HTZ Godišnjak - 36. by Croatian National Tourist Board

uvodnik Poštovane čitateljice i čitatelji,

u idućih nekoliko mjeseci dobit ćemo odgovor na pitanje hoće li ovogodišnja turistička sezona za Hrvatsku biti rekordna, ali je već sada jasno da se pripremi pristupilo vrlo temeljito i uz mnogo inovacija, posebice u marketingu. Ne zaboravljajući da hrvatski turizam u najvećoj mjeri ovisi o inozemnim tržištima koja su, posebice europska, preplavljena ponudama i snažnim marketinškim aktivnostima konkurenata, nameće se potreba neprestane prilagodbe u pogledu strateškog i operativnog pristupa u ostvarenju planiranih programskih aktivnosti u marketingu koje, u suglasju s postavkama Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2010. ‒ 2014., provodi Hrvatska turistička zajednica. Jedan od elemenata prilagodbe svakako je i postupno mijenjanje osnovne strategije pozicioniranja, tj. komuniciranja suštine hrvatskog turističkog brenda, uz daljnju afirmaciju Hrvatske kao mediteranske zemlje koja je očuvala nasljeđe predaka i autentičnost, što je sažeto porukom „Hrvatska ‒ Mediteran kakav je nekad bio”. Predmetna poruka i nadalje ostaje najvažnija komunikacijska potka, ali uz definiranje i afirmiranje širih atributa brenda i afirmaciju elemenata životnog stila, što daje novu, tj. dodatnu komunikacijsku dimenziju, neposredno oblikovanu radi pozicioniranja naše zemlje kao kvalitetne destinacije i destinacije „u trendu” (lifestyle destination), s naglaskom na ekološku zeleno-plavu dimenziju hrvatskog identiteta te očuvanost prostora.

Nakladnik Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/4 10 000 Zagreb Hrvatska Tel: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 E-mail: glasnik@htz.hr Za nakladnika mr. sc. Niko Bulić Tekstove priredili direktori i voditelji predstavniπtva i ispostava HTZ-a u inozemstvu Urednik Igor Borojević Dizajn Ivana Ivanković PrliÊ Nenad Vujošević Fotografije Ivo Pervan Damir Fabijanić Arhiva HTZ-a

Kada je riječ o oglašavanju, primijenjen je kvalitativni zaokret koji posebno ističe geomarketing, tj. odgovarajući makroregionalni i mikroregionalni pristup u definiranju ciljnih skupina potrošača i alokaciji sredstava u planiranju promocije i komercijalizaciji turističkog proizvoda. Osobito se afirmira daljnja inovativna primjena on line komunikacijske strategije, s naglaskom na Web 2.0 alatima te unapređenje suradnje s poslovnim partnerima na tržištima, posebice s organizatorima putovanja i agentima. Naime, u svrhu poticanja organiziranih turističkih dolazaka, posebice u razdoblju izvan glavne sezone, Hrvatska turistička zajednica je u 2011., uz opće oglašavanje, pristupila i provedbi oglašavanja u promotivnim kampanjama i promotivno-prodajnim kanalima organizatora putovanja i nositelja turističke ponude (s posebnim naglaskom na poticanje domaćeg turizma i pojedinih ciljanih skupina domaćih gostiju), što je pobudilo rekordno zanimanje poslovnih subjekata te je izvanredno prihvaćeno, podjednako u Hrvatskoj i na emitivnim tržištima. Svjetsko turističko tržište je prethodne godine, nakon krizne 2009., pokazalo znakovit rast i oporavak koji će se, procjenjuju stručnjaci, nastaviti i tijekom 2011. Ipak, stanje je trenutačno za mnoge svjetske regije znatno složenije nego što se još donedavno očekivalo i prognoziralo. Politička kriza, rat i teroristička djelovanja znatno su pogodili turizam sjevernnoafričkih zemalja i Bliskog istoka. Rasplet krize još nije na vidiku, a posljedice će zasigurno biti dugoročne. Emitivno tržište Japana, nakon uzleta u 2010. i optimizma u turističkom sektoru, doživjelo je snažan udarac zbog prirodne, a zatim i nuklearne katastrofe u ožujku. Iako je riječ o jednom od najsnažnijih svjetskih gospodarstava, nitko ne očekuje brz oporavak. U takvom globalnom okružju, komparativne prednosti Hrvatske, poput blizine velikom broju relevantnih emitivnih tržišta (dostupnost automobilom) te posebice sigurnost, snažno dolaze do izražaja i argument su za odabir naše zemlje kao odmorišne destinacije. Ovogodišnje posebno izdanje Glasnika Hrvatske turističke zajednice, kao i prethodnih godina donosi ažurirane opće i „turističke” informacije s tržišta koja su za hrvatski turizam u ovom trenutku najzanimljivija. Vjerujemo da će one biti korisne turističkim djelatnicima, podjednako u privatnom i javnom sektoru. Uz želje svim hrvatskim turističkim djelatnicima za ostvarenjem još jedne uspješne sezone, s poštovanjem,

Lektura Katarina Cvijanović Tisak AKD, srpanj 2011.

mr. sc. Niko Bulić direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

sadržaj

Uvodnik

− Austrija

− Belgija

− »eπka

− Francuska

− Italija

101

− Japan

123

− Mađarska

144

− Nizozemska

160

− Njemačka

175

− Poljska

204

− Rusija i Ukrajina

219

− SAD i Kanada

236

− Skandinavija

262

− Slovačka

299

− Slovenija

313

− ©panjolska i Portugal

335

− Švicarska

368

− Velika Britanija i Irska

400

UVOD Svjetska turistička organizacija u svom posljednjem priopćenju od 11. svibnja 2011. objavljuje podatak da su turistički dolasci tijekom početnih mjeseci 2011. godine u međunarodnim okvirima porasli za 5%. Sve svjetske regije, osim Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, ostvaruju turistički rast tijekom siječnja i veljače, a u pozitivnim rezultatima prednjače Južna Amerika i Južna Azija, s podjednakim rastom od 15%, potom slijedi Subsaharska Afrika s rastom od 13% te Središnja i Istočna Europa, koje bilježe rast od 12%.

Regija Azije i Pacifika, koja je tijekom 2010. godine bilježila najsnažniju stopu oporavka u pogledu turističkih rezultata, trenutačno se konsolidira na nešto nižoj razini rasta, +6%. Zanimljiv je podatak da su rezultati za Europu u cjelini bolji od predviđanja te Svjetska turistička organizacija trenutačno govori o +6%, prvenstveno zahvaljujući već spomenutom snažnom rastu turističkog prometa u Središnjoj i Istočnoj Europi.

Turbulentna politička zbivanja i posebice rat u Libiji doveli su regiju Sjeverne Afrike do minusa od 9%, dok su rezultati regije Bliskog istoka za jedan postotni bod lošiji. Regije obje Amerike su na razini svjetskog prosjeka, +5%, uz bolje rezultate Južne Amerike i Kariba te slabije rezultate Središnje i Sjeverne Amerike.

Sveukupno, u svjetskim je okvirima tijekom siječnja i veljače ostvareno više od 124 milijuna turističkih dolazaka naprema prošlogodišnjih 119 milijuna u istom razdoblju. Taleb Rifai, glavni tajnik Svjetske turističke organizacije na skupu pod nazivom „Promidžba turizma s ciljem održivog razvoja i smanjenja siromaštva” održanom u Istanbulu izjavljuje sljedeće: „Trenutačni rezultati potvrđuju da, unatoč određenim izazovima, oporavak međunarodnog turizma i nadalje traje, nakon iznimnog rasta zabilježenog prethodne godine. Vijesti su osobito pozitivne za gospodarstva u razvoju, posebice ona u Africi, gdje je turizam prepoznat kao element razvoja, povećanja izvoza i broja radnih mjesta.” Ipak, unatoč brojnim pozitivnim znacima, u procjenama za 2011. godinu (razina rasta od 4-5% na cjelogodišnjoj razini) Svjetska turistička organizacija uzima u obzir i negativne elemente, poput krize u Sjevernoj Africi i Bliskom istoku, tragedije izazvane potresom i tsunamijem, a potom i nuklearnom krizom u Japanu, što za sada ne otvara mogućnosti za eventualne pozitivne projekcijske korekcije. Zanimljiv osvrt na trenutačnu situaciju u turističkom sektoru donosi i European Travel Commission, u svom izvješću za prvo tromjesječje 2011. godine. Tako se navodi da dostupni podaci većine europskih zemalja govore o rastu turističkog prometa u 2011. godini, a zanimljivo je da se uz rast broja dolazaka primjećuje i povećanje prosječne duljine boravka.

Hotelijeri u globalu izvješćuju o pokazateljima poslovanja boljima od prošlogodišnjih (zauzetost kapaciteta, ADR, RevPAR), u razdoblju siječanj-veljača 2011.

Zrakoplovni prijevoznici su povećali kapacitete za 2011. godinu te govore o porastu prometa u prvih 14 tjedana 2011. godine. Za očekivati je da će povećanje broja sjedišta u zrakoplovnom prijevozu stvoriti konkurentnije cijene zrakoplovnog prijevoza i time dodatno potaknuti potražnju u idućih 6-8 mjeseci.

Kao jedan od negativnih čimbenika koji će „zaprijetiti” turističkim ostvarenjima pojedinih europskih zemalja svakako je katastrofa koja je u ožujku pogodila Japan, s učincima koje je još uvijek teško u cijelosti sagledati. U nastavku slijedi grafički prikaz putovanja Japanaca prema svjetskim regijama.

Razvidno je da Europa za Japance nije u vrhu popularnosti kao receptivna turistička regija, ali, kao što pokazuju sljedeći grafikoni, Japanci ostvaruju dojmljive „turističke brojke” u pojedinim državama Europe, posebice u Francuskoj i Njemačkoj, dok je „ovisnost” o japanskom tržištu najviša kada je u pitanju tržište Švicarske.

Za sagledavanje sadašnjih i budućih tržišnih kretanja zanimljivi su podaci o turističkom prometu s pojedinih važnih emitivnih tržišta u razdoblju 2000. ‒ 2010. Njemačka ‒ razvidno je da je emitivni potencijal tržišta Njemačke u posljednjih 10 godina relativno stabilan i kreće se na razini od oko 80 mil. putovanja. U takvom kontekstu, opao je udjel posjeta Nijemaca tržištima Zapadne Europe, dok je porastao udjel prometa usmjerenog prema tržištima „Nove Europe” i ostatka svijeta.

Velika Britanija – emitivno tržište Velike Britanije je bilježilo neprestani rast u razdoblju 2000. ‒ 2007., da bi potom došlo do većeg opadanja u idućem trogodišnjem razdoblju, koji je rezultate u 2010. gotovo izjednačio s onima iz 2000. U tom kontekstu, nešto veći postotak udjela izgubila su tržišta Zapadne Europe, a „profitirala” su tržišta „Nove Europe”.

Francuska ‒ emitivni promet iz Francuske je u posljednjem desetljeću neprestano rastao, no u tom kontekstu tržišta Zapadne Europe nisu bitnije profitirala, dok „Nova Europa” bilježi blagi rast, a ostatak svijeta značajan rast turističkog prometa Francuza.

Italija – emitivni rezultati iz Italije također pokazuju neprestani porast prometa, gdje je u nešto većoj proporciji rastao promet prema zemljama „Nove Europe” i ostatku svijeta, dok su tržišta Zapadne Europe bilježila relativno usporenu stopu rasta.

Nizozemska – sličan trend onom zabilježenom na tržištu Italije pokazuje i analiza emitivnog potencijala tržišta Nizozemske.

SAD – emitivni rezultati tržišta SAD-a ukazuju na dinamičnu stopu rasta turističkog prometa u razdoblju 2003. – 2007., kada dolazi do dvogodišnjeg opadanja te ponovne revitalizacije tržišta u 2010. U „kriznom” razdoblju gubici svih receptivnih regija bili su približno proporcionalni, dok je 2010., kao „godina oporavka” donijela relevantniji rast ostatku svijeta nego što je to slučaj s tržištima Europe.

Kina – emitivni rezultati s kineskog tržišta ukazuju na iznimno snažan porast emitivnog prometa, koji je u razdoblju 2000. ‒ 2010. gotovo utrostručen. U tom kontekstu rast posjeta iz Kine bilježe podjednako i Zapadna i „Nova Europa”, no prvenstveno je profitirao „ostatak svijeta” (primarno, riječ je o prometu Kineza usmjerenom prema drugim državama Azije).

Japan – emitivni rezultati Japana govore o neprestanom padu turističkog prometa u razdoblju 2000. ‒ 2003., nakon čega slijedi blagi oporavak (u razdoblju 2004. ‒ 2007.) te ponovni pad u 2008. i 2009. godini. Rezultati 2010. godine donijeli su novu dozu optimizma kada su u pitanju turistička putovanja Japanca, no tragedija koja je ovu zemlju pogodila u ožujku 2011. emitivne pokazatelje zasigurno će ponovno gurnuti prema silaznoj putanji.

Kada su u pitanju očekivanja hrvatskih turističkih djelatnika vezano uz ovogodišnju turističku sezonu, ista su svakako determinirana pozitivnim pokazateljima bukinga turoperatora na gotovo svim emitivnim tržištima, povezanim s ekonomskim oporavkom i porastom potrošačkog povjerenja građana. Naravno, za rezultate Hrvatske od velike su važnosti ostvarenja individualaca, koja je još uvijek vrlo teško prognozirati, no sudeći prema potražnji za informacijama u predstavništvima Hrvatske turističke zajednice i prognozama stručnjaka iz poslovnog i medijskog svijeta, Hrvatska će se u 2011. gotovo zasigurno svrstati u krug zemalja s odličnim turističkim ostvarenjima.

AUSTRIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Austrija je parlamentarna republika, u čijem je sastavu 9 pokrajina. Svakom pokrajinom upravlja vlastita pokrajinska vlada (Landesregierung) na čijem čelu je pokrajinski predsjednik (Landeshauptmann). Najviši predstavnik države je savezni predsjednik, čiji mandat traje šest godina, a njegova uloga je ograničena na predstavljanje države. Istog izravno bira narod, a reizbor je moguć samo jedanput. Aktualni predsjednik je dr. Heinz Fischer (SPÖ), koji je izabran u travnju 2004. godine, a predsjedničku dužnost je preuzeo 8. srpnja 2004. godine. Dana 25. travnja 2010. održani su novi predsjednički izbori, a H. Fischer ponovno je izabran za predsjednika. Zakonodavna vlast pripada parlamentu (Bundesversammlung) koji se sastoji od dvaju domova: 1. 2.

Nationalrat (Narodno vijeće) – donosi savezne zakone, ima 183 člana i bira se na četiri godine Bundesrat (Savezno vijeće) – predstavlja interese pokrajina, ima 64 člana.

Savezne pokrajine su zastupljene prema broju stanovnika, a zakone prihvaćene u oba doma parlamenta potvrđuje predsjednik. Izvršna vlast je u rukama Savezne vlade (Bundesregierung), a na čelu je savezni kancelar. Koalicija koja je na čelu imala kancelara Guzenbauera, nije se uspjela održati u cijelom mandatu, pa su se 2008. godine održali prijevremeni izbori. Ponovno su najviše glasova dobili socijalisti i narodnjaci, no treba istaknuti i da je ekstremna desnica polučila dobar rezultat. Ustoličila se koalicija, crveno-crna, na čelu sa socijalistom Wernerom Faymanom kao kancelarom i zamjenikom Josefom Pröllom, koja je dobro funkcionirala, no zbog zdravstvenih problema, dana 13. travnja 2011. J. Pröll se povukao sa svih političkih funkcija, a zamijenio ga je dotadašnji ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger. Površina Austrije iznosi 83.871 km2.

Savezne države, glavni gradovi, broj stanovnika i površina

• • • • • • • • •

Wien, Beč, 1.539.848, 415 km² Niederösterreich (Donja Austrija), St. Pölten, 1.473.813, 19.174 km² Oberösterreich (Gornja Austrija), Linz, 1.333.480, 11.980 km² Steiermark (Štajerska), Graz, 1.184.720, 16.388 km² Tirol (Tirol), Innsbruck, 631.410, 12.648 km² Kärnten (Koruška), Klagenfurt, 547.798, 9.533 km² Salzburg (Salzburg), Salzburg, 482.365, 7.154 km² Voralberg (Voralberg), Bregenz, 331.472, 2.601 km² Burgenland (Burgenland), Eisenstadt, 270.880, 3.965 km²

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Svjetska kriza je pogodila i Austriju, što se snažno odrazilo na vanjskotrgovinsku razmjenu. Vlada je reagirala uvođenjem konjunkturnih paketa (2008.) i porezne reforme (2009.) što je donijelo pozitivne učinke, a u prevladavanju krize se pokazala i važnost suradnje unutar EU. Najvažniji elementi oporavka austrijskog gospodarstva svakako su pozitivne globalne okolnosti, ali dominantan čimbenik ostaje rast i opravak najvažnijeg trgovinskog partnera, Njemačke. Za 2010. godinu procjenjuje se rast ukupnog izvoza od 10,5% koji bi se u 2011. trebao stabilizirati na razini od 7%. Stopa inflacije je u 2010. iznosila 1,7%, a stopa nezaposlenosti je pala na 4,4%. Proračunski manjak je povećan te je u 2010. iznosio 4,1% BDP-a. Udjel javnog duga u BDP-u u 2010. godini popeo se na 69,6%, a u 2011. će narasti na 70,4%. Pad izvoza i opća nesigurnost tijekom krize te pogoršavanje uvjeta za financiranje su u 2010. doveli do pada investicija (‒3,3%), a rast se ponovno može očekivati u 2011. godini. Važan element austrijskog izvoza je potražnja na tržištima istočne Europe (20% ukupnog izvoza). U kontekstu austrijskog izvoza posebno se ističu uslužne djelatnosti, kao što je turizam, tranzitna trgovina, istraživanja itd. Izvoz usluga je u razdoblju 1995. ‒ 2009. godišnje rastao po stopi od 5,8%. Austrija je u 2010. u turizmu zabilježila 124,8 milijuna noćenja, što je 3,3% više nego u 2009., uz ostvarenje od 33,4 milijuna dolazaka. Turizam čini 7,8% austrijskog BDP-a.

BDP ‒ aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine Gospodarski pokazatelji BDP (nominalni u mlrd. eura)

2006. 256,58

Promjena u odnosu na prethodnu godinu (%) BDP realni +3,2

2007. 268,74

2008. 281,87

2009. 274,3

2010. 284,00

+3,1

+2,2

‒3,9

+2,0

BDP je početkom 2011. godine u daljnjem porastu. Austrijska nacionalna banka (ÖNB) prognozira u 2011. stopu rasta od 2,1%, dok bi rast u 2012. trebao iznositi 2,3%. Austrijsko gospodarstvo je tako jedno od trenutačno najsnažnijih u Europi.

BDP po stanovniku (EUR) 2008. 2009. 2010.

33.960 32.800 33.850

Stopa nezaposlenosti 2009. 2010.

4,8% 4,4%

Trenutačna stopa nezaposlenosti iznosi 4,3%, čime je Austrija jedna od zemalja članica EU s najnižom nezaposlenošću (uz Nizozemsku i Luksemburg).

Prosječni dohodak Prosječni godišnji neto dohodak za 2009. zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 18.333 €.

Stopa inflacije 2010. 2011.

1,7% 2,2%

Aktualna stopa inflacije (veljača 2011.) iznosi 3% (najveća od listopada 2008. godine).

Vanjskotrgovinska bilanca 2010.

uvoz 113,45 milijardi € (+16,3% u odnosu na 2009.) izvoz 109,19 milijardi € (+16,5% u odnosu na 2009.)

Tijekom 2011. godine očekuje se poboljšanje vanjskotrgovinske bilance.

Stanovništvo Stanovništvo Austrije je prema podacima iz zadnjeg popisa stanovništva (2008.) ove dobne strukture: 0-5 godina

396.727

5-10 godina

451.151

10-15 godina

485.627

15-20 godina

481.293

20-25 godina

503.338

25-30 godina

511.109

30-35 godina

625.096

35-40 godina

707.678

40-45 godina

669.485

45-50 godina

564.636

50-55 godina

501.705

55-60 godina

459.769

60-65 godina

503.143

65-70 godina

326.708

70-75 godina

321.271

75-80 godina

282.639

80-85 godina

199.317

85-90 godina

77.450

90-95 godina

41.581

95 godina i više

8.031

Ukupna populacija broji 8.336.549 osoba, od čega 4.058.635 muškaraca (48,68%) i 4.277.914 žena (51,32%).

Starosna struktura: • • •

1.269.556 (0-14 god.) 5.629.109 (15-64 god.) 1.437.884 (65 god. i više).

U strukturi stanovništva je 9,1% stranaca. Na jugu i istoku Austrije žive pripadnici manjina priznatih u Austriji: Gradišćanski Hrvati, Romi, Slovaci, Česi, Mađari i Slovenci. Gustoća naseljenosti: 93 stanovnika/km² (60% stanovništva živi u gradovima). Stopa prirodnog prirasta stanovništva: 0,3% godišnje. Izvor: Statistički godišnjak

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Dnevne novine

Neue Kronen Zeitung, pokriva cijelu Austriju Kleine Zeitung, pokriva cijelu Austriju Der Standard, pokriva cijelu Austriju Oberösterreichische Nachrichten, pokriva cijelu Austriju Die Presse, pokriva cijelu Austriju Tiroler Tageszeitung, pokriva cijelu Austriju Heute, pokriva cijelu Austriju Kurier, pokriva cijelu Austriju Salzburger Nachrichten, pokriva cijelu Austriju Wirtschaftsblatt, pokriva cijelu Austriju Österreich, pokriva cijelu Austriji

Mjerodavna institucija za davanje točnih podataka naklada je ÖAK – Österreichische Auflagekontrolle ‒ http://www.oeak.at/. Časopisi

Profil Format News Trend Faktum Gewinn Reisemagazin

Stručni turistički časopisi

TAI Austria, tjednik TIP, tjednik Traveller, tjednik Travel Express, mjesečnik Hotel&Touristik, mjesečnik

Agencija za tisak

APA – Austrian Presseagentur pressetext Nachrichtenagentur GmbH

Radiopostaje i TV Službena nacionalna kuća za radio i TV emitiranje je ORF, a na raspolaganju su dva programa (ORF 1 i ORF 2). U sklopu ORF-a emitira se i poseban kanal, SPORT PLUS. Privatne postaje se emitiraju putem kabelskih i satelitskih kanala. Radio ORF emitira programe Ö1, Ö3 i FM4 za cijelu Austriji, a svaka od devet „zemalja” emitira i vlastite radioprograme. Prisutne su i brojne privatne radiopostaje, poput radio Wien, koji je jedan od najslušanijih. Na internetu, ORF je prisutan s programom ORF ON Network.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor Službeni podaci koje je prezentirala, mjerodavna Bundesanstalt Statistik Österreich pokazuje da je u 2010. godini 73,5% austrijskih stanovnika starijih od 15 godina ostvarilo barem jedno turističko putovanje. Populacija stara između 15 ‒ 24 godine putovala je intenzitetom od 83,2%. Populacija starosne dobi iznad 65 godina putovala je nešto rjeđe, intenzitetom od 65,1%. Ukupno je putovalo 5,2 milijuna Austrijanaca, a ostvareno je 16,9 milijuna turističkih putovanja. U odnosu na 2009. godinu navedeno predstavlja pad od 1,8%. Prosječna duljina boravka u vlastitoj zemlji iznosila je 3,7 noćenja, dok je taj prosjek boravka izvan zemlje iznosio 7 noćenja. Izvan zemlje ostvaruje se 65,1% ukupnih noćenja. Kratka putovanja (do 3 noćenja) izvan zemlje pala su za 14,9%, dok su najveći pad zabilježila poslovna putovanja, čak ‒21,3%. Najveći broj noćenja ostvaren je u 3. tromjesječju (lipanj-rujan) i to 6,2 milijuna noćenja. U 2. tromjesječju ostvareno je 4,2 milijuna noćenja (travanj-svibanj), u 4. tromjesječju (listopad-prosinac) ostvareno je 3,0 milijuna noćenja, a u 1. tromjesječju (siječanj-ožujak) 3,5 milijuna noćenja.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji Odmor u vlastitoj zemlji provelo je 50,2% Austrijanaca, dok je izvan zemlje na odmoru bilo 49,8% Austrijanaca.

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. godini Najomiljenije destinacije su: Italija (19,0%), HRVATSKA (12,0%), Njemačka (8,0%) Španjolska (8,0%), Turska (6,0%), Grčka (5,0%), Francuska (5,0%) i Egipat (4,0%). Na ostale turističke destinacije otpada 33%. Italija je zadnjih četrdeset godina vođa na austrijskom tržištu, no treba napomenuti da se učešće s nekadašnjih 40% svelo na 19%, dok Hrvatska svoje učešće konstantno i uspješno održava, tj. povećava. Iz svih medijskih analiza razvidno je da se Hrvatska može približiti Italiji te je uskoro možda i prestići. Zemlje koje su zadnje dvije godine osobito „u trendu” su Turska, Egipat i Tunis (prije krize).

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije Ukupni omjer je 70% u individualnom prometu naprema 30% u organiziranom prometu.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Blizina i brza dostupnost, dobra cestovna infrastruktura, poznavanje destinacije koju karakterizira čisto i ekološko okružje, iznimno lijepa i razvedena obala, čisto more s dobrim plažama, dobar odnos cijene i kvalitete usluge te sigurnost, zasigurno su najveće komparativne prednosti Hrvatske kao destinacije za korištenje godišnjeg odmora. Pritom treba naglasiti da Austrijanci u velikoj mjeri, njih više od 50%, svoj godišnji odmor provode u vlastitoj zemlji, prije svega zbog odlične i raznovrsne ponude te povoljnih cijena. Nedostaci, pogotovo kod aviodestinacija, predstavljaju sigurnosne mjere u zračnim lukama, koje oduzimaju puno vremena te politički, socijalni i drugi nemiri u brojnim omiljenim turističkim zemljama (Grčka, Tunis, Egipat).

Vrsta prijevoza koji su u 2010. godini preferirali turisti s austrijskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Vlastitim prijevozom, tj. osobnim automobilom ostvareno je 63,0% svih putovanja. Korištenje vlastitog automobila dolazi još više do izražaja kada je u pitanju odmor u vlastitoj zemlji, gdje je njegova zastupljenost čak 82,5%. Za odmore izvan zemlje, 39,6% gostiju koristi avion, 9% koristi autobus, a vlak koristi njih 7,8%.

Način organiziranja odmora/bukiranja u 2010. koji su preferirali austrijski gosti U vlastitoj organizaciji je 72,1% ostvarenih godišnjih odmora, dok se usluge turoperatora i turističkih agencija koriste u 27,9% slučajeva. Ipak, treba napomenuti da se udjel bukiranja putem turoperatora povećava na 39,5% kada se radi o dalekim putovanjima. On line bukiranje ima učešće 25-30%. Informacije o putovanjima putem interneta traži 66% Austrijanaca.

Preferencije austrijskih turista s obzirom na vrstu smještaja Hotelski smještaj i mali pansioni su i dalje najtraženiji, s udjelom od 53,6%. U Austriji hotelski smještaj ima udjel od 45%, privatni smještaj 31%, dok je zanimljiv podatak da se čak 24% noćenja ostvaruje „kod rodbine i prijatelja”. Kod korištenja godišnjeg odmora izvan zemlje, hotelski smještaj ima udjel od 61,5%, na privatni smještaj otpada 17,8%, a 20,7% na druge vrste smještaja.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Iz godine u godinu primjećuje se kako se osnovni motivi putovanja mijenjaju, što treba biti i pokazatelj kako moramo prilagoditi našu turističku ponudu i proizvod, da bismo bili tržišno konkurentni. Posljednje analize govore da se 30% svih putovanja ostvaruje zbog želje za upoznavanjem kulturne i etnografske baštine zemlje u koju se putuje, a sve važnije mjesto zauzimaju i tzv. gradska putovanja. Zbog lijepih plaža, čistog mora i kupanja odlazi 20% turista, 16% posjećuje obitelj i poznanike, 15% traži oporavak, a 11% traži aktivan odmor s nizom sportskih sadržaja.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Oporavak gospodarstva i povećana želja za putovanjima dovela je do činjenice da su Austrijanci u 2011. spremni za godišnji odmor potrošiti puno više nego prošle godine. Tako je 30% ispitanika spremno potrošiti po osobi između 500 i 1.000 €, 24% spremno je potrošiti između 1.000 – 2.000 €, dok je njih 17% spremno na izdatak od 2.000 do 5.000 €. Izdatak se odnosi na ukupne troškove, smještaj, prijevoz te druga davanja.

Zanimljiv je podatak da na dan Austrijanac u vlastitoj zemlji potroši 71 €, u Hrvatskoj 72 €, dok u Italiji potroši 106 €. Analize govore da veća potrošnja u Italiji dovodi do toga da se ona sve manje traži i da više nije tako popularna kao u prijašnjim godinama. Izvor: Karmasin Motivforschung, 2010.

Pregled organizatora putovanja na austrijskom tržištu Od 679 registriranih organizatora putovanja, turističkih agencija i autobusera u Austriji, često strukturno i vlasnički povezanih, u većem se opsegu plasmanom putovanja na odmor u Hrvatsku bave: a) stalnim programima većeg obujma

TERRA REISEN Salzburg, u vlasništvu TUI Njemačka GRUBER REISEN Graz, u austrijskom privatnom vlasništvu ADRIA REISEN Wien, u hrvatskom privatnom vlasništvu SPRINGER REISEN Klagenfurt, u austrijskom privatnom vlasništvu ITS BILLA Wien, u njemačkom vlasništvu BLAGUSS Wien, u austrijskom privatnom vlasništvu NOVASOL Innsbruck, u danskom vlasništvu INTERHOME Innsbruck, u švicarskom vlasništvu SABTOURS RAML Linz, u austrijskom privatnom vlasništvu FTI Touristik, u austrijskom privatnom vlasništvu

b) povremenim i manjim programima

Jöbstl Reisen Christophorus Vordereger Busreisen Sommereger Reisen Neckermann Reisen Österreichisches Verkehrsbüro Rail Tours Austria Ruefa Reisen TUI Austria Winterreder Busreisen Gegg Reisen Kratschmar Reisen Otto Reisen Seiner Reisen.

Vođe na tržištu su, svakako, TUI i Thomas Cook, a specijalisti za Hrvatsku su: Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz, Adria Reisen Wien, Springer Reisen Klagenfurt, Sabtours Linz, dok su Novasol i Interhome najveći specijalisti za privatni smještaj.

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci AUSTRIJA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Noćenja indeks

426.745 54.008 164.124 248.988 362.458 193.082 342.000 447.437 456.899 374.276 640.199 686.844 690.366 708.506 740.960 742.498 790.083 839.717 813.728 776.450 810.340

13 304 152 146 53 177 131 102 82 171 107 101 103 105 100 106 106 97 95 104

1990. = 100 100 13 38 58 85 45 80 105 107 88 150 161 162 166 174 174 185 197 191 182 190

indeks 2.975.349 303.144 1.014.203 1.594.904 2.406.360 1.254.548 2.165.000 2.836.888 2.871.271 2.377.516 3.358.250 3.600.881 3.543.456 3.585.371 3.638.005 3.756.535 4.069.302 4.244.607 4.164.793 4.258.338 4.420.058

10 335 157 151 52 173 131 101 83 141 107 98 101 101 103 108 104 98 102 104

1990. = 100 100 10 34 54 81 42 73 95 97 80 113 121 119 121 122 126 137 143 140 143 149

Izvor: DSZ

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su ponovno pregledani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s austrijskog tržišta Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca i dalje iznosi 65% individualnih dolazaka naprema 35% organiziranih dolazaka.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2010. godini Zastupljenost Hrvatske kod organizatora putovanja u 2010. godini bila je iznimno dobra. Uz organizatore putovanja i trgovački lanci ulaze u organiziranu prodaju Hrvatske, pa se uz ITS Billu uključuje i HOFER, koji bilježi sve bolje rezultate. Uz specijaliste za Hrvatsku, kao što su TERRA REISEN, ADRIA REISEN, GRUBER REISEN, SPRINGER REISEN, SABTOURS tu su i specijalisti za privatni smještaj NOVASOL i INTERHOME. Novost u odnosu na prošlu godinu je jaki ulazak FTIa, s novim katalogom, kao i novi charter program iz Innsbrucka za Krk, koji je uveo Ideal Tours.

Obujam organiziranog prometa u 2010. godini U 2010. godini organizatori putovanja iz Austrije su, prema vlastitim izjavama, ostvarili ove rezultate u organiziranom prometu za Hrvatsku:

Terra Reisen Salzburg (individualci i grupe) Gruber Reisen Graz (individualci i aviogosti) Adria Reisen Wien Springer Reisen Klagenfurt (individualci i grupe) ITS BILLA Wien Sabtours Linz

82.000 osoba 28.500 osoba 17.000 osoba 15.000 osoba 16.000 osoba 7.000 osoba.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Blizina destinacije te sve lakša dostupnost, koju je omogućila odlična cestovna infrastruktura, zasigurno su velike prednosti kod prodaje individualnih aranžmana (65% austrijskih gostiju u Hrvatsku putuje vlastitim prijevozom). Glavnim nedostatkom organizatori putovanja smatraju manjak all inclusive ponude, gdje naša turistička konkurencija postiže sve bolje rezultate. Njihove analize ukazuju da i dalje trebamo raditi na edukaciji radne snage i na profesionalnosti i ljubaznosti osoblja. Preporuke su da se u predsezoni i posezoni pozorno definira cjenovna politika te pružaju dodatne pogodnosti, različiti kreativni programi, bogatiji sadržaji. Inzistira se na podizanju kvalitete ponude u hotelima s trima zvjezdicama, koji su najtraženiji od strane obitelji s djecom. Osobito se ističe i potreba davanja značajnijih popusta za djecu.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Gotovo sve naše turističke regije bile su dobro zastupljene u ponudi organizatora putovanja za 2010. godinu i sve su ostvarile pozitivan rezultat, tj. rast prometa. Primjetno je sve veće zanimanje za Dalmaciju, što ne iznenađuje, s obzirom na sve bolju cestovnu infrastrukturu i sve bolju povezanost kopna s otocima.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Prema podacima ARBÖ i ÖAMTC-a, više od 60% Austrijanaca u Hrvatsku dolazi vlastitim prijevozom. Neznatan broj koristi usluge avioprijevoza, a zastupljenost autobusnog prijevoza kreće se na razini 10-15%. Prijevoz vlakom se rijetko koristi.

Zrakoplovni charteri u 2010. godini

Gruber Reisen Graz ‒ charter veze za Brač, Dubrovnik i Split, iz Graza, Beča, Linza i Innsbrucka nacionalna kompanija Croatia Airlines održava redovne linije iz Beča za Split, Dubrovnik i Zagreb Intersky Europa – charteri iz Beča za Split, Dubrovnik Idealtours – charter iz Innsbrucka u 2010. za Mali Lošinj, u 2011. na relaciji Innsbruck-Krk

Autobuseri u 2010. godini Posebne ponude autobusnih putovanja cijele sezone nude ovi organizatori putovanja: Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz, Springer Reisen Klagenfurt, Sabtours Raml Linz, Blaguss Reisen Wien. Nešto manje su zastupljeni: Christophorus ‒ Mayrhofen, Kneissl Touristik ‒ Lambach, Ruefa Reisen ‒ Wien, Winterreder Busreisen ‒ Voecklabruck, Vordereger Reisen ‒ Zell am See, Alpenland, Otto Reisen ‒ Graz, Fuchs Reisen ‒ Hartber, Gegg Reisen, Allerstorfer Reisen ‒ Linz, Dobler Reisebüro, Reisebüro Weiermair, Jöbstl ‒ Graz, Busreisen und Reisebüro Gerhard Seiner ‒ Liesebrücke.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Relevantni su podaci tvrtke Karmasin Motivforschung glede prednosti i nedostataka destinacija s pozicije individualnih gostiju. Naime, 64% ispitanika na prvo mjesto pri odabiru destinacije stavlja troškovni element, u čemu je Hrvatska dobro pozicionirana. Iznimno su važni dobri klimatski uvjeti, kao i „jamstvo” lijepog vremena, ističe 54% ispitanika. Ljubaznost turističkih djelatnika, kao i raznolikost kulturne baštine važni su za 39% ispitanika. Njih 37% ističe sigurnost kao bitan faktor, dok je za 31% ispitanika ključna blizina destinacije i laka dostupnost. Prednost Hrvatske kao destinacije je za 42% ispitanika čisto more, lijepe plaže te prirodne ljepote, njih 26% ističe kulturnu baštinu u gradskim sredinama, 25% aktivan odmor s bogatom ponudom sportskih aktivnosti, dok se 17% ispitanika fokusira na wellness ponudu i gastronomske užitke. Najviše nam se zamjera nedostatak zabavnih sadržaja, kulturnih manifestacija te nedovoljno raznolika trgovačka ponuda.

Vrsta smještaja koju su Austrijanci koristili u Hrvatskoj Najviše se tražio hotelski smještaj, no zanimanje za privatnim smještajem, prvenstveno kvalitetnim apartmanima i vilama sve je izraženiji. Evidentno je da i kampovi, nakon znatnih ulaganja, također bilježe porast potražnje.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje austrijski gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Evidentno je da se navike gostiju iz godine u godinu stalno mijenjaju te je sve traženiji aktivni odmor (sportske aktivnosti, biciklističke ture, pješačenje, penjanje i ronjenje). Opuštanje uz wellness ponudu zauzima sve značajnije mjesto, kao i gastronomija, s naglaskom na zdravu, mediteransku prehranu.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini ‒ analiza emitivnog potencijala tržišta u kontekstu recesije i globalne gospodarske krize Izlazak iz gospodarske krize, koji je u Austriji uslijedio u zadnjem tromjesječju 2010. godine, doveo je do novog optimizma i želje za putovanjima. Analize koje su provedene početkom ove turističke godine pokazale su da je zanimanje za putovanja 20% veći u odnosu na prošlu godinu, što je potvrdio i dobar rani buking.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. godine Temeljem analize koju je sredinom veljače objavio Zentrum für Zukunftsstudien an der Fachhochschule Salzburg (1.000 ispitanika), najtraženije turističke destinacije u 2011. bit će: Austrija 21,6%, Hrvatska 10,8%, Turska 9,0%, Italija 8,9%, Grčka 8,5%, Španjolska 5,0%, kružna putovanja 13,1%, a neopredijeljenih je 14,3%. Zanimljiva je usporedba s 2010. kada su

najposjećenije turističke zemlje bile: Austrija 22,0%, Italija 16,8%, Hrvatska 13,5%, Turska 12,2%, Španjolska 6,8%, Grčka 6,5%, Sjeverna Afrika 4,3%, Francuska 2,4%, Njemačka 2,4%, Karibi 1,9% te Sjeverna Amerika 1,4%.

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Većih promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija nema. Ipak, zamjetno je da interes za Italijom iz godine u godinu opada, dok je pozicija Hrvatske sve povoljnija. Vraća se i interes za Grčkom, dok zbog nemira u Tunisu i Egiptu interes za tim zemljama znatno slabi, što pogoduje bukingu aviogostiju za Tursku i Španjolsku.

Organizatori putovanja na tržištu u 2011. godini Svi najveći organizatori putovanja zadržavaju Hrvatsku u svojim katalozima. Veseli snažan ulazak Hrvatske u program FTI Touristika te novi katalog privatnog smještaja Novasola, tiskan na 400 stranica, s posebnom ponudom za vlasnike kućnih ljubimaca.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na austrijskom tržištu Sukladno provedenim anketama te medijskim analizama, Hrvatska će se tijekom 2011. svakako svrstati među „top 3” najtraženije turističke destinacije.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2011. godini U kontekstu odličnog ranog bukinga te ostalih povoljnih okolnosti, tijekom 2011. godine s austrijskog tržišta očekujemo povećanje turističkog prometa od 3 do 5%.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Ne očekuje se veće odstupanje u odnosu podjele na organizirani i individualni promet, koji ostaje u omjeru 65% naprema 35% u korist individualnih dolazaka.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini Hrvatska turistička ponuda zastupljena je kod svih najvećih organizatora putovanja, a preduvjet za eventualnu veću zastupljenost je daljnje povećanje broja kvalitetnih hotelskih kreveta, pogotovo onih u hotelima s 3 i 4 zvjezdice.

Prognoza rezultata za 2011. godini od strane organizatora putovanja Kod najvećih organizatora putovanja zabilježen je izvrstan rani buking, već u siječnju i veljači. Povećanja kod Terra Reisen iznosila su čak 20% i to za sve naše turističke regije, a slična je situacija bila i kod Gruber Reisen, Springer Reisen, ITS Bille, Sabtoursa te djelomično kod Adria Reisen. Iznimno su zadovoljni prodajom bili i specijalisti za privatni smještaj, Novasol i Interhome. Naravno, u idućim mjesecima dolazi do ublažavanja stopa rasta prometa, ali uz odgovarajuću medijsku kampanju Hrvatske turističke zajednice (TV, tiskovine, internet, outdoor) te modele suradnje pri oglašivanju u promotivnim kampanjama i/ili promotivno/prodajnim kanalima sustava TZ-a, organizatora putovanja i zračnih prijevoznika Ministarstva turizma i Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, a pozitivan rezultat u konačnici zasigurno neće izostati.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Uz Gruber Reisen, charter letove od ove godine organizira i Ideal Tours, koji leti iz Innsbrucka za Krk, te Intersky koji leti za Pulu.

Autobuseri u 2011. godini Predsezona za autobusere otpočela je dobro. Evidentan je velik broj grupa tijekom travnja i svibnja, obogaćenih mnoštvom popratnih sadržaja. Značajan je i interes za posezonu.

Individualni promet u 2011. godini Sve bolja dostupnost informacija, blizina i dobar ugled destinacije zasigurno će biti razlog povećanju individualnog prometa. Naravno, kada je u pitanju individualni promet, moramo istaknuti važnost lijepog vremena, koje može biti i razlog eventualnog odustajanja od planiranog odmora.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Gospodarske mjere koje je poduzela austrijska vlada pokazale su se opravdanima, jer su spriječile daljnji pad nezaposlenosti, ograničile inflaciju te povećale BDP. Pozitivan trend u gospodarstvu se očekuje i tijekom 2012. godine, što bi trebalo rezultirati i daljnjim povećanjem turističkog prometa.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini U sljedeće dvije do tri godine vjerojatno neće doći do bitnih promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija. Stoga, Italija, Hrvatska, Grčka, Njemačka, Španjolska, Turska ostaju najtraženije destinacije, dok je „turistička budućnost” Egipta i Tunisa još uvijek pod upitnikom.

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Organizatori putovanja zasigurno će i dalje voditi veliku bitku sa sve zastupljenijim direktnim bukingom putem interneta. I nadalje će tražiti načine za približavanje kupcima i zadržavanje svog tržišnog udjela, no prognoze nerado daju.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Hrvatska je uspješna „turistička konstanta” na austrijskom tržištu te je stoga za očekivati da će se dobra ostvarenja nastaviti i u 2012. godini.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Svi najveći organizatori putovanja nastoje zadržati i povećati kapacitete na hrvatskom tržištu, gdje je osobito značajan veći broj kvalitetnih hotelskih kreveta.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Prema mišljenju organizatora putovanja trebalo bi poduzeti ove mjere: povećati zastupljenost all inclusive ponude

neprestano raditi na edukaciji radne snage u turizmu neprestano raditi na povećanju baze kvalitetnog hotelskog smještaja neprestano poboljšavati odnos cijene i kvalitete turističkih usluga pozorno promišljati cjenovnu politiku hotelske ponude (dodatne pogodnosti ‒ piće dobrodošlice, zabavni sadržaji, popusti za djecu) neprestano obogaćivati turističku ponudu programa specifičnih interesa, osobito izvan glavne sezone uvođenje kampova za sportaše, kvalitetniji i raznovrsniji noćni život, intenziviranje enološke i gastronomske ponude i dr. Izvori:

Statistik Austria Strategie Österreich Werbung WIFO – Institut Institut für freizeit und Tourismusforschung (IFT) Wien 2010 Karmasin Motivforschung

BELGIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Kraljevina Belgija je ustavna monarhija, parlamentarnog demokratskog tipa. Od 1980. godine uređena je kao federalna zajednica Valonije, Flandrije i regije Bruxelles Capitale (glavni grad). Osim političke teritorijalne raspodjele po federalnim jedinicama, Belgija je podijeljena i na tri jezične jedinice: frankofonski dio u Valoniji, flamanski u Flandriji, obvezno dvojezičan u federalnoj jedinici Bruxelles Capitale te njemački na istoku Belgije. Na federalnoj razini djeluju vlada te Parlament, sastavljen od Zastupničkog doma (150 članova) i Senata, čija je nadležnost ograničena i poglavito se odnosi na arbitražu revizije Ustava Kraljevine Belgije. Vlade i parlamenti regija imaju velike ovlasti u koje spada i samostalno zaključivanje međunarodnih sporazuma. Glasovanje je obvezno u Kraljevini Belgiji za sve stanovnike koji su navršili 18 godina. Posljednji regionalni izbori održani su 7. lipnja 2009., a 13. lipnja 2010. godine su organizirani izvanredni federalni izbori nakon što je liberalna flamanska stranka samoinicijativno napustila Vladu. Zbog nesuglasica između Frankofona i Flamanaca, političke snage države nisu uspjele sastaviti Vladu, što je izazvalo političku krizu koja traje još i danas te Belgiju čini neslavnim „svjetskim rekorderom” države bez vlade. Ozbiljnost političke krize mogla se naslutiti još kad je formirana prva vlada Y. Letermea, koja je morala odstupiti još u prosincu 2008., samo dva mjeseca nakon izbora. Nova vlada Van Rompuya potvrđena je početkom siječnja 2009., a njegovim izborom za predsjednika Vijeća EU, uz malu rekonstrukciju je formirana druga vlada Yves Letermea koja je zbog problema oko BHV (Regija Bruxelles – Halle – Vilvoorde) morala odstupiti 23. travnja 2010., samo dva mjeseca prije belgijskog preuzimanja predsjedanja EU u drugom polugodištu 2010. Predsjedanje je privremena vlada Y. Letermea obavila iznad svih očekivanja, što je kod velikog broja članica EU ostavilo utisak kao da se ne radi o vladi u ostavci. Zadnji federalni izbori pokazuju nam zanimljivu političku sliku države. Sjeverni dio Belgije,

Flandrija, je više liberalno-nacionalistička, južni dio, Valonija je socijalistička, dok je glavni grad, Bruxelles, socijalističko-liberalan. Sve ovo ukazuje kako Belgija nije samo jezično, već i politički podijeljena zemlja. Površina Belgije iznosi 32.545 km2. Svojom površinom Belgija se ubraja među manje europske i svjetske države, s gustom naseljenošću (319 stanovnika/km2). Najveći gradovi u Belgiji su: Bruxelles (1.006.749), Antwerpen (470.319), Gent (231.671), Liège (186.196) i Charleroi (201.433). Bruxelles, glavni grad Belgije i sjedište svih federalnih institucija, ujedno je i glavni grad Flandrije i flamanske jezične zajednice u Belgiji. Glavni grad Valonije je Namur, a sjedište frankofone jezične zajednice je u Bruxellesu. Belgija je podijeljena u 16 regija, od kojih svaka ima svoje regionalno sjedište: Aalst, Brugge, Genk-Hasselt, Kortrijk, Leuven, Mechelen, Oostende, Roeselaere, Sint-Niklaas, Turnhout, Verviers, Arlon, La Louvière, Mons, Namur, Tournai.

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Odlike gospodarstva možemo promotriti kroz dvije osnovne komponente: slobodno tržište, s jedne strane te veoma jako, razvijeno i utjecajno socijalno partnerstvo i institucije civilnoga društva, s druge strane; komponente koje su u stalnom pregovaračkom odnosu. Glavne gospodarske grane vezane su uz izvoz, poglavito u pogranične države i EU. Nakon slabljenja značaja i uloge velikih metalurških centara i zatvaranja ugljenokopa u Valoniji, od 70-ih godina dolazi do osiromašenja i gubitka značaja spomenute regije unutar Belgije. Istodobno, Flandrija je u stalnom gospodarskom i društvenom usponu. Već od 60-ih godina razvija gospodarstvo temeljeno na suvremenim tehnologijama u malim, usko specijaliziranim tvrtkama. Zahvaljujući tercijarizaciji ukupnog gospodarstva i stalnom prilagođavanju kretanjima i promjenama, ne samo u europskom nego i na svjetskom tržištu, Belgija, jedna od najrazvijenijih zemalja EU, uspijeva održati konkurentnost svog izvozno orijentiranog gospodarstva u odnosu na američku i poglavito kinesku konkurenciju, zadržavajući ujedno visoki životni standard svojih građana. BDP je 2010. godine iznosio 267,40 milijardi €, temeljem procjena Belgijske nacionalne banke, što je 2% više u odnosu na prošlu godinu. BDP po stanovniku je u 2010. godini iznosio 25.600 €, što je stagnacija u odnosu na 2009. godinu. Stopa nezaposlenosti je u prvom tromjesečju 2010. godine iznosio 8,5%. Prosječni dohodak je u 2010. godini iznosio 2.805 € bruto. Stopa inflacije je u 2009. godini iznosila 2,19%, a u prvom tromjesečju 2010. godine je bila 3,39%. Vanjskotrgovinska bilanca: 212,3 milijardi € izvoza i 213,8 milijarde € uvoza u 2010. godini ‒ relativno izjednačena. Stanovništvo broji ukupno 10.839.905. Dobna struktura stanovništva pokazuje znatno stariju populaciju. Stanovništvo prema godinama starosti u Belgiji (2001. – 2010.) prikazana je u tablici.

Od 18 g.

MUŠKO i ŽENSKO

Stanovništvo 01. siječnja 2001. Stanovništvo 01. siječnja 2002. Stanovništvo 01. siječnja 2003. Stanovništvo 01. siječnja 2004. Stanovništvo 01. siječnja 2005. Stanovništvo 01. siječnja 2006. Stanovništvo 01. siječnja 2007. Stanovništvo 01. siječnja 2008. Stanovništvo 01. siječnja 2009. Stanovništvo 01. siječnja 2010.

Od 18 do 64 g. Više od

65 g.

SVA GODIŠTA

2.161.504

6.372.175

1.729.735

10.263.414

2.163.729

6.399.604

1.746.392

10.309.725

2.164.966

6.428.488

1.762.390

10.355.844

2.167.374

6.448.927

1.780.120

10.396.421

2.169.933

6.476.419

1.799.500

10.445.852

2.179.446

6.522.919

1.809.017

10.511.382

2.187.786

6.586.686

1.810.062

10.584.534

2.194.507

6.652.633

1.819.726

10.666.866

2.205.613

6.710.689

1.836.778

10.753.080

2.214.156

6.765.590

1.860.159

10.839.905

Izvor: SPF Économie ‒ Direction générale Statistique et Information économique (http://statbel.fgov.be/fr/statistiques/chiffres/population/structure/agesexe/popbel/)

Utjecaj gospodarske krize i recesije na belgijsko gospodarstvo Kriza se u Belgiji počela osjećati tek u četvrtom tromjesječju 2008. godine i to poglavito u financijskom sektoru. Prvi značajan „potres” dogodio se sa slomom vodeće belgijske banke Fortis. U 2009. godini Belgijanci nisu izbjegavali banke već je, suprotno očekivanjima, štednja porasla, a ulaganje se usmjerilo prema manje rentabilnim, ali znatno stabilnijim valutama. U posljednjih nekoliko mjeseci sve se više govori o završetku krize, na što upućuje i stabilizacija gospodarstva te povećana potrošnja stanovništva.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Belgijsko medijsko tržište uključuje:

televiziju dnevne listove časopise radio plakatiranje kino internet besplatne regionalne tjednike

39% 23% 8% 11% 8% 1% 6% 4%

TV postaje Medijska pokrivenost na jugu zemlje (rujan 2010.): RTBF 1 RTBF 2 RTL-TVI

14,6% 4,7% 20,9%

Club RTL Plug TV AB 3 AB 4 Be TV

Ukupno belgijski frankofoni programi

4,7% 2,4% 4,1% 1,0% 0,1% 54,5%

Budući da jug Belgije graniči s Francuskom, a stanovništvo je frankofono, velika je zastupljenost i medija iz Francuske – naročito televizije, tiska i radija. TF 1 FR 2 FR 3 TV 5 Ukupno francuski televizijski programi Ukupno ostali programi (npr. njemački, nizozemski) UKUPNO ‒ jug Belgije Medijska pokrivenost na sjeveru zemlje (rujan 2010.): VTM Ka 2 VT 4 Vijf TV Eén Canvas Vitaya ostali programi (npr. njemački, nizozemski) UKUPNO ‒ sjever Belgije

16,4% 8,9% 6,0% 1,7% 33,0 % 12,5% 100%

21% 5% 6% 4% 33% 9% 4% 18% 100 %

Gledanost nizozemskih državnih i privatnih programa na sjeveru zemlje je unatoč istom jeziku (nizozemskom) daleko od gledanosti francuskih programa na jugu zemlje. Dnevni listovi Na nizozemskom jeziku Laatste Nieuws + Nieuwe gazet Het Nieuwsblad + De Gentenaar Metro vl Gazet van Antwerpen Belang van Limburg De Standaard Het Volk De Morgen De Tijd

Naklada 344.445 297.359 134.113 120.967 112.126 106.027 69.534 71.073 41.759

Na francuskom jeziku Le Soir La Libre Belgique + Gazette de Liège Metro fr La dernière Heure Sud presse Vers l’avenir L’écho

Naklada 95.801 54.435 119.394 91.147 142.580 105.961 20.388

Na njemačkom jeziku Grenz-Echo

Naklada 13.647

Časopisi Televizija

Télémoustique Ciné Télé Revue Humo Télépocket Télépro Téléstar Teveblad Be TV Mag

Ekonomija

Trends/Tendances Bizz fr+nl Industrie

Za žene

Femmes d'aujourd’hui Flair vl Flair fr Gael Elle Belgique Feeling Libelle Marie Claire fr Marie Claire nl VrouwenWereld

Obiteljski

Ma santé Top santé

Opći

Dag allemaal L’événement Knack Le vif/L’express

Sport/Hobi/Putovanja Autogids Autowereld Moniteur auto Grande Voyages Genieten

122.041 373.796 258.283 53.608 138.397 117.974 159.216 161.727

53.604 38.392 28.050

130.012 163.897 63.429 65.393 80.381 120.517 276.054 37.472 23.480 92.564

28.335 74.102

491.894 15.643 130.802 84.017

27.247 20.830 34.864 27.611 10.000 27.791

Osim navedenih medija, za turističku djelatnost važni su i sljedeći specijalizirani časopisi: Voyage/Voyage; Elders & Anders; Grande; Genieten; Uit; Kreo; Travel Magazine; Travel Express i Travel 2, Mice 2 te internetska izdanja MIM online i BBT online.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA Ukupan broj stanovnika Belgije koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor

Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor iznosio je 7,2 mil. ili 66% stanovništva. Od tih 66%, njih 41,8% otišlo je najmanje jednom na dulji odmor, 15,6% je otišlo najmanje jednom na dulji odmor i najmanje jednom na kraći odmor, dok je 9% stanovnika otputovalo najmanje jednom, ali samo na kraći odmor. Pod duljim odmorom podrazumijevamo putovanje u trajanju od najmanje 4 noćenja, dok pod kraćim putovanjem podrazumijevamo putovanje kraće od 4 noćenja izvan stalnog mjesta boravka s ciljem odmora i rekreacije. Uspoređujući s prethodnim godinama primjećujemo da je postotak Belgijanaca koji idu na dulji odmor u padu, dok je postotak građana koji odlaze na kraći odmor u porastu. U razdoblju od travnja do listopada 2010. godine, 57,4% Belgijanca, odnosno 6,2 mil. otišlo je barem jednom na dulji odmor. U prosjeku je svaki Belgijanac godišnje otputovao na dulji odmor 1,39 puta što predstavlja više od 8,6 mil. odlazaka na dulji odmor. Broj od 8,6 mil. putovanja ostvaren je i veoma uspješne 2008. godine pa se zato smatra da se u 2010. godini broj putovanja stabilizirao. Ipak, taj broj ukazuje na dvostruki trend: smanjio se udjel tzv. komercijalnih (plaćenih putovanja) s 7,1 mil. u 2008. na 6,7 mil. u 2010., dok se povećao broj tzv. nekomercijalnih (neplaćenih putovanja, npr. kod prijatelja, rođaka itd.) s 1,5 mil. u 2008. na 1,95 mil. u 2010. godini. Žene su ostvarile 57% putovanja. Putovalo je 63% Flamanaca, 45% Valonaca i 60% stanovnika regije glavnog grada Bruxellesa. Prosječno trajanje duljih putovanja u 2010. bilo je 11,8 noćenja.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji U 2010. godini, 22,2% ljetovanja ostvareno je unutar Belgije, dok je 77,8% Belgijanaca odmor provelo izvan vlastite zemlje. Od ovih 22,2%, 13,3% Belgijanaca ljetuje na belgijskoj obali, dok ih 5,4% odmor provodi u Valoniji.

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. godini Zemlja Francuska Belgija Španjolska Italija Turska Njemačka Grčka Maroko Austrija Tunis Portugal Britansko otočje HRVATSKA

2006. X 1000 putovanja 2 076 1 927 952 591 367 195 353 167 175 147 108 86 91

25,2 23,3 11,6 7,2 4,5 2,4 4,3 2,0 2,1 1,8 1,3 1,0

2008. X 1000 putovanja 2 155 1 929 909 680 454 191 299 176 237 163 116 82

1,1

25,0 22,4 10,6 7,9 5,3 2,2 3,5 2,0 2,8 1,9 1,3 1,0

2010. X 1000 putovanja 2 246 1 918 907 648 397 233 216 207 181 130 130 121

26,0 22,2 10,5 7,5 4,6 2,7 2,5 2,4 2,1 1,5 1,5 1,4

1,0

104

1,2

Francuska je i dalje na 1. mjestu najomiljenije destinacije, tradicionalno slijede Belgija, Španjolska, Italija, a u prvih pet se svrstala i Turska. Grčka je zbog političke i gospodarske krize izgubila veliki broj gostiju iz Belgije, dok Portugal i Maroko rastu, pogotovo zbog velikog

povećanja zrakoplovnih linija, uglavnom low cost zračnih prijevoznika. Odlazak Belgijanaca u Švicarsku zbog skupoće, odnosno visoke vrijednosti franka, također je nešto manji.

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije Omjer organiziranog i individualnog prometa znatno se mijenja, ovisno o destinaciji. Individualno organizira svoje putovanje 59% Belgijanaca, odnosno sami direktno kontaktiraju različite pružatelje usluga. Putem posrednika i dalje putuje 41% Belgijanaca (rezervacija se odnosi na cjelokupno putovanje – prijevoz i smještaj (20,8%) ili samo smještaj (16,8%) ili samo prijevoz (3,3%)). Jasno je kako su putovanja u Tursku, Grčku, Egipat, Tunis i Maroko te daleke destinacije najvećim dijelom organizirana posredstvom agencija i turoperatora, dok je taj udjel u putovanjima za bliske destinacije u koje Belgijanci uglavnom putuju vlastitim automobilom neznatan. U 2010. godini turoperatori po prvi puta bilježe gubitak tržišnih udjela. U 2010. 26% Belgijanaca rezerviralo je dulji odmor kod turoperatora, što predstavlja pad od 2% uspoređujući s 2009. godinom. Važno je naglasiti i rast prodaje putem interneta ‒ gotovo 38% svih duljih i 44% kraćih putovanja Belgijanci rezerviraju sami putem interneta.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju U najomiljenijim destinacijama prednosti za turoperatore su mogućnosti koje im poglavito pružaju charter destinacije (Turska, Maroko, Tunis, Grčka, Egipat) jer mogu uključiti u ukupnu cijenu značajni dio dodatnih aktivnosti. Za belgijske turiste, prednosti najomiljenijih destinacija su sigurnost, blizina i dostupnost vlastitim automobilom ili učestalim aviovezama te omjer cijene i kvalitete usluga. Belgijski turisti se u najomiljenijoj destinaciji, Francuskoj, često žale na skupoću a nekima je francuska Azurna obala postala nedostižna s financijskog gledišta, dok u Tursku i Tunis putuju uglavnom radi povoljne all inclusive ponude. Za frankofoni dio također je važan jezik koji se govori u destinaciji (inzistiraju na francuskom, budući da slabo vladaju drugim stranim jezicima), dok su Flamanci po pitanju stranih jezika puno snalažljiviji i fleksibilniji. Glede nedostataka, turoperatori u najomiljenijim destinacijama imaju problema s poglavito visokim cijenama, a turisti s kvalitetom usluge, koja je često manja od očekivane.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. preferirali turisti s belgijskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor I u 2010. godini najveći broj turista je koristio osobni automobil (58,3%), pa zrakoplov (30,9% – od toga charter 13,8%), redovan linijski promet (11,7%), low cost zračne prijevoznike (5,4%), autobus (5,6%) i vlak (4,5%). Bitne su promjene nastale u zrakoplovnom prijevozu, gdje od 2006. godine sustavno opada udjel chartera (17,7% u 2006.), a u porastu je prijevoz low costom (5% u 2006.). Belgijanci su 2010. za turistička putovanja manje koristili autobus (5,8% u 2006. godini, 5,6% u 2010.), dok vlak i brod bilježe više-manje jednake pokazatelje kao i u prethodnom razdoblju. Vlak drži konstantan broj putnika zbog brzine, učestalosti i kvalitete brzog vlaka Thalys te odlazaka Belgijanaca u bliske destinacije (gotovo 30 veza na dan između Bruxellesa i Pariza).

Način organiziranja odmora/bukiranja u 2010. koji su preferirali belgijski gosti I dalje je u porastu broj Belgijanaca koji svoje putovanje ne rezerviraju unaprijed (28,6% u 2010. uspoređujući s 26,5% u 2006. godini). U 38% slučajeva belgijski turisti rezerviraju putovanje unaprijed putem posrednika. U 17% slučajeva to su putničke agencije, dok 11,5% putovanje

kupuje u paketu koje formiraju turoperatori. U usporedbi s prethodnim godinama i dalje je u padu rezerviranje putovanja kod posrednika, najčešće putničkih agencija.

Pregled bukiranja smještaja Belgijanaca od 2006. do 2010. Tip bukinga

2006. X 1000 putovanja 2.183

26,5

2008. X 1000 putovanja 2.092

24,3

2010. X 1000 putovanja 2.471

28,6

Izravna rezervacija

2.694

32,7

2.841

33,0

2.920

33,8

Rezervacija u agenciji

1.830

22,2

1.747

20,3

1.469

17,0

Kupnja paketa od TO Rezervacija u školi

741

9,0

947

11,0

993

11,5

247

3,0

370

4,3

277

3,2

Posredstvom agencije za nekretnine Posredstvom udruge

157

1,9

172

2,0

130

1,5

148

1,8

163

1,9

1,1

Posredstvom dopunskog zdravstvenog osiguranja Ostalo

132

1,6

146

1,7

181

2,1

1,2

129

1,5

103

1,2

Bez rezervacije

Odmori se sve kasnije prodaju: 56,7% svih bukinga bilo je ostvareno do ožujka 2010., 3/4 do svibnja, 90% do lipnja. Prosječno razdoblje između trenutka u kojem je ostvaren buking i odlaska na odmor je 4 mjeseca.

