otvorenje hotela Casa Valamar Sanfior**** Rabac Od ovog prolje a gosti Rapca mogu uživati u obnovljenom hotelu Casa Valamar Sanfior****. Uz suvremeno ure enje unutrašnjeg prostora, prostranije sobe s pogledom na more, vanjski grijani bazen s vodenim efektima i prostranim sun alištem te drugim pogodnostima, Casa Valamar Sanfior pruža i mnoge nove i zanimljive sadržaje putem labinskoga turisti kog brenda Sentona. Nakon opuštaju e masaže božice Sentone doma im eteri nim uljima, koja traje 90 minuta i koja e vam vratiti energiju, u sklopu Sentoninih božanstvenih jelovnika mogu e je uživati u bogatstvu labinskoga gorkog povr a od broskve do komora a, medu od lavande u kombinaciji s doma om skutom, savoru od kvarnerskih srdela te u labinskim krafima. Opuštanje je jednostavnije uz novi bazen s pogledom na otoke Cres i Lošinj uz ukusan i zavodljiv ljubi asti digestivni koktel Sentona sa sirupom lavande i šumskog vo a. Uz novi hotelski trim-kabinet i u sklopu aktivnog odmora u prirodi, gosti e mo i uživati u posebno osmišljenom animacijskom programu “Sentonaday”. Kroz zabavnu pri u o božici Sentoni i njezinim prijateljima, djeca e sudjelovati u radionicama izrade nakita i haljinica od prirodnih materijala te u edukativnim ekološkim šetnjama i igrama na raba kim božanstvenim stazama i šetnicama gdje e više doznati o labinskom samoniklom bilju te morskom i vodenom blagu.

Prihva ena strategija razvoja turizma Dubrova ko-neretvanske županije Skupština Dubrova ko-neretvanske županije je 2. travnja 2013. godine na sjednici prihvatila Strategiju razvoja turizma te županije, kojom se predvi a da e se do 2020. broj no enja pove ati za 60 posto, a prihod od turizma za 50 posto. Broj kreveta trebao bi se pove ati od 10 do 15 tisu a, a porast kongresnog i nauti kog turizma od 300 do 600 posto. Tako er, predvi ena je i obnova još nekih turisti kih kapaciteta, ali i ulaganja u nove turisti ke objekte i male hotele. Kako je istaknuo župan Nikola Dobroslavi , strategija je podijeljena na šest grupacija, što odgovara specifi nostima Dubrova koneretvanske županije, a osnovna ideja je da se sve turisti ke grupacije povežu u jedan sustav koji e se komercijalizirati ponajprije na snazi grada Dubrovnika. Turizam, izjavio je Dobroslavi , u najjužnijoj hrvatskoj županiji može napredovati i s obzirom na zauzetost kapaciteta i kad je rije o prihodima. Strategiju su izradili Zavod za prostorno ure enje Dubrova ko-neretvanske županije i konzultantska tvrtka Horwath Consulting.

Valamar Koralj Romantic Hotel me u deset najboljih svjetskih hotela Kr ki Valamar Koralj Romantic Hotel dobitnik je nagrade “Neckermann Primo Award 2013.” kao jedan od deset najboljih svjetskih hotela prema izboru turoperatora Neckermann Reisena. Nagradu je predstavnicima Valamara na turisti kom sajmu ITB u Berlinu u ožujku predao Oliver Mueck, Contract Manager Neckermann putovanja za isto nu Europu. Nagrada je rezultat istraživanja provedenog me u pola milijuna korisnika usluge turoperatora Neckermann koji su, me u ostalim, ocjenjivali lokaciju, kvalitetu usluge i hranu unutar objekata. “Zadovoljstvo naših gostiju najvažnije nam je u poslovanju. Ova je nagrada još jedan pokazatelj da naši gosti prepoznaju kvalitetu i standard usluge u našim objektima te da potpuno udovoljavamo svim njihovim o ekivanjima. Vrlo smo ponosni na ovu nagradu”, izjavila je Sandra Enders, lanica Uprave tvrtke Valamar hoteli i ljetovališta.

