HTZ Glasnik by Croatian National Tourist Board

uvodnik Poštovane čitateljice i čitatelji,

nakon svake rekordne turističke sezone, poput prošlogodišnje, koja je Hrvatsku smjestila u sam vrh najuspješnijih destinacija Mediterana, kao izazov se postavlja očuvanje postignutog rezultata, ali i postizanje novih poslovnih iskoraka. Turizam iz godine u godinu pokazuje otpornost na negativne čimbenike, potvrđujući svoju poziciju nezaobilaznog elementa životne svakodnevice modernog čovjeka – „pravo na odmor” danas je gotovo nasušna ljudska potreba u svijetu opterećenom negativnim vijestima, sve zahtjevnijom dinamikom življenja i manjkom slobodnog vremena. Broj putnika na svjetskoj razini raste iz godine u godinu, posebice zbog “otvaranja” novih emitivnih tržišta zemalja u razvoju, no s druge strane raste i ponuda receptivnih destinacija, pa konkurentska utakmica ni jednome od “natjecatelja” ne može donijeti dobar rezultat bez truda. Turist današnjice zahtjevniji je nego ikada prije, nastoji maksimizirati vrijednost koju dobiva za svoj novac, a odluku o odabiru “odmora iz snova” donosi na temelju mnoštva brzo i jednostavno dostupnih informacija, nerijetko u posljednji trenutak prije odlaska na put. U doba interneta, društvenih mreža i nikad raznovrsnijih brojnijih medijskih kanala, uistinu nije problem informirati se, usporediti, rezervirati ili kupiti putovanje, sve iz udobnosti vlastitoga dnevnog boravka, što je za kupca svakako velika prednost, dok je za ponuđača obveza u pogledu oblikovanja vlastitoga turističkog proizvoda na način koji će ga učiniti kvalitativno i cjenovno konkurentnim. Hrvatska u tome uspijeva – dokaz su i milijuni gostiju koji se iz godine u godinu, zadovoljni i s pozitivnim preporukama, vraćaju iz naših destinacija. Naravno, uspjeh nije slučajan – sve bolji turistički proizvod, poduprt učinkovitom promidžbom, pronašao je put do kupaca, koji nas doživljavaju kao kvalitetnu destinaciju, iz koje se vraćaju s osjećajem da su posjetom Hrvatskoj učinili pravi izbor.

Nakladnik Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/4 10 000 Zagreb Hrvatska Tel: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 E-mail: glasnik@htz.hr Za nakladnika mr. sc. Niko Bulić Tekstove priredili direktori i voditelji predstavniπtva i ispostava HTZ-a u inozemstvu Urednik Igor Borojević Dizajn Ivana Ivanković PrliÊ Nenad Vujošević

Naravno, svaki uspjeh sa sobom donosi i potrebu dodatnog poboljšanja, kako bi se zadržao dosegnuti ugled. Potpore u “osvježenim” i moderniziranim komunikacijskim aktivnostima Hrvatske turističke zajednice, u suglasju s privatnim sektorom, odlična su pretpostavka očuvanja i unaprjeđenja tržišnih pozicija koje je naša zemlja, kao destinacija životnog stila i zeleno-plava ekološka oaza Europe, stekla posljednjih godina. Okolnosti su kompleksne, a konkurencija kupcima na tržištu također predstavlja sve svoje adute. Turistička sezona u Hrvatskoj dobro je pripremljena, što znači da u konačnici s optimizmom možemo očekivati ponavljanje prošlogodišnjega turističkog rezultata, istodobno se nadajući i dodatnom pozitivnom iskoraku. Ovogodišnje posebno izdanje HTZ Glasnika sedmi put zaredom donosi ažurirane opće i “turističke” informacije s ključnih emitivnih tržišta kako bi se turističkim djelatnicima u javnom i privatnom sektoru pomoglo u kvalitetnijem sagledavanju tržišnih kretanja i trendova, tj. planiranju daljnjeg poslovanja. Uz želje svim hrvatskim turističkim djelatnicima da ostvare još jednu rekordnu sezonu. S poštovanjem,

Fotografije Ivo Pervan Damir Fabijanić Arhiva HTZ-a Lektura Katarina Cvijanović Tisak AKD, srpanj 2012.

mr. sc. Niko Bulić v. d. direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

sadržaj

Uvod

− Austrija

− Belgija

− »eπka

− Francuska

− Italija

− Japan

112

− Mađarska

129

− Nizozemska

150

− Njemačka

164

− Poljska

200

− Rusija

213

− Ukrajina

226

− SAD

231

− Kanada

249

− Skandinavija

254

- ©vedska

260

- Danska

269

- Norveπka

279

- Finska

285

− Slovačka

292

− Slovenija

307

− ©panjolska

324

− Portugal

350

− Švicarska

356

− Velika Britanija

390

− Irska

412

UVOD Nakon prošlogodišnjih pozitivnih pokazatelja turističkog prometa na svjetskoj razini (rast broja turističkih dolazaka od 4,4%, čime je dosegnut novi rekord od 980 milijuna turističkih dolazaka, tj. zabilježen je 41 milijun dolazaka više nego tijekom 2010. godine), turizam je suočen s izazovom zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom okruženju mnogih globalnih gospodarskih poteškoća te i nadalje prisutnih političkih napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim mediteranskim turističkim destinacijama.

U posljednjem kvartalnom izvješću ETC-a (European Travel Comission) navodi se kako je europski turizam, unatoč izazovima globalnih gospodarskih i financijskih problema, ipak vrlo otporan na negativne tendencije. Mnoge su destinacije potkraj 2011. godine izrazile zabrinutost vezanu za mogućnost nastavka rasta turističkog prometa, no prvo polugodište 2012. upućuje na relativno dobre perspektive. Europski zrakoplovni prijevoznici izvješćuju o porastu prometa od 5% tijekom travnja te svi pokazatelji govore kako je turistički promet u Europi ove godine pojačan. U prvom dijelu godine najvišu stopu rasta bilježe destinacije istočne i srednje Europe, dok se pojedine zapadnoeuropske destinacije suočavaju s problemom pada turističkog prometa (posebice u hotelskom segmentu). Gospodarska realnost ne ide u prilog pozitivnim očekivanjima – kombinacija državnih mjera štednje, povećanih poreznih opterećenja, rasta cijena robe i usluga te pad standarda grañana mnogobrojnih zemalja nameću temu ušteda u svim dijelovima potrošnje, no vidjet ćemo u kojoj će mjeri i na koji način Europljani štedjeti na ljetnim odmorima. U zrakoplovnom prijevozu, nakon pozitivnih pokazatelja svih svjetskih regija u 2011. godini, vidimo da se trend rasta nastavlja i na početku 2012.

Uz kapacitete koji su u odreñenoj mjeri smanjeni u odnosu prema 2011. godini, u 2012. bilježi se bolja stopa popunjenosti zrakoplova nego što je to bio slučaj prethodne godine.

Zanimljivi su i podaci o rezultatima poslovanja hotelskog sektora. Primjetno je da su stope rasta poslovanja europskih hotelijera (stopa zauzetosti kapaciteta, prosječna dnevna cijena, RevPAR) u globalu niže od onih u ostatku svijeta, a u Europi, u pozitivnom smislu odskaču hotelijeri istočne Europe, dok je najteže hotelijerima južne Europe.

Trogodišnji pregled upućuje na usporavanje stope rasta potražnje za europskim hotelskim kapacitetima, a hotelijeri pojedinih zemalja na početku 2012. nažalost bilježe i pad RevPAR-a (u pozitivnom smislu prednjači Češka, u negativnom Grčka).

Vratimo li se na procjene ETC-a, možemo zaključiti da svjetski turizam u ovoj godini očekuje blagi rast, no ovisno o svjetskim regijama procjene nisu ujednačene. Tako da se za Europu prognozira čak i pad receptivnog prometa od 1,1% (uz očekivanja najvećeg pada u regiji južne Europe/Mediterana od 2,3%). Iduće godine, 2013. i 2014., trebale bi donijeti „buñenje″ turističkih tijekova u svim svjetskim regijama, no dugoročne prognoze, u kontekstu europske i svjetske krize, uistinu ne mogu biti precizne.

Organizirana prodaja programa za Hrvatsku u prvom dijelu godine na većini tržišta bila je uspješna (uz odreñene zastoje u ožujku i travnju) te je za sada izgledno da ćemo u tom segmentu ostvariti uspješan rezultat. Naravno, valja imati na umu da u ukupnom hrvatskom turističkom rezultatu 2/3 prometa ostvaruju individualci, što znači da je još nezahvalno davatipreciznije predviñanje konačnog rezultata 2012. godine. U krugu zemalja za koje je gotovo sigurno da će doživjeti kontrakciju turističke potražnje, tj. emitivnog potencijala, i neka suza Hrvatsku važna tržišta poput Italije, Mañarske i Španjolske. Naravno, ne smije se zanemariti ni čimbenik zaoštrene konkurentske utakmice, tj. osvajanje dijela tržišta vrlo povoljnim cjenovnim ponudama, što je strategija kojoj su u velikoj mjeri pribjegle pojedine destinacije koje su u 2011. godini doživjele poteškoće u pogledu pada potrošačkog povjerenja i ugleda (Grčka, Egipat, Tunis…). U takvom kontekstu, Hrvatska se nada uspješnom turističkom rezultatu, tj. ponavljanju prošle rekordne godine.

AUSTRIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje Austrija je parlamentarna republika, u čijem je sastavu devet pokrajina, a svakom upravlja vlastita pokrajinska vlada (Landesregierung) na čijem je čelu pokrajinski predsjednik (Landeshauptmann). Najviši predstavnik države savezni je predsjednik, čiji mandat traje šest godina, a njegova je uloga zapravo ograničena na predstavljanje države. Predsjednika izravno bira narod, a reizbor je moguć samo jedanput. Sadašnji predsjednik je dr. Heinz Fischer (SPÖ), koji je izabran u travnju 2004. godine, a dužnost je preuzeo 8. srpnja 2004. godine. održani suNovi predsjednički izbori održani su 25. travnja 2010. i na njima je H. Fischer ponovno izabran za predsjednika. Zakonodavna vlast pripada parlamentu (Bundesversammlung) koji se sastoji od dvaju domova: 1. Nationalrat (Narodno vijeće) – donosi savezne zakone, ima 183 člana i bira se na četiri godine 2. Bundesrat (Savezno vijeće) – predstavlja interese pokrajina, ima 64 člana savezne su pokrajine zastupljene prema broju stanovnika zakone prihvaćene u oba doma parlamenta potvrñuje predsjednik. Izvršna vlast u rukama je Savezne vlade (Bundesregierung), na čelu je savezni kancelar. Sadašnja koalicija je „crveno-crna″ (SPÖ – ÖVP), kancelarje socijalist, Werner Faymann, a zamjenik mu je narodnjak, Michael Spindelegger. 2

Površina Austrije je 83 871 km .

Savezne države, glavni gradovi, površina

Wien: Beč, 415 km² Niederösterreich (Donja Austrija): St. Pölten, 19174 km² Oberösterreich (Gornja Austrija): Linz, 11980 km² Steiermark (Štajerska): Graz, 16388 km² Tirol (Tirol): Innsbruck, 12648 km² Kärnten (Koruška): Klagenfurt, 9533 km² Salzburg (Salzburg): Salzburg, 7154 km²

Voralberg (Voralberg): Bregenz, 2601 km² Burgenland (Burgenland): Eisenstadt, 3965 km²

Broj stanovnika po saveznim državama Bundesland

Bevölkerungsstand am 1.1.2011 am 1.1.2012 *) 8 404 252 8 440 465 284 897 286 132 558 271 557 529 1 611 981 1 617 087 1 412 640 1 416 578 531 721 534 067 1 210 614 1 212 866 710 048 714 306 369 938 371 622 1 714 142 1 730 278

Österreich Burgenland Kärnten Niederösterreich Oberösterreich Salzburg Steiermark Tirol Vorarlberg Wien

Izvor: Statistik Austria * Stanje stanovništva 2011./2012.

Bevölkerungsveränderung abs. in % 36 213 0,4 1 235 0,4 -742 -0,1 5 106 0,3 3 938 0,3 2 346 0,4 2 252 0,2 4 258 0,6 1 684 0,5 16 136 0,9

Opća gospodarska obilježja Austrija je 1.svibnja 2011.godine otvorila tržište rada prema članicama Europske unije, koje su joj pristupile 1.svibnja 2004.godine. Prema podacima austrijske Vlade, do kraja godine je iz „novih″ zemalja članica u Austriju doselilo 21 736 grañana. Prema posljednjim informacijama Ministarstva financija, deficit državnog proračuna za 2011. godinu iznosit će 3,3% BDP-a, a javni dug je na kraju godine iznosio 72,2% BDP-a. Europska agencija za banke (European Banking Authority, EBA) 8. prosinca 2011. objavila je da će austrijskim bankama do sredine 2012. biti potrebno 3,9 milijardi eura dodatnog kapitala–Riaffeisen Zentralbank 2,127 milijarde eura, ÖVAG 1,053 milijarde eura, Erste Bank 742 milijuna eura. Austrijsko gospodarstvo je u 2011. godini, u odnosu prema ostalim zemljama članicama Europske unije, zabilježilo vrlo dobre rezultate. Ipak, početkom 2012. godine agencija Standard & Poor's snizila je austrijski kreditni rejting na AA+, zbog nedovoljne odlučnosti na europskoj razini vezano za probleme u jeku financijske krize,nedovoljne fiskalne konsolidacije u Austriji i opasnosti za austrijske banke zbog negativne konjunkture glavnih austrijskih trgovinskih partnera (ponajprije Italije i Mañarske). Austrijska jevlada u veljači 2012. predstavila „konsolidacijski paket 2012. – 2016.″, najveći paket mjera štednje donesen u Drugoj Republici, koji će ukupno iznositi 26,5 milijardi eura.

BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduću godinu Gospodarski pokazatelji BDP (nominalni u mlrd. eura) BDP, realni

2010. 286,197 2,3%

2011.

2012.

2013.

3,3%

0,7%

1,6%

Rast BDP-a (izvor Austrijska nacionalna banka, prosinac 2011.)

BDP po stanovniku (eura) 2008. 2009. 2010. 2011.

33960 32800 33850 34120

Postotak nezaposlenosti (Eurostat ─ prosinac 2011.) 2009. 2010. 2011.

4,8% 4,4% 4,1%

Austrija ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU. Procjene za 2012.upućuju na daljnji oporavak gospodarstva i ne očekuje se rast nezaposlenosti.

Prosječna plaća Prosječna godišnja bruto plaća u 2010. iznosila je 24 516 eura (za muškarce 30 316 eura, za žene 18 270 eura).

Stopa inflacije 2012.

godina:3,3%

Vanjskotrgovinska bilanca Godina

Uvoz

Izvoz

Višak: Uvoz (+), Izvoz (-)

Povećanje (+), smanjenje (-) u odnosu na prethodnu godinu Uvoz

1.000 € Ukupno 2011.* 2010. EU 27

Izvoz Postotak

Udio Uvoz

Izvoz

130 756 700 113 652 123

122 163 050 109 372 708

-8 593 649 -4 279 415

15,0

11,7

100 100

2011. 93 246 416 2010. 82 345 260 Treće zemlje

85 197 930 77 144 848

-8 048 486 - 5 200 412

13,2

10,4

71,3 72,5

69,7 70,5

2011. 2010.

36 965 120 32 227 861

-545 163 920 998

19,8

14,7

28,7 27,5

30,3 29,5

37 510 283 31 306 863

Izvor: Statistik Austria, Monatliche Außenhandelsstatistik- vorläufige Ergebnisse

Stanovništvo Stanovništvo Austrije je prema podacima iz posljednjeg popisa stanovništva (2010.) bilo ove dobne strukture: 0 – 5 godina

392803

5 – 10 godina

405772

10 – 15 godina

440963

15 – 20 godina

498402

20 – 25 godina

521233

25 – 30 godina

557304

30 – 35 godina

529467

35 – 40 godina

593563

40 – 45 godina

699514

45 – 50 godina

704517

50 – 55 godina

604725

55 – 60 godina

497788

60 – 65 godina

461555

65 – 70 godina

443270

70 – 75 godina

364198

75 – 80 godina

267659

80 – 85 godina

217642

85 – 90 godina

139090

90 – 95 godina

36669

95 i više godina

11608

Ukupno su bile 8 387 742 osobe, od čega 4 086 434 muškarca (48,71%) i 4 301 308žena (51,28%). Na jugu i istoku Austrije žive pripadnici manjina priznatih u Austriji: Gradišćanski Hrvati, Romi, Slovaci, Česi, Mañari i Slovenci (9,1% stranaca). Gustoća naseljenosti: 93 stanovnika/km² (60% stanovništva živi u gradovima) 9

Stopa rasta stanovništva: 0,3% na godinu

Stanovništvo prema vjeroispovijesti:

80% rimokatolici 5% protestanti 6% ateisti 9% ostali

Izvor: Statistički godišnjak (2010.)

UTJECAJ GOSPODARSKE KRIZE I RECESIJE NA DOMICILNO GOSPODARSTVO Austrijsko gospodarstvojedno je od krizom najmanje pogoñenih europskih gospodarstava, pa stoga i pored najavljenih mjera štednje ne bi trebalo doživjeti veće poremećaje. Trenutačno, najveći je problem porast cijene goriva, gdje austrijska Vlada namjerava poduzeti odreñene mjere, želeći „zaštititi tržište”.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Dnevne novine

Neue Kronen Zeitung – pokriva cijelu Austriju Kleine Zeitung – pokriva cijelu Austriju Der Standard – pokriva cijelu Austriju Oberösterreichische Nachrichten – pokriva cijelu Austriju Die Presse – pokriva cijelu Austriju Tiroler Tageszeitung – pokriva cijelu Austriju Heute – pokriva cijelu Austriju Kurier – pokriva cijelu Austriju Salzburger Nachrichten – pokriva cijelu Austriju Wirtschaftsblatt – pokriva cijelu Austriju Österreich – pokriva cijelu Austriji

Mjerodavna institucija za davanje točnih podataka naklada je ÖAK – Österreichische Auflagekontrolle. Časopisi

Profil Format News Trend Faktum Gewinn Reisemagazin

Stručni turistički časopisi

TAI Austria – tjednik TIP – tjednik Traveller – tjednik Travel Express – mjesečnik Hotel&Touristik – mjesečnik

Stručni časopisi za nautiku 10

Yacht Info Yach Revue Ocean 7

Meñu mnogim sportskim stručnim časopisima najvažniji su: Sportwoche Sportmagazin Sport aktiv U području campinga najvažniji su: Camping Revue CCA Journal

Agencija za tisak

APA – Austrian Presseagentur Pressetext Nachrichtenagentur GmbH.

Radio i TV Nacionalna kuća za radio i TVemitiranje je ORF, a raspoloživa su dva programa (ORF 1 i ORF 2). U sklopu ORF je i poseban kanal SPORT PLUS. Privatne i stranepostaje emitiraju putem kabelskih i satelitskih kanala (TW1), a na teletekstu se redovito pojavljuju vijesti iz politike, gospodarstva, turizma, kulture i sporta. Radio ORF emitira programe 24 sata na Ö1, Ö3 i FM4 za cijelu Austriji, a svaka od devet „zemalja″ emitira i vlastite radijske programe. Postoje i mnoge privatne radijske postaje. Radio Wien,Kronehit i Antenne su meñu najslušanijima. Na internetu, ORF djeluje uz pomoć sve većeg programa ORF ON Network.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su 2011. godine otputovali na odmor Službeni podaci koje je predstavila mjerodavna institucija, Bundesanstalt Statistik Österreich, govore da je u 2011. godini ostvareno 6,5 milijuna turističkih putovanja,što je porast od 5,4% u odnosu prema prošloj godini.Čak 57,2% austrijske populacije starije od 15 godina realiziralo je najmanje po jedno putovanje – 4,2 milijuna ostvarenih putovanja odnosi se na tzv. glavna odmorišna putovanja s 4 ili više noćenja, 2,3 milijuna odnosi se na tzv. kratka odmorišna putovanja, koja u prosjeku traju od jednog do tri noćenja. U odnosu prema 2010., kratka putovanja rasla su uz indeksno povećanje od 11,3%, dok su glavna putovanja rasla za 2,4%.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo iodmor proveli u vlastitoj zemlji Odmor u vlastitoj zemlji provelo je 44,6% Austrijanaca, dok je izvan zemlje odmor provelo 55,4% Austrijanaca.Korištenje odmora u vlastitoj zemlji u odnosu prema godini prije poraslo je za 8,8%. Najvećepovećanje ostvareno je u tzv. kratkim odmorima, koji su porasli za 16,9% i brojili 1,6 milijuna turističkih putovanja. Putovanja izvan zemlje rasla su za 2,8% i brojila 3,6 milijuna turističkih putovanja.

Redoslijed najomiljenijih destinacija Iz analize Statistik Austria za razdoblje srpanj-rujan proizlazi da su Austrijancima najomiljenije inozemne destinacije Italija (23,8%) iHRVATSKA (17,5% – najveći porast). Slijede Njemačka (13,2%), Španjolska (6,7%) te Grčka (5,2%). Prosječna duljina boravka se sa 6,6 dana u 2010. godini smanjila na 6,3 dana u prethodnoj godini.

Omjer organiziranih i individualnih prometa za najomiljenije destinacije Omjer je – 65% individualni promet: 35% organizirani promet.

Komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija Hrvatska se vrlodobrosmjestila na austrijskom tržištu, gdje iz godine u godinu povećava tržišni udjel. Najjače komparativne prednosti Hrvatske su sigurnost i blizina destinacije, ali i ljepota prirode, sve bolja razina usluge,korektan odnos cijene i kvalitete.

Italija lagano gubi na svom „turističkom značaju″, iako je još na prvome mjestu, a razlog opadanja je u sve zastarjelim hotelskim kapacitetima te djelomice neadekvatnoj turističkoj ponudi. Najveći turistički iskorak čini Turska, u svim područjima, od odlične „all inclusive“ ponude, do raznolike turističke usluge. Nesigurnost, mogućnost nemira i štrajkova, najveći su trenutačni nedostaci Grčke, Egipta i Tunisa.

Kojom vrstomprijevoza su se u 2011. služili austrijski turisti pri odlasku na godišnji odmor Vlastitim prijevozom ostvareno je 64,9% svih putovanja. Korištenje automobilaposebno je zastupljeno za odmore u vlastitoj zemlji, s udjelom od 82,5%. Za odmor izvan zemlje, 18,9% Austrijanaca koristilo se zrakoplovom, 8,2%vlakom, a 8% autobusom.

Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2011. preferirali austrijski turisti pri odlasku na godišnji odmor U vlastitoj organizaciji ostvaruje se 67% godišnjih odmora, a usluge turoperatora i turističkih agencija koriste se u 33% slučajeva. Ipak, treba napomenuti da se udjel bukiranja preko turoperatora povećava na 39,5% kada je riječ o dalekim putovanjima. Online kanali pri bukiranju imaju udjel od 23%. Putem interneta informacije o putovanjima traži 66% Austrijanaca.

Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Hotelski smještaj i mali pansioni i dalje su najtraženiji, sudjelom od 51,1%. U Austriji, hotelski smještaj ima udjel od 45%, privatni smještaj 31%, a zanimljiv je podatak da se čak 19,8% noćenja ostvaruje kod rodbine i prijatelja. Pri korištenju godišnjeg odmora izvan zemlje hotelski smještaj ima udjel od 61,5%, na privatni smještaj opada 17,8% udjela, a 20,7% udjela opada na ostale vrste usluge smještaja.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Iz godine u godinu primjećuje se kako se osnovni motivi putovanja mijenjaju, što zasigurno može biti pokazatelj na što se trebausmjeriti pri unaprjeñenju turističke ponude zemlje. Posljednja analiza Statistik Austria navodi da su Austrijanci u 2011. na prvome mjestu (20,4% ispitanika) naveli plaže, čistoću morate kvalitetu plaža. Uz plaže i kupanje, važno mjesto zauzima tzv. odmor oporavka, s udjelom od 19,7%, dok je aktivni odmor na trećemu mjestu, s udjelom od 18,7%.

Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Analize potrošnje govore da 26% Austrijanaca za svoj odmor troši više od 2000 eura (nisu uključeni troškovi hrane, shoppinga i izleta), dok će 69% potrošiti manje od 2000 eura. Izvor: Karmasin Motivvorschung

Pregled organizatora putovanja na tržištu Od 679 registriranih organizatora putovanja,turističkih agencija i autobusera u Austriji, često strukturno i vlasnički povezanih, u većem opsegu plasmanom putovanja u Hrvatsku bave se: a) stalnim programima većeg opsega: TERRA REISEN Salzburg, u vlasništvu TUI Njemačka GRUBER REISEN Graz, u austrijskome privatnom vlasništvu SPRINGER REISEN Klagenfurt, u austrijskome privatnom vlasništvu ITS BILLA Wien, u njemačkom vlasništvu BLAGUSS Wien, u austrijskome privatnom vlasništvu NOVASOL Innsbruck, u danskom vlasništvu INTERHOME Innsbruck, u švicarskom vlasništvu SABTOURS RAML Linz, u austrijskome privatnom vlasništvu FTI Touristik, u njemačkome privatnom vlasništvu b) povremenim i manjim programima: Christophorus Mayrhofen, u austrijskome privatnom vlasništvu Vordereger Busreisen Zell am See, u austrijskome privatnom vlasništvu Sommereger Reisen Klagenfurt, u austrijskome privatnom vlasništvu Neckermann Reisen Wien, u njemačkom vlasništvu Österreichisches Verkehrsbüro Wien, u austrijskom vlasništvu Rail Tours Austria Wien, u austrijskom vlasništvu Ruefa Reisen Wien, u austrijskom vlasništvu TUI Austria Wien, u njemačkom vlasništvu Wintereder Busreisen Vöcklabruk, u austrijskome privatnom vlasništvu Gegg Reisen, u austrijskome privatnom vlasništvu Kratschmar Reisen, u austrijskome privatnom vlasništvu Otto Reisen, u austrijskome privatnom vlasništvu Seiner Reisen, u austrijskome privatnom vlasništvu Jöbstl Reisen, u austrijskome privatnom vlasništvu. Prvi na tržištu svakako su TUI i Thomas Cook, vodeći specijalisti za Hrvatsku su Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz, Springer Reisen Klagenfurt, Sabtours Linz,dok su Novasol i Interhome najveći specijalisti za privatni smještaj.

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj AUSTRIJA

Dolasci indeks

1990.

426 745

Noćenja 1990.=100 100

indeks 2 975 349

1990.=100 100

1991.

54 008

303144

1992.

164 124

304

1 014 203

335

1993.

248 988

152

1 594904

157

1994.

362 458

146

2 406 360

151

1995.

193 082

1 254548

1996.

342 000

177

2 165 000

173

1997.

447 437

131

105

2 836888

131

1998.

456 899

102

107

2 871 271

101

1999.

374 276

2 377516

2000.

640 199

171

150

3 358 250

141

113

2001.

686 844

107

161

3 600881

107

121

2002.

690 366

101

162

3 543 456

119

2003.

708 506

103

166

3 585371

101

121

2004.

740 960

105

174

3 638 005

101

122

2005.

742498

100

174

3 756535

103

126

2006.

790 083

106

185

4 069 302

108

137

2007.

839 717

106

197

4 244607

104

143

2008.

813 728

191

4 164 793

140

2009.

776 450

182

4 258338

102

143

2010.

810 340

104

190

4 420 058

104

149

2011.

892 467

110

209

4 836232

109

163

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinusu revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

DOLASCI I NOĆENJA AUSTRIJSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. ̶ 2011. 6.000.000 5.000.000 4.000.000 Dolasci

3.000.000

Noćenja 2.000.000 1.000.000 0

DOLASCI AUSTRIJSKIH TURISTA PO MJESECIMA 250000

200000 2004. 150000

2005. 2006. 2007.

100000

2008. 2009.

50000

2010. 2011.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca u Hrvatskoj Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca i dalje ostaje u odnosu 65% individualnih dolazaka naprema 35% organiziranih dolazaka.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini Zastupljenost Hrvatske kod organizatora putovanja, i u 2011.godini, bila je izrazito dobra. Uz njih i trgovački lanci ulaze u organiziranu prodaju – uz već dobro znanu ITS Billu, uključuju se i HOFER, koji bilježi sve bolje rezultate. Uz specijaliste za Hrvatsku, kao što su TERRA REISEN, GRUBER REISEN te SPRINGER REISEN, SABTOURS, tu su i specijalisti za privatni smještaj NOVASOL i INTERHOME. Novost u odnosu prema prošloj godini je jaki ulazak FTI-a, s novim katalogom, te novi charterski program 16

iz Innsbrucka prema Krku, koji je uveo Ideal Tours. Nažalost, specijalist za Hrvatsku s dugogodišnjom tradicijom, turoperator Adria Reisen, odustao je od daljnjeg poslovanja.

Opseg organiziranog prometa u 2011. godini U 2011. godini organizatori putovanja iz Austrije su, prema vlastitim izjavama, ostvarili sljedeće rezultate u organiziranom prometu u Hrvatsku:

Terra Reisen Salzburg (individualni gosti i skupine) Gruber Reisen Graz (individualnigosi i oni koji dolaze zrakoplovima)

82000 osoba 29000 osoba

Springer Reisen Klagenfurt (individualni gosti i skupine) ITS BILLA Wien Sabtours

15000 osoba 17000 osoba 7000 osoba.

Napominjemo da je ovdje riječ o okvirnim brojkama, jer većina turoperatora ne želi objaviti službene brojke prometa. Ipak, zanimljiv je podatak ÖRV-a (udruženje austrijskih turoperatora i putničkih agencija) objavljen na kongresu održanom u travnju 2012. u Beču, temeljen na analizi2011. godine, koji govori da je najveći porast organiziranog bukinga u toj godini ostvarila Hrvatska s +18%, slijedi Turska s +8,6% te Italija s +5,3%. Novasol i Interhom takoñer ne daju egzaktne pokazatelje, no kao najveći specijalisti za privatni smještaj, apartmane te ekskluzivne vile, ostvarenjem sezone bili su više nego zadovoljni.

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Jasno je da tržište pozitivno prihvaća poboljšanu kvalitetu smještaja, u prvome redu privatnog. Hrvatska posjeduje dobar odnos cijene i usluge, a sigurnost destinacije i dostupnost imaju sve važniju ulogu. Najvećim nedostatkom smatra se nedovoljan broj kvalitetnih hotelskih kreveta, pogotovo u segmentu hotela s tri i četiri zvjezdice, koji se najviše traže. Zamjera nam se nedostatak all inclusive ponude, gdje nas je „pretekla″ prije svega Turska,a nimalo ne zaostaju ni Španjolska, Egipat te Tunis. Jasno je da je potrebno poboljšati ponududa bude raznolika u svim područjima.

Razrada dolazaka po hrvatskim regijama Sve naše turističke regije tijekom 2011. bile su zastupljene u ponudi organizatora putovanja te su u pravilu ostvarile pozitivan rezultat. U rezultatima prednjače Istra i Kvarner, no povećanja su znatna i u svim dalmatinskim područjima, zahvaljujući izvrsnoj cestovnoj infrastrukturi te odličnimvezama s otocima.

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Prema podacima ARBÖ i ÖAMTC-a,više od 60% Austrijanaca u Hrvatsku dolazi vlastitim prijevozom. Neznatni broj koristi se uslugama zrakoplovnog prijevoza, a zastupljenost autobusnog prijevoza je izmeñu 10 i 15%. Prijevoz vlakom rijetko se koristi.

Zrakoplovni prijevoz i charteri

Gruber Reisen Graz – charterske veze za Brač, Dubrovnik i Split;letjeli su iz Graza,Beča i Linza Idealtours – charter Innsbruck – Krk Intersky Europa – charteri iz Beča u Zadar,Split i Pulu Nacionalna kompanija Croatia Airlines imala je redovite linije iz Beča u Split, Dubrovnik i Zagreb.

Autobuseri Posebne ponude autobusnih putovanja cijele sezone nude ovi organizatori putovanja: Terra Reisen ̶ Salzburg, Gruber Reisen ̶ Graz, Springer Reisen – Klagenfurt, Sabtours Raml ̶ Linz, Blaguss Reisen ̶ Wien. Nešto manje zastupljenisu: Christophorus ̶ Mayrhofen, Kneissl Touristik ̶ Lambach, Ruefa Reisen ̶ Wien, Winterreder Busreisen ̶ Voecklabruck, Vordereger Reisen ̶ Zell am See, Alpenland, Otto

Reisen ̶ Graz,Fuchs Reisen ̶ Hartber, Gegg Reisen, Allerstorfer Reisen ̶ Linz, Dobler Reisebüro, Reisebüro Weiermair, Jöbstl-Deutschlandsberg, Busreisen und Reisebüro Gerhard Seiner – Liesebrücke.

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnih gostiju Više od 65% naših gostiju dolazi u Hrvatsku u vlastitoj organizaciji, a većina njih su tzv. stalni gosti, što govori da Austrijanci cijene naš turistički proizvod, ljubaznost domaćina, sigurnost, blizinu destinacije i dostupnost.Naravno, osobito cijeneprekrasnu prirodu, kristalno čisto more i predivne plaže. Vidljiv je pomak u kvaliteti smještaja u svim segmentima, ponuda gastronomije sve je raznolikija, a kvaliteta vina približava se europskoj razini. Ništa manje važna za naše individualne goste nije vrijednost eura, koja je u Hrvatskoj 35% veća nego u Austriji, što govori i da smo cjenovno atraktivni. Najvećim nedostacima smatraju se nedovoljna „all inclusive“ ponuda, manjak ponude za djecu, nedostatak većeg broja kulturnih, zabavnih i sportskih sadržaja te odreñena jednoličnost gastronomske ponude.

VRSTA SMJEŠTAJA KOJOM SU SE KORISTILI U HRVATSKOJ Analogno gospodarskome stanju mijenja se i vrsta smještaja koja se koristi. Naime, s izlaskom iz gospodarske krize Austrijanci su se počeli u povećanoj mjeri koristiti hotelskim smještajem. Ipak, velik broj gostiju i dalje traži privatni smještaj i kampove, koji su iz godine u godinu sve kvalitetniji.

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti austrijski gosti najčešće tražeu Hrvatskoj Odmor radi užitka i opuštanja jedan je od bitnih sadržaja, no aktivni odmor ima sve veću važnost, posebice sportski sadržaji, biciklističke ture i staze za pješačenje. Traženi su i lokaliteti za ronjenje, lokaliteti za aktivno penjanje i planinarenje. Naravno, ponuda wellnessa i različitih tretmana austrijskom gostu nije ništa manje zanimljiva.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Austrijanci pri planiranju odmora u 2012. uglavnom ne uzimaju u obzir gospodarsku krizu, pokazuje analiza Instituta für Freizeit und Tourismusforschung (IFT). Anketa provedena na 1000 ispitanika starijih od 15 godina potvrdila je da će 43% Austrijanaca sigurno putovati na godišnji odmor (taj je postotak u 2011. iznosio 39%), a 27% još nije donijelo odluku (u 2011., 32%). Može se zaključiti da će u 2012.godini 61% Austrijanaca ostvariti barem jedno putovanje te da negativni utjecaji globalne gospodarske krize nemaju veći utjecaj na austrijskoga gosta, tj. na njegovu odlukuo korištenju godišnjeg odmora.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012. Iz ankete proizlazi da je najomiljenija destinacija vlastita zemlja, a zatim Italija,Hrvatska, Turska, Njemačka i Grčka. Odmor u vlastitoj zemlji želi provesti 26% ispitanika (u prošloj godini 19%), u Italiju želi otputovati 16% (prošle godine 17%), slijedi Hrvatska s 10% (prošle godine 8%), Turska sa 7% (kao i prošle godine), a najveći gubitnik je Grčka s 3% (prošle godine 6%). Meñu dobitnike svrstava se i Njemačka u koju želi otputovati 5% ispitanika (prošle godine 1%).

Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Nekih većih promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija nema, no važno je istaknuti da se Hrvatska sve više približava Italiji, što je potvrda našeg uspješnog rada i sve boljeg turističkog proizvoda.Italiji se zamjera nedovoljno ulaganjeu hotelske kapacitete te zastarjelost ponude, Njemačka privlačiširokom lepezom kulturne i event ponude, Turska dominira u sve boljoj all inclusive ponudi, a najveći problem ima Grčka, koja bilježi velik pad zanimanja.

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2012. godini Svi najveći organizatori putovanja i nadalje imaju Hrvatsku u svojim katalozima, iznimka je dugogodišnji specijalist Adria Reisen, koji je prekinuo poslovanje. Zanimanje za Hrvatsku kod svih organizatora putovanja stalno postoji te se traži sve veći broj hotelskih kreveta (što je ograničavajući čimbenik).

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Prema provedenim anketama i medijskim analizama,Hrvatska bi i u 2012. trebala biti meñutrima najtraženijim turističkim destinacijama u Austriji.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u 2012. godini S optimizmom očekujemo ponavljanje prošlogodišnjeg rekordnog rezultata iz Austrije, uz moguće povećanje od 3 do 5%.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2012. godini Ne očekuje se veće odstupanje u odnosu organiziranih i individualnih dolazaka, koji se kreće u omjeru 65% naprema 35% u korist individualaca.

Prognoza rezultata u 2012. po svakom praćenom organizatoru putovanja Prvi dio turističke godine kod svih organizatora putovanja obilježen je pozitivnim indeksnim pokazateljima. Nakon odličnog siječnja, dogodio se odreñeni zastoj u prodaji, ali i ponovni rast nakon početka medijske kampanje Hrvatske turističke zajednice. Svi važniji organizatori putovanja očekuju pozitivne rezultate prodaje, tj. najmanje ponavljanje prošlogodišnjih ostvarenja.

Zrakoplovni charteri u 2012. godini Uz Gruber Resien, charterske letove od ove godineima i Ideal Tours, koji leti iz Innsbrucka za Krk, dok Intersky leti za Pulu,Zadar i Split.

Autobuseri u 2012. godini Autobuseri su predsezonu počeli s velikim brojem skupina, već tijekom ožujka i travnja, u organizaciji Elite Toursa, Springera, Grubera, Jöbstla Seinera, Herbergera. Najave su dobre i za posezonu – npr. agencija Sommereger u pet termina u rujnu i listopadu u Dalmaciju dovodi više od 5000 austrijskih umirovljenika.

Individualni promet u 2012. godini Austrijanci vrlo dobro poznaju našu turističku ponudu, što uz laku dostupnost destinacije obećava blagi rast ovog segmenta prometa. Eventualno je moguće očekivati odreñeno skraćivanje prosječne duljine boravka.

TURISTIČKA SEZONA 2013. GODINE – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Bez obzira na državne mjere štednje, očekuje se da će Austrija zadržati nisku stopu nezaposlenosti, tj. vrlo visok standard, što će omogućiti daljnje povećanje turističkog prometa.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini Prva tri mjesta i dalje će zauzimati vlastita zemlja, Italija i Hrvatska, dok se povećano zanimanje očekuje za Njemačku, Tursku i Španjolsku. Grčka, Egipat i Tunis nalaze se u relativnoneizvjesnom položaju.

Prognoze organizatora putovanja za 2013. godinu Konkretnijih brojčanih prognoza nema, no navode se odreñene poteškoće koje organizatori putovanja očekuju da će u Hrvatskoj imati tijekom 2013. – izravne ponude hotelskih kuća gostima koji su ih nekom prigodom posjetili putem organizatora putovanja, prekid bukinga za glavnu sezonu i dr.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2013. godini Premašiti brojku od milijun dolazaka iz Austrije, ostaje izazov za Hrvatsku u 2013. godini.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska će zasigurno biti dobro zastupljena, no pozitivni pomaci ovise o stavljanju u funkciju novih hotelskih kreveta.

Mjere koje bi prema mišljenju organizatora putovanja u 2013. trebalo poduzeti Mjere koje treba poduzeti su:

povećati all inclusive ponudu usredotočiti se na ponudu hotela s tri i četiri zvjezdice (ti hoteli najviše se traže – pogotovo ih traže obitelji s djecom) popusti za djecu, za svaku dob uravnotežiti kvalitetni odnos cijene i usluge nadalje podizati razinu kvalitete te stalno educirati radnu snagu u turizmu jednostranu ponudu pretočiti u raznovrsnu i atraktivnu, uz širu lepezu sportskih sadržaja, bolju animaciju i uvoñenje dodatnih zabavnih sadržaja.

Izvori podataka: Jahresbuch 2011 Statistik Austria Strategie Österreich Werbung WIFO – Institut Institut für freizeit und Tourismusforschung (IFT) Wien 2012 Karmasin Motivforschung

BELGIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje Kraljevina Belgija ustavna je monarhija, parlamentarne demokracije, od 1980. godine ureñena kao federalna zajednica Valonije, Flandrije i regije Bruxelles Capitale (glavni grad). Uz političko teritorijalnu raspodjelu po federalnim jedinicama, Belgija je podijeljena i na odreñene jezične cjeline: frankofoni dio u Valoniji, flamanski u Flandriji, obvezno dvojezičan u federalnoj jedinici Bruxelles Capitale te njemački na istoku Belgije (kanton de l'Est) – teritorij koji je Belgija dobila od Njemačke kao ratnu odštetu nakon Prvoga svjetskog rata. Na federalnoj razinidjeluju vlada i parlament, sastavljeni od Zastupničkog doma (150 članova) i Senata, čija je ovlast ograničena i poglavito se odnosi na arbitražu i revizije Ustava Kraljevine Belgije. Vlade i parlamenti regija imaju velike ovlasti, meñu koje spada i samostalno zaključivanje meñunarodnih sporazuma, a prema predviñenoj reformi, koja se upravo priprema, regije će dobiti gotovo konfederalne ovlasti. Glasovanje je u Kraljevini Belgiji obvezno za sve stanovnike koji su navršili 18 godina. Posljednji regionalni izbori održani su 7. lipnja 2009., a 13. lipnja 2010. godine organizirani su izvanredni federalni izbori, nakon što je Liberalna flamanska stranka samoinicijativno napustila vladu. Zbog nesuglasica izmeñu Frankofona i Flamanaca, državne političke snage nisu uspjele sastaviti vladu, što je izazvalo političku krizu koja je trajala više od 500 dana, što Belgiju čini neslavnim svjetskim rekorderom. Ozbiljnost političke krize mogla se naslutiti još kada je osnovana prva vlada Y. Letermea, koja je morala odstupiti još u prosincu 2008., samo dva mjeseca nakon izbora. Shvaćajući vrijeme u kojem je upravo počinjala kriza, nova vlada Van Rompuya potvrñena je početkom siječnja 2009., a njegovim izborom za predsjednika Vijeća EU uz malu rekonstrukciju utemeljena je druga vlada Yvesa Letermea, koja je zbog problema u vezi s BHV (Regija Bruxelles – Halle – Vilvoorde) morala odstupiti 23. travnja 2010., samo dva mjeseca prije belgijskog preuzimanja predsjedanja Europskom unijom u drugom polugodištu godine. Predsjedanje je privremena vlada Y. Letermaa obavila iznad svih očekivanja, što je kod velikog broja članica EU ostavilo dojam da nije riječ o vladi u ostavci. Posljednji federalni izbori pokazuju zanimljivu političku sliku države. Sjeverni dio Belgije – Flandrija, više je liberalno-nacionalistička, južni dio – Valonija 21

je socijalistička, a glavni grad Bruxelles je socijalistički-liberalan. Sve to pokazuje da Belgija nije samo jezično, nego i politički veoma podijeljena zemlja. Vlada Elia di Rupa, socijalističkog frankofonskog voñe, koja je dobila mandat u prosincu 2011. godine, veoma uspješno odrañuje gospodarske teme te je Belgija uz Njemačku jedina članica Europske unije koja ima pozitivan gospodarski rast. Svi su svjesni da je politički mir samo privremen te se sa strahom očekuju komunalni i regionalni izbori, koji će se održati 2013. godine. Sve ankete predviñaju daljnji rast ekstremno nacionalističke (separatističke) flamanske stranke N-VA. 2

Površina Belgije iznosi 32545 km . Svojom površinom Belgija se ubraja meñu manje europske i svjetske 2 države, s gustom naseljenošću (319 stanovnika/km ). Najveći gradovi u Belgiji su Bruxelles (1006749), Antwerpen (470319), Gent (231671), Liège (186196) i Charleroi (201433). Bruxelles, belgijski glavni grad i sjedište svih federalnih institucija, ujedno je i glavni grad Flandrije i flamanske jezične zajednice u Belgiji. Glavni grad Valonije je Namur, a sjedište frankofone jezične zajednice je u Bruxellesu. Belgija je podijeljena u 16 regija, od kojih svaka ima svoje regionalno sjedište: Aalst, Brugge, GenkHasselt, Kortrijk, Leuven, Mechelen, Oostende, Roeselaere, Sint-Niklaas, Turnhout, Verviers, Arlon, La Louvière, Mons, Namur, Tournai.

Opća gospodarska obilježja Obilježja gospodarstva možemo promotriti uz pomoć dviju osnovnih komponenta: slobodno tržište s jedne strane te veoma jako, razvijeno i utjecajno socijalno partnerstvo i institucije civilnog društva s druge strane. Riječ je o komponentama koje su u stalnom pregovaračkom odnosu. Glavne gospodarske grane vezane su za izvoz, poglavito u pogranične države i EU. Nakon slabljenja značaja i uloge velikih metalurških središta i zatvaranja ugljenokopa u Valoniji, od 70-ih godina dolazi do osiromašenja i gubitka značaja spomenute regije unutar Belgije. Istodobno, Flandrija je u stalnom gospodarskom i društvenom usponu. Već od 60-ih godina razvija gospodarstvo temeljeno na suvremenim tehnologijama u malim, usko specijaliziranim tvrtkama. Zahvaljujući tercijarizaciji ukupnoga gospodarstva i stalnoj prilagodbikretanjima i promjenama, ne samo na europskom nego i na svjetskom tržištu, Belgija kao jedna od najrazvijenijih zemalja EU uspijeva održati konkurentnost svog izvozno usmjerenoga gospodarstva u odnosu prema američkoj i poglavito kineskoj konkurenciji, zadržavajući ujedno visoki životni standard svojih grañana. BDP je u 2011. godini iznosio 270 milijardi eura, na temelju procjena Belgijske nacionalne banke, što je 0,2% više u odnosu prema godini prije. Belgijska nacionalna banka objavila je da je u prvom tromjesečju 2012. godine belgijski bruto nacionalni proizvod rastao za 0,3% te je tako Belgija barem trenutačno izbjegla ponovni pad u recesiju. BDP po stanovniku je u 2011. godini iznosio 26000 eura, što je stagnacija u odnosu prema 2010. godini. Postotak nezaposlenosti je u posljednjem tromjesečju 2011. godine iznosio 7,8%. Postotak nezaposlenosti je prema neslužbenim podacima u prvom tromjesečju 2012. godine bio 7,2%. Prosječna plaća u 2011. godini iznosila je 3.132,33 eura bruto. Stopa inflacije u 2011. godini iznosila je 2,50%, a u prvom tromjesečju 2012. 3,53%. Vanjskotrgovinska bilanca: 236,7 milijardi eura izvoza i 244,4 milijarde eura uvoza u 2011. godini. – razlika 7,7 milijardi eura. Stanovništvo – u Belgiji živi 10839905 osoba. Dobna struktura stanovništva pokazuje znatno starenje populacije.

Dob

Stanovništvo prema dobi u Belgiji (2001. – 2011.) <18 >65 18 ̶ 64

UKUPNO

2001.

2,1600

6,3700

1,7300

10,2630

2002.

2,1600

6,4000

1,7460

10,3100

2003.

2,1650

6,4290

1,7620

10,3560

2004.

2,1670

6,4490

1,7800

10,3960

2005.

2,1700

6,4770

1,7990

10,4460

2006.

2,1790

6,5230

1,8090

10,5110

2007.

2,1870

6,5870

1,8100

10,5850

2008.

2,1950

6,6530

1,8190

10,6670

2009.

2,2050

6,7110

1,8370

10,7530

2010.

2,2150

6,6760

1,8600

10,8400

2011.

11,072*

Izvor: SPF Économie – Direction généraleStatistique et Information économique (*procjena)

Utjecaj gospodarske krize i recesije na belgijsko gospodarstvo Kriza se u Belgiji počela osjećati tek u četvrtom kvartalu 2008. godine, poglavito u financijskom sektoru. Prvi veći„potres“ dogodio se slomom vodeće belgijske banke Fortis. U 2009. godini Belgijanci nisu izbjegavali banke nego, suprotno onome što se moglo očekivati, štednja je porasla, a ulaganje se usmjerilo prema manje isplativim, ali znatno stabilnijim valutama. U izvješću koje je početkom svibnja objavila belgijska nacionalna banka navodi se da je u prvom tromjesečju 2012. godine Belgija, za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, uspjela izbjeći ponovni pad u recesiju. U tome je tromjesečju belgijski bruto nacionalni dohodak ostvario rast od 0,3% u usporedi s prethodnim, negativnim tromjesečjem. Gospodarska aktivnost zemlje u 2011. godini rasla je za 2%. Inače, belgijski potrošač jako je osjetljiv na uvoñenje vladinih restriktivnih mjera te odmah reagira opreznim ponašanjem, poput primjerice oporezivanja službenih automobila (inače, pogodnost kojom se koriste mnogi belgijski grañani), uvoñenja dodatnih poreza na nekretnine, povećanja općeg indeksa itd. Uvoñenje tih mjera početkom godine povećalo je nesigurnost i uzdrmalo povjerenje potrošača te uzrokovalo zakašnjelo ponašanje potrošača, tj. povećalo trend kasnijeg rezerviranja ljetovanja.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Belgijsko medijsko tržište uključuje: televiziju dnevne listove časopise radio plakatiranje kino internet besplatne regionalne tjednike

40% 20% 7% 12% 8% 1% 9% 3%

Televizija Medijska pokrivenost na jugu zemlje (rujan 2011.): RTBF 1 RTBF 2 RTL-TVI Club RTL Plug TV AB3 AB4 Be TV Ukupno belgijski frankofoni programi

15,4% 4,9% 21,9% 4,7% 2,3% 4,2% 1,1% 0,1% 54,6% 23

Budući da jug Belgije graniči s Francuskom, a stanovništvo je frankofono, velika je zastupljenost medija iz Francuske – osobito televizija, tiska, radija. TF1 FR 2 FR 3 TV5 Ukupno francuski televizijski programi Ukupno ostali programi (npr. njemački, nizozemski) UKUPNO jug Belgije Medijska pokrivenost na sjeveru zemlje (rujan 2011.): VTM 2Be VT4 Vijf TV Eén Canvas Vitaya Ostali programi (npr. njemački, nizozemski) UKUPNO sjever Belgije

18,6% 9,5% 6,1% 1,8% 36,0% 9,4% 100%

22% 6% 6% 4% 32% 9% 3% 18% 100%

Gledanost nizozemskih državnih i privatnih programa na sjeveru zemlje, unatoč istom jeziku (nizozemskom), daleko je od gledanosti francuskih programa na jugu zemlje. Dnevni listovi Na nizozemskom jeziku LaatsteNieuws + Nieuwegazet HetNieuwsblad + De Gentenaar Metro vl Gazet van Antwerpen Belang van Limburg De Standaard HetVolk De Morgen De Tijd

Naklada 345315 295677 135654 121250 112126 104746 69268 74388 43879

Na francuskom jeziku Le Soir La Libre Belgique + Gazette de Liège Metro fr LadernièreHeure Sud presse Vers l’avenir L’écho

Naklada 88764 54567 119193 91400 141351 104358 21611

Na njemačkom jeziku Grenz-Echo

Naklada 13549

Časopisi Kategorija

Naslov

Naklada

Televizija

Télémoustique CinéTéléRevue Humo Télépocket Télépro

125374 389050 262674 55762 150287

Téléstar Teveblad Be TV Mag. Ekonomija

Trends/Tendances Bizzfr+nl Industrie

Za žene

Femmesd'aujourd’hui Flairvl Flairfr Gael ElleBelgique Feeling Libelle Marie Clairefr Marie Clairenl VrouwenWereld

Obiteljski

Ma santé Top santé

Opći

Dag allemaal L’événement Knack Le vif/L’express

Sport/Hobi/Putovanja

Autogids Autowereld Moniteur auto Grande Voyages Genieten

122706 165612 162256 52311 35352 28649 128391 64729 63348 65567 76656 116589 270267 38275 22153 96954 26250 75439 491894 18000 137786 92588

26263 20660 34965 37931 10000 31454

Uz navedene medije, za turističku branšu važni su i specijalizirani časopisi: Voyage/Voyage, Elders&Anders, Grande, Genieten, Uit, Kreo, Travel Magazine, Travel Express i Travel2, Mice 2 te internetska izdanja MIM online, Corporate Travel, Headquarters i BBT online.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Iz Belgije je tijekom 2011. godine na odmor otputovalo7,45 mil. osoba, što je oko 70% stanovništva (komercijalni i nekomercijalni odmori). Najmanje jednom na dulji odmor otišlo je 39,2% Belgijanaca, 21,1% otišlo je najmanje jednom na dulji i kraći odmor, dok je 9,7% stanovništva otputovalo najmanje jednom, ali samo na kraći odmor. Pod duljim odmorom podrazumijevamo putovanje koje traje najmanje 4 noćenja, dok pod kraćim putovanjem podrazumijevamo putovanje kraće od 4 noćenja izvan stalnog mjesta boravka, a svrha mu je odmor i rekreacija. U usporedbi s prethodnim godinama primjećujemo da je postotak Belgijanaca koji odlaze na dulji odmor u padu, dok je postotak grañana koji odlaze na kraći odmor u porastu. Što se duljeg odmora tiče, u 2011. je 6,5 milijuna Belgijanaca, ili oko 60% stanovništva zemlje barem jedanput otputovalo na ljetovanje. Ukupni volumen belgijskog tržišta procjenjuje se na 10,3 milijuna turističkih putovanja. U prosjeku, svaki Belgijanac otputovao je 1,58 puta u godini, što je u usporedbi s 2008. godinom, kada je svaki Belgijanac otputovao 1,68 puta, pad od oko 6%. Oko 65% putovanja realizirali su Flamanci, 26% Valonci, a 9% grañani Bruxellesa. Takoñer, u usporedbi s 2008. godinom za 8% smanjio se broj komercijalnih putovanja (s plaćenim smještajem) u usporedbi s nekomercijalnim putovanjima (smještaj kod prijatelja, roñaka itd.). Omjer komercijalnih i nekomercijalnih putovanja je otprilike 4:1. Dulja putovanja u 2011. prosječno su trajala 11,5 noćenja.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo i oni koji su odmor proveli u vlastitoj zemlji U 2011. godini, 22,6% ljetovanja ostvareno je unutar Belgije, dok je 77,4% Belgijanaca odmor provelo izvan zemlje. Od spomenutih 22,6%, 2/3 Belgijanaca ljetuje na belgijskoj obali, a 1/3 odmor provodi u Valoniji.

Redoslijed najomiljenijih destinacija Belgijanaca u 2011. godini Zemlja

Francuska Belgija Španjolska Italija Turska Austrija Njemačka Nizozemska Maroko Grčka Švicarska Portugal Tunis Egipat Hrvatska

2006. X 1000 putovanja 2 461 2 408 1 155 752 401 351 313 240 210 375 190 117 186 119 90

23,8 23,3 11,2 7,3 3,9 3,4 3,0 2,3 2,0 3,6 1,8 1,1 1,8 1,2 0,9

2008. X 1000 putovanja 2 717 2 271 1 108 791 510 378 234 236 213 329 172 136 249 184 77

25,2 21,1 10,3 7,3 4,7 3,5 2,2 2,2 2,0 3,1 1,6 1,3 2,3 1,7 0,7

2011. X 1000 putovanja 2 541 2 427 1 184 739 545 353 218 220 199 351 160 145 233 140 82

23,6 22,6 11,0 6,8 5,0 3,3 2,1 2,1 1,9 3,3 1,5 1,4 2,1 1,4 0,8

2011./ 2010. %* -6,9 +3,4 +8,8 -0,8 +0,1 -9,6 -2,9 -1,8 -3,4 13,8 -17,6 10,7 -21,3 -17,9 +19,1

Izvor: Wes, Comportement touristique des Belges *Izvor: Udruga belgijskih turoperatora ABTO, izvještaj 20.11.2011.

Unatoč blagom padu, Francuska i dalje čvrsto drži prvo mjesto najomiljenije destinacije. Tradicionalno slijede sama Belgija, Španjolska te Italija, a u prvih pet svrstala se i Turska. U Belgiji je u 2011. takoñer vidljiv utjecaj „arapskog proljeća″, zbog kojeg su stagnirale sjevernoafričke destinacije poput Tunisa, Egipta te manjim dijelom Maroka. Najviše su zaradile Grčka, Španjolska, Portugal, a jednim dijelom i Hrvatska te ostala mediteranska odredišta (Cipar, Malta). Odlazak Belgijanaca u Švicarsku, zbog visoke vrijednosti franka takoñer je slabiji, dok su Alpe općenito bile u padu, zbog lošeg vremena i vremenskih nepogoda. Zbog lijepog vremena tijekom proljeća, porastao je broj putovanja u Belgiji.

Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije Omjer organiziranog i individualnog prometa znatno varira, ovisno o destinaciji. Svoje putovanje 66% Belgijanaca organizira individualno, tj. sami izravno kontaktiraju različite pružatelje usluga, dok 34% Belgijanaca i dalje putuje putem posrednika. Jasno je da su putovanja u Tursku, Grčku, Egipat, Tunis i Maroko te daleke destinacije (57,1%) najvećim dijelom organizirana posredstvom agencija i turoperatora, dok je taj udjel u putovanjima za bliske destinacije, u koje Belgijanci uglavnom putuju vlastitim automobilom, znatno manji (34,9%). Od ukupnog broja organiziranih putovanja, 95% opada na inozemne destinacije: 15,8% Španjolska, 15,1% Francuska, 11,7% Turska, 6,8% Italija, 5,4% Grčka te daleke destinacije. Od 2006. godine zabilježen je trend sve većeg broja izravnog rezerviranja putovanja i smještaja bez posrednika (agenti i turoperatori), a taj trend raste i u 2011. Važno je spomenuti i rast internetske prodaje – gotovo 38,2% ili gotovo 4 milijuna svih duljih i 44% kraćih putovanja (oko 2 milijuna putovanja) Belgijanci rezerviraju sami, putem interneta. U usporedbi s 2006. godinom, broj internetskih rezervacija je udvostručen.

Komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta turoperatora i gostiju U najomiljenijim destinacijama prednosti za turoperatore ponajprije su mnogobrojni kvalitetni smještajni objekti i veliki kontingenti smještajnih jedinica koje mogu dobiti u hotelima ili turističkim naseljima te ponuda sve traženije all inclusive usluge. Za turoperatore takoñer su važne mogućnosti koje im pružaju charterske destinacije (Turska, Maroko, Tunis, Grčka, Egipat), jer mogu u ukupnu cijenu uključiti znatan dio dodatnih aktivnosti. Za belgijske turiste prednosti najomiljenijih destinacija su sigurnost, urednost, blizina i dostupnost vlastitim automobilom, tj. učestalim te povoljnim zračnim vezama, ali i omjer cijene i kvalitete usluga. Belgijski turisti uglavnom su u potrazi za pogodnim vremenom, suncem i toplinom, dobrom gastronomskom i enološkom ponudom te lijepom prirodom i očuvanim okolišem. Iako su uglavnom zadovoljni Francuskom, belgijski se turisti u toj najomiljenijoj destinaciji katkad žale na skupoću, dok u Tursku i sjevernoafričke destinacije putuju uglavnom radi povoljne all inclusive ponude. Za frankofone Belgijance, jezik koji se govori u destinaciji takoñer je važan čimbenik – ustraju na francuskom jer slabo vladaju drugim stranim jezicima, dok su Flamanci po pitanju stranih jezika mnogo snalažljiviji i fleksibilniji. U Španjolsku Belgijanci uglavnom putuju radi zabave te zato što su vlasnici mnogobrojnih nekretnina. Što se tiče nedostataka, turoperatori u najomiljenijim destinacijama imaju poteškoća s poglavito visokim cijenama, a turisti s kvalitetom usluge, koja je često manja od očekivane.

Vrsta prijevoza kojom su se u 2011. koristili belgijski turisti pri odlasku na godišnji odmor I u 2011. godini najveći broj belgijskih turista koristio se osobnim automobilom (57,1%), zatim zrakoplovom (31,6% – od toga charterima 13,4%, redovitim linijama 12,1%, niskocjenovnim zračnim prijevoznicima 6%), autobusima (5,8%) i vlakovima (4,8%). Jasno je da je odabir vrste prijevoza usko motiviran udaljenošću i pristupačnošću destinacije. Velike promjene nastale su u zračnom prijevozu, gdje se od 2006. godine sustavno smanjujeudjel chartera (17,7% u 2006.), a u porastu je prijevoz niskocjenovnim zračnim prijevoznicima (5% u 2006.). Belgijanci su se za turistička putovanja manje koristili autobusom (6,1% u 2006., 5,6% u 2011.), dok vlak i brod bilježe više-manje jednake pokazatelje kao i u prethodnom razdoblju. Vlak je u blagom rastu, zbog dobro razvedene mreže brzih pruga, učestalosti i kvalitete brzog vlaka Thalys te mnogih odlazaka Belgijanaca u bliske destinacije (gotovo 30 veza na dan izmeñu Bruxellesa i Pariza te diljem Francuske).

Način organiziranja i rezerviranja odmorau 2011. koji su belgijski turisti preferirali pri odlasku na godišnji odmor I dalje je u porastu broj Belgijanaca koji svoje putovanje ne rezerviraju unaprijed (29% u 2011. usporeñujući s 26,7% u 2006. godini). U 37% slučajeva belgijski turisti rezerviraju putovanje unaprijed i putem posrednika, a 1/3 Belgijanaca izravno rezervira svoj smještaj i prijevoz. U 16,7% slučajeva to su putničke agencije, a 11,4% putovanje kupuje u paketu koji nude turoperatori. U usporedbi s prethodnim godinama i dalje je u padu rezerviranje putovanja putem posrednika, najčešće putničkih agencija. Pregled rezerviranja smještaja Belgijanaca od 2006. do 2011. 2006. % 2008. % 2011. X 1000 X 1000 X 1000 putovanja putovanja putovanja 2759 26,7 2745 25,5 2955

Tip rezerviranja

Bez rezervacije

28,5

Izravna rezervacija

3390

32,8

3 574

33,2

3536

34,1

Rezervacija u agenciji

2212

21,4

2142

19,9

1732

16,7

Kupnja paketa od TO

951

9,2

1162

10,8

1182

11,4

Rezervacija školskog putovanja

331

3,2

452

4,2

342

3,3

Posredstvom agencije za najam

196

1,9

194

1,8

187

1,8

Posredstvom udruge

176

1,7

194

1,8

156

1,5

165

1,6

161

1,6

124

1,2

155

1,5

140

1,3

156

1,5

Posredstvom osiguranja Ostalo

dop.

zdrav.

Izvor: Wes, Comportement touristique des Belges

Putovanja se prodaju sve kasnije i kasnije. Većina rezervacija u pravilu se obavlja u dva vala – oko 57% svih ljetovanja ostvaruje se do kraja ožujka, 3/4 do svibnja, 90% do lipnja. Prosječno razdoblje izmeñu trenutka u kojem je ostvarena rezervacija odlaska na odmor iznosioko 4 mjeseca.

Preferencije belgijskih turista s obzirom na vrstu smještaja Navike belgijskih turista jasno su odreñene – utjecaj krize nije ih bitno promijenio. Hotelski smještaj i dalje je na prvome mjestu, s udjelom od 35,5%, a za kampiranje se odlučuje 8,1% Belgijanaca. Znatan je porast nekomercijalnih putovanja (kod prijatelja, roñaka ili u vlastitoj kući za odmor), koja imaju udjel od 22,8%. U posljednjih pet godina njihov je broj porastao za pola milijuna, „na štetu″ komercijalnih putovanja. Belgijanci koji su odmor proveli u hotelima uglavnom su tražili kategoriju hotela stri i četiri zvjezdice (32,2% i 36,7%). Smještaj u hotelima s pet zvjezdica odabralo je 15,8% belgijskih turista. Što se usluga u hotelu tiče, 31,7% putnika odabralo je uslugu polupansiona (36% u 2006.), a 30,2% putnika odabralo je uslugu all inclusive(29,71% u 2006). Uslugu noćenja s doručkom, ili samo smještaj odabralo je 26,8% putnika (21,7% u 2006.), dok je uslugu punog pansiona odabralo 11,3% belgijskih putnika (12,6% u 2006.). Budući da hrvatski hotelijeri najčešće nude uslugu polupansiona i noćenja s doručkom, važno je istaknuti da se usluge polupansiona i punog pansiona na belgijskom tržištu sve manje traže. Takoñer treba istaknuti da se belgijski turisti sve više odlučuju ili za najosnovniju (samo smještaj ili smještaj s doručkom), ili pak all inclusive uslugu(iako je prekinut rast potražnje za tom vrstom usluge).

Odabrani tip smještaja

Hotelski smještaj Ukupno iznajmljivanje apartman, vila, studio seosko kućanstvo, farma privatni smještaj, sobe s doručkom (B&B) turistička naselja Kampovi kamp-kućica, auto-kamp, autodom šator iznajmljena fiksna prikolica, kućica Društveni turizam kamp hosteli, smještaj za mlade centar za socijalni turizam Prijatelji, obitelj, poznanstva Obiteljska vikendica Krstarenje, brod Ostalo Ukupno Ukupni broj turista za anketu

2006. Proc. br. putov. (x1000) 3948 2894 1943 300 269 382 993 517 362 104 507 279 146 83 1323 537 72 61 10335

38,2 28,0 18,8 2,9 2,6 3,7 9,6 5,0 3,5 1,0 4,9 2,7 1,4 0,8 12,8 5,2 0,7 0,6 100 5110

2008. Proc. br. putov. (x1000) 4166 3057 2056 334 258 409 775 398 237 118 506 334 118 54 1464 603 75 118 10764

38,7 28,4 19,1 3,1 2,4 3,8 7,2 3,7 2,2 1,1 4,7 3,1 1,1 0,5 13,6 5,6 0,7 1,1 100 5064

2011. Proc. br. putov. (x1000) 3681 2852 1991 270 238 353 840 332 259 238 487 259 187 42 1825 539 73 73 10370

35,5 27,5 19,2 2,6 2,3 3,4 8,1 3,2 2,5 2,3 0,1 4,7 2,5 1,8 17,6 5,2 0,7 0,7 100 4851

Izvor: Wes, Comportement touristique des Belges

RAZRADA TRŽIŠTA S OBZIROM NA MOTIV PUTOVANJA Aktivnosti na odmoru Opuštanje je najčešći motivputovanja Belgijanaca (45,7%). Najomiljenije aktivnosti su posjet gradovima i selima (34,5%), duge šetnje (28,3%), kratke šetnje (23,1%), plivanje (21,7%), sunčanje (17,8%) i posjet turističkim lokalitetima (16,5%). U usporedbi s prethodnim godinama, razlike u omiljenim aktivnostima gotovo nema.

Osnovne aktivnosti tijekom komercijalnih odmora Belgijanaca od travnja do rujna 2006., 2008. i 2011. (% od broja komercijalnih putovanja) Vrsta aktivnosti 2006. 2008. 2011. Pasivna rekreacija odmor, opuštanje igra, društvena igra, igra s djecom sunčanje shopping kratke šetnje (<3km) Sport duge šetnje (>3km) vožnja biciklom plivanje daskanje (surfing) ronjenje ostali nautički sportovi tenis, squash ostali sportovi Posjet atrakcijama gradovi, sela prirodne atrakcije zabavni parkovi zoološki parkovi, safari, dupini ostale atrakcije Kultura kulturni spomenici muzeji izložbe kazalište, koncerti, festivali ostale kulturne aktivnosti Gastronomija, degustacije Animacije, mladi, ljetovanje u ljetovalištima za mlade Izlasci Posjeti prijateljima, obitelji, poznanicima Hobiji, studij, predavanje, učenje jezika Wellness, zdravstveni turizam Ostalo Ukupno Broj komercijalnih putovanja obuhvaćenih u istraživanju

114,7 46,2 13,3 16,5 9,5 29,2 82,8 27,2 11,2 25,4 1,0 1,1 4,5 1,9 10,6 54,6 35,9 12,8 2,1 1,4 2,5 35,8 17,3 13,8 3,0 1,4 0,3 6,8 3,5

106,1 47,5 11,8 18,3 7,7 20,8 75,8 27,0 9,4 19,7 1,2 1,2 3,1 1,4 12,8 53,4 33,9 13,5 1,9 1,5 2,6 31,8 16,0 10,8 3,0 1,4 0,6 6,2 3,3

108,2 45,7 12,3 17,8 9,3 23,1 78,0 28,3 10,1 21,7 1,2 1,1 2,6 1,0 12,0 53,6 34,5 13,1 2,3 1,9 1,8 32,2 16,5 11,3 2,4 1,2 0,8 8,0 2,9

3,1 2,6 2,0 0,9 1,1 326,5 3372

3,5 2,2 1,4 1,6 1,9 300,9 3352

2,5 2,9 1,3 1,3 2,6 306,1 3132

Izvor: Wes, Comportement touristique des Belges

Vidljivo je kako meñu Belgijancima sve više raste popularnost „kulturnih putovanja″ te kraćih, vikend putovanja. S obzirom na vrlo visoki udjel financijski dobro stojećih grañana„treće dobi″ u ukupnoj strukturi belgijskog stanovništva, jasno je da su moguća višekratna putovanja tijekom cijele godine. To je važno jer taj tržišni segment izbjegava putovanja u glavnoj sezoni, zbog previsokih temperatura i velike gužve. Kraća i vikend putovanja, poglavito u pogranične zemlje, organiziraju se individualno (najčešće posjeti velikim izložbama ili važnijim kulturnim dogañajima, ali vrlo često i gastronomski izleti vezani za pojedine kulinarske specijalitete, primjerice u Francusku, Luksemburg, Njemačku ili samu Belgiju).

Vrste putovanja Što se tiče vrsta putovanja, postoje četiri glavne podjele:

uživati: opustiti se i „priuštiti si užitak″ (25,7%), gastronomija (0,8%) družiti se (24,5%): putovanja s obitelji, biti zajedno s prijateljima, bakom i djedom ili unucima (9%), zabava (5,9%), upoznavanje drugih ljudi (1,4%) otkrivati: kultura, sightseeing (10,5%), otkrivanje (3,7%), avanturistička putovanja (2,5%) 29

baviti se sportom: hodanje ili vožnja biciklom (6,1%), ili neki drugi oblik sportskog putovanja, uključujući skijanje (6,2%).

Prosječan proračun i potrošnja po putovanju Belgijski turist u prosjeku potroši 613 eura po osobi i po boravku, ili 56 eura po osobi i noćenju. Troškovi putovanja pokrivaju troškove prijevoza, smještaja, prehrane, pića, relaksacije, kupovine itd.

Opći pregled organizatora putovanja na tržištu U posljednjih nekoliko godina je s belgijskog tržišta nestao velik broj turoperatora. Stvorile su se dvije snažne grupacije, vezane uglavnom za svoje direkcije izvan Belgije. To su grupacija Thomas Cook (1,6 mil. putnika, 854 mil. eura prometa) i Jetair TUI (2 mil. putnika, 876 mil. eura prometa), koje drže više od 87% tržišta organiziranih putovanja u Belgiji. Svaka grupacija ima po nekoliko više-manje specijaliziranih programa, različitih tržišnih marki/brandova, turističkih agencija ili drugih prodajnih mjesta, zrakoplovnu tvrtku i hotelske lance. Ostali akteri na tržištu turoperatori su specijalizirani za pojedine djelatnosti ili tržišne segmente, od kojih su tipični primjeri Expair Tours (mediteranske zemlje), Best Tours ̶ Kuoni (prekomorske destinacije), Connections (studenti, omladina, ticketing), Lauwers, Rantour, De Zegeuner, Pam Vermeulen ili Leonard (autobuseri), Joker (povoljna putovanja), Club Med (klupska formula turističkih naselja), Kris-Kras (avanturistička putovanja i hodanje), Carractere i Exclusivedestinations (specijalizirani za upscale putovanja i goste), Transeurope (kratka vikend putovanja i charme i boutique hoteli), Dynamer (charter brodova), ID Riva (specijalist za Jadran) itd. Meñu 1800 putničkih agencija, 250 kontrolira grupacija Thomas Cook i TUI, a oko 70 pripada grupaciji CarlsonWagonlit. Velike grupe nezavisnih agencija su: FlashTravel, Generaltour, Selectair, Gigatour, Avitour i Travelcoop.

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj BELGIJA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Izvor: DZS

99967 6730 6140 8842 14475 12260 19000 31025 27069 16159 40902 47556 60194 72989 81456 91925 92041 99181 97765 93913 103341 119915

Dolasci indeks 1990.=100 100 7 7 91 6 144 9 164 14 85 12 155 19 163 31 87 27 60 16 253 41 116 48 127 60 121 73 112 81 113 92 100 92 108 99 99 98 96 94 110 103 116 120

774175 41800 40122 66396 119833 82307 114000 215332 188274 109307 292374 331777 384753 433873 441259 492681 471986 509013 513743 509980 545342 604678

Noćenja indeks 1990.=100 100 5 5 96 5 165 9 180 15 69 11 139 15 189 28 87 24 58 14 267 38 113 43 116 50 113 56 102 57 112 64 96 61 108 66 101 66 99 66 107 70 111 78

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

DOLASCI I NOĆENJA BELGIJSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. ̶ 2011. 900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 Dolasci

400.000

Noćenja

300.000 200.000 100.000 0

DOLASCI BELGIJSKIH TURISTA PO MJESECIMA 50000 45000 40000 35000

2004.

30000

2005.

25000 20000

2006. 2007. 2008.

15000

2009.

10000

2010.

5000

2011.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Kada usporedimo podatke dobivene od udruge belgijskih turoperatora (ABTO) s našim statističkim podacima, možemo procijeniti da je u 2011. godini oko 25% belgijskih turista u Hrvatsku došlo organizirano, od toga 10% charterom, a 75% došlo je u vlastitom aranžmanu. Praktički cijela Istra, Kvarner i Sjeverna Dalmacija za Belgijance su automobilske destinacije, pa zato dolaze vlastitim prijevozom, a charterski letovi postoje jedino za Dubrovnik.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u 2011. godini bila zastupljena kod svih vodećih organizatora putovanja. Hrvatske destinacije bile su u gotovo svim programima za Mediteran. Spomenimo samo neke od njih:

Thomas Cook (zrakoplov i automobil) Jetair (zrakoplov i automobil) Expairtours (posebna brošura Hrvatska zajedno sa Slovenijom) ID Riva Tours (posebna brošura Hrvatska zajedno sa Slovenijom) Caractere, ExclusiveDestinations, VoyagesLeonard, Lauwers, Rantour, BT Tours, Novasol, Interhome itd.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2011. godine Unatoč nastojanjima ID Riva Tours i Expairtoursa, u Belgiji još ne postoji pravi „specijalist″ za Hrvatsku. Svakako raduje činjenica da je sve više turoperatora specijaliziranih za tzv. niše i ekskluzivna putovanja uvrstilo Hrvatsku u svoju ponudu. Tako je, primjerice, s prodajom u 2010. godini vrlo uspješno počela agencija Caractere, koja je u 2011. gotovo udvostručila svoj rezultat za Hrvatsku. Uspješno su prodaju nastavili i Novasol, Expairtours, autobuseri, ID Riva itd.

Opseg organiziranog prometa u 2011. po svakom praćenom organizatoru putovanja Glavni organizatori putovanja za hrvatske destinacije ostvarili su u 2011. godini ove rezultate:

TUROPERATOR

OSOBE

Thomas Cook

9850

TUI Jetair

5800

Novasol

2500

Lauwers

2200

Caractere

2150

Expairtours

1150

ID Riva

1150

Interhome

1000

BT tours

800

Reizen Verhoeven

650

Prima Tours Carolus

550

Generaltour

500

De Zigeuner

400

Herman & Vandamme

400

All Dreams

350

Croisieurope

300

Voyages Leonard

300

Anders Reizen

150

Big Europe

150

Rantour

150

VTB

150

Exclusive Destinations

100

Ictam

Lagrange

Passar

UKUPNO

30900

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Osnovne prednosti hrvatskih destinacija su lijepa i očuvana priroda, bogatstvo kulturnih i prirodnih spomenika i znamenitosti u neposrednoj blizini ljetovališta te pristupačnost. Zahvaljujući spomenutom, razvio se znatan promet u tržišnom segmentu kulturnog turizma i kružnih putovanja (uglavnom individualnih), što je pridonijelo ukupnoj promjeni strukture belgijskih turista u odnosu prema razdoblju prije Domovinskog rata, premda je još najveći udjel kupališno-obiteljskog segmenta. Glavni nedostatak hrvatske ponude na belgijskom tržištu s gledišta turoperatora visoke su cijene tijekom ljeta te nedovoljni kontingenti u smještajnim objektima. Žale se i na nerazumijevanje hrvatskih hotelijera prema turoperatorima na vrhuncu sezone (kada je mnogo individualnih gostiju, pa se hotelijeri često odlučuju na stop buking za alotmanske kontingente) te na nedostatak kvalitetnih redovitih zračnih linija prema Jadranu, što bi ohrabrilo turoperatore da sa svojim charterskim lancima počnu još prije. Nedostaci naše ponude onemogućuju sustavnu obradu najsnažnijeg turističkog segmenta u Belgiji, mnogobrojne i platežno sposobne grupacije treće dobi (posebno se traže niske cijene u predsezoni i posezoni, tj. zimi). Takoñer, nedostaju i charme ili boutique hoteli, koje traže belgijski turisti, sve više danas zainteresirani za Hrvatsku. Za turoperatorske programe nedostaju hoteli s all inclusive uslugom te kvalitetan hotelski smještaj općenito.

Razrada dolazaka premahrvatskim regijama Najviše Belgijanaca u 2011. godini boravilo je u Istri, gdje su ostvarili gotovo 40% svih noćenja u Hrvatskoj, slijedi Dubrovačko primorje sa 16%, Primorsko-goranska županija s 15%, Zadarska županija s 10%, Splitsko-dalmatinska županija s 9%, Šibensko-kninska županija s 5%, Ličko-senjska županija s 2% te Grad Zagreb s 2%. ŽUPANIJA

2011. dolasci

Istarska Primorskogor. Ličko-senjska Zadarska Šibenskokninska Splitsko-dalm. Dubrovačkoner. Grad Zagreb Ostale UKUPNO Hrvatska

noćenja

2010. dolasci

noćenja

25950 15832

indeks

2011./ 2010. noćenja

34100 18710

238609 87824

% noćenja 39% 15%

dolasci

200821 83791

% noćenja 37% 15%

131 118

119 105

4919 11973 6166

11 367 61363 32983

2% 10% 5%

4752 10670 5148

11758 53772 28137

2% 10% 5%

104 112 120

97 114 117

11994 18371

52209 97890

9% 16%

11936 16687

52761 93296

10% 17%

100 110

99 105

7196 6486 119915

11486 10947 604678

2% 2% 100%

6997 5369 103341

11869 9137 545342

2% 2% 100%

103 121 116

97 120 111

Izvor: DZS

Kod Flamanaca, najtraženija hrvatska regija je Istra, dok je kod frankofonih Belgijanca najpoznatiji i najtraženiji Dubrovnik. Postoji takoñer veliko zanimanje za zadarsku regiju i Istru u kontekstu letova niskocjenovnog zračnog prijevoznika Ryanaira na linijama Bruxelles Charleroi – Zadar i Pula, pokrenutim u ljeto 2010. godine. Prema podacima zračne luke Bruxelles Charleroi, Ryanair je izmeñu Belgije i Hrvatske u 2011. godini prevezao 42792 putnika. Takoñer, valja istaknuti da se linijom za Zadar nerijetko koriste i belgijski nautičari, kojima je Zadar zanimljivo ishodište za obližnji kornatski arhipelag.

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Turisti koji odlaze u Hrvatsku najviše za prijevozkoriste vlastiti automobil, a ukupna struktura prijevoza uglavnom je slična onoj na nacionalnoj razini. Promatrano po regijama, situacija je različita – u Dubrovniku je gotovo u 100% slučajeva (osim gostiju na autobusnim i individualnim putovanjima automobilom) prisutan dolazak zrakoplovom, dok u Istru te na Kvarner gosti praktički isključivo dolaze vlastitim automobilom ili autobusom. S obzirom na uvoñenje linije Bruxelles Charleroi – Pula u ovoj sezoni, očekujemo da će u Istri i na Kvarneru biti sve brojniji belgijski gosti koji dolaze zrakoplovom.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Charterski lanci organizirani su za zračnu luku Dubrovnik: grupacija TUI je u 2011. imala nalet Bruxelles – Dubrovnik od početka travnja do listopada. Grupacija Thomas Cook je u 2011. imala lanac na liniji Bruxelles – Dubrovnik, od sredine travnja do sredine listopada. Turoperator Travel Europe ostvario je na liniji Bruxelles – Dubrovnik u 2011. godini 13 polazaka zrakoplova, uglavnom s gostima na kružnim putovanjima autobusom.

Autobuseri u 2011. godini Najvažniji autobuseri u 2011. bili su Reizen Lauwers, Voyages Leonard, De Zigeuner, Reizen Verhoeven i ostali. Autobuseri su u relativnoj stagnaciji, što je na neki način i normalno, s obzirom na segment tržišta kojem pripada njihova publika i sve veći broj povoljnih letova. Prevladavaju uglavnom klasični autobusni programi (boravci u Istri i na Kvarneru, ture po Hrvatskoj itd.).

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Osnovne prednosti Hrvatske su u očuvanom prirodnom okolišu, autentičnosti, srdačnosti, gostoljubivosti, sigurnosti, gastronomskoj i enološkoj ponudi te mnogobrojnim kulturnim i prirodnim znamenitostima. Uz relativnu blizinu i privlačan kulturno-povijesni identitet, Hrvatska se sve više usporeñuje s Francuskom, Italijom ili Španjolskom, inače omiljenim odredištima Belgijanaca. Premda su belgijski gosti boravkom u Hrvatskoj uglavnom jako zadovoljni i rado se vraćaju, ustvrñujući uglavnom dobar omjer cijene i kvalitete, katkad se osjeća nezadovoljstvo visokim cijenama, poglavito izvanpansionske ponude. Često nam se belgijski gosti žale na nekvalitetna i skupa vina u hrvatskim restoranima, nemaštovitu ugostiteljsku ponudu, a neki su spomenuli i „neugodne susrete″ s hrvatskom policijom. Belgijski se gosti katkad žale i na nedostupnost hrvatskih turističkih odredišta te na visoke cijene zrakoplovnih karata, osobito s redovitim zračnim prijevoznicima. Osim za Zagreb, nemamo drugih redovnih linija, a belgijski turisti nisu naviknuti na presjedanja na tako kratkim relacijama.

Vrsta smještaja kojom su se Belgijanci koristili u Hrvatskoj Tip hoteli

Dolasci

Noćenja

% dolasci

% noćenja

48712

200434

41%

33%

tur. nas.

3085

24079

apartmani

1916

15239

33528

178426

28%

30%

3462

15139

20671 8542 119916

138263 33098 604678

17% 7% 100%

23% 5% 100%

kampovi sobe privatno ostalo UKUPNO Izvor: DZS

Belgijanci u Hrvatskoj pretežito odsjedaju u hotelima (41% dolasci, 33% noćenja), dok je kamp na drugomu mjestu (28% dolasci, 30% noćenja). Gledano po regijama, u Dubrovniku je u više od 70% slučajeva korišten hotelski smještaj, a u Istri su se znatno koristili kampovi (oko 40%), zatim hoteli (oko 28%) te naposljetku privatni smještaj (15%). Na Kvarneru su Belgijanci podjednako birali izmeñu hotela (35%), privatnog smještaja (20%) i kampova (25%). U Dalmaciji je stanje slično kao i na Kvarneru – 30-tak % opada na privatni smještaj, 30-tak % na hotele, a 30-tak % na kampove.

Koje dodatne sadržaje u Hrvatskoj belgijski gosti najčešće biraju; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Belgijanci su veoma zainteresirani za upoznavanje ljudi i mjesta u koja putuju, stoga su ugodno iznenañeni bogatom ponudom privatnog smještaja u Hrvatskoj. Najveći broj gostiju odlazi na izlete, smatrajući ih veoma dobro organiziranima. Veći broj primjedbi odnosi se na nedostatak ili neodgovarajuću ponudu kulturnih i sportskih programa i mogućnosti te kasnu objavu kalendara priredbi. Kao što smo već rekli, kritika često ide i na račun ugostiteljske ponude te nedostatka zabavnih aktivnosti, parkova s atrakcijama itd.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini U izvješću koje je nedavno objavila belgijska nacionalna banka navodi se kako je u prvom tromjesečju 2012. Belgija, za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, uspjela izbjeći ponovni pad u recesiju. U prvom tromjesečju ove godine belgijski je bruto nacionalni dohodak ostvario rast od 0,3% u usporedi s prethodnim tromjesečjem, dok je gospodarska aktivnost zemlje u 2011. godini rasla za 2%. Budući da su brojne nepopularne mjere, čije uvoñenje je početkom godine najavila vlada premijera Di Rupa, ali i negativan gospodarski trend bili vodeći krivci za oprez potrošača u razdoblju kada se obavlja većina rezervacija, svaka pozitivna vijest i naznaka gospodarskog oporavka itekako su važni. Belgijski turoperatori ove godine ne mogu biti zadovoljni „ponašanjem potrošača″ te uglavnom ostvaruju slabije rezultate nego prijašnjih godina. Bukingu ne ide u prilog ni stalno povećanje cijena goriva, zbog kojih će neki turoperatori čak i onim gostima koji su već uplatili putovanje zrakoplovom naplatiti dodatke za gorivo. Turoperatori navode da ove godine gost dulje oklijeva i „važe″ prije nego što konačno uplati aranžman te da najviše poteškoća imaju upravo s prodajom u predsezoni i posezoni, dok prodaja u glavnoj sezoni, to jest tijekom školskih praznika, uglavnom zadovoljava. Veće cijene aranžmana sa zračnim prijevozom potiču Belgijance, koji i inače vole putovati cestom, da se kao prijevoznim sredstvom sve više koriste automobilom, što Hrvatskoj, kao pristupačnoj i bliskoj destinaciji na odreñeni način odgovara. Prema riječima krovne udruge belgijskih turoperatora ABTO, belgijski turoperatori u prva četiri mjeseca bilježe 8% slabiji rezultat nego prethodne godine. Unatoč tomu, turoperatori se nadaju da će u sljedeća dva mjeseca barem djelomično nadoknaditi izgubljeno i smatraju kako će ove godine većina gostiju svoje putovanje rezervirati neposredno prije polaska. Ipak, ističu da će ove godine najvjerojatnije izgubiti nekoliko postotaka prometa u usporedbi s prošlom godinom. 35

Redoslijed najomiljenijih destinacija Belgijanaca – procjena za 2012. godinu Redoslijed omiljenih destinacija u 2012. neće se znatno mijenjati. Meñu prvih pet zemalja zasigurno neće biti promjena: Francuska (oko 25%), Belgija (oko 20%), Španjolska (oko 10%), Italija (oko 7%), Turska (oko 5%). Očekuje se da bi Tunis i djelomično Egipat, koji su bili najveći gubitnici u 2011. godini, ove godine mogli početi vraćati izgubljene tržišne udjele. S obzirom na dobre zrakoplovne veze prema Grčkoj i grčkim otocima te prema Španjolskoj i Portugalu, vjeruje se kako će ove zemlje zadržati svoj položaj te ga eventualno pojačati. Nastavno na intenzivnu i agresivnu medijsku kampanju, koja praktički traje već od siječnja, moguće je da će se veći broj Belgijanaca odlučiti za odmor u Maroku.

Organizatori putovanja u 2012. godini Meñu organizatorima putovanja u Belgiji ne očekuju se veće promjene. Postoji mogućnost da će pod teretom krize i monopola dvajudivova na tržištu (TUI Jetair i Thomas Cook) i ove godine prestati raditi poneki manji turoperator.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Hrvatska se na belgijskom tržištu smatra poželjnom, sigurnom europskom i mediteranskom destinacijom, bogatommnogobrojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima, očuvanog krajolika i kulturne baštine te ugodne klime. Doživljaj Hrvatske općenito je pozitivan. Hrvatska se sve više doživljava kao blisko odredište, poglavito zbog odlične mreže autocesta. Na belgijskom tržištu naša se zemlja sve više prepoznaje kao destinacija kulture, bogate gastronomske i enološke ponude, a ne samo kao destinacija u kojoj se „ljetuje″. Sve češće se Hrvatska usporeñuje s Francuskom, Španjolskom ili Italijom – dakle destinacijama u koje se odlazi na tzv. aktivni odmor, što je u skladu s našom strategijom pozicioniranja Hrvatske kao destinacije životnog stila. Unatoč nepovoljnim okolnostima za belgijske turoperatore i lošoj prodaji na početku godine, s obzirom na to da u Hrvatsku putuje uglavnom viši srednji i viši sloj stanovništva Belgije (koji nije izravno pogoñen krizom), smatra se da gospodarska kriza ne bi smjela znatnije utjecati na ovogodišnji rezultat.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja Belgijanaca u Hrvatskoj u 2012. godini Zahvaljujući opstanku RyanAirove linije za Zadar i pravodobnom uvoñenju linije za Pulu te nastavku charterskih lanaca dvaju najvećih turoperatora na tržištu (za Dubrovnik), očekuje se ponavljanje prošlogodišnjih rezultata.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini S obzirom na to da sve više Belgijanaca samo rezervira i planira putovanja uz pomoć interneta, vjerojatno ćemo ove godine zabilježiti nešto više gostiju koji dolaze automobilom, kamping gostiju te općenito individualaca.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Zastupljenost hrvatskih destinacija u programima belgijskih turoperatora za 2012. uglavnom je na razini prošle godine. Iako nema novih subjekata s hrvatskim programima, postojeći su u velikoj mjeri odlučili povećati ugovorene kapacitete.

Prognoza rezultata u 2012. godini organizatora putovanja Stanje na tržištu, barem kad je riječ o turoperatorskom segmentu, nije sjajno – ovo je već treća godina zaredom u kojoj turoperatori ostvaruju negativan rezultat. Nakon što je buking dobro krenuo početkom godine, nastupio je zastoj, uz sve kasnije donošenje odluke potrošača vezane za kupnju aranžmana. Kada su u pitanju hrvatska odredišta, prodaja turoperatora uglavnom zadovoljava, na razini je 36

prošlogodišnje, ili čak u blagom porastu. Ipak, konkurencija mediteranskih zrakoplovnih destinacija na belgijskom tržištu nije mala, a Hrvatska, s relativno visokim cijenama nije visoko konkurentna, pogotovo kada je riječ oall inclusive usluzi ili klasičnim charterskim programima.

Zrakoplovni charteri u 2012. godini U 2012. nastavljeni su charterski lanci za zračnu luku Dubrovnik.Grupacija TUI Jetair u 2012. ima let iz Bruxellesa u Dubrovnik, od početka travnja do listopada, dva puta na tjedan (srijedom i subotom). Grupacija Thomas Cook ove sezone ponovno ima lanac na liniji Bruxelles – Dubrovnik, od sredine travnja do sredine listopada, dva puta na tjedan (utorkom i petkom). Turoperator Travel Europe ove godine svoj charterski lanac pokreće nešto kasnije (u lipnju). Planiraju ostvariti 9 rotacija izmeñu Bruxellesa i Dubrovnika, uglavnom s kružnim putovanjem autobusom po Hrvatskoj. Izostankom linije Croatia Airlinesa iz Bruxellesa u Split, koja je prekinuta krajem 2010. godine, izgubljena je jedina redovita linija iz Belgije prema Jadranu te jedina veza s Hrvatskom subotom, najvažnijim danom u turističkom tjednu (tzv. smjene gostiju). Zato je, osobito manjim agencijama, prodaja jedrenja ili krstarenja te aranžmana u srednjoj Dalmaciji, ali i drugdje u Hrvatskoj, postala otežana. Uz to, belgijski gost teško prihvaća presjedanje kao mogućnost na tako kratkim relacijama. Unatoč nastojanjima predstavništva, belgijski nacionalni prijevoznik Brussels Airlines, zbog teške financijske situacije i borbe za vlastiti opstanak, takoñer nije našao mogućnosti da uvrsti hrvatska odredišta u svoj red letenja za ovogodišnju sezonu.

Autobuseri u 2012. godini Neki autobuseri prodaju programe grosista (Lauwers, BT Tours) – uglavnom programe Travel Europe, dok drugi prodaju klasične autobusne programe (de Zigeuner, Voyages Leonard, Pam Vermeulen, Verhoeven itd.) s programima u Istri i na Kvarneru te autobusne ture po Hrvatskoj s polazištem iz Belgije. Inače su u Belgiji, od 2006. nadalje, autobusna i grupna putovanja u blagom padu. U prilog im ne idu nimnogobrojni povoljni letovi koje nude niskocjenovni zračni prijevoznici, tako da se većina autobusera uglavnom specijalizira za kružna putovanja.

Individualni promet u 2012. godini Individualni promet u ovoj sezoni još je nepoznanica. Posjećenost turističkog sajma u Antwerpenu bila je slabija nego prethodnih godina, što uglavnom možemo pripisati novom menadžmentu sajma te općem štrajku koji se održavao tijekom sajma. Zbog vremenskih nepogoda i gotovo polarnih hladnoća, sajam u Bruxellesu je ove godine takoñer bio nešto slabije posjećen nego prošle godine (100000 posjetitelja), ali je zato dobar odziv bio u Luksemburgu (25000 posjetitelja). Uzmemo li u obzirvažnost tih regija te upite u predstavništvu i ostale aktivnosti koje je predstavništvo provodilo na tržištu, trebali bismo zaključiti da individualni promet ove godine ipak ne bi smio podbaciti.

TURISTIČKA SEZONA 2013. GODINE Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Sezona 2013. uvelike će ovisiti o gospodarskim kretanjima i općem stanju u društvu. Turoperatori bi u sklopu svojih specijalizacija trebali početi bilježiti pozitivne rezultate, ali je moguća i stagnacija ukupnog tržišta. Napredovat će online prodaja i korištenje niskocjenovnih zračnih prijevoznika. Takoñer, očekuje se nastavak rasta kraćih, „citytrip“ te bližih putovanja, u odnosu prema klasičnim, duljim godišnjim odmorima.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini Procjenjujemo da neće biti većih promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija. Zasigurno će porasti kraća putovanja te će brže rasti promet u susjedne zemlje i bliže destinacije, tj. odredišta članica Europske unije. Redoslijed omiljenih destinacija zasigurno će ovisiti i o trenutačnom političkom i sigurnosnom stanju, osobito kada je riječ o sjevernoafričkim zemljama.

Prognoze organizatora putovanja za 2013. godinu Iako je primjetno sve veće zanimanje belgijskih turista za destinacije izvan Europe i Mediterana, tj. daleke destinacije, uglavnom se očekuje daljnji rast kraćih i vikend putovanja u obližnje gradove (iako takva putovanja belgijski turisti uglavnom organiziraju sami, izravno kontaktirajući prijevoznika ili hotel, mimo posrednika, tj. agenta). Organizatori putovanja nastavit će s daljnjom specijalizacijom u sklopusvojih programa (krstarenja, kulturna putovanja, ture, obiteljski odmori, daleke destinacije, šetnje i hodanje, vožnja biciklima itd.) na štetu „općih programa″. Omjer cijene i kvalitete i dalje će biti važan čimbenik, u kontekstu općega gospodarskogstanja u zemlji.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Okvirna procjena broja dolazaka i noćenja s belgijskog tržišta u 2013. godini S obzirom na dobar rezultat u 2011. godini, očekujemo da bi se i u ovoj i u idućoj sezoni pozitivna kretanja trebala nastaviti, to jest stabilizirati. Ako hrvatske destinacije u 2012. ponove rezultate iz 2011. (ili ostvare rast), bit će jasno kako je naša turistička ponuda (koja je u posljednjih nekoliko godina u skupini skupljih mediteranskih odredišta) tržišno stabilizirana i prihvaćena. Ta je pretpostavka realna baza za očekivanje daljnjeg rasta u odnosu premaopćim tržišnim kretanjima. Premda smo posljednjih sezona bili jedna od rijetkih turističkih destinacija na tržištu s povećanjem prometa u odnosu prema godini prije, nastavak rasta u 2012. i 2013. godini ovisit će o razumnom, tj. tržišno opravdanom ponašanju hotelijera i ukupne hrvatske receptivne turističke ponude.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. godini Nijedan turoperator još nije počeo planirati programe za 2013. godinu – sva su nastojanja usmjerena na poslovanje u 2012. godini. Hrvatska će vrlo vjerojatno i dalje biti zastupljena u programima svih turoperatora koji nude mediteranske destinacije.

Mjere koje bi u 2013. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja trebalo bi poduzeti ove mjere: nastaviti promotivne aktivnosti u suradnji s turoperatorima, posebice suradnju s turoperatorima s programima temeljenim na zrakoplovnim i autobusnim aranžmanima u predsezoni i posezoni prilagoditi uvjete za sudjelovanje u programima oglašavanja mogućnostima malih i usko specijaliziranih turoperatora okrenuti se tržišnom segmentu treće dobi (jedini imaju sigurne i stalne prihode – mirovine) i izvansezonskim programima uključiti se i poticati programe nagrañivanja putničkih agencija u suradnji s turoperatorima te sudjelovati u aktivnostima turoperatora (prezentacija novih brošura, road show, zajednički nastupi itd.) uvesti veći broj redovitih linija po pristupačnim cijenama, dodatno poticatizrakoplovne prijevoznike koji na tržištu uvode nove linije prema hrvatskim odredištima.

ČEŠKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje •

parlamentarna demokracija 14 županija neovisnost od 1. siječnja 1993. godine Dan državnosti – 28. listopada predsjednik ČR: Václav Klaus premijer: Petr Nečas predsjednički izbori – održani u veljači 2008. parlamentarni izbori – održani u svibnju 2010. lokalni izbori i izbori za senat – održani u listopadu 2010. jezik: češki religija: ateisti 34,20% vjernici 20,60% katolici 10,30% evangelisti 0,49% husiti 0,37% ostali 9,44% diplomatski odnosi s RH – uspostavljeni 1. siječnja 1993. veleposlanik RH u ČR – Frane Krnić veleposlanik ČR u HR – Karel Kühnl glavni grad – Prag 2

Površina – 78866 km , državne granice duge 2290,2 km – graniči s Njemačkom (810,3 km), Poljskom (761,8 km), Austrijom (466,3 km) te Slovačkom (251,8 km).

Najveći gradovi Glavni grad je Prag (1272690 stanovnika). Ostali veliki gradovi su: Brno (384277 stanovnika), Ostrava (302456), Plzeň (169688), Liberec (102247), Olomouc (100043), Ústí nad Labem (95003), České Budějovice (93883), Hradec Králové (94242).

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Danas je Češka Republika ekonomski vrlo važna država, koja spada meñu najrazvijenije u Europi. Pridruženjem Europskoj uniji počelo je razdoblje gospodarskog rasta, a sve veći dio BDP-a čini sektor usluga.Industrija je tradicionalno glavni oslonac češkoga gospodarstva. Glavne industrijske grane su kemijska industrija, strojarstvo, prehrambena industrija i metalurgija. Iznimno bogatstvo Češka posjeduje u mineralnim sirovinama (kaolin, glina), još je aktivna eksploatacija urana, smeñeg i crnog ugljena. Dovršetkom nuklearne elektrane Temelin, porastao je udjel nuklearne energije u proizvodnji električne energije. Zahvaljujući stranim investicijama, posljednjih se godina naglo promijenila struktura industrije. Veliki dio proizvodnje čine moderni ureñaji i industrijske komponente, namijenjene ponajprije zapadnoj Europi i razvijenim državama svijeta. Najveći industrijski gradovi su Prag, Brno, Ostrava, Plzeň i Mlada Boleslav. Veliku ulogu u izvozu ima automobilska industrija, koju predstavlja najveća češka tvrtka Škoda – Auto. U 2011. u Češkoj su Škoda, TPCA i Hyundai zajedno proizveli 1,20 milijuna automobila. Zahvaljujući modernim industrijskim strojevima i ureñajima te orijentaciji na razvijena tržišta, Češka Republika postala je jedna od najrazvijenijih država srednje i istočne Europe. Poljoprivreda je i dalje vrlo važna gospodarska grana. Uloga poljoprivrede nije samo u proizvodnji zdrave hrane, nego i u zaštiti okoliša. Osnovna poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja povrća – na 50% obradivih površina uzgajaju se žitarice, slijedi uzgoj krumpira i šećerne repe te voća i povrća. U uzgoju životinja dominira uzgoj svinja, goveda i peradi. Tradicionalno je jak uzgoj slatkovodnih riba, u prvome redu šarana, a zatim lov i divljač. U uzgoju slatkovodnih riba Češka spada u europske velesile. Trećinu područja pokrivaju šume te je zato u Češkoj razvijena i drvoprerañivačka industrija, a drvo se jednim dijelom prerañuje i za izvoz. Promet ima veliku ulogu, koja proizlazi iz geografskog položaja – osnova prometnog sustava je u kombinacija željezničkog i cestovnog prometa, kojom se prevozi oko 95% putnika i 90% robe. Češka željeznička mreža jedna je od najgušćih u svijetu, iako se na mnogim lokalnim prugama bilježi gubitak. Radi se na modernizaciji željezničke mreže. Posljednjih godina znatan porast zabilježila je izgradnja autocesta, a sve se više razvija i zrakoplovni promet. Češke željeznice znatno su poboljšale brzinu i udobnost,uvoñenjem luksuznih i brzih vlakova PENDOLINO, na relacijama Prag – Brno-Ostrava i Prag – Brno – Beč. Na relaciji Prag – Ostrava – Žilina prve privatne linije vlaka uveo je prijevoznik REGIO JET (STUDENT AGENCY) koji raspolaže gustom mrežom domaćih i stranih autobusnih linija. Za Češku Republiku, koja je država s nedostatkom odreñenih sirovina i široko razvijenom industrijom,vanjska je trgovina vrlo važna. U uvozu prevladavaju goriva, strojevi i prometna sredstva, a u izvozu različiti industrijski proizvodi, automobili te takoñer strojevi. Češko gospodarstvo ima poprilično velike prihode od turizma. Tako su prihodi od meñunarodnog turizma u 2011. činili 135 milijardi CZK (5,4 mlrd. eura), što je oko 300 milijuna eura više nego tijekom 2010. godine.

BDP Prema podacima za 2011., ukupni BDP iznosio je 3 807,2 milijarde CZK (152,3 mlrd. eura), dok je za 2010. iznosio 3667,6 milijardi CZK (146,7 mlrd. eura). Prognoze češkog Ministarstva financija govore da se u 2012. očekuje blagi rast BDP-a od 0,2%. U dugoročnoj prognozi rasta BDP-a brojke su sljedeće: u 2013. +1,3%, u 2014. +1,0̶2,0%. Izvor:ČSÚ za 2011.g. + prognoze MF

BDP po stanovniku Podaci Češkog statističkog ureda (ČSÚ) govore da je BDP po stanovnikuu 2011. godini iznosio 13 791 euro.

Stopa nezaposlenosti Prosječna stopa nezaposlenosti 2011. iznosila je 8,6%, dok je u ožujku 2012. bila na razini od 8,9%. Najniža je u Pragu i Mladoj Boleslavi, a najviša u Jeseniku i Bruntalu. Bez posla je oko 525 180 grañana. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava procjenjuje u svojoj prognozi odabranih makroekonomskih čimbenika za 2012. i 2013. da će nezaposlenost biti na razini od 8,4 do9,0%. Izvor: ČSÚ za 2011. g. + predviñanja MRMS

Prosječna plaća Prosječna plaća u 2011. iznosila je 24319,00 CZK (981 euro). Izvor: ČSÚ za 2011. godinu

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2011. iznosila je 1,9%, a u 2010.bila je 1,5%. Ministarstvo financija za 2012. predviña veću inflaciju, na razini od 3,3%. Za 2013. predviña se razina inflacije od 2,3%. Izvor: ČSÚ za 2011. godinu + predviñanja MF

Vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinski suficit u 2011. iznosio je 191,4 milijardi CZK, ili 7,42 milijarde eura (tečaj: 1 EUR = 25,80 CZK), što je za 70,2 milijardi CZK više nego u 2010. godini. Izvoz se u 2011. u odnosu prema godini prije povećao za 13,2%, a uvoz za 10,9%. Češki udjel u ukupnoj svjetskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni trebao bi do 2025. ostati na razini od 0,9%. Povećan je izvoz u zemlje Europske unije – glavni češki trgovinski partneri su Njemačka i Slovačka, a slijede Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Austrija itd. Povećao se udjel Ruske Federacije u robnoj razmjeni, dok u trgovini s Kinom i Južnom Korejom prevladava uvoz. Poboljšala se bilanca trgovine sa SAD-om i to za 1,5 mlrd. CZK, dok se u razmjeni s Turskom poboljšala za 1,0 mlrd. CZK. Češka vlada predstavila je novu izvoznu strategiju, kojaje usmjerena na izvaneuropska tržišta (premijer Petr Nečas izjavio je da ovisnost o unutarnjem tržištu Europske unije ne omogućuje dinamičan rast češkog izvoza). Prema istraživanju Udruge malih i srednjih poduzeća, trećina čeških malih i srednjih poduzeća izvozi izvan Europe.Dug države u 2011. (31.12.) povećao se za 155 milijardi CZK te je iznosio 1,499 bilijuna CZK.Deficit državnog proračuna je u 2011. iznosio 142,8 milijarde CZK ili 3,7% BDP-a.(Tečaj 30.12.2011.: 1 EUR = 25,80 CZK.) Izvor: ČSÚ za 2011.

Stanovništvo Krajem 2011. Češka Republika imala je 10,50 milijuna stanovnika, od čega 5,37 milijuna žena i 5,19 milijuna 2 muškaraca. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 133 stanovnika/km .Urbana populacija čini 74,6% ukupnog stanovništva. Prosječna životna dob je 73,54 godina za muškarce te 80,28 godina za žene.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno stanovništvo Većina prognoza najavljuje da će 2012. biti godina blagog oporavka.Pored kompetentne monetarne politike Češke narodne banke, za zemlju su karakteristične banke i industrijske tvrtke koje su financijski stabilne te relativno niska stopa zaduženosti kućanstava i nezaposlenosti. Ipak, s obzirom na globalnu povezanost financijskih tržišta, dolazi do posrednog negativnog utjecaja na češko financijsko tržište i realno gospodarstvo. Razlog stagnacije,ili samo blagog rasta češkoga gospodarstva, je u smanjenju potražnje za češkim proizvodima u inozemstvu, što je posljedica neizvjesnog stanja u eurozoni (Češka je najviše vezana za Njemačku). Poboljšanje se očekuje krajem 2012., a ključni čimbenik trebaobi biti izvoz. Češki izvoznici profitiraju zahvaljujući dobroj konkurentnosti, na koju previše ne utječe variranje tečaja češke krune. 41

Takoñer, nova tržišta otvaraju se u Indiji i Latinskoj Americi. Neizvjesnost je u mogućem produbljivanju problema Grčke i nekih drugih zemalja eurozone. U svakom slučaju, u usporedbi s mnogim europskim zemljama,stanje u Češkoj nije toliko problematično, zahvaljujući stabilnom financijskom sektoru i umjerenim problemima s javnim financijama. Inače, 53% čeških poduzeća očekuje bolje poslovne rezultate nego lani, dvije trećine žele očuvati ili povećati zaposlenost, a samo 5% računa na masovnije otpuštanje. Najugroženiji sektor će prema svemu sudeći biti grañevinarstvo.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA ČEŠKOM TRŽIŠTU Televizija Državna televizija emitira na četiri kanala ČT1, ČT2, ČT24 i ČT4 sport. Uz državnu televiziju, djeluju i tri privatne televizije – TV NOVA, TV PRIMA i TV BARRANDOV. TV NOVA emitira na tri kanala (TV NOVA, NOVA CINEMA I NOVA SPORT). TV PRIMA emitira takoñer na tri kanala (PRIMA FAMILY, PRIMA COOL i PRIMA LOVE). Najveću gledanost doseže TV NOVA, slijedi državna Češka televizija te TV PRIMA, dok se ostalo odnosi na male lokalne televizije. Pokrivenost oglašavanja je takoñer najveća kod TV NOVA – više od 65%, TV PRIMA 22%, ČT1 i ČT2 oko 12% (zbog ograničenja – državna televizija). Uz navedene televizije, postoje i lokalni programi te nekoliko kabelskih koji svojim programima i opsegom oglašavanja sve više konkuriraju privatnim i javnim televizijskim postajama. Gledanost televizijskih postaja ČT1 ČT2 TV NOVA PRIMA FAMILY ČT24 ČT4 NOVA CINEMA PRIMA COOL PRIMA LOVE TV BARRANDOV OSTALE TV Izvor:ATOM ̶ ediasearch

15,71% 3,86% 26,45% 18,41% 4,77% 4,10% 4,99% 3,97% 2,27% 5,28% 8,30%

Radio Na tržištu djeluju javne i privatne radijske postaje(60 vlasnika). Državni Český rozhlas ima nekoliko postaja (Radiožurnál, Praha, Vltava, Čro6, ČRo Leonardo). Radio IMPULS jedan je od najpopularnijih. Redoslijed pet najslušanijih radija 1. IMPULS 2. FREKVENCE 3. EUROPA 2 4. Čro1-Radiožurnál 5. ČRo2-Praha

1039000 slušatelja 1940000 slušatelja 871000 700000 381000

Tisak Prema podacima Češkog statističkog ureda, u Češkoj redovito izlazi 5687 tiskanih naslova, od čega 126 dnevnika, 269 tjednika, 1398 dvotjednika ili mjesečnika te više od 3800 ostalih vrsta časopisa. Najčitaniji dnevnici naklada

BLESK

430000

METRO

300000

DENÍK

250000

MF DNES

240000

PRÁVO

170000

AHA

120000

SPORT

76 000

LIDOVÉ NOVINY

60000

HOSPODÁŘSKÉ NOVINY

56000

Prema najnovijim istraživanjima, najčitaniji dnevnik MF DNES svaki dan čita 1,5 milijun čitatelja. Najvažniji tjednici i dvotjednici naklada BLESK PRO ŽENY

190000

TV MAGAZÍN

900000

CHVILKA PRO TEBE

121000

REFLEX

65000

TÝDEN

37000

ŽENA A ŽIVOT

60000

KVĚTY

110000

STORY

65000

VLASTA

10000

RYTMUS ŽIVOTA

255000

Najvažniji mjesečnici naklada 21. STOLETÍ

85000

APETIT

65000

ELLE

66000

HISTORY REVUE

96000

JOY

73000

MARIANNE

79000

MAXIM

65000

SVĚT ŽENY

215000

Stručni tisak – turizam NAKLADA COT BUSINESS

6500

TTG

8100

KOKTEJL

37000

NATIONAL GEOGRAFIC

50000

YACHTING REVUE

10000

TRAVEL DIGEST

15000

YACHT

11000

BUDDY POTÁPĚNÍ

12000

LIDÉ A ZEMĚ

50000

CARAVA

8 500

CAMPING, CARS & CARAVANS

10000

CYKLOTURISTIKA

12500

Najposjećenije internetske stranice www.seznam.cz www.idnes.cz www.centrum.cz www.lide.cz www.novinky.cz www.stream.cz www.super.cz www.aukro.cz www.stesti.cz www.mapy.cz www.pocasi.cz www.firmy.cz Izvor: siteinfo.cz

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su u 2011. otputovali na odmor U 2011. grañani Češke ostvarili su 20503000 odlazaka na odmor.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo U inozemstvu je u svrhu rekreacije u 2011. ostvareno 4327000 putovanja (3627000 putovanja s četiri i više noćenja, 700000 putovanja s jednim do tri noćenja), dok je unutar Češke ostvareno 16176000 putovanja (5017000 putovanja s četiri i više noćenja, a 11159000 putovanja s jednim do tri noćenja). Omjer ostvarenih putovanja u zemlji i inozemstvu iznosi 78,9 : 21,1%.

Redoslijed najomiljenijih destinacija (statistika o odlascima u inozemstvo – putovanja s četiri i više noćenja)

800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 Turska

Njemačka

Bugarska

Španjolska

Mañarska

Velika Britanija

Egipat

Francuska

Austrija

Italija

0 Grčka

21,61% 14,58% 15,34% 8,66% 7,11% 5,83% 5,67% 2,18% 2,83% 6,29% 2,43% 4,66% 2,81%

Slovačka

Hrvatska Slovačka Italija Grčka Austrija Francuska Egipat Velika Britanija Mañarska Španjolska Bugarska Turska Njemačka

Hrvatska

793000 535000 563000 318000 261000 214000 208000 80000 104000 231000 89000 171000 103000

Kojim prijevozom su se Česi koristili pri odlasku na odmor u 2011. godini Češki turisti najčešće su putovali u inozemstvo: a) b) c) d)

autobusom osobnim automobilom zrakoplovom vlakom itd.

35% 40% 20% <5% vlak; 5% autobus; 35%

zrakoplov; 20%

vlastiti automobil; 40%

Koji su način organiziranja i rezerviranja odmora u 2011. Česi koristili pri odlasku na odmor Česi su pri odlasku na odmor koristili ove načine odmora i bukinga: a) individualnu organizaciju putovanja b) organizirano putovanje preko turoperatoraili agencija c) samo boravak ili putovanje preko turoperatora ili agencija d) ostale oblike organizacije samo boravak ili putovanje preko TO/agencija; 4%

ostali oblici; 1%

individulana organizacija putovanja; 50% organizirano putovanje preko TO/agencija; 45%

Preferencije čeških turista s obzirom na vrstu smještaja Češki turisti za svoja putovanja u inozemstvo (četiri i više noćenja) koriste se: a) b) c) d)

hotelima i sličnim vrstama smještaja ostalim vrstama skupnog smještaja kod roñaka i poznanika ostalim oblicima smještaja

60% 8% 14% 18%.

50% 45% 4% 1%.

Razrada češkog tržišta sobzirom na motive putovanja Česi u inozemstvo najčešće putuju sa sljedećim motivom:

putovanja s četiri i više noćenja: a) rekreacija, odmor i slobodno vrijeme b) posjet rodbini, poznanicima c) ostali privatni razlozi

85% 12% 3%

putovanja s jednim do tri noćenja a) rekreacija, odmor i slobodno vrijeme b) posjet rodbini, poznanicima c) ostali privatni razlozi

68% 29% 3%.

Glavna sezona za putovanja nedvojbeno je ljeto, osobito srpanj, kada seostvarujevećina putovanja. Godišnji odmori su u odnosu prema 2010. skraćeni s 10,4 dana, na 9 dana. Česi postaju sve zahtjevniji turisti te traže sve bolji smještaj. U posljednje vrijeme odabiru nekoliko kraćih odmora i nisu više zadovoljni samo odmorom na plaži. Tipičan češki odmor sada na prvome mjestu znači prirodu i aktivnost. Prema motivu putovanja Česi na odmor u inozemstvo najradije putuju: a) b) c) d) e)

zbog sporta i rekreacije u posjetu rodbini u stranim zemljama na kružna putovanja, kako bi upoznali zemlju zbog zdravstvenih razloga zbog ostalih razloga

69% 10% 13% 3% 5%.

10%

13%

69%

sport i rekreacija

kružna putovanja

posjet rodbini

ostali razlozi

zdravstveni razlozi

Prosječni proračun i potrošnja na putovanju Prema istraživanju agencije TNS Infratest, češka kućanstva za putovanje prosječno potroše 26000 CZK. Prema češkom zavodu za statistiku, prosječni troškovi za jedan dan putovanja iznosili su 1231 CZK.