Preferencije belgijskih turista s obzirom na vrstu smještaja Navike belgijskih turista su jasno definirane i utjecaj krize ih nije bitno promijenio. U tzv. nekomercijalnim smještajnim jedinicama, kod prijatelja, obitelji, poznanika ili u vlastitoj vikendici ostvareno je 22,6% svih putovanja. Taj oblik smještaja znatno je porastao u 2010. godini u usporedbi s komercijalnim tipom smještaja, osim smještaja u kampovima. Belgijanci koji su odmor proveli u hotelima uglavnom su tražili kategoriju hotela s 3 i 4 zvjezdice (32% i 37,3%). Smještaj u hotelima s 5 zvjezdica tražilo je 16,9% belgijskih turista. Što se usluga u hotelu tiče, 30,1% putnika odabralo je uslugu polupansiona (35,5% u 2006.), dok je 32,9% putnika odabralo uslugu all inclusive (31,1% u 2006). Uslugu noćenja s doručkom ili samo smještaj odabralo je 25,9% putnika (21,1% u 2006.), dok je uslugu punog pansiona odabralo 11,1% belgijskih putnika (12,3% u 2006.). Budući da hrvatski hotelijeri najčešće nude uslugu polupansiona i noćenja s doručkom, važno je istaknuti da se usluga polupansiona i punog pansiona na belgijskom tržištu sve manje i manje traže. Isto tako, valja istaknuti da se belgijski turisti sve više odlučuju ili za najosnovniju uslugu (samo smještaj ili smještaj s doručkom) ili, pak, uslugu u kojoj je sve uključeno bez ograničenja, odnosno all inclusive.

Odabrani tip smještaja

Hotelski smještaj Ukupno iznajmljivanje apartman, vila, studio seosko domaćinstvo, farma privatni smještaj, sobe s doručkom (B&B) turistička naselja Kampovi kamp-kućica, autokamp, autodom šator iznajmljena fiksnih prikolica, kućica Društveni turizam kamp hosteli, smještaj za mlade centar za socijalni turizam Prijatelji, obitelj, poznanstva Obiteljska vikendica Krstarenje, brod Ostalo UKUPNO Ukupni broj turista za anketu

Ljeto 2006. Procijenjeni broj % putovanja (x 1.000) 3.115 37.8 2.282 27.7 1.535 18.6 231 2.8 198 2.4 321 3.9 882 10.7 412 5.0 354 4.3 107 1.3 445 5.4 272 3.3 107 1.3 66 0.8 1.005 12.2 412 5.0 49 0.6 49 0.6

8.239

Ljeto 2008. Procijenjeni broj % putovanja (x 1.000) 3.252 37.8 2.480 28.8 1.710 19.9 236 2.7 228 2.6 307 3.6 765 8.9 390 4.5 229 2.7 121 1,4 456 5.3 323 3.8 86 1.0 46 0.5 1.040 12.1 439 5.1 50 0.6 126 1.4

100 4.074

8.608

100 4.050

Ljeto 2010. Procijenjeni broj % putovanja (x 1.000) 2.981 35.5 2.367 27.4 1.642 19.0 259 3.0 199 2.3 268 3.1 812 9.4 320 3.7 250 2.9 225 2.6 397 4.6 233 2.7 138 1.6 26 0.3 1.477 17.1 475 5.5 69 0.8 61 0.7

8.639

100.0 4.046

Izvor: Wes, Comportement touristique des belges en 2010.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja

Aktivnosti na odmoru Pasivni odmor, odnosno relaksacija, najčešći je motiv putovanja Belgijanaca (49,6%). Najomiljenije aktivnosti su posjet gradovima i selima (36,7%), duge šetnje (29,8%), plivanje (23,8%), kratke šetnje (22,9%), sunčanje (20,2%). U usporedbi s prethodnim godinama, razlike u omiljenim aktivnostima praktički nema.

Osnovne aktivnosti tijekom komercijalnih odmora Belgijanaca u razdoblju od travnja do rujna 2006., 2008. i 2010. (u % od broja komercijalnih putovanja)

Vrsta aktivnosti Pasivna rekreacija odmor, relaksacija igra, društvena igra, igra s djecom sunčanje kupovina kratke šetnje (<3 km)

Ljeto 2006.

Ljeto 2008.

124,5 49,3 15,0 18,7 9,9 31,6

112,8 50,2 12,8 20,6 8,5 20,7

Ljeto 2010. 116,5 49,6 13,7 20,2 10,1 22,9

Sport duge šetnje (>3 km) vožnja biciklom plivanje daskanje (surfing) ronjenje ostali nautički sportovi tenis, squash ostali sportovi Posjet atrakcijama gradovi, sela prirodne atrakcije zabavni parkovi zoološki parkovi, safari, dupini ostale atrakcije Kultura spomenici kulture muzeji izložbe kazalište, koncerti, festivali ostale kulturne aktivnosti Gastronomija, degustacije Animacije, mladi, ljetovanje za mlade Izlasci Posjete prijateljima, obitelji, poznanicima Hobiji, studij, predavanje, učenje jezika Wellness, zdravstveni turizam Ostalo UKUPNO Broj komercijalnih putovanja obuhvaćenih u istraživanju

84,0 26,1 12,7 29,2 1,2 1,1 4,4 2,2 7,1 58,7 38,6 14,0 2,3 1,4 2,4 37,2 18,0 14,2 3,2 1,5 0,3 7,4 4,3 3,1 3,0 2,1 1,0 1,3 326,5 3.372

76,7 27,9 10,5 22,5 1,4 1,2 3,2 1,5 8,5 57,2 36,5 14,1 2,1 1,7 2,8 32,4 16,5 10,9 3,0 1,4 0,6 7,1 5,0 3,8 2,3 1,4 1,2 2,0 300,9 3.352

77,9 29,8 10,7 23,9 1,4 1,1 2,7 1,1 7,2 57,4 36,2 14,1 2,6 2,1 1,9 32,9 17,1 11,3 2,5 1,2 0,8 8,1 3,1 2,3 2,9 1,2 1,3 2,5 306,1 3.132

Izvor: WES

Uočava se kako među Belgijancima sve više raste popularnost kulturnih putovanja te kraćih, vrlo često – vikend putovanja. S obzirom na vrlo visok udio financijski dobrostojeće treće dobi u ukupnoj strukturi stanovništva Belgije, jasno je kako su moguća višekratna putovanja tijekom cijele godine. Kraća i vikend putovanja, poglavito u pogranične zemlje, organiziraju se individualno (najčešće posjete velikim izložbama ili značajnijim kulturnim događanjima), ali vrlo često i gastronomski izleti vezani uz pojedine kulinarske specijalitete, primjerice u Francusku, Njemačku ili u samoj Belgiji.

Tipovi putovanja Što se tipova putovanja tiče, postoje četiri glavne podjele: društvena putovanja (koja imaju za cilj druženje): putovanja s obitelji (26,7%), biti zajedno s prijateljima, bakom i djedom ili unucima (8,8%), zabava (5,9%), upoznavanje drugih ljudi (1,3%) putovanje za užitak: opuštanje (26,3%), gastronomija (0,7%) putovanja za otkrića: kultura, sightseeing (10,1%), otkrivanje (3,9%), avanturistička putovanja (2,6) sportsko putovanje: hodanje ili vožnja biciklom (6,3%) ili neki drugi tip sportskog putovanja (3,5%).

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Belgijski turist u prosjeku potroši 622 € po osobi i po boravku, odnosno 55 € po osobi i noćenju. Troškovi putovanja pokrivaju troškove transporta, smještaja, prehrane, pića, relaksacije, kupovine itd.

Pregled organizatora putovanja na belgijskom tržištu U posljednjih nekoliko godina, s belgijskog je tržišta nestao veliki broj turoperatora. Formirale su se dvije snažne grupacije, vezane uglavnom uz svoje direkcije koje se nalaze izvan Belgije. To su grupacija Thomas Cook i Jetair TUI, koje drže više od 87% tržišta organiziranih putovanja u Belgiji. Svaka grupacija ima po nekoliko više-manje specijaliziranih programa, turističkih agencija ili drugih prodajnih mjesta, zrakoplovnu tvrtku i hotelske lance. Ostali sudionici na tržištu su turoperatori specijalizirani za pojedine djelatnosti ili tržišne segmente, od kojih su najtipičniji primjeri Expair (mediteranske zemlje), Best Tours (prekomorske destinacije), Coonections (studenti, omladina, ticketing), Lauwers, Rantour, De Zegeuner ili Leonard (autobusi), Joker (jeftina putovanja), Club Med (klupska formula turističkih naselja), KrisKras (avanturistička putovanja i hodanje), Carractere i Exclusive destinations (specijalizirani za upscale putovanja i goste), Transeurope (kratka vikend putovanja te sharme i boutique hoteli), Dynamer (charter brodova) itd. Među 1.800 putničkih agencija, 250 kontrolira grupacija Thomas Cook i TUI, a oko 70 pripada grupaciji Carlson Wagonlit. Velike grupe nezavisnih agencija su: Flash Travel, Generaltour, Selectair, Gigatour i Travelcoop.

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci BELGIJA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Noćenja indeks

99.967 6.730 6.140 8.842 14.475 12.260 19.000 31.025 27.069 16.159 40.902 47.556 60.194 72.989 81.456 91.925 92.041 99.181 97.765 93.913 103.341

7 91 144 164 85 155 163 87 60 253 116 127 121 112 113 100 108 99 96 110

1990. = 100 100 7 6 9 14 12 19 31 27 16 41 48 60 73 81 92 92 99 98 94 103

indeks 774.175 41.800 40.122 66.396 119.833 82.307 114.000 215.332 188.274 109.307 292.374 331.777 384.753 433.873 441.259 492.681 471.986 509.013 513.743 509.980 545.342

5 96 165 180 69 139 189 87 58 267 113 116 113 102 112 96 108 101 99 107

1990. = 100 100 5 5 9 15 11 15 28 24 14 38 43 50 56 57 64 61 66 66 66 70

Izvor: DZS

Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praÄ&#x2021;enju turista podaci za 2009. su ponovno pregledani kako bi bili usporedivi s 2010. (iskljuÄ?ene su luke nautiÄ?kog turizma).

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s belgijskog tržišta Kada usporedimo podatke dobivene od udruge belgijskih turoperatora (ABTO) s našim statističkim podacima, zaključujemo da je u 2010. godini 25% belgijskih turista u Hrvatsku došlo organizirano, od toga 11% charterom, dok je 75% turista došlo u vlastitom aranžmanu. Praktički cijela Istra, Kvarner i Sjeverna Dalmacija za Belgijance su autodestinacije, pa stoga dolaze u vlastitom aranžmanu, dok charter letovi postoje jedino za Dubrovnik.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2010. godini Hrvatska je bila zastupljena kod svih vodećih organizatora putovanja u 2010. godini. Hrvatske destinacije nalazile su se u gotovo svim programima za Mediteran. Spomenimo samo neke od njih:

Thomas Cook (avion i auto) TUI Jetair (avion i auto) Expairtours (posebna brošura, zajedno sa Slovenijom) ID Riva Tours (posebna brošura, zajedno sa Slovenijom) Caractere, Exclusive Destinations, Voyages Leonard, Lauwers, Rantour, BT Tours itd.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. godine Unatoč nastojanjima ID Riva Tours i Expairtoursa, u Belgiji još uvijek ne postoji pravi „specijalist” za Hrvatsku. Svakako raduje činjenica, da je sve više turoperatora, specijaliziranih za tzv. niše i ekskluzivna putovanja uvrstilo Hrvatsku u svoju ponudu. Tako je primjerice s prodajom u 2010. godini vrlo uspješno počela agencija Caractere ostvarivši u 2010. gotovo 1000 osoba za Hrvatsku. Uspješno je nastavio i Exclusive Destinations, Novasol s ponudom za najam vila u Istri izdala je katalog itd.

Obujam organiziranog prometa u 2010. po svakom praćenom organizatoru putovanja Glavni organizatori putovanja za hrvatske destinacije ostvarili su u 2010. godini sljedeće rezultate: TUROPERATOR / AUTOBUSER

OSOBA

Thomas Cook automobil

3.000

Thomas Cook avion

6.700

TUI Jetair avion

3.700

TUI Jetair automobil (procjena)

2.700

Anders Reizen

100

Caractere

950

Prima Tours Carolus

450

Croisieurope

300

Herman & Vandamme

600

Exclusive Destinations

100

Expairtours

1.050

Generaltour

250

Ictam ID Riva Lagrange Lauwers

50 1.100 50 2.350

Voyages Leonard

250

Pam Vermeulen

150

Passar

Rantour

150

BT tours

500

Big Europe

150

Reizen Verhoeven Verhoven TOTA L:

200 1.300 26.200

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Osnovne prednosti hrvatskih destinacija su lijepa i očuvana priroda, bogatstvo kulturnih i prirodnih spomenika te znamenitosti u neposrednoj blizini ljetovališta. Zahvaljujući spomenutom,

razvio se značajan promet u tržišnom segmentu kulturnog turizma i kružnih putovanja (uglavnom individualnih). Ovo je doprinijelo ukupnoj promjeni strukture belgijskih turista u odnosu na razdoblje prije Domovinskog rata, premda je još uvijek najveći udio kupališno-obiteljskog segmenta. Glavni nedostatak hrvatske ponude na belgijskom tržištu s gledišta turoperatora su visoke cijene ljeti, nedovoljna podrška hrvatskih hotelijera u vrhuncu sezone (kada je puno individualnih gostiju pa se hotelijeri često odlučuju na stop-bukinga za alotmanske kontingente kod turoperatora), ali i nedostatak redovnih linija prema Jadranu. Nadamo se da će se ulaskom u EU moći raditi i aranžmani sa socijalnim osiguranjima, uključujući ponudu naših toplica, što je trenutačno prilično komplicirano zbog zakonskih preduvjeta. Nedostatak naše ponude za sustavnu obradu najsnažnijeg turističkog segmenta u Belgiji, platežno sposobne grupacije treće životne dobi, neodgovarajuće su cijene ili manjak ponude u predsezoni i posezoni, tj. u zimskim mjesecima. Također, nedostaju charme i boutique hoteli, koje sve više traže klijenti danas zainteresirani za Hrvatsku. Za turoperatorske programe nedostaju hoteli s all inclusive uslugom, koji su sve više u potražnji.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Prema podacima dobivenim od županija, najviše Belgijanaca je u 2010. godini posjetilo i boravilo u Istri gdje su ostvarili 1/3 svih noćenja (24% dolasci, 34% noćenja), slijedi Dubrovačkoneratvanska (16%, 16%), Primorsko-goranska (15%, 14%), Splitsko-dalmatinska (11%, 9%), Zadarska (10%, 9%), Grad Zagreb (7%, 2%), Šibensko-kninska (5%, 5%), Ličko-senjska (4%, 2%) te ostale županije. Županija

Dolasci

Istarska

25.950

Primorsko-goranska Ličko-senjska Zadarska Šibensko-kninska

Noćenja

% dolasci

% noćenja

200.821

24%

34%

15.832

83.792

15%

14%

4.752

11.758

10.670

53.772

10%

5.148

28.137

Splitsko-dalmatinska

11.936

52.761

11%

Dubrovačko-neretvanska

16.687

93.296

16%

Grad Zagreb

6.997

11.869

Ostale županije

8.069

46.735

Izvor: DZS

Kod Flamanaca, najtraženija regija Hrvatske je Istra, dok je kod Valonaca najpoznatiji i najtraženiji Dubrovnik. Postoji interes i za zadarsku regiju, zbog naleta low cost zračnog prijevoznika Ryanair na liniji Bruxelles Charleroi – Zadar, koja je pokrenuta upravo 2010. godine. Također, treba istaknuti da ovu liniju koriste i belgijski nautičari kojima je Zadar zanimljivo ishodište za obližnji kornatski arhipelag.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Turisti koji odlaze u Hrvatsku najviše koriste prijevoz vlastitim automobilom, a ukupna struktura prijevoza je uglavnom slična onoj na nacionalnoj razini. Promatrano po regijama, situacija je sasvim drukčija: u Dubrovniku je gotovo u 100% slučajeva (osim gostiju na autobusnim i individualnim turama automobilom) prisutan dolazak zrakoplovom, dok u Istru, i na Kvarner gosti praktički isključivo dolaze vlastitim automobilom ili autobusom. S obzirom na uvođenje linije Bruxelles Charleroi – Pula u ovoj sezoni, očekujemo da će u Istru i na Kvarner gosti početi dolaziti i zrakoplovom.

Zrakoplovni charteri u 2010. godini Charter lanci su organizirani za zračnu luku Dubrovnik: grupacija TUI je u 2010. ostvarila let Bruxelles – Dubrovnik, od kraja travnja do listopada, a na relaciji Bruxelles ‒ Split (zakupljena sjedala na redovnom letu Croatie Airlines) od 8. svibnja do 2. listopada. Grupacija Thomas Cook je u 2010. imala lanac samo na liniji Bruxelles – Dubrovnik od sredine travnja do sredine listopada.

Autobuseri u 2010. godini Najznačajniji autobuseri u 2010. bili su Lauwers, Voyages Leonard, De Zigeuner i ostali. Autobuseri su u relativnoj stagnaciji, što je i očekivano s obzirom na segment tržišta kojem pripadaju njihovi putnici, koji su jače pogođeni relativno problematičnom gospodarskom situacijom. Prevladavaju uglavnom klasični autobusni programi (boravci u Istri i na Kvarneru, ture po Hrvatskoj itd.).

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Osnovne prednosti Hrvatske leže u očuvanom prirodnom okolišu, autentičnosti te brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima, a u danim okolnostima u relativnoj blizini i kulturno-povijesnom identitetu. Hrvatska se sve više uspoređuje s Francuskom, Italijom ili Španjolskom, inače omiljenim odredištima Belgijanaca. Premda su belgijski gosti boravkom u Hrvatskoj uglavnom jako zadovoljni, rado se vraćaju i konstatiraju uglavnom dobar omjer cijene i kvalitete. Ipak, ponekad se osjeća nezadovoljstvo visokim cijenama, osobito izvanpansionske ponude. Ponekad se belgijski gosti žale na skupa vina u hrvatskim restoranima, nemaštovitu ugostiteljsku ponudu i slično. Belgijski se gosti ponekad žale i na nedostupnost hrvatskih turističkih odredišta te na visoke cijene zrakoplovnih karata, budući da osim za Zagreb i u 2010. godini za Split (koji je ukinut u 2011.) nemamo drugih redovnih linija, a belgijski turisti nisu navikli na presjedanja na ovako kratkim relacijama.

Vrsta smještaja koju su Belgijanci koristili u Hrvatskoj Tip hoteli

Dolasci

Noćenja

% dolasci

% noćenja

43.972

190.540

41%

33%

tur. nas.

3.484

28.052

apartman

1.466

11.261

kamp

27.832

157.153

26%

27%

sobe

3.170

14.501

hosteli

2.455

6.289

17.614

124.338

17%

21%

ostalo

6.048

50.807

Ukupno:

106.041

100%

privatno

582.941

Izvor: DZS

Belgijanci u Hrvatskoj pretežito koriste hotelski smještaj (41% dolasci, 33% noćenja), dok je kamping na drugom mjestu (dolasci 26%, noćenja 27%). Gledano po regijama, u Dubrovniku je u više od 70% slučajeva korišten hotelski smještaj, dok su u Istri značajno korišteni kampovi (oko 40%), zatim hoteli (oko 28%) te naposljetku privatni smještaj (15%). Na Kvarneru su Belgijanci podjednako birali između hotela (35%), privatnog smještaja (20%) i kampova (25%). U Dalmaciji je situacija slična kao i na Kvarneru ‒ 30-ak posto otpada na privatni smještaj, 30-ak % na hotele te oko 30% na kampove. Dodatni sadržaji/aktivnosti koje belgijski gosti u Hrvatskoj najviše koriste Belgijanci su veoma zainteresirani za upoznavanje ljudi i mjesta u koja putuju, stoga se ugodno iznenade bogatom ponudom privatnog smještaja u Hrvatskoj. Najveći broj gostiju koristi izlete i smatraju ih veoma dobro organiziranim. Veći broj primjedbi odnosi se na nedostatak ili neodgovarajuću ponudu kulturnih i sportskih programa i mogućnosti te kasnu objavu kalendara

priredbi. Kao što smo već ranije naveli, kritika je često upućena na ugostiteljsku ponudu i nedostatak zabavnih aktivnosti, parkova s atrakcijama itd.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Na belgijskom se turističkom tržištu od ove sezone ponovno osjeća stanoviti optimizam. Belgijsko je gospodarstvo izašlo iz strukturalne krize, što je i službeno objavljeno, pa su Belgijanci skloniji potrošiti novac za putovanja nego prijašnjih godina, iako su i dalje na oprezu. Budući da su belgijski turoperatori sezonu 2009./2010. završili s minusom od 6%, a negativan je trend na tržištu nastavljen i u sezoni 2010./2011. (‒8%), kumulativan negativni rezultat kod turoperatora u prethodne dvije godine iznosi gotovo ‒15%, što je gubitak koji će teško biti nadoknađen u samo jednoj sezoni. No, s obzirom na ovako veliki negativan rezultat dvije godine zaredom, svaka naznaka pozitivnih kretanja bit će svakako radosna vijest.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Redoslijed omiljenih destinacija se ni u 2011. neće znatno mijenjati. Među prvih pet zasigurno neće biti promjena (Francuska, Belgija, Španjolska, Italija, Turska).

Razlozi promjene u rasporedu najomiljenijih destinacija Očekuje se da bi Grčka u ovoj godini polako mogla vraćati izgubljene tržišne udjele ‒ dodatno su prema Grčkoj i grčkim otocima ove sezone uvedene i brojne nove zračne linije (uglavnom Ryanair). Gubitak gostiju će zbog neizvjesne političke situacije vjerojatno osjetiti Tunis, premda bi mjere koje je donijela tuniška vlada o subvencioniranju 50% svake rotacije mogle uroditi plodom zbog još nižih cijena na tržištu. S obzirom na intenzivnu medijsku kampanju koja praktički traje od siječnja pa sve do sada (svibanj), predviđamo da bi se veći broj Belgijanaca mogao odlučiti da odmor provedu u Maroku ukoliko zadnji teroristički napad u Marrakeshu ne okrene u negativnom smjeru dosadašnje trendove.

Organizatori putovanja na tržištu u 2011. godini Među organizatorima putovanja u Belgiji ne predviđaju se značajnije promjene, budući da su snaga i obujam poslovanja dviju glavnih grupacija dominantni. Početkom godine javnost je šokirala vijest o prodaji najvećeg frankofonog ili valonskog turoperatora, Voyage Leonard, luksemburškoj grupaciji Sales-Lenz. Belgijanci su inače osjetljivi na svaki oblik preuzimanja kvalitetnih domaćih tvrtki koje dobro posluju od strane tvrtki iz susjednih zemalja, budući da su brojne belgijske tvrtke u stranom vlasništvu.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na belgijskom tržištu Hrvatska je na belgijskom tržištu percipirana kao sigurna europska i mediteranska destinacija, bogata brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima, očuvanog krajolika i kulturne baštine. Hrvatska se sve više doživljava kao blisko odredište, osobito po završetku autocesta prema Rijeci i Splitu. Na belgijskom je tržištu Hrvatska sve više i više prepoznata kao kulturna destinacija, koju se obilazi, posjećuje njezine gradove, prirodne i kulturne ljepote, a ne samo destinacija u kojoj se ljetuje. Jako je važno i zbog toga jer gosti ovog tipa rijeko putuju ljeti, već na individualne ture kreću već od travnja što bi moglo biti dobro za popunjavanje kapaciteta u predsezoni i posezoni. Sve više i više se Hrvatska uspoređuje s Francuskom, Španjolskom ili Italijom, dakle

destinacijama u kojima se provodi tzv. aktivni odmor, što je u skladu i s našom strategijom da se Hrvatska doživi kao destinacija životnog stila.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2011. godini Unatoč ukidanju linije Croatie Airlinesa za Split, ali zahvaljujući opstanku RyanAirove linije za Zadar i uvođenju nove linije za Pulu te nastavku charter lanaca dvaju najvećih turoperatora na tržištu, kao i uvođenju novog charter lanca TravelEurope iz Bruxellesa, uslijed općeg stanja na tržištu te velikog interesa individualne publike na sajmovima, nadamo se blagom povećanju prošlogodišnjih rezultata.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Ne očekujemo značajnije promjene u dolasku gostiju s belgijskog tržišta, osim na štetu organiziranog segmenta, s obzirom na već navedene nove trendove – sve više i više Belgijanaca samo rezervira i planira svoje putovanje, a sve manje ih putuje preko turoperatora. Nova linija za Pulu svakako će doprinijeti ovom trendu.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini Zastupljenost hrvatskih destinacija u programima belgijskih turoperatora za sezonu 2011. na razini je prošle godine. U ovoj godini nema novih turoperatora koji bi u svoju ponudu uvrstili Hrvatsku, a nema ni onih koji bi izostavili prodaju hrvatskih turističkih odredišta – naprotiv, brojni turoperatori su se odlučili za povećanje ugovorenih kapaciteta u ovoj godini.

Prognoza rezultata za 2011. godini od strane organizatora putovanja Stanje na tržištu se popravlja i osjeća se pozitivna struja. Isto potvrđuje i rekordna posjećenost vodećeg belgijskog turističkog sajma „Salon des vacances” u veljači u Bruxellesu. Što se bukinga kod turoperatora tiče, naročito kod Thomas Cooka, u velikom je porastu prodaja autoaranžmana, dok avioprogram bilježi nešto sporiju prodaju, iako se „vrte” oko pozitivne nule. Kod Jetaira je situacija slična. Konkurencija kod aviodestinacija na Mediteranu je na belgijskom tržištu jako velika i Hrvatska s relativno visokim cijenama i svojom ponudom teško može konkurirati, pogotovo kad je all inclusive usluga u pitanju (koja se inače sve više traži). Stoga se nadamo, da će poboljšanju u prodaji avioaranžmana, ali i informiranju publike i obrazlaganjem zašto ići na ljetovanje u Hrvatsku, a ne u neku drugu mediteransku destinaciju turoperatorima svakako pomoći i medijska kampanja (udruženo oglašivanje) za koje su oba velika turoperatora, TUI Jetair a naročito Thomas Cook ove godine dobili sredstva od Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini U 2011. nastavljeni su charter lanci za zračnu luku Dubrovnik. Grupacija TUI Jetair u 2011. ima nalet iz Bruxellesa za Dubrovnik, od kraja travnja do listopada i to dva puta na tjedan (srijedom i subotom). Nalet na Split su zbog loše prodaje ali i, kao što su naveli, neodgovarajuće politike hotelijera s ovog područja u potpunosti napustili u ovoj sezoni, pa je slijedom otkazivanja jednog dijela kapaciteta zrakoplova Croatia Airlines odlučila u potpunosti ukinuti ovu liniju u 2011. godini. Gubitkom linije za Split ove sezone izgubili smo ne samo jedinu redovnu liniju iz Belgije za Jadran, već smo ostali bez ikakve veze s Hrvatskom za subotu, najvažnijim danom u „turističkom” tjednu, kada su u hotelima, na brodovima itd. „smjene gostiju”. Stoga je, naročito manjim agencijama, prodaja jedrenja ili krstarenja i aranžmana u Srednjoj Dalmaciji, ali i drugdje u Hrvatskoj, postala praktički nemoguća. Osim toga, belgijski gost teško prihvaća presjedanje kao mogućnost na ovako kratkim relacijama.

Grupacija Thomas Cook ove sezone ponovno ima lanac na liniji Bruxelles – Dubrovnik, od sredine travnja do sredine listopada, 2 puta na tjedan (utorkom i petkom). Ove sezone 14 rotacija iz Bruxellesa za Dubrovnik imat će i turoperator TravelEurope u suradnji s Dubrovnik Airlinesom koji u Belgiji posluje putem „preprodavača”, odnosno posrednika (BT Tours, Lauwers) i to 25. travnja, 2., 9., 16., 23. svibnja, 13. lipnja, 4., 11. srpnja, 5., 12., 19., 26. rujna te 3. i 10. listopada. Prema prvim najavama svih 14 rotacija je potvrđeno.

Autobuseri u 2011. godini Neki autobuseri prodaju programe grosista (Lauwers, BT Tours) – uglavnom programe TravelEurope, dok drugi prodaju klasične autobusne programe (C&P, de Zigeuner, Naturclam, Voyages Leonardi td.) s programima u Istri i na Kvarneru ili autobusne ture po Hrvatskoj s polazištem iz Belgije. Inače su u Belgiji od 2006. autobusna i grupna putovanja općenito u blagom padu.

Individualni promet u 2011. godini Individualni je promet u ovoj sezoni još uvijek nepoznanica. Interes na sajmu u Antwerpenu bio je slabiji nego prethodnih godina, što uglavnom možemo pripisati novom menadžmentu sajma te eventualnim „početničkim” pogreškama. Sajam u Bruxellesu ove je godine imao rekordnu posjećenost (gotovo 115.000 posjetitelja ili +2%), a jako dobar odaziv bio je i u Luksemburgu (25.000 posjetitelja). Ponderiramo li značaj ovih regija te uzmemo li u obzir upite u Predstavništvu, trebali bismo zaključiti da bi ove godine mogli ostvariti nešto bolji rezultat od prošlogodišnjeg.

TURISTIČKA SEZONA 2012. GODINE – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini S obzirom na gospodarska kretanja u Belgiji, može se pretpostaviti da će se ohrabrujući trend 2011. još jače odraziti i na 2012. godinu. Turoperatori će u okviru svojih specijalizacija bilježiti pozitivne rezultate, ali će se vjerojatno nastaviti njihova stagnacija unutar ukupnog porasta tržišta. Posebno će napredovati on line prodaja i korištenje low cost zračnih linija. Također se očekuje da će se nastaviti trend bržeg rasta kraćih i bližih putovanja, u odnosu na klasične godišnje odmore.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Procjenjujemo da neće biti bitnih promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija. Zasigurno je da će porasti kraća putovanja te da će brže rasti promet u susjedne zemlje i bliže destinacije i odredišta članica EU. U porastu će biti i daleke destinacije. Raspored omiljenih destinacija zasigurno će ovisiti i o trenutačnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji, naročito kad su u pitanju sjevernoafričke zemlje.

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Prema istraživanjima, sve je veće zanimanje publike za destinacije izvan Europe i Mediterana, tj. daleke destinacije. Unatoč tome, očekuje se daljnji rast kraćih i učestalih vikend putovanja u obližnje gradove, iako taj tip putovanja belgijski turisti sve češće organiziraju sami, izravno kontaktirajući prijevoznika ili hotel mimo posrednika, odnosno turoperatora. Organizatori putovanja će nastaviti daljnju specijalizaciju u okviru svojih programa te će se sve više izdavati specijalizirani programi (krstarenja, kulturna putovanja, kružna putovanja, odnosno ture, obiteljski odmori, daleke destinacije, šetnje i hodanje, vožnja biciklima itd.) na štetu generalnog programa.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini S obzirom na dobar rezultat u 2010. godini, očekujemo da bi se u ovoj i idućoj sezoni pozitivna kretanja trebala nastaviti. Ako hrvatske destinacije u 2011. ponove rezultate iz 2010. ili ostvare rast, bit će jasno kako je hrvatska turistička ponuda, koja je u zadnjih nekoliko godina u grupi skupljih na Mediteranu, stabilizirana i prihvaćena na belgijskom tržištu. Ova pretpostavka će biti realna baza za predviđanje stabilnog daljnjeg rasta Hrvatske na belgijskom tržištu, koji će nastaviti pratiti generalna tržišna kretanja. Premda smo 2009. i 2010. bili jedina turistička destinacija na tržištu s povećanjem prometa u odnosu na prethodnu godinu, nastavljanje tog rasta u 2011. i 2012. godini će ovisiti o razumnom, tj. tržišno opravdanom ponašanju hotelijera i ukupne receptivne turističke ponude Hrvatske.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Nijedan turoperator još nije započeo s planiranjem programa za 2012. godinu i sveukupni napori su usmjereni na rješavanje 2011. godine. Hrvatska će i dalje biti zastupljena u programima svih turoperatora koji nude mediteranske destinacije.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Prema mišljenju organizatora putovanja trebalo bi poduzeti ove mjere:

nastaviti promotivne aktivnosti (oglašivanje) u suradnji s turoperatorima te nastaviti suradnju s turoperatorima s programima zasnovanim na zrakoplovnim i autobusnim aranžmanima u predsezoni i posezoni – općenito, svi belgijski poslovni subjekti pozdravljaju ove oblike suradnje prilagoditi uvjete za sudjelovanje u programima oglašivanja mogućnostima malih i usko specijaliziranih turoperatora okrenuti se tržišnom segmentu treće životne dobi (koji jedini imaju sigurne i stalne prihode – mirovine) i poticati izvansezonske programe uključiti se i poticati program nagrađivanja putničkih agencija u suradnji s turoperatorima koje prodaju aranžmane za Hrvatsku uvođenje većeg broja redovnih linija po pristupačnim cijenama.

ČEŠKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje

parlamentarna demokracija 13 županija neovisnost od 1. siječnja 1993. Dan državnosti: 28. listopada predsjednik Republike Češke: Václav Klaus premijer: Petr Nečas predsjednički izbori održani su u veljači 2008. parlamentarni izbori održani su u svibnju 2010. lokalni izbori i izbori za Senat održani su u listopadu 2010. jezik: češki religija: katolici 26,8% evangelisti 1,1% husiti 1,0% ostali 12,1% ateisti 59% diplomatski odnosi s RH uspostavljeni su 1. siječnja 1993. godine veleposlanik RH u Republici Češkoj: Frane Krnić veleposlanik Republike Češke u Republici Hrvatskoj: Karel Kůhnl glavni grad: Prag

Površina Površina Češke iznosi 78.867 km². Državna granica je duga 2.290 km, a država graniči s Njemačkom (810,3 km), Poljskom (761,8 km), Austrijom (466,3 km) te Slovačkom (251,8 km).

Najveći gradovi Glavni grad je Prag (1,25 milijuna stanovnika). Ostali veliki gradovi: Brno (371.399), Ostrava (306.006), Plzeň (169.935), Liberec (101.625), Olomouc (100.362), Ustí nad Labem (95.477), České Budějovice (94.865), Hradec Králové (94.493).

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Danas je Republika Češka ekonomski snažna država te spada među najrazvijenije zemlje Europe. Stupanjem Češke u EU počelo je razdoblje značajnijeg gospodarskog rasta. Najveći dio BDP-a čini sektor usluga. Industrija je tradicionalno glavni oslonac gospodarstva Republike Češke, a njezina sadašnja pozicija je rezultat više od dva stoljeća razvoja. Glavne industrijske grane su: kemijska industrija, strojarstvo, prehrambena industrija i metalurgija. Iznimno je bogatstvo mineralnih sirovina (kaolin, glina), još je uvijek aktivna eksploatacija urana te smeđeg i crnog ugljena. Dovršetkom nuklearne elektrane Temelin, porastao je udjel nuklearne energije u proizvodnji električne energije. Zahvaljujući stranim investicijama, posljednjih se godina naglo promijenila struktura industrije. Veliki dio proizvodnje čine moderni uređaji i industrijske komponente namijenjene prije svega zapadnoj Europi i drugim razvijenim državama svijeta. Najveći industrijski gradovi su Prag, Brno, Ostrava, Plzeň i Mlada Boleslav. Veliki značaj za izvoz ima automobilska industrija koju reprezentira najveća češka firma Škoda – Auto. U 2010. godini u Češkoj su Škoda, TPCA i Hyunday zajedno proizveli 1.072.209 automobila. Zahvaljujući modernim industrijskim strojevima i uređajima te orijentaciji na razvijena tržišta, Republika Češka je postala najrazvijenija država u Srednjoj i Istočnoj Europi. Poljoprivreda je i nadalje vrlo značajna gospodarska grana. Uloga poljoprivrede nije samo u proizvodnji zdrave hrane, već i u funkciji zaštite okoliša. Osnovna poljoprivredna kultura je povrće. Na 50% obradivih površina se uzgajaju žitarice, nakon toga slijedi uzgoj krumpira i šećerne repe, voća i povrća. U uzgoju životinja dominira uzgoj svinja, goveda i peradi. Tradicionalno je jak uzgoj slatkovodnih riba, prije svega šarana, a zatim uzgoj i lov divljači. U uzgoju slatkovodnih riba Češka spada u europske velesile. Trećinu područja Češke pokrivaju šume te je stoga razvijena i drvoprerađivačka industrija, a drvo se jednim dijelom prerađuje i za izvoz. Promet u Češkoj ima znatnu ulogu, koja proizlazi iz geografskog položaja. Osnova prometnog sustava u Češkoj je kombinacija željezničke i cestovne mreže, kojima se ukupno prevozi oko 95% putnika i 90% roba. Češka željeznička mreža je jedna od najrazgranatijih u svijetu, iako promet na mnogim lokalnim prugama bilježi gubitak. Češka aktivno radi na modernizaciji željezničke mreže, a brzina i udobnost su znatno povećani uvođenjem luksuznih, brzih vlakova PENDOLINO, na relacijama Prag – Brno – Ostrava i Prag – Brno – Beč. Posljednjih godina je značajan rast zabilježila izgradnja autocesta i drugih državnih cesta. Sve se više razvija i aviopromet. Vanjska trgovina za Republiku Češku, u kontekstu nedostatka određenih sirovina i snažno razvijene industrije, ima iznimno velik značaj. U uvozu prevladavaju goriva, strojevi i prometna sredstva, a u izvozu različiti industrijski proizvodi te također strojevi. Češka ostvaruje znatne prihode od turizma – u 2010. se govori o 5,1 mlrd. € prihoda od stranih gostiju, što je 149 milijuna € više nego 2009. godine.

BDP Prema podacima za 2010. godinu, ukupni BDP je iznosio 146,79 milijardi eura, dok je u 2009. iznosio 145,03 mlrd. eura. Prognoze češkog Ministarstva financija govore da u 2011. godini

očekuju rast BDP-a od 2,2%. Dugoročne prognoze su ove: u 2012. godini 2,7%, u 2013. godini 3,2% te u 2014. godini 3,8%. Izvor: CZSO za 2010. i prognoze MF

BDP po stanovniku Podaci Češkog statističkog ureda (CZSO) govore da je BDP po stanovniku u 2010. iznosio 13.957 eura.

Stopa nezaposlenosti U 2009. godini stopa nezaposlenosti iznosila je 6,0%, dok je u 2010. bila na razini 7,3%. Najniža je u Pragu i Mladoj Boleslavi, a najviša u Mostu. Nezaposleno je oko 363.000 građana. Ministarstvo financija smatra da je u 2010. nezaposlenost dosegla vrhunac te bi u 2011. trebala pasti na 7,2%, a u 2012. na 6,8%. Izvor: CZSO za 2010. god. i predviđanja MF

Prosječni dohodak Prosječni dohodak u 2010. iznosio je 25.803,00 CZK (1.032,00 €). Izvor: CZSO za 2010.

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2010. je iznosila 1,5%, dok je u 2009. bila 1,0%. U ožujku 2011. povećala se na 1,7%. Ministarstvo financija za 2011. predviđa veću inflaciju u odnosu na prošlu godinu, 2,3%. Za 2012. godinu predviđaju daljnji rast, do razine od 2,4%. Izvor: CZSO za 2010. i predviđanja MF

Vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinski suficit u 2010. iznosio je 124,5 milijardi CZK ili 4,93 milijardi € (tečaj: 1 € = 25,22 CZK), što je oko 25 milijardi CZK manje u odnosu na 2009. godinu. Izvoz se u 2010. povećao za 17,7%, a uvoz se povećao za 20,3%. Češki udjel u ukupnoj svjetskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni u posljednjih 10 godina povećan je na 0,7%. Povećan je i izvoz u zemlje EU. Najbolji češki trgovinski partneri su Njemačka i Slovačka, a slijede Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Austrija itd. Povećan je udjel izvoza u Rusku Federaciju, dok u trgovini s Kinom i Korejom prevladava uvoz. Veliki izazov za češke izvoznike su tržišta nekih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Dug države u 2010. (na dan 31. 12.) iznosio je 1.344,00 milijardi CZK. Deficit državnoga proračuna je u 2010. iznosio 156,40 milijardi CZK, odnosno 4,3% BDP-a (tečaj 1 € = 25,22 CZK). Izvor: CZSO za 2010.

Stanovništvo Na dan 31. prosinca 2010. godine Republika Češka je imala 10,532 milijuna stanovnika, od čega 5,42 milijuna žena i 5,11 milijuna muškaraca. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 131,7 stanovnika/km². Urbana populacija čini 73,6% ukupnog stanovništva. Prosječna životna dob je 73,7 godina za muškarce i 79,9 za žene.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno stanovništvo Većina prognoza najavljuje da će 2011. biti godina blagog gospodarskog oporavka. Češke financijske institucije nisu izravno zahvaćene krizom, ali ipak, s obzirom na globalnu povezanost financijskih tržišta, dolazi do snažnog posrednog utjecaja na realno gospodarstvo. Ekonomski problemi u zemljama članicama EU, koje su glavni trgovinski partneri Češke, odrazili su se na smanjenje potražnje izvoznih roba. Ministarstvo financija smatra da se recesija neće vratiti, ali glavna prepreka bržem oporavku je svakako ekonomska situacija u pojedinim zemljama Eurozone te visok deficit domaćih javnih financija. Prema anketi Češkog statističkog ureda, industrijske tvrtke (prije svega proizvodnja automobila) očekuju povoljnu 2011. godinu te prognoziraju povećanje proizvodnje i zaposlenosti, dok neki sektori, poput građevinarstva i trgovine, ne najavljuju brz oporavak, zbog još uvijek skupih i rigoroznih bankarskih kredita.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU TV postaje Državna televizija emitira sport na četirima kanalima: ČT 1, ČT 2, ČT 24 i ČT. Uz državnu televiziju djeluju i dvije privatne televizije – TV NOVA i TV PRIMA. TV NOVA emitira program na trima kanalima (TV NOVA, NOVA CINEMA i NOVA SPORT). TV PRIMA također emitira na trima kanalima (TV PRIMA, PRIMA COOL i PRIMA LOVE). Najveću gledanost doseže TV NOVA, slijedi državna Češka televizija pa TV PRIMA. Pokrivenost oglašivanja je također najveća kod TV NOVE ‒ više od 65%, TV PRIME 22%, ČT 1 i ČT 2 oko 12% (zbog ograničenja ‒ državna televizija). Pored navedenih televizija, postoje i lokalne te nekoliko kablovskih programa, koji sve snažnije konkuriraju privatnim i javnim TV postajama. Gledanost TV postaja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

ČT 1 ČT 2 TV NOVA TV PRIMA ČT 24 ČT 4 NOVA CINEMA PRIMA COOL TV BARRANDOV ostale TV

18% 2,17% 34,66% 17,83% 2,66% 3,7% 4,19% 3,6% 4,66% 8,5%

Izvor: Mediasearch

Radiopostaje Prisutan je veći broj javnih i privatnih (60 vlasnika) radiopostaja. Državno-pravni Český rozhlas ima nekoliko postaja: Rádiožurnal, Praha, Vltava, ČRO 6 te regionalne postaje. Radio IMPULS je jedan od najpopularnijih radiopostaja. Redoslijed pet najslušanijih radiopostaja 1. 2. 3. 4. 5.

IMPULS EVROPA 2 FREKVENCE 1 ČRO-radiožurnal ČRO 2 – Praha

941.000 slušatelja 887.000 slušatelja 873.000 slušatelja 653.000 slušatelja 354.000 slušatelja

Tisak Prema podacima Češkog statističkog ureda redovno izlazi 5.687 tiskanih naslova od čega 126 dnevnika, 269 tjednika, 1.398 dvotjednika ili mjesečnika te više od 3.800 ostalih vrsta časopisa. Od toga su najpoznatiji, najčitaniji i najtiražniji: Dnevnici 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

BLESK MF DNES DENIK PRAVO AHA SPORT LIDOVÉ NOVINY HOSPODÁŘSKÉ NOVINY

NAKLADA 480.000 300.000 271.000 183.000 146.000 82.000 75.000 60.000

Prema najnovijim istraživanjima najčitaniji dnevnik, MF DNES na dan čita 1,5 milijun čitatelja. Najznačajniji tjednici NAKLADA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

BLESK PRO ŽENY TV MAGAZIN CHVILKA PRO TEBE REFLEX TÝDEN ŽENA A ŽIVOT KVĚTY STORY VLASTA RYTMUS ŽIVOTA

283.000 335.000 180.000 97.000 62.000 90.000 100.000 64.000 90.000 361.000

Najvažniji mjesečnici 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

21. STOLETI APETIT ELLE HISTORY REVUE JOY MARIANNE MAXIM SVET ŽENY

92.000 67.000 72.000 103.000 80.000 70.500 65.000 270.000

Stručni tisak – turizam 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

COT BUSINESS TTG KOKTEJL NATIONAL GEOGRAFIC YACHTING REVUE TRAVEL DIGEST YACHT POTAPENI LIDE A ZEME CARAVAN

NAKLADA 6.500 8.100 50.000 45.000 10.000 15.000 10.000 12.000 52.000 8.500

11. 12.

CAMPING, CARS and CARAVANS CYKLOTURISTIKA

10.000 13.000

Najposjećeniji internetski portali: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

www.seznam.cz www.novinky.cz www.centrum.cz www.idnes.cz www.super.cz www.csfd.cz www.sport.cz www.stream.cz www.lide.cz www.nova.cz www.prozeny.cz www.blesk.cz

Izvor: Mediasearch

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA S obzirom da podaci za 2010. godinu nisu dostupni, u nastavku slijede podaci za 2009. godinu.

Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2009. otputovali na odmor U 2009. građani Češke ostvarili su 10.453.000 putovanja, nešto više nego prethodne godine. Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji U inozemstvo je u 2009. ostvareno 4.541.000 putovanja, dok je unutar Češke ostvareno 5.912.000 putovanja. Omjer ostvarenih putovanja iznosi 56,6 : 43,4% u korist putovanja u zemlji. 814.000 662.000 553.000 393.000 257.000 184.000 177.000 145.000 145.700 118.000 98.000 85.000 83.000 853.000

Hrvatska Slovačka Italija Grčka Austrija Francuska Egipat Velika Britanija Mađarska Španjolska Bugarska Tunis Turska ost. zemlje

17,8% 14,4% 12,0% 8,6% 5,6% 4,0% 3,9% 3,2% 3,2% 2,6% 2,1% 1,6% 1,5% 19,5%

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2009. godini

U odnosu na prethodnu godinu (2008.), Čeha je prema podacima CZSO-a tijekom 2009. u Hrvatsku otputovalo više nego u Slovačku, koja je u 2008. bila na prvom mjestu. Razlog je povećanje cijena u Slovačkoj, ali i činjenica da je tijekom 2008. bilo dosta negativnog publiciteta u svezi naše zemlje, zbog novih propisa vezanih uz ulazak djece u Hrvatsku bez pratnje roditelja, unošenje mesnih i mliječnih namirnica i dr.

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije Na putovanja u inozemstvo 58% građana odlazi individualno, 35% organizirano, tj. posredstvom turoperatora ili agencija, a 7% na neki drugi način (npr. liječenje, službeni put, stručno putovanje i sl.). Naravno, prisutne su razlike kada su u pitanju pojedine zemlje ‒ tako npr. u Egipat skoro svi Česi putuju organizirano, dok u Slovačku, Austriju ili Hrvatsku putuju u većem postotku individualno.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Prednosti Hrvatske su očuvanost prirode, bogata kulturna baština te svakako odnos čeških turista prema Hrvatskoj kao prema tradicionalno omiljenoj destinaciji (slika hrvatskog Jadrana kao „češkog mora” te olakšana jezična komunikacija). S obzirom da Česi u najvećem broju u Hrvatsku putuju automobilom, kao velika prednost pokazuje se dobra mreža autocesta prema moru te sve bolja i brža povezanost Jadrana s ostalim dijelom Europe. Nedostaci su još uvijek u ponegdje prisutnoj percepciji čeških turista kao gostiju „drugog reda”, razlike u poslovnoj politici hotelijera prema češkim turoperatorima u odnosu na njemačke ili druge turoperatore „sa zapada”. Turoperatori navode kao nedostatak i „nepotrebno detaljne” kontrole čeških autobusa na graničnim prijelazima te nedovoljne kvote za rad njihovih vodiča/pratitelja. Profiliranje Hrvatske u sve kvalitetniju turističku destinaciju znači i sve više cijene, koje ovo tržište ne može ili ne želi prihvatiti. Česi traže uglavnom hotele s 3 zvjezdice, kojih je u Hrvatskoj nedovoljno, posebice u vrhuncu sezone. Slovačka, kao druga po redu najomiljenija destinacija za Čehe, nema more, što je svakako njezin glavni nedostatak. Međutim, blizina, odlično poznavanje zemlje, srodnost jezika, bogata ponuda vodenih parkova i toplica, glavne su prednosti zbog kojih Česi odabiru Slovačku za svoj odmor.

Italija je neprestano omiljena destinacija, koja osim mora i sunca u ljetnom razdoblju nudi i bogatstvo kulturne baštine te je tražena i kao destinacija za ture tijekom cijele godine. Italija je razvila i dobru ponudu za obitelji s djecom (npr. vodene parkove i dr.). Treba naglasiti i da veliki broj Čeha putuje u Italiju i u zimskim mjesecima, zbog dobre skijaške ponude i nižih cijena od onih u vlastitoj zemlji. Nedostatak je jezična barijera, pretrpane plaže te udaljenost za putovanje automobilom (osobito jug Italije). Grčka je na četvrtom mjestu za Čehe, a razlog je svakako dugo razdoblje stabilnog i lijepog vremena tijekom razdoblja proljeće-jesen, bogata kulturna baština, niže cijene u restoranima i za neke usluge (npr. rent-a-car) od onih u Hrvatskoj, gostoljubivost domaćina, cijena koja odgovara kvaliteti usluge. Nedostatak je udaljenost destinacije koja nameće putovanje avionom, ali i problemi u zemlji s kojima se turisti mogu susresti u Grčkoj (prosvjedi, štrajkovi itd.). Sljedeća na listi je Austrija čije su prednosti blizina, dobra ponuda skijališta i prihvatljive cijene, dobra mreža biciklističkih staza. Egipat i Tunis nude povoljne cijene aranžmana (smještaj i avioprijevoz), a radi se o destinacijama u koje se putuje tijekom cijele godine, zbog jamstva lijepog vremena i toplog mora. Pozitivna je i gostoljubivost domaćina, a kao nedostatke možemo istaknuti nedovoljnu čistoću i političke nemire prisutne u posljednjih nekoliko mjeseci, što je na određeno vrijeme praktički paraliziralo turističke tijekove usmjerene prema spomenutim zemljama.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. godini preferirali turisti s češkog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Češki turisti najčešće su putovali u inozemstvo: a) b) c) d)

vlastitim automobilom autubusom zrakoplovom vlakom i dr.

43% 35% 18% 4%

4% 18% 43%

35%

vlastiti automobil

autobus

zrakoplov

vlak i dr.

Način organiziranja odmora/bukinga u 2010. godini koji su preferirali češki turisti Česi za organizaciju svojih putovanja u inozemstvo koriste sljedeće načine organiziranja: a) individualnu organizaciju putovanja 57% b) organizirano putovanje putem turoperatora i agencija 37% c) samo boravak/putovanje putem Turoperator/agencija 4% d) ostali oblici organizacije (rekreacija putovanja, liječenje itd.) 2%

37%

57%

individualna organizacija putovanja

organizirana putovanja putem TO/agencija

samo boravak/putovanje putem TO/agencije

ostali oblici/rekreacijska putovanja/liječenje

Preferencije čeških turista s obzirom na vrstu smještaja Češki turisti za svoja putovanja u inozemstvo koriste: a) b) c)

hotele i privatni smještaj kamp i druge slične vrste smještaja ostale oblike smještaja (brodovi itd.)

70% 21% 9%.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Prema motivu putovanja Česi na odmor u inozemstvo najradije putuju zbog: a) b) c) d) e)

sporta i rekreacije upoznavanja zemlje u okviru kružnih putovanja posjeta rodbini u stranim zemljama zdravstvenih razloga ostalih razloga

69% 13% 10% 3% 5%.

10%

13%

69%

sport i rekreacija

kružna putovanja

posjet rodbini

ostali razlozi

zdravstveni razlozi

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Potrošnja po pojedinom putovanja u inozemstvo u prosjeku iznosi 13.449 CZK.

Pregled organizatora putovanja na češkom tržištu U Češkoj je registrirano 1.368 turoperatora i oko 5.000 agencija. Od tog broja, 86 turoperatora ima više od 20 zaposlenih, a svega njih deset zapošljava više od 100 djelatnika. Prema novom zakonu Trades Licensing Act, obavlja se monitoring samo Turoperator/Turistička agencija koji imaju više od 20 zaposlenih. Najjači turoperatori na češkom tržištu su:

EXIM ČEDOK FISCHER FIRO TOUR NEVDAMA BLUE STYLE ALEXANDRIA ESO TRAVEL KOMPAS B&K TOUR.

Najznačajniji češki turoperatori, koji u svojim programima nude Hrvatsku su:

VITKOVICE TOURS CK VICTORIA CK 101 ZEMEK MEDITERAN TRAVEL ČEDOK RELAX ADRIATIC CK KELLNER FIROTOUR GOLDEN CITY TOUR KOMPAS NEV DAMA TIPATOUR ALEXANDRIA CK BOŠ CK VALAŠKA CK DEZKA KONTAKT MORAVIA

Prodaja aranžmana putem interneta:

www.invia.cz www.zajezdy.cz www.last.cz www.dovolena.cz www.nacesty.cz

www.ckvt.cz www.victoria-ck.cz www.101ckzemek.cz www.mediteran.cz www.cedok.cz www.relaxadriatic.cz www.kellnerck.cz www.firo.cz www.goldencitytour.cz www.kompas.cz www.nev-dama.cz www.tipatour.cz www.alexandria.cz www.ckbos.cz www.ckvalaska.cz www.dezka.cz www.kontakt-moravia.cz

Financijski najsnažniji organizatori putovanja koji imaju Hrvatsku u svojim programima su: Čedok, Firo tour, Alexandria, Vitkovice tours i Victoria. Više od 150 organizatora putovanja nudi Hrvatsku, od čega njih 30-ak ima više od 1.000 putnika na godinu. Prema podacima, dvije češke asocijacije turoperatora, 64 članice ACKČR (Asociace cestovníh kanceláří České republiky) u svojim programima imaju Hrvatsku, a AČCKA (Asociace českých cestovníh kanceláří a agentur) govori o 98 članica. Navedeno ukupno predstavlja 162 turoperatora s programima za Hrvatsku, s time da velik broj njih nije član niti jedne od asocijacija.

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj ČEŠKA 1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Dolasci apsol.

indeks

192.680 171.349 12.322 107.755 238.252 435.168 119.104 346.000 579.061 498.538 415.295 697.521 742.485 697.902 699.473 663.794 615.535 593.276 669.132 622.620 578.517 605.732

89 7 874 221 183 27 291 167 86 83 168 106 94 100 95 93 96 113 93 93 105

1989. = 100 100 89 6 56 124 226 62 180 301 259 216 362 385 362 363 345 319 308 347 323 300 314

Noćenja apsol.

indeks

1.893.043 1.524.570 82.493 806.176 1.711.914 3.301.374 889.496 2.432.000 4.166.446 3.527.934 2.844.657 4.713.186 4.921.354 4.560.486 4.554.400 4.172.787 4.051.780 3.921.345 4.394.711 4.122.460 3.961.828 4.170.084

81 5 977 212 193 27 273 171 85 81 166 104 93 100 92 97 97 112 94 96 105

1989. = 100 100 81 4 43 90 174 47 128 220 186 150 249 260 241 241 220 214 207 232 218 209 220

Izvor: DZS

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s češkog tržišta Procjenjujemo da oko 70% turista iz Češke u Hrvatsku dolazi individualno, a 30% organizirano.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2010. godini Turoperatora „specijalista” za Hrvatsku na češkom tržištu ima desetak – od onih većih, s ponudom do 100 stranica kataloga, do manjih koji nude samo nekoliko destinacija. U katalozima najvećih vođa na tržištu (ČEDOK, FIRO tour, ALEXANDRIA, čiji katalozi u prosjeku imaju 500 i više stranica), Hrvatska je zastupljena najviše do 20%. Hrvatska je u programima dvaju najvećih turoperatora za našu zemlju, VITKOVICE tours i VICTORIA, u katalogu zastupljena s udjelom većim od 80%. Niz malih i srednjih turoperatora nudi isključivo Hrvatsku, kao npr. 101 ZEMEK tours, GOLDEN CITY tours i MEDITERAN Travel.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organiziranih putovanja 2010. u odnosu na 2009. godinu Hrvatska je konstantno zastupljena kod većeg broja partnera ‒ neki turoperatori smanjuju kapacitete, a neki ih povećavaju. U katalozima se sve više pojavljuju hoteli s četirima zvjezdicama, ali je povećana i ponuda privatnih apartmana. Hrvatska se sve više nudi u autobusnim i automobilskim aranžmanima, a sve manje s avioprijevozom, jer su charteri za Hrvatsku u odnosu na druge destinacije dosta skupi, a low cost prijevoznika iz Češke za Hrvatsku nema.

Obujam organiziranog prometa u 2010. godini Turoperator VITKOVICE TOURS CK VICTORIA CK 101 ZEMEK MEDITERAN TRAVEL ČEDOK RELAX ADRIATIC CK KELLNER FIRO TOUR GOLDEN CITY TOUR KOMPAS CK VALAŠKA CK DEZKA NEV DAMA ALEXANDRIA TIPATOUR

Broj putnika 39.500 32.000 14.700 11.900 11.000 8.950 8.700 8.000 7.500 7.450 6.000 5.500 5100 5.000 4.500

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti Kao prednosti se prije svega ističu očuvana priroda, čisto more (koje Česi često nazivaju „češko more ili češki Jadran”), gostoljubivost domaćina, bogata kulturna baština, bliskost jezika i lakoća komunikacije, raznolika ponuda. Nedostaci Kao nedostaci se spominju previsoke cijene hotelskog smještaja (na pojedinim lokacijama, uglavnom nakon rekonstrukcija hotela ili promjena vlasnika) u usporedbi s nekim konkurentima (Tunis, Egipat, Bugarska i Turska). Nadalje, spominje se poslovanje „na crno” koje u Hrvatskoj prakticiraju neke češke agencije, diskriminirajuća poslovna politika nekih hotelijera prema agencijama iz Češke u odnosu na partnere „sa zapada” (različiti cjenici, uvjeti plaćanja, akontacije...).

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske a) Splitsko-dalmatinska županija Ukupno 210.626 dolazaka i 1.561.264 ostvarenih noćenja ili 3% više noćenja nego u 2009. godini. b) Dubrovačko-neretvanska županija Ukupno 30.156 dolazaka i 234.021 ostvarenih noćenja ili 10% više noćenja nego 2009. godine. c) Šibensko-kninska županija Ukupno 83.277 dolazaka i 551.737 ostvarenih noćenja ili 11% više noćenja nego 2009. godine. d) Zadarska županija Ukupno 82.162 dolazaka i 605.798 ostvarenih noćenja ili 9% više nego 2009. godine. e) Primorsko-goranska županija Ukupno 86.931 dolazaka i 575.834 ostvarenih noćenja ili na razini 2009. godine. f) Istarska županija Ukupno 99.660 dolazaka i 647.562 ostvarenih noćenja ili 2% više noćenja nego 2009. g) Ostali dio Hrvatske Ukupno 12.920 dolazaka.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Najviše čeških turista u Hrvatsku putuje osobnim automobilom, na drugom mjestu je autobus, a na posljednjem avioprijevoz (zbog relativno male udaljenosti i dosta visokih cijena avionskih karata za Hrvatsku).

Zrakoplovni charteri u 2010. godini S obzirom na blizinu destinacije, zrakoplovni charteri su ograničeni te se više koriste druga prijevozna sredstva. Tijekom 2010. bili su uspostavljeni sljedeći charter letovi:

Prag – Split ‒ Prag Čedok, Firo tour, CK Mile i CK World Travel, Vitkovice tours. Svake subote od 5. 6. do 18. 9., s ukupno 186 aviosjedišta (ČSA) Prag – Dubrovnik ‒ Prag Vitkovice tours, svake nedjelje od 2. 6. do 12. 9. (ČSA) Ostrava – Split ‒ Ostrava Vitkovice tours, srijedom od 16. 6. do 8. 9., sa 135 aviosjedišta (EUROVIA AIR).

Autobuseri u 2010. godini Tijekom cijele godine prometuje redovna linija na relaciji Prag – Brno – Zagreb (svakog petka). Tijekom cijele godine, svakih 14 dana prometuje ČAS Znojmo, na relaciji Prag – Zagreb – Zadar – Split. Od kraja svibnja do kraja rujna prometuje autobusna linija Jadran Express, na relaciji Prag ‒ Dubrovnik. Velika većina čeških turoperatora nudi autobusne aranžmane do svih odredišta na obali. Desetak turoperatora nudi proljetne i jesenske ture po Hrvatskoj, uglavnom na temu nacionalnih parkova.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Najveće prednosti Hrvatske za češke individualne goste su prirodne ljepote i geografska blizina, a samim tim i brza i laka dostupnost svim prijevoznim sredstvima. Također, u pozitivnom kontekstu se ističu čistoća i urednost mjesta, gostoljubivost te dobra „vrijednost za novac”. Osjećaj sigurnosti je vrlo važan, kao i ekološka očuvanost. Glavni nedostaci za Čehe su visoke cijene u restoranima i relativno jednolična ugostiteljska ponuda. Također, prigovora se na trgovačkoj ponudu, koja je neodgovarajuća u asortimana i cijenama. Negativan dojam ostavlja i nedostatak parkirnih mjesta u pojedinim turističkim ljetovalištima. Obitelji s djecom bi rado u Hrvatskoj posjetile vodene parkove, kojih nažalost nema.

Vrsta smještaja koju su Česi koristili u Hrvatskoj Češki turisti u Hrvatskoj najviše koriste privatni smještaj i apartmane, zatim hotelski smještaj (paket aranžmane) te kampove.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje češki gosti u Hrvatskoj najčešće koriste S obzirom da su Česi vrlo aktivni, osim sunca i mora vole kretanje, biciklizam (prigovaraju na nedostatak označenih biciklističkih staza u Hrvatskoj), izlete, sportske aktivnosti te razgledavanja kulturnih znamenitosti. Ne štede kada je u pitanju ulaznica u nacionalni park za cijelu obitelj ili atraktivni izlet. Često rone, a sve su češće i jedriličari.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Procjene govore da će tijekom 2011. s češkog tržišta u inozemstvo otputovati približno 4,2 milijuna osoba. Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Ne očekuju se veće promjene u redoslijedu omiljenih destinacija – Hrvatska bi trebala zadržati vodeću poziciju. Češko tržište je tradicionalno vezano za destinacije na Mediteranu, gdje prednjače Hrvatska i Italija. Slovačka, kao bliska i susjedna zemlja zadržat će svoju popularnost,

a određeni broj Čeha će u 2011. posjetiti sjevernoafričke destinacije (značajno manje nego inače, u kontekstu nestabilnosti u tim zemljama) te druge aviodestinacije na Mediteranu, kao što su Turska i Grčka.