Hotelu Phoenix u Zagrebu nagrada za najbolji romanti ni hotel u Hrvatskoj Po etkom sije nja 2013. godine hotel Phoenix u Zagrebu primio je prestižnu nagradu svjetskoga turisti kog asopisa Luxury Travel Guide za najbolji romanti ni hotel u Hrvatskoj. Rije je o prvom romanti nom hotelu s etiri zvjezdice u Zagrebu koji je uvršten u kategoriju romanti nih hotela za Hrvatsku. Phoenix je potpuno novi koncept hotela, namijenjen romanti nim parovima, poslovnim gostima koji uz smještaj traže odmor i opuštanje od svakidašnja stresa te tematskim skupinama.

Maistrini hoteli Monte Mulini, Lone i Istra osvojili nagradu Travelers Choice u 2013. godini Posljednjih jedanaest godina TripAdvisor dodjeljuje Travelers Choice nagrade najboljim turisti kim objektima u svijetu. U ovogodišnjem glasovanju obuhva eno je više od 650 000 hotela, a nagra eno je više od šest tisu a smještajnih objekata iz osamdeset i dviju država i devet regija. Pobjednici se biraju prema kategorijama “Najbolji hoteli”, “Najluksuzniji smještaj”, “Najpovoljnija ponuda”, “Najbolja usluga”, “Najbolji mali hoteli” i “Najbolji pansioni i odmorišta” na osnovi milijuna komentara, ocjena i mišljenja koje su u jednoj godini dali putnici iz cijelog svijeta. “Upravo su

NOVOSTI

117

Pore ka Lanterna me u 144 najbolja europska kampa Pore ki kamp Lanterna dobitnik je ovogodišnje nagrade “ADAC Best Campsite 2013.” kao jedan od 144 najbolja kampa u Europi. Ta je nagrada nasljednica prošlogodišnjeg ADAC priznanja Superplatz koje je Lanterna tako er osvojila, a od ove godine ime nagrade je promijenjeno te je to sada zajedni ka nagrada najve ih njema kih i nizozemskih autoklubova – ADAC i ANWB. U Europi tu prestižnu nagradu u 2013. godini nose kampovi koji dobiju ocjenu pet zvjezdica (koliko najviše i mogu dobiti), a prethodne godine Supertplatz nagradu dobilo ih je 76, me u kojima je bila i Lanterna. ADAC i ANWB od sada e inspekciju uvjeta u europskim kampovima provoditi zajedno i to jedanput na godinu, a obuhvatit e kategorije: sanitarni prostori, prostor kampa i ostali javni prostori poput ceste, putova i recepcije; dostupnost i kvaliteta trgovina i prostora za prehranu te kvaliteta, kapacitet i ure enje plaža i bazena. Uz Lanternu, koja je osvojila maksimalnih pet zvjezdica, poboljšanje u kvaliteti vidljivo je i u ostalim kampovima kojima upravlja Valamar i koji posluju pod zajedni kim nazivom “Camping on the Adriatic” (www.camping-adriatic.com), a koji su ove godine osvojili bolje ocjene nego prethodne. Pore ki naturisti ki kamp Solaris i novi kamp Krk imaju 4,5 zvjezdice, kr ki Ježevac te pore ki kampovi Istra i Orsera etiri, a pulski kamp Brioni, raba ka Marina i dubrova ki Solitudo osvojili su tri zvjezdice. Prethodnih je godina njema ki autoklub ADAC spomenutu nagradu dodjeljivao samostalno, a od ove godine se ta vode a automobilisti ka organizacija udružila s nizozemskim autoklubom ANWB, pri emu su ujedinili kriterije i utemeljili zajedni ku nagradu i zajedni ki vodi za europske kampove. Tim su projektom ANWB i ADAC stvorili jedinstven europski standard za ocjenjivanje više od 10 tisu a kampova koji su bili prijavljeni za osvajanje nagrade.

Kamp Glavotok na otoku Krku primljen u “Ecocamping” Kamp Glavotok pokraj Malinske na otoku Krku prvi je u Hrvatskoj koji se može pohvaliti prestižnom europskom ekološkom oznakom “Ecocamping”, kojom se odaje posebno priznanje za kvalitetno upravljanje kampovima u skladu s na elima održivog razvoja i ekologije. Dodjeljuje se i proces certificiranja koji obavlja istoimena udruga sa sjedištem u Njema koj, kojoj je glavni cilj promicati ekologiju i održivi razvoj, sigurnost te kvalitetu europskih kampova u najširem smislu. Zato je i jedna od glavnih zada a Ecocampinga uvo enje sustava upravljanja kojim se jam i poslovanje uz strogo uvažavnje ekoloških odrednica te na ela održivoga razvoja, što se poti e upravo certificiranjem kampova. Takvim se sustavom i certifikatom u Europi mogu pohvaliti samo 242 kampa, a elitnom se društvu sada pridružuje i