Globalni pregled organizatora putovanja u Češkoj U Češkoj je registrirano 1470 turoperatora i oko 5000 agencija. Od tog broja, 86 turoperatora ima više od 20 zaposlenih, a samo deset zapošljava više od 100 djelatnika. Prema novom zakonu Trades Licensing Act, promatra se samo 86 TO/PA, to jest oni koji imaju više od 20 zaposlenih. Prema istraživanju tvrtke Mag Consulting u 2011. češki su turoperatori prodali 2,15 milijuna putovanja, dakle 75000 manje nego godinu prije. Njihovi prihodi od prodaje smanjili su se za 700 milijuna CZK, na 42 milijarde CZK, što je meñu ostalim prouzročilo i ukidanje 700 radnih mjesta u putničkim agencijama.

Najjači turoperatori koji djeluju na češkom tržištu su:

EXIM ČEDOK FISCHER FIRO TOUR NEVDAMA BLUE STYLE ALEXANDRIA ESO TRAVEL KOMPAS.

Najvažniji češki turoperatori koji u svojim programima nude Hrvatsku su: VÍTKOVICE TOURS CK VICTORIA CK 101 ZEMEK MEDITERAN TRAVEL ČEDOK RELAX ADRIATIC CK KELLNER FIRO-tour GOLDENCITY TOUR KOMPAS NEV DAMA TIPATOUR ALEXANDRIA VALAŠKA CK DEZKA KONTAKT MORAVIA

www.ckvt.cz www.victoria-ck.cz www.101ckzemek.cz www.mediteran.cz www.cedok.cz www.relaxadriatic.cz www.kellnerck.cz www.firo.cz www.goldencitytour.cz www.kompas.cz www.nev-dama.cz www.tipatour.cz www.alexandria.cz www.ckvalaska.cz www.dezka.cz www.kontakt-moravia.cz

Prodaja aranžmana putem interneta: www.invia.cz www.zajezdy.cz www.last.cz www.dovolena.cz www.sdovolena.cz www.nacesty.cz

Financijski najsnažniji organizatori putovanja s Hrvatskom u programima su Čedok, Firo-tour, Alexandria, Vítkovice tours i CK Victoria. Inače, više od 150 organizatora putovanja nudi Hrvatsku, od čega 30-tak dovodi više od 1000 putnika na godinu.Prema podacima dviju čeških organizacija turoperatora, ACKČR (Asociace cestovních kanceláří České republiky) 64 njihove članice u svojim programima imaju Hrvatsku, a AČCKA (Asociace českých cestovních kanceláří a agentur) govori o 98 članica – to je ukupno 162 turoperatora s hrvatskim programima, s time da velik broj turoperatora nije član nijedne od organizacija.

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj ČEŠKA 1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

apsol. 192680 171349 12322 107755 238252 435168 119104 346000 579061 498538 415295 697521 742485 697902 699473 663794 615535 593276 669132 622620 578517 605732 638035

Dolasci indeks 89 7 874 221 183 27 291 167 86 83 168 106 94 100 95 93 96 113 93 93 105 105

1989.=100 100 89 6 56 124 226 62 180 301 259 216 362 385 362 363 345 319 308 347 323 300 314 331

apsol. 1893043 1524570 82493 806176 1711914 3301374 889496 2432000 4166446 3527934 2844657 4713186 4921354 4560486 4554400 4172787 4051780 3921345 4394711 4122460 3961828 4170084 4388696

Noćenja indeks 81 5 977 212 193 27 273 171 85 81 166 104 93 100 92 97 97 112 94 96 105 105

1989.=100 100 81 4 43 90 174 47 128 220 186 150 249 260 241 241 220 214 207 232 218 209 220 232

Izvor: DZS *Čehoslovačka

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

DOLASCI I NOĆENJA ČEŠKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. ̶ 2011. 6.000.000 5.000.000 4.000.000

Dolasci

3.000.000

Noćenja 2.000.000 1.000.000 0

DOLASCI ČEŠKIH TURISTA PO MJESECIMA 300000 250000 200000 150000

2004. 2005. 2006. 2007.

100000

2008. 2009.

50000

2010. 2011.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka čeških turista u Hrvatskoj Procjenjujemo da oko 70% čeških turista u Hrvatsku dolazi individualno, a 30% organizirano.

Zastupljenost Hrvatske u katalozima turoperatora Turoperatora „specijalista″ za Hrvatsku na češkom tržištu ima desetak – od većih (sponudom do 100 stranica kataloga) do onih manjih, koji nude samo nekoliko destinacija. U katalozima najvećih lidera na tržištu (ČEDOK, FIRO-tour, ALEXANDRIA), čiji katalozi u prosjeku imaju 500 i više stranica, Hrvatska je zastupljena najviše do 20%. Hrvatska je u programima dvaju najvećih turoperatora VÍTKOVICE TOURS i VICTORIA u katalogu zastupljena sviše od 80%. Više malih i srednjih turoperatora nudi isključivo Hrvatsku, npr. CK 101 ZEMEK, GOLDEN CITY TOUR i MEDITERAN TRAVEL, koji nude cijelu obalu i otoke.

Najvažniji turoperatori koji u svojim katalozima imaju Hrvatsku su: MEDITERAN TRAVEL, VÍTKOVICE TOURS, ENERGOTOUR, RELAX ADRIATIC, GOLDENCITY TOUR, CK 101 ZEMEK, KOMPAS, GLOBTOUR, DALMACIJATOUR, ALEXANDRIA, FORLINE, ČD TRAVEL, CK FEDE, CK BENA TOUR, CK NOVALJA, CK CAMPANA, NEV DAMA, AQUARIUS ADRIATIC, CK VICTORIA, CK BOŠ, KONTAKT MORAVIA, CK KELLNER, CK MILE, CK MPLUS TRAVEL, CK VALAŠKA, CK DEZKA, TIPATOUR, NYKAR, ADRIA DATABANKA, AUTOTURIST, BUS TOUR FOLTÝNOVA, DAEN, CROATIA TRAVEL, GEOTOUR, NOVASOL...

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja u 2011. Hrvatska je stalno zastupljena u velikom broju kataloga, neki turoperatori smanjuju kapacitete, neki ih povećavaju. U katalozima se sve više pojavljuju hoteli s četiri zvjezdice, ali i ponuda privatnih apartmana. Hrvatska se sve više nudi u autobusnim i automobilskim aranžmanima, a sve manje sa zrakoplovnim prijevozom, jer su charteri za Hrvatsku dosta skupi u odnosu prema drugim destinacijama, a ponude low cost kompanija nema.

Opseg organizatora prometa u 2011. po svakom praćenom turoperatoru TUROPERATOR

BROJ PUTNIKA

CK NOVALJA

3 037

CK BENA TOUR

1 214

KONTAKT MORAVIA

2 900

ENERGOTOUR

400

DALMACIJATOUR

500

CK VALAŠKA

6 000

ČEDOK

17 000

MEDITERAN TRAVEL

11 980

VÍTKOVICE TOURS

40 330

CK 101 ZEMEK

13 100

TIPATOUR

5 050

CK VICTORIA

40 000

ČD TRAVEL

1 800

KOMPAS

6 306

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti hrvatske turističke ponude – očuvana priroda, čisto more koje Česi često nazivaju „češko more” ili „češki Jadran”, dobra dostupnost, gostoljubivost domaćina, bogata kulturna baština, bliskost jezika te lakoća komunikacije, raznolika ponuda (sportski sadržaji). Nedostaci hrvatske turističke ponude – uglavnom visoke cijene hotelskog smještaja (na pojedinim lokacijama, uglavnom nakon obnove hotela ili promjena vlasnika), u usporedbi s nekim drugim destinacijama (Tunis, Egipat, Bugarska i Turska), poslovanje „na crno” koje u Hrvatskoj prakticiraju neke češke agencije, nedovoljne kvote za vodiče/pratitelje. Spominje se i neravnopravna poslovna politika hotelijera prema agencijama iz Češke u odnosu prema agencijama „sa zapada” (različiti cjenici, drugi uvjeti plaćanja, stop bukinga, akontacije, drukčije alotmanske cijene...). Upozoravaju i na sve veću „agresivnost” konkurentskih turističkih destinacija koje sve više ulažu u promidžbu.

Razrada dolazaka po hrvatskim regijama – 2011. godina a) b)

Splitsko-dalmatinska županija – 217246 dolazaka i 1632265 ostvarenih noćenja; 5% više noćenja nego u 2010. Dubrovačko-neretvanska županija – 35290 dolazaka i 264056 ostvarenih noćenja; 14% više noćenja nego u 2010.

c) d) e) f) g)

Šibensko-kninska županija – 77575 dolazaka i 542323 ostvarena noćenja; 1% više noćenja nego u 2010. Zadarska županija – ukupno 78918 dolazaka i 575126 ostvarenih noćenja; 4% više nego u 2010. Primorsko-goranska županija – 90107 dolazaka i 590086 ostvarenih noćenja; 2% više nego u 2010. Istarska županija – 107415 dolazaka i 704663 ostvarenih noćenja; 9% više noćenja nego u 2010. ostali dijelovi Hrvatske – 57120 dolazaka

2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000 0 Dubrovačkoneretvanska županija 35.290

Šibenskokninska županija 77.575

Zadarska županija

dolasci

Splitskodalmatinska županija 217.246

Istarska županija

Ostali dio Hrvatske

78.918

Primorskogoranska županija 90.107

noćenja

1.632.265

264.056

542.323

107.415

57.120

575.126

590.086

704.663

Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Najviše čeških turista u Hrvatsku putuje osobnim automobilom, na drugom je mjestu autobus, a na posljednjem zrakoplovni prijevoz, zbog relativno male udaljenosti i dosta visokih cijena karata.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini S obzirom na blizinu destinacije, zrakoplovni charteri su ograničeni te se više koriste druga prijevozna sredstva. Prag – Split – Prag:

Čedok, Vítkovice tours, CK Dezka, Firo-tour, Kompas svake subote, od 11. lipnja do 17. rujna, 162 zrakoplovna sjedala /SMART WINGS/

Ostrava – Split – Ostrava:

Čedok, Vítkovice tours srijedom, od 15. lipnja do 7. rujna, 162 zrakoplovna sjedala /SMART WINGS/

Autobuseri u 2011. godini

Cijele godine postoji redovita linija Prag – Brno – Zagreb (svakog petka). Cijele godine, svakih 14 dana prometuje ČAS Znojmo, na relaciji Prag – Zagreb – Zadar – Split. Od kraja svibnja do kraja rujna prometovala je autobusna linija Jadran express, na relaciji Prag – Gradac.

Od kraja svibnja do polovice rujna prijevoznik ONLINEBUS vozio je na relacijama: Prag – Baška, Prag – Crikvenica, Prag/Ostrava – Drvenik, Prag/Ostrava – Dubrovnik, Prag/Ostrava – Gradac, Prag/Ostrava – Karlovac, Prag – Krk, Prag/Ostrava – Makarska, Prag – Malinska, Prag/Ostrava – Omiš, Prag – Opatija, Prag/Ostrava – Plitvice, Prag/Ostrava – Ploče, Prag/Ostrava – Podgora, Prag/Ostrava – Primošten, Prag – Pula, Prag – Rijeka, Prag – Rovinj, Prag/Ostrava – Split, Prag/Ostrava – Trogir, Prag/Ostrava – Tučepi, Prag/Ostrava – Zadar, Prag/Ostrava – Zagreb, Prag/Ostrava–Šibenik. Od početka lipnja do polovice rujna prijevoznik Tourbus vozio je na relacijama: Brno – Znojmo – Rijeka – Crikvenica-Baška/Pula, Brno – Ploče – Dubrovnik, Ostrava – Brno – Zagreb – Zadar – Split – Makarska, Prag – Brno – Rijeka – Pula. Velika većina čeških turoperatora nudi autobusne aranžmane do svih odredišta na obali. Desetak turoperatora nudi proljetne i jesenske ture po Hrvatskoj, uglavnom o temi„Nacionalni parkovi”.

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude sgledišta individualnoga češkoga gosta Najveće prednosti Hrvatske kao destinacije za individualne češke turiste svakako su prirodne ljepote i geografska blizina, a samim tim i brza i laka dostupnost svim prijevoznim sredstvima. Takoñer, cijene čistoću i urednost mjesta, gostoljubivost, bogatu gastronomsku i enološku ponuda te dobru „vrijednost za novac”. Osjećaj sigurnosti vrlo je važan, kao i ekološka očuvanost. Glavni nedostaci su visoke cijene u restoranima, a ima prigovora i na shopping ponudu, kojanije toliko atraktivna, posebno zbog cijena. Negativan dojam ostavlja i nedostatak parkirnih mjesta u turističkim ljetovalištima. Obitelji s djecom bi rado u Hrvatskoj posjetile aquaparkove, kojih gotovo nema.

Vrsta smještaja koji Česi biraju u Hrvatskoj Češki turisti u Hrvatskoj najviše traže privatni smještaj i apartmane, zatim hotelski smještaj (paketaranžmane) te kampove.

Kojimse dodatnim sadržajimai aktivnostima u Hrvatskoj češki gosti najčešće koriste S obzirom na to da su Česi vrlo aktivan narod, osim sunca i mora vole kretanje i biciklizam (prigovaraju na nedostatak označenih biciklističkih staza u Hrvatskoj). Veliki su „potrošači” izleta, traže sportske aktivnosti i rado razgledaju kulturne znamenitosti. U velikoj mjeri traže ronjenje i jachting. Iako su katkad štedljivi, nikada im nije problem platiti za ulaznicu u nacionalni park za cijelu obitelj ili neki atraktivni izlet.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka Čeha na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Procjenjuje se da će u 2012. godini oko 4,2 milijuna Čeha otputovati u inozemstvo.

Redoslijed najomiljenijih destinacija za sezonu 2012. Najomiljenije destinacije u 2012. bit će Hrvatska, Slovačka, Italija, Turska, Egipat, Španjolska i Grčka.

Pregled organizatora putovanja iz Češke u 2012. godini U odnosu prema godini prije, nisu se dogodile znatnije promjene. Turoperatori koji u svojim programima imaju Hrvatsku i dalje je nude u sličnom opsegu.

PROCJENA UDJELA ČEŠKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske na češkom tržištu Hrvatska je na češkom tržištu još najomiljenija destinacija.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka u Hrvatsku s češkog tržišta u 2012. godini Hrvatsku će u 2012. posjetiti oko 700000 čeških gostiju.

Prognoze organizatora putovanja u 2012. godini Organizatori putovanja predviñaju prodaju na sličnoj razini kao i prošle godine, s blagim povećanjem u nekim regijama.

Charterski letovi u 2012. godini S obzirom na blizinu destinacije, zrakoplovni charteri nisu brojni. Za 2012. uspostavljeni su letovi: Prag – Split

Vítkovice tours, Kompas, FIRO-tour, Čedok, CK Mil svake subote, od 2. lipnja do 15. rujna, 162 zrakoplovna sjedala /SMART WINGS/

Ostrava – Split – Ostrava

Vítkovice tours srijedom, od 13. lipnja do 29. kolovoza., 162 zrakoplovna sjedala /SMART WINGS/.

Autobuseri u 2012. godini Očekujemo da će autobusni prijevoz koji organiziraju turoperatori biti na istoj razini kao i prošle godine. Većinom se njime koriste osobe starije dobi i hotelski gosti.

Individualni promet u 2012. godini Promet vlastitim automobilima prema Hrvatskoj u porastu je zbog blizine destinacije i odlične mreže autocesta.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta Gospodarska kriza neće pogodovati povećanju broja Čeha koji će putovati u inozemstvo tijekom 2013. godine. Ipak, moguć je blagi rast zanimanja za putovanja.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini Hrvatska, Slovačka i Italija destinacije su u koje putuje 50% Čeha koji odlazeu inozemstvo. Tijekom 2013. neće biti većih promjena.

Prognoze organizatora putovanja za 2013. godinu Sjevernoafričke države i Turska mogu u 2013. znatnije rasti, s obzirom na posebno konkurentne cijene. Poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja u Češkoj povećat će zanimanje za zrakoplovne aranžmane.

TURISTIČKA SEZONA 2013. ─ HRVATSKA Okvirna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2013. godini Poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja u Češkoj povećat će i potražnju ne samo za zrakoplovne destinacije nego i za destinacije kojima teže individualci. Hrvatska, kao najvažnija destinacija za individualce s češkog tržišta, mogla bi u 2013. zabilježiti porast dolazaka i noćenja do 750000 gostiju.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska, kao najvažnija destinacija na češkom tržištu, stalno je dobro zastupljena u programima organizatora putovanja, što znači da se ne očekuju veće promjene tijekom 2013. godine.

Mjere koje bi prema mišljenju organizatora putovanja trebalo poduzeti u 2013. godini Prema mišljenju organizatora putovanja trebalo bi poduzeti ove mjere:

zadržati isterazine cijena, seventualnim povećanjima samo na razini inflacije nastaviti rekonstrukcije i renoviranja hotela i turističkih naselja odobriti veći broja smještajnih kapaciteta za češke organizatore putovanja smanjiti stop bukinga, posebno u glavnoj sezoni poboljšati shopping ponude.

FRANCUSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje Francuska je parlamentarna republika – Ustav 4. listopada 1958. Izvršna vlast: predsjednik – François Hollande (PS), izabran na pet godina 6. svibnja 2012., premijer Jean-Marc Ayrault (PS), od 15. svibnja 2012. Zakonodavna vlast: dvodomni parlament Narodna skupština: 577 članova Senat: 330 članova (izabrani na 6 godina) Površina: 552000 km² Najveći gradovi – Pariz 12,09 mil. – šire područje, 2,2 mil. sam grad Pariz; Lyon 2,1 mil.; Marseille 1,7 mil.; Toulouse 1,2 mil.; Lille 1,15 mil.; Bordeaux 1.1 mil.; Nice 1 mil.; Nantes 0,85mil.; Strasbourg 0,75 mil.; Grenoble 0,66 mil.; Rennes 0,65 mil.; Rouen 0,64 mil.; Toulon 0,6 mil.; Lens 0,54 mil.

Opća gospodarska obilježja deficit u 2011.: 122 milijarde eura stopa rasta BDP-a u 2011.: +1,7% potrošnja kućanstva 2011.: –0,5% javni dug 2011.: 1.717,3 milijardi eura, više od 26278 eura po stanovniku proračunski deficit u 2011.: 5,7% BDP stopa zaduženosti kućanstva u 2011.: 80,1%

Stopa štednje kućanstva u 2011.: 17%

BDP aktualno stanje Državni zavod za statistiku, INSEE, za 2011. objavio je stopu rasta od 1,7%, a za 2012. govori o +0,5% prema predviñanjima vlade i 0,4% prema predviñanjima Eurostata.

2002.: 1,1%,2003.: 0,5%,2004.: 2,3%,2005.: 2,8%,2006.: 2,1%,2007.: 1,9%,2008.: 1,8%,2009.:– 2,2%, 2010.: 1,6%, 2011.: 1,7%.

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda 2011. (Eurostat)

BDP po stanovniku: 33335 eura ($44 400 +9,1%; $40 704 u 2010.)

Postotak nezaposlenosti u 2011. godini – aktualno stanje i procjena trenda Stopa nezaposlenosti iznosila je 9,4% u samoj Francuskoj, tj. 9,8% zajedno s prekomorskim regijama (DOM-TOM). Osim prekomorskih regija koje su najugroženije, visoka stopa nezaposlenosti bilježi se na sjeveru (Calais, Roubaix, Tourcoing, Lens), u Picardiji te u regiji Champagne-Ardennes. Loša je situacija i u regijama Languedoc-Roussillon i PACA (Alès, Béziers) na jugu Francuske. U tim područjima stopa prelazi 15%.

Trenutačno stanje nije pozitivno – 2,57 milijuna nezaposlenih (10% stanovništva) primilo je naknadu „Pôle Emploi”, u ožujku što je 0,1% više nego u veljači i 5,5% više za godinu dana.

Prosječna plaća – aktualni podaci Prosječna neto plaća u Francuskoj iznosi 1605 eura na mjesec za sve vrste zaposlenja u punom radnom vremenu. Najmanja mjesečna plaća u Francuskoj iznosi 1398,37 eura (najmanja satnica iznosi 9 eura u 2011., 9,22 eura od siječnja 2012.). 58

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2011. iznosila je 2,1% (prema podacima INSEE).

Vanjskotrgovinska bilanca – trend U 2011. trgovinski se deficit povećao, da bi došao na razinu od 69,59 milijardi euranaprema 51,442 milijarde eura u 2010.

Stanovništvo U Francuskoj je 1. siječnja 2011. živjelo približno 65,35 milijuna ljudi. U odnosu prema podacima iz godine prije, stanovništvo se povećalo za 350000 osoba, tj. +0,54%, što je više od povećanja posljednje dvije godine: +0,43% u 2011. i +0,5% u 2010. te +0,6% u 2007. i 2008. (podacistudije „Bilan démographique 2011., koje je u siječnju objavio nacionalni institut INSSE). U 2011. registrirano je 827000 novoroñene djece, dok je 555000 osoba umrlo. Prirodni prirast iznosi, dakle, 272000 osoba. U 2011. migracijski saldo Francuske predstavlja +95400 osoba. S 1. siječnjem 2012. 24,5% stanovništva mlañe je od 20 godina, a udjel stanovništva starijeg od 60 godina i dalje raste te je dosegnuo 23,4%.

U Francuskoj živi 12,97% europskog stanovništva, što je stavlja na drugo mjesto, poslije Njemačke, a ispred Velike Britanije.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Francuska je 2011. završila s deficitom od 5,7% BDP-a, nakon 7% u 2010. Kako bi se izbjegao stečaj Francuske i sačuvala notacija AAA, bivši premijer François Fillon najavio je novi plan štednje – s jedne strane smanjenje državnog proračuna, s druge strane povećanje prihoda.

Smanjenje rashoda: ubrzana provedba reformi u mirovinskom sustavu, smanjenje troškova za zdravstvo (s 2,8% na 2,5%), redukcija državnih troškova i zaleñivanje ministarskih plaća te plaća članova vlade i predsjednika države. Povećanje prihoda: povećanje PDV-a s 5,5% na 7%, smanjenje broja fiskalnih „niša”, privremeno povećanje poreza za velike tvrtke, povećanje poreza na dobit.

Te se mjere nadovezuju na mjere najavljene 24. kolovoza, a trebale bi rezultirati izbjegavanjem dodatnog povećanja duga do 2016. Trebale bi pridonijeti smanjenju deficita na 4,5% BDP-a već od 2012. te vraćanje u ravnotežu do 2016. (3% u 2013.). No, upravo izabrana Hollandova nova vlada distancira se od te politike i predlaže strategiju rasta,što će biti teško postići ako se uzme u obzir dogovor Sarkozyja i Merkel. Najvjerojatnije, prema posljednjim naznakama, plan stroge štednje kombinirat će se s politikom poticanja blagog rasta, za što se zauzima i predsjednik Obama.

Trostruki AAA – Standard and Poor's je 13. siječnja degradirao francuski trostruki AAA za jedno mjesto i to s negativnom perspektivom. To je bio veliki udarac za Sarkozyjevu vladu te je negativno odredio predsjedničku kampanju, tim više što je agencija S&P najavila da postoje veliki izgledi da se ta ocjena ponovno smanji tijekom 2012. ili 2013. Razlog, naime, nije samo europska kriza – Standard & Poor's upozorava na slabosti koje su specifične za Francusku – javni dug koji je previsok te rigidnost tržišta rada. Agencija napominje da, ako gospodarski rast u Francuskoj za 2012. i 2013. ne dosegne sadašnja predviñanja vlade (tj. 1% i 2%), „proračunske mjere koje su najavljene neće biti dovoljne da se spase javne financije”. Ova gospodarska situacija odgovorna je za rast nezaposlenosti u Francuskoj, najveći u posljednjih 12 godina. Listopad je donioznatan porast nezaposlenosti – broj nezaposlenih narastao je na 2814 900 te bi do kraja 2012. trebao dosegnuti 10,4%. Rekordni deficit vanjskotrgovinske bilance – prema posljednjim objavama, trgovinski deficit Francuske za 2011. iznosi 69,6 milijardi eura. Potrebno ga je staviti u perspektivu s 51,44 milijardi eura u 2010. i 44,2 milijarde eura u 2009. godini.

Unatoč dobrim rezultatima francuske prehrambene industrija (+11,4 milijarde eura) i aeronautičkog sektora (+17,7 milijardi eura), francuska trgovinska bilanca opterećena je visokom cijenom energije i još nedovoljnom prisutnošću na novim tržištima (Brazil, Indija, Rusija, Kina, Južna Afrika). Francuski izvoz je u 2011. zabilježio slabiji rast od njemačkog, ali i od talijanskog, španjolskog, britanskog i američkog.Udjel Francuske u svjetskom tržištu jako je degradirao u posljednjih 20 godina te se smanjio sa 6,2% na 3,6%. Francuska narodna banka, La Banque de France, ne predviña rast za prvo tromjesečje 2012. Krajem siječnja, premijer je izmijenio prognoze za 2012. na +0,5%naprema inicijalnih +1%. Francuska je uspjela izbjeći recesiju u 2011. i to zahvaljujući porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,2% u četvrtom tromjesečju, objavio je INSEE. Kada je u pitanju cijela godina, porast BDP-a iznosi 1,7%. No, izgledi za iduću godinu vrlo su loši. Rast BDP-a u Francuskoj trebao bi biti ograničen na 0,4%, što je četiri puta manje u odnosu prema 2011. godini (1,7%).

Prema rezultatima ankete TNS Sofres objavljene potkraj veljače, zapošljavanje je glavna preokupacija Francuza u 2012. – slijede zdravlje, kupovna moć i financiranje mirovine.Današnja stopa nezaposlenosti od 9,8% trebala bi dosegnuti čak 10,8% u 2012. Nezaposlenošću su posebno pogoñeni mladi: 23% osoba mlañih od 25 godina ne može naći posao u Francuskoj.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Televizija Prosječan broj gledatelja /gledanost/ travanj 2012. (izvor: Médiamétrie – Mediamat) TF1: prva generalistička privatna televizija;obiteljski kanal, veliki dogañaji i prijenosi: 22,6% gledatelja; travanj 2012.: 56450000 gledatelja na dan France 2: javna televizija – prva audiovizualna grupacija – 14,4% tržišnog udjela; travanj 2012.: 55451000 gledatelja na dan M6: 11,3% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 54879000 gledatelja na dan France3: 9,1% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 54676000 gledatelja na dan France 5: 3,6% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 48489000 gledatelja na dan TMC: 3,6% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 47321000 gledatelja na dan Canal+: 3,5% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 40298000 gledatelja na dan W9: 3,2% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 48795000 gledatelja na dan NRJ12: 2,5% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 44 687000 gledatelja na dan NT1: 2,2% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 45998000 gledatelja na dan Direct 8: 2,1% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 46353000 gledatelja na dan novi kanali mreže TNT (Direct 8, TMC, NT1, NRJ12...) osvajaju sve veći tržišni udjel Tisak Glavni trendovi u francuskim tiskovinama u posljednjih deset godina su: •

• • •

Distribucija tiskovnih medija ostaje stabilna od 1990., zahvaljujući mnogobrojnimbesplatnim časopisima (informacije i oglasi: 6,9 milijardi primjeraka na godinu). Kada je riječ o plaćenome tisku, broj distribuiranih primjeraka ostaje približno isti, a istodobno se broj tiskovina povećao. Plaćeni tisak se već od 1960. susreće s velikompropasti, koja je nadoknañena količinom besplatnog tiska, što se više odnosi na dnevni nacionalni tisak (PQN), nego na regionalni (PQR). Regionalni dnevni tisak – PQR ima najveći broj čitatelja, unatoč porastu dnevnog besplatnog tiska. Broj čitatelja dnevnog tiska u Francuskoj je uvijek bio slabiji u usporedbi s brojem čitatelja u drugim zemljama kao npr. Japan, SAD, Njemačka, Velika Britanija, tako da se distribucija raznih tiskovina ne može usporediti s velikim svjetskim ili europskim tiskovinama.

Tisak – široka publika Tjednici TV Magazine Version Femina Tele Z Tele 7 Jours Tele Star Tele Loisirs Tele Grandes Chaînes Femme actuelle Telerama Paris Match Tele Poche Le Nouvel Observateur Madame Figaro Avantages L'Express Maxi Figaro Magazine Marie-Claire Closer Le Point Elle Cosmopolitan Voici Glamour Biba Ici Paris L'Equipe Mag

Naklada 5748545 3293809 1481183 1371053 1037959 1026936 1005264 898822 622161 620214 514000 503573 449905 441134 436617 433520 431626 431592 414251 408546 383846 381363 381235 371031 326339 320013 310313

Mjesečnici Notre Temps Pleine Vie Modes & Travaux Prima Santé Magazine Psychologie magazine Capital Maison Créative

Naklada 900712 843647 444183 417017 350386 342516 311320 304733

Dnevne novine Ouest France Le Parisien/Aujourd'hui France Dimanche Le Figaro Le Monde Sud-Ouest L'Equipe La Voix du Nord Le Dauphiné Libéré Le Progrès – La Tribune Les Echos Liberation La Croix

Naklada 748213 454302 365156 321101 292765 288370 285407 259791 327000 212605 119576 119205 93586

Tematski časopisi

Naklada

Turizam & Putovanja Geo Détours en France

235165 113617 63

Geo Voyage National Geographic Grands Reportages Terre Sauvage

95465 88022 70000 40357

Stručni tisak Quotidien du Tourisme (dnevnik) Echo Touristique (tjednik) Voyages et Stratégie Tour Hebdo (tjednik) Univers des voyages (mjesečnik)

10205 15326 15000 9989 8568

Čitatelji – ciljna skupina: „decision makeri” u turizmu, klijenti, turoperatori Internet Tourmag.com Pros-du-tourisme.com (Tour Hebo/Icotour)

EchoTouristique.com Quotidiendutourisme.com Vacancespratiques.com

245556 posjetitelja na mjesec 20000 pretplaćenih 79722 posjetitelja na dan 227000 „klikova” 28342 na mjesec 57171 posjetitelja na dan 41100 pretplaćenih

http://www.linternaute.com L'Internaute Magazine je prvi francuski internetski časopis, koji ima 4,8 milijuna čitatelja i 128 milijuna pročitanih stranica svaki mjesec. Radio Grupacija Radio France – Radio France vodeća je radijska grupacija u Francuskoj, s udjelom od 20,3%. Njihove dvije postaje su meñu četiri najslušanije u Francuskoj.

France Inte – 5,40 milijuna slušatelja na dan; 10,1% PDA France Info – 4,3 milijuna slušatelja na dan; 5. francuska postaja; 8,4% PDA;ciljana skupina, bitni ekonomski čimbenici – 21% osoba kategorije više stručne spreme svaki dan sluša France Info France Bleu –3,6 milijuna slušatelja na dan; 7,5% PDA;regionalne postaje; aktivno stanovništvo 35-59 godina France culture – 700000 milijuna slušatelja na dan /1,8% PDA (record historique) Le Mouv – 332000 milijuna slušatelja na dan / 1% PDA RTL 1 – 13,2% (slušanost) – 6,9 milijuna slušatelja na dan NRJ – 10,4% PDA – 5838895 milijuna slušatelja na dan Europe 1 – 9% PDA – 5051275 milijuna slušatelja na dan Fun Radio – 7,7% PDA – 4009775 milijuna slušatelja na dan Skyrock – 7,6% PDA – 3858748 milijuna slušatelja na dan RMC – 7% PDA – 3697325milijuna slušatelja na dan Nostalgie – 3384875 milijuna slušatelja na dan Chérie FM – 2995607 milijuna slušatelja na dan Europe 2 – 2792515 milijuna slušatelja na dan RFM – 2690969 milijuna slušatelja na dan RTL 2 – 2437104 milijuna slušatelja na dan Rires & chansons – 1827828 milijuna slušatelja na dan Radio Classique – 2,2% PDA – 863141 milijuna slušatelja na dan MFM – 710822 milijuna slušatelja na dan

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA Broj stanovnika koji su u 2010. godini otputovali na odmor U 2010.Francuzi su ostvarili 197,5 mil. putovanja (–2,3%) i 1144,2 mil. noćenja (–1,4%). Od toga su ostvarili 20,94 mil. putovanja (+1,5%) i 192,4 mil. noćenja (+3,3%) u inozemstvu (bez DOM-TOM regija), 64

što je 9,14% ukupnog broja putovanja i 17,9% ukupnog broja noćenja. Na Europu se odnosi 72,9% putovanja, što je 15,3 mil. putnika. Broj putovanja u inozemstvo koja su Francuzi ostvarili u 2010. iznosio je 9,14% ukupnog broja putovanja, nasuprot 10,8% u razdoblju 2004./2006. godine. Evolucija putovanja Francuza u inozemstvo (000)(1999. – 2010.) Godina Broj putovanja Evolucija 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.* 2006.* 2007.* 2008.* 2009.* 2010.*

15,70 16,40 15,90 17,10 17,36 19,10 20,92 20,91 20,84 20,04 20,62 20,94

+4,4% –2,6% +6,7% +1,8% +10,02% +9,5% –0,1% –0,4% –4% +2,9% +1,5%

Izvor: ISecrétariat d’Etat au Tourisme (bez DOM-TOM regija)

*Počevši s 2008., promijenjene su metode statističkih izračuna, i zato su se promijenili i rezultati. Nova metoda je retro-projicirana do 2005. godine.

Broj putovanja u 000 2007 2008 2009 2010 Ukupno Europa 15333 14750 14888 15274 Njemacka 841 1069 1065 1120 Belgija - Luksemb 1230 1233 1235 1258 Spanjolska 3353 3434 3323 3538 Velika Britanija 904 (+irska) 1144 (+irska) 639 1761 Italija 2636 2286 2428 2285 Afrika 2773 2946 3152 2922 Amerika 1473 1290 1427 1549 Azija Oceanija 1257 1056 1172 1189 Total inozemstvo 20836 20639 20601 20940

Trajanje putovanja po nocenu 2008 2009 7,9 8,3 9,3 5,8 5,6 4,7 3,3 3,2 3,9 8,7 9 8,7 5,7 6 6 7,9 8,7 7,2 11,6 11,5 11,2 16,5 15,9 14,6 17 16,7 15,7 9,6 9,7 9,3

2007 Ukupno Europa Njemacka Belgija - Luksemb Spanjolska Velika Britanija Italija Afrika Amerika Azija Oceanija Total inozemstvo

Broj nocenja u 000 % 2007 2008 2009 2010 72,90% 121559 121730 109946 116464 5,35% 4902 5980 4953 6141 6,00% 4049 3909 4754 4984 16,90% 29107 31045 29120 30378 8,41% 5172 (+irska) 6821 (+irska) 3764 10237 10,91% 20750 19810 17433 17273 13,95% 32061 33787 35262 34290 7,40% 24243 20570 20801 22493 5,68% 21335 17664 18225 18999 100 199197 193750 184234 192381

% 60,54% 3,19% 2,59% 15,79% 5,32% 8,97% 17,80% 11,69% 9,88% 100

2010 7,6 5,5 4 8,6 5,8 7,6 11,7 14,5 16 9,2

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo i odmor proveli u vlastitoj zemlji Stopa odlazaka Francuza na odmor nešto se smanjila u 2010., na 75,8%naprema 77,90% u 2009.: 71,9% za Francusku, 23,9% za inozemstvo (s DOM-TOM regijama) u 2010., 73,7% za Francusku, 24,6% za inozemstvo u 2009. godini. 65

U 2010. je 25,6% Francuza (stariji od 15 godina, ukupna putovanja: privatna i poslovna) otputovalo u inozemstvo, dok je stopa u 2009. iznosila 25,8% – putovanja u inozemstvo predstavljala su oko 9,4% ukupnih putovanja. Francuzi su na taj način ostvarili oko 21,6 mil. odmorišnih putovanja i 204,6 mil. noćenja. Samo u Francusku otputovalo je 51%. Omjer putovanja u Francuskoj i u inozemstvu stabilan je u posljednje tri godine. Prosječna duljina boravka u inozemstvu iznosi 9,2 noćenja, a u Francuskoj 5,3.

Redoslijed najomiljenijih odredišta U 2010. mediteranske destinacije bile su u porastu kad je riječ o broju dolazaka: Španjolska +2,3%, Tunis +3%, Egipat +8,6% Maroko +11%, osim Grčke–6,5% i Turske–0,5%. Španjolska je najomiljenija destinacija Francuza, slijede Italija i Velika Britanija. Portugal,Maroko, Tunis i Turska (5., 6., 7. i 10. mjesto). Grčka i Hrvatska su na 11. i 20. mjestu. Hrvatska se s 33. mjesta na ljestvici odredišta u 2002. popela na 20. mjesto u 2010. godini. Više od polovice Francuza koji putuju u inozemstvo odlučuju se za mediteranske destinacije – Španjolsku, Italiju, Portugal, Tunis, Maroko, Grčku, Hrvatsku. Europske destinacije predstavljaju više od dvije trećine odlazaka u inozemstvo, iako su daleke destinacije kao Antili (+12,50%) i Mauricijus (+9,60%) imale odlične rezultate. Prema podacima stručnog časopisa L’Echo Touristique: „Palmarès 2009”, koji predstavlja rezultate za 100 najomiljenijih destinacija Francuza, Hrvatska je u 2009. zauzela 20. mjesto. Hrvatska je na 9. mjestu omiljenih destinacija Francuza, prema anketi objavljenoj u časopisu Métro u studenom 2011. godini.

26 najposjećenijih destinacija za Francuze u 2010. ZEMLJA 1. Španjolska 2. Italija 3. Velika Britanija 4. Belgija 5. Portugal 6. Maroko 7. Tunis 8. Njemačka 9. SAD 10. Turska 11. Grčka 12. Martinique/Guadeloupe 13. Švicarska 14. Nizozemska 15. Egipat 16. Kina 17. Austrija 18. Tajland 19. Kanada 20. Hrvatska 21. Réunion 22. Irska 23. Mauricius 24. Švedska 25. Izrael 26. Češka

Francuski turisti

Evolucija 2009./2010.

8100000 4935031 3610000 2173874 1909450 1900000 1385293 1366153 1342207 928376 820000 767626 700578 670000 599363 512700 499894 439773 435465 398315 346276 342500 302185 297262 287017 251463

+2,32% +2,37% –4,60% +1,70% +14,50% +11,00% +3,00% +9,30% +11,50% –0,50% –6,50% +12,50% +2,10% +16,70% +8,60% +20,70% +4,40% +2,90% +6,80% –1,60% +0,50% –14,50% +9,60% +6% +8,30% +11,80%

Omjer organiziranih i individualnih prometa za najomiljenije destinacije Procjenjujemo da je individualna publika više okrenuta europskim, lakše pristupačnim destinacijama (Italija, Belgija, Njemačka...), dok su destinacije poput Maroka i Tunisa te Turske gotovo u cijelosti orijentirane na organizirani promet.

Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju

Španjolska i Italija: blizina, bogata turistička ponuda Portugal: odličan odnos kvalitete i cijene Maroko i Tunis: odličan odnos kvalitete i cijene, frankofonsko područje, ove godine i krizno područje (negativan čimbenik) – kraj krize, ali stanje i dalje nestabilno Grčka: dobro turistički smještena, ali vrlo negativan ugled zbog krize Egipat: velika sredstva uložena u komunikaciju, krizno područje (negativan čimbenik) SAD: pozitivni učinci tečajnih razlika (euro/dolar)

Koju vrstu prijevoza biraju turisti s francuskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Putovanje privatnim automobilom je u porastu – u 2010. koristio se za 149 mil. putovanja. Slijedi vlak s 25,9 mil., pa zrakoplov s 14,4 mil. putovanja. Privatni automobil koristio se u 81,3% slučajeva kada je u pitanju Francuska, u 27,5% kada je riječ o putovanju u inozemstvo. Zrakoplov se koristi u 1,4% slučajeva za Francusku i 55,5% za inozemstvo. Vlak se koristi u 13,7% slučajeva za Francusku i 8,2% za inozemstvo. Francuzi putuju autobusom samo u 1,3% slučajeva za Francusku, a 5,8% za inozemstvo.

Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2010. i 2011. izabrali francuski gosti Putem agencije ili turoperatora rezervira 41,3% Francuza koji putuju. Sve više Francuza rezervira putem interneta. U 2010. e-turizam porastao je za 20%. Internet Prema francuskoj udruzi za e-trgovinu, Fédération e-commerce et vente à distance, na e-turizam opada 12 milijardi eura prometa. Svaki drugi korisnik, tj. 20 milijuna osoba, kupuje turističke proizvode puteminterneta (12 milijardi eura od ukupno 37 milijardi e-trgovine). Korisnici najprije putem interneta nastoje pronaći informacije: destinacije, zrakoplovne kompanije i hoteli. Seniori (50+) takoñer slijede taj trend i čine 30% cyber-kupaca. Dobna kategorija 25-34 čini samo 20% kupaca na internetu. Svoj uspjeh internet u velikoj mjeri duguje i pristupačnim cijenama, u prosjeku 20% manjim nego u tradicionalnim kanalima. Mogućnost usporedbe cijena utječe na njihovo smanjenje. M-turizam, tj. turizam na mobilnim mrežama u znatnom je porastu, potvrñuje istraživanje koje je Google proveo u Velikoj Britaniji, a koje navodi da upiti vezani za turizam u 2011. čine čak 20% ukupnih upita (6% u 2010.). U Francuskoj 10 milijuna osoba posjeduje smartphone, a gotovo 19% koristilo se njima za pripremu putovanja. Svaki četvrti korisnik mobilnog telefona nešto je već kupio puteminterneta, uključujući i putovanja. U sljedećih 3 do 5 godina, najveći dio prometa na internetu odnosit će se na mobilne telefone i tablete.

Preferencije francuskih turista s obzirom na vrstu smještaja Francuzi upražnjavaju plaćeni smještaj u 33,8% slučajeva naprema 66,2% neplaćenog (prijatelji, obitelj...). Globalno gledajući, francuski turisti opredjeljuju se za hotel u 15,3% slučajeva, kamp u 5% slučajeva, a za privatni smještaj u 10,8% slučajeva.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Manji dio Francuza odabire isključivo koncept more i sunce, dok većina više traži kulturnu i prirodnu baštinu. Sve više raste zanimanje za sportske sadržaje i avanturističke programe. Iako neće uvijek moći potpuno ostvariti sve predložene aktivnosti, važno je da imaju mogućnost odabira. Za sportske i avanturističke sadržaje opredjeljuju se većinom mladi do 35 godina, dok se oni u dobi 50-64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje.

Velika većina aktivnog stanovništva želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Francuzi prigodom putovanja traže ponajprije mogućnost opuštanja; 1/4 privilegira kulturne sadržaje, 15% se želi dobro odmoriti, 4,7% stavlja naglasak na gastronomiju, a 10,5% razmišlja o shoppingu. Čak 18% Francuza traži hodanje, a 6,7% planinarenje. Look Voyages i Institut TNS/Sofres ove su godine izdvojili nekoliko važnih trendova kada su u pitanju očekivanja Francuza od putovanja. Na prvome je mjestu „iznenañenje”. Ispitivani se nadaju izaći iz svakodnevne monotonije i upoznati nove kulture. Takoñer stavljaju naglasak na obitelj te žele provesti više vremena s djecom. Nadalje, ispitivani traže mir i tišinu, što je protuteža stresnom životu.

Razrada odmorišnog segmenta Tipologija odmorišnih aktivnosti (u % od broja putovanja) skijalište planina obala Alpine skiing 29,7 4,1 å Cross-country skiing 2,7 å å Snowboard 3,2 å å Snowshoeing 4,8 1 å Other winter sports 4,5 1 å Mountaineering, canyoning, 1,8 å å climbing, caving, via ferrata Sailing boat, dinghy, å å å catamaran, windsurfing Motorboat, jetski, water ski å å 1,2 Kayaking, rafting, whitewater å å å other sport Surfing, sea kayaking and å å å other water sports Scuba-Diving å å å Tennis å å å Equestrian activities å å å Golf å å å Hiking 24,7 15,5 6,7 Jogging 1,2 å 1,6 Bike, mountain bike 1,9 2,7 5,3 Team sports å å å Other physical activity and 2,6 2,8 3,1 sport Festivals, concerts, theater, 1,3 2,5 2,5 cultural event City Tour 10,3 13,7 18,9 Visit market, fair, flea market 3,9 5,7 8,1 Visit of sites and natural 10,6 14,1 11,7 areas Visit museums, exhibitions, 3,8 8,1 7,1 monuments, historic sites Industrial tourism å å å Other cultural activities å 1,7 1,2 Swimming, beach 3,9 5,8 29 Walking 24,1 28,4 35,6 Shopping 5,9 4,6 11,8 Hunting å å å Fishing å 1 2,4 Thalasso-spa, thermalism 1,7 1,6 1,3 Casinos å å å Oenology (visiting wineries, å å å tasting) 68

ruralno å å å å å å

gradsko å å å å å å

ukupno 2,2 0,2 0,3 0,4 0,4 0,2

0,4

å å

0,5 0,3

0,3

å å å å 5,1 1,1 2,7 å 2,1

å å å å 2,1 å 1,5 å 1,8

0,3 0,5 0,2 0,3 6,7 1,1 2,9 0,5 2,5

2,4

4,7

11,6 6,8 7,9

17,7 4,4 4,1

18,7 6,3 10,8

6,8

9,9

10,4

å 1,7 6,1 23,4 7,6 å 1 å å å

å 2,4 2,8 16,2 14,2 å å å å å

0,6 1,8 12,5 24,5 10,5 0,3 1,1 1 0,4 0,5

Gastronomy Amusement parks, zoos Creative activities (painting, crafts) DIY, gardening Other å: manje od 1%

3 1 å

4,8 1,5 å

4,8 3,1 å

4,8 2,1 å

5,3 4,2 å

4,7 2,9 0,4

4 8,4

8,4 15,4

5,6 11,1

9,9 19,1

4,1 20,6

6,1 15,3

Očekivanja i potrebe Francuza kada su u pitanju putovanja Očekivanja: kvaliteta dobar odnos kvalitete i cijene udobnost gostoljubivost odsutnost različitih ograničenja (vize, cijepljenje, duga putovanja) Potrebe: pouzdanost fleksibilnost ekskluzivnost autentičnost sigurnost

Gornji grafički prikaz pokazuje da je Hrvatska destinacija koja je prikladna za touring, za razliku od Tunisa i Španjolske, u kojima su turisti pretežno „statični” te upražnjavaju manji broj aktivnosti. Ova pozicija Hrvatske svjedoči o homogenosti i raznolikosti turističke ponude destinacije. Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima i traže kvalitetu. Devastacije u pojedinim destinacijama prouzrokovane masovnim turizmom i nekontroliranom izgradnjom koja nanosi štetu krajoliku i stanovništvu napokon su postale primjer koji se ne smije slijediti. Dakle, dugoročni i održivi razvoj turizma s naglašenim moralnim i etičkim imperativima u središtu je razmišljanja. Hrvatska se kao turistička destinacija uklapa u te trendove, ne samo sadržajem svoje turističke ponude, nego i sviješću o važnosti očuvanja i valorizacije te pravilnog korištenja resursa u turizmu.

Evolucija prema segmentima u 2011. godini Kućanstva u kojima su dvije osobe ostvaruju dvije trećine putovanja u Francuskoj i tri četvrtine putovanja u inozemstvuNa bračnese parove odnosi 57% putovanja, a samo 21% na samce. U Francuskoj živi 16 milijuna samaca: osobe koje žive same uključujući i mlade (10 milijuna), udovci i razvedeni (4 milijuna), jednočlane obitelji (2 milijuna). Najviše putuju stanovnici urbanih sredina – više od polovice putovanja odnosi se na gradove u kojima živi više od 100000 stanovnika. Meñu njima su najpokretljiviji stanovnici pariške regije, sa stopom putovanja od 87% naprema 73% za aglomeracije s manje od 20000 stanovnika. Stanovnici pariške regije ostvaruju 6,5 putovanja na godinu (prosjek je 5,2). Velika proporcija urbanog stanovništva u ukupnom broju putovanja tumači se većom gospodarskom koncentracijom i kupovnom moći. Umirovljenici najdulje borave u inozemstvu: prosječno ostvaruju 6,7 noćenja u Francuskoj i 8,7 noćenja u inozemstvu. Studenti ostaju najkraće u Francuskoj (4,3 noćenja u prosjeku), ali najdulje u inozemstvu (10 noćenja u prosjeku). Segment mladih seniora (+55 godina) napreduje; oni čine 27% ukupnog broja putovanja u inozemstvo. Francuzi vole all inclusive programe, zbog jednostavnosti rezervacija i mogućnosti predviñanja svih troškova tijekom boravka. Takav način boravka ustalio se u Francuskoj i ne odnosi se samo na obitelji s djecom, nego i na umirovljenike, mladež ili samce. S druge strane, profiliraju se programi „po mjeri” prilagoñeni individualnim potrebama obitelji i sl. Seniori (64 godina i više) čine 18% putovanja (27% noćenja) u Francuskoj i 22% putovanja (24% noćenja) u inozemstvu (+DOM-TOM). Dobne kategorije 54 godine i više te mladi od 15 do 23 godine ostvaruju najdulji boravak u inozemstvu. Potrošnja seniora u segmentu turizma porasla je za 50% izmeñu 2005. i 2012., a prosječan porast potrošnje svih kategorija stanovništva je 35%. Udjel kategorije +55 godina u tržištu turizma mogao bi dosegnuti 40% u 2012. godini. Skupna putovanja Skupna su putovanja u porastu. Jedan od razloga je sve veća potreba seniora da organiziraju slobodno vrijeme – potreba za sigurnim kontekstom i ugodnim druženjem. Demografsko starenje stanovništva (predviña se utrostručenje stanovništva dobi +65 godina do 2020.) favorizira ovaj trend. Seniori (dob +50 godina) sve su brojniji, čine čak 35% francuskog stanovništva te postaju „meta″ turoperatora – 70% skupnih putovanja čine seniori. Kategorija dobi 50-65 godina ujedno predstavlja i najbogatiji dio stanovništva. Europa takoñer ima sve više „mladih umirovljenika” visoke platežne moći. No, unatoč činjenici da je spomenuti turistički segment u Francuskoj jako zastupljen, broj putnika posljednjih godina ipak opada. U 2009. godini je 9% Francuza, tj. 4,7 milijuna osoba putovalo barem jedanput u skupini, što je pad od 2% u odnosu prema 2008., tj. 800000 osoba manje u segmentu skupnih putovanja i –14% prema inozemstvu. Krstarenja Već nekoliko godina krstarenja su u Francuskoj u velikom porastu (+12% u 2009., nakon izvrsne 2008., s +11%). Brodovi se diversificiraju, nude sve više aktivnosti na samom brodu, što privlači i mladu publiku. Za 2011. francuska udruga kruzera, Association française des compagnies de croisières, objavila je povećanje broja putnika od 14%, što znači 441000 putnika u 2011. naprema 387000 u 2010. godini. Svaki drugi Francuz namjerava otići na krstarenje u sljedećih 5 godina. Za sada je samo 16% francuskog stanovništva ostvarilo takav oblik putovanja. Termalizam i thalasso Turizam vezan za vodu i more je takoñer u trendu – thalasso, spa, wellness. Kozmetički tretmani su tema novog vala interesa te uključuju i mušku publiku. Prema istraživanju kabineta Raffour Interactif provedenom u srpnju 2011., 9 milijuna Francuza u dobnoj kategoriji +18 godina bili su korisnici toga proizvodau 2010. i 2011. godini. Službena putovanja Segment službenih putovanja bio je u padu tijekom 2008. i 2009. godine, u prvome redu zbog gospodarske krize i restrikcija u proračunima poduzeća. Smanjenje troškova putovanja nameće se kao prva mjera uštede u kriznom razdoblju. Posljedice krize i dalje koče razvoj segmenta poslovnih putovanja. 70

No, počevši od prvog tromjesečja 2011. bilježe se pozitivni pomaci u ovom segmentu. Prema studiji Bedouk/Coach Omnium (Salon Bedouk 2011), 525 poduzeća koja su sudjelovala u anketi ostvarila su prosječan porast troškova i proračuna za poslovna putovanja od 1,2% u odnosu prema godini prije, potrošivši 8,91 milijardi eura. Rezultati za 2011. su pozitivni, unatoč slabijem prometu u drugoj polovici godine.

Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Prema anketi kabineta Protourisme, 14,2 milijuna Francuza namjeravalo je otputovati u inozemstvo u 2011., porast od 5% u odnosu prema prošloj godini. Njihova prosječna potrošnja trebala je biti viša za 3%, tj. prosječno 887 eura: 690 eura za kraća i srednje udaljena putovanja i 1340 eura za udaljena putovanja. Najčešće spomenute destinacije bile su Španjolska, Italija, Grčka koje su iskoristile krizu u Magrebu i Srednjem istoku a od udaljenih destinacija to su Bali, Tajland i Vijetnam.

Globalni pregled organizatora putovanja na francuskome tržištu Distribucijske i prodajne mreže se u Francuskoj organiziraju putem: 1. klasičnih putničkih agencija: integrirane kompanije, distribucijske mreže, neovisne agencije 2. velikih supermarketa 3. prodaje putem interneta 4. izravne prodaje putem turoperatora.

Klasične putničke agencije Integrirane kompanije

Nouvelles Frontieres Distriution:1030 mil. eura; 286 prodajnih mjesta Club Med Voyages:279,7 mil. eura (+14%); 42 prodajna mjesta; 168 zaposlenih Voyageurs du Monde:260 mil. eura (+8,7%); 23prodajna mjesta; 822 zaposlena Fram Agences: 246,6 mil. eura (6,7%); 60 prodajnih mjesta; 295 zaposlenih Voyages Kuoni: 35,5 mil. eura (+1,7%); 13 prodajnih mjesta; 54 zaposlena

Distribucijske mreže

AS Voyages: 2550 mil. eura (+1,2%); 1217 prodajnih mjesta; 4000 zaposlenih Carlson Wagonlit Travel: 2112 mil. eura (+1,2%); 450 prodajnih mjesta; 2687 zaposlenih American Express Voyages d’Affaires: 1600 mil. eura (+0,8%); 50 prodajnih mjesta; 1700 zaposlenih Tourcom: 1570 mil. eura(+8,3%); 580 prodajnih mjesta; 1750 zaposlenih Manor: 1300 mil. eura (–4,4%); 220 prodajnih mjesta; 880 zaposlenih

Veliki supermarketi

E. Leclerc Voyages: 389,5 mil. eura (4,4%); 178 prodajnih mjesta; 658 zaposlenih Voyages Carrefour: 234 mil. eura (+5%); 102 prodajna mjesta; 627 zaposlenih Voyages Auchan: 33,6 mil. eura (+19,60%); 10 prodajnih mjesta; 95 zaposlenih Casino Vacances: 18,5 mil. eura (+16%); 1 prodajno mjesto; 18 zaposlenih

Prodaja putem interneta

Voyages-sncf.com: 2800 mil. eura (+7,20%); 1 prodajno mjesto Go Voyages: 800 mil. eura (+20,1%) Opodo: 700 mil. eura (+NC%) * Egencia: 500 mil. eura (+33,11%) Expedia: 400 mil. eura (–84,74%)

* NC = Not Known (nepoznat)

Izravno putem turoperatora Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2011.:

Groupe Club Méditerranée: 1353 mil. eura (–0,51%), 1219000 osoba; 13340 zaposlenih Pierre & Vacances: 1163 mil. eura (1,37%), 3715000 osoba Go Voyages: 1074 mil. eura (+27,61%); 2513944 osobe; 621 zaposleni Groupe Nouvelles Frontières: 1052 mil. eura (–2,5%), 1 450 000 osoba; 2777 zaposlenih Thomas Cook France: NC mil. eura (NC%) Groupe Marmara: 593,60 mil. eura (+12,45%); 1250000 osoba; 690 zaposlenih Voyages Fram: 410 mil. eura (10,48%);437000 osoba; 836 zaposlenih Groupe Voyageurs: 260,50 mil. eura (+8,77%); 126053 osobe; 823 zaposlenih Look Voyages: 246 mil. eura (+3,90%); 275485 osoba; 408 zaposlenih Kuoni France: 220,30 mil. eura (+10,43%); 85500 osoba; 374 zaposlena Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2011. – promet u 000 eura

Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2011. – broj putnika

Rezultati francuskih turoperatora za 2010. i 2011. Od 1. studenog 2010. do 31. listopada 2011., francuski turoperatori zabilježili su 7759921 putnika, što je porast od 1,9% u odnosu prema istom razdoblju godinu prije:

broj putnika koji su se koristili paket-aranžmanimaiznosio je 4755484 (–1,5%) broj putnika za „vols secs″ (samo let) iznosio je 2984437 (+7,8%).

Srednje udaljene destinacije, u koje spada i Hrvatska, čine 58,6% prometa francuskih turoperatora, a južna i zapadna Europa predstavljaju čak 48% rezervacija. Prosječna cijena jednog putovanja (srednje udaljene destinacije) je 736 eura. Promet po mjesecima i vrsti putovanja

Statistike francuskih turoperatora (udruga CETO) studeni 2010. – listopad 2011.: Južna i zapadna Europa (Španjolska, Italija, Grčka, Cipar, Malta, Portugal i Hrvatska): +24,5% kada su u pitanju paket-aranžmani Srednji istok (Egipat i Turska): –14,1% kada su u pitanju paket-aranžmani Sjeverna Afrika (Maroko i Tunis): – 33,6% kada su u pitanju paket-aranžmani. Francuski turoperatori su u posljednjih nekoliko godina „destabilizirani″ ponudom na internetu. S napretkom interneta, izgledalo je da su klasične brošure osuñene na nestajanje, no one nikada nisu bile ljepše i bogatije, odražavajući precizno strategiju komunikacije turoperatora. „Yield management″, tj. varijacije tarifa u odnosu prema datumu rezervacije postaje sve češća praksa, što omogućuje bolje upravljanje zalihama te bolju konkurentnost. Turoperatori su prisiljeni davati „dodanu vrijednost″, kako bi opravdali svoju uslugu klijentu. Rezultati putničkih agencija za 2010. U 2010. Francuske putničke agencije izdale su 20,9 milijuna zrakoplovnih karata što je porast od 8,4% u odnosu prema 2009. Evolucija prometa agencija 1995. –2010.

UDJEL FRANCUSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj FRANCUSKA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

apsol. 199865 181233 37297 15989 19910 27261 18788 27000 34647 41914 31646 57193 74719 134708 220636 392911 591098 505139 473806 439095 393192 388320 394482

Dolasci indeks 1989.=100 100 91 91 21 19 43 8 125 10 137 14 69 9 144 14 128 17 121 21 76 16 181 29 131 37 180 67 164 110 178 197 150 296 85 253 94 237 93 220 90 197 99 194 102 197

apsol. 901070 765644 149989 54593 86295 138760 75562 71000 110470 144867 87818 180449 224510 418172 688715 1241729 1920288 1707718 1664973 1635494 1510894 1464114 1483546

Noćenja indeks 1989.=100 100 85 85 20 17 36 6 158 10 161 15 54 8 94 8 156 12 131 16 61 10 205 20 124 25 186 46 165 76 180 138 155 213 89 190 97 185 98 182 92 168 97 162 101 165

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

DOLASCI I NOĆENJA FRANCUSKIH TURISTA OD 1989. DO 2011. 2.500.000

2.000.000

1.500.000

Dolasci Noćenja 1.000.000

500.000

DOLASCI FRANCUSKIH TURISTA PO MJESECIMA 160000 140000 120000 2004.

100000 80000

2005. 2006. 2007.

60000 40000

2008. 2009. 2010.

20000

2011.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj s francuskog tržišta Rezultati francuskih turoperatora već su nekoliko godina stabilni, što pokazuje da je Hrvatska dobro pozicionirana kao mediteranska destinacija u segmentu organiziranog putovanja. No, uz organizirana putovanja potrebno je razvijati i individualna putovanja, što nije jednostavno u situaciji kad nedostaje zrakoplovnih, pogotovo niskocjenovnih linija. Nacionalne zrakoplovne kompanije uglavnom su preskupe za individualna putovanja (pogotovo zbog trenutačnoga gospodarskog stanja u Europi) te cjenovno bolje odgovara segmentu skupina i kongresnih i insentiv putovanja.

Godine 2011. imali smo četiri linije s niskim cijenama prema Hrvatskoj, od togadvije s polaskom iz Pariza (Easyjet prema Splitu i Dubrovniku) i to samo od srpnja do rujna, što je otežavalo razvoj sjevernog dijela obale (Istra, Kvarner i Lika-Karlovac) kao i prometa izvan sezone. Pomanjkanje niskocjenovnih letova odnosi se i na polaske iz provincijskih gradova i ostalih francuskih regija koje imaju veliki potencijal i koje su trenutačno ovisne o charterskim letovima, kombiniranim letovima (koji su često skupi) ili dolascima automobilom (koja mogu trajati do dva dana, ovisno o regiji). Evolucija segmenta organiziranih putovanja od 2001. do 2011.:

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

19914 osoba 44719 osoba 62564 osoba 129683 osobe 186571 osoba 177747 osoba 179325 osoba 188172 osobe 155701 osoba 152905 osoba 161804 osobe

(+125%) (+40%) (+107%) (+44%) (–4,7%) (+1%) (+4,9%) (–17%) (–1,8%) (+5,5%)

Udjel organiziranog prometa u ukupnom rezultatu relativno je stabilan: oscilirao je izmeñu 32% (u 2005.) i 38% (2006. i 2007.), što proizlazi dijelom iz specifičnosti francuskoga gosta koji je u osnovi individualac te više voli putovati u vlastitoj i slobodnoj organizaciji. No, taj se omjer u 2008. bitno mijenja – organizirana putovanja činilasu čak 43% ukupnog broja dolazaka, u kriznim godinama smanjio se (40% u 2009., 38% u 2010.), da bi ponovno porastao na 41% u 2011. godini.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala jedna od važnih turističkih destinacija u Francuskoj i rijetki su turoperatori koji je nisu uvrstili u svoje programe (više od 100 turoperatora). Uspjeh i dinamika napredovanja destinacije tijekom prethodnog desetljeća potaknuli su velikozanimanje profesionalaca, tako da se u 2004. segment organiziranih putovanja udvostručio (posebice skupine u predsezoni i posezoni te charterski programi) zahvaljujući povratku tržišnih lidera koji su uveli charterske letove iz Pariza i pokrajinskih gradova, dok je u 2005. porastao za čak 48% te činio 1/3 ukupnih putovanja. Hrvatska je prisutna u brošurama specijalista Croatie Tours i Bemex Tours i svih tržišnih lidera poput: Top of Travel, Travel Europe/Visit Europe, Thomas Cook/Jet Tours, Nouvelles Frontières, Fram/Plein Vent, Look Voyages, Kuoni, Prodintour, Tour Indicom, Crystal TO, Ailleurs. Oni nude raznovrsne programe: sunce i more, krstarenja, organizirane ture, kombinirane boravke, „fly and drive″.

Pregled najvažnijih turoperatora koji u svojim programima imaju Hrvatsku

Top of Travel: predlaže bogat i raznovrstan program u Hrvatskoj, veliki broj tura, skupnih i individualnih putovanja. Turoperator, koji je 2011. godine slavio 13 godina postojanja, posluje prema jednostavnom konceptu: dopustiti najvećem broju putnika da ode u najbližu zračnu luku i da otputuje prema destinacijama koje nude „odmor i otkrivanje″. Top of Travel za Hrvatsku nudi velik broj letova iz 15-ak francuskih gradova, svaki tjedan, od polovice travnja do početka listopada, s kombinacijama ulaska i izlaska izmeñu Pule, Dubrovnika i Splita. Visit Europe je glavni francuski turoperator za Hrvatsku. Njegova je ponuda bogata i raznovrsna te nudi ture, kruzing, all inclusive, autoture, weekende itd. Snaga toga turoperatora je u velikim zalihama kapaciteta te reaktivnosti. Takoñer, treba spomenuti velik broj regionalnih letova: 17 francuskih uzletišta s vlastitim charterskim lancem. Look Voyages je prisutan u svim segmentima ponude te se sve bolje plasira otkad je destinacija poboljšala kvalitetu smještaja. Look Voyages je bio jedan od prvih francuskih turoperatora u destinaciji koji je ponudio club proizvod s frankofonskom animacijom. Plein Vent je jedan od prvih u Hrvatskoj i sudjelovao je u lansiranju destinacije uz moto „kvaliteta po niskoj cijeni″. Ovaj ekonomski model predlaže jednu destinaciju, jedan proizvod, jedan izlet i jamstvo polazaka. U zrakoplovnom prijevozu turoperator se oslanja na matičnog turoperatora Fram, s kojim zajedno sudjeluje u zakupu kapaciteta – jamči kvalitetu i strogo selekcionirani proizvod te stalnu kontrolu usluge.

CroisiEurope, prva europska brodarska kompanija stara 34 godine, lider je riječne plovidbe u Europi. Hrvatsku komercijalizira pod tvrtkom CroisiMer od 2007., s brodom La Belle de L’Adriatique (200 putnika) – brod koji je iste godine izgradio za plovidbu Jadranom. Od 2010. Thomas Cook ulaže u club proizvode te zahvaljujući internetskim stranicama nudi proizvode različitih razina cijena. Originalnost se temelji na zanimljivim gastronomskim i kulturnim etapama i degustacijama lokalnih proizvoda.Grupa Thomas Cook objedinjuje tri velike francuske marke: Thomas Cook, Jet Tours i Aquatour (za polaske sa sjevera). Fram je od početka prisutan u Hrvatskoj i lokalno raspolaže s vlastitim ekipama, koje se aktivno posvećuju klijentima. Hrvatska je reaktivirana atraktivnom diversifikacijom ponude i novim klubom Club Olé te vrlo kompetitivnim kružnim putovanjima. Jet Tours nudi veliki broj proizvoda, različitih kategorija smještaja. Zanimljivi su proizvodi koji kombiniraju boravak na nekoliko otoka te ture i kružna putovanja iz Splita i Dubrovnika, gdje slijeću letovi iz Pariza i provincijskih gradova. Turoperator bilježi uzlazni trend u 2011., osobito širenjem polazaka iz pokrajine. Croatie Tours je specijalist za putovanja „à la carte″ i nudi različite kombinacije u Hrvatskoj. Kvaliteta te raznolikost i specifičnost usluge na visokoj su razini. Ponuda pokriva sve vrste prijevoza, smještaja, iznajmljivanja, autoture, pješačke ture te boravke u svim regijama i na dvadesetak hrvatskih otoka. Bemex Tours je specijalist za Hrvatsku – od 1985. nudi široku lepezu smještaja za sve vrste potražnje. U zrakoplovnom prijevozu su vrlo prilagodljivi, kombiniranim rutama „open-jaws″. Brošura za individualce je vrlo bogata i cjelovita te operativna od travnja do listopada. Za skupine, Bemextours predlaže vikend boravke, incentive i teambuilding te privatne brodove za kruzing „à la carte”. Rivages du Monde nudi putovanje Dunavom i Jadranom tijekom četiri mjeseca. Rivages du Monde odlično kontrolira svoj proizvod i nudi putovanje all inclusive koji uključuje i četiri izleta. Riječ je o cjelovitom itinereru na jadranskoj obali, s pristajanjem u mnogim gradovima i bogatim kulturnim programom. Atalante je specijalist za avanturistički turizam i bilježi veliko zanimanje za Hrvatsku. Unatoč malim brojkama, riječ je o kvalitetnom proizvodu koji je u uzlaznoj putanji. Interhome je specijaliziran za iznajmljivanje kuća i stanova – 70% ukupnog broja rezervacija odnosi se na jednotjedni boravak, 23% na dvotjedni. Comptoir des Voyages specijaliziran je za visoko kvalitetne programe „à la carte″. Tijekom ljeta 2010., Crystal TO imao je dva leta na tjedan prema Hrvatskoj, za Split kompanijom XL Airways; zajedno pripadaju grupi XL Airways France. Za 2011. predviña povećati kapacitete, posebice u srpnju i kolovozu, s dodatnim letom u Split. Turoperatori kojima su se najčešće koristili putnički agenati (anketa VCA/HTZ Pariz iz 2011. godine) TO REGIONAUX ( Salaun, Aquatour…) SPECIALISTES ( Croatie Tours, Bemex,… CROISIERISTES ( Croisieurope, Costa…) PLEIN VENT VISIT EUROPE JET TOURS THOMAS COOK LOOK FRAM TOP OF TRAVEL

2% 1,60% 2,40% 9,60% 9,50% 9,70% 8% 9% 23% 25%

Regija Jugozapad (Bordeaux/Toulouse) = Fram prednjači jer je Toulouse sjedište turoperatora. Regija Jugoistok i Rhône Alpes (Marseille/Montpellier/Aix en Provence) = Plein Vent je najvažniji regionalni turoperator, koji predlaže odličan proizvod po povoljnim cijenama. Fram se nametnuo s polaskom iz Marseillea. Regija Sjever-Istok (Lille/Strasbourg) = glavna polazišta turoperatora Thomas Cook s mrežom Aquatour, koji organizira polazak iz Lillea i Strasbourga. Važni su takoñer turoperatori Starter ili Luxair. Regija Zapad (Rennes/Nantes) = Top of Travel polazi iz Nantesa, kao i National Tours, putem mreže Salaun.

Pariška regija favorizira i specijaliste poput Bemexa, Croatie Toursa ili Amslava. Takoñer primjećujemo sve veću prisutnost turoperatora Visit Europe, koji predlaže nove proizvode.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2011. godine Thomas Cook – Turoperator je ostvario odličnu sezonu u Hrvatskoj. Rezultate su postigli otvaranjem novog proizvoda Club Aquatour u Orebiću i novog Club Thomas Cook Village u Supetru. Nouvelles Frontieres – Za 2011. ojačali su ponudu za Split i Dubrovnik te ugovorili pristupačne cijene za paket-aranžmane, a njihove se ture već nekoliko godina vrlo dobro prodaju. Voyageurs du Monde – Vikendi zimi u Dubrovniku i Zagrebu. Compagnie du Ponant – Uz brod „Le Levant”, kompanija je lansirala na Jadranu i novi brod „l’Austral” što je znatno povećalo kapacitete. Casamundo – Agencija specijalizirana za iznajmljivanje privatnih kuća i apartmana lansirala je Hrvatsku sa znatnom ponudom. Athenaeum – Specijalist za krstarenja, programirao je novi brod „M/Y Pegasus″ nakon što ga je kupio specijalist krstarenja „Rivages du Monde″. Terra Mundi – Specijalist za „slow travel″ prošle godine lansirao je Hrvatsku. Partir en Voyages (ex-TCH Voyages) – Počeo je ponovno uvrštavati Hrvatsku u svoje programe. Plein Vent – Lansiranje dubrovačke regije, nakon već godinama uspješnog poslovanja u šibenskoj regiji. Easyjet – Prvi put uspostavio je let Pariz – Zagreb u studenom 2010., ali ga je nažalost ukinuo u siječnju 2012. To je veliki gubitak, pogotovo nakon što smo zabilježili izrazito pozitivne rezultate za Zagreb (+16% u dolascima, +19% u noćenjima u 2011.). Promotivna akcija „Dubrovnik zimi″ – U suradnji s destinacijskim menadžmentom i Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, predstavništvo u Parizu zamislilo je i provelo promotivnu akciju kako bi dalo potporu novom zimskom programu „Dubrovnik zimi″. Taj se program oslanja na nove izravne letove Croatia Airlines (petkom i nedjeljom) na liniji Pariz–Dubrovnik od 31. listopada do 31. ožujka. Ponuda novog programa nije zainteresirala samo mnogobrojne medije, nego i turoperatore koji su odmah uvrstili Dubrovnik u zimskim programima svojih brošura; riječ je o turoperatorima Visit Europe, Fram, kanadskome turoperatoru Vacances Celebritours Canada, a uključili su se i Top of Travel, Voyageur du Monde, Bemex Tours itd. Mogućnost razvoja dolaska francuskih turista u Dubrovnik tijekom zime isto kao i daljnji razvoj city-breaks putovanja u Zagreb, otvaraju prostor za pozitivne rezultate u zimskoj sezoni.

Opseg organiziranog prometa u 2011. po svakom praćenom organizatoru putovanja Statistike francuskih turoperatora (udruga CETO) za Hrvatsku, za razdoblje studeni 2010./listopad 2011. u odnosu prema istomrazdoblju prošle godine: –6% za putnike koji uzimaju samo let, –9,7% kada je riječ o financijskome rezultatu; +7,1% u paket-aranžmanima, +8,9% kada je riječ o financijskome rezultatu. Rezultati francuskih turoperatora već su nekoliko godina stabilni, što pokazuje da je Hrvatska kao mediteranska destinacija u segmentu organiziranog putovanja dobro smještena na francuskom tržištu. Turoperatori specijalisti koji u svojim programima imaju veliki broj hotela, poput Travel Europe, susreću se s drugom vrstom problema – potražnja francuskih turoperatora je u kolovozu 2011. znatno nadilazila hrvatsku hotelsku ponudu. Na taj način nisu mogli iskoristiti zakupljena sjedalau zrakoplovima i rentabilizirati let. Taj je problem posebno istaknut u dobrovačkoj regiji, gdje su kapaciteti bili odlično popunjeni. Disfunkcija je logičan rezultat tržišne dinamike, u trenutku kada je za destinaciju potražnja veća od ponude i kada „last minute″ potražnja ne može biti zadovoljena, jer su alotmanski kapaciteti turoperatora vraćeni hotelima i amortizirani sve većom potražnjom putem drugih prodajnih kanala.

Klasični turoperatori (all inclusive boravak, sun&beach, itinerarna putovanja), npr. Visit Europe, Top of Travel, Plein Vent, Thomas Cook, Jet Tours, Crystal TO, Nouvelles Frontieres općenito su zabilježili pozitivne rezultate u 2011. godini.

Koje su prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Iz komentara francuskih turoperatora proizlazi da su mogli ostvariti veći promet da se nisu susretali s manjkom slobodnih kapaciteta u hotelima, posebice u srpnju i kolovozu. Takoñer, ističu da se Hrvatska slabije prodaje u travnju i listopadu, nego prije nekoliko godina. Primjedbe turoperatora općenito su:

Klijent danas odabire u skladu s cijenama. Hrvatska spada u skuplje destinacije. Hrvatski hotelijeri nisu uvijek dovoljno fleksibilni u „kriznom razdoblju″, cijene su volatilne i katkad rastu nezavisno od eventualnih ulaganja u kvalitetu, a nije isključeno da se katkad ne drže dogovora s partnerima. Mjestimično neodgovarajuća kvaliteta usluga (čišćenje, nedovoljno educirano osoblje). Manjak ljubaznosti te znanja jezika. Slaba animacija u mnogim hotelima (nedostatak frankofonskih kadrova/zakonske restrikcije za dovoñenje kvalificiranih animatora iz Francuske). Jednolična hrana u nekim hotelima.

Budući da su na početku sezone zabilježili kašnjenja u rezervacijama, neki su turoperatori smanjili kapacitete za Hrvatsku, što su poslije požalili jer je prodaja krenula u posljednji trenutak i tada je nedostajalo kapaciteta. Prednosti i nedostatke možemo globalno predočiti na ovaj način. Prednosti 1. Ljepota krajolika 2. Autentičnost i netaknuta priroda 3. Bogatstvo kulturne baštine 4. Raznolikost turističke ponude, koja može zadovoljiti sve vrste klijenata 5. Blizina destinacije 6. Idealna destinacija za „transfer″ iz ugroženih destinacija Magreba 7. Agencije posebno cijene djelovanje Hrvatske turističke zajednice: aktivna uloga na tržištu, informacije/dokumentacija, manifestacije za agente i turoperatore i osobito „challenge de vente″

Nedostaci 1. Povećanja cijena koja nisu uvijek u korelaciji s poboljšanjem kvalitete smještaja 2. Usluga je osrednja (prijam, hotelska usluga i hrana u restoranu) 3. Nedostatak club proizvoda s francuskim animatorima 4. Nepraktične plaže za obitelji s djecom 5. Preveliko opterećenje obalnog područja ljeti 6. Još ima ljudi koji nedovoljno poznaju destinaciju (u odnosu prema Maroku i Tunisu) 7. Nedovoljno letova iz pokrajine

Razrada dolazaka i noćenja po regijama tijekom 2011. godine DOLASCI REGIJA

NOĆENJA

2011.

2010.

2011./2010.

2011.

2010.

2011./2010.

Dubrovnik

101097

101320

449680

431034

Split

75425

69520

325334

294378

11%

Kvarner

38685

40111

–4%

120659

122715

–2%

Zadar

32396

34017

–5%

116824

121101

–4%

Šibenik

35683

36731

–3%

168007

172204

–2%

Istra

50112

50995

–2%

234689

239550

–2%

Ostali

52204

44798

17%

154314

149849

UKUPNO

385602

377492

2,15%

1569507

1530831

2,53%

450.000

DOLASCI 2011.

400.000

DOLASCI 2010.

350.000

NOĆENJA 2011.

300.000

NOĆENJA 2010.

250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0

Kada su u pitanju analize rezultata dolaska i noćenja za 2011. godinu po regijama, proizlazi da je broj dolazaka i broj noćenja opao u svim regijama, osim u Dubrovniku, Splitu i „ostalim regijama″ (Grad Zagreb, Slavonija, Lika-Karlovac i Središnja Hrvatska). Posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve većem zanimanju za kontinentalnu Hrvatsku, Grad Zagreb i grupaciju Lika-Karlovac. Porast prometa Francuza prema tim područjima potaknut je 2011. godine uvoñenjem leta Easyjetaizmeñu Pariza i Zagreba.

Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Hrvatska je za Francuze pristupačna destinacija te je posjećujuzrakoplovom i privatnim automobilom (često u kombinaciji s trajektom) ili autobusom. Francuzi vole putovati vlakom i traže mogućnost dolaska u Hrvatsku željezničkim prijevozom, koji za sada nije dovoljno razvijen jer nedostaje izravna veza izmeñu Francuske i Hrvatske vlakom.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Broj polazaka iz Pariza i pokrajinskih gradova ostao je prilično stabilan u odnosu prema 2010. godini, s neznatno smanjenim kapacitetom (stop-over letovi). Broj turoperatora koji zakupljuju sjedišta je takoñer ostao stabilan. Polasci iz Pariza

Dubrovnik: Croisieurope – Visit Europe/Travel Europe – Fram – Thomas Cook/Jet Tours – Karavel/Promovacances – Nouvelles Frontières – Prodintour – Plein Vent – Salaun Holidays – Tour Indicom – Top of Travel

Split:Crystal TO – Look Voyages – Nouvelles Frontières – Plein Vent – Thomas Cook/Jet Tours – Top of Travel

Pula: Karavel/Promovacances – Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays

Polasci iz pokrajine U Dubrovnik: 80

Biarritz:Tour Indicom Bordeaux: Croisieurope –Top of Travel – Fram – Visit Europe/Travel Europe – Thomas Cook/Jet Tours – Salaun Holidays – Plein Vent – Prodintour – Tour Indicom Brest: Visit Europe/Travel Europe –Salaun Holidays – Tour Indicom Clermont Ferrand: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Tour Indicom

Dijon: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Tour Indicom Lille: Croisieurope – Fram – Thomas Cook/Jet Tours – Plein Vent Limoges: Salaun Holidays – Visit Europe/Travel Europe – Tour Indicom Lyon: Croisieurope –Fram – Tour Indicom – Thomas Cook/Jet Tours – Visit Europe/Travel Europe – Top of Travel – Philibert – Salaun Holidays – Plein Vent – Prodintour Marseille: Croisieurope –Fram – Top of Travel –Tour Indicom – Thomas Cook/Jet Tours – Visit Europe/Travel Europe – Plein Vent – Salaun Holidays Metz/Nancy: Salaun Holidays – Visit Europe/Travel Europe – Tour Indicom Montpellier: Tour Indicom – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Mulhouse: Croisieurope – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Tour Indicom Nantes: Croisieurope – Salaun Holidays – Top of Travel – Tour Indicom – Thomas Cook/Jet Tours – Visit Europe/Travel Europe – Fram – Plein Vent –Prodintour Nice: Croisieurope – Salaun Holidays – Tour Indicom Pau: Tour Indicom Rennes: Salaun Holidays –Visit Europe/Travel Europe – Tour Indicom St Etienne: Ailleurs Strasbourg: Croisieurope Toulon: Salaun Holidays – Tour Indicom Toulouse: Fram – Top of Travel –Tour Indicom – Thomas Cook/Jet Tours – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Plein Vent – Prodintour

U Split:

Cherbourg: Top of Travel Clermont Ferrand: Top of Travel Deauville: Top of Travel Le Havre: Top of Travel Lille: Aquatour – Thomas Cook/Jet Tours Lyon: Aerosun – Ailleurs Voyages – Look Voyages – Thomas Cook/Jet Tours – Plein Vent Marseille: Plein Vent – Thomas Cook/Jet Tours Metz: Top of Travel Mulhouse: Top of Travel – Thomas Cook/Jet Tours – Tourivac/Plein Vent Nantes: Look Voyages – Plein Vent –Thomas Cook/Jet Tours – Top of Travel Pau: Top of Travel Reims: Top of Travel

U Pulu:

Bordeaux: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Brest: Visit Europe/Travel Europe –Salaun Holidays Clermont Ferrand: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Dijon: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe Limoges: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Lyon: Karavel/Promovacances –Visit Europe/Travel Europe – Philibert – Salaun Holidays Marseille: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Metz/Nancy: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Montpellier: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Mulhouse: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Nantes: Salaun Holidays Visit Europe/Travel Europe – Top of Travel Nice: Salaun Holidays Rennes: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Toulon: Salaun Holidays Toulouse: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Verdié Voyages

Autobuseri u 2011. godini Kada je riječ o autobuserima, dobri rezultati iz prethodnih sezona rezultirali su povećanjem broja programa. Danas gotovo ne postoje autobuseri koji ne nude barem jedan proizvod u Hrvatskoj, s time da većina njih radi i na upit. Autobuseri su vrlo važni za razvitak destinacije, jer omogućuju produljenje turističke sezone i čine dinamičnim skupna putovanja.

AILLEURS:klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyona i Pariza – Istra, Dalmacija ANTONI VOYAGES: polazak iz Alsace regije – ture i boravak CARRE VOYAGES: velika tura po Hrvatskoj DESTINATOURS: velika tura po Hrvatskoj – Istra, Dalmacija EUROLINES TRAVEL: prijevoz i smještaj – Zagreb, Šibenik, Split… EUROPA BARROS: velika tura po Hrvatskoj s polaskom iz regije Auvergne EUROPATOURS-SCHMITTOURS: Istra s polaskom iz regija Alsace FAURE TOURISME: tura po kontinentalnoj Hrvatskoj, Istri i Kvarneru, Dalmaciji FRAM: kombinirana tura, Italija i Hrvatska FROSSARD: tura po Istri i Kvarneru GIRARDOT VOYAGES: polazak iz Dijona, velika tura po Hrvatskoj MIDI LIBRE VOYAGES: tura po Hrvatskoj MASSY VOYAGES: polazak iz Limogesa, tura po Hrvatskoj NATIONAL TOUR: tura i boravak „découverte“ PHILIBERT VOYAGES: polazak iz Lyona, tura po cijeloj obali PHOCEENS VOYAGES: polazak iz Nice, tura i boravak RICHOU: polazak iz regije Nantesa, tura i boravak SALAUN HOLIDAYS: polazak iz regije Bretagne et d’île de France, tura i boravak SABARDU VOYAGES: polazak iz regije Marseillea, tura po Istri i Kvarneru SOLOTOUR: veliki izbor tura po cijeloj Hrvatskoj TERRIEN: kombinirana tura Istra i Slovenija, s polaskom iz Nantesa THELLIER VOYAGES: tura s vodičem za kampere TOP OF TRAVEL: veliki izbor tura po obali TRAVEL EUROPE: veliki izbor tura po obali VOYAGES PIEL: Hrvatska i Crna Gora iz Deauvillea, Cherbourga, Rennesa i Pariza

Individualci u 2011. – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualaca na francuskom tržištu Francuze oduševljavaju povijesna baština, prirodne ljepote, ekologija okoliša, a to je upravo ono što Hrvatska nudi. Hrvatska je u očima Francuza destinacija s bogatom turističkom ponudom, za sada pošteñena negativnih učinaka masovnog turizma, jednom riječju meñu poželjnim destinacijama. Hrvatska gradi svoj turistički uzlet na održivom razvitku i idealnoj kombinaciji prirodne i kulturne baštine. Reklamacije gostiju najčešće su vezane za pomanjkanje ljubaznosti, „rezervirani″ prijam i mjestimični manjak kvalitete usluge; osjećaj da turistički djelatnici katkad žele maksimalno „iskoristiti″ gosta. Primjedbe dolaze i na račun nedovoljne prilagodljivosti te pomanjkanja aktivnosti. Cijene su takoñer negativno komentirane.

Vrsta smještaja koju su izabrali u Hrvatskoj Privatni smještaj osobito je drag Francuzima koji putuju u vlastitoj organizaciji, jer im omogućuje bolje otkrivanje destinacije. Zbog porasta cijena hotelskih usluga, taj će segment sigurno biti još zanimljiviji. Programi turoperatora uglavnom su vezani za hotelski smještaj, dok se individualni gosti dosta usmjeravaju na privatni smještaj. Francuzi u velikom broju, svake godine sve više, posjećuju i autokampove, pogotovo od kada sve više kampova nudi mogućnost „mobile-home″.

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće traže, kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Fenomen segmentiranja turističke ponude sve je više prisutan – sport, avantura, kultura, što odgovara potražnji potrošača koji su sve zahtjevniji u pogledu svojih specifičnih potreba. Velika većina Francuza u Hrvatskoj se zanima za otkrivanje kulturne baštine i obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti, sportske i avanturističke sadržaje te sve vrste „outdoor” aktivnosti. Samo 24% odabire isključivo koncept more i sunce, 34% preferira kulturnu, a 23% prirodnu baštinu, 16% odlučuje se za sportske sadržaje, a 14% za avanturističke programe. Anketa „Tomas”, hrvatskog instituta za turizam, pokazuje da su Francuzi, zajedno sa Slovencima najbrojniji u tom segmentu turizma.

Za sportske i avanturističke sadržaje opredjeljuju se većinom mladi do 35 godina, dok se oni od 50 do 64 godine većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva, 51%, želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Posebno je veliki broj programa pješačenja, koji odgovaraju na sve veću potražnju za tim proizvodima. Prema podacima Afita, 15 milijuna ljudi pješači, posebice u planinama, od toga je 60% žena, a jednako su zastupljene sve sociološko-profesionalne i dobne kategorije. Anketa „Tomas” pokazuje isto tako da su Francuzi meñu najbrojnijim turistima koji prvi put dolaze u Hrvatsku, te da su treći po dnevnoj potrošnji, nakon Britanaca i Rusa.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Ovog ljeta 26,2 milijuna Francuza namjeravaotputovati na odmor, što je 40% stanovništva. Čak 70% ispitivanih namjerava ostati u Francuskojnaprema 30% koji namjeravaju putovati u inozemstvo. Naime, Francuzi imaju osjećaj da im standard pada te već nekoliko godina bilježe pad kupovne moći. Prosječni proračun Francuza za putovanja je 2300 eura; jedna trećina ima manje od 1200 eura, jedna trećina ima proračun od 1200 do 2000 eura te jedna trećina više od 2000 eura. Novac nije jedini razlog koji objašnjava zašto Francuzi uglavnom ljetni odmor provode u svojoj zemlji (2/3) – naime, tim su iskustvom u pravilu zadovoljni.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012.godinu Francuska će ostati omiljena destinacija, posebice jugoistočne regije PACA i Languedoc te Korzika i Bretanja. Inozemne destinacije u 2012.: 1. Španjolska: 8400000 gostiju u 2011. (8000000 u 2010.). Španjolska ostaje prva destinacija Francuza – geografska pristupačnost, mnogobrojni letovi i paket-aranžmani turoperatora, velika zemlja i bogata turistička ponuda. U 2012., Španjolska bi se trebala zadržati na prošlogodišnjimbrojkama. 2. Italija: 5000000 gostiju u 2011. (4900000 u 2010.). Italija raspolaže istim „adutima” kao i Španjolska kada je u pitanju francuska publika, s time da ne razvija previše kupališni turizam. No, cijene su više nego u Španjolskoj. Godina 2012. trebala bi biti pozitivna za Italiju. 3. Velika Britanija: 3620000 gostiju u 2011. (3610000 u 2010.). U 2012. Velika bi Britanija trebala ostvariti još bolji rezultat na francuskom tržištu, s obzirom na Olimpijske igre u Londonu (samo dva sata vlakom od Pariza). 4. Portugal: 2000000 gostiju u 2011. (1900000 u 2010.). Važan je etnički turizam (dijaspora je jaka), ali i veliko zanimanje Francuza, koje Portugal sve više privlači. Lisabon bilježi odličan rezultat u 2011., što se nastavlja i u 2012. 5. Maroko: 1800000 gostiju u 2011. (1900000 u 2010.). Frankofonija i atraktivne cijene važne su prednosti te destinaciju. 6. Njemačka: 1360000 gostiju u 2011. (1366000 u 2010.). Poslovna putovanja jako su važna. 7. SAD: 1342000 gostiju u 2011. (isto u 2010.). Sjedinjene Američke Države i dalje privlače Francuze u velikom broju, zahvaljujući deviznom tečaju i atraktivnim destinacijama kao što je New York; trend se nastavlja i u 2012. 8. Belgija: 1154000 gostiju u 2010. (1096000 u 2009.) – uglavnom kraća putovanja zbog geografske pristupačnosti, samo dva i pol sata vlakom iz Pariza. 9. Grčka: 1149000 gostiju u 2011. (870000 u 2010.). U 2011., Grčka je iskoristila transfer rezervacija francuskih gostiju iz Tunisa. No, 2012. se, prema predviñanjima turoperatora,predviña kao loša sezona. 10.Turska: 1140000 gostiju u 2011.(928000 u 2010.). Turska je takoñer iskoristila povlačenje francuskih turista iz Tunisa te je zabilježila veliki pomak u broju gostiju u odnosu prema 2010. Ove bi se godine taj pozitivni trend trebao nastaviti.

11. Tunis: 807207 gostiju u 2011. (1385000 u 2010.). Tunis je doživiovelikpad, sa 7. na 11. mjesto u 2011. zbog arapskog proljeća, što je pad od 41,7%. U prva tri mjeseca 2012., 146215 Francuza otputovalo je u Tunisnaprema 175519 u 2010. (referentna godina), što je pad od 33%. Za 2012. predviña se „povratak” destinacije na tržište. 12. Martinique/Guadeloupe: 767000 gostiju u 2010. Francuski Antili privlače Francuze koji traže egzotiku, ostajući „kod kuće”. 13. Švicarska: 700000 gostiju u 2010. Privlači goste zbog geografske pristupačnosti – kraća putovanja, poslovna putovanja i skijanje. 14. Nizozemska: 670000 gostiju u 2011. Uglavnom kraći boravci, zbog blizine – Amsterdam je udaljen samo tri i pol sata vožnje vlakom iz Pariza. 15. Austrija: 521000 gostiju u 2011. (499000 u 2010.). Pristupačna destinacija: veliki broj city break putovanja u Beč (pristupačan iz četiriju francuskih gradova), obiteljska putovanja u planine Tyrola. Većina Francuza (2/3) u Austriju putuje ljeti. 16. Kina: 512000 gostiju u 2010. (nemamo brojke za 2011.). 17. Tajland: 439000 gostiju u 2011. Jugoistočna Azija bilježi veliki porast zanimanja Francuza u posljednjih nekoliko godina. 18. Kanada: 435000 gostiju u 2010. Frankofonska regija Québec oduvijek je privlačila Francuze. 19. Hrvatska: 394482 dolaska u 2011. (388320 u 2010). Hrvatska nastavlja privlačiti francuske turiste, unatoč pomanjkanju letova nacionalnih kompanija iz pokrajine; turoperatori predviñaju dobru sezonu. 20. Egipat: 356000 gostiju u 2011. (600000 u 2010.). Egipat je izgubio pet mjesta na ljestvici (pad s 15. na 20. mjesto) zbog arapske revolucije. No u 2012., stanje je i dalje nestabilno i ne očekuje se dobar rezultat. Izvor:Službene statistike nacionalnih ureda u Francuskoj

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2012. (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) ─ promjene u odnosu prema 2011. godini Dvadeset najboljih francuskih turoperatora prema financijskom rezultatu su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Thomas Cook Groupe Marmara Fram Voyages Touraventures Look Voyages Voyages Kuoni Vacances Transat Voyageurs du Monde Euroservices Voyages (Donatello) Salaun Evasion Vacances Héliades Exotismes Evolution Voyages Thalasso n°1 Soc Expansion (Asia) Tourinter Ollandini Voyages Tourisme Organisation Production (Top of Travel) Allibert – Guides de Haute Montagne Plein Vent.

U 2012., više od 100 turoperatora na francuskom tržištu u svojim programima ima Hrvatsku: oko 22 turoperatora generalista oko 7 turoperatora specijalista za Hrvatsku oko 8 turoperatora specijaliziranih za kulturu oko 19 turoperatora specijaliziranih za prirodu i avanturu oko 8 kruzera oko 17 nautičara oko 15 iznajmljivača kuća. 84

Najjači turoperatori koji prodaju Hrvatsku na francuskom tržištu su: Travel Europe/Visit Europe, Karavel/Promovacances, Top Of Travel, Groupe Thomas Cook (Thomas Cook, Jet Tours, Aquatour), Plein Vent, Fram, Look Voyages, Crystal TO, Croisieurope, Nouvelles Frontières...). Osobine ponašanja francuskih turista za 2012., u skladu s podacima francuskih turoperatora su:

potraga za najboljim odnosom kvalitete i cijene potraga za fleksibilnošću i „ready-to-use” iščekivanje i „last minute” prodaja.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Hrvatska se od kraja devedesetih godina na francuskom tržištu smjestila kao destinacija s prepoznatljivim i dobrimugledom te je postala nezaobilazna za široku publiku i turoperatore. Hrvatska se istaknula kao jedna od najdojmljivijih „priča o uspjehu” na području turizma. Ipak, pritom valja imati na umu sljedeće: • •

• •

Hrvatska za Francuze ostaje „skupa” destinacija i ne uklapa se uvijek u kategoriju dobrog odnosa kvalitete i cijene. Jedan od razloga su cijene zrakoplovnog prijevoza. Francuzi vole svoju zemlju – samo 40% francuskog stanovništva otputovat će na godišnji odmor ovoga ljeta, a čak 70% ispitivanih namjerava ostati u Francuskojnaprema 30% koji namjeravaju putovati u inozemstvo. Naime, Francuzi imaju osjećaj da im standard pada jer već nekoliko godina bilježe manjak kupovne moći. Unatoč tomu što se izmeñu Francuske i Hrvatske počinju razvijati niskocjenovni letovi, njihov broj je nedovoljan i ne može se usporediti s tržištima kao što su Njemačka ili Velika Britanija. Općenito gledajući, Hrvatska je kao destinacija dobro „instalirana” na francuskom tržištu. U ovoj fazi razvoja potrebno je istaknuti tematike s naglaskom na komparativne prednosti pojedinih regija, različitost i bogatstvo turističke ponude: priroda i pješačenje, kultura, gastronomijai lifestyle, putovanja za mlade, festivali, city-break za Zagreb ili Dubrovnik itd.

Nedostatak izravnih letova ipak onemogućuje brži razvoj. Ove godine pokazala se mogućnostjačeg razvoja zadarske i istarske regije, jer su uvedeni novi izravni letovi: Croatia Airlines iz Pariza i Ryan Air iz Marseillea te let Pariz–Pula Ryanaira. Pomanjkanje niskocjenovnih letova odnosi se i na polaske iz pokrajinskih gradova i ostalih francuskih regija koje imaju veliki potencijal i koje trenutačno ovise o charterskim letovima, kombiniranim letovima (koji su često skupi) ili dolascima automobilom (koja mogu trajati do dva dana, ovisno o regiji). Pristupačnost je, dakle, naša najveća zapreka za razvoj tržišta, jer je što se ugleda tiče destinacija odlično smejštena.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2012. godini Godina 2012. je u Francuskoj najavljena kao vrlo teška i nepredvidiva, zbog lošega gospodarskog stanja istalnog povećavanja stope nezaposlenosti. Za Hrvatsku bi 2012. godinaipak trebala biti pozitivna jer: turoperatori pokazuju veliko zanimanje za destinaciju i obogaćuju dosadašnje programe bilježimo porast broja upita u predstavništvu zrakoplovne kompanije pokazuju veliko zanimanje za destinaciju i programiraju nove letove akcija „Dubrovnik, grad za sve sezone” pokazala se vrlo uspješnom i nastavlja se u posezoni.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2012. ne bi trebao biti znatno drugačiji od prošlogodišnjeg. Ipak, moglo bi se dogoditi blagi porast individualnog prometa, zahvaljujući mnogobrojnim novim letovima i sve većem korištenjuinterneta. Zanimanje Francuza za kampove i privatni smještaj moglobi biti razlog porasta individualnih putovanja. 85

Novosti u programima francuskih turoperatora za 2012. godinu Thomas Cook/Jet Tours – Za ovogodišnju sezonu predviñena su dva nova proizvoda: „Thomas Cook Village“ u dubrovačkoj regiji i „Eldorador Club Jet Tours” u splitskoj regiji. Kuoni France – Izdao je novu brošuru „moyen courrier” (srednje udaljene destinacije), koja je inicijalno bila predviñena tek za 2013. godinu; u njoj je predstavljena i Hrvatska. Zbog gospodarskog stanja i pada kupovne moći, Kuoni je odlučio sada izdati tu brošuru koja je alternativa njihovim skupljim programima za udaljene destinacije. Brošura je stigla u agencije sredinom veljače. Top of Travel – Specijalist za destinaciju ove godine predstavlja pet novih hotela u Hrvatskoj: Hotel Laguna Materada 3*, Hotel Laguna Molindrio 4*, Hotel Croatie Baška Voda 3*, Hotel Tirena 3* i Grand Hotel Park 4*. Voyageurs du Monde – Počinje predstavljati Dubrovnik i Zagreb kao city-break destinacije zimi i predviña u programe uvrstiti Istru, Kvarner i središnju Hrvatsku već od proljeća. Cosmovel – Specijalist za skupna putovanja ove godine počinje reklamirati Hrvatsku, nakon studijskog putovanja u Istru, Kvarner, Zagreb i središnju Hrvatsku. Njihov brend za individualna putovanja, STI Voyages, predviña Hrvatsku uvrstiti u svoju ponudu u 2013. godini. Costa Croisières – Novi program krstarenja brodom „Costa Classica”, o temi vjerskog turizma i hodočašća. Brod će se cijele sezone zaustavljati u Splitu i u Dubrovniku, jer je u programu Meñugorje. Rivages du Monde – Ekskluzivni brod „Royal Clipper”, jedinstveni brod s pet jarbola, plovit će Jadranom u rujnu. Club Med – Lansira novi proizvod krstarenje gajetom u regiji Splita i Dubrovnika i dva termina krstarenja na brodu „5 Tridents” koji će preploviti jadransku obalu s polaskom iz Italije. UCPA – Specijalist za putovanja djece i mladih te avanturističke programe, namjerava već ove godine ponuditi Istru i Gorski kotar. Octopode – Specijalista za kamping, programira šest novih kampova u Istri. Camping and Co – U svojim programima imašest novih kampova u Istri. Directours – Prestižan turoperator, specijaliziran za individualna luxury putovanja, zainteresiran je za Istru. Budući da je problem nedostatak izravnih zrakoplovnih linija, programirat će jezajedno s Italijom (let u Veneciju + rent-a-car), ako ne ove godine, onda u 2013. Comptoir des Voyages – Nakon što je program za Istru u 2011. odlično funkcionirao, turoperator na svojim internetskim stranicama nudi paket-aranžman „Zagreb i dvorci”, već od veljače 2012. Compagnie du Ponant – Izdaoje novu brošuru „Adriatique” s tri nova krstarenja, od sjevera do juga jadranske obale i pet tematskih krstarenja (klasična glazba i opera, gastronomija, musical, kino i film, jazz i rock'n'roll). Cadence Voyages – Prvi put u ponudi ima Hrvatsku s jednim itinerarnim putovanjem i jednim sun&beach proizvodom. Visit Europe/Travel Europe – Krstarenje novim brodom „MS Mendula”, vikend u Dubrovniku izvan sezone, proizvod „rando” (pješačenje) i prodaja zrakoplovnih karata bez smještaja na charterskim letovima. I-Deal/Croisitour – Prvi put predstavlja destinaciju s vikendima u Dubrovniku i posebnim duljim boravcima za seniore.

Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2012. godini Vidljivo je jačanje trenda „last minute” rezervacija u Francuskoj, jednako kao i posljednjih nekoliko godina. Naime, Francuzi traže najpovoljnije ponude, zbog lošega gospodarskog stanja i pada kupovne moći. Ovaj trend rezervacija u posljednji trenutak loše se odrazio na rezultate s tržišta tijekom posljednja dva ljeta (2010. i 2011.) – naime u trenutku kada se Francuzi odluče rezervirati odmor u Hrvatskoj, nažalost više nema mjesta u hotelima i/ili u zrakoplovima. 86

Zrakoplovni charteri u 2012. godini Broj polazaka iz pokrajinskih gradova smanjio se u odnosu prema 2011. godini, uglavnom zbog ukidanja charterskih letova turoperatora Top of Travela prema Splitu, no to ne znači da su se ukupni kapaciteti smanjili, jer je povećan broj letova iz pojedinih polazišta. Broj turoperatora koji zakupljuju sjedalablago se povećao. U 2011. bilo ih je 12 koji su letjeli u Dubrovnik, ove godine bilježimo 14, s time da je ponuñeno čak pet novih polazišta: Poitiers, Reims, Deauville, Cherbourg i La Rochelle. Broj turoperatora koji lete u Pulu malo se povećao jer ih je ove godine osam (napremašest prošle), a u Split ih je šest (prošle godine devet), dok charterski letovi prema Zadru više nisu u ponudi, ali zato postoji izravni let Pariz–Zadar s Croatia Airlinesom i Marseille–Zadar s Ryanairom. Iz Pariza su organizirani polasci u Dubrovnik, Split i Pulu. Očekuju se letovi iz 24 pokrajinska grada u Dubrovnik (20 prošle godine), 18 u Pulu (15 prošle godine), 5 u Split (12 prošle godine). Pad brojacharterskih letova prema Splitu može se objasniti prekidom lanca Top of Travela, s time da su drugi turoperatori kao Thomas Cook,naprimjer, povećali broj letova pa bi rezultat trebao biti sličan.

Autobuseri u 2012. godini U odnosu prema 2011., broj autobusera koji u programima imaju Hrvatsku ostao je stabilan.

Individualni promet u 2012. godini Pozitivne naznake porasta individualnog prometa proizlaze s jedne strane zbog sve većeg zanimanja Francuza za kamping i privatni smještaj, a s druge zbogotvaranja novih letova, pogotovo niskocjenovnih: Pariz–Zadar s Croatia Airlinesom, jedanput na tjedan – počeo je 1. svibnja Marseille–Zadar s Ryan Airom, dva puta na tjedan – počeo je 23. ožujka Pariz–Split s Transaviom, jedanput na tjedan (niskocjenovna kompanija Air Francea) – počinje 13. srpnja Pariz–Dubrovnik s Transaviom, jedanput na tjedan – počeo je 20. travnja Pariz–Pula s Ryan Airom, dva puta na tjedan – počeo je 16. svibnja Nice–Zagreb (preko Kölna), s Germanwingsom – počeoje 19. ožujka uz već postojećiNice–Split (preko Kölna).

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta i odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Francuska vlada za 2013. predviña stopu rasta od 1,7%. MMF je manje optimističan, predviña +1%. No, novi predsjednik, François Hollande morat će poduzeti drastične proračunske mjere. Naime, obvezao se da će dovesti javni dug na razinu od 3% u 2013. Stopa nezaposlenosti povećava se u posljednjih godinu dana (2 885 000 nezaposlenih) te se očekuje da će iznositi 10,5% na početku 2013. Kriza se snažno osjeća u Francuskoj, iako je dosegnula manje razmjere nego u nekim drugim europskim zemljama. No, ova situacija neće bitnije pogoditi tržište putovanja u 2013. Naime, unatoč krizi, Francuzi nastavljaju putovati, iako najčešće smanjuju proračun za odmor, skraćuju boravak ili ostaju na odmoru u Francuskoj.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2013. godini U 2013. se nadamo prijeći prag od 400000 dolazaka francuskih turista u Hrvatskoj. Nekoliko važnih čimbenika nas upućuju na optimizam:

šest novih letova izmeñu Francuske i Hrvatske koji su postavljeni 2012. i koji bi se trebali nastaviti u 2013. namjera francuskih turoperatora da održe ili pojačaju produkciju u Hrvatskoj;neki turoperatori već su nas obavijestili o namjeri da programiraju zadarsku regiju, s obzirom na novi izravni let Croatia Airlinesom Pariz – Zadar medijska eksponiranost Hrvatske (promidžba, ulazak u EU). 87

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Zbog jačanja tržišta i pronalaženja novih kapaciteta, očekuje se širenje programa na cijelu obalu i postupno na kontinentalnu Hrvatsku.

Mjere koje bi u 2013. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Više nego ikada, za Hrvatsku će biti važan dobar odnos kvalitete i cijene, kako bismo mogli preuzeti udjel tržišta konkurentskim destinacijama. Otvaranje nekoliko novih niskocjenovnih letova trebalo bi pojačati konkurentnost destinacije i dodatno razviti zadarsku i istarsku regiju (istodobnoi regije Lika-Karlovac i Kvarner). Bitna zapreka za razvitak individualnog prometa stoga tržišta i dalje je nedostatak redovitih letova iz francuskih gradova, iznimka je Pariz. Za sada postoji samo let na relaciji Lyon–Split Croatia Airlinesa i novi let Marseille – Zadar Ryan Aira – svi ostali letovi kreću iz Pariza. U kontekstu snažne konkurencije,nužno je istaknuti se i pozicionirati ciljano i kvalitativno. Pod kvalitetom podrazumijevamo autentičnost i očuvanost: teme vezane za očuvanost prirodne baštine, kulturne baštine i tradicije te ravnoteže ekosustava. U tome kontekstu promidžba kontinentalne Hrvatske i selektivnih oblika turizma zauzima važno mjesto.

ITALIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje:demokratska i parlamentarna republika 2

Površina: 301340 km , 201 osoba na km , 60742397 stanovnika (Izvor: Demo Istat,31.7.2011.)

Najveći grad:glavni grad Rim, 2774265 stanovnika Ostali veliki gradovi: Milano 1336879, Napoli 957465, Torino 908016, Palermo 655409, Genova 608676, Bologna 382825, Firenze 372168, Bari 320146, Catania 292743 itd. (Izvor: Demo Istat, 31.7.2011.)

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Orijentacija gospodarstva usmjerena je prema postindustrijskom razvoju, tj. razvoju tercijarnih djelatnosti, koje predstavljaju 70,9% gospodarstva, uz primarne (2,3%) i sekundarne djelatnosti (26,8%). Rast tercijarnih djelatnosti vezan je za porast usluga poduzetništva i raznih drugih profesionalnih usluga. Tercijarne djelatnosti su: turizam, trgovina na veliko, trgovačko posredništvo, održavanja i popravak prijevoznih sredstava, sve vrste prometa, poštanske usluge, telekomunikacije, informatika i ostale. Sekundarne usluge su: proizvodnja automobila i ostalih mehaničkih strojeva, proizvodnja kemijskih i farmaceutskih proizvoda, proizvodnja metala i metalnih proizvoda, proizvodnja tehnologije za informacije i telekomunikacije, proizvodnja tkanina i odjeće, duhanska proizvodnja, proizvodnja namještaja, nakita i ostalo.

BDP

BDP za 2010. godinu: 1,220 milijardi eura BDP za 2011. godinu: 1,580 milijardi eura

U 2010. godini bilježi se lagani oporavak u odnosu prema prethodnim godinama te porast BDP-a od 1,2% (2009. godina bila je najteža, jer je zabilježen najgori gospodarski rezultat u posljednjih 40 godina). Za 2011. bilježi se porast od 1,3%, a 2012. donosi daljnju krizu i predviñanja o padu BDP-a od 1,5%.

Kretanje BDP-a po godinama 5 4

3,6

3 2,1 1,9

1,4

1,7

1,9 1,9

1,8 1,1 0,3

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

-1

-2 -3

-3,2 -3,9 -3,7

-4 -5

-5,1

-6 Izvor: Istat; *2011, predviñanja od strane OECD

BDP PO STANOVNIKU (vrijednosti izražene u američkim dolarima)

2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 0

5000

10000

15000

20000

25000

Izvor: World Economic Outlook Database, travanj 2011.

30000

35000

Postotak nezaposlenosti u 2011. godini i predviñanja za 2012. i 2013 10 9,1

8,6

8,4

7,7

8,1

8,3

8,6

6,7

6 5 4 3 2 1 0 2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

Izvor: Istat, occupati e disoccupati

U 2011. kriza je nastavljena te je zabilježen neznatan pad nezaposlenosti u odnosu prema godini prije (+0,3%). Iako se u 2012. godini očekivalo poboljšanje, nažalost ta se očekivanja nisu ostvarila. Zbog teške gospodarske krize kroz koju Italija prolazi, donesene su stroge mjere štednje, a u 2012. se očekuje da će nezaposlenost porasti. Cijela 2012. bit će godina krize, u travnju je zabilježen rast nezaposlenosti od 9,8%, a vjeruje se da oporavak neće početi prije 2013. godine.

Prosječna plaća Godišnja prosječna plaća po zaposlenom, u dolarima (riječ je o podacima za 2010., posljednjima koji su objavljeni): 1.

Švicarska

42136

Velika Britanija

39929

Luksemburg

39416

Koreja

37927

Norveška

35623

Nizozemska

35318

Irska

35205

Japan

34533

SAD

33171

10.

Australija

32308

11.

Njemačka

31573

12.

Austrija

31553

13.

Švedska

30801

14.

Finska

29733

15.

Danska

28532

16.

Francuska

28028

17.

Kanada

27913 91

18.

Belgija

27587

19.

Španjolska

27094

20.

Novi Zeland

25892

21.

ITALIJA

25155

22.

Island

24245

23.

Portugal

21362

24.

Grčka

19580

25.

Češka

16703

26.

Poljska

15127

27.

Turska

14432

28.

Slovačka

14243

29.

Mañarska

13053

30.

Meksiko

10379

IZVOR: OCSE, RAPPORTO SUL PRELIEVO FISCALE SUI SALARI

Stopa inflacije – aktualni podaci 3 2,5

2,8

2,7 2,4

2,3

2,2

2 2

1,7

1,5 1

0,8

0,5 0 2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

Iako je u 2011. bio predviñen pad inflacije, to se nije dogodilo te je inflacija u 2011. godini iznosila 2,8%. U 2012. godini nastavlja se njezin rast – u prva tri mjeseca iznosila je čak 3,3%.

Dob

Stanovništvo (po dobi i spolu) Muškarci Žene

Ukupno

0-9

2923678

2764920

5688598

10-19

2965863

2793378

5759241

20-29

3349443

3256439

6605882

30-39

4449399

4400949

8850348

40-49

4843504

4881685

9725189

50-59

3843848

4026668

7870516

60-69

3290271

3587098

6877369

70-79

2202248

3133530

5635778

80-89

1117500

1994854

3112354

90 i više

127520

376647

501167

UKUPNO

29413274

31213168

60626442

Izvor: Istat Demo, popolazione residente al 1.1.2011.

5000000 4500000 4000000 3500000 3000000

zene

2500000

muskarci

2000000 1500000 1000000 500000 0 0-9

20-29

40-49

60-69

80-89

Izvor: Istat Demo, popolazione residente al 1.1.2010.

UTJECAJ GOSPODARSKE KRIZE I RECESIJE NA DOMICILNO STANOVNIŠTVO Godina 2012. je za talijansko gospodarstvo ujedno i najteža u posljednjih nekoliko desetljeća. Postojeća se kriza produbljuje, nova vlada uvodi stroge mjere štednje, raste nezaposlenost. Raste PDV, takoñer i cijene benzina te se znatno povećavaju životni troškovi (hrana, struja, plin). Ova kriza sigurno će utjecati i na turističke navike Talijana.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU TV Talijanska zemaljska televizijska ponuda dijeli se u prvome redu na državne kanale RAI, privatnu televizijsku kuću Mediaset te u manjem opsegu televizijsku grupu La7/MTV. Satelitska ponuda je u rukama televizijske kuće Sky. U Italiji postoji i mnogo lokalnih televizijskih postaja koje uglavnom ne utječu na share glavnih televizija, osim kad je riječ o informativnim programima. ZEMALJSKI PROGRAMI

RAI:

Rai Uno Rai Due Rai Tre mnogi manji kanali specifičnog sadržaja

MEDIASET:

Canale 5 Italia 1 Rete 4 manji broj programa specifičnog sadržaja 93

LA7/MTV:

La7 MTV Italia

SATELITSKI PROGRAMI

SKY MEDIASET PREMIUM Gledanost po televizijskim kućama 45 40 40

35 30 24

25 20 15 10 5 0 RAI

MEDIASET

OSTALO

Gledanost po kanalima 30 25 25 20

19 17

15 10

7 4

0 RaiUno

RaiDue

RaiTre

Canale5

Italia1

Rete4

La7

Sky

Ostalo

TISAK DNEVNI LISTOVI L’Avvenire Corriere della Sera Corriere dello Sport – Stadio

Prosječno tiskano siječanj – prosinac 2010. 145143 630643 314957

Prosječno tiskano siječanj – prosinac 2011. 145754 622070 314576

La Gazzetta del Mezzogiorno La Gazzetta dello Sport La Gazzetta del Sud Il Gazzettino Il Giornale Il Giornale di Sicilia Il Giorno Il Manifesto Il Mattino Il Messaggero La Nazione La Repubblica Il Resto del Carlino Il Secolo XIX La Sicilia Il Sole 24 Ore La Stampa Il Tirreno Tuttosport L’Unità TJEDNI TISAK A-Anna Chi Cioè Confidenze Dipiù TV Diva e Donna Donna Moderna L’Espresso Famiglia Cristiana Gente Gioia & Co. Grazia Guida Tv Nuova Intimità Novella 2000 Oggi Panorama Settimanale Dipiù Sorrisi e Canzoni Tv Telepiù Telesette Topolino Tu Style Vanity Fair Vero Vivere Sani & Belli Dodaci Corriere Sera Magazine D-La Repubblica Donne Io Donna Sport Week Il Venerdì di Repubblica

50041

46804

459838 62872 104404 294286 77925 87875 70344 102527 270443 155682 586643 187402 100771 69933 334413 389557 97712 172565 117898

472933 59227 103797 258941 73269 87479 69152 99776 265063 149393 576216 180914 96419 63255 334519 381423 93939 172033 -

Prosječno tiskano siječanj – prosinac 2010. 246552 482371 115179 95128 626621 319408 487003 425517 645917 433302 227180 255410 307922 342075 186630 694784 478014 890461 997859 274265 541098 253420 274728 348920 492201 173070 507520 508322 551788 427147 636864

Prosječno tiskano siječanj – prosinac2011. 228452 439525 75697 148576 594189 308481 457130 402694 565909 438944 228939 245511 286969 328263 150990 610363 459188 608653 942127 259571 555927 230944 264693 359625 531145 162382 – 517023 559502 405386 626906 95

MJESEČNI TISAK AD Architectural Digest Airone Amica Auto Bimbi Sani & Belli Brava Casa Capital Casa Facile Casaviva Cose di Casa Cosmopolitan La Cucina Italiana Cucina Moderna Cucinare Bene Dove Elle Flair Focus Gente Motori Geo Glamour GQ In Sella Insieme Io e il mio bambino Marie Claire Max Men’s Health Messaggero di S.Antonio National Geographic It. Natural Style Panorama Travel Quattroruote Qui Touring Sale & Pepe Silhouette Donna Starbene Top Girl

162485 103543 240678 137218 94972 274802 126782 367341 236188 491382 182308 145603 407304 155851 156275 221477 190728 547119 145807 131989 341018 147989 203980 138322 238201 223589 161699 127111 529477 141783 135477 64662 442002 289715 161798 415922 250464 127135

Izvor: ADS – Accertamenti Diffusione Stampa, Milano

TURISTIČKI ČASOPISI 96

Airone Bell’Europa Bell’Italia Dove Gente Viaggi Gulliver In Viaggio Itinerari e Luoghi L’Orso Marco Polo Meridiani National Geographic Panorama Travel Partiamo

160688 97683 243038 130964 83909 248038 129159 373645 226337 445883 204063 138739 388383 141103 148789 241127 213934 538200 95108 – 386266 149366 195685 138228 241008 235548 149374 116229 520515 138219 128417 69055 424560 277961 155110 412589 212092 -

Qui Touring Traveller Tuttoturismo Viaggi e Sapori Vie del Gusto

SPORTSKI ČASOPISI

Al volante Autosprint Cavallo Magazine Controcampo Farevela Gente motori Guerin Sportivo L’Informatore Sportivo La Rivista del Trekking Pescare Pescare Mare Quattroruote Sport Week Superbike

POLITIČKI ČASOPISI

Borsa&Finanza Class Diario della settimana Il Fisco L’Espresso Milano Finanza Panorama Specchio

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su u 2011. godini otputovali na odmor (osobe koje su ostvarile barem jedno putovanje tijekom godine)

Sij. – Ožu. Tra. – Lip. Sr. – Ruj. Lis. – Pro.