Organizatori putovanja na tržištu u 2011. ‒ promjene u odnosu na 2010. godinu U odnosu na prethodnu godinu nije došlo do značajnijih promjena u „svijetu turoperatora”. Hrvatska i nadalje ostaje odlično zastupljena, a jedini turoperator s ponudom Hrvatske koji je prošle godine bankrotirao je Galatea.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na češkom tržištu Ugled Hrvatske na češkom tržištu je dobar, čemu su doprinijeli i završni pregovori za ulazak u EU i nedavna posjeta predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića Češkoj. Pritom se ne smiju zaboraviti tradicionalni dobri odnosi Hrvatske i Češke, kao i zadovoljstvo čeških gostiju našim turističkim proizvodima.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka u Hrvatskoj u 2011. godini Hrvatsku će u 2011. posjetiti približno 700.000 čeških gostiju.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Omjer između organiziranih dolazaka i individualnih dolazaka će u 2011. ostati nepromijenjen ‒ 70 : 30% u korist individualnih dolazaka.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godine Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja nije se promijenila u odnosu na prošlu godinu. Došlo je, međutim, do povećanog zakupa kapaciteta u istim destinacijama, što je rezultat očekivane bolje prodaje u 2011. godini.

Prognoze rezultata u 2011. godini od strane organizatora putovanja Trenutačno povećanje prodaje od strane organizatora putovanja kreće se na razini između 8% i 20%. Do kraja godine, organizatori putovanja očekuju prosječno povećanje broja prodanih aranžmana u visini do 10%.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Tijekom 2011. uspostavljeni su sljedeći charter letovi: Prag – Split ‒ Prag (let jednom na tjedan) Let koriste: Čedok, Vitkovice tours i CK DEZKA (Firo tour i Kompas uzimaju kapacitet od Čedoka). Leti se svake subote, od 11. 6. do 17. 9. 2011. Ostrava – Split – Ostrava (let jednom na tjedan) Let koriste: Čedok i Vitkovice tours. Leti se svake srijede, od 15. 6. do 7. 9. 2011.

Autobuseri u 2011. godini Očekujemo da će volumen autobusnog prijevoza koji organiziraju turoperatori biti na razini prošlogodišnjeg (koriste ga najčešće osobe starije dobi i gosti hotela).

Individualni promet u 2011. godini Promet vlastitim automobilima prema Hrvatskoj je u porastu, zbog blizine destinacije i odlične mreže autocesta.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Tijekom 2012. broj Čeha koji će putovati u inozemstvo neće značajnije rasti. Uz eventualno značajnije poboljšanje ekonomske situacije, ta bi brojka mogla narasti na maksimalno 4,5 milijuna putnika u inozemstvo.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Tri najomiljenije destinacije i dalje će biti Hrvatska, Italija i Slovačka. Najveća konkurencija vodećima bit će Turska te ponovni povratak destinacija Sjeverne Afrike.

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu U 2012. godini, uz uvjet političke stabilizacije, mogao bi porasti broj putnika u zračnom prometu u destinacijama Sjeverne Afrike. U slučaju njihovog povratka na tržište (Tunis, Egipat, Maroko) doći će do još agresivnije cjenovne utakmice na tržištu.

TURISTIČKA SEZONA 2012. ‒ HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Godina 2012. trebala bi donijeti stabilizaciju češke ekonomije i poboljšanje životnog standarda, što će stimulirati i turističke tijekove. Pozitivno okružje i odgovarajuća poslovna politika hrvatskih partnera mogli bi donijeti povećanje do 5% s češkog tržišta, tj. oko 750.000 gostiju.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Predviđamo da neće biti značajnijih promjena u organiziranoj ponudi Hrvatske tijekom 2012. godine.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Prema mišljenju organizatora putovanja trebalo bi poduzeti ove mjere: zadržati postojeće cijene ili povećanje istih svesti na razinu prosječne inflacije u okviru EU pristupiti rekonstrukciji hotela s trima zvjezdicama koji su još uvijek izvan funkcije (povećanje kapaciteta hotela s trima zvjezdicama) povećanje kapaciteta i ponude mjesta za zabavu i sportske aktivnosti.

FRANCUSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Francuska je parlamentarna republika ‒ Ustav 4. listopada 1958. Izvršna vlast: predsjednik ‒ Nicolas Sarkozy (UMP), izabran na pet godina 6. svibnja 2007.; premjer François Fillon (UMP), od 10. lipnja 2007. Zakonodavna vlast: Dvodomni parlament Narodna skupština: 577 članova izabranih 10. i 17. lipnja 2007. (na pet godina) Senat: 330 članova (izabrani na šest godina) Površina: 552.000 km²

Najveći gradovi Pariz 11,8 mil. ‒ šire područje, 2,2 mil. sam grad Pariz; Lyon 1,7 mil.; Marseille 1,4 mil.; Lille 1,16 mil.; Toulouse 1,11 mil.; Bordeaux 1,01 mil.; Nantes 0,8 mil.; Strasbourg 0,64 mil.; Nice 0,94 mil.; Grenoble 0,53 mil.; Rennes 0,58 mil.; Orléans 0,36 mil.; Brest 0,3 mil.; Le Havre 0,29 mil. OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Deficit 2010.: 148,8 milijardi eura Stopa rasta BDP-a u 2010.: +1,5% Potrošnja domaćinstava 2010.: +1,5%

Potrošnja domaćinstava

Javni dug u 2010.: 1.537 milijardi eura, više od 24.340 € po stanovniku Proračunski deficit u 2010.: 7,7% BDP Stopa zaduženosti domaćinstava u 2010.: 76,3% Stopa štednje domaćinstava u 2010.: 16,1%

Stopa zaduženosti domaćinstava

Unatoč „eksploziji” proračunskog deficita i nezaposlenosti, Francuska se polako oporavlja od krize. Razlozi su energetska nezavisnost, jaka poljoprivreda, veliki turistički potencijal, moderna transportna mreža, visoka atraktivnost za investitore, jaka produkcija u segmentu luksuza, jak segment obiteljskih poduzeća, snažan socijalni sustav, relativno visok natalitet, razumna zaduženost domaćinstava, značajna stopa štednje.

BDP ‒ aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine Državni zavod za statistiku, INSEE, je za 2010. objavio stopu rasta od 1,6%, a za 2011. se predviđa +1,5%. Ovako su se kretale stope BDP-a od 2002. do 2010. godine: 2002.: 1,1%, 2003.: 0,5%, 2004.: 2,3%, 2005.: 2,8%, 2006.: 2,1%, 2007.: 1,90%, 2008.: 1,8%, 2009.: -2,2%, 2010.:1,6%.

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda 2011. (Eurostat)

BDP po stanovniku: 23.673 € ($ 34.092; +3,9%)

Stopa nezaposlenosti u 2010. godini – aktualno stanje i procjena trenda Stopa nezaposlenosti je iznosila 9,3% u samoj Francuskoj, tj. 9,7% zajedno s prekomorskim regijama (DOM-TOM). Osim prekomorskih regija koje su najugroženije, visoka stopa nezaposlenosti bilježi se na sjeveru (Calais, Roubaix, Tourcoing, Lens), u Picardiji te u regiji Champagne-Ardennes. Loša je situacija i u regijama Languedoc-Roussillon i PACA (Alès, Béziers) na jugu Francuske. U ovim zonama stopa prelazi 15%.

Prosječni dohodak – aktualni podaci Prosječni mjesečni neto dohodak u Francuskoj iznosi 2.068 €. Minimalni mjesečni dohodak u Francuskoj iznosi 1.365 € (minimalna satnica iznosi 8,86 € u 2010., 9 € od siječnja 2011).

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2010. je iznosila 1,767%. Vanjskotrgovinska bilanca – trend U 2010. trgovinski deficit se povećao, da bi došao na razinu od 51,442 milijarde eura, naspram 43 milijarde € u 2009. Taj porast rezultat je povećanja cijene energenata, pogotovo nafte, u odnosu na prethodnu godinu.

Stanovništvo Na dan 1. siječnja 2011. u Francuskoj je živjelo približno 65 milijuna osoba. U odnosu na podatke iz prethodne godine, stanovništvo se povećalo za 300.000 osoba, tj. +0,46%, što je nešto manje u odnosu na povećanja iz prethodnih godina: +0,5% u 2010. i + 0,6% u 2007. i 2008. (podaci studije „Bilan démographique 2010” objavljene u siječnju od strane nacionalnog instituta Insee). U 2010. registrirano je 797.700 novorođenih beba, dok je 531.700 osoba preminulo. Prirodni prirast iznosi, dakle, 266.000 osoba. U 2010. migracijski saldo Francuske predstavlja +75.000 osoba. S 1. siječnjem 2011. godine 24,6% stanovništva je mlađe od 20 godina, a udjel stanovništva starijeg od 60 godina i dalje raste te je dosegao 23,1%.

Po prvi puta, s 1. siječnjem 2010., stanovništvo 27 zemalja EU prešlo je 500 milijuna stanovnika. U Francuskoj živi 13% europskog stanovništva te je ona u tom pogledu druga zemlja po redu, iza Njemačke, a ispred Velike Britanije.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Svjetsko ekonomsko okružje u 2010. godini Godina 2009. bila je obilježena snažnom financijskom i gospodarskom krizom, koja je izravno ili neizravno pogodila sve zemlje Europe i svijeta. Došlo je do pada svjetskog BDP-a od 2% te korjenite promjene u poduzećima diljem svijeta. Ipak, dolazi do postupnog oporavka u siječnju 2010. Međunarodni monetarni fond procjenjuje gospodarski rast u 2010. na svjetskoj razini od 3,9%, dok je procjena Svjetske banke iznosila 2,7%. Gospodarska situacija u Francuskoj u 2011. godini Francuska je 2010. završila s deficitom BDP-a od 7%, 0,5% manjim od onog u 2009. godini. Razlog, prema institutu Insee, dijelom je ležao u povećanju fiskalnih prihoda, zahvaljujući kreiranju novih radnih mjesta (100.000 novozaposlenih, od kojih ¾ privremenih). Drugi razlog je ukidanje određenih mjera socijalne pomoći, što je smanjilo državne rashode. Postignuti rezultat i nastavak iste strategije pomoći će Vladi da izbalansira javne financije. Cilj je dovesti javni deficit na razinu manju od 3% u 2013., nakon 6% u 2011. i 4,6% krajem 2012. godine. Francuska je ipak daleko iza Njemačke, koja bilježi deficit od svega 3,3% BDP-a krajem 2010. godine. „Prema svemu sudeći, povećanje poreza postaje neizbježno, najvjerojatnije putem CSG (jedna od socijalnih kotizacija), TVA (PDV) ili pak poreza na dohodak”, ocjenjuje François Ecalle, specijalist za javne financije. Napominje također da su obvezatna davanja koje naplaćuje država došla sa 17,5% BDP-a u 1978. na 13,7% BDP-a u 2008. „Izborne kampanje sljedećeg proljeća (predsjedničke i parlamentarne), u sadašnjem kontekstu smanjenja kupovne moći domaćinstava, mogle bi ublažiti preokupacije vezane za budžet”, predviđa Jean-Christophe Caffet, specijalist banke Natixis. Istina je da se erozija kupovne moći Francuza i dalje nastavlja. Velika većina francuskog stanovništva (77%) smatra da se njihova kupovna moć smanjila tijekom zadnjih mjeseci, prema anketi CSA objavljenoj za časopis „20 minutes”. Glavni razlozi su: € (37%), porast cijena sirovina (36%) i nedovoljan rast plaća (36%). Za većinu anketiranih to se najviše osjeća na stavci goriva (98%), plina i struje (96%), prehrambenih proizvoda (92%) i nekretnina (72%). Ove stavke počinju bitno opterećivati budžet domaćinstava. Više od polovice stanovništva u Francuskoj (53%) namjerava smanjiti potrošnju vezanu uz energiju, a 49% smanjuje potrošnju goriva. Čak 33% namjerava smanjiti budžet za prehranu, a 65% namjerava kupovati hranu na sniženju, umjesto poznatih prehrambenih marki.

Reforma sustava mirovinskog osiguranja iz 2003. pokazuje slabosti. Ona je, naime, bila zasnovana na razini zaposlenosti koja nije dostignuta, a gubici Fonda mirovinskog osiguranja u 2007. dosežu čak 3,5 milijardi EUR-a. U Francuskoj je zaposleno samo 38% stanovnika u dobi između 55 i 64 godine, u odnosu na europski prosjek od 41%. Danas je u Francuskoj 14 milijuna umirovljenika, a procjenjuje se da će ih u 2050. biti 21,5 milijuna. Ako se ne provede reforma mirovinskog sustava, procjenjuje se da bi javni dug sa 66% trebao porasti na više od 200% BDP-a do 2020. godine. Ukupan deficit sustava socijalnog osiguranja u Francuskoj u 2009. iznosi 10 milijardi eura. Ipak, Francuska raspolaže s visoko školovanom i visoko produktivnom populacijom, a ukupna infrastruktura Francuske (prometna, telekomunikacijska, ekološka i ostale) sigurno je među najboljima na svijetu. Francuska ima jaku poljoprivredu ‒ prvi je svjetski proizvođač prehrambenih proizvoda ‒ mlijeka i vina. Francuskoj poljoprivredi i poljoprivredno-prehrambenoj industriji odgovaraju mjere politike Politique Agricole Commune européenne, temelja europske konstrukcije, koje su na snazi. U razdoblju između 2000. i 2009., zaposlenost u poljoprivrednom sektoru zemalja UE27 pala je za 25%, što predstavlja 3,7 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom. Proizvodnja električne energije, većinom nuklearne, Francusku čini uvjerljivo vodećom u Europi i među najjačima u svijetu. Francuska je iznimno jaka u proizvodnji automobila, zračnom i svemirskom programu te vojnoj industriji. Francuske tvrtke su svjetske vođe u proizvodnji kozmetike, javnih radova, proizvodnji građevinskih materijala, distribuciji i tretmanu vode, zračnom prometu, proizvodnji nuklearne energije, automobilskih guma, stakala za naočale. One su među vodećima u svijetu u distribuciji roba široke potrošnje, kolektivnoj restauraciji i osiguranjima.

Turizam kao gospodarska grana Francuska je prva svjetska turistička destinacija i raspolaže iznimno bogatom i raznolikom turističkom ponudom u svim segmentima. Francuski turizam u brojkama (2009. godina):

receptivna destinacija broj jedan u svijetu 79 milijuna dolazaka stranaca udjel turizma u BDP-u ‒ 6,2% 198 milijuna noćenja u hotelima 99 milijuna noćenja u kampovima 2 milijuna zaposlenih u sektoru turizma.

Francuska je vodeća turistička destinacija u svijetu i u 2010. godini, kada je zabilježila 78,95 milijuna inozemnih turista (+2,8%). Klijenti s novih tržišta kao što su Brazil, Rusija, Indija i Kina predstavljaju veliki potencijal za razvoj francuskog turizma. Prema zadnjim podacima francuskog Ministarstva turizma, turisti iz zemalja BRIC „spasili” su sezonu u Francuskoj:

putovanja iz Brazila prema Francuskoj porasla su za 10% u zadnje 3 godine broj dolazaka iz Rusije porastao je za 54,3% tijekom ljeta 2010. broj dolazaka Kineza porastao je za 48,2%. Pad eura potaknuo je Kineze da posjete Francusku i potroše više na kupovinu luksuznih proizvoda. Izvor: Le Quotidien du Tourisme, 30. Prosinca 2010. ‒ Relaxnews, 22. lipnja 2010. ‒ French.China.org, 8. rujna 2010.

Popunjenost francuskih turističkih kapaciteta u 2010. Najbolje rezultate ostvarili su hoteli visoke kategorije, posebice u Parizu. Prema istraživanjima kabineta MKG, francuski hotelijeri izašli su iz krize. „Yield management” je omogućio hotelijerima da pravodobno reagiraju na situacije i evoluciju tržišta. Segment službenih putovanja je između ostalog omogućio relativno dobru stopu popunjenosti hotela (65,3% u 2010.) tako da je indikator RevPar u porastu mada još nije došao na razinu rezultata iz 2008. Izvor: Veille info tourisme, Etude du groupe MKG Consulting

Aviopromet u Francuskoj u 2010. Aviopromet u francuskim zračnim lukama porastao je u 2010. za 1,3%, zahvaljujući low cost aviokompanijama čiji je promet rastao za 5,75% (niskotarifne aviokompanije ostvaruju 19,6% ukupnog avioprijevoza u Francuskoj, tj. 29,2% kada se izuzmu pariške zračne luke, a taj bi udjel trebao porasti na 36% idućih 6 do 10 godina).

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU TV postaje Prosječan broj gledatelja (gledanost) u ožujku 2011. (izvor: Médiamétrie – Médiatab)

TF1: prva generalistička privatna televizija. Obiteljski kanal, veliki događaji i prijenosi: 25,5% gledatelja; ožujak 2011.: 55.867.000 gledatelja na dan France 2: javna televizija ‒ prva audiovizualna grupacija ‒ 17% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 54.232.000 gledatelja na dan France 3: 11,9% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 54.057.000 gledatelja na dan M6: 10,1% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 53.940.000 gledatelja na dan France 5: 4% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 46.760.000 gledatelja na dan Direct 8: 3% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 43.958.000 gledatelja na dan Canal+: 2,1% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 41.681.000 gledatelja na dan TMC: 4% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 44.775.000 gledatelja na dan NT1: 2% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 41.623.000 gledatelja na dan NRJ12: 2,7% tržišnog udjela; ožujak 2011.: 40.514.000 gledatelja na dan

Novi kanali mreže TNT (Direct 8, TMC, NT1, NRJ12...) osvajaju sve veći tržišni udio.

Tisak Navest ćemo glavne trendove u francuskim tiskovinama u zadnjih deset godina.

Distribucija tiskovnih medija ostaje stabilna od 1990., zahvaljujući brojnim besplatnim časopisima (informacije i oglasi: 6,9 milijardi primjeraka na godinu). Kada je riječ o plaćenom tisku, broj distribuiranih primjeraka ostaje približno isti, jer se broj tiskovina povećao.

Plaćeni tisak se već od 1960. susreće sa značajnom erozijom koja je kompenzirana količinom besplatnog tiska, što se više odnosi na dnevni nacionalni tisak (PQN), nego na regionalni (PQR). Regionalni dnevni tisak ‒ PQR ima najveći broj čitatelja, unatoč progresiji dnevnog besplatnog tiska. Broj čitatelja dnevnog tiska u Francuskoj je uvijek bio inferioran broju čitatelja u drugim zemljama, kao npr.: Japan, SAD, Njemačka, Velika Britanija, tako da se distribucija raznih tiskovina ne može usporediti s velikim svjetskim ili pak europskim tiskovinama.

Tisak – šira publika Tjednici TV Magazine Version Femina Femme actuelle Télé 7 jours Télé Z TV Hebdo Télé Loisirs Télé Star Paris Match Voici L’Equipe Magazine Maxi Gala Nouvel Observateur Elle L’Express Ici Paris Le Point Figaro Magazine France Dimanche Nous Deux Madame Figaro

Broj čitatelja 17.323.000 9.236.000 6.192.000 5.679.000 6.062.000 5.820.000 4.958.000 4.783.000 4.403.000 4.018.000 3.816.000 (časopis specijaliziran za sport i turizam) 2.393.000 2.501.000 2.350.000 (vrlo učinkovit za turističko oglašivanje) 2.231.000 (ciljna skupina: žene koje najčešće odlučuju o putovanjima, referenca za trendove) 2.193.000 (vrlo učinkovit za turističko oglašivanje) 1.781.000 1.772.000 1.730.000 (referenca među tjednicima za turizam) 1.600.000 1.360.000 1.328.000

Mjesečnici Plus, časopis TV Canal Plus Canal Satellite Magazine Santé Magazine Entrevue Top Santé Télé 7 Jeux

Broj čitatelja 8.793.000 8.558.000 3.152.000 5.079.000 3.111.000 2.849.000

Dnevne novine Le Monde Le Parisien Le Journal du Dimanche Le Figaro Libération Les Echos Aujourd'hui en France France Soir La Tribune La Croix L’Humanité

Broj čitatelja ili naklada 1 872.000 1 645.000 1.415.000 1.298.000 159.278 699.000 280.967 250.000 117.103 121.193 477.000

Tematski časopisi Turizam & Putovanja Geo National Geographic Terre Sauvage Grands Reportages Ulysse Stručni tisak Quotidien du Tourisme (dnevnik) Echo Touristique (tjednik) Voyages et Stratégie Tour Hebdo (tjednik) Univers des voyages (mjesečnik)

Naklada 255.947 98.185 90.000 84.224 38.424

10.205 15.326 15.000 9.989 8.568

Čitatelji – ciljna skupina: „decision makeri” u turizmu, klijenti, turoperatori.

Internet Tourmag.com Pros-du-tourisme.com (Tour Hebo/Icotour/Bus & Car) EchoTouristique.com Quotidiendutourisme.com Vacancespratiques.com

245.556 posjetitelja mjesečno 20.000 pretplaćenih 79.722 posjetitelja na dan 227.000 „klikova” 28.342 / na mjesec 57.171 posjetitelja na dan 41.100 pretplaćenih

L'Internaute Magazine je prvi francuski web časopis, koji broji 4,8 milijuna čitatelja i 128 milijuna pročitanih stranica na mjesec ‒ http://www.linternaute.com.

Radiopostaje Grupacija Radio France ‒ Radio France je vodeća radio grupacija u Francuskoj, s udjelom od 20,3%. Njihove dvije postaje su među 4 najslušanije u Francuskoj.

France Inter: 5,40 milijuna slušatelja na dan; 10,1% PDA France Info: 4,3 milijuna slušatelja na dan; 5. francuska postaja; 8,4% PDA. Ciljana skupina bitni ekonomski akteri ‒ 21% osoba kategorije više stručne spreme sluša svakodnevno France Info. France Bleu: 3,6 milijuna slušatelja na dan; 7,5% PDA, regionalne postaje; aktivno stanovništvo 35 – 59 godina. France culture: 700.000 milijuna slušatelja na dan/1,8% PDA (record historique) Le Mouv: 332.000 milijuna slušatelja na dan/1% PDA RTL 1: 13,2% (slušanost) – 6.9 milijuna slušatelja na dan NRJ: 10,4% PDA – 5 838 895 milijuna slušatelja na dan Europe 1: 9% PDA – 5 051 275 milijuna slušatelja na dan Fun Radio: 7,7% PDA – 4 009 775 milijuna slušatelja na dan Skyrock: 7,6% PDA – 3 858 748 milijuna slušatelja na dan RMC: 7% PDA – 3 697 325 milijuna slušatelja na dan Nostalgie: 3.384.875 milijuna slušatelja na dan Chérie FM: 2.995.607 milijuna slušatelja na dan Europe 2: 2.792.515 milijuna slušatelja na dan RFM: 2.690.969 milijuna slušatelja na dan RTL 2: 2.437.104 milijuna slušatelja na dan Rires & chansons: 1.827.828 milijuna slušatelja na dan Radio Classique: 2.2% PDA ‒ 863 141 milijuna slušatelja na dan MFM: 710.822 milijuna slušatelja na dan

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2009. godine otputovali na odmor Francuzi su u 2009. ostvarili ukupno 202,3 mil. putovanja (‒14%) i 1.160,0 mil. noćenja (‒19%). Od toga su ostvarili 21,3 mil. putovanja (‒13%) i 198,1 mil. noćenja (‒14%) u inozemstvo (uključivo DOM-TOM regije) što je predstavljalo 10,5% ukupnog broja putovanja i 17,1% ukupnog broja noćenja. Najveći postotak putovanja u inozemstvo odnosi se na Europu, 69,9%, što predstavlja 14,9 mil. putnika. Broj putovanja u inozemstvo koja su Francuzi ostvarili u 2009. predstavljao je 10,5% od ukupnog broja putovanja, nasuprot 10,8% u razdoblju 2004. ‒ 2006. godine. Kada je riječ o noćenjima ostvarena u inozemstvu, njihov udio u ukupnom broju noćenja se povećao (17,1%). Evolucija putovanja Francuza u inozemstvo (000) (1999. – 2009.) Godina Broj putovanja 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.* 2006.* 2007.* 2008.* 2009.*

15.70 16.40 15.90 17.100 17.36 19,10 20,92 20,91 20,84 20,04 20,62

Evolucija +4,4% ‒2.6% +6.7% +1,8% +10,02% +9.5% ‒0,1% ‒0,4% ‒4% 2,9%

Izvor: Secrétariat d’Etat au Tourisme

*N.B. počevši s 2008., promijenjene su metode statističkih izračuna što je dovelo do promjene statističkih rezultata. Nova metoda je retroprojicirana do 2005.

Prema podacima francuskog Ministarstva za turizam, u 2009. je registriran porast u broju putovanja u inozemstvo od 2,9% (‒13% kada se uključe DOM-TOM regije). Erozija putovanja u inozemstvo počela je već u 2006. godini.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji Stopa odlazaka Francuza na odmor se nešto smanjila u 2009., na 77,90%, naspram 79,90% u 2008.: 64,50% za Francusku, 23,9% za inozemstvo. U 2009. je 26,20% Francuza (stariji od 15 godina) otputovalo u inozemstvo, dok je stopa u 2008. iznosila 25,50% ‒ putovanja u inozemstvo predstavljala su oko 10,4% ukupnih putovanja. Francuzi su na taj način ostvarili oko 24,4 mil. odmorišnih putovanja i 230,8 mil. noćenja. Omjer putovanja u Francuskoj i u inozemstvu je stabilan u zadnje tri godine. Prosječna duljina boravka u inozemstvu iznosi 10,0 noćenja, a u Francuskoj 5,9.

Redoslijed najomiljenijih destinacija Tijekom 2009. su skoro sve mediteranske destinacije zabilježile pad (Španjolska ‒2,90%, Tunis ‒3,60%, Grčka ‒7,90%, Egipat ‒6%...). Jedino je Turska zabilježila porast (+5,30%) a Maroko je ostao stabilan. Španjolska je najomiljenija destinacija Francuza, slijede Italija i Velika Britanija. Maroko, Portugal, Tunis i Turska su najposjećenije (4., 5., 6. i 10. mjesto) mediteranske destinacije, iza vodećih, Španjolske i Italije. Grčka i Hrvatska su na 11., odnosno 20. mjestu. Hrvatska se s 33. mjesta na ljestvici destinacija u 2002. popela na 20. mjesto u 2009. godini. Više od polovice Francuza koji putuju u inozemstvo odlučuju se za mediteranske destinacije ‒ Španjolsku, Italiju, Portugal, Tunis, Maroko, Grčku, Hrvatsku. Europske destinacije predstavljaju više od dvije trećine odlazaka u inozemstvo, makar su daleke destinacije kao Tajland (+7,19%), Mauricijus (+6%) i otok Réunion (+10,70%) imale odlične rezultate. Prema podacima stručnog časopisa L’Echo Touristique: „Palmarès 2009” koji predstavlja rezultate za 100 najomiljenijih destinacija Francuza, Hrvatska se u 2009. plasirala na 20. mjesto. Ako izuzmemo destinacije u koje Francuzi putuju prvenstveno iz poslovnih razloga, Hrvatska ostaje u top petnaest najomiljenijih odredišta Francuza.

26 najomiljenijih destinacija Francuza u 2009. ZEMLJA

1. Španjolska 2. Italija 3. Velika Britanija 4. Maroko 5. Portugal 6. Tunis 7. Njemačka 8. SAD 9. Belgija 10. Turska 11. Grčka 12. Švicarska 13. Martinique/Guadeloupe 14. Nizozemska 15. Egipat 16. Austrija 17. Tajland 18. Kina 19. Kanada 20. Hrvatska 21. Irska 22. Baleari 23. Réunion 24. Švedska 25. Dominikanska Republika 26. Mauricius

FRANCUSKI TURISTI

EVOLUCIJA 2008./2009.

7.916.165 4.820.493 3.808.000 1.710.201 1.666.917 1.344.697 1.249.522 1.204.490 1.104.909 932.000 806.803 685.842 683.857 574.000 551.694 478.600 427.061 424.800 407.653 406.037 399.000 349.855 344.325 280.490 279.879 275 599

‒2,90% NC 4,70% 0 5.10% ‒3,60% 2,40% ‒3,20% 2,30% 5,30% ‒7,90% 2,20% ‒11.60% ‒0.20% ‒6% 1.20% 7.19% ‒1.20% ‒3.20% ‒7.60% ‒5.70% ‒4,60% 10.70% 15.70% ‒4% 6%

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije Međutim, možemo procijeniti da je individualna publika više okrenuta europskim, lakše pristupačnim destinacijama (Italija, Belgija, Njemačka...), dok su destinacije poput Maroka i Tunisa te Turske gotovo u cijelosti orijentirane na organizirani promet.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Navest ćemo nekoliko primjera prednosti i nedostataka najomiljenijih destinacija:

Španjolska i Italija: blizina, bogata turistička ponuda Portugal: odličan odnos kvaliteta/cijena Maroko/Tunis: odličan odnos kvaliteta/cijena, frankofonsko područje, ove godine krizno područje (negativan čimbenik) Grčka: dobro pozicioniranje, prepoznatljivost i dobar ugled Egipat: velika sredstva uložena u komunikaciju, ove godine krizno područje (negativan čimbenik) SAD: pozitivni efekti tečajnih razlika (euro/dolar)

Vrsta prijevoza koji su u 2010. godini preferirali turisti s francuskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Korištenje osobnog automobila je u porastu – u 2009. korišten je za 163,5 mil. putovanja. Slijedi vlak s 27,6 mil. putovanja, pa avion s 13,4 milijuna putovanja. Osobni automobil je korišten u 82% slučajeva kada je riječ o Francuskoj, u 29,6% kada je riječ o inozemstvu. Avion se koristi u 1,4% slučajeva za samu Francusku, 52,2% za inozemstvo. Vlak se koristi u 13,5% slučajeva za samu Francusku i 8,3% za inozemstvo. Francuzi koriste autobus samo u 1,2% slučajeva za Francusku, a 7,0% za inozemstvo.

Način organiziranja odmora/bukiranja u 2009./2010. koji su preferirali francuski gosti Putem agencije ili turoperatera rezervira 47,2% Francuza koji putuju u inozemstvo. Sve više ih rezervira putem interneta (35% u 2009. ‒ 10,2 milijuna osoba). Ostali putuju u vlastitoj organizaciji. Internet Francuska broji više od 35 milijuna korisnika interneta. U zadnju godinu dana, broj osoba koje kupuju putem interneta u znatnom je porastu ‒ u zadnjem tromjesečju 2009. radilo se čak o 24,4 milijuna osoba. Internet nastavlja svoju progresiju kada je riječ o pripremama i rezervaciji putovanja ‒ 14,7 milijuna Francuza pripremilo je svoje putovanje uz pomoć interneta u 2009., a čak 10,2 milijuna je na isti način obavilo rezervaciju. Navedeno predstavlja 34,5% ukupnog broja Francuza koji su putovali. Čak 69% Francuza koji su pripremili svoje putovanje uz pomoć interneta je i rezerviralo na isti način, što je povećanje od 1 milijun u odnosu na 2008. (+11%). M-turizam, tj. turizam na mobilnim mrežama je u značajnom porastu, potvrđuje istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji od strane Googlea, koje navodi da upiti vezani uz turizam u 2011. predstavljaju čak 20% ukupnih upita (6% u 2010.). U Francuskoj 10 milijuna osoba posjeduje Smartphone, a gotovo 19% ih je koristilo za pripremu putovanja.

Preferencije francuskih turista s obzirom na vrstu smještaja Francuski turisti opredjeljuju se za hotel u 35,4% slučajeva, kamp u 19,2% slučajeva, a privatni smještaj u 37% slučajeva.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Manji dio Francuza odabire isključivo koncept more/sunce, dok većina preferira kulturnu i prirodnu baštinu. Sve više raste zanimanje za sportske sadržaje i avanturističke programe. Iako neće uvijek biti u mogućnosti potpuno ostvariti sve predložene aktivnosti, važno im je imati mogućnost odabira. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50-64 godine većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Francuzi prigodom putovanja traže prije svega mogućnost opuštanja; 1/4 privilegira kulturne sadržaje, 15% se želi dobro odmoriti, 4,7% naglašava gastronomiju, a 10,5% razmišlja o kupovini. Čak 18% Francuza priželjkuje hodanje a 6,7% planinarenje.

Razrada odmorišnog segmenta Tipologija odmorišnih aktivnosti (u % od broja putovanja) Skijalište Planina Alpine skiing 29,7 4,1 Cross-country skiing 2,7 å Snowboard 3,2 å Snowshoeing 4,8 1 Other winter sports 4,5 1 Mountaineering, canyoning, 1,8 å climbing, caving, via ferrata Sailing boat, dinghy, å å catamaran, windsurfing Motorboat, jetski, water ski å å Kayaking, rafting, whitewater å å other sport Surfing, sea kayaking and other å å water sports Scuba-Diving å å Tennis å å Equestrian activities å å Golf å å Hiking 24,7 15,5 Jogging 1,2 å Bike, mountain bike 1,9 2,7 Team sports å å Other physical activity and sport 2,6 2,8 Festivals, concerts, theater, 1,3 2,5 cultural event City Tour 10,3 13,7 Visit market, fair, flea market 3,9 5,7 Visit of sites and natural areas 10,6 14,1 Visit museums, exhibitions, 3,8 8,1 monuments, historic sites Industrial tourism å å Other cultural activities å 1,7 Swimming, beach 3,9 5,8 Walking 24,1 28,4 Shopping 5,9 4,6 Hunting å å Fishing å 1 Thalasso-spa, thermalism 1,7 1,6 Casinos å å Oenology (visiting wineries, å å tasting) Gastronomy 3 4,8 Amusement parks, zoos 1 1,5 Creative activities (painting, å å crafts) DIY, gardening 4 8,4 Other 8,4 15,4

Obala å å å å å å

Ruralno å å å å å å

Gradsko å å å å å å

UKUPNO 2,2 0,2 0,3 0,4 0,4 0,2

0,4

1,2 å

å å

0,5 0,3

0,3

å å å å 6,7 1,6 5,3 å 3,1 2,5

å å å å 5,1 1,1 2,7 å 2,1 2,4

å å å å 2,1 å 1,5 å 1,8 4,7

0,3 0,5 0,2 0,3 6,7 1,1 2,9 0,5 2,5 3

18,9 8,1 11,7 7,1

11,6 6,8 7,9 6,8

17,7 4,4 4,1 9,9

18,7 6,3 10,8 10,4

å 1,2 29 35,6 11,8 å 2,4 1,3 å å

å 1,7 6,1 23,4 7,6 å 1 å å å

å 2,4 2,8 16,2 14,2 å å å å å

0,6 1,8 12,5 24,5 10,5 0,3 1,1 1 0,4 0,5

4,8 3,1 å

4,8 2,1 å

5,3 4,2 å

4,7 2,9 0,4

5,6 11,1

9,9 19,1

4,1 20,6

6,1 15,3

å ‒ manje od 1%

Očekivanja i potrebe Francuza kada su radi o putovanjima Očekivanja: kvaliteta dobar odnos kvaliteta/cijena udobnost gostoljubivost odsutnost različitih ograničenja (vize, cijepljenje, duga putovanja) Potrebe: pouzdanost fleksibilnost ekskluzivnost autentičnost

Grafički prikaz ukazuje na činjenicu da je Hrvatska destinacija koja je prikladna za touring, za razliku od Tunisa i Španjolske, u kojima su turisti pretežno „statični” te upražnjavaju manje aktivnosti. Ova pozicija Hrvatske svjedoči o homogenosti i raznolikosti turističke ponude destinacije. Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima i traže kvalitetu. Devastacije u pojedinim destinacijama prouzrokovane masovnim turizmom i nekontroliranom izgradnjom koja nanosi štetu krajoliku i stanovništvu definitivno su postale primjer koji se ne smije slijediti. Dakle, dugoročni i održivi razvitak turizma s naglašenim moralnim i etičkim imperativima u središtu je razmišljanja. Hrvatska se kao turistička destinacija uklapa u ove trendove, ne samo sadržajem svoje turističke ponude, već i sviješću o važnosti očuvanja i valorizacije te pravilnog korištenja resursa u turizmu.

STUDIJA ORGANIZACIJE „META” (MEDITERRANEAN TRAVEL ASSOCIATION) Sveobuhvatno gledajući, Mediteran kao globalna destinacija odolijeva u razdoblju usporavanja svjetske aktivnosti te usporava u razdoblju ubrzavanja iste. Rezultat je konstantna erozija tržišnog udjela u ukupnom svjetskom tržištu.

Grafikon prikazuje evoluciju tržišnog udjela Mediterana.

„META” je, također, specijalist za generacijski marketing te zahvaljujući svojoj ekspertizi izolira ponašanja koja idu u korak s napredovanjem životne dobi: Najmlađi percipiraju odmor kao zabavu, druženje s prijateljima, upoznavanje sporta. Manje je bitna destinacija, koliko njezina sposobnost da udovolji ovim kriterijima. „Mlađi odrasli” se socijaliziraju te pripremaju za ulogu roditelja koji će se prilagoditi kriterijima sigurnosti i udobnosti njihove djece. Sigurnosni i ekološki kriterij postaje važniji nego za prethodnu skupinu. Generacija 35-45 godina počinje diversificirati svoja putovanja te upražnjava „short breaks”. Povrh toga, broj Europljana starijih od 40 godina je dominantan. Raspolažu većim primanjima nego mlade generacije i vole otkrivati novitete. „Zreli” klijenti od 60 godina sve su brojniji slijedom starenja stanovništva u Europi. Raspolažu s puno vremena i znaju cijeniti kulturu, pažljivu i rafiniranu uslugu i istinsku autentičnost. Ova generacija je postala ekspert za putovanja, neki od njih kumuliraju 4-5 godina putovanja u svom životu. Postali su „repeatersi” i u stalnoj su potrazi za uspješnim putovanjem i novim uspomenama. Generacija 50+ putuje manje u mediteranske destinacije u razdoblju rasta turističke potrošnje, budući da imaju veće prihode i više vremena nego mladi. Izvan mediteranskih destinacija traže raznolikost te nova nepoznata iskustva. Preferiraju egzotična putovanja, s važnom komponentom kulture. Razne studije i istraživanja pokazuju da u „bogatijim” razdobljima daleke destinacije bolje prolaze. U tim razdobljima mediteranske destinacije se moraju potruditi da privuku ovu klijentelu, pružajući im bolju i kvalitetniju uslugu, kulturnu ponudu, sportske sadržaje, a ne samo more i sunce.

Evolucija prema segmentima u 2010. godini Kućanstva od dviju osoba ostvaruju dvije trećine putovanja u Francuskoj i tri četvrtine putovanja u inozemstvu. Bračni parovi ostvaruju 57% putovanja, a samci samo 21%. Najviše putuju stanovnici urbanih sredina: više od polovice putovanja odnose se na gradove koji broje više od 100.000 stanovnika. Među njima su najmobilniji stanovnici pariške regije, sa stopom putovanja od 85%, naspram 69% za aglomeracije s manje od 20.000 stanovnika. Stanovnici pariške regije ostvaruju 6,4 putovanja na godinu (prosjek je 4,3) i na taj način ostvaruju 24% ukupnog broja putovanja. Velika proporcija urbanog stanovništva u ukupnom broju putovanja tumači se većom gospodarskom koncentracijom i kupovnom moći. Umirovljenici ostvaruju najdulji boravak u inozemstvu: prosječno ostvaruju 6,7 noćenja u Francuskoj i 8,7 noćenja u inozemstvu. Studenti ostaju najkraće u samoj Francuskoj (4,3 noćenja u prosjeku), ali najdulje u inozemstvu (10 noćenja u prosjeku).

Francuzi vole all inclusive programe, zbog jednostavnosti rezervacija i mogućnosti predviđanja svih troškova tijekom boravka. Taj tip boravka se ustalio u Francuskoj i odnosi se ne samo na obitelji s djecom nego i na umirovljenike, mladež ili samce. S druge strane, profiliraju se programi „po mjeri” prilagođeni individualnim potrebama obitelji i sl. Seniori (64 godina i više) predstavljaju 18% putovanja (27% noćenja) u samoj Francuskoj i 22% putovanja (24% noćenja) u inozemstvu (+ DOM-TOM). Dobne kategorije 54 godina i više, te mladi 15 do 23 godina ostvaruju najdulji boravak u inozemstvu. Izvor: Tour Hebdo, 6. listopada 2010.

Grupna putovanja Segment grupnih putovanja je u porastu. Jedan od razloga je sve veća potreba seniora da organiziraju slobodno vrijeme ‒ potreba za sigurnim sadržajem i ugodnim druženjem. Demografsko starenje stanovništva (predviđa se utrostručenje stanovništva starosne dobi više od 65 godina do 2020.) blagonaklon je ovom trendu. Seniori (starosna dob 50+ godina) su sve brojniji, predstavljaju čak 35% francuskog stanovništva te postaju „metom” turoperatora ‒ 70% grupnih putovanja otpada na seniore. Kategorija starosne dobi 50-65 godina ujedno predstavlja i najbogatiji segment stanovništva. Europa također broji sve veći broj „mladih umirovljenika” visoke platežne moći.

Krstarenja Pad cijena na svjetskom tržištu krstarenja u 2009. prouzrokovao je značajan rast potražnje za ovom vrstom putovanja: 17,5 milijuna putnika u 2009., tj. +9% više nego u 2008. Iako je većina putnika na kruzerima iz Sjeverne Amerike (11 milijuna putnika), Europljani su sve brojniji (+12% u 2009). Već nekoliko godina krstarenja su u velikom porastu u Francuskoj (+12% u 2009., nakon izvrsne 2008. s +11%). Brodovi se diversificiraju, nude sve više aktivnosti na samom brodu, što privlači i mladu publiku.

Termalizam i thalasso Turizam vezan uz vodu/more je također „u trendu” ‒ thalasso, spa, wellness. Kozmetički tretmani su tema novog vala zanimanja te uključuju i mušku publiku. Službena putovanja Segment službenih putovanja je bio u padu tijekom 2008. i 2009. godine, prvenstveno zbog ekonomske krize i restrikcija u budžetima poduzeća. Redukcija troškova putovanja se nameće kao prva mjera uštede u kriznom razdoblju. Ipak, dolazi do povratka dobrih rezultata u segmentu MICE u 2011. ‒ više od polovice članica udruge ACTE (Association of Corporate Travel Executives), koja broji 6.000 članica u 82 zemlje, predviđa porast troškova i budžeta za poslovna putovanja. Otvaranje bolje perspektive i porast u potražnji trebali bi prouzrokovati porast cijena snabdjevača u ovom segmentu. Izvor: L’Echo touristique, 16. rujna 2010.; Egencia, 17. rujna 2010.

Egencia i NBTA (National Business Travel Association) publicirale su studije iz kojih proizlazi:

87% poduzeća je promijenilo svoju poslovnu politiku kada je riječ o putovanjima 70% je reduciralo mogućnosti za „Business class” 61% poduzeća zahtijeva da se rezervacije naprave putem interneta samo 8% poduzeća dopušta rezervacije „First Class” na avionima, dok 54% dopušta rezervaciju „business class” kada je u pitanju vlak, 41% dopušta rezervaciju „First Class”.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Budžet za putovanja u 2010.

Na pitanje „Koliki je Vaš budžet za putovanje ovog ljeta?”, anketa pri www.liligo.com je dala ove rezultate:

55% putnika namjerava investirati budžet manji od 500 € 29% predviđa budžet između 500 € i 1.000 € 16% raspolaže budžetom većim od 1.000 €.

U 2010. godini 26% Francuza je smanjilo budžet za putovanje, za njih 59% budžet je ostao isti, a samo za 12% se povećao. Budžet za putovanja i dalje trpi posljedice krize te na razini Europe (ponderiran brojem stanovnika) iznosi 2.083 € (+17 €). U Francuskoj je ipak porastao pak za 123 €. Grafikon prikazuje porast populacije koja ne putuje iz financijskih razloga.

Pregled organizatora putovanja na francuskom tržištu Distribucijske i prodajne mreže se u Francuskoj organiziraju putem: 1. klasičnih putničkih agencija: integrirane kompanije, distribucijske mreže, nezavisne agencije 2. velikih supermarketa 3. prodaje putem interneta 4. izravne prodaje putem turoperatora.

Klasične putničke agencije Integrirane kompanije: Nouvelles Frontieres Distriution: 1.000 mil. €; 463 prodajna punkta Club Med Voyages: 245,3 mil. € (‒2,8%); 39 prodajnih punktova; 155 zaposlenika Voyageurs du Monde: 239,5 mil. € (‒2,2%); 15 prodajnih punktova; 764 zaposlenika Fram Agences: 231,1 mil. € (‒9,6%); 60 prodajnih punktova; 318 zaposlenika Voyages Kuoni: 34,9 mil. € (‒7,7%); 13 prodajnih punktova; 55 zaposlenika

Distribucijske mreže: AS Voyages: 2.520 mil. € (‒15.4%); 1.178 prodajnih punktova; 4.000 zaposlenika Carlson Wagonlit Travel: 2.086 mil. € (‒19,7%); 437 prodajnih punktova; 2.620 zaposlenika American Express Voyages d’Affaires: 1587 mil. € (‒25%); 69 prodajnih punktova; 2.000 zaposlenika Tourcom: 1.450 mil. € (‒3,3%); 541 prodajnih punktova; 1.600 zaposlenika Manor: 1.360 mil. € (‒6,2%); 410 prodajnih punktova; 1.620 zaposlenika

Veliki supermarketi E. Leclerc Voyages: 373,1 mil. € (‒10,3%); 175 prodajnih punktova; 673 zaposlenika Voyages Carrefour: 223 mil. € (‒9%); 102 prodajna punkta; 600 zaposlenika Voyages Auchan: NC

Prodaja putem interneta Voyages-sncf.com: 2.300 mil. € (+3,1%); 1 prodajni punkt Go Voyages: 841 mil. € (+20.1%) Opodo: 600 mil. € (+20%) Promovacances/Karavel: 330 mil. € Lastminute.com: 300 mil. €

Izravno putem turoperatora Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2010: Groupe Club Méditerranée: 1.360 mil. € (‒8,4%), 1.228.000 osoba; 14.000 zaposlenika Groupe Nouvelles Frontières: 960 mil. € (‒11,9%), 1.085.000 osoba; 3.000 zaposlenika Go Voyages: 841,60 mil. € (+71,6%); 2.091.942 osobe; 411 zaposlenika Thomas Cook France: 666 mil. € (+20,8%) Pierre & Vacances: 536,80 mil. € (‒0,7%) Groupe Marmara: 527,90 mil. € (+10,9%); 1.038.629 osoba; 200 zaposlenika Voyages Fram: 371,10 mil. € (‒14,8%); 438.000 osoba; 449 zaposlenika Look Voyages: 262 mil. € (+10,2%); 293.165 osoba; 249 zaposlenika Jet Tours: NC Groupe Voyageurs: 239,50 mil. € (‒2,2%); 128.700 osoba; 764 zaposlenika

Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2010. ‒ promet u 000 eura

Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2010. ‒ broj putnika

Rezultati francuskih turoperatora za 2010. U razdoblju od 1. studenoga 2009. do 31. listopada 2010., francuski turoperatori zabilježili su 7.523.082 putnika, što predstavlja porast od 5,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine:

broj putnika koji su koristili paket aranžmane bio je 4.755.426 (+2,7%) broj putnika za „vols secs” (samo let) bio je 2.767.656 (+11,0%).

Srednje udaljene destinacije, u koje spada i Hrvatska, predstavljaju 60% prometa francuskih turoperatora, a Južna Europa predstavlja čak 36% rezervacija. Prosječna cijena jednog putovanja (srednje udaljene destinacije) iznosi 788 €. Ljeto je bilo posebno uspješno (+6,7%), dok je zima bila negativna (‒3,3%). Posebno je bio uspješan mjesec srpanj (+14,6%), dok je kolovoz bio loš (‒4%).

Promet po mjesecima i vrsti putovanja

Statistike francuskih turoperatora (udruga CETO) studeni 2009. – listopad 2010.:

Južna i Zapadna Europa (Španjolska, Italija, Grčka, Cipar, Malta, Portugal i Hrvatska): +2,1% kada su u pitanju paket aranžmani i +6,8% za sam let Srednji Istok (Egipat i Turska): +12,9% kada su u pitanju paket aranžmani i +10,5% za sam let Sjeverna Afrika (Maroko i Tunis): +1,9% kada su u pitanju paket aranžmani i +16% za sam let.

Francuski turoperatori su u zadnjih nekoliko godina „destabilizirani” ponudom na internetu. S napretkom interneta, izgledalo je da su klasične brošure osuđene na nestajanje, međutim iste nikada nisu bile ljepše i bogatije, reflektirajući precizno strategiju komunikacije turoperatora. „Yield management”, tj. varijacije tarifa u odnosu na datum rezervacije postaje sve češća praksa, što omogućuje bolje upravljanje zalihama te bolju konkurentnost. Turoperatori su prisiljeni pružati „dodanu vrijednost”, kako bi opravdali svoju uslugu prema klijentu.

Rezultati putničkih agencija za 2009. i 2010. godinu Godina 2009. je bila jako teška za segment distribucije: prodaja avionskih karata pala je za 20%, dok je prodaja željezničkih karata u prvih devet mjeseci pala za 4,4%.

Evolucija prometa agencija od 1995. do 2009. godine

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj FRANCUSKA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Dolasci apsol. 199.865 181.233 37.297 15.989 19.910 27.261 18.788 27.000 34.647 41.914 31.646 57.193 74.719 134.708 220.636 392.911 591.098 505.139 473.806 439.095 393.192 388.320

indeks 91 21 43 125 137 69 144 128 121 76 181 131 180 164 178 150 85 94 93 90 99

1989. = 100 100 91 19 8 10 14 9 14 17 21 16 29 37 67 110 197 296 253 237 220 197 194

Noćenja apsol. 901.070 765.644 149.989 54.593 86.295 138.760 75.562 71.000 110.470 144.867 87.818 180.449 224.510 418.172 688.715 1.241.729 1.920.288 1.707.718 1.664.973 1.635.494 1.510.894 1.464.114

indeks 85 20 36 158 161 54 94 156 131 61 205 124 186 165 180 155 89 97 98 92 97

1989. = 100 100 85 17 6 10 15 8 8 12 16 10 20 25 46 76 138 213 190 185 182 168 162

Izvor: DZS

Rezultat je općenito stabilan, a najveća prepreka za evoluciju destinacije na francuskom tržištu ostaju cijene. Hrvatska je relativno skupa za Francuze, što se posebno odnosi na cijene avioprijevoza. Low cost letovi, nažalost još nisu dovoljno brojni u odnosu na druga europska tržišta (npr. Španjolsku, Veliku Britaniju i Njemačku), ali već od samog početka uvođenja ovakvih letova (tek 2009. godine) bilježimo pozitivan učinak na rezultat. Prvi konkurent Hrvatske je sama Francuska. Čak 80% Francuza koji su otišli na godišnji odmor u srpnju i kolovozu ostali su u Francuskoj. Ovo je dijelom kompenziralo značajan pad u inozemnim dolascima i na taj način „spasilo sezonu” u Francuskoj.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s francuskog tržišta Na osnovu cjenovnih promjena nastalih u Hrvatskoj i reakcije tržišta, dolazi do restrukturiranja gostiju i programa turoperatora. Pojedine regije, s hotelskom infrastrukturom koja se globalno sve više profilira na razini 4 i 5 zvjezdica, postaju sve skuplje za francusko tržište organiziranih putovanja ‒ s jedne strane taj trend koči prodaju angažmana turoperatora koji se zasnivaju na nižoj kategoriji usluga i cijena, a s druge strane prednost daje proizvodima više cjenovne kategorije i individualnim putovanjima.

Rezultati udruge francuskih turoperatora – CETO za 2010. Statistike francuskih turoperatora (udruga CETO) za Hrvatsku, za razdoblje studeni 2009./listopad 2010. u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju rezultate: +31,6% za putnike koji uzimaju samo let, +21,1% kada je riječ o financijskom rezultatu; ‒1,5% u paket aranžmanima, ‒0,5% kada je riječ o financijskom rezultatu. Taj se pad može objasniti izbacivanjem turoperatora Marsans, koji je bio peti po važnosti za Hrvatsku. Prema informacijama u stručnom tisku, to je najveći udarac u povijesti udruge l’APS (Association professionnelle de solidarité), organizacije koja preuzima odgovornost za putnike u slučaju stečaja ili drugih katastrofa. Turoperatori specijalisti koji programiraju veliki broj hotela, poput Travel Europe, susreću se s drugom vrstom problema. Turoperator, većinom, ne zakupljuje hotelski smještaj prema pravilu „puno za prazno”, s obzirom na veliki broj različitih hotela u brošuri (za razliku od zakupa značajnijih kapaciteta u jednom hotelu, koji za sobom povlači financijski angažman). U zakupu avio sjedišta pravila su drugačija, turoperator se obvezuje na zakup određenog broja sjedišta prema pravilu „puno za prazno”. S obzirom na sve veći broj „last minute” rezervacija, turoperator ne raspolaže s dovoljnim brojem soba, budući da se ugovorno neprodane sobe vraćaju na raspolaganje hotelu 15 dana prije polaska. S druge strane turoperator je morao planirati broj zrakoplovnih sjedišta od kojih ne može odustati. Na taj način ne može zadovoljiti potražnju gostiju koji žele paket aranžman jer turoperator ne raspolaže sobama te je u situaciji da prodaje samo let, što je za njega gubitak. Taj je problem posebno istaknut u dubrovačkoj regiji, gdje su ove godine kapaciteti odlično popunjeni. Disfunkcija je logičan rezultat tržišnog funkcioniranja u trenutku kada je za destinaciju potražnja veća od ponude i kada „last minute” potražnja ne može biti zadovoljena, budući da su alotmanski kapaciteti turoperatora vraćeni hotelima i amortizirani sve većom potražnjom putem drugih oblika prodaje. Pretpostavka je da se radi o velikom broju individualnih gostiju koji u Dubrovnik stižu low cost letovima s tržišta koja funkcioniraju uglavnom prema tom pravilu, dok za Francusku koja nema značajnijeg low cost prijevoza prema našoj zemlji to nažalost još nije slučaj. Jedini letovi iz Francuske su letovi Easy Jeta koji za sada lete samo jedanput na tjedan u visokoj sezoni za Dubrovnik i Split. Udjel organiziranog prometa u ukupnom rezultatu relativno je stabilan: oscilirao je između 32% (u 2005.) i 38% (2006. i 2007.), što proizlazi dijelom iz specifičnosti francuskog gosta koji je u osnovi individualac te više voli putovati u vlastitoj i po mogućnosti slobodnoj organizaciji. No, taj se omjer u 2008. bitno mijenja, te organizirana putovanja čine čak 43% ukupnog broja dolazaka, u 2009. godini 40%, a u 2010. godini 38%. Potražnja francuskih turoperatora je u kolovozu znatno nadilazila hrvatsku hotelsku ponudu. Na taj način nisu mogli iskoristiti zakupljena sjedišta u zrakoplovima i isplatiti let. Istodobno, primjećuje se velik porast u dijelu „samo let” u statistikama CETO-a, što je jedna od posljedica prije spomenutih činjenica. Većina korisnika uspijeva ostvariti velike uštede putem rezervacija u posljednji trenutak. Ta se praksa pojačala u 2009.: „Imali smo prigodu vidjeti kako se dotad prazni zrakoplovi pune tri tjedna prije polaska”, izjavio je predsjednik francuskih turoperatora René-Marc Chikli. „To je radikalna promjena u funkcioniranju turističke industrije.”

U 2009. godini, 60% paket aranžmana bilo je kupljeno mjesec dana prije odlaska, prema riječima René-Marc Chiklia, dok se prethodnih godina radilo o samo 30%. „Prije 2009. nikada nismo prodali putovanje od 2.500 € mjesec dana prije odlaska”, izjavio je Jean-François Rial, predsjednik turoperatora Voyageurs du Monde. „Prošle godine čak 10% takvih putovanja bilo je rezervirano nekoliko tjedana prije polaska. To je ozbiljan problem jer je nemoguće bilo što predvidjeti ili planirati.”

Evolucija segmenta organiziranih putovanja u razdoblju 2001. ‒ 2010.:

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

19.914 osoba 44.719 osoba 62.564 osoba 129.683 osoba 186.571 osoba 177.747 osoba 179.325 osoba 188.172 osobe 155.701 osoba 152.905 osoba

(+125%) (+40%) (+107%) (+44%) (‒4,7%) (+1%) (+4.9%) (‒17%) (‒1.8%)

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala jedna od bitnih turističkih destinacija u Francuskoj i rijetki su turoperatori koji je ne programiraju (više od 100 turoperatora). Uspjeh i dinamika napredovanja destinacije tijekom prethodnog desetljeća potakli su veliko zanimanje profesionalaca, tako da se u 2004. segment organiziranih putovanja udvostručio (posebice grupe u predsezoni i posezoni, te charter programi) zahvaljujući povratku tržišnih vođa koji su postavili charter letove iz Pariza i provincijskih gradova, dok je u 2005. porastao za čak 48% te predstavljao 1/3 ukupnih putovanja. Hrvatska je prisutna u brošurama specijalista Croatie Tours i Bemex Tours kao i svih tržišnih vođa poput: Top of Travel, Visit Europe, Thomas Cook/Jet Tours, Nouvelles Frontières, Fram/Plein Vent, Look Voyages, Kuoni, Prodintour, Tour Indicom, Crystal TO, Ailleurs. Oni nude vrlo raznovrsne programe: sunce i more (55%), krstarenja (15%), organizirane ture (15%), kombinirane boravke (10%), „fly & drive” (5%). Jedina negativna informacija na francuskom tržištu tijekom 2010. bila je vezana uz turoperatora Marsans, jednog od najvažnijih za Hrvatsku (5. po značaju za Hrvatsku i 15 po veličini u Francuskoj), koji je bankrotirao u svibnju 2010. godine, što je dovelo u pitanje promet od oko 10.000 putnika za Hrvatsku. Nestanak Marsansa je ostavio prazninu na tržištu, budući da su agenti vrlo često koristili baš njihove programe. Top of Travel je jednim dijelom preuzeo ovu poziciju. Slijede Fram, Thomas Cook koji imaju polaske iz brojnih gradova diljem Francuske.

Najčešće korišteni turoperatori od strane putničkih agenata

Regija jugozapad (Bordeaux/Toulouse) ‒ Fram prednjači budući da je Toulouse sjedište turoperatora. Regija jugoistok i Rhône Alpes (Marseille/Montpellier/Aix en Provence) ‒ Plein Vent je najvažniji regionalni turoperator, koji predlaže odličan proizvod po povoljnim cijenama. Fram se nametnuo s polaskom iz Marseillea. Regija sjeveroistok (Lille/Strasbourg) ‒ glavna polazišta turoperatora Thomasa Cooka s mrežom Aquatour, koji organizira polazak iz Lillea i Strasbourga. Značajni su također TO kao Starter ili Luxair. Regija zapad (Rennes/Nantes) ‒ Top of Travel polazi iz Nantesa, kao i National Tours, putem mreže Salaun. Pariška regija favorizira i specijaliste poput Bemexa, Croatie Tours ili Amslava. Također primjećujemo sve veću prisutnost TO Visit Europe koji predlaže nove proizvode.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. godine u usporedbi s prethodnom godinom VISIT EUROPE Povrh dviju brošura za Francusku, turoperator je lansirao šest novih brošura od kojih se jedna odnosi na Hrvatsku (doduše, sa Slovenijom i Crnom Gorom). Visit Europe ulazi u 2010. s vrlo agresivnom politikom cijena, što vrijedi i za Hrvatsku. U svibnju 2009. Visit Europe postaje francuska podružnica turoperatora Travel Europe, što je omogućilo snižavanje cijena, posebice za destinacije Madeiru i Hrvatsku. Turoperator je programirao 3 nove ture i nove hotele u Opatiji te na Makarskoj rivijeri, što stavlja Hrvatsku na prvo mjesto među njegovim destinacijama. Njegovi klijenti su autobuseri, turoperatori i agencije specijalizirane za grupe te individualci. SEPT ET DEMI Sept et Demi, koji već dugi niz godina programira Hrvatsku, proširio je unatoč krizi svoju ponudu, općenito i za Hrvatsku. Direktor Dominique Friedman je najavio formiranje sektora „Sept et Demi events”, koji će poduzećima nuditi putovanja na temu kulture i sporta. COMPTOIR DES VOYAGES Taj turoperator je specijaliziran za putovanja „à la carte” te potaknut otvaranjem novog Muzeja suvremene umjetnosti nudi novi turistički proizvod, vikend u Zagrebu sa zanimljivim kulturnim programom. NOVASOL Novi turoperator, specijaliziran za iznajmljivanje privatnih kuća i apartmana lansirao je Hrvatsku sa značajnom ponudom i brošurom na 600 stranica. NOMADE AVENTURE Specijalist za avanturističke programe, u brošuri 2010. (320 putovanja od kojih 54 novih) inovira s novim programima u Hrvatskoj, Norveškoj i Tibetu. PLEIN VENT Novi programi iz Sjeverne Francuske ‒ Uzletište Lille-Lesquin iz kojeg će se letjeti za skoro svi prekomorski letovi (Brazil, Kanada, Južna Afrika, Meksiko, Tajland…) kao i neke od bližih destinacija (Španjolska, Grčka, Tunis, Hrvatska, Maroko…). LOCASUN On line agencija Locasun, specijalizirana za iznajmljivanje, programira i Hrvatsku. Lansirala je nedavno internetsku stranicu Locasun-VP za „private sales”. TERRES D'AVENTURE Ova agencija lansirala je u 2010. tri nova proizvoda u Hrvatskoj, od kojih se ističe vrlo zanimljiv program od 12 dana „Montagnes Croates, mer Adriatique et Istrie” (Hrvatske planine, Jadransko more i Istra).

CLUB AVENTURE Club Aventure lansira četiri nova proizvoda za 2010., od kojih je vrlo zanimljivo 8 dana biciklom od Splita do Dubrovnika „De Split à Dubrovnik en liberté” i 8 dana kombiniranog pješačenja i krstarenja „Rando-croisière en Croatie”. Easyjet je lansirao po prvi put let Pariz ‒ Split tijekom ljetne sezone (srpanj i kolovoz), a Ryanair Charlemagne (Belgija) let u Zadar. Segment „incentive” putovanja se sve više razvija i to osobito u regiji Dubrovnika, što je rezultat sve kvalitetnije hotelske ponude.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Unatoč poteškoćama koje su turoperatori susreli u 2009. godini, nisu smanjili kapacitete u Hrvatskoj za 2010., dapače planirali su povećanje prometa. Većina njih je u tome i uspjela ostvarivši značajne poraste. Iz komentara proizlazi da su mogli napraviti i veći promet da se nisu susretali s manjkom slobodnih kapaciteta u hotelima, posebice u kolovozu. Također, ističu da se putovanja za Hrvatsku slabije prodaju u travnju i listopadu. Primjedbe turoperatora općenito se mogu interpretirati na taj način.

Klijent danas odabire sukladno kriteriju cijene. Hrvatska spada u skuplje destinacije. Prosječna cijena po osobi za Hrvatsku je 809 €, dok je prosječna cijena za mediteranske destinacije 780 €. Hrvatski hotelijeri nisu uvijek dovoljno fleksibilni u kriznom razdoblju, cijene ponekad rastu nezavisno od eventualnih ulaganja u kvalitetu, a nije isključeno da se ne drže dogovora s partnerima. Mjestimično je neodgovarajuća kvaliteta usluga (čišćenje, neodgovarajuće osoblje). Manjak je ljubaznosti te znanja jezika. Slaba je animacija u mnogim hotelima (nedostatak frankofonskih kadrova/zakonske restrikcije za dovođenje kvalificiranih animatora iz Francuske). Istovrsna je hrana u nekim hotelima.