hrvatski kamp Glavotok. Kamp Glavotok više godina ulaže goleme napore i financijska sredstva u poboljšanje kvalitete te smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Kamp je ve 2010. godine dobio Plavu zastavu i me unarodni certifikat za kvalitetu upravljanja ISO 9001. Me u ostalim koristi se i biološki pro ista vode koja se zatim ponovno koristi za ispiranje sanitarija, dok se voda za pi e dobiva posebnim ure ajem za desalinizaciju morske vode, što ga ini neovisnim o vodoopskrbnoj mreži, te cisternama. Okružen je zašti enom hrastovom šumom, a velika se pozornost posve uje dodatnim sadržajima koji omogu uju izravan dodir s prirodom, dok je ronila ki klub smješten u kampu ujedno i edukacijski centar za biološko istraživanje mora. Tijekom 2012., tj. u prvoj godini uvo enja Ecocamping sustava, kamp je dodatno poradio na svojemu razvoju: ugra eni su novi rashladni ure aji s pove anom energijskom u inkovitoš u, poboljšana su mjesta za skupljanje otpada koja sada jam e ve u iskoristivost pri recikliranju, recepcija kampa obložena je prirodnim izolacijskim materijalima, dodatno je proširena ponuda za vlasnike ku nih ljubimaca te ponuda sadržaja za slobodno vrijeme.

Novosti Francuska

mišljenja milijuna putnika ono što ove nagrade ini posebnima, jer pomažu drugima da doznaju za hotele koji su omiljeni putnicima u svim cjenovnim kategorijama i svim dijelovima svijeta.” Hotel Lone i hotel Istra proglašeni su me u 25 najboljih hotela u Hrvatskoj u kategoriji “Najbolji hoteli” dok je Monte Mulini proglašen jednim od najboljih u kategorijama “Najbolji hoteli”, “Najluksuzniji smještaj” i “Najbolja usluga”.

“Zlatna jabuka 2013.” Opatiji i Rovinju Me unarodna udruga turisti kih novinara i pisaca u turizmu, FIJET, ove je godine dvije godišnje nagrade za najbolja odredišta “Zlatna jabuka” prvi put odlu ila dodijeliti dvama odredištima u istoj zemlji, Opatiji i Rovinju u Hrvatskoj. Nagrade su Opatiji i Rovinju dodijeljene zbog njihove povijesne turisti ke sli nosti, visokih dostignu a u turizmu, blizine odredišta, ali i ulaska Hrvatske u EU ove godine. Do sada su u Hrvatskoj nagradu “Zlatna jabuka” dobili Dubrovnik (1996.), Split (2002.) te Vu edolska kultura (Vukovar-Ilok 2011.). Nagrada “Zlatna jabuka” FIJET dodjeljuje od 1970. godine. Ta je me unarodna strukovna udruga osnovana godine 1954. u Parizu, a danas objedinjava nacionalna udruženja iz 35 zemalja s više od tisu u lanova, me u kojima je i Hrvatska.

Dva Valamarova hotela nominirana za svjetsku turisti ku nagradu Oskar Jedna od najuglednijih svjetskih turisti kih organizacija, World Travel Awards, koja posljednjih 20 godina dodjeljuje priznanja najistaknutijima u turisti koj industriji prema izboru putni kih agenata, turoperatora i javnosti, objavila je nominacije za najbolja europska odredišta, hotele, resorte, prijevoznike, agencije i druge turisti ke subjekte u 2012. godini. Me u nominiranima su i dva hotela grupacije Valamar – Valamar Lacroma Dubrovnik u kategoriji “Vode eg hotela u Hrvatskoj” i Valamar Riviera u Pore u u kategoriji “Vode eg boutique hotela u Hrvatskoj”. Na osnovi objavljenih nominacija otvoren je i proces glasovanja putem internetske stranice www.worldtravelawards.com<http:// www.worldtravelawards.com/, a doma in sve anosti dodjele priznanja za Europu, koja e se održati 31. kolovoza, je Antalya u Turskoj. Svoj glas omiljenom hotelu može se dati do 16. lipnja 2013. godine do kada je glasovanje otvoreno za javnost te poduprijeti uspjeh hrvatskih turisti kih bisera u svijetu. Valamar Lacroma Dubrovnik jedan je od najbo-

BROJ 45 SVIBANJ 2013.