Kratki odmor 2010. Broj % (u 000) 7235 12,1

Kratki odmor 2011. Broj % (u 000) 5179 8,6

Dugi odmor 2010. Broj % (u 000) 5860 9,8

Dugi odmor 2011. Broj % (u 000) 5117 15,8

UKUPNO 2010. Broj % (u 000) 12026 20,1

UKUPNO 2011. Broj % (u 000) 9533 15,8

8255

13,8

6616

11,0

6805

11,4

5113

18,5

13674

22,8

11144

18,5

6643

11,1

6178

10,2

23931

39,8

21816

42,2

27540

45,8

25435

42,2

5197

8,6

5581

9,2

3437

5,7

2704

12,8

8182

13,6

7754

12,8

Izvor: Istat, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2011”, 15.2.2012.

Ostatak putovanja odnosi se na poslovna putovanja, koja su u 2010. godini iznosila 11,6% od ukupnih putovanja, a u 2011. godini 9,0%.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo KRATKI ODMOR

DUGI ODMOR

UKUPNO ODMOR

POSAO

Europa 100,0 Francuska 23,0 Španjolska 13,6 Njemačka 12,4 Austrija 9,5 Velika Britanija 8,3 Ostalo –

Europa 80,9 Francuska 15,6 Španjolska 14,3 Grčka 9,4 Velika Britanija 7,9 HRVATSKA 5,5 Ostalo 19,1 Egipat 5,5 SAD 4,3 UKUPNO 100,0

Europa 85,2 Francuska 17,3 Španjolska 14,1 Velika Britanija 8,0 Grčka 7,3 Njemačka 6,3 Ostalo 14,8 Egipat 4,2 SAD 3,4 UKUPNO 100,0

Europa 75,1 Francuska 16,2 Njemačka 11,1 Španjolska 9,5 Belgija 5,9 UK 4,3 Ostalo 24,9 SAD 5,3 JAR 5,0 UKUPNO 100,0

UKUPNO 100,0

UKUPNO PUTOVANJA Europa 83,5 Francuska 17,1 Španjolska 13,4 Velika Britanija 7,4 Njemačka 7,1 Grčka 6,2 Ostalo 16,5 Egipat 3,7 SAD 3,7 UKUPNO 100,0

Izvor: Istat, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2011”, 15.2.2012.

Redoslijed omiljenih destinacija

Italija Sjeverna Italija Srednja Italija Južna Italija Inozemstvo EU Ostale europske destinacije Ostale izvaneuropske destinacije UKUPNO

Putovanja po duljini i destinaciji u 2011. (%) Kratki Dugi odmor Ukupno odmor odmor 91,3 75,2 82,4 47,4 32,5 39,2 27,9 14,0 20,2 16,0 28,7 23,0 8,7 24,8 17,6 7,5 16,7 12,6 1,2 3,4 2,4

Ukupno

77,1 30,9 27,2 19,0 22,9 14,8 2,4

81,7 38,1 21,2 22,4 18,3 12,9 2,4

–

4,7

2,6

5,7

3,0

100,0

Izvor: Istat, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2011”, 15. 2. 2012.

Korištenje godišnjeg odmora izvan Italije (2. polugodište) 0%

Ostale zemlje 30%

0% Francuska + Korzika 17% Spanjolska 15%

Turska 2% SAD 3% Njemacka 4%

Grcka 7% Egipat 3%

UK 8%

Hrvatska 6% Austrija 5%

Izvor: ISNART, Indagine quantitativa sui comportamenti turistici degli italiani, secondo semestre 2011., gennaio 2012.

Zbog posla

Omjer organiziranih i individualnih putovanja za najomiljenije destinacije Organizacija putovanja Direktna rezervacija Internetska rezervacija Putem agencije / T.O. Bez rezervacije Ne zna / bez odgovora UKUPNO

2009. 43,1 23,8 10,1 45,8 1,0 100,0

2010. 47,7 28,4 11,5 39,4 1,4 100,0

2011. 50,5 34,2 9,7 38,7 1,1 100,0

Izvor: Istat, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2011”, 15.2.2012.

Vrste prijevoza talijanskih turista u 2011. (usporedba s prethodnim godinama) Prijevozno sredstvo Zrakoplov Vlak Brod Automobil Autobus Kamper, autokaravan Ostalo UKUPNO

2009. 15,7 8,5 2,8 65,6 4,4 1,9 0,5 100,0

2010. 17,0 7,8 4,1 64,0 4,3 2,0 0,8 100,0

2011. 19,4 8,1 3,0 62,9 4,3 1,5 0,8 100,0

Izvor: Istat, „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2011”, 15.2.2012.

Preferencije talijanskog tržišta s obzirom na vrstu smještaja Vrsta smještaja Hoteli Naselja, kampovi, seoska kućanstva… Stanovi u najmu i B&B Vlastiti stanovi Smještaj kod prijatelja/obitelji Ostali privatni smještaj UKUPNO

2010. 40,1 10,6 7,7 10,9 29,0 1,7 100,0

2011. 36,8 12,4 6,0 14,6 20,7 9,9 100,0

Izvor: Istat, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2011”, 15.2.2012.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja

Ostalo Ture 8% 10% Veliki gradovi i kulturni centri 13% Jezera i seoska domaćinstva 6%

More i kružna putovanja 47% Planina 17%

Izvor: Istat, „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2011”, 15. 2. 2012.

U 2011. godini motivi putovanja su slični kao i prethodnih godina, a najveće je zanimanje za more i kružna putovanja.Za razliku od 2010. godine, kada je bilo više zanimanja za odmor na jezerima te u seoskim kućanstvima nego na planini, u 2011. raste zanimanje za odmor na planini (17%).

GLOBALNI PREGLED ORGANIZATORA PUTOVANJA NA TRŽIŠTU ABACO VIAGGI Piazza Garibaldi 44, Codroipo (UD) tel.: +39 0432900077 info@abacoviaggi.com www.abacoviaggi.com AGESTEA Via Liside 4, 70126 Bari (BA) tel.: +39 0805928444 To.croazia@agestea.com www.agestea.com ALIANTOUR Via Bartolo Longo 5, 80045 Pompei (NA) tel.:+390818560615 faks:+390818506060 Europe.2@aliantour.it www.aliantour.net ALPITOUR Via Roccavione 15, 12100 Cuneo (CN) tel.:+3901713131 faks:+390171313219 www.alpitour.it AMATORI Via della Loggia 20/22, 60121 Ancona (AN) tel.:+3907156216 faks:+39071206382 info@to.amatori.com www.amatori.com ATERNUM VIAGGI Via Mazzini 162/164, 65122 Pescara (PE) tel.:+390854210557 faks:+390854210765 info@aternum.com www.aternum.com AURORA VIAGGI Via Milano 20, 34122 Trieste (TS) tel.:+39040631300 faks:+39040365587 info@auroraviaggi.com www.auroraviaggi.com AVEC Viale Ippocrate 92, 00161 Roma (RM) tel.:+3906441709339 faks:+390691712617 info@avec.it www.avec-education.com

100

AVIOMAR Via Mario Pagano 40, 20145 Milano (MI) tel.:+3902583941 faks:+390258394202 info@aviomar.it www.aviomar.it BED & GO Via San Tommaso d’Aquino 47, 00136 Roma (RM) tel.:+390639750907 faks:+390639760553 info@bedango.it www.bedandgo.it BEVERLY VACANZE Viale Aventino 80, 00153 Roma (RM) tel.:+390289607678 faks:+390245503734 info@beverlyvacanze.it www.beverlyvacanze.it BLUE SKY Via Baldassarre 28/30, 82018 San Giorgio del Sannio (BN) tel.:+39082458512 faks:+39082449642 info@blueskyviaggi.it www.blueskyviaggi.it BLUMA VIAGGI Via C. Colombo 5, 62080 Potenza Picena (MC) tel.:+390607336860288 andrea@blumaviaggi.com www.blumaviaggi.com BOSCOLO TOURS Via Uruguay 47, 35127 Padova (PD) tel.:+390497620500 faks:+39049762501 centralino.boscolo@boscolo.com www.boscolotours.com BREVIVET Corso Italia 137, 20122 Milano (MI) tel.:+39025839011 faks:+390258301294 info@brevivet.it www.brevivet.it

BUSINESS & HOLIDAYS Via della Repubblica 100/104, 47923 Rimini (RN) tel.:+390541396900 faks:+390541396991 info@bhto.it www.bhto.it CALDANA Via Benamati 19, 25088 Toscolano Maderno (BS) tel.:+390365546701 faks:+390365546960 acquisti@caldana.it www.caldana.it CARAVANTOURS Via Parmense 19, 47900 Rimini (RN) tel.:+390541363140 faks:+390541363245 info@caravantours.it www.caravantours.it CIAO RAGAZZI Via Giustiniano 20, 80126 Napoli (NA) tel.:+390815938926 faks:+390812399858 info@ciaoragazzi.it www.ciaoragazzi.it CLUANA VIAGGI Via F.lli Rosselli 3/II., 62012 Civitanova Marche (MC) tel.:+390733774322 faks:+390733810735 info@cluanaviaggi.com www.cluanaviaggi.com CONDOR Strada Consolare SS 51, Rimini, San Marino, Palazzo „Epicentro”, 47900 Rimini (RN) tel.:+390541909411 faks:+390541909400 info@condor.it www.condor.it COSMOS TRAVEL Via Putignani 27, 70121 Bari (BA) tel.:+390805242525 faks:+390805218857 info@cosmostravel.it www.cosmostravel.it CROAZIA TRAVEL – VIE DEI CANTI VIAGGI Via Bufalini 35, 47100 Forlì (FC) tel.:+390543091700 faks:+3902700535266 www.croaziatravel.it

CTS Via Cornelio Celso 4, 00161 Roma (RM) tel.:+390644111325 faks:+390644111301 mcasatriste@cts.it www.cts.it EDEN VIAGGI Via degli Abeti 24, 61100 Pesaro (PU) tel.:+3907214421 faks:+39072124456 edenviaggi@edenviaggi.it www.edenviaggi.it EIRENE TRAVEL TO by Kinos Via Sampolo 73, 90143 Palermo (PA) tel.:+390916260213 faks:+390916260212 info@kinosviaggi.com www.kinosviaggi.com ETLI VIAGGI Via Roma 1, 46100 Vicenza (VI) tel.:+390444964713 faks:+390303735770 info@etli.it www.etli.it EXECUTIVE TRAVEL SERVICE Via San Francesco 17/a, 80067 Sorrento (NA) tel.:+390815329830 faks:+390818071819 croazia@executivetravel.it www.executivetravel.it EXTEMPORE VIAGGI Viale Petrarca 118, 50124 Firenze (FI) tel.:+39055223425 faks:+39055222212 info@extemporeviaggi.com www.extemporeviaggi.com FANTOURS Via Pietro Ottoboni 35, 00159 Roma (RM) tel.:+390643599272 faks:+390643564388 info@fantours.it www.fantours.it FIRMATOUR Via Nuova Circonvallazione 67, 47924 Rimini (RN) tel.:+390541760337 faks:+390541760300 commerciale@egocentro.eu www.firmatour.it

101

FOUR SEASONS NATURA E CULTURA Via Guglielmo degli Ubertini 44, 00176 Roma (RM) tel.:+39 0627800984 faks:+39062751759 infoviaggi@fsnc.it www.fsnc.it FRASE VIAGGI Via Marconi 76, 24060 Castelli Calepio (BG) tel.:+390354425397 faks:+390354425215 info@fraseviaggi.it www.fraseviaggi.it GAIA WORLD Via G. Pascoli 42/c tel.:+390456261282 faks:+390456283399 gaiaworld.m@libero.it www.gaiaworld.it GARMON TRAVEL Corso delle Provincie 41, 95129 Catania (CT) tel.:+390957221422 faks:+39095382354 info@garmonviaggi.it www.garmonviaggi.it GAZTON TRAVEL Via Ballò 1D/D, 30035 Mirano (VE) tel.:+390415770376 faks:+390415770733 info@gaztontravel.it www.gaztontravel.it GRIZZLY VIAGGI Via Segato 11, Galleria Caffi, 32100 Belluno (BL) tel.:+390437941024 faks:+390437941024 info@grizzlyviaggi.com www.grizzlyviaggi.com GUGLIE VIAGGI Via della Signora 3, 20122 Milano (MI) tel.:+39027762212 faks:+39027762292 www.guglieviaggi.it GUINESS TRAVEL Via Conte Rosso 52, 86100 Campobasso (CB) tel.:+390874412125 faks:+390874412501 info@guinesstravel.it www.guinesstravel.com HASSITEN VIAGGI Via Togliatti 37/i, 60131 Ancona (AN) tel.:+390712901247 faks:+390712866907 info@hassitenviaggi.it www.hassitenviaggi.it 102

HOT WINGS VIAGGI Piazza Marino Tini 21, 47894 Dogana (San Marino) tel.:+390549941399 faks:+390549976772 info@hotwingsviaggi.it www.hotwingsviaggi.it I VIAGGI DELLE PLEIADI Via dei Mirti 5, 18100 Imperia (IM) tel.:+390183299283 faks:+390183290616 info@viaggidellepleiadi.com www.viaggidellepleiadi.com I VIAGGI DI ALICE Viale della Libertà 345, 53042 Chianciano Terme (SI) tel.:+39057836021 faks:+39057863197 info@iviaggidialice.it www.iviaggidialice.it I VIAGGI DI MIRIANA Via G. Verdi 12, 96015 Francoforte (SR) tel.:+39095948633 faks:+390952937251 info@iviaggidimiriana.it www.iviaggidimiriana.it I VOSTRI VIAGGI SIVET Via Piersanti Mattarella 20, 90143 Palermo (PA) tel.:+39091301416 faks:+39091347884 sivet3@ivostrivaiggi.it www.ivostriviaggi.it IL CERCHIO VIAGGI Circonvallazione Gianicolense 66, 00152 Roma (RM) tel.:+39065812906 faks:+39065885855 info@ilcerchioviaggi.it www.ilcerchioviaggi.it IL PICCOLO TIGLIO Via Cairoli 12, 27029 Vigevano (PV) tel.:+39038172098 faks:+390381733376 info@ilpiccolotiglio.com www.ilpiccolotiglio.com IL TUAREG Via Zapallà 20, 90144 Palermo (PA) tel.:+39091203642 faks:+390916859682 direzione@iltuareg.com www.iltuareg.com

INTERHOME Via Poerio 2/A, 20129 Milano (MI) tel.:+39024839143 faks:+390248391450 info@interhome.it www.interhome.it

MAGICO SUD Via Cesine c/o Iper Universo, 82018 San Giorgio del Sannio (BN) tel.:+390824338487 faks:+390824338491 turismo@magicosud.it www.magicosud.it

ISCLA MAIOR Via Schioppa 52, Forio d’Ischia (NA) tel.:+39081909648 faks:+39081909661 info@isclamaior.com www.isclamaior.com

MARA & CO Via Roma 73/2, 31020 Carità di Villorba (TV) tel.:+390422912356 faks:+390422610337 mara@maraecompany.com

ITALIAN EXPRESS Via Cassia 8/A, 00191 Roma (RM) tel.:+390633220055 faks:+390633270113 fleming@italianexpress.it www.italianexpress.it

MAREVERO Viale Giulio Richard 7, 20143 Milano (MI) tel.:+390200649888 faks:+390200649889 info@marevero.com www.marevero.com

ITERMAR Via Saludecese 40, 47841 Cattolica (RN) tel.:+390541820111 faks:+390541820112 croazia@itermar.it www.itermar.it

MATA VACANZE Piazza S. Agata la Vetere 4, 97019 Catania (CT) tel.:+390952503204 faks:+390957150423 info@matavacanze.it www.matavacanze.it

JET TRAVEL SERVICE Viale Tica 46, 96100 Siracusa (SR) tel.:+390931413748 faks:+390931417205 info@jts.sicilia.it www.jts.sicilia.it

MEDI VIAGGI Via Principe di Palagonia 16/c, 90145 Palermo (PA) tel.:+390916826575 faks:+390916834324 info@mediviaggi.com www.mediviaggi.com

KOMPAS Via San Marco 1497, 30124 Venezia (VE) kompas.venice@kompas.it www.kompas.it L’ISOLA DEL VIAGGIO Via Monserrato 67/69, 09028 Sestu (CA) tel.:+3907023110125 faks:+39070261287 info@lisoladelviaggio.it www.lisoladelviaggio.it LOGITOUR Via Montefiorino 20, 05100 Terni (TR) tel.:+390744274774 faks:+390744271840 logitour-croazia@travellingcroatia.com www.croatia-travelling.com LORUSSO & Co Via Piccinni 133, 70122 Bari (BA) tel.:+390805275647 faks:+390805275639 touroperator@agenzialorusso.it www.agenzialorusso.com

MELTEMI TRAVEL Via Por Santa Maria 4, 50122 Firenze (FI) tel.:+39055292733 faks:+390552396976 MEMO TRAVEL Via Cimarosa 91, 09128 Cagliari (CA) tel.: +39070400907 faks:+39070485540 info@memotravel.it www.memotravel.it MIMMOSTILE VIAGGI Via Polveriera 28, 80050 Santa Maria la Carità (NA) tel.:+390818026798 faks:+390818744723 info@mimmostiletour.it www.mimmostiletour.it MOMENT TRAVEL Viale Olivetti 62, 47831 Miramare di Rimini (RN) tel.:+390541374568 faks:+390541379173 info@momentteavel.com www.momenttravel.com 103

MONDO VIAGGI Piazzale Matteotti 23/25, 61121 Pesaro (PU) tel.:+39072133433 faks:+39072134977 info@mondoviaggi.info www.mondoviaggi.info

PIANETA CROAZIA di MAURO GROUP Via della Loggia 2, 60121 Ancona (AN) tel.:+39071204041 faks:+39071202618 info@pianetacroazia.com www.pianetacroazia.com

NOVASOL Palazzo delle Professioni, Viale Ancona 15, 30172 Venezia (VE) tel.:+390412516100 faks:+390412516110 sales@novasol.it www.novasol.it

PODIUM Strada Cardio 18, 47899 Serravalle (San Marino) tel.:+390549975300 faks:+390549942729 info@podiumnetwork.com www.podiumnetwork.com

NUOVAGONDOLA Via Querini 12/d, 30172 Mestre (VE) tel.:+39041970433 faks:+39041980120 info@nuovagondolaviagg.it www.nuovagondolaviaggi.it OBY WHAN Corso Sicilia 29, 95131 Catania (CT) tel.:+39095317739 faks:+39095327665 info@obywhan.it www.obywhan.it OVEST VIAGGI Via Nizza 16, 80067 Sorrento (NA) tel.:+390815329611 faks:+390818072375 ovest@ovest.com www.ovest.com PANORAMA IMMOBILIARE & TURISMO Via Aquilea 46, 90164 Palermo (PA) tel.:+39091301565 faks:+390916262928 info@panorama-croazia.it www.panorama-croazia.it PANSEPOL TRAVEL Via del Monte 2, 34122 Trieste (TS) tel.:+39040367130 faks:+39040638728 info@pansepol.it www.pansepol.it PENTATUR Viale Giovanni Bovio 102/106, 65123 Pescara (PE) tel.:+390854213208 faks:+390854228183 info@pentatur.it www.pentatur.it

104

PRESENT VIAGGI Via Italia 32, 09010 Santâ&#x20AC;&#x2122;Anna Arresi (CI) tel.:+390781965020 faks:+390781966129 info@presentviaggi.it www.presentviaggi.it PRISMATOUR Piazza Plebiscito 58, 60122 Ancona (AN) tel.: +39071201309 faks:+39071203970 prismatour@libero.it www.prismatour.it PROSPETTIVE 2000 Via Argiro 95, 70121 Bari (BA) tel.:+390805282434 faks:+390805282372 info@prospettive2000.it www.prospettive2000.it ROTTE DI PORTOLANO Via Amena 12, 72100 Brindisi (BR) tel.:+390831520976 info@rottediportolano.com www.rottediportolano.com RUGIERI VACANZE Via G. Mazzini 130, 91025 Marsala (TP) tel.:+390923951137 faks:+390923952451 info@ruggierivacanze.it www.ruggierivacanze.it SEA VOYAGER YACHTING & TRAVEL Via Dino Ricci 2/a, 47042 Cesenatico (FC) tel.:+390547675157 faks:+390547675151 booking@seavoyager.it www.seavoyager.it SEDIMURO TRAVEL Via Nicola de Roggiero 63, 70059 Trani (BT) tel.:+390883480846 faks:+390883484118 info@sedimurotravel.it

SOLO CROAZIA Via Sebastiano del Piombo 22, 20149 Milano (MI) tel.:+390248519608 faks:+39024695210 info@solocroazia.it www.solocroazia.it SONDERS AND BEACH Via Falcone 7, 20123 Milano (MI) tel.:+390245076752 faks:+390242108455 product@sondersandbeach.com www.sondersandbeach.com SPAZIANI VIAGGI Via M. Mastrianni 2/b, 03100 Frosinone (FR) tel.:+390775874526 faks:+390775271116 info@spazianiviaggi.com www.spazianiviaggi.com STEPHANOS HOLIDAYS Via P.Ingegnoli 39, 53042 Siena (SI) tel.:+39057862536 faks:+39057860499 info@stephanosholidays.it www.stephanosholidays.it SUNNYTRAVELS Via Cassia 701, 00189 Roma (RM) tel.:+390633269410 faks:+390633253209 info@sunnytravels.it www.sunnytravels.it SUPERADRIA Corso del Sole 100/3, 30020 Bibbione (VE) tel.:+390431430143 faks:+390431446364 superadria@etpgroup.info www.superadria.com TECNO TURISM Via Valentini 14/16, 62017 Portorecanati (MC) tel.:+390719797444 faks:+390719797545 info@tecnoturism.com www.tecnoturism.com THINK AWAY Piazza della Rinascita 2, 00038 Valmontone (RM) tel.:+39069590353 adv@thinkawaytour.com www.thinkawaytour.com

TIVA VIAGGI Via Roma 8, Amelia (TR) tel.:+390744981043 faks:+390744983558 amelia@tivaviaggi.com www.tivaviaggi.com TOP VIAGGI Corso Italia 23-25, 95024 Acireale (CT) tel.:+390957648988 faks:+390957649003 info@top-viaggi.it www.top-viaggi.com TOUPIE TRAVEL Via Piave 238/A, 80126 Napoli (NA) tel.:+390812462000 faks:+390817142322 info@ateliervacanze.it www.ateliervacanze.it TURNAROUND Via Santâ&#x20AC;&#x2122;Anna dei Lombardi 52/b, 80134 Napoli (NA) tel.:+390815518934 faks:+390812143613 info@turnaround.it www.turnaround.it UT POINT Via Triumplina 177/F, 25136 Brescia (BS) tel.:+390305785070 faks:+390305785068 info@utpoint.it www.utpoint.it VARIANT VIAGGI Via G.Castorina 23/b, 95128 Catania (CT) tel.:+39095436569 faks:+39095439761 variant@variantviaggi.it www.variantviaggi.it VIAGGI & MITI Via Carmelo Raiti 9, 90128 Palermo (PA) tel.:+39091485090 faks:+390916563526 info@viaggiemiti.com www.viaggiemiti.com VIAGGI OGGI Piazza delle Crociate 26, 00162 Roma (RM) tel.:+390648903604 faks:+39064742900 direzione@viaggioggi.it www.viaggioggi.it

105

VIAGGINBUS Via Giordano Bruno 81, 10134 Torino (TO) tel.:+390113042850 faks:+390113045637 info@viaginbus.com www.viagginbus.com

WELLTOUR Via 5 Dicembre 3, 16121 Genova tel.:+390100891001 faks:+390268826090 welltour@welltour.it info@welltour.it

VIRTUS VIAGGI Via Maqueda 260, 90134 Palermo (PA) tel.:+390916014515 faks:+390913250107 info@virtusviaggi.it www.virtusviaggi.it

ZAINETTO VIAGGI Via Sterpaia 16, Tenuta di San Rossore, 56122 Pisa (PI) tel.:+39050530707 faks:+39050531536 info@zaintettoverde.it www.zainettoverde.it

VISUAL VIAGGI Via L. Greppi 102, 00149 Roma (RM) tel.:+39067824999 faks:+39067824999 croazia@viasualviaggi.it www.visualviaggi.it

ZANGARDI TOURS Via delle Meduse 28, 71012 Rogi Garganico (FG) tel.:+390884917100 faks:+390884917063 info@zangarditours.com www.zangarditours.com

UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU –2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja u Hrvatskoj ITALIJA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

1048390 145722 239081 258190 356954 193827 467000 688041 750809 538347 1011634 1059810 1099427 1205532 1231901 1252684 1235413 1249343 1167646 1057893 1018375 1150311

Dolasci indeks 1990.=100 100 14 14 164 23 108 25 138 34 54 18 241 45 147 66 109 72 72 51 188 96 105 101 104 105 110 115 102 118 102 119 99 118 101 119 93 111 91 101 96 97 113 110

5364901 601295 1149196 1282930 1790909 797725 2241000 3327067 3669780 2577648 4526444 4724313 4883496 5323234 5374998 5698791 5474456 5451968 5069287 4925252 4731832 4994547

Noćenja indeks 1990.=100 100 11 11 191 21 112 24 140 33 45 15 281 42 148 62 110 68 70 48 176 84 104 88 103 91 109 99 101 100 106 106 96 102 100 102 93 94 97 92 96 88 106 93

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma). 106

DOLASCI I NOĆENJA TALIJANSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2011. 6.000.000

5.000.000

4.000.000

3.000.000

Dolasci Noćenja

2.000.000

1.000.000

DOLASCI TALIJANSKIH TURISTA PO MJESECIMA 700000 600000 500000

2004. 2005.

400000 300000

2006. 2007. 2008.

200000

2009.

100000

2010. 2011.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Organiziranih dolazaka u Hrvatsku u 2011. bilo je oko 175000. Individualnih dolazaka u 2011.bilo je više od 975 000. Omjer je, standardno, 85% individualni i 15% organizirani gosti.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2012. godini Hrvatska će biti zastupljena u gotovo 110 kataloga, kao i prethodne godine.

107

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2011. godine Svake godine raste broj agenata koji uvrštavaju Hrvatsku u svoje kataloge, ali se struktura stalno mijenja. U 2011. Hrvatsku je kao destinaciju u programe uvrstilo čak 20 novih organizatora putovanja, a u kriznoj 2012. godini taj je broj ostao stabilan.

Opseg organiziranog prometa u 2012. prema svakom praćenom organizatoru putovanja Talijanski turoperatori nerado dostavljaju podatke o prometu (broju putnika), pozivajući se na pravo na privatnost.

Razrada dolazaka po hrvatskim regijama Poznato je da se s talijanskog tržišta 40% dolazaka ostvaruje u Istri, 20% dolazaka na Kvarneru, 30% dolazaka u Dalmaciji i 10% u ostalim dijelovima zemlje.

Način prijevoza koji se koristiopri dolasku u Hrvatsku Talijanski gosti u Hrvatsku dolaze u 96% slučajeva vlastitim automobilima i kamperima, 2% autobusima, 1% brodovima i 1% zrakoplovom.

Povezanost: charteri, redoviti letovi, morski i cestovni promet Zrakoplovi Charterski letovi:

iz gradova Palerma, Catanie, Cagliarija, ljeti u Split i Dubrovnik novogodišnji letovi iz Rima, Palerma i Catanijeu Zagreb uskrsni letovi iz Catanije i Palerma u Zagreb prvosvibanjski letovi iz Catanije i Palerma u Zagreb

Redovitelinije:

Croatia Airlines: letovi cijelu godinu Rim–Split/Dubrovnik/Zagreb Croatia Airlines: sezonska linija Venezia–Dubrovnik

Easy Jet: ljetni low cost letovi iz Milana i Rima u Split i Dubrovnik

Morski prijevoz Jadrolinija: cijelu godinu: Bari–Dubrovnik – ljeti, Ancona–Stari Grad–Split, Ancona–Split/Zadar Blue Line: cijelu godinu: Ancona–Split ljeti: Ancona–Stari Grad–Split Snav:

ljeti: Pescara– Stari Grad/Split, Ancona–Split

Emilia Romagna Lines: ljeti: Cesenatico/Rimini/Pesaro/Ravenna–Rovinj/Mali Lošinj/Rab/Zadar Trieste Lines: ljeti: Trst–Rovinj/Pula Venezia Lines: ljeti: Venezia–Poreč/Pula/Rabac/Rovinj/Mali Lošinj

108

Azzura Lines: ljeti: Bari –Dubrovnik Autobusni prijevoz

vožnje cijelu godinu (svake subote): Rim–Zagreb, Milano–Zagreb Eurolines:Venezia/Mestre/Palmanova/Trst–Buzet/Pazin/Žminj/Vodnjan/Pula/Medulin Cuzzoni & Gilona: ljeti Milano–Pula autobusni kolodvor u Trstu: svakodnevni polasci u Hrvatsku cijelu godinu (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik)

Individualni gosti u 2011. – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude Kao što je vidljivo iz prije iznesenih podataka, individualni gosti obuhvaćajuoko 85% dolazaka s talijanskog tržišta. Možemo reći da je talijansko tržište pretežno tržište individualaca, koji ističu ove prednosti i nedostatke našeg proizvoda. Prednosti – blizina, čistoća mora, sigurnost, ekološka očuvanost, prihvatljive cijene u glavnoj sezoni, prekrasna obala za nautičare. Nedostaci – neljubaznost djelatnika na graničnim prijelazima, nedovoljna čistoća plaža i smještajnih kapaciteta, nedovoljno sadržaja izvan glavne sezone, previsoke cijene smještaja izvan glavne sezone, previsoke cijene restorana (često dosta skuplji nego u Italiji), duga čekanja u redovima za ukrcaj na lokalne trajekte (često pitaju zašto nije moguće rezervirati karte za lokalne trajektne linije), manjak obiteljskih soba u hotelima (četverokrevetne sobe ili dvokrevetne sobe povezane vratima), nemogućnostzaustavljanja s kamperima izvan kampova (smatraju da zbog neznanja i nedovoljnih upozorenja često nepravedno plaćaju visoke kazne), nepovezanost meñu otocima.

Vrsta smještaja kojim su se koristili u Hrvatskoj Talijanski gosti u Hrvatskoj borave najviše u kampovima i privatnom smještaju.

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti iz Italije najčešće biraju Iz stalnih kontakata s agencijama i turoperatorima saznajemo da su Talijani relativno zadovoljni pruženim dodatnim uslugama u Hrvatskoj (raznovrsna ponuda sportova, izleta i sl.). Neki od dodatnih sadržaja kojima nisu zadovoljni su manjak animacije u hotelima, kampovima i sl., manjak sadržaja za djecu (ne postoje baby sitting centri u hotelima), jako malo opremljenih plaža (s uslugom iznajmljivanja suncobrana i ležaljki), za mlade nedovoljno zabavan noćni život (pozitivna ocjena samo Zrću i Makarskoj).

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor s talijanskog tržišta u 2012. godini Sva statistička istraživanja predviñaju da će na godišnji odmor u 2012. otputovati znatno manji broj Talijana nego prethodnih godina. Uzrok tomu bit će jako teškogospodarsko stanje u zemlji. Uvedene su mnoge mjere štednje:

u rujnu 2011. povećan je PDV najavljeno je novo povećanje PDV-a u jesen 2012. ponovno je uveden porez na nekretnine dodana su nova opterećenja na plaće cijena benzina neprestano raste.

Redoslijed najomiljenijih destinacija na Mediteranu – procjena za sezonu 2012. U posljednjih nekoliko godina na prvomu mjestu najomiljenijih destinacija na Mediteranu izmjenjuju se Španjolska i Francuska. Nakon njih su Grčka, Hrvatska te Tunis i Egipat. Smatramo da bi i u 2012. godini redoslijed trebao ostati isti, ali vjerojatno će se zbog krize u zemlji smanjiti broj dolazaka za sve destinacije. 109

Redoslijed koji je iznesen u prethodnom poglavlju realan je ako se razmatraju destinacije na Mediteranu i odlasci na godišnji odmor. Talijani mnogo putuju i u Veliku Britaniju, Njemačku i Austriju, ali su ta putovanja vezana i za druge motive ne samo za godišnji odmor i zato nisu za usporedbu s mediteranskim destinacijama. Promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija u 2012. ne bi trebalo biti, a na broj dolazaka turista iz Italije najviše će utjecati:

nezaposlenost u zemlji porast cijena koji će prouzročiti pad životnog standarda (gorivo, struja, plin) veće opredjeljenje talijanskih gostiju za domaće destinacije eventualne loše vrijeme u glavnoj sezoni.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugledHrvatske na talijanskom tržištu Hrvatska kao turistička destinacija na talijanskom tržištu uživa ugled:

destinacije u susjedstvu ekološki očuvane prihvatljivih cijena sigurne čistog mora i prirode raja za nautičare.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja iz Italije u Hrvatsku u 2012. Predviñamo do 1000000 dolazaka i oko 5000000 noćenja u 2012. godini.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini Omjer izmeñu organiziranih i individualnih putovanja već je godinama isti, tj. 85% individualnih i 15% organiziranih. S obzirom na to da nema znatnijeg rasta u broju programa za Hrvatsku, u 2012. omjer bi trebao ostati isti.

Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2012.godini Talijansko je tržište specifično po tome što se odluke o ljetovanju donose u posljednji trenutak, čak i nekoliko dana prije putovanja. Moramo dodati i činjenicu da je 2012. godina velike gospodarske krize u Italiji. Zbog tih dvaju čimbenika, turoperatori jako teško daju prognoze rezultata. Saznajemo da imaju dosta upita, ali realizacija bi mogla početi tek sljedeći mjesec. Unatoč svemu, optimistični su i nadaju se da će dosegnuti prošlogodišnje brojke. Talijanski turisti Hrvatsku još vide kao ekonomski povoljnu destinaciju i to bi mogao biti važan čimbenik u kriznoj godini, jer će turisti jako paziti kako će i koliko novca potrošiti na odmor.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u 2013. godini Procjenjujemo da bi u 2013. na godišnji odmor mogao otputovati isti broj Talijana kao u 2012. Nije došlo do očekivanog učvršćenja gospodarstva, stanje u 2012. se pogoršalo i dogodila se još veća kriza. U 2013. godini očekuje se postupni oporavak gospodarstva.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini Talijani su vezani za najbliže turističke destinacije, kao što su Francuska, Španjolska, koje već tradicionalno godinama izmjenjuju prvo mjesto na listi preferencija, a slijede Hrvatska, Grčka, Austrija i Švicarska. Osnovni je razlog što Talijani na godišnje odmore putuju automobilima, pa su zbog toga vezani za najbliže turističke destinacije.

110

TURISTIČKA SEZONA 2013. ─ HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2013. godini Procjenjujemo da će u 2013. u Hrvatskoj boraviti oko 1000000 Talijana, koji će ostvariti oko 5000 000 noćenja, to jest mogli bi se ponoviti rezultati iz 2012. godine.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Što se tiče 2011. godine, bilježi se dosta veliki porast zanimanja turoperatora i agencija da uvrste Hrvatsku u programe. U 2011. zabilježeno je 20 turoperatora više koji su Hrvatsku uvrstili u ponudu (u odnosu prema 2010. godini). Taj broj ostao je stabilan u 2012., a smatramo da se neće mnogo mijenjati ni u 2013. godini.

Mjere koje bi Hrvatska prema mišljenju organizatora putovanja trebala poduzeti u 2013. godini Prema mišljenju organizatora putovanja Hrvatska bi trebala: poboljšati čistoću plaža i kapaciteta za smještaj (posebno u privatnom smještaju) poboljšati menije u pansionskim restoranima – više tjestenine povećati broj vožnji lokalnih trajekata na linijama prema otocima uvesti mogućnost rezervacija za lokalne trajekte, kako bi turisti izbjegli duga čekanja u redovima uvesti nove lokalne trajektne linije koje meñusobno povezuju otoke uvesti veći red na plažama, posebno tijekom glavne sezone, mogućnost unajmljivanja ležaljki i suncobrana zadržati postojeće cijene u glavnoj sezoni i smanjiti cijene za skupine izvan glavne sezone voditi bolju brigu o kulturno-povijesnim spomenicima omogućiti više sportskih usluga u turističkim naseljima omogućiti više večernje zabave osigurati više animacije za djecu poboljšati povezanost izmeñu Hrvatske i Italije (nove zrakoplovne linije, pogotovo low cost).

ZAKLJUČAK Unatoč tomu što će gospodarska kriza znatno utjecati na kretanje talijanske turističke potražnje, prognoze za Hrvatsku ne moraju biti negativne, a oprezni optimizam temelji se na: 1. mišljenju turoperatora koji su vrlo oprezni, ali ipak optimistični 2. tome što u Italiji Hrvatska još ima status cjenovno povoljne destinacije 3. tome što se u uredima predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu i Rimu bilježi povećano zanimanje turista u odnosu prema istom razdoblju prošle godine 4. činjenici da je Hrvatska u kriznoj godini za talijansko emitivno tržište (2011.), ostvarila znatan rast, što upućuje na to da i blizina ima važnu ulogu u odabiru destinacije za odmor.

111

JAPAN

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje Glavni grad: Tokio Poglavar: Car Akihito od 7. siječnja 1989. Premijer: Yoshihiko Noda, od 7. siječnja 2011. Vladajuća stranka: Demokratska stranka Japana Konstitucija: od 3. svibnja 1947. Religija: budizam Nacionalni budžet: 90333 milijarde 900 milijuna JPY

Površina Područje Japan Hokkaido Honshu Shikoku Kyushu Okinawa

112

km 377923 83456 231105 18790 42178 2275

% 100,00 22,08 61,15 4,97 11,16 0,60

Najveći gradovi Grad

Stanovništvo

Tokio Yokohama

13159388 3688773

Osaka Nagoya Sapporo Kobe Kyoto Fukuoka Kawasaki Saitama

2665314 2263894 1913545 1544200 1474015 1463743 1425512 1222434

Opća gospodarska obilježja Treću svjetsku gospodarsku velesilu prošle je godine poharao dramatičan potres, koji je bio uzrok tsunamiju i eksploziji nuklearne elektrane u Fukushimi. Nakon više od godinu dana od tragičnih dogañaja japansko gospodarstvo nastavlja usporenorasti, što nije bilo teško predvidjeti, ako se uzme u obzir više od dvadeset tisuća stradalih te tisuće ljudi koji su ostali bez domova i još žive u montažnim kućama. Gotovo cijela sjeveroistočna obala otoka Honshu uništena je i trebat će godine, ako ne i desetljeća, da se život vrati na razinuprije nesreće. Proizvodnja se razvija usporeno, a izvoz bilježi negativne rezultate. Potrošnja je smanjena, a povećanja cijena zabilježenau prvim mjesecima ove godine pokazuju da je japansko gospodarstvo u blagoj deflacijskoj fazi. Kratkoročno gledano, očekuje se da će gospodarstvo rasti, no postoji mogućnost pada zbog negativnog utjecaja krize unutar eurozone, cijene nafte te daljnjeg usporavanja inozemnih gospodarstava. Treba napomenuti da i dalje postoji mogućnost ograničenja opskrbe električnom energijom, jer su trenutačno sve japanske nuklearne elektrane u stanju mirovanja.

BDP ─ aktualno stanje Japanski BDP je u 2011. godini zabilježio tri negativna tromjesečja, zbog potresa u istočnom dijelu zemlje, ali i jakoga japanskog jena. Tijekom posljednja dva tromjesečja, domaća proizvodnja pala je za 0,6%, uz smanjenja izvoza od 3,1% i smanjenja privatnih zaliha za 0,3%. Na godišnjoj bazi, riječ je o padu od 2,3%, što je znatno više od predviñenog pada od 1,3%. Pad javnih investicija od 9,5% znatno je utjecao na negativan rezultat u 2011. godini.

Izvor: Financial Times

113

BDP po stanovniku

Prema podacima Trading Economics i Svjetske banke, japanski BDP po stanovniku za 2011. godinu iznosio je 39300 USD.

Postotak nezaposlenosti Prema podacima Svjetskog monetarnog fonda, nezaposlenost u Japanu je u 2011. godini bila 4,54%, što je smanjenje u usporedbi s 2010., kada je iznosila 5,06%. Tijekom 2012. godinestopa se kreće na razini od približno 4% ukupnog radno sposobnog stanovništva.

Prosječna plaća – aktualni podaci Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova i komunikacija iz veljače 2012., prosječna plaća u 2011. bila je 462 199 JPY po kućanstvu, što je na nominalnoj bazi 2% manje nego prethodne godine, tj. –1,7% u realnom dohotku. Redovita primanja smanjena su za 1,1%, dok su povremena primanja i bonusi (japanski običaj dobivanja većeg broja plaća jedanput ili dva puta na godinu) smanjeni za 4,1%.

114

Stopa inflacije ─ aktualni podaci

Iz grafikona je vidljivo da je inflacija relativno niska.

Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend 2011. UVOZ

65546500000000 JPY

IZVOZ

68111200000000 JPY Izvor: Trade Statistics of Japan

Iz grafikona je vidljiva negativna tendencija japanske vanjskotrgovinske razmjene, sve od prve polovice 2011. godine. Glavni razlog je visok tečaj japanskog jena.

Stanovništvo Prema podacima Meñunarodnog monetarnog fonda, u Japanu je u 2011. živjelo 127 829 000 osoba, a u 2012. zabilježeno je 127 329 000 stanovnika. 115

Poznato je da je japansko stanovništvo smanjenog nataliteta te su početkom godine prvi put u povijesti u Tokiju prosječno registrirane manje od dvije osobe po kućanstvu, što znači da velika većina osoba živi samo.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Japansko gospodarstvo u 2011. godini našlo se u nimalo zavidnom položaju – vlada je u suradnji s privatnim sektorom morala rješavati mnogobrojne poteškoće nastale nakon potresa, tsunamija i eksplozije nuklearne elektrane Fukushima Dai Ichi, koji su prouzročili smrt desetaka tisuća ljudi izbog kojih su iseljena neka područja zemlje u kojima je nemoguće razvijati bilo koji oblik poljoprivrede, a postoje i milijuni tona otpada koji se treba očistiti kako bi se stvorili uvjeti za početak obnove. Ne treba zaboraviti ni još aktualnu opasnost od radioaktivnosti. Zbog visokog tečaja japanskog jena zatvoreni su industrijski pogoni u Japanu i otvorenipogoni u drugim azijskim zemljama. U 2011. godini zabilježen je pad prosječne plaće, a potrošnja takoñer bilježi negativnu tendenciji. Japan je treća svjetska gospodarska velesila i posjeduje potencijal da se trenutačni problemi riješe, no potrebno je obratiti pozornost i na činjenicu da japansko stanovništvo stari te s negativnim natalitetom, ako se mnoge stvari ne unaprijede u relativnom kratkom vremenu, postoji mogućnost da će zemlja u idućimgodinama i desetljećima bilježiti nastavak pada gospodarstva i gubitak položaja jednog od svjetskih gospodarskih lidera.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Televizija Nacionalna: FNN ANN JNN TXN NNN NHK

Fuji TV Asahi TBS TV Tokio Nippon TV Nippon Hoso Kyokai

network 28 network 24 network 26 network 5 network 27 network 12

BS programi (najvažniji): NHK BS 1, NHK BS Premium, BS Nihon Television, BS Asahi, BS TBS, BS Japan, BS Fuji, BS 11, Twell, BS Sky Perfect, WOWOW Premium, WOWOW Live, WOWOW Cinema, Fox BS238, Star Channel 1, Star Channel 2, Star Channel 3, J Sports 1, J Sports 2, J Sports 3, J Sports 4, Tokyo MX, Dlife, University Television, BS Animax i Disney Channel. TV programi za putovanja Naziv programa

TV postaja

〇

Asada Namadesu Tabi-Salad

Asahi

〇

Railway Story Kojo no Manazashi Sekai no Shasou kara

Wow Wow Wow Wow Asahi

〇

Suteki na Uchusen Chikyugo Sekai Ururun Taizaiki THE World Heritage

Asahi TBS TBS

〇

Tanken Roman Sekai Isan Sekai Fureai Machiaruki

NHK NHK

〇

Sekai Dangan

TV Nippon

Sekai no Hate made itteQ Chikyu Kenbunroku Sekai Kaido

TV Nippon TV Tokyo TV Tokyo

116

〇

Ohshu Tetsudo no Tabi Chikyu Kaido Seimei no Houko Sekai Isan Aratanaru Tabi he Chikyu Yumeno Rakuen Kikou Sekai Yume Ressha ni Notte Hi Vision Kiko Sekai no Funatabi Europe Mizu Kiko II Europe Mizu Kiko III Travelix III

BS FUJI BS JAPAN BS Japan BS Japan BS i BS i BS Asahi BS Asahi BS TV Nippon BS TV Nippon BS TV Nippon

Kusatsu Kiko Ohshu Seikatsu Shokuzai Kiko

NHK HiVision NHK HiVision NHK HiVision

The World Heritage

NHK HiVision

〇 Hrvatska je bila predstavljena Novine Nacionalne Yomiuri Shimbun Asahi Shimbun Mainichi Shimbun Nihon Keizai Shimbun Sankei Shimbun Tokyo Shimbun

Jutarnje 9917725 7955595 3454981 3015485 1756410 545577

Večernje 3822794 3120302 1090874 1605443 556887 226875

Časopisi Podaci o broju izdanja Kategorija Ukupno Novine/knjige Opće Filozofija Vjera Povijest/Geografija Politika Dogañaji/eventi Pravo Ekonomija Društvo Posao Obrazovanje Porez Prirodne znanosti Medicina Proizvodnja Kućanska ekonomija Business Poljoprivreda Prijevoz/Komunikacija Umjetnost

Godišnje 4056 95 59 23 76 116 48 41 45 152 146 44 148 21 48 443 425 260 73 93 150 86

Mjesečno 2320 55 37 9 44 38 32 18 27 92 74 20 88 3 38 239 266 140 52 53 93 35 117

Glazba/Ples Kazalište/Film Sport Zabava Japanski jezik Engleski jezik Ostali jezici Literatura Poezija Tanka Haiku Priče Ženski Dečki/djevojčice Studiji

96 72 249 162 19 14 8 94 10 22 30 446 75 160 7

61 32 150 72 4 6 4 25 4 21 27 276 56 123 6

Izvor: Novosti izdavačkih kuća

Zbog recesije prekinuto je izdavanje mnogih časopisa, meñu kojima i nekih s dugom tradicijom. Broj turističkih časopisa tijekom 2011. godine znatno se smanjio, zato se mnogi okreću časopisima koji predstavljaju kulturu, hranu i modu, u kojima su sve više zastupljene reportaže inozemnih destinacija. Turistički vodiči Naziv

Izdavačka kuća

Chikyu no arukikata

Diamon Big

Hrvatska predstavljena ○

Gem Stone

Diamon Big

○

Aruco

Diamon Big

○

Tabi Meijin Books

Nikkei BP

○

National Geographic

Nikkei

Blue guidebook

Jutsugyo no Nihon sha

Wagamama Aruki

Jutsugyo no Nihon sha

○

Rurubu

JTB Publishing

○

Pocket Guide

JTB

Kotorip

Shobunsha

Mapple

Shobunsha

Travel of music and art guide book

Ongaku tomo

Lonely Planet

Media Factory

○

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su 2011. godine otputovali na odmor U 2011. godiniostvareno je 16993987 putovanja u inozemstvo, što je 13,29% stanovnika. Porast od 2,1% u usporedbi s rezultatima prethodne godine je odličan, pogotovo imamo li na umu dogañaje koji su Japan pogodili u prvoj polovici 2011. godine. Broj stanovnika koji su odmor otputovali u inozemstvo i onih koji su odmor proveli u svojoj zemlji Destinacija Japan Inozemstvo

118

Broj 282700000 16993987

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. godini TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Zemlja Kina Koreja SAD Hong Kong Havajii Tajvan Tajland Guam

2011. 3658300 3289051 3249659 1283687 1176546 1282000 1144709 824005

2010./2011. –2,0% +8,8% –4,0% –17,2% –5,1% +18,7% +15,2% –7,8%

Izvor: Japan Tourism Marketing Co.

Japansko je tržište posljednjih godina u pravilu usmjereno na iste destinacije, gdje nema velikih promjena u redoslijedu. Prije su Francuska i Italija bile meñu najposjećenijim destinacijama, no posljednjih godina rast bilježe destinacije koje su bliže Japanu, što je posljedica gospodarske krize i zbog povećanja prometa LCC zrakoplovnih tvrtki.

Omjer organiziranih i individualnih prometa za najomiljenije destinacije U Japanu se nastavlja trend povećanja broja individualnih putovanja – sve više turističkih agencija počinje nuditi mogućnost zasebnog rezerviranja zrakoplovnih karata, hotela i drugih turističkih proizvoda, kako bi turisti mogli samostalno organizirati putovanje.

Komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Kina je trenutačno najpopularnija destinacija i postoji mogućnost da će tako ostati i idućih godina. Blizina destinacije i povezanost Kine i Japana nude velike mogućnosti poboljšanja rezultata. Koreja je poznata kao jeftina destinacija, odlična za shopping i gastronomiju, ali većina turista posjećuje samo Seoul. Očekuje se nastavak rasta prometa – destinacija je vrlo blizu, programi su jeftini, koncept je masovnost prometa. SAD je treća najposjećenija destinacija, s više od tri milijuna posjetitelja na godinu. Izmeñu Japana i SADa postoje veliki gospodarsko-politički odnosi, a mnoga su putovanja poslovna.

Kojom vrstom prijevoza su se u 2011. turisti koristili pri odlasku na godišnji odmor Japan je otočna zemlja i zato se koriste različita prijevozna sredstva kada je riječ o domaćim i inozemnim putovanjima. Gotovo sva inozemna putovanja ostvaruju se zrakoplovom, a za domaća se putovanja najčešće koriste osobni automobili. Vrsta Zrakoplov Željeznica (brza) Željeznica Brod, trajekt Autobus (brzi) Autobus (turistički) Autobus (autocesta) Automobil (osobni) Rent-a-car Ostalo UKUPNO

2010. 17,2 16,9 7,6 0,9 3,7 4,8 0,3 45,7 1,9 1,0 100

Izvor: Recruit

119

Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2011. turisti preferirali pri odlasku na godišnji odmor

Izvor: 4 Travel

Internet je i u Japanu sve prisutniji u svakodnevnici i ima velik utjecaj na turističko tržište – uz pomoć njega se prikupljaju informacije, ali i rezerviraju zrakoplovne karte, smještaj te programi.

Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Japanski turisti poznati su po tome što prigodom putovanja u inozemstvo odsjedaju u hotelima visoke kategorije, koji im pružaju sve uvjete kako bi se u aktivnim putovanjima,kada svakodnevno mijenjaju grad ili destinaciju, mogli opustiti i odmoriti uz svu potrebnu udobnost. Hotele visoke kategorije odabiru i zbog sigurnosti. Dobro je poznato kako je Japan jedna od najsigurnijih zemalja svijeta, gdje gotovo nemakraña pa tako nije rijedak slučaj da japanski turist za vrijeme putovanja u inozemstvo bude opljačkan.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja

Prema anketama, broj individualnih putovanja je u porastu, kao i broj putovanja žena. 120

Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Putovanje Domaće (jednodnevno) Domaće (noćenje) Inozemno

Proračun 16352 JPY 47017 JPY 409923 JPY

Izvor: Ministarstvo zemlje, infrastrukture i turizma

Prema podacima Ministarstva zemlje, infrastrukture i turizma, prosječni proračunza inozemna putovanja iznosi 409923 JPY.

Opći pregled organizatora putovanja na tržištu JTB

30% svih putovanja (domaća i strana) proračun: 2304000000 JPY zaposlenih: 25846 (rujan 2011.) uredi: u cijelom Japanu, SAD-u, Havajima, Europi, Aziji, zemljama Tihog oceana, Kini, Koreji, Mikroneziji i Indiji

Hankyu Travel proračun: 100000000 JPY godišnji promet: 352800000000 (2009.) zaposlenih: 2516 (2009.) Kinki Nippon Tourist Group (KNT) proračun: 7579374270 JPY zaposlenih: 2900 (siječanj 2012.) uredi: u cijelom Japanu, SAD-u, Kanadi, Europi, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Guamu, Oceaniji, Kini, Tajlandu, Koreji i Hong Kongu Nippon Travel Agency Co., Ltd proračun: 4000000000 JPY zaposlenih: 2478 (siječanj 2012.) uredi: u cijelom Japanu, SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Francuskoj, Guamu, Saipanu, Singapuru i Kini H.I.S.

jedan od najtraženijih internetskih portala za zrakoplovne karte i druge turističke ponude;svake godine ima sve veći udjel na japanskom tržištu proračun: 6882000000 JPY zaposlenih: 6265 (listopad 2011.) uredi: u cijelom Japanu, SAD-u, Kanadi, Brazilu, Guamu, Saipanu, Indiji, Kini, Koreji, Kambodži, Europi, Aziji, Oceaniji i na Bliskomistok

Specijalizirane agencije: ALPIN TOUR SERVICE (Planinarenje i hiking) proračun: 50000000 JPY uredi: Tokio, Osaka, Nagoya i Fukuoka WORLD AIR SERVICE (Začetnici mnogih destinacija) proračun: 80000000 JPY zaposlenih: 160 (travanj 2010.) uredi: Tokio, Osaka, Nagoya, Fukuoka, Sapporo, Sendai, Fujisawa

121

NYK CRUISE (Kruzeri) proračun: 200000000 JPY zaposlenih: 144 uredi: Yokohama Aktivni članovi JATA-e 1. kategorija

2. kategorija

3. kategorija

Ukupno

2005.

722

114

383

1287

2006.

753

133

361

1247

2007.

749

141

367

1257

2008.

743

150

376

1269

2009.

739

153

333

1225

2010.

717

152

330

1199

2011.

684

161

314

1159

Izvor: JATA (Udruženje japanskih turističkih agencija)

Kao što je vidljivo iz priložene tablice, svake se godine smanjuje broj turističkih agencija koje su učlanjene u JATA-u te broj tvrtki u prvoj i trećoj kategoriji, dok druga kategorija bilježi rast.

UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS) JAPAN 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

1791 1150 3000 4310 7560 6375 10933 12565 15340 16040 22932 32748 64751 86404 143704 163173 147119 131630

Dolasci indeks 1994.=100 100 64 64 261 168 144 241 175 422 84 356 171 610 115 702 122 857 105 896 143 1280 143 1828 198 3615 133 4824 166 8024 114 9111 90 8214 90 7350

5113 2874 5000 9145 13412 12360 20148 23806 27222 29766 39805 53721 99410 131129 201299 221002 204422 185740

Noćenja indeks 1994.=100 100 100 56 56 174 98 183 179 147 262 92 242 163 394 118 466 114 532 109 582 134 779 135 1051 185 1944 132 2565 154 3937 110 4322 92 3998 91 3633

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma). 122

DOLASCI I NOĆENJA JAPANSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1994. - 2011. 250.000 200.000 150.000 Dolasci

100.000

Noćenja

50.000 0

DOLASCI JAPANSKIH TURISTA PO MJESECIMA 30000 25000 2004. 20000 15000

2005. 2006. 2007.

10000

2008. 2009.

5000 0

2010. 2011.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Iako već godinama postoji tendencija povećanja broja individualnih putovanja, može se reći da su ona snažno porasla u 2011. godini. Povećanje je rezultat promidžbenih aktivnosti, ali zato što se proširila svijest da je Hrvatska sigurna zemlja u koju japanski turisti mogu putovati bez straha od neugodnih iskustava.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Sve najvažnije turističke agencije imaju hrvatske programe u svojim brošurama. Nakon potresa 11. ožujka i svih dogañaja koji su slijedili, mnoge su agencije zabilježile pad broja odlazaka japanskih turista u Hrvatsku, osobito od travnja do lipnja. Neke agencije nisu na vrijeme uspostavile nove programe, što je utjecalo na negativne rezultate u drugoj polovici godine. Iznimke su rijetke agencije koje su zbog brze reakcije i programa koje su japanski klijenti u tom trenutku tražili, zabilježile i rast na hrvatskom tržištu. Agencije poput Global Youth Bureau, World Air Service i Hankyu imaju brošure samo za Hrvatsku. 123

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2011. godine Povećao se broj organiziranih putovanja i tom su se prigodom koristili biznis kategorija u zrakoplovima te luksuzni autobusi, što odgovara promidžbi Hrvatske kao destinacije životnog stila, u koju se „dolazi uživati”. Povećan je broj programa za Istru, a proširena je i ponuda različitih vrsta programa.

Opseg organiziranog prometa u 2011. po svakom praćenom organizatoru putovanja U Japanu je na snazi vrlo strog zakon o privatnosti, zato mnoge turističke agencije ne žele otvoreno govoriti o broju turista koje su zabilježile tijekom godine.

Koje su prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti Lijepa priroda UNESCO svjetska baština Mnogo lijepih gradova na Jadranu Plitvička jezera Povijest, priroda, ljudi Gastronomija Vino Gostoljubivost

Nedostaci Nedovoljno vodiča na japanskom jeziku Nema izravne zrakoplovne povezanosti Velika udaljenost Zagreba i Dubrovnika Nedovoljna ponuda zimi Dugo čekanje na carinarske preglede tijekom ljetne sezone

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske ŽUPANIJA

NOĆENJA

Krapinsko-zagorska

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

881

1108

Varaždinska

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

16522

18830

Ličko-senjska

23917

28538

Virovitičko-podravska

Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

1694

2467

Osječko-baranjska

108

Šibensko-kninska

3230

3618

Zadarska

124

DOLASCI

Zagrebačka

Virovitičko-srijemska

Splitsko-dalmatinska

27189

32212

Istarska

1576

3452

Dubrovačko-neretvanska

35522

67349

Meñimurska

Grad Zagreb

20852

27720

UKUPNO

131630

185740

Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Gotovo svi japanski turisti u Hrvatsku dolaze zrakoplovom, no ima i slučajeva da se nakon slijetanja u Europu koristi autobus kako bi se stiglo u Hrvatsku.

Zrakoplovni charteri u 2011. Charterski letovi iz Japana u 2011. Agencija Look JTB

Broj 1. 2. 3.

Hankyu International

4. 5. 6. 7.

Club Tourism

8. 9.

Datum 21. kolovoza 28. kolovoza 28. kolovoza 4. rujna 4. rujna 11. rujna 5. lipnja 12. lipnja 19. lipnja 26. lipnja 12. lipnja 19. lipnja 26. lipnja 3. srpnja 7. kolovoza 14. kolovoza 14. kolovoza 21. kolovoza

Od Osaka Dubrovnik Fukuoka/Sapporo Ljubljana Tokio Dubrovnik Osaka Dubrovnik Osaka Dubrovnik Hiroshima/Nagoya Zagreb Fukuoka/Sapporo Zagreb Tokio Dubrovnik Tokio Ljubljana

Do Ljubljana Osaka+1 Dubrovnik Sapporo/Fukuoka +1 Ljubljana Tokio +1 Zagreb Osaka Zagreb Osaka Dubrovnik Nagoya/Hiroshima +1 Dubrovnik Sapporo/Fukuoka +1 Zagreb Tokio +1 Dubrovnik Tokio +1

Individualci u 2011. ─ prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Hrvatska posjeduje većinu sadržaja koji privlače japanske turiste. Lijepa priroda i atraktivni pejsaži, bogata povijest i kultura, gastronomija koja odgovara istančanom ukusu Japanaca, gostoljubivost domaćeg stanovništva. Nedostaci hrvatske ponude su: neatraktivna shopping ponuda, manjak vodiča na japanskom jeziku, nepoštovanje objavljenog radnog vremena ili termina dolazaka i odlazaka autobusa i vlakova, nedostatak javnih zahoda.

Vrsta smještaja kojim su se koristili u Hrvatskoj Velika većina japanskih turista bira hotel prigodom putovanja po Hrvatskoj. Nekolicina se odlučuje za privatni smještaj.

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj najčešće koriste; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Zadovoljni U usporedbi s ostalim europskim zemljama, ljudi su prijateljski raspoloženi Vodiči su odlični Radosni kada im se govori na japanskom Puno bankomata

Nezadovoljni Mjestimična neprofesionalnost hotelskog osoblja Premalo zahoda Nemarashladnih ureñaja u svim hotelima Nepoštovanjeistaknutog radnog vremena

125

TIC

Različite cijene poštanskih maraka za inozemstvo u različitim poštama

Dobre internetske veze

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Japansko turističko tržište je u 2011. doživjelo dramatični pad, počevši od potresa, tj. druge polovice ožujka. Pad je zabilježen u svim područjima: putovanjima u inozemstvo, dolascima stranih turista i putovanjima unutar Japana. Druga polovica godine donijela je rast, no godina je završila pozitivno samo u jednom segmentu – putovanjima u inozemstvo. Godina 2012. donosi pozitivne pokazatelje, osim dolazaka stranih turista u Japan. Japanska je vlada predstavila projekt „20 milijuna”,a njime se želi postići da se u sljedeće četiri godine dosegne spomenuti broj odlazaka u inozemstvo, a 2020. najavljena je kao godina kada će Japan primiti 20 milijuna stranih turista. Agencija za turizam japanske vlade nedavno je objavila izvješće o postignutim financijskim rezultatima za fiskalnu 2011. godinu (japanska fiskalna godina traje od 1. travnja do 30. ožujka iduće godine). Jedini segment koji je zabilježio rast su odlasci u inozemstvo (+2%), dok su ostali segmenti u padu: dolasci stranih turista (–25,3%), domaća putovanja (–1,4%). Ukupni prihodi iznose 6049036397000 JPY (–0,5%).

Redoslijed najomiljenijih destinacija TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Zemlja Kina Koreja SAD Hong Kong Havaji Tajvan Tajland Guam

2012. 3700000 3350000 3200000 1300000 1200000 1300000 1300000 850000

Očekuje se da će sve vodeće destinacije bilježiti rast broja dolazaka japanskih turista.

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Pretpostavlja se da će azijske destinacije i dalje bilježiti snažniji rast broja dolazaka japanskih turista – mnogi turisti teže se opredjeljuju za daleke destinacije, zbog straha od nemogućnosti povratka u Japan u slučaju novih katastrofa.

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2012. godini Ne predviñaju se promjene u poretku najvažnijih turističkih agencija u 2012. godini. Div japanskog turističkog tržišta – JTB, ove godine slavi 100 godina postojanja i ulazi u drugo stoljeće postojanja sa sloganom New Departure. Agencija HIS jedna je od vodećih na japanskom tržištu i posjeduju mnoge poslovnice. Gotovo svi individualni turisti koriste se njihovim internetskim stranicama za informacije i kupnju zrakoplovnih karata i hotela. Znatno su povećali broj zaposlenih u protekle dvije godine, ulažu velika financijska sredstva u promidžbu i planiraju otvoriti poslovnice u inozemstvu.

126

Agencija Alpine Tour Service, specijalizirana za planinarenje i hiking telider u svojoj domeni, udružila se s agencijom Shinwa Tourist, specijaliziranom za promatranje cvijeća.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Ugled Hrvatske se svake godine poboljšava. Mnogi Japanci koji su posjetili našu zemlju, mnogobrojne televizijske reportaže, članci u novinama i programi u brošurama svih vodećih agencija proširili su sliku Hrvatske kao destinacije s prekrasnim pejsažima, bogatom povijesti i kulturom te prijateljski raspoloženim domaćinima.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2012. godini Iz Japana se očekuje 140000 dolazaka i 190000 noćenja.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini U 2012. godini nastavlja se povećanje udjela individualnih turista, što će se i nastaviti.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Sve vodeće agencije imaju programe za Hrvatsku. Planiraju se novi programi u Slavoniji, koja trenutačno nije snažnije zastupljena.

Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2012. godini Gotovo svi organizatori putovanja predviñaju rezultate jednake prošlogodišnjima ili blago povećanje broja turista u Hrvatskoj.

Zrakoplovni charteri u 2012. godini

Agencija Hankyu

Club Tourism

JTB

Charterski letovi iz Japana u 2012. Broj Datum Od Do 1. 16. lipnja Tokio Dubrovnik 23. lipnja Ljubljana Tokio 2. 23. lipnja Osaka Ljubljana 30. lipnja Dubrovnik Osaka 3. 30. lipnja Fukuoka Dubrovnik 7. srpnja Ljubljana Fukuoka 4. 7. srpnja Tokio Ljubljana 15. srpnja Dubrovnik Tokio 5. 13. kolovoza Tokio Ljubljana 20. kolovoza Dubrovnik Tokio 6. 18. kolovoza Tokio Dubrovnik 25. kolovoza Ljubljana Tokio 7. 25. kolovoza Tokio Ljubljana 1. rujna Dubrovnik Tokio 8. 1. rujna Osaka-Sapporo Dubrovnik 8. rujna Ljubljana Sapporo-Osaka 9. 8. rujna Tokio Ljubljana 15. rujna Dubrovnik Tokio

U 2012. godini planirano je devet charterskih letova.

127

Individualni promet u 2012. godini Povećanje broja individualnih turista pozitivna je naznaka da je Hrvatska afirmirana kao sigurna zemlja. Meñu individualnim turistima bilježi se veliki porast putovanja bračnih parova, koji posjećuju Hrvatsku tijekom medenog mjeseca.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta i odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Predviña se da će se pozitivna kretanja prometa Japanaca prema inozemstvu nastaviti i u 2013. godini. Agencija za turizam japanske vlade s velikim optimizmom predviña 18 milijuna putovanja u inozemstvo u 2013. godini.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Zemlja Kina Koreja SAD Hong Kong Havaji Tajvan Tajland Guam

2013. 3750000 3400000 3240000 1330000 1250000 1350000 1330000 900000

Očekuje se jačanje udjela niskocjenovnih prijevoznika na tržištu.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2013. godini Postoji mogućnost da se broj japanskih turista u Hrvatskoj u 2013. približi pokazateljima iz 2009. godine, kada je s japanskog tržišta zabilježen rekord. Procjena: broj dolazaka: 160000 broj noćenja: 215000

Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Organizatori putovanja planiraju povećati broj programa za Hrvatsku i/ili izraditi nove programe u unutrašnjost Hrvatske, tj. snažnije uključiti Slavoniju, otoke i kratka krstarenja.

Mjere koje bi prema mišljenju organizatora putovanja trebalo poduzeti u 2013. Japanski agenti smatraju da je Hrvatska destinacija s potencijalom daljnjeg rasta na japanskom tržištu. Ipak, treba imati na umu da se postupno mijenja profil japanskih turista u našoj zemlji, koji su prije većinom bili seniori, dok se u posljednje vrijeme povećava broj mladih ljudi, meñu kojima dominiraju mlade žene u tridesetim godinama, koji rade i vole putovati.

128

MAĐARSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje Mañarska (od1. siječnja 2012. službeni je naziv države Mañarska, a prije je bio Republika Mañarska) republika je s jednodomnim parlamentom, a od 25. travnja 2010. godine na vlasti je stranka FIDESZ (stranka desnog centra), koja je na izborima osvojila 2/3 većinu.Od 1. svibnja 2004. Mañarska je punopravna članica Europske unije. Nacionalna valuta je forinta (HUF), 1 EUR=287,30HUF (srednji tečaj 7. svibnja 2012.) a uvoñenje eura predviña se tek za 2019. – 2020. godinu. Predsjednik republike – János Áder (od 2. svibnja 2012. godine) Predsjednik vlade – Viktor Orbán (od 29. svibnja 2010. godine – drugi mandat nakon razdoblja 1998. – 2002.)

Predsjednika Mañarske biraparlament,svakih 5 godina. Iakopredsjednikima malu stvarnu vlast, on imenujepredsjednika vlade. Predsjednik vlade bira ministre prema vlastitom nahoñenju. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora te ga predsjednik mora službeno prihvatiti. Mañarski parlament (Országgyűlés) jednodomni je i ima 386 zastupnika (prema novom izbornom zakonu,od 1. siječnja 2012., nakon sljedećih izbora 2014. godine radikalno će se smanjiti broj parlamentarnih zastupnika – na 245). Parlament je najviše državno tijelo, koje predlaže i odobrava zakone koje predlaže premijer. Kako bi ušla u parlament,pojedina stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova grañana. Izbori za parlament održavaju se svake četiri godine (posljednji su bili u travnju 2010. godine). Vladajuća mañarska stranka je FIDESZ (od 386 zastupničkih mjesta imaju 263). Ustavni sudod 15 članova ima pravo spriječiti zakone koje ocijeni neustavnima.

Državni praznici – 15. ožujka (revolucija 1848.), 20. kolovoza (sv. Stjepan – prvi mañarski kralj), 23. listopada (revolucija 1956.). Površina – 93030 km²

129

Mañarska je podijeljena na 19 županija:

Bács-Kiskun (administrativno središte Kecskemét), Baranya (Pécs), Békés (Békéscsaba), Borsod-Abaúj-Zemplén (Miskolc), Csongrád (Szeged), Fejér (Székesfehérvár), Győr-MosonSopron (Győr), Hajdu-Bihar (Debrecen), Heves (Eger), Jász-Nagykun-Szolnok (Szolnok), Komárom-Esztergom (Tatabánya), Nógrád (Salgótarján), Pest (Budapest), Somogy (Kaposvár), Szabolcs-Szatmár-Bereg (Nyíregyháza), Tolna (Szekszárd), Vas (Szombathely), Veszprém (Veszprém) i Zala (Zalaegerszeg) i glavni grad: BUDAPEST/BUDIMPEŠTA (23 okruga, 1742000 stanovnika – 1. siječnja 2012.).

Najveći gradovi: Mjesto 1. 2.

Broj stanovnika 2011. Budimpešta 1733685 ▲ 208016 ▲ Debrecen

Szeged

170285 ▲

Csongrád megye

Miskolc

168075 ▼

Pécs

157721 ▲

Borsod-AbaújZemplén megye Baranya megye

Győr

131267 ▲

Nyíregyháza

117852 ▲

113275 ▲ Kecskemét Székesfehérvár

101943 ▼

Županija

Napomena

– Hajdú-Bihar megye

Győr-MosonSopron megye Szabolcs-SzatmárBereg megye Bács-Kiskun megye Fejér megye

drugi najveći grad u Mañarskoj, dinamičnoga gospodarskog razvitka, turistički sajam u ožujku grañani ovoga grada dobro poznaju Hrvatsku kamo su redovito dolazili desetljećima,turistički sajam u ožujku turistički sajam u ožujku nama susjedni grad kamo na turistički sajam rado dolaze izlagati hrvatske turističke tvrtke,turistički sajam u ožujku važno središte i svojevrsna „vrata prema zapadnoj Europi” nama najudaljeniji veći mañarski grad, turistički sajam u ožujku turistički sajam u ožujku grad dinamičnoga gospodarskog razvitka

U Mañarskoj živi 9962000 stanovnika, a broj stanovnika se svake godine smanji za oko 40000.

OPĆA GOSPODARSKA OBILJEŽJA Gospodarstvo je gotovo 90% privatizirano i temelji se na proizvodnji hrane, farmaceutskoj industriji, grañevinarstvu, tekstilu, proizvodnji automobila, električnih strojeva. U Mañarskoj je 3879400 zaposlenih – od čega u industriji 1254200, u uslužnim djelatnostima 2456000. U turizmu je zaposleno 12,4% grañana (490000 zaposlenih). U Mañarskoj su protekle godine najaktualnije teme bile:

130

mjere vlade za spašavanje(pre)zaduženih grañana u švicarskim francima, te posljedice mjera na strani banaka nagli pad nacionalne valute – 1 euro je tijekom listopada povremeno prelazio i „psihološku granicu” od 300 HUF posljedice najavljenog povećanja PDV-a s 25% na 27% druge mjere vladine fiskalne (ali i opće; u zdravstvu, obrazovanju i sl.) politike velika zabrinutosti mañarske vlade gospodarskom krizom i negativnim kretanjima na europskoj i svjetskoj razini, koja bi se mogla odraziti i na mañarsko gospodarstvo „suprotna stajališta” mañarskih i europskih (katkad i američkih) političara o politici (ne samo gospodarskoj) koju provodi mañarska vlada.

Zanimljivo je da u Mañarskoj, još relativno nedavno tradicionalno poljoprivrednoj zemlji, poljoprivreda u strukturiukupnog društvenog proizvoda(BDP) sudjeluje s jedva 4%, dok industrija čini 30%, a usluge čak 65% BDP-a (turizam čini 6%). Najvažniji poljoprivredni proizvodi su: pšenica, kukuruz, suncokret, šećerna repa, krumpir te u stočarstvu svinjogojstvo, goveda, perad i mliječni proizvodi. U industriji glavnu ulogu imaju: rudarstvo, metalurgija, grañevinski materijal, proizvodnja hrane, tekstil, kemijski proizvodi. Danas je tržišna orijentacija Mañarske ponajprije usmjerena na zemlje srednje i zapadne Europe, a zatim i na Rusiju, Kinu te SAD-e. Mañarska gospodarska razvojna strategija mogla bi se sažeti u sljedećem:

jačanje gospodarskog napretka ispunjenjemaastrichtskihkriterija ubrzani razvoj prometne infrastrukture reforma poreznog sustava poboljšanje obrazovnog sustava ispunjavanje uvjeta za bolje korištenje strukturalnih fondova EU, daljnje poticanje stranih ulaganja u Mañarsku promicanje Mañarske kao srednjeg i istočnoeuropskog regionalnog središta „internacionalizacija” domaćih poduzeća jačanje malih i srednjih poduzeća povećanje zaposlenosti u sljedećih 10 godina jako poticanje istraživanja, razvoja i inovacija.

Kretanje BDP-a po sektorima

Mezőgazdaság, erdőgazdálkodás, halászat = Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo Építőipar = Grañevinarstvo Termékadó egyenlege = Saldo poreza na proizvod Ipar = Industrija Szolgáltatások = Usluge GDP összesen = BDP sveukupno

Strana ulaganja Iznos neposrednih stranih ulaganja (FDI) u Mañarskoj veći je od 71,7 milijardi eura, što jepo stanovniku drugo najveće strano ulaganje u istočnoj i srednjoj Europi. Najveći dio ulaganja usmjeren je u uslužni sektor i vrlo konkurentnu prerañivačku industriju (proizvodnju automobila, električnih strojeva i sl.). 131

Neposredna strana ulaganja prema izvorima:

70% iz zemalja Europske unije 21,9% iz Njemačke.

U 2010. ostvareno je 1795000000 eura neposredno stranih ulaganja (+ 300000000 eura više u odnosu prema 2009.). Prvi kvartal 2011. – u ovom je kvartalu ostvareno 500000000 eura manje u odnosu prema istom razdoblju godinu prije. Gospodarski odnosi Republike Hrvatske i Mañarske Dosadašnja ulaganja iz Mañarske u Republiku Hrvatsku svrstavaju Mañarsku na četvrto mjesto prema ostvarenim ulaganjima iz inozemstva – uložene su 2,24 milijarde eura. Dosadašnja ulaganja iz Republike Hrvatske u Mañarsku su skromna; 52 milijuna izravnih ulaganja u Mañarsku, što čini 1,3% ukupnih ulaganja iz Republike Hrvatske u inozemstvo.

BDP, aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduću godinu

U 2006. bilježi se porast od 4,1%. U 2007. bilježi se porast od 1,1%. U 2008. bilježi se porast od 0,8%. U 2009. bilježi se pad od 7%. U 2010. bilježi se porast od 1,2. U 2011. bilježi se porast od 1,7%. Za 2012. planira se porast od 1,7% do 3 %.

BDP po stanovniku: 21732 USD

Stopa nezaposlenosti u 2011. godini, aktualno stanje u 2012. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2011. godini iznosila je 10,9%, što znači da je prosječno bilo 467900 nezaposlenih. Istodobno je bilo 3791000 zaposlenih – od čega 1827000 zaposlenih u tvrtkama koje imaju više od pet zaposlenika. U prva tri mjeseca 2012. postotak nezaposlenosti iznosio je 11,7%, što znači da je 504000 grañana bez posla. Za 2012. prognozira se stopa nezaposlenosti od 10% do 11%, čime bi Mañarska (od 27 država EU) bila na devetome mjestu po nezaposlenosti.

Prosječna plaća – aktualni podaci (siječanj i veljača 2012.) Prosječna neto plaća u 2011. godini iznosila je 141100 HUF, uz porast od 6,4% u odnosu prema godini prije. Prosječna bruto plaća u 2011. godini iznosila je 213 100 HUF. Prosječna bruto plaća u prva dva mjeseca 2012. iznosila je 217800 HUF, što je porast od 5,5% u odnosu prema prošloj godini.Prosječna neto plaća u prva dva mjeseca 2012. iznosila je 140800 HUF (za fizički rad 99000 HUF, za intelektualni rad 182700 HUF), što je prosječno 2,5% više u odnosu prema istom razdoblju lani.

132

Stopa inflacije ─ aktualni podaci Kretanje stope inflacije u Mañarskoj od 1991. do prvog kvartala 2011.

U 2011. stopa inflacije iznosila je 4,2%.Za 2012. predviña se stopa inflacije od 3% do 3,4%.

Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend Kretanje uvoza i izvoza od 2007. do 2011. [prethodna godina = 100,0] Izvor: KSH/Državni zavod za statistiku–Mañarska

Godina

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. $ Izvoz 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Europska unija (EU-27) $ Uvoz 109,4 103,9 82,0 114,9 110,2

Izvan EU

Ukupno

118,8 105,5 84,8 115,7 99,9

112,0 104,3 82,9 115,1 106,9

108,5 102,8 80,2 112,2 109,5

112,7 108,3 88,9 124,5 112,2

116,4 104,9 87,9 115,3 107,8

113,5 101,3 84,7 123,0 118,0

115,8 104,2 87,3 116,9 110,2

113,8 102,2 89,2 114,2 106,3

124,8 113,1 84,5 118,9 112,1

EU-15

Od toga nove EU-članice (EU-12)

Vrijednost izvoza u siječnju i veljači 2012.iznosila je 3,867 milijardi forinti (12,873 milijardi eura), a uvoza 3,541 milijardi forinti (11,762 milijardi eura). Suficit je iznosio 326 milijardi forinti (1,110 milijardi eura), što je 25,2 milijardi forinti (182 milijardi eura) manje u odnosu prema istom razdoblju 2011. Mañarska godišnje ostvaruje oko 6,5 do 7 milijardi eura vanjskotrgovinskog suficita. U prva dva mjeseca tekuće godine izvoz je porastao za 3,4%, a uvoz za 2,2% u odnosu prema istome razdoblju 2011.

133

Prikaz: Vanjskotrgovinska bilanca u Mañarskoj Siječanj i veljača 2012. export = izvoz; import = uvoz; egyenleg = bilanca Stanovništvo (prema dobi, prema spolu) U Mañarskoj (prema podacima od 1. siječnja 2012.) živi 9957000stanovnika (muških 4734000 i ženskih 5228000) u 4 348 955 stanova. Gustoća naseljenosti je 107,1 osoba na km².

7,7% pučanstva živi u manjim mjestima – manje od 1000 stanovnika 33,6% živi u malim mjestima – izmeñu 1000 – 9999 stanovnika 30,4% živi u naseljima srednje veličine – izmeñu 10000 – 99999 stanovnika 28,3% živi u velikim naseljima – iznad 100000 stanovnika

Stanovništvo prema dobi:

0-14 god. 15-64 god. iznad 65 god.

14,9 % 68,2 % 16,9 %

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Gospodarska kriza u Mañarskoj počela je još 2006.godine, kada je proračunski deficit iznosio 10,3% (najviše u EU). Tadašnja vlast teškoće je pokušavala rješavati novim zaduživanjima, koja su u jednom trenutku iznosila više od 83% nacionalnog dohotka. Uz to, banke su u Mañarskoj počele nuditi kredite s deviznom klauzulom, što je dovelo do toga da ih u 2010.godini gotovo milijun grañana nije moglo uredno otplaćivati. Kriza koja je zahvatila EU samo je pogoršala gospodarsko stanje u Mañarskoj. Nova vlast, koja je na izborima 2010.godine dobila 2/3 većinu u parlamentu, krizu je pokušala rješavati „ravnomjernijim rasporedom podnošenja tereta krize” – nisu produljili sporazum s MMF-om, tvrdeći kako krizu mogu riješiti sami, uvedeni su porezi bankama, osiguravajućim društvima, telefonskim kompanijama, distributerima energije, trgovačkim centrima i sl. Banke su bile prinuñene prezaduženim grañanima „zamrznuti” tečaj, kako ne bi ostali bez nekretnina zbog kojih su se zadužili. Uz to, nova je vlast odlučila poduzeti i druge mjere – promijenjen je ustav (donesen još u vrijeme komunizma) te veći broj zakona i uredbi. No, potezi mañarske vlade nisu naišli na razumijevanje u EU. Ova situacija izazvala je gubitak 134

povjerenja stranih investitora, slabljenje nacionalne valute i sl. Na kraju, u travnju 2012. godine situacija se počela „smirivati”; najavljen je novi sporazum s MMF-om, ne radi uzimanja kredita, nego zbog sprečavanja špekulacija, što se povoljno odrazilo i na tečaj nacionalne valute. Ipak, Mañarska još nije izašla iz recesije te će oporavak vrlo vjerojatno biti dugotrajan.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Televizije Javne televizije

MTV www.mtv.hu (prosječna gledanost: 14,4%) M2 www.mtv.hu (prosječna gledanost: 1,5%) DUNA TV http://www.dunatv.hu/portal/ (prosječna gledanost: 1,3%)

Komercijalne televizije

TV2 www.tv2.hu (prosječna gledanost: 28,1%) RTL KLUB www.rtlklub.hu(prosječna gledanost: 29,5%) VIASAT 3 www.viasat3.hu (prosječna gledanost: 3,8 %) komercijalna televizija vijesti HIR TV www.hirtv.net(prosječna gledanost: 0,8%)

Kablovske televizije

Filmmúzeum www.filmmuzeum.hu (prosječna gledanost: 0,2%) Hálózat www.halozattv.tv (prosječna gledanost: 1,1%) Magyar ATV www.atv.hu (prosječna gledanost: 0,3%) Spektrum www.spektrumtv.hu (prosječna gledanost: 0,8%) Sport 1 www.sport1tv.hu (prosječna gledanost: 0,6%) Sport 2 n.p. Echo Tv www.echotv.hu (broj priključenih kućanstava: 1,5 milijuna)

Radio Javne radijske postaje

MR1 Kossuth www.radio.hu (prosječna slušanost: 29%) MR2 Petőfi www.radio.hu (prosječna slušanost: 20%) MR3 Bartók www.radio.hu (prosječna slušanost: 3%) MR4 Nemzetiségi adások http://horvat.radio.hu/ MR5 Parlamenti adások www.radio.hu

Komercijalne postaje

Neo FM www.neofm.hu (od 18. siječnja 2010.) Juventus rádió www.juventus.hu (prosječna slušanost: 15%) Radio 1 www.radio1.hun.p. Radio Face www.radioface.hu n.p. Klubrádió www.klubradio.hun.p. Lánchíd Rádió www.lanchidradio.hu n.p. Inforadio www.inforadio.hu (slušanost, budimpeštanska županija – oko 160 000) Jazzy www.jazzy.hu n.p. Gazdasági rádió www.gazdasagiradio.hu n.p. Class FM www.classfm.hu Music Fm www.musicfm.hu Magyar Katolikus Rádió www.katolikusradio.hu

135

Dnevne novine Političke

Népszabadság www.nol.hu (prosječna čitanost: 650000) Magyar Nemzet www.mn.hu (prosječna čitanost: 215000) Magyar Hirlap www.magyarhirlap.hu (prosječna čitanost: 89000) Népszava www.nepszava.hu (prosječna čitanost: 87000) Metropol (do kolovoza 2008. bio je Metro) www.metropol.hu (prosječna čitanost: 800000)

Sportske

Nemzeti sport www.nemzetisport.hu (prosječna čitanost: 200000)

Gospodarske

Világgazdaság www.vilaggazdasag.hu (prosječna čitanost: 420000) Napi gazdaság www.napi.hu n.p.

Tabloidi

Blikk www.blikk.hu(prosječna čitanost: 800000)

Tjednici Politički Ženski

Heti Válasz www.hetivalasz.hu (prosječna čitanost: 200000) Magyar Demokrata www.demokrata.hu (prosječna čitanost: 170000) 168 óra www.168ora.hu (prosječna čitanost: 180000)

Nők Lapja www.nlcafe.hu (prosječna čitanost: 1000000) Hölgyvilág http://www.kiskegyed.hu/kikapcsolodas/magazinok/holgyvilag (prosječna čitanost: 200000) Kiskegyed www.kiskegyed.hu(prosječna čitanost: 700000) Story www.story.hu (prosječna čitanost: 1500000) Best http://magazin.best.hu/pager.php (prosječna čitanost: 500000) Maxima www.maximanet.hu (prosječna čitanost: 256000) Gyöngy http://www.kiskegyed.hu/kikapcsolodas/magazinok/gyongy(prosječna čitanost: 83731) Meglepetés www.meglepetes.hu (n.p.)

Gospodarski

HVG www.hvg.hu (prosječna čitanost: 300000) Figyelő www.fn.hu (prosječna čitanost: 66000) Hetek, www.hetek.hu (prosječna čitanost: 160000)

Sportski

Képes Sport www.nemzetisport.hu/kepes_sport

Časopisi Ženski 136

Cosmopolitan www.cosmopolitan.hu (prosječna čitanost: 150000) Elle www.ellemagazin.hu (prosječna čitanost: 130000) JOY www.joy.hu (prosječna čitanost: n.p.) Glamour www.glamouronline.hu, (prosječna čitanost:n.p.)

Marie Claire, www.marieclaire.hu (prosječna čitanost: n.p.) Éva Magazin www.evamagazin.hu InStyle www.instyle.hu La Femme www.lafemme.hu Lack Magazine www.lackmagazine.com

Muški

Playboy www.playboy.hu (prosječna čitanost: 100000) Diplomatic Magazine www.diplomatamagazin.hu (prosječna čitanost: 62500)

Gastronomski

Stahl Magazin www.stahl.hu Magyar Konyha Magazin www.konyhamagazin.hu (prosječna čitanost: 75000) Gusto www.gusto.hu (prosječna čitanost: 75000) VinCe Magazin www.vincemagazin.hu Konyhaművészet www.konyhamuveszet.hu (prosječna čitanost:37500) Ínyenc Magazin http://www.pink.hu/inyenc Blikk Nők Konyha http://www.pink.hu/blikknok_konyha

Gospodarski

Marketing and Menedzsment www.m-and-m.hu

Turistički – stručni časopisi

Turizmus Panoráma www.turizmus.com (prosječna čitanost: 15000) Turizmus Trend www.ttrend.hu(prosječna čitanost: 15000) Világjaró Magazin www.vilagjaromagazin.hu (prosječna čitanost: 50000) Az Utazó www.azutazo.hu(prosječna čitanost: 50000) Aqua www.aquamagazin.hu (prosječna čitanost: 70000) Yacht www.yacht-magazin.hu (prosječna čitanost: 70000) Hajó Magazin www.hajomagazin.hu(prosječna čitanost: 30000) Vitorlázás Magazin www.vitorlazasmagazin.hu Turista Magazin www.turistamagazin.hu Sporthorgász www.sport-horgasz.hu (prosječna čitanost: 200000) Submarine www.submarine.hu (prosječna čitanost: 25000) Világjáró First Class www.vilagjaromagazin.hu Business Traveller Hungary www.businesstraveller.hu Go Utazás www.goutazas.hu (prosječna čitanost: 50000) A Földgömb www.afoldgomb.hu (prosječna čitanost: 12000) The Explorer www.explorerworld.hu

Navedeni mediji dostupni su u cijeloj državi, no tiskovine se uglavnom najviše prodaju u Budimpešti. Najposjećeniji internetski portali (u 2011. godiniprema www.alexa.com „The Web Information Company”): 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

www.google.co.hu www.facebook.com www.google.com www.youtube.com www.index.hu www.blog.hu www.origo.hu www.wikipedia.org www.blogspot.com www.freemail.hu www.iwiw.hu www.vatera.hu 137

13. www.port.hu 14. www.t-online.hu 15. www.velvet.hu Najpoznatiji turistički internetski portali 1.www.go.hu 2.www.hurra-nyaralunk.hu 3.www.iranymagyarorszag.hu 4.www.c-travel.hu 5.www.booking.hu 6.www.belfoldiutazas.hu 7.www.reise.info.hu 8.www.vendegvaro.hu 9.www.utisugo.hu 10. www.travelport.hu Posebni (mañarski, na stranicama .hu i na mañarskom jeziku) internetski portali o Hrvatskoj U „mañarskom internetskom prostoru” – znači na adresi „.hu” mogu se pronaći, posjetiti i koristiti mnogi portali, uglavnom za rezervacije, ali i s obiljem korisnih informacija. Navodimo samo nekoliko zanimljivih i korisnih adresa:

www.vista.hu/tudta-e-erdekessegek-horvatorszagrol.html http://adriakalauz.hu/ www.horvatorszaginfo.hu www.adriatica.hu www.kekadria.hu www.adrialin.hu www.horvatorszag.lap.hu (u okviru portala www.startlap.hu) www.horvatorszag-utazas.lap.hu www.horvathotel.lap.hu www.horvatkemping.lap.hu www.horvatapartman.lap.hu www.horvatszigetek.lap.hu www.horvat-tengerpart.hu http://utazom.com/

Podstranice: http://horvatszigetek.lap.hu/solta_sziget/15892333 www.horvatorszag-nemzetiparkok.lap.hu www.pliticeitavak.lap.hu www.kornati-szigetcsoport.lap.hu www.pag.lap.hu www.dugi-otok.lap.hu www.vir.lap.hu www.cres.lap.hu www.krk.lap.hu www.vir.lap.hu www.mljet.lap.hu www.brac.lap.hu www.korcula.lap.hu www.isztria.lap.hu www.rijeka.lap.hu www.porec.lap.hu www.rovinj.lap.hu www.umag.lap.hu www.novi-vinodolski.lap.hu www.vodice.lap.hu www.zadar.lap.hu www.sibenik.lap.hu 138

www.primosten.lap.hu www.makarska.lap.hu www.split.lap.hu www.dubrovnik.lap.hu www.peljesac.lap.hu www.trogir.lap.hu www.kvarner.lap.hu www.crikvenica.lap.hu www.rab-sziget.lap.hu www.hvar.lap.hu

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su u2011. godini otputovali na odmor Mañarski državni statistički ured za 2011. godinu donosi sljedeće podatke (razlikuju se od podataka Mañarske turističke zajednice): U inozemstvo putovalo 1 dan boravilo u inozemstvu Više dana boravilo u inozemstvu

16 634 000 grañana//2010. – 16082000 11 299 000 grañana//2010. – 10786000 5 335 000 grañana//2010. – 5297000

Mañarski grañani u inozemstvu prosječno borave 3,2 dana te su u inozemstvu ukupno potrošili 534.618.000.000,00 HUF.

Putovanja mañarskih grañana u inozemstvo tijekom godine

Putovanja mañarskih turista tijekom godine (u postotcima) 36,4

40 35 30

25,8

28,5

21,8

15 10 5 0

1,9 1,4 2,1 3,1 3,3

4,9 1,7 4,6 5,7

7,5 8,2

Putovanja 8 5 9,2

Glavna putovanja 2,6 2,8

3,8 4,6 3,3

Iz priloženog se može zaključiti da mañarski grañani svoja putovanja u inozemstvo ostvaruju uglavnom tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna – 67,7%.

Broj stanovnika koji su odmor otputovali u inozemstvo i odmor proveli u svojoj zemlji U proteklih nekoliko godina prosječno 62,5% grañana odmor provodi u vlastitoj zemlji, 18,5% putuje u inozemstvo, a 19% putuje i u inozemstvo i u vlastitu zemlju.

139

Usporedni prikaz domaćih putovanja i putovanja mañarskih grañana u Hrvatsku od svibnja do rujna 35 30 25

Domaća putovanja

20 15

Putovanja u Hrvatsku

10 5 0 Svibanj

Lipanj

Srpanj

Kolovoz

Rujan

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. godini U posljednjih nekoliko godina, mañarski državni zavod za statistiku ne prati organizirana putovanja svojih grañana u inozemstvo, tako da nemamo točne podatke o putovanjima po destinacijama. U mañarskoj javnosti i u stručnim krugovima o Hrvatskoj se govori kao o najtraženijoj inozemnoj destinaciji kada je riječ o putovanju na godišnji odmor.

Omjer organiziranih i individualnih prometa za najomiljenije destinacije Prema dostupnim podacima, može se ustvrditi da mañarski turisti u Hrvatsku najviše dolaze individualno, izmeñu 75% i 80%, a putničkim agencijama dolazi ih 20%do 25%.

Kojim su se prijevozom u 2011. Mañari koristili pri odlasku na godišnji odmor Mañarski turisti, ako se radi o obiteljima, u inozemstvo najradije putuju automobilom, a za udaljenije destinacije koriste zrakoplov. Sve su više traženi low cost letovi, kojima se „otkriva Europa”. Početkom 2012.godine, nacionalni zrakoplovni prijevoznik „MALEV” završio je u stečaju. Jedna od posljedica je smanjen promet u budimpeštanskoj zračnoj luci, manji broj redovitih linija, ali nešto veći broj chartera.

Koji način organiziranja odmora i bukiranja su Mañari preferirali pri odlasku na godišnji odmor u 2011. Organizaciju glavnih putovanja 20% mañarskih grañana u cijelosti prepušta putničkim agencijama, 53,2% grañana samostalno organizira putovanja, u 37,1% slučajeva djelomično se koriste usluge putničkih agencija, dok 9,7% putovanja organiziraju različite institucije (škole, klubovi i sl.). Kada se govori o organiziranom prometu u 2011. godini, može se uočiti znatan porast bukinga puteminterneta. Takoñer, može se uočiti da mañarski grañani gube povjerenje u domaće turoperatore i sve se češće odlučuju za poznate brandove, kao što su Neckermann, Tui i OTP Travel.

Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Posljednje istraživanje pokazuje kako je u inozemnim hotelima boravilo 29,5% mañarskih grañana, u apartmanima 17,7%, kod rodbine i prijatelja 16,6%, u pansionima 8,5%, u privatnom smještaju 7,8%, u youth i omladinskim hotelima 5,9%, u kampovima 2,8%. Meñutim, slika o Hrvatskoj je nešto drukčija; organizirano se najviše traži hotelski smještaj, zatim apartmani i privatni smještaj, dok individualni putnici traže privatni smještaj.

140

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja – 2011. siječanj─prosinac MOTIVACIJA Odmorišni turizam/od kojega Posjet rodbini, prijateljima Zdravstveni turizam Poslovni turizam/od kojeg Konferencijski turizam Turistička motivacija UKUPNO Studije Shopping Posao Ostalo UKUPNO

BORAVILI 1 DAN BROJ ODLAZAKA – 3134000 1283000 150000 265000 18000 3399000 122000 5630000 1980000 169000 11299000

BORAVILI VIŠE DANA BROJ ODLAZAKA – 4033000 1698000 18000 610000 78000 4644000 74000 66000 526000 25000 5335000

Izvor: KSH – mañarski zavod za statistiku

Prosječni proračun i potrošnja po putovanju MOTIVACIJA

Odmorišni turizam/od kojeg Posjet rodbini, prijateljima Zdravstveni turizam Poslovni turizam/od kojeg Konferencijski turizam Turistička motivacija UKUPNO Studije Shopping Posao Ostalo UKUPNO

BORAVILI 1 DAN BROJ ODLAZAKA – milijun HUF 13 909 5 531 726 3 336 154 17 246 152 75 646 8 558 1 476 103 078

BORAVILI VIŠE DANA BROJ ODLAZAKA – milijun HUF 290 157 61 265 2 017 81 361 11 443 371 518 20 473 6 431 32 115 1 003 431 540

Izvor: KSH– mañarski zavod za statistiku

Neke obilježja mañarskih turista koji dolaze u Hrvatsku (prema anketi „Tomas”, koju provodi Institut za turizam)

Mañarski turisti u Hrvatskoj u prosjeku troše 46,57 eura na dan. U Hrvatsku dolaze pretežno individualni gosti i to automobilom. Osnovni motiv dolaska je odmor i opuštanje. Rjeñe od prosjeka idu u restorane, češće samostalno pripremaju sve obroke. Veoma mali broj gostiju stariji su od 50 godina. Dobro poznaju hrvatske prilike. Osobna sigurnost ocjenjena je visokom ocjenom.

Opći pregled organizatora putovanja na tržištu Udruga mañarskih putničkih agencija – MUISZ (www.muisz.com) okuplja oko 250 putničkih agencija (od 1150 koliko ih je u Mañarskoj registrirano). Predsjednik – Gabriella Molnar (molnar@blaguss.hu) Turoperatori (specijalisti za Hrvatsku), turoperatori s dominantnom hrvatskom ponudom i turoperatori s više zastupljenom hrvatskom ponudom: 141

Adriatica Net / specijalist za Hrvatsku

www.adriatica.net tanja.duilo@adriatica.net

Ivan Gadže Tanja Duilo

Adriagate Utazási Iroda Kft. / nova agencija (od 19. travnja 2012.) Andora Utazási Iroda

www.adriagate.com info@adriagate.com erika.bencze@adriagate.com

Erika Bencze Zvjezdana Agatić

www.andora.hu andoratura@andora.hu www.autoclubtravel.hu nora.kalocsay@autoclubtravel.hu www.budaguide.hu igor@budaguide.hu www.campusclub.hu ili www.utazas.info info@campusclub.hu dalibor.peter@campusclub.hu www.cartour.hu info@cartour.hu seresgabor@cartour.hu www.deltatravel.hu info@deltatravel.hu (ljeti) info@sionline.hu (zimi) www.dertour.com www.dertour.hu katalin.wilberding@dertour.hu www.fehervartravel.hu info@fehervartravel.hu www.guest.hu guestzrt@guest.hu beata.balazsi@guest.hu www.go4.hu zsolt.benson@go4.hu www.ibusz.hu outgoing@ibusz.hu www.intersi.hu katalin@intersi.hu www.istria.hu istria@istria.hu aniko@istria.hu www.isztria-pecs.hu info@isztriatours.hu www.volantourist.hu sopron1@volantourist.hu www.kompas.hu zseljko.balazs@kompas.hu

Andras Szűcs

www.lagrotta.hu snjezi@lagrotta.hu

Snježana Perušić Mariann Bányász

www.martontravel.hu booz@martontravel.hu www.neckermann.hu veronika.bekefi@neckermann.hu toth.szilvia@neckermann.hu www.otptravel.hu info@otptravel.hu gyveres@otptravel.hu

Mária Boóz

Autóklubtravel Budaguide Campus Club

Car Tour / dominiraju hrvatski programi Delta Travel Group

Dertour

Fehérvár Travel/ samo kružna putovanja Guest Utazási Iroda

GO4 Travel Ibusz Intersí Utazási Iroda Istria '94 Tours

Isztria Tours / specijalist za Hrvatsku Kisalföld Volántourist Kompas / dominiraju hrvatski programi La Grotta / dominiraju hrvatski programi Márton Utazási Iroda Neckermann

OTP Travel

142

Miklós Czeiszing Nóra Kalocsay Igor Rus Peter Dalibor

Gabor Bajna Gabor Seres Gábor Lukács

Katalin Wilberding

Péter Ribi György Badacsonyi Beáta Balázsi Zsolt Benson Dimitrula Ziszidisz Katalin Klein Anikó Straub László Szabó Ana Katics Vilmos Horváth Éva Köves Zseljko Balázs

dr. Veronika Békeffy Szilvia Tóth Judit Molnar Gyöngyi Veres

Quaestor Travel

www.quaestor.hu balazs.vegh@quaestor.hu

Balázs Végh

Szervíz Iroda / samo kružna putovanja

www.szerviziroda.hu i.bardos@szerviziroda.hu szerviziroda@chello.hu www.tensi.hu mmolnar@tensi.hu www.travelsmart.hu marketing@travelsmart.hu www.terra-utazas.hu csaba.csakany@tui.hu eszter.rajkay@tui.hu www.unitravel.hu dajka.orsolya@unitravel.hu

István Bárdos

www.vista.hu bianka.filipovics@vista.hu

János Kurucz Bianka Filipovics

Tensí Holiday TravelSmart TUI Magyarország Kft.

Unitravel

Vista Travel

Mónika Molnár Judith Erdei Csaba Csákány Eszter Rajkay Gábor Urbantsok Orsolya Dajka

Mañarski propisi obvezuju organizatore putovanja da polože kauciju, u skladu s planiranim prometom u tekućoj godini i to u dvjema kategorijama – 12% za organizatore putovanja koji u ponudi nemaju chartere i 20% za one koji ih imaju. Podatak o položenoj kauciji govori o opsegu poslovanja pojedinog organizatora putovanja. Popis mañarskih TO/TA prema aktualnom iznosu obvezatne kaucije za 2012. godinu (u zagradi promjene u odnosu prema prošloj godini – redoslijed i iznos): 1. kategorija – 20% za one koji organiziraju chartere: Neckermann (1) Ibusz (5) OTP Travel (6) Unitravel (7) Tensi (8) TUI Magyarország (23)

2.300.000.000,00 HUF (+400.000.000) 800.000.000,00 HUF (+100.000.000) 514.000.000,00 HUF 399.600.000,00 HUF 396.340.000,00 HUF (–33.660.000) 66.000.000,00 HUF (+6.000.000)

2. kategorija – 12% za one koji ne organiziraju chartere: Fehérvár Travel (1) 528.000.000,00 HUF (+90.000.000) Vista (3) 139.200.000,00 HUF (–16.800.000) Haris Travel Club (5) 108.000.000,00 HUF (+12.000.000) Car-Tour International (14) 54.000.000,00 HUF Cartour (18) 48.000.000,00 HUF (–13.680.000) Kisalföld Volán (20) 43.693.728,00 HUF (–9.330.312) Quaestor Travel (21) 43.200.000,00 HUF (–13.976.000) Kompas 20.400.000,00 HUF (–7.200.000) Magyar Autóklub 19.860.000,00 HUF (+1.285.000) La Grotta 16.800.000,00 HUF Istria 94. Tours 5.000.000,00 HUF Isztria Tours 5.000.000,00 HUF Unitravel 5.000.000,00 HUF Turistički internetski portali kojima se mañarski turisti služe za organiziranje svojih putovanja, znači i kao izvor podataka, ali i kao „zamjenu” za putničku agenciju: 1. www.go.hu 2. www.hurra-nyaralunk.hu 3. www.iranymagyarorszag.hu 4. www.c-travel.hu 5. www.booking.hu 6. www.belfoldiutazas.hu 143

7. www.reise.info.hu 8. www.vendegvaro.hu 9. www.utisugo.hu 10. www.travelport.hu

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj MAĐARSKA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

apsol. 117369 72807 6971 43160 90730 128817 34080 85000 126688 137670 141413 238774 279825 318015 356139 403443 453395 402782 381202 370392 298359 297667 328106

Dolasci indeks 1989.=100 100 62 62 10 6 619 37 210 77 142 110 26 29 249 72 149 108 109 117 103 120 169 203 117 238 114 271 112 303 113 344 112 386 89 343 95 325 97 316 81 254 100 254 110 280

apsol. 749647 516900 63670 286290 625145 900243 217421 523000 759289 805238 813403 1403295 1553600 1732576 1905285 2092449 2405145 2196365 1984644 1933978 1594794 1604753 1746138

Noćenja indeks 1989.=100 100 69 69 12 8 450 38 218 83 144 120 24 29 241 70 145 101 106 107 101 109 173 187 111 207 112 231 110 254 110 279 115 321 91 293 90 265 97 258 82 213 101 214 109 233

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

144

DOLASCI I NOĆENJA MAĐARSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2011. 3.000.000 2.500.000 2.000.000 1.500.000 Dolasci Noćenja

1.000.000 500.000 0

DOLASCI MAĐARSKIH TURISTA PO MJESECIMA 180000 160000 140000 2004. 120000

2005.

100000

2006.

80000

2007.

60000

2008. 2009.

40000

2010.

20000

2011.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja tijekom 2011. godine Hrvatska je u odnosu prema prethodnoj godini bila nešto snažnije zastupljena u programima mañarskih turoperatora, no valja istaknuti da je organizirani promet prema našoj zemlji znatno manjeg opsega od individualnog. Opseg organiziranog prometa u 2011. po svakom praćenom organizatoru putovanja Magyar TUI La Grotta

15193 osobe 9058 osoba

–3,66% +1,38%

145

Neckermann 6045 osoba +51,6% Kompas 3000 osoba +50% Adriatica.net 2155 osoba –10% CampusClub 2100 osoba –20% Istria 94 1321 osoba –2% (ujedinili se sa Adriatica Kft) Autoclub Travel 608 osoba +60% Budaguide 598 osoba –3% Vista 452 osobe –12% Ostali ne dostavljaju svoje podatke (Ibusz, OTP Travel, Car Tour).

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na tržištu Organizatori putovanja kao prednosti hrvatske turističke ponude uglavnom navode blizinu destinacije, dok o visokim cijenama hrvatskih hotela govore kao o glavnom nedostatku.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Dolasci mañarskih turista po županijama – 2011.

Način prijevozakoji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Kao i svih proteklih godina, mañarski turisti su u Hrvatsku uglavnom putovali osobnim automobilima i autobusima, rijetko vlakom, a najmanje zrakoplovima.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Ni protekle godine nije bilo chartera.

Autobuseri u 2011. godini Klasičnih autobusera za Hrvatsku, koji bi i sami organizirali putovanja, u Mañarskoj nema. Uglavnom turoperatori angažiraju autobusne prijevoznike u skladu sa svojim planovima i potrebama.

Individualci u 2011. ─ prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta na tržištu Individualci uglavnom kaonašu prednost navode prirodne ljepote, vrijedne kulturne i povijesne spomenike, atraktivne programe na destinacijama, kvalitetne autoceste i laganu dostupnost destinacija. Glavni nedostaci su porast cijena, osobito omjera „vrijednosti usluge i cijena”. 146

Vrsta smještaja kojom su se Mañari koristili u Hrvatskoj MAĐARSKI TURISTI U OBJEKTIMA ZA SMJEŠTAJ 2010. MAĐARSKA TURISTI NOĆENJA

INDEKS TURISTI NOĆENJA

UKUPNO STRANI TURISTI NOĆENJA

UKUPNO U % TURISTI NOĆENJA

HOTELI

65219

261747

98,30

97,54

4132 3 3

14911372

1,58

1,76

APARTHOTELI

516

2646

76,67

103,97

24881

133273

2,07

1,99

TURISTIČKA NASELJA

14021

81944

92,60

90,05

434573

2790433

3,23

2,94

APARTMANI

10254

63501

98,11

95,10

145788

1016577

7,03

6,25

KAMPOVI I KAMPIRALIŠTA

44126

234829

92,48

93,9

2062326

13793118

2,14

1,70

HOSTELI

1633

4398

84,13

79,04

133936

434272

1,22

1,01

PRIVATNE SOBE

136616

826804

100,85

102,93

2680684

19397899

5,10

4,26

OSTALI OBJEKTI

25282

128884

122,51

120,07

989605

3939435

2,55

3,27

UKUPNO

297667

1604753

99,77

100,62

10604116

56416379

2,81

2,84

Izvor: Državni zavod za statistiku

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće biraju; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Mañarski turisti najviše traže izlete brodom, obilaske nacionalnih parkova i kulturnih znamenitosti; rado se pojavljuju na atrakcijama koje se organiziraju na destinacijama.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini S obzirom na trenutačno gospodarsko stanje teško se može očekivati veći porast broja putovanja na godišnje odmore – prema provedenim anketama većina grañana još ne planira dulja putovanja u inozemstvo. Odluke će se donositi u posljednji trenutak, čemu doprinose i brojne last minute ponude organizatora putovanja.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012. godine Sva istraživanja (uglavnom ankete) pokazuju daće Hrvatska za mañarske grañane ponovno biti najtraženija inozemna destinacija kada je riječ o godišnjim odmorima u inozemstvu.

Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Situacija u Grčkoj nije utjecala na planove mañarskih turista te je ta destinacija i dalje, nakon Hrvatske, druga „morska” destinacija po popularnosti.

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2012. godini U 2012. godini, zbog opće gospodarske krize i prodaje puteminterneta, mogući su stečajevi i zatvaranje pojedinih mañarskih agencija.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske na tržištu Već dulje godina (od 2000.) Hrvatska je za mañarske grañane najvažnija inozemna destinacija, a rezultati svih dosadašnjih istraživanja o glavnim putovanjima u godini, pokazuju kako će tako biti i dalje.

147

Ugled Hrvatske u Mañarskoj nije se mnogo promijenio u odnosu prema 2011. – Mañari smatraju kako je Hrvatska prelijepa, atraktivna, zanimljiva, poznata, susjedna, lako dostupna, prijateljska, gostoljubiva, ali i sve skuplja destinacija. Takvo mišljenje je posljedica i pada kupovne moći Mañara, tj. deprecijacije domicilne valute.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2012.godini U 2012.godini mogao bi porasti broj dolazaka i noćenja iz Mañarske, ako se osjete učinci vladinih mjera koji pogoduju srednjem i gornjem sloju mañarskog društva – sloju koji najviše putuje u inozemstvo. Najnovije istraživanje za sezonu 2012. Mañarska nacionalna turistička organizacija i ove je godine u travnju provela istraživanje o planiranim putovanjima mañarskih grañana, na reprezentativnom uzorku (1000 ispitanika):

35% kućanstava ove godine planira 1,33 putovanja u glavnoj sezoni – od kojih 72% planira putovati u domovini (62% samo u domovini, 28% samo u inozemstvu i 10% i u domovini i u inozemstvu) 7% još nije donijelo odluku o putovanju 55% planira putovati tijekom srpnja (31,2%) i kolovoza (23,9%) te na putovanju provesti 5,37 noćenja i potrošiti 102.000 HUF (po osobi 35 000 HUF ili na dan 8 000 HUF) Najviše grañana planira u domovini putovati na Balaton (41,4%, ostale domaće destinacije manje od 8% – na primjer samo 4,9% planira putovanje u Budimpeštu) Motivi putovanja; ljetovanje i odmor 76,3%, zatim slijedi posjet rodbini 9,5%, wellness 5,1%, razgledanje grada 4%, toplice 3,4% itd. Grañani koji kane putovati u inozemstvo (naveli su 24 države) planiraju putovati: 13,1% (najviše) u Hrvatsku, 12,3% u Rumunjsku (posjet rodbini, inače od 1,4 milijuna stranih gostiju koji posjećuju Rumunjsku 36,1% su Mañari), 9,7% u Austriju, 9,1% u Grčku, 8,4% u Italiju, 5,3% u Španjolsku, 5,1% u Njemačku, 4,8% u Bugarsku, 2,1% u Tursku, 1,4% u Egipat, 1,3% u Francusku 0,7% u Cipar, 0,7% na Maltuitd.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini Za očekivati je kako će se omjer individualnih i organiziranih putovanja neznatno promijeniti u korist individualnih putovanja, glavni razlog su veći troškovi života i daljni porast korištenja interneta.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Veći organizatori putovanja su u svojim katalozima proširili ponudu za Hrvatsku – očekuje se repozicioniranje na tržištu i porast putovanja na bliže destinacije.

Prognoza rezultata organizatora putovanjau 2012. godini Organizatori putovanja su još pesimisti i očekuju daljnji pad ili, eventualno, zaustavljanje pada broja putovanja.

Zrakoplovni charteri u 2012. godini Ni ove se godine ne očekuje pokretanja chartera.

Autobuseri u 2012.godini Turistička agencija LaGrotta (www.lagrotta.hu) i ove godine, poglavito za svoje goste, u ljetnoj sezoni pokreće autobusne linije od 8. lipnja do 22. rujna. 2012., prema Istri i Kvarneru te Dalmaciji.

148

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Nažalost, kako postoji velika neizvjesnost u vezi s gospodarskim kretanjima u 2012.godini, o 2013.u turističkom svijetu nitko još ne razmišlja. No, očekuje se da će Hrvatska ostati najtraženija inozemna destinacija za mañarske grañane, a najveću konkurenciju naša će ponuda imati u domaćem turizmu. Mañarska turistička organizacija snažno oglašava „odmor kod kuće”, a sve su snažnije i kampanje konkurenata (Tunis, Turska).

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2013. godini Prema najavama predstavnika mañarske vlade te opreznim predviñanjima ekonomskih stručnjaka, 2013.godina mogla bi donijeti oporavak mañarskog gospodarstva, što bi se u svakom slučaju moglo odraziti i na veći broj putovanja na godišnje odmore u inozemstvo. No, uzimajući u obzir sadašnja gospodarska kretanja i stanje u svijetu i Europi, teško je donositi preciznije procjene.

Mjere koje bi u 2013. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja i mañarskih turista Utjecati na hotelijere da ne podižu cijene bez opravdanih razloga, najčešći je savjet mañarskih turoperatora. Mañarski organizatori putovanja upozoravaju i na probleme u vezi s preranim stopbukingom.

149

NIZOZEMSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje: konstitutivna monarhija Površina: 41526 km² kopna mora i voda Najveći gradovi: Amsterdam Rotterdam Den Haag Utrecht Eindhoven Almere Tilburg

33 883 km² 7 643 km²

799044 617347 501725 316448 217120 193303 206895

Glavni grad Kraljevine Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Hagu.

Opća gospodarska obilježja Nizozemsku odlikuje prosperitetno i otvoreno gospodarstvo, koje u velikoj mjeri ovisi o vanjskoj trgovini. Obilježja nizozemskoga gospodarstva su stabilni industrijski odnosi, umjerena nezaposlenost i još relativno niska inflacija, ali i važna uloga Nizozemske kao transportne države. Nizozemska je meñu vodećim europskim zemljama kad je riječ o privlačenju izravnih stranih ulaganja – osobito iz Belgije, Njemačke, Francuske, Engleske i SAD-a. Najvažnije industrijske grane su prerada prehrambenih proizvoda, kemijska industrija, prerada naftnih derivata i proizvodnja elektronike.Kao i većina zapadnoeuropskih zemalja, Nizozemska u posljednjih nekoliko godina bilježi usporavanje gospodarskog rasta, a od početka 2012. je i službeno u recesiji.

150

BDP – aktualno stanje Prema podacima Nizozemskog statističkog zavoda, BDP je u 2009. iznosio 572 milijardi eura, sa stopom rasta od zabrinjavajućih – 3,5%, dok je u 2010. iznosio 588,4 milijardi eura, sa stopom rasta od 1,7%. Godina 2011. završila je s pesimističnim perspektivama – nakon posljednja dva kvartala u kojima je zabilježen pad gospodarske aktivnosti (– 0,4% i – 0,7%), smatra se da je Nizozemska ponovno u gospodarskoj krizi. Inače, BDP je u 2011. godini iznosio610 milijardi eura, sa stopom rasta od 1,2%.

Postotak nezaposlenosti U 2010. godini nezaposleno je bilo426000 Nizozemaca (5,4%), a u 2011. bilo ih je 419 000 (takoñer 5,4%).