Budući da su na početku sezone kašnjenja u rezervacijama dosezala do ‒20%, neki turoperatori su reducirali kapacitete za Hrvatsku, što su požalili jer je prodaja krenula u zadnji čas i tada je nedostajalo kapaciteta. Prednosti i nedostatke možemo predočiti u tablici. Prednosti 1. Ljepota krajolika je neosporiva 2. Autentičnost i očuvana priroda 3. Bogatstvo kulturne baštine 4. Raznolikost turističke ponude, koja može zadovoljiti sve tipove klijentele 5. Blizina destinacije 6. Idealna destinacija za transfer iz ugroženih destinacija Magreba 7. Agencije posebno cijene djelovanje Hrvatske turističke zajednice: aktivna uloga na tržištu, informacije/dokumentacija, manifestacije za agente i turoperatore i naročiti „challenge de vente”

Nedostaci 1. Povećanje cijena koja nisu uvijek u korelaciji s poboljšanjem kvalitete smještaja 2. Razina usluge je osrednja (prijem, hotelska usluga i hrana u restoranu) 3. Nedostatak Club proizvoda s francuskim animatorima 4. Nepraktične plaže za obitelji s djecom 5. Preveliko opterećenje obalnog područja ljeti 6. Još uvijek ima ljudi koji nedovoljno poznaju destinaciju (u odnosu na Maroko i Tunis) 7. Nedovoljno letova iz provincije

Jugozapad Na području Bordeauxa, agencije su većinom iznenađene bogatstvom i raznolikošću hrvatske turističke ponude. Posebno su ih se dojmili mnogobrojni i zanimljivi izleti, a nadasve prirodne ljepote „paysages à couper le souffle”. Postoji velika potražnja za „autotours” i „produits à la

carte”. Veliki nedostatak je nedovoljna avionska povezanost općenito, a naročito izvan sezone, koja limitira progresiju destinacije te je svodi većinom na sezonski i kupališni turizam. Agencije ponekad naglašavaju i jezičnu barijeru, zbog nedovoljne zastupljenosti francuskog jezika. Na području Toulousea, komentari su bili iznimno pozitivni: „fonds marins exceptionnels” (iznimno podmorje) ili „pureté de l’eau incomparable” (neusporediva čistoća mora). Potražnja se uglavnom odnosi na more/sunce. Agencije su primijetile poboljšanje kvalitete usluge u regiji Dubrovnika.

Zapad Agencije na području Nantesa su primijetile poboljšanje hotelskih usluga. Povratne informacije gostiju su većinom pozitivne, uz negativnu konotaciju kada je o prijemu koji se često ocjenjuje kao hladan. Agenti naglašavaju da su cijene u Hrvatskoj visoke. Spominje se nedostatak obiteljskih soba (3 ili 4 osobe). Na području Rennesa, agencije konstatiraju bitno povećanje hotelskih cijena u zadnje dvije godine, što nije uvijek u korelaciji s kvalitetom usluge. Postoji potražnja za razdoblja izvan glavne sezone, što se uglavnom odnosi na auto ture – potražnju u zrakoplovnom segmentu je nemoguće zadovoljiti zbog pomanjkanja letova i nedovoljne reaktivnosti hotelijera na upite i tip proizvoda „à la carte”. Neke agencije su istaknule problem nedostatka lijepog vremena u razdobljima izvan vrhunca ljeta. Također, obitelji s djecom nerijetko naglašavaju pomanjkanje proizvoda tipa „cluball-inclusive”, animacije na francuskom jeziku i specifičnost hrvatskih plaža.

Sjeveroistok Zahvaljujući distributivnoj mreži Aquatour/Thomas Cook te polascima iz Lillea, Hrvatska je odlično zastupljena na ovom području. Na području Strasbourga, nažalost, nedostaju letovi za Hrvatsku. Povratne informacije i utisci klijenata su pozitivni i svi naglašavaju njezin autentični karakter. Obiteljska klijentela naglašava nedostatak all inclusive proizvoda.

Jugoistok Na području Lyona bilježimo nedostatak letova jer potražnja postoji, a kada je riječ o hotelskim uslugama, agencije očekuju veću zastupljenost frankofonskog turističkog osoblja. Iako su neki hoteli nedovoljno adaptirani za obiteljsku klijentelu, agencije pozdravljaju sistematsko renoviranje hotelskih infrastruktura. Letovi s polaskom iz Marseillea dinamiziraju prodaju na ovom području.

Pariz i regija Na području Pariza, događaji koji su pogodili zemlje Magreba u velikoj mjeri pogoduju Hrvatskoj. Agenti je percipiraju kao odličnu alternativu, ali svi naglašavaju problem relativno visokih cijena. Razrada dolazaka i noćenja po regijama u Hrvatskoj DOLASCI Regija

NOĆENJA

2010.

2009.

2010.

2009.

102.506

98.583

462.015

433.277

Split

69.520

74.123

‒6%

294.378

331.065

‒11%

Kvarner

39.900

43.269

‒5%

122.891

123.882

Zadar

37.722

41.429

‒9%

146.745

152.650

‒4%

Šibenik

36.713

37.112

‒1%

172.411

173.456

‒1%

Istra

50.989

56.036

‒8%

239.544

265.758

‒8%

Ostali

60.965

55.485

147.561

52.885

179%

398.315

406.037

‒1,64%

1.585.545

1.532.973

1,02%

Dubrovnik

UKUPNO

2010./2009.

Kada je riječ o analizi rezultata dolaska i noćenja po regijama za 2010. godinu proizlazi da broj dolazaka i broj noćenja bilježi pad u svim regijama, osim u Dubrovniku i „ostalim regijama” (grad Zagreb, Slavonija, Lika-Karlovac i Središnja Hrvatska). Zadnjih nekoliko godina sve je veće zanimanje za kontinentalnu Hrvatsku, grad Zagreb i LikuKarlovac. Porast prometa Francuza prema ovim regijama potenciran je uvođenjem leta Easyjet Pariz – Zagreb i našom komunikacijom.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Hrvatska je za Francuze pristupačna destinacija te je posjećuju kako avionom, tako i osobnim automobilom (često u kombinaciji s trajektom) ili autobusom. Francuzi vole putovati vlakom i traže mogućnost dolaska u Hrvatsku željezničkim transportom.

Zrakoplovni charteri u 2010. godini Broj polazaka iz provincijskih gradova u 2010. je ostao nepromijenjen u odnosu na 2009. godinu, s neznatno smanjenim kapacitetom („stop-over“ letovi). Broj turoperatora koji zakupljuju sjedišta je ostao stabilan.

Polasci iz Pariza: •

Dubrovnik: Croisieurope ‒ Visit Europe ‒ Fram – Thomas Cook/Jet Tours ‒ Karavel/Promovacances ‒ Marsans ‒ Nouvelles Frontières ‒ Prodintour ‒ Salaun Holidays ‒ Sept et demi ‒ Tour Indicom ‒ Top of Travel

•

Split: Crystal TO ‒ Look Voyages – Marsans ‒ Nouvelles Frontières ‒ Thomas Cook/Jet Tours •

Pula: Karavel/Promovacances ‒ Top of Travel ‒ Visit Europe ‒ Tour Indicom – Salaun Holidays

Polasci iz provincije Za Dubrovnik: Bordeaux: Top of Travel – Fram – Visit Europe ‒ Salaun Holidays Brest: Salaun Holidays Cherbourg: Top of Travel Clermont Ferrand: Top of Travel – Visit Europe – Salaun Holidays

Deauville: Top of Travel – Visit Europe Dijon: Top of Travel – Visit Europe Lille: Croisieurope – Fram – Thomas Cook/Jet Tours Limoges: Salaun Holidays ‒ Visit Europe Lyon: Croisieurope ‒ Fram – Karavel/Promovacances ‒ Marsans ‒ Tour Indicom ‒ Visit Europe – Top of Travel – Philibert – Salaun Holidays Marseille: Croisieurope ‒ Fram – Marsans – Top of Travel ‒ Tour Indicom ‒ Visit Europe Metz/Nancy: Croisieurope ‒ Top of Travel – Salaun Holidays Montpellier: Top of Travel Mulhouse: Visit Europe – Salaun Holidays Nantes: Croisieurope – Marsans ‒ Salaun Holidays ‒ Top of Travel ‒ Tour Indicom ‒ Visit Europe – Fram Nice: Croisieurope ‒ Top of Travel Pau: Top of Travel Rennes: Salaun Holidays ‒ Top of Travel St. Etienne: Ailleurs Strasbourg: Croisieurope Toulouse: Croisieurope – Fram – Top of Travel ‒ Tour Indicom ‒ Visit Europe – Verdié Voyages – Marsans – Salaun Holidays

Za Split: Bordeaux: Top of Travel Cherbourg: Top of Travel Clermont Ferrand: Plein Vent ‒ Top of Travel Deauville: Top of Travel Dijon: Top of Travel Lille: Aquatour ‒ Thomas Cook/Jet Tours Lyon: Aerosun – Ailleurs Voyages ‒ Look Voyages – Thomas Cook/Jet Tours – Plein Vent Marseille: Plein Vent Metz: Top of Travel Montpellier: Top of Trave Mulhouse: Top of Travel – Starter – Thomas Cook/Jet Tours ‒ Tourivac/Plein Vent – Visit Europe Nantes: Look Voyages – Thomas Cook/Jet Tours Pau: Top of Travel Za Pulu: Bordeaux: Visit Europe – Salaun Holidays Brest: Salaun Holidays Clermont Ferrand: Visit Europe – Salaun Holidays Deauville: Visit Europe Dijon: Visit Europe Limoges: Visit Europe – Salaun Holidays Lyon: Karavel/Promovacances – Tour Indicom ‒ Visit Europe – Philibert – Salaun Holidays Marseille: Tour Indicom ‒ Visit Europe – Salaun Holiday Metz/Nancy: Salaun Holiday Mulhouse: Visit Europe – Salaun Holidays Nantes: Salaun Holidays – Tour Indicom ‒ Visit Europe – Top of Travel Rennes: Salaun Holidays Toulouse: Tour Indicom ‒ Visit Europe – Salaun Holidays

Autobuseri u 2010. godini Kada je riječ o segmentu autobusera, dobri rezultati iz prethodnih sezona rezultirali su povećanjem broja istih. U odnosu na 2009., broj autobusera koji je programirao Hrvatsku ostao je stabilan. Autobuseri su vrlo bitni za razvitak destinacije, budući da omogućavaju produljenje

turističke sezone i dinamiziraju grupna putovanja. Isto tako, pokazali su se neophodnima u kriznim situacijama, kao što je prošlogodišnja erupcija islandskog vulkana.

AILLEURS: klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyona i Pariza: Istra, Dalmacija ANTONI VOYAGES: polazak iz Alsace regije: ture i boravak CARRE VOYAGES: velika tura po Hrvatskoj DESTINATOURS: velika tura po Hrvatskoj: Istra, Dalmacija EUROLINES TRAVEL: transport i smještaj ‒ Zagreb, Šibenik, Split… EUROPA BARROS: velika tura po Hrvatskoj EUROPATOURS-SCHMITTOURS: Istra s polaskom iz regija Alsace FAURE TOURISME: tura po kontinentalnoj Hrvatskoj, Istri i Kvarneru, Dalmaciji FRAM: kombinirana tura, Italija i Hrvatska FROSSARD: tura po Istri i Kvarneru GIRARDOT VOYAGES: polazak iz Dijona, velika tura po Hrvatskoj MIDI LIBRE VOYAGES: tura po Dalmaciji MASSY VOYAGES: polazak iz Limogesa, tura po Hrvatskoj NATIONAL TOUR: tura i boravak „découverte” THELLIER VOYAGES: tura s vodičem za kampere PHILIBERT VOYAGES: polazak iz Lyona, tura po cijeloj obali PHOCEENS VOYAGES: polazak iz Nice, tura i boravak RICHOU: polazak iz regije Nantesa, tura i boravak SALAUN HOLIDAYS: polazak iz regije Bretagne et d’île de France, tura i boravak SABARDU VOYAGES: polazak iz regije Marseillea, tura po Istri i Kvarneru SOLOTOUR: ture TERRIEN: kombinirana tura Istra/Slovenija, s polaskom iz Nantesa THELLIER VOYAGES: kamping, ture TOP OF TRAVEL: veliki izbor tura po obali TRAVEL EUROPE: veliki izbor tura po obali VOYAGES PIEL: Hrvatska i Crna Gora iz Deauvillea, Cherbourga, Rennesa i Pariza

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Francuze fascinira povijesna baština, prirodne ljepote, ekologija okoliša, a to je upravo ono što Hrvatska nudi. Hrvatska je u očima Francuza destinacija s bogatom turističkom ponudom, za sada pošteđena od negativnih učinaka masovnog turizma, jednom riječju destinacija „u trendu”. Hrvatska gradi svoj turistički uzlet na održivom razvitku i idealnoj kombinaciji prirodne i kulturne baštine. Hrvatsku smo predstavili francuskoj publici kao autentičnu, očuvanu destinaciju. Ugled koji smo izgradili počiva upravo na vrijednostima koje su u ovom trenutku u središtu zanimanja potrošača. Danas pravi luksuz ne čine samo hoteli s pet zvjezdica, već ono što postaje rijetkost: vrijeme, prostor i očuvani okoliš. Gosti se vraćaju iz Hrvatske zadovoljni jer su doživjeli ono što smo im obećali. Reklamacije gostiju su najčešće vezane uz pomanjkanje ljubaznosti, „rezervirani” prijem i mjestimični manjak kvalitete usluge; osjećaj da turistički djelatnici ponekad žele maksimalno „iskoristiti” gosta. Primjedbe nam dolaze i na račun nedovoljne prilagodljivosti i pomanjkanja reaktivnosti. Cijene su također negativno komentirane. Na pitanje „Kako ste upoznali Hrvatsku?” većina (52%) odgovara preko prijatelja što znači da je većina francuskih turista koji posjećuju Hrvatsku zadovoljna onim što su doživjeli. Najbolja reklama je satisfakcija klijenta, to je ujedno i glavni preduvjet da se destinacija trajno ustoliči na tržištu. Slijedi promidžba, koju sačinjavaju reportaže i prilozi raznih medija (11%), koji su u velikoj mjeri doprinijeli poznavanju destinacije i oglašivanje u metrou i na internetu (11%). Na trećem je mjestu traženje informacija na internetu (8%).

Vrsta smještaja koju su Francuzi koristili u Hrvatskoj Privatni smještaj je osobito drag Francuzima koji putuju u osobnoj organizaciji, jer im omogućuje bolje otkrivanje destinacije. U situaciji porasta cijena hotelskih usluga, taj segment će sigurno biti još zanimljiviji. Programi turoperatora su uglavnom vezani uz hotelski smještaj, dok se individualni gosti dosta usmjeravaju k privatnom smještaju. Francuzi u velikom broju posjećuju i autokampove.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje francuski gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Fenomen segmentiranja turističke ponude sve je više prisutan ‒ sport, avantura, kultura, što odgovara potražnji potrošača koji su sve zahtjevniji u pogledu svojih specifičnih potreba. Velika se većina Francuza u Hrvatskoj zanima za otkrivanje kulturne baštine i obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti, sportske i avanturističke sadržaje te sve vrste „outdoor” aktivnosti. Samo 24% odabire isključivo koncept more/sunce, 34% preferira kulturnu, a 23% prirodnu baštinu, 16% se odlučuje za sportske sadržaje, a 14% za avanturističke programe. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50-64 godina većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva, 51% želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Posebno je veliki broj programa pješačenja, koji odgovaraju na rastuću potražnju za ovim proizvodima. Prema podacima Afita, 15 milijuna ljudi pješači, posebice u planinama, od toga je 60% žena, a jednako su zastupljene sve socio-profesionalne i dobne kategorije.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Prema anketi kabineta Protourisme, 14,2 milijuna Francuza namjerava otputovati u inozemstvo u 2011., što je porast od 5% u odnosu na prošlu godinu. Njihov prosječan budžet bi trebao biti viši za 3%, tj. prosječno 887 €: 690 € za kraća i srednje udaljena putovanja i 1.340 € za udaljena putovanja. Očekivanja francuskih turista za 2011., sukladno podacima francuskih turoperatora: potraga za najboljim odnosom kvaliteta/cijena potraga za fleksibilnošću i „ready-to-use” iščekivanje i „last minute” prodaja. Grupa Benchmark objavila je istraživanje na temu godišnjeg odmora Francuza. Proizlazi da će, iako nemaju namjeru odustati od odmora, ipak kompromisno odlučivati o troškovima putovanja: 40% ispitivanih namjerava zadržati budžet za putovanje na razini prošlogodišnjeg, 20% izjavljuje da će ga smanjiti (+10%). Naime, Francuzi imaju osjećaj da im standard pada te već nekoliko godina bilježe eroziju kupovne moći. Čak 70% ispitivanih namjerava ostati u Francuskoj naspram 30% koji namjerava putovati u inozemstvo. Francuski Mediteran i dalje privlači veliki broj gostiju. Od inozemnih destinacija, Tunis s 3. pada na 10. mjesto u intencijama turista. Kada suje riječ o udaljenim destinacijama, SAD i Kanada predstavlja 10% namjera, dok su intencije za Aziju udvostručene. Izvor: Tourmag.com, 9. ožujka 2011. – étude Benchmark

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Francuska će ostati omiljena destinacija Francuza, posebice jugoistočne regije PACA i Languedoc te Korzika i Bretanja. Iz studije kabineta Protourisme proizlazi da su najčešće spominjane destinacije Španjolska, Italija, Grčka, koje su iskoristile krizu u Magrebu i Srednjem istoku. Kada se radi o udaljenim destinacijama, najčešće se spominju Bali, Tajland i Vijetnam. Anketa je provedena na uzorku od 3.000 osoba reprezentativnih za francusko stanovništvo, u razdoblju od 4. do 11. veljače. Izvor: Lechotouristique.com, 18. ožujka 2011. – studija kabineta Protourisme

Svake godine milijun Francuza putuje u Egipat ili u Tunis. S obzirom na krizu koja vlada u tim zemljama, brojni su oni koji će se okrenuti drugim destinacijama. Francuski turoperatori i agenti se susreću s velikim problemom ‒ ove dvije destinacije zajedno predstavljaju čak 25% upita kada su u pitanju putovanja u inozemstvo i sigurno je da je veliki broj Francuza već poduzelo mjere supstitucije. Prema anketi CSA, 44% Francuza koji su namjeravali otputovati u Tunis sljedećih 12 mjeseci promijenit će destinaciju. Izvor: Interview Georges Colson za France Soir, prosdutourisme.com, Quotidien du Tourisme, Veille Info Tourisme

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na francuskom tržištu – hrvatski turizam u kontekstu gospodarske krize/recesije Hrvatska se u nekoliko godina na francuskom tržištu pozicionirala kao destinacija s prepoznatljivim i kvalitetnim ugledom te je postala nezaobilazna za široku publiku i turoperatore. Hrvatska se istaknula na francuskom tržištu kao jedna od najupečatljivijih „priča o uspjehu” na području turizma. Ipak, pritom valja imati na umu sljedeće: •

Hrvatska za Francuze ostaje relativno skupa destinacija i ne uklapa se uvijek u kategoriju dobrog odnosa kvaliteta/cijena. Jedan od razloga je bila i cijena avioprijevoza. Unatoč činjenici da se niskotarifni letovi počinju razvijati između Francuske i Hrvatske, njihov broj je nedovoljan i ne može se usporediti s tržištima kao što su Španjolska, Njemačka ili Velika Britanija. Generalno gledajući, Hrvatska je kao destinacija dobro „instalirana” na francuskom tržištu. U ovoj fazi razvoja potrebno je istaknuti tematike s naglaskom na komparativne prednosti pojedinih regija, različitost i bogatstvo turističke ponude: priroda/pješačenje, kultura, gastronomija/lifestyle, putovanja za mlade, festivali, „city break” za Zagreb ili Dubrovnik itd. • •

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2011. godini Bilo da se radi o statistikama francuskih turoperatora za 2010. ili pak o anketama ponašanja Francuza za 2011. bilježimo pozitivne signale za ovu godinu.

Putovanja u inozemstvo su u porastu. U anketi TripAdvisor 59% anketiranih predviđa čak dva putovanja unutar Europe. Budžet za putovanja je u porastu. Rezervacije turoperatora su u porastu. Turoperatori održavaju ili povećavaju produkciju za Hrvatsku za 2011. Putovanja individualaca su pozitivno aspektirana dolaskom low cost prijevoznika te konsekutivnim padom cijena nacionalnih kompanija.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2011. ne bi trebao biti znatno drugačiji od prošlogodišnjeg. Ipak, moglo bi doći do blagog porasta individualnog prometa, zbog sve većeg korištenja interneta te zanimanja Francuza za kampove i privatni smještaj. Dolazak niskotarifne kompanije Easyjet u Split iz Pariza i Mulhousea u 2010. i u Zagreb u studenom 2010. otvorio je nove perspektive, tim više što su se i redovne linije prilagodile konkurenciji.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini Prezentacija najvažnijih turoperatora koji programiraju Hrvatsku ‒ rezultati i predviđanja ‒

Top Of Travel Top of Travel predlaže bogat i raznovrstan program u Hrvatskoj, veliki broj tura, grupnih i individualnih putovanja. Turoperator, koji ove godine slavi 13 godina postojanja, posluje po jednostavnom konceptu: dopustiti najvećem broju putnika da ode na najbliži aerodrom i da otputuje prema destinacijama koje nude „farniente et découverte”. Top of Travel predlaže za Hrvatsku velik broj letova iz 15-ak francuskih gradova, svakog tjedna, od polovice travnja do početka listopada, s kombinacijama ulaska i izlaska između Pule, Dubrovnika i Splita. Top of Travel programira Hrvatsku od 2004. i nametnuo se kao specijalist s više od 14.000 putnika u 2010. i planiranih 20.000 putnika u 2011. Godini.

Visit Europe

Visit Europe je glavni francuski turoperator za Hrvatsku, s 50.000 putnika u 2010. Njegova je ponuda bogata i raznovrsna te nudi ture, kruzing, all inclusive, auto ture, weekende itd. Snaga ovog turoperatora počiva na značajnim zalihama kapaciteta te reaktivnosti. Također, treba spomenuti velik broj regionalnih letova: 17 francuskih uzletišta, s vlastitim charter lancem. U 2010. je u kolovozu naišao na ograničenja u hotelskim kapacitetima. Za 2011. predviđa jednak ili veći promet, ovisno o situaciji na tržištu, budući da ima mogućnost povećanja broja letova u svakom trenutku.

Look Voyages

Look Voyages je prisutan u svim segmentima ponude te se sve bolje plasira otkad je destinacija poboljšala kvalitetu smještaja. Look Voyages je bio jedan od prvih francuskih turoperatora u destinaciji koji je ponudio club proizvod s frankofonskom animacijom.

Plein Vent

Plein Vent je jedan od prvih u Hrvatskoj i sudjelovao je u lansiranju destinacije zahvaljujući motu „kvaliteta po niskoj cijeni”. Taj ekonomski model predlaže jednu destinaciju, jedan proizvod, jedan izlet i jamstvo polazaka. U avioprijevozu se turoperator oslanja na matičnog turoperatora Fram, s kojim kreira sinergiju u zakupu kapaciteta ‒ jamči kvalitetu i striktno selekcionirani proizvod te konstantnu kontrolu usluge.

CroisiEurope

CroisiEurope, prva europska brodarska kompanija stara 34 godine, vođa je riječne plovidbe u Europi. Hrvatsku komercijalizira pod firmom CroisiMer od 2007., s brodom La Belle de L’Adriatique (200 putnika) koji je iste godine sagradio za plovidbu Jadranom. U 2010. ugostio je 4.200 putnika (65% francuskih klijenata).

Thomas Cook

Fram

Od 2010. Thomas Cook ulaže u club proizvode te zahvaljujući web stranicama nudi proizvode različitih razina cijena. Originalnost počiva na zanimljivim gastro i kulturnim etapama i degustacijama lokalnih proizvoda. Grupa Thomas Cook, objedinjuje 3 velike francuske marke: Thomas Cook, Jet Tours i Aquatour (za polaske sa sjevera). Turoperator je u 2010. ostvario odličnu sezonu u Hrvatskoj, s 12.000 osoba (+88%): 7.000 putnika za Split (+20%) 4.000 putnika za Dubrovnik (+65%). Ove rezultate su postigli otvaranjem novog proizvoda ‒ Club Aquatour.

Fram je od početka prisutan u Hrvatskoj i lokalno raspolaže s vlastitim ekipama, koje se aktivno posvećuju klijentima. Hrvatska je reaktivirana atraktivnom diversifikacijom ponude i novim klubom Club Olé te vrlo kompetitivnim kruzingom. Zahvaljujući porastu od +32% u broju klijenata u 2010., turoperator je imao više od 10.000 putnika za Hrvatsku te predviđa porast u 2011.

Jet Tours

Jet Tours nudi veliki broj proizvoda, različitih kategorija smještaja. Zanimljivi su proizvodi koji kombiniraju boravak na nekoliko otoka te ture i kruzing iz Splita i Dubrovnika, gdje slijeću letovi iz Pariza i provincijskih gradova. Turoperator očekuje uzlazni trend u 2011., naročito širenjem polazaka iz provincije.

Croatie Tours

Croatie Tours je specijalist za putovanja „à la carte” i nudi različite kombinacije u Hrvatskoj. Kvaliteta te raznolikost i specifičnost usluge na visokoj su razini. Ponuda pokriva sve vrste transporta, smještaja, iznajmljivanja, auto ture, pješačke ture te boravke u svim regijama i na dvadesetak hrvatskih otoka.

Bemex Tours

Bemex Tours je specijalist za Hrvatsku od 1985. ‒ nudi široku lepezu smještaja za sve vrste potražnje. U avioprijevozu su vrlo prilagodljivi, kombiniranim rutama „open-jaws”. Brošura za individualce je iznimno bogata i kompletna te operativna od travnja do listopada. Za grupe, Bemex Tours predlaže vikend boravke, insentiv i teambuilding, kao i privatne brodove za kruzing „à la carte”.

Rivages du Monde

Rivages du Monde nudi kruzing Dunavom i Jadranom tijekom četiri mjeseca. Rivages du Monde odlično kontrolira svoj proizvod i nudi kruzing all inclusive koji uključuje i 4 izleta. Radi se o kompletnom itinereru na Jadranskoj obali, s pristajanjem u brojnim gradovima i bogatim kulturnim programom.

Atalante

Atalante je specijalist za avanturistički turizam i bilježi veliko zanimanje za Hrvatsku. Unatoč malim brojkama, radi se o kvalitetnom proizvodu koji je u uzlaznoj putanji.

Interhome

Turoperator je specijaliziran za iznajmljivanje kuća i stanova ‒ 70% ukupnog broja rezervacija odnosi se na jednotjedni boravak, 23% na dvotjedni.

Comptoir des Voyages

Comptoir des Voyages je turoperator specijaliziran za visoko kvalitetne programe „à la carte”.

Crystal TO

Tijekom ljeta 2010., Crystal TO je imao dva leta na tjedan za Hrvatsku, prevezao je 5.200 klijenata za Split kompanijom XL Airways, a zajedno pripadaju grupi XL Airways France. Za 2011. predviđa povećati kapacitete, posebice u srpnju i kolovozu, s dodatnim letom na Split.

Vents de mer

Vents de mer je nautički turoperator.

Intermèdes

Intermèdes je specijaliziran za kulturna putovanja.

Prognoza rezultata za 2011. godini od strane organizatora putovanja S obzirom na situaciju u Tunisu i Egiptu mišljenje je da bi Hrvatska, unatoč činjenici da nema isti turistički profil kao spomenute destinacije, mogla u određenoj mjeri profitirati. Za Hrvatsku je u ovom trenutku bitno da se dobro pozicionira svojom ponudom i cjenovnom politikom i na taj način privuče klijentelu koja traži nove destinacije. Informacije koje dobivamo izravno od turoperatora su općenito pozitivne.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Broj polazaka iz provincijskih gradova se povećao u odnosu na 2010. godinu, dok se broj turoperatora koji zakupljuju sjedišta smanjio. U 2010. ih je bilo 16 koji su letjeli za Dubrovnik, ove godine bilježimo 12, s time da su u programu dva polazišta: Pau i Biarritz. Navedeno ne znači da su se ukupni kapaciteti smanjili jer je povećan broj rotacija iz nekih polazišta. Broj turoperatora koji lete za Pulu (6) i za Split (9) ostao je stabilan, dok letovi za Zadar više nisu u programu. Iz Pariza su organizirani polasci za Dubrovnik, Split i Pulu. Očekujemo letove iz 20 provincijskih gradova za Dubrovnik (20 prošle godine), 15 za Pulu (15 prošle godine), 12 za Split (13 prošle godine).

Autobuseri u 2011. godini U odnosu na 2010. broj autobusera koji u svojim programima imaju Hrvatsku ostao je stabilan.

Individualni promet u 2011. godini Pozitivne naznake za porast individualnog prometa proizlaze s jedne strane iz sve većeg zanimanja Francuza za kamping i privatni smještaj, a s druge iz otvaranja novih niskotarifnih letova i pojačavanje rotacija već postojećih letova niskotarifne kompanije Easyjet. Easyjet Novi program letova za 2010./2011. Pariz ‒ Zagreb (s početkom u studenom 2010. – 4 puta na tjedan) Program letova za ljeto 2011:

Iz Bâle-Mulhouse za Split (od 30. travnja do 25. lipnja – 1 puta na tjedan, od 28. lipnja do 10. rujna – 2 puta na tjedan / 17. rujna do 29. listopada – 1 puta na tjedan) Iz Paris CDG za Split (od 8. srpnja do 3. rujna – 5 puta na tjedan) Iz Paris CDG za Dubrovnik (od 2. srpnja do 4. rujna – 6 puta na tjedan).

Ryan Air RyanAir pokreće letove za Zadar iz Charleroi (Belgija), koje koriste i Francuzi, a u 2010. godini letili su od travnja do listopada.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Turoperatori ostaju vrlo oprezni kada su prognoze za 2011., a posebice kada je riječ o 2012., zbog nestabilne situacije u Sjevernoj Africi, top destinacije za francusko tržište. Možemo očekivati neizvjesnu predsezonu, važnu u segmentu grupnih putovanja, zbog predsjedničkih izbora u svibnju 2012.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Načelno gledajući, francusko tržište bi se trebalo stabilizirati na postignutim razinama. Ipak, može se konstatirati da uz primjerenu politiku cijena na ovom tržištu imamo prostora za daljnju ekspanziju, koja se može ostvariti širenjem zanimanja Francuza na nove regije, posebice kontinentalne Hrvatske.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Uslijed ekspanzije tržišta i pronalaženja novih kapaciteta, očekuje se širenje programa na cijelu obalu i postepeno na kontinentalnu Hrvatsku.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Više nego ikada, za Hrvatsku će biti važan dobar odnos kvaliteta/cijena, kako bismo mogli preuzeti udio tržišta konkurentnim destinacijama. Istina je da kvalitetni programi za klijente visoke platežne moći odolijevaju krizi, ali taj segment ne ostvaruje veliki broj putnika. U situaciji kada se

kriterij vrednovanja uspješnosti ogledava u broju dolazaka i noćenja, taj model poslovanja ne može biti sveobuhvatno rješenje. U kontekstu zaoštrene konkurencije neophodno je istaknuti se i pozicionirati ciljano i kvalitativno. Pod kvalitetom podrazumijevamo autentičnost i očuvanost: teme vezane za očuvanost prirodne baštine, kulturne baštine i tradicija te ravnotežu ekosustava i ljudske djelatnosti temelj su naše komunikacije. U ovom kontekstu promidžba kontinentalne Hrvatske i selektivnih oblika turizma zauzima važno mjesto.

100

ITALIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: demokratska i parlamentarna Republika Površina: 301.336 km² Gustoća naseljenosti: 196 osoba na km² Izvor: Demo Istat, 31. prosinca 2009.

Najveći gradovi: glavni grad Rim 2.743.796 stanovnika, ostali veliki gradovi Milano 1.307.495, Napoli 962.940, Torino 909.538, Palermo 656.081, Genova 609.746, Bologna 377.220, Firenze 368.901, Bari 320.150, Catania 295.591 itd. Izvor: Demo Istat, 31. prosinca 2009.

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Gospodarstvo je usmjereno prema postindustrijskom razvoju, tj. razvoju tercijarnih djelatnosti čiji je udjel 70,9%, dok je udjel primarnih djelatnosti 2,3%, a sekundarnih 26,8%. Porast tercijarnih djelatnosti vezan je uz porast usluga poduzetništva i raznih drugih profesionalnih usluga. Tercijarne usluge su trgovina na veliko, trgovačko posredništvo, održavanja i popravak prijevoznih sredstava, sve vrste prometa, poštanske usluge, telekomunikacije, informatika i ostale. Sekundarne usluge su proizvodnja automobila i ostalih mehaničkih strojeva, proizvodnja kemijskih i farmaceutskih proizvoda, proizvodnja metala i metalnih proizvoda, proizvodnja tehnologije za informacije i telekomunikacije, proizvodnja tkanina i odjeće, duhanska proizvodnja, proizvodnja namještaja, nakita i ostalo.

101

BDP Ukupni BDP za 2009. godinu iznosi 1.205 mil. €. Ukupni BDP za 2010. godinu iznosi 1.220 mil. €. Godina 2009. završena je s BDP-om u padu od 5,1% u odnosu na 2008., a 2010. godine zabilježen je lagani porast od 1,2%. U 2009. na svjetskoj razini očekivao se rast BDP-a od 0,5%, nasuprot 3,3% u 2008. te čak 5% u odnosu na razdoblje 2004. ‒ 2007. U drugoj polovici 2009. očekivalo se postupno poboljšanje zahvaljujući oporavku tržišta ali je, suprotno predviđanjima, 2009. godina završena s BDP-om u padu od 5,1% što je ujedno i najgori ekonomski rezultat od 1971. godine. U 2010. bilježi se lagani oporavak te porast BDP-a od 1,2%. Za 2011. predviđa se daljnji porast od 1,3%.

Kretanje BDP-a po godinama

Izvor: Istat

BDP po stanovniku (vrijednosti izražene u američkim dolarima)

Izvor: Istat

102

Stopa nezaposlenosti u 2010. godini i predviđanja za 2011.

Izvor: Istat, occupati e disoccupati, 11. travnja 2011.

Za razliku od prošlogodišnjih predviđanja, prema kojima je stopa nezaposlenosti u 2010. godini trebala biti oko 10%, prema najnovijim podacima statističkog zavoda taj postotak je nešto manji i iznosi 8,4% što ipak predstavlja dodatni rast u odnosu na 2009., kad je iznosio 7,7%. Za 2011. očekuje se nastavak krize te skoro isti postotak nezaposlenosti (+0,1%). Tek u 2012. očekuje se oporavak i znatniji pad nezaposlenosti.

Prosječni dohodak U idućoj tablici prikazani su godišnji prosječni dohoci po zaposlenom, vrijednost je izražena u dolarima, s istom razinom kupovne moći (radi se o podacima za 2009. godinu ‒ zadnjim koji su dostupni). 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

Koreja Velika Britanija Luksemburg Švicarska Norveška Nizozemska Japan Australija Irska SAD Austrija Švedska Njemačka Finska Kanada Danska Francuska Island Grčka Belgija Španjolska

30.190 38.054 37.523 36.012 35.543 34.489 33.395 33.344 31.897 30.977 30.011 28.761 27.999 27.967 27.334 26.436 25.997 25.626 25.583 25.470 25.339

103

22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Novi Zeland ITALIJA Portugal Češka Turska Poljska Slovačka Mađarska Meksiko

24.094 22.027 19.237 15.103 14.594 13.913 12.537 11.430 10.121

Izvor: OCSE, RAPPORTO SUL PRELIEVO FISCALE SUI SALARI

Stopa inflacije

STANOVNIŠTVO (po dobi i spolu) Starost

Muškarci

Žene

UKUPNO

0-9

2.918.643

2.760.300

5.678.943

10-19

2.968.949

2.797.406

5.766.355

20-29

3.357.960

3.264.966

6.622.926

30-39

4.537.593

4.477.687

9.015.280

40-49

4.790.832

4.817.729

9.608.561

50-59

3.791.942

3.959.968

7.751.910

60-69

3.276.143

3.576.929

6.853.072

70-79

2.256.641

3.108.913

5.565.554

80-89

1.076.594

1.954.070

3.030.664

112.106

334.957

447.063

29.287.403

31.052.925

60.340.328

90 i više UKUPNO

Izvor: Istat Demo, popolazione residente al 01.01.2010.

104

Izvor: Istat Demo, popolazione residente al 01.01.2010.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU TV postaje Talijanska zemaljska televizijska ponuda dijeli se prvenstveno na državne kanale RAI, privatnu televizijsku kuću Mediaset te u manjem obliku televizijsku grupu La7/Mtv. Satelitska ponuda je u rukama televizijske kuće Sky. U Italiji postoji i veliki broj lokalnih televizijskih postaja koje uglavnom ne utječu na udjel glavnih televizija, osim u svezi informativnih programa. RAI

Rai Uno Rai Due Rai Tre brojni manji kanali specifičnog sadržaja u sklopu ponude

MEDIASET Canale 5 Italia 1 Rete 4 manji broj programa specifičnog sadržaja LA7/MTV La 7 MTV Italia

105

GLEDANOST PO TV KUĆAMA

GLEDANOST PO KANALIMA

TISAK Dnevni listovi L’Avvenire Corriere della Sera Corriere dello Sport – Stadio La Gazzetta del Mezzogiorno La Gazzetta dello Sport La Gazzetta del Sud Il Gazzettino Il Giornale Il Giornale di Sicilia Il Giorno Il Manifesto Il Mattino Il Messaggero

106

Prosječno tiskano siječanj-prosinac 2010. 145.143 630.643 314.957 50.041 459.838 62.872 104.404 294.286 77.925 87.875 70.344 102.527 270.443

La Nazione La Repubblica Il Resto del Carlino Il Secolo XIX La Sicilia Il Sole 24 Ore La Stampa Il Tirreno Tuttosport L’Unità TJEDNI TISAK A-Anna Chi Cioè Confidenze Dipiù TV Diva e Donna Donna Moderna L’Espresso Famiglia Cristiana Gente Gioia & Co. Grazia Guida Tv Nuova Intimità Novella 2000 Oggi Panorama Settimanale Dipiù Sorrisi e Canzoni Tv Telepiù Telesette Topolino Tu Style Vanity Fair Vero Vivere Sani & Belli Dodaci Corriere Sera Magazine D-La Repubblica Donne Io Donna Sport Week Il Venerdì di Repubblica MJESEČNI TISAK AD Architectural Digest Airone Amica Auto Bimbi Sani & Belli Brava Casa

155.682 586.643 187.402 100.771 69.933 334.413 389.557 97.712 172.565 117.898 Prosječno tiskano siječanj- prosinac 2010. 246.552 482.371 115.179 95.128 626.621 319.408 487.003 425.517 645.917 433.302 227.180 255.410 307.922 342.075 186.630 694.784 478.014 890.461 997.859 274.265 541.098 253.420 274.728 348.920 492.201 173.070 507.520 508.322 551.788 427.147 636.864 162.485 103.543 240.678 137.218 94.972 274.802

107

Capital Casa Facile Casaviva Cose di Casa Cosmopolitan La Cucina Italiana Cucina Moderna Cucinare Bene Dove Elle Flair Focus Gente Motori Geo Glamour GQ In Sella Insieme Io e il mio bambino Marie Claire Max Men’s Health Messaggero di S. Antonio National Geographic It. Natural Style Panorama Travel Quattroruote Qui Touring Sale & Pepe Silhouette Donna Starbene Top Girl Al Volante

126.782 367.341 236.188 491.382 182.308 145.603 407.304 155.851 156.275 221.477 190.728 547.119 145.807 131.989 341.018 147.989 203.980 138.322 238.201 223.589 161.699 127.111 529.477 141.783 135.477 64.662 442.002 289.715 161.798 415.922 250.464 127.135 542.916

Izvor: ADS – Accertamenti Diffusione Stampa, Milano

Turističke revije Airone, Bell’Europa, Bell’Italia, Dove, Gente Viaggi, Gulliver, In Viaggio, Itinerari e Luoghi, L’Orso, Meridiani, National Geographic, Panorama Travel, Partiamo, Qui Touring, Traveller, Tuttoturismo, Viaggi e Sapori, Vie del Gusto, Marco Polo Sportske revije Controcampo, Guerin Sportivo, L’Informatore Sportivo, Sport Week, Cavallo Magazine, Farevela, Superbike, Quattroruote, Al volante, Autosprint, Gente motori, Pescare, Pescare Mare, La Rivista del Trekking Političke revije L’Espresso, Panorama, Specchio, Class, Diario della settimana, Milano Finanza, Borsa&Finanza, Il Fisco

108

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor (osobe koje su ostvarile barem jedno putovanje tijekom godine)

sij.ožu. tra.lip. srp.ruj. lis.pro.

Kratki odmor 2009. Broj % (u 000) 6.035 10,1

Kratki odmor 2010. Broj % (u 000) 7.235 12,1

Dugi odmor 2009.

Dugi odmor 2010.

UKUPNO 2009.

UKUPNO 2010.

Broj (u 000) 5.077

16,9

Broj (u 000) 12.026

9,8

Broj (u 000) 10.088

8,5

Broj (u 000) 5.860

9.665

16,2

8.255

13,8

7.490

12,6

6.805

11,4

15.327

25,7

13.674

22,8

8.811

14,8

6.643

11,1

24.148

40,4

23.931

39,8

27.938

46,8

27.540

45,8

7.448

12,5

5.186

8,6

3.423

5,7

3.437

5,7

9.866

16,5

8.171

13,6

20,1

Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2010”, 16. veljače 2011.

Ostatak putovanja odnosi se na poslovna putovanja, koja su u 2009. godini iznosila 12,6% od ukupnih putovanja, a u 2010. godini 11,6%.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo Kratki odmor

Dugi odmor

Ukupno odmor

Posao

Europa 98,4 Francuska 19,8 Španjolska 19,4 Austrija 11,6 UK 10,5 Švicarska 9,4 Ostalo 1,6 SAD 1,4

Europa 72,9 Španjolska 14,3 Francuska 12,6 HRVATSKA 8,8 Grčka 6,8 UK 6,6 Ostalo 27,1 Egipat – Tunis ‒ Maroko 7,7 Alžir 5,4 UKUPNO 100

Europa 78,7 Španjolska 15,6 Francuska 14,3 HRVATSKA 7,7 UK 7,5 Austrija 5,5 Ostalo 21,3 Egipat ‒ Tunis ‒ Maroko 6,0 Alžir 4,2 UKUPNO 100

Europa 86,9 Njemačka 15,1 Francuska 13,2 Španjolska 13,0 UK 9,7 Nizozemska 6,2 Ostalo 13,1 Kina 3,7

UKUPNO 100

SAD 2,2 UKUPNO 100

Ukupno putovanja Europa 80,0 Španjolska 15,1 Francuska 14,1 UK 7,8 HRVATSKA 6,7 Njemačka 6,0 Ostalo 20,0 Egipat ‒ Tunis ‒ Maroko 5,2 Alžir 3,9 UKUPNO 100

Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2010” , 16. veljače 2011.

Redoslijed omiljenih destinacija Putovanja po dužini i destinaciji u 2010. (%)

Italija Sjeverna Italija Srednja Italija Južna Italija Inozemstvo EU Ostale europske destinacije

Kratki odmor 91,4 45,1 25,7 20,6 8,6 7,1 1,4

Dugi odmor 74,4 32,1 12,6 29,7 25,6 14,9 3,8

Ukupno odmor 82,2 38,1 19,6 25,5 17,8 11,3 2,7

Zbog posla 78,1 33,4 21,8 22,9 21,9 16,7 2,3

UKUPNO 81,7 37,5 19,0 25,2 18,3 12,0 2,6

109

Ostale izvaneuropske destinacije UKUPNO

0,1

6,9

3,8

2,9

3,7

100,0

Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2010”, 16. veljače 2011.

Korištenje godišnjeg odmora izvan Italije 0 0000 0 11,1

Francuska + Korzika Spanjolska

14,3

Hrvatska Austrija 15,6

28,1

Egipat-Tunis-Maroko Alzir

7,7 4,2

Ost.europske zemlje

5,5 6

7,5

Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2010” , 16. veljače 2011.

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije Organizacija putovanja Izravna rezervacija Internetska rezervacija Putem agencije/TO Bez rezervacije Ne zna/bez odgovora UKUPNO

2008. 40,7 21,4 10,4 46,7 2,2 100,0

2009. 43,1 23,8 10,1 45,8 1,0 100,0

2010. 47,7 28,4 11,5 39,4 1,4 100,0

Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2010” , 16. veljače 2011.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. preferirali turisti s talijanskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Prijevozno sredstvo Avion Vlak Brod Automobil Autobus Kamper, autokaravan Ostalo UKUPNO

2008. 15,6 8,8 3,9 63,6 5,3 2,2 0,5 100,0

2009. 15,7 8,5 2,8 65,6 4,4 1,9 0,5 100,0

2010. 17,0 7,8 4,1 64,0 4,3 2,0 0,8 100,0

Izvor: ISTAT, „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2010”, 16. veljače 2011.

110

Preferencije talijanskih turista s obzirom na vrstu smještaja Vrsta smještaja Hoteli Naselja, kampinzi, seoska domaćinstva… Stanovi u najmu i B&B Vlastiti stanovi Smještaj kod prijatelja/obitelji Ostali privatni smještaj UKUPNO

2009. 37,6 10,7 7,6 12,3 29,9 1,9 100,0

2010. 40,1 10,6 7,7 10,9 29,0 1,7 100,0

Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale „Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2010”, 16. veljače 2011.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja

Izvor: Istat, „Viaggi e Vacanze in Italia e all’estero 2010”, 16. veljače 2011.

U 2010. godini motivi putovanja su slični kao i prethodnih godina, standardno najveće zanimanje je prisutno za more i kružna putovanja, a jedina promjena u redoslijedu je rast zanimanja za odmorom na jezeru, uz pad zanimanja za planinama.

Pregled organizatora putovanja na talijanskom tržištu TUROPERATORI 2010. AGESTEA ALPITOUR AMATORI ATERNUM VIAGGI AURORA VIAGGI AVIOMAR BED & GO T.O. SRL BEVERLY VACANZE BOSCOLO TOURS BREVIVET

GRAD BARI CUNEO ANCONA PESCARA TRIESTE MILANO ROMA ROMA MILANO MILANO

TUROPERATORI 2011. ABACO VIAGGI AGESTEA ALPITOUR AMATORI ATERNUM VIAGGI AURORA VIAGGI AVIOMAR BED & GO BEVERLY VACANZE BLU SKY

GRAD CODROIPO BARI CUNEO ANCONA PESCARA TRIESTE MILANO ROMA ROMA S. GIORGIO DEL SANNIO

111

BRIXIA VIAGGI CALDANA

BRESCIA TOSCOLANO MADERNO RIMINI POMPEI

BOSCOLO TOURS BREVIVET

PADOVA MILANO

BUSINESS & HOLIDAYS CALDANA

FALCIANO TOSCOLANO

NAPOLI CIVITANOVA MARCHE RIMINI BARI

CARAVANTOURS CHARMING EXPERIENCE CIAO RAGAZZI CLUANA VIAGGI

RIMINI POMPEI

CTS DOMINA TRAVEL EDEN VIAGGI EIRENE TRAVEL T.O. BY K INOS EXECUTIVE TRAVEL SERVICE FIRMATOUR

ROMA MILANO PESARO PALERMO

CONDOR COSMOS TRAVEL CTS EDEN VIAGGI

NAPOLI CIVITTANOVA MARCHE RIMINI BARI ROMA PESARO

SORRENTO

EIRENE TRAVEL

PALERMO

RIMINI

SORRENTO

FRASE VIAGGI

CASTELLI CALEPPIO MIRANO BELLUNO CAMPOBASSO ANCONA DOGANA IMPERIA FRANCOFONTE PALERMO

EXECUTIVE TRAVEL SERVICE EXTEMPORE VIAGGI FIRMATOUR FRASE VIAGGI GAIA WORLD GAZTON TRAVEL GRIZZLY VIAGGI GUINESS TRAVEL HASSITEN VIAGGI HOT WINGS VIAGGI

RIMINI CASTELLI CALEPIO AFFI MIRANO BELLUNO CAMPOBASSO ANCONA DOGANA (RSM)

ROMA VIGEVANO LORETO

I VIAGGI DELLE PLEIADI I VIAGGI DI ALICE I VIAGGI DI MIRIANA

IMPERIA CHIANCIANO TERME FRANCOFORTE

CATTOLICA

I VOSTRI VIAGGI – SIVET IL CERCHIO VIAGGI IL PICCOLO TIGLIO IL TUAREG INTERHOME ITERMAR JET TRAVEL SERVICE KOMPAS L’ISOLA DEL VIAGGIO

PALERMO

LOGITOUR

TERNI

LORUSSO

BARI

CARAVANTOURS CHARMING EXPERIENCE CIAO RAGAZZI CLUANA VIAGGI CONDOR COSMOS TRAVEL

GAZTON TRAVEL GRIZZLY VIAGGI GUINESS TRAVEL HASSITEN VIAGGI HOT WINGS I VIAGGI DELLE PLEIADI I VIAGGI DI MIRIANA I VOSTRI VIAGGI ‒ SIVET IL CERCHIO VIAGGI IL PICCOLO TIGLIO INICOM VIAGGI – CROATIA EXPERIENCE ITERMAR JET TRAVEL SERVICE KOMPAS LIBARNA VIAGGI L'ISOLA DEL VIAGGIO LOGITOUR LOLIMAR LORUSSO SKY BLUE – MAGICO SUD MATA VACANZE BY MATA SRL MIMMOSTILE VIAGGI

112

SIRACUSA VENEZIA BUSALLA SESTU TERNI ROMA BARI S. GIORGIO D .S ANNIO CATANIA S. M. LA CARITÀ

FIRENZE

ROMA VIGEVANO PALERMO MILANO CATTOLICA SIRACUSA VENEZIA QUARTÙ

MONDO VIAGGI

PESARO

MAGICO SUD

NOVASOL - CUENDET & CIE NUOVAGONDOLA OBY WHAN OLTRE OGNI META PENTATUR PIANET A CROAZIA MAURO GROUP PIANET A TERRA PODIUM T.O.

MONTERIGGIONI

MARA & CO

SAN GIORGIO DEL SANNIO CARITA

MESTRE CATANIA LECCO PESCARA ANCONA

MAREVERO MATA VACANZE MEDIVIAGGI MIMMOSTILE VIAGGI MONDO VIAGGI

MILANO CATANIA PALERMO S. M. LA CARITÀ PESARO

MILANO DOGANA – S. MARINO ANCONA BARI MARSALA DOGANA – S. MARINO MILANO FROSINONE ROMA BIBIONE PORTORECANATI VALMONTONE AMELIA ACIREALE

MORFIMARE VIAGGI NOVASOL

BARI VENEZIA

NUOVAGONDOLA OBY WHAN OLTRE OGNI META PENTATUR

MESTRE CATANIA LECCO PESCARA

PIANETA CROAZIA PODIUM PRESENT VIAGGI PRISMATOUR PROSPETTIVE 2000 RUGGIERI VACANZE SAN MARINO T.O. SEA VOYAGER & YACHTING SOLO CROAZIA

ANCONA DOGANA SANT’ANNA ARRESI ANCONA BARI MARSALA SAN MARINO CESENATICO

SPAZIANI VIAGGI SUNNY TRAVELS SUPERADRIA TECNOTURISM THINK AWAY TIVA VIAGGI TOP VIAGGI TURN AROUND VARIANT VIAGGI VIAGGI & MITI VIAGGI OGGI VIAGGINBUS VIE DEI CANTI VIAGGI (CROAZIA TRAVEL) VIRTUS VIAGGI VISUAL VIAGGI WELLTOUR ZAINETTO VIAGGI ZANGARDI TOURS

FROSINONE ROMA BIBBIONE PORTORECANATI VALMONTONE AMELIA ACIREALE NAPOLI CATANIA PALERMO ROMA TORINO FORLÌ

PRISMATOUR PROSPETTIVE 2000 RUGGIERI VACANZE SAN MARINO T.O. SOLO CROAZIA SPAZIANI VIAGGI SUNNYTRAVELS SUPERADRIA TECNOTURISM THINK AWAY T.O. TIVA VIAGGI TOP VIAGGI TURNAROUND DI DELFINA VIAGGI VARIANT VIAGGI VIAGGI & MITI T.O. VIAGGI OGGI VIAGGINBUS VIRTUS VIAGGI VISUAL VIAGGI ZAINETTO VIAGGI ZANGARDI TOURS

NAPOLI CATANIA PALERMO ROMA TORINO PALERMO ROMA PISA RODI GARGANICO

MILANO

PALERMO ROMA GENOVA PISA RODI GARGANICO

113

NOVI TUROPERATORI 2010. ABACO VIAGGI GAIA WORLD I VIAGGI DI ALICE MARA & CO MAREVERO MEDIVIAGGI MORFIMARE VIAGGI PRESENT VIAGGI SEA VOYAGER YACHTING & TRAVEL SUEGIUPERILMONDO BY I V IAGGI DEL LEONE THE ONE VIE DEI CANTI VIAGGI – CROAZIA TRAVEL WELLTOUR

114

CODRIOPO AFFI CHIANCIANO

NOVI TUROPERATORI 2011. ALIANTOUR IN EUROPE AVEC BLUMA VIAGGI

CARITÀ DI VILLORBA MILANO PALERMO BARI SANT’ANA ARRESI CESENATICO

ETLI VIAGGI

POMPEI ROMA PORTO POTENZA PICENA VICENZA

EUROPLAN FANTOURS FOUR SEASONS GARMON TRAVEL

AFFI ROMA ROMA CATANIA

GUGLIE VIAGGI

MILANO

NAPOLI

ISCLA MAIOR

FORIOD’ISCHIA

FALCIANO FORLÌ

ITALIAN EXPRESS MELTEMI TRAVEL

ROMA FIRENZE

GENOVA

MEMO TRAVEL MOMENT TRAVEL OVEST VIAGGI PANSEPOL TRAVEL QUADRIFOGLIO VACANZE ROTTE DI PORTOLANO SEDIMURO TRAVEL SONDERS AND BEACH STEPHANOS HOLIDAYS TOUPIE TRAVEL UT POINT

CAGLIARI MIRAMARE DI RIMINI SORRENTO TRIESTE ROMA BRINDISI TRANI MILANO SIENA NAPOLI BRESCIA

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci ITALIJA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Noćenja indeks

1.048.390 145.722 239.081 258.190 356.954 193.827 467.000 688.041 750.809 538.347 1.011.634 1.059.810 1.099.427 1.205.532 1.231.901 1.252.684 1.235.413 1.249.343 1.167.646 1.057.893 1.018.375

14 164 108 138 54 241 147 109 72 188 105 104 110 102 102 99 101 93 91 96

1990. = 100 100 14 23 25 34 18 45 66 72 51 96 101 105 115 118 119 118 119 111 101 97

indeks 5.364.901 601.295 1.149.196 1.282.930 1.790.909 797.725 2.241.000 3.327.067 3.669.780 2.577.648 4.526.444 4.724.313 4.883.496 5.323.234 5.374.998 5.698.791 5.474.456 5.451.968 5.069.287 4.925.252 4.731.832

11 191 112 140 45 281 148 110 70 176 104 103 109 101 106 96 100 93 97 96

1990. = 100 100 11 21 24 33 15 42 62 68 48 84 88 91 99 100 106 102 102 94 92 88

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

115

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s talijanskog tržišta Organizirani dolasci u Hrvatsku u 2010. bili su približno na razini 170.000, dok su individualni dolasci brojili približno 850.000. Omjer se znatnije ne mijenja: 85% individualni dolasci i 15% organizirani dolasci.

116

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2010. Hrvatska je bila zastupljena u više od 90 kataloga putničkih agencija Italije, dok se u 2011. bilježi važan porast na oko 110 agencija/turoperatora.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. U 2010. godini Hrvatsku kao destinaciju u kataloge je uvrstilo 13 novih organizatora putovanja, a njihov broj svake godine i nadalje raste. Kada to rade manji organizatori putovanja prijeti im opasnost da im poslovanje s Hrvatskom bude nerentabilno, što svake godine dovodi do nestanka određenog broja kataloga s tržišta te promjene strukture. Unatoč navedenom, za 2011. godinu u ovom trenutku postoji 20 novih turoperatora.

Obujam organiziranog prometa u 2010. po svakom praćenom organizatoru putovanja TUROPERATOR

GRAD

PROV.

PAX AL

31.12.2009. ND 1.061 2.841 10 2.403 6.262 ND 4 15 0

ABACO VIAGGI AGESTEA AMATORI ‒ CUTTY SARK ATERNUM VIAGGI AURORA VIAGGI AVIOMAR AVVENIRE VIAGGI BED & GO T.O. ** BELTOUR BEVERLY VACANZE

CODRIOPO BARI ANCONA PESCARA TRIESTE MILANO MAIORI ROMA COSENZA ROMA

UD BA AN PE TS MI SA RM CS RM

31.12.2010. ND 90 ND ND 2.117 ND ND ND ND ND

BOSCOLO TOURS BREVIVET BRIXIA VIAGGI CALDANA

PADOVA MILANO BRESCIA TOSCOLANO MADERNO RIMINI NAPOLI POMPEI CIVITANOVA MARCHE GENOVA BARI RIMINI LORETO

PD MI BS BS

1.200 ND ND ND

ND ND

RN NA NA MC

ND ND ND ND

1.119 200 90 20

GE BA RN AN

ND ND 80

ND 300 ND ND

PESARO ROMA MILANO PALERMO BERGAMO NAPOLI ROMA

PU RM MI PA BG NA RM

ND ND X ND X ND ND

2.689 1000 0 10 ND 50 48

FIRENZE RIMINI CASTELLI CALEPPIO AFFI

FI RN BG VR

X ND 5.700 ND

270 4.317 5.600 ND

CARAVANTOURS CIAO RAGAZZI SRL CHARMING HOUSE CLUANA VIAGGI COLUMBUS COSMOS TRAVEL CONDOR CROATIA EXPERIENCE BY INICOM VIAGGI EDEN VIAGGI CTS DOMINA TRAVEL EIRENE TRAVEL ELLEWORLD ELITE TOUR ** EXECUTIVE TRAVEL SERVICE EXTEMPORE VIAGGI FIRMATOUR FRASE VIAGGI GAIA WORLD

1.576

117

GAZTON TRAVEL GRIZZLY VIAGGI GUINESS TRAVEL HASSITEN VIAGGI T.O. HOT WINGS I VIAGGI DELLE PLEIADI I VIAGGI DI ALICE I VIAGGI DI MIRIANA ‒ JET

MIRANO BELLUNO CAMPOBASSO ANCONA DOGANA IMPERIA CHIANCIANO TERME FRANCOFORTE

VE BL CB AN RSM IM SI SR

ND ND 0 ND ND ND 200 ND

ND 620 200 375 1.955 446 ND 2.000

PALERMO ROMA VIGEVANO CATTOLICA SIRACUSA VENEZIA QUARTU BUSALLA TERNI ROMA BARI SAN GIORGIO DEL SANNIO CARITÀ DI VILLORBA CATANIA

PA RM PV RN SR VE CA GE TR RM BA BN

ND 80 ND ND ND ND ND X ND ND ND ND

993 0 ND ND 0 7.198 0 ND 450 39 1.853 200

TV CT

616 ND

443 250

PALERMO

S. MARIA LA CARITÀ PESARO PESCARA CATANIA RICCIONE MESTRE

NA PU PE CT RN VE

ND 70 ND ND X ND

0 280 115 200 ND 1220

PESCARA ANCONA

PE AN

ND ND

1.457 322

MILANO DOGANA SANT’ANNA ARRESI ANCONA BARI TORINO POMPEI MARSALA SAN MARINO MILANO FROSINONE ROMA BIBIONE PORTORECANATI BOLOGNA VALMONTONE

MI RSM CI AN BA TO NA TP RSM MI FR RM VE MC BO RM

ND ND ND ND ND X ND ND ND 10.000 ND ND 270 ND ND ND

170 ND 266 2.700 486 ND ND 624 1.525 5.500 18 475 350 43 12 0

TRAVEL SERVICE

I VOSTRI VIAGGI ‒ SIVET IL CERCHIO VIAGGI IL PICCOLO TIGLIO ITERMAR JET TRAVEL SERVICE KOMPAS L'ISOLA DEL VIAGGIO LIBARNA VIAGGI LOGITOUR LOLIMAR LORUSSO MAGICO SUD/BLUE SKY MARA & CO MATA VACANZE BY MATA ** MEDIVIAGGI TOUR OPERATOR MIMMOSTILE VIAGGI MONDO VIAGGI NOVASOL OBY WHAN OLD MAP TRAVEL NUOVA GONDOLA BY LARVIAGGI PENTATUR PIANETA CROAZIA ‒ MAURO GROUP PIANETA TERRA PODIUM T.O. PRESENT VIAGGI PRISMATOUR PROSPETTIVE 2000 RAGGIUNGERE T.O. ROSSO POMPEIANO RUGGIERI VACANZE SAN MARINO T.O. SOLO CROAZIA SPAZIANI VIAGGI SUNNYTRAVELS SUPERADRIA TECNOTURISM TERREMOBILI THINK AWAY T.O.

118

TIVA VIAGGI TOP VIAGGI TURNAROUND DI DELFINA VIAGGI VIAGGI & MITI T.O. VIAGGI OGGI VIE DEI CANTI VIAGGI VISUAL VIAGGI ZAINETTO VIAGGI ZANGARDI TOURS **

AMELIA ACIREALE NAPOLI

TP CT NA

67 ND ND

85 266 0

PALERMO ROMA FORLÌ ROMA PISA RODI GARGANICO

PA RM FC RM PI FG

ND ND ND ND ND ND

0 ND ND 150 0 0

*ND ‒ podaci nisu dostavljeni ** X-tour operator više nema Hrvatsku u programu

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Poznato je da se s talijanskog tržišta 40% dolazaka ostvaruje u Istri, 20% dolazaka na Kvarneru, 30% dolazaka u Dalmaciji i 10% u ostalim dijelovima zemlje.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Talijanski gosti u Hrvatsku dolaze 96% vlastitim automobilima i kamperima, 2% autobusima, 1% brodovima i 1% avionom. Povezanost: charter, redoviti letovi, morski i cestovni promet.

Avioni Charter letovi: iz gradova Palermo, Catania, Cagliari, ljeti za Split i Dubrovnik novogodišnji letovi iz gradova Rim, Palermo i Catania za Zagreb uskrsni letovi iz gradova Catania i Palermo za Zagreb prvosvibanjski letovi iz gradova Catania i Palermo za Zagreb. Redovne linije: Croatia Airlines: cjelogodišnji letovi Rim ‒ Split/Dubrovnik/Zagreb Easy Jet: ljetni low cost letovi iz Milana za Split i Dubrovnik Air One: letovi iz Milana za Zagreb (od rujna 2011.)