118

ljih dubrova kih hotela na poluotoku Babinu kuku te nudi najvišu razinu usluga i sadržaja onima koji žele uživati u visokoj kvaliteti. Potpuno obnovljen, taj je hotel odabir putnika koji traže kvalitetno mjesto za opuštanje, ali i vode i hotel za kongresni turizam u dubrova koj regiji s kapacitetom od 1 300 gostiju u kongresnoj dvorani. Pore ki hotel Valamar Riviera obnovljen je prije dvije godine te je jedan od vode ih boutique hotela u Istri. Smješten na pitoresknoj pore koj rivi, namijenjen je parovima i mladim obiteljima. Oba su hotela posjetitelji poznatoga svjetskog turisti kog portala TripAdvisor svrstali me u 25 vode ih hotela u Hrvatskoj. Gosti su pri ocjenjivanju hotela istaknuli kako im je u dubrova koj Valamar Lacromi odli na atmosfera, a njih gotovo 60 posto koji su ocjenjivali uslugu, ocijenili su je s izvrsnom ocjenom. Ve ina gostiju bili su parovi i obitelji s djecom. Pore ki hotel Valamar Riviera najbolji je od 33 pore ka hotela prema mišljenju posjetitelja TripAdvisora. Njih 50 posto ocijenilo je hotel izvrsnim, a gotovo 35 posto vrlo dobrim. World Travel Awards se dodjeljuje od 1993. godine sa svrhom pronalaženja i nagra ivanja subjekata koji klijentima pružaju vrhunsko iskustvo te kvalitetom poti u na natjecanje u izvrsnosti. Priznanje World Travel Awards smatra se najvišim postignu em i najboljom preporukom koju pojedini turisti ki proizvod može dobiti i zato ne iznena uje što ga nazivaju svjetskim turisti kim Oscarom.

Kantinon u Rovinju Nakon što su svoju ljubav i znanje prema hrani i vinu predstavili kroz rovinjski restoran Wine Vault, vode i hrvatski somelijer Emil Perdec i šef kuhinje hotela Monte Mulini Tomislav Greti , ponovno su udružili snage i predstavili novi koncept tradicionalne rovinjske konobe Kantinon na samoj gradskoj rivi. “Kantinon je mjesto lokalnih ljudi. Mjesto gdje se jede dobro, gdje se igraju briškule, gdje se uje tko je no as ulovio najve u ribu i popije bevanda. Mjesto gdje se gosti do ekuju otvorenih vrata i punog stola. Gdje se jede najbolji pršut, najsvježija skuta, pije najhladnija malvazija i susre u najdraži ljudi. Mjesto u koje se uvijek vra amo... autenti no i tradicionalno... jednostavno Kantinon”, isti e ponajbolji hrvatski somelijer Emil Perdec, ujedno višestruki državni prvak te dvostruki sudionik na prestižnom natjecanju Trophée Ruinart u Francuskoj. Novoure ena konoba s osvježenim jelovnikom i interijerom predstavlja nov koncept, a specijaliteti na jelovniku nadahnuti su rovinjskom ribarskom tradicijom i starim, ponovno otkrivenim receptima. Jednostavna sezonska jela, rižoti, tjestenine i plate pripremaju se od lokalno uzgojenih sastojaka, a u ponudi pi a su najbolja istarska vina, rakije, grape i pivo ije posluživanje nosi dozu originalnosti za Rovinj jer se poslužuje u krigli od litre. Kuhinju Kantinonachef Tomislav Greti opisuje kao ribarsku starinsku kuhinju bogatu skrivenim starim receptima koji su polako zaboravljeni i nisu u svakidašnjoj ponudi istarskih konoba i restorana. “Sve su namirnice lokalno rovinjske i istarske. Sam odabir namirnica prilago avat emo godišnjim dobima i lovstaju, kada je rije o ribi. Takva maksimalna promjenjivost jelovnika omogu it e nam da svojim stalnim gostima ponudimo nešto novo pri svakom dolasku. Hrana je poslužena na jednostavan na in. Jela kao rižoto i tjestenina serviraju se u posudama u kojima su i kuhana. Hladni naresci poput pršuta, pancete i sira serviraju se na drvenim daskama uz dodatak ulja i maslina…” Zanimljivo je da je prostor današnjeg Kantinona prije nego što je postao konoba bio vinski podrum odakle i dolazi njegovo ime (tal. cantina – podrum).