Prosječna plaća Prosječna plaća zaposlenika u 2010. godini bila je 32500 eura na godinu (bruto godišnja plaća s regresom za godišnji odmor), isto kao i godinu prije. Plaće su u 2011. rasle minimalno (na 33000 eura). Propisani minimalni osobni dohodak za osobu stariju od 23 godine u 2011. iznosio je 1424 eura na mjesec (neto iznos od 1150 eura).

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2010. godini iznosila je 1,3% (1,2% u 2009.).U 2011. inflacija počinje rastite je iznosila 2,3%. U prvom kvartalu 2012. godine inflacija je bila 2,5%.

Vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinska bilanca u 2011. bila je pozitivna, u iznosu od40,3 milijardi eura. Pozitivna bilanca u razmjeni s ostatkom eura bila je na razini od 107,9 milijardi eura, dok je bilanca u odnosu prema zemljama izvan EU bila negativna (–67,6 milijardi eura).

Stanovništvo Prema procjenama Nizozemskog statističkog zavoda, u 2011. godini u Nizozemskoj ježivjelo 16655799 osoba (8412317 žena i 8243482 muškaraca):

0-20 godina: 20-40 godina: 40-65 godina: 65-80 godina: 80+ godina:

23,5% 25,0% 35,9% 11,6% 4,0%.

Premaposljednjim podacima o broju stanovnika (koji uvijek nisu do kraja statistički obrañeni), u svibnju 2012. godine Nizozemska je imala 16735 661 stanovnika.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Kao i gotovo sve druge europske zemlje, Nizozemska joštraži izlaz iz gospodarske krize. U veljači 2012. Nizozemski ured za analizu ekonomske politike (Centraal Plaanbureau CPB) objavio je da je zemlje u recesiji. Za 2012. CPB očekuje pad BDP-a od 0,5%, a vrlo spor gospodarski rast tek od druge polovice 2012., uz pad potrošnje i porast nezaposlenosti (na razinu od 5,25%). Očekuje se daće javni dug do kraja 2012. godine porasti na 406 milijardi eura, što je 66% BDP-a, tj. prosječno 24430 eura duga po stanovniku. Tijekom izrade novog „paketa mjera štednje”, pala je nizozemska vlada. „Paket” je ipak prihvaćen, zahvaljujući potporioporbenih stranaka. Utjecaj oporbe osjetan je u ublaživanju rezova koji utječu na kupovnu moć stanovništva. NIPO je početkom 2012. procijenio da se kriza ipak neće toliko osjetiti na turističkim putovanjima. Bit će ih možda manje, bit će kraća, ali Nizozemci će i dalje odlaziti na odmor. Očekuje se manje putovanja u 151

daleke krajeve te manje kratkih putovanja. „Veliki godišnji odmor”, tj. ljetovanje i dalje je nezaobilazno za 75% Nizozemaca. Očekuje se više odmora u vlastitoj zemlji, ali i odlazaka na Sredozemlje (osim Egipta, Tunisa i Grčke). Na odmoru će se trošiti manje.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Televizijske postaje Državna televizija Nederland 1 Nederland 2 Nederland 3 Komercijalni televizijski programi RTL 4 RTL 5 RTL 7 RTL 8 Veronica SBS 6 Net 5 Dnevni tisak – nacionalna izdanja De Telegraaf Volkskrant Algemeen Dagblad NRC Handelsblad Trouw NRC.Next

naklada 648958 naklada 262183 naklada 442962 naklada 200723 naklada 106440 naklada 82338

Besplatne dnevne novine – distribuiraju se u sredstvima javnog prijevoza Spits naklada 382273 Metro naklada 485124 Najvažniji izdavači regionalnih dnevnih novina GPD naklada svih izdanja 1723371 Wegener naklada svih izdanja 815771 Boom Uitgevers naklada svih izdanja 437390 Najvažniji izdavač tjednog tiska Wegener

naklada svih 225 izdanja 8600000

Najvažniji časopisi s turističkom tematikom Columbus Magazine National Geographic Traveler Meridian Travel!

45 000 izlazi 5 puta na godinu 42 446 izlazi dvomjesečno 20 000 izlazi dvomjesečno

Najvažniji izdavač tiska s turističkom tematikom je ANWB media s izdanjima Kampioen 3 560 899 mjesečnik Op Pad 33 496 izlazi 8 puta na godinu Reizen 47 812 izlazi 11 puta na godinu Waterkampioen 36 790 izlazi 20 puta na godinu Kampeer & Caravan Kampioen 100 336 mjesečnik Promotor 31 628 izlazi 10 puta na godinu Najvažnije internetske stranice s turističkom tematikom www.opreisgids.nl www.anwb.nl 152

www.oppad.nl www.reizen.nl www.columbusmagazine.nl www.volkskrant.nl/reizen www.vakantie.nl www.elsevier.nl/web/Dossiers/Reizen.htm www.ad.nl/reizen www.telegraaf.nl/reiskrant/ www.droomplekken.nl

Društveni mediji Uz društvenu mrežu Facebook (kojom se koristi 4,9 milijuna Nizozemaca), Nizozemska ima i vlastitu društvenu mrežu Hyves, s 9,6 milijuna korisnika. Nizozemska je takoñer na prvomu mjestu po broju korisnika Twittera i Linkedina.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su u 2011. godine otputovali na odmor U 2011. godini na godišnji je odmor barem jedanput otputovalo 12,8 milijuna Nizozemaca, što je 82% stanovništva (1% više nego u 2010. godini). Od 2005. godine taj je broj relativno stabilan.

Broj stanovnika koji su u 2011. godine otputovali u inozemstvo i odmor proveli u zemlji Od 12,8 milijuna ili 82% Nizozemaca koji su prošle godine barem jedanputotputovali na odmor9,9 milijuna (63%) provelo je godišnji odmor u inozemstvu. U inozemstvo jeputovalo 17,6% Nizozemaca. U domovini je odmor provelo 53% stanovnika (8,3 milijuna).

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. godini Destinacija 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Njemačka (+) Francuska (+) Belgija (‒) Španjolska (+) Austrija (+) Italija (‒) Velika Britanija/Irska (+) Turska (+) Grčka (‒) SAD (‒) Ostale zemlje

Broj dolazaka 3325000 2951000 1972000 1773000 1176000 1009000 992000 823000 588000 368000

% 2011.

% 2010.

18 16 11 10 6 5 5 4 3 2 20

18 15 11 9 6 5 5 4 3 2 22

Redoslijed najtraženijih destinacija ostao je isti kao u 2010. godini.

Omjer organiziranog i individualnog promet za najomiljenije destinacije U inozemstvo je ostvareno 75% putovanja uz potpuni ili djelomični udjel organizatora putovanja (13,2 milijuna putovanja). Kod 25% individualnog prometa, 15% turistaunaprijed rezervira smještaj, a 10% planira smještaj naći na licu mjesta.

153

Komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Komparativne prednosti najomiljenijih destinacija su u bogatstvu i raznolikosti ponude koju pružaju gostima iz Nizozemske, uz odličnu prometnu povezanost svim vrstama prijevoznih sredstava. Sve zemlje u prikazanoj tablici imaju stabilne i uhodane kanale prodaje putem mreže nizozemskih turoperatora. Ni jedna od vodećih zemalja nije zabilježila dramatičnijegospodarske ili političke potrese, što bi kod Nizozemaca stvorilo osjećaj nesigurnosti i neprivlačnosti destinacije.Nedostatak Turske ili Grčke je taj što su obje izrazito destinacije u koje se putuje zrakoplovom, no uvoñenjem mnogobrojnih charterskih linija te„otvaranjem neba” za low cost kompanije, uz povoljne cijenezrakoplovnih paketa, problem udaljenosti je riješen.

Kojom vrstom prijevoza su se u 2011. Nizozemci služili pri odlasku na godišnji odmor Iako je za putovanja u inozemstvo automobil i dalje najomiljenije prijevozno sredstvo, njegov udjel u ukupnom prometu pada od 2006. Prošle godine ostvareno je 9,7 milijuna putovanja automobilom (2% manje nego 2010. godine).Ipak, za putovanja u Hrvatsku osobni automobil ostaje bez konkurencije. Autobusom je na odmor otputovalo 4% Nizozemaca, jednako kao i vlakom. U 2011. ostvareno je 6,6 milijuna putovanja zrakoplovom (0,3 milijuna više nego u godini prije), što pokriva 34% tržišta.

Koji način organiziranja odmora i rezervacija su u 2011. Nizozemci preferirali pri odlasku na godišnji odmor Internet i dalje pokazuje trend rasta – 75% odmora rezervirano je online (3% više nego u 2010. godini). Rezervacije u agenciji (14%) i telefonom (8%) pale su za 2% u odnosu prema godini prije.

Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Nizozemci su se odlučivali za sljedeće smještajne kapacitete: hotel/motel 40% kamp 20% apartman 11% smještaj kod rodbine i prijatelja 11% ostalo 18%. Postotak smještaja u hotelima visok je zbog Turske, Grčke i drugih destinacija gdje se zrakoplovni prijevoz uglavnom kombinira s boravkom u hotelima. Tako visoko zanimanje za hotele ipak ne utječe na odluke Nizozemaca o ljetovanju u našoj zemlji te na smjer promocije Hrvatske,jer Nizozemci u našu zemlju putujuu prvome redu zbog smještaja u kampovima, mobilnim kućicama i apartmanima, a tek onda zbog hotela.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja

More, sunce i plaže City trips Upoznavanje prirodnih ljepota Posjet rodbini, prijateljima Zimski odmor (skijanje, snijeg) Kulturne znamenitosti i dogañanja Ostalo

19% 15% 10% 7% 6% 5% 38%

Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Prošle godine Nizozemci su na putovanja potrošili 15,16 milijuna eura, od toga 12,4 mil. eura u inozemstvu. Potrošnja u inozemstvu porasla je za 190 milijuna eura u odnosu prema godini prije. Prosječni proračun za putovanja po osobi tijekom jednog odmora u inozemstvu iznosio je 668 eura (u odnosu prema 663 eura u 2010. godini). Ukupna potrošnja u inozemstvu po osobi iznosila je 1254 eura. 154

Opći pregled organizatora putovanja na tržištu TUI NL s brendovima: Arke / Arkefly Holland International Kras.nl Robinson Promet – 1,5 milijardi eura Putnika – 1,4 milijuna 14,1% udjela u broju putnika na nizozemskom tržištu Thomas Cook Promet – 465 milijuna 10,3% udjela u broju putnika na nizozemskom tržištu OAD Reizen s brendovima: SRC-Cultuurvakanties (bus, fly/bus) Oad Incoming 100% u vlasništvu fam. Ter Haar Obrt – 430 milijuna 8,2% udjela u broju putnika na nizozemskom tržištu Sundio group Promet – 250 milijuna Putnika – ½ milijuna 6,8% udjela u broju putnika na nizozemskom tržištu

UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja u Hrvatskoj NIZOZEMSKA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

apsol. 299.343 19786 11917 16965 29809 25341 42000 64964 88286 72551 103595 125087 148140 179483 212090 243651 241856 264664 297318 296086 285257 286986

Dolasci indeks 1990.=100 100 7 7 60 4 142 6 176 10 85 8 166 14 155 22 136 29 82 24 143 35 121 42 118 49 121 60 118 71 115 81 99 81 109 88 112 99 100 99 96 95 101 96

apsol. 2465385 143505 105158 158681 284178 234153 377000 610936 696097 592192 900542 1058838 1204240 1496973 1690241 1910080 1938295 2030442 2334993 2424071 2244521 2223874

Noćenja indeks 1990.=100 100 6 6 73 4 151 6 179 12 82 9 161 15 162 25 114 28 85 24 152 37 118 43 114 49 124 61 113 69 113 77 101 79 105 82 115 95 104 98 93 91 99 90

Izvor: DZS

155

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

DOLASCI I NOĆENJA NIZOZEMSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2011. 3.000.000 2.500.000 2.000.000

Dolasci

1.500.000 1.000.000 500.000 0

DOLASCI NIZOZEMSKIH TURISTA PO MJESECIMA 160000 140000 120000

2004.

100000

2005 .

80000 60000

2006 .

40000

2007 .

20000

2008 .

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Za Hrvatsku ne postoje točni podaci o omjeru organiziranih i individualnih dolazaka iz Nizozemske, iako je na temelju podataka turoperatora moguće procijeniti da se taj omjer kreće u odnosu 60% naprema 40% u korist individualnih putovanja.

156

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2011. godini, uz vrhunsku specijaliziranu brošuru hrvatske turističke ponude I.D. Riva Toursa te katalog OAD Reizena, De Jong Intravakantie takoñer Hrvatsku predstavlja u posebnoj brošuri (prije sa Slovenijom) – ponuda je proširena dalmatinskim otocima i gastronomskim programima u Istri. Svi ostali veliki turoperatori nude Hrvatsku zajedno sa Slovenijom ili drugim zemljama:

Beter Uit kao i 2010. nudi Istru i Kvarner Happy Home u brošuri uvodi dodatnu ponudu apartmana i vila s bazenima na Kvarneru te u Dalmaciji Maaskrant Reizen uvodi ture po Dalmaciji i šire Neckermann širi ponudu u Dalmaciji OAD Reizen širi ponudu na sjevernu i južnu Dalmaciju Kras uvodi dvanaestodnevne ture po Dalmaciji; u jednu turu uključio je i posjet Zagrebu Solmar Tour u svojoj brošuri nudišest novih hotela, Istru i Opatiju Eurocult Lito nije Hrvatsku uvrstio u svoju tiskanu brošuru, nudi je samo putem interneta ANWB – tri nova putovanja (automobilom), novi kampovi NOVASOL – široka ponuda programa u Hrvatskoj Agro Reizen – uključio Dubrovnik u ponudu svoje nove ture.

Novosti s gledišta zastupljenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2011. godine U 2011. godini svi turoperatori koji su imali Hrvatsku u ponudi povećali su broj stranica u odnosu prema 2010. godini.Trend iz 2010. godine se nastavlja – ponuda se iz Istre (gdje je većina zakupljenih kapaciteta) proširila prema Kvarneru i Dalmaciji. Znatno se povećao broj autobusnih putovanja prema sjevernoj, srednjoj i južnoj Dalmaciji, sve do Dubrovnika. Boravak na otocima nudi se u daleko većem broju nego prijašnjih godina. Ponuda Gorskog kotara i istarskih ruralnih vila raste. Pojavljuju se posebni programi za mlade, u kojima je Pag najpoželjnija destinacija. Tvrtke koje se bave nautikom nude veći broj plovila.

Opseg organiziranog prometa u 2011. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Rezultati pojedinih turoperatora u prodaji Hrvatske tijekom 2011. godine bili su (u pravilu partneri ne daju apsolutne brojke, nego samo govore o tendencijama):

I.D. Riva Tours ostvario je nešto slabije rezultate nego u 2010. godini. OAD Reizen bio je vrlo zadovoljan ostvarenim rezultatima. Vri Uit je ponovno zabilježio mali rast. Vital 2000 bilježi pad od 8% u odnosu prema godini prije. De Jong Intra Vakantie bilježi bolje rezultate nego tijekom 2010. godine. VacanceSelect ponovno bilježili mali rast. Cilj im je bio stabilizacija tržišta. TUI je ostvario porast gostiju i prometa. KRAS je imao nešto više putnika. Vacancesoleil je ponovno zabilježio rast. Pharos Reizen bilježi 3% više putnika nego prethodne godine. Sunweb Vakanties B.V. bilježi nešto lošije rezultate nego prethodne godine. Bolderman bilježi porast broja putnika. Solmar Tour bilježi porast broja putnika. Sail Event bilježi porast broja putnika.

Ocjena je da su u 2011., još kriznoj godini, turoperatori nastojali sačuvati stečenamjesta i izbjeći velike padove. Velika je većina u tome uspjela i uglavnom su zadovoljni postignutim rezultatima.

157

Koje su prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja S gledišta organizatora putovanja i gostiju s nizozemskog tržišta komparativne prednosti hrvatskog tržišta su:

autentičnost doživljaja prirodne ljepote i zaštićeni okoliš kulturna baština veliki broj različitih kampova jak nautički potencijal bogata i različita gastronomska ponuda osjećaj sigurnosti prijateljsko ozračje.

Nedostaci koji se spominju su:

pomanjkanje obnovljenih smještajnih kapaciteta još relativno niski standard sadržaja u kampovima neujednačena kvaliteta infrastrukture i usluge udaljenost od Nizozemske visoke cijene hotelskog smještaja nedovoljno zabave i sadržaja za obitelji s djecom visoke cijene zrakoplovnog prijevoza, koje ograničuju last minute ponudu.

Razrada dolazaka i noćenja s nizozemskog tržišta po hrvatskim regijama Županija Istarska Primorsko-goranska Zadarska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska Ličko-senjska Grad Zagreb

Dolasci 2011. 137746 41781 24049 13847 21834 12369 9763 12098

2010. 138734 40493 24211 13619 21296 11968 9920 11565

Noćenja indeks 99 103 99 102 103 103 98 105

2011. 1464045 232580 200149 90279 124222 50865 36979 19791

2010. 1496585 223948 207184 77871 118451 48615 37012 20695

indeks 98 104 97 116 105 105 100 96

Izvor: Hrvatska turistička zajednica

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Pri dolasku u Hrvatsku kao prijevozno sredstvo najviše se koristi osobni automobil. Prema procjenama turoperatora, osobni automobil koristi se u više od 80% slučajeva. Zrakoplovni prijevoz ima blagu prednost pred autobusnim prijevozom, kojim se turisti najviše služe u predsezoni i posezoni. Nizozemci,uz redovite zrakoplovne linije Croatia Airlinesa i charterskim linijama u ljetnim mjesecima za Pulu i Split, često putuju i low cost zrakoplovnim kompanijama iz susjednih zemalja. Osobito učestalo koriste se zrakoplovnim vezama prema Hrvatskoj iz Njemačke (zračna luka Weeze) i Belgije (zračna luka Charleroi).

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Grupacija Sundio koja okuplja nekoliko nizozemskih turoperatora, poput Go Go toursa i Sunweba, u suradnji sa zrakoplovnom tvrtkom Transavia u srpnju i kolovozu letjela je u Zadar i Pulu, što je u 2011. godini, kao i nekoliko prethodnih godina, bila jedina charterska linija koja je povezivala Nizozemsku i Hrvatsku.

158

Autobuseri u 2011. godini Najvažniji autobuseri u 2011. godini bilisu: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras, Solmar, TUI, Van Biesen i Bolderman. Uz njih pojavljujuse i novi manji subjekti, kao što su OTC Tours i Govinda. Sve ture postavljene su im u predsezoni i posezoni. Prevladavaju klasični autobusni programi, koji u većini slučajeva uključuju Istru i Kvarner, ali šire se i prema Dalmaciji. Neki turoperatori uključili su Hrvatsku u putovanja koja obuhvaćaju nekoliko zemalja regije.

Individualci u 2011. – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Prednosti: odlična klima bogatstvo sadržaja odlične ceste i prometna povezanost ljubaznost i stručnost osoblja ljubaznost i gostoljubivost naroda sigurnost Nedostaci: kvaliteta smještaja nedovoljna prometna povezanost izmeñu otoka nedostatak zabavnog života za mlade nedostatak kampova u kontinentalnoj Hrvatskoj,osobito u Slavoniji, Baranji i Hrvatskom zagorju

Vrsta smještaja kojim su se koristili u Hrvatskoj Smještaj u hrvatskim kampovima prednjači po popularnosti meñu nizozemskim turistima. U kampovima je ostvareno 1557947 noćenja, što čini 67,4% svih ostvarenih noćenja Nizozemaca u Hrvatskoj.

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće koriste; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Nizozemski gosti za vrijeme boravka u Hrvatskoj najčešće koriste sljedeće sadržaje i aktivnosti:

plivanje i kupanje odlazak u restorane odlazak u shopping odlazak u slastičarnice, kafiće i slično razgledavanje znamenitosti šetnje u prirodi samostalni izleti uživaju u pasivnom odmoru odlazak na ples ili diskoklub izlet u nacionalne parkove posjet lokalnim zabavama vožnja brodicom vožnja biciklom posjet muzejima i izložbama posjet koncertima organizirani izleti tenis ronjenje jedrenje.

S navedenim sadržajima, nizozemski su gosti u pravilu zadovoljni. Nizozemci su gosti koji u načelu najviše cijene gostoljubivost i komunikaciju s lokalnim stanovništvom. U Hrvatskoj im se sviña opuštena atmosfera, živost na terasama kafića i restorana, lijepa priroda. Kod domaćina cijene poznavanje stranih 159

jezika iljubaznost. Sretni su kad pronañu besplatnu internetsku vezu. Smatraju da bi, osobito u većim kampovima, trebalo poraditi na osobnom pristupu gostu.Izbjegavaju velike hotele zbog manje intimne atmosfere nego što je to slučaj kod odsjedanja u malim obiteljskim hotelima.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Prema Gfk statistici, krajem 16-tog ovogodišnjeg tjedna Hrvatska je bila jedina mediteranska zemlja koja je bilježila porast rezervacija i to od 12%. Buking je sada u padu čak i za Tursku, koja je dobro „kotirala” sve do sredine travnja, ali je sada i ona doživjela kumulativni pad od 3,5%. Istodobno, Španjolska bilježi – 5%, Francuska –13,61%, Grčka –11%, Italija –6%, Portugal +5%. Ukupno, tržište putovanja Nizozemaca u minusu je od 5,34%. Takoñer, vrlo često rezultati praćenja organiziranog prometa mogu se prenijeti i na stanje individualnog prometa. Prošle su godine sve zemlje s kojima se usporeñujemo bile „u plusu”, no gospodarski problemi ostavili su trag na tržištu putovanja. Svi subjekti očekuju da će se buking popraviti u lipnju. Procjenjuje se da će tijekom 2012. godine Nizozemci ostvariti 33 milijuna duljihi kraćih odmora.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012. U poretku najomiljenijih destinacija neće biti znatnijih promjena u odnosu prema 2011. godini. Moguće je da će zbog vrlo povoljnih zrakoplovnih aranžmana u 2011. godini Turska prestići Veliku Britaniju i Irsku na ljestvici najomiljenijih destinacija, no u prilog potonjoj destinaciji idu Olimpijske igre, koje se tijekom ljeta održavaju u Londonu. Turističko tržište Grčke nastavlja s padom.

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2012. (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) ─ promjene u odnosu prema 2011. godini U odnosu prema 2011. godini, kad je riječ o prvima na tržištu i novim specijalistima, nema relevantnih promjena. Pojavilo se, kao i svake godine, nekoliko novih, manjih turističkih agencija koje će svoju ponudu ove godine obogatiti hrvatskim destinacijama.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Nizozemski gost svjestan je da je Hrvatska prelijepa i zanimljiva zemlja, u kojoj ima jošmnogoprostora za „otkrivanje”. Naše promidžbene poruke su ciljane i jasne, a svi mediji vrlo povoljno pišu o kulturi i prirodnoj baštini. Turoperatori su sve zadovoljniji ostvarenim rezultatima, a akcijama poput „Buy Croatia” još ih više vezujemo za zemlju. Unatoč recesiji koja je poremetila ovdašnje tržište, Hrvatska se izborila za stabilno mjesto na nizozemskom „turističkom nebu”. Naravno, teško se natjecati s Italijom, Francuskom i Španjolskom, ali za Nizozemce postajemo atraktivnaalternativa tim zemljama. Ističući naše sličnosti, ali i komparativne prednosti, možemo postići da broj nizozemskih gostiju, unatoč recesiji, raste iz godine u godinu.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2012. godini Procjena za 2012. godinu je da će Hrvatska iz Nizozemske zabilježiti 3% više dolazaka i 3% više noćenja nego u 2011. godini.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini (promjene u odnosu prema 2011.) Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2012. godini neće se znatnije promijeniti. Bit će oko 40% organiziranih i 60% individualnih gostiju. 160

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. (promjene u odnosu prema 2011.) Nakon što je dulje vremena I.D. Riva Tours bila jedini turoperator sa zasebnom brošurom za Hrvatsku, OAD Reizen se poveo za njihovim primjerom, ponudivši u 2003. godini automobilske, autobusne i zrakoplovne aranžmane prema našoj zemlji. U 2004. slijede De Jong Intra, Vrij Uit i Holland International, a većina ostalih turoperatora proširuje ponude za Hrvatsku u sklopu skupnih kataloga. Ipak, I.D. Riva Tours svake godine izdaje najveći i najbogatiji katalog posvećen samo Hrvatskoj. NOVASOL je u 2012. prvi put izdao posebnu brošuru „Hrvatske vile i apartmani” na 880 stranica, što je do sada najpotpunija brošura našeg privatnog smještaja na nizozemskom tržištu.Slično čini i OAD Reizen, tiskajući odličan katalog, ali na manjem broju stranica. De Jong International i Vrij Uit imaju kataloge u kojima su Hrvatska i Slovenija zastupljene zajedno, dok razni drugi turoperatori, poput Cycletours, Happy Home, Kras, Sunair, Kristal Reizen, Internatuur, Tent Travel/Euronature, Pharos Reizennude Hrvatsku u sklopuponude drugih europskih zemalja, ali na samo nekoliko stranica. Holland International (TUI) ima posebnu brošuru u kojoj su Hrvatska, Slovenija i Crna Gora, a Hrvatska je zastupljena na 118 stranica. Novi trendovi vezani su za aktivni turizam, npr. program na Effeweg.nl – „Istra by bike”. Autobuser Solmar, uz proširenu ponudu autobusnih aranžmana, od ove godine nudi i kombinaciju putovanja otocima, Kvarner izadarski arhipelag. Posebni programi za posebne ciljne skupine pretežno se kombiniraju s drugim zemljama (Slovenijom i Italijom) = Eurocullt-Lito, Agro Reizen, Beter Uit, TUI, KRAS – Bus, Pharosreizen (automobilski program). Ipak, više manjih turoperatora počinje nuditi ovakve programe, pa već sada postoje ponude vezane za aktivni odmor, sportski ribolov, biciklističke ture, otoke, zdravstveni i omladinski turizam. Primjerice,Xtravel nudi široku paletu smještaja za mlade na zadarskom području, osobito na otoku Pagu, dok Global cyclist, specijalist za biciklističke ture, reklamira Hrvatsku u posebnom prospektu. Svi turoperatori i putničke agencije nude mogućnost izravne rezervacije putem interneta, a velik broj malih turoperatora više uopće ne izdaje tiskane brošure.

Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2012. godini Izjave o rezultatima bukinga u prvom dijelu godine različite su, ali uglavnom pozitivne, što potvrñuje i službena Gfk statistika.U 2012. turoperatori planiraju male pozitivne pomake u odnosu prema prošloj godini, što za sada ostvaruju.Osjeća se znatan porast rezervacija u Dalmaciji – otoci postaju sve zanimljiviji, a Lika i Gorski kotar „sramežljivo” ulaze u brošure kampova i privatnog smještaja.

Thomas Cook – Vrij Uit – 15% bolji buking nego lani. De Jong Intra – buking je bolji nego tijekom 2011., kampovi se prodaju dobro, problem u Istri je stop bukinga alotmana u visokoj sezoni. TUI – Istra se prodaje odlično, rezervacije zrakoplova su izvrsne. Buking za Dalmaciju je nešto slabiji od očekivanja. Namjeravali su postaviti charterski let prema Splitu, od čega su ipak odustali i putnike za Split premjestili na charter Transavie. ID Riva Tours – 2% bolji buking nego lani. Vitaal 2000 – očekuju porast od 5%. Počinju s prodajom dubrovačke regije te proširuju program ponudom zdravstvenog i lovačkog turizma te hostelima. Sail Point – charterska tvrtka – 20% bolji buking nego lani. Sail Event – charterska tvrtka – najbolji buking od osnutka. Euro Yachtcharter– 8% manji buking. Go4camp – bolji buking nego lani. Roan – bolji buking nego lani. U Solarisu su postavili 20 novih mobil home kućica i 3 „glamping” smještajne jedinice. ACSI – nešto bolji buking nego lani. E-camp – veliki rast Kvarnera i Dalmacije, 10% rasta smještaja u istarskim kampovima. 161

Vakansoleil – Istru su već popunili, Dalmacija se prodaje dobro, iznimka je program Pag/Novalja. ANWB (kampiranje) – sva četiri kružna putovanja gotovo su puna, za razliku od 2011. kad su imali u planu tri putovanja, a ostvarena su samo dva. Hrvatska je u vrhu prodaje europskih destinacija, slijede Francuska i Španjolska. Za sada su „gubitnici” Grčka i Italija. Happy home – predsezona se dobro prodaje. Hrvatska je iznad prosjeka zasve zemlje. NOVASOL – bolji buking nego u 2011. godini. Interhome Vakantie – nešto bolji buking nego lani. Topic Travel – rade samo privatni smještaj, buking je bolji nego lani. Planiraju širenje programa na Hvar i Brač. Internatuur –buking je dobar, problem je stop bukinga (Istra). Najbolje se prodaje Koversada. Natutravel – rezultati slični onima iz 2011., čime su zadovoljni. Maaskant Reizen – 3 popunjena autobusa u predsezoni i 20% više putnika nego lani u isto vrijeme. Očekuju da će u njihovoj ponudi Hrvatska „zamijeniti” Italiju na tržištu. Effeweg – nešto manje putnika nego u 2011., ali putovanja u predsezoni u cijelosti su bukirana. Paulsma Reizen – buking je usporen zbog gospodarskog stanja. Pelikan – buking je usporen. GOGO/X-travel – manje putnika nego u 2011.

Zrakoplovni charteri u 2012. ─ broj, trajanje rotacija; polazišta i odredišta SUNDIO leti s Transaviom od 2. lipnja do 15. rujna, srijedom i subotom iz Rotterdama u Split. S njima će letjeti i gosti TUI-a za srednju Dalmaciju.TUI sa svojim charterom ArkeFly leti jedanput na tjedan iz Amsterdama u Pulu, od 12. svibnja do 29. rujna.Charteri Transavie za Split i ArkeFlya za Pulu ove su godine uvedeni prvi put.

Autobuseri u 2012. godini Najvažniji autobuseri i turoperatori koji nude i autobusne aranžmane u 2012. godini su: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras, TUI, Solmar Tour, Beter Uit Reizen, Effeweg, Van der Biesen Travel, Pelikan, Dalstra Reizen, Maaskrant Reizen, Peter Langhout Reizen i Bolderman. U 2011. godini autobusni aranžmani dobro su se prodavali, ali je u 2012. godini prodaja još bolja, bez obzira na to je li riječ o odlascima na jednu destinaciju ili o kružnim putovanjima u više regija.

Individualni promet u 2012. godini Individualni promet je nepredvidiv, jer ovisi o više čimbenika – vremenskoj prognozi, medijskim napisima, političkim dogañajima, gledanosti TV spotova, online i tiskovnom oglašavanju.Sudeći prema zahtjevima za slanje brošura, upitima u predstavništvu te posjećenosti naših internetskih stranica, može se zaključiti da će i ove godine dosta individualaca otputovati u Hrvatsku. Cijela oglasna kampanja Hrvatske turističke zajednice ove je godinedobro prihvaćena u cijeloj zemlji te ćemo za mnoge individualne goste ostati jedna od najomiljenijih kamping destinacija.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Prema procjenama stručnjaka,zemlja će početi izlaziti iz recesije u drugoj polovini 2014. godine tako da se u 2013. godini ne očekuju veća povećanja broja putovanja i turističkog prometa.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini U 2013. godini neće biti većih promjena vezanih za redoslijed najomiljenijih destinacija. Francuska i Njemačka će se kao i do sada boriti za prvo mjesto, a broj putovanja prema udaljenim destinacijama zasigurno se neće povećati. Više će se putovati uzemlje u kojima će euro „vrijediti više”, u zemlje koje su bliže Nizozemskoj te upolitički i gospodarski stabilne mediteranske zemlje. Očekuje se dodatno smanjenje broja putovanja u neke arapske zemlje, zbog nestabilne političke situacije i mogućih nemira.

162

Prognoze organizatora putovanja za 2013. godinu Organizatori putovanja smatraju da se u 2013. godini neće povećatibroj odlazaka na odmore. Destinacije će pojačati „borbu za svakog Nizozemca”.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2013. godini Svake godine hrvatska turistička ponuda obogaćuje se novim i obnovljenim smještajnim kapacitetima, raznovrsnim turističkim atrakcijama i programima.Kontinentalni dio zemlje učinio je velik pomakkad je riječ o turističkoj ponudi i smještaju, tako da će biti prisutniji u ponudi nizozemskih turoperatora. Postojeći turoperatori, koji više godina djeluju u Hrvatskoj, u 2013. godini će povećati broj zakupljenih kapaciteta i nastaviti se širiti prema jugu zemlje. Očekuje se i pojava novih, specijaliziranih turoperatora i agencija, koji će nuditi posebne programeribolova, bird watchinga, wellnessa, ronjenja... Broj nautičara ionih koji će odsjedati u privatnom smještaju, zasigurno će rasti. Postoje realni izgledi da se poveća i broj kampista, uz smanjenje broja naturista, jer sve više kampova napušta taj oblik boravka. Zbog gospodarske krize, ali i mogućih novih kriznih žarišta u svijetu, Nizozemci će više putovati u europske i bliže zemlje. Hrvatska će biti atraktivna alternativa Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Boljem ugledu zemlje svakako će pridonijeti i ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine. Sve bi to moglo utjecati na daljnje povećanje broja dolazaka i noćenja iz Nizozemske, unatoč recesiji i gospodarskoj krizi.

Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2012. godini uvedeno je dosta novih autobusnih putovanja, koja se prema izjavama turoperatora uglavnom dobro prodaju. Kako se povećava broj osoba starije dobi,s dosta slobodnog vremena i sredstava za putovanja, može se očekivati da će spomenuti segment u 2013. godini rasti. Turoperatori će predmetnoj ciljnoj skupini, koja je u stalnom porastu,osmislitii nove posebne programe. Ponuda kontinentalne Hrvatske, pogotovo smještaja u seoskim kućanstvima i kampova na seoskim gospodarstvima takoñer će se povećati, jednako kao i opseg nautičkih programa.

Mjere koje bi u Hrvatskoj trebalo poduzeti tijekom 2013. (mišljenja nizozemskih organizatora putovanja) Prema mišljenju organizatora putovanja,za porast prometa nužno je:

uvesti veći broj charterskih i low cost letova;turoperatori se još boje rizika koji sa sobom nosi uspostavljanje charterskih linija uvesti brodske linije„od otoka do otoka”, što može biti nova turistička atrakcija i omogućiti bolju punjenost otočnih smještajnih kapaciteta i dalje promicati ponudu aktivnog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj i dalje organizirati studijska putovanja agenata i specijalizirane poslovne radionice„Buy Croatia” u Hrvatskoj stalno podizati kvalitetu proizvoda i usluga nastaviti organizirati poslovne radionice u Nizozemskoj te specijalizirane prezentacije TZ županija i gradova za novinare i turističke specijaliste nastaviti s programima udruženog oglašavanja olakšati administrativne procedure vezane za pokretanje posla u Hrvatskoj te smanjiti rokove ishoñenja raznih dozvola omogućiti lakše i brže dobivanje radnih dozvola za radnike turoperatora koji su sezonski nazočni u Hrvatskoj.

163

NJEMAČKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje Političko ureñenje: Glavni grad: Uprava: Ustav: Predsjednik: Parlament: Predsjednica vlade: Nacionalni praznik:

demokratska, parlamentarna država od 1949. Berlin federacija 16 saveznih država Ustavni zakon (GG) od 1949. (s izmjenama) Joachim Gauck dvodomni parlament: Bundestag (Donji dom) – 622 člana, Bundesrat (Gornji Dom), 69 članova kancelarka Angela Merkel 3. listopada

Površina Površina Njemačke je 357123,50 km².

164

Najveći gradovi GRAD

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Berlin Hamburg München Köln Frankfurt am Main Stuttgart Düsseldorf Dortmund Essen Bremen Hannover Leipzig Dresden Nürnberg Duisburg

Broj stanovnika 2011. 3459218 1799448 1410259 1024119 671664 581092 586217 581308 576259 550.468 525787 520862 523807 503673 491931

Broj stanovnika 2000. 3382169 1707901 1236370 962884 650055 585604 571030 598840 614861 549357 523147 519710 495424 492425 535250

Savezna država

Berlin Hamburg Bayern Hessen

Bremen

Opća gospodarska obilježja Valuta: Bruto nacionalni dohodak 2010.: BDP stopa rasta za 2010.:

1 euro = 100 centi 2.570,8 mlrd. eura +3,0% (2008.; +1%, 2009.; –4,5%, prognoza za 2011.; +3,0%*) 1.289,16 mlrd. eura 1.157,74 mlrd. eura automobili i automobilski dijelovi, strojevi, kemijski proizvodi

Izvoz 2011.: Uvoz 2011.: Važni izvozni proizvodi: * Podatak DESTASTIS-a, sredina svibnja 2012.

BDP po stanovniku BDP po stanovniku iznosi oko 33754 eura.

Stopa nezaposlenosti Broj nezaposlenih – 3,028 mil. (stanje ožujak 2012.), stopa: 7,2%. – (2010. stopa 8,1%).

Prosječna plaća 3311 euro bruto (stanje 2011.) – Izvor: Destatis 2011.

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2011. godini iznosila je 2,3%.

Bilanca Meñunarodni monetarni fond procjenjuje gospodarski rast u 2011. na +3,0%, uz daljnji pad broja nezaposlenih.

Stanovništvo Broj stanovnika: Od toga Nijemci: Stranci Žensko stanovništvo: Muško stanovništvo:

81751602 (stanje: 31. prosinca 2010.) 74552700 7198900 41639200 40112400 165

Samci: Oženjeni: Rastavljeni i udovci: Naseljenost: Vjerska pripadnost:

34256800 35279100 12266300 230 stanovnik po km² kršćani 58% (katolici 29,0%, protestanti 29,0%) muslimani 2,3%, bez konfesije 37,6%, ostali 2,1%

Makroekonomski pokazatelji po saveznim državama Savezna država Berlin Bremen Sachsen-Anhalt MecklenburgVorpommern Sachsen Brandenburg Thüringen Nordrhein-Westfalen Hamburg Niedersachsen Saarland Schleswig-Holstein Hessen Rheinland-Pfalz Baden-Württemberg Bayern

Broj nezaposlenih ožujak 2012. 224934 37094 149072 114899 230802 148534 108417 740824 72005 273525 33926 106545 181911 114595 224094 229800

Nezaposlenost u Njemačkoj (savezne pokrajine)

166

Postotak nezaposlenih 2010. 13,0% 11,0% 11,1% 13,5% 10,8% 11,1% 9,2% 8,2% 7,8% 6,8% 6,6% 7,4% 5,8% 5,5% 4,0% 3,4%

Bruto dohodak /po stanovniku 26265 euro 40529 euro 21774 euro 21264 euro 22228 euro 21422 euro 21653 euro 29159 euro 48220 euro 25877 euro 28133 euro 25935 euro 35731 euro 25511 euro 31982 euro 34397 euro

BDP po stanovniku (savezne pokrajine)

MEDIJI I OGLAŠAVANJE Televizijski programi Prema TV Scope studiji instituta AGF/GfK (na osnovi dnevnog praćenja 5100 kućanstava), Nijemci u prosjeku svaki dan provedu 293 minute gledajući televiziju. Grafički pregled tržišnih udjela i gledanosti najvažnijih televizijskih postaja u Njemačkoj

Izvor: AGF/GfK

Javne postaje Postaja 3sat arte BR BR alpha

Logo

Grupacija ZDF, ARD, ORF, SRG

Klasifikacija D, A, CH

ZDF, ARD, France Télévisions ARD ARD

Kompletan program (D, F) Regionalna postaja Bayern (D) Obrazovni (D) 167

Das Erste DW

ARD ARD

Kompletan program (D) Vijesti iz svijeta, Vijesti (D)

EinsExtra Einsfestival EinsPlus

ARD ARD ARD

Vijesti (D) Filmovi i serije (D) Dokumentarni progra& Lifestyle (D)

hr-fernsehen KiKA

ARD ARD, ZDF

Regionalna postaja Hessen (D) Program za djecu (D)

MDR Fernsehen

ARD

NDR Fernsehen

ARD

Phoenix

ARD, ZDF

Regionalna postaja Mitteldeutschland (D) Regionalna postaja Norddeutschland (D) Vijesti, Politika i dokumentarci (D)

Radio Bremen TV rbb Fernsehen

ARD ARD

SR Fernsehen

ARD

SWR Fernsehen

ARD

WDR Fernsehen

ARD

ZDF

Regionalna postaja BadenWürttemberg und Rheinland-Pfalz (D) Regionalna postaja NordrheinWestfalen (D) Kompletan program (D)

ZDFinfo

ZDF

Informacije (D)

ZDFkultur ZDFneo

ZDF ZDF

Umjetnost i glazba (D) Mlada publika (D)

Grupacija

Klasifikacija Filmovi i serije (D)

MTV Networks Germany Börsenmedien AG

Serije (D, A, CH)

Das Vierte

Mini International

Filmovi i serije (D)

Deluxe Music

Deluxe GmbH

DMAX

Program za muškarce (D, CH)

Eurosport

DiscoveryCommunications diverse europäische TV's TF1

kabel eins

ProSiebenSat.1 Media

Kompletan program (D, A, CH)

N24

N24 Media GmbH

Vijesti & Dokumentarni program (D)

n-tv

RTL Group

Vijesti & Doku (D)

nickelodeon

MTV Germany

Regionalna postaja Bremen (D) Regionalna postaja Berlin und Brandenburg (D) Regionalna postaja das Saarland (D)

Privatne postaje (Free-TV) Postaja Anixe SD Comedy Central DAF

euronews

168

Logo

Movie Television

Networks

Vijesti s burze (D)

Glazba (D)

Vijesti (EU) Sport (EU)

Kinder (D, A, CH)

ProSieben

ProSiebenSat.1 Media

Cijeli program (D, A, CH)

RTL Television RTL II

Cijeli program (D, A, CH) Cijeli program (D, A, CH)

RTL NITRO

RTL Group RTL Group Tele München Gruppe RTL Group

Sat.1

ProSiebenSat.1 Media

Cijeli program (D, A, CH)

Servus TV

RedBull GmbH

Cijeli program (A, D)

sixx

ProSiebenSat.1 Media

Program za žene & serije (D, A, CH)

sonnenklar.TV Sport 1

Euvia Travel GmbH Constantin Medien AG

Putovanja (D) Sport (D)

Star TV SUPER RTL Tele 5 VIVA VOX YAVIDO

(D)

Sav program (CH) RTL Group Tele München Gruppe MTV Networks Germany RTL Group

Program za djecu & serije (D, A, CH) Filmovi i serije (D) Glazba i serije (D, A) Cijeli program (D, A, CH) Glazba (D)

Radijske postaje U Njemačkom je eteru oko 250 radijskih postaja, od toga 190 privatnih. U nastavku slijedi popis radijskih postaja po slušanosti, tj. prosječnom broju slušatelja po satu.

Izvor: ma 2012. Radio I/MEEDIA

169

Tiskovni mediji Dnevne i tjedne novine Naziv

Nakladnik

BILD WAZ Westdeutsche Allgemeine Sonntag Aktuell Die Zeit Welt am Sonntag SZ Süddeutsche Zeitung FAZ Frankfurter Allgemeine Zeitung Rheinische Post

Kölnische Rundschau

Südwest Presse

Thüringer Allgemeine

Neue Osnabrücker Zeitung Freie Presse Nürnberger Vijesti

Münchner Merkur Sächsische Zeitung

Die Welt Die Rheinpfalz

HNA Hessische Allgemeine Hamburger Abendblatt Mitteldeutsche Zeitung

170

Zeitungsverlag Ruhrgebiet GmbH & Co. Essen KG Sonntag Aktuell GmbH Zeitverlag Gerd Bucerius Axel Springer Verlag AG Süddeutscher Verlag GmbH Frankfurter Allgemeine Zeitung GmbH Rheinische Post Verlagsgesellschaft mbH Verlag M. DuMont Schauberg Expedition der Kölnischen Zeitung GmbH und Co. KG Neue Pressegesellschaft mbh & Co. KG Zeitungsgruppe Thüringen GmbH & Co. KG Neue Osnabrücker Zeitung GmbH Chemnitzer Verlag und Druck GmbH Verlag Nürnberger Presse Druckhaus Nürnberg GmbH & Co Münchener Zeitungs Verlag Dresdner Druck- & Verlagshaus GmbH & Co. KG Axel Springer Verlag AG Rheinpfalz Verlag und Druckerei GmbH und Co. KG Dierichs GmbH&Co. KG Axel Springer Verlag AG Mitteldeutsches Druck- und Verlagshaus GmbH und Co. KG

Sjedište redakcije

Cirkulacija

Pokriveno st

Hamburg

Mo-Sa, +So

nacionalno

Naklada IVW IV./2011. 2702206

Essen

Mo-Sa

regionalno

750940

Stuttgart

regionalno

620143

Hamburg

woe

nacionalno

500372

Berlin

regionalno

415030

München

Mo-Sa

nacionalno

415007

Frankfurt/M

Mo-Sa

nacionalno

360677

Düsseldorf

Mo-Fr

regionalno

342923

Köln

Mo-Sa

regionalno

310577

Ulm

Mo-Sa

regionalno

297859

Erfurt

Mo-Sa

regionalno

297045

Osnabrück

Mo-Sa

regionalno

275373

Chemnitz

Mo-Sa

regionalno

273559

Nürnberg

Mo-Sa

regionalno

272139

München

Mo-Sa

regionalno

262015

Dresden

Mo-Sa

regionalno

253049

Berlin

Mo-Sa + So

nacionalno

251251

Ludwigshafe n

Mo-Sa

regionalno

238689

Kassel

Mo-Sa

regionalno

218667

Hamburg

Mo-Sa

regionalno

211771

Halle

Mo-Sa

regionalno

205206

Časopisi i stručni tisak Na tržištu je oko 7800 publikacija(magazini, tjednici, časopisi, specijalizirani i stručni časopisi). U nastavku slijedi 50 najboljih publikacija prema nakladi. RANG

ČASOPIS

NAKLADNIK NAKLADA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47.

ADAC motorwel... rtv Gesamt Apotheken-Ums... Apotheken-Ums... Prisma Gesamt TV 14 Haus, Das TV Digital Bild am Sonnt... TV Movie Hörzu TV Direkt TV Spielfilm Auf einen Bli... Spiegel Bild der Frau Freizeit Revu... Stern Landlust – Di... BABY und Fami... TV Hören und... Neue Post Reader's Dige... Brigitte Bunte TV pur Nur TV Auto-Bild Computer Bild Focus Funk Uhr ACE-Lenkrad Freizeitwoche Glamour Auto Bild Mot... Neue Blatt, D... Freundin InStyle Tina Fernsehwoche Sport-Bild Freizeit Spas... Sie Joy Aktuelle, Die Bravo Auto Motor un...

ADAC Verlag Deutscher Sup... Wort und Bild... Wort und Bild... PRISMA-Verlag... Bauer Media G... Burda Axel Springer... Axel Springer... Bauer Media G... Axel Springer... Gong Burda/Milchst... Bauer Media G... Spiegel-Verla... Axel Springer... Burda Gruner + Jahr Landwirtschaf... Wort und Bild... Bauer Media G... Bauer Media G... Reader's Dige... Gruner + Jahr Burda Bauer Media G... Gong Axel Springer... Axel Springer... Burda Axel Springer... ACE-Verlag Bauer Media G... Condè Nast Axel Springer... Bauer Media G... Burda Burda Bauer Media G... Bauer Media Axel Springer... Burda Jahreszeiten-... Marquard Medi... Gong Bauer Media G... Motor Presse ...

13646532 8585050 5002167 4914433 4206069 2409922 1908993 1821909 1514674 1342396 1329850 1182412 1127292 1116683 971524 931714 918138 854221 810175 786533 780046 707206 698424 660011 655992 646336 614091 600453 568482 564440 544535 542754 532917 527490 521772 508907 494991 490387 488843 473659 456298 440767 426470 419756 411555 409885 399361

IZRAVNA PRODAJA 0 0 0 0 0 1977537 2583 454057 1478105 737147 436746 1076829 583728 776488 353223 742489 621522 300785 475460 0 294817 586456 14470 241054 337124 633388 595559 377185 401037 112630 302752 0 526177 357505 0 446256 127893 286166 361672 257057 253699 438130 122510 335464 346465 334478 107372

PRETPLATE 13646532 0 0 0 0 430540 0 1295856 0 602334 792554 102196 522962 338000 451608 90653 190900 264203 316383 0 473815 73863 327205 158418 100108 12573 18274 122256 119080 212511 239373 542754 6499 39489 0 38095 82033 50830 100858 210711 89901 2543 87793 18549 25759 62392 186309

171

48. 49. 50.

Cosmopolitan Jolie TV Today

Marquard Medi... Axel Springer... Burda/Milchst...

397191 393830 392822

225251 274013 131954

Redoslijed publikacija prema dosegu (u mil.) Izvor 2012. 2012./2011. Bruto kontakti

276,36

–3,15

BASIS

70,33

–0,18

ADAC MOTORWELT RTV BILD am SONNTAG STERN PRISMA

17,15 12,66 10,78 7,96 7,06

–1,12 –0,01 0,39 0,34 –0,74

TV 14

6,89

0,25

DER SPIEGEL

6,33

0,08

BILD der FRAU

6,32

–0,08

TV MOVIE

5,91

–0,49

TV SPIELFILM

5,77

–0,63

FOCUS

5,09

–0,49

SPORT BILD

4,49

0,08

TV DIGITAL

4,36

0,73

COMPUTER BILD

4,31

0,18

HÖRZU

4,25

–0,40

BUNTE

4,15

–0,11

GEO

3,61

0,37

KICKER-SPORTMAGAZIN

3,45

0,09

SUPERillu

3,37

–0,18

TV HÖREN + SEHEN

3,18

0,02

AUF EINEN BLICK

3,09

–0,07

BRIGITTE

3,02

–0,46

FREIZEIT REVUE

2,95

–0,13

TINA

2,86

–0,24

AUTO-BILD

2,81

–0,14

AUTO MOTOR UND SPORT

2,38

0,22

GALA

2,34

–0,15

Turistički časopisi FVW TOURISTIK AKTUELL TRAVEL ONE TRAVEL TALK

Hamburg Hochheim Darmstadt Hamburg

26 x god. woe 2-woe woe

30 912 30 852 20 327 31 260

Offenbach

10 x god.

104 521

Hamburg

2xmj.

154 383

Časopisi za putovanja abenteuer und reisen – Das Erlebnismagazin ADAC REISEMAGAZIN

172

35930 8138 203428

BUSINESS TRAVELLER CLEVER REISEN! FLIEGEN & SPAREN EXTRA/TOUR GEO SAISON GEO SPECIAL HOLIDAY&LIFESTYLE MERIAN REISE & PREISE REISEFIEBER TRAVELLER'S WORLD

München Duisburg

6 x god. 4 x god.

50 034 44 070

Detmold Hamburg Hamburg München Hamburg Buxtehude Kareth München

2xmj. mj. 6 x god. 6xgod. mtl 4 x god.

749 000 132 100 149 300 80 000 107 006 123 800 70 000 50 000

FOOD&TRAVEL GOURMETREISE

Hamburg Graz

70 000 50 000

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI U 2011. godini Nijemci i dalje ostaju „svjetski prvaci” u putovanjima. Grañani su s optimizmom gledali na opće gospodarsko stanje zemlje, unatoč raznim poteškoćama od kojih je glavno bilo pitanje budućnosti zajedničke europske valute eura i izdataka za spas pojedinih dugovima opterećenih država eurozone. Unatoč gospodarskim problemima u susjednim europskim zemljama, njemačka privreda bila je stabilna te je zahvaljujući izvozu, kao glavnom pokretaču pozitivnog društvenog proizvoda, nastavila pozitivan trend koji je krajem godine doveo do rekordne razine zaposlenosti (41,04 milijuna zaposlenih). U odnosu prema godini prije, u Njemačkoj je otvoreno više od 500 tisuća novih radnih mjesta. Bruto domaći proizvod porastao je za 3% dok se inflacija zadržala na prihvatljivih 2,3%. Pokazatelji poslovne i potrošačke klime bili su na relativno visokim razinama i znatno bolji nego tijekom kriznog razdoblja iz prijelaza 2008. na 2009. godinu. Mjesec 2011.

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Indeks poslovne klime

Ocjena poslovnog stanja 113,9 115,4 114,9 114,1 114,1 114,4 112,8 108,7 107,5 106,4 106,6 107,5

117,4 120,2 121,0 121,0 121,4 123,3 121,3 118,1 117,9 116,7 116,7 117,9

Indeks poslovnih očekivanja 110,5 110,7 109,1 107,6 107,3 106,1 104,9 99,9 97,9 97,0 97,3 98,4

Izvor: IFO München, prosinac 2011.

173

Za bolju usporedbu trenda u njemačkom gospodarstvu u donjem grafikonu prikazani se pokazatelji od 1999. godine.

Izvor: IFO München, prosinac 2011.

Raspoloženje potrošača, nakon neprekidno uzlaznog trenda od početka 2010. godine, u ožujku 2011. zabilježeni su prvi negativni pokazatelji, sve do jeseni. Ipak, razina optimizma potrošača bila je relativno visoka i stabilna.

Izvor: GfK, prosinac 2011. – indeks potrošačke klime

U skladu s razvojem gospodarske situacije početkom godine, stanje emitivnog turističkog tržišta davalo je dovoljno razloga za optimizam. Sve prognoze i istraživanja koja su se bavila predviñanjima i trendovima za ljetnu turističku sezonu 2011. bili su pozitivni i upućivali su na to da će njemačko emitivno turističko tržište ostvariti rekordnu godinu po opsegu fizičkog i financijskog prometa. Istraživanja su se pokazala točnima – Nijemci su putovali u rekordnom broju. Kriza u sjevernoafričkim zemljama, nestabilno stanje u Grčkoj, prirodne katastrofe i nuklearna drama u Japanu te kriza eurozone nisu spriječile Nijemce u namjeri da u velikom broju otputuju u željena turistička odredišta. Potrošnja Nijemaca na putovanjima u inozemstvu porasla je za 3% te se procjenjuje da su potrošili 60,7 milijardi eura na putovanja izvan Njemačke, čime su na prvome mjestu u svijetu. Ipak, analiza Commerzbanke pokazuje da su im izgledni konkurenti za preuzimanje prvoga mjesta na „potrošačkoj ljestvici” u skoroj budućnosti Kinezi, koji su trenutačno na trećemu mjestu, s potrošnjom od 70 milijardi dolara i visokom stopom rasta.

174

Izvor: UNWTO, Commerzbank Research 2012.

U 2011., prema godišnjem istraživanju instituta F.U.R., Nijemci su ostvarili gotovo 70 milijuna putovanja duljih od pet dana i 78 milijuna putovanja kraćih od pet dana. Ti rezultati pokazuju da je u 2011., u odnosu prema 2010., više Nijemaca putovalo na dulje odmore te su ostvarili gotovo isto putovanja duljih od pet dana kao i u prethodnoj godini. Fizički pokazatelji Intenzitet putovanja u postotku na stanovništvo Broj putnika u milijunima

2010. 75,7

2011. 76,2

53,4

53,6

Broj putovanja u milijunima

69,5

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012. – putovanja od 5+ dana

U odnosu prema 2010. ostvareno je manje putovanja od dva do četiri dana. Prema F.U.R.-u, ostvarenoje 78 milijuna kraćih putovanja, od kojih 76% u Njemačkoj. Dakle, Nijemci su ostvarili 147,5 milijuna putovanja, od čega 83 milijuna u Njemačkoj.

Profil njemačkog putnika Njemačko stanovništvo, u skladu s općim trendom u Europi, sve više stari. U budućnosti, putnici koji spadaju u kategoriju „Seniori” i „Best Ageri” bit će najvažnije ciljne skupine s toga tržišta – ta tvrdnja proizlazi iz ADAC-ova Reisemonitora, u kojem se navodi da će do 2020. svaki drugi putnik iz Njemačke biti stariji od 50 godina.

Dobne skupine u Njemačkoj (do 2060. godine)

Izvor: ADAC Reisemonitor 2011.

175

U sljedećem grafikonu prikazana je struktura njemačke populacije u trenutačnim okvirima. Skupina manje od 1 1-6 6-14 14-15 15-18 18-21 21-40 40-60 60-65 65+

Broj 665 151 3452188 6125840 779455 2459059 2832491 18913728 25365009 4307594 16901742 81802257,00

Postotak 0,81 4,22 7,49 0,95 3,01 3,46 23,12 31,01 5,27 20,66

Izvor: Destatis

U presjeku životne dobi stanovništva jasno je da su stanovnici zrelije dobi sve brojniji i da će u udjelu i nadalje rasti, uz lagano smanjenje ukupne populacije. Dobne skupine 30.000.000 stanovništvo

25.000.000 20.000.000 15.000.000 10.000.000 5.000.000 0 0 - 15 15 - 21 21 - 40 40 - 60 60 - 65

65 +

godišta

U dijagramu ispod naznačena je podjela njemačkog stanovništva prema godištu i prema spolu te prema brojnosti pojedine kategorije. Iz dijagrama je vidljivo starenje stanovništva sa sve većim udjelom osoba iznad 40 godina i sa sve slabijim prirodnim prirastom stanovništva.

176

Izvor: Destatis – Jahresbuch 2011.

Iz istraživanja instituta „Stiftung für Zukunftsfragen – Tourismusanalyse 2012.”,jasno je da su putovanju sklonije osobe koje pripadaju kategorijama s višim prihodima, s prebivalištem u većim naseljima. Primjerice, 77% osoba s primanjima većim od 3500 eura putovalo je na godišnji odmor najmanje jedanput, dok je od onih s primanjima do 1500 eura putovalo 32%. Osobe koje žive u naseljima s više od 100 tisuća stanovnika putovale su u 60% slučajeva. Prihodi kućanstva manje od 1500 eura 1500 do 3499 eura više od 3500 eura

32% 56% 77%

Prebivalište u naseljima manje od 5000 stanovnika od 5000 do 19999 od 20000 do 99999 više od 100000 stanovnika

44% 49% 53% 60%

Skupina samci obitelji parovi

43% 52% 60%

Izvor: „Stiftung für Zukunftsfragen - Tourismusanalyse 2012.”

Potrošnja po putovanju Isto istraživanje prikazuje lagani rast prosječne potrošnje po putovanju. Nakon potrošnje po putovanju od 944 eura u 2010., Nijemci su u 2011. potrošili 1012 eura, što je 7% više. Prema podacima „Stiftung für Zukunftsfragen”, potrošnja po putovanju raste ravnomjerno s rastom prihoda i dobi ispitanih osoba.

Životna dob 14-34 godina 35-54 godina

2011.

2010.

895 eura 1024 eura

875 eura 959 eura

177

55+ godina

1094 eura

982 eura

Status obitelji (25-49 godina) samci (25-49 godina) parovi (25-49 godina)

921 eura 1098 eura 1145 eura

815 eura 1059 eura 1087 eura

Prihodi do 1499 eura do 3499 eura od 3500 eura

715 eura 1004 eura 1297 eura

714 eura 944 eura 1223 eura

Izvor: „Stiftung. für Zukunftsfragen - Tourismusanalyse 2012”

Prema percepciji turista, za prosječnih 1012 eura Nijemci su najdulje mogli boraviti u Poljskoj – više od 18 dana. Hrvatska je na trećemu mjestu te je u odnosu prema 2010. postala još konkurentnija – u našoj zemlji za prosječnih 1012 eura u 2011. moglo se ostvariti gotovo 16 dana odmora, u 2010. godini 14,6 dana. Odredišta Poljska Velika Britanija Hrvatska Beneluks Grčka Njemačka Skandinavija Italija Turska Azija Francuska Španjolska Sjeverna Afrika Švicarska Karibi Sjeverna Amerika Prosječna potrošnja

2011. 18,1 16,3 15,9 14,7 14,6 14,0 13,9 12,6 12,0 11,9 11,7 11,3 11,3 9,7 8,8 7,6 1012 eura

2010. 18,8 10,1 14,6 14,0 10,8 14,7 13,1 12,5 13,3 11,8 12,6 12,0 10,2 14,4 10,0 8,0 944 eura

Izvor: „Stiftung für Zukunftsfragen ̶ Tourismusanalyse 2012”

Trajanje godišnjeg odmora Prosječno trajanje putovanja (5+ dana) prema institutu „Stiftung für Zukunftsfragen” u 2011. godini iznosilo je 12,4 dana, što upućuje na nastavak trenda skraćivanja prosječnog trajanja godišnjeg odmora. Institut prognozira da će do 2020. prosječno trajanje putovanja za godišnji odmor iznositi samo 10 dana. Trajanje odmora u danima Kućni prihodi manjeod 1500 eura od 1500 do 3499 eura više od 3500 eura

178

11,6 12,1 13,5

Prebivalište u naseljima manje od 5000 stanovnika od 5000 do 19999 od 20000 do 99999 više od 100000 stanovnika

10,1 11,0 12,4 14,6

Dobna skupina do 35 godina od 35 do 54 godina od 55 godina

11,8 12,4 13,0

Izvor: „Stiftung für Zukunftsfragen ̶ Tourismusanalyse 2012”

Omiljene destinacije Nijemce koji su u 2011. putovali na odmor dulji od 5 dana može se podijeliti u tri kategorije: trećina je birala domaća odredišta, druga trećina putovala je na Mediteran, au ostale zemlje svijeta posljednja trećina prometa. Njemačka je s velikom i stabilnom prednošću ostala vodeća destinacija za Nijemce. Bavarska i južni dio Njemačke najviše se traže, a slijedi obala Baltičkog mora. Putovanja Nijemci* Ukupan broj putovanja od 5 i više dana u Njemačkoj u inozemstvu – Sredozemlje (države koje su neposredno na Sredozemlju) – Zapadna Europa (GB, IRL, F, NL, CH, A) – Istočna Europa (H, CZ, PL, RUS usw.) – Skandinavija (DK, N, S, FIN) – daleka putovanja *ukupno stanovništvo zajedno sa strancima

2011. 69,5 mil. 31,20% 68,80% 35,50% 12,50% 6,90% 3,30% 6,90%

2010. 69,5 mil. 31,00% 69,00% 35,70% 12,10% 7,50% 3,20% 6,50%

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2011, 2012-04-21

Meñu inozemnim destinacijama takoñer nije bilo većih iznenañenja. Španjolska je i u 2011. godini na prvomu mjestu, s udjelom od 12,3%, a nakon nje je Italija. Hrvatska je zadržala stabilnu tržišnu poziciju. Poremećaji u sjevernoj Africi, poglavito u Tunisu i Egiptu potaknuli su Nijemce da odustanu od putovanja u te destinacije. To potvrñuje i istraživanje FVW-a, koji je pad zrakoplovnog prometa za Tunis u 2011. procijenilo na 26% u odnosu prema 2010. U Egiptu je situacija bila nešto bolja, s padom od 23%. Većina turoperatora koji u spomenutim zemljama imaju kapacitete u zakupu, nastojala je nakon smirivanja situacije vratiti destinaciju na tržište, što im je dijelom i uspjelo. Istodobno, „profitirale” su uglavnom destinacije koje su imale usporedivu ponudu i veće slobodne kapacitete – Turska i Španjolska (osobito Kanari). Od velikog pada dolazaka njemačkih gostiju oporavila se i Grčka, koja je zabilježila lagano povećanje prometa, no fizički su pokazatelji još daleko od razdoblja prije zaoštravanja dužničke krize i pada od gotovo 30% gostiju iz Njemačke. Destinacija Španjolska

2011.

2010. 12,30%

13,00%

Italija

8,20%

7,70%

Turska

7,40%

7,00%

Bavarska*

6,40%

6,30%

179

Mecklemburg -Vp*

6,10%

5,60%

Austrija

5,20%

Schleswig-Holstein*

3,90%

Niedersachsen*

3,60%

3,90%

Francuska

3,00%

2,60%

Baden-Württemberg*

2,90%

2,60%

Hrvatska

2,70%

2,80%

Grčka

2,60%

2,50%

Poljska

2,30%

2,60%

Nizozemska

2,10%

1,90%

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012. – putovanja od 5+ dana (od 2010. postoci uključuju i strance)

* uključeni u ukupni udjel destinacije – Njemačka

Putovanja prema vrsti prijevoznog sredstva Glavni zaključak F.U.R. analize je da su sva prijevozna sredstva za odlazak na godišnji odmor korištena više nego u prethodnoj godini. Jedina iznimka je osobni automobil – korištenje je palo s 47,7% na 46,2%. Putovanja autobusom i vlakom doživjeli su inverziju trenda te su nakon godina opadanja ponovno pojačala svoju ulogu.

Automobil Zrakoplov Autobus Vlak

Prijevozno sredstvo korišteno za putovanje 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 46,2% 47,7% 47,9% 47,3% 47,1% 37,2% 36,9% 35,8% 36,3% 36,4% 8,4% 8,0% 8,6% 9,0% 9,3% 5,5% 4,8% 5,2% 4,9% 4,9%

2006. 46,5% 37,2% 9,4% 5,0%

2000. 49,2% 34,6% 9,1% 5,8%

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2006. –2012. – putovanja od 5+ dana (od 2010. postoci uključuju i strance)

Valja napomenuti da se korištenje pojedinih vrsta prijevoznih sredstava za putovanje na godišnji odmor bitno razlikuje, ako se usporeñuju putovanja unutar Njemačke ili putovanja u inozemstvo. Tako su se Nijemci za putovanja na odmor u vlastitoj zemlji u 75% slučajeva koristili automobilom ili kamperom, dok se za putovanja u inozemstvo automobil koristio u trećini slučajeva.

Putovanja prema vrsti smještajnih objekata Prema vrstama odabranih smještajnih objekata može se zaključiti da segment hotela ostaje stabilan te da se bilježi rast segmenta apartmana i kuća za odmor, uz pad udjela kampova. Kada putuju u inozemstvo, Nijemci dvostruko češće biraju hotele, tj. udjel stanova i kuća za odmor gotovo je dvostruko veći kod domaćih putovanja nego kod putovanja u inozemstvo. Korišteni oblici smještaja 2011. Hoteli 47,1% Stanovi/kuće za 25,1% odmor Pansioni 6,7% Kampovi 5,3%

2010. 47,2% 24,5%

2009. 47,5% 25,0%

2008. 50,1% 22,4%

2007. 48,4% 23,7%

2006. 50,4% 22,1%

2000. 47,0% 23,9%

7,0% 6,1%

7,3% 6,3%

8,1% 6,3%

7,7% 5,5%

7,1% 5,0%

10,2% 6,4%

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2006. –2012.– putovanja od 5+ dana (od 2010. postoci uključuju i strance)

Kampovi su više traženi kod odmora u vlastitoj zemlji, u odnosu prema odmorima u inozemstvu.

180

Način organiziranja i bukiranja njemačkih gostiju Izravno bukiranje turističkih usluga puteminterneta postaje zastupljenije. F.U.R. predviña da će paušalna putovanja kao vodeći oblik organizacije putovanja i stacionarne turističke agencije dugoročno gubiti udjel na tržištu, dok su u uzlaznom trendu online ponuditelji smještaja. Organizacija putovanja Godina 2011. 2010. 2005. 2011. 2010. 2005. 2011. 2010. 2005. 2011. 2010. 2005. 2011. 2010. 2005.

Paušal

Samo smještaj

Prijevoz

Ostalo

Bukiranje u destinaciji

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2006.

Sredstvo putovanja 43,00% 43,80% 48,30% 33,00% 35,20% 27,00% 13,00% 11,40% 10,50% 5,00% 5,70% 5,90% 16,00% 13,70% 16,50%

bukiranja

Agencija

Turoperatoriizravno

Internet

Smještaj izravno

Prijevoz izravno

35,00% 36,40% 43,60% 7,00% 6,30% 8,10% 15,00% 13,90% 6,90% 28,00% 26,10% 20,90% 14,00% 12,60% 13,30%

2012. – putovanja od 5+ dana (od 2010. postoci uključuju i strance)

Internet je sve prisutniji kanal za prikupljanje informacija o destinacijama, tj. donošenje odluke o odabiru destinacije. Od 2000. do 2012. broj korisnika interneta u Njemačkoj porastao je za više od tri puta, tako da početkom 2012. gotovo 73% njemačkog stanovništva ima pristup internetu. U donjem grafikonu prikazan je trend rasta udjela korisnika interneta u njemačkoj populaciji.

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012.

Internet se sve više koristi kao sredstvo prikupljanja informacija o godišnjem odmoru, ali i bukiranja, tj. rezervacije. Iz istraživanja F.U.R.-a proizlazi da je 55% Nijemaca tražilo informacije za godišnji odmor puteminterneta (45% tijekom 2011. godine) te da je 33% Nijemaca rezerviralo odmor ili smještaj puteminterneta (23% u 2011.).

181

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012.

Intenzitet koriĹĄtenja interneta poveÄ&#x2021;ava se s razinom obrazovanja pojedine osobe i razinom primanja. Dob i spol korisnika interneta (postoci)

postotak kategorije prema ukupnom stanovniĹĄtvu postotak kategorije prema korisnicima interneta

Obrazovanje i status

182

Primanja

Glavni motivi uporabeinterneta (u postocima)

Zanimanje za proizvode na internetu (postoci)

183

Traženje informacija na internetu – najtraženiji proizvodi (postoci)

Najčešće kupovani proizvodi putem interneta (postoci)

Mobilni internet Mobilni internet zauzima sve veću važnost u turizmu. Početkom 2012., 24% stanovnika Njemačke imalo je pristup mobilnom internetu te se gotovo 14% koristilo Smartphonom ili Tablet PC-om. Ureñaji za pristup mobilnom internetom postali su nezaobilazni „rekviziti” na godišnjem odmoru.

Za bukiranje Za prikupljanje informacija

Upotreba mobilnog interneta na putovanju Prognoza vremena

37%

Ponuda u destinaciji

24%

Radi orijentacije i puta

23%

Općenito o destinaciji Javni prijevoz

23% 15%

Druge teme u destinaciji

15%

Bukiranje smještaja

Bukiranje prijevoza

Ostalo

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012. – putovanja od 5+ dana

184

2000

2012

14 - 29 godina

30 - 49 godina

50 - 69 godina

70+ godina

Niža primanja

Srednja primanja

Viša primanja

Osnovno obrazovanje

Srednje obrazovanje

Više obrazovanje

Pristup mobilnom Internetu u 2012. godini

Priključak Internetu u 2000. godini

U sljedećoj tablici prikazani su usporedni podaci o pristupu internetu u 2000. godini i pristupu mobilnom internetu u 2012. godine. Valja napomenuti da se u dvije godine broj korisnika Smatrphonea udvostručio te ga početkom 2012. posjeduje 22% Nijemaca.

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012.

Motivi putovanja ADAC je u svom tradicionalnom istraživanju Reisemonitor ustvrdio najvažnije kriterije prema kojima Nijemci donose odluku o odabiru destinacije za godišnji odmor. Navedeni kriteriji stvaraju ukupan dojam o komponentama koje su ključne u odabiru mjesta za godišnji odmor.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

Kriteriji odluke Dobro mjesto za odmoriti se Lijep krajolik Gostoljubivost domaćina Karakter zemlje Sigurnost Znamenitosti More i voda Dostupnost automobilom Sunce Dobra usluga Povoljna cijena Netaknuta priroda Mir i opuštanje Razonoda Nisko onečišćenje prirode Pješačke staze Domaći govore njemački Ekskluzivni smještaj Jelo i piće kao kod kuće Brzo stizanje u destinaciju Umjetnost i kultura Obiteljska destinacija Paušalna ponuda

Postotak 86,6 86,5 80,3 71,6 65,6 63,1 59,9 57,4 53,8 53,1 51,8 49,5 49,2 47,5 42,7 40,7 40,2 38,8 37,6 37,5 34,8 31,5 29,6 185

24. 25. 26 27.

Gastronomija Nepoznata kultura Sportska destinacija Wellness

28,1 28,8 22,5 18,1

Izvor: ADAC Reisemonitor 2012.

Odmor na moru ostaje najpopularniji za Nijemce – odabrala ga je gotovo polovina, dok je 17,6% izabralo planine, 12,7% odlučilo se za kružno putovanje, dok je 5,8% provelo odmoru na jezeru. Gradski odmor biralo je 4,7% ispitanika, dok je 3,2% biralo odmor uz rijeku.

Razdoblje putovanja Nijemci najviše putuju ljeti – tada ostvare 60% putovanja. Najkoncentriraniji u vrhuncu sezone su kampisti, dok je najravnomjerniji raspored i intenzitet kroz godinu onaj dalekih i kraćih putovanja.

Usporedba - intenzitet putovanja Nijemaca prema vrstama i mjesecima (sezonalnost) 35 30

postoci

25 20 15 10 5 0 I

III

VII

VIII

XII

mjeseci Nijemci ukupno Kratka putovanja Kampovi Putovanja u Europi

Nijemci - Hrvatska 5+ putovanja Daleka putovanja Putovanja u Njemačkoj

Izvor: ADAC, F.U.R, DZS

Turoperatori Njemački turoperatori u 2011. mogu se pohvali dobrom poslovnom godinom. Njihov prihod iznosio je 23,3 milijarde eura, što je za 2 milijarde više nego 2010. godine (+9,4%).

186

FVW donosi redoslijed njemačkih turoperatora prema fizičkim i financijskim pokazateljima: Poredak turoperatora 2010./2011. Turoperator

TUI Deutschland

4.212,5

8000000

527

Razlika u odnosu prema 2010. +27

Touristik der REWE Group

3.099,6

6681900

464

+15

Thomas Cook

3.000,0

5700000

526

FTI Group

1.470,0

2700000

544 ̶

Alltours

1.320,0

1670000

790

+31

Aida Cruises

1.000,0

564900

1770

+-0

Schauinsland Reisen

556,0

778000

715

+49

L`Tur *

427,3

978389

437

+19

GTI Travel

308,0

591810

520

10.

Phoenix Reisen

299,7

171356

1749

+121

11.

228,8

98100

2332

+66

12.

Studiosus Reisen/Marco Polo TUI Cruises

204,1

133960

1524

̶ 261

13.

Hapag-Lloyd Kreuzfahrten

204,0

23862

8549

+373

14.

Aldiana

140,0

125000

1120

̶ 70

15.

Inter Chalet

133,6

873856

153

16.

Nicko Tours

115,0

92000

1250

+150

17.

Hurtigruten

111,6

57675

1935

̶ 208

18.

Gebecco/Dr.Tigges*

105,0

55600

1888

̶ 37

19.

Ameropa-Reisen

104,0

490000

212

+-0

20.

JT Touristik

101,7

160000

636

+64

21.

Vtours

94,0

222000

423

̶ 41

22.

LMX Touristik

87,1

159759

545

̶1

23.

Arosa Flussschiff

72,3

66640

1085

̶ 41

24.

Wikinger Reisen

62,9

40897

1538

̶ 12

25.

Ferien Touristik

61,2

107936

567

26.

Alpetour

59,0

265448

222

27.

Mediplus Reisen

57,8

145000

399

̶ 42

28.

Canusa Touristik

57,0

43400

1313

29.

Olimar

56,4

96960

582

30.

Spar mit Reisen

53,5

270680

198

̶2

31.

H&H Touristik

50,0

109075

458

32.

Deilmann Reederei

49,0

13700

3577

33.

Binoli

45,7

133200

343

+47

34.

CTS Gruppen-und Studienreisen Ruf

44,1

155471

284

+20

42,0

80000

525

̶ 44

35.

Promet u mil. eura

Broj putnika

Prosječna cijena putovanja

187

36.

Ikarus Tours

41,2

13052

3157

+68

37.

40,6

51764

782

+58

38.

Unternehmensgruppe Eberhardt Bentour

36,0

59000

610

+39

39.

Travel Trex

33,1

106000

312

40.

Lernidee Erlebnisreisen

32,5

9080

3579

+104

41.

Plantours&Partner

30,0

16298

1841

̶ 32

42.

Interhome

29,8

132911

224

+13

43.

Windrose Finest Travel

27,4

5523

4961

+610

44.

DB Klassenfahrten

27,0

155000

174

45.

Chamäleon Reisen

26,0

7635

3405

+255

46.

I.D Riva Tours

23,0

68960

334

+11

47.

Tischler Reisen

22,5

28794

781

+80

48.

Sun Trips Reisen

22,3

18000

1239

+19

49.

Frosch Sportreisen

22,3

29033

768

+13

50.

Attika Reisen

21,6

33855

638

+-0

51.

Hauser Exkursionen

20,8

9900

2101

+93

52.

Hafermann Reisen

18,8

46183

407

+10

53.

Vamos Eltern-Kind-Reisen

18,0

34670

519

+27

54.

1A Vista Reisen

17,6

27844

632

̶ 28

55.

Tropo/Opodo Reisen

17,0

30000

567 ̶

56.

Herole-Reisen

15,1

58678

257

̶7

57.

Miller Reisen

14,4

4900

2939 ̶

58.

Ecco-Reisen

10,9

14550

749

̶ 48

59.

Hirsch Reisen

10,3

11304

911

+49

60.

Radweg-Reisen

10,1

15700

643

+40

61.

Welcome Berlin Tours

10,1

67922

149

̶7

62.

SE-Tours

9,1

9600

948

̶ 63

63.

Asian Dream Touristik

5,7

5220

1092

+44

sadrzano u TUI-prometu Izvor: Fvw: Dossier Deutsche Reiseveranstalter 2011.

Na njemačkom tržištu grupacija TUI ostaje vodeća s 18,1% tržišnog udjela, prate je REWE Grupa s 13,3% udjela i Thomas Cook s 12,9% udjela. FTI je na četvrtome mjestu sa 6,3%, a slijede Alltours i Aida Cruises.

188

Izvor: DRV: Daten und Fakten zum Deutschen Reisemarkt 2011.

UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. Broj dolazaka i noćenja njemačkih gostiju u Hrvatsku porastao je za gotovo 9% u odnosu prema 2010. godini te se ukupan broj dolazaka popeo na 1,66 milijuna i ostvareno je gotovo 12,5 milijuna noćenja.

NJEMAČKA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Dolasci indeks 1445905 150883 148408 194318 355716 210968 449000 640031 720569 531259 1048275 1299729 1481659 1551 844 1580244 1572090 1544801 1554794 1545735 1463281 1525133 1661345

10 98 131 183 59 213 143 113 74 197 124 114 105 102 99 98 101 99 95 104 109

1990.=100 100 10 10 13 25 15 31 44 50 37 72 90 102 107 109 109 107 108 107 101 105 115

Noćenja indeks 11943840 984021 1159476 1740658 3014113 1914656 3744000 5403249 5933641 4514765 7804139 9685991 10789069 11056130 10887638 11001142 10986866 10848939 10982654 11166827 11476383 12487389

8 118 150 173 64 196 144 110 76 173 124 111 102 98 101 100 99 101 102 103 109

1990.=100 100 8 10 15 25 16 31 45 50 38 65 81 90 93 91 92 92 91 92 93 96 105

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma). 189

DOLASCI I NOĆENJA NJEMAČKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2011. 14.000.000 13.000.000 12.000.000 11.000.000 10.000.000 9.000.000 8.000.000 7.000.000 6.000.000 5.000.000 4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000 0

Dolasci Noćenja

Po mjesecima su primjetne oscilacije u odnosu prema prethodnoj godini a pogotovo valja napomenuti odličan lipanj koji je u odnosu prema 2010. bio bolji za 62% u dolascima i 54% u noćenjima.

DOLASCI NJEMAČKIH TURISTA PO MJESECIMA 600000 500000 2004.

400000 300000 200000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

100000 0

2010. 2011.

Njemački gosti u Hrvatskoj koriste gotovo sve vrste smještajnih kapaciteta, no u 2011. gotovo 40% noćenja ostvareno je u kampovima.

190

Dolasci i noćenja Nijemaca po vrstama smještajnih kapaciteta Vrsta smještaja hoteli

Dolasci

Noćenja

% dolaska

% noćenja

Boravak/dani

501766

2624231

30,2%

21,0%

5,2

88955

710233

5,4%

5,7%

8,0

kampovi

569576

4894918

34,3%

39,2%

8,6

privatni smještaj

484925

4187549

29,2%

33,5%

8,6

16124

70458

1,0%

0,6%

4,4

1661346

12487389

apartmani

ostalo UKUPNO Izvor: DZS

Dolasci i noćenja prema vrstama smještajnih objekata

40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00%

% Dolasci % Noćenja

š o je al st i sm O tn va i ri

v po

t ar

i el

am K

p A

ot H

j ta

Nijemci su tradicionalno najbrojniji u Istri. Istarska županija registrira gotovo 40% svih dolaska Nijemaca u Hrvatsku, tj. više od 46% noćenja. Slijedi Primorsko-goranska županija s 34% dolazaka i gotovo 23% noćenja. Na trećemu mjestu po dolascima Nijemaca je Splitsko-dalmatinska županija, dok je na trećemu mjestu po noćenjima Zadarska županija.

Županije Istarska Primorsko-goranska Ličko-senjska Zadarska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Ostalo UKUPNO

Dolasci 661 639 398 810 59 387 138 901 78 544 155 579 78 025 48 022 42.439 1661346

Noćenja 5 785 456 2 836 724 351 093 1 172 858 597 020 1 121 177 466 781 76 412 79868 12487389

% dolaska 39,83% 24,01% 3,57% 8,36% 4,73% 9,36% 4,70% 2,89% 2,55%

% noćenja 46,33% 22,72% 2,81% 9,39% 4,78% 8,98% 3,74% 0,61% 0,64%

Pros. boravak 8,74 7,11 5,91 8,44 7,60 7,21 5,98 1,59 1,88 7,52

Izvor: DZS

191

Udio dolazaka i noćenja po županijama 50,00% 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00%

% Dolasci % Noćenja

ock

s or

or -g ko

o al a st O sk eb gr an tv Za re d ne ra G oa ck sk va in ro at ub lm D da oka sk lit ns ni Sp -k ko ns be Ši ka rs da a Za sk a nj sk se an

im Pr

rs ta Is

Zračni promet prema Hrvatskoj u 2011. godini Zračna luka

Destinacija

Prijevoznik

Berlin̶Schönefeld

Pula Zadar Zagreb Split

Germanwings Germanwings Germanwings Croatia Airlines Easy Jet Croatia Airlines Easy Jet Germanwings Germanwings Air Berlin Germanwings Germanwings Germanwings Germanwings

Dubrovnik

Köln

Pula Rijeka Zadar Split Dubrovnik Zagreb

Düsseldorf

Rijeka Split Dubrovnik Rijeka Zadar Split Dubrovnik Zagreb Zadar

Stuttgart

München

Split

Frankfurt

Dubrovnik

Lufthansa Air Berlin

Zagreb

Croatia Airlines Lufthansa Croatia Airlines Lufthansa Croatia Airlines

Zagreb Dubrovnik Split

192

Air Berlin Croatia Airlines Croatia Airlines Air Berlin Germanwings Germanwings Air Berlin Germanwings Croatia Airlines Lufthansa Croatia Airlines Lufthansa

Croatia Airlines Lufthansa Condor

Hannover Dortmund Hamburg Frankfurt Hahn

Nürnberg Friedrichshafen

Düsseldorf (Weeze) Münster/Osnabrück Leipzig Dresden

Split Dubrovnik Split Zagreb Split

Germanwings Germanwings Germanwings Easy Jet Croatia Airlines

Pula Osijek Zadar Split

Ryanair Ryanair Ryanair Air Berlin

Split Zadar Pula Zadar

Intersky Intersky Intersky Ryanair

Rijeka Split Dubrovnik Split

Air Berlin Croatia Airlines Croatia Airlines Croatia Airlines

Croatia Airlines, Germanwings i Air Berlin omogućivali su i turoperatorima zakup mjesta na linijama prema Hrvatskoj. U skladu sporastom broja izravnih zrakoplovnih linija, prema podacima istraživanja FVW-a, zrakoplovni je promet prema Hrvatskoj povećan za 12%. Ukupno, destinacije u koje se najviše leti su Španjolska i Turska. Destinacije

Putnici

2010./2011.

2009./2010.

indeks %

17595000

17211000

+2,3

Španjolska

7972000

7710000

+3,0

Španjolska ̶ kopno

1456000

1612000

̶ 10,0

Kanari

2632000

2324000

+13,0

Baleari

3885000

3774000

+3,0

Mallorca

3489000

3390000

+3,0

396000

384000

3,0

Turska

3714000

3366000

+10,0

Grčka

1633000

1546000

+6,0

Italija

1711000

1526000

+12,0

Egipat

848000

1105000

̶ 23,0

Tunis

117000

451000

̶ 74,0

Portugal

458000

463000

̶ 1,0

Bugarska

336000

319000

+5,0

Hrvatska

248000

221000

+12,0

Cipar

193000

178000

+8,0

Malta

193000

157000

+23,0

Izrael

93000

90000

4,0

Maroko

74000

75000

̶ 2,0

4000

+-0,0

ostali Baleari

Rumunjska

Izvor: Dossier Deutsche Reiseveranstalter 2011.

Autobuseri U Njemačkoj djeluje 4700 autobusera, a segment duljih i kraćih putovanja na odmor autobusom zadržava se na stabilnoj razini. Prema Reiseanalyse 2012., u 2011. godini 8,4% posto ispitanika putovalo je autobusom na odmor dulji od 5 dana. Prema prošlogodišnjoj analizi, na putovanje autobusom dulje od 5 dana otputovalo je 5,61 milijun Nijemaca. 193

Prosječna životna dob osoba koje putuju autobusom je 57,6 godina, a udjel putnika starijih od 60 godina je 63,2%. Autobuseri uglavnom pokrivaju područje manjih gradova i ruralna područja, u kojima dio njih djeluje i kao organizator putovanja. Autobuseri na odmor u inozemstvo koji traje dulje od 5 dana prevezu 3,6 milijuna putnika, dok u Njemačkoj ostvaruju 2 milijuna putovanja. Osobe koje putuju autobusom mogu se okarakterizirati kao vrlo otvorene prema novim destinacijama i novim proizvodima, što organizatori takvih putovanja prepoznaju te stalno smišljaju nove i raznovrsne programe za skupine posebnih interesa. Prema Reiseanalyse, Hrvatska zauzima osmo mjesto meñu inozemnim destinacijama u segmentu autobuserskih putovanja, s udjelom od 2,4% te približno 130 tisuća putnika. U nastavku su prikazane najpopularnije destinacije za autobuserska putovanja. Italija prednjači ispred Austrije, a najpopularnija domaća destinacija je Bavarska.

Destinacija

Mil. putnika

Italija Austrija Bavarska Poljska Španjolska Mecklenburg-Vorpommern Češka Baden-Württemberg Francuska Schleswig-Holstein Hessen Velika Britanija Donja Saska Hrvatska Švicarska Skandinavija

14,7 9,2 8,7 6,8 5,5 5,3 4,9 3,9 3,6 3,2 2,7 2,7 2,5 2,4 2,1 2,1

0,82 0,51 0,49 0,38 0,31 0,3 0,27 0,22 0,2 0,18 0,15 0,15 0,14 0,13 0,12 0,12

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2011. – putovanja od 5+ dana

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Na sajmu u Hamburgu objavljeni su rezultati analize putovanja u Njemačkoj „Zaklade za budućnost” (4000 ispitanika). Zaključak analize je da će broj odmorišnih putovanja u 2012. i dalje rasti. Naime, 45% Nijemaca planira u godini 2012. ostvariti barem jedno putovanje od najmanje pet dana. Svaki deveti grañanin (11,3%) želi tijekom 2012. više puta otputovati na odmor, dok je jedna trećina (33%) ispitanika izrazito oprezna kad je riječ o planovima za odmor. Svaki peti grañanin (22%) ove godine neće putovati. „Industrija turizma ove godine može ′slobodnije disati′ i očekivati nešto veći broj klijenata”, navodi dr. Ulrich Reinhardt, znanstveni direktor Zaklade. „Nijemci će tijekom 2012. radije štedjeti na svakodnevnim troškovima, nego ′najbolje tjedne u godini′ provesti kod kuće. Odmor je za većinu Nijemaca vrhunac godine…”

194

Izvor: Stiftung für Zukunftsfragen

Istraživanje „Stiftung für Zukunftsfragen” iznosi podatak da u 2012. godini 24,5% Nijemaca planira provesti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, 8,9% ispitanika planira otputovati u Španjolsku, 5,1% u Italiju, 4,6% u Tursku, 2,2% u Austriju, 2,3% u Hrvatsku. U daleke dstinacije želi otputovati 10,5% Nijemaca, dok 30,4% ispitanika još nije odlučilo koju će zemlju posjetiti. Odmor u Njemačkoj ponovno je u modi, a slogan za budućnost glasi „Povratak u prošlost”. Naime, prije samo 20 godina gotovo svaki drugi Nijemac provodio je odmor u vlastitoj zemlji (1991. godine taj je postotak iznosio 48%, a prije deset godina smanjen je na samo 33%). Njemačka se nada „renesansi” vlastitih turističkih destinacija, a prognoze govore da će tijekom 2012. dvije petine svih njemačkih putnika godišnji odmor provesti upravo u Njemačkoj. Trenutačni prognozirani udjeli destinacija prikazani su u tablici.

Izvor: Stiftung für Zukunftsfragen

U odnosu prema prethodnoj godini, tržišni udjel Španjolske blago se povećao (+0,4%), čime ta destinacija za Nijemce i dalje uvjerljivo ostaje na prvome mjestu. Na drugom je mjestu Italija, a na trećemu Turska. Dok je broj njemačkih turista u Italiji porastao (+1,6%), Turska bilježi blagi pad (–0,3%). Najlošije je prošla Grčka, gdje se u posljednje dvije godine broj njemačkih gostiju smanjio za 2%. Vodeći njemački turoperatori i specijalisti za Hrvatsku bilježili su na početku godine porastrezervacija u odnosu prema istom razdoblju 2011. Velika nepoznanica su još individualci, koji čine većinu njemačkih gostiju u Hrvatskoj. Daleka putovanja su i ove godine tražena, iako potražnja varira od destinacije do destinacije – dok SAD i Kanada, Karibi i Srednja Amerika te azijske države mogu računati na povećan broj posjetitelja, skepticizam u vezi s sjevernoafričkim zemljama još je izrazito visok. Iz navedenih istraživanja vidljiv je i pozitivni trend za Hrvatsku. U odnosu prema konkurenciji, Hrvatska je u stalnom rastu, dok su pojedine destinacije, poglavito Grčka, u silaznom trendu.

195

Iz donjeg prikaza vidljivo je da većina Nijemaca putuje na godišnji odmor ljeti (označeno zelenom linijom). Plava linija označuje intenzitet putovanja na godišnji odmor kampista. Žuta linija označuje intenzitet putovanja u europske destinacije, a crvena linija označuje putovanja u daleke destinacije.

Izvor: ADAC

Turoperatori bilježe općenito solidan buking za sezonu 2012. Posebno valja istaknuti Grčku, koja se „oporavlja” nakon prošlogodišnjih problema. Teško je govoriti o „najpoželjnijim destinacijama” ili „najpoželjnijim regijama”, ali je znakovit sve veći trend provoñenja godišnjeg odmora u vlastitoj zemlji. Rewe grupa napominje da su prihodi do kraja veljače na višoj razini u odnosu prema protekloj godini. Dodaje da su očekivanja veća u odnosu prema 2011. te da su kod Egipta i Grčke još prisutni znakovi suzdržanosti klijentele, dok se rezervacije za Tunis vraćaju na razine prije krize. FTI Touristik je zadovoljan rezervacijama i dodaje da su popusti za raniji buking urodili plodom te da je grupacija trenutačno u dvoznamenkastom plusu. Thomas Cook napominje da je u grupaciji fizički opseg prometa za 1% manji nego 2011., ali je prihod povećan, u omjeru povećanja prosječnih cijena. Posebno ističe rast potražnje za Tunis, Španjolsku, Hrvatsku i Italiju te nešto slabije zanimanje za Egipat i Grčku. Visoka turistička potražnja na njemačkom tržištu trenutačno je u skladu s visokim povjerenjem potrošača i željom za kupnjom turističkih aranžmana, za razliku od nekih drugih europskih zemalja, gdje je potražnja za odmorom slabija. „Emocionalnog proizvoda kao što su putovanja, kupci se teško odriču. Odmor uživa visoki prioritet, što je pokazala i prošla gospodarska kriza”, izjavio je Matthias Hartmann, predsjednik uprave GFK u svojemu govoru na sajmu ITB. Ipak, pojedine ciljne skupine ponašaju se vrlo različito u kriznim vremenima. Otporni na krizu u velikoj mjeri pokazali su se umirovljenicis fiksnim prihodima, što vrijedi i za zaposlene samce (oni su čak i u kriznim godinama – 2009./2010. pridonijeli rastu prometa). Snažnije su pogoñene druge ciljne skupine – osobe s niskim primanjima i mlade obitelji s djecom, koje bilježe pad prometa od 9% do 15%. U kriznim vremenima do izražaja dolazi domaći turizam te all inclusive ponuda, koja pruža preciznost u planiranju putnih troškova.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Njemačko tržište će u 2012. godini ostati ključno za uspjeh ovogodišnje turističke sezone. Veličina tržišta, razgranatost prodajne mreže i važnost koju putovanja imaju u njemačkom društvu čine Njemačku važnom za svako receptivno europsko tržište. 196

S obzirom na trenutačne pokazatelje, sezona 2012. za našu će zemlju, barem kada je riječ o Njemačkoj, biti pozitivna. Nijemci, kao izrazito cjenovno osjetljivi klijenti, pomno odabiru destinaciju koja nudi odgovarajuću vrijednost za novac, a naš je turistički proizvod prepoznat kao kvalitetan i cjenovno prihvatljiv. Atraktivnost destinacije sve više dobiva na važnosti, a jačanje ugleda poželjne turističke destinacije odredit će tijek sezone koja će, u skladu s trenutačnim pokazateljima fizičkog prometa, pozitivno pridonijeti našem ukupnom rezultatu.

Procjene turoperatora U organiziranom segmentu opsegrezervacija povećao se u odnosu prema lani. Dobro gospodarsko stanje potaknulo je ranije bukiranje aranžmana za glavnu ljetnu sezonu. Prodaja aranžmana za Hrvatsku na višoj je razini od one u 2011. godini, ali rezultati variraju od turoperatora do turoperatora. TUI – Hannover – grupacija izvještava da je buking za Hrvatsku pozitivan, iako je glavna sezona još otvorena. Tijekom svibnja, mnogo Nijemaca iskoristilo je priliku spajanja blagdana u „produljene vikende”. Smatraju da cijene u posezoni igraju veliku ulogu, što dokazuju i rezervacije za cjenovno povoljni rujan koji je gotovo u cijelosti popunjen. Problem prodaje kapaciteta u glavnoj sezoni je zbog visokih cijena. FTI – München

Prvi mjeseci ovogodišnje sezone u Hrvatskoj bili su zadovoljavajući – prodaja je u plusu u odnosu prema 2011. godini. Smatraju da će sezonu odlučiti lipanj,jer je tada dio školskih praznika Bavarske i BadenWürttemberga. Ističu kako povećanje cijena goriva putovanja na odmor automobilom čini manje konkurentnima. Računa se da su troškovi putovanja porasli za 30% u odnosu prema lani, što će dio putnika navesti na odabir bližih automobilskih destinacija. First minute prodaja bila je jako dobra, no sezonu će odrediti last minute za koji mnoge destinacije spremaju vrlo atraktivne ponude.

Thomas Cook – Oberursel

Zadovoljni su razvojem situacije – u svibnju na splitskome području bilježe plus od 15%, a na dubrovačkome području bilježe plus od 5%.

ID Riva München

Bilježili su odličan početak prodaje, sve do veljače koja je bila u laganom minusu. Ožujak donosi ponovni rast te je ukupna prodaja u pozitivnom trendu u odnosu prema lani. Prodaja je dobra i tijekom lipnja – do kraja godine očekuju pozitivan rezultat.

Bemex Reisen München

Buking je dobro tekao, zaključno s veljačom, kada dolazi do zastoja i zaostatka u odnosu prema lani (trenutačni rezultati nešto su lošiji od prošlogodišnjih). Očekuju da će last minute buking i posebne akcije ukupan rezultat fizičkog opsega prometa dovesti na razinu 2011. godine.

Inter Challet – Freiburg

Specijalist za kuće za odmor i privatni smještaj u plusu je od 13% u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Do sada je rezervirano 2/3 svih kapaciteta – do kraja godine u Hrvatskoj očekuju 60000 gostiju. Osim malo slabijeg bukinga od 9. do 30. lipnja, sva ostala razdoblja u plusu su u odnosu prema prethodnoj godini.

Adria 24 München

Buking je na prošlogodišnjoj razini – bilježe pojačano zanimanje za turistička naselja i smještajne jedinice u kampovima.

DERTOUR – rezervacije su odlične za sva razdoblja. Bilježe dvoznamenkasti plus. 197

Kamping segment ADAC je u svom „Reise-Monitoru”, na temelju podataka iz 2011. te provedenog ispitivanja, iznio predviñanja za sezonu 2012., koja govore kako će 55,7% Nijemaca, koji će putovati, kao odredište odabrati europske destinacije. Odmor će u svojoj zemlji provesti 35,3% Nijemaca, dok će se za daleka putovanja odlučiti 11,5%. Indikativan je i podatak predviñenog povećanja broja osoba koje planiraju više putovanja u jednoj godini (+3,2%). U kontekstu Hrvatske, pozitivno je predviñeno povećanje broja osoba koje će godišnji odmor provesti u kampovima (trećina njemačkih gostiju koji dolaze u Hrvatsku koriste upravo taj smještaj). Problemi koje turoperatori spominju vezani su za nedostatak objekata koji nude all inclusive ponudu i za raspoloživost kapaciteta u vrhuncu sezone. Većina vodećih njemačkih turoperatora ove je godine proširila ponudu u Hrvatskoj – AIRTOURS je uveo u program Hotel Lone u Rovinju i Hotel Iadera u Zadru, DERTOUR je uveo Hotel Lafodia na otoku Lopudu te pansion Winnetou u Drežnicama na Plitvicama. Agencija FTI uvela je program „krstarenja biciklom od otoka do otoka na Kvarneru” te 16 novih hotela diljem Hrvatske. Agencija NECKERMANN REISEN dodala je 41 novi hotel diljem Hrvatske, dok je THOMAS COOK uveo 11 novih hotela. TUI je u program uveo Zračnu luku Zadar te novo kružno putovanje s polaskom iz Splita.

Zračni promet prema Hrvatskoj tijekom 2012. Godine Zračna luka

Destinacija

Zrakoplovna tvrtka

Berlin

Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Pula Rijeka Split Split Split Zadar

Croatia Airlines Germanwings Lufthansa ab 3.6.12 OU Germanwings Germanwings Croatia Airlines Germanwings(BB) Lufthansa ab 3.6.12 Croatia Airlines Lufthansa ab 3.6.12 Croatia Airlines Germanwings Lufthansa ab 3.6.12

Zagreb Zagreb Dortmund

Erfurt-Weimer

Split Zagreb Dubrovnik Zagreb Dubrovnik Split Zadar Zadar Split

Germanwings Easy Jet Germanwings Germanwings Croatia Airlines Croatia Airlines Lufthansa Ryanair Croatia Airlines

Frankfurt a/M

Dubrovnik

Croatia Airlines Lufthansa Condor Croatia Airlines Condor Croatia Airlines Croatia Airlines Ryanair Ryanair

Dresden Düsseldorf

Rijeka Split

Frankfurt Hahn

198

Zadar Zagreb Pula Zadar

Sezona

Dan leta

6.5. 7.6. 30.6. 21.6. 7.6. 5.5. 4.6. 25.3. 9.6. 25.3. 3.6. 4.6. 25.3. 28.4. 3.5. 17.5. 27.4. 23.4. 23.4. 26.5. 26.3. 25.3.

̶ 14.10. ̶ 25.10. ̶ 27.10. ̶ 30.08. ̶ 25.10. ̶ 13.10. ̶ 30.10. ̶ 27.10. ̶ 27.10. ̶ 27.10. ̶ 27.10. ̶ 31.12. ̶ 27.10. ̶ 30.08. ̶ 20.05. ̶ 25.10. ̶ 31.12. ̶ 27.10. ̶ 27.10. ̶ 22.09. ̶ 26.10. ̶ 27.10.

6,7* 4, 7* 6,7* 2 3*,4,5*,6 2,4,6* 1,2,3*,5,6 2,4,6* 6,4*,7* 6,4*,7* 1,2,3,4,5,6,7 1,2*,3,4*,5 1,2*,3,4*,5

30.4. 25.3. 5.5. 20.4.

̶ 27.10. ̶ 27.10. ̶ 06.10. ̶ 27.10.

1,2,3,4, 5*,6, 7

27.4. 20.4. 28.4. 26.3.

̶ 12.10. ̶ 27.10. ̶ 20.10. ̶ 26.10.

1,5 1,2,3,4,5,6,7 2,6 1,2,3,5

2,4,6 2, 4, 7* 4 1,2*, 3, 4, 5 7 3,6 3*, 6 1, 3*,5 6

4 1,2,3,4,5,6,7

Friedrichshafen

Hamburg Hannover Karlsruhe Köln-Bonn

Nürnberg Stuttgart

Pula Pula Split Split Zadar Zagreb Dubrovnik Split Dubrovnik Split Zadar Dubrovnik Pula Rijeka Split Zagreb Zadar Dubrovnik Rijeka Split Split Zadar Zagreb Dubrovnik Dubrovnik Pula Pula Rijeka Split Zadar

Air Berlin Inter Sky Germanwings Inter Sky Inter Sky Germanwings Lufthansa OU Croatia Airlines LH Germanwings Germanwings Ryanair Germanwings Germanwings Germanwings Germanwings Germanwings Germanwings CroatiaAirlines(All,FTI) Germanwings Germanwings Air Berlin Germanwings Germanwings Croatia Airlines Germanwings Lufthansa (saisonal) Germanwings Germanwings Croatia Airlines Lufthansa

Split Dubrovnik Split Zadar Zagreb

Air Berlin Germanwings Germanwings Germanwings Germanwings

25.3. ̶ 25.3. ̶ 30.4. ̶ 25.3. ̶ 28.4. ̶ 24.12. ̶ 5.5. ̶ 25.4. ̶ 29.4. ̶ 26.4. ̶ 28.3. ̶ 29.4. ̶ 28.4. ̶ 13.7. ̶ 29.4. ̶ 25.4. ̶ 31.3. ̶ 6.5. ̶ 27.9. ̶ 30.4. ̶ 5.5. ̶ 15.5. ̶ 27.4. ̶ 25.3. ̶ 31.5. ̶ 25.3. ̶ 23.4. ̶ 14.6. ̶ 25.3. ̶ 25.3.

27.10. 27.10. 22.10. 27.10. 13.10. 24.12. 13.10. 13.10. 21.10. 27.11. 24.10. 21.10. 21.08. 22.09. 21.08. 31.12. 27.10. 14.10. 25.10. 31.12. 13.10. 23.10. 31.12. 27.10. 25.10. 27.10. 31.12. 25.10. 27.10. ̶ 6.10.

6 6 6 3,6 6 7 1,2,4, 6 3,7 2, 4*, 7 2,4*,7 2,4,5,6 1,2*,3*,4,5,6,7 1,2,3,4,5,7 2*,3,5,6 7 4 1, 2*,6* 6 2 1,2*, 3, 4*,5 1,2,3,4,5,6*,7* 6,7 6 4 1*,2,3,4,5,6,7 5 6,7

28.4. ̶ 31.10. 28.4. ̶ 3.11. 26.4. ̶ 27.11. 31.3. ̶ 27.10. 23.4. ̶ 31.12.

5 6 1*, 2,3,4,6,7* 1, 5,6 1*, 3,4,5*,7*

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Unatoč svim recesijskim scenarijima, Nijemci će zadržati status „svjetskih prvaka u putovanjima”. Trenutačni optimizam je u skladu s visokim povjerenjem potrošača i potražnjom za odmorima, za koju se vjeruje da će se nastaviti i tijekom 2013. Odmor zauzima visoko mjesto u potrošnji Nijemaca. Prema redoslijedu najomiljenijih destinacija, u usporedbi s 2012. godinom vjerojatno neće biti većih promjena. Nakon vlastite zemlje, Španjolska i Italija ostaju najomiljenije destinacije za njemačke turiste, a Turska će zadržati treće mjesto.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Pozitivna sinergija vezana za turistički proizvod Hrvatske, u 2013. može biti čimbenik koji će zajedno s ulaskom naše zemlje u Europsku uniju potaknuti dodatni turistički promet iz Njemačke. Najave su da će nove agencija iz kruga „top 50” tijekom 2013. Hrvatsku uvrstiti u ponudu, tj. programi za našu zemlju bit će dodatno prošireni. Jedan od ključnih elemenata ostaje cijena usluga koje, ako ostanu konkurentne, u kombinaciji s kvalitetnom komunikacijom komparativnih prednosti destinacije obećavaju uspješan turistički rezultat i u 2013. godini.

199

POLJSKA

OSNOVNI PODACI O TRŽIŠTU Službeni naziv zemlje: Republika Poljska Službeni jezik: poljski Političko ureñenje: republika s parlamentarnom demokracijom Glavni grad: Varšava (2 mil. stanovnika) Ostali veći gradovi: Lodz, Krakow, Katowice, Gdansk, Poznan, Wroclaw Administrativna podjela: 16 regija (wojewodztwa, jednina wojewodztwo); Dolnoslaskie, KujawskoPomorskie, Lodzkie, Lubelskie, Lubuskie, Malopolskie, Mazowieckie, Opolskie, Podkarpackie, Podlaskie, Pomorskie, Slaskie, Swietokrzyskie, Warminsko-Mazurskie, Wielkopolskie, Zachodniopomorskie

Državni praznici:

Dan neovisnosti: 11. studenog (11. studenog 1918. proglašena neovisnost Republike Poljske) Praznik rada: 1. svibnja Dan konstitucije: 3. svibnja

Predsjednik države: Bronisław Komorowski (početak mandata jesen 2010.) Predsjednik vlade: Donald Tusk (studeni 2007.) Dva doma parlamenta: Senat, 100 senatora i Sejm, 460 poslanika (zastupnici za Senat i Sejm izabrani su u listopadu 2007.). Parlamentarni izbori za oba doma Parlamenta održani su 9. listopada 2011. 2

Ukupna površina: 312 685 km 2 Površina kopna: 304465 km 2 Vodena površina: 8 220 km Zemlje s kojim Poljska graniči: Bjelorusija 407 km, Češka 658 km, Njemačka 456 km, Litva 91 km, Rusija (district Kaliningrad) 206 km, Slovačka 444 km, Ukrajina 526 km Reljefna obilježja: prevladava ravan teren, osim na jugu Poljske gdje su planinski masivi

SOCIO-DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA Broj stanovnika: 38441588 (srpanj 2011.; Izvor: CIA Fact Book.)

200

Dobna struktura:

0-14 godina: 14,7% (muškarci 2910324; žene 2748546) 15-64 godina: 71,6% (muškarci 13698363; žene 13834779) 65 godina i više: 13,7% (muškarci 2004550; žene 3245026) (Izvor: CIA Fact Book, procjena 2011.)

Prosječna dob stanovništva: 38,5 godina muškarci: 36,8 godine žene: 40,3 godine Stopa prirasta stanovništva: –0,062% Prosječan životni vijek: 76,05 godine muškarci: 72,1 godina žene: 80,25 godina Etnička podjela: Poljaci 96,7%, Nijemci 0,4%, Bjelorusi 0,1%, Ukrajinci 0,1%, ostali 2,7%

Vjerska pripadnost: rimokatolici 89,8%, pravoslavni 1,3%, protestanti 0,3%, ostali 0,3% i 8,3% neizjašnjenih Izvor: CIA Fact Book, procjena 2011.

Društvena klima „Dobra sreća i Poljska, rijetko idu zajedno”, objavio je britanski The Economist, no da baš i nije tako svjedoči posljednjih 20 godina poljske povijesti, obilježenih velikim promjenama u društvu, gospodarstvu te politici. Posljednja dva desetljeća obilježila su i tri važna povijesna i strateška dogañaja. Pod vodstvom neovisnog sindikata „Solidarnost”, Poljska je srušila socijalistički sustav sovjetskog tipa i utrla put transformacije drugim socijalističkim zemljama pod „sovjetskim kišobranom”. Nepunih 10 godina poslije, točnije 1999. godine, Poljska je postala članica NATO saveza, a 2004. godine punopravnom članicom Europske unije. Sve te promjene duboko su promijenile poljsko društvo i dovele do opće priznate ocjene da je Poljska danas stabilna zemlja zadovoljnijih ljudi, s dobrostojećim gospodarstvom i važnom političkom ulogom u meñunarodnim odnosima. Gledajući samo Europsku uniju, na najvažnijim mjestima na kojima se donose ključne političke, gospodarske i ekonomske uloge, na čelu su Poljaci (Jerzy Buzek – predsjednik Europskog parlamenta; Janusz Lewandowski – glavni povjerenik za proračun Europske unije).

Gospodarstvo Prateći makroekonomske pokazatelje, u posljednjih nekoliko godina može se ocijeniti da je Poljska uspješno odoljela utjecaju globalne gospodarske i financijske krize koja je zahvatila svijet. Poljsko gospodarstvo je još 2009. godine s 535 milijardi eura BDP-a bilo 6. gospodarstvo Europske unije, a u protekla dva desetljeća poljski se BDP udvostručio.

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI I TRENUTAČNO GOSPODARSKOSTANJE BDP tekuće cijene (mlrd. USD / €)

2006. 341,6

2007. 425,1

2008. 529,4

2009. 430,5

2010.* 474,7

2011.** 490,0

BDP po stanovniku (USD) Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe i usluga (mlrd. USD / €)

8 960 6,2 137,9

11 150 6,8 173,3

13 890 5,1 211,2

11 280 1,7 169,9

12 440 3,7 196,6

12 860 4,0 205,1

Uvoz robe i usluga (mlrd. USD / €) Tekući račun platne bilance (% BDP) Stopa inflacije (%) Stopa nezaposlenosti (%) Izravna strana ulaganja (mlrd. USD)

144,0 ̶ 2,8 1,0 13,9 19,9

185,5 ̶ 4,8 2,5 9,6 23,7

232,2 ̶ 4,8 4,2 7,1 14,9

169,6 ̶ 2,2 3,5 8,2 11,6

193,0 ̶ 7,9*** 2,6 9,5 11,0

206,4 do ̶ 6*** 3,2 8,7 15,5

Izvor: Economist Intelligence Unit; *procjena; **predviñanje ***Izvor: Poljska narodna banka (izvještaj III./2011.)(cit. prema autoru: Goran Rotim, novinar HTV-a)

201

Zbog prijeteće krize u eurozoni i najave novog recesijskog ciklusa u svijetu, procjene poljskoga rasta za 2012. godinu nešto su promijenjene, ali još optimistične.

Procjene za 2012. godinu BDP: Inflacija: Nezaposlenost: Uvoz mlrd. eura: Uvoz mlrd. eura:

+4,0% 3,1% 9,4% 152,1 165,4

Aktualno stanje u poljskom društvu (politička i socijalna kretanja) Poljski grañani ni u 2012. godini nisu osjetili gospodarsku recesiju, koja pogaña većinu europskih zemalja. U skladu s dobrim gospodarskim stanjem, pozitivno je i raspoloženje grañana prema poljskoj vladi i predsjedniku. Poljaci sve više zarañuju, povećao im se životni standard te sve više novca odvajaju za ulaganja u nekretnine, putovanja, izobrazbu i zdravstvenu zaštitu. Dodatno, 2012. godinu obilježit će održavanje dijela Europskog nogometnog prvenstva u Poljskoj, što Poljaci ocjenjuju kao povijesni dogañaj.Izgrañeni su prekrasni stadioni, pri završetku je izgradnja i obnova cestovne infrastrukture, otvaraju se nove, obnovljene zračne luke, što Poljake ispunjava ponosom i zadovoljstvom.

Pregled najvažnijih medija u Poljskoj Dnevni listovi Fakt Gazeta Wyborcza Super Express Rzeczpospolita Gazeta Prawna Dziennik Izvor: SMG/KRC

Mjesečnici Claudia Twój Styl Focus Poradnik Domowy CKM Glamour Cosmopolitan Playboy Izvor: SMG/KRC

Poljski radijski programi RMF FM Radio Zet Program I PR Program III PR Radio Maryja Program II PR

Tjednici Newsweek Polska Wprost Polityka Przekrój Izvor: SMG/KRC

Turistički mjesečnici National Geographic Polska National Geographic Traveler Podróże Poznaj Świat Voyage Obieżyświat Voyage Izvor: SMG/KRC

Poljski TV programi TVP 1 TVP 2 TVN POLSAT TVP 3 TVN 24 TVN Meteo Polonia Puls Tele 5 TV Trwam Izvor: Wirtualne media

202

IT portali Onet.pl Gazeta.pl Wirtualna Polska Interia Izvor: SMG/KRC

Analiza i obilježja poljskoga turističkog tržišta u 2010. godini Tijekom 2010. godine, 42760000 poljskih grañana otputovalo je u inozemstvo, objavio je Institut za turizam Republike Poljske, što je za 8,9% više nego u 2009. godini. Najveće povećanje od 25,5% zabilježeno je na južnim graničnim prijelazima, a pad od 5,9% putovanja zabilježen je na graničnim prijelazima na zapadu Poljske. Granični prijelazi u zrakoplovnim lukama zabilježili su rast od 10,7%.

Inozemna putovanja Poljaka prema graničnim prijelazima Inozemna putovanja Poljaka graničnim prijelazima (u tis.) UKUPNO zapadna granica južna granica istočna granica morska granica zračne luke

prema

2008.

2009.

2010.

50 243 17 646 18 833 7 248 510 6 006

39 270 15 110 14 730 4 190 480 4 760

42 760 14 220 18 480 4 280 510 5 270

Promjena 2010./2009. 8,9% ̶ 5,9% 25,5% 2,1% 6,3% 10,7%

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

Inozemna putovanja poljskih grañana koja imaju turističko obilježje, s najmanje jednim noćenjem u inozemstvu u 2010. iznosila su 6,6 milijuna, ili oko 16% više nego u 2009. godini. Prema mjesecima u kojima su ostvarena putovanja u 2010. godini, najveći rast u odnosu prema 2009. godini (80%), zabilježen je u srpnju 2010. te prosincu (60%) i lipnju 2010. godine (40%). Najveći pad putovanja u 2010., prema mjesecima kada su turistička putovanja ostvarena, zabilježen je u ožujku 2010. (–44%) i svibnju 2010. godine (–11%).

Inozemna putovanja Poljaka Inozemna putovanja Poljaka (u mil.)

2009.

2010.

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac UKUPNO

0,3 0,35 0,45 0,45 0,45 0,5 0,75 1,0 0,6 0,4 0,2 0,25 5,7

0,3 0,45 0,25 0,45 0,4 0,7 1,35 1,0 0,65 0,4 0,25 0,4 6,6

Promjena 2010./2009. 0% 29% ̶ 44% 0% ̶ 11% 40% 80% 0% 8% 0% 25% 60% 16%

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

Prema sezonalnosti putovanja, u 2010. godini najviše se u postotku putovalo tijekom ljeta, kada je zabilježen rast u odnosu prema 2009. godinu, a najmanje u proljeće 2010. godine, kada je zabilježen pad inozemnih putovanja u odnosu prema 2009. godini.

203

Sezona inozemnih putovanja Sezona inozemnih putovanja općenito (%) proljeće ljeto jesen zima

2009. 24 39 21 16

2010. 16 46 20 18

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

Kada je riječ o prosječnoj duljini inozemnih putovanja, Institut za turizam Republike Poljske klasificira ih nadulja i kraća. U 2010. godini, Poljaci su tijekom duljih putovanja prosječno ostvarili 13 noćenja, a kada je riječ o kraćim inozemnim putovanjima, prosječno su ostvarili 2,3 noćenja.

Prosječna duljina inozemnih putovanja Prosječna duljina inozemnih putovanja (broj noćenja) dulja kraća Inozemna ̶ ukupno

2009. 11,7 2,1 9,5

2010. 13,0 2,3 10,3

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

Što se tiče ciljeva putovanja u inozemstvo u 2010. godini, nema većih odstupanja u odnosu prema 2009. godini – u strukturi (52%) dominiraju putovanja s motivom odmora.