Morski prijevoz Jadrolinija: Cjelogodišnje: Bari – Dubrovnik, Ancona ‒ Split/Zadar Ljeti: Ancona ‒ Stari Grad ‒ Split Blue Line: Cjelogodišnje: Ancona ‒ Split Ljeti: Ancona ‒ Stari Grad ‒ Split, Ancona – Vis ‒ Split Snav: Ljeti: Pescara ‒ Stari Grad/Split, Ancona ‒ Split Emilia Romagna Lines: Ljeti: Cesenatico/Rimini/Pesaro/Ravenna ‒ Rovinj/Mali Lošinj/Rab/Zadar Venezia Lines: Ljeti: Venezia ‒ Poreč/Pula/Rabac/Rovinj/Mali Lošinj

119

Azzura Lines: Ljeti: Bari – Dubrovnik

Autobusni prijevoz

Cjelogodišnje linije (svake subote): Rim ‒ Zagreb, Milano ‒ Zagreb Eurolines: Venezia/Mestre/Palmanova/Trst – Buzet/Pazin/Žminj/Vodnjan/Pula/Medulin Cuzzoni & Gilona: ljeti Milano ‒ Pula Autobusni kolodvor u Trstu: svakodnevni polasci za Hrvatsku tijekom cijele godine (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik)

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Kao što je vidljivo iz već iznesenih podataka, individualni gosti predstavljaju oko 85% dolazaka s talijanskog tržišta. Oni ističu sljedeće prednosti i nedostatke našeg tržišta: Prednosti – blizina, čistoća mora, sigurnost, ekološka očuvanost, prihvatljive cijene u glavnoj sezoni, prekrasna obala za nautičare. Nedostaci – nedovoljna čistoća plaža i smještajnih kapaciteta, nedovoljno sadržaja u razdobljima izvan glavne sezone, previsoke cijene smještaja izvan glavne sezone, previsoke cijene restorana (često dosta skuplji nego u Italiji), duga čekanja u redovima za ukrcaj na lokalne trajekte (često pitaju zašto nije moguće rezervirati karte za lokalne trajektne linije), manjak obiteljskih soba u hotelima (četverokrevetne sobe ili dvokrevetne sobe povezane vratima), nemogućnost zaustavljanja s kamperima izvan kampova (smatraju da zbog neznanja i nedovoljnih upozorenja često nepravedno plaćaju visoke kazne).

Vrsta smještaja koji su Talijani koristili u Hrvatskoj Talijanski gosti u Hrvatskoj borave najviše u kampovima i privatnom smještaju.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje talijanski gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Iz stalnih kontakata s agencijama i turoperatorima saznajemo da su Talijani relativno zadovoljni pruženim dodatnim uslugama u Hrvatskoj (raznovrsna ponuda sportova, izleta i sl). Neki od dodatnih sadržaja kojima nisu zadovoljni je manjak animacije u hotelima, kampovima i sl., manjak sadržaja za djecu (u mnogim hotelima ne postoje baby sitting centri), jako malo opremljenih plaža (s uslugom iznajmljivanja suncobrana i ležaljki).

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. Sva statistička istraživanja predviđaju da će na godišnji odmor u 2011. otputovati isti ili tek nešto veći broj Talijana od onog u 2010. (32 milijuna Talijana).

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Redoslijed najomiljenijih destinacija Talijana u 2010. neće se bitno mijenjati niti u tekućoj godini (na prvom mjestu Španjolska, slijedi Francuska s Korzikom, Hrvatska, Grčka, Egipat, a zatim Turska i Tunis).

Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Redoslijed koji je iznijet u prethodnom poglavlju realan je ukoliko se razmatraju destinacije na Mediteranu i odlasci na godišnji odmor. Talijani mnogo putuju u Veliku Britaniju, Njemačku i

120

Austriju, ali su ta putovanja vezana i uz druge motive, a ne samo za godišnji odmor i zato nisu za usporedbu s mediteranskim destinacijama. Do promjene u redoslijedu kod najomiljenijih destinacija u 2011. bi moglo doći zbog događanja u Sjevernoj Africi. Na kretanja turista iz Italije mogu utjecati i: • • • •

nezaposlenost u Italiji porast cijena koji može prouzročiti pad životnog standarda (gorivo) znatnije opredjeljenje talijanskih gostiju za domaće destinacije eventualne loše vremenske prilike u glavnoj sezoni.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na talijanskom tržištu Hrvatska kao turistička destinacija na talijanskom tržištu uživa ugled:

sigurne destinacije u susjedstvu ekološki očuvane destinacije destinacije prihvatljivih cijena destinacije čistog mora i prirode raja za nautičare.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2011. godini Predviđamo ostvarenje do približno 1.000.000 dolazaka i više od 5.000.000 noćenja u 2011. godini.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Omjer između organiziranih i individualnih dolazaka je već godinama isti: 85% organiziranih i 15% individualnih dolazaka. S obzirom da nema znatnijeg rasta u broju programa za Hrvatsku, odnos se neće bitnije mijenjati.

Prognoza rezultata za 2011. godini od strane organizatora putovanja Turoperatori i agencije su optimistični kada govore o sezoni 2011. U Hrvatskoj očekuju rezultate slične prošlogodišnjim, a računaju i s potencijalnim blagim rastom prometa. Uslijed problema i nemira u Africi, postoji mogućnost da se Talijani koji su česti gosti u destinacijama poput Egipta ili Tunisa, odluče za neku drugu zemlju, gdje bi dijelom mogla profitirati i Hrvatska. Ipak, nitko od turoperatora i agencija ne želi davati egzaktnije prognoze, budući da je talijansko tržište specifično po odlukama u zadnji trenutak i „last minute” rezervacijama.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Procjenjujemo da bi u 2012. na godišnji odmor moglo otputovati oko 33.000.000 Talijana. Na pomolu je konsolidacija gospodarstva i povećanje gospodarskog rasta, iako još uvijek ispod prosjeka EU. Broj putovanja na odmor u Italiju ili inozemstvo ipak se neće znatnije mijenjati.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Talijani su tradicionalno vezani uz najbliže turističke destinacije, kao što su Francuska, Španjolska, Hrvatska, Grčka, Austrija i Švicarska. Osnovni je razlog što Talijani na godišnje odmore najčešće putuju osobnim automobilima.

121

TURISTIČKA SEZONA 2012. ‒ HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Procjenjujemo da će u 2012. u Hrvatskoj boraviti oko 1.000.000 Talijana, koji će u toj godini ostvariti oko 5.000.000 noćenja.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Trenutačno se bilježi rast zanimanja turoperatora/agencija za uvrštavanjem Hrvatske u programe. U ovom trenutku, 20 turoperatora više u odnosu na 2010. godinu uvrstilo je Hrvatsku u ponudu, a smatramo da će taj broj ostati jednak i stabilan u 2012. godini.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Organizatori putovanja smatraju da bi trebalo poduzeti ove mjere: poboljšati čistoću plaža i smještajnih kapaciteta (posebno u privatnom smještaju) poboljšati menije u pansionskim restoranima (više tjestenine) povećati broj vožnji internih trajektnih linija za otoke uvesti mogućnost rezervacija za lokalne trajekte, kako bi turisti izbjegli duga čekanja u redovima uvesti nove lokalne trajektne linije koje međusobno povezuju otoke veći red na plažama, posebno u razdoblju glavne sezone, mogućnost unajmljivanja ležaljki i suncobrana zadržavanje postojećih razina cijena u razdobljima glavne sezone i smanjivanje cijena za grupe u razdobljima izvan glavne sezone bolja briga o kulturno-povijesnim spomenicima više sportskih usluga u turističkim naseljima više večernje zabave više animacije za djecu.

122

JAPAN

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: demokratska parlamentarna monarhija Glavni grad: Tokio Poglavar: Car Akihito, od 7. siječnja 1989. Premijer: Naoto Kan Vladajuća stranka: Demokratska stranka Japana Konstitucija: od 3. svibnja 1947. Nacionalni budžet: 92.299 milijarde 192 milijuna JPY (ovogodišnji podaci još nisu dostupni zbog potresa i tsunamija 11. ožujka 2011.) Površina: 377.915 km2 Područje Japan Hokkaido Honshu Shikoku Kyushu Okinawa

km2 377.923 83.456 231.105 18.790 42.178 2.275

% 100,00 22,08 61,15 4,97 11,16 0,60

123

Najveći gradovi Grad

Stanovništvo

Tokio Yokohama Osaka Nagoya Sapporo

13.161.751 3.689.603 2.666.371 2.263.907 1.914.434

Opće karakteristike gospodarstva Japansko gospodarstvo je jedno od triju najjačih u svijetu (jedino SAD i Kina imaju veći BDP). Izvoz je vrlo značajan ‒ u najvećoj mjeri izvoze se proizvodi automobilske industrije, elektronika i računala. Najznačajniji partneri su SAD, Kina, Južna Koreja, Tajvan, Hong Kong, Singapur, Tajland a najznačajnija europska zemlja je Njemačka. Uvoz primarnih proizvoda vrlo je važan za Japan, budući da ih ne posjeduje u dovoljnoj mjeri ‒ veliko značenje ima i uvoz hrane te drva. Japanska industrija je u najvećoj mjeri usmjerena na proizvodnju, izgradnju, distribuciju, nekretnine, usluge i komunikaciju. Poljoprivreda ima skroman udjel od 2% BDP-a, u kojoj se ističe proizvodnja riže. Japan je zemlja koja ulaže značajna sredstva u istraživanja ‒ prvi su na svjetskoj ljestvici prema utrošenom udjelu BDP-a i broju istraživanja na 10.000 stanovnika. Isto tako, zauzimaju vodeće mjesto prema publiciranim patentima, što dopušta brzu dinamiku stvaranja novih tehnoloških proizvoda. Jedna je od zemalja koja posjeduje najnapredniju infrastrukturu i prva je u svijetu po broju bolničkih kreveta na 1.000 stanovnika. Iako se predviđao gospodarski oporavak, nakon svjetske gospodarske krize koja je počela prije tri godine, nedavna prirodna i nuklearna katastrofa uvelike utječe na usporenu aktivnost japanskog gospodarstva. Smanjenje broja stanovnika, uzrokovano smanjenim natalitetom, kao i sve starija populacija, također utječu na gospodarstvo.

BDP ‒ aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine

Kretanje BDP-a (1980~2011) Jedinica: 1 miliarda JPY

JAPAN

Japan je, nakon veličanstvenog uspona u osamdesetim godinama, koji je trajao sve do 1997. godine, postao druga najjača ekonomska velesila svijeta ‒ riječ je o razdoblju procvjeta japanskog gospodarstva. Sljedećih desetak godina bilo je uspona i padova, ali se japansko tržište održavalo na zavidnoj razini. U 2007. počinje trend pada BDP-a, koji je bio najznačajniji krajem

124

2009. godine. U 2010. godine dolazi do oporavka tržišta, predviđanja su najavljivala oporavak, no dolazi do već spomenute katastrofe, čije su posljedice još uvijek teško mjerljive. BDP po glavi stanovnika Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda objavljenim u travnju 2011. godine, japanski BDP po glavi stanovnika je iznosio 33.805 USD što ga svrstava na 24. mjesto svjetskog poretka. Na prvom mjestu je Qatar, a zanimljiv podatak je da u prvih dvadeset nalazimo tri azijske zemlje, Singapur na trećem, Hong Kong na sedmom i Tajvan na dvadesetom mjestu.

Stopa nezaposlenosti u 2010. godini ‒ aktualno stanje u 2011. i procjena trenda

Na internetskim stranicama „Japan Consumer Marketing Research Institute” objavljen je podatak o nezaposlenosti za rujan 2010. godine. Iako je početkom godine došlo do pada nezaposlenosti, rujan je završen s vrijednošću od 5%. Istodobno, primjećuje se kontinuiran rast ponude radnih mjesta.

125

Prosječni dohodak

Izvor: Japanski zavod za statistiku

U 2010. godini, japansko domaćinstvo s dvije ili više osoba imalo je mjesečni dohodak od 421.975 JPY, što je 4% manje nego prethodne godine.

126

Stopa inflacije Stopa inflacije (1980~2011) Jedinica: %

JAPAN Izvor: IMF ‒ World Economic Outlook

Vanjskotrgovinska bilanca Japanska vanjska trgovina zabilježila je u 2010. porast od 29,33% (1.434,34 milijarde USD u 2010. godini, dok je u 2009. završila s 1.132,25 milijarde USD). Najveći porast izvoza ostvaren je u zemljama Istočne Azije poput Tajlanda, Indonezije, Malezije, Tajvana, Južne Koreje i Kine. Kina zauzima prvo mjesto, s 20,70% sveukupnog prometa, dok je SAD na drugom mjestu. Najznačajnija vanjskotrgovinska kategorija su mineralna goriva, a slijede strojevi i motorna vozila.

Japanski vodeći vanjskotrgovinsko bilateralni partneri (jedinica: milijarda USD) Zemlja Kina SAD Južna Koreja Tajvan Australija Tajland Indonezija Saudijska Arabija Malezija Njemačka UAE Singapur

2008. 268.61 214.98 88.92 67.85 64.97 50.30 45.17 58.74 39.68 43.87 57.65 34.52

2009. 232.09 152.58 69.20 54.75 46.91 38.27 31.14 34.58 29.59 33.41 29.20 26.80

2010. 303.10 186.11 90.95 75.50 61.08 55.28 44.18 42.37 40.36 39.61 36.62 33.38

2009./2010. (%) 30.6 21.9 31.4 37.9 30.2 44.5 41.9 22.5 36.4 18.6 25.4 24.6

Izvor: Japanska carina ‒ World Trade Atlas

127

Stanovništvo (prema dobi, spolu) Trenutačno se populacija Japana procjenjuje na 128 milijuna, s tendencijom pada.

Priloženi grafovi prikazuju predviđanja koja pokazuju da je japansko stanovništvo u opadanju od 2008. godine te da će do 2095. godine doći do razine manje od sedamdeset milijuna stanovnika (tj. manje od pedeset milijuna stanovnika u 2105. godini, sukladno drugom grafikonu). (jedinica: 10 milijuna)

2008: 127,69 milijuna

+65 godina 15~64 godina 0~14 godina Ukupno

2055: 89,93 milijuna 2105: 44,59 milijuna

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Iako je za Japan kriza bila na izmaku, recentna katastrofalna zbivanja procjene oporavka čine neizvjesnima ‒ trenutačno je još uvijek više od sto tisuća osoba bez stalnog stambenog prostora, mnogi industrijski pogoni i tvornice su zatvoreni, stanovništvo ne troši kao što je uobičajeno, dolazi do usporavanja gospodarske dinamike.

128

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija (TV, dnevni listovi, magazini) po segmentima TV postaje Nacionalna: • FNN Fuji network 28 (EX:Fuji) • ANN TV Asahi network 24 (EX* TV Asahi) • JNN TBS network 26 (EX*TBS) • TXN TV Tokyo network 5 (EX*TV Tokyo) • NNN Nippon TV networks 27 EX:Nippon TV) • NHK Nippon Hoso Kyokai network 12 (Japan National Broad Cast) Nezavisne TV stanice: 14 Digitalne TV stanice: 10 Lokalne nezavisne TV stanice: 4 TV programi vezani uz putovanja:

〇

〇〇〇

〇

Naziv programa

TV stanica

Asada Nama desu Tabi-Salad

Asahi

Railway Story Kojo no Manazashi Sekai no Shasou kara

Wow Wow Wow Wow Asahi

Suteki na Uchusen Chikyugo Sekai Ururun Taizaiki THE World Heritage

Asahi TBS TBS

Tanken Roman Sekai Isan Sekai Fureai Machiaruki

NHK NHK

Sekai Dangan

TV Nippon

Sekai no Hate made itteQ Chikyu Kenbunroku Sekai Kaido Ohshu Tetsudo no Tabi Kanpeki Map

TV Nippon TV Tokyo TV Tokyo BS Fuji BS Fuji

Chikyu Kaido Seimei no Houko Sekai Isan Aratanaru Tabi he Chikyu Yumeno Rakuen Kikou Sekai Yume Ressha ni Notte Hi Vision Kiko Sekai no Funatabi Europe Mizu Kiko II Europe Mizu Kiko III Travelix III

BS Japan BS Japan BS Japan BS i BS i BS Asahi BS Asahi BS TV Nippon BS TV Nippon BS TV Nippon

Kusatsu Kiko Ohshu Seikatsu

NHK HiVision NHK HiVision

129

〇

Shokuzai Kiko

NHK HiVision

The World Heritage

NHK HiVision

〇 Programi u kojima je Hrvatska bila predstavljena

Novine Nacionalne • Yomiuri Shimbun • Asahi Shimbun • Mainichi Shimbun • Nihon Keizai Shimbun • Sankei Shimbun

Jutarnje 10.050.000 8.252.000 3.990.000 2.869.000 1.922.000

Večernje 4.416.000 4.398.000 1.908.000 1.631.000 967.000

Regionalne novine: 6 Lokalne novine: 213 Dječje novine: 13 Novine na engleskom jeziku: 5 Industrijske novine: 62 Sport: 13

Časopisi Podaci o broju izdanja Kategorija Ukupno Novine/knjige Opće Filozofija Vjera Povijest/Geografija Politika Događaji/eventi Pravo Ekonomija Društvo Posao Obrazovanje Porez Prirodne znanosti Medicina Proizvodnja Kućanstvo Business Poljoprivreda Prijevoz/Komunikacija Umjetnost Glazba/ples Kazalište/Film Sport Zabava Japanski jezik Engleski jezik

130

Godišnje 4.540 97 75 26 82 128 60 41 52 173 147 79 163 20 58 464 464 276 84 102 191 102 101 61 296 180 20 16

Mjesečno 2.671 64 43 11 52 45 37 18 33 110 64 25 110 3 37 249 249 152 62 62 123 37 66 36 173 89 6 8

Ostali jezici Literatura Poezija Tanka Haiku Price Ženski Mladi Dječaci/djevojčice Studiji

8 91 15 23 33 516 77 3 189 10

4 24 5 21 31 334 60 3 141 8

Popis nekih turističkih časopisa Naziv Sarai Rakuda Gogyan Oz magazine Crea Traveller Aruku Chizucho Tabi no Techo Fune no tabi Figaro Japon Hanako

Izdavačka kuća Shogaku kan Shogaku kan Tokyo News Tsushin Starts Shuppan Bungei shunju Yama to Keikoku Kotsu shinbunsha Tokyo News Tsushin Hankyu communications Magazine house

Naklada 215.500 48.666 80.000 73.638 59.000 80.000 180.000 85.000 90.000 90.000

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor Tijekom 2010. godine registrirano je 16.636.999 inozemnih putovanja, što predstavlja 13,02% sveukupnog stanovništva. Porast od 7,7% u usporedbi s rezultatima prethodne godine prekinuo je trogodišnji niz padova broja odlazaka u inozemstvo i nagovijestio oporavak inozemnih putovanja.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji Destinacija Japan Inozemstvo

Broj putovanja 293.000.000 16.636.999

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Zemlja Kina Koreja SAD Hong Kong Havaji Tajvan Tajland

2010. 3.731.100 3.023.009 1.316.618 1.229.762 1.102.054 984.688

2009. 3.317.500 3.053.311 2.918.268 1.204.659 1.117.159 1.007.044 1,005,427

131

8. 9. 10.

Guam Singapur Australija

893.667 528.817 398.211

825.129 489.940 355.534

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije Japansko tržište desetljećima je bilo gotovo isključivo usmjereno na organizirana putovanja. Sve većim korištenjem interneta, uz mogućnost samostalnog i brzog rezerviranja aviokarata i hotela, primjećuje se velik porast broja individualnih putovanja u najpopularnije destinacije.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Kina je najbliža destinacija i posjeduje višestoljetnu povezanost s Japanom, kroz kulturu, tradiciju, poslovnu i turističku sferu. Uz mnogobrojna poslovna putovanja, Kina bilježi veliki broj organiziranih i individualnih putovanja iz Japana. Mnoge azijske zemlje, prvenstveno zbog blizine, ostvaruju velik broj dolazaka iz Japana (Japanci su poznati kao radnici koji ne uzimaju puno odmora, već pokušavaju putovati tijekom vikenda i nacionalnih praznika te im stoga odgovaraju bliže destinacije). Odluka o destinaciji koju će posjećivati motivirana je upoznavanjem nove kulture i tradicije, ali i željom za kupovinom (ostale azijske zemlje vrlo često imaju povoljnije cijene od japanskih).

Vrsta prijevoza koji su u 2010. preferirali japanski turisti pri odlasku na godišnji odmor Kada je riječ o međunarodnim putovanjima, gotovo u 100% slučajeva koristi se zračni prijevoz (zbog činjenice da je Japan otočna zemlja). Iako je zračna povezanost između japanskih gradova odlična, željeznička povezanost brzim vlakovima Shinkansen, koji postižu brzinu i do 300 km/sat, vrlo je čest izbor prilikom individualnih turističkih i poslovnih putovanja ‒ prema nekim statistikama, gotovo 50% domaćih putovanja ostvareno je željezničkim prijevozom. Zrakoplovni i automobilski prijevoz ravnomjerno su zastupljeni u drugoj polovici putovanja.

Korištenje zrakoplova pri inozemnim putovanjima u 2010. godini God.

Broj osoba (1000)

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

19.249 17.481 17.878 14.593 17.704 17.909 17.390 17.756 16.425 15.388 14.565

Interes （％）

Izvor: Ministarstvo infrastrukture, prometa i turizma

132

74,1 68,8 71,6 64,7 69,8 69,6 72,3 72,1 67,8 69,6 76,4

Način organiziranja odmora/bukiranja u 2010. koji su preferirali japanski gosti

20 godina

30 godina

40 godina

Internet - Agencija

Internet - Hotel

Direktno hotel

Agencija

50 godina

60 godina

U svim generacijskim skupinama, bukiranje odmora se obavlja u najvećoj mjeri pomoću interneta.

Preferencije japanskih turista s obzirom na vrstu smještaja Japanski turisti poznati su po nekoliko karakteristika, od kojih je jedna da najčešće noće u hotelima s četiri i pet zvjezdica. Nerijetko i mladi Japanci rezerviraju hotele visoke kategorije kada odlaze na odmor. Razlog takvom načinu putovanja leži u želji da si priušte najbolje uvjete za odmor i zabavu. Tradicionalno je poznato da japanski turisti zahtijevaju odvojene krevete, kadu i visoku razinu usluge, na koji su naučeni u Japanu.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja i posebnom razradom odmorišnog segmenta

133

Anketa „Tendencije odlazaka na putovanja” pokazuje da najveći postotak odraslih i studenata odlazi na putovanja tek kada uštede dovoljno novca, što odgovara mentalitetu društva koje je koncentrirano na osobnu i obiteljsku financijsku sigurnost.

Priložena tablica potvrđuje dobro poznatu činjenicu da su japanski turisti najzaineresiraniji za destinacije gdje mogu uživati u prirodi i spomenicima kulture te tradicionalnim vrijednostima. S godinama, zanimanje za kupovinom pada, a najviše u gastronomskim delicijama žele uživati osobe u tridesetim godinama.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Cijene organiziranih putovanja su u padu od početka svjetske gospodarske krize, ali smanjivanje osobnih dohodaka utječe na kupovnu moć stanovništva te dolazi do tendencije smanjenja budžeta za putovanja. Stoga, dolazi do sve veće sklonosti odabiru putovanja u azijske destinacije, koje su budžetski prihvatljivije i omogućuju kraća putovanja.

Pregled organizatora putovanja na japanskom tržištu (grupacije, tržišne vođe, financijska snaga, specijalisti) JTB >30% svih putovanja (domaća i inozemna) Budžet: 2.304.000.000 JPY Dopušteni budžet: 3.200.000.000 JPY Godišnji promet: 1.121.200.000.000 JPY Zaposlenih: 27.323 (03/2010.) Hankyu Travel Budžet: Godišnji promet: Zaposlenih:

100.000.000 JPY 352.800.000.000 (2009.) 2.516 (2009.)

Kinki Nippon Tourist Group (KNT) KNT posluje omjerom 61% domaćih i 39% inozemnih putovanja. Budžet: 7.579.374.270 JPY Godišnji promet: 373.400.000.000 JPY Zaposlenih: 3.124 (2010.)

134

Nippon Express Nippon Express se bavi prijevozom i posjeduje poslovnice u 210 gradova i 37 zemalja. Imaju odjel koji se bavi organiziranjem domaćih i inozemnih putovanja. Poznati su kao organizatori tematskih tura: sport, kulturni događaji i dr. Budžet: 70.175.000.000 JPY Godišnji promet: 1.569.600.000.000 JPY (03.2010) Zaposlenih: 35.174 (03/2010) Nippon Travel Agency Co., Ltd Budžet: 4.000.000.000 JPY Godišnji promet: 501,000,000,000JPY Zaposlenih: 2.613 H.I.S. Jedan od najtraženijih internetskih portala za zrakoplovne karte i druge turističke ponude. Svake godine ima sve veći udjel na japanskom tržištu. Budžet: 6.882.000.000 JPY Godišnji promet: 352.800.000.000 (2010) Zaposlenih: 4.298 U Japanu ima više od deset tisuća turističkih agencija, koje su podijeljene u četiri kategorije. Agencije 1. kategorije mogu organizirati domaća i inozemna putovanja i ne trebaju usluge turoperatora. Sve druge agencije moraju zatražiti usluge turoperatora ako žele organizirati inozemna putovanja. 1. kategorija TA

2. kategorija TA

3. kategorija TA

Ukupno TA

Prijelazne TA

Ukupno

2005.

781

2.727

6.179

9.687

1.015

10.702

2006.

817

2.757

6.088

9.662

959

10.621

2007.

808

2.793

6.153

9.754

930

10.684

2008.

812

2.804

6.098

9.714

892

10.606

2009.

791

2.787

5.957

9.535

901

10.436

135

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci JAPAN 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Noćenja indeks

1.791 1.150 3.000 4.310 7.560 6.375 10.933 12.565 15.340 16.040 22.932 32.748 64.751 86.404 143.704 163.173 147.119

64 261 144 175 84 171 115 122 105 143 143 198 133 166 114 90

1994. = 100 100 64 168 241 422 356 610 702 857 896 1280 1828 3615 4824 8024 9111 8214

5.113 2.874 5.000 9.145 13.412 12.360 20.148 23.806 27.222 29.766 39.805 53.721 99.410 131.129 201.299 221.002 204.422

indeks 100 56 174 183 147 92 163 118 114 109 134 135 185 132 154 110 92

1994. = 100 100 56 98 179 262 242 394 466 532 582 779 1051 1944 2565 3937 4322 3998

IZVOR: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

136

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s japanskog tržišta Svake godine se postepeno povećava broj individualnih putovanja, iako su još uvijek organizirana putovanja uvjerljivo na prvom mjestu.

137

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja se u posljednjih nekoliko godina znatnije povećala, a najveća je bila u vrijeme kada je Hrvatska bila nova destinacija „u trendu”, tj. tijekom 2008. i 2009. godine. U 2010. godini dolazi do pada zastupljenosti, koja se može objasniti ulaskom „u modu” nove destinacije, Turske. Tijekom 2010. ponuđena su organizirana putovanja u Hrvatsku u ukupno sedamdeset i dvije turističke brošure.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. godine Iako je zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja tijekom 2010. smanjenja, zapaža se želja da se od Hrvatske stvori destinacija koja će biti stabilna i u koju će japanski turisti neprestano putovati.

Obujam organiziranog prometa u 2010. po svakom praćenom organizatoru putovanja OBUJAM NEKOLIKO ORGANIZATORA PUTOVANJA Agencija JTB World Vacations Club Tourism International H.I.S. Overseas network Tumlare Gulliver Travel Global Youth Bureau Miki Tourist

2009. 1240 6500 600 250 759 5371 280 3000

2010. 1880 5000 600 40 1592 5413 120 2500

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti lijepa priroda UNESCO-va svjetska baština gastronomija vina i piće gostoljubivost

Nedostaci nedovoljno vodiča na japanskom jeziku razina usluge nedovoljno javnih toaleta nema izravne zrakoplovne povezanosti

Hrvatska posjeduje ponudu koja u mnogim kriterijima odgovara japanskim turističkim prohtjevima, ali su nužna i daljnja unapređenja i prilagodba japanskim standardima u pogledu razine usluge.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske ŽUPANIJA Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska

138

DOLASCI 49 5 14 1083 30 17 16 20.667 26.957 11 2

NOĆENJA 93 39 32 1389 82 55 26 23.250 32.209 26 3

Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Virovitičko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Grad Zagreb UKUPNO

12 1.491 79 6.195 18 27.669 2.012 38.486 33 22.253 147.119

13 1.988 157 6.475 25 32.376 4.392 72.885 47 28.860 204.422

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku S obzirom na udaljenost, 99,9% turista dolazi zrakoplovnim prijevozom, a ostatak stiže kruzerima, koji kreću iz Japana ili destinacija Sredozemnog mora.

Zrakoplovni charteri u 2010. godini Charter letovi iz Japana u 2010. Agencija Broj Datum Look JTB 1. 21. 8. 28. 8. 2. 28. 8. 4. 9. 3. 4. 9. 11. 9. Hankyu 4. 5. 6. International 12. 6. 5. 19. 6. 26. 6. 6. 12. 6. 19. 6. 7. 26. 6. 3. 7. Club Tourism 8. 7. 8. 14. 8. 9. 14. 8. 21. 8.

Od Osaka Dubrovnik Fukuoka/Sapporo Ljubljana Tokio Dubrovnik Osaka Dubrovnik Osaka Dubrovnik Hirošima/Nagoya Zagreb Fukuoka/Sapporo Zagreb Tokio Dubrovnik Tokio Ljubljana

Do Ljubljana Osaka +1 Dubrovnik Sapporo/Fukuoka +1 Ljubljana Tokio +1 Zagreb Osaka Zagreb Osaka Dubrovnik Nagoya/Hirošima +1 Dubrovnik Sapporo/Fukuoka +1 Zagreb Tokio +1 Dubrovnik Tokio +1

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Prednosti gostoprimstvo bogatstvo prirode slika Hrvatske se promijenila nakon posjeta nema puno nebodera, modernih zgrada duga povijest raznolika kultura želim trčati maraton na Plitvičkim jezerima ukusna hrana

Nedostaci previše ljudi na popularnim destinacijama nedovoljna signalizacija visoke cijene manjak vodiča koji govore engleski nedovoljno javnih toaleta

139

Vrsta smještaja koju su Japanci koristili u Hrvatskoj Tijekom boravka u Hrvatskoj, japanski turisti koji putuju organizirano najčešće se opredjeljuju za smještaj u hotelima s četiri i pet zvjezdica. Turisti koji dolaze individualno, mogu se podijeliti u dvije kategorije: stariji od četrdeset godina će gotovo uvijek izabrati hotele, dok mlade osobe često rezerviraju smještaj u privatnim sobama ili jeftinijim smještajnim kapacitetima.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje japanski gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Japanski gosti u Hrvatskoj najčešće odlaze: u restorane u trgovine u muzeje na ekskurzije upoznavati domaću kulturu i tradiciju.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Procjenjuje se da će 2011. godina u Japanu biti uspješna ukoliko se ostvari 15.000.000 dolazaka, što je pad za više od milijun i pol odlazaka ili 10% u usporedbi s prethodnom godinom. Ožujak, travanj i svibanj bilježe negativne rezultate, koji su i do četvrtine lošiji od prošlogodišnjih, ali se vjeruje u poboljšanje situacije u ostatku godine, prvenstveno kada se misli na najbliže destinacije. Agencija za turizam japanske vlade (JTA) usredotočila se na dovođenje inozemnih turista u Japan, dok je Udruženje japanskih turističkih agencija (JATA) nastavila aktivnosti i vezanim uz „outgoing”. Prirodna i nuklearna katastrofa koje su zahvatile Japan u ožujku, doveli su do naglog pada u oba segmenta i teško je predvidjeti rezultat na kraju godine. Nakon Golden Weeka, nekoliko nacionalnih praznika koji se „spajaju”, osjetilo se da se situacija u Japanu smirila i da bi cijelo gospodarstvo, zajedno s turizmom, moglo krenuti na bolje, no još uvijek je zabrinutost vezano uz nuklearne reaktore na vrlo visokoj razini.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. R.B. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Zemlja Kina Koreja SAD Hong Kong Havaji Tajvan Tajland Guam Singapur Australija

2011. 3.000.000 2.900.000 2.200.000 1.100.000 950.000 900.000 800.000 700.000 450.000 330.000

Vrlo vjerojatno neće doći do promjena kod najomiljenijih destinacija izvan Azije. Među prvih deset destinacija uvrstit će se samo SAD, Guam i Australija.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2011. godini Na japanskom tržištu nisu česte promjene kada je riječ o tržišnim grupacijama i vođama te pozicije ostaju identične onima u 2010. godini.

140

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na japanskom tržištu Hrvatska je u 2011. godinu ušla kao destinacija koja je zadržala zanimanje japanskih turista, što je rezultat postignut suradnjom turističkih agencija, turoperatora, predstavnika medija i aktivnostima Predstavništva, koje je u 2010. godini dobilo Grand Prix nagradu, kao najbolje predstavništvo inozemnih destinacija u 2009. godini. Promidžbene aktivnosti u 2011. godini počele su nacionalnom kampanjom u suradnji s lancem Domino Pizza restorana, a Hrvatska je predstavljena sloganom „Heartful Wonderful Croatia”. Iako je zbog gospodarske recesije došlo do nestajanja mnogih časopisa i televizijskih programa koji su imali turistički karakter, nastavlja se pojavljivanje Hrvatske u medijima. Posljednjih mjeseci primjećuje se povećanje broja individualnih turista te dolazi do promjena kod organiziranih putovanja gdje se primjećuje povećanje broja noćenja u nekim destinacijama.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2011. godini Za 2011. godinu, procjenjuje se 115.000 dolazaka i 160.000 noćenja s japanskog tržišta.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini (promjene u odnosu na 2010. ‒ razlozi) Povećani broj individualnih upita u Predstavništvu Hrvatske turističke zajednice u Japanu, sugerira sve veću prisutnost individualnog turizma s japanskog tržišta i iako je teško procijeniti točne podatke vjeruje se da će tijekom 2011. jednu petinu sveukupnog prometa biti individualni turisti.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini Hrvatska je i nadalje zastupljena kod svih značajnijih organizatora putovanja. Ipak, primjećuje se smanjenje broja programa, tj. stranica koje predstavljaju Hrvatsku, što ukazuje na činjenicu da više nismo „hit” na tržištu.

Prognoza rezultata u 2011. godini od strane organizatora putovanja Agencija JTB World Vacations Club Tourism International H.I.S. Overseas network Tumlare Gulliver Travel Global Youth Bureau Miki Tourist

2011. 2.000 7.000 600 80 759 2.150 150 2.500

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Agencija

Redni broj

Look JTB ‒ JAL

Datum 6. 8. 13. 8.

3. 9. 10. 9.

Osaka

Ljubljana

Dubrovnik

Osaka +1

Tokio

Ljubljana

Dubrovnik

Tokio +1

141

3. Hankyu ‒ JAL

4. 5.

17. 9.

Tokio

Ljubljana

24. 9.

Dubrovnik

Tokio +1

11. 6.

Osaka

Zagreb

18. 6.

Dubrovnik

Osaka +1

25. 6.

Osaka

Zagreb

Dubrovnik

Osaka + 1

13. 8.

Tokio

Zagreb

20. 8.

Dubrovnik

Tokio +1

20. 8.

Tokio

Dubrovnik

28. 8.

Ljubljana

Tokio +1

10. 9.

Nagoya

Dubrovnik

17. 9.

Ljubljana

Nagoya +1

10. 9. 16. 9.

Osaka Dubrovnik

Zagreb Osaka + 1

2. 7. Club Tourism ‒ JAL

6. 7. 8.

Hankyu, NTA, WAS, Sun Tour ‒ Hi Fly

Individualni promet u 2011. godini U 2011. godini bilježi se povećanje broja individualnih turista, koji Hrvatsku osobito cijene kao sigurnu destinaciju. Sveukupnoj slici Hrvatske uvelike pomažu i blogovi i komentari na turističkim internetskim portalima individualnih turista koji su se vratili iz Hrvatske s odličnim iskustvima.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Iako je japansko tržište bilježilo pozitivne rezultate u prva dva mjeseca 2011. godine, nakon potresa i problema s nuklearnim elektranama Fukushima, došlo je do velikog pada. Gospodarstvo ne uspijeva povratiti svoju dinamiku i vjeruje se da će još mjesecima trajati saniranje problema s radioaktivnošću, što će zasigurno utjecati na turizam. Povratak na rezultate iz 2010. godine mogao bi se u 2012. ocijeniti zadovoljavajućim.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Ne očekuju se promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija. TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

142

Zemlja Kina Koreja SAD Hong Kong Havaji Tajland Tajvan Guam Singapur Australija

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Organizatori putovanja vjeruju da će se japansko tržište relativno brzo oporaviti od naglog pada u 2011. godine i predviđaju da će se u 2012. godini nastaviti pozitivan trend najavljen u 2010. godini. Svjetska izložba u Koreji dovest će do znatnog povećanja broja japanskih turista u toj destinaciji.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Procjenjuje se da će u 2012. Hrvatska zabilježiti 140.000 japanskih dolazaka i 200.000 noćenja.

Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Organizatori putovanja vjeruju u Hrvatsku kao destinaciju koja je proteklih godina napravila odličan pomak na tržištu i koja će se postupno tržišno stabilizirati. Neki organizatori putovanja će u svoje programe uvrstiti nove destinacije poput Rastoka, Slavonije, destinacija Središnje Hrvatske, Visa, Biševa, Istre i dr. JTB World Vacations Ne planiraju se programi s novim destinacijama ‒ nastavljaju s „klasičnim” UNESCO-vim destinacijama. Club Tourism International Hrvatska i dalje ostaje vrlo zanimljiva destinacija, a želja im je proširiti se i na Albaniju, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru. Overseas network Prošle godine su po prvi puta kreirali programe koji su uključivali Vis i Biševo – nastavljaju i u 2012. godini. Tumulare Uz dosadašnje ljetne programe žele pokrenuti programe u jesenskoj i zimskoj sezoni. Miki Tourist Planiraju se novi programi koji će obuhvatiti Slavoniju i Varaždin. Global Youth Bureau Uz postojeće programe, planira se program u Istri koja je bogata gastronomskom ponudom i kulturološkim nasljeđem.

143

MAĐARSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Republika Mađarska je republika s jednodomnim parlamentom, a od 25. travnja 2010. godine na vlasti je stranka FIDESZ (stranka desnog centra) koja je na izborima osvojila dvotrećinsku većinu. Od 1. svibnja 2004. Mađarska je punopravna članica EU. Nacionalna valuta je forinta (HUF), 1 EUR = 264,75 HUF (srednji tečaj dana 27. travnja 2011.), a uvođenje EUR-a predviđa se tek za 2019. ili 2020. godinu. Predsjednik Republike Mađarske: Pál Schmitt (od 29. lipnja 2010. godine) Predsjednik Vlade: Viktor Orbán (od 29. svibnja 2010. godine) Nacionalni praznici: 15. ožujka (revolucija 1848.), 20. kolovoza (sv. Stjepan ‒ prvi mađarski kralj), 23. listopada (revolucija 1956.). Površina: 93.030 km²

Mađarska je podijeljena na 19 županija: Bács-Kiskun (administrativno središte Kecskemét), Baranya (Pécs), Békés (Békéscsaba), Borsod-Abaúj-Zemplén (Miskolc), Csongrád (Szeged), Fejér (Székesfehérvár), Győr-MosonSopron (Győr), Hajdu-Bihar (Debrecen), Heves (Eger), Jász-Nagykun-Szolnok (Szolnok), Komárom-Esztergom (Tatabánya), Nógrád (Salgótarján), Pest (Budapest), Somogy (Kaposvár), Szabolcs-Szatmár-Bereg (Nyíregyháza), Tolna (Szekszárd), Vas (Szombathely), Veszprém (Veszprém), Zala (Zalaegerszeg) i glavni grad BUDIMPEŠTA (BUDAPEST) ‒ 23 okruga, 1.775.203 stanovnika.

Najveći gradovi:

144

DEBRECEN (207.270 stanovnika) – drugi najveći grad u Mađarskoj, dinamičnog gospodarskog razvitka, organizira turistički sajam tijekom ožujka MISKOLC (169.226 stanovnika) SZEGED (169.731 stanovnik) PÉCS (157.680 stanovnika) – grad u kojem na turističkom sajmu često izlažu hrvatske turističke tvrtke

GYŐR (130.478 stanovnika) – važno središte i svojevrsna „vrata prema zapadnoj Europi” NYÍREGYHÁZA (117.832 stanovnika) – od Hrvatske najudaljeniji veći mađarski grad KECSKEMÉT (112.223 stanovnika) SZÉKESFEHÉRVÁR (101.973 stanovnika) – grad dinamičnog gospodarskog razvitka.

Ukupno 328 naselja ima status grada, gdje živi 6.866.000 stanovnika u 2.843.000 stanova. U Mađarskoj ima ukupno 2.889 općina.

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Gospodarstvo je gotovo 90% privatizirano i temelji se prije svega na proizvodnji hrane, farmaceutskoj industriji, građevinarstvu, tekstilu i proizvodnji automobila. U Mađarskoj je 3.804.000 zaposlenih osoba, od čega u državnom sektoru 772.400 osoba. U turizmu je neposredno zaposleno 10% radne snage (398.000 zaposlenih), posredno, u djelatnostima vezanim uz turizam zaposleno je 12,4% radne snage (490.000 zaposlenih). Privatni sektor generira oko 80% BDP-a, a u njegovu stvaranju sudjeluju s 3,3% poljoprivreda, industrija s 32,4% i usluge sa 64,2%. Turizam u BDP-u sudjeluje s udjelom od 8,5%. Izravna strana ulaganja nakon tranzicije iznose 64,2 mlrd. EUR-a (75% iz EU – najviše, 22%, iz Njemačke) od čega je tijekom 2010. godine uloženo nešto više od 2 mlrd. EUR-a. Predsjednik Mađarske gospodarske komore navodi da je sukladno njihovoj statistici u proteklih 10 godina u Mađarsku uloženo blizu 40 mlrd. EUR-a stranog kapitala, no istodobno procjenjuju kako je za istih deset godina iz Mađarske iznijeto i više od 40 mlrd. EUR-a ekstra profita. U navedenom razdoblju, velik broj manjih i srednjih tvrtki otišao je u stečaj.

BDP ‒ aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine • • • • • •

U 2006. bilježi se porast od 4,1%. U 2007. bilježi se porast od 1,1%. U 2008. bilježi se porast od 0,8%. U 2009. bilježi se pad od 7%. U 2010. bilježi se porast od 1,2%. Za 2011. planira se porast od 3,0 do 3,1%.

BDP po stanovniku: 18.815 USD

Stopa nezaposlenosti u 2010. godini ‒ aktualno stanje u 2011. i procjena trenda Stopa nezaposlenosti u 2010. godini iznosila je 10,8%, što znači 466.000 nezaposlenih. Istodobno je bilo 3.804.000 zaposlenih od čega 1.827.000 zaposlenih u tvrtkama s više od 5 zaposlenih. U prva dva mjeseca 2011. godine, stopa nezaposlenosti iznosila je 11,5% (trenutačno je 487.100 građana bez posla). U 2011. godini može se očekivati daljnji porast nezaposlenosti, do razine od 11%, što znači da će bez posla biti oko pola milijuna građana.

Prosječni dohodak – aktualni podaci Prosječni neto dohodak u 2010. godini iznosio je 132.600 HUF, uz porast od 6,9% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječni bruto dohodak u 2010. godini iznosio je 202.600 HUF, a u siječnju 2011. godine 210.200 HUF, što je povećanje od 2,2% u odnosu na prošlu godinu. Prosječni neto dohodak u prva dva mjeseca 2011. iznosio je 137.400 HUF, što je prosječno 4,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

145

Stopa inflacije ‒ aktualni podaci U 2010. godini stopa inflacije iznosila je 4,9%. U prva dva mjeseca 2011. stopa inflacije je iznosila 4,2%, a za cijelu godinu ista se predviđa u visini od 3,8%.

Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend 2006. ‒2,4

2007. ‒0,1

2008. ‒0,2

2009. +2,0

2010. +2,1

Stanovništvo: 9.979.000 stanovnika (muškaraca 4.736.576 i žena 5.257.424). U 2010. nastavljen je trend negativnog prirasta pučanstva te je u zemlji bilo 0,2% stanovnika manje nego prethodne godine. Gustoća naseljenosti: 107,3 osoba na km²

Stanovništvo prema dobi:

0-14 god. 15-64 god. 65 god. i više

14,9% 68,2% 16,9%

Utjecaj gospodarske krize na domicilno gospodarstvo Mađarska je već nekoliko godina u velikim gospodarskim problemima. U 2006. godini bilježi jedan od najvećih proračunskih deficita u Europi (10,3%). Tadašnja vlast ne nalazi rješenje, već teškoće pokušava rješavati novim zaduživanjima. Tako se obujam ukupnog duga u odnosu na BDP s 53% u 2002. godini povećao na 83% u 2010. godini. Građani, željni boljeg standarda, počinju se zaduživati (uz visoke kamate i devizne klauzule), pa je u 2010. godini 929.000 osoba dospjelo u situaciju poteškoća s vraćanjem kredita. Gospodarska kriza se odrazila i na odmorišna putovanja u inozemstvo, koja su padala iz godine u godinu.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija TV postaje Javne televizije: „mtv”, www.mtv.hu (prosječna gledanost: 14,4%) „m2”, www.mtv.hu (prosječna gledanost: 1,5%) javna televizija „Duna TV”, www.dunatv.hu (prosječna gledanost: 1,3%) Komercijalne televizije: „TV2”, www.tv2.hu (prosječna gledanost: 28,1%) „RTL klub”, www.rtlklub.hu (prosječna gledanost: 29,5%) „Viasat 3”, www.viasat3.hu (prosječna gledanost: 3,8%) komercijalna televizija vijesti „HIR TV”, www.hirtv.net (prosječna gledanost: 0,8%) Kablovske televizije: „Filmmúzeum”, www.filmmuzeum.hu (prosječna gledanost: 0,2%) „Hálózat”, www.halozattv.tv (prosječna gledanost: 1,1%) „Magyar ATV”, www.atv.hu (prosječna gledanost: 0,3 %) „Spektrum”, www.spektrumtv.hu (prosječna gledanost: 0,8%)

146

„Sport 1”, www.sport1tv.hu (prosječna gledanost: 0,6 %) „Sport 2”, n.p. **Echo Tv**, www.echotv.hu (broj priključenih domaćinstava: 1,5 milijuna)

Radiopostaje Javne radiopostaje: „MR1 Kossuth”, www.radio.hu (prosječna slušanost: 29%) „MR2 Petőfi”, www.radio.hu (prosječna slušanost: 20%) „MR3 Bartók”, www.radio.hu (prosječna slušanost: 3%) „MR4 Nemzetiségi adások”, http://horvat.radio.hu/ Komercijalne: „Neo FM”, www.neofm.hu (od 18. siječnja 2010.) „Juventus rádio”, www.juventus.hu (prosječna slušanost: 15%) „Radio 1”, www.radio1.hu, n.p. „Sztár FM”, www.sztarfm.hu „Roxy”, www.roxy.hu, n.p. „Klubrádió”, www.klubradio.hu, n.p., „Lánchíd Rádió”, www.lanchidradio.hu, n.p., „Inforadio”, www.inforadio.hu (slušanost, budimpeštanska županija – oko 160.000), „Jazzy”, www.jazzy.hu, n.p. „Gazdasági rádió”, www.gazdasagiradio.hu, n.p. „Class FM”, www.classfm.hu „Radio Café”, www.radiocafe.hu „Magyar Katolikus Rádió”, www.katolikusradio.hu

Dnevne novine Političke: „Népszabadság”, www.nepszabadsag.hu (prosječna čitanost: 650.000) „Magyar Nemzet”, www.mn.hu (prosječna čitanost: 215.000) „Magyar Hirlap”, www.magyarhirlap.hu (prosječna čitanost: 89.000) „Népszava”, www.nepszava.hu (prosječna čitanost: 87.000) „Metropol” (do kolovoza 2008. Metro), www.metropol.hu (prosječna čitanost: 800.000) Športske: „Nemzeti sport”, www.nemzetisport.hu (prosječna čitanost: 200.000) Gospodarske: „Világgazdaság”, www.vilaggazdasag.hu (prosječna čitanost: 420.000) „Napi gazdaság”, www.napi.hu n.p. Tabloidi: „Blikk”, www.blikk.hu (prosječna čitanost: 800.000)

Tjednici Politički: „Heti Válasz”, www.hetivalasz.hu (prosječna čitanost: 200.000) „Magyar Demokrata”, www.demokrata.hu (prosječna čitanost: 170.000) „168 óra”, www.168ora.hu (prosječna čitanost: 180.000) Ženski: „Nők Lapja”, www.nlcafe.hu (prosječna čitanost: 1.000.000) „Hölgyvilág”, www.holgyvilag.hu (prosječna čitanost: 200.000) „Kiskegyed”, www.kiskegyed.hu (prosječna čitanost: 700.000)

147

„Tina”, www.pink.hu/tina (prosječna čitanost: 280.000) „Story”, www.story.hu (prosječna čitanost: 1.500.000) „Best”, www.magazin.best.hu (prosječna čitanost: 500.000) „Maxima”, www.maximanet.hu (prosječna čitanost 256.000) „Gyöngy” www.gyongy.hu (prosječna čitanost 83.731)

Gospodarski: „HVG”, www.hvg.hu (prosječna čitanost: 300.000) „Figyelő”, www.fn.hu (prosječna čitanost: 66.000) **Hetek**, www.hetek.hu (prosječna čitanost: 160.000) Sportski: „Képes Sport” www.nemzetisport.hu/kepes_sport (prosječna čitanost; n.p.)

Časopisi Ženski: „Cosmopolitan”, www.cosmopolitan.hu (prosječna čitanost: 150.000) „Elle”, www.elle.hu (prosječna čitanost: 130.000) **JOY**, www.joy.hu (prosječna čitanost: n.p.) **Glamour**, www.glamouronline.hu (prosječna čitanost: n.p.) **Marie Claire**, www.marieclaire.hu (prosječna čitanost: n.p.) „Éva Magazin”, www.evamagazin.hu „InStyle”, www.instyle.hu Muški: „Playboy”, www.playboy.hu (prosječna čitanost: 100.000) „Diplomatic Magazine”, www.diplomatamagazin.hu (prosječna čitanost 62.500) Gastronomski: „Stahl Magazin”, www.stahl.hu „Magyar Konyha Magazin”, www.konyhamagazin.hu (prosječna čitanost: 75.000) „Gusto”, www.gusto.hu (prosječna čitanost: 75.000) „Borbarát”, www.borbarat.com (prosječna čitanost: 10.000) „Decanter”, www.decanter.hu, n.p. „Konyhaművészet”, www.konyhamuveszet.hu (prosječna čitanost 37.500 ) „Fakanál”, www.fakanal.hu (prosječna čitanost: 50.000) Gospodarski: „Manager Magazin” www.managermagazin.hu (prosječna čitanost: 50.000)

Turistički – stručni magazini

148

„Turizmus Panoráma”, www.turizmus.com (prosječna čitanost: 15.000) „Turizmus Trend”, www.ttrend.hu (prosječna čitanost: 15.000) „Világjaró”, www.vilagjaromagazin.hu (prosječna čitanost: 50.000) „Az Utazó”, www.azutazo.hu (prosječna čitanost: 50.000) „Aqua”, www.aquamagazin.hu (prosječna čitanost: 70.000) „Yacht”, www.yachtmagazin.hu (prosječna čitanost: 70.000) „Hajó Magazin”, www.hajomagazin.hu (prosječna čitanost: 30.000) „Magyar Turista”, www.magyarturista.hu, n.p. „Sporthorgász”, www.sport-horgasz.hu (prosječna čitanost: 200.000) „Submarine”, www.submarine.hu (prosječna čitanost: 25.000) **Go Utazás**, www.goutazas.hu (prosječna čitanost: 50.000) **A Földgömb**, www.afoldgomb.hu (prosječna čitanost: 12.000) **Chili**, www.chilimagazin.hu (prosječna čitanost: n.p.) **The Explorer**, www.theexplorer.hu (prosječna čitanost: n.p.)

Televizijske postaje i radiopostaje dostupni su u cijeloj državi, no tiskovine se uglavnom najviše prodaju u Budimpešti. Najposjećeniji internetski portali (u 2010. godini): 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

www.google.co.hu (2,9 milijuna posjetitelja) www.iwiw.hu, www.youtube.com www.google.com www.freemail.hu www.facebook.com www.origo.hu www.t-online.hu www.myvip.com www.index.hu

Najpoznatiji turistički internetski portali: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

www.hurranyaralunk.hu (71%) www.lastminute.hu (51%) www.budavartours.hu (47%) www.vendegvaro.hu (47%) www.nagyutazas.hu (32%) www.go.hu (29%) www.travelport.hu (26%) www.vilaglato.hu (18%) www.nettravel.hu (13) www.nu.hu (8%) www.globaltraveller.hu

Mađarski internetski portali posvećeni Hrvatskoj U „mađarskom internetskom prostoru” (domena.hu), mogu se pronaći brojni portali, uglavnom namijenjeni bukingu, ali i oni s obiljem korisnih informacija. Navodimo nekoliko zanimljivih i korisnih adresa: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

www.vista.hu/tudta-e-erdekessegek-horvatorszagrol.html http://adriakalauz.hu www.adriaonline.hu/orszag/horvatorszag www.horvatorszaginfo.hu www.adriatica.hu www.kekadria.hu www.adrialin.hu www.horvatorszag.lap.hu (u okviru portala www.startlap.hu) www.horvatorszag-utazas.lap.hu www.horvathotel.lap.hu www.horvatkemping.lap.hu www.horvatapartman.lap.hu www.horvatszigetek.lap.hu

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor (% ukupnog broja stanovnika) Mađarski državni statistički ured za 2010. godinu donosi ove podatke (razlikuju se od podataka Mađarske turističke zajednice): u inozemstvo je putovalo 16.307.000 građana – pad od 3,5%;

149

jedan dan boravilo je u inozemstvu 10.801.000 građana – pad od 2%, a više dana boravilo je u inozemstvu 5.506.000 građana – pad od 7%.

Putovanja mađarskih građana u inozemstvo tijekom godine (u %)

36,4

35 30

25,8

Putovanja

28,5

Glavna putovanja

21,8

15 10 5

1,9 1,4 2,1

3,1 3,3

4,9 1,7 4,6 5,7

7,5

8,2

9,2

2,6 2,8

3,8 4,6 3,3

Iz dijagrama se može zaključiti kako mađarski građani svoja putovanja u inozemstvo ostvaruju uglavnom tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna – 67,7%.

Postotak stanovništva koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji Tijekom 2010. godine 52% stanovništva odmor je provelo u vlastitoj zemlji, 23,5% je putovalo u inozemstvo, dok je 24,5% putovalo i u inozemstvo i unutar vlastite zemlje.

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. godini U posljednjih nekoliko godina, Mađarski državni zavod za statistiku ne prati organizirana putovanja mađarskih građana u inozemstvo, tako da nema točnih podataka, ali se u mađarskoj javnosti i stručnim krugovima govori o Hrvatskoj kao najtraženijoj inozemnoj destinaciji za putovanja na godišnje odmore. U Mađarskoj je Hrvatska sinonim za inozemstvo. Prema rezultatima jedne od anketa provedenih tijekom 2010. godine, na glavna putovanja u inozemstvo 21,2% mađarskih građana putovao je u Hrvatsku, 9,2% u Austriju, 9% u Italiju.

Omjer organiziranog/individualnog promet za najomiljenije destinacije Može se ustvrditi kako mađarski turisti Hrvatsku najčešće posjećuju individualno (75-80%), dok nas organizirano posjećuje 20-25% Mađara.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. preferirali turisti s mađarskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Mađarski turisti, ukoliko se radi o putovanju s obitelji, u inozemstvo najradije putuju osobnim automobilom, a zrakoplove koriste samo za udaljenije destinacije. Ipak, sve se više traže low cost zrakoplovni programi unutar Europe, sa svrhom city break putovanja. Na glavno godišnje putovanje Mađari najčešće putuju osobnim automobilima (43,2%), zatim autobusima (21,5%), avionima (22,5%). Za putovanje u Hrvatsku nema zrakoplovnih chartera.

150

Način organiziranja odmora/bukiranja u 2010. koji su preferirali mađarski gosti Organizaciju glavnih putovanja u dvadesetak posto slučajeva u cijelosti prepuštaju putničkim agencijama, njih 53,2% samostalno organizira svoje putovanje, u 37,1% putovanja dijelom sudjeluje putnička agencija, a 9,7% su putovanja koja organiziraju ostale institucije (škole, klubovi i sl.). Kada se govori o organiziranom prometu, može se uočiti značajni porast bukinga putem interneta te činjenica da mađarski građani i dalje gube povjerenje u domaće turoperatore i sve se češće odlučuju za poznate brandove, kao što su Neckermann, TUI i OTP Travel.

Preferencije mađarskih turista s obzirom na vrstu smještaja Najnovije istraživanje pokazuje kako 73,8% građana za domicilna putovanja nije plaćalo smještaj (rodbina, prijatelji), 10,3% je odsjelo u hotelu, a 7,5% u apartmanima. Ipak, slika je glede Hrvatske drugačija: organizirano se najviše traže apartmani, a zatim hoteli, dok individualni putnici preferiraju privatni smještaj i kampove.

IZVOR: Državni zavod za statistiku

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Mađarski građani su tijekom 2010. godine u inozemstvu potrošili 658.443.000.000 HUF (2,4 mlrd. EUR) što je 14,7% manje nego 2009. godine.

Neka obilježja mađarskih turista koji dolaze u Hrvatsku Navest ćemo neka osnovna obilježja mađarskih turista koji posjećuju Hrvatsku: • dolaze pretežno kao individualni gosti, najčešće osobnim automobilom • osnovni motiv dolaska su odmor i relaksacija • najčešće sami pripremaju obroke, no svakako barem jednom na tjedan odlaze u restoran • veoma je mali udio gostiju starijih od 50 godina • dobro poznaju Hrvatsku.

Pregled organizatora putovanja na tržištu Udruga mađarskih putničkih agencija – MUISZ (www.muisz.com) okuplja oko 250 putničkih agencija (od 1.150 koliko ih je u Mađarskoj registrirano). Predsjednica je Gabriella Molnár (molnar@blaguss.hu).

151

Turoperatori (specijalisti za Hrvatsku), turoperatori s dominantnom hrvatskom ponudom i turoperatori sa značajnije zastupljenom hrvatskom ponudom NAZIV Adriatica Net ‒ specijalist za Hrvatsku Andora Utazási Iroda Autóklubtravel Blaguss Utazási Iroda Kft. ‒ samo kružna putovanja Budaguide Campus Club

Car Tour ‒ dominiraju hrvatski programi Dertour Fehérvár Travel ‒ samo kružna putovanja Guest Utazási Iroda

Ibusz Intersí Utazási Iroda Istria '94 Tours Adriatica Kft. Isztria Tours ‒ specijalist za Hrvatsku Kisalföld Volántourist Kompas ‒ dominiraju hrvatski programi La Grotta ‒ dominiraju hrvatski programi Márton Utazási Iroda Neckermann

OTP Travel

Quaestor Travel

152

INTERNET/E-MAIL

DIREKTOR/KONTAKT

www.adriatica.net samia.zitouni@adriatica.net www.andora.hu andoratura@t-online.hu www.autoklub.hu nora.kalocsay@autoclubtravel.hu www.blaguss.hu molnar@blaguss.hu www.budaguide.hu igor@budaguide.hu www.campusclub.hu www.utazas.info info@campusclub.hu dalibor.peter@campusclub.hu www.cartour.hu info@cartour.hu seresgabor@cartour.hu www.dertour.com www.dertour.hu kati.juhasz@dertour.hu www.fehervartravel.hu info@fehervartravel.hu www.guest.hu guestzrt@guest.hu beata.balazsi@guest.hu www.ibusz.hu outgoing@ibusz.hu www.intersi.hu katalin@intersi.hu www.istria.hu istria@istria.hu

Samia Zitouni

www.isztria-pecs.hu info@isztria-pecs.hu www.volantourist.hu sopron1@volantourist.hu www.kompas.hu zseljko.balazs@kompas.hu www.lagrotta.hu snjezi@lagrotta.hu www.martontravel.hu booz@martontravel.hu www.neckermann.hu veronika.bekefi@neckermann.hu toth.szilvia@neckermann.hu www.otptravel.hu info@otptravel.hu gyveres@otptravel.hu www.quaestor.hu balazs.vegh@quaestor.hu

Ana Katics

Andras Szűcs Miklós Czeiszing Nóra Kalocsay Gabriella Molnár Igor Rus Peter Dalibor

Gabor Bajna Gabor Seres Kati Juhász

Péter Ribi György Badacsonyi Beáta Balázsi Dimitrula Ziszidisz Katalin Klein Aniko Straub

Vilmos Horváth Éva Köves Zseljko Balazs Szvetlána Zsivkovics Snjezana Perusic Mariann Bányász Mária Boóz Dr. Veronika Bekeffy Szilvia Tóth Judit Molnar Gyöngyi Veres Balázs Végh

Szervíz Iroda Tensí Holiday TravelSmart TUI Magyarország Kft. Unitravel Utas Tours (Unitravel) ‒ specijalist za Hrvatsku Vista Travel

www.szervizoroda.hu i.bardos@szerviziroda.hu www.tensi.hu mmolnar@tensi.hu www.travelsmart.hu marketing@travelsmart.hu www.terrautazas.hu eszter.rajkay@tui.hu www.unitravel.hu busa.zsofia@unitravel.hu www.utastours.hu utastours@utastours.hu

István Bárdos

www.vista.hu bianka.filipovics@vista.hu

János Kurucz Bianka Filipovics

Mónika Molnár Judith Erdei Csaba Csakany Rajkay Eszter Gábor Urbantsok Zsófia Busa Gábor Urbantsok

Mađarski propisi obvezuju organizatore putovanja na polaganje kaucije, sukladno planiranom prometu u tekućoj godini i to u dvije kategorije: 12% za organizatore putovanja koji u ponudi nemaju chartere i 20% za one koji ih imaju. Podatak o položenoj kauciji govori o obujmu poslovanja pojedinog organizatora putovanja.

Popis mađarskih TO/TA prema aktualnom iznosu obvezatne kaucije za 2011. godinu 1.

kategorija – 20%, za one koji organiziraju chartere: Neckermann 1.900.000.000,00 HUF Ibusz 700.000.000,00 HUF OTP Travel 514.000.000,00 HUF Tensi 430.000.000,00 HUF Unitravel 399.600.000,00 HUF TUI Magyarország 60.000.000,00 HUF GO4 Travel 20.000.000,00 HUF

kategorija – 12%, za one koji ne organiziraju chartere: Fehérvár Travel 440.000.000,00 HUF Vista 156.000.000,00 HUF Campus Club 61.680.000,00 HUF Quaestor Travel 57.176.000,00 HUF Car-Tour International 54.000.000,00 HUF Kisalföld Volán 53.024.040,00 HUF Blaguss 40.000.000,00 HUF Intersí 28.303.000,00 HUF Dertour Kft. 21.600.000,00 HUF Autóklubtravel 19.860.000,00 HUF Kompas 18.000.000,00 HUF Stervíz Iroda 12.360.000,00 HUF La Grotta 10.800.000,00 HUF Isztria ’94 5.000.000,00 HUF Isztria Tours Pécs 5.000.000,00 HUF Budaguide 5.000.000,00 HUF Travelsmart 5.000.000,00 HUF

153

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj MAĐARSKA

Dolasci apsol.

indeks

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

117.369 72.807 6.971 43.160 90.730 128.817 34.080 85.000 126.688 137.670 141.413 238.774 279.825 318.015 356.139 403.443 453.395 402.782 381.202 370.392 298.359 297.667

62 10 619 210 142 26 249 149 109 103 169 117 114 112 113 112 89 95 97 81 100

1989. = 100 100 62 6 37 77 110 29 72 108 117 120 203 238 271 303 344 386 343 325 316 254 254

Noćenja apsol.

indeks

749.647 516.900 63.670 286.290 625.145 900.243 217.421 523.000 759.289 805.238 813.403 1.403.295 1.553.600 1.732.576 1.905.285 2.092.449 2.405.145 2.196.365 1.984.644 1.933.978 1.594.794 1.604.753

69 12 450 218 144 24 241 145 106 101 173 111 112 110 110 115 91 90 97 82 101

1989. = 100 100 69 8 38 83 120 29 70 101 107 109 187 207 231 254 279 321 293 265 258 213 214

IZVOR: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

154

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s mađarskog tržišta Prema podacima unazad nekoliko godina, može se ustvrditi kako mađarski turisti u Hrvatsku najviše dolaze individualno, njih 75-80%, dok 20-25% koristi usluge putničkih agencija.