Predstavljena najopsežnija vinska aplikacija Cro-wine Cro-wine aplikacija, namijenjena pametnim telefonima i tablet ure ajima, predstavljena je 16. travnja 2013. u zagreba kom bistrou Rougemarin. Nositeljice projekta Nina Jovi i Davorka Krni -Trick nazo nima su predstavile Crowine aplikaciju, a dio u kojem su izabrana hrvatska vina sjedinjena s jelima predstavio je autor tog dijela aplikacije Klaudio Jur i , etverostruki hrvatski prvak somelijer i sudionik nekoliko svjetskih i europskih natjecanja. Aplikacija Cro-wine daje glavne informacije o hrvatskom vinarstvu i vinogradarstvu, obavještava o vinskim doga ajima u Hrvatskoj i svijetu, educira o osnovnim pravilima degustacije i sjedinjenja vina i jela, provodi ankete i kvizove te sadržava priru ni gastronomski rje nik preveden na talijanski, njema ki i engleski jezik i na kraju je dio “moje recenzije” u kojem korisnik aplikacije može spremati svoje recenzije za osobnu evidenciju. U najopsežnijem dijelu aplikacije, sjedinjenje vina i hrane, postoji mogu nost izbora vina prema odabranom jelu, prema vrsti vina, regiji, sorti, cjenovnom rangu ili po autohtonosti, a kada korisnik odabere odre eno vino dobiva sve tehni ke podatke o tomu vinu. Aplikacija Cro-wine trenuta no je dostupna u android verziji, a za neko vrijeme bit e dostupna i IOS verzija. Važno je istaknuti da je aplikacija besplatna i da se može koristiti bez pristupa internetu te da je, osim na hrvatskom, dostupna i na engleskom jeziku. Spomenuta je aplikacija namijenjena svima koji malo znaju o vinima i žele se educirati, zatim onima koji nešto znaju, ali ipak trebaju pomo i savjet te onima koji ve jesu vinski stru njaci jer e na njoj uvijek prona i ažurirane informacije.

Osnovana Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma Gorskog kotara Nakon otoka Krka i Cresa, Opatijske i Crikveni ko-vinodolske rivijere, 19. travnja 2013. godine u Delnicama, u obiteljskom hotelu “Risnjak”, osnovana je Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma Gorskog kotara. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, komore Rijeka i Turisti ke zajednice grada Delnica, a nakon izbora predstavnika obiteljskog smještaja s podru ja turisti kih zajednica gradova i op ina Gorskog kotarapo inju aktivnosti jedinstvene strukovne skupine, najvažnije smještajne ponude kvarnerske subregije Gorski kotar. Osniva koj sjednici nazo ili su Loredana Jerkovi , voditeljica Odsjeka za turizam HGK ŽK Rijeka, Nedo Pinezi , predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK-a, Dragan Stanger, predsjednik Strukovne skupine Opatijske rivijere, Tatjana Kuši , direktorica Turisti ke zajednice grada Vrbovskog i koordinatorica turisti kih zajednica Gorskog kotara, ur a Malnar, direktorica Turisti ke zajednice Lokve, Mirela Srko Šekinc, voditeljica TIC-a Turisti ke zajednice Delnica, Rahela Vitasovi , direktorica Turisti ke zajednice Ravna Gora. Strukovnu skupinu obiteljskog smještaja Gorski kotar ine: Sanja Ra ki iz Fužina, Toni Štimac iz Lokava, Boris Gašparac iz Delnica, Vlatko Mance iz Ravne Gore, Jadranka Mamula iz Vrboskog, Janka Indir iz Brod Moravica, Božidar Križ iz Mrkoplja, Anton Raukar kao pridruženi lan Udruge iznajmljiva a Crni Lug i Alen Sobol iz Delnica kao lan ve postoje e grupacije na razini HGK ŽK Rijeka, a o ekuje se naknadno priklju enje predstavnika iz Skrada i abra. Za predsjednika je izabran Alen Sobol,

119

jedan od za etnika razvoja ruralnog turizma na Kvarneru i dugogodišnji lan strukovne grupacije pri HGK Rijeka. Prvi rezultati zajedništva turisti kih zajednica subregije Gorski kotar ve su mjerljivi, pa je u posljednjih godinu dana, uz potporu Turisti ke zajednice Kvarnera, više od 30 ku anstava dobilo oznaku kvalitete “Kvarner family”, podijeljene su i prve oznake kvalitete “Kvarner food” za ugostiteljske objekte, pripremaju se posebne brošure atrakcija i ugostiteljske te smještajne ponude, a povu ena su i znatna sredstva iz namjenskih fondova za zajedni ke projekte.