Ciljevi putovanja u inozemstvo Ciljevi putovanja u inozemstvo % turistička putovanja posjete rodbini i prijateljima službena putovanja školovanje hodočasnički turizam zdravstveni turizam ostalo

2009. 52 22 17 4 1 1 3

2010. 52 24 19 1 2 2

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

Tijekom 2010. godine nastavljen je rast već gotovo dvotrećinskog udjela individualnog načina organiziranja turističkih putovanja u inozemstvo. To samo potvrñuje mentalitet Poljaka, koji se na putovanja odlučuju u posljednji trenutak i vole putovati automobilima. U sve većem broju putuju mladih ljudi, koji na internetu, jednostavno i brzo, samostalno organiziraju svoja putovanja. Tijekom 2010. godine jedna petina Poljaka u cijelosti se koristila uslugama organizatora putovanja. U idućim godinama, može se očekivati blagi pad takvog načina organizacije.

Način organizacije inozemnih putovanja Način organizacije inozemnih putovanja % u cijelosti putem agencije djelomično putem agencije u cijelosti putem sindikata ili organizacije tvrtke u kojoj je zaposlen/zaposlena djelomično preko sindikata ili organizacije tvrtke u kojoj je zaposlen/zaposlena samostalno

2009. 21 2 12 6 59

2010. 23 1 8 9 59

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

U 2010. godini gotovo polovica poljskih turista koji su putovali u svrhu turističkih putovanja u inozemstvo odsjedala je u hotelu, motelu ili pansionu. Na drugomu mjestu za putovanja u inozemstvo je boravak kod prijatelja ili obitelji, što čini trećinu putovanja. 204

Vrsta smještajnog kapaciteta koja se koristila pri putovanju u inozemstvo Smještaj koji se koristio pri putovanju u inozemstvo (%) hotel, motel, pansion odmarališta izletište s uključenim noćenjem najam kuća privatni smještaj boravak kod obitelji ili prijatelja kamping kuća šator toplice ostalo

2009. 46 2 2 2 8 32 2 1

2010. 47 1 2 2 7 33 2 1

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

U 2010. godini Poljaci su u inozemstvo najčešće putovali zrakoplovom (39% putovanja) i automobilom (35% putovanja). Još je visok udjel putovanja autobusom, kao dijelom paket-aranžmana (15%), ali ta vrsta prijevoza je u padu, a to će se nastaviti i uidućim godinama.

Vrste prijevoza priputovanju u inozemstvo Vrste prijevoza pri putovanjuu inozemstvo % automobil drugi automobil (obitelj koja ide na odmor s dva automobila) vlak redovita autobusna linija autobus kao dio paket-aranžmana motocikl i bicikl trajekt ili brod zrakoplov druga vrsta prijevoza

2009. 35 1 3 5 18

2010. 35 4 2 3 15

1 36 1

1 39 1

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

Tijekom putovanja u 2010. godini Poljaci su svaki dan, dodatno na troškove paket-aranžmana, prosječno trošili 100 PLN, ili oko 180 kuna. Tijekom 2011. godine, kada je riječ o inozemnim putovanjima poljskih grañana, najposjećenije destinacije s trendom rasta bile su Turska, Hrvatska i Španjolska. Egipat, Tunis i Grčka zabilježili su znatan pad posjeta u 2011. godini, iako su Poljaci po prirodi vrlo hrabri turisti i aspekt sigurnosti nije im presudan pri odabiru destinacija. Najviše koristi, kada je riječ o dolascima poljskih turista, imala je Turska, dok se za Hrvatsku, premda je zabilježila rast u 2011. godini, ne može reći da je imala izravne koristi od dogañaja u Egiptu, Tunisu i Grčkoj.

Izvor: Instytut Turystyki Rzeczypospolitej Polski, procjena predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj

205

Pregled većih organizatora putovanja u Poljskoj u 2011. godini Naziv organizatora putovanja Triada Alfa Star TUI

Neckermann

GTI ScanHoliday Itaka Rainbow Oasis Ecco Holiday Sigma Travel Logos TOUR Almatour

Destinacije Egipat, Italija, Tunis, Maroko, Italija, Kuba, Portugal, Španjolska, Bugarska Bugarska, Egipat, Turska, Tunis Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Maroko, Hrvatska, Tajland, Kuba, Dominikanska R., Portugal, Cipar Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Maroko, Hrvatska, Kuba, Dominikanska R., Portugal, Bugarska, Cipar Turska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka Grčka, Bugarska, Španjolska, Turska, Hrvatska, Tunis, Maroko, Bugarska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Hrvatska, Maroko, Portugal, Cipar, Bugarska, Crna Gora Egipat, Tunis, Turska Grčka, Španjolska, daleke destinacije daleke destinacije daleke destinacije, Slovačka, Hrvatska Grčka, Španjolska, Hrvatska

U nastavku je pregled najvažnijih organizatora putovanja na poljskom tržištu koji u svojoj ponudi imaju Hrvatsku. ADRIATYK ul. Puławska 182 02-670 Warszawa tel.: +48 22 244 80 00 faks: +48 22 244 80 50 www.adriatyk.com.pl e-mail: adriatyk@adriatyk.com.pl BIKERSHOP ul. Czarnowiejska 6 31-126 Kraków tel.: +48 12 633 74 94 faks: +48 12 623 76 70 www.travel.bikershop.pl e-mail: travel@bikershopkrk.pl

ALMATUR ul. 3 Maja 7 40-096 Katowice tel.: +48 32 259 88 58 faks: +48 32 258 97 82 www.almatur.com.pl

CROATIA ul.Gliwicka 12 44-200 Rybnik tel.: +48 32 42 35 112 faks:. +48 32 42 23 466 www.croatia.com.pl e-mail: biuro@croatia.com.pl

DELTA TRAVEL ul. Dietla 37 31-062 Kraków tel.: +48 12 422 27 40 faks: +48 12 422 81 30 www.delta-travel.pl e-mail: delta@delta-travel.pl

ECO TOUR ul. Jedności Narodowej 52 50-258 Wrocław tel.: +48 71 372 12 60 faks: +48 71 372 12 60 www.ecotour.com.pl e-mail: info@ecotour.com.pl

FLY AWAY TRAVEL LTD Przylecka 26 02-402 Warszawa tel.: +48 22 332 77 30 faks: +48 22 332 77 88 www.flyaway.pl e-mail: incentive@flyaway.pl

FRATER ul. Dworcowa 19 85-009 Bydgoszcz tel.: +48 52 322 35 67 faks: +48 52 322 48 39 www.frater.pl e-mail: bydgoszcz@frater.pl

GANDALF TRAVEL ul. Piotrkowska 193 90-447 Łódź tel.: +48 42 639 80 99 faks: +48 42 639 71 58 www.gandalftravel.com e-mail: info@gandalftravel.com

206

Camping Europa Sp. z o.o. pl. Wolności 7 50-071 Wrocław tel.: +48 71 793 22 22 faks: +48 71 793 22 20 www.eurocamp.pl e-mail: info@eurocamp.pl

ALPEN TOUR ul. Kazimierzowska 52 02-562 Warszawa tel.: +48 22 425 92 26 faks: +48 22 425 92 27 www.alpentour.pl e-mail: info@aplentour.pl CHARTER.PL Piotr Kowalski Piłsudskiego 42/2 43-300 Bielsko-Biała tel: +48 33 497 10 57 faks: +48 33 818 39 87 www.charter.pl e-mail: info@charter.pl

GLOB TOURIST ul. Wojska Polskiego 28A 78-100 Kołobrzeg tel.: +48 94 354 54 19 faks: +48 94 354 26 77 www.gobtourist.pl e-mail: info@globtourist.pl INTERHOME POLSKA St. Kostki Potockiego 24 B 02-958 Warszawa tel.: +48 22 642 23 84 faks: +48 22 651 72 81 www.interhome.pl e-mail:info@interhome.pl JUVENTUR ul. Słowackiego 103 97-300 Piotrków Tryb. tel.: +48 44 646 87 13 faks: +48 44 646 87 14 www.juventurpiotrkow.pl e-mail: turystyka@juventurpiotrkow.pl LIDO ul. Piłsudskiego 102 50-024 Wrocław tel.: +48 71 343 65 88 faks: +48 71 344 51 51 www.lido.com.pl MARCO ul. Szkolna 1/B 43-300 Bielsko Biała tel.: +48 33 811 04 54 faks: +48 33 818 91 93 www.bpmarco.pl e-mail: biuro@bpmarco.pl

GROMADA ul. Cicha 7 00-353 Warszawa tel.: +48 22 827 49 60 faks: +48 22 828 24 27 www.gromada.pl e-mail:zarzad@gromada.pl ITAKA ul.Ozimska 9-11 45-057 Opole tel.: +48 77 4429 202 faks: +48 77 4429 203 www.itaka.pl e-mail: info@itaka.pl KOMPAS POLAND ul. Willowa 8/10 lok. 2 00-790 Warszawa tel.: +48 22 862 90 20 faks: +48 22 632 21 13 www.kompas-poland.pl e-mail: kompas@kompas-poland.pl LOGOS TOUR ul.Długosza 61 33-300 Nowy Sącz tel.: +48 18 44 35 850 faks: +48 18 44 38 490 www.logos-tour.pl e-mail: biuro@logos-tour.pl MASTER YACHTING ul. Frascati 1/28 00-492 Warszawa tel: +48 22 628 40 04 faks: +48 22 621 37 21 www.masteryachting.pl e-mail: info@masteryachting.pl

NAUTICA ul. Toruńska 5 30-056 Kraków tel.: +48 12 626 00 19 faks: +48 12 626 00 36 www.nautica.com.pl e-mail:biuro@nautica.pl

NAUTILUS ul. Konfederacka 14 30-306 Kraków tel.: +4812 266 02 02 faks: +4812 266 28 98 www.nautilus.com.pl e-mail: office@nautilus.com.pl

NOVASOL ul. Mickiewicza 12/3 70-384 Szczecin tel.: +48 91 812 16 45 faks: +48 91 484 19 69 www.novasol.pl e-mail: novasol@novasol.pl POLAN TRAVEL ul. 11 Listopada 60/62 43-300 Bieslo Biała tel.: +48 33 811 95 50-52 faks: +48 33 811 95 50-52 www.polan-travel.com.pl e-mail: biuropodrozy@polantravel.com.pl

OK SERVICES ul. Barlickiego 7 43-300 Bielsko Biała tel.:+48 33 828 19 80 faks: +48 33 822 70 89 www.okservices.pl e-mail: biuro@okservices.pl PROFES ul. Świeża 8 54-060 Wrocław tel.: +48 71 354 00 02 faks: +48 71 354 00 02 e-mail: profeswroc@poczta.fm

HEINZ REISEN ul. Toszecka 16 44-100 Gliwice tel.: +48 32 235 86 38 www.hrbus.pl e-mail: heinzsm@tlen.pl JANTER Widok 19/205 00-026 Warszawa tel.: +48 22 828 38 31 faks: +48 22 828 38 32 www.janter.com.pl e-mail: janter@janter.com.pl KONTYENTY ul.Widok 18 00-023Warszawa tel.: +48 22 828 11 88 faks: +48 22 828 14 46 www.kontynenty.com.pl e-mail: biuro@kontynenty.com.pl MAESTRAL ul. Stawowa 7 40-095 Katowice tel: +48 32 781 82 85 faks: +48 32 781 82 85 www.maestral.pl e-mail: maestral@maestral.pl MICHALSKA-TRAVEL ul.Łosia 11 05-807 Podkowa Leśna tel.: +48 22 758 92 56 faks: +48 22 758 92 56 www.michalskatravel.com.pl e-mail: biuro@michalskatravel.com.pl NECKERMANN Polska ul.Dubois 9 00-182Warszawa tel.: +48 22 536 98 71 faks: +48 22 635 96 94 www.neckermann.pl

OSKAR pl.Wolności 2/7 61-738 Poznań tel.: +48 61 852 45 72 fax: +48 61 850 48 61 www.oskar.com.pl email: info@oskar.com.pl PUNT ul. Stryjeńskich 10, lok. A-2 02-791 Warszawa tel.: +48 22 446 83 80 faks: +48 22 446 83 81 www.punt.pl e-mail: punt@punt.com.pl

207

RAINBOW TOURS ul. Piotrkowska 270 90-361 Łódź tel.: +48 42 680 38 51 faks: +48 42 630 64 80 www.rainbowtours.pl

REGO-BIS ul. 3 Maja 21 40-096 Katowice tel.: +48 32 253 88 48 faks: +48 32 720 26 58 www.rego-bis.pl e-mail: rego-bis@rego-bis.pl

RETMAN ul. Reymonta 51 45-072 Opole tel.: +48 77 4547 535 faks: +48 77 4544 768 www.retman.pl

SAILOR A.Madalińskiego 3/8 30-303 Kraków tel.: +48 12 267 35 37 faks: +48 12 267 00 60 www.sailor.pl e-mail: sailor@sailor.pl

SINDBAD ul. Rynek 8 45-015 Opole tel.: +48 77 402 15 20 faks: +48 77 402 15 25 www.sindbad.pl e-mail: sekretariat@sindbad.pl

SKY&SEA ul. Sportowa 50 75-503 Koszalin tel.: +48 94 345 20 90 faks: +48 94 345 20 90 www.skyandsea.pl e-mail: office@skyandsea.pl

SUMADA TRAVEL ul. Krakowska 83 E 34-120 Andrychów tel: +48 33 875 17 31 faks: +48 33 875 83 91 www.sumada.com.pl e-mail: sumada@sumada.com.pl TOP SKI Janusz Szopf św. Antoniego 14 50-073 Wrocław tel.: +48 71 342 08 19 faks: +48 71 341 77 49 www.top-ski.com.pl e-mail: info@top-ski.com.pl

SKARPA Rynek Główny 28 31-010 Kraków tel.: +48 12 421 56 35 faks: +48 12 431 04 37 www.skarpa.com.pl e-mail: skarpa@skarpa.com.pl SUN YACHY CHARTER ul. Batorego 20 02-591 Warszawa tel.: +48 22 423 50 71 faks: +48 22 875 90 99 www.sunyacht.pl e-mail: biuro@sunyacht.pl

SYLWETKA ul. Puławska 140 02-624 Warszawa tel.: +48 22 854 00 00 faks: +48 22 844 18 59 www.chorwacja.net.pl e-mail: biuro@chorwacja.net.pl 24 TRAVELS.COM ul. Olszówka 15 b 43-309 Bielsko Biała tel.: +48 33 829 86 93 faks: +48 33 816 10 42 www.24travels.com e-mail: pytania@24travels.com WYGODA TRAVEL ul. Grodzka 60 31-044 Kraków tel.: +48 12 430 30 48 faks: +48 12 431 03 88 www.wygodatravel.pl e-mail: info@wygodatravel.pl

TUI Polska Dyrekcja ul.Domaniewska 41 02-672 Warszawa tel.: +48 22 874 54 47 faks: +48 22 874 36 93 www.tui.pl

TRAPER ul. Danuty 9 61-054 Poznań tel.: +48 61 876 88 94 faks: +48 61 876 88 94 www.traper.poznan.pl e-mail: info@traper.poznan.pl VACANSOLEIL ul. Jana Sawy 6/05 20-632 Lublin tel.: +48 81 44 444 81 faks: +48 81 44 240 40 www.vacansoleil.com e-mail: info@vacansoleil.pl

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj procjenjuje da će u 2012. godini oko 15% poljskih turista Hrvatsku posjetiti uz posredovanje turističkih agencija.

Kronologija razvoja turističkog prometa na poljskom tržištu do 2011. godine

208

Tijekom 90-tih godina putovanja Poljaka bila su uglavnom u zemlje tadašnjih članica Varšavskog pakta. Nakon „pada komunizma”, povećava se broj putovanja u zapadnu Europu i SAD, ali ona imaju ekonomski motiv. Putovanja s turističkim obilježjima, pogotovo individualna, zanemariva su zbog niskog standarda i nedostataka navike i kulture turističkih putovanja. Najposjećenija turistička odredišta u Poljskoj su Bałtyk i Tatre, a putuje se preko sindikalnih podružnica, rijetko osobnim automobilima. To je turistička usluga vrlo niske razine. Potkraj 20. stoljeća, s poboljšanjem gospodarskog stanju i standarda, povećava se potražnja za putovanjima u inozemstvo. Najpopularnija destinacija je Španjolska, a putovanja se organiziraju autobusima, uglavnom u hotelima s dvjema zvjezdicama. Postupno, ponuda se širi i na druge

destinacije, Hrvatsku, Italiju (uglavnom autobusima), a u to vrijeme najatraktivnije putovanje „s okusom egzotike” bilo je u Tunis. Do 2005. godine u turističkoj ponudi rastućeg broja poljskih turoperatora zastupljene su sve mediteranske destinacije. Sve se više putuje zrakoplovom, ali i sve luksuznijim osobnim automobilima. Razdoblje od 2000. godine do 2005. godine, obilježavaju mnogobrojni bankroti poljskih turoperatora, što zbog akutnih gospodarskih problema u Poljskoj, ali i naivnosti poljskih turista, kojima je glavni motiv bio otputovati po niskim i mnogo puta nerealnim cijenama. Od 2005. godine do danas, glavne inozemne destinacije postaju Turska i Egipat, zbog povoljnih cijena. Nakon 2005. godine naglo se razvija zrakoplovni prometa u Poljskoj i sve je veća prisutnost niskocjenovnih zrakoplovnih prijevoznika. Posebno treba istaknuti da se od 2008. godine bilježi znatno povećanje životnog standarda prosječnoga poljskog grañanina, koji sve više novca i vremena odvaja za putovanja, osobito u inozemstvo. Godina 2011. obilježena je padom putovanja u Tunis, Egipat i Grčku, a poljski turisti „u zamjenu” biraju ponajprije Tursku i Španjolsku.

Kronologija putovanja poljskih turista u Hrvatsku Poljska je jedno od emitivnih tržišta s najdinamičnijim razvojem od 90-tih do danas; šesto najvažnije emitivno tržište za hrvatski turizam. POLJSKA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

apsol. 46331 39530 3957 5511 6578 1.892 10227 36000 97765 131049 104893 284783 391809 358065 237968 240654 241868 275845 322890 417211 417849 454445 494702

Dolasci indeks 1989.=100 100 85 85 10 9 139 12 119 14 272 39 57 22 352 78 272 211 134 283 80 226 271 615 138 846 91 773 66 514 101 519 101 522 114 595 117 697 129 901 100 902 109 981 109 1068

apsol. 307110 231952 16655 33732 46903 133013 68530 248000 702941 899876 679487 1818026 2514311 2185814 1330517 1285529 1374595 1612013 1833961 2511568 2685037 2895162 3134012

Noćenja indeks 1989.=100 100 76 76 7 5 203 11 139 15 284 43 52 22 362 81 283 229 128 293 76 221 268 592 138 819 87 712 61 433 97 419 107 448 45 525 300 597 137 818 107 874 108 943 108 1020

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

209

DOLASCI I NOĆENJA POLJSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2011. 3.500.000 3.000.000 2.500.000

Dolasci Noćenja

2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000 0

DOLASCI POLJSKIH TURISTA PO MJESECIMA 180000 160000 140000

2004.

120000

2005.

100000

2006.

80000

2007.

60000

2008.

40000

2009.

20000

2010.

2011.

Obilježja turističkog prometa prema Hrvatskoj od 1989. do 2011. godine

210

Razdoblje od 1989. do 2001. godineobilježava deseterostruki rast broja dolazaka i noćenja poljskih turista u Hrvatsku. U usporedbi s ostalim najvažnijim emitivnim tržištima, poljsko je tržište jedno od najdinamičnijih. Do 2003. godine 70% turističkog prometa prema Hrvatskoj predstavljaju organizirana putovanja, uglavnom autobusima, potpomognuta tadašnjim subvencijama Ministarstva turizma Republike Hrvatske. Od 2004. do 2011. godine dogaña se strukturna promjena u korist individualnih turista. Prevladava smještaj kod domaćina te smještaj u kampovima – povećava se potražnja za nautičkim proizvodom i jača kupovna moć.

Aktualna pozicija Hrvatske na poljskom tržištu u 2011. godini

Hrvatska je u samom vrhu popularnosti inozemnih destinacija u Poljskoj. Vodeća je destinacija za motorizirane individualne turiste. Prema procjenama predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj, već godinama najveći broj poljskih turista koji je boravio u Hrvatskoj zadovoljan je ukupnim dojmom i ponovno se vraća. Uz to, u najvećem broju slučajeva takvi turisti preporučuju boravak u Hrvatskoj najbližoj rodbini i prijateljima, što je besplatna i vrlo korisna promidžba. Iz godine u godinu raste broj poljskih grañana koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj, ponajprije na obali.

Prednosti hrvatske turističke ponude Prednosti hrvatske turističke ponude su:

sigurnosni aspekt destinacije (u Poljskoj Hrvatska uživa ugled sigurne zemlje) cestovna infrastruktura u Hrvatskoj – siguran, udobani brz način putovanja postaje jedan od glavnih aduta Hrvatske meñu poljskim turistima, što iz godine u godinu pridonosi povećanju broja individualnih, motoriziranih turista, ali i povećava ugled Hrvatske u Poljskoj domaćinski odnos prema poljskim gostima postao je jedan od zaštitnih znakova prepoznatljivosti hrvatskoga turističkog proizvoda, ali i mediteranskog stila života kulturološka srodnost (sličnost jezika, zajednički daleki korijeni, identična vjerska pripadnost Poljaka i Hrvata, veliki su plus Hrvatske na poljskom tržištu).

Nedostaci Nedostaci hrvatske turističke ponude su:

nedovoljna suradnja i poljskih i hrvatskih turističkih subjekata nedovoljan broj zračnih linija izmeñu Poljske i Hrvatske.

Pregledi i prognoze turističkog prometa za razdoblje od 2001. do 2013.

Izvor: Institut za turizam Republike Poljske

Institut za turizam Republike Poljske objavio je prognozu kretanja putovanja poljskih turista do 2013. godine. Svi oblici putovanja (dulja, kraća i inozemna putovanja), bit će u porastu. Putovanja će godišnje rasti od približno 5%. Procjena je temeljena na očekivanim stopama gospodarskog rasta Poljske, daljnjem povećanju životnog standarda prosječnoga grañana, koji će za putovanja, odmor i rekreaciju odvajati sve više novca. Isti izvor procjenjuje nastavak povećanja broja putovanja zrakoplovom, a rast će zabilježiti i putovanja u individualnoj organizaciji. Kvaliteta usluge turističkog sadržaja sve će više utjecati na izbor putovanja. 211

Hrvatska u nekoliko posljednjih godina bilježi odlične pokazatelje u dolascima i noćenjima poljskih turista. Ugled naše zemlje kao turističke destinacije je stabilan i visoko pozicioniran. Osim simpatije prema Hrvatskoj, njezin turistički proizvod prepoznat je u Poljskoj kao kvalitetan, tj. proizvod koji opravdava uložen novac. I u idućim godinama možemo očekivati povećanje, ponajprije individualnog turističkog prometa i sve veće zanimanje za nautički proizvod, a organizirani promet prema Hrvatskoj ovisit će o objektivnim mogućnostima povećanja broja zrakoplovnih linija izmeñu dviju zemalja te o poslovnoj zainteresiranosti i hrvatskih i poljskih turističkih subjekata. Na kraju, možemo sa sigurnošću ocijeniti da je Poljska „uspješna europska priča” (u političkom i gospodarskom pogledu), ali i uspješna „turistička priča” kada je riječ o Hrvatskoj.

212

RUSIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje:federativna republika, podijeljena na 89 subjekata Federacije: 21 republiku 6 pokrajina 50 oblasti 2 grada – Moskvu i St. Petersburg 10 autonomnih pokrajina Površina: 17000000 km² Broj stanovnika: 149000000 – prema broju stanovnika, Ruska Federacija zauzima sedmo mjesto u svijetu, nakon Kine, Indije, SAD, Indonezije, Brazila i Pakistana. Gotovo petina stanovništva Ruske Federacije živi u 13 milijunskih gradova. Za razliku od velikih višemilijunskih gradova, u Rusiji ima područja koja uopće nisu naseljena, uglavnom zbog oštre klime, tako da je srednja gustoća naseljenosti u Rusiji vrlo niska – samo 8,3 stanovnika na 1 km².

Najveći gradovi: Moskva St. Petersburg Novosibirsk N. Novgorod Ekaterinburg Samara Omsk Kazan

18000000 – glavni grad Ruske Federacije 5500000 2170000 2150000 1293000 1175000 1134000 1125000 213

Celjabinsk Rostov na Donu Ufa Volgograd Perm

1120000 1115000 1100000 1086000 1012000

Glavni grad Rusije – Moskva, po broju stanovnika svrstava se meñu dvadeset najvećih gradova svijeta.

Opća gospodarska obilježja Ruska Federacija je danas osma gospodarska sila svijeta. Podaci za 2011. godinu su: BDP 1620000000000 dolara BDP po stanovniku 11800 dolara Realni dohodak se (prosječno) godišnje povećava za 10%. Stopa gospodarskog rasta u 2011. godini: 7,5% Devizne pričuve: 5500000000 dolara, treće u svijetu Trgovinski partneri u izvozu: Europa Trgovinski partneri u uvozu: Europa, Sjeverna Amerika, Japan, Kuba Postotak nezaposlenosti u 2011. godini: 7,5% Prosječna plaća u 2011. godini: 529 dolara

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA RUSKE FEDERACIJE U 2011. GODINI Dinamične stope rasta turističkog prometa, posebno prema inozemstvu, bile su rezultat gospodarskograsta u zemlji i rasta prihoda grañana, sve kao rezultat velikog izvoza, tj. velikih izvoznih prihoda (osobito zbog prodaje nafte i plina na svjetskom tržištu). Sve to rezultiralo je i jačanjem ruske rublje, što je omogućilo da ruski grañani danas u velikom broju putuju u inozemstvo.

Broj stanovnika koji su tijekom 2011. godine otputovali na odmor u inozemstvo i odmor proveli u vlastitoj zemlji Procjenjuje se da je u 2011. godini na odmor otputovao oko 21000000 ruskih grañana (ukupan broj putovanja), što je 18% više nego u 2010. godini (napominjemo da je u 2010. godini turistički promet porastao za 17% u odnosu prema2009. godini). Ipak, postotak Rusa koji putuje na odmor još je relativno malen u odnosu prema broju stanovnika. Uz turističke motive, ruski grañani u inozemstvo putuju i radi posla, shoppinga i sl. Prema statističkim analizama, oko 30% grañana u inozemstvo je putovalo dva i više puta. U ukupnoj strukturi turističkih putovanja, malo više od 54% čine odmori u inozemstvu, dok se 46% Rusa opredjeljuje za odmor u svojoj zemlji (pretežno na Crnome moru).

PUTOVANJA RUSKIH GRAĐANA U ZEMLJI I INOZEMSTVU (2011. GODINA) Inozemstvo, 54% U RUSIJI 46%

214

Turistička ponuda u vlastitoj zemlji ruskim turistima sve je manje zanimljiva – okreću se ponudama svjetskih destinacija, kojih je na tržištu sve više. Danas u Rusiji sa svojom ponudom konkurira više od 115 destinacija i zemalja svijeta. Više od 65 nacionalnih turističkih ureda i predstavništava djeluje na ruskom tržištu, predstavljajući turističku ponudu svoje zemlje.

Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2011. posjetili ruski turisti Primjetan je trend povećanja broja putovanja u dvije najpopularnije destinacije na ruskome tržištu, Tursku i Egipat, koji se nakon više godina nastavlja i tijekom 2011. Takoñer, europske turističke zemlje kontinuirano, iz godine u godinu, jačaju svoj položaj na ruskom tržištu. Hrvatska se u takvoj snažnoj konkurenciji uspijeva već nekoliko godina zaredom svrstati meñu petnaest najomiljenijih destinacija, što je veliki uspjeh. Prema nekim procjenama, u 2011. godini najvišu stopu rasta prometa iz Rusije zabilježili su Tajland i Španjolska, dok je Grčka, unatoč krizi koju proživljava, još vrlo privlačna, posebno zbog nižih cijena i tradicionalno atraktivne ponude.

REDOSLJED TURISTIČKIH DESTINACIJA (BROJ PUTNIKA) U KOJE RUSKI TURISTI PUTUJU NA ODMOR 2950000

3000000

2500000

2000000 1700000

1500000

1000000

450000

390000 390000

386000

500000

370000 265000

260000

180000

170000

0 Turska

Egipat Tajland Grčka Španjolska Italija

Emirati Francuska Finska HrvatskaBugarska

Obilježja turističkog tržišta ─ komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Potražnja za putovanjima u inozemstvo na ruskom tržištu raste iz godine u godinu, no popularnost vodećih, Turske i Egipta, ne prestaje. U spomenutim destinacijama ruski turisti pronalaze željeni odnos cijene i kvalitete usluge, kombinaciju prirodnih ljepota i vrlo razvijene turističke infrastrukture, izgrañene u posljednjih 10-15 godina. Tursku i Egipat odlikuju lijepe pješčane plaže i dugo razdobljetoplog vremena, što ruskim turistima omogućuje „odmor na suncu” praktično cijelu godinu (Egipat) ili dobar dio godine (Turska). Predmetne destinacije pripremile su model ponude specifično atraktivan ruskom potrošaču – all inclusive ponuda, sjajna hotelska infrastruktura, bogat zabavni i noćni život, jeftina izvanpansionska potrošnja.

215

Nakon Turske i Egipta, Rusi najviše putuju u mediteranske destinacije – Španjolsku, Italiju, Francusku, Grčku, Cipar te destinacije jugoistočne Azije i Dalekog istoka (Tajland, Kinu, Šri Lanku, Indiju, UAO), a u posljednje vrijeme i u Vijetnam. Veliki broj grañana europskog dijela Rusije putuje u skandinavske zemlje. Sve je veći broj putovanja na Kubu, Karibe, Kanarske otoke, Sejšele, Maldive, osobito u Meksiko, zemlju koja je ove godine postala vrlo poželjna za odmor i putovanje ruskih turista.

Kojom vrstom prijevoza su se u 2011. koristili ruski turisti Ruski se turisti za putovanja najviše koriste zrakoplovom kao prijevoznim sredstvom. U ukupnoj strukturi, u 2011. godini na putovanja zrakoplovima orijentiralo se gotovo 96% ruskih grañana. I dalje, 75% ukupnihzrakoplovnih putovanja su charterski programi, a ostatak redoviti letovi. Dakle, blago je porastao broj redovitih letova, što je rezultat poslovnih politika zrakoplovnih kompanija koje odreñuju uvjete prijevoza na tržištu. Željeznica iz godine u godinu smanjuje svoj udjel kao prijevozno sredstvo, a ostali oblici prijevoza su, s obzirom na velike udaljenosti, zanemarivi.

Kojeoblikerezervacija turisti birajupri odlasku na godišnji odmor

BOOKING NA TRŽIŠTU RUSIJE

ONLINE INTERNET 29% TURISTIČKE AGENCIJE 71%

Internetska prodaja i online rezervacije u 2011. godini bilježe veliki porast u odnosu prema drugim oblicima prodaje. Gotovo 30% svih aranžmana rezervirano je putem interneta, što je dramatična promjena u odnosu prema razdoblju od prije nekoliko godina. Naravno, i dalje je dominantna prodaja putem turoperatora i turističkih agencija. Veliki organizatori putovanja odreñuju globalnu politiku i strategiju prodaje pojedine destinacije, diktiraju prodajne uvjete tesu zajedno sa zrakoplovnim kompanijama glavni čimbenik koji odreñuju turistički promet iz Rusije prema inozemstvu. Ipak, činjenica je da su u takvoj agresivnoj tržišnoj utakmici mnogi turoperatori „stradali” – na tržištu više nema čuvenih Megapolus toursa, Kapital toursa, Lante tur Voyage, subjekata koji su obilježili dvadesetogodišnji razvoj turističke industrije u Rusiji.

Preferencije turista s obzirom na ponudu destinacije Truristi uglavnom: traže destinacije„u trendu” traže hotele visoke ili najviše kategorije, s all inclusive ponudom rezerviraju vrlo kasno – 80% putovanja bukira se u četiri tjedna prije putovanja avanturistički su raspoloženi, vrlo su aktivni na putovanju, traže raznovrsnost turističkih sadržaja traže toplu klimuilijepe plaže („ljetne destinacije”), u prvome redu pješčane, u kombinaciji sa spa i sportskom ponudom te dobrom gastronomijom. Rusko emitivno tržište je, kad je riječ o putovanju u inozemstvo, usmjereno na tri ljetna mjeseca (70% putovanja). Ipak, tijekom 2011. godini osjetno se povećao broj putovanja i zimi, posebno u vrijeme novogodišnjih praznika, kada ruski turisti putuju u zemlje jugoistočne Azije, ili na skijanje u popularna europska i svjetska skijališta.

216

Za vrijeme odmora ruski turisti dugo ostaju na jednome mjestu, a važno im je da je smještaj uz samo more te da posjeduje dobre bazene i ugostiteljsku strukturu s brzim servisom. Osim što najčešće odsjedaju u hotelima, u posljednje vrijeme više traže smještaj u vilama i apartmanima. Analiza dosadašnjih putovanja ruskih turista pokazuje da im je pri odabiru vrlo važna lijepa priroda, tj. čisto more s pješčanim plažama. Činjenica da se u pojedine zemlje iz Rusije putuje bez viza, pokazala se vrlo važnomu mnogobrojnim putovanja.

Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Potrošnja ruskih turista na odmoru vrlo je velika, što ih čini omiljenim gostima mnogih svjetskih destinacija.

TRŽIŠTE ORGANIZIRANOG PROMETA Opći pregled organizatora putovanja Rusko emitivno turističko tržište podijeljeno je tako da nekoliko velikih turoperatora, u pravilu4-5, programira pojedinu destinaciju, organizira charterske programe i ostalim manjim partnerima daje u zakup odreñeni dio svojih kapaciteta. Turoperatori poput TEZ tours, Pegas, Ruski express, Ascent travel, Paks, TUI (bivši VKO), danas su pravi poslovni divovi na tržištu. Sve je češća i pojava da se zrakoplovne kompanije počinju baviti turoperatorskim poslom i zbog toga prestaje raditi odreñeni broj srednjih i malih turoperatora.Uz to što se bave organizacijom putovanja, turoperatori uglavnom organiziraju i vlastitu prodaju paket-aranžmana. HRVATSKA NA RUSKOME TURISTIČKOM TRŽIŠTU RUSIJA 1990. (SSSR) 1991. (SSSR) 1992. (SSSR) 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

95829 8998 7099 10399 13216 7652 12000 17286 18516 9001 28414 46238 55479 56972 67696 80335 108672 157259 175135 121971 164999 182203

Dolasci indeks 1990.=100 100 9 9 79 7 146 11 127 14 58 8 157 13 144 18 107 19 49 9 316 30 163 48 120 58 103 59 119 71 119 84 135 113 145 164 111 183 70 127 135 172 110 190

382419 48133 38630 77808 93278 37985 76000 128759 150510 51793 227555 406744 503822 510098 605285 695201 936639 1288828 1446776 1051991 1375981 1497751

Noćenja indeks 1990.=100 100 13 13 80 10 201 20 120 24 41 10 200 20 169 34 117 39 34 14 439 60 179 106 124 132 101 133 119 158 115 182 135 245 138 337 112 378 73 275 131 360 109 392

Izvor: DZS

217

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

DOLASCI I NOĆENJA RUSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2011. 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 Dolasci

800.000

Noćenja

600.000 400.000 200.000 0

DOLASCI RUSKIH TURISTA PO MJESECIMA 60000

50000

40000

2004. 2005.

30000

2006. 2007.

20000

2008. 2009.

10000

218

2010.

Rusko tržište je ostvarenjima u turističkoj sezoni 2011. ušlo meñu 10 najvažnijih tržišta za Hrvatsku, što je još prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo. Tijekom 2011. godine, ruski turisti uglavnom su posjećivali primorska mjesta naše zemlje, gdje su ostvarili 96% od ukupnog broja dolazaka. Otprilike polovina ruskih grañana odmarala se u Istri, slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Dubrovačkoneretvanska županija. Grad Zagreb takoñer je sve privlačnije odredište ruskih turista.

Opseg organiziranog prometa u 2011. prema svakom praćenom organizatoru putovanja

TUROPERATORI - TOP DESET PREMA VAŽNOSTI ZA HRVATSKU

30000 25000 20000 15000 10000 5000 0

Vodeći turoperatori s programima za Hrvatsku, Ascent travel i Paks, u 2011. godini povećali su prodaju aranžmana za čak 20%. Glavnina charterskih programa za našu zemlju kreće iz Moskve.

CHARTER IZ RUSIJE U HRVATSKU U 2011. 1 MOSKVA 7%

2 ST PETERBURG 5%

72%

3 EKATERINBURG

4 N. NOVGOROD

3% 3%

5 KAZAN

2% 2% 2%

6 NOVOSIBIRSK 7 SAMARA 8 VORONEZ 9 ROSTOV

219

Prednostihrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na tržištu 2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

Promjena +/–11./10.

Lijepa priroda

51%

53%

51%

53%

54%

56%

Povoljna klima Sigurna i ugodna zemlja Raznolikost sadržaja Kvalitetna kuhinja

16% 23%

14% 24%

12% 24%

15% 18%

17% 15%

Ostalo UKUPNO

2% 100%

0 100%

Zanimljivo je usporediti podatke po godinama, iz kojih je vidljivo da naša zemlja dobiva na ugledu kao destinacija s lijepom i očuvanom prirodom, dok argument sigurnosti destinacije gubi na važnosti.

Prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta ruskih turista

PREDNOSTI HRVATSKE PRED KONKURENCIJOM LIJEPA PRIRODA

17% KLIMA

56% 15% SIGURNA DRŽAVA

KVALITETNA KUHINJA

OSTALO

Nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na tržištu 2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

Promjena

61%

45%

49%

50%

52%

54%

Nedovoljni zabavnoanimacijski sadržaji

24%

29%

30%

32%

33%

Nedovoljno usmjerena i segmentirana ponuda

Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa

25%

Visoke cijene izvanpansionske ponude

220

Pasivnost nositelja turističke ponude i nepovoljni komercijalni uvjeti poslovanja

20%

15%

+++

100%

Sve bolja ponuda konkurencije UKUPNO

Nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta ruskih turista

SLABOSTI HRVATSKE KAO TURISTIČKE DESTINACIJE – STAV RUSKIH TURISTA PRILIKOM ODABIRA/KUPNJE TURISTIČKIH ARANŽMANA VISOKE CIJENE VANPASIONSKE PONUDE

16% 16%

54%

SVE BOLJA PONUDA KONKURENCIJE NEDOSTATAK KVALITETNIH PLAŽA

NEDOVOLJNO ZABAVNO ANIMACIJSKIH SADRŽAJA

Cijena turističke ponude,tjna ruskom je tržištu Hrvatska poznata kao„skupa destinacija”, sve se više nameće kao ozbiljan ograničavajući čimbenik boljim rezultatima i većem prometu putnika.

Razlozi odabira Hrvatske kao turističke destinacije

RAZLOZI ODABIRA HRVATSKE KAO TURISTIČKE DESTINACIJE OD STRANE RUSKIH TURISTA 6%

5% UGODNA KLIMA SAČUVANA PRIRODA

9% 37%

GASTRO PONUDA

14% GRADOVI I OBALA S BOGATOM BAŠTINOM IZLETNIČKA PONUDA

21% 3%

GOSTOPRIMLJIVOST LJUDI, SIGURNOST LAKO RAZUMLJIV JEZIK I MEKI VIZNI REŽIM

221

Razrada dolazaka po hrvatskim regijama

SJEVERNA DALMACIJA 7%

KVARNER 2%

OSTALO 0,5%

JUŽNA DALMACIJA 15,5%

ISTRA 52% SREDNJA DALMACIJA 23% U pogledu regionalne zastupljenosti ruskih turista u Hrvatskoj, stanje je gotovo nepromijenjeno u odnosu prema 2010. godini. I dalje je na prvome mjestu Istra, no uz pad broja dolazaka u odnosu prema drugim destinacijama na Jadranu. U Istrisu najpopularnija odredišta Poreč, Rovinj, Pula, Umag.Nakon Istre, po popularnosti slijedi Makarska rivijera.

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Zrakoplovni prijevoz koristio se u više od 90% turističkih putovanja prema Hrvatskoj. Autobusi su se koristili uglavnom uz granična područja Rusije s drugim europskim zemljama.

Charterski programi iz Rusije za Hrvatsku

CHARTER IZ RUSIJE U HRVATSKU U 2011.

MOSKVA

ST PETERBURG EKATERINBURG

5% 4%

N. NOVGOROD

KAZAN

72%

NOVOSIBIRSK

3% 2% 2%

222

SAMARA VORONEZ ROSTOV

Vrsta smještaja koji su ruski turisti birali u Hrvatskoj

VRSTA SMJEŠTAJA KOJI RUSKI TURISTI KORISTE U HRVATSKOJ 14%

5% HOTELI

3% VILE I APARTMANI YACHTING & CRUISE PROGRAMI

78%

OSTALO

Ruski turisti u našoj zemlji većinom traže hotelski smještaj i to hotele s četiri i pet zvjezdica. Vile i apartmani na popularnosti dobivaju u posljednje dvije do tri godine. U 2011. godini zamjetan je rast potražnje za cruising programima i „old timerima”, odnosno jahtama, posebno kod mlañe populacije.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Nedvojbeno je da će 2012. godina na ruskom emitivnom turističkom tržištu biti vrlo dinamična. Svi gospodarski pokazatelji i analize turizma govore u prilog činjenici da će se povećati broj putovanja ruskih grañana u inozemstvo. Naime, u prošloj je godini znatno smanjena stope nezaposlenosti (s 9% na 7%), a rusko je gospodarstvo u fazi dinamičnog rasta. Vrijednost ruske rublje vrlo je stabilna, s tendencijom jačanja. Razlozi za optimizam, kada je riječ o rezultatima naše zemlje u sezoni 2012., su:

stabilna gospodarska situacija u Rusiji stabilna i visoka vrijednost nacionalne valute vrlo visoka zaposlenost u Rusiji dobar turistički proizvod Hrvatske, kao kvalitetne ljetne destinacije na tržištu odlična turistička promocija zemlje.

Razlozi za oprez su:

više nego ranije prisutan je image Hrvatske kao skupe destinacije vrlo velika konkurencija povoljnijih destinacija na tržištu poslovni problemi važnih ruskih organizatora putovanja s programima za Hrvatsku slabljenje uloge malih turoperatora u Rusiji nedovoljan broj letova u predsezoni i posezoni.

223

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012. Redoslijed

Turistička destinacija

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Turska Egipat Tajland Španjolska Grčka Italija Češka Francuska Hrvatska Bugarska

Promjena u veličini tur. prometa + + + + + + + + +

Dugoročna prognoza + + + + + o ̶ o o +

Naša zemlja zadržat će deveto mjesto na ljestvici destinacija u koje se iz Rusije putuje turistički. Turska i Egipat ostaju prvi na tržištu, a zemlja koja ima najveći potencijal „ugroziti” vodeći dvojac je Tajland, koji „autoritet” na ruskom tržištu gradi visokom kvalitetom ponude i dostupnim cijenama. Riječ je o egzotičnoj zemlji s bogatim kulturnim nasljeñem i svim ostalim argumentima koje ruski gosti traže – povoljnom klimom tijekom cijele godine, izvanrednim pješčanim plažama, bogatom animacijom, odličnom gastronomijom temeljenom na morskim specijalitetima i dr.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2012. GODINE Aktualni ugled Hrvatske Ruski turisti na Hrvatsku gledaju kao na destinaciju:

moderne turističke ponude, s lijepom prirodom i ugodnom klimom destinaciju s čistim morem jednu od rijetkih zemalja Europe gdje ruski turisti u sezoni putuju bez vize ponude pune interesantnih sadržaja i sve kvalitenijeg servisa.

Hrvatska u 2012. godinu ulazi kao turistička destinacija koju u pozitivnom kontekstu prepoznaju profesionalci koji se bave turizmom i turističkim poslovanjem, novinari i predstavnici medija, ali i ruski turisti. Naša zemlja kao destinacija za odmor,uz Moskvu, sve je popularnija i u drugim regijama Ruske Federacije, što je svakako zasluga vrlo snažne i kvalitetne promidžbe. Ipak, otvorena su odreñena pitanja u odnosu cijene i kvalitete ponude, što se spominje kao limit većem turističkom prometu. Takoñer, snažna konkurencija na tržištu bori se za svoj dio „turističkog kolača”, što znači da će svaki mogući gost moći birati izmeñu mnoštva atraktivnih i povoljnih mogućnosti. Hrvatska se na ruskom tržištuučvrstila kao turistička destinacija atraktivna za bračne paroveu dobi od 40 do 50 godina, s i bez (češće) djece. Riječ je o imućnijim grañanima, s obzirom na to da smo na ruskom tržištu relativno skupa destinacija, no populaciji od 18 do 40 godina nismo toliko zanimljivi. Uz pretpostavku zadržavanja sadašnjeg profila i strukture ponude, Hrvatska ne može biti masovnija destinacija za rusko turističko tržište.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2012. godini U 2012. godini realno je očekivati lagani rast turističkog prometa iz Rusije,od 2% do 4%, dok bi i ponavljanje prošlogodišnjihpokazatelja bilo dobar rezultat. Vjerojatno će se blago povećati broj individualnih dolazaka turista na račun onih koji Hrvatsku posjećuju u sklopu organiziranih programa.

224

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Hrvatska je ove godine u katalozima turoperatora zastupljena jednako kao i prethodne godine, no na tržištu više nema 3 od 5 glavnih turoperatora s programima za našu zemlju. Neki od manjih subjekata popunili su nastale „tržišne praznine”, no pitanje je u kojoj će se mjeri organizirani programi u Hrvatsku povećavati u idućim godinama, s obzirom na vizni režim, konkurenciju drugih jeftinijih destinacija i sl. Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2012. Godini Turoperatori očekuju neizvjesnu poslovnu godinu – cijene paket-aranžmana ostale su na prošlogodišnjoj razini, a sličan je i broj charterskih programa. Svi očekuju da će popunjenost zrakoplovnih programa biti vrlo visoka, ali njihov ograničeni broj (i razdoblje letenja) zapreka su važnijim boljim rezultatima.

Zrakoplovni charteri u 2012. godini I dalje su najbrojniji charterski programi iz ruskoga glavnoga grada premačetirima zračnim lukama u Hrvatskoj: Dubrovniku, Splitu, Zadru i Puli. Ove se godine u Hrvatsku leti i iz Rostova na Donu, Samare, Novosibirska, Nižnjeg Novgoroda, Kazana, Ekaterinburga te iz St. Petersburga.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Sve analize nedvojbeno pokazuju da će 2013. Rusiji donijeti dobregospodarske pokazatelje i nastavak rasta životnog standarda, pa bi mogao porasti i broj putovanja u inozemstvo. Procjene govore da će u 2013. godini oko 25000000 ruskih grañana putovati u inozemstvo, što u odnosu prema2012. znači rast od 15%.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini Turska i dalje ostaje vodeća destinacija za ruske grañane, a slijede Egipat i Tajland. Prema procjenama stručnjaka Tajlandće u 2013. godini zabilježiti najveću stopu rasta turističkog prometa, dok će Italija, Španjolska i Grčka zadržati svoje položaje.Prilika Hrvatske je u djelomičnom „povlačenju” prometa iz Tunisa, Maroka i Malte.

Mjere koje bi prema mišljenju organizatora putovanja trebalo poduzeti u 2013. godini 1. Hrvatska treba odrediti odnos prema Rusiji, tj. tamo gdje se želi privući veći broj ruskih gostiju potrebno je pripremiti turistički proizvod prilagoñen ruskom tržištu i ruskom gostu. 2. Traži se financijskapotpora turističkom prometu iz Rusije u predsezoni i posezoni(sufinanciranje troškova charterskih programa, olakšice za turistička putovanja itd.). 3. Treba uzeti u obzir problematiku viznog režima, koja se aktualizira u kontekstu ulaska Hrvatske u EU i može biti važan element koji će utjecati na rezultat 2013. godine. 4. I dalje unapreñivati odnos cijene i kvalitete usluge, koji je s gledišta ruskih partnera u odreñenim slučajevima neodgovarajući.

225

UKRAJINA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje: parlamentarna republika Glavni grad: Kijev Uprava: 24 administrativne jedinice (oblasti) Službeni jezik: ukrajinski Neovisnost: 24. kolovoza 1991. (raspad Sovjetskog Saveza) Predsjednik: Viktor Janukovič Predsjednik vlade: Mikola Azarov Površina: 603700 km² Najveći gradovi: Kijev (2611300), Harkiv (1461000), Donjeck (1100700), Odesa (1080000), Dnjepropetrovsk (1040000), Lavov (735000)

BDP (PKM) ─ procjena 2010.

Ukupno: 139,4 milijardi USD Po stanovniku: 2996 USD

Valuta: 1 grivnja = 100 kopjeljki Stanovništvo: 45778500 stanovnika (2011.) 2

Ukrajina je država istočne Europe, prema površini (603700 km ) najveća u Europi, to jest na drugomu mjestu ako se uzme u obzir europska površina Ruske Federacije. Prema državnom ureñenju Ukrajina je republika, a zakonodavnu vlast obnaša Vrhovna Rada – ukrajinski parlament s 450 zastupničkih mjesta. Ukrajina neovisnost stječe raspadom Sovjetskog Saveza 1991., nakon čega prelazi na tržišnu ekonomiju, što je rezultiralo bolnom osmogodišnjom recesijom. Godine 2000. ukrajinsko se gospodarstvo počelo stabilizirati i zabilježen je godišnji rast BDP-a od 24%. Danas je jedno od gospodarstava svijeta s najdinamičnijim stopama rasta. Ukrajina na kopnu graniči sa sedam europskih država, s ukupnom dužinom granice od 4663 kilometara: Ruska Federacija (1576 km), Bjelorusija (891 km), Poljska (526 km), Slovačka (97 km), Mañarska (103 km), Rumunjska (531 km) i Moldavija (939 km). Odlikuje se raznovrsnim geografskim i klimatskim uvjetima. 226

Ukrajina svojom veličinom te strateškim položajem na istočnom ulazu u Europu predstavlja politički i gospodarski izrazito važnu državu. Obiluje kvalitetnom zemljom crnicom koja se prostire na više od 58% poljoprivredno obradive površine (veličina cijele Poljske). Šume zauzimaju 18% i uglavnom su karakteristične za Karpate i sjeverozapadne krajeve zemlje. Ukrajina obiluje i brojnim izvorima vode – gotovo cijela zemlja premrežena je tokovima manjih rijeka, koje se ulijevaju u sedam najvećih rijeka: Dnjepar, Dnjestar, Dunav, Pripjat, Donec i Južni Bug. Zemlja posjeduje i mnoge izvore prirodnih resursa, posebno željezne rude, mangana, prirodnog plina, ulja, soli, sumpora, grafita, titana, magnezija, kaolina, nikla, žive, drva, nafte i dr. Neki se izvori još ne iskorištavaju, a neki su, poput prirodnog plina i nafte, tek u fazi otkrivanja, posebno oni uz obalu Crnog mora.

Gospodarstvo Ukrajinsko gospodarstvo je u fazi razvoja slobodnog tržišta, s bruto domaćim proizvodom koji je posljednjih godina doživio ubrzani rast. Gospodarstvo Ukrajine trenutačno je na 45. mjestu u svijetu prema nominalnom BDP-u iz 2008. godine, uz ukupni nominalni BDP od 179725 USD te BDP-u od 3920 USD po stanovniku. Ukrajinsko gospodarstvo je uz ruskobilo glavna gospodarskasnaga u bivšem Sovjetskom Savezu, u industrijii u poljoprivredi. Nakon proglašenja neovisne Ukrajine, država se poput ostalih bivših sovjetskih republika našla pred velikom recesijom, inflacijom i drastičnim padom proizvodnje. Oporavak gospodarstva i rast BDP-a zabilježen je tek 2000. godine, kada su počele temeljite gospodarske reforme. U 2007. godini BDP-a je rastao za 7%, no već 2008. svjetska financijska kriza teško je pogodila zemlju, koja je bila prisiljena pozajmiti novac od Svjetske banke. U 2008. godini ukrajinska novčana valuta grivnja (hrivnja) devalvirala je za 38% u odnosu premaameričkome dolaru, no dolaskom predsjednikaViktora Janukoviča na čelo države gospodarstvo se početkom 2010. ponovno počelo stabilizirati. Makroekonomski pokazatelji 2007. 2008. BDP (milijarde USD) 142,7 180,3 BDP po stanovniku (USD) 3090 3920 Realni rast BDP-a (%) 7,9 2,4 Izvoz robe (milijarde USD) 49,8 67,7 Uvoz robe (milijarde USD) 60,4 83,8 Stopa inflacije (%) 12,8 25,2 Stopa nezaposlenosti (%) 2,3 3,0 Izravna strana ulaganja (milijarde USD) 9,89 10,91

2009. 114,7 2521 ̶ 15,1 40,4 45,0 15,9 1,9 4,3

2010. 136,4 2996 4,2 46,2 54,1

4,3

Izvor: Economist Intelligence Unit

BDP BLN: UAH

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. I.četvrtina II. četvrtina III. četvrtina IV. četvrtina

225,8 267,36 345,1 441,5 544,2 720,7 948,1 913,3 1.082,6 1.314,0 263,5 316,5 388,0

U stalnim cijenama od 2007. godine na relevantno razdoblje prethodne godine, % Volumen promjena 5,2 9,5 12,1 3,0 7,4 7,6 2,3 -14,8 4,1 5,2 5,3 3,8 6,6 4,6

Deflator promjena 5,1 8,1 15,1 24,2 14,7 23,1 28,6 13,0 13,8 --14,1 17,2 19,5 ---

Izvor: SSC of Ukraine

227

BDP po sektorima U strukturi bruto domaćeg proizvoda industrijska proizvodnja sudjeluje s 42%, usluge s 35%, a poljoprivreda s 23%. Proizvodi crne metalurgije najvažniji su ukrajinski izvozni proizvod i oni u izvozu sudjeluju s 41%. Razvijena je i strojogradnja, ali ona tehnološki zaostaje za svjetskom konkurencijom. Ipak, pojedini nedostaci (dizajn, ekologija, sigurnost) katkad se uspješno kompenziraju prihvatljivom cijenom, tako da proizvodi ipak pronalaze svoje mjesto na tržištu. U posljednje vrijeme sve je više stranih tvrtki koje ulažu u ukrajinske tvornice te koristeći povoljan poticaj (jeftinije sirovine, radna snaga i energija) postižu vrlo dobre poslovne rezultate. Takav način suradnje u posljednje je vrijeme pojačan u područjima blizu granice s Mañarskom, Slovačkom i Poljskom, članicama EU. Pojedini svjetski proizvoñači automobila, kao npr. WV – Škoda, Fiat, Daewoo, pronašli su interes u prijenosu dijela proizvodnje ili montaže u Ukrajinu.

Robna razmjena sa svijetom (USD, mlrd.)

Izvor: Economist Intelligence Unit

Struktura robne razmjene Izvoz u 2010. godini Crni i obojeni metali Prehrambeni proizvodi i sirovine Strojevi, oprema i prijevozna sredstva Proizvodi mineralnog podrijetla

17,6%

Uvoz u 2010. godini Proizvodi mineralnog podrijetla Strojevi, oprema i prijevozna sredstva Proizvodi kemijske i srodnih ind.

8,9%

Prehrambeni proizvodi i sirovine

33,2% 19,0%

34,0% 20,8% 17,3% 11,0%

Izvor: Economist Intelligence Unit

Glavni vanjskotrgovinski partneri Izvoz u 2009. godini Rusija 24% Turska 7% Italija 4% Poljska 3%

Uvoz u 2009. godini Rusija 23% Njemačka 8% Turkmenistan 7% Kina 6%

Izvor: Economist Intelligence Unit

Stanovništvo Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2005. godine, u Ukrajini živi 47,5 milijuna stanovnika. Stanovništvo čine: Ukrajinci 77,8%, Rusi 17,3%, Bjelorusi 0,6%, Moldavci 0,5%, Krimski Tatari 0,5%, Bugari 0,4%, Mañari 0,3%, Rumunji 0,3%, Poljaci 0,3%, Židovi 0,2% i ostali 1,8%. Prema službenim podacima iz 2011. godine, u Ukrajini postoji 33977 crkava i religijskih organizacija. Više od 97% registriranih vjerskih zajednica u Ukrajini su kršćanske, a oko polovica je pravoslavne tradicije. Druga polovica je podijeljena izmeñu katolika i protestanata (manji broj).Vjerska pripadnost:pravoslavlje 66%, katoličanstvo 13%, islam 0,8%, judaizam 0,4%, ostali (ateizam, protestantizam) 19,8%. 228

Putovanja u inozemstvo Grañani Ukrajine koji su putovali u inozemstvo u 2011. godini Grañani Ukrajine koji su putovali u inozemstvu, ukupno** 19773143

Ukupno

Od toga Poslovni put

Organizirani put

Privatan put

897127

1590182

17285834

Izvor: SSC of Ukraine

Broj Ukrajinaca koji putuju u inozemstvo prilično je visok, no treba imati na umu da je vrlo velik broj tih putovanja motiviran razlozima koji nisu turistički.

Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj UKRAJINA 1990. (SSSR) 1991. (SSSR) 1992. (SSSR) 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

95829 8998 7099 1540 2016 1860 4000 2071 5699 3425 5651 5109 7073 8491 9421 13054 18619 29043 31603 35720 50258 56483

Dolasci indeks 1990.=100 100 9 9 79 7 22 2 131 2 92 2 215 4 52 2 275 6 60 4 165 6 90 5 138 7 120 9 111 10 139 14 143 19 156 30 109 33 113 37 141 52 112 59

382419 48133 38630 7509 10707 10691 24000 11483 43329 21455 38259 34771 48061 61221 62177 81178 129508 203324 226987 246430 346005 393141

Noćenja indeks 1990.=100 100 13 13 80 10 19 2 143 3 100 3 224 6 48 3 377 11 50 6 178 10 91 9 138 13 127 16 102 16 131 21 160 34 157 53 112 59 109 64 140 90 114 103

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

229

DOLASCI I NOĆENJA UKRAJINSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2011. 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000

Dolasci

200.000 Noćenja

150.000 100.000 50.000 0

DOLASCI UKRAJINSKIH TURISTA PO MJESECIMA 20.000 18.000 16.000 14.000

2004.

12.000

2005.

10.000

2006. 2007.

8.000

2009.

4.000

2010.

2.000

2011.

230

2008.

6.000

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje: ustavna savezna republika, sa snažnom demokratskom tradicijom Izvor: CIA „The World Factbook”, United States

Površina 2

Ukupno: 9 826 630 km 2 Kopnena površina: 9161923 km 2 Vodena površina: 664707 km Izvor: CIA „The World Factbook”, United States

Najveći gradovi New York, Los Angeles, Washington, Chicago, Houston, Miami, Houston, Dallas, Philadelphia, San Diego, Detroit, Dallas, Boston, Seattle Izvor: U. S. Census Bureau, „Population Division”

OPĆA GOSPODARSKA OBILJEŽJA Gospodarstvo SAD-a je meñu deset najvećih svjetskih tržišno orijentiranih ekonomija, gdje tvrtke u privatnom vlasništvu vode „glavnu riječ”. Američke tvrtke uživaju veliku fleksibilnost u upravljanju, mnogo veću od onih na tržištima Europe i Japana. Američko gospodarstvo najnaprednije je u tehnološkom, zdravstvenom, aeronautičkom i vojnom sektoru.

231

BDP ─ aktualno stanje BDP 2011. godine: Prvi kvartal Drugi kvartal Treći kvartal Četvrti kvartal

+1,8% +1,3% +1,8 % +3,0 %

U prvom kvartalu 2012. godine očekuje se rast stope BDP-a otprilike na razini od 2,1%. BDP po stanovniku ─ 48 100 USD

Postotak nezaposlenosti u 2011. godini Prošla godina počela je s nezaposlenošću od 9,1%, a završila s 1,6 milijuna novih poslova. Trenutačna stopa nezaposlenosti je 8,2%, a procjena za 2012. godinu je da će stopa doći do razine od 8% do kraja godine.

Prosječna plaća – aktualni podaci Podaci o prosječnoj plaći (Statistike Zavoda za rad) Tablica A-1. Tekuća i prava (konstanta 1982.-1984.) zarada za sve zaposlenike na privatnim plaćama, sezonalci Ožujak Siječanj Veljača Ožujak 2011 2012 2012 2012 Realna prosječna zarada po satu $10.27 $10.23 $10.22 $10.21 Realna prosječna tjedna zarada $352.23 $353.03 $353.52 $352.23 Indeks potrošačkih cijena za sve 223.193 227.505 228.433 229.098 urbane potrošače Prosječne zarade po satu $22.92 $23.28 $23.34 $23.39 Prosječno tjedno radno vrijeme 34.3 34.5 34.6 34.5 Prosječne tjedne plaće $786.16 $803.16 $807.56 $806.96

Stopa inflacije Rujan 2011.

Listopad 2011.

Studeni 2011.

Prosinac 2011.

Siječanj 2012.

Veljača 2012.

Ožujak 2012.

Ožujak (nepotpuni podaci) 2012.

Svi proizvodi Hrana

2.7

3.3

Energija

1.5

1.8

1.3

3.2

4.6

Benzin

2.0

2.8

2.1

6.0

1.7

9.0

Odjeća

-9

4.9

232

Vanjskotrgovinska bilanca Sjedinjene Američke Države prijavile su meñunarodni deficit u razmjeni usluga i dobara od 46 bilijuna USD u veljači 2012.

Izvor: U.S. Census Bureau

Stanovništvo Ukupno stanovništvo: 313 847 465 (srpanj 2012.)

0-14 godina: 20,1% (muškarci 32107900, žene 30781823) 15-64 godine: 66,8% (muškarci 104 411 352, žene 104 808 064) 65 godina i više:13,1% (muškarci 17 745 363, žene 23 377 542)

Prosječna dob: ukupno: 36,9 godina muškarci: 35,6 godina žene: 38,2 godina Izvor: CIA „The World Factbook”,United States

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Najveći utjecaj na domicilno gospodarstvo očituje se u rekordno visokim stopama nezaposlenosti u posljednje tri godine. Zbog nezaposlenosti je smanjena osobna potrošnja, što se još najviše očituje na tržištu nekretnina.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Komercijalne TV postaje

American Broadcasting Company (ABC) (formerly NBC Blue) National Broadcasting Company (NBC) (formerly NBC Red) Columbia Broadcasting System (CBS) Fox Network (Fox) Warner Brothers Network (WB) United Paramount Network (UPN) PAX Network (PAX)

Nekomercijalne TV postaje

Public Broadcasting System (PBS)

TV postaje španjolskoga govornog područja

Univision (Spanish language network) Telemundo (Spanish language network) TeleFutura (Spanish language network) 233

Dnevni listovi, novine Novine

Grad

Dr탑ava

1. 2. 3.

The Wall Street Journal USA Today The New York Times

New York McLean New York

New York Virginia New York

4. 5.

Los Angeles Times The Washington Post

Los Angeles Washington

600 449 545 345

6. 7. 8.

Daily News New York Post San Jose Mercury News/ Contra Costa Times/ The Oakland Tribune Chicago Tribune Houston Chronicle The Philadelphia Inquirer/ Philadelphia Daily News Newsday The Denver Post The Arizona Republic Star Tribune

New York New York San Jose

California District of Columbia New York New York California

Chicago Houston Philadelphia

Illinois Texas Pennsylvania

441 508 343 952 342 361

Tribune Company Hearst Corporation Philadelphia Media Network

Melville Denver Phoenix Minneapolis

New York Colorado Arizona Minnesota

314 848 309 863 308 973 297 478

Dallas

Texas

264 459

17. 18.

The Dallas Morning News The Plain Dealer The Seattle Times

Cleveland Seattle

Ohio Washington

252 608 251 697

19.

Chicago Sun-Times

Chicago

Illinois

250 747

20. 21.

Detroit Free Press St. Petersburg Times

Michigan Florida

245 326 239 684

22. 23.

Oregon California

239 071 224 761

24.

The Oregonian The San Diego UnionTribune San Francisco Chronicle

Detroit St. Petersburg Portland San Diego

Cablevision MediaNews Group Gannett Company The Star Tribune Company A. H. Belo Corporation Advance Publications The Seattle Times Company Sun-Times Media Group Gannett Company Times Publishing Company Advance Publications Platinum Equity

California

223 549

Hearst Corporation

25. 26.

The Star-Ledger The Boston Globe

San Francisco Newark Boston

New Jersey Massachusetts

223 037 222 683

27. 28.

St. Louis Post-Dispatch The Kansas City Star

St. Louis Kansas City

Missouri Missouri

207 145 206 441

29.

The Sacramento Bee

Sacramento

California

205 531

30. 31.

St. Paul Pioneer Press Milwaukee Journal Sentinel The Indianapolis Star The Orange County Register The Atlanta JournalConstitution

St. Paul Milwaukee

Minnesota Wisconsin

185 736 183 636

Indianapolis Santa Ana

Indiana California

182 933 182 391

Dunwoody

Georgia

181 504

Advance Publications The New York Times Company Lee Enterprises The McClatchy Company The McClatchy Company MediaNews Group Journal Communications Gannett Company Freedom Communications Cox Enterprises

9. 10. 11.

12. 13. 14. 15. 16.

32. 33. 34.

234

Dnevna prodaja 2 061 142 1 830 594 876 638

512 520 501 501 477 592

Vlasnik News Corporation Gannett Company The New York Times Company Tribune Company The Washington Post Company Daily News News Corporation MediaNews Group

35. 36.

El Nuevo DĂa Pittsburgh Post-Gazette

Guaynabo Pittsburgh

Puerto Rico Pennsylvania

181 131 181 058

37.

Greensburg

Pennsylvania

179 695

Baltimore Little Rock

Maryland Arkansas

178 455 177 633

40. 41. 42. 43. 44.

Pittsburgh TribuneReview The Sun Arkansas DemocratGazette Orlando Sentinel The Buffalo News The Courier-Journal The Cincinnati Enquirer The Virginian-Pilot

Orlando Buffalo Louisville Cincinnati Norfolk

Florida New York Kentucky Ohio Virginia

172 271 160 316 159 275 157 574 156 968

45.

The Charlotte Observer

Charlotte

North Carolina

155 995

46.

Fort Worth StarTelegram Miami Herald

Fort Worth

Texas

153 546

Miami

Florida

151 612

Las Vegas

Nevada

150 403

Fort Lauderdale Columbus

Florida

149 892

Tribune Company

50.

Las Vegas ReviewJournal South Florida SunSentinel The Columbus Dispatch

Tribune Company Berkshire Hathaway Gannett Company Gannett Company Landmark Media Enterprises The McClatchy Company The McClatchy Company The McClatchy Company Stephens Media

Ohio

149 420

51.

The Record

Hackensack

New Jersey

149 090

52. 53. 54.

The Detroit News The Tampa Tribune Omaha World-Herald

Detroit Tampa Omaha

Michigan Florida Nebraska

146 962 145 045 143 721

55. 56.

The Times-Picayune The Oklahoman

Louisiana Oklahoma

144 294 138 493

57. 58.

The Hartford Courant San Antonio ExpressNews The News & Observer

New Orleans Oklahoma City Hartford San Antonio

Connecticut Texas

134 751 130 566

Dispatch Printing Company North Jersey Media Group MediaNews Group Media General Omaha World Herald Company Advance Publications Oklahoma Publishing Company Tribune Company Hearst Corporation

Raleigh

North Carolina

130 555

Austin AmericanStatesman The Tennessean Boston Herald Investor's Business Daily The Commercial Appeal

Austin

Texas

127 727

Nashville Boston Los Angeles

Tennessee Massachusetts California

127 538 124 691 122 493

Memphis

Tennessee

121 684

Rochester Richmond

New York Virginia

119 399 118 489

67.

Democrat and Chronicle Richmond TimesDispatch The Blade

Toledo

Ohio

114 308

68. 69.

Asbury Park Press Fresno Bee

Neptune City Fresno

New Jersey California

112 683 110 427

70.

The Press-Enterprise

Riverside

California

110 076

38. 39.

47. 48. 49.

59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66.

Grupo FerrĂŠ-Rangel Block Communications Tribune-Review Publishing Co. Tribune Company WEHCO Media

The McClatchy Company Cox Enterprises Gannett Company Herald Media Investor's Business Daily E. W. Scripps Company Gannett Company Media General Block Communications Gannett Company The McClatchy Company A. H. Belo Corporation 235

71. 72. 73.

75.

The Birmingham News The Salt Lake Tribune The Des Moines Register The Florida TimesUnion Daily Herald

76.

The Palm Beach Post

77. 78.

Grand Rapids Press The Providence Journal

Arlington Heights West Palm Beach Grand Rapids Providence

79. 80. 81.

Dayton Daily News The Morning Call Tulsa World

Dayton Allentown Tulsa

Ohio Pennsylvania Oklahoma

95 365 94 859 93 558

82. 83.

Akron Beacon Journal Knoxville News Sentinel

Akron Knoxville

Ohio Tennessee

92 856 91 697

84.

Lexington HeraldLeader Arizona Daily Star Albuquerque Journal

Lexington

Kentucky

91 518

Tucson Albuquerque

Arizona New Mexico

90 604 90 079

Los Angeles Madison Wilmington Mobile Syracuse Munster

California Wisconsin Delaware Alabama New York Indiana

89 091 87 950 87 138 85 967 85 015 83 877

93.

Los Angeles Daily News Wisconsin State Journal The News Journal Press-Register The Post-Standard The Times of Northwest Indiana The News Tribune

Tacoma

Washington

82 855

94. 95.

The Advocate The Post and Courier

Baton Rouge Charleston

Louisiana South Carolina

82 248 81 743

96. 97. 98.

White Plains Los Angeles Lancaster

New York California Pennsylvania

79 525 78 712 78 060

99.

The Journal News La Opinión Intelligencer Journal/Lancaster New Era The Roanoke Times

Roanoke

Virginia

75 740

100.

The State

Columbia

South Carolina

75 615

74.

85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92.

Birmingham Salt Lake City Des Moines

Alabama Utah Iowa

109 727 109 703 109 095

Advance Publications MediaNews Group Gannett Company

Jacksonville

Florida

108 926

Illinois

104 297

Morris Publishing Group Paddock Publications

Florida

100 830

Cox Enterprises

Michigan Rhode Island

97 822 96 595

Advance Publications A. H. Belo Corporation Cox Enterprises Tribune Company World Publishing Company Black Press E. W. Scripps Company The McClatchy Company Lee Enterprises Journal Publishing Company MediaNews Group Lee Enterprises Gannett Company Advance Publications Advance Publications Lee Enterprises The McClatchy Company Capital City Press Evening Post Publishing Company Gannett Company ImpreMedia Lancaster Newspapers Landmark Media Enterprises The McClatchy Company

Časopisi

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 236

Naziv AARP The Magazine AARP Bulletin AAA Tourbooks Costco Connection Better Homes and Gardens Reader's Digest Game Informer National Geographic

Cirkulacija 23 748 475 23 574 132 13 069 703 8 364 738 7 677 497 5 533 037 5 073 003 4 493 024

Izdavač AARP AARP AAA Costco Meredith Corporation The Reader's Digest Association GameStop National Geographic Society

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

Good Housekeeping Woman's Day Family Circle Ladies' Home Journal People Time Taste of Home Sports Illustrated Cosmopolitan Prevention Southern Living

4 418 398 3 895 814 3 841 651 3 837 286 3 602 006 3 314 946 3 253 392 3 174 355 2 905 659 2 900 365 2 846 757

20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.

Via Magazine Maxim Remedy/Remedy MD O: The Oprah Magazine AAA Living AAA Going Places Glamour

2 740 435 2 528 569 2 516 926 2 506 037 2 469 830 2 404 121 2 307 714

27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.

The American Legion Magazine Parenting Redbook Parents Martha Stewart Living ESPN The Magazine Smithsonian TV Guide Guideposts Seventeen Real Simple Us Weekly Money American Rifleman Men's Health InStyle Entertainment Weekly Cooking Light

2 306 231 2 237 158 2 232 476 2 058 947 2 112 688 2 065 208 2.044.406 2 030 623 2 018 500 2 009 780 1 991108 1 974 767 1 920 564 1 846 472 1 844 885 1 807 362 1 799 177 1 792 785

45. 46. 47.

Every Day with Rachael Ray Shape Golf Digest

1 767 409 1 671 325 1 665 855

48. 49. 50. 51. 52. 53. 54.

Country Living Birds & Blooms Women's Health Newsweek Fitness Playboy Bon Appétit

1 630 754 1 607 949 1 582 575 1 546 750 1 541 590 1 530 828 1 512 384

55.

Self

1 503 315

56. 57. 58. 59.

Rolling Stone Golf Magazine VFW Magazine Woman's World

1 479 009 1 414 275 1 405 962 1 385 364

Hearst Magazines (Hearst Corporation) Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) Meredith Corporation Meredith Corporation Time Inc. (Time Warner) Time Inc. (Time Warner) The Reader's Digest Association Time Inc. (Time Warner) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Rodale, Inc. Southern Progress Corporation (Time Inc.) (Time Warner) California State Automobile Association Alpha Media Group Remedy Health Media Hearst Magazines (Hearst Corporation) American Automobile Association American Automobile Association Condé Nast Publications (Advance Publications) American Legion Bonnier Corporation (Bonnier Group) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Meredith Martha Stewart Living Omnimedia ESPN Smithsonian Institution OpenGate Capital Guideposts Hearst Magazines (Hearst Corporation) Time Inc. (Time Warner) Wenner Media Time Inc. (Time Warner) National Rifle Association Rodale Time Inc. (Time Warner) Time Inc. (Time Warner) Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner) The Reader's Digest Association American Media Condé Nast Publications (Advance Publications) Hearst Magazines (Hearst Corporation) The Reader's Digest Association Rodale The Newsweek Daily Beast Company Meredith Playboy Enterprises Condé Nast Publications (Advance Publications) Condé Nast Publications (Advance Publications) Wenner Media Time Inc. (Time Warner) Veterans of Foreign Wars Bauer 237

60.

Health

1 371 228

61. 62. 63. 64. 65. 66. 67.

Food Network Magazine First More Car and Driver Popular Science Weight Watchers Vogue

1 365 653 1 339 589 1 322 297 1 316 845 1 308 618 1 290 766 1 286 355

68.

Vanity Fair

1 275 842

69.

Sunset

1 259 750

70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80.

Field & Stream Popular Mechanics All You Where Magazine Reminisce Country WebMD the Magazine Boys' Life Motor Trend Family Handyman Lucky

1 257 159 1 218 316 1 210 309 1 191 152 1 152 658 1 136 895 1 135 962 1 135 729 1 134 565 1 133 445 1 128 784

81. 82. 83. 84.

U.S. News & World Report Elle Food & Family Allure

1 024 965 1 124 569 1 104 234 1 093 613

85. 86. 87. 88.

American Hunter Everyday Food Essence Teen Vogue

1 066 261 1 061 732 1 051 208 1 044845

89. 90.

AAA Campbooks The New Yorker

1 039 268 1 024 882

91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101.

Marie Claire Scouting ESPN RISE You & Your Family Traditional Home Ebony Travel + Leisure Midwest Living This Old House Food & Wine GQ

1 022 393 1 010 926 1 002 493 1 000 669 997 874 997 173 996 217 989 424 966 148 950 798 937 729

102. 103. 104. 105. 106. 107.

Forbes Bloomberg Businessweek Star National Geographic International People Stylewatch House Beautiful

238

924 328 923 457 913 254 883 357 876 271 851 859

Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Bauer Meredith Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) Bonnier Corporation (Bonnier Group) Weight Watchers Condé Nast Publications (Advance Publications) Condé Nast Publications (Advance Publications) Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner) Bonnier Corporation (Bonnier Group) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Time Inc. (Time Warner) Morris Communications The Reader's Digest Association The Reader's Digest Association The Magazine Group Boy Scouts of America Source Interlink The Reader's Digest Association Condé Nast Publications (Advance Publications) U.S. News & World Report Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) Kraft Foods/Meredith Condé Nast Publications (Advance Publications) National Rifle Association Martha Stewart Living Omnimedia Time Inc. (Time Warner) Condé Nast Publications (Advance Publications) American Automobile Association Condé Nast Publications (Advance Publications) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Boy Scouts of America ESPN CW Publishing Group Meredith Johnson Publishing Company American Express Meredith Time Inc. (Time Warner) American Express Condé Nast Publications (Advance Publications) Forbes Bloomberg L.P. American Media, Inc. National Geographic Society Time Inc. (Time Warner) Hearst Magazines (Hearst Corporation)

108. 109. 110.

847 105 843 242 833 667

Time Inc. (Time Warner) North American Membership Group The Economist Group

111. 112.

Fortune North American Hunter The Economist (North American Edition) Working Mother Architectural Digest

827 243 818 428

113.

SmartMoney

815 080

114.

Condé Nast Traveler

810 713

115.

Wired

800 810

116. 117. 118.

American Legion Auxiliary OK! Outdoor Life

788 650 780 427 756 763

119. 120. 121. 122. 123. 124. 125. 126. 127. 128. 129. 130. 131. 132. 133. 134. 135. 136. 137. 138. 139. 140. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147. 148. 149. 150.

Fast Company Harper's Bazaar National Geographic Traveler Arthritis Today In Touch Weekly Men's Journal Esquire Inc. Jet National Enquirer Discover Road & Track Handy Kiplinger's Personal Finance Outside Runner's World Arthur Frommer's Budget Travel Coastal Living Whole Living Taste of Home Healthy Cooking Hot Rod Magazine Tennis America's 1st Freedom Entrepreneur Comida y familia Men's Fitness Journey Gardening How-To Elle Decor Automobile Magazine People en Español Cooking Club

743 724 743 062 742 575 728 289 725 752 724 023 722 054 708 450 703 944 701 700 701 215 698 546 697 258 686 549 685 879 683 613 680 097 671 023 664 004 655 184 652 529 618 507 609 300 607 700 600 193 600 165 592 669 583 378 573 665 568 073 558 059 545 802

Bonnier Corporation Condé Nast Publications (Advance Publications) Dow Jones & Company (News Corporation) Condé Nast Publications (Advance Publications) Condé Nast Publications (Advance Publications) American Legion Auxiliary Northern & Shell Condé Nast Publications (Advance Publications) Mansueto Ventures Hearst Magazines (Hearst Corporation) National Geographic Society Arthritis Foundation Bauer Wenner Media Hearst Magazines (Hearst Corporation) Mansueto Ventures Johnson Publishing Company American Media, Inc. Kalmbach Publishing Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) North American Membership Group Kiplinger Mariah Media Rodale, Inc. Intellitravel Media Time Inc. (Time Warner) Martha Stewart Living Omnimedia The Reader's Digest Association Source Interlink Media Miller Publishing Group National Rifle Association Entrepreneur Media Kraft Foods/Meredith Corporation American Media, Inc. AAA Washington North American Membership Group Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) Source Interlink Time Inc. (Time Warner) North American Membership Group

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su u 2011. godini otputovali na odmor Tijekom 2011. godine 58 496 586 Amerikanaca otputovalo je na odmor izvan zemlje što je otprilike 18% stanovništva.

239

Broj stanovnika koji su za odmor otputovali u inozemstvo ili odmor proveli u svojoj zemlji U Sjevernoj je Americi odmor provelo 31 473 579 Amerikanaca, a u inozemstvu 58 496 586,8 Amerikanaca.

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. donosi studija „U.S. Citizens Travel to International Regions, 2011. (Final)”, US Travel, www.ustravel.org, ITA – Office of Travel and Turism Industries). Ukupno

Tržište

YTD

2H YTD

Europa

10825923

18.5%

Karibi

6031974

10.3%

Azija

4135648

7.1%

Južna Amerika

1653593

̶ 2%

2.8%

Srednja Amerika

2158365

3.7%

Oceanija

504833

0.9%

Bliski Istok

1346896

2.3%

Afrika

365776

̶ 5%

0.6%

27023008

46.2%

19916947

̶ 3%

34.0%

5537383

(6)

Regije

Ukupno (2) prekomorske Meksiko (Ukupno) (3)

Meksiko (Zrakom)

(2)

(1)

Kanada (Ukupno)

(4)

11,556632

̶ 2%

19.8%

Canada (Zrakom)

(4)

3518788

(6)

Sjeverna Amerika

31,473,579

̶ 3%

53.8%

Sveukupno

58,496,587

100.0%

Mjesečno % (1) promjena

Komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju S obzirom na relativno mali broj dana godišnjeg odmora u Americi, trajanje putovanja, oddolaska na destinaciju do povratka, vrlo je važno za turiste. Karibi su najpopularnija destinacija tijekom zime, zbog vremenskih uvjeta te vrlo dobre zračne povezanosti. Europa je i dalje popularna destinacija, pogotovo u proljeće i na jesen.

Koju vrstu prijevoza su u 2011. birali turisti pri odlasku na godišnji odmor Amerikanci vole putovati automobilom u susjedne zemlje, Kanadu i Meksiko, a tom se vrstom prijevoza nerijetko koriste i za domaća putovanja. Za ostala putovanja u pravilu se koristi zrakoplovni prijevoz.

Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2011. preferirali turisti pri odlasku na godišnji odmor Internetom se za planiranje putovanja koristi otprilike 90 milijuna Amerikanca, od toga 76% planiraju leisure putovanja. Glavni alati koji se koriste su online putničke agencije, pretraživači poput Googlea i Yahooa, online stranice kompanija i destinacija. Izvor: Travelers’ Use of the Internet, 2009.

240

Nedavne studije pokazuju da se dio Amerikanaca vraća tradicionalnijim metodama rezervacijeputovanja, uz pomoć putničkih agencija. Zbog sve većeg opsega dostupnih informacija na internetu, mnogi se Amerikanci u dvojbi što će rezervirati i tada traže mišljenje putničkih agencija.

Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Američki turisti preferiraju brendove koje prepoznaju, poput Hiltona, kada rezerviraju hotel. Prema studiji Office of Travel and Trade Industries, 55% Amerikanaca koji putuju na odmor preferira hotel, no sve ih više „otkriva” privatni smještaj.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Prema podacima Office of Travel and Trade Industries (2010.godina), najviše Amerikanca putuje na odmor (47%) te kako bi posjetilo rodbinu (43%). Iz istog izvora jasno je da Amerikanci najviše cijene povijesne i kulturne destinacije, a gastronomija je omiljena „aktivnost”.

241

Izvor: Profile of U.S Travelers Visiting Overseas Destinations Office of Travel and Toruism Industries

2010,

Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Prema izvješću „Profile of U.S Travelers Visiting Overseas Destinations – 2010, Office of Travel and Tourism Industries” svaki Amerikanac na putovanju prosječno potroši 600 USD, a prosječno na dan potroši se 70 USD po osobi.

Opći pregled organizatora putovanja na tržištu Američka industrija putovanja uključuje oko 20 000 kompanija s ukupnim godišnjim prihodom od 40 bilijuna USD. Meñu najvećim kompanijama su Carslon Wagonlit Travel, Expedia, Sabre Holdings (koji je vlasnik Travelocitya) i putnička agencija pod brandom American Expressa. Pedeset najvećih organizatora putovanja ostvaruje 50 posto ukupnoga godišnjeg prihoda.Tjednik Travel Weekly objavio je popis agencija prema prihodima u 2009. godini: 1. Expedia Inc. 2. American Express 3. Carlson Wagonlit Travel 4. Hogg Robinson Group 5. BCD Travel 6. Orbitz Worldwide 7. Priceline.com 8. AAA Travel 9. Flight Centre USA 10. Travel Leaders Group 11. Omega World Travel 12. Travel and Transport 13. Travelong 14. Altour International 15. Frosch 16. World Travel Holdings – roditelj kompanija za CruiseOne and Cruises Inc. 17. World Travel 18. Protravel International 242

19. Travel Solutions 20. Travizon 21. Ovation Corporate Travel 22. Boeing Travel Management 23. Travelers Advantage 24. Adelman Travel Group 25. CorpTrav 26. DirecTravel 27. Valerie Wilson Travel 28. Global Crew Logistics 29. YTB Travel Network 30. KIE/Kinetsu International 31. Adtrav Travel Management 32. Gateway Travel Management – nedavno ih je preuzela agencija Carlson Wagonlit 33. Nexion 34. Travelstore 35. Christopherson Andavo Travel 36. Professional Travel 37. Quality Reward Travel 38. Short's Travel Management 39. CI Travel 40. Travel Experts 41. Colpitts World Travel 42. Uniglobe Travel Partners 43. America's Vacation Center 44. Atlas Travel International 45. Onetravel 46. Balboa Travel 47. Azumano Travel 48. World Travel Service 49. Montrose Travel 50. Casto Travel Management 51. Fox World Travel 52. Global Travel International Profesionalne grupacije:

USTOA (US Tour Operator Association) – okuplja 830 najjačih američkih turoperatora ATS – American Tourism Society NTO – National Tour Organization NRTA – National Retail Travel Agencies ASTA – American Society of Travel Agents SKAL – profesionalna organizacija turističkih lidera

Najpoznatiji turoperatori na tržištu su Tauck, Trafalgar, Central Holidays, Academic Travel Abroad, Vintage Travel, Picasso, American Express Travel, Grand Circle, CIE Tours, Homeric, Isram itd.

243

UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj SAD 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

apsol. 141449 17645 6965 12969 16264 17421 58000 47717 41054 36060 52654 52446 58529 65430 97564 115289 154065 181381 158140 118996 132751 150831

Dolasci 1990.=100 indeks 100 12 12 39 5 186 9 125 11 107 12 333 41 82 34 86 29 88 25 146 37 100 37 112 41 112 46 149 69 118 82 134 109 118 128 87 112 75 84 112 94 114 107

apsol. 315790 40752 28136 43245 47515 49079 159000 127475 110973 97333 146675 144276 159617 176692 254109 291747 383817 453106 397433 314442 341398 396084

Noćenja indeks 1990.=100 100 13 13 69 9 154 14 110 15 103 16 324 50 80 40 87 35 88 31 151 46 98 46 111 51 111 56 144 80 115 92 132 122 118 143 88 126 79 100 109 108 116 125

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

244

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA IZ SAD-A U RAZDOBLJU 1990. - 2011. 500.000 450.000 400.000 350.000 300.000

Dolasci

250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0

DOLASCI TURISTA IZ SAD-A PO MJESECIMA 35000 30000 25000

2004. 2005.

20000

2006.

15000

2007. 2008.

10000

2009.

5000

2010. 2011.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Trenutačno Hrvatsku prodaje 106 agencija i organizatora putovanja iz SAD-a. Takoñer, Hrvatska je u programu 37 agencija koje prodaju krstarenja.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja u 2011. godini Nove agencije na američkome tržištu, koje su tijekom 2011. godine uključile Hrvatsku u svoje programe su European Destiantions, OARS, Road Scholar, Naviagte Yacht Charter, Custom Travel Network, Rick Steve’s Europe Tours. Nove agencije koje prodaju krstarenja su VIP tours, Value World Tours. 245

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti Hrvatske su raznolikost ponude i sadržaja na malom području, uključujući prirodne i kulturne znamenitosti, nautički turizam i sve više i eno i gastronomski turizam.

Razrada dolazaka prema hrvatskim regijama 1. Dubrovnik 2. Zagreb 3. Split 4. Kvarner 5. Istra 6. Kontinentalna Hrvatska

Način prijevoza koji se koristio pridolasku u Hrvatsku Amerikanci uglavnom posjećuju Hrvatsku na tri načina. Veliki broj putuje na kružnim putovanjima Mediteranom, dakle dolaze kruzerima. Zrakoplovom tradicionalno dolaze manje skupine i individualni putnici, a pojedine skupine dolaze i autobusom iz Slovenije i Italije, u sklopu agencijskih putovanja.

Individualci u 2011.─ prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Individualni gosti zainteresirani su uglavnom za boutique hotele. Najveći broj FIT aranžmana rezervira se putem interneta, a individualni gosti sami biraju i rezerviraju lokalne izlete te putuju rent-a-carom, vlakom ili trajektom. Prednost Hrvatske je velika raznovrsnost ponude na manjem području, što je gostima s američkoga tržišta izrazito važno. Nedostatak je svakako što iz Amerike za Hrvatsku ne postoje izravni letovi.

Vrsta smještaja kojom su se koristili u Hrvatskoj 1. Hoteli (60%) 2. Privatni smještaj (25%) 3. Kod prijatelja i rodbine (15%)

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće traže; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Najviše se traže razni izleti poput vinskih cesta, adventure programa i drugo. Nedostaci koje spominju su i dalje vezani za kvalitetu usluge.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Studija kompanije Tripadvisor objavila je u 2011. godini procjenu rezultata za ovogodišnju sezonu, najavljujući da ćeviše od trećine ispitanika putovati više nego prethodne godine. Studija, koja je obuhvatile više od 2700 ispitanika, otkrila je i da ih se 31% izjasnilo da će na putovanja u 2012. godini potrošiti više nego 2011. godine, a 49% će trošiti jednako.. Na putovanja u 2012. godini 79% ispitanika izjavilo je da ćepotrošiti najmanje 3000 USD, dok je 57% ispitanika reklo da će potrošiti najmanje 5000 USD. Najviše zanimanja je za putovanja na destinacije s plažama (44%) i kulturne destinacije (42%). Izvan SADaplanira putovati68% ispitanika, od toga 54% planira posjetiti Europu, dok će 52% posjetiti Kanadu ili Meksiko (12% ostale destinacije). Tri najpoželjnija europska grada su Pariz, London i Rim.

246

Zanimljiv je i dio studije koji je otkrio veće zanimanje Amerikanca za privatni smještaj. Ostvareno u 2011.

Planirano u 2012.

35% 24% 16%

36% 26% 18%

87% 45%

83% 43%

Rast: Iznajmljivači B&B, manji hoteli All-inclusive resorti Pad: Hoteli Odmor s prijateljima/obitelji

Procjene su da će američko tržište putovanja ove godineporasti za otprilike 1,5%.Gospodarsko stanje i dalje je poprilično „sivo“, ponajviše zbog još visoke nezaposlenosti. Iako se smatra da Amerika više nije u recesiji, inflacija u zemlji te visoke cijene zrakoplovnog prijevoza zasigurno će utjecati na odluku o destinaciji za odmor.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Medijska slika Hrvatske u Americi je dobra – mnogobrojni pozitivni prilozi u medijima te uvrštenost na različite destinacijske„top liste”, pridonijeli su pozitivnom mišljenju putnika prema našoj zemlji.

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2012. godini Prema preliminarnim informacijama agencija i turoperatora, Hrvatska se dobro prodaje te se očekuje da će rezultati nadmašiti prošlogodišnje za 5-7%.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta i odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Stručnjaci očekuju da će američkogospodarstvo tijekom 2012. godine rasti sporo do umjereno. Ista su očekivanja i u smanjenju nezaposlenosti. U skladu s time moguće je očekivati da će porast u turizmu u 2013. godinu biti umjeren.

Preliminarna procjena najomiljenijih destinacija u 2013. godini Vjerujemo da većih promjena neće biti, ali će visina cijene zrakoplovnog prijevozaznatno utjecati na redoslijed omiljenih destinacija tijekom 2013. godine.

Prognoze organizatora putovanja za 2013. godinu Očekuje se umjeren rast turističkog prometa.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2013. godini Tijekom 2013. godine može se očekivati porast broja dolazaka i noćenja u skladu s ukupnim porastom tržišta.

247

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Vjerujemo da će Hrvatska biti sve zanimljivija destinacija za organizatore putovanja, što znači da će ih najvjerojatnije povećan broj našu zemlju uključiti u svoje programe.

Mjere koje bi u 2013. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Za znatnije povećanje broja putnika potrebne suizravne zrakoplovne linije prema Hrvatskoj.Postojale su najaveredovitih i charterskih linija iz SAD-a, no za sada to nije ostvareno.

248

KANADA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Glavni grad: Ottawa Službeni jezici: engleski i francuski Neovisnost: 1. srpnja 1867.(BNA Akt) 11. prosinca 1931. (priznanje) Površina: 9984670 km² BDP (PKM): procjena 2011. Ukupno: 1737 milijardi USD Po stanovniku: 50535 USD Valuta: kanadski dolar (100 centa) Kanada je površinom od 9984670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Smještena je na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i na sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa, a Toronto je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su: Montreal (najveći grad „francuske Kanade″), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2009. Kanadaima 33,4 milijuna stanovnika. Nastala je kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od pokrajina i triju teritorija, a 1867. godine Kanada je na miran način dobila samostalnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Multikulturalna je država s dvama službenim jezicima – engleskim i francuskim. Kanada je jedna od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina, posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je članica G8 i NATO-a.

249

Gospodarstvo Kanadsko gospodarstvo jedno je od najjačih na svijetu (Kanada zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj, rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). Članica je G8 – skupine industrijski najmoćnijih zemalja. U primarnom sektoru zaposleno je 3,7%, u sekundarnom 22,2%, a u tercijarnom 71,1% stanovništva. Takva struktura zaposlenih upućuje na visoki stupanj gospodarske razvijenosti zemlje. Industrijalizacija Kanade počela je početkom 20. st., s temeljem u velikom bogatstvu ruda, drveta i obiljem hidroenergije. Takoñer, Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe. Veliki poticaj gospodarstvu daje slobodan pristup tržištu SAD-a, a dobar je primjer proizvodnja oko 25% novinskog papira svijeta, za što je najvećim dijelom zaslužan američki kapital. Američki kapital ulaganjem u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje Commonwealtha. Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje s cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenijim zemljama. Velika prirodna bogatstva omogućuju visok životni standard većine stanovništva.

BDP (milijarde USD) BDP po stanovniku (USD) Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe (milijarde USD) Uvoz robe (milijarde USD) Stopa inflacije (%) Stopa nezaposlenosti (%) Izravna strana ulaganja (milijarde USD)

2009. 1336 39 665 02,8 406 401 0,2 8,3 21,4

2010. 1559 46 334 3,2 467 514 2,4 8,0 23,4

2011. 1737 50 535 2,5 540 562 2,0 7,5 40,8

Izvor: StatisticyCanada; Economist Intelligence Unit

BDP po sektorima U strukturi BDP-a vodeće mjesto zauzimaju uslužne djelatnosti (68,4%)u kojima je zaposleno 74% radne snage, dok vrlo razvijena industrija (kemijska, prehrambena, drvna, naftna, proizvodnja transportne opreme) u BDP-u sudjeluje s oko 28,2%. Poljoprivreda u ukupnom BDP-u pridonosi s 3,4%.

Radna snaga:

17354700 (prosinac 2011.)

Stanovništvo U Kanadi živi 34 milijuna stanovnika, što jeprosječnotri stanovnika na četvorni kilometar, ali su razlike u gustoći naseljenosti velike. Najgušće su naseljena područja uz Velika jezera i rijeku St. Lawrence te u južnim dijelovima prerijskih pokrajina, gdje živi oko 90% kanadskog stanovništva. Izrazito je rijetka gustoća naseljenosti u klimatski nepogodnim područjima, na sjeveru zemlje i na planinskom zapadu. Kanada ima 34 etničke zajednice s više od 100000 pripadnika, što je čini vrlo raznolikom. Najveća etnička skupina su Kanañani (39,4%), slijede Englezi (20,2%), Francuzi (15,8%), Škoti (14,0%), Irci (12,9%), Nijemci (9,3%), Talijani (4,3%), Kinezi (3,7%), Ukrajinci (3,6%) i sjevernoamerički Indijanci (3,4%).

250

Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj KANADA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

22 479 5 351 8 507 7 927 10 914 6 114 8 000 12 355 10 689 9 600 14 215 14 870 16 409 19 040 21 921 24 742 28 851 36 474 38 282 34 763 41 483 48 877

Dolasci indeks 1990.=100 100 24 24 159 38 93 35 138 49 56 27 131 36 154 55 87 48 90 43 148 63 105 66 110 73 116 85 115 98 113 110 117 128 126 162 105 170 91 155 119 185 118 217

Noćenja indeks 1990.=100 65 221 23 159 32 885 33 399 44 078 21 961 20 000 32 896 31 154 25 729 40 540 40 526 44 911 54 756 63 296 66 836 81 453 103 657 104 943 98 933 114 692 134 288

5 140 139 107 140 114 155 87 94 194 119 117 140 122 137 136 132 112 94 116 117

100 36 50 51 68 34 31 50 48 39 62 62 69 84 97 102 125 159 161 152 176 206

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

251

DOLASCI I NOĆENJA KANADSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2011. 160.000 140.000 120.000 100.000 80.000

Dolasci

60.000

Noćenja

40.000 20.000 0

DOLASCI KANADSKIH TURISTA PO MJESECIMA 12.000 10.000 8.000 6.000

2004. 2005. 2006. 2007.

4.000

2008. 2009.

2.000

2010. 2011.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Trenutačno Hrvatsku prodaje 31 agencija iz Kanade. Primjetno je povećano zanimanjepartnera koje žele prodavati hrvatske programe.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja u 2011. godini Nova agencija na kanadskome tržištu je Goway.

252

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Kanañani Hrvatsku uglavnom posjećuju na tri načina − kruzerima, zrakoplovom(manje skupine i individualni putnici) ili autobusom, u sklopu kružnih putovanja.

Individualci − prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Individualni gosti zainteresirani su uglavnom za boutique hotele. Najveći broj FIT aranžmana bukira se putem interneta, a individualni gosti sami biraju i rezerviraju lokalne izlete te putuju rent-a-carom, vlakom ili trajektom. Prednost Hrvatske je velika raznovrsnost ponude na manjem području, što je gostima s kanadskoga tržišta vrlo važno. Nedostatak je svakako što iz Kanade prema Hrvatskoj ne postoje izravni letovi.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta i odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Vjerujemo da većih promjena neće biti, ali će kretanja cijene zrakoplovnog prijevoza znatno utjecati na redoslijed omiljenih destinacija tijekom 2013. godine.

Prognoze organizatora putovanja za 2013. godinu Očekuje se umjeren rast turističkog prometa.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u RH u 2013. godini Tijekom 2013. godine može se očekivati daljnji umjereni porast broja dolazaka i noćenja s kanadskog tržišta.

Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Vjerujemo da će Hrvatska biti sve zanimljivija destinacija organizatorima putovanja, što znači da će ih najvjerojatnije povećan broj našu zemlju uključiti u svoje programe.

Mjere koje bi u 2013. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Za znatnije povećanje broja putnika potrebne su izravne zrakoplovne linije prema Hrvatskoj. Postojale su najave redovitih i charterskih linija iz Kanade, no to još nije ostvareno.

253

SKANDINAVIJA

Skandinavija je pojam koji se upotrebljava za tri zemlje sjeverne Europe − Norvešku i Švedsku (koje zajedno čine Skandinavski poluotok) te Dansku. Pojam se najčešće koristi za označavanje kulturnih i jezičnih obilježja, s obzirom na to da se koriste srodnim jezikom. Ovaj pojam se često proširuje i na Island i Farske otoke, koji su jezično povezani te na Finsku, koja nema jezičnu poveznicu. Kolektivna oznaka „Skandinavija“ danas u prvome redu odražava lingvističke sličnosti, ali i povijesne i socijalne veze meñu tim zemljama, unatoč njihovoj trenutačnoj političkoj neovisnosti, različitoj politici tijekom dvaju svjetskih ratova i Hladnom ratu te članstvu u meñunarodnim organizacijama. Pojam nordijske zemlje odnosi se na šire područje sjeverne Europe, a uključuje države:

Dansku (Farski otoci, Grenland) Finsku (Åland) Island Norvešku Švedsku.

Skandinavija je u svijetu poznata kao regija s definiranim stereotipima:

dobrom organizacijom u svim područjima života i rada gospodarskom bogatstvu individualnoj slobodi na najvišoj razini visokoj razini računalne pismenosti i automatizaciji visokoj kvaliteti industrijskih proizvoda.

Na nedavno objavljenompopisu Svjetskogagospodarskog foruma najkompetitivnijih država svijeta za 2011. i 2012. godinu, Danska je na 8. mjestu, Finska na 4. dok je Švedska na 3. mjestu. Popis se temelji na pokazateljima kao što su: organiziranost javnih institucija, infrastruktura, makroekonomija, zdravstvo, tržišno gospodarstvo, obrazovanje, produktivnost, primjena novih tehnologija i inovacija itd.

Skandinavsko turističko tržište Osnovni motivi za putovanje Skandinavaca su bijeg od oštre klime i svakidašnjice. Klimatski uvjeti sjeverne Europe, s hladnim i dugim zimama, uz kratka i često kišovita ljeta, bitno odreñuju ponašanje 254

stanovnika. Kao jedna od egzistencijalnih potreba javlja se potreba za suncem i toplinom, što postaje ključni poticajni element turističkih kretanja. Snažno izražena potreba za putovanjima praćena je velikim opsegom ponude, koja je zahvaljujući visokoj konkurenciji meñu nositeljima ponude (receptivna odredišta, zrakoplovni prijevoznici, turoperatori) svedena na prihvatljivu razinu cijena. Time cijela regija, unatoč malom broju stanovnika od oko 25 milijuna, čini treće emitivno europsko tržište. Stanovnici skandinavskih zemalja česti su putnici zbog nekoliko čimbenika:

relativno visokih primanja duljih godišnjih odmora (5 – 6 tjedana) hladnih klimatskih uvjeta.

Važni čimbenici pri odabiru destinacije

Kultura i lokalno stanovništvo Čistoća Aktivni odmor Shopping Gastronomija

Važni segmenti tržišta

Obitelji s djecom Samci bez djece Empty Nesters – parovi stariji od 45 god., djeca više ne žive s njima

Putovanja Skandinavaca mogu se svrstati u nekoliko karakterističnih skupina:

putovanja unutar Skandinavije putovanja u toplije krajeve poslovna putovanja putovanja posebnih segmenata tržišta putovanja u velike gradove.

Putovanja unutar Skandinavije daleko su najbrojnija, traju od 1 do 4 dana, a motivi su uglavnom posjet rodbini i prijateljima, kraći odmori, posjeti zabavnim parkovima, kružna putovanja brodovima, kulturne priredbe. Takva putovanja zadovoljavaju potrebe za promjenom mjesta boravka i ostvarenjem doživljaja u okruženju sa željenim standardom ponude i usluga. Putovanja u toplije krajeve ispunjavaju potrebu za doživljajem topline i svjetla, što spada u osnovne fizičke potrebe. Takva putovanja u pravilu traju dulje od 4 dana, a ostvaruju se charterskim letovima, automobilom ili autobusima. Uglavnom se ostvaruju zimi i ljeti. Zimi se putuje u toplija područja, radi bijega od hladnoće i mraka, a omiljena odredišta su Kanarski otoci i Tajland. Ljeti se putuje prema južnim područjima, radi „tradicionalnog odmora″– sunčanja i kupanja. Organizirani promet bilježi izjednačivanje broja putnika u zimskom i ljetnom razdoblju – prije nekoliko godina je odnos izmeñu broja ljetnih i zimskih putovanja bio 60 naprema 40, no posljednjih godina razlika se smanjuje. Poslovna putovanja unutar Skandinavije i izvan nje imaju sve veći udjel u ukupnim putovanjima i čine oko 20%. Poslovna putovanja u pravilu traju kraće, ali je dnevna potrošnja oko četiri puta veća od potrošnje na odmoru. Putovanja posebnih segmenata tržišta manje su podložna sezonskim oscilacijama, a više su uvjetovana posebnim interesom odreñenih ciljnih skupina.Putovanja u velike gradove, u pravilu su putovanja vikendom, a njihov trend je u porastu, ponajprije zbog ponuda jeftinijeg zrakoplovnog prijevoza. Takvim putovanjima zadovoljavaju se potrebe za promjenom sredine, kulturne potrebe te potrebe za zabavom. Putuje se cijelu godinu.

ORGANIZATORI PUTOVANJA NA SKANDINAVSKOM TRŽIŠTU Četiri velika koncerna pokrivaju gotovo 85% skandinavskog charterskog tržišta, dok su manji turoperatori, autobuseri i agencije koje plasiraju automobilske aranžmane uglavnom usmjereni na područje svoje zemlje. 255

Skandinavski turoperatorski koncerni THOMAS COOK – Thomas Cook Northern Europe Ving – Švedska Ving – Norveška Tjäreborg– Finska Spies – Danska

KUONI – Kuoni Nordic Apollo – Švedska Apollo – Norveška Apollomatkat – Finska Apollo – Danska Falklauritsen – Danska

TUI – TUI Nordic Fritidsresor – Švedska Star Tour– Norveška Finnmatkat – Finska Star Tour – Danska

Primera travel group Bravo tours – Danska Matka Vekka – Finska Lomamatkat– Finska Solia – Norveška Solresor – Švedska

REZULTATI HRVATSKE NA SKANDINAVSKOME TRŽIŠTU SKANDINAVIJA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

apsol. 154764 125817 8954 14985 19608 22607 17171 28000 37654 40465 34922 55251 68682 84901 129598 195091 289268 297363 305853 319753 279562 308374 323288

Dolasci indeks 1989.=100 100 81 81 7 6 167 10 131 13 115 15 76 11 163 18 134 24 107 26 86 23 158 36 124 44 124 55 153 84 151 126 148 187 103 192 103 198 105 207 87 181 110 199 105 209

apsol. 1087845 863563 45540 59740 78731 93180 67165 105000 171768 189282 163376 277815 366961 444832 718718 1111007 1507053 1742665 1 740 970 1855094 1703457 1802941 1887441

Noćenja indeks 79 5 131 132 118 72 156 164 110 86 170 132 121 162 155 136 116 100 107 92 106 105

1989.=100 100 79 4 5 7 9 6 10 16 17 15 26 34 41 66 102 139 160 160 171 157 166 174

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

256

DOLASCI I NOĆENJA SKANDINAVSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2011. 2.000.000 1.800.000 1.600.000 1.400.000

Dolasci

1.200.000

Noćenja

1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000 0

DOLASCI SKANDINAVSKIH TURISTA PO MJESECIMA 160000 140000 120000 100000 80000

2004. 2005. 2006. 2007.

60000 40000

2008. 2009. 2010.

20000

2011.

Trendovi u 2012. godini

Hoteli postaju sve važniji čimbenik pri odabiru destinacije („swim out-pool” – traži se vlastiti bazen ili izravan pristup bazenu iz sobe). Putovanja postaju prigoda za okupljanje obitelji ili susrete s prijateljima. Polasci iz lokalnih zračnih luka– turoperatori se ne oslanjaju više samo na velike gradove nego nude i polaske iz manjih sredina.

257

Internet postaje glavni medij za prikupljanje informacija o destinaciji, sve se više uzimaju u obzir komentari s raznih foruma i recenzije ljudi koji su posjetili odreñeni objekt ili destinaciju. Nakon putovanja, na internetu rado s drugima dijele svoja iskustva. Raste popularnost kombiniranih paket-aranžmana – kombinacija dviju destinacija ili ponuda različitih dodatnih aktivnosti tijekom putovanja.

TURISTIČKA SEZONA 2012. Kriza u eurozoni i pad potražnje za skandinavskim izvoznim proizvodima znatno utječu na usporavanje gospodarskog rasta u svim skandinavskim zemljama. Iako se ne predviña ulazak u recesiju, stope rasta bit će bitno skromnije od željenih. Ono što najviše zabrinjava gospodarstvenike su rast nezaposlenosti i izostanak većeg broja reformi, jer su vlasti zaokupljene osiguravanjem financijskog sustava od eventualnog pogoršanja krize u Europskoj uniji. Zimska sezona prošla je vrlo loše za sve turoperatore na tržištu te su svi oprezni u najavama ljetne sezone. Za sada je buking na razini prošle godine, s time da najbolje rezultate bilježe u Norveškoj, dok se teže prodaju paketi u Danskoj i Finskoj. Najbolje se prodaju destinacije u Turskoj i Španjolskoj, dok je situacija oko Grčke prilično neizvjesna. Početkom godine, svi turoperatori bilježili su minuse, ali se zahvaljujući korekcijama cijena prodaja Grčke oporavila. Posljednje neizvjesnosti vezane za parlamentarne izbore i mogući bankrot te zemlje ponovno situaciju čine složenom. Prodaja Egipta i Tunisa je u porastu, ali su brojke daleko od najboljih godina.

Zastupljenost Hrvatske u programima putovanja u 2012. godini Zbog financijskih problema cijelog Thomas Cook koncerna, njegova sjeverna podružnica Ving je za 2012. godinu ukinula sve destinacije koje nisu ekonomski opravdale očekivanja, a meñu njima je i Istra. Nažalost, to će se osjetiti u broju noćenja, jer je Ving prošle godine imao oko 8000 gostiju u Istri, iz Finske, Norveške i Švedske.Pozitivna vijest je ulazak novih turoperatora u Hrvatsku, npr. Airtoursa te povećanje kapaciteta ostalih turoperatora. Hrvatska je i dalje dobro zastupljena u programima skandinavskih autobusera te možemo reći da su naše destinacije u programima svih relevantnih subjekata na tržištu. Novost je da se sve više okreću kombinacijama zrakoplova i autobusnih putovanja, a neki od njih uspostavili su vlastite charterske linije za Hrvatsku. Zrakoplovna povezanost Hrvatske sa skandinavskim zemljama vrlo je dobra u glavnoj sezoni, dok postoji prostor za napredak u predsezoni i posezoni. Nove linije Finnaira iz Helsinkija u Dubrovnik i SAS-a iz Stockholma u Dubrovnik, koje su uvedene krajem ožujka s dva leta na tjedan, zorno pokazuju da postoji zanimanje za Hrvatsku u segmentu putovanja vikendom izvan glavne sezone. One će svakako pomoći i većem broju grupnih, incentive i MICE putovanja. Segment individualnih putnika automobilista pokazuje veliko zanimanje za Hrvatsku, osobito iz Danske i južne Švedske, ali je taj dio teško definirati jer konačni rezultati ovisi o više čimbenika (cijena, vremenski uvjeti u Skandinaviji, cijena goriva itd.).

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Hrvatska je afirmirano turističko tržište koje skandinavski turisti visoko ocjenjuju. Uz primjerenu politiku cijena ima prostora i za daljnji napredak, što potvrñuju i najave turoperatora o dodatnim proširenjima programa te zanimanje novih partnera za ulazak na naše tržište. Manji turoperatori planiraju nastaviti sa strategijom letenja iz manjih skandinavskih gradova u predsezoni i posezoni, koja je bila vrlo uspješna. Ono što i dalje nedostaje su redovite zrakoplovne linije prema Hrvatskoj, osobito izvan glavne sezone. Daljnjim nastavkom poticajnih mjera i pravilnim aktiviranjem marketinških instrumenta, na skandinavskom tržištu može se postići dodatni napredak u privlačenju novih turoperatora i zrakoplovnih kompanija, koje bi produljenjem sezone letenja doveli skandinavske goste u predsezoni i posezoni.

258

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude Prednosti:

ljepota prirode, očuvanost okoliša gostoljubivost pozitivan medijski publicitet kulturna baština

Nedostaci:

manjak smještajnih kapaciteta (u prvome se redu misli na velike turoperatore) cijene smještaja nedostatak zrakoplovnih linija izvan glavne sezone

259

ŠVEDSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Kraljevina Švedska po veličini je četvrta europska zemlja te zauzima jugoistočni dio Skandinavskog poluotoka. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu, s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom.

Povijest Nezadovoljna danskom dominacijom, Švedska izlazi iz unije 1523. godine,stvarajući suverenu monarhiju pod Gustavom I. Posljednji put rat se u toj zemlji vodio 1814. godine, kada Švedska Danskoj oduzima Norvešku. Godine 1905. Norveška se bez sukoba odvojila od Švedske i od tada na poluotoku vlada stabilnost, koja je pridonijela gospodarskome rastu svih država. Švedska je članica Europske unije od 1. siječnja 1995. godine. Naziv: Kraljevina Švedska Površina: 450000 km² Ima izrazito razvedenu obalu – stockholmski arhipelag sastoji se od 24000 otoka, hridi i stijena. Šume: 53% Planine: 11% Obradivo zemljište: 8% Jezera i rijeke: 9% Stanovništvo: 9,4 milijuna 49,7% muškarci, dobi do 19 godina od 20 do 64 godine 65+

50,3% žene 23,1% 58,4% 21,0%

Životni vijek muškarci žene

79 god. 83 god.

260

Glavni grad: Stockholm s 810000 stanovnika (1,9 milijuna sa širom okolicom) Ostali veći gradovi:

Göteborg Malmö Uppsala

510000 290000 190000

Parlament i vlada: koalicija desnog centra, nemaju apsolutnu većinu u parlamentu Predsjednik: kralj Karl Gustav XVI. Premijer: Fredrik Reinfeldt

OPĆA GOSPODARSKA OBILJEŽJA Švedsko se gospodarstvo temelji na razvijenoj industriji (primjena najnovijih, ekološki prihvatljivih tehnologija), prometu, trgovini i vrlo razvijenom uslužnom sektoru. Gospodarstvo je vrlo snažno i izvozno usmjereno. Od prirodnih resursa najvažniji su:

rude: boksit, željezna rudača, cink, olovo, zlato mnogobrojni vodeni tokovi pogodni su za gradnju hidrocentrala šume: više od 50% zemlje pokriveno je vrlo kvalitetnim šumama plodno tlo: najviše plodnog tla ima u južnim i središnjim dijelovima zemlje, a suvremene tehnologije poljoprivredne proizvodnje omogućuju velike prinose (u skladu s klimatskim obilježjima i mogućnostima).

Najvažnija izvozna roba su: strojevi, elektronika i telekomunikacije, papir, farmaceutski proizvodi, naftni derivati, željezo i čelik te prehrambeni proizvodi. Najvažnija uvozna roba su: elektronika i telekomunikacije, strojevi, hrana, nafta, tekstil i obuća, kemikalije, farmaceutski i naftni derivati.

Makroekonomski pokazatelji BDP (milijarde eura) BDP po stanovniku (eura) Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe (milijarde eura) Uvoz robe (milijarde eura) Stopa inflacije (%) Stopa nezaposlenosti (%) Izravna strana ulaganja (milijarde USD)

2008. 315,2 33 352

2009. 290,9 31 145

0,6 178,3 155,8 3,3 6,1 26,8

̶ 5,3 140,8 121,8 1,9 8,3 11,4

2010. 346,5 37 098 5,2 169,6 147,4 1,2 8,4 17,0

2011. 349,5 39 700

2012.

3,9 174,75 139,8 1,4 7,8 11,31

0,7

1,2 7,8

Izvor: Eurostat, Economist Intelligence Unit

Valuta: švedska kruna (sek) / 1 euro = 9,1 sek (travanj 2012.) Za 2012. godinu predviña se stopa inflacije od 1,2%, rast BDP-a od 0,7% te stopa nezaposlenosti od 7,8%. Najveći izazov je i dalje smanjenje stope nezaposlenosti, osobito mladih osoba.

Sajmovi Najvažniji turistički sajam u Švedskoj po broju izlagača je TUR – Göteborg, koji se svake godine redovito održava u drugoj polovini ožujka.

261

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU TELEVIZIJA U Švedskoj se u cijeloj zemlji mogu pratiti tri kanala, uz mjesečnu televizijsku pretplatu:

SVT 1 (bez reklamnih spotova) SVT 2 (bez reklamnih spotova) TV 4 (komercijalna TV, prikazuje reklamne spotove).

Uz to, djeluju mnogi kabelski programi, uz posebnu naplatu. TV kanali

gledanost

SVT 1 TV4 TV3 SVT2 Kanal 5 TV 6 Sjuan svtB TV 8 Kanal 9

22,9% 19,6% 7,2% 6,7% 6,5% 4,8% 4% 3,4% 2,8% 2,2%

Način oglašavanja je specifičan: naručitelj ne plaća iznos po prikazanom spotu, nego ugovara zajamčeni broj gledatelja koji će spot vidjeti (TRP), a broj prikazivanja može varirati.