155

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u odnosu na 2009. godinu u programima mađarskih turoperatora zastupljena u blago povećanom opsegu, ali bez značajnijih novosti u svezi programa.

Obujam organiziranog prometa u 2011. po svakom praćenom organizatoru putovanja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Magyar TUI La Grotta Neckermann Utas Tours CampusClub Adriatica.net Istria 94 Autoclub Travel

9.012 osoba 8.934 osobe 3.991 osoba 2.847 osoba 2.800 osoba 2.376 osoba 1.778 osoba 379 osoba

‒15% ‒2% ‒3% ‒21% +25% ‒63% ‒3% +2%

Razrada dolazaka i noćenja Mađara po regijama Hrvatske Dolasci

156

Noćenja

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Kao i proteklih godina i tijekom 2010. mađarski su turisti u Hrvatsku uglavnom putovali osobnim automobilima i autobusima, rjeđe vlakom, a najmanje zrakoplovima.

Autobuseri u 2010. godini Klasičnih autobusera za Hrvatsku, koji sami organiziraju putovanja za Hrvatsku, u Mađarskoj nema.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Individualni gosti uglavnom kao prednost hrvatske turističke ponude naglašavaju prirodne ljepote, vrijedne kulturne i povijesne spomenike, atraktivne programe u destinacijama te posebice kvalitetne autoceste i dostupnost obale. Glavni su nedostaci porast cijena iz godine u godinu, što dovodi u pitanje omjer cijene i kvalitete.

Vrsta smještaja koju su Mađari koristili u Hrvatskoj MAĐARSKA

OBJEKTI

turisti

noćenja

INDEKS 2008./2007. turisti

noćenja

UDJEL MAĐARSKE U UKUPNO STRANIM U % turisti

noćenja

hoteli

65.219

261.747

98,30

97,54

1,58

1,76

aparthoteli

516

2.646

76,67

103,97

2,07

1,99

turistička naselja

14.021

81.944

92,60

90,05

3,23

2,94

apartmani

10.254

63.501

98,11

95,10

7,03

6,25

kampovi i kampirališta hosteli

44.126

234.829

92,48

93,95

2,14

1,70

1.633

4.398

84,13

79,04

1,22

1,01

privatne sobe

136.616

826.804

100,85

102,93

5,10

4,26

ostali objekti

25.282

128.884

122,51

120,07

2,55

3,27

ukupno

297.667

1.604.753

99,77

100,62

2,81

2,84

Izvor: DZS

157

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje mađarski gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Mađarski turisti najviše odlaze na izlete brodom, obilaze nacionalne parkove i kulturne znamenitosti, rado se pojavljuju na manifestacijama koje se organiziraju u destinacijama. Svakako, barem jednom na tjedan, s obitelji objeduju u restoranima.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini S obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju, teško se može očekivati znatniji porast broja putovanja na godišnje odmore. Prema provedenim anketama većina građana još uvijek ne planira dulja putovanja u inozemstvo, a odluke će se donositi u posljednji trenutak.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Sva istraživanja (uglavnom ankete) pokazuju kako će Hrvatska za mađarske građane i ove godine biti najtraženija inozemna destinacija, kada se radi o putovanjima na godišnji odmor.

Organizatori putovanja na tržištu u 2011. ‒ promjene u odnosu na 2010. godinu U 2011. godini, zbog opće krize u gospodarstvu, ali i utjecaja interneta, mogući su stečajevi i zatvaranja pojedinih mađarskih agencija.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na mađarskom tržištu Već niz godina (od 2000.) Hrvatska je za mađarske građane najvažnija inozemna destinacija, a rezultati svih dosadašnjih istraživanja o glavnim putovanjima u godini, pokazuju kako će Hrvatska i nadalje biti najtraženija, što je potvrđeno i na nedavno održanom sajmu turizma u Budimpešti „UTAZAS 2011” te na ostalim regionalnim sajmovima. Ugled Hrvatske u Mađarskoj se nije znatnije promijenio u odnosu na 2010. godinu; prelijepa, atraktivna, zanimljiva, poznata, susjedna, lako dostupna, prijateljska, gostoljubiva, ali i sve skuplja destinacija. Ova percepcija ne mora značiti kako se radi o osjetnom porastu cijena kod nas (iako cijene jesu nešto više), već je posljedica stanja u mađarskom gospodarstvu i pada standarda građana.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2011. godini U 2011. godini bi moglo doći do porasta broja dolazaka i noćenja iz Mađarske, kao posljedica novih gospodarskih mjera Vlade i manje neizvjesnosti u poslovanju. Mjere pogoduju srednjem i gornjem sloju mađarskog društva – sloju koji najviše putuje u inozemstvo.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini ‒ promjene u odnosu na 2010. Za očekivati je kako će se omjer individualnih i organiziranih putovanja neznatno promijeniti u korist individualnih putovanja, a glavni razlog je daljnji porast uporabe interneta.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. Veći organizatori putovanja su u svojim katalozima za 2010. u manjoj mjeri proširili ponudu za Hrvatsku – očekuje se daljnje repozicioniranje subjekata na tržištu i isključivanje nekih manje likvidnih subjekata.

158

Prognoza rezultata za 2011. godinu od strane organizatora putovanja Organizatori putovanja su još uvijek pesimistični i očekuju daljnji pad ili, u najboljem slučaju, zaustavljanje pada broja putovanja.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Niti ove godine se ne očekuje pokretanje zrakoplovnih chartera.

Autobuseri u 2011. godini Najavljuje se pokretanje novih linija iz Mađarska prema hrvatskoj obali. Nova linija: Orange Ways, www.orangeways.com (zajedno s turističkom agencijom LaGrotta, www.lagrotta.hu). Prometovat će u ljetnoj sezoni od 6. lipnja do 17. rujna 2011. prema Istri i Kvarneru te Dalmaciji.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Zbog aktualnih gospodarskih neizvjesnosti, eventualne prognoze za 2012. godinu su vrlo nepouzdane.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Realno je očekivati kako će i u 2012. godini najtraženija inozemna destinacija za mađarske građane ostati Hrvatska.

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Mađarski organizatori putovanja ne žele govoriti o 2012. godini, barem dok se gospodarska situacija u zemlji ne počne stabilizirati, tj. dok se ne pokažu prvi rezultati gospodarskih mjera mađarske vlade.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Ukoliko dođe do poboljšanja gospodarske situacije u zemlji, realno je očekivati veći broj odmorišnih putovanja u inozemstvo, gdje će svakako najviše „profitirati” Hrvatska.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Najčešći je savjet mađarskih turoperatera, koji upućuju hrvatskim partnerima, nepodizanje cijena bez opravdanih razloga opipljivog podizanja kvalitete ponude. Mađarski organizatori putovanja upozoravaju i na probleme u svezi ranog stop-bukinga, napose u situacijama kada su turoperatori u svoje kataloge uvrstili dogovorene programe.

159

NIZOZEMSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: konstitutivna monarhija Ukupna površina: 41.526 km² Površina kopna: 33.883 km² Površina mora i voda: 7.643 km²

Najveći gradovi: Amsterdam Rotterdam Den Haag Utrecht Eindhoven Almere Tilburg

780.152 stanovnika 610.174 stanovnika 494.898 stanovnika 311.254 stanovnika 215.986 stanovnika 190.699 stanovnika 185.895 stanovnika

Glavni grad Kraljevine Nizozemske je Amsterdam, dok se sjedište Vlade nalazi u Haagu.

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Nizozemsku odlikuje prosperitetna i otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri ovisi o vanjskoj trgovini. Obilježja nizozemske ekonomije su stabilni industrijski odnosi, umjerena nezaposlenost i još uvijek niska inflacija te važna uloga Nizozemske kao transportne države, morem, zrakom i kopnom. I dalje je među vodećim europskim zemljama u privlačenju izravnih stranih ulaganja – naročito onih iz Belgije, Njemačke, Francuske, Engleske i SAD-a.

160

Najznačajnije industrijske grane su prerada prehrambenih proizvoda, kemijska industrija, prerada naftnih derivata i proizvodnja elektronike. Kao i većina zapadnoeuropskih zemalja i Nizozemska u posljednjih nekoliko godina bilježi usporavanje gospodarskog rasta.

BDP – aktualno stanje Prema podacima Nizozemskog statističkog zavoda, BDP je u 2009. iznosio 572 milijarde €. Stopa BDP-a pada u proteklih nekoliko godina. Trend pada uzrokovan je krizom i padom izvoza. Stopa BDP-a u 2009. godini iznosila je zabrinjavajućih ‒4%. Unatoč tomu, Nacionalni ured za planiranje (Centraal Planbureau) očekuje lagani ekonomski rast: BDP od 590,1 milijardi € u 2010. godini (sa stopom 1,7%) te u 2011. godini BDP od 610 milijardi € (stopom od 1,75%).

Stopa nezaposlenosti U 2010. godini nezaposleno je bilo 426.000 ljudi (5,4%). U prvom tromjesječju 2011. nezaposleno je bilo 5,1% radnog stanovništva.

Prosječni dohodak Prosječni osobni dohoci zaposlenika iznosili su u 2010. godini 32.500 € na godinu (bruto godišnji dohodak s regresom za godišnji odmor), isto kao i godinu dana ranije. Očekuje se da će dohoci u 2011. godini rasti minimalno na 33.000 €. Propisani minimalni osobni dohodak za osobu stariju od 23 godine u 2011. godini iznosio je 1.424 € na mjesec (neto € 1.150 €).

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2010. godini iznosila je 1,3% (1,2% u 2009.). Početkom 2011. inflacija započinje s rastom te trenutačno iznosi 2%.

Inflacija u razdoblju 2006. ‒ 2011.

Izvor: Nizozemski statistički zavod

161

Vanjskotrgovinska bilanca Ukupna vanjskotrgovinska bilanca Nizozemske je kontinuirano pozitivna, a krajem proĹĄle godine iznosila je oko 10,5 mlrd â&#x201A;Ź. Pozitivni balans robne razmjene Nizozemska ostvaruje kada su u pitanju zemlje EU, dok je balans razmjene sa zemljama izvan EU negativan.

162

Stanovništvo Prema procjenama Nizozemskog statističkog zavoda, u 2010. godini stanovništvo je brojilo 16.574.989 osoba (8.371.513 žena i 8.203.476 muškaraca), i to: 0-20 godina 20-40 godina 40-65 godina 65-80 godina 80 godina i više

23,7 % 25,3 % 35,7 % 11,4 % 3,9 %.

Prema najnovijim podacima o broju stanovnika (koji nisu još statistički obrađeni), u travnju 2011. godine Nizozemska je imala 16.683.240 stanovnika.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Kao i mnoge druge zemlje, Nizozemska se još uvijek bori s posljedicama gospodarske krize. Očekuje se kako će se javni dug do kraja 2011. godine popeti na 406 milijardi €, što predstavlja 66% BDP-a, tj. prosječno 24.430 € duga po stanovniku. Vlada je najavila i počela provoditi mjere štednje. Nizozemska ekonomska pozicija je (zahvaljujući izvozu) ovisna o situaciji u svijetu, tako da će eventualni daljnji pozitivni pomaci ovisiti o globalnim kriznim kretanjima. Pad kupovne moći stanovništva je još uvijek prisutan, ali više nema masovnih otpuštanja radnika kao prijašnjih godina.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU TV postaje Državna televizija: Nederland 1 Nederland 2 Nederland 3 Komercijalni TV programi: RTL 4 RTL 5 RTL 7 RTL 8 Veronica SBS 6 Net 5 Tisak Dnevni tisak – nacionalna izdanja: De Telegraaf naklada: 672.460 Volkskrant naklada: 263.204 Algemeen Dagblad naklada: 443.437 NCR Handelsblad naklada: 218.321 Trouw naklada: 108.247 NRC.Next naklada: 83.369 Besplatne dnevne novine – distribuiraju se u sredstvima javnog prijevoza: Spits naklada: 415.573 Metro naklada: 505.105 De Pers naklada: 220.561

163

Najvažniji izdavači regionalnih dnevnih novina: GPD naklada svih izdanja: 1.700.000 Wegener naklada svih izdanja: 800.000 Boom Uitgevers naklada svih izdanja: 437.390 Najznačajniji izdavač tjednog tiska: Wegener naklada svih izdanja: 8.600.000 Najznačajniji magazini s turističkom tematikom: Columbus Magazine 45.000 National Geographic Traveler 45.185 Meridian Travel! 20.000

izlazi 5 puta godišnje izlazi dvomjesečno izlazi dvomjesečno

Najznačajniji izdavač tiska s turističkom tematikom je ANWB media s izdanjima: Kampioen 3.541.566 mjesečnik Op Pad 35.631 izlazi 9 puta godišnje Reizen 48.703 mjesečnik Waterkampioen 37.231 izlazi 20 puta godišnje Kampeer & Caravan Kampioen 105.099 mjesečnik Promotor 35.246 izlazi 10 puta godišnje Najznačajnije internetske stranice s turističkom tematikom: • • • • • • • • • • •

www.opreisgids.nl www.anwb.nl www.oppad.nl www.reizen.nl www.columbusmagazine.nl www.volkskrant.nl/reizen www.vakantie.nl www.elsevier.nl/web/Dossiers/Reizen.htm www.ad.nl/reizen www.telegraaf.nl/reiskrant www.droomplekken.nl

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor U 2010. godini barem jednom je na godišnji odmor otputovalo 12,7 milijuna Nizozemaca, što predstavlja 81% sveukupnog stanovništva (podjednako kao u 2009. godini). Od 2005. godine taj broj je stabilan.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji Prošle je godine 81% Nizozemaca otišlo barem jednom na odmor. Trećina Nizozemaca provodila je odmor u inozemstvu i Nizozemskoj. Ukupan broj ostvarenih putovanja iznosio je 36 milijuna (0,5% manje nego prošle godine). U odnosu na prošlu godinu, omjer je porastao u korist putovanja u inozemstvo (18,4 milijuna). Odmora u Nizozemskoj bilo je 1% manje nego godinu dana prije (17,6 milijuna).

164

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. godini

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Destinacija Njemačka Francuska Belgija Španjolska Austrija Italija Velika Britanija/Irska Turska Grčka SAD ostale zemlje

Br. dolazaka 3.233.000 2.854.000 1.996.000 1.572.000 1.168.000 1.009.000 851.000 803.000 616.000 434.000

% 2010. 18 15 11 9 6 5 5 4 3 2 22

% 2009. 19 15 11 8 7 5 4 4 3 2 22

Redoslijed destinacija ostao je nepromijenjen u odnosu na 2009. godinu.

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije Uz potpunu ili djelomičnu participaciju organizatora putovanja ostvareno je 70% putovanja, u 33% slučajeva organizirano je cjelokupno putovanje, za 25% putovanja organizirano se kupuje samo smještaj, kod ostatka neki od drugih elemenata kupuje se uz posredovanje organizatora putovanja. U segmentu individualnog prometa (30%), 18% gostiju unaprijed rezervira smještaj, a njih 12% planira smještaj naći na licu mjesta.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Komparativne prednosti najomiljenijih destinacija su svakako bogatstvo i raznolikost ponude koju pružaju gostima iz Nizozemske, uz odličnu prometnu povezanost različitim vrstama prijevoznih sredstava. Sve zemlje u prikazanoj tablici posjeduju stabilne i uhodane kanale prodaje, putem mreže nizozemskih turoperatora. Niti jedna od navedenih zemalja nije za sada osjetila znatnije ekonomske ili političke potrese, što bi kod Nizozemaca moglo stvoriti dodatni osjećaj nesigurnosti ili neprivlačnosti destinacije. Nedostatak Turske ili Grčke je u tome da su obje izrazito aviodestinacije, no uvođenjem mnogobrojnih charter linija, otvaranjem neba za low cost kompanije, povoljnim cijenama paketa koji u sebi sadržavaju i avionski let te snažnoj promidžbi, taj je problem znatno ublažen.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. preferirali turisti s nizozemskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Za sva putovanja u inozemstvo, automobil ostaje najomiljenije prijevozno sredstvo – prošle godine ostvareno je 9,9 milijuna putovanja automobilom (1% manje nego 2009. godine). I za putovanja u Hrvatsku, osobni automobil ostaje bez konkurencije. Autobusom je na odmor otputovalo 4% Nizozemaca. U 2010. ostvareno je 6,3 milijuna avionskih putovanja (isto kao i 2008. godine, a 5,9 milijuna u 2009. godini).

Način organiziranja odmora/bukiranja u 2010. koji su preferirali nizozemski gosti Internet i dalje pokazuje trend rasta: 72% odmora bukirano je putem interneta (8% više nego u 2009. godini). Bukiranje u agenciji (16%) i telefonom (10%) pali su za 4% u odnosu na prošlu godinu.

165

Preferencije nizozemskih turista s obzirom na vrstu smještaja Nizozemci su se odlučivali za ove smještajne kapacitete:

hotel/motel kamp apartman smještaj kod rodbine / prijatelja ostalo

39% 19% 11% 14% 17%.

Postotak smještaja u hotelima je ovako visok zbog Turske, Grčke i drugih daljnih destinacija, jer se avioprijevoz uglavnom kombinira s boravkom u hotelima. Ovako visoko zanimanje za hotele ne utječe na odluke Nizozemaca za ljetovanje u našoj zemlji i na smjer promocije Hrvatske, budući da Nizozemci u Hrvatsku putuju prvenstveno zbog smještaja u kampovima, mobilnim kućicama i apartmanima, a tek onda zbog hotela.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Glavni motivi putovanja nizozemskim gostima su:

more, sunce i plaže city break upoznavanje prirodnih ljepota aktivni odmor posjeta rodbini, prijateljima kružna putovanja opuštanje (wellness) zimski odmor (skijanje, snijeg) kulturne znamenitosti i događanja

18% 15% 10% 7% 8% 7% 6% 6% 4%.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prošle godine Nizozemci su potrošili 15 milijuna € na putovanja, od toga 12,2 mil. u inozemstvu. Prosječni budžet za putovanja po osobi tijekom jednog odmora u inozemstvu neznatno je opao, s 669 € u 2009., na 663 € u 2010. godini.

Pregled organizatora putovanja na tržištu Najznačajniji turoperator na tržištu je TUI, s brandovima Holland International i Arke i financijskim potencijalom od 1.410.000.000 €. Slijedi OAD Reizen, s financijskim potencijalom od 947.000.000 €. Na trećem mjestu je BCD Travel, s financijskim potencijalom od 780.000.000 €. Kras BV je jedan od najznačajnijih ponuđača turističkih aranžmana u kanalima izravne prodaje, poput posebnih ponuda u tisku te putem interneta, a ponudu plasira kroz brandove Kras Stervakanties, Sterproducties i 55+ reizen. Dana 1. srpnja 2009. godine u Nizozemskoj je bilo registrirano 1.545 putničkih agencija, a godinu dana kasnije broj im se smanjio na 1.463. Broj turoperatora je porastao: od 205 na dan 1. srpnja 2009., na 213 godinu dana kasnije. Najveći segment on line prodaje su putovanja ‒ čine 44% cjelokupnog tržišta. Slijedi ih Telecom te roba široke potrošnje.

166

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2010. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj NIZOZEMSKA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Dolasci apsol. 299.343 19.786 11.917 16.965 29.809 25.341 42.000 64.964 88.286 72.551 103.595 125.087 148.140 179.483 212.090 243.651 241.856 264.664 297.318 296.086 285.257

indeks 7 60 142 176 85 166 155 136 82 143 121 118 121 118 115 99 109 112 100 96

1990. = 100 100 7 4 6 10 8 14 22 29 24 35 42 49 60 71 81 81 88 99 99 95

Noćenja apsol. 2.465.385 143.505 105.158 158.681 284.178 234.153 377.000 610.936 696.097 592.192 900.542 1.058.838 1.204.240 1.496.973 1.690.241 1.910.080 1.938.295 2.030.442 2.334.993 2.424.071 2.244.521

indeks 6 73 151 179 82 161 162 114 85 152 118 114 124 113 113 101 105 115 104 93

1990. = 100 100 6 4 6 12 9 15 25 28 24 37 43 49 61 69 77 79 82 95 98 91

Izvor: DZS

167

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s nizozemskog tržišta Za Hrvatsku ne postoje točni podaci o omjeru organiziranih i individualnih dolazaka iako se može procijeniti, temeljem razgovora s turoperatorima, da se taj omjer kreće u odnosu 60% naprema 40% u korist individualnih putovanja.

168

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Nakon što je dulje vremena I.D. Riva Tours bila jedini turoperator sa zasebnom brošurom za Hrvatsku, OAD Reizen je slijedio njihov primjer i u 2003. godini ponudio automobilske, autobusne i zrakoplovne aranžmane za našu zemlju. Njihov primjer u 2004. slijedili su De Jong Intra, Vrij Uit i Holland International. Također, većina ostalih turoperatora proširuje svoje ponude za Hrvatsku u okviru skupih kataloga. Ipak, I.D. Riva Tours svake godine izdaje najveći i najbogatiji katalog posvećen samo Hrvatskoj. Slijedi OAD Reizen, s odličnim katalogom, ali na puno manje stranica. De Jong International, Vrij Uit i Holland International imaju kataloge u kojima su zajedno zastupljene Hrvatska i Slovenija, dok razni drugi organizatori, poput Cycletours, Happy Home, Kras, Sunair, Kristal Reizen, Internatuur, Tent Travel/Euronature, Pharos Reizen, nude hrvatsku ponudu na svega nekoliko stranica. Posebni programi za ciljane skupine su pretežno ponuđeni u kombinaciji s drugim zemljama (SL, IT) = Eurocullt-Lito, Agro Reizen, Beter Uit, TUI, KRAS – Bus, Pharosreizen (auto). Čitav niz manjih turoperatora počinje nuditi programe za posebne ciljane skupine gostiju, tako da već sada imamo ponude vezane uz aktivni odmor, sportski ribolov, biciklističke ture, otoke, zdravstveni i omladinski turizam. Primjerice, X-travel ima široku ponudu smještaja za mlade na zadarskom području, naročito na otoku Pagu, dok Global Cyclist, specijalist za biciklističke ture, reklamira Hrvatsku u posebnom flyeru. Internetska prodaja aranžmana je jako zastupljena u Nizozemskoj i svi turoperatori i putničke agencije imaju mogućnost izravnog bukinga putem interneta. Veći broj malih turoperatora više ne izdaje brošure jer su cijela ponuda i buking prebačeni na internet.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. godine U 2010. godini, svi turoperatori s Hrvatskom u svojoj ponudi povećali su broj stranica u odnosu na 2009. godinu uz ove trendove: Ponuda iz Istre (gdje se nalazi većina zakupljenih kapaciteta) proširila se prema Kvarneru i Dalmaciji. Znatno se povećao broj autobusnih tura i to prema Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Dalmaciji sve do Dubrovnika. Boravak na otocima se nudi u daleko većem broju nego prijašnjih godina. Raste ponuda Gorskog kotara i istarskih ruralnih vila. Pojavljuju se posebni programi za mlade u kojima Pag predstavlja hit destinaciju.

Obujam organiziranog prometa u 2010. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Rezultati pojedinih turoperatora u prodaji Hrvatske tijekom 2010. godine bili su ovi:

I.D. Riva Tours imao je rezultate nešto slabije nego 2009. godine. OAD Reizen je bio jako zadovoljan ostvarenim rezultatima. Vri Uit je ponovno bilježio mali porast. Vital 2000 je zabilježio pad od 10% u odnosu na godinu dana ranije. De Jong Intra Vakantie ostvaruje bolje rezultate nego tijekom 2009. godine VacanceSelect ponovno bilježi mali porast. Cilj im je bio stabilizacija tržišta. TUI u 2010. godini ostvaruje porast broja gostiju i prometa. KRAS je zabilježio nešto više putnika. Vacancesoleil ponovno bilježi rast. Pharos Reizen bilježi 3% više putnika nego tijekom 2009. godine. Sunweb Vakanties B.V. bilježi nešto lošije rezultate nego tijekom 2009. godine.

169

Ocjena je da su u 2010. godini, još uvijek kriznoj, turoperatori nastojali sačuvati stečene pozicije i izbjeći velike padove. Velika većina je u tome uspjela i svi su uglavnom zadovoljni postignutim rezultatima.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja S gledišta organizatora putovanja i gostiju s nizozemskog tržišta komparativne prednosti hrvatskog tržišta su:

autentičnost doživljaja prirodne ljepote i zaštićeni okoliš kulturna baština veliki broj kampova različitih vrsta jak nautički potencijal bogata i raznovrsna gastro ponuda osjećaj sigurnosti prijateljska atmosfera.

Nedostaci koji se spominju su:

pomanjkanje obnovljenih smještajnih kapaciteta još uvijek relativno niski standard sadržaja u kampovima neujednačena kvaliteta infrastrukture i usluge udaljenost od Nizozemske visoke cijene hotelskog smještaja nedovoljno zabave i sadržaja za obitelj s djecom visoke cijene avioprijevoza ograničavaju ponudu „last minuta”.

Razrada dolazaka i noćenja s nizozemskog tržišta po regijama Hrvatske Županija Istarska Primorsko-goranska Zadarska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska Ličko-senjska Grad Zagreb

Dolasci 2010. 138.724 40.452 24.211 13.632 21.296 12.202 9.920 11.564

Noćenja 2009. 149.376 41.117 26.420 15.794 21.769 12.734 11.300 11.621

indeks 93 98 92 86 98 96 88 100

2010. 1.496.535 223.981 207.184 81.117 118.451 50.711 37.012 20.692

2009. 1.652.535 230.588 227.353 86.570 113.042 50.631 48.333 20.824

indeks 91 97 91 94 105 100 77 99

Izvor: HTZ

Gotovo sve županije bilježe smanjen broj dolazaka i noćenja. Izuzetak su Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, koje bilježe manje dolazaka, a više noćenja nizozemskih turista.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Pri dolasku u Hrvatsku, kao prijevozno sredstvo najviše se koristi osobni automobil. Prema procjenama turoperatora, osobni automobil se koristi u više od 80% slučajeva. Avioprijevoz ima blagu prednost pred autobusnim prijevozom, kojim se turisti najviše služe u predsezoni i posezoni. Nizozemci, osim redovnih svakodnevnih aviolinija Croatia Airlinesa koriste i charter linije u ljetnim mjesecima, a za Pulu često putuju i low cost aviokompanijama iz susjednih zemalja. Naročito često koriste avioveze prema Hrvatskoj iz Njemačke ‒ aerodrom Weeze, a iz Belgije aerodrom Cherlesroi.

170

Zrakoplovni charteri u 2010. godini Grupacija Sundio, koja okuplja nekoliko nizozemskih turoperatora poput Go Go tours i Sunweb, u suradnji sa zrakoplovnom tvrtkom Transavia, u srpnju i kolovozu letjela je za Zadar i Pulu. To je u 2010. godini, kao i nekoliko prethodnih godina, bila jedina charter linija koja je povezivala Nizozemsku i Hrvatsku.

Autobuseri u 2010. godini Najznačajniji autobuseri u 2010. godini bili su: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras, SolMar, TUI, Van Biesen i Bolderman. Uz njih se pojavljuju i novi manji subjekti: OTC Tours i Govinda. Sve ture su im postavljene u predsezoni i posezoni. Prevladavaju klasični autobusni programi, koji u većini slučajeva uključuju Istru i Kvarner, a šire se i prema Dalmaciji. Neki turoperatori su uključili Hrvatsku u svoje ture koje obuhvaćaju nekoliko zemalja regije.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Prednosti hrvatske turističke ponude koje navode Nizozemci su: odlična klima bogatstvo sadržaja koji se nude odlične ceste i prometna povezanost ljubaznost i stručnost bijelog osoblja ljubaznost i gostoljubivost stanovništva sigurnost. Nedostaci koje navode individualni nizozemski gosti su: kvaliteta smještaja nedovoljna prometna povezanost između otoka nedostatak zabavnog života za mlade nedostatak kampova u kontinentalnoj Hrvatskoj, naročito u Slavoniji i Baranji.

Vrsta smještaja koju su Nizozemci koristili u Hrvatskoj Među nizozemskim turistima prednjači smještaj u kampovima. U kampovima je ostvareno 1.562.232 noćenja, što čini ukupno 67,6% svih ostvarenih noćenja Nizozemaca u našoj zemlji.

Dodatne sadržaji/aktivnosti koje nizozemski gosti u Hrvatskoj najviše koriste Nizozemski gosti za vrijeme boravka u Hrvatskoj najčešće koriste ove sadržaje/aktivnosti: plivanje i kupanje odlazak u restorane odlazak u kupovinu odlazak u slastičarnice, kafiće i slično razgledavanje znamenitosti šetnje u prirodi samostalne izlete uživanje u pasivnom odmoru odlazak na ples ili u diskoklub izlet u nacionalne parkove posjet lokalnim zabavama vožnju čamcem vožnju biciklom posjet muzejima i izložbama posjet koncertima organizirane izlete tenis ronjenje jedrenje.

171

Sa svim gore navedenim sadržajima gosti su zadovoljni. Nizozemci su gosti skromnih zahtjeva i jako im je važno gostoprimstvo i komunikacija s lokalnim stanovništvom. Navikli su da za ono čega nema, pronađu zamjenu, kako bi zadovoljili svoje želje i prohtjeve.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Ukupni promet za ljetnu sezonu 2011., do sredine travnja 2011. godine, iznosi 1,2 mlrd. € i 3,4% je viši nego prošle godine u isto vrijeme (broj bukinga je za sada 1,6% manji nego lani, ali cijene su veće). Top pet destinacija su: Španjolska +8%, Grčka ‒11%, Turska +6%, Francuska +5%, Italija +9%. Procjenjuje se da će 2011. godine Nizozemci ostvariti ukupno 36,5 milijuna odmora, što duljih, što kraćih. Nizozemska je u velikoj mjeri izašla iz ekonomske krize i recesije, ali su građani vrlo oprezni u potrošnji.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. U ukupnom poretku najomiljenijih destinacija neće doći do znatnijih promjena. Turska se zbog iznimno povoljnih avioaranžmana oporavila nakon krize koju je na nizozemskom tržištu doživjela 2006. i 2007. te bi eventualno u 2011. godini mogla prestići Veliku Britaniju/Irsku na ljestvici najomiljenijih destinacija. Predviđa se da će se i tržište Grčke, zbog pomoći grčkom gospodarstvu od strane EU, stabilizirati i ponovno rasti.

Organizatori putovanja na tržištu u 2011. godini ‒ promjene u odnosu na 2010. U odnosu na 2010. godinu, barem po pitanju tržišnih vođa i novih specijalista, nema nikakvih promjena. Pojavilo se nekoliko novih, manjih turističkih agencija, koje će ove godine svoju ponudu obogatiti hrvatskim destinacijama. Riječ je uglavnom o manjim subjektima.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na nizozemskom tržištu Nizozemsko tržište doživljava Hrvatsku kao prelijepu i zanimljivu zemlju, u kojoj ima još mnogo potencijala za otkrivanje. Naše promidžbene poruke su ciljane i jasne. Svi mediji pišu vrlo pozitivno o našoj kulturnoj i prirodnoj baštini, donose nove i zanimljive teme, pokrivajući gotovo sve dijelove naše zemlje. Turoperatori su sve zadovoljniji ostvarenim rezultatima, a akcijama poput Buy Croatia još ih više vezujemo za Hrvatsku. Usprkos recesiji, Hrvatska se izborila za stabilnu poziciju na nizozemskom „turističkom nebu”.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku za 2011. godini Procjena za 2011. godinu je ostvarenje 2% više dolazaka i 3% više noćenja nego u 2010. godini.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2011. godini neće se znatnije promijeniti (35-40% organiziranih, odnosno 60-65% individualnih gostiju).

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini U 2011. godini, uz top brošuru I.D. Riva Tours i OAD Reizen te De Jong Intravakantie Hrvatsku prezentiraju u posebnoj brošuri, ne više zajedno sa Slovenijom.

172

Svi ostali veliki turoperatori nude Hrvatsku u kombinaciji sa Slovenijom ili drugim zemljama. Beter Uit ove godine nudi Istru i Kvarner, Happy Home povećava ponudu apartmana i vila s bazenima na Kvarneru i Dalmaciji. Maaskrant Reizen uvodi kružna putovanja Dalmacijom i ostatkom Hrvatske. Neckermann širi ponudu u Dalmaciji, jednako kao i OAD Reizen. Kras uvodi dvanaestodnevne ture po Dalmaciji, a u jednu turu uključuje i posjet Zagrebu. Solmar Tour nudi novih šest hotela u svojoj brošuri (Istra i Opatija). Eurocult Lito Hrvatsku nije uvrstio u svoju tiskanu brošuru, već je nudi samo putem interneta. ANWB 3 uvodi nova automobilska putovanja, tj. nove kampove. Novasol je Hrvatsku uvrstio u brošuru zajedno s Turskom, Grčkom i Bugarskom. Agro Reizen je uključio Dubrovnik u ponudu svoje nove ture. Svi turoperatori nude Hrvatsku i putem interneta. Ponuda je u 2010. znatno proširena na Kvarner, Dalmaciju i otoke. Obogaćena je ponuda privatnog smještaja i malih obiteljskih hotela. Autobuseri su ponovno u programe uvrstili nove kružne ture koje sve češće obuhvaćaju jug zemlje.

Prognoza rezultata za 2011. godinu od strane organizatora putovanja Izjave o rezultatima bukinga su neujednačene. Turoperatori su za 2011. postavili visoke ciljeve, a tržište se proširilo, preko Dalmacije, otoka i Dubrovnika, sve do kontinentalnih dijelova zemlje. Osjeća se značajan porast bukinga u Dalmaciji. Otoci postaju sve zanimljiviji, a Lika i Gorski kotar sve češće ulaze u ponudu kampova i privatnog smještaja. Većina turoperatora izjavljuje da je buking bolji nego tijekom 2010. godine. Neki novi turoperatori, poput Cycle tours, Discovery, FOX Singlevakantie, za sada ne bilježe osobito dobru prodaju, dok neki drugi, poput Djoser i Sawadee, govore o dobrim prodajnim rezultatima.

Zrakoplovni charteri u 2011. Sundio grupacija organizira chartere u srpnju i kolovozu za Pulu (otkazali su dvije rotacije zbog slabog bukinga jer smatraju da u Puli i okolici nema dovoljno sadržaja za mlade turiste). EasyJet nastavlja i u 2011. godini s linijom na relaciji Amsterdam – Split, tri puta na tjedan, u srpnju i kolovozu.

Autobuseri u 2011. godini Najznačajniji autobuseri i dalje su: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras, TUI, Solmar Tours, Govinda i Bolderman. Za razliku od 2010. godine, kada se autobusni aranžmani nisu dobro prodavali, ove godine je prodaja dobra.

Individualni promet u 2011. godini Individualni promet ovisi o nizu čimbenika: vremenskim prilikama, medijskim napisima, političkim događanjima, gledanosti TV spotova, on line i tiskovnom oglašivanju i dr. Sudeći prema zahtjevima za slanje brošura, telefonskim pozivima u predstavništvu, posjećenosti naših web stranica, posjetima klijenata u uredu te reakcijama partnera, zaključujemo kako će ove godine povećan broj individualaca otputovati u Hrvatsku. Za brojne individualne goste i ove smo godine jedna od najomiljenijih kamping destinacija.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Prema procjenama stručnjaka, nakon izlaska iz krize i recesije očekuje se da će u 2012. godini na odmor otputovati 2% više Nizozemaca te da će se ukupna potrošnja na putovanjima povećati.

173

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini U 2012. godini neće biti znatnijih promjena vezanih za redoslijed najomiljenijih destinacija. Francuska i Njemačka će se kao i do sada boriti za prvo mjesto. Broj putovanja prema udaljenim destinacijama će se vjerojatno povećati. Više će se putovati prema zemljama s valutama slabijim u odnosu na euro. Očekuje se smanjenje broja putovanja u neke arapske zemlje, zbog nestabilne političke klime i mogućih nemira.

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Organizatori putovanja smatraju da će se u 2012. godini broj odlazaka na odmore povećati – više će se putovati u zemlje bliže Nizozemskoj, uz snažnu konkurentsku borbu zemalja Mediterana.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Svake godine, hrvatska turistička ponuda obogaćuje se novim i obnovljenim smještajnim kapacitetima, raznovrsnim turističkim atrakcijama i gastronomskom ponudom. Kontinentalni dio zemlje čini značajne iskorake u svezi turističke ponude i smještaja, čime će u 2012. biti još prisutniji u ponudi nizozemskih turoperatora. Postojeći turoperatori, koji niz godina djeluju u Hrvatskoj, u 2012. godini će povećati broj zakupljenih kapaciteta, uz nastavak trenda širenja prema jugu zemlje. Očekuje su pojava novih specijaliziranih turoperatora i agencija, koji će nuditi posebne aktivne programe ‒ ribolov, bird watching, wellness, ronjenje. Broj nautičara, kao i onih koji će odsjedati u privatnom smještaju, sigurno će rasti. Postoje realni izgledi da se poveća i broj kampista, uz smanjenje broja naturista (sve više kampova napušta takvu ponudu). Zbog stabilizacije gospodarske krize, ali i istodobnog otvaranja novih kriznih žarišta u arapskim zemljama, Nizozemci će više putovati u europske, bliže destinacije. Hrvatska se u takvom kontekstu pojavljuje kao alternativa Francuskoj, Italiji i Španjolskoj te možemo očekivati povećanje broja dolazaka i noćenja na razini do 4% u odnosu na 2011. godinu.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godine Očekuje se da će rasti turistički promet u skupini seniora, za koju se sve češće kreiraju posebni programi. Ponuda kontinentalne Hrvatske, pogotovo smještaja u seoskim domaćinstvima, nadalje će se povećati.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Prema mišljenju organizatora putovanja svakako bi trebalo poduzeti ove mjere: • • • • •

174

Raditi na uvođenju većeg broja charter i low cost letova, kojih još uvijek nema dovoljno. Turoperatori se još uvijek boje rizika koji nosi uspostavljanje charter linija. Uvesti brodske linije „od otoka do otoka”. Na taj način dobivamo novu turističku atrakciju i omogućavamo bolju popunjenost otočnih smještajnih kapaciteta. Unapređivati ponudu aktivnog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Neprestano raditi na podizanju kvalitete svih turističkih proizvoda i usluga. Omogućiti još lakše i brže dobivanje radnih dozvola za osoblje turoperatora sezonski prisutnih u Hrvatskoj.

NJEMAČKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: demokratska-parlamentarna država od 1949. Glavni grad: Berlin Uprava: federacija 16 saveznih država Ustav: Ustavni zakon (GG) od 1949. (s izmjenama) Predsjednik: Christian Wulff Parlament: dvodomni parlament: Bundestag (Donji dom), 622 člana i Bundesrat (Gornji dom), 69 članova Predsjednica Vlade: kancelarka Angela Merkel Nacionalni praznik: 3. listopada

Površina Površina Njemačke iznosi 357.123,50 km².

Najveći gradovi, broj stanovnika R. b.

Grad

1. 2. 3. 4. 5.

Berlin Hamburg München Köln Frankfurt am Main

Broj stanovnika 2010. 3.459.218 1.774.224 1.330.440 1.024.551 671.927

Broj stanovnika 2000. 3.382.169 1.707.901 1.236.370 965.697 650.055

Savezna država

Berlin Hamburg Bayern Nordrhein-Westfalen Hessen

175

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Stuttgart Düsseldorf Dortmund Essen Bremen Hannover Leipzig Dresden Nürnberg Duisburg

601.646 586.217 581.308 576.259 547.685 520.966 518.862 517.052 503.673 491.931

585.604 571.030 598.840 614.861 549.357 523.147 519.710 495.424 492.425 535.250

Baden-Württemberg Nordrhein-Westfalen Nordrhein-Westfalen Nordrhein-Westfalen Bremen Niedersachsen Sachsen Sachsen Bayern Nordrhein-Westfalen

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Valuta: BDP u 2010.: BDP stopa rasta za 2010: Izvoz 2010.: Uvoz 2010.: Važni izvozni proizvodi:

1 € = 100 Cent 2.498,80 mlrd. € +3,6% (2008.; +1%, 2009.; ‒4,5%, prognoza 2011.; +2,6%) 877,8 mlrd. € 736,7 mlrd. € (siječanj-studeni, 2010) automobili i autodijelovi, strojevi, kemijski proizvodi

BDP po stanovniku BDP po stanovniku iznosi oko 30.600 EUR.

Stopa nezaposlenosti U Njemačkoj je nezaposleno 3.210.341 osoba. U travnju 2011. stopa nezaposlenosti iznosila je 7,6%, a 2011. godine 8,1%.

Prosječni dohodak Bruto prosječni dohodak za 2010. godinu iznosio je 3.227 €. Izvor: Destatis 2010

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2010. godini iznosila je 1,1%.

Gospodarska perspektiva Međunarodni monetarni fond procjenjuje gospodarski rast Njemačke u 2010. na razini od +3,6%, uz pad broja nezaposlenih 2011. na 3,2 milijuna.

Stanovništvo Broj stanovnika: Od toga Nijemci: Stranci: Žene: Muškarci: Samci: Oženjeni Rastavljeni/udovci: Gustoća naseljenosti:

176

81.802.300 (stanje: 31. prosinca 2009.) oko 74.671.300 oko 7.130.900 oko 41.698.700 oko 40.103.600 oko 34.256.800 oko 35.279.100 oko 12.266.300 230 stanovnika/km²

Vjerska pripadnost: kršćani 58,8% (katolici 29,4%, protestanti 29,4%), muslimani 4,6%, bez konfesije 34,8%, ostali 1,8% Životna dob stanovništva po skupinama 0-6 godina 4.117.300,00 5,03% 6-15 6.905.300,00 8,44% 15-25 9.251.500,00 11,31% 25-45 21.818.300,00 26,67% 45-65 22.808.000,00 27,88% 65 i više 16.901.700,00 20,66% Ukupno

81.802.100,00

Izvor: Destatis

Ekonomski pokazatelji po saveznim državama Savezna država Berlin Bremen Sachsen -Anhalt MecklenburgVorpommern Sachsen Brandenburg Thüringen NordrheinWestfalen Hamburg Niedersachsen Saarland Schleswig-Holstein Hessen Rheinland-Pfalz BadenWürttemberg Bayern

Broj nezaposlenih 2010. 219.388 37.922 134.073 95.455

Stopa nezaposlenih 2010. 12,8 % 11,7 % 11,1 % 11,1 %

Bruto dohodak po stanovniku 26.265 € 40.529 € 21.774 € 21.264 €

223.128 131.283 98.707 735.624

10,5 % 9,8 % 8,3 % 8,2 %

22.228 € 21.422 € 21.653 € 29.159 €

70.546 273.916 35.500 97.579 183.601 108.433 244.699

7,6 % 6,9 % 7,0 % 6,8 % 5,9 % 5,2 % 4,4 %

48.220 € 25.877 € 28.133 € 25.935 € 35.731 € 25.511 € 31.982 €

255.637

3,8 %

34.397 €

177

Nezaposlenost u Njemačkoj (okruzi) ‒ BDP po stanovniku: savezne države

178

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Pregled vodećih njemačkih medija sukladno tržišnom udjelu i nakladama

TV postaje Deset najgledanijih TV postaja NAZIV

Prosječni tržišni udjel 2010. za gledatelje od 3 god. u% 13,4 12,9 12,4 10,1 6,7 5,7 3,9 3,6 2,2 1,4

RTL ARD ZDF SAT 1 PRO 7 VOX RTL 2 KABEL 1 SUPER RTL KIKA Izvor: AGF/GFK/TV Scope/media control

Radiopostaje Deset najslušanijih radiopostaja NAZIV NRW Bayern1 SWR 3 Antenne Bayern 1Live WDR 2 Bayern-Funkpaket WDR 4 Bayern 3 NDR 2

Slušatelji u jednom satu (pon-pet, 6-18 sati) 1.592.000 1.182.000 1.106.000 1.030.000 1.027.000 962.000 950.000 894.000 808.000 675.000

Izvor: AGF/GFK/TV Scope/media control

Tisak Deset najčitanijih dnevnih listova NAZIV Bild WAZ Frankfurter Allgemeine Zeitung Stuttgarter Zeitung Süddeutsche Zeitung Rheinische Post Südwestpresse Freie Presse Sächsische Zeitung Die Welt

NAKLADA 3.645.475 865.892 913.283 509.876 542.959 348.835 330.024 298.019 274.336 332.949

BROJ PRODANIH PRIMJERAKA 2.900.355 774.323 714.203 456.450 428.266 391.079 305.753 282.744 262.414 251.433

179

Deset najčitanijih tjednih časopisa/listova NAZIV NAKLADA Rtv 9.049.811 Apotheken Umschau 4.870.967 Prisma gesamt 4.578.659 Bild am Sonntag 1.685.363 Stern 1.644.012 Hörzu 1.298.578 Spiegel 1.436.917 Focus 1.211.485 Bild der Frau 966.201 Freizeit revue 910.085 Deset najčitanijih mjesečnih časopisa

BROJ PRODANIH PRIMJERAKA 8.942.026 5.024.652 4.269.900 1.737.513 1.658.025 1.419.570 1.211.917 1.104.634 933.245 898.741

NAZIV NAKLADA ADAC Motorwelt 13.557.283 Readers digest 801.456 Ace lenkrad 548.789 Cosmopolitan 510.080 Mein schöner garten 480.740 Fit for fun 412.064 Lufthansa Magazin 305.459 Aktiv sportmagazin 218.500 Vital 219.000 National geopgraphic 242.333 Časopisi specijalizirani za turizam

BROJ PRODANIH PRIMJERAKA 13.557.283 794.757 531.756 496.368 463.047 398.456 299.547 211.454 211.978 180.547

NAZIV ADAC Reisemagazin Geo saison Geo special Merian Abentuer und reisen Der Feinschmecker Elektronički mediji NAZIV

BROJ PRODANIH PRIMJERAKA 163.867 102.102 89.999 88.542 85.401 82.456

T-Online eBay.de WEB.DE gutefrage.net Yahoo! Deutschland MSN GMX CHIP Online VZ Netzwerke BILD.de

NAKLADA 170.000 108.905 95.432 88.802 87.655 86.105

Doseg u % u zadnja 3 mjeseca u odnosu na korisnike interneta 48,6 46,9 33,6 28,5 28,4 26,6 25,9 24,3 23,9 23,7

Neto doseg u milijunima jedinstvenih korisnika

Izvor: Meedia Izvor: AGOF ‒ podaci za google.de, facebook.com, youtube.com nisu uključeni

180

24,61 23,78 17,01 14,46 14,4 13,48 13,14 12,31 12,11 11,99

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Nakon krizne 2009. godine, njemačka je ekonomija početkom 2010. doživjela znatni oporavak. Između siječnja i veljače 2010., BDP je porastao za 0,5% u odnosu na zadnje tromjesečje 2009., a idući su mjeseci pokazali još značajniji pozitivni trend. Na godišnjoj osnovici, porast je iznosio 3,7% za razdoblje siječanj-lipanj. U skladu s pozitivnim ekonomskim rastom, povećana je i potražnja za putovanjima, što se poglavito osjetilo u drugom i trećem tromjesječju godine. Početak godine protekao je i u turističkom sektoru u relativno optimističnom ozračju, iako uz relativno nizak indeks potrošačkog optimizma i puno otvorenih pitanja. Početak godine najavljivao je oporavak tržišta i donio lagani porast bukinga u odnosu na godinu ranije. Kako se približavala glavna turistička sezona, raslo je i povjerenje u oporavak ukupnog njemačkog gospodarstva, a Nijemci su u 2010. ponovno potvrdili da su nacija koja najviše putuje i ostvaruje najveće izdatke za putovanja. Ukupna potrošnja Nijemaca na putovanjima stabilna je na razini od oko 60 milijardi € godišnje.

Ukupna potrošnja za putovanja po emitivnim tržištima (u milijardama eura – lijevo, u milijardama dolara – desno)

Rast su zabilježila i odmorišna i poslovna putovanja.

Segment poslovnih putovanja je rastao zahvaljujući jačanju investicija, a izravna je posljedica bila povećanje broja poslovnih putovanja. Usprkos mnogim negativnim čimbenicima koji su obilježili turističku 2010., kao što su kriza u Grčkoj, erupcija vulkana na Islandu i druge krizne okolnosti, gotovo svaki drugi stanovnik Njemačke priuštio je barem jedno putovanje dulje od pet dana.

181

Njemačko turističko tržište pokazalo se vrlo stabilnim iako su trendovi doživjeli stanovite izmjene u smjeru kasnijeg ili „last minute” bukinga. U odnosu na 2009. godinu (sukladno analizi instituta F.U.R.) od ukupne populacije starije od 14 godina (64,8 milijuna Nijemaca) njih 48,7 milijuna putovalo je barem jedanput na godišnji odmor dulji od pet dana. Taj podatak pokazuje lagani pad u odnosu na 2009., kada je taj broj iznosio 49 milijuna. U 2010. godini, udjel osoba koje su otputovale na dulji godišnji odmor, u odnosu na ukupan broj stanovnika u analiziranoj dobi iznosio je 75,1%. Institut F.U.R. je po prvi puta uključio i strance koji žive u Njemačkoj u ukupnu analizu putovanja za 2010., a rezultat je gotovo 70 milijuna putovanja duljih od 5 dana. U odnosu na dulja putovanja, broj osoba koje su putovale na kraći godišnji odmor (do 4 dana) iznosio je 31,8 milijun, što je gotovo 2 milijuna više u odnosu na 2009. Nijemci su bili na približno 80 milijuna kraćih putovanja. Uzme li se u obzir ukupan broj putovanja neovisno o njihovom trajanju, dobivamo podatak da su Nijemci u 2010. bili na 143 milijuna putovanja. Od tog broja, više od 100 milijuna ostvareno je u vlastitoj zemlji. Prema istraživanju DRV-a intenzitet putovanja Nijemaca iznosi 75,7%, tj. 1,3 putovanja godišnje po putniku.

Profil njemačkog putnika Njemačko stanovništvo, u skladu s generalnim trendom u Europi, prosječno sve više stari. Uskoro će putnici koji spadaju u grupu „seniora” i „best-agera” biti najvažnija ciljana skupina, zaključak je koji proizlazi iz ADAC-ovog Reisemonitora, u kojem se navodi da će do 2020. svaki drugi putnik iz Njemačke biti stariji od 50 godina. Sljedeći grafikon prikazuje kretanje dobnih skupina do 2060., s iskazanim smanjenjem broja i prosječnim starenjem njemačke populacije.

Dobne skupine u Njemačkoj (do 2060. godine)

Izvor: ADAC Reisemonitor 2011.

Aktualna struktura njemačke populacije trenutačno je prikazana sljedećim dijagramom.

182

Prema demografskom i socijalnom statusu, sukladno istraživanju „Stiftung für Zukunftfragen”, najviše putuju parovi od 25 do 49 godina. U toj životnoj fazi gotovo 60% spomenute populacije otputovalo je 2010. godine na odmor dulji od 5 dana. Populaciju koja putuje u prosjeku čine osobe između 14 i 34 godine ‒ 17%, osobe između 35 i 54 godina ‒ 41% te osobe iznad 55 godina ‒ 33%. Domaćinstva koja imaju na raspolaganju manje od 1.500 € na mjesec čine prosječno 14% putnika, dok najveći dio putnika čine domaćinstva koja raspolažu s kućnim budžetom od 1.500 do 3.500 € na mjesec. Domaćinstva s visokim primanjima, iznad 3.500 € na mjesec, čine 22% putničke populacije. Dobne skupine njemačkih putnika

Prihodi

33%

22%

27%

14%

14-34

do 1499

35-54

do 3499

55+ 41%

64%

od 3500

Potrošnja na putovanju Određeni pozitivni pomak u odnosu na 2009. vidljiv je i u okviru potrošnje na putovanju, koja je u 2010. porasla za 5%. Prema podacima „Stiftung für Zukunftfragen”, prosječna potrošnja po osobi i putovanju u 2010. iznosila je 944 €. Potrošnja po osobi se razlikuje, sukladno dobnim skupinama, statusu i prihodima. Presjek Životna dob 14-34 godina 35-54 godina 55 godina i više

875 € 959 € 982 €

Status Obitelji (25-49 godina) Samci (25-49 godina) Parovi (25-49 godina)

815 € 1.059 € 1.087 €

Prihodi do 1.499 € do 3.499 € od 3.500 €

714 € 944 € 1.223 €

Izvor: „Stiftung für Zukunftfragen”

183

Trajanje godišnjeg odmora Prema istraživanju F.U.R.-a, trend skraćivanja trajanja godišnjeg odmora nije nastavljen u 2010. U protekloj sezoni se prosjek odmora duljih od pet dana prosječno podigao na razinu od 12,3 dana, u odnosu na 2009., kada je njihovo prosječno trajanje iznosilo 12,2 dana. Godina 1997. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Trajanje putovanja u danima 13,9 12,9 12,8 12,7 12,5 12,5 12,2 12,3

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2011., 2010., 2009., 2008., 2007., 2006.

Istraživanje instituta „Stiftung für Zukunftfragen” donosi mišljenje gosta koliko godišnjeg odmora može priuštiti za određeni novčani iznos (944 €) u pojedinim destinacijama. Iz prikazanih podataka, razvidno je da njemački gost smatra da za navedeni iznos može najdulje boraviti u Poljskoj ‒ punih 18,8 dana. Na drugom mjestu pozicionirala su se putovanja unutar vlastite zemlje s 14,7 dana, dok se na trećem mjestu nalazi Hrvatska s 14,6 dana.

Izvor: „Stiftung für Zukunftfragen”

Omiljene destinacije Nijemci se i dalje najviše odlučuju provesti godišnji odmor u vlastitoj zemlji. U 2010. je udjel Nijemaca koji su odlučili provesti godišnji odmor od pet ili više dana u domaćim destinacijama iznosio 33%, što je određeni porast u odnosu prema 2009. godini. Tradicionalno najposjećenije regionalne destinacije su Bavarska s 6,3%, Mecklenburg-Vorpommern (Baltičko more) s 5,6%, Donja Saska s 3,9 i Schleswig-Holstein s 3,9% dolazaka. Nijemci su u vlastitoj zemlji ostvarili 320 milijuna noćenja, od ukupno 380 milijuna.

184

Među inozemnim destinacijama, na prvome je mjestu Španjolska, s laganim porastom u odnosu prema 2009. godini. Španjolska je već dulje vrijeme apsolutni favorit, a španjolska mjesta, kao što su Kanarski otoci i Baleari, svojom all inclusive ponudom svake godine privlače milijune njemačkih gostiju. Na drugome je mjestu Italija, koja među inozemnim destinacijama ima najsnažniji ugled na tržištu, ali i percepciju relativno skupe destinacije. Velik napredak postigla je Turska, koja je u odmoru duljem od 5 dana prestigla Austriju. Turska je svojim odnosom cijene i kvalitete postala destinacija koja najbrže raste na njemačkom tržištu. Veliki napredak prema istraživanju F.U.R-a postigla je i Hrvatska, koja je s udjelom od 2,8% zauzela izvrsno peto mjesto. Glavni razlozi napretka Hrvatske s prošlogodišnjeg sedmog mjesta na peto su daljnje poboljšanje percepcije destinacije, koja nudi dobar odnos vrijednosti za novac i lako je dostupna. Ne treba zaboraviti da se Hrvatska strukturom ponude smještajnih kapaciteta razlikuje od većine konkurenata, što omogućuje pristup različitim skupinama potencijalnih klijenata. Najveći gubitnik sezone je svakako Grčka. Nemiri koji su buknuli u toj zemlji na samom početku sezone odvratili su njemačke goste od putovanja. Grčki subjekti nisu uspjeli vratiti njemačke goste ni velikim popustima na aranžmane. Veliki skok na ljestvici zabilježila je i Poljska. Taj podatak treba svakako staviti u kontekst činjenice da je Poljska, zajedno s Turskom, zabilježila i najveći broj putovanja stranaca koji žive u Njemačkoj i prvi su puta obuhvaćeni ispitivanjem F.U.R-a. Destinacija 2009. Njemačka 32,50% Španjolska 12,80% Italija 7,90% Turska 5,70% Austrija 5,90% Hrvatska 2,00% Francuska 3,10% Poljska 1,80% Grčka 2,50% Egipat Nizozemska 2,00% Daleka putovanja 6,50% Putovanja od 5+ dana

2010.* 33,00% 13,00% 7,70% 7,00% 5,20% 2,80% 2,60% 2,60% 2,50% 2,00% 1,90% 6,60%

* ‒ podaci za 2011. uključuju i strane državljane koji su sudjelovali u ispitivanju Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2011, 2010

Putovanja prema vrsti prijevoznog sredstva Nakon 2009., koja je donijela povećan broj putovanja automobilom u odnosu na putovanja zrakoplovom, u 2010. ponovno dolazi do jačanja zrakoplovnog prometa. Udjeli putovanja autobusom i željeznicom također se smanjuju. Korišteno prijevozno sredstvo za putovanje 2010. 2009. 2008. 2007. Automobil 47,70% 47,90% 47,30% 47,10% Zrakoplov 36,40% 35,80% 36,30% 36,40% Autobus 8,10% 8,60% 9,00% 9,30% Vlak 5,00% 5,20% 4,90% 4,90%

2006. 46,50% 37,20% 9,40% 5,00%

2000. 49,20% 34,60% 9,10% 5,80%

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2011, 2010, 2009, 2008, 2007, 2006

185

Putovanja prema vrsti smještaja Nakon blagog pada u 2009. godini, hoteli u 2010. ponovno vraćaju svoj udjel u ukupnoj smještajnoj strukturi. Za naše prilike zanimljivo je utvrditi da je korištenje smještaja u kampovima i u privatnom smještaju kod Nijemaca i dalje popularno te da navedeni kapaciteti ne gube tržišne udjele.

Korišteni oblici smještaja 2010. Hoteli 49,30% Stanovi za odmor 24,60% Pansioni 7,20% Kampovi 6,40%

2009. 47,50% 25,00% 7,30% 6,30%

2008. 50,10% 22,40% 8,10% 6,30%

2007. 48,40% 23,70% 7,70% 5,50%

2006. 50,40% 22,10% 7,10% 5,00%

2000. 47,00% 23,90% 10,20% 6,40%

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2011, 2010, 2009, 2008, 2007, 2006

Način organiziranja odmora/bukiranja koji su preferirali njemački gosti Pri bukiranju odmora, na važnosti su sve više on line portali i on line ponude pružatelja smještaja, dok agencije polako gube tržišne udjele. Valja ipak napomenuti da je povjerenje Nijemaca u odnosu na agencije i organizirana putovanja nakon 2010. i pravodobnih reakcija pojedinih organizatora u odnosu na probleme, poput erupcije vulkana na Islandu, ponovno poraslo. Putem interneta klijenti lakše dolaze u kontakt s pružateljima usluge smještaja te s pružateljima usluge prijevoza, što potiče samostalno bukiranje pojedinih usluga, na štetu paušalnih aranžmana. Organizacija putovanja Godina 2010. 2005. 2010. 2005. 2010. 2005. 2010. 2005. 2010. 2005.

Paušal Samo smještaj Prijevoz Ostalo Bukiranje u destinaciji

Sredstvo bukiranja putovanja 43,80% 48,30% 35,20% 27,00% 11,40% 10,50% 5,70% 5,90% 13,70% 16,50%

Turoperator Turoperator ‒ izravno Internet Smještaj ‒ izravno Prijevoz ‒ izravno

36,40% 43,60% 6,30% 8,10% 13,90% 6,90% 26,10% 20,90% 12,60% 13,30%

Izvor: Reiseanalyse 2011

Internet u velikoj mjeri služi kao kanal prikupljanja informacija o destinacijama i cijenama smještaja, ali sve više i kao prodajni kanal. Uporaba interneta u Njemačkoj raste iz godine u godinu te ga danas koristi gotovo 70% Nijemaca. Korisnici interneta spadaju u aktivniju populaciju, višeg obrazovanja te su u prosjeku mlađe životne dobi. Osobe koje su trenutačno u radnom odnosu najviše koriste internet.

186

Izvor: AGOF

Iz analize F.U.R.-a zaključuje se da je u deset godina broj korisnika interneta porastao za 225%.

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse, 2001. ‒ 2011.

Snažniji porast od broja ukupnih korisnika interneta bilježi povećanje broja osoba koje putem interneta prikupljaju informacije o putovanju.

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse, 2001. – 2011.

187

Uzimajući u obzir udjel putnika koji bukiraju putem interneta te onih koji bukiraju izravno kod pružatelja usluge smještaja (što se isto tako odrađuje on line) dolazi se do podatka da je većina putovanja organizirano on line. Udjel bukinga koji se ostvaruje on line rastao je u razdoblju od 10 godina dvostruko brže od on line prikupljanja informacija o putovanju.

Izvor: F.U.R. Reiseanalyse, 2001. – 2011.

Kao što je vidljivo iz sljedećeg dijagrama, on line buking dominira kod izravnih transakcija s pružateljem pojedinih usluga (smještaj, prijevoz). Trećina prometa se odvija putem portala koji nude smještaj, a 7% putnika bukira on line kod turističkih agencija.

Izvor: GfK Travelskope, Tourismusjahr, rujan-listopad

Vrste internetskih stranica korištenih pri prikupljanju informacija o putovanju 47%

Informativne stranice i Wikis

32% 19% 17% 17% 16%

Stranice s utiscima i ocjenama Video platforme Blogovi Socijalne mreže Fotografske platforme

Društvene mreže potiču razmjenu podataka i informacija između korisnika i postaju nezaobilazan marketinški alat. Sljedeći pregled donosi redoslijed najpopularnijih internetskih društvenih mreža, sukladno udjelu korisnika interneta koji iste koriste u komunikaciji.

188

Izvor: Forsa (1001 korisnik interneta stariji od 14 godina)

Stranice s Web 2.0 sadržajem koriste se sve više za prikupljanje informacija o putovanju.

Izvor: Reiseanalyse online, studeni 2010.

Ipak, za prikupljanje informacija o konkretnim destinacijama i smještajnim objektima koriste se prije svega specijalizirane internetske stranice.

Izvor: Reiseanalyse online, studeni 2010.

189

Motiv putovanja Sukladno analizi „Stiftung für Zukunftfragen” za motiv putovanja navode se sljedeći razlozi:

Preferencije u pogledu vrste putovanja su sljedeće:

Izvor: BAT analiza, provedena na reprezentativnom uzorku od 4.000 ispitanika starijih od 14 godina

Rezultati ‒ broj zainteresiranih za pojedinu vrstu putovanja od 100 ispitanika

Daljnjom analizom odabira pojedinih vrsta odmora sukladno demografskim skupinama možemo zaključiti: • • • • • •

190

neoženjene i mlađe osobe pokazuju visok interes za city break putovanja (22%) i kulturni turizam (16%) „best ageri” (50-64 god.) rado odabiru zdravstveni turizam (15%) i planinarenje (15%) mladi se zanimaju za putovanja kamp-kućicom (23%), tj. traže boravak u kampu (31%) osobe srednje dobi traže aktivni odmor (32%) autobusne ture su popularne među umirovljenicima (27%) obitelji pokazuju visoki interes za privatnim smještajem, tj. kućama za odmor (48%).