Maistrini somelijeri na tronu Regionalnog prvenstva somelijera Istre i Kvarnera Na Prvenstvu somelijera Istre i Kvarnera u Brtonigli, održanom 24. travnja 2013. godine, najboljim somelijerom proglašen je Ivo Zgrablji iz rovinjskog hotela Eden, dok je drugo mjesto pripalo Stefanu Mužini iz hotela Monte Mulini. Obojica su djelatnici Maistre. Ove se godine natjecalo 25 somelijera iz hotelskih ku a, ali i oni zaposleni u privatnim restoranima, konobama i malim hotelima koji imaju završen somelijerski te aj prve ili druge razine. U završnici natjecanja, u kojoj su sudjelovala trojica najboljih somelijera od devet polufinalista, zadatak je bio pred publikom i ocjenjiva kim sudom pokazati znanje i vještine u prakti nom dijelu. U zadanom roku natjecatelji su trebali preporu iti vina uz meni od pet sljedova, poslužiti bocu pjenušca, otvoriti, dekantirati i poslužiti butelju crvenog vina, ispraviti zadanu vinsku listu te predložiti tri žestoka pi a i dva vina. Pri ocjenjivanju u obzir se, me u ostalim, uzimalo i ponašanje te komunikacija s gostima za stolom, ali i poznavanje stranih jezika. Ivo Zgrablji , pobjednik ovogodišnjega Regionalnog prvenstva somelijera, zaposlen je u rovinjskome Maistrinom hotelu Eden. Završio je drugu razinu te aja za somelijera te se do sada dva puta natjecao na Državnom prvenstvu na kojem je osvojio drugo mjesto. Kao jedna od vode ih turisti kih kompanija u Hrvatskoj, Maistra posljednjih godina ulaže znatna sredstva i napore u podizanju svojega turisti kog proizvoda i same destinacije, što podrazumijeva i razvoj suvremene enogastronomske ponude. Jedan od na ina za ostvarenje tog cilja je svakako i kvalitetna suradnja s Hrvatskim somelijerskim klubom koju potvr uje i podatak da je u posljednje etiri godine trideset Maistrinih djelatnika prošlo neku od razina te aja za somelijera te ve nekoliko godina ostvaruju izvrsne rezultate na regionalnim i državnim natjecanjima.

Pointfest – prvi me unarodni festival kontinentalnog turizma, tehnologija i poslovanja Prvi put u Hrvatskoj organizira se Pointfest, trodnevna manifestacija koja e od 4. do 6. listopada 2013. godine u Sport&Spa Resortu Sv. Martin objediniti turisti ku struku, stanovnike podru ja, turiste, tvrtke iz turisti kog sektora i ostale sudionike kako bi se predstavili trendovi iz kontinentalnog turizma, tehnologija i srodnih podru ja. Organizatori Pointfesta su Inbound marketinška agencija Qmini iz akovca te Sport&Spa Resort Sv. Martin. Kontinentalni turizam u Hrvatskoj ima velike razvojne mogu nosti te je upravo Pointfest manifestacija putem koje e se to i predstaviti. Uz