TISAK Dnevnici Jutarnji Dagens nyheter Göteborgs posten Svenska dagbladet Sydsvenska dagbladet Dagens industri

292300 primjeraka 227200 primjeraka 192100 primjeraka 115600 primjeraka 101700 primjeraka

Večernji Aftonbladet Expressen

310900 primjeraka 270900 primjeraka

Specijalizirani turistički časopisi Vagabond Alt om resor När och fjärran Escape Internet Tjedni pregled posjećenosti internetskih stranica:

Aftonbladet MSN Nätverk Hotmail Nyheter 24-gruppen Blocket.se MSN.se Aller Net 262

Broj posjetitelja 5981465 5467732 4015013 3910107 3679192 3601096 3355681

Broj posjeta 26478630 23014341 14798115 13700152 11231655 13707371 11550731

Hitta.se Blogg.se Sveriges Television

3280817 3100562 2682914

6218868 10723607 7636216

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. Broj putovanja u inozemstvo: 11000000 s barem jednim noćenjem, od toga 3200000 putovanja ostvareno je u nordijskim i baltičkim zemljama. Putovanja u inozemstvo – odredišta: 1. Danska 2. Norveška 3. Španjolska 4. Finska 5. Njemačka

Broj putovanja po državama, osim nordijskih i baltičkih zemalja:

Španjolska Njemačka Velika Britanija Italija Turska Tajland Francuska Grčka SAD (12.) Hrvatska

1196000 906000 575000 489000 452000 443000 433000 428000 376000 156000

Izvor: Rese-och Turistdatabasen, TDB

Omjer individualnog i organiziranog prometa u inozemstvo Prema posljednjim objavljenim istraživanjima, oko 56% svih putovanja radi odmora i zabave u inozemstvo obavlja se redovitim zrakoplovnim linijama, dok charter zauzima manje od 30% putovanja. Način putovanja:

redovite zrakoplovne linije charter automobil autobus trajekt kamper vlak

56% 30% 8% 4% 1% 0,8% 0,6%

Korištenje zrakoplova za putovanje u inozemstvo:

75% ukupnih poslovnih putovanja 52% ukupnih putovanja radi odmora i zabave

Osnovni motivi putovanja u inozemstvo

Klimatska evazija – potreba za udaljavanjem od rigidne skandinavske klime Bijeg od rutine – potreba za upoznavanjem novih odredišta, potraga za ugodnim životom izvan svakodnevnice

Razlozi putovanja

Bijeg od svakodnevnice Posjet rodbini

39% 25% 263

Mir i opuštanje Zabava i zadovoljstvo Hrana i piće Posjet velikih gradova Shopping Kultura Priroda

23% 12% 9,7% 8,3% 7,5% 5,8% 5,2%

Rezervacija putovanja

Internet Šalteri agencija i prijevoznika Telefon Neki drugi način

60% 10% 10% 20%

Trendovi u 2012. godini

Osobni savjetnik za putovanja Internet – važno je imati pristup internetu tijekom cijelog trajanja putovanja Blizina zrakoplovne luke, sve više chartera leti iz manjih sredina „Swim out-pool” traži se vlastiti bazen ili izravan pristup bazenu iz sobe Na putovanjima se želi naučiti ili upoznati nešto novo

Mjeseci u kojima se ostvaruje najveći broj putovanja u inozemstvo (ne uključuju putovanja u nordijske i baltičke zemlje):

Srpanj Listopad Lipanj Kolovoz Studeni Rujan Svibanj Travanj Prosinac

Internet je i dalje osnovni izvor informacija pri izboru odredišta te glavni oblik bukiranja putovanja. Najveći rast bilježe internetske rezervacije izravno od prijevoznika i internetskih stranica hotelskih kuća. Sve se više uzimaju u obzir komentari i mišljenja tzv. virtualnih prijatelja na raznim forumima i putem socijalnih mreža – nakon putovanja ljudi na internetu rado dijele iskustva s drugima.

Razlozi koji utječu na odabir destinacije

Cijena putovanja Vrijeme u odredištu Prirodne ljepote Hrana Kulturna ponuda Sigurnost Shopping Ponuda aktivnog odmora

65% 61% 50% 46% 31% 28% 25% 25%

Prema posljednjim dostupnim informacijama, švedski turist na odmoru troši oko 100 eura na dan.

264

Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS) Švedska Dolazaka 122454 118682 112613 134409 127531

Godina 2011. 2010. 2009. 2008. 2007.

Noćenja 652363 637408 628127 722392 663821

Organizatori putovanja Osnovno obilježje švedskog tržišta visoka je koncentracija i dominacija manjeg broja turoperatora. Najveći turoperatori svoje „proizvode” plasiraju putem interneta, mreže retailera i vlastitih prodajnih mjesta.Glavni turoperatori u Švedskoj pokrivaju 81% zrakoplovnog charterskog tržišta od ukupno 1650000 paketa ponuñenih tržištu (u normalnim poslovnim godinama):

Thomas Cook – Ving TUI Nordic – Fritidsresor Kuoni – Apollo ostali

34% 25% 22% 19%.

Napomena: Oko 45% charterskih putovanja ostvaruje se zimi, kada se uglavnom putuje u toplije krajeve.

TOUROPERATORI Thomas Cook– Ving (charter) Adresa: Rålambsvägen 17 105 20 Stockholm www.ving.se tel. centrala: +46 8 555 13000 kontakt osoba: Åke Björk (product manager) TUI Nordic – Fritidsresor (charter) Adresa: Söder Mälarstrand 27 117 85 Stockholm www.fritidsresor.se e-mail: webmaster@fritidsresor.se tel. centrala: +46 8 720 72 00 kontakt osoba: Johanna Strand manager)

(product

Kroatien specialisten (charter) Adresa: Holländargatan 9A 111 36 Stockholm www.kroatiens.nu e-mail: info@kroatiens.nu tel. centrala: +46 8 20 78 80 kontakt osoba: Mario Hadjija Airtours Adresa: Sveavägen 92 113 50 Stockholm www.airtours.se e-mail: info@airtours.se tel.centrala: +46 8 566 103 00 kontakt osoba: Jacke Mentzus

Kuoni – Apollo (charter) Adresa: Yngligagatan 2 113 47 Stockholm www.apollo.se e-mail: grupp@apollo.se tel. centrala: +46 8 673 84 00 kontakt osoba: Lisa Gusevik (product manager)

Sembo (auto program) Adresa: Box 1324 251 13 Helsingborg www.sembo.se e-mail: sembo@sembo.se tel. centrala: +46 42 37 85 00 kontakt osoba: Rok Pogacnik

Solresor (charter) Adresa: Djäknegatan 31 203 01 Malmö www.solresor.se e-mail: info@solresor.se tel. centrala: +46 40 660 95 10 kontakt osoba: Louise Andersson manager)

Novasol (apartmani) Adresa: Vallgatan 15 401 20 Göteborg www.novasol.se e-mail: novasol@novasol.se tel. centrala: +46 31 10 58 70 kontakt osoba: Torbjörn Fredman

(product

265

Rese-konsulterna (autobusni program) Adresa: Vallgatan 15 411 16 Göteborg www.resekonsulterna.se e-mail: info@resek.se tel. centrala: +46 31 758 31 00 kontakt osoba: Bertil Göransson

VL –Buss–autobuser www.vl-buss.se e-mail: info@vl-buss.se

Grand Tours (za starije osobe) Adresa: Drottninggatan 92-94 103 69 Stockholm www.grandtours.se e-mail: info@grandtours.se tel. centrala: +46 8 24 15 25 kontakt osoba: Tuwe Arvidson

Scandworld Travelpartner– internetska agencija www.travelpartner.se e-mail: resor@travelpartner.se

DETUR Regeringsgatan 20 111 53 Stockholm tel.centrala:+46 8 723 46 00 www.detur.se info@detur.se kontakt osoba: Engin Gulmez FELXTOURS BIG TRAVEL Jöns Filsgatan 3 203 12 Malmö tel.centrala: +46 40 662 12 00 www.flextours.se, www.bigtravel.se malmo@flextours.se Resia (retailer) Box 1114 405 23 Göteborg www.resia.se tel.centrala: +46 31 63 60 00 Ticket (retailer) Värmdovägen 84 131 08 Nacka tel.centrala: +46 8 702 66 00 www.ticket.se

Resfeber –internetska agencija www.resfeber.se e-mail: tarja@resfeber.se

Gotogate – internetska agencija www.gotogate.se e-mail: kundservice@gotogate.se Hansen Conference & Event – konferencije, incentive www.hansen.se e-mail: Stockholm@hansen.se HRG Nordic – konferencije, incentive www.hrgworldwide.com e-mail: supplier.relations.nordic@hrgworldwide.com IM Specialresor – konferencije, incentive www.imspecialresor.se e-mail: info@imspecialresor.se JB Travel – konferencije, incentive www.jbtravel.se e-mail: info@jbtravel.se VIA Travel – skupna i individualna putovanja www.viatravel.se e-mail: info@viatravel.se Carlson Wagonlit Travel Gustavlundsvägen 145,6tr 167 15 Bromma www.carlsonwagonlit.se info@carlsonwagonlit.se

Ostali organizatori putovanja: Resemakar´n– autobuser www.resemakarn.nu e-mail: info@resemakarn.nu Ölvemarks – autobuser www.olvemarks.se e-mail: info@olvemarks.se Scandorama – autobuser www.scandorama.se e-mail: info@scandorama.se Hyllingebuss– autobuser www.hyllingebuss.se e-mail: info@hyllingebuss.se

266

Lime travel Birger Jarlsgatan 76, 114 20 Stockholm info@limetravel.se www.limetravel.se SELECT travel Norrlandsgatan 18, 103 94 Stockholm info@selecttravel.se www.selecttravel.se

VEGA RESOR Vesa Hauaniemi Tullegatan 53, 113 53 Stockholm info@vegaresor.se www.vegaresor.se

Prima travel Gibraltargatan 17, 412 58 Göteborg info@primatravel.com www.primatravel.com Favorit resor Tulegatan 39, 104 32 Stockholm info@favoritresor.se www.favoritresor.se KA resor Svamvägen 5, 761 63 Norrtälje www.karesor.se info@karesor.se Erik of Sweden Saltmätargatan 8a, 104 31 Stockholm info@eriksofsweden.se www.eriksofsweden.se

Escape travel Torstenssonsgatan 12, 5tr., 114 56 Stockholm info@escapetravel.se www.escapetravel.se Eventyr Skeppsbron 10, 111 30 Stockholm info@eventyr.se www.eventyr.se Interhome AB Nygränd 10, 111 30 Stockholm info@interhome.se, www.interhome.se VIA travel Igeldammsgatan 22a, 112 49 Stockholm info@viatravel.se, www.viatravel.se

Putnici u Hrvatsku prema segmentima Organizirani dolasci Zbog financijskih problema cijelog Thomas Cook koncerna, njegova podružnica Ving za 2012. godinu ukinula je sve destinacije koje ekonomski nisu opravdale očekivanja – meñu njima i Istru. Nažalost, to će se bitno osjetiti u broju noćenja, jer je Ving prošle godine u Istri imao oko 8000 gostiju. Mala je utjeha da su povećali kapacitet za Split. Apollo i Solresor u 2012. imaju iste kapacitete kao i prošle godine, dok su Kroatienspecialisten i Scandjet povećali kapacitete te uveli nove linije za Hrvatsku iz manjih gradova sa sjevera Švedske. Najveća novost je povratak Airtoursa u Hrvatsku. Zakupili su sjedišta na novouspostavljenim letovima SAS-a za Dubrovnik i Split te nude vikend-putovanja za Dubrovnik i sedmodnevna putovanja za Split.

Apollo – Split, Makarska rivijera, Brač, Hvar, Šibenik, Dubrovnik, Cavtat Ving – Split, Makarska rivijera, Hvar Solresor – Dubrovnik Scandjet – Zadar, Krk, Makarska rivijera Kroatienspecialisten – Split, Makarska rivijera, Dubrovnik Airtours – Split, Dubrovnik

Hrvatska je i dalje popularna destinacija meñu autobuserima, no oni se zbog viših cijena goriva sve više okreću zrakoplovnom prijevozu. Primjerice, autobuseri Ölvemarks i Scandorama od ove godine imaju charterske linije za Split te od tamo organiziraju kružna putovanja autobusima za svoje goste. FIT – slobodni neovisni putnici Broj FIT putnika ovisi o raspoloživoj ponudi zrakoplovnih sjedišta te zato dodatno raduje uspostava nove zrakoplovne linije SAS-a iz Stockholma u Dubrovnik. SAS

Stockholm – Split (svibanj – listopad) Stockholm – Dubrovnik (ožujak – listopad) Gothenburg – Split (ožujak– listopad)

Norwegian

Stockholm – Split (travanj– listopad) Stockholm – Dubrovnik (travanj– listopad) Stockholm – Pula (lipanj – kolovoz) 267

Ryanair

Stockholm (Skavsta) – Zadar (ožujak– listopad) Stockholm (Skavsta) – Rijeka (ožujak– listopad)

Automobilisti Segment individualnih putnika – automobilista pokazuje veliko zanimanje za Hrvatsku, ali ga je teže odrediti jer rezultati ovise o više čimbenika (cijene, vremenski uvjeti u Švedskoj, cijene goriva itd.). Ugled Hrvatske i dalje je vrlo povoljan, cijenjena je kao kvalitetna destinacija, u medijima vrlo pozitivno predstavljena. Pored povećanja broja zrakoplovnih veza, Hrvatska je još nedovoljno povezana sa švedskim emitivnim središtima, posebno u predsezoni i posezoni. Što se organiziranog prometa tiče, trenutačno su svi turoperatori okrenuti Dalmaciji, što znači da raste konkurencija meñu organizatorima putovanja u Hrvatsku.

268

DANSKA

Danska je najjužnija i najmanja nordijska zemlja, sastoji se od poluotoka Jyllanda i 443 otoka, od kojih je 75 naseljeno, a najveći su Sjealland i Fyn. Otok Bornholm nalazi se istočno, u Baltičkome moru, a na kopnu graniči samo s Njemačkom. Zbog geografskog položaja smatra se spojnicom izmeñu Skandinavije i ostatka Europe.

Povijest Do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi, koji su zajedno s Norvežanima i Šveñanima kolonizirali, napadali i trgovali u svim europskim područjima. U različitim razdobljima, danski je kralj Danske dijelovima Engleske i Irske, Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, osobitoNormandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. Južne pokrajine Švedske većim su dijelom njezine rane povijesti bili dijelovi Danske, ali su potpali pod švedsku vlast 1658. godine. Savez s Norveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905.). Danski liberalni i nacionalni pokret postao je važan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine. Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849. Unatoč neutralnosti, Danska je 9. travnja 1940. godine napala Njemačka (Operacija Weserübung). Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. zbog sve većeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijeloga Drugoga svjetskog rata. Poslije rata postala je jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine, pridružila se Europskoj ekonomskoj zajednici (poslijeEuropskoj uniji). Površina: 43098 km² Stanovništvo: 5,56 milijuna do 16 godina od 17 do 64 godine 65+

21,1% 62,7% 16,2%

Glavni grad: Kopenhagen (672218) Ostali gradovi: Århus (237551), Odense (158163) Državno ustrojstvo: ustavna monarhija Predsjednik: kraljica Margreta II. Predsjednik vlade: Helle Thorning-Schmidt (S), koalicija ljevice i konzervativne narodne stranke

269

Valuta: danska kruna (1 DKK = 0,986 kn) BDP: 1786 milijardi DKK (2011.) BDP po stanovniku277000 DKK (2010.) Izvoz: Njemačka, Švedska, Velika Britanija,SAD Uvoz: Njemačka, Švedska, Kina, Nizozemska Rast BDP-a: 1,0% (2011.), prognoza za 2012.─ 1,1% Inflacija: 2,7% (2011.) Nezaposlenost: 7,8% (2011.), prognoza za 2012.─ 7,9% Izvor energije: nafta, ugljen, prirodni plin, vjetar Danska trenutačno koristi 19,7% obnovljive energije (2009.), a cilj je do 2050. godine doći na 100%.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU TV programi Postoci gledanosti pojedinih televizijskih kanala TV 2 23% DR 1 16% 3 Viasat 6% TV2 Charlie 5% DR2 5% 5 4% Novine

MetroXpress Jyllands-Posten Politiken 24timer Urban Berlingske B.T. Ekstra Bladet

437000 373000 368000 359000 276000 270000 260000 255000

Časopisi

Vagabond

Internet

dr.dk krak.dk ekstrabladet.dk tv2.dk windowslive.dk msn.dk dba.dk bt.dk Dmi.dk Degulesider.dk

Broj posjetitelja

Broj posjeta

1834931 1776698 1545275 1538831 1464194 1213072 1132807 1127498 897738 884476

19392613 16101904 35066623 23315247 35517433 27629134 9393565 20679331 10922849 3711327

Sajmovi u Danskoj

270

Kopenhagen: Ferie, www.ferie09.dk, održava se početkom veljače, profil općenito turistički Herning: Ferie for alle, www.ferieforalle.dk, održava se krajem veljače, po broju posjetitelja najveći, profil općenito turistički s istaknutom kamping ponudom i potražnjom

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA Svake godine u inozemstvo radi odmora i putovanja otputuje 7 600 000 osoba u dobi od 16 do 79 godina. Od toga žene čine 56%, a muškarci 44%. Omiljena odredišta u 2011. godini: 1. Španjolska 2. Švedska 3. Njemačka 4. Italija 5. Norveška 6. Francuska 7. Austrija 8. Turska 9. Grčka ostali

13% 9% 8% 7% 7% 6% 6% 6% 5% 32%

Prema istraživanjima oko 69% Danaca sami bukiraju putovanje, tj. izravno se ne koriste uslugama domaćih agencija. Pri putovanju u inozemstvo zrakoplovom se koristi 59%, a osobnim automobilom 27% Danaca. Putovanja koja traju kraće od tri noći uglavnom se ostvaruju u Danskoj (78%), a najčešći razlog su posjeti prijateljima i rodbini. Unutar Danske najčešće se putuje automobilom (75%), dok se vlak koristi za 13% putovanja. Danski turist stariji od 15 godina prosječno na putovanju potroši 1167 eura (uključujući trošak prijevoza i smještaja), dok turist od 24 do 44 godine potroši oko 1340 eura. Unutar Danske potrošnja je znatno manja i iznosi oko 250 eura po putovanju.

Razlozi putovanja

Provoñenje vremena s obitelji i prijateljima Odmor, sunčanje i kupanje Posjet kulturnim dobrima Posjet prirodnim ljepotama Posjet velikim gradovima Shopping Posjet rodbini Hrana i piće

Izvori informacija

Internet Preporuka prijatelja ili rodbine Internetske stranice agencije Internetske stranice turoperatora Vodiči

48% 32% 27% 26% 26%

Razlozi odabira destinacije

Klima Prirodne ljepote Kulturne znamenitosti Sigurnost Razina cijena Uslužnost Cijena paket-aranžmana Gastronomija 271

Razlozi kasnog bukiranja

Ekonomski Last minute ponude Očekivanje lijepog vremena u Danskoj

Utjecaj na odabir odreñene destinacije

Prijašnji posjet, osobno iskustvo Preporuka prijatelja Internet Brošure TV – turistički magazin Posebna ponuda zrakoplovnih prijevoznika ili turoperatora

Utjecaj financijske krize na destinacije

Nema utjecaja pri odabiru Ne bira destinacije koje su pogoñene krizom Bira destinacije koje su pogoñene krizom

80% 4% 1%

Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS)

Godina 2011. 2010. 2009. 2008. 2007.

Danska Dolazaka 73975 77412 76068 81979 77152

Noćenja 537679 567053 562683 594785 561791

Dolazak turista u Hrvatsku prema segmentima Organizirani dolasci Segment organiziranih dolazaka predvode autobuseri, a od velikih turoperatora Hrvatsku u svojemu programu ima samo Apollo. Obilježje danskog turističkog tržišta je veći broj manjih turoperatora, a veliki, kao što su TUI, Thomas Cook i Kuoni, ne ostvaruju jednako veliki tržišni udjel kao u drugim skandinavskim zemljama. Veća konkurencija smanjuje prodajne cijene i manja je profitabilnost te su zato turoperatori cjenovno posebno osjetljivi. Prema mišljenju turoperatora, osnovni razlog zašto Hrvatska nije bolje zastupljena u njihovim programima je blizina, to jest dostupnost automobilima, a samim time i velika konkurencija agencija specijaliziranih za privatni smještaj i kampove, s kojima se cjenovno ne mogu boriti. Zahvaljujući boljoj zrakoplovnoj povezanosti, Hrvatska postaje zanimljivija za skupna putovanja i MICE segment.

272

FIT – slobodni neovisni putnici Broj FIT putnika ovisi o raspoloživoj ponudi zrakoplovnih sjedala.

Copenhagen ─ Split Copenhagen ─ Dubrovnik

SAS ožujak ─ listopad srpanj ─ kolovoz

Croatia Airlines Copenhagen ─ Zagreb

cijelu godinu

Norwegian Copenhagen ─ Split Copenhagen ─ Zagreb

travanj ─ listopad travanj ─ listopad

Ryanair Billund ─ Zadar

ožujak ─ listopad

Automobilisti Automobilska putovanja u Hrvatsku bit će i ove godine najbrojnija te možemo reći da su oni najvažniji segment za naše destinacije. Znatan je pomak prema južnom dijelu Jadrana, ali je ipak većina dolazaka i dalje usmjerena na Istru i Kvarner. Sezonu automobilista je teško predvidjeti, jer konačni rezultat ovisi o više čimbenika, kao što su cijene goriva, vrijeme u Skandinaviji, last minute ponuda turoperatora itd. U nedavno objavljenoj anketi najtraženijih automobilskih destinacija Istra zauzima drugo mjesto, a Dalmacija je na šestomu mjestu. Osnovni preduvjet rasta na danskom tržištu je prilagoñavanje odnosa proizvoda i cijena, u čemu još dijelom zaostajemo za konkurentskim zemljama.

ORGANIZATORI PUTOVANJA AB Travel Smedegade 4A DK-4200 Slagelse www.abtravel.dk info@abtravel.dk

Alfa Travel Nygade 5 DK-7500 Holstebro www.alfatravel.dk lars@alfatravel.dk

ACE Kulturrejser Axel Heides Gade 6, Penthouse 1 DK-2300 Copenhagen S www.acekulturerejser.dk info@acekulturerejser.dk

American Express Nansensgade 19 DK-1366 Copenhagen K www.aexp.se michael.gronbak@aexp.dk

Adventure Kompagniet Frugtmarkedet 15 DK-2500 Valby www.adventuredk.dk info@anventuredk.dk Albatros Rejser Tøndergade 16 DK-1752 Copenhagen V www.albatros-traval.dk sr@albatros-travel.dk

Apollo Rejser Nørrebrogade 10, Ved Søerne DK-2200 Copenhagen N www.apollorejser.dk marketing@apollo.dk Atlantis Rejser Frederiksberg Alle 44 DK-1820 Frederiksberg C www.atlantisrejser.dk mail@atlantis.dk 273

Bajstrup Rejser Håndværkersvinget 10 DK-6360 Tinglev www.bajstrup-rejser.dk mail@bajstrup-rejser.dk

CCMG Frederiksberg Alle 49 st.th. DK-1820 Frederiksberg C www.ccmg.dk ccmg@sol.dk

Balkan Holidays Vesterbrogade 103A DK-1620 Copenhagen V www.balkanholidays.dk info@balkanholidays.dk BCD Travel Gl. Køge Landevej 22 DK-2500 Valby www.bcdtravel.dk gunver.coscia@bcdmi.dk

CC Travel Boltens Gaard Gothersgade 8L DK-1123 Copenhagen K www.cpt.dk kirsten@cpt.dk Chris Travel Dyssevangen 48

Best Travel

DK-3520 Farum www.christravel.dk info@christravel.dk

Danmarksgade 26

Comet Rejser

Louise Plads DK-9000 Aalborg www.bestravel.dk info@besttravel.dk

Gl. Kongevej 35 DK-1610 Copenhagen V www.cometrejser.dk jan@cometrejser.dk

Big Travel Denmark

Cultours

V. Voldgade 6, st. 1552 Copenhagen V www.bigtravel.dk info@bigtravel.dk

Dr. Margrethesvej 11 DK-8200 Århus N www.cultours.dk rejser@cultours.dk

Bravo Tours

Dansk Bil Ferie

Dalgas Plads 16 DK-7400 Herning www.bravotours.dk tmh@bravotours.dk

Stationsparken 26 2600 Glostrup www.danskbilferie.dk

Bundgaard Rejser

Dansk Fri Ferie

Storegade 35 DK-6780 Skærbæk mail@bundgaard-rejser.dk www.bundgaard-rejser.dk

Brøndbyøstervej 84 DK-2605 Brøndby www.friferie.dk anker@friferie.dk

Canvas Holidays

DTF Travel

Søvej 2 DK-6792 Rømø www.canvasholidays.dk canvas@canvasholidays.dk

Markedsgade 13 DK-0900 Hjørring www.dtf-travel.dk bj@dtf-travel.dk

Carlson Wagonlit

Europatours

Ørestads Boulevard 35

Åbenrå 20 DK-1124 Copenhagen K www.europatours.dk info@europatuors.dk

DK-2300 Copenhagen S www.carlsonwagnolit.dk dpetersen@carlsonwagnolit.dk 274

Euro Tema Specialrejser

Giba Travel

Aahavevej 37

Skovbovej 232A DK-5540 Ullerslev www.gibatravel.dk info@gibatravel.dk

DK-8600 Silkeborg Euro Tourist Vesterbro 86 DK-9000 Ålborg www.eurotourist.dk info@eurotourist.dk

Gislev Rejser

Falk Lauritzen Søndergade 10-14 DK-7400 Herning www.falklauritzen.dk pfl@falk-lauritzen.dk

Grupperejsebureauet

Felix Rejser

Happy Days

Korskærvej 25 K-7000 Kolding www.felixrejser.dk hn@felixrejser.dk

Nordvej 12, Vangen DK-9900 Frederikshavn www.happydays.nu jj@happydays.nu

FDM Firskovvej 32 DK-2800 Kgs Lyngby www.fdm-travel.dk jme@fdm-travel.dk

Ørbækvej 12 DK-5854 Gislev www.gislev-rejser.dk lr@gislev-rejser.dk

Lyngby Hovedgade 49A DK-2800 Kgs Lyngby www.grupperejsebureauet.dk info@grupperejsebureauet.dk

Hjerting Rejser Pårupvej 18 Skellerup / 5540 Ullerslev www.hjertingrejser.dk hjerting@hjertingrejser.dk

Fjällferie Aps Tranåsvej 14

Holtum Rejser

9300 Sæby www.fjeldferie.dk info@fjeldferie.dk

Vedelsgade 85B DK-7100 Vejle www.holtum-rejser.dk info@holtum-rejser.dk

Folkeferie Hedegaardsvej 88 DK-2300 Copenhagen S www.folkeferie.dk salg@folkeferie.dk Fremad Rejser Vesterbrogade 31 DK-1620 Copenhagen V www.fremadrejser.dk dorthe@fremadrejser.dk

Holstebro Rejsecenter Gartnerivej 11 DK-7500 Holstebro www.holstebrorejsecenter.dk pkg@holrc.dk HRG Nordic Stamholmen 151, 1.sal DK-2650 Hvidovre www.hrgworldwide.com cph.btc@hrgworldwide.com

Fælles Rejser Fjordgade 21 DK-9000 Ålborg www.faellesrejser.dk mail@faellesrejser.dk

ICS Strandvejen 171 DK-2900 Hellerup www.ics.dk julie@ics.dk Gl. Torv 4 DK-4200 Slagelse 275

Intouch

Marco Polo Travel

Østre Pennehavevej 1D DK-2960 Rungsted Kyst www.intouch.dk ole@intouch.dk

Søren Frichs Vej 34A DK-8230 Aabyhøj www.marcopolo.dk ferie@marcopolo.dk

Jelling Rejser

MCI Copenhagen

Gl. Kattrupvej 87 DK-8732 Hovedgaard www.jasoerejser.dk jasoerejser@jasoerejser.dk

Vestre Gade 18 DK-2605 Brøndby www.mci-group.com/denmark lotte.wagner@mci.group.com

Jysk Golf

Merlot Tours

Rønne Alle 1 DK-8600 Silkeborg www.jyskgolf.dk info@jyskgolf.dk

Todesgade 11

Kipling Rejser

Movement Travel

Aabrinken 14 DK-3600 Frederikssund www.kiplingtravel.dk info@kiplingtravel.dk

Hovedgaden 6, 1. DK-2970 Hørsholm www.movementtravels.dk info@movementtravels.dk

Kulturrejser Europa

My Travel

Laveldelstræde 8 DK-1462 Copenhagen K www.kulturrejser-europa.dk info@kulturrejser-europa.dk

Nansensgade 19, 4. DK-1366 Copenhagen V www.mytravel.dk jan.vendelbo@mytravel.dk

Langley Travel

Net Travel

Østerbrogade 53 DK-2100 Copenhagen Ø www.langley.eu/dk dk@langley.eu

V. Voldgade 94

Lifestyle Travel & Tours Box 114 DK-2920 Chralottenlund www.lifestyletravel.dk lene.veino@lifestyletravel.dk Mach Travel Hvidovrevej 139, 2. DK-2650 Hvidovre www.machtravel.dk addi@machtravel.dk Mangaard Travel Valhal Vej 1 DK-8230 Aabyhøj www.mangaard-travel.dk hans@mangaard-travel.dk 276

DK-2200 Copenhagen N www.merlottours.dk info@merlot.dk

DK-1552 Copenhagen V Nilles Busrejser Aalborgvej 323 DK-9352 Dybvad www.nillesbusrejser.dk lars@nillesbusrejser.dk Novasol Rygaards Alle 104 DK-2900 Hellerup www.novasol.dk novasol@novasol.dk Oscar Holidays Poppelvej 20 DK-2670 Greve www.oscarholidays.dk info@oscarholidays.dk

Panter Rejser

Senior Rejser

Orla Lehmannsgade 6 DK-7100 Vejle www.panterrejser.dk panter@panterrejser.dk

Sølvgade 15-17 K-1307 Copenhagen K www.senior-rejser.dk jeki@senior-rejser.dk

Papuga A/S

Spies Rejser

Tømmervej 3 DK-6650 Brørup www.papuga.dk post@papuga.dk

Nansensgade 19 DK-1366 Copenhagen K www.spies.dk carlos.cebrain@mytravel.dk

Penguin Travel

STA Travel

Frederiksberg Allé 32 DK-1820 Frederiksberg C www.penguin.dk dorte@penguin.dk

Rosengården 9 DK-1174 Copenhagen K www.statravel.dk mbj@statravel.dk

Primo Tours

Star Tour

Nygade 6, 1. sal 6950 Ringkøbing www.primotours.dk info@primotours.dk

Gl. Køge Landevej 22

Profil Rejser

Sun Tours

Rosenørns Allé 29, 1.sal DK-1970 Frederiksberg C www.profil-rejser.dk sawe@profilrejser.dk

Silkeborgvej 93-94 DK-8000 Århus C www.suntours.dk lars@suntours.dk

Rassol Travel

Team Benns

Poppelvej 20 DK-2670 Greve www.rassol.dk mail@rassol.dk

Nørregade 51

Riis Rejser

Thingaard Rejser

Lyngby Hovedgade 49, 2. DK-2800 Kgs Lyngby www.riisrejser.dk jacob.riis@riisrejser.dk

Værkstedsvej 30 DK-5500 Middelfart www.thingaard.dk fk@thingaard.dk

Risskov Rejser

Tiger Rejser

Østergade 10 DK-8900 Randers www.risskov.com service@risskov-rejser.dk

Værkstedsvej 30

Ruby Rejser

Tjek-In Travel c/o Rev.Erik Hultqvist, Søndervangen 47 D-3460 Birkerød www.tjek-in.dk tjek-in@tjek-in.dk

Mejlgade 46B DK-8000 Aarhus C www.ruby-rejser.dk ruby@ruby-rejser.dk

DK-2500 Valby www.startour.dk gorm.pedersen@startour.dk

DK-7500 Holstebro www.team-benns.com group@team-benns.com

DK-5500 Middelfart www.tigerrejser.dk info@tigerrejser.dk

277

Topas Travel Bakkelyvej 2 DK-8680 Ry www.topas.dk info@topas.dk Travel Spirit Lindegårdsvej 38A DK-2920 Charlottenlund www.travelspirit.dk ask@travelspirit.dk Unitas Rejser

Ørslev Grupperrejser Københavnsvej 347, Ørslev DK-4760 Vordingborg www.orslev.dk lars@orslev.dk Øster Lindet Rejser Lindevej 1 DK-6630 Rødding www.osterlindet.dk kw@osterlindet.dk

Glarmestervej 20A DK-8600 Silkeborg www.unitasrejser.dk keb@unitas.dk

65-Ferie

Via Travel

DK-1307 Copenhagen K www.65-ferie.dk info@65-ferie.dk

Meldahlsgade 5, 3. DK-1613 Copenhagen V www.viatravel.dk viatravel@viatravel.dk

278

Sølvgade 15-17

NORVEŠKA

Norveška je jedna od najrjeñe naseljenih europskih država, a obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka te otokJan MayeniarktičkiarhipelagSvalbard. Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok najsjevernija regija graniči s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnacSkagerrak. Razvedena norveška obala, uz Atlantski ocean i Barentsovo more, „dom″ je znamenitih fjordova. Površina: 385155 km² Glavni grad: Oslo (538411 stanovnika) Ostali gradovi: Bergen (242158), Trondheim (156161), Stavanger (115157) Stanovništvo:4985900 osoba do 14 godina od 15 do 64 godine starosti 65+

18,8% 66,1% 15,1%

Prvi put u povijesti zabilježen je veći broj muškaraca (1400) nego žena.

Povijest Norveški Vikinzi pljačkali su i palili Europu, dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. godine, za vladavine Olafa Tryggvasona. Godine 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj, ali su Norvežani proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveñani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da zadrže svoj ustav, pod uvjetom da ostanu u uniji pod švedskom krunom. Godine 1905. Norveška je mirnim putom, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i neizravnu gospodarsku štetu. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku Drugoga svjetskog rata, ali ipak ju je nacistička Njemačka okupirala punih pet godina. Danas je, zahvaljujući prije svega nafti, jedna od najbogatijih europskih zemalja. Državno ureñenje: parlamentarna monarhija 279

Državni poglavar: kralj Harald V. Predsjednik vlade: Jens Stoltenberg, koalicija radničke stranke, socijalističke lijeve i stranke centra BDP: BDP po stanovniku: Realni rast BDP (2012.): Nezaposlenost: Izvoz robe (USD, mlrd.) Uvoz robe (USD, mlrd.) Strana ulaganja (USD, mlrd.)

2559 milijarde NOK 547268 NOK 2,7% 3,2% 180,9 118,1 7,8

Robna razmjena sa svijetom Izvoz (Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska): nafta i plin, industrijski proizvodi, strojevi i oprema Uvoz (Švedska, Njemačka, Danska): strojevi i oprema, industrijski proizvodi, kemikalije Izvor energije: električna energija (99% hidroelektrane), nafta 35%, ugljen 5%, plin 3%

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Internet

VG nett Dagbladet.no NRK.no Finn.no MSN Startsiden TV2 Nettavisen Aftenposten.no SOL (källa:tns.gallup.no) 2012-01-26

Broj posjetitelja 1367881 863075 842198 795801 699729 688096 423828 400571 398911 384381

Dnevne novine

Aftenposten, morgenutgaven VG̶Verdens Gang (Aftenposten) Aften Dagbladet Bergens Tidende Dagens Næringsliv Adresseavisen Stavanger Aftenblad Fædrelandsvennen Drammens Tidende (källa:medienorge.uib.no från 2010)2012-01-26

280

Naklada 239831 233295 105012 98130 82432 80559 73434 63988 37934 36109

Broj posjeta 2584261 1565203 1357245 1278457 1212610 1531815 781606 669895 634361 692516

TELEVIZIJA TV NRK1 TV2 TVNorge TV3 NRK2 NRK3/Super Viasat4 TV2 Zebra TV2 News FEM (källa: http://medienorge.uib.no/, Tns Gallup 2011)

Postotak gledanosti 31,7% 19,3% 7,9% 5,3% 5,3% 3,9% 2,9% 2,7% 2,2% 2,1%

Turistički sajmovi Od ove godine se u Oslu održavaju dva turistička sajma. U siječnju je sajam „The travel and tourism fair Oslo” u Telenor Areni, a sredinom veljače „Reiseliv” u Lillestromu.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. Godišnji broj putovanja radi odmora i zabave iznosi 6,7 milijuna,a ukupan broj putovanja s barem jednim noćenjem iznosi 22,9 milijuna. U 2010. samo 7,5% Norvežana nije ostvarilo nijedno putovanje, dok je prosjek Europske unije 27%. Iako Norveška ima malo manje od 5 mil. stanovnika, na UNWTO-oj ljestvici emitivnih turističkih tržišta zauzima 19. mjesto. Prosječno putovanje u Norveškoj traje 2,9 dana, a u inozemstvu traje 6,6 dana. Unutar Norveške na većinu putovanja ide se automobilom (od 3 od 5 putovanja), a u inozemstvo se uglavnom putuje zrakoplovom 74%. Žene putuju više od muškaraca (56% žene i 44% muškarci) te im je odmor prosječno dulji.

Najposjećenije destinacije

Švedska Danska Španjolska Francuska

MOTIVACIJA Osnovni motivi putovanja na odmor u inozemstvo isti su kao i za druge skandinavske zemlje:

promjena sredine zbog klime bijeg od svakodnevnice.

Klasifikacija motiva putovanja

Odmor, radi sunčanja i kupanja Posjeti rodbini i prijateljima Odmor, rekreacija Putovanja vezana za prirodu Putovanja vezana za kulturu Posjet gradovima Wellness, lječilišni odmor Putovanje vezano za sport 281

Motiv odabira destinacije

Kulturna baština Razno Prirodne ljepote Festivali i drugi dogañaji Ponuda za zabavu Gastronomija Umjetnost

Izvori informacija

Internet Preporuka Osobno iskustvo Mediji Brošure Vodiči Agencije

Način bukiranja putovanja

Izravno od davatelja usluga Paket-aranžman puteminterneta Razno Putem agencije

Preferirani proizvodi: fly&drive Smještaj: kvalitetni hoteli, bed & breakfast, apartmani Razdoblje putovanja: ljeto 65%, zima 25%, jesen i proljeće 10%

Profil turističke potražnje Individualac:

Aktivni odmor, sport, istraživanje područja Precizan Traži „value for money” Potreba za toplinom Traži opuštanje, toplu klimu, čisto more Školovan Zainteresiran za kulturni aspekt putovanja

Novi potrošači:

Povećava se broj putovanja u svibnju i rujnu Povećava se broj putovanja umirovljenika Raste broj singl putnika Raste broj putovanja gdje odmor nije vezan za srpanj i kolovoz

Hrvatska na norveškom tržištu 2007.─2011.

Godina 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 282

Norveška Dolazak 92276 85135 66269 77824 74735

Noćenja 545800 489923 387475 428837 405569

Zahvaljujući mnogobrojnim zrakoplovnim linijama iz norveških emitivnih središta (Oslo, Stavanger, Bergen, Trondhaim) prema našim turističkim regijama, prošle je godine ostvaren rast u broju dolazaka i noćenja. Iako je Norwegian-air za ovu godinu smanjio broj letova za Hrvatsku, nove zrakoplovne linije SAS-a i Ryanaira donekle su ih nadoknadile.

Oslo–Split Oslo– Dubrovnik Bergen–Split Stavanger–Split

SAS svibanj–listopad lipanj–kolovoz lipanj–kolovoz lipanj–kolovoz

Norwegian Oslo– Split Oslo–Dubrovnik Oslo–Pula Oslo–Rijeka Trondheim–Split Trondheim–Dubrovnik Bergen–Split Bergen– Dubrovnik Stavanger–Split Stavanger–Dubrovnik

svibanj–listopad svibanj–listopad lipanj–rujan lipanj–kolovoz lipanj–kolovoz lipanj–kolovoz lipanj–kolovoz lipanj–kolovoz lipanj–kolovoz lipanj–kolovoz

Ryanair Oslo(Ryggve)–Zadar Oslo(Ryggve)–Pula

ožujak–listopad ožujak–listopad

Hrvatska je posljednjih nekoliko godina ostvarila znatan rast u broju dolazaka i noćenja na norveškom tržištu, ali je još važnije da je rast praćen i vrlo dobrim ocjenama te je ugled Hrvatske u Norveškoj na vrlo visokoj razini. Rezultat toga je stabilnost potražnje za našim destinacijama, gdje bismo daljnjim nastavkom poticajnih mjera i pravilnom aktivacijom marketinških instrumenata mogli ostvariti dodatni rast, osobito u predsezoni i posezoni. Iako je zahvaljujući mnogobrojnim zrakoplovnim linijama tijekom glavne sezone broj FIT gostiju dominantan, ne treba zanemariti ni ulogu turoperatora, osobito Apolla, koji unatoč zavidnom broju putnika iz Norveške vidi daljnje mogućnosti u širenju programa. Primjenjujući strategiju letenja iz manjih emitivnih središta, Kroatien specialisten za sljedeću godinu takoñer planira daljnje širenje.

ORGANIZATORI PUTOVANJA Apollo reiser Norge As (KUONI) P.O. Box 399, 0101 Oslo www.apollo.no, leo.berbu@apollo.no Orkla reiser Sandenveien 5, Br&#229;dshaug, 7300 Orkanger www.orklareiser.no, geir@orklareiser.no Active travel Norway AS Storgata 32, 0184 Oslo www.atn.no, jan.sveen@atn.no Atlantic Reiser AS Box 123, N-6447 Elnesv&#229;gen tel.: 71 26 88 90 magne@atlantic-as.no

American Express Travel Oslo Mariboes gt. 13, PB: 455 Sentrum 0104 Oslo nsf.forretning@aexp.no www.aexp.no Berg Hansen Kirkegaten15 Postboks 465 Sentrum, 0105 Oslo Peer Gynt Tours Skippergata 31, 0154 Oslo finn-erik.carlsen@peergynt.com Sabra tours P.O.Box 8897, 0028 Oslo www.sabratours.no

283

Star Tour (TUI Nordic) Övre Slottsgate 8, 0157 Oslo jorn.kristiansen@startour.no Sor-vest reiser Torgveien 15c, 4016 Stavanger sorvestreiser@sorvestreiser.no Kroatien specialisten (charter) Holländargatan 9A, 111 36 Stockholm e-mail: info@kroatiens.nu TG reiser Lille Fjelldal g&#229;rd 3721 Skien Tema reiser AS Nordstrandveien 5, 1170 Oslo Travelnet Norge Stortingsgt. 30, 0161 Oslo www.travelnet.no VIA Feriverden Grensen 15, 0159 Oslo www.ferieverden.no Via Tours Postboks 0113 Vika, 0254 Oslo www.via.no Vidy Reiser AS Postbox 427, 4002 Stavanger vidy@vidyreiser.no Viking Reiser Grensen 9a, 0159 Oslo reidar@vikingreiser.no VING NORGE (Thomas COOK) Chr. Frederiks Plass4, 0103 Oslo christian.gronli@ving.no Navigare Consult Gamle Enebakkvei 75D 1188 Oslo navsail@online.no

284

Oliven reiser Byfogd Pausgt 10A, 3717 Skien tel.: 35 50 27 30 faks: 35519005 info@olivenreiser.no Mercur reiser Industrigt 6A, 4632 Kristiansand post@mercur-reiser.no www.mercur-reiser.no Metro Tours as Damsgårdsveien 165 5162 Laksevåg post@metro-tours.no www.metro-tours.no ALFA TRAVEL AS Postboks 12 3301 Hokksund post @ alfatravel.no www.alfatravel.no Detur Norway St. Olavs plass, PB: 6887 0130 Oslo info@detur.no, www.detur.no Idereiser Verdalsv. 28 4352,Kleppe ide@idereiser.no www.idereiser.no Jomfrureiser Rådmann Halmrastsv. 10, PB: 12 1300 Sandvika jomfru@jomfrureiser.no www.jomfrureiser.no Farmand Reiser Kåpev. 29 3174 Revetal farmand@farmandreiser.no www.farmandreiser.no P.R.Norge Bussreiser Fossekleiva Brukssenter 3075 Berger post@prnorge.no www.prnorge.no

FINSKA

Republika Finska nordijska jedržava u sjeveroistočnoj Europi, koja unatoč jakim povijesnim i gospodarskim vezama sa zapadnim susjedima ne pripada Skandinaviji. Finska graniči sa Švedskom, Norveškom i Rusijom, okružena je Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Ålandski otoci, uz jugozapadnu obalu, pod finskom su vrhovnom vlašću, ali uživaju autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera – 187888 jezera (većih od 500 m²) i 179584 otoka.

Povijest Finci su narod ugro-finskog podrijetla. Šveñani su ih pokorili i politički prisvojili cijelu Finsku, koja je bila u njihovu posjedu sve do 1809. godine. Dva plemena, Finci i Hemejci prihvatili su rimokatoličku vjeru, a Karelijci grčko-istočnu od Rusa. Poslije, 1809. godine Finska potpada pod rusku vlast sve do 1917. godine. U tom razdoblju, 1906. godine, Finskaje promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa te pravo da budu birane. Nakon proglašenja Lenjinovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finsku je u Drugom svjetskom ratu napao tadašnji SSSR-a te mu je morala ustupiti dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu Ladoškog jezera i zaljev Petsamo na obali Barentsova mora, te je tako Finska svedena na današnje područje. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan je 1947. godine. Naknada štete u obliku robe široke potrošnje isplaćena je u potpunosti 1952. Novi odnosi sa SSSR-om doveli su do sporazuma o prijateljskoj suradnji i obostranoj pomoći, što je znatno pridonijelo gospodarskome rastu Finske u razdoblju 50-ih i 80-ih godina. Površina: 338145 km² Glavni grad: Helsinki (595384) Ostali gradovi: Espo (252439), Tampere (215168), Vantaa (203001), Turku (178630) Državni ustroj: republika Predsjednik: Sauli Niinistö Vlada: premijer Jyrki Katainen (Nacionalna koalicija)

285

Stanovništvo: 5,4 milijuna do 14 godina od 15 do 64 godine 65+

16,0% 66,0% 18,0%

Finsko gospodarstvo obilježava razvijeno i visokoindustrijalizirano tržište, visoka konkurentnost na svjetskoj razini, socijalni model „države blagostanja″ koji osigurava visoku razinu socijalne zaštite te jedna od najnižih stopa korupcije u svijetu. Osnova finskoga gospodarstva razvijena je drvoprerañivačka, metalurška, telekomunikacijska i elektronička industrija. Istaknuto mjesto zauzimaju visokotehnološke grane, a zemlja je prepoznatljiva i po gradnji najvećih svjetskih brodova za krstarenje. Finska biotehnologija je meñu prvih pet u Europi, a karakterizira je visoka umreženost bioindustrije sa znanstveno istraživačkim institucijama. Izvoz: Rusija, Njemačka, Švedska, Kina Uvoz: Rusija, Njemačka, Švedska

Makroekonomski pokazatelji BDP (milijarde USD) BDP po stanovniku (EUR) Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe (milijarde eura) Uvoz robe (milijarde eura) Stopa inflacije (%) Stopa nezaposlenosti (%) Izravna strana ulaganja (milijarde USD)

2007. 179 830 34 003 5,3 82,2 73,2 1,6 6,9 12,6

2008. 185 670 34 944 1,0 86,8 79,3 3,9 6,4 ̶ 2,2

Izvor: Economist Intelligence Unit

Za 2012. godinu predviña se rast BDP-a od 0,8%.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Internet

Iltalehti Ilta-Sanomat MTV3 Helsingin Sanomat YLE Suomi24 Windows live MSN.fi NettiX Taloussanomat

Broj posjetitelja 2831353 2413100 2035441 1538552 1616239 1274970 1100981 1114487 703552 647216

Broj posjeta 3641611 3037256 2363494 2157555 2121327 1446692 1332584 1274865 830640 798441

Dnevne novine Naklada Helsingin Sanomat

383361

Ilta-Sanomat

150351

Aamulehti

131539

286

2009. 172 518 32 313 ̶ 8,1 64,1 60,2 1,6 8,3 0,1

2010, 179 721 33 509 0,7 70 65,2 1,5 8,4 0,3

2011. 191 571 35 509 2,9 86 79,9 3,4 7,8 2,4

Turun Sanomat

107199

Iltalehti

107052

Maaseudun Tulevaisuus

83158

Kaleva

78216

Kauppalehti

70118

Keskisuomalainen

68880

Savon Samomat

61546

Časopisi ET-lehti 7 päivää TV-Maailma2 Gloria Matkaopas Matkalehti Mondo Moottori Seura

Family Celebrity gossip & TV guide TV guide ženski magazin turizam – putovanja turizam – putovanja putovanja za mlade automobili obiteljski časopis

237265 211707 227119 52367 41457 27800 22500 93747 165051

TELEVIZIJA TV Yle TV1 MTV3 Yle TV2 Nelonen Sub Jim Yle Teema TV5 Liv MTV Oy betalkanaler

Gledanost 23,3% 21,8% 16,9% 9,2% 6,1% 3,1% 2,6% 2,6% 2,3% 2,0%

Sajmovi Turistički sajam „Matka” je po broju posjetitelja najveći sajam u Skandinaviji. Karakterističan je po tome što su prisutni svi veliki turoperatori i zrakoplovni prijevoznici, koji publici predstavljaju posebne ponude i popuste za buking na licu mjesta. Sajam se svake godine održava sredinom siječnja.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Visoki standard omogućuje putovanje na odmor svim socijalno-društvenim segmentima Finske. Publika je vrlo selektivna, a cijena je samo jedan od čimbenika pri izboru destinacija za odmor. Prosječni proračun finskog turista u 2010. godini iznosio je 1500eura. Osnovni motivi za putovanje u inozemstvoisti su kao i kod grañana svih nordijskih zemalja: 1. bijeg od klime 2. bijeg od svakodnevnice – želja za otkrivanjem novih odredišta, individualno stjecanje iskustva, potraga za ugodnim životom izvan svakodnevnice. U 2010. godini ostvareno je 3,974 milijuna putovanja u inozemstvo s barem jednim noćenjem te oko 1,5 milijun krstarenja.

287

Najpopularnije destinacije 1. Estonija 2. Švedska 3. Španjolska 4. Njemačka 5. Rusija 6. Norveška 7. Francuska 8. Grčka 9. Italija 10. Velika Britanija

Broj charterskih (zrakoplovnih) putovanja u 2011. godini 1. Španjolska 2. Grčka 3. Turska 4. Tajland 5. Portugal 6. Cipar 7. Egipat 8. Italija 9. Bugarska 10. SAD (Hrvatska)

293939 182968 111121 80411 42230 33624 33494 27118 25645 13303 7548

U 2011. godini ostvareno je 998 039 charterskih putovanja.

Tržišni udjel turoperatora u Finskoj 1. Aurinkomatkat 2. Finnmatkat 3. Tjäreborg 4. Lomamatkat 5. Detur Finland 6. Air Finalnd Holidays 7. CWT Kaleva travel 8. Kristina Cruises 9. Matkamoisto Hispania 10. OK matkat

33,7% 28,1% 19,9% 5,7% 2,3% 1,9% 1,5% 1,4% 0,9% 0,9%

Finci na godinu ostvare oko 5,9 milijuna putovanja radi odmora i zabave u vlastitoj zemlji. Broj službenih putovanja s barem jednim noćenjem je oko 4,9 milijuna, od toga 1,1 milijun u inozemstvu. Radi odmora i zabave 89% Finaca u dobi od 15 do 74 godine ostvari barem jedno putovanje svake godine.

Preferirani smještaj u inozemstvu 1. Kvalitetni hoteli 2. Bed&breakfast 3. Smještaj „self catering” tipa

Preferirani smještaj u Finskoj Kod prijatelja ili rodbine Hotel Hostel Privatni smještaj

288

Razdoblje putovanja

Vrhunac sezone– od druge polovice lipnja do kraja srpnja

Izvori informacija 1. Internet 2. Katalozi 3. Putničke agencije

54% 36% 32%

Način kupovine Putničke agencije Internet – kod lokalnih operatera Internet – izravno kod nositelja ponude (zrakoplovne karte, smještaj) Korištenje interneta za rezervaciju zrakoplovnih karata i smještaja promijenilo je ulogu putničkih agencija, koje se sve više usmjeruju prema „custom made” ponudi. Glavnu ulogu u donošenju odluka o izboru destinacije za sebe i za cijelu obitelj ima ženska populacija okarakterizirana i kao „smart users” interneta. Online shopping odmora, last minute booking, potraga za najpovoljnijim cijenama u Finskoj uglavnom postaje zadatak žena. Žene putuju više od muškaraca, a prosječni odmor traje dulje.

ORGANIZATORI PUTOVANJA Aurinkomatkat Pohjoinen Rautatiekatu 25 00101 Helsinki www.aurinkomatakat.fi tel. centrala: +358 10 446 441 kontakt osoba: Tuomo Meretniemi

Finland Travel Bureau www.smt.fi Kaivokatu 10A 00101 Helsinki tel. centrala: +358 10 8261 kontakt osoba: Anne Relander, Rauni Vesterinen

Finnmatakat (Tui Nordic) Linnoitustie 4B 02600 Espoo www.finnmatkat.fi tel. centrala: +358 303 60 300 kontakt osoba: Peik Martin

Area Mannerheimintie 102 00251 Helsinki www.area.fi tel.centrala: +358 10 818 9000

Tjäreborg (Thomas Cook) www.tjareborg.fi Itämerenkatu 1 00180 Helsinki tel. centrala: +358 9 123 71 kontakt osoba: Jan Wedin Apollo matkat (Kuoni) www.apollomatkat.fi eva.torra@apollomatkat.fi Matka vekka/Lomamatkat www.matka-vekka.fi Asemapäällikönkatu 7B 00520 Helsinki tel.centrala: +358 20120 4040 kontakt osoba: Maija Boshkov

Matka Mieli Iso Robertinkatu 33 00120 Helsinki www.matkamieli.fi tel. centrala: +358 9 5840 0420 kontakt osoba: Esko Honkanen Kaleva Travel www.kalevatravel.fi Ruoholahdenkatu 23 00180 Helsinki tel. centrala: +358 205 615 615 kontakt osoba: Anu Autio VL matkat www.vihdinliikenne.fi Albertinkatu 22-24 A2 00120 Helsinki tel. centrala: +358 9 444 774 kontakt osoba: Tuulikki Lehtimäki

289

OK matkat www.okmatkat.fi Pieni Roobertinkatu 13B 00130 Helsinki tel. centrala: +358 9 615 555 kontakt osoba: Vlasta Sipponen

Ingves resor www.ingvesresor.fi Nybrovägen 2 64200 Närpes kontakt osoba: Niclas Ingves niclas.ingves@ingvesresor.fi

Citymatkat www.citymatkat.fi Kasarmikatu 34 00130 Helsinki tel. centrala. +358 9 68 412 446 kontakt osoba: Sinikka Soini

HRG Nordic P.O.Box 1149, 1010 Helsinki tuija.koistinen@hrgworldwide.com

Alma Tour Kaisaniemenkatu 4 00100 Helsinki www.almatour.fi info@almatour.fi

Matkapojat www.matkapojat.fi jussi.salonen@matkapojat.fi

EU Matkat www.eutravel.fi Abrahaminkatu 6 00180 Helsinki tel. centrala: +358 9 680 1717 kontakt osoba: Liisa Huhtala

Ykkösmatkat Haapaniemenkatu 14 00530 Helsinki www.ykkosmatkat.com ulla.bergstrom@ykkosmatkat.com

Matka Seniorit www.matkaseniorit.fi Suurlohjankatu 4-8 08100 Lohja tel. centrala: +358 19 33 33 00 kontakt osoba: Sini Linnavirta

Matka-agentit Lundinkatu 16 06100 Porvoo www.matka-agentit.fi markku.kupiainen@matka-agentit.fi

Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS)

Godina 2011. 2010. 2009. 2008. 2007.

Finska Dolazaka 34583 27145 24612 25541 26435

Noćenja 151599 108557 95110 109080 109789

HRVATSKA NA FINSKOM TRŽIŠTU U 2012. GODINI Tjäreborg, dio Thomas Cook grupacije, više nema Hrvatsku u svojemu programu, ali su zato ostali turoperatori povećali kapacitete. Apollo – Makarska rivijera, Split, Brač, Hvar Aurinko – Dubrovnik, Cavtat Kaleva Travel – Dubrovnik, Split, Istra Matka Mieli – Split OK Matkat – Dubrovnik Trenutačni rezultati prodaje turoperatora na finskom tržištu su ispod prošlogodišnje razine, ukupno za sve ljetne destinacije, dok je prodaja Hrvatske iznad prosjeka. Iako je Tjäreborg odustao od Hrvatske, veći 290

kapaciteti ostalih organizatora putovanja i nove zrakoplovne linije daju naslutiti da bi sezona mogla biti na prošlogodišnjoj razini. Osobito treba istaknuti novu zrakoplovnu liniju Finnaira, koja tri puta na tjedan povezuje Helsinki s Dubrovnikom i tako dodatno povećava mogućnost organiziranja skupnih i FIT putovanja u Hrvatsku.

Helsinki–Split

svibanj–listopad

Finnair Helsinki–Dubrovnik

travanj–listopad

Blue1 Helsinki–Split Helsinki–Dubrovnik Helsinki–Pula

travanj–listopad travanj–listopad lipanj–rujan

291

SLOVAČKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Samostalna republika od 1. siječnja 1993. godine (do tada dio Čehoslovačke). Slovačka Republika uspješno se uključila u strukture Europske unije: 1. svibnja 2004. godine Slovačka je postala članicom Europske unije 21. prosinca 2007. postala je članicom šengenskog prostora 1. Siječnja 2009. godine Republika Slovačka ušla je u zonu eura. Susjedne zemlje: Republika Češka, Republika Poljska, Ukrajina, Republika Mañarska, Austrija

Političko ureñenje državno ureñenje – republika politički sustav – parlamentarna demokracija teritorijalno-upravna podjela: 8 regija 79 okruga 138 gradova 2933 općine Regije: Bratislavska, Trnavska, Nitrianska, Trenčianska, Žilinska, Banskobistrička, Prešovska, Košička Bratislavska regija Trnavska regija Nitrianska regija Trenčianska regija Žilinska regija Banskobistrička regija Prešovska regija Košička regija Površina: 49035 km Najveći gradovi:

292

603699 stanovnika 554741 stanovnika 708498 stanovnika 600386 stanovnika 694763 stanovnika 657119 stanovnika 814527 stanovnika 771947 stanovnika

Bratislava Košice Prešov Žilina

432801 stanovnik (glavni grad) 233 886 stanovnika 90835 stanovnika 85129 stanovnika

Nitra Banská Bystrica Trnava Martin Trenčín (Podaci prema broju stanovnika 31. prosinca 2010.)

83444 stanovnika 79819 stanovnika 67368 stanovnika 57987 stanovnika 56403 stanovnika

U prosjeku, na 1 km boravi 110 stanovnika; 54,4% populacije živi u gradovima, a 45,6% na selu.

Opća gospodarska obilježja Tržišno gospodarstvo Glavne industrijske grane industrije – automobilska, kemijska i strojarska industrija, poljoprivreda. Do pojave svjetske gospodarske krize, Slovačka se smatrala jednom od zemalja s najdinamičnijim rastom gospodarstva u srednjoj Europi.

BDP Brutodomaći proizvod Republike Slovačke u 2011. godini iznosio je 69058194 mil. eura. Prema privremenim podacima, Republika Slovačka je u 2011. godini gospodarila s deficitom od 4,82% BDP i dugom od 43,3% BDP. U usporedbi s prethodnom godinom, može se ustvrditi veliko smanjenje deficita javnih financija, s vrijednosti 7,7% BDP u 2010. godini. Prema posljednjim prognozama ekonomskih stručnjaka, pretpostavlja se da bi BDP u 2012. godini mogao doći na deficit od oko 4,64% (s dugom od 50,89% BDP). BDP po stanovniku – 12.795,58 eura Postotak nezaposlenosti u 2011. Stopa nezaposlenosti u 2011. godini bila je na razini 13,5% (367,9 tisuća nezaposlenih osoba), što je približno za 5 postotnih bodova niže nego od 2000. do 2004. Prosječna stopa nezaposlenosti od 2001. do 2011. bila je 14,8%.

Prosječna mjesečna plaća U2011. godine prosječna nominalna mjesečna plaća zaposlenika u slovačkome gospodarstvu iznosila je 786 eura. Najvišu prosječnu plaću u protekloj godini imali su zaposlenici u informacijskim i komunikacijskim djelatnostima.

Stopa inflacije Izrazitiji rastinflacije dogodio se početkom 2011. godine, kada su porasle cijene energije, PDV je povećan na 20% i sl. Iako se govorilo o inflaciji koja „ruši rekorde“, stopa inflacije u stvarnosti je spadala u ispodprosječnu u sklopu dekade. Stopa inflacije u 2011. godini iznosila je 3,9%.

Vanjskotrgovinska bilanca u 2011. godini izvoz od 52052 mil. eura (u usporedbi s prethodnom godinom, izvoz robe povećan je za 17,7%) uvoz od 49525,2 mil. eura (u usporedbi s prethodnom godinom, uvoz je povećan za 14,5%) Saldo vanjske trgovine za 2011. godinu bio je pozitivan, u visini od 2526,8 mil. eura (1548,6 mil. eura veći suficit nego u 2010. godini). Stanovništvo je na temelju popisa od 21. svibnja 2011. godine brojilo 5397036 grañana. Udjel žena bio je 51,3%. (Podaci iz Zavoda za statistiku Republike Slovačke iz 2011. godine) Stanovništvo po dobi: od 0 do 14 godina od 15 do 64 godine od 65 godina

826516 stanovnika (15,3%) 3 886327 stanovnika (72%) 682873 stanovnika (12,7%)

293

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Do pojave svjetske gospodarske krize Slovačka se smatrala jednom od zemalja s najdinamičnijim rastom gospodarstva u srednjoeuropskom prostoru, uglavnom zahvaljujući automobilskoj industriji (u 2007. godini Republika Slovačka bila je najveći svjetski proizvoñač automobila po stanovniku). Svjetska gospodarska kriza upozorila je na dvije problematične točke slovačkoga gospodarstva– visoku ovisnost o automobilskoj industriji te činjenici da slovačka privreda u velikoj mjeri ovisi o inozemnoj potražnji. S obzirom na svoju visoku otvorenost, slovačko se gospodarstvo vrlo brzo može oporaviti, ali i oslabjeti – ovisno o vanjskim utjecajima. Spomenuta otvorenost, kao i ovisnost cijeloga gospodarstva o malom broju industrijskih grana, čini je podložnom recesijskim utjecajima. Pozitivan signal za slovačko gospodarstvo trenutačno je stabilnost njemačkoga gospodarstva, ali stručnjaci i dalje prognoziraju složenu situaciju, tj. smanjenje inozemne potražnje za slovačkim izvoznim proizvodima s predviñenih 0,7% na 0,2%.Ministarstvo financija smanjilo je procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s 1,7% na 1,1% (kao rezultat problema u Uniji). Niži slovački izvoz i nesigurnost ostavit će trag u smanjenim investicijama i zaustavljanju rasta plaća. Potreba za fiskalnom konsolidacijom i usporavanje gospodarske aktivnosti uzrokuje i stagnaciju na tržištu rada.Realna potrošnja kućanstva vjerojatno će stagnirati. Stopa nezaposlenosti bi u 2012. godini trebala iznositi 13,8% (mnoge tvrtke najavljuju otpuštanja). Očekuje se da će nova vlada (od ožujka 2012.) biti prisiljena donijeti daljnje mjere štednje, to jest povećati PDV i neke druge poreze.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Glavni mediji (podaci prema istraživanju agencije Median sk, parametri istraživanja MML-TGI za 3. i 4. kvartal 2011.) TV TV Markíza – privatna televizija, udjel na tržištu (share) 46%, najgledanija TV u Republici Slovačkoj, pokriva cijelu zemlju (gledanost 62%) TV DOMA – II. kanal TV Markíza, share 3%; gledanost 6% TV JOJ – privatna televizija, share 23%, pokriva cijelu Slovačku (gledanost 37%) TV JOJ PLUS – II. kanal TV JOJ, share 2 %, gledanost 4% STV 1 – Slovačka državna televizija, share 9%, pokriva cijelu Slovačku, gledanost 17% STV 2 – Slovačka državna televizija (2. kanal), share 0,5%, pokriva cijelu Slovačku TA 3 – privatna televizija (slovački CNN), share 2%, pokriva cijelu Slovačku (gledanost 6%) Radio Radio Slovensko 1 – slovački državni radio, udjel na tržištu (share) 20%, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 17 %) Radio Regina – slovački državni radio 2, share 7%, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 7%) Radio Expres – privatni radio, share 22%, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 19%) Fun radio – privatni radio, share 13%, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 13%) Radio Jemné melódie (Dojmljive melodije) – privatni radio, share 9%, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 8%) Radio Viva – privatni radio, share 6%, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 4%) Tisak (podaci prema istraživanju agencije Median sk, parametri istraživanja MML-TGI za 3. i 4. kvartal 2011.) Glavni dnevni listovi Nový čas – čitanost21% (gotovo 1 mil. čitatelja), pokriva cijelu Slovačku Plus 1 deň – čitanost 7%, pokriva cijelu Slovačku SME – čitanost 7%, pokriva cijelu Slovačku Pravda – čitanost 6%, pokriva cijelu Slovačku Hospodárske noviny – čitanost 3%, pokriva cijelu Slovačku

294

Új Szó – novine mañarske nacionalne manjine, čitanost 2%, regionalni dnevnik, pokriva južnu Slovačku Šport – čitanost 4%, pokriva cijelu Slovačku Korzár – čitanost 4%, regionalni dnevnik – pokriva istočnu Slovačku Glavni časopisi (podaci prema istraživanju agencije Median sk, parametri istraživanja MML-TGI za 3. i 4. kvartal 2011.) Plus 7 dní – tjednik, čitanost 1%, pokriva cijelu Slovačku Život – tjednik, čitanost 9%, pokriva cijelu Slovačku Nový Čas pre ženy – tjednik, čitanost 7%, pokriva cijelu Slovačku Báječná žena – čitanost 7%, pokriva cijelu Slovačku Eurotelevízia – tjednik, pokriva cijelu Slovačku Slovenka – tjednik, čitanost 4%, pokriva cijelu Slovačku Trend – gospodarski tjednik, čitanost 0,8%, pokriva cijelu Slovačku Zdravie – mjesečnik, čitanost 10%, pokriva cijelu Slovačku Eva – mjesečnik, čitanost 8%, pokriva cijelu Slovačku Emma – mjesečnik, čitanost 8%, pokriva cijelu Slovačku Auto motor a šport – mjesečnik, čitanost 4%, pokriva cijelu Slovačku Golf revue – mjesečnik, naklada 10000 primjeraka, pokriva cijelu Slovačku Golf sk – mjesečnik, naklada 5000 primjeraka, pokriva cijelu Slovačku Specijaliziranitisak – turizam Cestovateľ (Putnik) – mjesečnik, naklada 35000 primjeraka, pokriva cijelu Slovačku GEO – mjesečnik, naklada 23000 primjeraka, pokriva cijelu Slovačku H2O – tromjesečnik, naklada 6500 primjeraka, pokriva cijelu Slovačku(specijalizirani časopis za nautičare i ljubitelje vodenih sportova) Traveler – tromjesečnik, naklada 20000 primjeraka, pokriva cijelu Slovačku Pregled najposjećenijih internetskih stranica www.sme.sk www.azet.sk/pokec.sk/ www.zoznam.sk www.atlas.sk www.cas.sk www.topky.sk www.aktuality.sk www.centrum.sk www.markíza.sk www.aktuality.sk www.cestovanie.sk www.dovolenka24.sk www.dobrodruh.sk

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Može se procijeniti da na godišnji odmor svake godine putuje približno 30% slovačkih grañana. Slovačka klijentela se polako orijentira i na boravke izvan ljetne sezone (uglavnom skijanje u Austriji, zimski odmor na Karibima te u Egiptu, vikend izleti u europske metropole). S obzirom na složeno gospodarsko stanje, Slovaci uglavnom na odmor putuju samo jedanput na godinu, uglavnom ljeti, za vrijeme školskih praznika. Približno 20% slovačkih turista putuje u inozemstvo, a 15% unutar Slovačke. Organizirano u inozemstvo putuje oko 11% stanovnika. Najveći rast broja individualnih turista zabilježen je u Hrvatskoj. Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. godini nije se znatno promijenio u odnosu prema godini prije. Već tradicionalno, riječ je o „morskim destinacijama“. Meñu najposjećenije spadaju Hrvatska, Turska i Grčka. Zbog dogañaja u Egiptu i Tunisu, u 2011. godini „profitirale su“ uglavnom Turska i Bugarska. Egipat je doživio odreñeni pad prometa, a pad prometa Tunisa je golem. 295

Prema preliminarnim procjenama Udruženja slovačkih putničkih agencija i turističkih tvrtki (SACKA – Slovenská asociácia cestovných kancelárií a cestovných agentúr) u organiziranom prometu u 2011. godini redoslijed destinacija je: 1. Hrvatska 2. Grčka 3. Turska 4. Egipat 5. Italija 6. Bugarska 7. Španjolska 8. Austrija 9. Tunis 10. Francuska

(13000 osoba) (70000 osoba) (70000 osoba) (60000 osoba) (60000 osoba) (60000 osoba) (35000 osoba) (30000 osoba) (20000 osoba) (15000 osoba)

Prema procjenama SACKA-e, u 2011. godini u inozemstvo je organizirano putovalo približno 630 tisuća slovačkih turista (u 2010. godini 581 tisuća klijenata). Omjer organiziranog i individualnog promet za najomiljenije destinacije (podaci za 2010. godinu) U 2010. godini na odmor u inozemstvo organizirano je putovao 581 781 slovački turist; (5099320 noćenja, prosječan broj noćenja 8,8). (Indeks – turista 110,3; noćenja 111,4; prosječan broj noćenja u odnosu prema 2009. godini 101,0) 1. HRVATSKA 114 731 turist (936 932 noćenja) *8,2 2. Grčka 72 923 turista (775 832 noćenja) *10,6 3. Egipat 74 453 turista (755 939 noćenja) *10,2 4. Italija 55 791 turist (429 379 noćenja) *7,7 5. Bugarska 47 516 turista (484 794 noćenja) *10,2 6. Turska 55 727 turista (575 738 noćenja) *10,3 7. Tunis 33 212 turista (341 757 noćenja) *10,3 8. Španjolska 19 297 turista (191 458 noćenja) *9,9 (Državni zavod za statistiku Republike Slovačke, svibanj 2011.) *prosječno trajanje boravka Hrvatska u organiziranom segmentu u 2010.: indeks dolasci 2010./2009. indeks noćenja 2010./2009.

102,5 106,4

Grčka u organiziranom segmentu u 2010.: indeks dolasci 2010./2009. indeks noćenja 2010./2009.

91,2 88,7

Egipat u organiziranom segmentu u 2010.: indeks dolasci 2010./2009. indeks noćenja 2010./2009.

125,4 122,9

Turska u organiziranom segmentu u 2010.: indeks dolasci 2010./2009. indeks noćenja 2010./2009.

156,9 154,6

Broj organiziranih slovačkih turista u Hrvatskoj iznosi20,1% ukupnog broja slovačkih turista koji su u inozemstvo putovali putem turoperatora (Grčka – udjel od 12,8%; Egipat – 13,0%; Italija – 9,8%; Bugarska – 8,3%; Turska – 9,7%; Španjolska – 3,4%). U sezoni 2010. najveći rast organiziranog prometa zabilježila je Turska. Ta je destinacija sve popularnija – turoperatori i mediji predstavili su je kao turističku destinaciju s najboljim omjerom cijene i kvalitete usluge (sa sloganom – „Kvaliteta po prihvatljivim cijenama″). Većina 296

spomenutih zemalja su zrakoplovne destinacije, koje slovački turisti posjećuju gotovo isključivo putem turističkih agencija (za udaljenije zrakoplovne destinacije kao što su npr. Grčka, Egipat, Bugarska, Tunis, Turska, Španjolska pokazatelji u organiziranom prometu predstavljaju gotovo ukupan promet slovačkih turista u tim zemljama). S iznimkom Hrvatske i Italije, gotovo sve vezane su za charterski prijevoz, što utječe na veći prosječni broj noćenja. Odnos organiziranog i individualnog turizma po destinacijama je: Hrvatska Grčka Bugarska Češka Italija Mañarska Španjolska Tunis Turska Egipat

40,4% organizirani i 59,6% individualni promet 73% organizirani i 27% individualni promet 82% organizirani i 18% individualni promet 38% organizirani i 62% individualni promet 68% organizirani i 32% individualni promet 14% organizirani i 86% individualni promet 85% organizirani i 15% individualni promet 98% organizirani i 2% individualni promet 88% organizirani i 12% individualni promet 99% organizirani i 1% individualni promet.

Komparativne prednosti i nedostatci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Ljetni godišnji odmori već godinama za Slovake u pravilu znači odmor na moru. Prednost Hrvatske je dugoročna tradicija i činjenica da slovački turisti jako dobro poznaju pojedine hrvatske destinacije. Hrvatska je na slovačkom tržištu generacijski omiljeno odmorište, tj. već godinama za redom je najpoželjnija destinacija za provoñenje obiteljskoga godišnjeg odmora, ali i za nautičare. Bitnisu i dobra pristupačnost iz Republike Slovačke, razvedena obala, čistoća mora, ekološka očuvanost, ljepota krajolika, sigurnost, gostoljubivost te mreža autocesta u Hrvatskoj, koja je znatno ubrzala dolazak na udaljenije destinacije jadranske obale i putovanje učinila ugodnijim. Kao nedostatak hrvatskih turističkih destinacija u nekim slučajevima spominje se nepovoljan omjer cijene i kvalitete usluga (Hrvatska se još smatra jednom od skupljih destinacija) te relativno nepredvidivi vremenski uvjeti (u usporedbi s južnijim mediteranskim zemljama, s većom vjerojatnošću lijepog vremena – Egipat, Španjolska, Turska, Tunis). Nedostatkom u usporedbi s konkurentskim zemljama smatra se i nedovoljna ponuda zabavnih sadržaja (tipa aquapark). Grčka– s obzirom na veću udaljenost, u Grčku Slovaci uglavnom putuju zrakoplovom, što povećava troškove godišnjeg odmora. Nedostatak Grčke je nemogućnost putovanja osobnim automobilom te relativno visoke izvanpansionske cijene. Takoñer, prema mišljenju slovačkih turista, kategorizacija hotela u Grčkoj uvijek ne odgovara europskim standardima. Grčka i dalje ostavlja dojam problematične destinacije, no putničke agencije nisu je izbacile iz ponude u sezoni 2012., nego su smanjile kapacitete. Italija – za slovačke turiste predstavlja destinaciju tradicionalno orijentiranu na kulturni turizam, ali i poželjnu destinaciju za provoñenje ljetnih godišnjih odmora. Pozitivno se ocjenjuje i široka ponuda zabavnih sadržaja, dok su negativnosti pretrpane plaže, u mnogim slučajevima potpuno bez „zelenila″ te prometni zastoji na autocestama uglavnoj turističkoj sezoni. Bugarska – prednost Bugarske su i dalje cijene, a nedostatak je udaljenost, tj. imperativ putovanja zrakoplovom. Broj slovačkih turista u Bugarskoj proteklih je godina stabilan. Prednosti Češke su više nego dobri uzajamni odnosi stanovnika Republike Češke i Republike Slovačke, obiteljske veze, slovački grañani izvanredno dobro poznajuČešku i nepostojeća jezična barijera. Nedostatak je pomanjkanje vodenih površina pogodnih za ljetni godišnji odmor. Mañarska – prednost je mala udaljenost i pristupačnost, a nedostatak su relativno visoke cijene smještaja i izvanpansionske potrošnje (ipak djelomično nadoknañeno trenutačno slabijim tečajem forinte u odnosu prema euru). Postoji zanimanje za toplice, wellness i „gastronomski turizam″. Turska – zanimanje slovačke klijentele za turske odmorišne destinacije proteklih godina znatno raste, što turoperatori pripisuju dobrom odnosu cijene i kvalitete usluga te činjenici da se radi o destinaciji sa

297

stabilno dobrim vremenom. Slovački turisti vole tursku all inclusive ponudu te je smatraju relativno sigurnom destinacijom. Kad je riječ o Egiptu i Tunisu najveća su prednost povoljne cijene iduga ljetna sezona s jamstvom lijepog vremena. Nedostatak je loša higijena i često niska kvaliteta usluga (nižim kategorijama smještaja) te činjenica da su spomenute destinacije dostupne isključivo zrakoplovom.

Koju vrstu prijevoza su u 2011. godini turisti birali pri odlasku na godišnji odmor Preferencije slovačkih turista, s obzirom na vrstu prijevoza, nisu se mnogo mijenjale u sezoni 2011. – autobus 25,5%, automobil 37,3%, zrakoplov 32,2%, vlak 5%. Omiljeno prijevozno sredstvo za putovanja u Hrvatsku i dalje je automobil. Za hrvatske destinacije, s obzirom na relativno malu udaljenost, ne organiziraju se charterski letovi, nego postoje samo sezonski redoviti letovi prema nekoliko destinacija.

Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2011. godini turisti birali pri odlasku na godišnji odmor Odlazak putem agencija 59% Individualna putovanja 33% Internet 8% Kod putovanja u Hrvatsku odnos je drukčiji: Turističke agencije 27% Individualna putovanja 60% Internet 13%

Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Preferencije su sljedeće: hoteli 61,4% privatni smještaj32,6% kampovi 6%. Svake godine povećava se zanimanje klijentele za hotele više kategorije i hotele s all inclusive ponudom. Zanimanje za privatni smještaj u Hrvatskoj vrlo je velik.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Glavni motiv putovanja slovačkih turista je odmor. Godišnji odmori u pravilu traju od 8 do 14 dana, uglavnom od srpnja do kolovoza (60%), tj. tijekom školskih praznika. Najtraženiji je „klasični odmor″ na moru (uz nautiku i sportske aktivnosti). Ostali motivi su kulturni i izletišni odmor, vikendi u europskim metropolama, kulturne manifestacije, rekreacijske aktivnosti, posjet obitelji i prijateljima, shopping turizam, službena putovanja. U trećem kvartalu 2011. godine, glavni motiv putovanja u inozemstvo bio je rekreacijski odmor na moru (78,6%), izleti (9,5%) te posjeti rodbini (6,4%). Dulje boravke u inozemstvu slovački su turisti u spomenutom razdoblju proveli u Hrvatskoj (34,6%), Italiji (9,5%), Turskoj (7,8%), Bugarskoj (7,5%) i Grčkoj (6,4%). U trećemu kvartalu 2011. godine kraći ili dulji odmor ostvarila su 2113000 stanovnika. Na odmor u spomenutom razdoblju nije putovalo 54,1% stanovnika – glavni razlozi bili su financijski (34,7%), zdravstveni (19,5%), obiteljski (13,2%) te poslovni (9,5%). Kratki boravci u inozemstvu zabilježili su pad od 10,1% u usporedbi s prethodnom godinom. (Podaci Zavoda za statistiku)

Prosječni budžet/potrošnja na putovanju Slovaci za godišnji odmor prosječno troše od 550 do 600 eura po osobi i boravku. 298

Opći pregled organizatora putovanjana tržištu (podaci za 2010. godinu) SATUR Travel LIMBA AEOLUS TIP TRAVEL (+Tatratour) GLOBTOUR Group KOALA TOURS HYDROTOUR KARTAGO TOURS CK FIFO TURANCAR

64261 osoba prihodi 45121201 eura (najvažnija destinacija – Hrvatska) 42210 osoba prihodi 6691230 eura (najvažnija destinacija – Grčka) 35100 osoba prihodi 9965094 eura (najvažnija destinacija – Grčka) 51800 osoba prihodi 30110000 eura (najvažnije destinacije – Hrvatska, Turska, Rodos) 44000 osoba prihodi 18800000 eura (najvažnija destinacija – Hrvatska) 43500 osoba prihodi 25330000 eura (najvažnija destinacija – Hrvatska) 23482 osobe prihodi 20148515 eura (najvažnija destinacija – Grčka) 39891 osoba prihodi 28921402 eura (najvažnija destinacija – Tunis) 29130 osoba prihodi 10417216 eura (najvažnija destinacija – Hrvatska) 23168 osoba prihodi 12480065 eura (najvažnija destinacija – Grčka)

www.satur.sk www.limba.sk www.aeolus.sk www.tiptravel.sk www.globtour.sk www.koala.sk www.hydrotour.sk www.kartago.sk www.fifo.sk www.turancar.sk

Gotovo svi navedeni tržišni lideri u ponudi imaju i hrvatske destinacije. Osim već spomenutih turoperatora na slovačkom tržištu postoje i manji poslovni subjekti specijalizirani za Hrvatsku: CK AQUAMARIN – www.aquamarin.sk INTERMEDIAL – www.intermedial.sk N.I.K. Slovakia – www.nik-slovakia.sk CK MORE – www.more.sk KVALITATOUR – www.kvalitatour.sk PEGAS TOUR – www.pegastour.sk RIA TOUR – www.riatourck.sk SUN TRAVEL – www.suntravel.sk TRGOTURS – www.trgoturs.sk FERROTOUR – www.ferrotour.sk CK MAY WAY – www.myway.sk CK ATLAS ADRIA – www.atlas-adria.sk CK FRANKA – www.ckfranka.sk MAESTRAL TRAVEL – www.maestraltravel.sk VÍTKOVICE TOURS.SK – www.ckvt.sk CK LIPA – www.cklipa.sk ADRIAHOME – www.adriahome.com JOMATOUR – www.jomatour.sk Drugi specijalisti na slovačkom tržištu: putovanje mladeži do 26godina – CKM 2000 Travel nautički turizam – CK MY WAY, TATRAMARINE TRAVEL, INTER SEA, FELYMA YACHT, MAXO YACHTING, YACHT TRAVEL egzotika, turistička putovanja – CK BUBO ronjenje – PRO DIVE vjerski turizam – PAX TOUR dječji kampovi – CK ÚSMEV, CEVARM sportske manifestacije – SUPER MARS automobilisti – CK AUTO TOUR putovanja mladeži, jezični tečajevi – CKM 2000 Travel kampovi – JOMATOUR VIP klijentela – VIP travel 299

UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI SLOVAČKA 1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Dolasci apsol. indeks 192680 171349 89 12322 7 107755 874 23327 22 59048 253 27071 46 84000 310 153930 183 161664 105 107629 67 187344 174 202905 108 191176 94 187955 98 176294 94 184891 105 217986 118 280586 129 299318 107 292450 98 310031 106 335021 108

1989.=100 100 89 6 56 12 31 14 44 80 84 56 97 105 99 98 91 96 127 146 155 152 161 174

Noćenja apsol. indeks 1893043 1524570 81 82493 5 806176 977 161472 20 417948 259 200228 48 600000 300 1119837 187 1142600 102 723090 63 1249188 173 1335005 107 1223480 92 1204963 98 1100947 91 1183499 107 1428346 121 1831655 128 1927093 105 1974402 102 2084013 106 2282066 110

1989.=100 100 81 4 43 9 22 11 32 59 60 38 66 71 65 64 58 63 94 97 102 104 110 121

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

300

DOLASCI I NOĆENJA SLOVAČKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2011. 2.500.000

2.000.000

1.500.000

Dolasci 1.000.000

Noćenja

500.000

DOLASCI SLOVAČKIH TURISTA PO MJESECIMA 160000 140000 120000 100000 80000 60000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

40000

2009.

20000

2010.

2011.

Omjer organiziranog i individualnog turizma – 40,4% slovačkih turista na godišnji odmor u Republiku Hrvatsku putuje organizirano, a 59,6% individualno. Trend povećavanja udjela individualnih turista sve je izraženiji, s obzirom na dobru mrežu autocesta, koja sve više slovačkoj klijenteli približava hrvatski Jadran, te na široku ponudu privatnog smještaja na internetu.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Pretežna većina slovačkih turoperatora iturističkih agencija u svojemu programu ima hrvatske destinacije: SATUR Travel, GLOBTOUR Group, TIP TRAVEL, KOALA TOURS, TATRATOUR, TIP TOUR, AQUAMARIN, INTERMEDIAL, N.I.K. Slovakia, CK FIFO, PEGAS TOUR, CK MY WAY, CK LIPA,

301

FERROTOUR, SUN TRAVEL, CK MADO, KVALITA TOURS, CK MORE, TRGOTURS, AUTOTOUR, AEOLUS, SELINAN, CK FIRO TOUR, TERRATRAVEL, TATRA MARINE TRAVEL, PRO DIVE, RIA TOUR, HECHTER SLOVAKIA, NECKERMAN Slovakia, SENECA TOURS, ELIT TRAVEL, SOLARTOUR, CK TOP TREND, TURANCAR, CS TOURS, CERES, ERTOUR, FELYMA YACHT, ATLAS ADRIA, RUFA REISEN SK, MAXO YACHTING, FRANKA TOUR, MAESTRAL TRAVEL, ADRIAHOME, AFRODITA, RENY TRAVEL, FELYMA YACHT, CEVARM, YACHT TRAVEL, JOMATOUR… Najveći turoperatori imaju u ponudi gotovo cijelu hrvatsku obalu i otoke. Na slovačkom tržištu posluju i češke turističke agencije – najveći češki turoperatori za hrvatske destinacije: VÍTKOVICE TOURS, Agencija 101 ZEMEK, ČEDOK SLOVAKIA te ostale inozemne turističke tvrtke kao što je Neckerman, TUI, Gulet, Orex Travel i sl.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2011. godine Slovačke putničke agencije ne nude više u Hrvatskoj samo „sunce i more″, nego i aktivni odmor. I dalje se povećava ponuda odmora na iznajmljenim jahtama, ponuda otočnih destinacija, boravaka orijentiranih na sport i wellness, relaksacijski aranžmani, latino-aerobik aranžmani, pilates aranžmani, joga, fotoradionice, tečajevi jedrenja, team building, kružna putovanja po Hrvatskoj i slično.

Opseg organiziranog prometa prema Hrvatskoju2011. godini Turoperator Broj turista Globtour Bratislava 27855 SATUR 14283 Tip Tour 3847 Koala Tours 7050 N.I.K Slovakia 10850 ATLAS ADRIA 900 Aquamarin 7530 Ferrotour 1611 Intermedial 2012 Sun Travel 1245 Tip Travel 13795 CK FRANKA 3340 Ukupno: 135 234 osobe

Turoperator CK More Kvalita Tour Pegas Tour Elit travel Maestral Travel CK FIFO Adria home CK My Way Turancar CK Lipa Vítkovice Tours Trgoturs

Broj turista 3696 2452 2412 512 2450 6921 1976 2433 4276 5833 6165 1790

Prednosti i nedostatci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Organizatori putovanja smatraju da su već tradicionalno glavne prednosti hrvatske turističke ponude: dobra prometna pristupačnost dugoročna tradicija putovanja Slovaka u našu zemlju čistoća mora „zelena″ i razvedena obala ljepota krajolika ekološka očuvanost mala jezična barijera sigurnost gostoljubivost dobri uvjeti za provedbu obiteljskog odmora (najtraženiji oblik odmora za Slovake koji godišnji odmor provode u hrvatskim destinacijama). Najvažnija je mjera, koju bi s gledišta turoperatora trebalo poduzeti, nastojati da kvaliteta pruženih usluga odgovara cijenama (u svim područjima izravno ili neizravno vezanim za turizam). Nedostatak je u mnogim slučajevima i skupoća u usporedbi s pojedinim konkurentnima. Meñu ostalim, treba spomenuti i relativno kratku kupališnu sezonu, tj. vremensku nestabilnost čak i u mjesecima glavne sezone. 302

Razrada dolazaka po hrvatskim regijama Županija

Dolasci

Indeks 2011./2010.

Noćenja

Indeks 2011./2010.

Istarska županija Primorsko-goranska županija Zadarska županija Šibensko-kninska županija Splitsko-dalmatinska županija Dubrovačko-neretvanska županija Ličko-senjska županija

34878 57519 58149 49202 104633 10219 9977

108 102 113 93 112 121 106

218606 360645 425207 347040 777414 74429 54748

106 101 113 102 113 121 109

Bez konkurencije, već godinama najposjećenija hrvatska turistička destinacija slovačkih turista je Splitskodalmatinska županija. Ipak, najveći porast slovačkih turista u prošloj sezoni ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (indeks 121 u dolascima i 121 u noćenjima). Porastu broja turista pomoglo je uglavnom povećanje ponude slovačkih turoperatora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no zapreka daljnjem povećanju je što nema izravne zrakoplovne linije s tom regijom (od 2010.). Slovačke putničke agencije za sada se koriste izravnim zrakoplovnim linijama iz Beča, što za slovačke turiste znatno poskupljuje aranžmane na dubrovačkome području. U segmentu nautičkog turizma bila su 10392 dolaska slovačkih turista, koji su ostvarili 66495 noćenja (indeks 109 u dolascima i 105 u noćenjima).

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Slovački se turisti za dolazak u našu zemlju koriste: automobilom autobusom zrakoplovom

– 61% –29% – 10%.

Zrakoplovni charterski letovi u 2011. godini Na slovačkome tržištu ne postoji veća ponuda zrakoplovnih charterskih aranžmana za Hrvatsku. U sezoni 2011., charterske letove realizirala je samo agencija Trgoturs Košice (istočna Slovačka) na relaciji Košice – Krk. Zrakoplovni prijevoz iz Slovačke u Hrvatsku je u sezoni 2011. (izravne sezonske letove od lipnja do rujna) osiguravala slovačka zrakoplovna tvrtka DANUBE WINGS, na relaciji Bratislava – Split, Bratislava – Zadar i Košice – Rijeka.

Autobuseri u 2011. godini Pojedini organizatori putovanja, u skladu sasvojim programom prodaje već tradicionalno uvode linije s redovnim 7-dnevnim 10-dnevnim intervalima prema Hrvatskoj. Tim autobusnim linijama koriste se i individualni turisti, za uslugu prijevoza, bez kupovine aranžmana. Na relativnu stagnaciju autobusnog prijevoza i dalje utječe povećanje segmenta automobilskog prijevoza.

Individualci u 2011. godini – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Pozitivnim elementima hrvatske turističke ponude smatraju se: dobra dostupnost pojedinih destinacija, s obzirom na odličnu mrežu autocesta u Hrvatskoj čisto more, ekološki očuvana priroda, „zelene″ plaže mala jezična barijera sigurnost i gostoljubivost

303

individualni klijenti pozitivno ocjenjuju dostupnost informacija o Hrvatskoj na internetu te širok izbor brošura i prospekata Hrvatske turističke zajednice pozitivno ocjenjuju široku ponudu privatnog smještaja na internetu, koji omogućuje najbolji izbor destinacije i smještaja. Nedostatkom se smatra: relativno kratko ljeto i manje jamstvo lijepog vremena (posebice u predsezoni i posezoni) slabija cestovna povezanost izmeñu Splita i Dubrovnika.

Vrsta smještaja koju su slovački turisti birali u Hrvatskoj Hoteli i hotelski apartmani Privatni smještaj Kampovi

48% 46% 6%

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj slovački gosti najčešće biraju Hrvatska je za Slovake glavna destinacija za provoñenje obiteljskog odmora, ali i aktivnog odmora. Slovački gosti najčešće traže razne sportske aktivnosti – ronjenje, jedrenje, biciklizam i slično, ali i golf te wellness. Ipak, u kategoriji aktivnosti na prvom je mjestu jedrenje. Dio klijentele kao nedostatak u ponudi ističe manjak aquaparkova.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012.godini Potencijal slovačkog tržišta odreñen je relativno malim brojem stanovnika, dok je turistička ponuda vrlo široka. Broj slovačkih turista koji putuju u inozemstvo posljednjih se godina nije mnogo povećao, a recesija i globalna gospodarska kriza i dalje znatno utječu na tržište putovanja. Usporavanje gospodarskih aktivnosti guši tržište rada, uz kontinuirano visok postotak nezaposlenosti. Turoperatori se trude specijalnim popustima klijentelu motivirati na kupnju te za sada najavljuju relativno dobru prodaju za 2012. Prodaja programa za Hrvatsku slična je prošlogodišnjoj, a ponavljanje rezultata iz 2011., s obzirom na okolnosti i limite slovačkog tržišta, bilo bi dobar rezultat. Na eventualni rast broja turista u Hrvatskoj moglobi utjecati i to što su turoperatori, s obzirom na povećanje cijena goriva, već najavili doplate za gorivo za charterske letove (što će povećati cijenu aranžmana), a to bi moglo povećati zanimanje klijentele za aranžmane s automobilskim i autobusnim prijevozom. Stručnjaci očekuju da će veći dio klijenata odmor uplatiti u posljednji trenutak, u skladu s financijskim stanjem.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012. Ne očekuje se nikakav dramatičan porast zanimanja za pojedine destinacije, ni bitne promjene u strukturi turističke ponude u usporedbi sa sezonom 2011. Ističe se da će „hit sezone″ biti Hrvatska i Turska. Turoperatori najavljuju smanjenje opsega kapaciteta u Grčkoj i daljnji padzanimanja za Egipat i Tunis.

Pregled organizatora putovanja na slovačkom tržištu u 2012. godini Slovačko turističko tržište posljednjih se godina stabiliziralo, uz specijaliste za pojedine destinacije, koji imaju stalnu klijentelu.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA UUKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Ugled Hrvatske kao turističke destinacije na slovačkom tržištu vrlo je dobar. Hrvatska je bez konkurencije najtraženija i najpopularnija turistička destinacija u Slovačkoj (već nekoliko godina za redom).

304

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2012. godini Zanimanje za odmorišna putovanja u velikoj mjeri ovisi o aktualnomegospodarskom stanju i kupovnoj moći stanovništva. Teško je predvidjeti konkretan opseg prometa slovačkih turista prema inozemstvu, ali s obzirom na pozitivne najave turoperatora i tradiciju provoñenja obiteljskog odmora u Hrvatskoj, pretpostavka je da će Hrvatska ostati najposjećenija destinacija, i u individualnom i u organiziranom segmentu, uz 340 000 slovačkih turista i 2100000 noćenja.

Omjer organiziranih iindividualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini Može se očekivati daljnje jačanje individualnog segmenta, što je trend koji je prisutan već nekoliko godina za redom.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Zastupljenost Hrvatske u programima slovačkih organizatora putovanja u 2012. godini i dalje je visoka i raznovrsna. Svi glavni turoperatori nude širok spektar hrvatskih destinacija i programa. Ove godine zabilježena je povećana ponuda aranžmana u predsezoni, već od Uskrsa. Osim klasičnih odmorišnih boravka i dalje se povećava ponuda odmora na jahtama, ponuda otočnih destinacija, boravaka orijentiranih na sport i wellness. Raduje činjenica da se u ponudi kataloga slovačkih putničkih agencija počinju pojavljivati i kružna putovanja (uglavnom nacionalni parkovi) te Zagreb.

Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2012. godinu Općenito, ne očekuje se znatniji porast broja turista koji će putovati u inozemstvo.

Zrakoplovni charteri u 2012. godini Tijekom 2012. jedini charter ostaje onaj iz Košica prema otoku Krku, koji organizira agencija Trgoturs Košice (istočna Slovačka). Redovite sezonske linije – DANUBE WINGS: Bratislava – Split Bratislava – Zadar Košice – Rijeka Spomenuta zrakoplovna kompanija planira ove sezone iz Košica pokrenuti i letove prema Zadru i Splitu. Nažalost, u usporedbi s bivšom niskocjenovnom kompanijom Sky EuropeAirlinesom (bankrotiraopotkraj sezone 2009.), DANUBE WINGS u ponudi nema redovite sezonske letove za Dubrovnik, pa najudaljenija hrvatska turistička destinacija ostaje bez izravne redovite sezonske zrakoplovne linije iz Republike Slovačke. Croatia Airlines na slovačkom tržištu nudi linije za Split i Dubrovnik iz bečke zračne luke Schwechat, ali su cijene za slovačko tržište relativno visoke.

Autobuseri u 2012. godini Očekuje se da će autobusni prijevoz iz Republike Slovačke u sezoni 2012. ostati približno na prošlogodišnjoj razini. Na relativnu stagnaciju autobusnog prijevoza utječe povećanje automobilskog segmenta.

Individualni promet u 2012. godini Individualni promet, uglavnom zahvaljujući kvalitetnoj mreži autocesta u Hrvatskoj, raste iz godine u godinu. Iako treba računati s daljnjim porastom cijena benzina, automobilski prijevoz za slovačke turiste ipak ostaje cjenovno najdostupniji.

305

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta i odlazaka na godišnji odmor uinozemstvo u 2013.godini Prema mišljenju dijela ekonomskih stručnjaka, utjecaj gospodarske i ekonomske krize u 2013. godini trebao bi oslabjeti. Te pretpostavke imaju uporište u trenutačnim naznakama ponovnog rasta automobilske industrije, gdje se Kina otvara kao novo perspektivno tržište. O gospodarskome stanju u zemlji, zaposlenosti i kupovnoj moći stanovništva, ovisit će i zanimanje klijentele za odmorima u inozemstvu.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini Slovačko tržište je stabilizirano, a većina odmorišnih destinacija ima svoje tradicionalne posjetitelje. I dalje se očekuje da će Hrvatska zadržati dominantno mjesto na ljestvici omiljenih odmorišnih destinacija (11 godina za redom). Ostatak tržišta „dijele″ Turska, Italija, Španjolska, Bugarska. Rezultat Grčke, Egipta i Tunisa ovisit će o tome u kojoj će mjeri nadoknaditi negativan ugled koji su stekle zbog političke krize i različitih nemira.

Prognoze organizatora putovanja za 2013. godinu Turoperatori ne očekuju drastično povećanje zanimanje za pojedinu turističku destinaciju, ni promjene u ponudi. Očekuje se da će hrvatska turistička ponuda i 2013. dominirati u kataloškoj ponudi slovačkih turoperatora.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2013. godini Snažna konkurencija i ograničeni emitivni potencijal tržišta ne omogućujuveći rast prometa iz Slovačke, no zadržavanje vodećeg tržišnog mjesta i dalje je izgledno.

Mjere koje bi prema mišljenju organizatora putovanja trebalo poduzeti u 2013. godini Mjere koje organizatori putovanja smatraju ključnima za uspjeh hrvatskog turizma su daljnje unapreñivanje usluga i infrastrukture, prilagodba cijena realnoj vrijednosti usluga i tržišnim okolnostima, uspostava ponude primjerene europskom standardu očekivanja, prilagodba ponude potrebama mlañeg naraštaja (noćni život, kulturni dogañaji).

306

SLOVENIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje: parlamentarna republika Površina: 20273 km² Najveći gradovi: Ljubljana, Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Kopar i Novo Mesto – u tih sedam gradova živi gotovo četvrtina slovenskih stanovnika. OPĆA GOSPODARSKAOBILJEŽJA Iako se konkurentnost slovenskoga gospodarstva u drugom i trećem tromjesečju 2010. godine malo poboljšala, BDP je tijekom 2011. godine ponovno pao te je uz smanjenu gospodarsku aktivnost gospodarstvo opet ušlo u krizu. U Sloveniji je 2011. godine bruto domaći proizvod (BDP) iznosio 35639 milijuna eura, uz realni pad gospodarstva od 0,2%. Broj registriranih nezaposlenih osoba povećao se te ih je na kraju 2011. godine bilo 112754, što je 50000 više nego na početku krize (2008. godine). Inflacija je 2011. godine iznosila 2%, što je slična stopa kao i u protekle tri godine. Na rast cijena utjecali su slaba gospodarska aktivnost te više cijene nafte i hrane početkom godine. Niski rast cijena u Sloveniji je i posljedica slabe gospodarske aktivnosti.

BDP – aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine U Sloveniji je tijekom 2011. godine bruto domaći proizvod (BDP) iznosio 35639 milijuna eura, uz realni pad gospodarstva od 0,2%.

2011. 2010. 2009. 2008. 2007.

Mil. eura 35639 35809 34894 37126 34471

Realna rast u% 0,2 1,2 7,8 3,5 6,8

307

2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000.

31013 28704 27162 25752 24500 22790 21600

5,9 4,3 4,3 2,8 4 2,8 4,4

Kretanje BDP RS u proteklih 10 godina Izvor: Statistički ured

2011., IV.

Tekuće, 1) mil. eura 8870

Realni rast u %, č/č-4 ̶ 2,8

Realni rast u %, č/č-1 (desež.) ̶ 0,7

2011., III.

9183

̶ 0,5

̶ 0,4

2011., II.

9223

0,7

̶ 0,1

2011., I.

8362

2,1

̶ 0,3

2010., IV.

8967

2,3

0,7

2010., III.

9178

1,7

0,4

2010., II.

9126

2,0

1,1

2010., I.

8145

̶ 0,7

0,2

Izvor: Statistički ured RS

BDP se u četvrtome tromjesečju 2011. realno smanjio za 2,8%, usporedimo li ga s četvrtim tromjesečjem 2010. godine. BDP tako pada već nekoliko uzastopnih tromjesečja, što upućuje na to da je slovensko gospodarstvo ponovno u recesiji. Prema ocjeni Ureda za makroekonomske analize i razvoj (Umar), slovenski BDP će se ove godine smanjiti za 0,9%.

BDP po stanovniku 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001.

BDP po stanovniku u eurima 17361 17602 17331 18367 17123 15467 14369 13599 12900 12281 11441

Izvor: Ured za makroekonomske analize

308

Postotak nezaposlenosti

2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004.

Postotak zabilježene nezaposlenosti 8,2 7,3 5,9 4,4 7,7 9,4 10,2 10,3 Izvor: Statistički ured RS

Broj nezaposlenih osoba nastavio je rasti i tijekom 2011. godine. Usporeñujemo li ga s trećim tromjesečjem 2008., kada je u Sloveniji zabilježena najniža nezaposlenost nakon 1993. godine (4,1%), nezaposlenost se do posljednjeg tromjesečja 2011. godine, kada je iznosila 8,7%, povećala za 112%. Raste i broj dugotrajno nezaposlenih osoba (jednu godinu i više). Njih je u 2011. godini bila 41000, što je 5000 više nego godinu prije. Smanjila se i stopa radno aktivnog stanovništva te je za razliku od 2010. godine, kada je iznosila 54,2%, u 2011. iznosila 53,2%. Usporedba registrirane nezaposlenosti i anketne nezaposlenosti, Slovenija, 2011.–2012. 2011. 2012. I. – III. IV. – VI. VII. – IX. X. – XII. I. II. % % % % % % Registrirani podaci Ukupno 12,3 11,6 11,5 12,0 12,5 12,4 Muškarci 12,0 11,2 10,9 11,3 12,1 12,1 Žene 12,7 12,1 12,3 12,7 13,0 12,8 Anketni podaci Ukupno 8,5 7,8 7,9 8,7 … … Muškarce 8,6 8,0 7,9 8,2 … … Žene 8,3 7,5 7,7 9,3 … … Izvor: SURS

Prosječna plaća – aktualni podaci Prosječne mjesečne plaće i nominalni indeksi prosječnih mjesečnih plaća pravnih osoba, Slovenija, veljača 2012. Eura Indeksi II 12 Ø I - II 12 Ø XII 11-II 12 II 12 II 12 Ø I-II 12 II 12 I 12 II 11 Ø I-II 11 Ø 11 Bruto plaća 1523,11 1526,08 1532,81 99,6 102,0 102,1 99,9 Neto plaća 988,47 991,00 993,80 99,5 101,9 102,1 100,1 Izvor: SURS

U veljači 2012. godine, prosječna plaća u Slovenijiiznosila je 1 523,11 eura bruto, ili 988,47 eura neto. U odnosu prema siječnju 2012., plaća je bila niža za 0,4%, a u odnosu prema veljači 2011. za 2% viša.

309

Stopa inflacije Mjesečni indeks

Godišnji indeks

ožujak 2012.

101,0

102,3

Prosječni godišnji indeks 102,5

veljača 2012.

100,6

102,9

102,6

siječanj 2012.

99,5

102,3

prosinac 2011.

99,4

102,0

101,8

studeni 2011.

100,3

102,7

101,8

listopad 2011.

100,7

102,7

101,7

rujan 2011.

100,6

102,1

101,6

kolovoz 2011.

100,3

100,9

101,5

srpanj 2011.

98,9

100,9

101,6

lipanj 2011.

99,5

101,3

101,7

svibanj 2011.

100,8

102,2

101,8

travanj 2011.

100,8

101,7

ožujak 2011.

101,6

101,9

101,7

veljača 2011.

100,0

101,4

101,6

siječanj 2011.

99,2

101,8

Izvor: Statistički ured

Potkraj 2011. godine godišnja inflacija zaustavila se na 2% (lani je iznosila 1,9%), dok je u godišnjem prosjeku iznosila 1,8% (kao i godinu dana ranije).

Vanjskotrgovinska bilanca Izvoz i uvoz robe, prosinac 2011. XI. 11 XII. 11 I. – XII. 11

Izvoz EU-27 države nečlanice EU Uvoz EU-27 države nečlanice EU saldo izmjene pokrivenost uvoza s izvozom u %

1840034 1333949 506085 1974782 1527902 446880 ̶ 134748 93,2

1000 eura 1540385 1066471 473914 1756535 1372527 384008 ̶ 216150 87,7

20461191 14810882 5650309 22110065 17191548 4918517 ̶ 1648874 92,5

XII. 11 XII. 10 104,5 105,1 103,1 102,1 102,9 99,2 1) ̶ 1) ̶

I. –XII. 11 I. – XII. 10 indeksi 112,2 113,3 109,3 111,2 111,6 109,8 1) ̶ 1) ̶

Izvor: Statistički ured

Izvoz je od siječnja do prosinca 2011. godine, u usporedbi s istim razdobljem godine prije, bio veći za 12,2%, a uvoz je narastao za 11,2%.

310

Prvo tromjesečje 2011. godine )

Indeksi prosječnih vrijednosti izvoza¹ po sektorima Standardne meñunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 1. tromjesečje 2011. I-III 11/I-III 10 I-III 11/I-XII 10 SKUPINE 109,9 106,7 0.Namirnice i žive životinje 110,0 110,0 1.Piće i duhan 99,6 102,8 2.Neobrañeni materijali, osim goriva 122,8 116,4 3. Mineralna goriva i maziva 119,2 109,6 4.Životinjska i biljna ulja i masti 113,9 114,8 5.Kemijski proizvodi 115,5 111,5 6.Proizvodi, klasificirani prema materijalu 113,6 107,2 7.Strojevi i prijevozna sredstva 105,0 103,5 8.Razni konačni proizvodi 104,4 103,8 1) Indeksi su izračunani iz podataka u eurima Izvor: SURS 1)

Indeksi prosječnih vrijednosti uvoza po sektorima Standardne meñunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 1. tromjesečje 2011. I-III 11/I-III 10 I-III 11/I-XII 10 SKUPINA 113,2 109,0 0.Namirnice i žive životinje 112,0 110,2 1.Piće i duhan 103,6 102,6 2.Neobrañeni materijali, osim goriva 123,3 113,6 3. Mineralna goriva i maziva 129,6 118,7 4.Životinjska i biljna ulja i masti 142,2 131,5 5.Kemijski proizvodi 110,3 107,6 6.Proizvodi, klasificirani prema materijalu 114,3 107,8 7.Strojevi i prijevozna sredstva 105,5 103,9 8.Razni konačni proizvodi 103,3 106,4 1) Indeksi su izračunani iz podataka u eurima Izvor: SURS

Drugo tromjesečje 2011. godine )

Indeksi prosječnih vrijednosti izvoza¹ po sektorima Standardne meñunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 2. tromjesečje 2011. I-VI 11 IV-VI 11 IV-VI 11 I-VI 10 I-XII 10 IV-VI 10 SKUPINA 108,8 107,1 108,2 0.Namirnice i žive životinje 110,0 107,2 109,0 1.Piće i duhan 104,0 107,9 105,9 2.Neobrañeni materijali, osim goriva 115,6 111,7 111,4 3.Mineralna goriva i maziva 118,9 113,6 118,6 4.Životinjska i biljna ulja i masti 118,2 115,1 123,8 5.Kemijski proizvodi 117,5 115,1 119,0 6.Proizvodi, klasificirani prema materijalu 110,5 107,3 107,7 7.Strojevi i prijevozna sredstva 104,0 103,7 103,9 8.Razni konačni proizvodi 102,2 102,3 101,8 1) Indeksi su izračunani iz podataka u eurima Izvor: SURS

311

Indeksi prosječne vrijednosti uvoza po sektorima Standardne meñunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 2. tromjesečje 2011. I-VI 11 IV-VI 11 IV-VI 11 I-VI 10 I-XII 10 IV-VI 10 SKUPINA 110,8 108,9 108,2 0.Namirnice i žive životinje 111,1 110,3 109,4 1.Piće i duhan 102,6 101,3 101,5 2.Neobrañeni materijali, osim goriva 114,1 110,7 106,7 3.Mineralna goriva i maziva 125,7 123,5 122,7 4.Životinjska i biljna ulja i masti 142,3 126,8 135,1 5.Kemijski proizvodi 108,7 108,8 107,5 6.Proizvodi, klasificirani prema materijalu 111,1 108,0 108,0 7.Strojevi i prijevozna sredstva 103,9 103,3 102,2 8.Razni konačni proizvodi 105,7 103,7 106,1 1) Indeksi su izračunani iz podataka u eurima Izvor: SURS

Treće tromjesečje 2011. godine 1)

Indeksi prosječnih vrijednosti izvoza po sektorima Standardne meñunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 3. tromjesečje 2011. I-IX 11 VII-IX 11 VII-IX 11 I-IX 10 I-XII 10 VII-IX 10 SKUPINA 107,7 107,6 105,7 0.Namirnice i žive životinje 109,4 107,1 108,0 1.Piće i duhan 104,4 102,9 105,3 2.Neobrañeni materijali, osim goriva 112,9 111,9 110,9 3.Mineralna goriva i maziva 116,2 113,5 112,2 4.Životinjska i biljna ulja i masti 117,4 108,4 111,4 5.Kemijski proizvodi 114,9 113,9 109,1 6.Proizvodi, klasificirani prema materijalu 109,4 110,2 107,9 7.Strojevi i prijevozna sredstva 103,4 103,6 102,0 8.Razni konačni proizvodi 102,3 101,9 101,7 1) Indeksi su izračunani iz podataka u eurima Izvor: SURS 1)

Indeksi prosječnih vrijednosti uvoza po sektorima Standardne meñunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 3. tromjesečje 2011. I-IX 11 VII-IX 11 VII-IX 11 I-IX 10 I-XII 10 VII-IX 10 SKUPINA 109,5 109,7 107,0 0.Namirnice i žive životinje 110,0 108,8 106,9 1.Piće i duhan 103,0 103,2 102,8 2.Neobrañeni materijali, osim goriva 112,2 110,2 107,4 3.Mineralna goriva i maziva 124,7 125,9 122,6 4.Životinjska i biljna ulja i masti 137,2 126,7 127,3 5.Kemijski proizvodi 108,0 108,5 106,6 6.Proizvodi, klasificirani prema materijalu 108,9 107,6 104,7 7.Strojevi i prijevozna sredstva 102,5 103,1 100,7 8.Razni konačni proizvodi 105,6 108,7 105,4 1) Indeksi su izračunani iz podataka u eurima Izvor: SURS

312

Četvrto tromjesečje 2011. godine 1)

Indeksi prosječnih vrijednosti izvoza po sektorima Standardne meñunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 4. tromjesečje 2011. I-XII 11 X-XII 11 X-XII 11 I-XII 10 I-XII 10 X-XII 10 SKUPINA 106,8 107,5 103,9 0.Namirnice i žive životinje 108,2 108,6 104,5 1.Piće i duhan 104,4 102,3 101,8 2.Neobrañeni materijali, osim goriva 111,0 108,4 104,1 3.Mineralna goriva i maziva 114,0 119,1 106,4 4.Životinjska i biljna ulja i masti 114,8 119,5 97,3 5.Kemijski proizvodi 112,8 111,2 107,1 6.Proizvodi, klasificirani prema materijalu 108,2 109,4 104,5 7.Strojevi i prijevozna sredstva 103,3 104,6 102,9 8.Razni konačni proizvodi 102,5 103,1 100,8 1) Indeksi su izračunani iz podataka u eurima Izvor: SURS 1)

Indeksi prosječnih vrijednosti uvoza po sektorima Standardne meñunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 4. tromjesečje 2011. I-XII 11 X-XII 11 X-XII 11 I-XII 10 I-XII 10 X-XII 10 SKUPINA 108,7 109,3 105,7 0.Namirnice i žive životinje 108,8 108,7 104,8 1.Piće i duhan 103,4 106,3 104,8 2.Neobrañeni materijali, osim goriva 109,5 103,7 100,0 3.Mineralna goriva i maziva 123,9 128,2 121,4 4.Životinjska i biljna ulja i masti 129,0 127,7 114,0 5.Kemijski proizvodi 107,6 106,7 105,7 6.Proizvodi, klasificirani prema materijalu 107,0 106,5 102,2 7.Strojevi i prijevozna sredstva 102,6 103,9 100,8 8.Razni konačni proizvodi 105,7 107,2 105,1 1) Indeksi su izračunani iz podataka u eurima Izvor: SURS

Stanovništvo Stanovništvo po skupinama i spolu, Slovenija, 1. listopada 2011. 1.10.2010. 1.1.2011. 1.4.2011. 1.7.2011. 1.10.2011. Stanovništvo Ukupno muškarci žene Državljani R. Slovenije Ukupno muškarci žene Strani državljani Ukupno muškarci žene

2048951 1013976 1034975

2050189 1014563 1035626

2051277 1014908 1036369

2052496 1015430 1037066

2054741 1016456 1038285

1966995 955413 1011582

1967443 955866 1011577

1968110 956221 1011889

1.968.759 956.675 1012084

1969887 957330 1012557

81956 58563 23393

82746 58697 24049

83167 58687 24480

83737 58755 24982

84854 59126 25728

Izvor: SURS, Ministarstvo unutarnjih poslova–Središnji registar stanovništva

Slovenski stanovnici su 1. siječnja 2011. prosječno bili stari 41,7 godina. Djece (0-14) bilo je 14,2%, a starijih osoba (65 godina i više) 16,5%.

313

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Glavni televizijski mediji u Sloveniji su: RTV Slovenija, POP TV i Kanal A, Info TV, TV Kopar-Capodistria, TV Paprika, Prva TV, Net-TV, TV Pika, Šport TV, Čarli TV i MTV Adria. Najvišu gledanost ima POP TV, koji svaki dan gleda 65% ljudi, približno 83 minuta na dan. Glavni radijski mediji u Sloveniji su: Val 202 (prvi po slušanosti), Radio 1 (drugi po slušanosti), Radio Slovenija 1 (treći po slušanosti), ARS, Radio Center, Radio Glas Ljubljane, Radio Hit, Radio Antena, Zeleni val… Radio je medij koji u Sloveniji još od 2002. stalno drži 60% dnevnog dosega – gotovo 2/3 stanovništva barem 15 minutana dan sluša neki od radijskih programa. Tisak posvuda u svijetu, pa tako i u Sloveniji stagnira, ako govorimo o investicijama u oglašavanju. Delo – glavni dnevni list u Sloveniji, tiska se u 59947 primjeraka (prema podacima RNP-a), treći po čitanosti (7,1% čitatelja) Dnevnik – dnevni list s nakladom od 49106 primjeraka, četvrti po čitanosti (6,8% čitatelja) Slovenske novice – najčitaniji dnevni list s nakladom od 96773 primjeraka (19,2% čitatelja) Večer – glavni tiskani medij u sjevernoj Sloveniji s nakladom od 42 937 primjeraka (6,4% čitatelja) Primorske novice – dnevni list slovenske Primorske regije s nakladom 18000–20 000 primjeraka Finance – jedini poslovni dnevnik u Sloveniji, čitanost 3,4%, od kojih je 10% studenata; meñu čitateljima prevladavaju 30-godišnjaci;naklada 16 577 primjeraka Ekipa – sportski dnevni list (1,7% čitatelja), 13394 primjeraka. Mladina – tjednik o aktualnim političkim, društvenim i kulturnim dogañajima i pojavama; naklada 19437 primjeraka, a čitanost 59000 čitatelja od 10. do 75. godine Žurnal24 – jedini besplatni i drugi po čitanosti dnevni časopis u Sloveniji; ima vrlo visok doseg (16,3%) te visoku nakladu od 215 318 primjeraka Turistički časopisi su Horizont (s nakladom od 7000), te Potovanja in stil (naklada 7000–8000).