Kao motiv putovanja u 2010. (prema istraživanju ADAC-a) na prvom se mjestu navodi odmor na moru, a potom slijedi odmor u planinama. Na trećem su mjestu kružna putovanja, a potom slijede kontinentalni turizam, posjete gradovima, jezerima i dr.

Izvor: ADAC Reisemonitor, 2011.

Razdoblje putovanja Većina Nijemaca je u 2010. otputovala na godišnji odmor u ljetnim mjesecima, njih 60%, u razdoblju od lipnja do rujna. Kolovoz je bio mjesec kada je svaki peti Nijemac bio na odmoru. U srpnju ili kolovozu na godišnji odmor otišlo je 68% mlađe populacije i 55% obitelji sa školskom djecom. Parovi, samci i mlađi seniori odabiru ravnomjerno razdoblje od svibnja do rujna (64%). Za umirovljenike su svibanj i kolovoz najomiljeniji mjeseci za putovanja. Kolovoz je mjesec najintenzivnijih dolaska Nijemaca u Hrvatsku, s udjelom od 32%, a srpanj ima udjel od 21%. Slijedi rujan s 14%, dok su svibanj i lipanj zabilježili gotovo identičan udjel dolazaka, 11%. Izvor: „Stiftung für Zukunftfragen”

Usporedba intenziteta putovanja tijekom godine prikazana je sljedećim grafikonom gdje plava krivulja ukazuje na ukupni intenzitet putovanja Nijemaca, dok crvena prikazuje podatke za Hrvatsku.

postoci

Intenzitet putovanja Nijemaca po mjesecima: usporedba s putovanjima u Hrvatsku 35 30 25 20 15 10 5 0 I

III

VII

VIII

mjeseci Nijem ci ukupno

Nijemci - Hrvats ka

Organizatori putovanja na njemačkom tržištu su se nakon blagih gubitaka u kriznom razdoblju 2008./2009. vratili na putanju rasta. Obujam ukupnog tržišta organiziranih putovanja u sezoni 2009./2010. njemačka udruga putničkih agencija procjenjuje na 21,3 milijardi eura, što odgovara rastu od 2,5%. Broj putnika je porastao za 5%, na 40,4 milijuna putnika. Nešto manji rast prihoda od rasta broja putnika posljedica je nižih cijena hotela i letova.

191

Kružna putovanja i dalje bilježe rast. U 2011. godini novi brodovi AIDE i TUI-a stižu na tržište.

Izvor: fvw Dossier Deutsche Reiseveranstalter

Paušalna putovanja zrakoplovom su u kriznoj godini 2008./2009. bilježila minus od gotovo 5%, no u sezoni 2010. ponovno ostvaruju rast. Najveći porast (oko 3%) ostvarili su avioprogrami na dalekim putovanjima. Kratke i srednje relacije bilježili su porast od 0,5%. Automobilski segment je ostvario porast od 2,4%, nakon što je prethodne godine zabilježio pad od 1%. Sagledamo li organizirano tržište sukladno udjelima pojedinih poslovnih subjekata, razvidno je da je na prvom mjestu TUI Deutschland (18%), ispred Rewe Group (14%) i Thomas Cooka (13,4%). TUI Deutschland ; 18

ostali; 37,7

; Touristik der Rewe Group 14

Schauinsland ; 2,3 Aida Cruises; 4,1

Thomas Cook ; 13,4 FTI; 5

Alltours ; 5,5

Izvor: fvw Dossier Deutsche Reiseveranstalter

192

Za turističku godinu 2010./11. svi subjekti očekuju rast – u segmentu zimskih programa u dvoznamenkastim brojkama, s tim da se ne smije zanemariti činjenica da je riječ o rastu temeljenom na osnovici iz krizne godine. Kada je riječ o ljetu, očekuje se rast, ali uz umjereni oprez u prognozama, s obzirom na neprestano prisutan niz čimbenika koji ne pogoduju turističkom tržištu.

UDJEL NJEMAČKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU NJEMAČKA

Dolasci

Noćenja indeks

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

1.445.905 150.883 148.408 194.318 355.716 210.968 449.000 640.031 720.569 531.259 1.048.275 1.299.729 1.481.659 1.551.844 1.580.244 1.572.090 1.544.801 1.554.794 1.545.735 1.463.281 1.525.133

10 98 131 183 59 213 143 113 74 197 124 114 105 102 99 98 101 99 95 104

1990. = 100 100 10 10 13 25 15 31 44 50 37 72 90 102 107 109 109 107 108 107 101 105

indeks 11.943.840 984.021 1.159.476 1.740.658 3.014.113 1.914.656 3.744.000 5.403.249 5.933.641 4.514.765 7.804.139 9.685.991 10.789.069 11.056.130 10.887.638 11.001.142 10.986.866 10.848.939 10.982.654 11.166.827 11.476.383

8 118 150 173 64 196 144 110 76 173 124 111 102 98 101 100 99 101 102 103

1990. = 100 100 8 10 15 25 16 31 45 50 38 65 81 90 93 91 92 92 91 92 93 96

IZVOR: DZS

193

Porast dolazaka i noćenja s njemačkog tržišta u 2010. zabilježili su skoro svi segmenti smještajnih kapaciteta. Nijemci su u Hrvatskoj u velikom broju kamperi i nautičari (gotovo trećina svih dolazaka). Omjer organiziranih i individualnih dolazaka iznosi 70 naprema 30% u korist

194

individualnih dolaska, u čemu se Hrvatska razlikuje od dijela konkurencije na Mediteranu kod koje je udjel organiziranog prometa bitno veći. Ipak, procjene govore da je udjel organiziranog prometa blago porastao u odnosu na 2009., a većina turoperatora ističe dobre prodajne rezultate. Programi turoperatora su obuhvatili cijelu hrvatsku obalu, s velikim izborom hotela i apartmana. Vodeći njemački turoperatori nudili su i automobilske programe i putovanja avionskim prijevozom.

Dolasci i noćenja po županijama Njemački gosti u Hrvatskoj prije svega gravitiraju destinacijama koja su im najbliža za dolazak vlastitim automobilom: 38% njemačkih gostiju bira Istru gdje ostvaruju i 46% ukupnih noćenja. Primorsko-goranska županija ostvaruje 25% dolazaka i 23% noćenja Nijemaca. Ostale priobalne županije ostvaruju trećinu svih dolaska i 30% noćenja s njemačkog tržišta. Manji dio Nijemaca svoj je odmor proveo u kontinentalnim županijama, gdje uz 5,55% dolazaka ostvaruju 1,30% svih noćenja u Hrvatskoj. Županija Istarska

584.313

5.258.053

% dolaska 38,31%

Primorsko-goranska

377.342

2.633.890

24,74%

22,95%

6,98

54.558

321.023

3,58%

2,80%

5,88

131.727

1.100.998

8,64%

9,59%

8,36

74.978

549.746

4,92%

4,79%

7,33

142.341

1.018.461

9,33%

8,87%

7,16

Dubrovačkoneretvanska Grad Zagreb

75.157

445.046

4,93%

3,88%

5,92

43.414

71.855

2,85%

0,63%

1,66

Kontinent

41.303

77.311

2,71%

0,67%

1,87

1.525.133

11.476.383

100,00%

7,52

Ličko-senjska Zadarska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska

Ukupno Hrvatska

Dolasci

Noćenja

% noćenja 45,82%

Boravak/dani 9,00

Izvor: DZS

Vrste smještaja koji su Nijemci koristili u Hrvatskoj Udio dolazaka kamping gostiju s njemačkog tržišta stabilno je na razini jedne trećine ukupnih dolazaka. Nijemci su u 2010. u kampovima ostvarili 520.376 dolazaka, što je 4,55% više nego u 2009. godini i 4.487.670 noćenja, što je 1,45% više nego u prethodnoj godini. Broj noćenja Nijemaca u kampovima je na razini 40% ukupnih noćenja s tog tržišta. Udio privatnog i hotelskog smještaja kreće se u rasponu od 28% do 30% kada govorimo o dolascima te 21% do 32% kada je riječ o noćenjima. Dolasci i noćenja Nijemaca po vrstama smještajnih kapaciteta Vrsta smještaja

454.969

2.437.121

% dolasci 29,83%

90.256

722.853

5,92%

6,30%

8,01

Kampovi

520.376

4.487.670

34,12%

39,10%

8,62

Privatni smještaj

425.801

3.704.406

27,92%

32,28%

8,70

33.731

124.333

2,21%

1,08%

3,69

1.525.133

11.476.383

100,%

100%

Hoteli Apartmani

Ostalo Ukupno

Dolasci

Noćenja

% noćenja 21,24%

Boravak/dani 5,36

Izvor: DZS

195

Izvor: DZS

Zračni promet Pregled povezanosti njemačkih zračnih luka s hrvatskim zračnim lukama u 2010.: Zračna luka Berlin ‒ Schönefeld

Köln

Düsseldorf

196

Destinacija Pula

Prijevoznik Germanwings

Zadar

Germanwings

Zagreb

Germanwings

Split

Croatia Airlines Germanwings Easy Jet

Dubrovnik

Pula

Croatia Airlines Easy Jet Germanwings Germanwings

Rijeka

Air Berlin

Zadar

Germanwings

Split

Germanwings

Dubrovnik

Germanwings

Zagreb Split

Germanwings Croatia Airlines

Dubrovnik

Croatia Airlines Lufthansa

Zagreb

Croatia Airlines

Stuttgart

M端nchen

Frankfurt

Hannover

Rijeka

Air Berlin

Zadar

Germanwings

Split

Germanwings

Dubrovnik

Air Berlin

Zagreb Zadar

Germanwings Lufthansa

Split

Croatia Airlines Lufthansa Hamburg International

Dubrovnik

Lufthansa Air Berlin Croatia Airlines

Zagreb

Croatia Airlines Lufthansa Croatia Airlines Lufthansa

Zagreb

Dubrovnik

Croatia Airlines

Split Rijeka

Croatia Airlines Air Berlin

Zadar

Germanwings

Split

Germanwings

Dubrovnik Dortmund Bremen Hamburg

Split Zadar Split

Germanwings Air Berlin Germanwings Ryanair Germanwings

Frankfurt Hahn

Dubrovnik Pula

Germanwings Ryanair

Osijek

Ryanair

Zadar Split Split

Ryanair Air Berlin Intersky

Zadar

Intersky

D端sseldorf (Weeze) Leipzig

Pula Zadar Split

Intersky Ryanair Croatia Airlines

Dresden

Dubrovnik Split

Croatia Airlines Croatia Airlines

N端rnberg Friedrichshafen

197

Autobuseri u 2010. godini U Njemačkoj djeluje 4.700 autobusera. Segment putovanja na dulji ili kraći odmor autobusom relativno je stabilan. Prema Reiseanalyse 2011., u 2010. godini 8,1% ispitanika putovalo je na odmor dulji od 5 dana autobusom (4,8 milijuna Nijemaca, koji su ostvarili 5,6 milijuna putovanja). Broj putovanja kraćih od 5 dana iznosio je 12-15 milijuna. Prosječna životna dob osoba koje putuju autobusom je 57,6 godina, a udjel putnika starijih od 60 godina je 63,2%. Autobuseri uglavnom pokrivaju područje manjih gradova i ruralna područja, u kojima dio njih djeluje i kao organizatori putovanja. Autobuseri na odmor u inozemstvo dulji od 5 dana prevezu 3,6 milijuna putnika, dok je u Njemačkoj ostvareno 2 milijuna putovanja. Od inozemnih destinacija (prema istraživanju Reiseanalyse) na prvoj je poziciji Italija s 14,4%, slijedi Austrija s 10%, koja je zajedno s Italijom povećala svoj udio na tržištu. Slijede Poljska, sa 6,5%, Švicarska s 4,2% i Francuska s 4% tržišta. Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu, s udjelom od 3,9% tržišta. Riječ je o segmentu izrazito zanimljivim za hrvatsku turističku privredu, uzimajući u obzir relativnu stabilnost potražnje te činjenicu da se navedena putovanja uglavnom koncentriraju na predsezonu i posezonu. Osobe koje putuju autobusom mogu se okarakterizirati kao vrlo otvorene prema novim destinacijama i prema novim proizvodima, što organizatori putovanja prepoznaju te su stalno usmjereni prema kreiranju nove i raznovrsne ponude koja uključuje razne segmente turizma posebnih interesa.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Istraživanja provedena u Njemačkoj potvrđuju da će Nijemci u 2011. putovati u većem broju, a bolje rezultate bukinga navode gotovo svi važni turoperatori. Povoljan razvoj ekonomske situacije i pad nezaposlenosti povoljno utječu na tijek sezone. Istraživanje „Stiftung für Zukunftfragen” iznosi podatak da u 2011. godini 24,5% Nijemaca planira provesti godišnji odmor u vlastitoj zemlji. U Španjolsku planira otputovati 8,8% ispitanika, 6,0% u Tursku, 5,5% u Italiju, 2,8% u Austriju i 2,5% u Hrvatsku. Neku od skandinavskih zemalja namjerava posjetiti 2,55% Nijemaca a 10,5% ih želi otputovati u daleke destinacije. Dvadeset osam posto ispitanika još nije odlučilo koju će zemlju posjetiti. Vodeći njemački turoperatori i specijalisti za Hrvatsku za sada bilježe dobre rezultate, ali su ipak još uvijek nepoznanica individualni gosti, koji čine većinu njemačkih gostiju u Hrvatskoj. Prema istraživanju ADAC-a, očekuje se povećanje broja osoba koje će svoj odmor provesti u kampovima, što je i za Hrvatsku povoljna vijest.

198

Intenzitet putovanja po mjesecima Iz prikaza je vidljivo da većina Nijemaca i nadalje namjerava putovati na godišnji odmor u ljetnim mjesecima (narančasta zona), a posebice kampisti (zelena linija). Žuta linija označava intenzitet putovanja u europske destinacije, dok plava linija označava razdoblja putovanja u daleke destinacije (gdje je distribucija bitno različita).

Izvor: ADAC

Avioprijevoz prema Hrvatskoj Avioprijevoznici nastavljaju s uvođenjem novih linija za Hrvatsku. U 2011. red letenja iz Njemačke prema Hrvatskoj odvijat će se iz sljedećih zračnih luka: Zračna luka Berlin ‒ Schönefeld

Destinacija Pula

Prijevoznik Germanwings

Termin letenja 5.7. ‒ 9.8. 7.7. ‒ 25.8.

Dan letenja ut + čet

Zadar

Germanwings

7.5. ‒ 15.10. 5.7. ‒ 30.8.

sub + ut

Zagreb

Germanwings

27.3. ‒ 30.10. 31.10. ‒ 31.12.

ut, čet, ned + pon, sri, pet, ned

Split

Croatia Airlines

7.5. ‒ 15.10.

sub

Easy Jet

2.7. ‒ 27.8.

ut, čet, sub

199

Croatia Airlines

1.5. ‒ 16.10.

ned

Easy Jet

4.6. ‒ 27.8.

pon, sub

Pula

Germanwings Germanwings

17.4. ‒ 16.10. 1.5. ‒ 27.10. 26.7. ‒ 2.9.

ned ned, čet ut, pet

Rijeka

Air Berlin

28.5. ‒ 2.10.

pon, sri, čet, pet, sub, ned

Zadar

Germanwings

16.4. ‒ 29.9. 3.5. ‒ 25.10. 27.7. ‒ 1.9.

Dubrovnik

Köln

Düsseldorf

Stuttgart

München

Split

Germanwings

16.4. ‒ 27.10. 27.7. ‒ 7.9. 1.11. ‒ 31.12.

Dubrovnik

Germanwings

17.4. ‒ 6.11. 5.5. ‒ 27.10.

pon, ut, čet, sub, ned + sri, pet + ut, sub ned + čet

Zagreb

Germanwings

18.4. ‒ 30.10. 31.10. ‒ 31.12.

Rijeka

Air Berlin

31.5. ‒ 2.10.

pon, ut, sri, čet, pet, ned + pon, ut, pet, ned ut, čet, ned

Split

Croatia Airlines

16.4. ‒ 15.10. 4.5. ‒ 12.9.

sub + sri

Dubrovnik

Croatia Airlines

23.4. ‒ 16.10.

Rijeka

Air Berlin

28.5. ‒ 1.10.

sub (povratni nedjeljom) ut, čet, sub

Zadar

Germanwings

2.5. ‒ 29.10. 29.7. ‒ 9.9.

pon, sub + pet

Split

Germanwings

14.4. ‒ 29.10. 2.5. ‒ 30.10. 27.7. ‒ 7.9.

ut, čet, sub + pon, ned + sri

Dubrovnik

Air Berlin

2.5. ‒ 11.10.

ut, sub

Zagreb

Germanwings

18.4. ‒ 30.10. 31.10. ‒ 31.12.

Zadar

Croatia Airlines

7.5. ‒ 8.10. 5.8. ‒ 26.8.

pon, ut, sri, čet, pet, ned + pon, sri, pet, ned ut, čet, sub + pet

Lufthansa

2.4. ‒ 8.10. 5.8. ‒ 26.8.

sub + pet, ned

Croatia Airlines

1.1. ‒ 30.10. 1.8. ‒ 26.8.

ut, čet, sub, ned + pon, sri, pet

Split

200

sub + ut + čet

Dubrovnik

Zagreb

Lufthansa

29.3. ‒ 29.10. 1.8. ‒ 26.8.

ut, čet, sub, ned + pon, sri, pet

Lufthansa

27.3. ‒ 29.10. 2.8. ‒ 25.8.

Air Berlin

1.5. ‒ 11.10.

pon, sri, pet, sub, ned + ut, čet ut, ned

Croatia Airlines dnevno Lufthansa

Frankfurt

Croatia Airlines

dnevno dnevno

Lufthansa

dnevno

Dubrovnik

Croatia Airlines

dnevno

Split

Croatia Airlines

dnevno

Zagreb

Lufthansa

27.3. ‒ 29.10.

sub, ned

Hannover

Split

Condor Germanwings

9.4. ‒ 22.10. 16.4. ‒ 29.10.

sub ut, čet, sub

Dortmund

Dubrovnik Split

Germanwings Germanwings

24.4. ‒ 30.10. 16.4. ‒ 5.11.

ned ut, sub

Hamburg

Zagreb Split

Easy Jet Croatia Airlines

Pula

Ryanair

31.3. ‒ 31.12. 16.4. ‒ 30.10. 17.5. ‒ 11.10. 29.3. ‒ 8.10.

ut, čet, sub sub + ut ut, sub

Osijek

Ryanair

3.4. ‒ 26.10.

sri, ned

Zadar Split Split

Ryanair Air Berlin Intersky

28.3. ‒ 28.10. 7.5. ‒ 1.10. 7.5. ‒ 15.10.

pon, pet sub sub

Zadar

Intersky

7.5. ‒ 15.10. 2.6. ‒ 15.9.

sub + čet

Pula Zadar

Intersky Ryanair

29.5. ‒ 25.9. 1.4. ‒ 14.10.

ned pet, pon

Rijeka

Air Berlin

28.5. ‒ 1.10.

sub

Split Dubrovnik Split

Croatia Airlines Croatia Airlines Croatia Airlines

Frankfurt Hahn

Nürnberg Friedrichshafe n

Düsseldorf (Weeze) Münster/Osna brück Leipzig Dresden

Croatia Airlines, Germanwings i Air Berlin omogućavaju turoperatorima zakup mjesta na linijama za Hrvatsku.

201

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Njemačko tržište će u 2011. godini ostati ključno za ukupni uspjeh sezone u Hrvatskoj. Veličina tržišta, razgranatost prodajne mreže i važnost koju putovanja imaju u njemačkom društvu čine Njemačku ključnom za gotovo sva receptivna tržišta Europe, pa tako i za našu zemlju. Nijemci, kao cjenovno izrazito osjetljivi klijenti, pomno odabiru destinaciju koja im nudi odgovarajuću „vrijednost za novac”, a tu je naš turistički proizvod prepoznat kao kvalitetan i konkurentan. Atraktivnost i ugled poželjne turističke destinacije idu nam u prilog, što utječe na pozitivan ukupni rezultat.

Procjene turoperatora U organiziranom segmentu, broj bukinga se povećao u odnosu prema prethodnoj godini. Gospodarski oporavak utjecao je i na ponašanje potrošača, koji su u sezoni 2011. skloniji ranijem bukiranju. Hrvatska je na dobrom mjestu i svi ključni organizatori putovanja, kada je riječ o našoj destinaciji, vjeruju u rast prometa i bolju zaradu od prošlogodišnje. ADAC u svom „Reise-Monitoru” predviđa da će 54% Nijemaca, koji će putovati u 2011., kao odredišni cilj odabrati europske zemlje. Odmor će u svojoj zemlji provesti 34,9% Nijemaca, a za daleka putovanja odlučit će se njih 14,6%. Znakovit je i podatak da se predviđa povećanje broja osoba koje planiraju više putovanja u jednoj godini. Također, procjenjuje se da će doći do porasta broja gostiju u kampovima. Problemi koje turoperatori spominju u svezi s Hrvatskom povezani su s pomanjkanjem objekata koji nude all inclusive ponudu te zaraspoloživost kapaciteta u vrhuncu sezone.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Dostupni pokazatelji daju sliku pozitivnog razvoja ekonomske situacije u Njemačkoj u 2012. godini. Istraživanje Alliancea predviđa za 2012. rast BDP-a od 1,75, povećanje privatne potrošnje, pad nezaposlenosti i rast industrijske proizvodnje, što će pozitivno utjecati i na turistički sektor.

BDP Privatna potrošnja Izvoz Uvoz Industrijska proizvodnja Nezaposlenost Maloprodajne cijene Izvor: Alliance

202

2009. ‒4,7 ‒0,2 ‒14,3 ‒9,4 ‒16,2 7,5 0,4

2010. 3,6 0,4 14,1 12,6 10,9 6,9 1,1

2011. 2,9 1,5 10,3 8,9 8,4 6,2 2,2

2012. 1,7 1,2 5 5,1 4,3 5,8 1,8

Negativna konotacija odnosi se na predviđeni rast cijena, što će zasigurno dovesti do pojave povećane cjenovne osjetljivosti kupaca. U 2012. tražit će se što bolja „vrijednost za novac” i destinacije koje će ponuditi dobar odnos cijena i usluga mogu očekivati bolje rezultate u odnosu na 2011. godinu. Drugi čimbenik, koji će vjerojatno obilježiti sezonu, bit će povratak destinacija koje su ove godine radi unutarnjih problema doživjele velike padove u prometu s njemačkog tržišta (Egipat, Tunis).

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Hrvatska će nakon 2011. nastaviti pozitivan rezultatski niz na njemačkom tržištu. Destinacija dobiva novu dimenziju i vrijednost koju prepoznaju operateri u struci, ali i krajnji korisnici. Uz poticajne mjere i promidžbu, ključna će svakako biti cijena naših usluga – uz odmjerenu cjenovnu politiku (posebice u odnosu na konkurenciju) i s dobrom komunikacijom komparativnih prednosti destinacije, pozitivni rezultati u smislu fizičkog obujma prometa neće izostati.

203

POLJSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Politički i administrativni podaci Službeni naziv zemlje: Republika Poljska Službeni jezik: poljski Političko uređenje: republika s parlamentarnom demokracijom Glavni grad: Varšava (poljski Warszawa),2 mil. stanovnika Ostali veći gradovi: Lodz, Krakov, Katowice, Gdanjsk, Poznanj, Wroclaw Administrativna podjela Poljske: 16 regija (wojewodztwa): Dolnoslaskie, Kujawsko-Pomorskie, Lodzkie, Lubelskie, Lubuskie, Malopolskie, Mazowieckie, Opolskie, Podkarpackie, Podlaskie, Pomorskie, Slaskie, Swietokrzyskie, Warminsko-Mazurskie, Wielkopolskie, Zachodniopomorskie Državni blagdani: Dan nezavisnosti ‒ 11. studeni (11. studenog 1918. proglašena je nezavisnost Republike Poljske) Praznik rada ‒ 1. svibanj Dan konstitucije ‒ 3. svibanj Najvažnija politička tijela u Poljskoj: predsjednik države ‒ Bronisław Komorowski (početak mandata ujesen 2010.), predsjednik Vlade ‒ Donald Tusk (16. studenog 2007.), dva doma parlamenta: Senat, 100 senatora i Sejm, 460 poslanika (zastupnici za Senat i Sejm izabrani su 21. listopada 2007.), parlamentarni izbori za oba doma ‒ jesen 2011. Geografska obilježja Položaj: srednja Europa Površina, ukupno: 312.685 km2 Površina kopna: 304.465 km2

204

Površina voda: 8.220 km2 Ukupna duljina granice: 2.788 km Zemlje s kojim graniči Poljska: Bjelorusija 407 km, Češka 658 km, Njemačka 456 km, Litva 91 km, Rusija (distrikt Kaliningrad) 206 km, Slovačka 444 km, Ukrajina 526 km

Socio-demografska obilježja Broj stanovnika: 38.482.919 (procjena za srpanj 2009.) Dobna struktura: 0-14 godina: 15,5% (muških 2.964.995, ženskih 2.802.808) 15-64 godina: 71,6% (muških 13.713.078, ženskih 13.845.251) 65 godina i iznad: 13,3% (muških 1.966.406, ženskih 3.190.911) Prosječna starost stanovništva: 37,9 godina (muških 36,1 godina, ženskih 39,7 godina) Stopa prirasta stanovništva: ‒0.047% Prosječan životni vijek: 75,63 godine (muških 71,65 godina, ženskih 79,85 godina) Etnička podjela: Poljaci 96,7%, Nijemci 0,4%, Bjelorusi 0,1%, Ukrajinci 0,1%, ostali 2,7% Konfesionalna pripadnost: rimokatolici 89,8% (oko 75% praktičnih), pravoslavci 1,3%, protestanti 0,3%, ostali 0,3% i 8,3% neizjašnjeni Izvor: CIA Fact Book, 2009. ‒ procjena

Gospodarska kretanja i glavni gospodarski pokazatelji u 2010. godini U 2010. godini, bruto društveni proizvod (podaci GUS-a Republike Poljske) porastao je za 3,8%. U prosincu 2010. godine nezaposlenost je iznosila relativno visokih 12,3%, a inflacija 4,2%. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prodaja na malo u prosincu 2010. godine bila je veća za 25,3% u odnosu na prethodni mjesec, odnosno na godišnjoj razini veća za 12%. Poljski ekonomski analitičari ocjenjuju 2010. godinu gospodarski uspješnom, što je nastavak solidnih rezultata iz prethodne godine, kada je Poljska bila jedna od rijetkih europskih zemalja koja je uspješno prebrodila svjetsku gospodarsku recesiju. Stabilne gospodarske trendove u 2010. godini, osjetili su i poljski građani, koji su zbog povećanog standarda dio novčanih sredstava odvajali za dodatno obrazovanje, dodatne medicinske usluge, turistička putovanja, kupovinu nekretnina i sl. Procjena gospodarskih kretanja za 2011. godinu Početkom siječnja 2011. godine, Narodna banka Poljske (NBP), objavila je projekciju ekonomskih kretanja za 2011. godinu, s kojom se slaže većina poljskih gospodarskih analitičara. Prema toj projekciji, Poljsku i u 2011. godini očekuje stabilna gospodarska situacija i nastavak gospodarskog rasta. Navedeni izvor navodi da će rast bruto društvenog proizvoda u 2011. godini iznositi 4%, nezaposlenost će se kretati na razini 13%, dok bi inflacija trebala iznositi 3,5%. Od početka siječnja 2011. godine, poljska vlada povećala je za jedan postotni bod stopu PDV-a, s ciljem punjenja proračuna, što je dovelo do povećanja mjesečnih izdataka prosječne obitelji za oko 220 PLN.

205

Političko stanje u Poljskoj U političkom smislu, 2011. godinu će obilježiti parlamentarni izbori planirani za jesen i poljsko predsjedanje EU, s početkom u srpnju 2011. Unatoč velikoj vjerojatnosti da se prevladaju političke razlike nakon velike tragedije (pad predsjedničkog zrakoplova i pogibija poljske političke i društvene elite u travnju 2010. godine), političke razlike u poljskom društvu su se dodatno pooštrile i produbile. Prema posljednjim istraživanjima javnog mišljenja (agencija OBOP, travanj 2011.), vodeća vladajuća stranka izgubila je nešto na popularnosti, ali još ima potporu oko 37% biračkog tijela te se očekuje da će najesen ponovno dobiti povjerenje poljskih građana. Kao jedan od svojih prioriteta tijekom predsjedanja EU, Poljska će nastaviti snažno podupirati ulazak Hrvatske u EU i nada se da će se za vrijeme njezina predsjedanja potpisati pristupni ugovor. Također, povijesni, politički i društveno važan događaj za sve Poljake je 2011. godina koju obilježava proces proglašenja blaženim pape Ivana Pavla II.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Dnevni listovi Fakt Gazeta Wyborcza Super Express Dziennik Sportowy (Przegląd Sportowy & Tempo) Rzeczpospolita Gazeta Prawna Puls Biznesu Dziennik

Tjednici Newsweek Polska Wprost Angora Polityka Przekrój

Mjesečnici Claudia Olivia Twój Styl Focus Poradnik Domowy CKM Glamour Cosmopolitan Playboy

Turistički mjesečnici National Geographic Polska National Geographic Traveler Podróże Poznaj Świat Voyage Obieżyświat

Izvor: SMG/KRC

Poljski radioprogrami RMF FM Radio Zet Program I PR Program III PR Radio Maryja Radiostacja Radio Wawa Program II PR Polskie Radio Bis Radio Tok FM Antyradio Radio PIN Izvor: Wirtualne media

206

Poljski TV programi TVP 1 TVP 2 TVN POLSAT TVP 3 TV4 TVN 24 Polonia Puls Tele 5 TV Trwam

IT portali Onet.pl Gazeta.pl Wirtualna Polska Interia Allegro Alert 24 Izvor: SMG/KRC

Analiza i obilježja poljskog turističkog tržišta u 2010. godini Prema podacima Instituta za turizam Republike Poljske, u prvih osam mjeseci 2010. godine zabilježeno je 4,9 mil. turističkih putovanja poljskih građana u inozemstvo ‒ riječ je o putovanjima s najmanje jednim noćenjem. U usporedbi s prvih osam mjeseci 2009. godine radi se o povećanju od 10%. Najveće stope rasta zabilježene su u prometu prema mediteranskim zemljama (rast oko 18%), dok je u istom razdoblju zabilježen pad od 5% putovanja prema destinacijama Zapadne Europe. Nastavljen je i visok trend rasta broja putovanja zrakoplovima (+9,5%). U promatranom razdoblju, zamijećen je trend znatnijeg povećanja kratkih putovanja (+37%) te umjeren rast duljih putovanja (+9%).

Razlozi putovanja u inozemstvo U prvih osam mjeseci 2010. godine broj turističkih putovanja smanjio se za 5%, dok se istodobno povećao broj službenih putovanja (+9%). Ciljevi putovanja u inozemstvo % Turistička putovanja Posjete rodbini i prijateljima Službena putovanja Školovanje Hodočasnički turizam Zdravstveni turizam Ostalo

I. ‒ VIII. 2009. 57 22 11 5 2 1 2

I. ‒ VIII. 2010. 52 23 20 1 1 3

Izvor: Instytut Turystyki RP

Način organizacije putovanja u inozemstvo Individualna organizacija putovanja zastupljena je u dvotrećinskom udjelu, čemu je uzrok mentalitet Poljaka, koji se na putovanja odlučuju u zadnji trenutak. Vole putovati automobilima. Sve više putem interneta na jednostavan i brz način samostalno planiraju i kupuju turističke proizvode. Svega jedna petina Poljaka u cijelosti koristi usluge organizatora putovanja. Način organizacije inozemnih putovanja % U cijelosti putem agencije Djelomično putem agencije U cijelosti putem sindikata ili organizacije firme u kojoj je zaposlen/zaposlena Djelomično putem sindikata ili organizacije firme u kojoj je zaposlen/zaposlena Samostalno

I. ‒ VIII. 2009. 21 3 7

I. ‒ VIII. 2010. 22 1 8

Izvor: InstytutTurystykiRP

207

Top destinacije u 2010. godini Prilikom prikupljanja podataka o najpopularnijim turističkim destinacijama, kao izvor su korištene informacije drugih nacionalnih turističkih predstavništva u Poljskoj, Instituta za turizam Republike Poljske te različite turističke publikacije iz inozemstva i Poljske.

Sve destinacije u gornjem grafikonu, osim Grčke, zabilježile su pozitivne stope rasta s poljskog tržišta. Trend rasta putovanja uopće, a naročito prema Mediteranu, proporcionalan je gospodarskom rastu i povećanju životnog standarda u Poljskoj u proteklih nekoliko godina. Grčka je zbog nagomilanih gospodarskih problema i velikog broja štrajkova, očekivano zabilježila pad broja dolazaka poljskih turista. I u 2010. godini najveća popularnost i potražnja za putovanjima na poljskom tržištu bila je zabilježena za Egipat, Tursku i Hrvatsku. Turska i Egipat te donekle Španjolska ostvaruju najmanje izraženu sezonalnost prometa (Egipat turistički posluje gotovo tijekom cijele godine, a Turska i Španjolska gotovo deset mjeseci). Egzotika, povoljna klima tijekom većeg dijela godine, atraktivne cijene i odlično prihvaćeni turistički produkt (all inclusive), glavni su razlozi popularnosti Turske i Egipta (donekle Tunisa) kod poljskih turista. U 2010. godini, Turska i Egipat povećali su broj letova iz Poljske za 20% u odnosu na 2009. godinu. Prema ove dvije destinacije letjelo se sa svih međunarodnih poljskih aerodroma. Opće kampanje oglašivanja za navedene dvije destinacije su i u 2010. godini bile velike i ostvarene u gotovo svim poljskim medijima. Nijedna od ostalih destinacija nije ni približno uložila toliko sredstava kao Turska i Egipat. Hrvatsku je u 2010. godini posjetio rekordan broj poljskih turista, a naša je zemlja i dalje bez konkurencije najpopularnija destinacija za individualne turiste i nautičare. Italija i nadalje bilježi visok broj dolazaka poljskih turista, koji se neće bitno mijenjati idućih godina. Glavni motivi odlaska u Italiju su putovanja u Rim i Vatikan te odlazak na zimovanje (skijanje). U 2010. godini Maroko bilježi nastavak rasta broja poljskih turista i postaje ozbiljan konkurent prije svega Tunisu, zbog sličnosti turističkog produkta. Destinacije poput Portugala, Cipra, Malte zabilježile su znatne poraste u 2010. godini, no još uvijek ne predstavljaju ozbiljniju konkurenciju Turskoj, Egiptu, Hrvatskoj, Španjolskoj, Tunisu. Daleke destinacije (Tajland, Sejšeli i sl.) zabilježile su i u 2010. godini pozitivne trendove, no njihova ponuda još uvijek je ograničena te je za većinu prosječnih Poljaka još uvijek preskupa. Novost u 2010. godini je Vijetnam, tj. uvođenje direktne aviolinije između Poljske i Vijetnama. Susjedne zemlje poput Slovačke, Češke i Austrije, odnosno Mađarske, ponovile su pozitivne rezultate iz 2009. godine.

208

Pregled većih organizatora putovanja u Poljskoj u 2010. godini Naziv organizatora putovanja Orbis Triada Alfa Star TUI

Neckermann

GTI ScanHoliday Itaka Rainbow

Oasis Ecco Holiday Sigma Travel Logos TOUR Almatour

Destinacije proglašen stečaj, jesen 2010. Egipat, Italija, Tunis, Maroko, Italija, Kuba, Portugal, Španjolska, Bugarska Bugarska, Egipat, Turska, Tunis Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Maroko, Hrvatska, Tajland, Kuba Dominikanska R., Portugal, Cipar Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Maroko, Hrvatska, Kuba, Dominikanska R. Portugal, Bugarska, Cipar Turska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka Grčka, Bugarska, Španjolska, Turska Hrvatska, Tunis, Maroko, Bugarska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Hrvatska, Maroko, Portugal, Cipar, Bugarska, Crna Gora Egipat, Tunis, Turska, Grčka, Španjolska, daleke destinacije daleke destinacije daleke destinacije, Slovačka, Hrvatska Grčka, Španjolska, Hrvatska

U nastavku slijedi pregled najznačajnijih organizatora putovanja na poljskom tržištu koji imaju Hrvatsku u svojoj ponudi. ADRIATYK ul. Puławska 182 02-670 Warszawa tel.: +48 22 244 80 00 fax: +48 22 244 80 50 www.adriatyk.com.pl e-mail: adriatyk@adriatyk.com.pl BHU DALMACJA J. Dąbrowskiego 83 lok. 34 02-503 Warszawa tel: +48 22 845 33 72 fax: +48 22 845 33 72 www.bhudalmacja.republika.pl e-mail: bhudalmacja@poczta.onet.pl

ALMATUR ul. 3 maja 7 40-096 Katowice tel.: +48 32 259 88 58 fax: +48 32 258 97 82 www.almatur.com.pl

ALPEN TOUR ul. Kazimierzowska 52 02-562 Warszawa tel.: +48 22 425 92 26 fax: +48 22 425 92 27 www.alpentour.pl e-mail: info@aplentour.pl

BIKERSHOP ul. Czarnowiejska 6 31-126 Kraków tel.: +48 12 633 74 94 fax: +48 12 623 76 70 www.travel.bikershop.pl e-mail: travel@bikershopkrk.pl

CAMPING EUROPA SP. Z O.O. pl. Wolności 7 50-071 Wrocław tel.: +48 71 793 22 22 fax: +48 71 793 22 20 www.eurocamp.pl e-mail: info@eurocamp.pl

CHARTER.PL Piotr Kowalski Piłsudskiego 42/2 43-300 Bielsko-Biała tel: +48 33 497 10 57 fax: +48 33 818 39 87 www.charter.pl e-mail: info@charter.pl

CROATIA ul. Gliwicka 12 44-200 Rybnik tel.: +48 32 42 35 112 fax:. +48 32 42 23 466 www.croatia.com.pl e-mail: biuro@croatia.com.pl

DELTA TRAVEL ul. Dietla 37 31-062 Kraków tel.: +48 12 422 27 40 fax: +48 12 422 81 30 www.delta-travel.pl e-mail: delta@delta-travel.pl

209

ECO TOUR ul. Jedności Narodowej 52 50-258 Wrocław tel.: +48 71 372 12 60 fax: +48 71 372 12 60 www.ecotour.com.pl e-mail: info@ecotour.com.pl GANDALF TRAVEL ul. Piotrkowska 193 90-447 Łódź tel.: +48 42 639 80 99 fax: +48 42 639 71 58 www.gandalftravel.com e-mail: info@gandalftravel.com HEINZ REISEN ul. Toszecka 16 44-100 Gliwice tel.: +48 32 235 86 38 www.hrbus.pl e-mail: heinzsm@tlen.pl JANTER Widok 19/205 00-026 Warszawa tel.: +48 22 828 38 31 fax: +48 22 828 38 32 www.janter.com.pl e-mail: janter@janter.com.pl

KONTYENTY ul. Widok 18 00-023 Warszawa tel.: +48 22 828 11 88 fax: +48 22 828 14 46 www.kontynenty.com.pl e-mail: biuro@kontynenty.com.pl MAESTRAL ul. Stawowa 7 40-095 Katowice tel: +48 32 781 82 85 fax: +48 32 781 82 85 www.maestral.pl e-mail: maestral@maestral.pl MICHALSKA-TRAVEL ul. Łosia 11 05-807 Podkowa Leśna tel.: +48 22 758 92 56 fax: +48 22 758 92 56 www.michalskatravel.com.pl e-mail: biuro@michalskatravel.com.pl

210

FLY AWAY TRAVEL LTD Przylecka 26 02-402 Warszawa tel: + 48 22 332 77 30 fax: +48 22 332 77 88 www.flyaway.pl e-mail: incentive@flyaway.pl

FRATER ul. Dworcowa 19 85-009 Bydgoszcz tel.: +48 52 322 35 67 fax: +48 52 322 48 39 www.frater.pl e-mail: bydgoszcz@frater.pl

GLOB TOURIST ul. Wojska Polskiego 28A 78-100 Kołobrzeg tel.: +48 94 354 54 19 fax: +48 94 354 26 77 www.gobtourist.pl e-mail: info@globtourist.pl INTERHOME POLSKA St. Kostki Potockiego 24 B 02-958 Warszawa tel.: +48 22 642 23 84 fax: +48 22 651 72 81 www.interhome.pl e-mail: info@interhome.pl JUVENTUR ul. Słowackiego 103 97-300 Piotrków Tryb. tel.: +48 44 646 87 13 fax: +48 44 646 87 14 www.juventurpiotrkow.pl e-mail: turystyka@juventurpiotrkow.p l LIDO ul. Piłsudskiego 102 50-024 Wrocław tel.: +48 71 343 65 88 fax: +48 71 344 51 51 www.lido.com.pl

GROMADA ul. Cicha 7 00-353 Warszawa tel.: +48 22 827 49 60 fax: +48 22 828 24 27 www.gromada.pl e-mail: zarzad@gromada.pl ITAKA ul. Ozimska 9-11 45-057 Opole tel.: +48 77 4429 202 fax:. +48 77 4429 203 www.itaka.pl e-mail: info@itaka.pl KOMPAS POLAND ul. Willowa 8/10 lok. 2 00-790 Warszawa tel.: +48 22 862 90 20 fax: +48 22 632 21 13 www.kompas-poland.pl e-mail: kompas@kompas-poland.pl

MARCO ul. Szkolna 1/B 43-300 Bielsko Biała tel.: +48 33 811 04 54 fax: +48 33 818 91 93 www.bpmarco.pl e-mail: biuro@bpmarco.pl NAUTICA ul. Toruńska 5 30-056 Kraków tel.: +48 12 626 00 19 fax: +48 12 626 00 36 www.nautica.com.pl e-mail: biuro@nautica.pl

MASTER YACHTING ul. Frascati 1/28 00-492 Warszawa tel: +48 22 628 40 04 fax: +48 22 621 37 21 www.masteryachting.pl e-mail: info@masteryachting.pl NAUTILUS ul. Konfederacka 14 30-306 Kraków tel.: +4812 266 02 02 fax: +4812 266 28 98 www.nautilus.com.pl e-mail: office@nautilus.com.pl

LOGOS TOUR ul. Długosza 61 33-300 Nowy Sącz tel.: +48 18 44 35 850 fax: +48 18 44 38 490 www.logos-tour.pl e-mail: biuro@logos-tour.pl

NECKERMANN Polska ul.Dubois 9 00-182Warszawa tel.: +48 22 536 98 71 fax: +48 22 635 96 94 www.neckermann.pl

NOVASOL ul. Mickiewicza 12/3 70-384 Szczecin tel.: +48 91 812 16 45 fax: +48 91 484 19 69 www.novasol.pl e-mail: novasol@novasol.p OSKAR pl.Wolności 2/7 61-738 Poznań tel.: +48 61 852 45 72 fax: +48 61 850 48 61 www.oskar.com.pl email: info@oskar.com.pl

PROFES ul. Świeża 8 54-060 Wrocław tel.: +48 71 354 00 02 fax: +48 71 354 00 02 e-mail: profeswroc@poczta.fm

PUNT ul. Stryjeńskich 10, lok. A-2 02-791 Warszawa tel.: +48 22 446 83 80 fax: +48 22 446 83 81 www.punt.pl e-mail: punt@punt.com.pl RETMAN ul. Reymonta 51 45-072 Opole tel.: +48 77 4547 535 fax: +48 77 4544 768 www.retman.pl

REGO-BIS ul. 3 Maja 21 40-096 Katowice tel.: +48 32 253 88 48 fax: +48 32 720 26 58 www.rego-bis.pl e-mail: rego-bis@rego-bis.pl SINDBAD ul. Rynek 8 45-015 Opole tel.: +48 77 402 15 20 fax: +48 77 402 15 25 www.sindbad.pl e-mail: sekretariat@sindbad.pl SUMADA TRAVEL ul. Krakowska 83 E 34-120 Andrychów tel: +48 33 875 17 31 fax: +48 33 875 83 91 www.sumada.com.pl e-mail: sumada@sumada.com.pl TOP SKI Janusz Szopf św. Antoniego 14 50-073 Wrocław tel.: +48 71 342 08 19 fax: +48 71 341 77 49 www.top-ski.com.pl e-mail: info@top-ski.com.pl

SKARPA Rynek Główny 28 31-010 Kraków tel.: +48 12 421 56 35 fax: +48 12 431 04 37 www.skarpa.com.pl e-mail: skarpa@skarpa.com.pl SUN YACHY CHARTER ul. Batorego 20 02-591 Warszawa tel.: +48 22 423 50 71 fax: +48 22 875 90 99 www.sunyacht.pl e-mail: biuro@sunyacht.pl TRAPER ul. Danuty 9 61-054 Poznań tel.: +48 61 876 88 94 fax: +48 61 876 88 94 www.traper.poznan.pl e-mai: info@traper.poznan.pl

OK SERVICES ul. Barlickiego 7 43-300 Bielsko Biała tel.:+48 33 828 19 80 fax: +48 33 822 70 89 www.okservices.pl e-mail: biuro@okservices.pl POLAN TRAVEL ul. 11 Listopada 60/62 43-300 Bieslo Biała tel.: +48 33 811 95 50-52 fax: +48 33 811 95 50-52 www.polan-travel.com.pl e-mail: biuropodrozy@polantravel.com.pl RAINBOW TOURS ul. Piotrkowska 270 90-361 Łódź tel.: +48 42 680 38 51 fax: +48 42 630 64 80 www.rainbowtours.pl SAILOR A. Madalińskiego 3/8 30-303 Kraków tel.: +48 12 267 35 37 fax: +48 12 267 00 60 www.sailor.pl e-mail: sailor@sailor.pl SKY&SEA ul. Sportowa 50 75-503 Koszalin tel.: +48 94 345 20 90 fax: +48 94 345 20 90 www.skyandsea.pl e-mail: orfice@skyandsea.pl SYLWETKA ul. Puławska 140 02-624 Warszawa tel.: +48 22 854 00 00 fax: +48 22 844 18 59 www.chorwacja.net.pl e-mail: biuro@chorwacja.net.pl 24 TRAVELS.COM ul. Olszówka 15 b 43-309 Bielsko Biała tel.: +48 33 829 86 93 fax: +48 33 816 10 42 www.24travels.com e-mail: pytania@24travels.com

211

TUI Polska Dyrekcja ul. Domaniewska 41 02-672 Warszawa tel.: +48 22 874 54 47 fax: +48 22 874 36 93 www.tui.pl

VACANSOLEIL ul. Jana Sawy 6/05 20-632 Lublin tel.: +48 81 44 444 81 fax: +48 81 44 240 40 www.vacansoleil.com e-mail: info@vacansoleil.pl

WYGODA TRAVEL ul. Grodzka 60 31-044 Kraków tel.: +48 12 430 30 48 fax: +48 12 431 03 88 www.wygodatravel.pl e-mail: info@wygodatravel.pl

Procjena predstavništva je da od ukupnog broja poljskih turista koji su posjetili Hrvatsku u 2010. godini, oko 15% svoj je boravak ostvario uz posredovanje poljskih agencija. U 2010. godini zamijećeno je pojačano zanimanje poljskih turista za smještajem više kategorije te visoki porast zanimanja za nautički turizam.

Kronologija razvoja turističkog prometa na poljskom tržištu od 1990. do 2010. godine U dvadeset godina demokratskog razvoja, Poljska se dramatično promijenila. Od relativno siromašne zemlje Istočnog bloka, u kojoj je malo tko vidio svjetliju budućnost i mogućnost osobnog probitka, Poljska je postala primjer uspješne moderne države zadovoljnih ljudi. Poljska je prva od bivših komunističkih zemalja koja je počela političke promjene i jedna od prvih zemalja u kojoj su počele tranzicijske promjene i preobrazba prema modernom gospodarstvu. Do 90-ih godina, tj. u razdoblju komunističke vlasti, Poljaci su bili ograničeni uglavnom na putovanja u zemlje bivših članica Varšavskog pakta. Samo mali broj probranih, tj. podobnih, mogao je putovati izvan Poljske. Nakon političkih promjena (početak devedesetih godina prošlog stoljeća), Poljaci su počeli sve više putovati i sve se više otvarati prema svijetu. U početku, putovanja u druge zemlje, ponajprije zapadne Europe i SAD-a, imala su ekonomsko obilježje. U to vrijeme, sve do ulaska Poljske u EU, zbog naslijeđene birokracije, putovnice su se dobivale teško i usporenim postupkom. Početkom 90-tih, turistička je ponuda bila slaba i na niskoj razini. Nije postojala navika putovanja u turističke svrhe u inozemstvo, a nizak životni standard i mali dohoci prosječnog Poljaka sprječavali su ozbiljniji razvoj turističkog prometa. Tih godina Poljaci su tradicionalno u turističke svrhe putovali do turističkih odredišta u Poljskoj (Baltik, Tatre). Putovanja su uglavnom bila organizirana putem sindikalnih podružnica, zanemariv je bio individualni način organiziranja putovanja (neposjedovanje osobnih automobila), a turistička je usluga bila na vrlo niskoj razini. Zbog sve većeg otvaranja prema svijetu, počinje se popravljati gospodarsko stanje, postupno raste kupovna moć poljskih građana te se pojavljuju prvi oblici organizirane turističke ponude u inozemstvu. Tih godina, najpopularnija destinacija bila je Španjolska, gdje se uglavnom putovalo autobusima i noćilo u hotelima s dvije, najviše tri zvjezdice. Za većinu poljskih turista koji su putovali u Španjolsku naporna putovanja autobusom i niska kvaliteta pansionske usluge nisu bila veća zapreka ‒ važno je bilo putovati „preko granice”. Motivi su bili u prvom redu otputovati u klimatski ugodnija europska područja i osjetiti „čaroliju Zapada”. Sljedeće destinacije do kojih se putovalo uglavnom autobusima, s niskom razinom usluge bile su Italija i Hrvatska, a u to se vrijeme kao najegzotičnija destinacija do koje se moglo otputovati zrakoplovom za relativno pristupačnu cijenu pojavio Tunis. Postupno povećanje životnog standarda odrazilo se i na povećanu kupnju luksuznijih automobila te Poljaci počinju sve više organizirati svoja turistička putovanja u vlastitom aranžmanu. Između 2000. i 2002. godine povećava se i broj organiziranih putovanja zrakoplovom, a prednjače Španjolska, Tunis i Grčka. Do Hrvatske se tih godina uglavnom putovalo autobusima. Putovanja su bila naporna, a trajala su prosječno 20 sati u jednom smjeru. Razdoblje između 2002. i 2004. godine obilježava gospodarska stagnacija te pogoršanje socijalne situacije u Poljskoj ‒ ne otvaraju se nova radna mjesta, nezaposlenost je veća od 20%, pada kupovna moć, slabi domaća valuta u odnosu prema euru i američkom dolaru. Takvo se stanje negativno odražava na potražnju za turističkim putovanjima uopće, a osobito prema inozemstvu.

212

Godinu 2002. obilježavaju bankroti mnogih poljskih turoperatora pogođenih gospodarskom krizom. Tih godina, putovanja u inozemstvo prodavala su se jedino pod uvjetom niske cijene. Sve destinacije u 2002. i u 2003. godini bilježe pad dolazaka iz Poljske od 30 do 60%. Upravo 2003. godine, na poljskom se tržištu pojavljuju prve ozbiljnije ponude Turske i Egipta, uz atribut egzotike i cijene povoljnije od dotada tradicionalnih inozemnih odredišta. U vrijeme pojavljivanja Turske i Egipta, postupno slabi američka valuta prema euru, ali i prema poljskoj zloti. Upravo destinacije koje su davale ponudu u američkim dolarima omogućile su ponovni oporavak organiziranog turističkog prometa u Poljskoj. Potkraj 2003. godine te početkom 2004. godine ubrzano se razvijaju niskotarifni avioprijevoznici u Poljskoj, koji po niskim cijenama omogućuju građanima letove iz gotovo svih poljskih zračnih luka prema Europi. Od 2004. godine, Poljska je nakon Kine zemlja s najvećom stopom rasta u zračnom civilnom prometu. Niskotarifni letovi nisu imali samo turistički karakter, nego su bili i model boljeg i jeftinog putovanja poljske radne snage koja se kretala prema članicama EU, čija je punopravna članica Poljska postala 1. svibnja 2004. godine. Godinu 2004. obilježava masovni odlazak Poljaka u Europi, u potrazi za boljom zaradom, ali i zaustavljanje negativnih gospodarskih i socijalnih trendova u samoj zemlji. Destinacije poput Španjolske, Tunisa, Grčke i Hrvatske u 2004. godini doživljavaju početak postupnog oporavka i rasta turističkog prometa. Od 2004. godine smanjuje se nezaposlenost na podnošljivih 10%, povećava se bruto društveni proizvod, postupno se povećava kupovna moć, a domaća valuta jača u odnosu prema euru i američkom dolaru. Od 2005. do 2008. godine, zbog gospodarskog rasta mijenja se socijalna slika Poljske. To razdoblje, a osobito 2008. godina, smatraju se najboljima od pada komunizma. I prosječni Poljaci su napokon snažnije osjetili porast životnog standarda te uvelike promijenili svoje životne navike. Poljska postaje moderno potrošačko društvo, gdje se sve više cijene kvaliteta proizvoda i usluga. U turističkom sektoru sve destinacije doživljaju veliki oporavak ‒ sve je veća potražnja za hotelima i smještajem više kategorije, povećava se broj atraktivnih putovanja s različitim turističkim programima, egzotične destinacije postaju pravi hit i putuje se cijelu godinu. Godina 2009., koju obilježava gospodarska recesija u svijetu, u Poljskoj nije ostavila posljedice kada je riječ o putovanjima ‒ većina destinacija zadržava pozitivne trendove (Turska, Egipat, Hrvatska, Tunis). U 2010. godini sve destinacije bilježe rekordne posjete poljskih gostiju (osim Grčke).

Kronologija putovanja poljskih turista u Hrvatsku • Poljsko tržište bilježi jednu od najdinamičnijih stopa rasta broja dolazaka i noćenja u odnosu na razdoblje od 1990. (dolasci 39.530, noćenja 231.952) do 2001. godine (dolasci 391.000, noćenja 2.514.311). • Do velikog pada broja dolazaka i noćenja poljskih turista dolazi u 2002. godini uslijed gospodarske krize u zemlji. • Pad se za Hrvatsku nastavlja u 2003. godini (velika stopa nezaposlenosti, pad kupovne moći, pojava Turske i Egipta kao novih jeftinih destinacija u Poljskoj). • U 2004. godini dolazi do stabiliziranja negativnih trendova i postepenog gospodarskog oporavka. • Godina 2005. donosi pozitivne trendove za Hrvatsku (7% rasta broja noćenja, 1% rasta broja dolazaka). • U 2006. godini dolazi do konsolidacije tržišne pozicije naše zemlje i dvoznamenkastih stopa rasta, što se ponavlja i tijekom 2007. godine. • Godina 2008. donosi rekordan broj dolazaka poljskih turista (417.211, +29%) i ponavljanje broja noćenja iz najbolje 2001. godine (2.511.568, +37%).

213

• Godina 2009. ponovno je obilježena rekordnim prometom (454.407 dolazaka, +9%, 2.737.609 noćenja, +9%). U 2009. godini, Poljska dolazi na šesto mjesto prema broju noćenja i dolazaka inozemnih turista u Hrvatskoj, a pozitivan trend se nastavlja i tijekom 2010. godine.

POLJSKA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Dolasci apsol. 46.331 39.530 3.957 5.511 6.578 17.892 10.227 36.000 97.765 131.049 104.893 284.783 391.809 358.065 237.968 240.654 241.868 275.845 322.890 417.211 417.849 454.445

indeks 85 10 139 119 272 57 352 272 134 80 271 138 91 66 101 101 114 117 129 100 109

1989. = 100 100 85 9 12 14 39 22 78 211 283 226 615 846 773 514 519 522 595 697 901 902 981

Noćenja apsol. 307.110 231.952 16.655 33.732 46.903 133.013 68.530 248.000 702.941 899.876 679.487 1.818.026 2.514.311 2.185.814 1.330.517 1.285.529 1.374.595 1.612.013 1.833.961 2.511.568 2.685.037 2.895.162

indeks 76 7 203 139 284 52 362 283 128 76 268 138 87 61 97 107 45 300 137 107 108

1989. = 100 100 76 5 11 15 43 22 81 229 293 221 592 819 712 433 419 448 525 597 818 874 943

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

214

Obilježja turističkog prometa prema Hrvatskoj Dolasci i noćenja poljskih turista od 1989. do 2010. godine, u skladu s ključnim obilježjima turističkog prometa, mogu se podijeliti u tri razdoblja:

215

• • •

od 1989. do 2001. godine od 2002. do 2003. godine od 2004. do 2010. godine.

Razdoblje od 1989. do 2001. godine obilježilo je deseterostruki rast broja dolazaka i noćenja poljskih turista. U prvom dijelu spomenutog razdoblja (1989. ‒ 1991.), dolasci u Hrvatsku bili su motivirani ekonomskim razlozima (trgovanje na hrvatskim tržnicama te manjim dijelom odmorišni turizam). Zbog agresije na Hrvatsku, u od 1991. do 1995. dolazi opada broj dolazaka i noćenja, a zatim slijedi rast broja pretežno turističkih putovanja. Tih se godina u Hrvatsku uglavnom putovalo autobusima, a smještaj je bio organiziran u hotelima s dvjema ili trima zvjezdicama koji često nisu bili obnovljeni. Udjel privatnog smještaja bio je gotovo zanemariv. Više od 80% dolazaka u tom razdoblju su organizirani dolasci, a za poljske turoperatore riječ je o „zlatnom razdoblju” rasta i dobre zarade. Hrvatska je u to vrijeme bila cjenovno atraktivna, posebice zbog državnih subvencija za organizirana putovanja, što je stvorilo sliku jeftinog odredišta s relativno niskom kvalitetom usluge. Razdoblje od 2002. do 2003. obilježeno je krizom i pojavom novih turističkih odredišta (Turska Egipat, Bugarska), koja konkuriraju cijenom i novim vrstama usluga (all inclusive). Hrvatska se sve češće doživljava kao skupo odredište te se mijenja struktura poljskih turista koji posjećuju našu zemlju. Valja napomenuti i da otvaranjem predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj (2001. godine), s 2002. godinom počinje sustavna promidžba naše zemlje i konkretnije obavještavanje mogućih gostiju o našim kvalitetama i prednostima. Privatni smještaj, svojom cijenom i stvaranjem istinskog doživljaja Mediterana, postupno preuzima sve veći udjel u strukturi poljskih dolazaka i noćenja u Hrvatsku. Razdoblje od 2004. do 2010. vrlo je uspješno za našu zemlju ‒ karakteriziraju ga ulazak Poljske u EU, postupni oporavak gospodarstva, smanjenje nezaposlenosti, poboljšanje socijalnih prilika, porast životnog standarda prosječnog Poljaka, jačanje domaće valute. Hrvatska bilježi kontinuirano visok rast turističkog prometa iz Poljske, mijenja se struktura gostiju, prevladavaju individualni dolasci i smještaj kod domaćina. Od 2007. godine počinju letjeti prvi zrakoplovi prema Hrvatskoj, a u iduće tri godine uz niskotarifne prijevoznike i poljski su turoperatori počeli nuditi pakete sa zračnim prijevozom. Važnu ulogu u porastu prometa iz Poljske imala su i dva dodatna čimbenika: izgradnja autocesta u Hrvatskoj te sustavno i višegodišnje ulaganje Hrvatske turističke zajednice u promidžbu na poljskom tržištu. U razdoblju od 2004. do 2010., poljski turoperatori koji su prodavali aranžmane za Hrvatsku postupno su se oporavili i bilježili sve bolje rezultate prodaje, uz prilagođavanje trendovima i potrebama poljskih klijenata. Dio poljskih turoperatora koji prodaje aranžmane za odmor u Hrvatskoj, zbog nedostatka poslovne strategije, slabo educirane radne snage i slabih financijskih mogućnosti i dalje nudi Hrvatsku na „tradicionalan” način (iznajmljivanje smještaja bez dodatnih sadržaja), koji bez obzira na atraktivnost i popularnost Hrvatske u Poljskoj nema budućnosti. Naravno, dio turoperatora sve više obogaćuje svoje programe za Hrvatsku različitim smještajnim mogućnostima te mnogobrojnim dodatnim sadržajima.

POZICIJA HRVATSKE NA POLJSKOM TRŽIŠTU U 2010. GODINI • • • • •

216

Hrvatska je godinama jedna od najpopularnijih destinacija u Poljskoj. Vodeća je destinacija za motorizirane, individualne turiste. Veliki je porast zanimanja za jedrenje i ronjenje. Veliki broj Poljaka vraća se zadovoljan iz Hrvatske, što je preduvjet ponovnog dolaska i preporuke prijateljima i rodbini. Sve je veće zanimanje za kupovinom nekretnina i zemlje u Hrvatskoj, prije svega na obali.

Prednosti Hrvatske: • • • • • •

Jedan od glavni aduta Hrvatske je sigurnost. Razvijena je cestovna infrastruktura u Hrvatskoj (siguran, ugodan i brzi način putovanja postaju jedan od prepoznatljivih aduta Hrvatske na poljskom tržištu). Hrvatska je raznolika s bogatstvom kulturnog naslijeđa i očuvanim okolišem. Gostoljubivost domaćina i mediteranski stil života dobro su prihvaćeni i cijenjeni kod poljskih turista, što uvelike doprinosi popularnosti privatnog smještaja. Bogata zajednička povijest dvaju naroda, sličnost jezika, zajednički korijeni te identična konfesionalna pripadnost, velika su prednost Hrvatske na poljskom tržištu. Hrvatska se u Poljskoj sve više doživljava kao kvalitetna destinacija.

Nedostaci: • •

Još je uvijek niska razina interesa poljskih i hrvatskih poslovnih subjekata u turizmu za međusobnu suradnju. Nedostaju zrakoplovne veze.

PREGLEDI I PROGNOZE TURISTIČKOG PROMETA ZA RAZDOBLJE 2001. ‒ 2013.

Izvor: Institut turizma Republike Poljske

Osnovna obilježja putovanja u inozemstvo u 2010. godini su visoki rasta broja putovanja zrakoplovima i povećan interes za putovanjima prema egzotičnim destinacijama. Više, skuplje kategorije smještaja sve su traženije, a individulano organiziranje putovanja (prvenstveno putem interneta) istiskuje „klasičan” način organizacije putovanja. U 2010. godini najpopularnije destinacije zadržale su i ojačale pozicije, osim Grčke, koja je doživjela veliki pad na poljskom tržištu, usprkos velikom snižavanju cijena. Slično se dogodilo u Egiptu i Tunisu početkom 2011. godine, gdje usprkos velikom snižavanju cijena u navedenim destinacijama, poljsko tržište nije reagiralo. Procjene poljskih ekonomista za idućih nekoliko godina govore o stabilnom gospodarstvu i umjerenom, ali sigurnom povećanju životnog standarda prosječnog Poljaka. Takve procjene odgovaraju i procjenama turističkih eksperata o uzlaznom trendu broja putovanja prema inozemstvu, ali i unutar Poljske. Kvaliteta destinacije, laka i brza dostupnost destinacije uz prihvatljivu cijenu, obilježit će poljsko tržište u idućim godinama.