Hrvatsku, na Festivalu e ponudu predstaviti Austrija, Slovenija i Ma arska. Svrha je Festivala poticati razvoj i poboljšati ponudu kontinentalnog dijela Hrvatske, ali i regije promocijom i edukacijom o važnosti spoja tradicije, zabave, tehnologije i poslovanja, kao klju ne imbenike održive turisti ke destinacije te educirati i promicati važnost i mogu nosti trajanja turisti ke sezone svih 365 dana u godini. Najve i dio Festivala namijenjen je B2B sektoru koji e ste i nova znanja na temelju dobrih primjera iz prakse, predstaviti ponudu na izlaga koj zoni koja e biti postavljena u sportskoj dvorani te stvoriti novi poslovni kontakt na B2B Speed Dating zoni koja e biti besplatno na raspolaganju. Uz kvalitetan edukacijski program za struku, ali i posjetitelje, organizirat e se dodatni zabavni program koji e trajati sva tri dana održavanja Festivala. Tako e se na Gastro zoni Festivala mo i uživati u tradicijskim jelima i pi u Hrvatske. Važno je istaknuti kako e se svaki dan tijekom trajanja manifestacije predstaviti ponuda proizvo a a autohtonih proizvoda i rukotvorina te tradicijskih zanata iz Me imurja (proizvo a i vina, meda, ipke i ostali) koji e ponuditi svoje proizvode i usluge. Postavit e se i Fun zona namijenjena najmla oj publici gdje e se održavati razne dje je igre i natjecanja, a u suradnji s lokalnim partnerom održat e se i besplatna “Mala škola turisti koga engleskog jezika”. Za sve koji žele više doznati o destinaciji, osigurat e se izleti po Me imurju, gdje e posjetitelji Festivala mo i istražiti široku i bogatu me imursku ponudu (Muzej Me imurja akovec, Cesta tradicije, Vinska cesta, Mlin na Muri, Ispiranje zlata na Dravi i ostalo). Projekt su poduprle mnoge institucije i tvrtke kao što su Me imurska županija, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, Institut sinergije znanosti i društva, Tehnološko-inovacijski centar Me imurja, Razvojna agencija Me imurja REDEA, Turisti ka zajednica Me imurske županije, Turisti ka zajednica grada akovca, 5 Group te Udruga za promoviranje turisti kih destinacija, proizvoda i usluga UZAP i mnogi drugi. Do sada potvr eni medijski pokrovitelji Festivala su: T-portal, Croatian Traveller, PoslovniTurizam.hr, myDestination.com, eMedjimurje, Me imurske novine, IdemVan.hr, Turizam.info, Festival.hr, Hrvatska na dlanu, Ugostiteljstvo i turizam (UT), Radio 1 te Radio Sjeverozapad.

Otvorena regionalna vinoteka financirana iz europskih fondova U sklopu projekta “Wine tour“, kojeg provodi Osje ko-baranjska županija, u osje koj povijesnoj gradskoj jezgri Tvr i, 4. svibnja 2013. godine otvorena je regionalna vinoteka koja e predstavljati vina s podru ja Županije. Projekt je vrijedan 1,25 milijuna eura, najve im dijelom financiran je sredstvima europskih fondova, a obuhva a obnovu vinskih cesta te izgradnju regionalne i lokalnih vinoteka u etiri vinogorja Osje ko-baranjske županije - erdutskom, baranjskom, akova kom i feri ana kom. Župan Vladimir Šišljagi izjavio je na otvorenju kako tim projektom Osje ko-baranjska županija želi poboljšati turisti ku ponudu i pove ati broj posjeta doma ih i stranih turista, jer su vina toga podru ja me unarodno poznata i osvajaju brojna priznanja na natjecanjima. Šišljagi je tako er izjavio kako je ta županija zadnjih godina prva u Hrvatskoj po rastu kontinentalnog turizma i ponudi u toj djelatnosti, a projektima poput izgradnje lu kih pristaništa u Aljmašu i Batini nastoji stvoriti dodatne preduvjete za pove anje turisti kih posjeta.

Novosti

NOVOSTI

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Iblerov trg 10/IV., p.p. 251 10000 ZAGREB, HRVATSKA Telefon: +385 1 46 99 333 Telefaks: +385 1 455 7827 E-mail: info@htz.hr Web: www.hrvatska.hr www.facebook.com/croatia.hr www.youtube.com/croatia issuu.com/croatia.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus Liechtensteinstraße 22a, 1/1/7 1090 Wien Österreich Telefon: +43 1 585 38 84 Telefaks: +43 1 585 38 84 20 E-mail: office@kroatien.at Web: at.croatia.hr

Office National Croate du Tourisme Vieille Halle aux Blés 38 1000 Bruxelles Belgique Telefon: +32 2 55 018 88 Telefaks: +32 2 55 018 83 E-mail: info@visitcroatia.be Web: be.croatia.hr

Chorvatské Turistické Sdružení Krakovská 25 110 00 Praha 1 Česká Republika Telefon: +420 2 2221 1812 +420 2 2221 0793 Telefaks: +420 2 2221 0793 E-mail: info@htz.cz Web: cz.croatia.hr