DNEVNE NOVINE U SLOVENIJI – PODACI O ČITANOSTI 2011. doseg u 000 Razlike u odnosu prema 2010. DELO 7,1 122 DNEVNIK 6,8 117 EKIPA 1,7 29 * FINANCE 3,5 60 PRIMORSKE NOVICE 3,4 58 SLOVENSKE NOVICE 19,2 328 VEČER 6,4 109 * ŽURNAL24 16,3 278 statistički velik rast čitanosti u odnosu prema prethodnomrazdoblju * statistički velik pad čitanosti u odnosu prema prethodnom razdoblju * Prazan prostor razlika čitanosti nije statistički velika Izvor: Nacionalno istraživanje čitanosti 2011.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo i onih koji su odmor proveli u svojoj zemlji 1. tromjesečje 2011.: 24% stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 750 000 turističkih putovanja, privatnih ili poslovnih. Od toga je 21% stanovnikaostvarilo oko 639000 privatnih putovanja, od kojih je 67% bilo u Sloveniji, a 33% u inozemstvu.Privatna putovanja su se u prvom tromjesečju 2011. godine, u odnosu prema godini prije, smanjila za 12%. Većina privatnih (94%) i poslovnih putovanja (96%) u inozemstvo ostvarena je u Europi. 2. tromjesečje 2011.: 34% stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 1168000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 29% stanovnikaostvarilo 988000 privatnih putovanja, od kojih 45% u Sloveniji, a 55% u inozemstvu. Privatna putovanja su se u drugom tromjesečju

314

2011. godine, u odnosu prema godini prije, smanjila za 13%. Većina privatnih (98%) i poslovnih putovanja (97%) u inozemstvo ostvarena je u Europi. 3. tromjesečje 2011.: 58% stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 2071000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 57% stanovnikarealiziralo 1964000 privatnih putovanja, od kojih 34% u Sloveniji, a 66% u inozemstvu. Privatna putovanja su se u trećem tromjesečju 2011. godine, u odnosu prema godini prije, povećala za 12%. Većina privatnih (98%) i poslovnih putovanja (94%) u inozemstvo ostvarena je u Europi. 4. tromjesečje 2011.:25% stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 778000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 22% stanovnikaostvarilo 658 000 privatnih putovanja, 53% u Sloveniji, 47% u inozemstvu. Privatna putovanja su se u posljednjem tromjesečju 2011. godine, u odnosu prema godini prije, povećala za 2%. Velika većina privatnih (97%) i poslovnih putovanja (98%) u inozemstvo ostvarena je u Europi.

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. 1. tromjesečje 2011.:Odredište 32% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijedi Austrija (18%) i Italija (16%). Najčešća odredišta europskih poslovnih putovanja bila su Austrija (15%), Njemačka (14%) i Italija (11%). 2. tromjesečje 2011.:Odredište 67% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijede Bosna i Hercegovina te Italija po 5%. Najčešća odredišta europskih poslovnih putovanja bila su Hrvatska (21%), Njemačka (13%) i Italija (12%). 3. tromjesečje 2011.:Odredište 77% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijedile su Italija te Bosna i Hercegovina, svaka po 3%. Najčešća odredišta europskih poslovnih putovanja bila su Hrvatska i Austrija (18%) te Njemačka (15%). 4. tromjesečje 2011.:Odredište 36% privatnih putovanja bila je Hrvatska, zatim Austrija (12%) te Bosna i Hercegovina (9%). Najčešća odredišta europskih poslovnih putovanja bila su Njemačka (22%), Austrija (15%) te Srbija (12%).

Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije 1. tromjesečje 2011.: 9% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 2. tromjesečje 2011.: 10% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 3. tromjesečje 2011.: 12% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 4. tromjesečje 2011.: 13% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističkih agencija.

Komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Hrvatska kao turističko odredište na slovenskom tržištu ima odličan položaj, uz kontinuirano visoku sklonost slovenskoga gosta, prvenstveno prema obali i otocima. Tržište obilježava visoka stabilnost, vrlo dobro poznavanje naše ponude i blizina. Za slovenskog turista, Hrvatska je još tradicionalno najomiljenija destinacija, što dokazuju i posljednja istraživanja, gdje je Hrvatska zauzela prvo mjesto kada govorimo o putovanjima slovenskih gostiju po Europi. Komparativne prednosti naših turističkih destinacija s gledišta slovenskoga gosta zasigurno su blizina, poznavanje jezika i kulture, mediteranska gastronomija, enologija, prirodne ljepote i razvedenost obale te dobra mogućnost za prilagodbu u svim smještajnim segmentima. Nedostaci proizlaze iz činjenice da se individualni putnici još povremeno žale na nedovoljnu gostoljubivost i „osjećaj manje vrijednosti″ u odnosu premadrugim stranim gostima. No, odlični rezultati u posljednjih nekoliko godina, te rekordna 2011., pružatelje turističkih usluga dodatno motiviraju da svoju ponudu što bolje prilagode slovenskom gostu,radi održavanja i povećanja broja njihovih dolazaka. Turoperatori uvijek očekuju veću fleksibilnost hotelijera i spremnost na akcijske popuste te bolje uvjete.

315

Vrsta prijevoza koji su se slovenskih turisti koristili u 2011. godini 1. tromjesečje 2011.: Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil, s udjelom od 90%, a pri kraćim privatnim putovanjima po Sloveniji automobil se koristio 98%. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo bio je zrakoplov (5%). 2. tromjesečje 2011.: Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil, s udjelom od 86%, a pri kraćim privatnim putovanjima po Sloveniji automobil se koristio 93%. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je autobus, s udjelom od 6%. 3. tromjesečje 2011.: Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil s udjelom od 85%, a za kraća putovanja po Sloveniji automobil se koristio 94%. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je zrakoplov (7%). 4. tromjesečje 2011.: Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil, s udjelom od 81%, na duljim putovanjima po Sloveniji čak 96%. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo bio je zrakoplov (7%).

Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2011. slovenski turisti preferirali pri odlasku na godišnji odmor 1. tromjesečje 2011.: U prvom tromjesečju 91% svih privatnih putovanja turisti su organizirali bez posredovanja turističke agencije. Kod kraćih putovanja ta je brojka dosegnula čak 95%. Na 59% individualnih privatnih putovanja Slovenci su otišli bez rezervacije, dok su za 35% individualnih privatnih putovanja noćenje rezervirali neposredno u smještajnom objektu. Turisti su se koristili internetomza pripremu 32% privatnih putovanja. U većini slučajeva služili su se njime pri organiziranju duljih privatnih putovanja u inozemstvo (64%). Internet im je u prvome redu služio kao izvor informacija (52%) i za rezervaciju smještaja (25%), dok je za 11% privatnih putovanja na taj način plaćan smještaj. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije organizirana su kao noćenja (66%) ili u obliku putničkih aranžmana (24%). 2. tromjesečje 2011.: U drugom tromjesečju 89% svih privatnih putovanja turisti su organizirali bez posredovanja turističke agencije. Kod kraćih putovanja u Sloveniji je ta brojka dosegnula čak 97%. Na 74% individualnih privatnih putovanja Slovenci su otišli bez rezervacije, dok ih je 21% noćenje organiziralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su se koristili internetom za pripremu 26% privatnih putovanja. U većini slučajeva, koristili su ga pri organiziranju duljih privatnih putovanja u inozemstvo (53%). Internet im je u prvome redu služio kao izvor informacija (55%) i za rezervaciju smještaja (21%), dok je za 10% privatnih putovanja putem interneta plaćan smještaj. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije u 51% slučajeva bila su organizirana u obliku putničkih aranžmana,u 48% slučajeva kao „samo noćenja″. 3. tromjesečje 2011.: U trećemu tromjesečju 88% svih privatnih putovanja turisti su organizirali bez posredovanja turističke agencije. Kod kraćih putovanja po Sloveniji ta je brojka dosegnula čak 98%. Na 65% individualnih privatnih putovanja Slovenci su otišli bez rezervacije, dok ih je 31% noćenje organiziralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su se koristili internetom za pripremu 35% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga pri organizaciji duljih privatnih putovanja u inozemstvo (47%). Internet im je u prvome redu služio kao izvor informacija (56%) i za rezervaciju smještaja (23%), dok je za 9% privatnih putovanja putem interneta plaćen smještaj. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije u 50% slučajeva bila su organizirana u obliku putničkih aranžmana, u 49% slučajeva kao „samo noćenja″. 4. tromjesečje 2011.: U četvrtom tromjesečju 87% svih privatnih putovanja turisti su organizirali bez posredovanja turističke agencije. Kod kraćih putovanja po Sloveniji ta je brojka dosegnula čak 96%. Na 61% individualnih privatnih putovanja Slovenci su otišli bez rezervacije, dok ih je 32% noćenje rezerviralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su se koristili internetom pri organiziranju 35% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga za dulja privatna putovanja u inozemstvo (62%). Internet im je u prvome redu služio kao izvor informacija (49%) i za rezervaciju smještaja (23%), dok je za 10% privatnih putovanja putem interneta i plaćen smještaj. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije u 59% slučajevabila su organizirana u obliku putničkih aranžmana,u 40% slučajeva kao „samo noćenja″.

316

Preferirana vrsta smještaja 1. tromjesečje 2011.: Za 21% privatnih putovanja turisti su se koristili hotelskim smještajem, dok su kod 14% privatnih putovanja boravili u apartmanima u turističkim naseljima. U 30% privatnih putovanja turisti su boravili kod rodbine i prijatelja te u vlastitim objektima za odmor (22%). 2. tromjesečje 2011.: Za 20% privatnih putovanja turisti su se koristili hotelskim smještajem, dok su u 8% privatnih putovanja odsjedali u apartmanima u turističkim naseljima. U 32% putovanja turisti su boravili u vlastitim objektima za odmor te kod rodbine i prijatelja (23%). 3. tromjesečje 2011.: Za 17% privatnih putovanja turisti su se koristili hotelskim smještajem te u istom postotku privatnim sobama ili apartmanima, dok su kod 11% putovanja boravili u kampu. Kod 18% privatnih putovanja boravili su kod rodbine i prijatelja te u vlastitim apartmanima i kućama za odmor (23%). 4. tromjesečje 2011.: Kod 29% privatnih putovanja turisti su boravili u hotelskim objektima, dok su na 9% privatnih putovanja koristili apartmane u turističkim naseljima. U 32% privatnih putovanja turisti su boravili kod rodbine i prijatelja te u vlastitim apartmanima i kućama za odmor (18%).

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja 1. tromjesečje 2011.: U prvom tromjesečju slovenski turisti otputovali su na oko 639000 privatnih putovanja, od čega 71% kraćih (77% u Sloveniji) te 111000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 79% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska naveli provoñenje slobodnog vremena (odmor, godišnji odmor), a za 21% privatnih putovanja glavni je razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor, zabavu (64%), rekreativne aktivnosti (25%) te razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (4%). 2. tromjesečje 2011.: U drugom tromjesečju slovenski su turisti otputovali na oko 988000 privatnih putovanja, od čega69% kraćih (54% u Sloveniji) te 180000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 86% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska na putovanje naveli provoñenje slobodnog vremena, a za 14% privatnih putovanja glavni je razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor, zabavu (77%), rekreativne aktivnosti (10%) te razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (10%). 3. tromjesečje 2011.: U trećem tromjesečju slovenski su turisti otputovali na 1964000 privatnih putovanja, od čega na 58% duljih (81% u inozemstvo) te 107000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 92% privatnih putovanja kao glavni razlog naveli provoñenje slobodnog vremena, a za 8% privatnih putovanja glavni je razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje,odmor, zabavu (83%), rekreativne aktivnosti (8%) te razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (6%). 4. tromjesečje 2011.: U četvrtom tromjesečju slovenski su turisti otputovali na 658000 privatnih putovanja, od čega na 75% kraćih (59% u Sloveniji) te 119000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 82% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska naveli provoñenje slobodnog vremena, a za 18% privatnih putovanja glavni je razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje,odmor, zabavu (72%), rekreativne aktivnosti (10%) te razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (9%).

Prosječni proračun i potrošnja po putovanju 1. tromjesečje 2011.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i domaćim), koja su u prosjeku trajala 3,2 noćenja, potrošili oko 171 euro, ili 54 eura na dan. Najviše su trošili turisti udobi od 25 do 44 godine (59 eura), najmanje turisti u dobi od 15 do 24 godine (43 eura). Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 36 eura na dan, a u inozemstvu 75 eura na dan. Turisti koji su otišli na putovanje radi opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 49 eura na dan, turisti koji su otišli na odmor zbog rekreativnih aktivnosti potrošili su u prosjeku 59 eura na dan, dok su turisti čiji su motivi bile prirodne i kulturne atrakcije u prosjeku potrošili 107 eura na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 22 eura na dan. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 28 eura na dan. Turist u apartmanu potrošio je u prosjeku 52 eura na dan, dok je turist u hotelu ili motelu potrošio približno 82 eura na dan.Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj prosječno su trošili 25 eura, u 317

Austriji 64 eura, u Italiji oko 78 eura.Poslovno putovanje stajalo je u prosjeku 534 eura, u Sloveniji 138 eura, u inozemstvu 791 euro. Poslovni turisti prosječno su na dan trošili 196 eura. 2. tromjesečje 2011.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i domaćim), koja su u prosjeku trajala 3,3 noćenja, potrošili oko 167 eura, ili 51 euro na dan. Najviše su trošili turisti u dobi od 45 do 64 godine (60 eura), a najmanje turisti dobi od 65 godina i više (44 eura). Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 36 eura na dan, a u inozemstvu 58 eura na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, na dan su prosječno trošili gotovo 105 eura, oni koji su otišli na putovanje radi opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 44 eura na dan, dok su turisti koji su otišli na odmor radi rekreativnih aktivnosti potrošili u prosjeku 48 eura na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 21 euro na dan. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 34 eura na dan. Turist u turističkom apartmanu potrošio je u prosjeku 41 euro na dan, dok je turist u hotelu ili motelu potrošio približno 94 eura na dan.Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj prosječno su trošili 37 eura, u Bosni i Hercegovini 49 eura, u Italiji oko 93 eura.Poslovno putovanje stajalo je u prosjeku 372 eura, u Sloveniji 209 eura, u inozemstvu 465 eura. Poslovni turisti prosječno su trošili 129 eura na dan. 3. tromjesečje 2011.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i domaćim), koja su u prosjeku trajala 6,1 noćenja, potrošili oko 250 eura, ili 41 euro na dan. Najviše su trošili turisti dobi od 15 do 24 godine (46 eura), najmanje turisti stari 65 godina i više (33 eura). Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 32 eura na dan, a u inozemstvu 43 eura na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, na dan su prosječno trošili gotovo 92 eura, oni koji su otišli na putovanje radi opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 37 eura na dan, dok su turisti koji su otišli na odmor radi rekreativnih aktivnosti potrošili u prosjeku 47 eura na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 18 eura na dan. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 29 eura na dan. Turist u kampu potrošio je u prosjeku 33 eura na dan, turist u hotelu ili motelu potrošio je približno 84 eura na dan, dok je turist koji je boravio u turističkom apartmanu trošio u prosjeku 43 eura.Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj su prosječno trošili 34 eura, u Italiji 68 eura, u Bosni i Hercegovini 26 eura.Poslovno putovanje stajalo je u prosjeku 623 eura, u Sloveniji 401 euro, u inozemstvu 688 eura. Poslovni turisti prosječno su na dan trošili 163 eura. 4. tromjesečje 2011.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i domaćim), koji su u prosjeku trajala 3,2 noćenja, potrošili oko 180 eura, ili 55 eura na dan. Najmanje su trošili turisti od 65 godina i više, oko 37 eura, dok su najviše trošili turisti u dobnoj skupini od 15 do 24 godine, oko 67 eura. Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 36 eura na dan, u inozemstvu 69 eura na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitostina dan su prosječno trošili 108 eura, oni koji su otišli na putovanje radi opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 53 eura na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 23 eura na dan. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 30 eura na dan. Turist u turističkom apartmanu potrošio je u prosjeku 43 eura na dan, dok je turist u hotelu ili motelu potrošio približno 94 eura na dan.Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj prosječno su trošili 39 eura, u Austriji 80 eura, u Bosni i Hercegovini 33 eura.Poslovno putovanje stajalo je u prosjeku 408 eura, u Sloveniji 201 euro, u inozemstvu 456 eura. Poslovni turisti prosječno su trošili 149 eura na dan.

GLOBALNI PREGLED ORGANIZATORA PUTOVANJA NA TRŽIŠTU Naziv agencije FIBULA A-DMC NIKAIA d.o.o. ADRIA HOLIDAYS, ADRIA PLUS ADRIATICA.NET AGENCIJA GRAD – POTOVANJA PIRC ALPETOUR, PA d.d. AVANTURA Biseri Jadrana d.o.o. BLEDTOURS

318

Adresa Gorenjska cesta 24 Kotnikova 5 Podbevškova 13 Pražakova 4 Svetozarska 14

Grad 4240 Radovljica 1000 Ljubljana 8000 Novo Mesto 1000 Ljubljana 2000 Maribor

Mirka Vadnova 8 Slovenska cesta 40

4000 Kranj 1000 Ljubljana Bled

BONUS BOOM CAVALLO TRAVEL CENTER CETERA D.O.O. CHEBUL INTERNATIONAL d.o.o. CMT – PA D.O.O. COLLEGIUM CONDOR TRAVEL EUROVAL D.O.O. EXPLORA FORTUNA TRAVEL GRADTUR d.o.o. Happy Tours HELIA TRAVEL AGENCY INTOURS IRV TRAVEL IZLETNIKOVA TURISTIČNA AGENCIJA KLAS AVTOBUSNI PROMET KOMPAS KOMPAS LIBERTY SLOVENIJA LIFETREK LINDA M&M TURIST

Trg Borisa Kidriča 2 Hočevarjev trg 3 Cankarjeva ulica 6 Kocljeva 12B Brilejeva 21 Gradnikova 1B Kersnikova 5 Kersnikova 3-5 Mariborska cesta 212 Ulica heroja Bračiča 6 Kidričeva ulica 20 Milke Kerinove 5 Gola Loka 14 Ljubljanska cesta 106a Tržaška 132 Dalmatinova 3

2000 Maribor 8271 Krško 2000 Maribor 9000 Murska Sobota 1000 Ljubljana Radovljica – SLO 1000 Ljubljana 1000 Ljubljana 3211 Škofja vas, Celje 2000 Maribor 5000 Nova Gorica 1000 Ljubljana Ljubljana 1231 Domžale Ljubljana 1000 Ljubljana

Aškerčeva ulica 20

3000 Celje

Bakovska 29A Pražakova 5 Novi trg 10 Robbova 2 Partizanska 18 Cesta Staneta Žagarja 32 Cankarjevo nabrežje 3

9000 Murska Sobota 1000 Ljubljana 8000 Novo Mesto 1000 Ljubljana 4000 Kranj 4000 Kranj 1000 Ljubljana

MANAGER MEDITERANA Promarine d.o.o. M-HOLIDAYS, MERCATOR, D.D.

Šaleška 20 Stegne 21c Mercator, d.d., Dunajska 107

3320 Velenje STEGNE SI-1000 Ljubljana

MONDIAL TRAVEL ODISEJ OJLA d.o.o.

Kersnikova 3-5 Maistrov trg 2 Petrov trg 2

OKLOP.com OREL CELJE PALMA PANORAMIC TRAVEL DMC Potepuh POTOVANJA PISANEC PROMET T&T PTUJSKE VEDUTE D.O.O. PUTRA RAZISKUJMO SVET D.O.O. RELAX SAJKO SONČEK STILBI SUN HOLIDAYS Svet Potovanj TENTOURS Van Gogh ŽIDANA MARELA

Reteče 12 Stanetova ulica 2 Lilekova 5 Stegne 11a Trg celjskih knezov 9 Stara Loka 115 Celovška 73 Na gradu 1 Cvetkova ul. 2 Glavni trg 17b Meža 10 Celovška 73 Glavni trg 19c Tržaška 9 Kopališka 4 Don Boskov trg 1 Ljubljanska 85 Glavni trg 17 Vodnikova cesta 2

1000 Ljubljana 4000 Kranj 3311 Šempeter v Savinjski dolini 4220 Škofja Loka 3000 Celje 3000 Celje 1000 Ljubljana 3000 Celje 4221 Škofja Loka 1000 Ljubljana 2250 Ptuj 9000 Murska Sobota 2000 Maribor 2370 Dravograd 1000 Ljubljana 2000 Maribor Postojna 1000 Ljubljana 3000 Celje 1230 Domažale 2000 Maribor 1000 Ljubljana

319

UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA SLOVENIJA 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

apsol. 306170 229660 294438 299908 438000 577920 637662 689851 848888 876987 869000 918462 884273 878882 913072 1015379 1042666 962604 1016572 1099919

Dolasci indeks 75 128 102 146 132 110 108 123 103 99 106 96 99 104 111 103 92 106 108

1992.=100 100 75 96 98 143 189 208 225 277 286 284 300 289 383 310 339 341 314 332 359

apsol. 2088897 1494457 2065931 2059840 2862000 3735047 4035713 4237203 5015481 5119205 4993371 5207786 5032470 5099116 5245881 5689746 5802277 4925252 5885315 6389183

Noćenja indeks 72 138 100 139 131 108 105 118 102 98 104 97 101 103 108 102 85 119 109

1992.=100 100 72 99 99 137 179 193 203 240 245 239 249 241 341 254 276 278 236 282 306

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

320

DOLASCI I NOĆENJA SLOVENSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1992. - 2011. 7.000.000 6.000.000 5.000.000 4.000.000 Dolasci 3.000.000

Noćenja

2.000.000 1.000.000 0

DOLASCI SLOVENSKIH TURISTA PO MJESECIMA 400000 350000 300000 2004.

250000 200000 150000

2005. 2006. 2007. 2008.

100000 50000

2009. 2010. 2011.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj sa slovenskog tržišta Slovensko je tržište za Hrvatsku izraženo individualnog karaktera, zbog blizine i vrlo dobrog poznavanja naše zemlje. S razvojem modernih sredstava komunikacije taj se broj i povećao. Procjenjuje se da samo 20% slovenskih turista u Hrvatsku dolazi organizirano.

321

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je kao turistička destinacija najzastupljenija u programima svih velikih organizatora putovanja.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja u 2011. godini Slovenski turoperatori intenzivno prate novosti u hrvatskoj turističkoj ponudi,vrlo brzo im se prilagoñavaju te ih oblikuju u svojim programima. U programima organizatora putovanja sve su više prisutni dodatni sadržaji, orijentirani na zanimljive predsezonske i posezonske programe prilagoñene slovenskom gostu, kao što su vikend ponude, ture, pješački programi, avanturistički i sportski sadržaji, krstarenja, vinske ceste te ponuda kulturnog turizma. Sve je više zastupljen i kontinentalni dio Hrvatske.

Opseg organiziranog prometa u 2011. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Najveći broj putnika imali su Kompas i Relax, kao najveći turoperatori za putovanja za hrvatske destinacije. Kompas je prema dostupnim podacima realizirao oko 35000 putnika iz Slovenije, dok je Relax realizirao oko 65 000. Ostali manji turoperatori, npr. Tentours, Bonus i Palma,ostvarili su od 8 000 do 14000 putnika.

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Organizatori putovanja smatraju da su već tradicionalno glavne prednosti hrvatske turističke ponude ljepota prirode, bogatstvo kulturnih vrijednosti, ekološka osviještenost, bogata i raznovrsna gastronomska ponuda, dobri uvjeti za provedbu obiteljskog odmora te osjećaj sigurnosti. Kao prednost, slovenski organizatori putovanja navode i sve bogatiju i raznovrsnu izvansezonsku ponudu. Glavni nedostatak su nepovoljni komercijalni uvjeti poslovanja u usporedbi s konkurencijom te mjestimična neuravnoteženost odnosa kvalitete i cijene (gdje valja napomenuti da se taj negativni trend neprimjerenog podizanja cijena u odnosu prema kvaliteti u posljednjih nekoliko godina znatno smanjuje). Naime, turoperatori smatraju da porast cijena mora biti uvjetovan razvojem visoko kvalitetnog turizma,to jest potrebom za obogaćivanjem i podizanjem kvalitete turističke ponude. Još ima primjedbi na profesionalnost i kvalitetu osoblja, posebno u glavnoj sezoni, na česte grañevinske radove koji se obavljajuu srcu sezone te na čistoću i ekološku očuvanost pojedinih područja.

Razrada dolazaka po hrvatskim regijama Ostvarena noćenja slovenskih gostiju po regijama I. – XII. 2011./2010. ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE TZ Istarske županije TZ Kvarnera TZ Zadarske županije TZ Splitsko-dalmatinske županije TZ Šibensko-kninske županije TZ Dubrovačko-neretvanske županije

322

NOĆENJA 2011.

NOĆENJA 2010.

INDEKS 2011./2010.

2931068 1777242 1072754 565491

2606117 1602632 973705 507406

112 111 110 111

% UDJEL 2011. 42,19 25,58 15,44 8,14

358555 240957

337763 224058

106 108

5,16 3,46

Udio noćenja slovenskih gostiju po regijama za 2011. godinu

TZ Splitsko-dalmatinske županije 8%

TZ Šibeničko-kninske TZ Dubrovačkožupanije neretvanske županije 3% 5% TZ Istarske županije 43%

TZ Zadarske županije 15%

TZ Kvarnera 26%

Slovenski su gosti jako dobro zastupljeni u svim regijama, ali zbog blizine i dostupnosti najveći broj posjećuje Istru, oko 43%, Kvarner posjećuje oko 25% slovenskih gostiju, a ostatak dalmatinske županije i kontinent.

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Najčešći način prijevoza pri dolasku u Hrvatsku je, zbog blizine i poznavanja destinacije, automobil (80% slovenskih turista dolazi u individualnom aranžmanu). Uz prijevoz automobilom, koristi se i prijevoz autobusom, zrakoplovom, vlakom i brodom, ali u znatno manjoj mjeri.

Zrakoplovni charteri Tijekom ljetne sezone 2012., od4. lipnja do 24. rujna,charterskeletove prema Hrvatskoj organizira agencija Relax. U tom razdoblju će jedanput na tjedan (ponedjeljkom) Ljubljana biti povezana s Dubrovnikom. Svi ostali turoperatori takoñer popunjavaju spomenuti charterski let. Izvan glavne sezone nema charterskih letova.

Autobuseri Na slovenskom tržištu najveći turoperatori imaju svoje autobuse (Kompas, Relax), a od manjih autobusera tu su Integral d.o.o., J&J Turizem d.o.o,ABC Tour, Izletnik Celje d.d.

Individualci u 2011. – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Prednosti Hrvatske kao turističke destinacije za slovenskoga gosta, osim kulturološke srodnosti (sličnost jezika, zajednički korijeni…) ponajprije su autentičnost prirodnih bogatstava, kulturno-povijesnih znamenitosti, specifičnosti mora i obale te očuvanog i čistog mediteranskog ambijenta. Danas, kao veliku prednost slovenski gost navodi odlične ceste te sve bolju povezanost i dostupnost hrvatskih odredišta. Kao veliku prednost spominju i sve bogatiju ponudu jednodnevnih izleta, vikend-paketa i raznovrsnih tematskih programa. Primjedbe slovenskoga gostauglavnom se odnose na mjestimično pomanjkanje ljubaznosti i profesionalnosti u pojedinim segmentima turističke ponude (ugostiteljstvo, nautički turizam...) te osjećaj da turistički djelatnici žele maksimalno „iskoristiti″ gosta.Slovenski gost očekuje sve veći standard usluge, s obzirom na to da Hrvatsku smatraju jednom od skupljih mediteranskih destinacija. Takoñer, očekuje čist i ekološki očuvan prostor, tj. pozornost posvećuje održivom razvoju.

Vrste smještaja kojima se Slovenci koriste u Hrvatskoj Najzastupljeniji oblik smještaja su apartmani u privatnom smještaju. Uz njih, popularan je smještaj u autokampovima i hotelima. Slovenski turisti često borave i u apartmanima te u kućama za odmor u privatnom vlasništvu.

323

ŠPANJOLSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Službeno ime: Kraljevina Španjolska Glavni grad: Madrid (3273049 stanovnika) Političko ureñenje: parlamentarna monarhija Državni poglavar: kralj Juan Carlos I. (od 22. studenog 1975.) Predsjednik vlade: Mariano Rajoy (od 21. prosinca 2011.) Nacionalni praznik: 12. listopada Površina: 506013 km

Uprava: Španjolska je podijeljena na 17autonomnih pokrajina: Andaluziju, Aragon, Asturias, Balearsko otočje, Baskiju, Extremaduru, Galiciju, Kanarsko otočje, Kantabriju, Kastilju – La Mancha, Kastilju i Leon, Kataloniju, La Rioju, Madrid, Murciu, Navarru, Valenciju te dva autonomna grada na afričkom području: Ceutu i Melillu. Najveći španjolski gradovi Madrid Barcelona Valencia Sevilla Zaragoza Malaga Murcia Las Palmas Palma de Mallorca Bilbao

Broj stanovnika 3273049 1619337 809267 704198 675121 568507 441345 383308 404681 395187

Podaci od 1. siječnja 2012.

324

Stanovništvo Prema popisu od 1. siječnja 2011. godine u Španjolskoj živi 47190493 stanovnika.

Izvor: Španjolski zavod za statistiku

ŠPANJOLSKO GOSPODARSTVO U 2011. GODINI Aktualni makroekonomski pokazatelji upućuju na stanje koje zabrinjava u svim segmentima španjolskoga gospodarstva – zemlja je radi smanjenja gospodarske aktivnosti u travnju ove godine ušla u recesiju, uz pad BDP-a od 1,7%, dok je za 2013. predviñen daljnji pad. Prema procjenama Središnje banke i Nacionalnog zavoda za statistiku, španjolsko će gospodarstvo u 2012. godini doživjeti pad od 1,5%, nakon što je tijekom 2011. zabilježilo rast od 0,7%. Trenutačno gospodarsko stanje traži provedbu konkretnih mjera, a sva očekivanja usmjerena su prema novome premijeru, koji je s jedne strane opterećen potrebom da opravda povjerenje španjolskih grañana kojima je obećao da nova vlada donosi željene promjene, a s druge strane nužnošću da se zemlja izvuče iz krize. Najavljuju se oštri rezovi u javnoj potrošnji, a istodobno se tvrtkama obećavaju porezne olakšice. U planu je i smanjenje fiskalnih nameta za zapošljavanje. U osnovi, plan bi trebao obuhvatiti reforme koje će se odnositi na stabilnost proračuna, završetak preustroja bankovnog sustava i strukturne reforme u javnom sektoru. Temelj plana je u rezanju proračunskog deficita na svim razinama (osim mirovina), stvaranju novih radnih mjesta, „čišćenju″ bankarskog sustava, smanjenju birokracije te vraćanju španjolskog meñunarodnog ugleda. Nezaposlenost je dosegnula 24%, a postotak nezaposlenih mladih osoba gotovo je dvostruko veći. Zabrinutost stanovništva dodatno izazivaju najave reforme zakona o radu i predviñanja strogih promjena socijalne politike zemlje. To se posebno odnosi na javne službe, gdje se predviña nastavak zamrzavanja plaća u 2012., a na mjesta umirovljenih djelatnika neće se zapošljavati nove osobe. U skladu s iznesenim planovima španjolska je vlada odobrila plan reforme bankarskog sektora, a svrha mu je pojačati povjerenje i uvećati kredibilitet španjolskog financijskog sektora. Pred novom vladom teška je zadaća povezivanja štednje i provedbe reformi. Velike nade polažu se u mjere, koje će nastojati donijeti ekonomsku i financijsku stabilnost te bolju fiskalnu integraciju.

325

Makroekonomski pokazatelji BDP (stopa rasta) Stopa nezaposlenosti (% aktivnog stanovništva) Inflacija (prema indeksu cijena potrošača) Platna bilanca (mlrd. eura) Javno zaduženje na 10 godina (%)

2008. 0,9 11,4 4,1 -92,8 4,36

2009. ̶ 3,7 18,0 ̶ 0,3 ̶ 48,9 3,4

2010. ̶ 0,1 20,0 1,8 ̶ 50,5 4,0

2011. 0,7 21,6 3,2 ̶ 43,7 5,9

Trgovačka bilanca (mlrd. eura) ̶ Izvoz ̶ Uvoz

̶ 94,06 188,18 282,25

̶ 50,18 158,25 208,43

̶ 52,28 185,79 238,08

̶ 46,33 214,48 260,82

Izvor: Španjolska narodna banka, Ministarstvo gospodarstva i financija

Odnosi s Hrvatskom Opseg robne razmjene s Hrvatskom u 2011. iznosio je oko 271,9 milijuna eura, što je smanjenje od 5,96% u odnosu prema 2010. godini. Hrvatski je izvoz u 2011. iznosio oko 43,8 milijun eura, što je smanjenje (27%) u odnosu prema 2010. Hrvatski uvoz u 2010. iznosio je oko 228,1 milijuna eura – smanjenje (0,6%) u odnosu prema 2010. godini. Glavni hrvatski izvozni proizvodi u Španjolsku su gnojiva, polimeri etilena, obrañeno drvo, furnir, namještaj te strojevi za pojedine industrijske grane, a glavni uvozni proizvodi iz Španjolske su putnički automobili, grañevinski materijal, lijekovi, voće i povrće.

Ulaganja Prema podacima HNB-a, od ukupno 25,6 mlrd. eurauloženih u Hrvatsku od1993. do 2011.,Španjolska je uložila49,1 mil. eura i tako zauzela24. mjestona popisu stranih ulagača u spomenutom razdoblju (1,4 mil. eura uloženo je u 2011).

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Tisak Deset najčitanijih dnevnih listova Naziv El País El Mundo ABC La Vanguardia El Periódico La Razón El Correo La Voz de Galicia Público Marca (sport) Mundo Deportivo (sport) As (sport)

326

Naklada 473905 362284 314271 232248 263103 151680 119709 108712 129679 382220 181706 298595

Broj prodanih primjeraka 399707 266294 242154 196824 210793 109166 99277 94844 87983 264786 118098 206477

Deset najčitanijih tjednih časopisa Naziv Pronto Hola Que me dices Diez Minutos Cuore Lecturas Mía Semana Interviú

Naklada 931419 615808* 373493 495005 341961 346049 202180 278385 112594

Broj prodanih primjeraka 958374 490824 243729 337178 229050 202081 105506 182317 54047

Deset najčitanijih mjesečnih časopisa Naziv Glamour Muy Interesante Cosmopolitan Clara El Mueble Cosas de Casa Nacional Geographic Quo Casa Diez La Revista de Ana Rosa

Naklada 401291 268381 231854 208739 229684 230488 199407 185925 201583 184392

Broj prodanih primjeraka 234357 173645 124614 130044 122714 131447 147373 99906 121423 103792

Časopisi specijalizirani za turizam Naziv Hola Viajes Viajes Nacional Geographic Viajar De Viajes Conde Nast Traveler Viajeros por Tierra Mar y Aire Lonely Planet Magazine Altair

Naklada 90000 73429 65000 47250 53751 29000

Broj prodanih primjeraka 66237* 48639 33000 23557 25749 12600

28056* 31805*

11795 16269*

* Časopisi koji su u 2011. godini povećali tiražu i/ili broj prodanih primjeraka Napomena: Časopisi specijalizirani za turizam „Rutas del Mundo“ y „Mucho Viaje“ više se ne izdaju.

Televizija Gledanost po TV kanalima Nacionalni programi TVE 1 T5 Telecinco A3 ANTENA 3 FORTA (Federación de organismos de Televisiones Autonómicas);programi autonomnih zajednica i drugi Tematski plaćeni programi Tematski programi TDT

14,5% 14,2% 11,5% 10,4%

6,8% 24,6% 327

CUATRO LA SEXTA LA 2 Lokalni programi

6,1% 5,7% 2,6% 0,1%

Izvor: OJD (tisak), KANTAR MEDIA, prije SOFRES (televizija)

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Izvor podataka u ovom odjeljku temeljen je na izvješćima Instituta za turistička istraživanja (Familitur), a odnose se na do sada dostupne podatke, tj. podatke za 2010. godinu. Vjerojatna su odreñena odstupanja u podacima za 2011. godinu, no osnovni motivi putovanja i većina drugih pokazatelja nisu promijenjeni te se načelno mogu predvidjeti i za 2011. godinu.

Tko i koliko putuje U 2010. godini Španjolci su ostvarili 162213918 putovanja (–5,5%), od čega 148591192 putovanja unutar Španjolske (–6,5%), a 13622726 putovanja ostvareno je u inozemstvu (+6,1%). Izvan svojeg mjesta boravka putovalo je 53,9% stanovnika Španjolske, 4% manje nego godinu prije. Najveći udjel putovanja ostvaruju osobe u dobi izmeñu 35 i 44 godine (16,7%), slijede grañani dobi 25-34 godine (15,8%), djeca do 14 godina (14,8%) pa osobe od 45 do 54 godine (14,2%). Ako analiziramo socio-demografski profil španjolskih putnika, vidimo da u 32,3% slučajeva imaju srednjoškolsko obrazovanje, a u 26,7% više obrazovanje. Više od 45 godina ima 39% ukupnog broja putnika i 55,5% je aktivno. Španjolski turist u prosjeku troši 81,3 eura na dan na svojim putovanjima u inozemstvo, što je 4,7% manje u odnosu premaprotekloj godini, dok je prosječna duljina putovanja u inozemstvo 8,7 dana.

Kamo putuju Španjolci Europske zemlje najomiljenije su inozemne destinacije Španjolaca, s udjelom od 77,5% putovanja u inozemstvo. Prvo mjesto ponovno zauzima Francuska, s udjelom od 20,4%, a s manjim udjelima slijede Portugal s 11,4% i Italija s 10,8%, koje su zabilježile rast u odnosu prema prethodnoj godini. Nakon njih s jednoznamenkastim udjelom slijede Velika Britanija (7%), Maroko (6,5%) i Njemačka (5,8%). Američki kontinent zabilježio je manje putovanja Španjolaca u inozemstvo nego prethodne godine, tj. 10% – najviše SAD (2,4%), Meksiko (1,5%) i Argentina (0,8%). Daleko najviše putovanja u inozemstvo ostvaruju stanovnici Katalonije s udjelom od 28,3%,slijedi madridska pokrajina s udjelom od 18%, Andaluzija s 11%, pokrajina Valencija 9,3%, Kastilja i Leon s 5% i Baskija s 4,5%.

Zašto, kada i kako putuju i kakav smještaj biraju Glavni motiv putovanja Španjolaca u inozemstvo su razonoda, odmor i rekreacija, s ukupnim udjelom od 50,3%, slijede poslovna putovanja 23,6% (gotovo dvostruko više od poslovnih putovanja ostvarenih unutar Španjolske) te posjeti prijateljima i rodbini 22%. Najčešće aktivnosti na španjolskim putovanjima u inozemstvo su kulturne aktivnosti, koje su primijenjene u 79% putovanja, slijedi kupnja sa 77,8%, gastronomske aktivnosti s 57,4% te provod s 40,6%. Ako analiziramo ostvarena putovanja po mjesecima, Španjolci najviše putuju u kolovozu (13,3%), srpnju (9,9%), travnju (9,8%) te rujnu (8,7%). Najmanje su putovali u veljači, kada je udjel putovanja bio samo 6,2%. Španjolci najviše putuju vikendom (49,9%), slijede putovanja ljeti (13,1%), puentes* (3,3%), uskrsni (2,9%) te božićni blagdani (2,4%). * Puentes = „most“– korištenje jednog do dva dana godišnjeg odmora kako bi se spojio vikend s nekim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim praznikom

328

Kao prijevozno sredstvo, Španjolci u svojim putovanjima u inozemstvo najviše koriste zrakoplov 57,8%, zatim automobil 23,6% te autobus (3,6%). Glavna vrsta smještaja je, kao i uvijek, hotelski smještaj s udjelom od 50,9%, slijede kuće prijatelja i rodbine s 24,6%, ostale vrste smještaja s 18,1%, iznajmljene kuće s 3,5% i vlastite kuće s 2,9%. Unutar kategorije hotelskog smještaja prevladavaju hoteli s četiri i tri zvjezdice, s udjelima od 41,6% te 33,1%.

Kako planiraju putovanja u inozemstvo Većina putovanja u inozemstvo ostvaruje se na temelju rezervacije (60,2%), tj. rezervira se neka od usluga, bilo da je riječ o prijevozu i/ili smještaju. Turistički paket-aranžman ugovorilo je 22,3% tih putnika. Treba istaknuti da je 10,7% putovanja u inozemstvo ugovoreno posredstvom turističke agencije. U odnosu prema godini prije, bilježi se povećanje od 7,9% u broju ugovorenih paket-aranžmana za inozemstvo. Internetom se za planiranje putovanja u inozemstvo koristi 47,2% Španjolaca. Velika većina, čak 94,9%, pretraga, obavlja se radi prikupljanja informacija.Puteminterneta rezervira 78,2% putnika, a 57% i plaća internetom.

Number Of Trips Broken Down By Form Of Organisation "Outbound Destinations" Year 2010 60%

Booked

Complete (Package Tour) Without Booking 13% 27%

Profil putnika u Hrvatsku Prosječni španjolski turist počeo je intenzivnije putovati u inozemstvo u posljednjih 20-tak godina. Jezična barijera činjenica je koja je uvjetovala njihova omiljena odredišta te potaknula skupna putovanja. Mlaña generacija je „hrabrija″ te su putovanja u inozemstvo u stalnom porastu, unatoč krizi. Emitiranje mnogih dokumentarnih programa na raznim televizijskim kanalima o različitim destinacijama pridonijelo je popularizaciji putovanja u inozemstvo i širenju iskustava o njima. Očekivanja u vezi s kvalitetom smještaja relativno su visoka, a uz kulturu cijene dobru gastronomiju i vino, dobri su potrošači. Profil putnika u organiziranom prometu

Većina: dob 35-60 godina, srednje i više platežne moći, većina putuje u paru, neki s prijateljima; nemaju puno iskustva u putovanjima u inozemstvo; traže kulturne sadržaje; odlučuju na temelju preporuka prijatelja ili rodbine koji su bili u Hrvatskoj; važnost posvećuju gastronomiji; imaju poteškoća sa stranim jezicima; biraju poznate turoperatore; uzdaju se u svoju turističku agenciju; prihvaćaju charterskeletove kao mogućnostizravnog leta; žele smještaj u hotelima; traže informaciju o destinaciji u časopisima za putovanja.

Manji broj: dob 30-45 godina; srednje i više platežne moći, putuju s obitelji (djecom), traže odmor na plaži sa sadržajima za djecu te kulturne sadržaje za odrasle ili aktivni odmor za cijelu obitelj; biraju Hrvatsku radi blizine i atraktivnosti nove destinacije; imaju odreñeno iskustvo u putovanju u inozemstvo; odlučuju na temelju preporuka prijatelja i rodbine koji su bili u Hrvatskoj; važnost posvećuju gastronomiji; jezik im nije zapreka; sigurnost destinacije im je važna; biraju poznate turoperatore; prihvaćaju charterske letove kao mogućnostizravnog leta; uglavnom žele smještaj u hotelima; traže informaciju o destinaciji u časopisima za putovanja. 329

Profil putnika u individualnom prometu •

Dob 20-55 godina; srednje i više platežne moći, putuje u paru ili u skupini prijatelja (4-6 osoba); imaju odreñenog iskustva s putovanjima u inozemstvo; traže kombinaciju kulture/prirode/zabave/odmora/aktivnosti; važnost posvećuju gastronomiji; jezik im nije zapreka; traže informaciju na internetu i u časopisima; žele upoznati destinaciju svojim ritmom; traže povoljne cijene te im je privatni smještaj atraktivan (a ujedno omogućuje približavanje kulturi); uzimaju u obzir pozitivne komentare prijatelja i rodbine.

S obzirom na ograničene izravne letove za Hrvatsku, individualni gosti traže alternativne letove putem interneta i kod turističkih agencija. Zato, ima ih koji u Hrvatsku dolaze preko Milana i Venecije (te od tamo traže mogućnosti prijevoza do naše zemlje). Drugi, pak, putuju low cost kompanijama u različite hrvatske destinacije preko Londona, Nizozemske, Njemačke, ili Ryanairom za Anconu i Trst. Postotak turista koji putuju vlastitim automobilom, auto-karavanom ili motorom je relativno mali, no u porastu.

Opći pregled organizatora putovanja na tržištu 2011. godine Španjolski turistički sektor ima oko 3500 tvrtki (retaileri, turoperatori i retaileri s licencijom za organiziranje putovanja), s približno 10000 prodajnih mjesta, čime ima najveći broj turističkih agencija po stanovniku u Europi. Kriza je posljednjih godina snažno pogodila sektor maloprodaje – izvješća govore da se u protekle dvije godine zatvorilo oko 3000 prodajnih mjesta. Ipak, otvaraju se i nove agencije te je brojka od oko 10000 i dalje prisutna, uz tendenciju laganog pada. Zbog potrebe za ograničenjem troškova smanjen je broj osoblja u agencijama i buking centrima turoperatora. U turističkom sektoru prevladavaju četiri velike grupe: tri velike vertikalne turističke grupacije, Grupo Globalia, Orizonia i Barceló, te grupa Viajes El Corte Ingles*. Na čelu, prema opsegu prodaje je grupa Viajes El Corte Inglés, s vlastitim turoperatorom Tourmundial, čiji se proizvodi prodaju isključivo unutar lanca agencija Viajes El Corte Ingles. *Viajes El Corte Ingles nije klasična turistička grupacija, nego spada u komercijalni holding „El Corte Ingles“ te se njihovi financijski podaci samo djelomično uključuju u položaj turističkih grupacija. Uz njih, postoji oko 300 srednje velikih i malih turoperatora različitih specijalnosti te lanaca agencija koje imaju licenciju poslovanja kao retaileri i organizatori putovanja. Te su tvrtke vrlo fleksibilne u poslovanju – zavisno od trendova na tržištu ili zanimanja vlastitih stalnih gostiju uvode i izostavljaju destinacije iz programa. Gospodarska kriza, pad prodaje i dobiti osobito su pogodili turoperatore i agente srednje veličine. Veliki su se reorganizirali i ostvarili promet, iako uz nižu dobit, no nastavili su raditi. Specijalizirani turoperatori i agencije zadržavaju vlastitu klijentelu, dok su srednje veliki generalisti pod velikim pritiskom tržišnih kretanja. Druga vidljiva tendencija je smanjenje ulaganja u tiskanje kataloga. U Španjolskoj se katalozi tradicionalno tiskaju kasno (oko Uskrsa izlaze katalozi za ljetnu sezonu), no s rastom last minute bukinga i cijena sve više turoperatora usmjeruje se na ponude putem svojih internetskih stranica, elektroničkih pisama agencijama, tiskanja i distribucije flyera, itd. Turističke agencije udružuju se u franšize, koje im omogućuju bolju kupovnu moć, dok se u sklopuučvršćenja tržišta donedavno samostalni lanci agencija spajaju u velike grupacije. Na tržištu je i oko 2000 malih, individualnih i nezavisnih agencija, kojima je pristup u velike franšize preskup i koje pojedinačno nemaju kupovnu moć, tj. na milosti su komercijalnih politika dobavljača usluga te su se uključile u neku od turističkih grupacija. Konkurencija meñu agencijama vrlo je oštra i prisiljava na uvoñenje inovativnih rješenja i traženje novih izvora prihoda (najam izložbenog prostora za promidžbu itd.).

Turoperatori Španjolsko tržište organiziranog putovanja koncentrirano je u četiri velike grupe: Viajes El Corte Ingles, Grupo Globalia, Grupo Orizonia i Grupo Barceló. Velika promjena nastupila je s pojavom gospodarske krize, a najbolji primjer složenosti situacije je bankrot jedne od najvećih turističkih grupacija, Marsans, u 2010. godini, kada su prestali s radom turoperatori Mundicolor i Trapsatur, a oko 1000 prodajnih mjesta prihvatile su velike grupacije (Viajes El Corte Ingles, Viajes Iberia i u manjoj mjeri grupa Halcon). 330

Viajes El Corte Ingles Turoperator: Tourmundial Turističke agencije: Viajes El Corte Ingles Grupo Globalia Turoperatori: Travelplan, Touring Club, Iberrail, Latitudes Turističke agencije: Viajes Halcon, Viajes Ecuador, Pepe-travel (turističke agencije namijenjene mladima) Zrakoplovna kompanija: Air Europa Zračni handling: Groundforce Hotelski lanac: Be Live Hotels Drugo: Welcome Incomig Services (receptiva), Viajes Unalia (centar za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom), Globalia Autocares (cestovni prijevoz), Pepephone.com (mobilna telefonija), Globalia Artes Grafica (grafički dizajn), Globalia Sistemas y Comunicaciones (tehnologija), Globalia Call Center Online: Tubillete.com, welcomebeds.com, EcuadorBoda.com, HalconBoda.com Grupo Orizonia Turoperatori: Iberojet, Vivatours, Solplan, Condor Orizonia, Kirunna Orizonia, Orizonia Life Turističke agencije: Viajes Iberia, D-Viagem, BCD Travel, RACC Travel Zrakoplovna kompanija: Orbest Airlines Hoteli: Luabay Online: Viajar.com, Rumbo.es Drugo: Smilo (receptiva), Kaleidoscopio (nova linija poklanjanja iskustava, tj. poklon kutija), Infomallorca (tehnologija) Grupa Orizonia je 2011. godine počela veliku reorganizaciju, koja je objedinila kupnju velikih turoperatora u sklopu grupe te uvodi program specijalizacije u sklopu turističkih agencija. Grupo Barcelo Turoperator: Soltour, BP USA (MIAMI), laCuartaIsla Turističke agencije: Viajes Barcelo, American Express, Vacaciones Barcelo Hotelske kuće: Barcelo Hotels & Resorts, Crestline Hotels & Resorts Drugo: Plan B! (nova linija poklanjanja iskustava, tj. poklon kutija), Barcelo viajes club Prodaja organiziranih putovanja obavlja se uglavnom putem turističkih agencija, ali odreñeni turoperatori prodaju izravno (mali i srednji turoperatori, npr. Catai Tours).

Putovi distribucije S obzirom na kontinuirano otvaranje i zatvaranje prodajnih mjesta te akvizicije i spajanja, još snažnije istaknute u kriznim vremenima, nema točnih podatka o broju prodajnih mjesta – postoje varijacije, ovisno o izvoru. Zato se navedeni podaci o grupama turističkih agencija i franšizama trebaju smatrati orijentacijskim. FRANŠIZA / GRUPA TURISTIČKIH AGENCIJA Viajes el Corte Inglés Viajes Halcon Viajes Iberia Carlson Wagon Lits Viajes Barceló RACC Viajes Viajes Eroski Y si viajas? Almeida Viajes Asestravel Carrefour Viajes Costa Este Turismo Ecuador Viajes

Prodajna mjesta 766 (71 u inozemstvu); s obzirom na to da Viajes El Corte Ingles pripada grupi El Corte Ingles, nije moguće dobiti točne podatke Više od 1350 agencija u Španjolskoj i Portugalu 960 31 BTC + 86 inplants + 17 franšiza više od 400, većina u Španjolskoj, a ostatak u Portugalu, Kostariki, Meksiku i Dominikanskoj Republici Više od 70 vlastitih agencija, više od 240 servisnih mjesta u Španjolskoj 225 u Španjolskoj + 21 centrale B2B + 7 inplants 34 franšize Više od 400 agencija u Španjolskoj, Portugalu, Meksiku i Brazilu Oko 850 agencija 402 agencije Dio grupe Zafiro, 35 prodajnih mjesta oko 1050 u Španjolskoj i Portugalu 331

IA Viajes Grupa Sercom Stop Travel Zafiro Tours

DRUGE UDRUGE TURISTIČKIH AGENCIJA Airmet Avantours Avasa CRT - Central de Recursos Turisticos Cyberagencias Gea Grupo Gebta Grupo NS Negoservicios Over Qualitas grupo Team group Unida Star Grupo Europa Viajes Grupo CEUS Unićon Alianza Grupos Comerciales

30 prodajnih mjesta u Španjolskoj Objedinjuje više od 350 agencija pod nazivom Sercom Plus i Viajes Sercom 700 agencija u cijeloj Španjolskoj Više od 500 agencija u Španjolskoj

Prodajna mjesta 1.021 poslovnica i 1.619 prodajnih mjesta 45 tvrtki s više od 100 prodajnih mjesta 201 agencija 87 agencija 220 agencija 915 prodajnih mjesta u Španjolskoj, ukupno 1.300 kad se dodaju uredi u Portugalu i Argentini 18 agencija i tvrtki s 850 prodajnih mjesta. Viajes Eroski je član te grupe. Pruža usluge više od 400 samostalnih turističkih agencija 201 agencija u Španjolskoj i Južnoj Americi 122 agencije i podružnice 304 agencije 143 agencija i 226 prodajnih mjesta 104 agencije i 227 prodajnih mjesta 322 agencije i prodajnih mjesta Njezine članice su grupe TA: Star, Europa Viajes, Unida y Cybas Njene članice su grupe TA: Airmet, Over, Grupava, Edenia, Avantours

Porast internetske prodaje Online prodaja rasla je i tijekom 2011., uz dominantni porast turističkog sektora, koji čini oko 55% ukupnog online prometa. Redoslijed glavnih portala za putovanja donekle je varirao, uz tendenciju povećanja broja bukinga na stranicama izravnih dobavljača (zrakoplovnih kompanija i nešto manje hotelskih kuća) „na štetu“ portala za putovanja. Redoslijed prodaje prema broju posjetitelja i korisnika je: Portali: • • • • • •

Edreams Rumbo Atrapalo Logitravel Trivago Destinia

Izravni dobavljači: • Ryanair • Iberia

332

Internetski portali (općenito) za putovanja

Ljubičasto = Brand Zeleno = Channel Izvor: Nielsen NetRatings za španjolsko tržište, siječanj 2012.

Najveći udjel na tržištu drži Edreams, a Rumbo bilježi najveći rast. Portal Atrapalo prodaje ulaznice za kino i sl., portal Destinia specijaliziran je za hotelski smještaj. Općenito, možemo ustvrditi da je online prodaja u Španjolskoj u porastu, pogotovo za „jednostavne proizvode″: samo zrakoplov ili zrakoplov + hotelski smještaj.

333

UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2011. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj ŠPANJOLSKA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

55339 1902 1967 3286 4534 5251 9000 11807 12535 10879 25022 19692 26022 43791 56907 84183 114188 153826 168249 180013 211094 220957

Dolasci indeks 1990.=100 100 3 3 103 4 167 6 138 8 116 9 171 16 131 21 106 23 87 20 230 45 79 36 132 47 168 79 130 103 148 152 136 206 135 278 109 304 107 325 117 381 105 399

115924 6286 8814 12286 13108 18354 21000 32510 28423 26604 51604 61623 72240 101176 123753 169701 230384 305210 340550 360003 423468 437258

Noćenja indeks 1990.=100 100 5 5 140 8 139 11 107 11 140 16 114 18 155 28 87 25 94 23 194 45 119 53 117 62 140 87 122 107 137 146 136 199 132 263 112 294 106 311 118 365 103 377

Izvor: DZS

Napomena: 0d 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

334

DOLASCI I NOĆENJA ŠPANJOLSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2011.

500.000 450.000 400.000 350.000 300.000 Dolasci

250.000 200.000

Noćenja

150.000 100.000 50.000 0

DOLASCI ŠPANJOLSKIH TURISTA PO MJESECIMA 90000 80000 70000 60000

2004. 2005.

50000

2006.

40000

2007.

30000

2008.

20000 10000

2009. 2010. 2011.

Dolasci i noćenja Španjolaca po županijama u 2011.

335

Na prvome mjestu prema broju dolazaka i noćenja je Dubrovačko-neretvanska županija, što je logično, s obzirom na to da većina zrakoplova za Hrvatsku slijeće u Dubrovnik. Slijede Split i Kvarner, a zatim Zagreb. Španjolski gosti su u 2011. godini bili četvrti prema broju dolazaka i noćenja u Zagrebu, a u Splitu bilježe najveći porast i to noćenja od 20% i dolazaka od 25%. Očekujemo da će se uzlazni trend nastaviti i u 2012. godini, zbog uvoñenja dodatnih zrakoplovnih linija i destinacija.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Nema točnih podataka o omjeru organiziranih i individualnih dolazaka, ali na osnovi informacija iz sektora te uzimajući u obzir podatke o načinu organiziranja putovanja Španjolaca u inozemstvo, broju raspoloživih zrakoplovnih sjedala i broju turista koji suputovali u aranžmanu glavnih turoperatora, procjenjujemo da Španjolci u većini (otprilike 65%) dolaze u Hrvatsku u paket-aranžmana, dok 35% dolazi u samostalnoj organizaciji. Iako je sve poznatije da je Hrvatska odlična destinacija za individualna putovanja, razlika u omjeru je još dosta velika, u prvome redu zbog nedostatka zrakoplovnihsjedala na izravnim letovima raspoloživih za individualnu prodaju po pristupačnim cijenama. Vjerujemo da će 2012. godina zabilježiti porast u broju individualnih putovanja s obzirom na povećanje zračnih kapaciteta te uvoñenja linija prema Splitu. „Usko grlo″ i dalje je ograničen broj zrakoplovnih sjedala iz Madrida, koja su uglavnom zakupili turoperatori, čime se ne ostavlja prostora za individualni buking. Zato će organizirana putovanja i dalje biti na prvome mjestu.

ZASTUPLJENOST HRVATSKE U PROGRAMIMA ORGANIZATORA PUTOVANJA TIJEKOM 2011. Na španjolskom tržištu djeluje 50-tak jačih turoperatora, od kojih gotovo svi koji rade Europu imaju i Hrvatsku u svojim aranžmanima. Tome treba dodati i dio turističkog profesionalnog sektora, tj. agencija koje djeluju kao turoperatori i posrednici. Ako uzmemo u obzir i taj segment, možemo zaključiti da je Hrvatska prisutna u oko 75% ponuda turoperatora. Potvrda uzlaznog trenda Hrvatske u Španjolskoj očituje se i u porastu broja organizatora putovanja u našu zemlju: u 2006. bilo ih je 30-tak, a u 2012. više od 150. Hrvatska je zastupljena s oko 4% u europskim brošurama turoperatora. U većini brošura pojavila se zajedno sa Slovenijom, čemu su, vjerujemo, pridonijeli i jaka prisutnost kružnih autobusnih putovanja u općoj ponudi organiziranih putovanja te izravni letovi u Ljubljanu. Takoñer, na tržištu su u ponudi i putovanja u kombinaciji s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Što se programa tiče, oni su u 2011. slični onima iz 2010. kada je došlo i do povećane raznovrsnosti u katalozima turoperatora te pojave specijaliziranih putovanja, pogotovo aktivnog turizma i nautike. Sve veće kompanije za kružna putovanja imaju neku od hrvatskih luka u svojim programima krstarenja, što je dodatno pridonijelo popularizaciji destinacije.

336

Glavni turoperatori za Hrvatsku Iberojet je u 2011. imao charterske letove i zakupljivao sjedala na izravnim letovima. Za 2012. godinu zadržava opseg kapaciteta kao u 2011. Nudi proizvod „sunce i more″, temeljen na hotelima Iberostar u Cavtatu, kružna putovanja, fly&drive. Iberojet prodaje putem svoje mreže agencija „Viajes Iberia”, ali i svih ostalih grupacija agencija. Hrvatska se u Iberojetovim katalozima pojavljuje u dva opća kataloga te jednom posebnom za Europu. Politours prodaje aranžmane za Hrvatsku od 80-tih godina. Programe temelji na kružnim putovanjima i sjedalima na redovitim linijama, a u predsezoni i posezoni na vlastitim charterskim letovima (za 'puentes'). Uz poseban katalog o Hrvatskoj, Politours svojim gostima nudi i specijalno izrañeni „priručnik o destinaciji″ (ujedno, sadržava i informacije o Sloveniji.) Politours prodaje svoje aranžmane putem svih nacionalnih turističkih agencija i sustava mreža. U 2011. je smanjio prodaju,u prvome redu smanjenjem charterskih letova za 'puentes'. Panavision je počeo ozbiljno raditi s Hrvatskom 2006., kada je uveo i prvi charterski let. Postoji specijalni katalog za Hrvatsku, Sloveniju i BiH (500000 primjeraka) te dio programa u sklopu općeg kataloga. Imali su dva chartera na tjedan iz Madrida i Bilbao/Valencije kombinirajući sa Zagrebom i Dubrovnikom u sezoni. Condor Vacaciones, u sklopu grupacije Orizonia, prodavao je putem lanca turističkih agencija, ali je i postigao dogovor s grupom Viajes El Corte Ingles te su oni prodavali dio njihovih putovanja. Opseg prodaje u 2011. povećao se za oko 10% u odnosu prema 2010. Nude programe temeljene na letovima i uslugama TravelEurope (wholesale turoperator iz Austrije). Od 2010. koriste se i redovitim linijama. Viajes El Corte Ingles/Tourmundial proširio je ponudu za Hrvatsku te su u 2011. ostvariliporast prodaje aranžmana od oko 20%. Imaju veliku mogućnost rasta, ali ovise ponajprije o raspoloživim izravnim letovima, ne samo u sezoni nego cijelu godinu. Nude kružne ture, ali i individualna putovanja (FIT). Travelplan i Mapatours dva su druga turoperatora koji imaju programe temeljene na ponudi TravelEurope (charter + land) te bilježe porast od oko 20% u 2011.

Turoperatori s mogućnosti rasta Očito je da navedeni turoperatori nedvojbeno imaju veliku mogućnost rasta, jer su već pozicionirani na tržištu i poznati po svojim programima za Hrvatsku.U 2011., oko desetak drugih većih turoperatora nudilo je Hrvatsku u svojim katalozima, koristeći se ili redovitim zračnim linijama ili charterskim (i land) aranžman Travel Europea. Uz njih, postoje i drugi turoperatori koji rade Hrvatsku, temeljeći se na redovitim letovima (Catai, Aviotel, Vivatours, Club Marco Polo, itd.) te mnogobrojni manji retaileri koji u vlastitim aranžmanima organiziraju specifične skupine/polaske i koriste se redovitim linijama ili zakupljuju sjedala na odreñenim polascima charterskih letova. S obzirom na pozitivne prodajne rezultate destinacije, unatoč krizi, turoperatori ili zadržavaju postojeće programe ili uvode nove koji se temelje na letovima zrakoplovnih kompanija. Uvoñenje letova za Split omogućit će proširenje postojećih programa.

Analiza ponude organiziranih putovanja TravelEurope je već više godina aktivan u Španjolskoj te nudi charterske letove i različite land pakete, što je pogodovalo uvrštenju Hrvatske u kataloge španjolskih turoperatora. Uz njih, prisutni bili su i drugi turoperatori koji su nudili land pakete zasnovane na charterskim letovima španjolskih partnera. Ponuda organiziranih putovanja se u to vrijeme sastojala od kružnih autobusnih putovanja. Uvoñenjem izravnih zrakoplovnih linija te boljim poznavanjem destinacije, i kod publike i kod turoperatora i agenata, pojavila se potreba za proširenjem proizvoda – posljednjih godina uz uvoñenje programa nautičkog i aktivnog turizma te posebno kod programa fly&drive, koji bilježe rast od 30% na godinu. Programi kružnih putovanja uglavnom su nepromijenjeni – za njih postoji tržište i ponuda primjerena potražnji. Vidi se i sve veća tendencija kombinacije Hrvatske sa susjednim zemljama. Kružna putovanja temelje se na kombinaciji zračnih luka (npr. ZAG/PUY u dolasku i DBV u odlasku), kad je riječ o redovitim izravnim letovima, ali i charterskim letovima. 337

Segment putovanja koji raste i koji nije još dovoljno dobro obrañen su specijalizirana putovanja: aktivni odmor, obiteljski programi, itd.

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku 2011. Hrvatska je za Španjolce pretežno zrakoplovna destinacija, što uvjetuje odredišta koja posjećujui rast prometa. Zanimanje za Hrvatsku i spremnost ulaganja u destinaciju zamjećuju se i po porastu broja izravnih linija.

Ipak, 2011. je donijela odreñenu konsolidaciju tržišta te nije bilo realnog povećanja kapaciteta u odnosu prema 2010., što se odrazilo na porast broja dolazaka i noćenja. Glavni prijevoznici bili su: Croatia Airlines, Vueling, Iberia, Iberia Regional, Spanair. U manjoj mjeri letjelo se preko drugih europskih destinacija s Lufthansom, Czech Airlines, Austrian Airlines i Malev, Ryanairom. Uz to, koriste se redovite linije Adria Airwaysa (Barcelona i Madrid – Ljubljana) te letovi za Italiju – u prvome redu Veneciju, ali i Milano, a u manjoj mjeri i Trst. Charterski letovi su se u 2011. održali na sličnoj razini kao i 2010. te je bilo izravnih charterskih letova turoperatora (Politours, Iberojet, Panavision) i ljetne rotacije Travel Europe, kojima se koriste mnogi turoperatori.

Autobuseri u 2011. Španjolski autobuseri nemaju Hrvatsku u svojim redovitim programima.

Individualci u 2011. Španjolski turist u prosjeku relativno malo zna o Hrvatskoj, ali je radoznao i želi upoznati ljude te kulturnu i prirodnu baštinu o kojima je čuo/čitao ili vidio u programima na televiziji. Znamo da je jedan od glavnih motivirajućih čimbenika za putovanje u Hrvatsku pozitivna usmena preporuka prijatelja, rodbine ili kolega koji su već bili u našoj zemlji (na kružnom putovanju ili krstarenju). Najpoželjnije destinacije su Zagreb, Plitvička jezera, Opatija, Split, Dubrovnik, Hvar. Treba imati na umu da su putovanja i ture uvjetovane zračnom povezanošću, tj. putnici poznaju one hrvatske regije koje imaju bolje zrakoplovne veze sa Španjolskom. 338

S obzirom na to da na prosječnom putovanju od 8 do 10 dana žele vidjeti što više, duljina boravka u pojedinim mjestima je kratka (1–3 dana), bilo da putuju u organiziranoj kružnoj turi ili iznajme automobil i sami voze. Njihova percepcija Hrvatske može se sažeti na sljedeći način: Prednosti: Vrlo bogata prirodna i kulturna baština Gostoljubivi ljudi, visoka profesionalnost u turističkom sektoru Vrlo povoljna klima Blizina Čisto more Bogata gastronomija i enologija Dobre preporuke prijatelja koji su posjetili Hrvatsku Nedostaci: Nedovoljno informacija na španjolskom jeziku Ograničene izravne redovite zrakoplovne linije Loša željeznička povezanost Turistička masovnost u kolovozu Visoke cijene hotela Nedovoljno fleksibilnosti pri rezervaciji hotelskog smještaja za boravak kraći od tri noći u sezoni Nedovoljno morskih veza prema otocima Nedovoljno kapaciteta na priobalnim linijama

Vrsta smještaja koji su izabrali u Hrvatskoj Kod organiziranih putovanja, Španjolci biraju hotelski smještaj i to uglavnom u kategoriji 3* i 4*. Kod individualnih putovanja, većina ih koristi privatni smještaj, a mladi turisti uglavnom borave u hostelima i kampovima.

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj najčešće traže Turisti na organiziranim putovanjima uglavnom traže kružne autobusne ture, kojima se obilazi cijela dalmatinska obala, Opatija te Plitvice i Zagreb. Od dodatnih aktivnosti prevladavaju jednodnevni izleti. Individualni gosti, koji putuju u vlastitom aranžmanu,traže uglavnom usluge najma vozila i privatni smještaj. Visoko cijene gastronomiju.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja u 2011. S obzirom na tendenciju na tržištu da „svi prodaju sve″ i „da se ne smije izgubiti ni jedan klijent″, u sklopu mjera štednje turoperatori i agencije smanjili su opseg kataloga, ali zato postavljaju opširnije ponude na svoje internetske stranice. Stoga, Hrvatska je danas uključena u više programa nego prijašnjih godina. S druge strane, Hrvatska je sve poželjnija destinacija i dodatni letovi omogućuju veću fleksibilnost aranžmana. Uočava se veći broj ponuda specifičnih aranžmana i tematskih putovanja: nautika, aktivni odmor, obiteljski odmor, biciklizam, otoci itd. Pojavljuje se zanimanje specijaliziranih agencija / srednjih i manjih turoperatora koji žele nuditi nove programe što, unatoč negativnim gospodarskim podacima, daje nadu u uspjeh sezone.

Procjena hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Na temelju kontakta s turoperatorima, koji nude Hrvatsku u svojim programima, možemo zaključiti da su najboljeocijenjeni elementi kulturno bogatstvo, čisto i bistro more, ljepota obale i otoka, prirodna blaga, Dubrovnik kao grad-spomenik, povoljna klima, element nove destinacije.

339

Kao nedostaci navode se i dalje ograničena hotelska infrastruktura i „overbooking″ koji se stvara u nekim odredištima navrhuncu sezone, visoke cijene hotela, ograničene zrakoplovne veze iz Španjolske, još ograničeno poznavanje destinacije kod publike i agenata (svi uglavnom znaju za Dubrovnik i zato im je teže prodavati aranžmane koji ga ne uključuju).

Konkurentsko okružje Potrebno je analizirati različite segmente ponude, kako bi se dobio pravi uvid u konkurentsko okružje Hrvatske kao destinacije. SUN & BEACH – Najveća konkurencija je zapravo Španjolska (čak 85% putovanja Španjolaca ostvaruje se unutar same Španjolske). Slijede zemlje Srednje Amerike i Karibi te Turska, Malta i Sicilija, a u „mirnija vremena″sjevernoafričke zemlje i Grčka. KRUŽNE TURE – Europa općenito te posebno zemlje „nove Europe″: Slovenija, Rumunjska, Rusija, Češka / Austrija / Mañarska, Italija, Crna Gora, Bugarska, Turska i u „mirnija vremena″ Egipat. „NOVA EUROPA″ – U prvome redu Slovenija i Crna Gora, zatim Češka, Rumunjska, Bugarska, Latvija, Litva, Estonija. KULTURNA PUTOVANJA – Zemlje „nove Europe″, Njemačka, Italija, u „mirnija vremena″ posebice Egipat i Sjeverna Afrika, ali i daleke destinacije poput Meksika i Južne Amerike općenito, te Kina i južnoafričke zemlje. AKTIVNI TURIZAM – Bogata ponuda u Španjolskoj i Turskoj. INCENTIVE TRAVEL – U dijelu regionalnih putovanja, zemlje „nove Europe″ općenito (Češka, Slovenija, Latvija). Slijede sjevernoafričke destinacije (Tunis, Maroko – zavisno od geopolitičkog stanja), zatim Južna i Srednja Amerika te Južna Afrika u kategoriji dalekih destinacija, u manjoj mjeri Azija. NAUTIKA – Ponajprije sama Španjolska, zatim Turska, Malta, Sicilija. Prije krize, Grčka je bila ozbiljan konkurent. CITY BREAKS / INDIVIDUALNA PUTOVANJA – Svi europski gradovi i regije s dobrim zračnim vezama prema Španjolskoj, bogatom tematskom ponudom i raznolikošću smještaja.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini U sektoru procjenjuju da će prodaja biti slična onoj u 2011. godini te da će last minute buking biti još naglašeniji, tj. da će, unatoč sličnom opsegu broja putovanja, prihodi biti niži. Uz to u 2012. godini ima više „puentesa″ (dugih vikenda) kada turoperatori uvode charterske letove. Turoperatori navode kako je zanimanje za Hrvatsku stabilno, ili u porastu te da im dodatni zrakoplovni kapaciteti na redovitim letovima omogućuju bolju prodaju. Ponovni ulazak Španjolske u gospodarsku krizu utječe na spremnost stanovništva na potrošnju pa će se, kad doñe vrijeme odmora, bukirati last minute individualna putovanja, pri čemu će ključan čimbenik biti cijena. Prognoze za ovu godinu za Hrvatsku su nešto bolje nego lani, radi većeg zrakoplovnog kapaciteta. U ovom trenutku, cijene zrakoplovnih karata na izravnim letovima relativno su konkurentne u odnosu prema drugim destinacijama kao što su Turska, Grčka, Malta. U sektoru se očekuje da će buking za ljeto početi od polovine svibnja te da će pritisak biti velik kao i prošle godine.

340

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012. Veći dio Španjolaca i ove će godine provesti godišnji odmor u svojoj zemlji. Putnici koji inače idu na daleka putovanja, usmjerit će se snažnije na bliže destinacije. Cijena će biti važan čimbenik pri izboru destinacije i duljine godišnjeg odmora. Za očekivati je da će redoslijed omiljenih destinacija biti sličan onom prijašnjih godina, tj. da će najveći broj inozemnih putovanja biti u susjedne europske zemlje.

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2012. U španjolskom turističkom sektoru i dalje dominiraju četiri vodeće grupacije: Viajes El Corte Ingles, Globalia, Orizonia i Barceló. Svi veći turoperatori imaju Hrvatsku u svojim programima, a uz njih postoji i 150-tak srednjih i manjih turoperatora, specijaliziranih za razne segmente ponude te 20-tak tvrtki specijaliziranih za nautički charter. Ljetne brošure izašle su iz tiska nakon Uskrsa, a početak prodaje obilježen je „early booking″ kampanjama s popustima. Dodatna sjedala na izravnim letovima za Hrvatsku ove su godine većem broju turoperatora omogućila da uvrste Hrvatsku u ponudu, bez preuzimanja rizika charterskih letova. Takoñer, otvara se mogućnost porasta broja individualnih putovanja. Većina letova i ove godine kreće iz Barcelone, no povećala se i dostupnost iz Madrida i Bilbaoa.

Turoperatori koji u 2012. nude Hrvatsku Hrvatska će i u 2012. biti prisutna u ponudi turoperatora i turističkih agencija te nastaviti učvršćivati svoje mjesto u njihovim programima. Potražnja španjolskih turoperatora i turističkih agencija, a time i broj potencijalnih turista, u stalnom je porastu, koji izravno ovisi o raspoloživim izravnim zrakoplovnim linijama. Uvoñenje novih redovitih linija za Split pozitivno će utjecati na broj organiziranih i individualnih dolazaka i noćenja, dok će letove Spanaira preuzeti Vueling. Dakle, u 2012. očekujemo porast zrakoplovnih kapaciteta, a time i dodatni rast tržišta. Prijašnjih su godina turoperatori imali charterske letove za Hrvatsku u visokoj sezoni. Nakon uvoñenja izravnih letova ljeti, većina tih chartera je ukinuta. Charteri se postavljaju za Uskrs, praznik 1. svibnja te za vrijeme drugih praznika koji povezani s vikendom omogućuju tzv.„mostove“. Jedini samostalni charter drži turoperator Panavision, a turoperator Travel Europe (wholesaler) ima charterske letove koje komercijalizira putem različitih španjolskih turoperatora. Glavni turoperatori koji se koriste redovitim zračnim linijama i/ili zakupljuju dio chartera Traveleurope 5 ESTRELLASCLUB

www.5estrellasclub.com

PANAVISION

www.panavision-tours.es

GENERAL TOURS

www.generaltours.es

POLITOURS

www.politours.com

AVIOTEL

www.aviotel.com

MAPA TOURS

www.mapatours.com

CATAI TOURS

www.catai.es

TRANSRUTAS

www.transrutas.com

CLUB MARCO POLO

www.clubmarcopolo.es

TRAVELPLAN

www.travelplan.es

CONDOR VACACIONES

www.condor.es

www.viajescontinental.es

EUROPAMUNDO

www.europamundo.com

VIAJES CONTINENTAL TOUR MUNDIAL

IBEROJET

www.iberojet.es

VIVATOURS

www.vivatours.es

ICU

www.icu.es

www.viajeseci.es

Online portali za putovanja, letove, smještaj, rent-a-car ATRAPALO

www.atrapalo.com

JUMBOBEDS

www.jumbobeds.com

CLUB SANTA MONICA

www.clubsantamonica.com

LAST MINUTE

www.lastminute.com

COMOVIAJAR.COM

www.comoviajar.com

LOGITRAVEL

www.logitravel.com

DESPEGAR.COM VIAJES

www.despegar.com

MUCHOVIAJE.COM

www.muchoviaje.com

341

DESTINIA.COM

www.destinia.com

OCTOPUS

www.octopustravel.com

E-DREAMS

www.edreams.com

RUMBO

www.rumbo.es

EVASION VIAJES

www.viajesevasion.com

TRAVELBOX VIAJES

www.travelbox.es

FOROCIO.COM

www.forocio.com

UNSOL VIAJES

www.unsol.es

HOT DOG HOLIDAYS

www.hotdogholidays.com

VIAJAS.COM

www.viajas.com

HOTELENIA.COM

www.hotelenia.com

WELLCOMEBEDS.COM

www.welcomebeds.com

Drugi turoperatori i turističke agencije koje povremeno organiziraju specijalizirana putovanja A PASEO TRAVEL EXPERIENCE ABRAMAR

www.apaseo.net

FORTUNI VIATGES

www.fortuniviatges.com

www.abramar.com

FURITRAVEL

www.furitravel.com

AIN KAREN VIAJES

www.ainkarenviajes.es

GEOGRAPHICA

www.geographica.es

ALEA VIAJES

www,aleaocio.com

GODWANA

www.godwana.es

ALEMANY VIAJES

www.valemany.com

www.gransespais.com

ALLTRAVEL

www.alltravel.es

GRANS ESPAIS SKI & AVENTURA HOLE IN ONE

AMIGO VIAJES

www.viajesamigo.es

www.iltridaonline.com

ANDROMEDA VIAJES

www.viajesandromeda.es

AÑOS LUZ

www.aluz.com

APOLO VIAJES

www.apoloviajes.com

ILTRIDA VIATGES CENTRAL INDEPENDENTS VIATGES INSOLIT VIATGES I AVENTURA ITINERARI VIATGES

ARAC TRAVEL

www.aractravel.com

ITSASLUR VIAJES

www.itsaslur.com

ARAN BIDAIAK

www.viajes-aran.com

www.centraldeviajes.es

ARAWAK VIAJES

www.arawakviajes.com

JULIA CENTRAL DE VIAJES L4 VIAJES

ASPASIA TRAVEL

www.aspasiatravel.com

www.mueveteconventajas.com

ATENEO VIAJES

www.ateneo.es

MUEVETE CON VENTAJAS MUNDO EXPLORA

ATREVETE SOLO

www.atrevetesolo.com

NAMASTE VIAJES

www.namasteviajes.com

AVENTOUR BACARA VIAJES

www.viajesyaventura.es www.bacara-viajes.com

NUBA NUESTROS CAMINOS

www.nuba.net www.nuestroscaminos.com

BEAGLE CLUB DE VIAJES BERGA

www.viajesbeagle.com

ORIXA

www.orixa.com

www.viatgesberga.com

PACO VIAJES

www.viajespaco.com

BID TRAVEL

www.bidtravel.es

PALATINO TOURS

www.palatinotours.com

BIDASOA VIAJES

www.viajesbidasoa.com

PRESTIGIO VIAJES

www.viajesdenovios.com

BIDON 5/ARAWAK

www.bidon5.es

SELVATOURS

www.selvatours.com

BIKE SPAIN TOURS

www.bikespain.info

SIEMPRE VIAJANDO

www.siempreviajando.com

BONTUR

www.bontur.com

SKAPA-T

www.skapa-t.com

BONVIURE

www.bonviure.com

www.solterosviajeros.com

BRU & BRU

www.bru-bru.com

BRUNO PEREGRIN TOUR CAMPULIE

www.integraldeviajes.es

SOLTEROS VIAJEROS.COM STUPENDOS TRAVEL CLUB TEAM 3 VIAJES

www.campulie.com

TEMPS D'OCI

www.tempsdoci.com

CELLAR TOURS

www.cellartours.com

www.exit-tours.com

CEMO VIAJES

www.viajescemo.com

TOURIST FORUM / EXIT TOURS TOURS & WINES

CLUB DEL VIAJERO

www.clubdelviajero.com

www.pickupviatges.com

CLUB MARCO POLO

www.clubmarcopolo.es

TRAVELING PICK UP GROUP TRAVELOTECA

COLUMBUS TOURS

www.columbustours.es

TRIP ROAD

www.triproad.net

342

www.holeinone.es

www.viatgesindependents.cat www.insolitviatges.com www.viatgesitinerari.com

www.l4viajes.net

www.mundoexplora.com

www.stupendostravelclub.com www.viajesteam3.com

www.tourswines.com.es

www.traveloteca.com

CUM LAUDE VIATGES

www.viajescumlaude.com

TUAREG

www.tuaregviatges.es

DPM VIAJES

www.viajesdpm.com

TURING CERDANYA

www.golf9x2.com

DUBLIN VIAJES

www.viajes-dublin.com

www.turismo-2000.com

EDUCATRAVEL

www.educatravel.com

TURISMO Y PEREGRINACIONES TURISMUSICA VIAJES

ELIGE TU VIAJE

www.eligetuviaje.es

USSIA TOURS

www.ussiatours.com

EMPYTUR VIAJES

www.empytur.com

VIAJAR A LA CARTA

www.viajaralacarta.com

ENCLAVES DE LUJO

www.enclaves.com

www.viajesdenovios.com

EUROVACANCES VIATGES EVOLUCIÓN VIAJES

www.viatgeseurovacances.net www.evolucionviajes.com

VIAJESDENOVIOS.CO M VIATGES EUROVACANCES VIAVINUM

EXODE VIATGES

www.exode.es

VILLAS DEL MUNDO

www.villasdelmundo.com

EXPOMUNDO

www.expomundo.com

XD-TRAVEL

www.xd-travel.com

EXTRA TOURS

www.extratours.es

XTREM TRAVEL

www.xtremtravel.com

EXYRO TOURING

www.exyro.com

YPORQUENOSOLO.C OM

www.yporquenosolo.com

2000 VIAJES

www.viajes2000.com

LA SALAMANDRA

www.lasalamandra.es

7 DE SIETE

www.7desiete.com

LEPANTO VIAJES

www.ccilepanto.com

ADVANCE VIAJES CORPORATIVOS ALIATOURS VIAJES

www.advanceviajes.com

LEVANTE VIAJES

www.viajeslevante.com

www.aliatours.es

LINKS INCENTIVES

www.linksincentives.com

AMERICAN EXPRESS BARCELO BCN AMERICAN EXPRESS BARCELO MAD AMF

www.aexp.com

MACGUFFIN

www.macguffin.es

www.aexp.com

MAKWILD

www.makwild.com/contacto

www.amfprotocolo.com

MCI GROUP

www.mci-group.com

ANDROMEDA VIAJES CENTRAL AR BUSINESS TRAVEL

www.viajesandromeda.es

MEET & FORUM

www.meetandforum.com

www.arbusinesstravel.com

www.meta.org.es

ATLANTA VIAJES

www.atlanta.es

META CONSULTORÍA DE INCENT. MT GLOBAL

AUREA VIAJES

http://aureaeyc.com/viajes.html

MUNDIESPAÑA VIAJES

www.mundiespana.com

AUSVENTURA VIAJES

www.ausventura.com

MUNDIRAMA

www.mundirama.com

BAIL OUT EVENTOS

www.bailout.es

MUNDITRAVEL

www.munditravel.es

BANCAJA VIAJES

www.bancajaviajes.es

NECOTUR CONGRESOS

www.necotur.com

BARCELONA SERVICE & TOURISM BIOTOUR VIAJES

www.bst.es

NEW BUSINESS KARPA MK GROUP OASIS VIAJES

www.karpa.net

BLUE SKY SPAIN

www.blueskyspain.com

www.viajesorienta.com

BOX DE IDEAS

www.boxdeideas.com

ORIENTA VIAJES Y EVENTOS P.A.P. CONGRESOS

BOX DE IDEAS

www.boxdeideas.com

PACÍFICO MEETINGS

www.pacifico-meetings.com

BST

www.bst.es

PMI EVENTS

www.pmievents.es

C&C VIAJES CONV. CONG. COLUMBIA VIJES CENTRAL COMETA VIAJES

www.convencionesycongresos.c om www.viajescolumbia.com

POPIN

www.popingroup.com

PRESTOUR VIAJES

www.presstour-viajes.com

www.viajes-cometa.com

www.prioritysl.es

CUTTING EDGE

www.cuttingedge-events.com

PRIORITY BUSINESS AND TRAVEL PROVIAS VIAJES

CWT BUSINESS DIVISION CWT MEETINGS & EVENTS BCN

www.carlsonwagonlit.com

QUALITY TRAVEL

www.quality-travel.net

www.carlsonwagonlit.com

REMO D6

www.dseis.es

www.turismusica.com

www.viatgeseurovacances.net www.viavinum.es

MICE

www.biotour.es

www.mt-global.com

www.viajesoasis.com

www.papcongresos.es

www.viajes-provias.com

343

CWT MEETINGS & EVENTS MAD DIA D

www.carlsonwagolit.es

SAGITARIO VIAJES

www.sagitario.ws

www.diadmarketing.com

SANKARA

www.sankaraviajes.com

DIMENSION GLOBAL

www.dimension-global.com

SBD TRAVEL SERVICE

www.sbdtravel.com

DOCTAFORUM

www.doctaforum.com

SCP

www-scp-av.com

DOUBLE E

www.doublee.es

SEPRO EVENTS

www.seproevents.com

DURANTE ORGANIZATION DYNAMIC & PARTNERS

www.duranteorganization.com

SERRA VIATGES LUFTHANSA SIASA VIAJES

www.lcc-serra.com

EBENT COMUNC. INT.

www.ebent.es

www.simatravel.es

E-IMAGINA

www.e-imagina.com

SIMATRAVEL ASESSORIA VIATGES SITTIS IMS

EVENTISIMO

www.eventisimo.com

SKYLINE EVENTOS

www.skylineeventos.com

FCM TRAVEL SOLUTIONS ESPAÑA FELTOURS VIAJES

www.es.fcm.travel/spa/home.html

SOLARIS EVENTS

www.eventsolaris.com

www.feltours.com

SPAIN EVENTS

www.spainevents.com

GABINETE DE VIAJES

www.gabinetedeviajes.es

STAFF EVENTOS

www.staffeventos.com

GANTOUR VIAJES

www.gantour.com

STOP

www.stop.es

GLOBAL BUSINESS

www.globalbusiness.es

TALISMAN INCENTIVOS

www.talismangroup.es

GRASS ROOTS

www.grg.com

www.viajestavora.com

GRUPO 7 VIAJES

www.grupo7viajes.com

GRUPO ACTIVA

www.grupactiva.com

TÁVORA VIAJES Y CONGRESOS TERRA CONSULTORIA E INCENT. THINK SMART

HALLEY VIAJES

www.halley.grupoeuropa.com

TIERRA VIVA VIAJES

www.tierraviva.com

HAT TRICK

www.hat-trick.es

TILESA KENES SPAIN

www.tilesa.es

IBERIA BUSSINESS TRAVEL IMR VIATGES

www.viajesiberiabusiness.com

TOP CONGRESS

www.topcongress.es

www.imrviatges.com

TORRENS & FRIENDS

www.torrents.org

INICIATIVES CATALANS I SERVEIS INNOVADORES Y CREATIVOS INTERNATIONAL MEETINGS INTERNATIONAL TRAVEL CONSULTING IRE VIATGES

www.incatis.cat

TORRES PARDO

www.torrespardo.com

www.viajesniagara.com

TRAVEL PARTNERS

www.travelpartners.es

www.inter-meetings.com

TRAVELMED SPAIN

www.travelmedspain.com

www.itcviajes.com

UILA

www.uila.es

www.ireviajes.es

www.ultramarexpress.com

KARPA MARKETING GROUP KIVICOM

www.karpa.net

ULTRAMAR EXPRESS EVENT M. VALIANT TRAVEL&EVENTS WIN TRAVEL VIAJES

L&P TRAVEL

http://www.lptravel.info/mice.html

¿Y SI VIAJAS?

www.ysiviajas.com

EROSKI VIAJES

www.viajeseroski.es

ALMEIDA VIAJES

www.almeidaviajes.com

HALCÓN VIAJES

www.halconviajes.com

ASESTRAVEL

www.asestravel.net

IA VIAJES

www.iaviajes.com

BARCELO VIAJES

www.barceloviajes.com

IBERIA VIAJES

www.viajesiberia.com

CARLSON WAGONLIT TRAVEL CARREFOUR VIAJES

www.carlsonwagonlit.es

RACC

www.racc.es

www.carrefour.es

SERCOM VIAJES

www.gruposercom.com

COSTA ESTE DE TURISMO DESFOTUR

www.costaeste.es

STOP TRAVEL

www.stop-travel.es/

www.grupodesfotur.es

www.viajeseci.es

ECUADOR VIAJES

www.viajesecuador.net

VIAJES EL CORTE INGLÉS ZAFIRO TOURS

www.dynamic-partners.es

www.kivicom.com

www.siasa.es

www.sittis.es

www.terra-consultoria.com www.thinksmart.es

www.valianttravel.com www.wintravel.es

Grupacije turističkih agencija

344

www.zafirotours.es

A.V.A. AGC

Druge udruge turističkih agencija www.grupoava.com GEA GRUPO

www.grupogea.com

GEBTA GRUPO

www.gebta.es

AIRMET

www.alianzagruposcomerciale s.com www.grupoairmet.com

GRUPO EUROPA

www.grupoeuropa.com

ALIANZA GRUPOS COMERCIALES AVANTOURS

www.alianzagruposcomerciale s.com www.avantours.es

GRUPO STAR

www.grupostar.com

L&T

www.grupolt.com

AVASA

www.avasa.com

NS NEGOSERVICIOS

www.negoservicios.com

C.R.T.

www.crtgestion.com

OVER

www.over.es

CEUS UNION

www.union-ceus.com

PLANTOUR

www.plantour.es

CYBERAGENCIAS

www.cyberagencias.com

QUALITAS GRUPO

www.grupoqualitas.com

DESFOTUR

www.grupodesfotur.es

RET

www.gruporet.com

DIT GESTION

www.ditgestion.com

TEAM GROUP

www.group-team.com

EDENIA

www.edeniagrupo.com

UNIDA

www.unida.com

EUROPA VIAJES

www.grupoeuropa.com

Zrakoplovna povezanost Španjolske i Hrvatske u 2012. godini Dobra novost ove godine bilo je uvoñenje nove redovite izravne linije za Split iz Barcelone i Madrida. Time se dobiva i treća izravno povezana destinacija u Hrvatskoj (uz Zagreb i Dubrovnik) te se polako otvara put za proširenje ponude. Iako je riječ o ograničenom razdoblju letenja, nova linija potvrñuje povećano zanimanje za Hrvatsku kao turističku destinaciju i jako je važna za povećanje broja dolazaka i noćenja te za širenje ponude organiziranih putovanja. Još jednu novost uvela je Croatia Airlines potvrdom leta izmeñu Barcelone i Rijeke, tj. stop overa u Rijeci na letu Barcelona – Zagreb, svakog utorka od 5. lipnja do 23. listopada, čime se uvodi i četvrta hrvatska destinacija izravno povezana sa Španjolskom.

** Let Croatia Airlines Barcelona *** Povećani kapaciteti

Zagreb utorkom će imati stop over preko Rijeke

Analitičari iz sektora i same zrakoplovne kompanije predviñaju da će 2012. biti teška godina, djelomično radi povećanja troškova goriva, ali u Španjolskoj posebno radi prevelike ponude sjedala te jakog utjecaja mnogobrojnih low cost kompanija, tj. povećanja pristojbi u zračnim lukama. Bankrot Spanaira i Maleva dodatno je uzdrmao sektor, kao i stalno prisutni štrajkovi (Iberija, Air Europa), najavljene drastične mjere štednje (Air Nostrum) te početak djelovanja novih low cost kompanija (Iberia Express, Volotea). Nestanak Spanaira i Maleva nije pogodio Hrvatsku, jer je Vueling uglavnom preuzeo raspoložive slotove. Uz direktne linije te charterske letova, za dolazak u Hrvatsku koriste se i redovite linije Lufthanse, Czech Airlinesa, Austrian Airlinesa, Air Francea te redovita linija Adria Airwaysa (Barcelona–Ljubljana). Iz mnogih španjolskih gradova postoje izravni letovi umnoge talijanske destinacije, kojima se Španjolci takoñer koriste za dolazak u Hrvatsku – u prvome redu za Veneciju, ali i Milano, Anconu (Ryanair iz Madrida) i Trst (odkraja ožujka Ryanair leti iz Barcelone u Trst dva puta na tjedan te iz Valencije u Trst tri puta na tjedan, što će povećati dolaske u Istri i Kvarner).

345

Zrakoplovni charteri u sezoni 2012. U nastavku su charterski letovi u glavnoj sezoni: TRAVEL EUROPE Polazak Madrid Madrid Barcelona Bilbao

Dolazak PUY/DBV DBV/PUY PUY/DBV DBV/PUY

Datum ponedjeljkom, 28.5. – 22.10. Ponedjeljkom, 28.5. – 22.10. Ponedjeljkom, 25.6. – 3.9. Ponedjeljkom, 25.6. – 3.9.

Letovi Travel Europea bazirani su na zrakoplovima s 186 sjedala, kojima se koriste razni turoperatori. PANAVISION Polazak Bilbao Valencia

Dolazak ZAG/DBV ZAG/DBV

Datum 9.7. – 20.8.2012. 10.7. – 21.8.2012.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske na tržištu Prednosti

Prirodno i kulturno bogatstvo Uglavnom nema masovnog turizma i njegovih posljedica Dobro očuvana priroda i prikladan slogan „Mediteran kakav je nekad bio″ Mogućnost kombinacije kulturnog i odmorišnog turizma Postupan rast zanimanja hrvatskih agencija za španjolsko tržište (veće zanimanje – veća ponuda) Sigurna, zanimljiva, nova destinacija Budi znatiželju zbog „tajanstvenosti″ destinacije, ali i dobrih iskustava turista koji su posjetili Hrvatsku

Ograničenja

I dalje je Dubrovnik najpoznatija destinacija u Hrvatskoj Ograničene zrakoplovne veze sa Španjolskom (pogotovo utječe na segment MICE) Ograničene zrakoplovne veze iz Madrida – visoke cijene zrakoplovnih karata Nedovoljan i skup hotelski smještaj Relativno visoke cijene općenito (npr. u usporedbi s Turskom) Ograničena željeznička infrastruktura, gužve na cestama na vrhuncu sezone Masovni turizam od druge polovice srpnja do kraja kolovoza, pogotovo u starim gradskim jezgrama (Dubrovniku, Splitu itd.) Ograničeno poznavanje specifičnih atrakcija: kulturnih dogañaja, mogućnosti aktivnog odmora, bogate gastronomske i enološke ponude itd. I dalje ograničen broj osoba u turističkom sektoru koje govore španjolski jezik Nedostatak informacija na španjolskom jeziku, pogotovo na internetu Relativno ograničeno zanimanje hrvatskih subjekata za španjolsko tržište kao novo emitivno tržište, radi orijentacije prema klasičnim emitivnim zemljama (Njemačka, Austrija itd.)

Mogućnosti Porast zanimanja za putovanja u zemlje „nove Europe″, zanimanje za otkrivanje novih zemalja i kultura Nove zračne destinacije otvaraju mogućnost daljnjeg razvoja organiziranog prometa, uključujući razvoj nautičkog turizma i specijaliziranih putovanja

346

Pojačane zrakoplovne linije otvaraju mogućnost rasta putovanja individualaca u vlastitom aranžmanu Daljnja ulaganja zrakoplovnih kompanija u destinaciju stvaraju podlogu za rast i MICE segmenta,ako se postignu odgovarajući rezultati poslovanja Španjolski turoperatori aktivni su na južnoameričkome tržištu – njihova promidžbena djelatnost utječe na povećanje broja dolazaka turista iz Brazila, Argentine, Čilea, Kolumbije Usmena preporuka destinacije onih koji su posjetili Hrvatsku u organiziranim kružnim putovanjima, na krstarenju ili u vlastitom aranžmanu vrlo je djelotvorna Opasnosti

Gospodarska kriza osjeća se u zemlji, kao i pad potrošnje u svim segmentima Čimbenik „cijene″važniji je od izbora destinacije Izrazito snažno konkurentsko okružje Uvoñenje novih linija (za Split) i povećanje kapaciteta za postojeće linije (Zagreb i Dubrovnik) u kriznoj godini moglo bi uzrokovati negativne poslovne rezultate i time utjecati na odluku da se one zadrže i iduće godine U kriznoj godini turoperatori nisu spremni preuzimati rizike niti ulagati u nove programe Poteškoće nalaženja smještaja za individualace koji putuju u vlastitom aranžmanu, za boravak kraći od 3 noći

Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2012. godini Hrvatska će i u 2012. biti atraktivna i tražena destinacija. Sve je veća potražnja španjolskih turoperatora i putničkih agencija, a time i broj potencijalnih turista. Veliko je i zanimanje medija te očekujemo mnogobrojne reportaže o Hrvatskoj u sljedećim mjesecima, što će zasigurno dati potporu prodaji za glavnu sezonu. Uvoñenjem redovitih zrakoplovnih linija već od kraja ožujka, otvara se mogućnost povećanja broja individualnih putovanja. Vjerujemo da bi ove godine, unatoč teškom gospodarskom stanju, rast s tržišta mogao biti i dvoznamenkast, ako se zadrže relativno konkurentne cijene zrakoplovnih karata te ako ne bude daljnjih negativnih preokreta u gospodarstvu. Iako je većina letova i dalje usmjerena na Dubrovnik, vjerujemo da će se povećani broj dolazaka primijetiti u cijeloj zemlji, a ne samo u Dalmaciji. Vidljivo je i povećanje zanimanja za Istru, gdje će turisti nastaviti dolaziti preko Venecije. Broj dolazaka na Kvarner te u kontinentalnu Hrvatsku mogao bi blago porasti, radi povećanog zanimanja za destinaciju općenito.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini Vjerujemo da će u 2012. godina porasti broj individualnih putovanja, no i dalje će prevladavati organizirana putovanja.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Zastupljenost Hrvatske u programima turoperatora slična je prošlogodišnjoj, no raznolikost ponude je veća. Uglavnom se nude različite vrste kružnih putovanja, fly&drive, krstarenja, aktivni odmor. Uvoñenje dodatnih redovitih linija omogućilo je specijaliziranim agencijama organiziranje skupnih putovanja u Hrvatsku u predsezoni i posezoni, a vjerujemo da će postupnorasti i incentive putovanja.

Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2012. godini Kao što je istaknuto, turoperatori očekuju broj putnika sličan prošlogodišnjem, no manji prihod. Iberojet je za 2012. zadržao sličan kapacitet u Hrvatskoj kao i tijekom 2011. godine. Politours je zadržao slične kapacitete, no vjeruje da će ostvariti nešto manju prodaju nego prošle godine. Iz Madrida i Barcelone imaju programe na izravnim letovima, ali su zadržali ponude charterskih letova za „puentes″ iz raznih španjolskih gradova. 347

Panavision zadržava slične kapacitete kao i prije. Održava se charterska linija iz Bilbaoa (preko Valencije), unatoč povećanim redovitim zrakoplovnim kapacitetima iz toga grada. Condor Vacaciones predviña porast prodaje za Hrvatsku do 20%. Viaje El Corte Ingles/Tourmundial u posljednje je tri godine udvostručio prodaju za Hrvatsku te nastavlja ulagati i drži Hrvatsku kao cjelogodišnju destinaciju. Travelplan, Transrutas i Mapatours očekuju povećanje od oko 20% u odnosu prema 2011. godini. Autobuseri u 2012. godini Glavni španjolski autobuseri ne nude putovanja u Hrvatsku.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Potrošnja za putovanja ovisit će o gospodarskome stanje. U Španjolskoj je sve više prihvaćeno mišljenje da su putovanja i godišnji odmor dio „redovitih troškova″, a ne luksuz te je za očekivati da će tako i ostati. S druge strane, ponovna recesija u zemlji, povezana s drastičnim mjerama štednje vlade, koje ne daju prostor za rast gospodarstva, čine bilo kakve prognoze emitivnih turističkih kretanja nepredvidivima.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini Ako se stanje na sjeveru Afrike stabilizira, moguć je porast putovanja u tu regiju. Turska je i dalje poželjna destinacija, radi odličnog omjera cijene i usluge te mnogihizravnih letova. Bliže europske destinacije – Francuska, Velika Britanija, Portugal, Andora, Italija te zemlje „nove Europe“ tradicionalna su tržišta za city break, sudjelovanja na festivalima i drugim manifestacijama, te kružna putovanja u organiziranomi u individualnom prometu. Karibi te daleke destinacije imajustalne posjetitelje. Hrvatska je meñu ljetnim destinacijama, sa sve boljim zrakoplovnim vezama, ali i relativno visokim cijenama.

Prognoze organizatora putovanja za 2013. godinu Ako se poboljša gospodarsko stanje i ako se zadrži relativno dobra povezanost zrakoplovima, možemo očekivati daljnji rast prometa iz Španjolske. Last minute booking će vjerojatno i dalje biti dominantan. Segment krstarenja će i dalje rasti, radi dobrog odnosa cijene i kvalitete te „zatvorene cijene″. Rast će i prodaja aranžmana putem interneta.

TURISTIČKA SEZONA 2013.– HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2013. godini Ovisno o mnogim spomenutim čimbenicima, uz umjereni optimizam možemo očekivati porast broja dolazaka i noćenja. Najvažnije je zadržati konkurentnost ponude, razumnim cijenama, uz uvoñenje novih zrakoplovnih linija i poboljšanje postojećih.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Za očekivati je da će pozitivna iskustva srednjih i specijaliziranih agencija, a pogotovo incentive agencija, u kombinaciji s novim zrakoplovnim rotacijama i destinacijama u Hrvatskoj pridonijeti uvoñenju Hrvatske u programe novih turoperatora.

Mjere koje bi u 2013. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja 348

Povećati ponudu hotelskih kapaciteta više kvalitete (4* i 5*) Cijene zadržati na konkurentnoj razini Nastaviti dogradnju infrastrukture

Povećati broj izravnih zrakoplovnih linija te duljinu sezone leta Povećati broj zrakoplovnih destinacija u Hrvatskoj Osigurati izletničku ponudu na španjolskom jeziku Osigurati dovoljno informacija o Hrvatskoj na španjolskom jeziku Nastaviti promidžbu Hrvatske u medijima kao atraktivne i sigurne destinacije Proširiti i uvesti različitu ponudu organiziranih putovanja u Hrvatskoj po segmentima i regijama, kako bi se privukli onituristi koji sami organiziraju putovanja.

Ako redoviti letovi Vuelinga, Iberije, Croatia Airlinesa, EasyJeta te Air Nostruma ove godine daju dobre financijske rezultate, možemo očekivati da će se broj rotacija u 2013. povećati, tj. da će se u Hrvatskoj uvesti nove destinacije.

349

PORTUGAL

OPĆE INFORMACIJE O TRŽIŠTU Službeni naziv: Republika Portugal Glavni grad: Lisabon, 545245 stanovnika Političko ureñenje: parlamentarna republika Predsjednik države: Aníbal Cavaco Silva (od 9. ožujka 2006.) Predsjednik vlade: Pedro Passos Coelho (od 21. lipnja 2011.; Socijaldemokratska stranka) Površina: kontinentalni dio 91951 km², dva arhipelaga u Atlantskom oceanu:MadeiraiAzori s 440 km² Uprava: 18 županija i 2 autonomne pokrajine – Azori i Madeira Portugal ima 11 317 192 stanovnika (podatak iz 2011.).

Razvoj portugalskog turizma u Hrvatskoj 1999. – 2011. Portugalsko tržište bilo je u porastu do 2009. godine, kada je zabilježen pad zbog damping cijena aranžmana za Karibe.

Profil portugalskoga gosta Na temelju kontakata s turoperatorima na tržištu doznajemo da je prosječan gost za Hrvatsku u dobi od 30 do 60 godina, srednje-više i visoke kupovne moći, želi putovati organizirano, kako bi uživao u plažama i kulturnoj baštini, uz dobru gastronomiju. Uglavnom putuju u parovima, bez djece, žele upoznati destinaciju. Inače, omiljene destinaciju u inozemstvu su im bivše kolonije i Karibi, Europa je tražena za kružna autobusna putovanja i city break. Kružna brodska putovanja takoñer su u porastu. Traže informaciju na portugalskom jeziku, no ako ih nema prihvaćaju španjolski jezik (radije nego engleski).

350

Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj od 1999. do 2011. PORTUGAL 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

1799 4291 5892 6690 9616 14646 18697 26010 29532 32454 26087 28171 29319

Dolasci indeks 1999.=100 100 239 239 137 328 114 372 144 535 152 814 128 1039 139 1446 114 1642 110 1804 80 1450 108 1566 104 1630

5113 12138 19879 14307 19598 27605 38173 51165 62315 76400 58214 70060 61541

Noćenja indeks 1999.=100 100 237 237 164 389 72 279 137 383 141 540 138 747 134 1001 122 1219 123 1494 76 1139 120 1370 88 1204

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

DOLASI I NOĆENJA PORTUGALSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1999.-2011. 90.000 80.000 70.000 60.000 50.000 40.000

Dolasci Noćenja

30.000 20.000 10.000 0

351

DOLASCI PORTUGALSKIH TURISTA PO MJESECIMA 12000 10000 2004.

8000 6000

2005. 2006. 2007.

4000

2008. 2009.

2000 0

2010. 2011.

Dolasci i noćenja Portugalaca po županijama u 2011. godini

Organizirana putovanja u 2011. godini U Portugalu djeluje 20-tak većih turoperatora, koji programe prodaju putem mreže od oko 1600 turističkih agencija. Meñu njima postoji relativno dobra suradnja i koordinacija te imaju običaj raditi monografska izdanja brošura. Svi su uglavnom aktivni na brazilskom tržištu.

352

TAP već pet godina za redom cijelu godinu ima letove iz Lisabona u Zagreb, koji su ljeti izravni, a ostali dio godine leti se preko Bologne. Turoperatori se ljeti koriste charterskim letovima + land aranžmanima TravelEurope i do sada nitko nije pokrenuo vlastite charterske letove. Omjer organiziranih putovanja u odnosu prema individualnim je u Portugalu oko 90% u korist organiziranih.U većini programa putovanja Hrvatska se pojavljuje skupa sa Slovenijom, ali se sve više nudi i u kombinaciji s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Uglavnom se nude kružna autobusna putovanja, „sun&beach″ i „fly&drive″.

Turoperatori s programima za Hrvatsku u 2011. godini ABREU PORTUGAL ENTREMARES LUSANOVA MUNDO VIP NORTRAVEL TAPTOURS TEMPO VIAGENS TOP ATLÁNTICO TRAVELPLAN VIAJAR TOURS SOLTROPICO

www.abreu.pt www.entremares.pt www.lusanova.pt www.esoperadores.com www.nortravel.pt www.tap.pt www.viagenstempo.com www.topatlantico.com www.travelplan.pt www.viajartours.pt www.soltropico.pt

Glavne grupe turističkih agencija u Portugalu imaju mogućnost raditi vlastite programeza skupine i za individualce: ABREU PORTUGAL ALMEIDA VIAGENS ASALGARVE BEST TRAVEL EL CORTE INGLES GEOTOUR HALCON VIAJES TOP ATLÁNTICO

www.abreu.pt www.almeidaviagens.com www.asalgarve.com www.besttravel.pt www.viagenselcorteingles.pt www.geotour.com www.halcon.pt www.topatlantico.com

Procjena hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prema informacijama turoperatora, gosti u Hrvatskoj najviše cijene čisto i bistro more, ljepotu obale i otoka, plaže i nautičku ponudu, prirodno i kulturno bogatstvo, Dubrovnik kao grad-spomenik, kulturu i povijest, ugodnu klimu, novitet destinacije, gastronomiju. Kao nedostaci navode se ograničen hotelski smještaj, relativno visoke cijene, gužve u kolovozu, ograničene zrakoplovne veze, nedostatak informacija na portugalskom jeziku.

Turoperatori koji imaju Hrvatsku u programima za 2012. godinu Glavni turoperatori s alotmanima na TAP-om letu i sjedalima na charterima TravelEurope su Abreu, Entremares, Nortravel i Soltropico. Ostali kombiniraju spomenute letove s redovitim linijama LH itd. ABREU PORTUGAL ACP VIAGENS CLUB VIAJAR TOURS ENTREMARES

www.abreu.pt www.acp-viagens.pt www.viajartours.pt www.entremares.pt

353

LUSANOVA

www.lusanova.pt

MIL DESTINOS

www.mildestinos.com

MONDEGO VIGENS

www.viagensmondego.com

MUNDO VIP NORTRAVEL

www.esoperadores.com www.nortravel.pt

NOVAS IDEIAS

www.novasideias.pt

ROTAS DO VENTO

www.rotasdovento.com

SOLTROPICO

www.soltropico.pt

TAPTOURS

www.tap.pt

TEMPO VIAGENS

www.viagenstempo.com

TERRA BRASIL

www.terrabrasil.pt

TOP ATLÁNTICO TRAVELPLAN

www.topatlantico.com www.travelplan.pt

TRAVELERS

www.travelersoperadorturistico.pt

VEFA TRAVEL

www.vefatravel.pt

VIAJAR TOURS VIMATUR

www.viajartours.pt www.vimatur.com

Hrvatsku još nemaju u programima: SOL FERIAS INTERPASS SONHANDO TERRA A VISTA TRAVELERS SAGA VIAGENS

www.solferias.pt www.interpass.pt www.sonhando.pt www.terranostra.pt www.travelersoperadorturistico.pt www.sagatravel.pt

Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2012. godinu U ovoj godini, s obzirom na gospodarsku krizu u Portugalu, očekuje se da će se tržište održati na sličnim rezultatima kao i lani, uz mogući blagi rast prometa. Zrakoplovna povezanost je ključni čimbenik rasta i proširenja ponude te se nadamo da će TAP ponovno uvesti izravne letove iz Lisabona u Dubrovnik, koji su ove godine ukinuti. Ipak, tržište se može održati i eventualno umjereno rasti na temelju charterskih letova TravelEuropea. Za razliku od Španjolaca, koji za vrijeme boravka u Hrvatskojžele upoznati destinaciju, Portugalci žele godišnji odmor provesti na plaži te otići na izlet ili kratko kružno putovanje.Ograničeni izravni letovi nisu idealna podloga za kombinaciju takvih programa, zato je trenutačni proizvod donekle ograničen. U Portugalu se Hrvatska pojavljuje kao nova destinacija s mogućnosti za rast i učvršćenje na tržištu kao „stalna destinacija″ u dijelu organiziranih putovanja. Ne treba nikako zanemariti da se i portugalski turoperatori okreću Južnoj Americi (pritom izrazito Brazilu) kao tržištu koje im može nadoknaditi pad prodaje u vlastitim zemljama. Stoga, možemo očekivati rast s tih tržišta, putem portugalskih turoperatora.

354

Zračna povezanost 2012. godine

VOOS DE PORTUGAL PARA CROÁCIA 2012

www.flytap.com DATAS

LISBOA - ZAGREB

Todo o ano

Terça-Feira - Quinta-Feira - Domingo 09:05h - 14:40h / 08:00h - 13:30h

DATAS

ZAGREB - LISBOA

Todo o ano

Terça-Feira - Quinta-Feira - Domingo 14:15h - 17:55h

DATAS De Junho a Outubro De 14 Junho a Outubro De Junho a Outubro

LISBOA - ZAGREB Terça-Feira 07:55h - 12:00h Quinta-Feira - Sábado 15:40h - 19:45h (Os horários variam consoante o dia) Domingo 09:15h - 13:20h

DATAS De Junho a Outubro

ZAGREB - LISBOA Terça-Feira - Quinta-Feira - Sábado - Domingo 20:30h - 22:55h

Durante grande parte do ano os voos de Lisboa para Zagreb efectuam uma paragem em Bolonha, Itália. De Junho a Outubro os voos são directos e sem qualquer paragem.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Procjene su nepredvidive, zbog problematičnoga gospodarskog stanja u zemlji.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini Portugalci uglavnom putuju u Europu te u bivše kolonije, što će i još neko vrijeme ostati dominantan trend.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Može se očekivati da će pozitivna iskustva turoperatora, sve veća prisutnost Hrvatske u medijima te aktivnosti Hrvatske turističke zajednice navesti nove poslovne subjekte da uključe Hrvatsku u svoje programe za 2013. godinu.

Mjere koje bi u 2013. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja

Nastaviti promidžbu destinacije putem medija Nastaviti izobrazbu agenata Nastaviti studijska putovanja u Hrvatsku radi boljeg upoznavanja destinacije i kontakta s turoperatorima Cijene zadržati na prihvatljivoj razini Nastaviti ulagati u infrastrukturu Povećati broj izravnih zrakoplovnih linija te duljinu sezone leta

355

ŠVICARSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje: federativna republika Površina: 41285 km

Najveći gradovi: Zürich Ženeva Basel Lausanne Bern

382906 stanovnika 191237 stanovnika 169019 stanovnika 125885 stanovnika 123466 stanovnika

Nacionalni praznik: 1. kolovoza

OPĆA GOSPODARSKA OBILJEŽJA Valuta: 1 CHF = 100 rapa BDP u 2008: 437 milijardi CHF BDP stopa rasta 2010.: 2,7% Izvoz 2010.: 193,3 milijarde CHF Uvoz 2010.: 173,7 milijarde CHF Švicarsko je gospodarstvo jedno od najstabilnijih u svijetu. Prema BDP-u Švicarska je na 19. mjestu u svijetu, a kada se računa BDP po stanovniku, čak na 4. mjestu.Švicarska je zemlja visoko razvijene industrije, koja je ujedno i nositelj snažnog izvoza. Predvode je stalno u porastu kemijska i farmaceutska industrija te elektronika i elektrotehnika, metaloprerañivačka industrija, strojogradnja, proizvodnja vozila i precizna mehanika. Gospodarsku snagu Švicarske čini i snažan sektor usluga (60% BDP-a), posebice sektor financijskih usluga, koji sam stvara 11% švicarskog BDP-a.

356

BDP ─ aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine Švicarsko gospodarstvo je u 2011. godini poraslo i to najviše u četvrtom tromjesečju. Bruto domaći proizvod je u usporedbi s godinom prije u istom razdoblju porastao za 1,3%.Veliku ulogu u porastu BDP-a imala je domaća potražnja.

Izvor: Secco

BDP po stanovniku Bruto domaći proizvod po stanovniku iznosi 67 560 CHF.

Postotak nezaposlenosti u 2011. godini, aktualno stanje u 2012. Prema podacima Državnog ureda za gospodarstvo – SECCO, u ožujku 2012. zabilježene su 126 392 nezaposlene osobe, što je za 8513 osoba manje nego u veljači 2011. Time se postotak nezaposlenosti u ožujku smanjio za 5,1%.

357

Izvor: SECCO

Prosječna plaća – aktualni podaci U Švicarskoj ne postoji jedinstvena prosječna plaća, nego se prosjek izračunava za svaki pojedini sektor rada.

Prosječne plaće s obzirom na sektore rada Bruto prihod godišnje (1) od zaposlenih osoba prema radnom statusu, zanimanju (2), postotku zaposlenosti i spolu Privater Sektor

TA 1_ Sp Wirtschaftszweige (NOGA08)

Quantil 10 %

Quantil 25 %

Quantil 50 %

P10

Q2, Median

Quantil 75 % Q3

Schweiz 2010 Quantil 90 %

P90

TOTAL

3 928

4 694

5 928

7 786

10 800

Forstwirtsch aft

3 825

4 333

4 857

5 585

6 348

543 5-9

SEKTOR 2 PRODUKTION

4 323

5 092

6 048

7 478

9 696

Bergbau, Gewinnung v. Steinen u. Erden Verarbeitendes Gewerbe/Herst. v. Waren Herst. v. Nahrungsmitteln; Getränkeherst. Tabakvera rbeitung Herst. v. Textilien u. Bekleidung

4 903

5 529

6 099

6 943

8 514

4 190

5 019

6 157

7 807

10 183

3 716

4 334

5 269

6 523

8 250

5 068

6 220

8 342

11 048

15 615

3 040

3 797

4 877

6 206

8 486

Herst. v. Holzwaren u. Papier; Druckerzeugnisse Kokerei; Herst. v. chemischen Erz.