Office National Croate de Tourisme 48, avenue Victor Hugo 75116 Paris France Telefon: +33 1 45 00 99 55 +33 1 45 00 99 57 Telefaks: +33 1 45 00 99 56 E-mail: croatie.ot@wanadoo.fr Web: fr.croatia.hr

Ente Nazionale Croato per il Turismo Piazzetta Pattari 1/3 20122 Milano Italia Telefon: +39 02 86 45 44 97 Telefaks: +39 02 86 45 45 74 E-mail: info@enteturismocroato.it Web: it.croatia.hr

Ark Mori Building 12F 1-12-32 Akasaka, Minato-ku Tokyo 107-6012 Japan Telefon: +81 3 4360 8384 Telefaks: +81 3 4360 8201 E-mail: info@visitcroatia.jp Web: visitcroatia.jp

Horvát Idegenforgalmi Közösség

Hrvaška turistična skupnost

Akademia u. 1 1054 Budapest Magyarország Telefon: +36 1 267 55 88; +36 1 267 55 99 Telefaks: +36 1 267 55 88; +36 1 267 55 99 E-mail: info@htz.hu Web: hu.croatia.hr

Gosposvetska 2 1000 Ljubljana Slovenija Telefon: +386 1 23 07 400 Telefaks: +386 1 23 07 404 E-mail: hrinfo@siol.net Web: si.croatia.hr

Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme Nijenburg 2F 1081 GG Amsterdam Netherlands Telefon: +31 20 661 64 22 Telefaks: +31 20 661 64 27 E-mail: kroatie-info@planet.nl Web: nl.croatia.hr

Oficina Nacional de Turismo de Croacia Calle Claudio Coello 22, esc.B,1°C 28001 Madrid España Telefon: +3491 781 5514 Telefaks: +3491 431 8443 E-mail: info@visitacroacia.es Web: www.visitacroacia.es

Kroatische Zentrale für Tourismus Stephenstrasse 13 60313 Frankfurt/M Deutschland Telefon: +49 69 23 85 350 Telefaks: +49 69 23 85 35 20 E-mail: info@visitkroatien.de Web: de.croatia.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus Rumfordstrasse 7 80469 München Deutschland Telefon: +49 89 22 33 44 Telefaks: +49 89 22 33 77 E-mail: kroatien-tourismus@t-online.de Web: de.croatia.hr

Narodowy Ośrodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacji ul. Nowogrodzka 50 00-675 Warszawa Polska Telefon: +48 22 828 51 93 + 48 22 828 5194 Telefaks: +48 22 828 51 90 E-mail: info@chorwacja.home.pl Web: pl.croatia.hr

Хорватское туристическое сообщество Krasnopresnenskaya nab. 12, office 1502 123610 Moscow Russia Telefon: +7 495 258 15 07; +7 495 258 15 93 Telefaks: +7 495 258 15 07; +7 495 258 15 93 E-mail: htzmoskva@mail.ru; htz1@mail.ru Web: ru.croatia.hr

Croatian National Tourist Office PO BOX 2651 New York, NY 10118 E-mail: cntony@earthlink.net Web: us.croatia.hr

Chorvátske Turistické Združenie Trenčianska 5 821 09 Bratislava Slovenská Republika, Telefon: +421 2 55 562 054 +421 2 55 415 415 Telefaks: +421 2 55 422 619 E-mail: infohtz@chello.sk Web: sk.croatia.hr

Kroatiska turistbyrån Kungsgatan 24 11135 Stockholm Sverige Telefon: +46 8 53 482 080 +46 8 5348 2081 Telefaks: +46 8 20 24 60 E-mail: croinfo@telia.com Web: se.croatia.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus Seestrasse 160 8002 Zürich Switzerland Telefon: +41 43 336 2030 +41 43 336 2031 +41 43 336 2032 +41 43 336 2034 Telefaks: +41 43 336 2039 E-mail: info@visitkroatien.ch Web: ch.croatia.hr

Croatian National Tourist Office 2 Lanchesters, 162-164 Fulham Palace Road London W6 9ER United Kingdom Telefon: +44 208 563 79 79 Telefaks: +44 208 563 26 16 E-mail: info@croatia-london.co.uk Web: gb.croatia.hr

gratis