4 192

4 952

5 833

6 944

8 558

4 895

5 890

7 236

8 992

11 480

Herst. v. pharmazeutischen Erzeugnissen

5 311

6 960

8 941

12 141

16 280

1033 1011 12 1315 1618 1920 21

358

2223 2425 26 27 28 2930 3133 35 3639 4143 4596 4547 4546 47 4953 4952 53 5556 5863 5860 61 6263 6466 64, 66 65 68 6975 6971 72 7375 7782 77, 7982

Herst. v. Gummi- u. Kunststoffwaren Metallerzeugung; Herst. v. Metallerzeugnissen Herst. v. Datenverarbeitungsge., elektron. u. opt. Erz.; Uhren Herst. v. elektrischen Ausrüstungen Maschinenbau Fahrzeugbau

4 257

4 952

5 775

6 921

8 797

4 201

4 888

5 788

6 933

8 613

4 264

5 100

6 446

8 304

10 678

3 934 4 756 4 251

5 059 5 571 4 851

6 485 6 692 5 754

8 258 8 125 7 016

10 803 10 095 8 814

Herst. v. Möbeln u. v. sonst. Waren; Rep. u. Install. Maschinen Energieversorgung Wasserversorgung; Abwasser- u. Abfallentsorgung Baugewerbe

4 136

4 878

5 851

7 277

9 421

5 434 4 025

6 479 4 589

7 696 5 406

9 489 6 736

11 995 8 747

4 600

5 177

5 848

6 707

8 075

SEKTOR 3 DIENSTLEISTUNGEN

3 800

4 494

5 830

8 000

11 417

Handel; Instandhaltung u. Rep. von Motorfahrz. Grosshandel; Handel u. Rep. v. Motorfahrz. Detailhandel Verkehr u. Lagerei Landverkehr; Schifffahrt; Luftfahrt; Lagerei Post-, Kurier- u. Expressdienste Gastgewerbe/Beherbergung u. Gastronomie Information und Kommunikation

3 824

4 293

5 195

6 952

10 000

4 160

4 902

6 183

8 465

12 365

3 673 3 872

4 078 4 565

4 605 5 471

5 665 6 790

7 511 8 718

3 985

4 633

5 533

6 829

8 756

3 380 3 258

3 650 3 611

[4 147] 4 106

5 690 4 810

7 682 5 937

5 000

6 283

8 133

10 501

13 298

Verlagswesen; audiovisuelle Medien; Rundfunk Telekommunikation Informationstechnologie u. Informationsdienstl. Finanz- u. Versicherungsdienstleistungen Finanzdienstl.; mit Finanz- u. Versicherungsdienstl. verb. Tätigk. Versicherungen Grundstücks- und Wohnungswesen Freiberufliche, wissenschaftliche und technische Dienstl. Freiberufliche u. technische Dienstl. Forschung u. Entwicklung Sonst. freiberufl., wiss. u. techn. Tätigk. Sonst. wirtschaftliche Dienstleistungen Sonst. wirtschaftliche Dienstl. (ohne 78)

4 433

5 634

7 292

9 284

11 614

5 384 5 151

6 546 6 531

8 527 8 445

11 000 10 818

13 282 13 937

5 150

6 500

8 794

12 186

17 778

5 317

6 818

9 331

12 974

19 332

4 894 4 313

5 932 5 165

7 653 6 500

10 344 8 419

13 883 11 229

4 610

5 707

7 323

10 081

14 799

4 705

5 797

7 410

10 231

15 094

5 450 3 984

6 779 4 923

8 522 6 230

11 828 8 203

16 602 11 267

3 319

4 083

5 000

6 214

7 975

3 271

4 000

4 900

6 084

7 583

359

78 85 8688 9093 9496 9495 96

Vermittlung u. Überlassung v. Arbeitskräften Erziehung und Unterricht Gesundheits- u. Sozialwesen

4 122

4 875

5 980

7 927

11 917

4 121 4 193

5 389 4 876

7 168 5 949

9 326 7 257

11 788 8 811

Kunst, Unterhaltung und Erholung

3 600

4 411

5 737

7 529

10 180

Erbringung v. sonst. Dienstleistungen Interessenvertretungen, relig. Verein.; Rep. v. Gebrauchsgütern Sonst. persönliche Dienstleistungen

3 238

3 857

5 571

7 838

10 476

4 406

5 518

7 028

9 084

11 790

3 059

3 256

3 698

4 372

5 565

Standardisierter Monatslohn:

Vollzeitäquivalent basierend auf 4 1/3 Wochen à 40 Arbeitsstunden.

Zentralwert (Median) und andere Quantile:

Der Zentralwert oder Median ist der Wert, welcher die berücksichtigte Gesamtheit, nach zunehmender Lohnhöhe geordnet, in zwei gleich grosse Gruppen teilt: Für die eine Hälfte (50%) der Arbeitsstellen liegt der standardisierte Lohn über, für die andere Hälfte dagegen unter diesem Wert. Die Quartile (Q1, Q2, Q3) und die Perzentile (P1, …P10, …P90, …P99) unterteilen die berücksichtigte Gesamtheit in vier resp. hundert gleich grosse Gruppen.

Lohnkomponent en:

Zeichenerklärung:

Bruttolohn im Monat Oktober (inkl. Arbeitnehmerbeiträge an die Sozialversicherung, Naturalleistungen, regelmässig ausbezahlte Prämien-, Umsatzoder Provisionsanteile), Entschädigung für Schicht-, Nacht- und Sonntagsarbeit, 1/12 vom 13. Monatslohn und 1/12 von den jährlichen Sonderzahlungen. Nicht berücksichtigt werden die Familienzulagen und die Kinderzulagen. « - » keine Daten vorhanden; « * » zu wenig Daten; « [ ] » Variationskoeffizient grösser als 5%

Quelle: Bundesamt für Statistik, Schweizerische Lohnstrukturerhebung Auskunft: Sektion Löhne und Arbeitsbedingungen, 032 713 64 29, lohn@bfs.admin.ch © BFS - Statistisches Lexikon der Schweiz

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2011. godini iznosila je –0,7%. Izvor: BFS

Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend Vanjskotrgovinska bilanca bilježi dobit od 19,6 milijardi CHF, što je ušvicarskoj povijesti druga po redu najveća zabilježena dobit. Upitno je hoće li se to nastaviti, s obzirom na jaki franak.

360

Stanovništvo (po dobi, po spolu)

Broj stanovnika: Od toga stranaca: Žensko stanovništvo: Muško stanovništvo:

7785806 1714000 3955200 3830600

Gustoća naseljenosti: 189 stanovnika po m

Vjerska pripadnost

Rimokatolici Evangelisti Ostalo

41% 40% 19%

Dob

0-19 godina: 20-39 godina: 40-64 godine: 65-79 godina: 80 godina i stariji:

1636100 2074200 2766800 937100 371600

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU

Stručni turistički časopisi Schweizer Touristik (26 x god.) Travel Inside (50 x god.)

Naklada 10901 10664

Dnevne novine –na njemačkome jeziku 20 Minuten (pon – pet) Basler Zeitung (pon – sub) Berner Zeitung (pon – sub) Blick (pon – sub) Blick am Abend(pon – pet) Der Bund (pon – pet) Neue Luzerner Zeitung (pon – sub) Neue Züricher Zeitung (pon – sub) St. Galler Tagblatt (pon – sub) Tages Anzeiger (pon – sub) Mittelland Zeitung (pon – sub)

Naklada 329424 100763 165700 275275 210692 58117 134526 146729 108004 236229 190098

Dnevne novine – na francuskome jeziku Le Matin (pon – ned) 24heurs (pon – sub) Tribune de Genève (pon – pet)

Naklada 69350 86153 62003

Dnevne novine – na talijanskome jeziku Corriere del Ticino La Regione Ticino Giornale del Popolo

Naklada 37142 32555 16497

361

Tjednik Sonntags Blick (ned) Sonntags Zeitung (ned) NZZ am Sonntag (ned) Coop Zeitung Migros Magazin K-Tipp Beobachter

Naklada 297295 203087 126371 1529169 1549788 261411 310173

ČASOPISI

Naklada

Tjedni na njemačkome jeziku Schweizer Familie (čet) Schweizer Illustrierte (pon)

Naklada 165064 255777

Tjedni na francuskome jeziku Lillustré (sri)

Naklada 94376

Mjesečni na njemačkome jeziku Reise Blick (8 x god.)

Naklada 262200

Mjesečni na talijanskome jeziku Illustrazione Ticinese

Naklada 130465

Lifestyle Annabelle Lounge & Lounge Men Trend Magazine (n) Femina (f) 30 Degres (n/f) Paris Match Suisse

Naklada 70214 45000 40000 194116 150000 50000

TV Nacionalna TV Schweizer Fernsehen DRS SF1 SF2 3+ Télevisione Suisse Romande TSR1 Televisione svizzera di lingua italiana TSI1 Regionalne TV Canal 9 Canal Alpha Canal Nord Vaudois ICI TV Leman Bleu Television

362

Gledanost

72%

50% 55%

Tele Basel Tele Bärn Tele M1 Tele Ostschweiz Tele Tell Tele Ticino Tele Top Tele Züri TV Region Lausannoise RADIO DRS (D) La Première (F) Rete Uno (I)

Slušanost 2 000 000 41% 50%

TELETEXT SWISS TXT WEB www.blick.ch www.search.ch www.ricardo.ch www.bluemail.ch www.tillate.ch www.comparis.ch www.autoscout.ch www.romanie.ch www.lematin.ch www.30degree.ch www.ebookers.ch www.nzz.ch

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Broj stanovnika koji su u 2011. godini otputovali na odmor U 2010. godini 85,5% stanovnika Švicarske ostvarilo je barem jedno putovanje s noćenjem. Po osobi, prosječan broj putovanja u 2010. godini iznosio je 2,6. Najveći porast broja putovanja zabilježen je kod osoba izmeñu 25 i 44 godine – čak tri putovanja, dok su osobe starije od 65 godina putovale prosječno samo 1,7 puta, što je u odnosu prema prošloj godini znatno manje.

363

Broj ostvarenih putovanja tijekom godine

Izvor: BFS

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvu ili u vlastitoj zemlji U 2010. godini zabilježeno je 6,6 milijuna putovanja u Švicarskoj, što je gotovo jednako kao i prošle godine. U inozemstvo je putovalo 10 milijuna stanovnika, najviše u Njemačku, Austriju, Francusku i Italiju.

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. godini Najveći broj putovanja Švicaraca u inozemstvo bilježe Njemačka, Austrija, Italija i Francuska. S obzirom na to da Švicarska graniči s tim najomiljenijim destinacijama, rezultati su razumljivi. No, omiljene destinacije iz godine u godinu bilježe lagani pad. Zbog jakog franka, veliki broj turista odlučuje se za dalje destinacije kao što su SAD, Azija, ali i Hrvatska, Španjolska, Portugal i ostale destinacije.

364

Komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija Komparativne prednosti spomenutih najomiljenijih destinacija su geografska blizina, dobro poznavanje destinacije te zajednički jezik, zbog kojeg se Švicarci u tim zemljama osjećaju „kao kod kuće″. Omiljene destinacije takoñer posjeduju bogatu kulturnu baštinu i prirodne ljepote te pružaju široku ponudu dodatnih aktivnosti. S obzirom na to da je riječ o zemljama koje su u eurozoni, osjetno su skuplje od zemalja izvan eurozone, no kako je franak jak, Švicarcima u odabiru destinacije taj čimbenik ima nešto manju ulogu.

Koju vrstu prijevoza Švicarci najradije biraju

Koji su način organiziranja odmora i bukiranja Švicarci birali u 2011. pri odlasku na godišnji odmor Prema procjenama, internet je i dalje na prvome mjestu u donošenju odluke o odabiru destinacije, slijede preporuke prijatelja, katalozi, oglasi i ostalo. U Švicarskoj se 94% stanovništva koristi internetom, tako da je sve više zastupljen i pri rezerviranju odmora.

Preferencije švicarskih turista s obzirom na vrstu smještaja Kad putuju u inozemstvo, Švicarci najviše traže hotelski smještaj. 365

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja U 2010. godini zabilježeno je više od 10 milijuna putovanja sa svrhom odmora.

Prosječni proračun i potrošnja na putovanju Prosječna potrošnja u zemlji u 2010. godini iznosila je 151 CHF, a u inozemstvu 174 CHF po osobi i danu.

366

Opći pregled organizatora putovanja na tržištu Aaretal Reisen AG Abyss Scuba Divers SA Accotravel AG ACS Reisen AG ACS Sportreisen Basel AD Gentes Africa Design Travel African Collection Tours GmbH African TrailsTravelhouse Agrar Reisen Air Marin Airpass Services Switzerland AG Albertsen Voyages Alfa Reisen GmbH All Travel SA Alpha Reisen AG Alpin Travel GmbH Altstadt Reisen AG Amber Touristik AG Amin Travel & Business Organization Arabica Orient Reisen Arcatour AG Argo Holiday Asiatik L'atelier du Voyage Backgroud Tours Balkan Holidays AG Baumeler AG Benitez Reisen AG Bentour Swiss AG

www.aaretal-reisen.ch www.abyssworld.com www.accotravel.ch www.acs-travel.ch www.acsbs.ch www.ad-gentes.ch www.africadesigntravel.ch www.african-collection.ch www.africantrails.ch www.agrar-reisen.ch www.airmarin.com www.airpass.ch www.albertsen.ch www.alfareisen.ch www.alltravel.ch www.alphagolf.ch www.alpintravel.ch www.altstadtreisen.ch www.ambertouristik.ch www.amin-travel.ch www.arabica-orientreisen.ch www.arcatour.ch www.planete-bleue.ch www.asiatik.ch www.atelierduvoyage.ch www.background.ch www.balkan-holidays.ch www.baumeler.ch www.benitez.ch www.bentour.ch 367

Bicycle Holidays Bike Adventure Tours Bischofberger Info Reisen AG Bluvoyages SA Boomerang Reisen Brasa Reisen Brasil Reisen Brazilian Swiss Tours Byzance Travel & Tours SA Camperworld Reisen AG Canadian Tours Caribtours - Travelhouse Chiappa Travel AG Chris'Way Cle des îles Club Aventure SA Club Mediterranee Columbus Tours AG Comet Reisen AG Coop-IST Travel AG Coral Tours Cristal Voyages SA Crotravel GmbH Cultoura Reisen Culture Air Travel Depart Antilles Desert Team Destinations Sante PP SA Destination Travel & Consulting AG Direkt & Ehrlich Reisen Dive & Travel Dorado Latin Tours AG Dream Travel Dreamtime Travel AG Equinoxe Voyages SA Equitour AG Espace Est-Ouest Euro Active Holidays Eurotrek Eurovelo Event Reisen Express Travel Int. AG Falcontravel̶ Travelhouse Fert-Operating Finlandia Reisen Fins-Tours AG Flamingo Travel Sàrl Frantour Suisse SA Frossard AG FTI Touristik AG Funtastic Travel GmbH 368

www.bicycle-holidays.com www.bikereisen.ch www.bischofberger-reisen.ch www.bleuvoyages.com www.australien.com www.brasa.ch www.brasilreisen.ch www.brasilien-reisen.ch www.byzance.ch www.camperworld.ch www.canadiantours.ch www.caribtours.ch www.chiappa.ch www.chrisway.ch www.lacledesiles.ch www.clubaventure.ch www.clubmed.com www.columbus-golf.ch www.cometreisen.ch www.itscoop.ch www.coraltours.ch www.cristal-voyages.ch www.crotravel.ch www.cultoura.ch www.catvoyages.com www.depart.ch www.desert-reisen.ch www.destinations-sante.ch www.destinationsports.ch www.direktundehrlich.ch www.diveandtravel.ch www.dorado-latintours.ch www.dreamtravel.ch www.dreamtime.ch www.equinoxe.ch www.reiterreisen.com www.espace-est-ouest.com www.euroactive.ch www.eurotrek.ch www.eurovelo.ch www.eventreisen.ch www.expresstravelinternational.ch www.falcontravel.ch www.fert.ch www.finlandia-reisen.ch www.fins-tours.ch www.flamingotrave.ch www.frantour.ch www.frossard-reisen.ch www.fti.ch www.funtastic.ch

Geo Decouverte SA Gerbairtours Globo Adventure Globo Tours Globotrek AG Globus Reisen Glur Reisen AG Golf and Events Green Golf Reisen Groundline GmbH GTU Travel AG Harry Kolb AG Helvetic Tours AG (KUONI) Holiday Maker Tours AG Horizons Nouveaux Hotelplan Suisse IBAC Travel GmbH Image Travel AG Imagine Reise Service GmbH Imbach Reisen AG Immaginidal Mondo Implus Reiseatelier Incentive Reisen AG Indalo Space SA Inditours̶Travelhouse Indo Orient Tours GmbH Insight Reisen Intens Travel Island Tours AG IT Ireland Tours GmbH Ito Reisen AG Japan Tours Jerrycan Voyages SA Kira Reisen AG Knecht Reisen Kompas Travel AG Kontiki Saga Reisen Kost Golf & Tennis Kultour Ferienreisen AG Kuoni Reisen AG Lagrange Vacances Laros Reisen La Route des andes Laroyale SA Latino Travel Legends Travel GmbH Let's Travel Let's Go Tours Lotus Reisen Mango Tours Manta Reisen AG

www.geo-decouverte.com www.gerbairtours.ch www.globoadventrue.ch www.globo-tours.ch www.globotrek.ch www.globusreisen.ch www.glur.ch www.golfandevents.ch www.greengolf.ch www.groundline.com www.gtu.ch www.harrykolb.ch www.helvetictours.ch www.holiday-maker.ch www.horizonsnouveaux.com www.hotelplan.ch www.ibac-travel.ch www.imagetravel.ch www.reiseberatung.ch www.imbach.ch www.immaginidalmondo.com www.implus-reiseat.ch www.incentivereisen.com www.indalo.ch www.inditours.ch www.indoorient.ch www.insight-reisen.com www.intens.ch www.islandtours.ch www.irlandtours.ch www.itoreisen.ch www.japantours.ch www.jerrycan-travel.ch www.kiratravel.ch www.knecht-reisen.ch www.kompastravel.ch www.kontiki.ch www.kost.ch www.kultour.ch www.kuoni.ch www.lagrange-holidays.ch www.laros.ch www.laroutedesandes.ch www.laroyale.ch www.latinotravel.ch www.legendstravel.ch www.letstravel.ch www.letsgo.ch www.lotusreisen.ch www.mangotours.ch www.manta.ch 369

Marlin Reisen AG Marti Ernst Reisen AG MJM Caraibes Moon Valley Voyages Moser Spezialreisen Moturis Ltd. Move Reisen MTS Reisen My Tours AG Nature Team Nomade Experience Nouveaux Mondes Nova Tours Olimar Reisen 1-2-Fly Orbis Palm Travel AG Panorama Voyages Para Tours Pepexperience Planete Evasion Prime Travel Center AG Ferienverein Private Safaris Railtour Suisse SA Reisen & Kultur CRK AG REWE Touristik RMR AG Rotunda Tours Royal Orchid Holidays Royal Reisen AG RWTours GmbH Salina Tours – Travelhouse SBB Railaway Schaer Reisen Schafer Travel Schoener Tauchen Secotour S.E.P. Voyages Shangrila Tours Sierramar – Travelhouse Skytours – Travelhouse Slowtravel GmbH Smeraldo Tours AG Soleytours – Travelhouse Spinout SportTours Sporting Travel STA Travel Stohler Tours SA Suja Reisen GmbH Sunclub Reisen AG 370

www.marlin-reisen.ch www.marti.ch www.mjm-caraibes.com www.moon-valley.ch www.desert-tours.ch www.moturis.com www.movereisen.ch www.mtsreisen.ch www.mytours.ch www.nature.team.ch www.nomade.ch www.nouveauxmondes.com www.novatours.ch www.olimar.ch www.1-2-fly.ch www.orbis-reisen.ch www.palmtravel.ch www.panorama-voyages.ch www.para-tours.ch www.pepexperience.ch www.planete-evasion.ch www.primetravel.ch www.ferienverein.ch www.private-safaris.ch www.railtour.ch www.reisen-und-kultur.ch www.rewe-touristik.com www.rolfmeierreisen.ch www.rotunda.ch www.royalorchid.ch www.trainingscamps.ch www.rwtours.com www.salinatours.ch www.railaway.ch www.schaer-reisen.ch www.schafer-travel.ch www.schoener-tauchen.ch www.secotour.ch www.sepvoyages.ch www.shangrilatours.ch www.sierramar.ch www.skytours.ch www.slow-travel.ch www.smeraldo-tours.ch www.soleytours.ch www.spinout.ch www.sportingtravel.ch www.statravel.ch www.stohler.com www.suja-reisen.ch www.sunclub-reisen.ch

Sunorient Tours Susball Tours Swisstrails Sysmed Travel SA Take-it Travel AG TCS Voyages TEAM Reisen AG Terres Sauvages Safaris Thurgau Travel AG Tian-Tan Horizon SA TLT-Tours Tomvouctour GmbH Tourasia Touriqum Spezialreisen Tourisme pour tous Tourorient Trade Wings SA Travelway SA Travelxperts Tripi AG TUI Suisse Ltd. Unique Travel GmbH Univair Voyages Universal Air Tour AG Vacances & Loisirs Voegele Reisen Voyages & Culture Voyageplan VT Vacances Welcome Travel Welldays Travel & Home Wettstein â&#x20AC;&#x201C; Travelhouse Wilderness Explorers Windrose Reisen AG Windtravel Sportreisen GmbH World-Wide-Wheels Xenotours AG

www.sunorient.ch www.susballtours.ch www.swisstrails.ch www.sysmedtravel.ch www.takeit.ch www.tcs-reisen.ch www.team-reisen.ch www.terres-sauvages.ch www.thurgautrave.ch www.tiantan.ch www.tlt-tours.com www.tombouctour.ch www.tourasia.ch www.touriqum.ch www.tourismepourtous.ch www.tourorient.ch www.tradewings.ch www.travelway.ch www.travelxperts.ch www.tripi.ch www.tui.ch www.uniquetravel.ch www.univair.ch www.universaltravel.ch www.v-l.ch www.voegele-reisen.ch www.voyages-et-culture.ch www.voyageplan.ch www.vtvacances.ch www.welcometravel.ch www.welldays.ch www.wettsteintravel.ch www.wilderness-explorers.com www.windrose-reisen.ch www.windtravel.ch www.world-wide-wheels.com www.xenotours.ch

Izvor: Swiss Travel Handbook

371

UDJEL ŠVICARSKOG TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj ŠVICARSKA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

56904 13524 7418 9702 17630 12405 20000 26677 28758 24227 36223 46026 60607 82883 103686 113909 129737 134312 132736 129737 149176 161511

Dolasci indeks 1990.=100 100 24 24 55 13 131 17 182 31 70 22 161 35 133 47 108 51 84 43 150 64 127 81 132 107 137 146 125 182 110 200 114 228 104 236 99 233 98 228 115 262 108 284

310108 40811 30700 46245 81639 50080 81000 123811 126588 98366 154107 202057 251907 340144 412054 473309 544208 563905 557968 550120 613441 659862

Noćenja indeks 1990.=100 100 13 13 75 10 151 15 177 26 61 16 162 26 153 40 102 41 78 32 157 50 131 65 125 81 135 110 121 133 115 153 115 175 104 182 99 180 99 177 112 198 108 213

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

372

DOLASCI I NOĆENJA ŠVICARSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2011. 700.000 600.000 500.000 400.000

Dolasci Noćenja

300.000 200.000 100.000

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

DOLASCI ŠVICARSKIH TURISTA PO MJESECIMA 60000 50000 40000

2004. 2005.

30000

2006. 2007.

20000 10000

2008. 2009. 2010.

2011.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer individualnih i organiziranih dolazaka u Hrvatsku iznosi 2:1.

373

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Organizatori putovanja koji su na švicarskom tržištu u 2011. imali Hrvatsku u ponudi su:

Turističke agencije

Ponuda

1-2-Fly

Smještaj

tel.: 0848 121 221 www.1-2-fly.ch 4-Oceancs GmbH

Yachtcharter

tel.: 031 302 24 24 e-mail: info@4-oceans.ch www.4-oceans.ch Abaria Yachting

Yachtcharter

tel.: 079 489 70 74 e-mail: info@abaria-yachting.ch www.abaria-yachting.ch Ägäis Yachting

Yachtcharter

tel.: 061- 712 15 00 e-mail: info@aegaeis.ch www.aegaeis.ch Adria Tours tel.: 079 311 19 85 e-mail: i.matic@adriatours.ch www.adriatours.ch Arcatour SA

Kružno putovanje vlakom i autobusom

tel.: 041 729 14 20 e-mail: arcatour@arcatour.ch www.arcatour.ch Balkan Holidays tel.: 044 / 362 80 70 e-mail: balkan@active.ch www.balkan-holidays.ch Baumeler Reisen

Krstarenje + biciklističke ture

tel.: 041 418 65 65

Pješačenje

e-mail: info@baumeler.ch

Let

www.baumeler.ch Bike Adventure Tours GmbH

Krstarenje + biciklističke ture

tel.: 044 761 37 65 e-mail: info@bikereisen.ch www.bikereisen.ch Bluvoyages tel.: 022 362 54 80 e-mail: info@bluvoyages.ch www.bluvoyages.ch

374

Paušalna putovanja

Brumann Reisen

Kružno putovanje autobusom

tel.: 056 634 11 28 e-mail: brumann@mails.ch www.brumann-riesen.ch Castell Reisen

Kružno putovanje autobusom

tel.: 055 618 42 93 e-mail: reisen@castell.ch www.castell.ch CroisiEurope Suisse

Krstarenje

tel.: 021 320 72 35 e-mail: infolausanne@croisieurope.com www.croisieurope.ch Car Rouge

Kružno putovanja autobusom

tel.: 031 750 70 70

(svibanj i listopad)

e-mail: office@car-rouge.ch www.car-rouge.ch Croaticum GmbH

Smještaj

tel.: 043 443 97 22

Kružna putovanja

faks: 043 443 97 23

Krstarenje

e-mail: info@croaticum.ch

Izleti

www.croaticum.ch

Fly&Drive Charter

Crotravel

ONLINE ponuda

e-mail: dv@crotravel.ch www.crotravel.ch direkt + ehrlich reisen

Paušalna putovanja

tel.: 0848 950 950

Kružna putovanja rent-a-carom

e-mail: info@direktundehrlich.ch

Krstarenja

www.direktundehrlich.ch Dive & Travel

Ronjenje

tel.: 031 744 15 15 e-mail: mail@diveandtravel.ch www.diveandtravel.ch Domo Reisen

Kružno putovanje autobusom

tel.: 044 828 60 40 e-mail: info@domo-reisen.ch www.domo-reisen.ch Engeloch Reisen AG

Kružno putovanja autobusom (svibanj)

tel.: 031 808 15 15 e-mail: info@engeloch-reisen.ch www.engeloch-reisen.ch Epicro Reisebüro

Smještaj

tel.: 041 261 03 80

CAMPING / FKK

e-mail: info@epicro.ch

Aktivni odmor

www.epicro.ch

RUNDREISEN KREUZFAHRTEN

375

Ernst Gerber Reisen AG

BADEFERIEN (Busanreise)

tel.: 062 916 50 50

BUSRUNDREISEN

e-mail: info@gerber-reisen.ch www.gerber-reisen.ch Ernst Marti AG

BUSRUNDREISE

tel.: 032 391 01 11 e-mail: marti@marti.ch www.marti.ch Eurobus

BUSRUNDREISE

tel.: 0848 000 212 e-mail: windisch@eurobus.ch www.eurobus.ch Equitour

REITERFERIEN

tel.: 061 303 31 01 e-mail: service@equitour.com www.equitour.com Eurotrek AG

INSELHÜPFEN (Boot & Velo)

tel.: 044 316 10 00

INSELHÜPFEN (Boot & Bike)

e-mail: eurotrek@eurotrek.ch

ERLEBNISKREUZFAHRT

www.eurotrek.ch

SEGELN KAJAK REITFERIEN AKTIVFERIEN

Felix-Reisen

BUSRUNDREISE (Südosteuropa mit

tel.: 062 871 97 79

Zagreb & Osijek)

e-mail: info@felix-reisen.ch www.felix-reisen.ch Flück Reisen AG

BUSRUNDREISE Mai

tel.: 033 952 15 45 e-mail: info@flueck-reisen.ch www.flueck-reisen.ch Franz Dähler AG

BUSRUNDREISE (Oktober)

tel.: 071 955 04 08 e-mail: info@daehler-reisen.ch www.daehler-reisen.ch Funicar Reisen AG

BUSRUNDREISE April

tel.: 032 329 13 13 e-mail: reisen@funicar.ch www.funicar.ch FTI Touristik

UNTERKUNFT

tel.: 61 325 15 05

KREUZFAHRT

e-mail: info@fti.ch

BUSRUNDREISE

www.fti.ch

MIETWAGEN FLÜGE (ab Deutschland)

376

Gebetsroither

WOHNWAGEN

tel.: 0043 3612 26 300

MOBILHEIM

e-mail: office@gebetsroither.com www.gebetsroither.com Gössi Carreisen

BUSRUNDREISE

tel.: 041 340 30 55

BADEFERIEN (Busanreise)

e-mail: info@goessi-carreisen.ch

VELOFERIEN

www.goessi-carreisen.ch

KREUZFAHRTEN

Helvetic Tours

BADEFERIEN (Flug + Hotel)

tel.: 044 277 41 41 www.helvetictours.ch High Life Reisen

BADEFERIEN

tel.: 071 886 60 88

FLUG

e-mail: info@highlife.at

UNTERKUNFT

www.highlife.travel

KREUZFAHRTEN MIETWAGEN

Holiday Yachting

YACHTCHARTER

tel.: 033 438 00 06 e-mail: info@holiday-yachting.ch www.holiday-yachting.travel Hotelplan

UNTERKUNFT

tel.: 043 211 88 85 e-mail: internet-travelshop@hotelplan.ch www.hotelplan.ch Hofmann Reisen

WANDERFERIEN BUSANREISE

tel.: 071 298 09 19 e-mail: info@hofmann-reisen.ch www.hofmann-reisen.ch Imbach Reisen AG

VELOKREUZFAHRT

tel.: 041 418 00 00

WANDERFERIEN

e-mail: info@imbach.ch www.imbach.ch Interhome AG

UNTERKUNFT: Ferienhäuser und Wohnungen

tel.: 043 810 91 91 e-mail: info@interhome.ch www.interhome.ch Käfer Carreisen

BUSRUNDREISE (April)

tel.: 071 446 55 19 e-mail: info@kaefer-carreisen.ch www.kaefer-carreisen.ch Kompas Travel

UNTERKUNFT

tel.: 041 418 80 30

BUS

e-mail: mail@kompastravel.ch

FLUG

www.kompastravel.ch

377

KKV Travelcenter

YACHTCHARTER

tel.: 044 311 33 00 e-mail: milu@miluzone.com www.miluzone.com Kurt Ebneter Carreisen

BUSRUNDREISE (April)

tel.: 071 446 55 19 e-mail: info@kaefer-carreisen.ch www.kaefer-carreisen.ch Lagrange Vacances

UNTERKUNFT

tel.: 022 329 30 50 e-mail: geneve@lagrange-holidays.ch www.lagrange-holidays.ch Mittelthurgau Reisebüro

KREUZFAHRT

tel.: 071 626 85 85 info@mittelthurgau.ch www.mittelthurgau.ch Neckermann Reisen

UNTERKUNFT

tel.: 055 415 86 86 e-mail: info@neckermann-reisen.ch www.neckermann-reisen.ch Novasol

APPARTEMENTS

tel.: 0800 441 441

FERIENHÄUSER

e-mail: novasol@novasol.ch

VILLEN

www.novasol.ch Oböna

FKK

tel.: 0049 6032 960 90 e-mail: info@oboena.de www.oboena.de Railtour

STÄDTEREISE

tel.: 031 378 01 01 e-mail: info@railtour.ch www.railtour.ch Rattin AG

BUSTHEMENREISEN (Schlagerwoche

tel.: 052 633 00 00

Istra, Mandarinenernte Dubrovnik)

e-mail: info@rattin.ch www.rattin.ch Radferien Kroatien – siehe auch Unique Travel

RENNRAD-/BIKETOUREN

e-mail: info@velotouren-kroatien.ch

RUNDFAHRTEN

www.velotouren-kroatien.ch Reka Ferien

BADEFERIEN: Unterkunft, Kreuzfahrten

tel.: 031 329 66 99, www.reka.ch Sägesser Reisen AG

BUSERLEBNISREISEN

tel.: 061 975 80 90

INSELHÜPFEN BUSRUNDREISE

e-mail: info@saegesser-reisen.ch www.saegesser-reisen.ch

378

Schneider Reisen

BADEFERIEN (Busreise)

tel.: 032 618 11 55

BUSTHEMENREISEN (Musikantenstadl

e-mail: f.schneider@schneider-reisen.ch

Poreč u svibnju)

www.schneider-reisen.ch

BUSRUNDREISEN

Seleger Sports Travel

TAUCHEN

tel.: 044 760 30 20 e-mail: info@seleger.ch www.selger.ch Surprise Reisen AG

BADEFERIEN (Busreise)

tel.: 071 414 50 80

NORDIC WALKING

e-mail: info@surprise-reisen.ch

SEGELN

www.surprise-reisen.ch

INSELHÜPFEN

Stellamaris Travel

ONLINE-ANBIETER

tel.: 055 422 12 26 e-mail: info@stellamaris-travel.ch www.stellamaris-travel.ch TUI Suisse

UNTERKUNFT

tel.: 0848 121 221

BUSRUNDREISE

e-mail: internet.travelshop@tui.ch

KREUZFAHRT

www.tui.ch Tourisme pour tous

KREUZFAHRT

tel.: 021 341 10 00

BUSRUNDREISE

e-mail: lausanne@tourismepourtous.ch

WANDERN

www.tourismepourtous.ch

FLUG

Twerenbold Reisen AG

BUSRUNDREISEN

tel.: 056 484 84 84

KREUZFAHRTEN

e-mail: info@twerenbold.ch

INSELHÜPFEN

www.twerenbold.ch Unique Travel

BUSRUNDREISE

tel.: 044 268 24 70

KREUZFAHRT

e-mail: welcome@uniquetravel.ch

SOMMER-ERLEBNISKREUZFAHRT

www.uniquetravel.ch

INSELHÜPFEN (mit Rad und Schiff) INSELHÜPFEN (mit Bike und Schiff) VELOFERIEN SÜDDALMATIEN UNTERKUNFT FLY DRIVE SLEEP FLUG BUS

Univair Voyages SA

UNTERKUNFT

tel.: 022 731 22 55

RUNDREISE (Auto)

e-mail: info@univair.ch

RUNDREISE (Bus)

www.univair.ch

KREUZFAHRT VELOFERIEN WANDERFERIEN FLUG

379

Unison Travel

BADEFERIEN

tel.: 044 803 22 20 e-mail: info@unisontravel.ch www.unisontravel.ch Via Verde Reisen (VCS)

INSELHÜPFEN mit Velo

tel.: 0848 823 823 e-mail: info@via-verde-reisen.ch www.via-verde-reisen.ch Walliser Reisen AG

BUSFAHRTEN

tel.: 071 973 75 55

BUSRUNDREISEN

e-mail: info@walliserreisen.ch

BADEFERIEN (Busreise)

www.walliserreisen.ch

WELLNESS

Prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja

Prekrasna priroda Izvrsna hrana Zadovoljavajući odnos vrijednosti i novca Brojne mogućnosti za aktivni odmor Pogodna za obitelji Bogata kulturna baština Ugodna klima Prekrasne plaže i uvale Čistoća Sigurna zemlja

Razrada dolazaka i noćenja po regijama SIJEČANJ – PROSINAC 2011. Županije Istarska Primorskogoranska Ličkosenjska Zadarska Šibenskokninska Splitskodalmatinska Dubrovačkoneretvanska Grad Zagreb UKUPNO Izvor: TZ županija

380

SIJEČANJ – PROSINAC 2010.

INDEKS 2011./2010. Dolasci Noćenja 106 104 106 103

Dolasci 39439 32185

Noćenja 239598 131392

Dolasci 37044 30387

Noćenja 229549 127215

8959

22884

8032

21035

112

109

13402 7880

66456 35650

11581 5217

56474 32274

116 151

118 110

20952

91516

18155

81470

115

112

12689

45792

12476

44780

102

6883 142389

12621 645909

6568 129460

11387 604184

105 110

111 107

Zrakoplovne linije u 2011. godini

Relacija Zürich – Zagreb Zürich – Zadar Zürich – Split Zürich – Dubrovnik Relacija Zürich – Split Relacija Ženeva – Split Ženeva – Dubrovnik Basel – Split

Relacija Zürich – Split Split – Basel Darwin / Baboo Relacija Ženeva – Split Relacija Friedrichshafen – Pula Friedrichshafen – Zadar Friedrichshafen – Split

Croatia Airlines Termin 1.1. – 31.12. svaki dan 20.5. – 30.9. ponedjeljak, petak 16.4. – 1.11. ponedjeljak, srijeda, petak, subota 15.4. – 14.10. ponedjeljak, srijeda, petak Swiss / Edelweissair Termin 7.5. – 22.10. subota Easy Jet Termin 30.4. – 29.10. subota 5.7. – 24.8. srijeda, četvrtak, subota 2.7. – 17.9. subota 4.7. – 22.8. ponedjeljak, subota 30.4. – 24.9. subota 28.6. – 6.9. utorak, subota Dubrovnik Airline Termin 25.6. – 20.8. subota 9.4. – 8.10. subota Termin 2.7. – 27.8. Intersky Termin 29.5. – 25.9. 7.5. – 15.10. 2.6. – 15.9. 7.5. – 15.10.

subota

nedjelja subota četvrtak, subota subota

Autobuseri u 2011. godini Castell Reisen

Am Linthli 24a Postfach 425 CH 8752 Näfels tel.: 055 618 42 93 faks: 055 618 42 95 www.castell.ch reisen@castell.ch

Car Rouge Ferienverein

Industriestrasse 20 3210 Kerzers tel.: 031 750 70 70 faks: 031 750 70 71 www.car-rouge.ch office@car-rouge.ch

381

Ebneter Car

Seeweg 3 9403 Goldach tel.: 071 841 01 76 faks: 071 841 02 18 info@ebneter-carreisen.ch

Ernst Gerber Reisen AG

Mumenthalstrasse 5 4914 Roggwil tel.: 062 916 50 50 www.gerber-reisen.ch info@gerber-reisen.ch

Ernst Marti AG

Brühl 11 3283 Kallnach tel.: 032 391 01 11 faks: 032 391 03 61 www.marti.ch

Eurobus

Hauserstrasse 65 5210 Windisch tel.: 056 461 61 61 faks: 056 461 67 95 www.eurobus.ch info@eurobus.ch

Flück Reisen AG

Hauptstrasse 121 3855 Brienz tel.: 033 952 15 45 faks: 033 952 15 46 www.flueck-reisen.ch info@flueck-reisen.ch

Gössi Carreisen AG

6048 Horw tel.: 041 340 30 55 faks: 041 340 56 85 www.goessi-carreisen.ch info@goessi-carreisen.ch

Hofmann Reisen

Wilenstrasse 11c 9322 Egnach tel.: 071 298 09 19 faks: 071 298 11 12 www.hofmann-reisen.ch info@hofmann-reisen.ch

Sägesser Reisen AG

4421 Wintersingen tel.: 061 975 80 90 faks: 061 975 80 91 www.saegesser-reisen.ch info@saegesser-reisen.ch

382

Schneider Reisen

4513 Langendorf tel.: 032 618 11 55 faks: 032 618 29 89 www.schneider-reisen.ch schneider-reisen@bluewin.ch

Surprise Reisen

Hauptstrasse 33 8580 Sommeri tel.: 071 414 50 80 faks: 071 414 50 81 www.surprise-reisen.ch info@surprise-reisen.ch

Twerenbold Reisen AG

Im Steiacher 1 5406 Baden-Rütihof tel.: 056 484 84 84 www.twerenbold.ch info@twerenbold.ch

Walliser Reisen

Hintermühlenstr. 6 8409 Winterthur tel.: 052 245 17 77 faks: 052 245 17 79 www.walliserreisen.ch walliser@clinch.ch

Individualci u 2011. ─ prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Prednošću hrvatske turističke ponude švicarski gosti smatraju blizinu i dobru povezanost s Hrvatskom, prekrasno čisto more, gostoljubivost, veliku ponudu prirodne i kulturne baštine, sportske aktivnosti te prihvatljive cijene usluga.

Vrsta smještaja koju su birali u Hrvatskoj Švicarci su u Hrvatskoj u 77% slučajeva tražili hotelski smještaj. Općenito i za druge destinacije, švicarski turisti preferiraju hotelski smještaj.

3,8

2,2 Hotel (77.0%)

17,0

Villas/apartments (17.0%) Camping (3.8%) Other (2.2%)

77,0

383

Koje dodatne sadržaje Švicarci najčešće traže Švicarski gosti su vrlo aktivni i traže mnogobrojne dodatne sadržaje – planinarenje, jedrenje, tenis, golf, rafting, kajak, biciklizam, ronjenje. Takoñer, jako su zainteresirani za kulturne dogañaje te obilazak nacionalnih i prirodnih parkova.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u 2012. godini Savez švicarskih kantona na svojoj je internetskoj stranici objavio da svaki Švicarac u godini najmanje jedanput odlazi na putovanje. Želja za putovanjima se ne smanjuje, a jak i stabilan franak može utjecati i na rast broja putovanja u 2012. godini.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012. Redoslijed najomiljenijih destinacija već godinama ostaje gotovo nepromijenjen. Nešto veći broj Švicaraca zbog jakog franka putuje u SAD-e, no unatoč tomu, redoslijed je uglavnom: 1. Francuska 2. Njemačka 3. Italija 4. Španjolska 5. Austrija 6. Velika Britanija 7. SAD 8. Turska 9. Egipat 10. Grčka 11. Tajland 12. Hrvatska 13. Portugal 14. Kanada 15. Češka 16. Poljska 17. Brazil 18. Singapur 19. Kina 20. Tunis Izvor: Travel Inside

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2012. Popis najvažnijih turoperatora u Švicarskoj: 1. Kuoni Reisen AG – najvažniji je turoperator u Švicarskoj, meñu prvih pet u cijeloj Europi. Tržišni je lider na području „leisure” segmenta i destination managementa. Kuoni je u posljednje vrijeme učvrstio svoj položaj i izvan Europe. Ima oko 10000 zaposlenih diljem svijeta. Unatoč tomu, čak 20% prometa Kuoni ostvaruje u Švicarskoj. U nastavku suturoperatori u vlasništvu Kuonija:

ACS Reisen, Cotravel, Direkt Reisen, Dorado Latin Tours, Frantour, Helvetic Tours, Intens Travel, Kontiki-Sage Reisen, Kuoni Reisen, lastminute.ch, Manta Reisen, Pink Cloud Travel Service, Private Safaris, Railtour Suisse, Rotonda Tours, Unique Travel.

2. M-Travel Switzerland (MTCH AG) – nastao je spajanjem Hotelplana i Travelhouse AG. M-Travel Switzerland posluje u segmentima „longhaul/Europe/cruises”, „beach holiday/shorthaul” und „specialist/individualreisen”. M-Travel Switezrland pripada Hotelplan grupi, koja zapošljava 2900 osoba.

384

U njihovu vlasništvu su turoperatori: First Travel AG, Denner Reisen, Globus Reisen, Hotelplan, Migros Ferien, Tourimsme pour tous, Travelhouse, Interhome, Travelwindow, M-Travel Switzerland. 3. TUI Suisse Ltd. – u vlasništvu je TUI AG, Hannover iz Njemačke. TUI Suisse ostvaruje oko 48% dobiti na paket-aranžmanima, 27% na tailor made putovanjima te oko 25% u izravnoj prodaji. U Švicarskoj TUI zapošljava oko 560 osoba. U njihovu su vlasništvu: Club Magic Life, Flex Travel, Robinson Club, TUI Sports, TUI / TUI ReiseCenter, Vögele Reisen, 1-2-Fly. To su najveći, najvažniji i najutjecajniji turoperatori u Švicarskoj. Uz njih postoji veliki broj manjih turoperatora koji su uglavnom specijalisti u pojedinom segmentu. 4. Knecht Reisen 5. Kira Reisen 6. STA-Travel 7. Eurotrek 8. Univair 9. ITS Coop Travel 10. Baumeler Reisen

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Ugled Hrvatske sve je bolji. Hrvatska se u Švicarskoj pokazuje sve poželjnijom destinacijom, osobito ljeti, te nudi dobar odnos vrijednosti i novca.Iz programa turoperatora i autobusera vidljivo je da se program širi i na predsezonu i posezonu. Kvaliteta usluga, smještaja i ponude različitih sadržaja poboljšava se, kao i ukupna dostupnost destinacije.

Preliminarna procjena broja noćenja i dolazaka u 2012. godini Budući da preciznije procjene individualnog prometa u ovom trenutku nisu moguće, u prognozi ovogodišnjeg turističkog prometa u prvome se redu možemo osloniti na informacije turoperatora i autobusera te različitih specijaliziranih agencija. Prema dosadašnjim informacijama rezultati su pozitivni u odnosu prema prošloj godini te se nadaju jednoznamenkastom porastu prometa.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. godini Švicarska je izašla iz gospodarske krize, volja grañana za putovanjima ne opada, a trend jakog franka pogoduje individualnim putovanjima, koja bi u ovoj godini mogla blago porasti.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U Švicarskoj svi veći turoperatori u ponudi imaju Hrvatsku. Zanimanje za našu zemlju raste, kao i opseg organizirane ponude. Takoñer, veliki broj novih autobusera u svoju ponudu uvrštava Hrvatsku.

Prognoza rezultata organizatora putovanjau 2012. godini U ovom trenutku turoperatori govore o porastu bukinga od 5% do 15%. Općenito, očekuju bolje rezultate od prošlogodišnjih.

385

Zrakoplovne linije u 2012. godini

Zürich – Zadar Zürich – Dubrovnik Zürich – Dubrovnik

Croatia Airlines Termin 1.1. – 31.12. dvije linije svaki dan 14.4. – 13.10. ponedjeljak, srijeda, petak, subota 30.4. – 28.9. ponedjeljak, petak 6.4. – 14.10. ponedjeljak, petak, nedjelja 2.5. – 10.10. srijeda

Relacija Zürich – Split

Swiss / Edelweissair Termin 12.5. – 13.10. subota

Relacija Zürich – Zagreb Zürich – Split

Relacija Ženeva – Split Ženeva – Dubrovnik Basel – Split

Easy Jet Termin 28.4. – 20.10. 2.7. – 27.8. 15.5. – 20.10. 2.7. – 27.8. 12.5. – 6.10. 26.6. – 30.8.

subota ponedjeljak, utorak, četvrtak subota ponedjeljak subota utorak, četvrtak

Skywork Relacija Bern – Rijeka Bern – Split

Termin 4.5. – 27.10. 5.5. – 27.10.

petak srijeda, subota

Danube Wings Relacija Zürich – Split

Termin 30.6. – 25.8.

subota

Intersky Relacija Friedrichshafen– Pula Friedrichshafen – Zadar Friedrichshafen – Split Zürich – Zadar

Termin 26.5. – 29.9. 28.4. – 13.10.

subota subota

28.4. – 13.10. 30.4. – 25.8.

subota subota

Autobuseri u 2012. godini Brumann Reisen

386

Feldring 1 CH – 8916 Jonen tel.: +41 56 634 11 28 faks: +41 56 634 20 15 e-mail: brumann@mails.ch www.brumann-reisen.ch

Car Rouge

Castell Reisen

Domo Reisen

Engeloch Reisen

Ernst Gerber Reisen

Ernst Marti

Eurobus Knecht AG

Felix Reisen

Flück Reisen AG

Untermattweg 15 CH – 3001 Bern tel.: +41 31 750 70 70 faks: +41 31 750 70 71 e-mail: office@car-rouge.ch www.car-rouge.ch Am Linthli 24a CH – 8752 Näfels tel.: +41 55 618 42 93 faks: +41 55 618 42 95 e-mail: reisen@castell.ch www.castell.ch Rohrstrasse 36 CH – 8152 Glattbrugg tel.: +41 44 828 60 40 faks: +41 44 828 60 50 e-mail: info@domo-reisen.ch www.domo-reisen.ch Zelgweg 4 CH – 3132 Riggisberg tel.: +41 31 808 15 15 faks: +41 31 809 21 32 e-mail: info@engeloch-reisen.ch www.engeloch-reisen.ch Mumenthalstrasse 5 CH – 4914 Roggwil tel.: +41 62 916 50 50 faks: +41 62 916 50 51 e-mail: info@gerber-reisen.ch www.gerber-reisen.ch Brühl 11 CH – 3283 Kallnach tel.: +41 32 391 01 11 faks: +41 32 391 03 61 e-mail: marti@marti.ch www.marti.ch Hauserstrasse 65 CH – 5210 Windisch tel.: +41 56 461 61 61 faks: +41 56 461 67 00 e-mail: windisch@eurobus.ch www.eurobus.ch Kirchmattweg 34 CH – 5070 Frick tel.: +41 62 871 97 79 faks: +41 62 871 97 78 e-mail: info@felix-reisen.ch www.felix-reisen.ch Museumsstrasse 21 CH – 3855 Brienz tel.: +41 33 952 15 45 387

Franz Dähler AG

Funicar Reisen

Gössi Carreisen

Hofmann Reisen

Käfer Carreisen

Kurt Ebneter Carreisen

Rattin AG

Sägesser Reisen

388

faks: +41 33 952 15 46 e-mail: info@flueck-reisen.ch www.flueck-reisen.ch Wartstrasse 3a CH – 9244 Niederuzwil tel.: +41 71 955 04 08 faks:+41 71 955 04 18 e-mail: info@daehler-reisen.ch www.daehler-reisen.ch Seevorstadt 17 CH – 2501 Biel tel.: +41 32 329 13 13 faks: +41 32 329 13 99 e-mail: reisen@funicar.ch www.funicar.ch Buhölzli 2 CH – 6042 Horw tel.: +41 41 340 30 55 faks: +41 41 340 56 85 e-mail: info@goessi-carreisen.ch www.goessi-carreisen.ch Wilenstrasse 11c CH – 9322 Egnach tel.: +41 71 298 09 19 faks: +41 71 298 11 12 e-mail: info@hofmann-reisen.ch www.hofmann-reisen.ch Grüntalstrasse 28 CH – 9320 Arbon tel.: +41 71 446 55 19 faks: +41 71 446 55 19 e-mail: info@kaefer-carreisen.ch www.kaefer-carreisen.ch Blumenstrasse 5 CH – 9403 Goldach tel.:+41 71 841 01 76 faks: +41 71 841 02 18 e-mail: info@ebneter-carreisen.ch www.ebneter-carreisen.ch Zollstrasse 95 CH – 8212 Neuhausen am Rheinfall tel.: +41 52 633 00 00 faks: +41 52 633 00 01 e-mail: info@rattin.ch www.rattin.ch Blumattstrasse 9 CH – 4451 Wintersingen tel.: +41 61 975 80 90 faks: +41 61 975 80 91 e-mail: info@saegesser-reisen.ch www.saegesser-reisen.ch

Schneider Reisen

Surprise Reisen

Twerenbold Reisen

Walliser Reisen

Industriestrasse 1 CH – 4513 Langendorf tel.: +41 32 618 11 55 faks: +41 32 618 29 89 e-mail: info@schneider-reisen.ch www.schneider-reisen.ch Hauptstrasse 33 CH – 8580 Sommeri tel.:+41 71 414 50 80 faks: +41 71 414 50 81 e-mail: info@surprise-reisen.ch www.surprise-reisen.ch Im Steiacher 1 CH – 5406 Baden-Rütihof tel.: +41 56 484 84 84 faks: +41 56 484 84 85 e-mail: info@twerenbold.ch www.twerenbold.ch Wallenwilerstrasse 9 CH – 8360 Eschlikon tel.: +41 71 973 75 55 faks: +41 71 973 75 59 e-mail: info@walliserreisen.ch www.walliserreisen.ch

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Švicarska je gospodarski visoko razvijena te globalno najkonkurentnija zemlja svijeta. Grañani imaju visoki životni standard te kao turisti prema visini platežne moći spadaju u sam svjetski vrh. Švicarci su vrlo aktivni turisti, bave se planinarenjem, jedrenjem, tenisom, golfom, raftingom, kajakom, biciklizmom, ronjenjem itd. Zainteresirani su i za kulturne dogañaje te za obilaske nacionalnih parkova i parkova prirode. Hrvatska im je još u odreñenoj mjeri nepoznata, može se reći da postoje i oni koji imaju predrasude, no oni koji su posjetili našu zemlju u najvećoj mjeri vraćaju se s vrlo pozitivnim dojmovima. Imajući na umu navike i očekivanja Švicaraca, i dalje moramo ulagati u poboljšanje ugleda teučvrstiti mjesto na tom tržištu isticanjem komparativnih prednosti, tj. predstavljanjem upravo onih proizvoda koje Švicarci traže, a naša ih zemlja posjeduje. Već sada možemo reći da postoji dobra prometna povezanost na koju se možemo oslanjati u daljnjim akcijama, posebice kada je riječ o zrakoplovnim vezama, gdje je iz godine u godinu sve veći napredak. Zaključno, možemo ustvrditi da u 2013. godini očekujemo daljnje učvršćivanje turističkih pozicija Hrvatske u Švicarskoj te rast prometa s toga tržišta.

389

VELIKA BRITANIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje: ustavna monarhija, vladar države: kraljica Elizabeta II. od 1952. Predsjednik vlade: David Cameron od 2010. Glavni grad: London Administrativna podjela: Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska Površina:

244820 km² kopno: 241590 km² voda: 3230 km²

Broj stanovnika:

62698362 Engleska Wales Škotska Sj. Irska

83,8% 4,9% 8,5% 2,9%

Religija: kršćani (anglikanci, rimokatolici, prezbiterijanci, metodisti) 71,6%; muslimani 2,7%; hindu 1%; ateisti 24,7% Etničke skupine: bijelci 92,1% (od toga 83,6% čine Englezi, 8,6% Škoti, 4,9% Velšani i 2,9% Sj. Irci); crnci 2%; Indijci 1,8%; Pakistanci 1,3%; miješani 1,2%; ostali 1,6% Jezici: engleski (službeni), velški, škotski Valuta: britanska funta (GBP) Najveći gradovi: London, Birmingham, Manchester, Glasgow, Cardiff, Bristol, Liverpool, Newcastle, Nottingham, Sheffield

OPĆA GOSPODARSKA OBILJEŽJA Velika Britanija je po gospodarskoj veličini sedma zemlja na svijetu i treća u Europi (poslije Njemačke i Francuske), a London, njezin glavni grad, jedan je od triju najjačih svjetskih financijskih središta, uz New York i Tokio. Na popisu zemalja s najvećim brojem vodećih svjetskih tvrtki, Velika je Britanija treća, poslije 390

SAD-a i Kine. Kao drugi najveći svjetski izvoznik komercijalnih usluga te šesta zemlja na svijetu prema uvozu robe, Velika je Britanija važna svjetska trgovinska sila. Jedna je od najkonkurentnijih europskih zemalja za pokretanje posla a do recesije imala je najnižu stopu nezaposlenosti u Europi. I u vrijeme nedavne recesije, Velika Britanija je bila vodeća europska zemlja prema broju i vrijednosti stranih ulaganja (FDI – Foreign Direct Investment) i projekata. Financijska kriza je zemlju zahvatila početkom 2008. godine, najprije na tržištu nekretnina te u bankovnom sektoru. Stalni pad cijena nekretnina (najveći u posljednje 24 godine) te slabljenje nacionalne valute, pad kupovne moći grañana, stečajevi tvrtki u različitim gospodarskim djelatnostima te porast stope nezaposlenosti, odveli su Veliku Britaniju, prvi put nakon 1991. godine, u recesiju. Stopa nezaposlenosti dosegnula je najvišu razinu u posljednjih deset godina – gotovo tri milijuna ljudi. Ta brojka nije se smanjila te je stopa nezaposlenosti u veljači dosegnula najvišu stopu dosad od 8,4%. Najugroženija kategorija grañana su u dobnoj skupini od 16 do 25 godina.

Valuta Porezna godina Trgovinske organizacije STATISTIČKI PODACI

britanska funta (GBP)(£) 06. travanj – 05. travanj EU, BCN, WTO i OECD

GDP (PPP) GDP stopa rasta GDP per capita Stopa inflacije Stopa siromaštva Radna snaga Prosječna neto plaća Radna snaga po sektorima

2,253 trilijuna $ 0.5% 35.974 $ 3,5% 14% 31,4 milijuna 2.749,00 € Uslužna djelatnost (90,6%) industrija (8%) poljoprivreda (1,4%) 8,3%

Stopa nezaposlenosti

Britansko gospodarstvo, kao posljednje u Europi, izašlo je iz recesije u siječnju 2010., no gospodarski oporavak i predviñeni rast BDP-a nisu tekli prema vladinu planu i zemljaje potkraj travnja 2012. godine ponovno ušla u recesiju. Vladajuća koalicija dosljedna je u provedbi petogodišnjeg plana mjera štednje, kojima planiraju smanjiti proračunski deficit do 2015. godine. Uz ponovnu recesiju, dodatni udarac vladajućoj koaliciji zadali su i lokalni izbori u svibnju na kojima su ostvarili mnogo lošije rezultate od laburista. Uz velika bogatstva prirodnih resursa (ugljen, plin, nafta), Britanija ima i vrlo razvijenu poljoprivredu, koja zadovoljava više od 60% domaćih potreba za hranom, uz uporabusamo 2% radne snage.

TRGOVINA IZVOZ Glavne zemlje partneri: UVOZ Glavne zemlje partneri: Vanjsko-trgovinska bilanca DRŽAVNE FINANCIJE Javni dug Vanjski dug

£428,6 bilijuna SAD 14,3%, Njemačka 10,5%, Nizozemska 8%, Francuska 7,2%, Irska 6% £477,9 bilijuna Njemačka 12,5%, Kina 8,4%, SAD 7,6%, Nizozemska 7,3%, Francuska 6% -49,3 bilijuna £ 62,8% GDP-a 8,98 trilijuna $ (3. na svijetu)

U strukturi BDP-a najveći udjel imaju usluge (bankarstvo, osiguranje), a udjel industrije stalno opada. 391

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija U Velikoj Britaniji postoji: 228 TV postaja 653 radijske postaje 9600 tiskovina 7,03 milijuna internetskih domena više od 400 internetskih poslužitelja oko 51,4 milijuna internetskih korisnika (80% broja stanovništva). Na godinu se u Velikoj Britaniji na oglašavanje utroši oko 15 bilijuna funti (iznos isključuje sponzorstva na televiziji i radiju). Prošle je godine prvi put nakon dvije godine zabilježen manji pad prodaje oglasnog prostora, a oporavak se očekuje uoči Olimpijskih igara.

Izvor: Advertising Association/Warc

Porast i dalje bilježi online oglašavanje, koje je u prvoj polovici godine imalo rast od 13,5%. Prošle je godine na oglašavanje putem tog medija potrošeno više od 4 bilijuna funti te čini 27% ukupnog oglašavanja u Velikoj Britaniji, a na televiziju i ostale medije opada 26%. NAKLADA DNEVNIH NOVINA U VELIKOJ BRITANIJI Naslov The Sun Daily Mail Daily Mirror Daily Star Daily Telegraph Daily Express The Times Financial Times Daily Record The Guardian Evening Standard The Independent IRSKA: Irish Sunday Independent ŠKOTSKA: Scotsman on Sunday

392

Naklada 3006565 2120347 1218425 779376 691128 674640 508250 390315 323831 302285 237403 185815 291036 81196

NAKLADA NEDJELJNIH IZDANJA VIKENDOM Naslov The Mail on Sunday The Sunday Times Sunday Mirror Sunday Express The People The Sunday Telegraph Sunday Mail Daily Star Sunday The Observer Sunday Post Independent on Sunday

Naklada 2048008 1144929 1124620 585023 532975 527742 395126 358814 354565 337398 153975

Regionalni tisak u Velikoj Britaniji vrlo je razvijen, s 1301 naslovom.

PROFIL BRITANSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA – 2011. GODINA Glavna obilježja britanskog turizma u 2011.:

56 milijuna putovanja Britanaca u inozemstvo 18% putuje ih u Španjolsku i Francusku 0,8% više putovanja u inozemstvo, ali3% manje putovanja u inozemstvo u trećem kvartalu 2011. 5% više noćenja Britanaca u Hrvatskoj – 2,3% je udjel britanskog tržišta u hrvatskom turističkom prometu 0,4% putovanja Britanaca odnosi se na Hrvatsku 34% svih dolazaka je u Dubrovnik 5,2 dana prosječan je boravak Britanaca u Hrvatskoj 10 dana prosječan je boravak Britanaca u inozemstvu 21,4% svih putovanja čini dobna skupina od 35 do 44 godine 52 GBP na dan prosječna je potrošnja Britanaca u inozemstvu.

Turizam je jedna od jačih britanskih gospodarskih grana, s udjelom od 3,5%,to jest oko 85 milijardi GBP prihoda. Oko 3 milijuna ljudi zaposleno je u turističkoj industriji, izravno ili neizravno, to jest oko 2,6% od ukupnog broja zaposlenih radi u turizmu. Čak 52% svih dolazaka stranaca u Velikoj Britaniji odnosi se na London, a 36% na ostatak Engleske (ne Velike Britanije).Upravo objavljeno istraživanje ABTA-e pokazalo je da emitivni turizam izravno pridonosi britanskom gospodarstvu s 22 mlrd. funti, čineći 2% BDP-a. Naime, Britanci koji na odmor odlaze u inozemstvo, u Velikoj Britaniji uoči putovanja potroše u prosjeku 532 GBP po osobi – na proizvode i usluge poput odjeće, higijenskih potrepština, kamera i drugo.

inozemni turizam (Britanci koji putuju izvan zemlje) ► 56 mil. putovanja (+0,8%) domaći turizam – strani gosti koji dolaze u Veliku Britaniju►30,7 mil. posjeta (+3%)

Omjer inozemnih i domaćih putovanja na odmor U inozemstvu je radi odmora ostvareno: U vlastitoj zemlji:

56 mil. putovanja 126,6 mil. putovanja

393

Izvor: VisitEngland

Domaći turizam u Velikoj Britaniji

126,6 milijuna putovanja unutar zemlje (od toga 58,4 mil. odmorišnih putovanja, 18,6 mil. poslovnih te 45,7 mil. putovanja radi posjeta rodbini i prijateljima) stranci su u Velikoj Britaniji potrošili 17,9 bilijuna GBP Britanci su na putovanjima unutar zemlje potrošili 22,6 milijuna funti 486 GBP je prosječna potrošnja po putovanju, 63 GBP po danu motivi putovanja: povijest, kultura, kupnja, sport, dogañanja najposjećeniji gradovi su London, Edinburgh, Manchester, Glasgow, Birmingham prema podacima VisitBritain, Velika Britanija bi do 2020. godine trebala od turizmaostvariti prihod od 180 bilijuna funti, a Olimpijske igre trebale bi osigurati godišnji rast prihoda od 3,5% trenutačni prihodi od turizma su 115 mlrd. funti na godinu

DOMAĆA PUTOVANJA PO MJESECIMA, 2005. – 2011.

Izvor: VisitEngland

Putovanja i potrošnja unutar zemlje prošle godine znatno su rasli, dok su na putovanjima u inozemstvu Britanci štedjeli. Financijska kriza, slabija funta, pad kupovne moći grañana i porast nezaposlenosti znatno su utjecali na trendove i navike putovanja,to jest potrošnju Britanaca. Proteklu godinu u turističkom smislu svakako su obilježili nemiri i ratovi u sjevernoj Africi koji su prisilili najveće turoperatore da smanje kapaciteteoko 30-40%, a neke manje kriza je nagnala u stečaj. Značilo je to i preusmjeravanje kapaciteta i trendova na „klasične” europske destinacije, pa su najviše profitirali Španjolska (koja je nakon više godina ostvarila rast britanskih gostiju), Portugal, Cipar, ali i Grčka (unatoč nemirima). Pad je, nakon više godina rasta, zabilježila Turska. Najvažniji čimbenici za Britance pri odabiru destinacije u 2011. godini bili su: vrijednost za novac cijena kulturne atrakcije.

394

POSJETI, NOĆENJA I POTROŠNJA BRITANACA U INOZEMSTVU, 1983. – 2011. POSJET POTROŠNJA (milijuna) (milijarde GBP) 1983. 20,9 mil. 4 1993. 36,7 12,9 2003. 61,4 28,5 2008. 69 36,8 2009. 58,6 31,7 2010. 55,5 31,8 2011. 56 30 U gornjoj tablici vidljiv je prikaz putovanja Britanaca u inozemstvo, koji oslikava trend i moć tržišta u svijetu. Inače, godišnji rast posjeta od 1983. do 2008. godine iznosi 4,9%, noćenja su rasla za 4% a potrošnja za 9,2% na godinu. Popis TOP 10 britanskih receptivnih zemalja godinama je sličan, a posljednja istraživanja pokazuju da se ni do 2014. godine neće mnogo mijenjati. Izmjene se dogañaju na začelju popisa, gdje je 2008. Turska s 1,9 milijuna Britanaca ušla u TOP 10 (prema UK National Statistics) da bi 2010. godine zabilježila rast od 200000 Britanaca te prešla Grčku i Nizozemsku,ali se prošle godine zbog velikog pada vratila na začelje tablice.

ŠPANJOLSKA FRANCUSKA SAD IRSKA ITALIJA GRČKA NJEMAČKA NIZOZEMSKA PORTUGAL BELGIJA TURSKA

TOP 10 BRITANSKIH ODREDIŠTA (posjeti u mil.) 2006. 2007. 2008. 2009. 14,4 13,8 13,8 11,6 10,8 11,2 10,8 9,7 3,9 3,9 4 3,1 4,6 4,2 3,9 3,5 3,3 3,5 3,3 2,6 2,4 2,5 2 1,9 2,6 2,6 2,7 2,1 2,4 2,2 2 1,8 1,9 2,1 2,5 1,8 1,8 1,8 1,7 1,4 1,4 1,5 1,9 1,6

2010. 10,3 9 3,2 2,9 2,2 1,7 2 1,7 1,8 1,4 1,8

2011. 10,6 8,9 3,1 3 2,3 1,9 2,2 1,8 1,9 1,4 1,6

Top 10 tržišta u Velikoj Britaniji tijekom 2011. godine

Izvor: VisitEngland

395

POSJEĆENOST VELIKE BRITANIJE PO REGIJAMA

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2011. godini Prema trenutačnim podacima Britanci su prošle godine ostvarili 56 milijuna putovanja, što je prvi blagi porast nakon nekoliko godina, dok je potrošnja u inozemstvu bila čak 6% manja.Tržište se očito oporavlja, no polako i sporije od očekivanja. Broj putovanja raste, ali potrošnja na putovanjima opada, što je posljedica smanjenih kućnih proračuna. Posjeti u Europu tijekom 2011. godine, koja je i dalje najpopularnije odredište britanskih turista, rasli su za 2,5% dok su Sjeverna Amerika i ostatak svijeta zabilježili znatno manji broj britanskih gostiju, –12,5% i– 9,5%. U skladu s manjom potrošnjom, bila su popularnija tzv. short haul odredišta. Broj putovanja u prva dva mjeseca 2012. godine u padu je za 1% u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. PUTOVANJA BRITANACA U INOZEMSTVO I STRANIH GOSTIJU U VELIKU BRITANIJU

Izvor: National Statistics

396

POSJETI VELIKOJ BRITANIJI PO MJESECIMA

Izvor: National Statistics

PUTOVANJA IZ VELIKE BRITANIJE U INOZEMSTVO

Izvor: National Statistics

PRIKAZ PUTOVANJA PREMA KVARTALIMA 2011.

397

Gledano po tromjesečjima, najveći pad putovanja bio je u trećem, a najveći rast u drugom tromjesečju. Razlozi putovanja u usporedbi s 2010. godinom su:

odmorišna putovanja bila su na istoj razini posjet rodbini i prijateljima +4% poslovna putovanja +3%.

Zbog ponajprije sjevernoafričke krize, tradicionalne europske destinacije ostvarile su rast britanskih dolazaka, dok su zbog istog razloga najveći gubitnici Egipat (–28%), Tunis (–18%) i Turska (–12%). Španjolska je nakon nekoliko godina ostvarila rast dolazakaod 2%, ojačavši tako svoje mjesto britanske najpoželjnije destinacije. Irska, Francuska, Španjolska i Poljska najposjećenije su zemlje prema vrsti putovanja – posjet rodbini i prijateljima. Kad je riječ o poslovnim putovanjima najposjećenije su Francuska, Njemačka, SAD-e i Irska, a za odmor Španjolska i Francuska.

Omjer organiziranog i individualnog prometa Niz negativnih trendova u turističkoj industriji proteklih godina (vulkanski oblaci, stečajevi turoperatora i zrakoplovnih kompanija, koji su „nezbrinute″ na destinacijama diljem svijeta ostavili mnogobrojne individualne putnike, političke i sigurnosne krize) pridonijeli su jačanju agentske prodaje,to jest prodaje paket-aranžmana općenito. Ipak, čini se nedovoljno,jer je individualno planiranje odmora bilo u postotku veće. All inclusive je i opet bio najtraženija vrsta odmora. Inače, Britanci koji putuju u inozemstvo češće se odlučuju za paket-aranžmane od stranih turista koji putuju u Britaniju.

Organizirani promet Individualni promet

45% 55%

Postotak organiziranog prometa viši je kod neeuropskih destinacija – 56%, tj. nešto niži kod putovanja u Sjevernu Ameriku – 35%. Znatan porast putovanja u inozemstvo nakon 2000. godine velikim je dijelom temeljen na porastu niskocjenovnihzrakoplovnih kompanija, od kojih neke na godinu otvaraju i po 10 novih destinacija. Iako je od tog rasta koristi imala zrakoplovna industrija, velike gubitke pretrpjeli su ostali oblici prijevoza, uključujući trajektni prijevoz, Eurotunel i Eurostar.

Kojom vrstom prijevoza su se u 2011. koristili britanski turisti pri odlasku na godišnji odmor Putovanja Britanaca u inozemstvo prema vrsti prijevoza

NAČIN PUTOVANJA NA ODMOR

OSTALO AUTO ZRAKOPLOV

398

20%

40%

60%

80%

A NC ST G H AN AT E H ST ST W RO IC ER E W D K

SVIJET EUROPA

ZRAČNA LUKA

Putovanja prema zračnoj luci

MIL.

Budući da je Velika Britanija otočna zemlja, zrakoplovni promet najčešći je oblik putovanja u inozemstvo, ali i u tuzemstvo (naravno ovisno o udaljenosti,jer zemlja ima odličan sustav željeznica). Razlog tomu je velika ponuda zrakoplovnihprijevoznika unutar zemlje, ali i u inozemstvo. Velika je Britanija izravnim letovima povezana s više od 100 zemalja i 400 gradova.

Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2011. birali turisti s britanskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor

29% putnikarezerviraloje all inclusive odmor 28% rezerviralo je paket-aranžman putem agencije ili turoperatora 68% rezerviralo je putovanje putem interneta

U skladu sa sve većim rastom online bukinga, čak i najveći organizatori putovanja prilagodili su svoje ponude upravo tom obliku prodaje – moguće je odabrati paket-aranžman, samo smještaj ili samo let. Najveći dio njihove marketinške kampanje provodi se upravo na njihovim internetskim stranicama, koje postaju prava virtualna turistička odredišta.

Kojim se preporukama britanski turisti koriste pri konačnom izboru destinacije zaodmor

Preporuka rodbine i prijatelja koji su prije boravili u destinaciji 55% Osobno iskustvo 37% Internet 39% Putnička agencija 10% Oglašavanje 5%

Preferencije britanskih turista s obzirom na vrstu smještaja Najtraženiji je hotelski smještaj, ali vile i apartmani te mali obiteljskihoteli sve su traženiji oblik smještaja u kategoriji dobrostojeće i obiteljske klijentele,jer omogućuju intimniji odmor s individualnim pristupom.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Broj britanskih putovanja dijeli se na tri osnovne vrste putovanja:

Odmor i rekreacija ► 36% Sunce i plaža ► 27% Posjet rodbini i prijateljima ►21%.

Koliko puta na godinu Britanci putuju na odmor u inozemstvo, koliko prosječno traje pojedinačno putovanje Iako je financijska kriza utjecala na broj godišnjih putovanja, Britanci se ipak nisu potpuno odrekli svojih putnih navika. 399

Da je broj putovanja na godinu nešto manji, pokazuje i podatak o nešto duljem boravku prošle godine, što upućuje na najavljivani trend – birala su se duljaputovanja, npr. jedno dulje umjesto dva do tri kraća. Duljina boravka na razini svijeta iznosi 10,5 noći, a u Europi je 9,9 noći. Samo jedan odmor na godinu Dva odmora na godinu Tri i više odmora na godinu

43% 23% 15%

Od 2002. godine bilježi se lagani, ali stalan rast boravaka od 1 do 3 noći ili od 4 do 13 noći te opadanje broja boravaka s 14 na 27 noćenja. Prosječno trajanje odmora ovisi o udaljenosti i praktičnosti prijevoza prema pojedinim destinacijama, pa varira od daleke Australije s prosjekom od 36 noćenja, preko Grčke s prosjekom od 10 noćenja, do bližih Belgije i Luksemburga s prosječna 3 noćenja.

PROSJEČNI BORAVAK, POTROŠNJA PO BORAVKU, DANU I VRSTI PUTOVANJA U GBP ODMOR

ŠPANJOLSKA SAD IRSKA BELGIJA TURSKA SVIJET B = boravak u noćima P = potrošnja u GBP

B 10 14 5 3 11 10

POSLOVNA PUTOVANJA P 51 70 74 80 45 57

B 5 9 3 2 6 5

P 90 128 100 155 98 115

POSJET RODBINI I PRIJATELJIMA B P 10 27 18 31 6 33 6 33 22 21 15 26

UKUPNO

B 10 14 5 3 12 10

P 49 67 57 94 43 52

U tradicionalnim odmorišnim destinacijama poput Španjolske, Francuske, Grčke, prosječna potrošnja na odmoru je oko 50-54 GBP po osobi i danu. Od tog prosjeka znatnije odskaču Italija sa 77 i Irska sa 73 GBP po osobi i danu. Britanci na odmoru najviše troše u Finskoj 114 GBP po osobi i danu te Islandu 112 GBP po osobi i danu.

Opći pregled organizatora putovanja U protekloj godini, nakon umrežavanja i preslagivanja, nisu se dogodile veće promjene kod lidera na tržištu. Thomson UK i Thomas Cook i dalje su dominantni turoperatori na britanskom turističkom tržištu – već više od 20 godina. U organiziranom prometu pokrivaju sve glavne aspekte turističkog putovanja: turoperaterstvo, vlastite zrakoplovne kompanije i vlastitu maloprodajnu agentsku mrežu. Ipak, promjene su se počele dogañati,jer je Thomas Cook protekle godine zapao u teške financijske probleme i gubitke. Dio zračne flote je prizemljen, dio se prodaje, programi su znatno smanjeni, nekoliko stotina radnika ostalo je bez posla, rasprodaje se imovina i unatoč tome ne nazire se rješenje, ili makar poboljšanje. Prema službenim objavama, prodaja programa za ljeto 2012. je u manjem padu u odnosu prema godiniprije. Na britanskom tržištu djeluje 11 vodećih turoperatora (inače udruženih u FTO – Federation of Touroperators), te oko 6300 turističkih agenata, većina kojih je udružena u ABTA-u. Inače, ABTA i FTO su se umrežili i time postali najjače turističko udruženje u Velikoj Britaniji. Online prodajna mreža je segment tržišta koji stalno raste. Brojni online agenti poput lastminute.com, ebookers, Opodo, Octupus promoviraju i prodaju turističke aranžmane. Na temelju toga i sami agenti i turoperatori sve više promoviraju i prodaju svoje proizvode i pakete putem svojih internetskih stranica. Vodeći britanski turoperatori: 400

THOMSON/TUI & FIRST CHOICE THOMAS COOK & MYTRAVEL MONARCH HOLIDAYS EXCEL AIRWAYS GROUP EXPEDIA GROUP

UDJEL BRITANSKOG TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2011. GODINE VELIKA BRITANIJA aps 1989. 457287 1990. 470989 1991. 65909 1992. 8848 1993. 17833 1994. 22384 1995. 23119 1996. 31000 1997. 50565 1998. 68288 1999. 50890 2000. 84549 2001. 106960 2002. 132160 2003. 152519 2004. 208359 2005. 255500 2006. 268777 2007. 267159 2008. 261070 2009. 229068 2010. 241217 2011. 256264

indeks 103 14 13 202 126 103 134 163 135 75 166 127 124 115 137 123 105 99 98 88 105 106

Dolasci 1989.=100 100 103 14 2 4 5 5 7 11 15 11 18 23 29 33 46 56 57 58 57 50 53 56

apsol. 4448160 4521750 581997 39089 78190 113935 108201 133000 317731 410053 269814 409961 542096 660725 721321 1015029 1348574 1366266 1275609 1223226 1191571 1172720 1236855

Noćenja indeks 1989.=100 100 102 102 13 13 7 1 200 2 146 3 95 2 123 3 239 7 129 9 66 6 152 9 132 12 122 15 109 16 141 23 133 30 101 31 93 29 96 27 97 27 98 26 106 28

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

401

DOLASCI I NOĆENJA BRITANSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2011. 5.000.000 4.500.000 4.000.000 3.500.000 3.000.000

Dolasci

2.500.000 2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

DOLASCI BRITANSKIH TURISTA PO MJESECIMA 70000 60000 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

50000 40000 30000 20000 10000 0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Način putovanja UK ► Hrvatska UK ► sva inozemna odredišta

402

Organizirani dolasci 35% 45%

Individualni dolasci 65% 55%

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u programima organizatora putovanja predstavljena kao kvalitetno odredištete u skladu sa zahtjevima klijentele agenti sve više proširuju svoju ponudu na male obiteljske hotele, boutique hotele i vile. Veliki turoperatori poput Thomsona (koji imaju svoje zrakoplove, charterske letove i jedan od njih dovodi volumenski najveći broj putnika u Hrvatsku) i dalje nemaju dominantnu ulogu koju imaju u nekim drugim odredištima. Za kvalitetne krevete u Hrvatskoj moraju se „natjecati″ s velikim brojem specijalista i poduzetnih nezavisnih turoperatora, što zapravo upućuje na nedostatak kreveta. Uz to, u pojedinim regijama i hotelskim kućama, posebno onim s dobro organiziranim i razrañenim oblicima prodaje, ograničen je broj raspoloživih kapaciteta za turoperatore.

Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora 2011. U Hrvatsku je tijekom 2011. godine letjelo deset zrakoplovnih kompanija,iz 23 britanske zračne luka, uz 70 letova na tjedan. Novosti su bile zrakoplovne linije:

Easyjet je uveo cjelogodišnju liniju iz London Gatwicka u Zagreb Ryanair je uveo sezonsku liniju iz London Stansteda prema Rijeci Croatia Airlines uvela je sezonsku liniju iz Londona prema Rijeci ostali su zadržali letove iz prethodne godine – Easyjet iz London Gatwicka i Stansteda u Split i Dubrovnik, Jet2 iz Manchestera u Split i Dubrovnik, bmibaby iz East Midlands u Dubrovnik, Wizzair iz London Lutona u Split i Dubrovnik, Ryanair iz Stansteda u Pulu i Zadar.

Više novih turoperatora prošle je godine uvrstilo Hrvatsku u svoje programe, a postojeći su ih uglavnom dodatno proširili. Meñu novima posebno se istaknuo Prestige Holidays, koji je na tržištu već više od 20 godina, ali je prvi put u 2011. godini počeo u programe uključivati Hrvatsku. Izdali su brošuru na 64 stranice, posvećenu samo Hrvatskoj te već u prvoj godini znatno premašili planirani broj putnika. Thomas Cook obnovio je prošle godine letove u Hrvatskoj, iako ne sa svojom flotom nego na charteru Croatia Airlinesa, s domaćim agentom Adriatica netom i to letovima iz Manchestera i Gatwicka u Pulu i Split. Saga Holidays je prvi put uvela program zima 2011./2012., Dubrovnik i Split. Hrvatska je bila zastupljena u programima 163 britanskih turoperatora i to prema kategorijama:

klasični turoperatori – 15 vile i apartmani, posebni interesi, specijalizirani programi – 109 autobuseri – 11 nautika – 28.

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti

kratko vrijeme putovanja do destinacije očuvanost prirodne i kulturne baštine odličan medijski publicitet u Velikoj Britaniji relativno očuvana autohtonost destinacije

Mogućnosti

Nedostaci

nedostatak kvalitetnih kreveta nedostatak kvalitetnih hotela s tri zvjezdice nedovoljna ponuda obiteljskih hotela posebno u all inclusive segmentu u odnosu prema ostalim mediteranskim destinacijama paket-aranžmani skuplji od većine mediteranskih destinacija cjenovna precijenjenost hotela s četiri i pet zvjezdica

pozicioniranje Hrvatske kao short break odredišta proširenje ponude boutique hotela i kvalitetnih hotela s obiteljskim sadržajima raznolikost ponude turizam doživljaja temeljen i prilagoñen autohtonim resursima

Opasnosti

stalni rast cijena gubitak „vrijednosti za novac″ nedostatak zrakoplovnih linija

403

Razrada po regijama turističkog prometa s britanskog tržišta Gledano statistički po hrvatskim regijama, očito je da nitko nije popunio prostor koji se otvorio na splitskom području, prije dvije godine, stečajem najvećeg specijaliziranog turoperatora. Dubrovačka i splitska regija nose najveći dio svih dolazaka britanskih gostiju u Hrvatskoj. Izrazito je važan porast broja dolazaka i noćenja u Istri (po čemu je ove godine prešla splitsku regiju).Tradicionalno se teže prodaje odmor od rujna do listopada, a turoperatori se žale na manjak kooperativnosti hrvatskih hotelijera (posebne akcije i ponude).

DOLASCI I NOĆENJA PO REGIJAMA, 2006. – 2011. DOLASCI I NOCENJA PO REGIJAMA 2006 - 2011 600000

500000

400000 ISTRA KVARNER ZADAR SPLIT DUBROVNIK OSTALO

300000

200000

100000

2006

2007

2008

2009

2010

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

2011

Izvor:DZS

UDJEL BRITANSKIH GOSTIJU PO REGIJAMA DOLASCI PO REGIJAMA 2011

16%

18% ISTRA 5% 7%

ZADAR SPLIT DUBROVNIK

34% 20%

Izvor: DZS

404

KVARNER

OSTALO

NOCENJA PO REGIJAMA 2011

11% 24%

ISTRA KVARNER ZADAR

36%

SPLIT DUBROVNIK OSTALO

19%

Izvor: DZS

Istra je ostvarila stabilan rast dolazaka i noćenja, dok su Kvarner, Zadar i Split imali više dolazaka, ali nešto manje ostvarenih noćenja. Dubrovnik je prošlu godinu završio s podjednakim brojem dolazaka i četiri posto više noćenja britanskih gostiju. No, ta regija i dalje čini gotovo 40% prometa s britanskog tržišta i najpopularnije je hrvatsko odredište u Velikoj Britaniji. Iako se neznatno povećao, prosječni boravak britanskih gostiju u Hrvatskoj znatno je ispod njihova svjetskog prosjeka. Prošle su se godine ipak dogodile promjene – ukupni boravak, u skladu s općim trendom putovanja Britanaca, porastao je s 5,1 dana na 5,2 dana, od čega na obali 5,5 dana a u ostatku Hrvatske 3,6 dana. Prosječni boravak u Dubrovniku i prošle je godine ostao na 5,5 dana, a Britanci najdulje borave u Istri – 6,9 dana.

Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku

Zrakoplov Autobus i automobil

96% 4%

Zrakoplovni letovi iz Velike Britanije u Hrvatsku u 2011. godini CJELOGODIŠNJI LETOVI: U ZAGREB iz: London Heathrowa i London Gatwicka – Croatia Airlines London Gatwicka – Easyjet U DUBROVNIK iz: London Gatwicka – British Airways SEZONSKI LETOVI (obično travanj/svibanj – listopad) U PULU iz: London Gatwicka – Thomson Airways Birminghama – Thomson Airways Manchestera – Thomson Airways Bristola – Thomson Airways Glasgowa – Thomson Airways London Stansteda – Ryanair U ZADAR iz: London Stansteda – Ryanair U RIJEKU iz: London Heathrowa – Croatia Airlines London Stansteda – Ryanair 405

U SPLIT iz: London Gatwicka – Croatia Airlines London Lutona – Wizzair London Gatwicka – EasyJet London Stansteda – EasyJet Bristola – Easyjet Manchestera – Jet2.com U DUBROVNIK iz: Birminghama – FlyBe London Lutona – Wizz air Belfasta – Jet2.com Leeds-Bradforda – Jet2.com Edinburgha – Jet2.com Manchestera – Jet2.com London Gatwicka – Thomson Airways Manchestera – Thomson Airways Birminghama – Thomson Airways London Gatwicka – EasyJet London Stansteda – EasyJet East Midlandsa – BMIbaby SEZONSKI CHARTERSKI LETOVI NEWMARKET HOLIDAYS Za Dubrovnik iz Aberdeena, Bournemoutha, Bristola, Cardiffa, Exetera, Humbersidea, Isle of Man, Kent Internationala, London Gatwicka, Newquay Cornwall Airporta, Norwicha THOMSON U Dubrovnik iz Birminghama, London Gatwicka, Manchestera U Pulu iz Birminghama, Bristola, Glasgowa, London Gatwicka, Manchestera JET2.com Za Dubrovnik iz Leeds-Bradforda, Edinburgha, Manchestera Za Split izManchestera

Autobuseri u 2011. godini Programe je ostvarilo 11 turoperatora sizravnim linijama za Hrvatsku, s kombinacijama zrakoplova i autobusnog putovanja.

Vrsta smještaja kojom su se Britanci koristili u Hrvatskoj Hoteli Vile i apartmani Nautika Kamping

60% 25% 10% 5%

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Broj individualnih gostiju svake je godine u porastu, s obzirom na kontinuirano povećanje broja zračnih linija prema Hrvatskoj. Većina njih svoje putovanje rezervira puteminterneta, iako pojedini turoperatori u svojim programima prodaje bilježe sve veći postotak kupnje „samo leta″ ili „samo smještaja″. Prednosti: gostoljubivost domaćina i kvaliteta usluge široka ponuda privatnog smještaja, a u skladu s time i različitih cijena ljepota prirode i očuvanost okoliša idealno odredište za otkrivanje mjesta, gradova, ljudi i običaja gastronomija pozitivan medijski publicitet 406

Nedostaci: slaba prometna povezanost unutar Hrvatske, ponajprije brodska, posebno meñu otocima, ali i neodgovarajući željeznički prijevoz koji je u Velikoj Britaniji vrlo razvijen i uobičajeno prijevozno sredstvo nedostatak pješčanih plaža slaba ponuda hrvatskih hotela na rezervacijskim online portalima (expedia, hrs i sl.)

Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće traže Britanski gosti u samom su vrhu svjetskih potrošača na putovanjima te većinu zarade troše na slobodno vrijeme i putovanja, to jest 25% svojih prihoda. Više od polovice putnika potrošilo je prošle godine na odmoru jednak iznos kao i godinu prije. Najviše troše na gastronomiju, izlete i posjete kulturnoj i prirodnoj baštini Hrvatske te domaće hrvatske proizvode.Traže domaće specijalitete, autohtonu glazbu i ples, kako bi doživjeli tradicionalni mediteranski ugoñaj te autohtonost proizvoda. Inače, istraživanja pokazuju kako 42% britanskih putnika pri odabiru „netradicionalnih i novih″ destinacija očekuju i cijene domaću kulturu i običaje, a 25% očekuje bolju vrijednost za novac u odnosu prema destinacijama u koje inače putuju u većem broju. U tom smislu, mogućnosti obogaćivanja ponude su u specifičnim sadržajima poput vinskih tura, agroturizma i sličnih oblika turizma, koji su najviše razrañeni u Istri, a manje u ostalim dijelovima Hrvatske od kojih pojedini takoñer imaju bogatu tradicijsku baštinu i resurse koji bi se na kvalitetan način mogli turistički valorizirati.

PROFIL BRITANSKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u 2012. godini Prema izvješću MINTEL-a, prodaja odmora prošle godine bila je na najnižoj razini od 2000. godine, dok je potrošnja na odmoru najniža u posljednjih pet godina. Ipak unatoč lošijoj prodaji, turoperatori su uspjeli povećati prosječnu prodajnu cijenu nudeći različite proizvode, odmak od jeftinijih odmora i usmjerenjem prema proizvodima i putovanjima viših standarda, uz jaču prodaju tzv. mid-haul putovanja (let do 5 sati). S obzirom na trenutačne trendove i stanje prodaje, predviña se da se prodaja odmora neće vratiti na predrecesijsku razinu prije 2016. godine. Istraživanje je takoñer pokazalo da je jedan od četvorice ispitanika iskazao veće zadovoljstvo odmorom kupljenim i osmišljenim samostalno online ili putem nepoznatog online agenta. Utjecaj recesije još je prisutan, stopa nezaposlenosti nije se smanjila, štoviše procjene su da će i ove godine biti izmeñu 2,5 i 3 milijuna nezaposlenih. Vrijednost za novac i dalje je ključni čimbenik pri odabiru destinacije, rasla je potražnja za all inclusive odmor te kupnja paket-aranžmana kod većih agenata. Nekoliko britanskih turoperatora izdalo je samostalne brošure Hrvatske, prepoznajući na taj način mogućnosti destinacije, ali i zato što smatraju da će na taj način boljom uočljivosti i prodaja biti lakša. Hrvatska je ove godine meñu europskim odredištima najvećega britanskog turoperatora, Thomson UK, vrlo popularno odredište. Prema u veljači objavljenim podacima o najpopularnijim europskim odredištima za 2012. godinu, potražnja za Hrvatskom porasla je za 55% u odnosu prema prošloj godini. Hrvatska je, inače, bila jedino njihovo odredište za koje u ovoj godini nije smanjen kapacitet, naprotiv,on je povećan te jedina destinacija do 5 sati leta koja od početka prodaje nije u minusu. Uz pozitivne gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te kvalitetnu „vrijednost za novac“ ponudu u Hrvatskoj, realno je očekivati daljnji postupni rast dolazaka iz Velike Britanije. Promotivnim aktivnostima na tržištu i svakodnevnim kontaktima s individualnim klijentima, novinarima i turoperatorima, usmjereni smo na daljnje jačanje svjesnosti o destinaciji, afirmaciju Hrvatske kao mediteranske destinacije s raznovrsnom i podijeljenom turističkom ponudom (agroturizam, vile, obiteljski i boutique hoteli, selektivni oblici turizma) radi održanja i poboljšanja turističkog prometa.

407

PLAN PUTOVANJA U 2012. GODINI

Odmor izmeñu 4 i 13 noći – 55% Kraća putovanja do 3 noćenja – 43% Odmor dulji od 13 noćenja – 26%

PLANIRANE DESTINACIJE 2012.

Odmor u Velikoj Britaniji Odmor u Europskoj uniji Odmor izvan Europske unije

– 42% – 43% – 31%

AKTIVNOSTI NA KOJIMA BRITANCI KANE UŠTEDJETI TIJEKOM ODMORA

Restorani

Wellness

Shopping

10%

15%

20%

25%

30%

Redoslijed najpopularnijih destinacija neće se znatnije promijeniti u odnosu prema 2011. godini, makar u odnosu prema prvim dvjema na ljestvici najposjećenijih destinacija, Španjolskoj i Francuskoj. Zanimljivo će biti vidjeti rezultate Egipta i Tunisa koji su uložili golema sredstva u oglašavanje (Egipat je samo u prva dva mjeseca ove godine uložio gotovo 3 milijuna funti). Minus je neupitan, no pitanje je koliko će dvojica najvećih, Thomson i Thomas Cook, uspjeti spasiti vlastite goleme kapacitete koje ondje imaju.

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2012. godini Za sada nema naznaka da bi se mogle dogoditi veće promjena u odnosu prema prvima na tržištu. Turoperatori: 1.TUI Thomson Group (+ First Choice) 2.Thomas Cook Group (+MyTravel) 3.Monarch Holidays 4.Excel Airways Group 5.Expedia Group

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2012. GODINE Aktualni ugled Hrvatske na britanskome tržištu Hrvatska ima ugled kvalitetne, ali sve skuplje mediteranske destinacije. Početak godine obilježila je stabilna prodaja te vrlo vrijedna serija pozitivnih i lijepih novinskih reportaža u britanskim novinama i specijaliziranim časopisima s najvećom nakladom. Iako sve veći broj turoperatora uključuje Hrvatsku u svoje programe, nijedan od vodećih 10 znatnije ne odskače po broju putnika. Štoviše, specijalisti koji su od 2000. do 2005. ostvarivali najveće brojke, posljednjih godina bilježe pad –zbog osipanja kapaciteta, tj. njihove podjele izmeñu većeg broja turoperatora, a znatnijeg broja novih kapaciteta nije bilo zbog stalnog porasta cijena hotelskog smještaja. 408

Jedan od vodećih britanskih zrakoplovnih prijevoznika i turoperatora, JET2, nakon Splita i Dubrovnika, proširio je svoj program i na Istru, otvaranjem nove zračne linije iz Manchestera u Pulu, koja će voziti od 19. svibnja do 6. listopada 2012. godine, dok su za Dubrovnik povećali broj naleta. JET2 je prošle godine prevezao oko 50000 putnika,a predvidjeli su oko 60000 putnika. Monarchje uveo osam letova iz triju britanskih zračnih lukau Dubrovnik – Londona Gatwicka, Birminghama i Manchestera. Easyjet je zadržao linije prema Zagrebu (cjelogodišnja), Splitu i Dubrovniku (sezonska), a Ryanair je uz postojeće linije iz Londona u Pulu, Rijeku i Zadar, uveo i liniju iz East Midlands zračne luke za Zadar. Croatia Airlines najavila je pokretanje zimske linije iz Londona u Dubrovnik, dok je British Airways potvrdio zadržavanje cjelogodišnje linije za Dubrovnik.

Procjena broja dolazaka i noćenja s britanskog tržišta u 2012. godini S obzirom na uspješne prošlogodišnje rezultate, ostvarene u teškim tržišnim prilikama, ako se ne dogode veće globalne poteškoće, realno je očekivati stabilan rezultat s britanskog tržišta.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2012. godini S obzirom na brojnost letova niskocjenovnih zrakoplovnih kompanija, očekuje se nastavak povećanog broja individualnih dolazaka.

Zastupljenost Hrvatske u programima turoperatora u 2012. godini Hrvatska je zastupljena u programima 153britanska turoperatora i to prema kategorijama:

klasični turoperatori – 15 vile i apartmani, posebni interesi, specijalizirani programi – 99 autobuseri – 11 nautika – 28.

Prognoza rezultata organizatora putovanjau 2012.godini Prema podacima turoperatora, prodaja je stabilna, negdje u plusu, negdje na razini prošle godine, a povremeno je usporena. Inače, program za ljeto još je kod najvećih turoperatora u prosječnom padu od 6%. Stoga su prognoze i očekivanja konačnih rezultata sezone 2012. krajnje oprezne.

Zrakoplovni letovi iz Velike Britanije u Hrvatsku u 2012. godini CJELOGODIŠNJE LINIJE CROATIA AIRLINES London Heathrow, London Gatwick – Zagreb (onward connections to coastal airports) BRITISH AIRWAYS London Gatwick – Dubrovnik EASYJET London Gatwick – Zagreb SEZONSKI LETOVI (obično u razdoblju travanj – listopad) CROATIA AIRLINES London Gatwick/Heathrow – Split London Heathrow – Rijeka

409

MONARCH.co.uk Birmingham, London Gatwick, Manchester – Dubrovnik JET2.com Manchester, Leeds Bradford, Newcastle, Edinburgh, Belfast – Dubrovnik Manchester – Pula Manchester – Split FLYBE Birmingham – Dubrovnik EASYJET London Stansted, London Gatwick – Dubrovnik Bristol, London Stansted, London Gatwick – Split WIZZAIR London Luton – Split THOMSON AIRWAYS Manchester, Birmingham, London Gatwick – Dubrovnik Manchester, Birmingham, London Gatwick – Pula RYANAIR London Stansted – Pula London Stansted – Rijeka London Stansted, East Midlands– Zadar SEZONSKI CHARTERSKI LETOVI Ostvaruju se od svibnja do listopada. Dio turoperatora ima svoje charterske programe, dok se većina koristi redovitim zrakoplovnim linijama. THOMSON AIRWAYS Manchester, Birmingham, London Gatwick – Dubrovnik Manchester, Birmingham, London Gatwick – Pula JET2.com Manchester, Leeds Bradford, Newcastle, Edinburgh, Belfast – Dubrovnik Manchester – Pula Manchester – Split NEWMARKET HOLIDAYS Polasci iz Aberdeena, Bournemoutha, Durham Tees Valleya, Exetera, Invernessa, Isle of Man, Kent Internationala, London Gatwicka, Newcastlea, Newquay Cornwall Airporta, Norwicha

Autobuseri u 2012. godini Programe je ostvarilo 11 turoperatora s izravnim linijama za Hrvatsku te kombinacijama zrakoplova i autobusnog putovanja.

Individualni promet u 2012. godini Stalni porastbroja individualnih dolazaka i sve veće okretanje hotelskih kuća prema tom segmentu, rezultiralo je pozitivnim pomacima. Hrvatska postaje sve popularnije odredište, zbog mnogobrojnih ljetnih festivala (dobna skupina 18-35 godina), jedrenja i otoka.

410

TURISTIČKA SEZONA 2013. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u 2013. godini Posljednje četiri godine bile su jedna teža od druge, svaka za sebe drukčija i svaka obilježena najmanje jednimvažnim dogañajem koji je snažno utjecao na opseg i smjer prometa. Financijska kriza i dalje snažno utječe na industriju putovanja, dok i dalje nestabilno političko stanje u sjevernoj Africi utječe na preslagivanje u korist odreñenih destinacija koje će biti bliže, „sigurnije” i pružiti najveću vrijednost za novac. Sadašnje brojke upućuju na polagani oporavak tržišta, koje se svojim rezultatima vratilo na razinu od prije više od deset godina, a ako globalne okolnosti ne budu nestabilne, očekuje se polagani rast putovanja britanskih gostiju. Redoslijed omiljenih destinacija neće se znatnije mijenjati te će u odnosu prema sezoni 2011. biti jednak: 1. 2. 3. 4.

Španjolska Francuska SAD Italija.

TURISTIČKA SEZONA 2013. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2013. godini Brošure najvećih turoperatora izašle su potkraj travnja i veći je dio sezone i kapaciteta za 2013. odreñen. Ako ne bude novih, većih podizanja cijena smještaja, ako se ponuda dodatno obogati te uz nastavak mjera strateškog partnerstva s liderima na tržištu, mogli bismo očekivati daljnje stabiliziranje tržišta i pozitivan trend. Hrvatska doista uživa ugled i prepoznata je kao kvalitetna destinacija, ali cijena je ta koja odreñuje konačni odabir ─ britansko je tržište zatrpano mnogobrojnim ponudama svih svjetskih destinacija, pa u skladu s time i klijenti i turoperatori biraju najbolju „vrijednost za novac”.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Uz navedene preduvjete, očekuje se porast potražnje Hrvatske na britanskom tržištu, u smislu proširenja programa postojećih programa te uvrštenja u programe novih turoperatora.

Mjere koje bi u 2013. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Ljepote Hrvatske su nesporne, no kvaliteta usluge i sadržaja te „vrijednost za novac” ključni su čimbenici koji će odrediti naš budući status na tržištu. Prostor i prilika za dodatno pozicioniranje na tržištu pruža se promocijom gastronomske i eno ponude te ponudom posebnih programa poput ronjenja, aktivnog turizma, promatranja flore i faune te medicinskog turizma.

411

IRSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko ureñenje: republika, parlamentarna demokracija Predsjednik države: Michael D.Higgins Predsjednik vlade: Enda Kenny Glavni grad: Dublin Administrativna podjela: 29 pokrajina i 5 gradova Nacionalni praznik: Sv. Patrik, 17. ožujka Glavne političke stranke: Fianna Fail, Fine Gael Površina: Broj stanovnika: Religija: Etničke skupine: Jezici: Valuta:

70 280 km² 4,59 milijuna kršćani 87,4% Irci, Azijati 1,3% engleski (službeni), irski euro

Gospodarsko stanje Irsko je gospodarstvo usmjereno na trgovinu, s prosječnim godišnjim rastom od 6% od 1995. do 2007. godine. Brojna strana ulaganja pokrenula su gospodarstvo u 90-tima, što je privuklo i mnoge useljenike u zemlju koja je godinama bila poznata upravo po suprotnom trendu, iseljavanju. Gospodarski napredak donio je Irskoj nadimak „Celtic Tiger″. No, kao i u ostatku svijeta gospodarska aktivnost u 2008. godini naglo je pala te je i Irska kao prva zemlja eurozone ušla u recesiju, u rujnu 2008.godine. Poljoprivredu, nekad najvažniji sektor, zasjenili su industrija i usluge. Cijene nekretnina do 2006. godine u Irskoj su znatno više i brže rasle nego bilo gdje drugdje na svijetu, ali je njihova vrijednost tijekom 2008. godine pala za čak 50%. U studenom 2010. godine, irska je vlada zatražila pomoć Europske unije, jer se država našla pred bankrotom. Potpora EU i MMF-a iznosila je 112 bilijuna dolara. Zemlju je ponovno zahvatio veliki val 412

iseljavanja, posebno mladih ljudi i to uglavnom u Veliku Britaniju. Do travnja 2010. godišnje se 65 000 emigranata, uglavnom istočnih Europljana,vraćalo kući. Posljednjih mjeseci riječ je i o Ircima – analize pokazuju da će do 2015. godine oko 200 000 ljudi iseliti iz Irske. Sadašnja vlada uvela je mjere štednje u ožujku prošle godine te je gospodarstvo ostvarilo blagi oporavak, a proračunski deficit smanjen je na 10,1% BDP-a. Tijekom 2012. godine ne očekuje se nastavak oporavka, s obzirom na krizu eurozone.

SOCIO-DEMOGRAFSKI I EKONOMSKI POKAZATELJI Valuta

EURO

STATISTIČKI PODACI BDP (PPP) BDP stopa rasta BDP po stanovniku

181,9 bilijuna $ 0,7% 39 500 $

Stopa inflacije Stopa siromaštva Radna snaga Radna snaga po sektorima

1% 5,5% 2,12 milijuna uslužna djelatnost (76%) industrija (20%) poljoprivreda (5%) 14,3% 4,722 MIL.

Stopa nezaposlenosti STANOVNIŠTVO:

0-14 god., 21,1% 15-64 god., 67,3% 65+ god., 11,6%

Prosječna dob

muškarci: 34,5 godina žene: 35,1 godina

Stopa rasta populacije

1,06%

Dobna struktura

Glavne industrijske grane

metalurgija, prehrana, tekstil, kemijska industrija, strojogradnja, brodogradnja, informatika, turizam…

TRGOVINA IZVOZ Glavne zemlje partneri

UVOZ Glavne zemlje partneri

Vanjskotrgovinska bilanca DRŽAVNE FINANCIJE Javni dug

$124,3 bilijuna SAD 23,2%, Velika Britanija 15,4%, Belgija 14,3%, Njemačka 8,1%, Francuska 5% $71,35 bilijuna

Velika Britanija 32,1%, SAD 14,1%, Njemačka 7,7%, Kina 6,4%, Nizozemska 4,9% 52,95 bilijuna $

107% BDP-a

413

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija

4 nacionalne TV postaje 4 privatne TV postaje + britanski TV kanali, posebno u Sjevernoj Irskoj 115 radijskih postaja oko 1,5 milijun internetskih korisnika najvažniji tiskani mediji: o The Irish Indenpendent o The Irish Examiner o The Irish Times o Irish Daily Star o Evening Herald o Sunday Indenpendent o The Sunday Tribune o The Sunday Business Post o Ireland on Sunday o Sunday World

PROFIL IRSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA Glavna obilježja irskog turizma u 2011.:

6,2 mil. putovanja u inozemstvo ili –1% u odnosu prema godini prije 71% odmorišnih putovanja u Europsku uniju 33% odmorišnih putovanja unutar vlastite zemlje 21% odmorišnih putovanja izvan Europske unije 6,5 milijuna putovanja stranih gostiju u Irsku (+7%) 3,3 noćenja – prosječni boravak u zemlji 8,1 noćenja – prosječni boravak Iraca u inozemstvu 10,5 noćenja – prosječni boravak Iraca na odmoru najveći broj putovanja u razdoblju srpanj – rujan 69% putovanja bukirano je individualno 31% putovanja bukirano je organizirano trećinu putnika čini dobna skupina od 40 do 59 god. glavni motivi pri odabiru destinacije su zabava 29% i kultura 27% 0,6% irskih putovanja ostvarenoje u Hrvatskoj.

Opći pregled organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena u programima 15 irskih turoperatora i agenta. Niskocjenovni prijevoznici koji su posljednjih godina velikim turoperatorima oduzeli velik dio tržišta i ovdje se sve više šire (uostalom, najveći svjetski niskocjenovni zrakoplovni prijevoznik Ryanair je upravo iz Irske). Sve veći udjel u rezervacijama zauzima i online booking ili samostalno osmišljavanje i rezerviranje odmora putem interneta. Vodeći irski turoperatori:

414

CONCORDE TRAVEL CROATIA TOURS SUNWAY HOLIDAYS CRYSTAL HOLIDAYS.

UDJEL IRSKOG TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU IRSKA 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Dolasci 1999.=100 100 131 131 186 244 189 461 155 714 124 890 121 1074 87 937 110 1033 87 901 80 720 99 712 98 696

4061 5328 9927 18727 29027 36123 43631 38063 41940 36598 29252 28933 28284

12237 19403 37608 80086 152067 185015 225025 192543 193491 168534 126881 124131 119384

Noćenja indeks 1999.=100 100 159 159 194 307 213 654 190 1242 122 1512 122 1839 86 1573 100 1581 87 1377 75 1037 98 1014 96 976

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provoñenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.).Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. godinu su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

DOLASCI I NOĆENJA IRSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1999.-2011. 250.000 200.000 150.000 Dolasci 100.000

Noćenja

50.000 0

415

DOLASCI IRSKIH TURISTA PO MJESECIMA 12000 10000

2004. 2005.

8000

2006. 6000

2007. 2008.

4000

2009.

2000

2010. 0

2011.

Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora tijekom 2011. Petnaest turoperatora je tijekom 2011. godine imalo Hrvatsku u svojim programima:

klasični paket-aranžmani – 7 turoperatora vile i apartmani, kulturna, eno i gastronomskaputovanja, avanturizam, short breaks – 5 turoperatora autobuseri – 3 turoperatora.

Razrada po regijama s irskoga tržišta ŽUPANIJA

Istarska Primorsko-goranska Zadarska Splitsko-dalmatinska Dubrovačkoneretvanska HRVATSKA ukupno

DOLASCI

NOĆENJA

2027 955 2320 4906 15328 29296

11161 3533 9229 19002 76907

INDEKS 2011./2010. dolasci 116 113 80 89 97

INDEKS 2011./2010. noćenja 109 114 91 82 98

132905

Izvor: DZS

416

DOLASCI PO REGIJAMA U 2011. GODINI DOLASCI REGIJE 2011 18000

16000

14000

12000

10000 DOLASCI 8000

6000

4000

2000

0 ISTRA

KVARNER

ZADAR

SPLIT

DUBROVNIK

NOCENJA PO REGIJAMA 2011 90000

80000

70000

60000 ISTRA KVARNER ZADAR SPLIT DUBROVNIK

50000

40000

30000

20000

10000

0 NOCENJA

Izvor:DZS DOLASCI REGIJE 2011

8% 4% 9%

ISTRA KVARNER ZADAR SPLIT DUBROVNIK 60%

19%

Izvor:DZS

417

Redovite zrakoplovne linije iz Irske u Hrvatsku u 2011. GODINI

Aer Lingus Dublin – Dubrovnik četiri puta na tjedan Ryanair Dublin – Zadar dva puta na tjedan Croatia Tours dva leta na tjedan iz Dublina i Belfasta prema Dubrovniku Concorde Travel jedan let na tjedan iz Dublina u Dubrovnik, charterski letovi odreñenih datumaod svibnja do rujna iz Corka, Irl West Knocka, Belfasta

PROFIL IRSKOG TRŽIŠTA U 2012. Procjena odlazaka na godišnji odmor u 2012. godini Tržište se globalno gledano donekle stabiliziralo tijekom 2011. godine, no s obzirom na izrazito teško gospodarsko stanje, nešto manji broj putovanja u prva tri mjeseca ove godine te tendenciju kasnog bukinga i kraćih putovanja, struka je krajnje oprezna u prognozama. Negativni trend irskih dolazaka u Hrvatsku nastavio se i u prva četiri mjeseca ove godine, a tijekom 2012. postoji samo jedna izravna zračna linija s Irskom.

Prognoza rezultata organizatora putovanjau 2012. godini Hrvatska nažalost već godinama bilježi pad dolazaka irskih gostiju. Unatoč blagom oporavku trenda tijekom 2011., pad se nastavlja. No, zanimljivo je da su dvije regije koje nemaju izravne letove s Irskom, Istra i Kvarner, ostvarile znatan rast dolazaka te da su Irci dulje boravili u Istri nego u Zadru, koji je imao izravnu zračnu liniju s Dublinom. Irski turoperatori zbog sve većih cijena i nedostatnih zrakoplovnih veza sve teže prodaju aranžmane za Hrvatsku. Najpopularnije odredište i dalje je Dubrovnik, gdje će svakako i ove godine boraviti najveći broj Iraca koji posjete Hrvatsku (s obzirom na to da su jedino dubrovačka i splitska regija u programima turoperatora i da samo Dubrovnik ove godine ima izravnu zrakoplovnu vezu s Irskom).

Zrakoplovne linije iz Irske u Hrvatsku u 2012. godini

418

Aer Lingus Dublin – Dubrovnik, četiri puta na tjedan Croatia Tours i Concorde Travel koriste predmetne letove za svoje programe putovanja u Hrvatsku

biljeĎ&#x20AC;ke

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Iblerov trg 10/IV, p.p. 251 10000 ZAGREB HRVATSKA Telefon: +385 1 46 99 333 Telefaks: +385 1 455 7827 E-mail: info@htz.hr Web: www.hrvatska.hr www.facebook.com/croatia.hr www.youtube.com/croatia issuu.com/croatia.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus 1090 Wien Liechtensteinstrasse 22a, 1/1/7 Österreich, Telefon: +43 1 585 38 84 Telefaks: +43 1 585 38 84 20 E-mail: office@kroatien.at at.croatia.hr Kroatische Zentrale für Tourismus 60313 Frankfurt/M, Hochstrasse 43 Deutschland Telefon: +49 69 23 85 350 Telefaks: +49 69 23 85 35 20 E-mail: info@visitkroatien.de de.croatia.hr Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 München Rumfordstrasse 7 Deutschland Telefon: +49 89 22 33 44 Telefaks: +49 89 22 33 77 E-mail: kroatien-tourismus@t-online.de de.croatia.hr Ente Nazionale Croato per il Turismo 20122 Milano Piazzetta Pattari 1/3, Italia Telefon: +39 02 86 45 44 97 Telefaks: +39 02 86 45 45 74 E-mail: info@enteturismocroato.it it.croatia.hr Ente Nazionale Croato per il Turismo 00187 Roma Via Lucullo 3, Italia Telefon: +39 06 32 11 0396 Telefaks: +39 06 32 11 1462 E-mail: officeroma@enteturismocroato.it it.croatia.hr Chorvatské Turistické Sdružení 110 00 Praha 1 Krakovská 25 Česká Republika Telefon: +420 2 2221 1812 Telefaks: +420 2 2221 0793 E-mail: info@htz.cz cz.croatia.hr

Chorvátske Turistické Združenie 821 09 Bratislava, Trenčianska 5 Slovenská Republika, Telefon: +421 2 55 562 054, +421 2 55 415 415 Telefaks: +421 2 55 422 619 E-mail: infohtz@chello.sk sk.croatia.hr

Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme 1081 GG Amsterdam Nijenburg 2F Netherlands Telefon: +31 20 661 64 22 Telefaks: +31 20 661 64 27 E-mail: kroatie-info@planet.nl nl.croatia.hr

Horvát Idegenforgalmi Közösség 1054 Budapest Akademia u. 1 Magyarország Telefon.: +36 1 267 55 88 Telefaks: +36 1 267 55 99 E-mail: info@htz.hu hu.croatia.hr

Office National Croate du Tourisme 1000 Bruxelles Vieille Halle aux Blés 38 Belgique Telefon: +32 2 55 018 88 Telefaks: +32 2 51 381 60 E-mail: info@visitcroatia.be be.croatia.hr

Office National Croate de Tourisme 75116 Paris, 48, avenue Victor Hugo, France Telefon: +33 1 45 00 99 55, +33 1 45 00 99 57 Telefaks: +33 1 45 00 99 56 E-mail: croatie.ot@wanadoo.fr fr.croatia.hr

123610 Moscow, Krasnopresnenskaya nab. 12, office 1502, Russia Telefon: +7 495 258 15 07 Telefaks; +7 495 258 15 07 E-mail: : htzmoskva@mail.ru; htz1@mail.ru ru.croatia.hr

Croatian National Tourist Office London W6 9ER 2 Lanchesters 162-164 Fulham Palace Road United Kingdom Telefon: +44 208 563 79 79 Telefaks: +44 208 563 26 16 E-mail: info@croatia-london.co.uk gb.croatia.hr Croatian National Tourist Office New York 10118, 350 Fifth Avenue Suite 4003, U.S.A. Telefon: +1 212 279 8672 +1 212 279 8674 toll-free: 800 829 4416 Telefaks: + 1 212 279 8683 E-mail: cntony@earthlink.net us.croatia.hr Narodowy Ośrodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacji 00-695 Warszawa IPC Business Center, ul. Nowogrodzka 50 Polska Telefon: +48 22 828 51 93 Telefaks: +48 22 828 51 90 E-mail: info@chorwacja.home.pl pl.croatia.hr Kroatiska turistbyrån 11135 Stockholm, Kungsgatan 24, Sverige Telefon: +46 8 53 482 080 +46 8 5348 2081 Telefaks: +46 8 20 24 60 E-mail: croinfo@telia.com se.croatia.hr

Hrvaška turistična skupnost 1000 Ljubljana Gosposvetska 2 Slovenija Telefon: 386 1 23 07 400 Telefaks: 386 1 23 07 404 E-mail: hrinfo@siol.net si.croatia.hr Kroatische Zentrale für Tourismus 8004 Zürich Badenerstr. 332 Switzerland Telefon: +41 43 336 2030 +41 43 336 2031 +41 43 336 2032 +41 43 336 2034 Telefaks: +41 43 336 2039, E-mail: info@visitkroatien.ch ch.croatia.hr Oficina de Turismo de Croacia 28001 Madrid Calle Claudio Coello 22 esc.B,1°C, España Telefon: +3491 781 5514 Telefaks: +3491 431 8443 E-mail: info@visitacroacia.es www.visitacroacia.es クロアチア政府観光局 Ark Hills Executive Tower N613 Akasaka 1-14-5, Minato-ku Tokyo 107-0052 Telefon: +81 03 6234 0711 Telefaks: +81 03 6234 0712 E-mail: info@visitcroatia.jp visitcroatia.jp