217

Očekivane stope rasta turističkog prometa prema inozemnim destinacijama, kretat će se na razinama od 2 do 5%. Trend organiziranja putovanju u zadnji trenutak, prisutan u proteklih nekoliko godina, i nadalje će biti snažan. Hrvatska će u 2011. godini te u nekoliko idućih godina svakako ostati jedna od najpopularnijih destinacija u Poljskoj. Ranije spomenute prednosti i specifičnosti Hrvatske u odnosu na ostale destinacije, prije svega one na Mediteranu, u Poljskoj će i nadalje nalaziti svoje brojne pristaše i vjernu klijentelu. Uz stalno unapređenje turističke ponude, brigu o očuvanju prirodnih ljepota i njegovanju kulturne baštine te sustavnu promociju iz Poljske, Hrvatskoj naklonjene i prijateljske zemlje, možemo očekivati daljnje pozitivne vijesti.

218

RUSIJA I UKRAJINA RUSKA FEDERACIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Ruska Federacija je najveća država na svijetu, nastala raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine. Površina je 17 milijuna kvadratnih kilometara, a prostire se na dva kontinenta, Europi i Aziji. U 2010. godini u Ruskoj Federaciji živjelo je 146.000.000 stanovnika. U strukturi stanovništva nešto je više žena od muškaraca, uz napomenu da se posljednjih desetak godina natalitet u zemlji stalno smanjuje. Prosječni životni vijek je 65,5 godina, u odnosu na europski prosjek koji iznosi više od 76 godina. Političko uređenje: federativna republika, podijeljena na 89 subjekata federacije: • 21 republiku • 6 pokrajina • 50 oblasti • 2 grada ‒ Moskva i St. Petersburg • 10 autonomnih pokrajina. Površina: 17.000.000 km² Broj stanovnika: 146.000.000 Po broju stanovnika, Ruska Federacija zauzima sedmo mjesto u svijetu, iza Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila i Pakistana. Gotovo petina stanovništva Ruske Federacije živi u 13 milijunskih gradova. Za razliku od velikih višemilijunskih gradova, u Rusiji ima područja koja uopće nisu naseljena, uglavnom zbog surove klime, tako da je srednja gustoća naseljenosti u Rusiji vrlo mala, svega 8,3 stanovnika na kvadratni kilometar.

219

Najveći gradovi (prema službenim podacima registriranih građana): Moskva 16.000.000 ljudi – glavni grad Ruske Federacije St. Petersburg 5.000.000 Novosibirsk 2.170.000 N. Novgorod 2.150.000 Ekaterinburg 1.293.000 Samara 1.175.000 Omsk 1.134.000 Kazan 1.125.000 Čeljabinsk 1.120.000 Rostov na Donu 1.115.000 Ufa 1.100.000 Volgograd 1.086.000 Perm 1.012.000 Glavni grad Rusije – Moskva, po broju stanovnika, u skupini je dvadeset najvećih gradova svijeta.

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Ruska Federacija danas predstavlja dvanaestu ekonomsku silu svijeta, a po snazi potražnje, odnosno potrošnje, sedmu silu svijeta. U 2009. godini:

BDP ‒ 1.500.000.000.000 dolara BDP po stanovniku ‒ 10.700 dolara stopa ekonomskog rasta u 2010. godini ‒ 4,5% devizne rezerve ‒ 4.500.000.000 dolara, treće po veličini u svijetu trgovinski partneri u izvozu ‒ Europa trgovinski partneri u uvozu ‒ Europa, Sjeverna Amerika, Japan, Kuba.

Stopa nezaposlenosti u 2010. godini iznosila je 10,5%. Prosječni dohodak u 2010. godini bio je 489 dolara. Stopa inflacije u 2010. bila je 12%.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Dinamičan porast broja putovanja ruskih građana zabilježen je od trenutka promjene političkog sustava, s vrlo jakom dinamikom rasta turističkog prometa u posljednjih deset godina, kao rezultat rasta prihoda u zemlji, stvaranih prodajom nafte i plina na svjetskom tržištu, povećanja dohotka stanovništva te rasta vrijednosti ruskog rublja, nacionalne valute Ruske Federacije.

Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor Procjenjuje se da je u 2010. godini na odmor otputovalo oko 13.100.000 građana Ruske Federacije (putovanja s isključivo turističkim karakterom), što je 26% više nego u 2009. godini. Napominjemo da je u 2009. godini promet turista pao za 17% u odnosu na godinu dana ranije, uglavnom zbog poznate financijske krize koja je duboko pogodila i Rusku Federaciju. Još uvijek, postotak stanovnika koji putuje na odmor u Rusiji je relativno malen u odnosu na ukupni broj građana. Putovanja iz Rusije u inozemstvo motivirana su i raznim drugim čimbenicima (poslovna putovanja, kupnja u inozemstvu itd.). Prema statističkim analizama, ukupan broj građana koji je u 2010. godini iz bilo kojih razloga putovao u inozemstvo, kretao se na razini od 20.000.000 putovanja, uz napomenu da je oko 30% građana putovalo dva i više puta.

220

U ukupnoj strukturi turističkih putovanja, i nadalje se nešto malo više od 50% ruskih građana odmara u svojoj zemlji (pretežno na Crnom moru), dok prema procjenama i važećim statistikama ostatak građana svoj odmor provodi u inozemstvu.

U inozemstvo 47%

Unutar Rusije 53%

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. godini Ruski su građani tijekom 2010. godine najviše putovali u sljedeće zemlje (iz popisa su izuzete zemlje gdje ruskim građanima glavni motiv putovanja nije bio turistički, već neki drugi): 1. Turska 2.950.000 13. Hrvatska 197.000 3. Egipat 1.700.000 14. Bugarska 180.000 4. Finska 450.000 15. Tunis 175.000 5. Grčka 390.000 16. Cipar 170.000 7. Španjolska 390.000 17. Crna Gora 170.000 8 Italija 380.000 18. Češka 90.000 9. Emirati 370.000 19. Mađarska 90.000 10. Francuska 265.000 20. Austrija 60.000 12. Tajland 260.000 Napomena: U zemljama pod rednim brojevima 2. Kina, 6. Njemačka i 11. Ukrajina dominiraju putovanja motivirana neturističkim karakterom. Može se primijetiti da se trend povećanja broja putovanja u dvije najpopularnije destinacije na ruskom tržištu, Tursku i Egipat, nastavlja i u 2010. godini, unatoč očekivanjima da je došlo do zasićenja odmora u tim zemljama. Također, unatoč predviđanjima, europske turističke zemlje neprestano, iz godine u godinu, vraćaju svoju snažnu poziciju na ruskom tržištu. Hrvatska u takvoj konkurenciji uspijeva već nekoliko godina zaredom biti u vrhu najomiljenijih destinacija.

221

INOZEMNA PUTOVANJA IZ RUSIJE 2000000 1800000 1600000

Broj putovanja

1400000 1200000 1000000 800000 600000

HRVATSKA

400000

13.

200000 0

Zemlje

Osobine turističkog tržišta Na tržištu postoji nevjerojatno velika potražnja za putovanja u inozemstvo, koja iz godine u godinu sve više raste. U posljednje vrijeme otvaraju se mnoge nove destinacije, a predstavnici i vođe poznatog svjetskog turoperatora TUI prognoziraju da će rusko tržište za desetak godina biti veće od britanskog i njemačkog zajedno. Prema istim prognozama, tzv. BRIC zemlje (Brazil, Rusija, Indija i Kina) će u sljedećih 20 godina dominirati u svjetskoj turističkoj industriji, uz stope rasta turističkog prometa dva puta više od prosjeka ostalih zemalja. Veliki rast primanja i dohotka srednjeg sloja stanovništva za posljedicu neće imati samo rast broja inozemnih putovanja, već i diversifikaciju destinacija vrsta i tipova ponude. Bez konkurencije, prema broju putovanja ruskih turista u inozemstvo vodeće su Turska i Egipat. Ponuda ovih zemalja uvelike odgovara ruskim turistima – riječ je o kombinaciji prirodnih ljepota i vrlo razvijene turističke infrastrukture te dugog razdoblja ljeta, što ruskim turistima omogućuje odmaranje na suncu gotovo cijele godine (Egipat) ili dobrog dijela godine (Turska). U slučaju Turske i Egipta riječ je o strategiji kvalitetnog masovnog turizma, koja je dala rezultate ‒ all inclusive ponuda s niskim cijenama aranžmana, sjajna hotelska infrastruktura, vrlo dobar zabavni i noćni život, vrlo jeftina izvanpansionska potrošnja. Nakon Turske i Egipta, Rusi najviše putuju u mediteranske destinacije: Španjolsku, Italiju, Francusku, Grčku, Cipar te destinacije jugoistočne Azije i Dalekog istoka (Tajland, Kinu, Šri Lanku, Indiju, UAO), a u posljednje vrijeme i Vijetnam. Veliki broj građana europskog dijela Rusije putuje u skandinavske zemlje, a sve veći je i broj putovanja na Kubu, Karibe, Kanarske otoke, Sejšele, osobito Dominikansku Republiku, koja je ove godine postala hit zemlja za odmor i putovanje ruskih turista.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. preferirali turisti s ruskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Ruski turisti pri putovanjima ponajviše koriste avion kao prijevozno sredstvo (gotovo 90% građana). I nadalje, 80% ukupnog broja avioputovanja otpada na charter programe, a ostatak na redovne letove. Najveće aviokompanije, Aeroflot i Transaero, bilježe velike stope rasta, lete u sve krajeve svijeta, kako

222

redovnim linijama tako i charter programima. Željeznica je smanjila svoj udjel u ukupnim putovanjima u 2010. godini i uglavnom prevladava u prometu unutar Ruske Federacije.

Način organiziranja odmora/bukinga u 2010. koji su preferirali ruski gosti Internetska prodaja paket aranžmana i on line rezervacije u 2010. godini bilježe velik porast u odnosu na druge načine kupovine aranžmana. Naravno, i dalje je najrasprostranjenija prodaja putem turističkih agencija. Veliki organizatori putovanja nameću globalnu politiku i strategiju prodaje pojedine destinacije i uvjete prodajne politike te zajedno s aviokompanijama predstavljaju glavne čimbenike koji određuju turistički promet iz Rusije prema inozemstvu. Krupniji turoperatori su sve više financijski moćniji i samostalniji u provođenju svoje politike. Organizirani promet u daleko većoj mjeri nego prije ovisi o kvalitetnim prijevoznim sredstvima (avionima). Takva dominacija organiziranog prometa s emitivnog tržišta ipak ima i svoje nedostatke. Sve češće su rasprodaje paket aranžmana i „last minute” bukinga. U posljednje vrijeme zamjećuje se i bankrot određenog broja većih turoperatora, uslijed pogrešne prodajne politike.

Preferencije ruskih turista pri provođenju odmora • • • • • • • •

Ruski turisti su avanturistički raspoloženi, vrlo aktivni i vole raznovrsnost turističkih sadržaja. Destinacije sa spa i sportskim mogućnostima, kulinarskim specijalitetima i ponudom posebno su značajne. Vole hotele visoke i najviše kategorije s all inclusive ponudom. Ruski turisti bukiraju vrlo kasno – 80% putovanja bukira se u posljednjih mjesec dana do početka putovanja. Ruski turisti putovanja plaćaju u gotovini, njih 72%. Topla klima s izvanrednim plažama, u prvom redu pješčanim, u kombinaciji sa spa mogućnostima i dobrim restoranima, traženi su od strane ruskih turista. MICE i business putovanja bilježe trend naglašenog rasta u posljednje 2-3 godine. Vrlo veliki broj putovanja motiviran je učenjem stranih jezika i edukacijom u inozemstvu.

Emitivno je tržište Ruske Federacije u pogledu putovanja u inozemstvo usredotočeno na tri ljetna mjeseca, kada se najčešće koriste godišnji odmori. Ipak, u 2010. godini osjetno se povećao broj putovanja u zimskom razdoblju, posebno za vrijeme novogodišnjih praznika, kada ruski turisti puno putuju u zemlje jugoistočne Azije, kao i na skijanja u popularna europska i svjetska skijališta. Prilikom odmaranja, ruski turisti dugo ostaju na jednom mjestu. Nadalje, uz dobre hotele, ruskim turistima je jako važno da je smještaj uz samo more, s dobrim bazenima i ugostiteljskom strukturom, koja nudi brz i direktan servis. Ruski turisti se sve više prepoznaju kao odlični potrošači. Pored toga što najčešće odsjedaju u hotelima, u posljednje vrijeme sve su traženiji oblici smještaja u vilama i apartmanima. Niti najam jahti im više nije nepoznat, s obzirom da u zemlji postoji jedan manji, ali vrlo bogat sloj stanovništva, spreman i željan provoditi godišnji odmor na ovakav način. Destinacije gdje je dolar obračunska valuta (Turska, Egipat, Tajland itd.) svakako su najpopularnije na ruskom tržištu.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja, s posebnom razradom odmorišnog segmenta Analizom dosadašnjih ostvarenih putovanja ruskih turista možemo zaključiti: •

Najvažniji motiv koji se pojavljuje pri putovanju u inozemne turističke destinacije je ljetni odmor.

223

• •

Ruskim turistima je kod odabira putovanja vrlo važna očuvana priroda, lijepa i sunčana obala, čisto more s pješčanim plažama. Činjenica da se u pojedine zemlje iz Rusije putuje bez viza, pokazala se vrlo važnom pri izboru velikog broja putovanja.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Rusi u prosjeku, prema svim analizama, troše više od 100 € na dan (statistika za 2010. godinu) ‒ dobri su potrošači i omiljeni u svim destinacijama svijeta.

TRŽIŠTE ORGANIZIRANOG PROMETA Pregled organizatora putovanja na tržištu Ruske Federacije Na emitivnom turističkom tržištu Ruske Federacije, prodajnu inozemnu politiku nameću veliki turoperatori. Danas su to Ascent travel, Paks, VKO, Amigo, Megapolus tours, Capital tours (koji posljednje vrijeme ima vrlo velikih financijskih problema), Luzniki, Dzet travel, Neva. Rusko emitivno turističko tržište je podijeljeno tako da nekoliko velikih turoperatora, u pravilu njih 4-5, obavlja posao za pojedinu destinaciju, organizira charter programe, drži u svojim rukama zakup zrakoplova na charter letovima te daje svim ostalima, u prvome redu manjim turoperatorima, u zakup manji broj sjedala u zrakoplovima. U svakom slučaju, gotovo potpuno kontroliraju tržište i nameću odgovarajuće uvjete poslovanja. Zrakoplovne kompanije se tek u posljednje vrijeme počinju baviti organizacijom i prodajom paket putovanja. U Ruskoj Federaciji ne postoji jasno određena podjela na turoperatorsko i agencijsko poslovanje. Najčešća „svi rade sve”, poglavito se turoperatori bave i organizacijom putovanja i prodajom paket aranžmana. U strukturi ukupnih aktivnosti turoperatora, u prosjeku barem 30% čini vlastita prodaja, a 70% prodaje pripremljenih paket aranžmana plasira se preko mreže agencija. Naravno, postoje i specijalisti koji se ne žele baviti poslovima prodaje nego to prepuštaju mreži subagenata. Sve je češći slučaj i da pojedini turoperatori osnivaju vlastitu prodajnu mrežu agencija.

Glavna obilježja agencijskog poslovanja na ruskom tržištu • Ruski turoperatori i turističke agencije su uglavnom „novi igrači” na tržištu, većina njih je formirana prije 10-15 godina. • Više od 70% turoperatorskih kompanija na tržištu je male ili srednje veličine. • Inturist, nekada državna agencija, danas je najveći turoperator, naravno u privatnom vlasništvu. • Većina ruskih turoperatora radi s dvije aviokompanije Aeroflotom i Transaerom, mada je u porastu udjel i ostalih avioprijevoznika u charter programima velikih, srednjih i malih turoperatora (u Rusiji posluje više od 30 aviokompanija).

HRVATSKA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU RUSKE FEDERACIJE U 2010. GODINI Hrvatska je nakon krizne 2009., u 2010. godini vratila pozitivne stope rasta turističkog prometa iz Ruske Federacije, koje je bilježila praktično u posljednjih 8-10 godina. Hrvatska je kao destinacija nadasve dobro zastupljena u glavnom gradu Moskvi, ali se sve bolja situacija primjećuje i u drugim regijama Rusije, gdje se sve više organiziraju charter letovi za našu zemlju. Hrvatska je dostupnija europskom dijelu Ruske Federacije gdje je dosta prisutna u katalozima organizatora putovanja.

224

Analiza turističkih kretanja s ruskog emitivnog turističkog tržišta prema našoj zemlji u 2010. godini pokazuje da je u pogledu uvrštenosti destinacije u kataloge turoperatora ipak došlo do nekih promjena. Naime, i dalje je prisutno skraćivanje letova u predsezoni i posezoni i koncentracija u vrhuncu ljeta.

Dolasci RUSIJA 1990. (SSSR) 1991. (SSSR) 1992. (SSSR) 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Noćenja indeks

95.829

1990. = 100 100

indeks 382.419

1990. = 100 100

8.998

48.133

7.099

38.630

10.399 13.216 7.652 12.000 17.286 18.516 9.001 28.414 46.238 55.479 56.972 67.696 80.335 108.672 157.259 175.135 121.971 164.999

146 127 58 157 144 107 49 316 163 120 103 119 119 135 145 111 70 135

11 14 8 13 18 19 9 30 48 58 59 71 84 113 164 183 127 172

77.808 93.278 37.985 76.000 128.759 150.510 51.793 227.555 406.744 503.822 510.098 605.285 695.201 936.639 1.288.828 1.446.776 1.051.991 1.375.981

201 120 41 200 169 117 34 439 179 124 101 119 115 135 138 112 73 131

20 24 10 20 34 39 14 60 106 132 133 158 182 245 337 378 275 360

IZVOR: DZS

225

Obujam organiziranog prometa u 2010. po svakom praÄ&#x2021;enom organizatoru putovanja Danas, viĹĄe od 20 vrlo jakih ruskih turoperatora organizira paket aranĹžmane za Hrvatsku:

226

Ascent travel Paks VKO

Amigo Neva Megapolus tours Kapital Interunion Luzniki Dzet travel Lanta tour Voyage…

I dalje su na prvom mjestu po kvaliteti rada i organizaciji prodaje paket aranžmana turoperatori Ascent travel i Paks, koji su u 2010. godini povećali svoju prodaju aranžmana prema našoj zemlji za čak 40%. R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Turoperator

% u prodaji

ASCENT Travel PAKS VKO Travel Amigo CAPITAL Tour Megapolius tours Dzet travel Neva Luzniki Interunion Lanta tour Voyage

27,0 26,0 16,0 12,0 9,0 4,0 3,5 3,0 2,0 1,5

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Lijepa priroda

49%

51%

53%

51%

53%

54%

Promjena +/‒09/08 +

Vrlo povoljna klima Sigurna i ugodna zemlja Raznovrsnost sadržaja Kvalitetna kuhinja Ostalo Ukupno

18%

16%

14%

12%

15%

24%

23%

24%

18%

2% 100%

0 100%

Valja spomenut i nedostatke hrvatske turističke ponude, kako bismo pomogli u njihovom otklanjanju.

Visoke cijene izvanpansionske potrošnje Nedovoljni zabavnoanimacijski sadržaji Nedovoljno usmjerena i segmentirana ponuda Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Promjena

59%

61%

45%

49%

50%

52%

20%

23%

24%

29%

30%

32%

227

Pasivnost nositelja turističke ponude i prilično nepovoljni komercijalni uvjeti poslovanja Ukupno

10%

20%

15%

100%

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske

SJEVERNA DALMACIJA 7%

KVARNER 2%

OSTALO 0,5%

JUZNA DALMACIJA 15,5%

ISTRA 52% SREDNJA DALMACIJA 23%

U 2010. godini, ruski turisti su u primorskim mjestima naše zemlje ostvarili 96% ukupnog broja dolazaka. Otprilike polovina ruskih građana odmarala se u Istri, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija (19%), Dubrovačko-neretvanska županija (18%) i druge primorske županije (12%). Grad Zagreb, što posebno veseli, sve je omiljenije odredište ruskih turista. Zanimljivo je da ruski turisti zauzimaju prvo mjesto po duljini boravka u Hrvatskoj. U Istri su svakako najpopularnija odredišta Poreč, Rovinj, Pula, Umag i Novigrad. Odmah iza Istre, po popularnosti slijedi Makarska rivijera, a potom Srednja i Sjeverna Dalmacija. Dubrovačka regija je u ukupnom prometu prisutna također u velikoj mjeri te je povećala svoje učešće u ukupnom broju dolazaka ruskih turista u Hrvatsku na 18%. Dubrovnik u ponudi juga naše zemlje ima svakako najveći ugled, a ruski turisti u pravilu na dubrovačkom području odmaraju u najluksuznijim hotelima.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Nekoliko puta smo do sada naglašavali da su aviopromet koristili u više od 90% turističkih putovanja iz Ruske Federacije prema svijetu, pa tako i prema Hrvatskoj. Autobusi su se kao sredstvo prijevoza u turističkim putovanjima koristili uglavnom u graničnim područjima.

Zrakoplovni charteri u 2010. godini U 2010. godini iz Rusije je u Hrvatsku letjelo više od 540 rotacija, s nešto više od 38 različitih letova na tjedan. Charter programi su organizirani iz devet gradova Ruske Federacije, prema četirima aerodromima u Hrvatskoj: • • • • • • • • •

228

Moskva St. Petersburg Ekaterinburg Nižnij Novgorod Kazan Novosibirsk Surgut Voronjež Rostov na Donu

72% 7% 5% 4% 3% 3% 2% 2% 2%.

Vrsta smještaja koju su Rusi koristili u Hrvatskoj Ruski turisti koji su se odmarali u 2010. godini u našoj zemlji do sada su u većini slučajeva koristili hotelski smještaj i hotele s četiri i pet zvjezdica. Vilama i apartmanima u našoj zemlji ruski se građani u većem broju koriste tek u posljednje dvije do tri godine. U 2010. godini zamijećena je nešto raširenija praksa cruising programa i old timera, to jest najma jahti.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje ruski gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Razlozi zbog kojih ruski turisti putuju u našu zemlju su mnogobrojni ‒ glavni i najvažniji motiv putovanja Rusa u Hrvatsku je sunčana obala s kristalno čistim morem te ugodna ljetna klima. Rusija je geografski smještena na sjeveru Europe i Azije, na prostoru koji je veći dio godine vrlo hladan i bez sunca, tako da građani žele odmor sa što više sunca. Ljepota prirode na cijelom području naše zemlje privlači ruske turiste, a Hrvatsku čini poželjnom destinacijom. Gastronomska ponuda Hrvatske je svakako jedan od važnih motiva ‒ vrlo ukusna i svježe pripremljena hrana u restoranima duž cijele obale trajno privlače ruske turiste. Snažan motiv putovanja je i mogućnost obilaska kulturno-povijesnih spomenika, posjet bogatim gradovima i malim slikovitim mjestima. Ruski turisti su oduševljeni ljepotama hrvatskih gradova i našim povijesnim vrednotama. Ruski turisti su vrlo zadovoljni i izletničkom ponudom naše zemlje. Također, hotelska infrastruktura u Hrvatskoj je sve bolja, što je presudno za veći promet s ovog tržišta. Ruskim turistima je važna gostoljubivost domaćina, kao i atmosfera sigurnosti i udobnosti, što su svakako naše prednosti.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Svi ekonomski pokazatelji i analize govore da će u 2011. godini doći do daljnjeg povećanja broja putovanja ruskih građana prema inozemstvu. Razloga tome je mnogo, a navest ćemo neke:

Ponovni porast cijena nafte vrlo intenzivno utječe na rusku ekonomiju kao izvoznika iste. U prošloj godini došlo je do velikog porasta broja zaposlenih. Neslužbeno se govori da je nezaposlenost smanjena u samo nekoliko mjeseci s 9% na 3%. Ruska ekonomija se nalazi u vrlo vidljivoj fazi dinamičnog rasta. Rezultat takvog rasta je stabilnost vrijednosti ruske rublje i tendencija njezina jačanja.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Redoslijed

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Turistička destinacija

Turska Egipat Tajland Španjolska Grčka Italija Češka

Promjena u veličini tur. prometa

Dugoročna prognoza

+ + + + + +

+ + + + + o -

229

8. 9. 10.

Francuska Hrvatska Bugarska

+ +

o o +

Turska i Egipat i dalje ostaju vođe na tržištu, a njima se pridružuje Tajland. Tajland predstavlja najperspektivniju zemlju na ruskom emitivnom turističkom tržištu. Svoj autoritet na ruskom tržištu gradi visokom kvalitetom ponude i dostupnim cijenama. Slično je i s Grčkom, mada je ona svoju poziciju u posljednje vrijeme stabilizirala tek iznimno velikim ulaganjima u reklamu, budući da je njezina turistička ponuda ozbiljno stagnirala u pogledu kvalitete i raznolikosti.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na ruskome tržištu • • • • •

prepoznatljiva turistička destinacija očekivani porast turističkog prometa, ali manji nego u proteklom razdoblju skupa turistička ponuda u usporedbi s konkurencijom (posebno izvanpansionske cijene) visoka koncentriranost prometa na vrhuncu sezone dobra raznovrsnost ponude

Hrvatska je postala popularna i prepoznatljiva turistička destinacija za ruske građane koji se vole odmarati u našoj zemlji, ali oni borave uglavnom u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. Sve više turističkih agencija diljem Rusije u svoje izložbene prostore stavlja kataloge s hrvatskom turističkom ponudom, ali je svjetska konkurencija i prisutnost velikog broja zemalja koje nude turističke proizvode na ruskom tržištu glavna opasnost za daljnji rast turističkog prometa prema našoj zemlji. Naravno, moramo i sami shvatiti gdje smo u ponudi nedorečeni i gdje konkurencija ima bolja rješenja. U Hrvatsku iz Rusije najčešće putuju bračni parovi dobi od 40 do 50 godina, s ili bez (češće) djece i to imućniji građani. Ipak, populacija od 18 do 40 godina, Hrvatsku kao zemlju za odmor ne traži u dovoljnoj mjeri, čemu su dijelom uzrok i nedostaci naše ponude. Pred našom zemljom je ulazak u EU, što će značiti uvođenje viza za turistička putovanja iz Rusije, što također može biti zapreka.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2011. godini Na temelju svih podataka kojim raspolažemo, realno je očekivati u 2011. godini lagani porast turističkog prometa u odnosu na prošlu godinu, 5% do 7%. Situacija na ekonomskom planu u Rusiji i pokazatelji koji definiraju očekivanu turističku potražnju su zaista povoljni i utječu na dobru turističku sezonu. Naravno, već je spomenuta snažna prisutnost konkurencije na ruskom turističkom tržištu, koja se bori za goste atraktivnim ponudama i povoljnim cijenama, dok je Hrvatska u kategoriji skupih odredišta.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini U ovoj godini, objektivno je očekivati povećanje broja dolazaka individualnih turista. Mjera privremenog ukidanja viznog režima u RH olakšala je individualna turistička putovanja prema Hrvatskoj.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini Na tržištu je došlo do eliminacije 2 od 5 glavnih turoperatora koji su radili s Hrvatskom, što će se svakako negativno odraziti na očekivani turistički promet. Pitanje je koliko će uspješno preostali turoperatori preuzeti njihovu dosadašnju prodaju. Ipak, određeni broj novih turoperatora uključuje u svoje poslove i našu zemlju, što znači da ipak postoji vjerojatnost da će se ukupni promet na godišnjoj razini povećati.

230

Prognoza rezultata za 2011. godinu od strane organizatora putovanja Turoperatori očekuju dobru poslovnu godinu. Cijene paket aranžmana za Hrvatsku ostale su na prošlogodišnjoj razini, a u nekim slučajevima tek su neznatno porasle (napominjemo da su cijene paket aranžmana prema nekim drugim destinacijama bitno umanjene). Broj charter programa neznatno je povećan, što će i utjecati na ovogodišnji turistički rezultat.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini I dalje su najbrojniji charter programi koji se organiziraju s polijetanjem iz glavnog grada Ruske Federacije, prema četirima aerodromima u Hrvatskoj: Dubrovnik, Split, Zadar i Pula te u ovoj godini i na riječki aerodrom. Ove godine leti se za Hrvatsku i iz: Rostova na Donu, Novosibirska, Nižnjeg Novgoroda, Kazana, Ekaterinburga, St. Petersburga.

Autobuseri u 2011. godini Autobusni programi su u 2011. godini u porastu. Oni će i ove godine uglavnom nuditi kombinirani odmor u glavnom gradu Mađarske te na obali Hrvatske. U porastu su autobusni programi za Hrvatsku iz južnih regija Ruske Federacije, s prolazom kroz Ukrajinu.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Procjene ukazuju da će u 2012. godini, uslijed daljnjeg gospodarskog rasta, oko 20.000.000 ruskih građana putovati i odmarati se u inozemstvu, naravno ukoliko se ne dogode neki ozbiljniji poremećaji na svjetskoj ekonomskoj i političkoj sceni. Moguće je da se među prvih deset uvrste neke „nove” ljetne destinacije, poput Bugarske.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Prema predviđanjima svih stručnjaka, Turska i u 2012. godini ostaje najzanimljivija ljetna destinacija za ruske građane. Ukoliko dođe do očekivane stabilizacije u toj zemlji, slijedit će je Egipat, kao cjelogodišnja destinacija. Prema ocjenama velikog broja eksperata, velik rast turističkog prometa doživjet će Tajland, naravno, također uz pretpostavku političke stabilnosti. Italija, Španjolska i Grčka će zadržati svoje pozicije, a za Hrvatsku je mogućnost u popunjavanju praznine koja se pojavljuje u neispunjenim očekivanjima i prometu prema Tunisu, Maroku, Malti.

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Još je uvijek rano govoriti o ozbiljnijim procjenama turoperatora za 2012. godinu. Riječ je o emitivnom turističkom tržištu koje u posljednjem mogućem trenutku definira planove i programe te će se o planovima za 2012. moći razgovarati tek po proteku ovogodišnje sezone.

231

UKRAJINA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Glavni grad: Kijev Službeni jezik: ukrajinski Neovisnost: od 24. kolovoza 1991. Površina: 603.700 km²

BDP ‒ procjena za 2010.

ukupno: $136.4 mlrd. (2010. est.) po stanovniku: $6,700 (2010. est.)

Ukrajina je država Istočne Europe. Po svojoj je površini najveća europska država, tj. na drugom je mjestu ako se uzme u obzir europska površina euroazijske Ruske Federacije. Po državnom uređenju Ukrajina je republika, a zakonodavnu vlast obnaša Verhovna Rada – ukrajinski parlament s 450 zastupničkih mjesta. Ukrajina na kopnu graniči sa 7 europskih država s ukupnom duljinom granice od 4.663 kilometara: Ruska Federacija (1.576 km), Bjelorusija (891 km), Poljska (526 km), Slovačka (97 km), Mađarska (103 km), Rumunjska (531 km) i Moldavija (939 km). Ukrajina se odlikuje raznovrsnim geografskim i klimatskim uvjetima. Njezin središnji dio zauzimaju stepe isprekidane niskim visoravnima i sljevovima rijeka, osobito nizinom i visoravni rijeke Dnjepar.

232

Stanovništvo Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2005. godine, u Ukrajini živi 47,5 milijuna stanovnika. Stanovništvo čine: Ukrajinici 77,8%, Rusi 17,3% (postotak u bitnom opadanju), Bjelorusi 0,6%, Moldavci 0,5%, Krimski Tatari 0,5% (autohtoni stanovnici), Bugari 0,4%, Mađari 0,3%, Rumunji 0,3%, Poljaci 0,3%, Židovi 0,2% i ostali 1,8%. Ukrajinci u dijaspori broje između 16 i 20 milijuna ljudi, posebno u Ruskoj Federaciji gdje ih živi između 5 i 8 milijuna. O Ukrajini se donedavno malo znalo, no njezinim osamostaljivanjem 1991. otvorena su vrata svim gostima koje zanima ljepota i posebnost ukrajinske kulture.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Turizam i odmor

(375-17) 226-9490

Tourinfo Bjelorusije Baljhsaja progulka

283-2320 (044) 237-2156 Fax: 228-4265 (044) 251-8109 543-3785 +38 (048) 7-287-087 38 (044) 551-0401

Business Vjes mir v karmane Mir turizma Međunarodni turizam

Travel News Aig Ukraina

38 (044) 254-0457 254-5190 254-5191/93 380-044-216-1266 Fax 380-044-213-7938 (044) 246-8178 461-7883

lilya_kobzik@mail.ru tio@nsys.by tourinfo@tut.by zerkalo_mira@ukr.net or@business.ua market@tour.odessa.ua mvl@mirtu.com vitaliy.glushchenko@mirtu.com welcome@intour.com.ua

info@travelnews.com.ua oksana@aif-ukraine.kiev.ua

EMITIVNI POTENCIJAL UKRAJINSKOG TRŽIŠTA I REZULTATI U OKVIRIMA HRVATSKOG TURIZMA Ukrajinski izvor (Ministarstvo kulture i turizma Ukrajine) u preliminarnim podacima navodi da je u inozemstvo uz posredovanje organizatora putovanja tijekom 2008. otputovalo 1,28 milijuna Ukrajinaca. Među odredištima koja su posjećivali prednjači Turska (492.000 ukrajinskih turista), slijedi Egipat (399.000 Ukrajinaca), dok je s velikim zaostatkom za dvjema najpopularnijim destinacijama na trećem mjestu Češka (32.000 Ukrajinaca). Isti izvor navodi da je u Hrvatsku organizirano otputovalo 10.400 Ukrajinaca, što nas svrstava među prvih 20 destinacija za turiste iz ove zemlje. Trenutačno je izvjesno da je glavna koncentracija platežno sposobne populacije prisutna u regiji Kijeva, tj. analitičari procjenjuju da je 20% stanovnika Kijeva u mogućnosti dio primanja izdvojiti za barem jedno turističko putovanje u inozemstvo, dok je u ostatku zemlje situacija ipak bitno lošija.

233

UDJEL UKRAJINSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2010. GODINE UKRAJINA

Dolasci

Noćenja indeks

1990. (SSSR) 1991. (SSSR) 1992. (SSSR) 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

95.829 8.998 7.099 1.540 2.016 1.860 4.000 2.071 5.699 3.425 5.651 5.109 7.073 8.491 9.421 13.054 18.619 29.043 31.603 35.720 50.258

9 79 22 131 92 215 52 275 60 165 90 138 120 111 139 143 156 109 113 141

1990. = 100 100 9 7 2 2 2 4 2 6 4 6 5 7 9 10 14 19 30 33 37 52

indeks 382.419 48.133 38.630 7.509 10.707 10.691 24.000 11.483 43.329 21.455 38.259 34.771 48.061 61.221 62.177 81.178 129.508 203.324 226.987 246.430 346.005

13 80 19 143 100 224 48 377 50 178 91 138 127 102 131 160 157 112 109 140

1990. = 100 100 13 10 2 3 3 6 3 11 6 10 9 13 16 16 21 34 53 59 64 90

IZVOR: DZS

234

TRŽIŠNA PERSPEKTIVA Riječ je o tržištu koje je u emitivnom pogledu u povojima, ali je perspektiva neupitna, posebice u kontekstu očekivanoga gospodarskog oporavka na globalnoj razini za koji većina stručnjaka smatra da će se dogoditi iduće godine, a samim tim i konsekutivnim učvršćenjem političkog i gospodarskog stanja u Ukrajini, nakon čega će slijediti i porast kupovne moći i vjerojatan rast zanimanja za turistička putovanja.

235

SAD I KANADA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: ustavna savezna republika sa snažnom demokratskom tradicijom

Površina: • ukupno: 9.826.63 km2 • kopnena površina: 9.161.923 km2 • vodena površina: 664.707 km2 Izvor: CIA „The World Factbook”, United States

Najveći gradovi: New York, Los Angeles, Chicago, Houston, Philadelphia, Phoenix, San Diego, Dalas, San Jose, Detroit, San Francisco, Jacksonville, Boston, Seattle Izvor: U.S. Census Bureau, „Population Division”

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Gospodarstvo SAD-a je među najjačima u svijetu, s 47.400 USD BDP-om po stanovniku. Uz tržišno-orijentiranu ekonomiju, američke tvrtke uživaju veliku fleksibilnost u upravljanju, uz podršku svjetski najnaprednijeg tehnološkog, zdravstvenog, aeronautičkog i vojnog sektora. Iako se SAD još uvijek bori s izlaskom iz ekonomske krize (najgore od Velike depresije, 30-tih godina), oporavak se, prema mišljenju brojnih analitičara, ipak događa. Trenutačno, visoka

236

nezaposlenost predstavlja jedan od glavnih problema, uslijed čega se ostvaruje mnogo niži prinos od poreza, dok se na drugoj strani povećava potrošnja države (zbog raznih programa pomoći gospodarstvu) i raste deficit državnog proračuna (u 2009. je dosegao 1,4 trilijuna USD, a u 2010. godini 1,3 trilijuna USD). Tijekom 2010. godine cijena barela nafte je porasla za 17,46%, što se odrazilo na cijene prijevoza, ali i na sve druge životne troškove. Studija koju je proveo CNNMoney je pokazala da jedno američko kućanstvo uz trenutačne cijene benzina, u prosjeku, na benzin mjesečno potroši $368,09.

BDP ‒ aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine Godina i tromjesječja BDP – postotak promjene BDP – iznos u tisućama USD

2009./1

2009./2

2009./3

2009./4

2010./1

2010./2

2010./3

2010./4

‒4.9

‒0.7

1.6

5.0

3.7

1.7

2.6

3.1

14.049.7

14.034.5

14.114.7

14.277.3

14.446.4

14.578.7

14.745.1

14.871.4

BDP je tijekom 2010. ostvario porast od 2,9%, dok je 2009. završila s padom od 2,6%. Porast u 2010. ostvaren je na temelju rasta osobne potrošnje, porasta izvoza, porasta potrošnje Vlade i dr. Za 2011. godinu, Congressional Budget Office (CBO) predviđa deficit od 1,5 bilijuna USD ili 9,8% BDP-a, ali i pad u idućim godinama. Iako će Vladine proturecesijske mjere potaknuti rast BDP-a, produktivnost i zaposlenost će se sporo oporavljati. CBO predviđa da će realni BDP rasti 3,1% ove godine, a 2,8% 2012. te da će inflacija ostati niska tijekom 2011. i 2012. godine, ali i da između 2013. i 2016. neće biti viša od 2,0% na godinu. BDP po stanovniku: $47,400 Izvor: US Bureau of Labor Statistics

Postotak nezaposlenosti Segment

Ukupno, 16+ god. starosti

Broj nezaposlenih osoba (u tisućama) Ožujak Veljača Ožujak 2010. 2011. 2011.

Stopa nezaposlenosti

Ožujak 2010.

Studeni 2010.

Prosinac 2010.

Siječanj 2011.

Veljača 2011.

Ožujak 2011.

14.943

9,7

9,8

9,4

9,0

8,9

8,8

13.673

13.542

237

Nezaposlenost je vjerojatno najveći problem s kojim se suočava vlada SAD-a ‒ procjenjuje se da ove godine neće doći do većih pomaka u broju zaposlenih. Izvor: United States Department of Labor

Prosječni dohodak – aktualni podaci Indeks Social Security Administration utvrđuje nacionalni prosjek. Najnoviji indeks nacionalnog prosjeka dohotka za 2010. iznosi 40.711.61, što je 1,51% manje nego 2009. godine. Izvor: Social Security Administration: Nacionalni prosječni dohodak

Stopa inflacije ‒ aktualni podaci

Posljednji dostupni podaci ukazuju na stopu inflacije od 2,7% u ožujku 2011. Od 1914. do 2010. prosječna godišnja stopa inflacije je iznosila 3,38%, a najveća ikad zabilježena inflacija bila je 1920. godine, 23,7%, dok je najniža stopa zabilježena 1921., –15,8%. Izvor: United States Department of Labor Statistics

Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend

Američki internacionalni deficit u razmjeni usluga i dobara iznosio je 45,8 mlrd. USD (veljača 2011.). Izvor: U.S. Census Bureau

Stanovništvo • Ukupno: 313.232.044 osobe (2011. ‒ procjena) 0-14 godina: 20,1% (muškarci 32.107.900 muškaraca, 30.781.823 žena) 15-64 godina: 66,8% (104.411.352 muškarca, 104.808.064 žene) 65 godina i više: 13,1% (muškarci 17.745.363 muškarca, 23.377.542 žene)

238

Prosječna starost stanovništva:

ukupno: 36,9 godina muškarci: 35,6 godina žene: 38,2 godina Izvor: CIA „The World Factbook”, United States

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Komercijalne TV postaje: American Broadcasting Company (ABC) (formerly NBC Blue) National Broadcasting Company (NBC) (formerly NBC Red) Columbia Broadcasting System (CBS) Fox Network (Fox) Warner Brothers Network (WB) United Paramount Network (UPN) PAX Network (PAX) Nekomercijalne TV postaje: Public Broadcasting System (PBS) TV postaje španjolskog govornog područja: Univision (Spanish language network) Telemundo (Spanish language network) TeleFutura (Spanish language network) Prikaz glavnih medija (TV, dnevni listovi, magazini) po segmentima SAD Dnevni listovi USA Today The Wall Street Journal New York Times Daily News Los Angeles Times Boston Globe San Francisco Chronicle Chicago Tribune Bergen Record Miami Herald Arizona Sun Oregon Sun New Orleans Times Houston Chronicle Dallas News 24 Hours Miami Sentinal Seattle Times Turistički magazini Sportski Outside Sports Illustrated Golf Go Nomad

Kulturni Art News ART America AARP Crain’s Atlantic AFAR Magazine New Yorker Smithsonian Opera News

TV programi CBS ABC CNN Bloomberg TV NBC FOX News ESPN ESPN2 MTV BET Network PBS Wealth TV ... i druge kablovske TV postaje

Stručni JAX FAX Travel Marketing Travel Agent Travel Agent @ Home Home Based Agent

Potrošački Travel + Leisure Conde Nast National Geo National Geo Traveler

239

Men’s Health Women’s Health ESPN Magazine Runner’s World Sail Magazine Field and Magazine GQ

Stream

KANADA Dnevni listovi Toronto Star Globe and Mail Windsor News Vancouver Sun Calgary News Ottawa Life

Recommend Mag Travel Weekly Travel Age West Travel Professional Business Traveler Global Traveler Corporate Meetings and Incentives Financial and Insurance Meetings Meeting News Successful Meetings Virtuoso Life Beyond Borders USTOA Magazin NTO Magazin Real Simple Travel Cruise Trade Courier Porthole Prevue

Smithsonian Budget Travel Sherman’s Travel Travel Girl Explore In Style Town and Country Gentlemen Quarterly Nikki Elite Traveler Opera News Vanity Fair Cruising World Flying Adventures 17 Vogue

Potrošački magazini Where Canada Beautiul British Columbia Canadian Geographic Outpost Dreamscapes Espaces Power Trips Jet Set Good Life Connoisseur

Stručni magazini Canadian Travel Week Canadian Travel Weekly Buxter News Canadian Travel Press

Naklade, regionalna pokrivenost, Ëitanost Dnevni listovi, novine – podaci Audit Bureau of Circulation Novine

Grad

Država

New York

2. 3.

The Wall Street Journal USA Today The New York Times

Dnevna naklada 2.061.142

McLean New York

Virginia New York

1.830.594 876.638

4. 5.

Los Angeles Times The Washington Post

Los Angeles Washington

600.449 545.345

6. 7. 8.

Daily News New York Post San Jose Mercury News/Contra Costa Times/Oakland Tribune Chicago Tribune Houston Chronicle

New York New York San Jose

California District of Columbia New York New York California

Chicago Houston

Illinois Texas

441.508 343.952

9. 10.

240

512.520 501.501 477.592

Vlasnik News Corporation Gannett Company The New York Times Company Tribune Company The Washington Post Company Daily News News Corporation MediaNews Group

Tribune Company Hearst Corporation

11.

Philadelphia

Pennsylvania

342.361

Philadelphia Media Network

12. 13.

The Philadelphia Inquirer/ Philadelphia Daily News Newsday The Denver Post

Melville Denver

New York Colorado

314.848 309.863

14. 15.

The Arizona Republic Star Tribune

Phoenix Minneapolis

Arizona Minnesota

308.973 297.478

16.

Dallas

Texas

264.459

17.

The Dallas Morning News The Plain Dealer

Cleveland

Ohio

252.608

18.

The Seattle Times

Seattle

Washington

251.697

19.

Chicago Sun-Times

Chicago

Illinois

250.747

20. 21.

Detroit Free Press St. Petersburg Times

Michigan Florida

245.326 239.684

22.

The Oregonian

Detroit St. Petersburg Portland

Oregon

239.071

23.

San Diego

California

224.761

San Francisco Newark

California

223.549

25.

The San Diego Union-Tribune San Francisco Chronicle The Star-Ledger

Cablevision MediaNews Group Gannett Company The Star Tribune Company A. H. Belo Corporation Advance Publications The Seattle Times Company Sun-Times Media Group Gannett Company Times Publishing Company Advance Publications Platinum Equity

New Jersey

223.037

26.

The Boston Globe

Boston

Massachusetts

222.683

27.

St. Louis

Missouri

207.145

28.

St. Louis PostDispatch The Kansas City Star

Kansas City

Missouri

206.441

29.

The Sacramento Bee

Sacramento

California

205.531

30.

St. Paul Pioneer Press Milwaukee Journal Sentinel The Indianapolis Star The Orange County Register The Atlanta JournalConstitution El Nuevo DĂa

St. Paul

Minnesota

185.736

Milwaukee

Wisconsin

183.636

Indianapolis Santa Ana

Indiana California

182.933 182.391

Dunwoody

Georgia

181.504

Guaynabo

Puerto Rico

181.131

Pittsburgh PostGazette Pittsburgh TribuneReview The Sun Arkansas DemocratGazette

Pittsburgh

Pennsylvania

181.058

Greensburg

Pennsylvania

179.695

Baltimore Little Rock

Maryland Arkansas

178.455 177.633

24.

31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39.

Hearst Corporation Advance Publications The New York Times Company Lee Enterprises The McClatchy Company The McClatchy Company MediaNews Group Journal Communications Gannett Company Freedom Communications Cox Enterprises Grupo FerrĂŠRangel Block Communications Tribune-Review Publishing Co. Tribune Company WEHCO Media

241

40. 41. 42. 43.

Orlando Sentinel The Buffalo News The Courier-Journal The Cincinnati Enquirer The Virginian-Pilot

Orlando Buffalo Louisville Cincinnati

Florida New York Kentucky Ohio

172.271 160.316 159.275 157.574

Tribune Company Berkshire Hathaway Gannett Company Gannett Company

Norfolk

Virginia

156.968

The Charlotte Observer Fort Worth StarTelegram Miami Herald

Charlotte

North Carolina

155.995

Fort Worth

Texas

153.546

Miami

Florida

151.612

Las Vegas

Nevada

150.403

Fort Lauderdale Columbus

Florida

149.892

Tribune Company

Ohio

149.420

51.

Las Vegas ReviewJournal South Florida SunSentinel The Columbus Dispatch The Record

Landmark Media Enterprises The McClatchy Company The McClatchy Company The McClatchy Company Stephens Media

Hackensack

New Jersey

149.090

52.

The Detroit News

Detroit

Michigan

146.962

53. 54.

The Tampa Tribune Omaha World-Herald

Tampa Omaha

Florida Nebraska

145.045 143.721

55.

The Times-Picayune

New Orleans

Louisiana

144.294

56.

The Oklahoman

Oklahoma City

Oklahoma

138.493

57. 58.

The Hartford Courant San Antonio ExpressNews The News & Observer

Hartford San Antonio

Connecticut Texas

134.751 130.566

Raleigh

North Carolina

130.555

Austin

Texas

127.727

Nashville Boston Los Angeles

Tennessee Massachusetts California

127.538 124.691 122.493

Memphis

Tennessee

121.684

Rochester

New York

119.399

Gannett Company Herald Media Investor's Business Daily E. W. Scripps Company Gannett Company

Richmond

Virginia

118.489

Media General

67.

Austin AmericanStatesman The Tennessean Boston Herald Investor's Business Daily The Commercial Appeal Democrat and Chronicle Richmond TimesDispatch The Blade

Dispatch Printing Company North Jersey Media Group MediaNews Group Media General Omaha World Herald Company Advance Publications Oklahoma Publishing Company Tribune Company Hearst Corporation The McClatchy Company Cox Enterprises

Toledo

Ohio

114.308

68. 69.

Asbury Park Press Fresno Bee

Neptune City Fresno

New Jersey California

112.683 110.427

70.

The Press-Enterprise

Riverside

California

110.076

Block Communications Gannett Company The McClatchy Company A. H. Belo Corporation

44. 45. 46. 47. 48. 49. 50.

59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66.

242

71. 72. 73.

The Birmingham News The Salt Lake Tribune

75.

The Des Moines Register The Florida TimesUnion Daily Herald

76.

The Palm Beach Post

77.

Grand Rapids Press

78.

The Providence Journal Dayton Daily News The Morning Call Tulsa World

74.

Birmingham

Alabama

109.727

Salt Lake City Des Moines

Utah

109.703

Iowa

109.095

Jacksonville

Florida

108.926

Arlington Heights West Palm Beach Grand Rapids Providence

Illinois

104.297

Florida

100.830

Michigan

97.822

Rhode Island

96.595

Dayton Allentown Tulsa

Ohio Pennsylvania Oklahoma

95.365 94.859 93.558

Akron Beacon Journal Knoxville News Sentinel Lexington HeraldLeader Arizona Daily Star Albuquerque Journal

Akron Knoxville

Ohio Tennessee

92.856 91.697

Lexington

Kentucky

91.518

Tucson Albuquerque

Arizona New Mexico

90.604 90.079

Los Angeles

California

89.091

Madison

Wisconsin

87.950

89. 90.

Los Angeles Daily News Wisconsin State Journal The News Journal Press-Register

Wilmington Mobile

Delaware Alabama

87.138 85.967

91.

The Post-Standard

Syracuse

New York

85.015

92.

Munster

Indiana

83.877

93.

The Times of Northwest Indiana The News Tribune

Tacoma

Washington

82.855

94. 95.

The Advocate The Post and Courier

Baton Rouge Charleston

Louisiana South Carolina

82.248 81.743

96. 97. 98.

White Plains Los Angeles Lancaster

New York California Pennsylvania

79.525 78.712 78.060

99.

The Journal News La Opini贸n Intelligencer Journal/Lancaster New Era The Roanoke Times

Roanoke

Virginia

75.740

100.

The State

Columbia

South Carolina

75.615

79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88.

Advance Publications MediaNews Group Gannett Company Morris Publishing Group Paddock Publications Cox Enterprises Advance Publications A. H. Belo Corporation Cox Enterprises Tribune Company World Publishing Company Black Press E. W. Scripps Company The McClatchy Company Lee Enterprises Journal Publishing Company MediaNews Group Lee Enterprises Gannett Company Advance Publications Advance Publications Lee Enterprises The McClatchy Company Capital City Press Evening Post Publishing Company Gannett Company ImpreMedia Lancaster Newspapers Landmark Media Enterprises The McClatchy Company

243

Magazini R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Naziv magazina

Naklada

Izdavač

AARP The Magazine AARP Bulletin AAA Tourbooks Costco Connection Better Homes and Gardens Reader's Digest Game Informer National Geographic Good Housekeeping Woman's Day

23.748.475 23.574.132 13.069.703 8.364.738 7.677.497 5.533.037 5.073.003 4.493.024 4.418.398 3.895.814

11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

Family Circle Ladies' Home Journal People Time Taste of Home Sports Illustrated Cosmopolitan Prevention Southern Living

3.841.651 3.837.286 3.602.006 3.314.946 3.253.392 3.174.355 2.905.659 2.900.365 2.846.757

20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.

Via Magazine Maxim Remedy/Remedy MD O: The Oprah Magazine AAA Living AAA Going Places Glamour

2.740.435 2.528.569 2.516.926 2.506.037 2.469.830 2.404.121 2.307.714

27.

2.306.231

28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.

The American Legion Magazine Parenting Redbook Parents Martha Stewart Living ESPN The Magazine Smithsonian TV Guide Guideposts Seventeen Real Simple Us Weekly Money American Rifleman Men's Health InStyle Entertainment Weekly Cooking Light

AARP AARP AAA Costco Meredith Corporation The Reader's Digest Association GameStop National Geographic Society Hearst Magazines (Hearst Corporation) Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) Meredith Corporation Meredith Corporation Time Inc. (Time Warner) Time Inc. (Time Warner) The Reader's Digest Association Time Inc. (Time Warner) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Rodale, Inc. Southern Progress Corporation (Time Inc.) (Time Warner) California State Automobile Association Alpha Media Group Remedy Health Media Hearst Magazines (Hearst Corporation) American Automobile Association American Automobile Association Condé Nast Publications (Advance Publications) American Legion

45.

Every Day with Rachael Ray

1.767.409

244

2.237.158 2.232.476 2.058.947 2.112.688 2.065.208 2.044.406 2.030.623 2.018.500 2.009.780 1.991.108 1.974.767 1.920.564 1.846.472 1.844.885 1.807.362 1.799.177 1.792.785

Bonnier Corporation (Bonnier Group) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Meredith Martha Stewart Living Omnimedia ESPN Smithsonian Institution OpenGate Capital Guideposts Hearst Magazines (Hearst Corporation) Time Inc. (Time Warner) Wenner Media Time Inc. (Time Warner) National Rifle Association Rodale Time Inc. (Time Warner) Time Inc. (Time Warner) Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner) The Reader's Digest Association

46. 47.

Shape Golf Digest

1.671.325 1.665.855

48. 49. 50. 51. 52. 53. 54.

Country Living Birds & Blooms Women's Health Newsweek Fitness Playboy Bon Appétit

1.630.754 1.607.949 1.582.575 1.546.750 1.541.590 1.530.828 1.512.384

55.

Self

1.503.315

56. 57. 58. 59. 60.

Rolling Stone Golf Magazine VFW Magazine Woman's World Health

1.479.009 1.414.275 1.405.962 1.385.364 1.371.228

61. 62. 63. 64.

Food Network Magazine First More Car and Driver

1.365.653 1.339.589 1.322.297 1.316.845

65. 66. 67.

Popular Science Weight Watchers Vogue

1.308.618 1.290.766 1.286.355

68.

Vanity Fair

1.275.842

69.

Sunset

1.259.750

70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80.

Field & Stream Popular Mechanics All You Where Magazine Reminisce Country WebMD the Magazine Boys' Life Motor Trend Family Handyman Lucky

1.257.159 1.218.316 1.210.309 1.191.152 1.152.658 1.136.895 1.135.962 1.135.729 1.134.565 1.133.445 1.128.784

81. 82.

U.S. News & World Report Elle

1.024.965 1.124.569

83. 84.

Food & Family Allure

1.104.234 1.093.613

85. 86. 87.

American Hunter Everyday Food Essence

1.066.261 1.061.732 1.051.208

American Media Condé Nast Publications (Advance Publications) Hearst Magazines (Hearst Corporation) The Reader's Digest Association Rodale The Newsweek Daily Beast Company Meredith Playboy Enterprises Condé Nast Publications (Advance Publications) Condé Nast Publications (Advance Publications) Wenner Media Time Inc. (Time Warner) Veterans of Foreign Wars Bauer Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Bauer Meredith Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) Bonnier Corporation (Bonnier Group) Weight Watchers Condé Nast Publications (Advance Publications) Condé Nast Publications (Advance Publications) Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner) Bonnier Corporation (Bonnier Group) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Time Inc. (Time Warner) Morris Communications The Reader's Digest Association The Reader's Digest Association The Magazine Group Boy Scouts of America Source Interlink The Reader's Digest Association Condé Nast Publications (Advance Publications) U.S. News & World Report Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) Kraft Foods/Meredith Condé Nast Publications (Advance Publications) National Rifle Association Martha Stewart Living Omnimedia Time Inc. (Time Warner)

245

88.

Teen Vogue

1.044.845

89. 90.

AAA Campbooks The New Yorker

1.039.268 1.024.882

91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101.

Marie Claire Scouting ESPN RISE You & Your Family Traditional Home Ebony Travel + Leisure Midwest Living This Old House Food & Wine GQ

1.022.393 1.010.926 1.002.493 1.000.669 997.874 997.173 996.217 989.424 966.148 950.798 937.729

102. 103. 104. 105.

924.328 923.457 913.254 883.357 876.271 851.859 847.105 843.242 833.667

Time Inc. (Time Warner) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Time Inc. (Time Warner) North American Membership Group The Economist Group

111. 112.

Forbes Bloomberg Businessweek Star National Geographic International People Stylewatch House Beautiful Fortune North American Hunter The Economist (North American Edition) Working Mother Architectural Digest

Condé Nast Publications (Advance Publications) American Automobile Association Condé Nast Publications (Advance Publications) Hearst Magazines (Hearst Corporation) Boy Scouts of America ESPN CW Publishing Group Meredith Johnson Publishing Company American Express Meredith Time Inc. (Time Warner) American Express Condé Nast Publications (Advance Publications) Forbes Bloomberg L.P. American Media, Inc. National Geographic Society

827.243 818.428

113.

SmartMoney

815.080

114.

Condé Nast Traveler

810.713

115.

Wired

800.810

116. 117. 118.

American Legion Auxiliary OK! Outdoor Life

788.650 780.427 756.763

119. 120. 121. 122. 123. 124. 125. 126. 127. 128. 129. 130.

Fast Company Harper's Bazaar National Geographic Traveler Arthritis Today In Touch Weekly Men's Journal Esquire Inc. Jet National Enquirer Discover Road & Track

743.724 743.062 742.575 728.289 725.752 724.023 722.054 708.450 703.944 701.700 701.215 698.546

Bonnier Corporation Condé Nast Publications (Advance Publications) Dow Jones & Company (News Corporation) Condé Nast Publications (Advance Publications) Condé Nast Publications (Advance Publications) American Legion Auxiliary Northern & Shell Condé Nast Publications (Advance Publications) Mansueto Ventures Hearst Magazines (Hearst Corporation) National Geographic Society Arthritis Foundation Bauer Wenner Media Hearst Magazines (Hearst Corporation) Mansueto Ventures Johnson Publishing Company American Media, Inc. Kalmbach Publishing Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère)

106. 107. 108. 109. 110.

246

131. 132. 133. 134. 135.

697.258 686.549 685.879 683.613 680.097

North American Membership Group Kiplinger Mariah Media Rodale, Inc. Intellitravel Media

671.023 664.004 655.184

Time Inc. (Time Warner) Martha Stewart Living Omnimedia The Reader's Digest Association

139. 140. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147.

Handy Kiplinger's Personal Finance Outside Runner's World Arthur Frommer's Budget Travel Coastal Living Whole Living Taste of Home Healthy Cooking Hot Rod Magazine Tennis America's 1st Freedom Entrepreneur Comida y familia Men's Fitness Journey Gardening How-To Elle Decor

652.529 618.507 609.300 607.700 600.193 600.165 592.669 583.378 573.665

148. 149. 150.

Automobile Magazine People en Español Cooking Club

568.073 558.059 545.802

Source Interlink Media Miller Publishing Group National Rifle Association Entrepreneur Media Kraft Foods/Meredith Corporation American Media, Inc. AAA Washington North American Membership Group Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère) Source Interlink Time Inc. (Time Warner) North American Membership Group

136. 137. 138.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor Dostupni podaci za jedanaest mjeseci 2010. godine pokazuju povećanje potrošnje na međunarodna putovanja u drugom dijelu godine.

247

Međunarodni su dolasci u Ameriku u razdoblju siječanj-studeni 2010. narasli za 12%, a strani su gosti potrošili 123 mlrd. USD na turističke usluge i proizvode. Najposjećenija turistička destinacija u SAD-u je New York.

Američki putnici su povećali potrošnju na međunarodna putovanja za 4% tijekom 2010., u odnosu na 2009. godinu. Ukupna potrošnja je iznosila 94,5 mlrd. USD. Izvor: Report The State of U.S. Travel and Tourism: 2010, International Trade Administration, Manufacturing and Services, Office of Travel and Tourism Industries 2010

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo: 27.672.091 Broj stanovnika koji su proveli odmor u Kanadi i Meksiku: 8.143.000 Izvor: US Travel, www.ustravel.org ITA – Office of Travel and Turism Industries

248

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. godini

U.S. CITIZEN AIR TRAFFIC TO OVERSEAS REGIONS, CANADA & MEXICO 2010. Ukupno % promjena YTD godišnje Regija Europe Caribbean Asia South America Central America Oceania Middle East Africa Total Overseas Mexico Canada Grand Total

4.055.643 2.322.648 2.277.996 1.008.538 1.029.972

‒4,9% 4,0% 9,2% ‒0,1% ‒4,6%

332.820 551.706 167.696 11.747.019 2.280.089 1.074.543 15.101.651

13,9% 31,1% 15,6% 1,9% 6,5% 4,2% 2,7%

Europa je u prvih šest mjeseci 2010. zabilježila pad dolazaka američkih turista, prvenstveno zbog obustave letova uslijed erupcije vulkana na Islandu, što je dovelo do pada i na razini cijele godine. Izvor: US Travel. www.ustravel.org ITA – Office of Travel and Turism Industries

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija Najveća zapreka u realizaciji udaljenijih putovanja su cijene avioprijevoza. U takvom kontekstu na dobiti su bliže destinacije, poput Kariba, što nije slučaj s putovanjima u Europu (koja su sve skuplja).

249

Vrsta prijevoza koji su u 2010. preferirali turisti s američkog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Turisti iz SAD-a su prvenstveno koristili avion pri odlasku na godišnji odmor.

Način organiziranja odmora/bukiranja u 2010. koji su preferirali američki gosti Pri planiranju putovanja, internet je prošle godine koristilo otprilike 90 milijuna Amerikanaca, od čega 76% u „leisure“ segmentu. Jedan od četiriju turista informacije o putovanju traži od prijatelja, rodbine i poslovnih suradnika. Vodiči su na petom mjestu najpopularnijih izvora informacija, a koristi ih 25% putnika. Izvor: travelhorizonsTM. July 2009 Izvor: Travelers’ Use of the Internet 2009

Preferencije američkih turista s obzirom na vrstu smještaja Američki turisti tradicionalno odsjedaju u hotelima s 4 i više zvjezdica, a veliko je zanimanje i za smještaj u boutique/style hotelima.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Na prvome mjestu se kao motivacijski čimbenik za američke turiste pojavljuju posebni interesi ‒ kulturna baština, enologija i gastronomija, sportska i kulturna događanja. Segment poslovnih putovanja ponovno jača, nakon velikog pada uslijed gospodarske krize. U određenim okvirima sve je zastupljeniji i tzv. etnički turizam koji postaje sve više popularan. Obiteljska putovanja obuhvaćaju oko 30% tržišta. Djedovi i bake s unucima čine 7% ukupnih američkih turističkih putnika. Generacija X (rođeni između 1965. i 1980.) obuhvaća 31% američkog „leisure“ turističkog tržišta te 36% tržišta poslovnih putovanja. Ovi putnici godišnje u prosjeku putuju 3,5 puta turistički te 6,9 puta poslovno. Generacija Y (rođeni nakon 1980.) obuhvaća 12% turističkog tržišta, a putnici iz navedene skupine prosječno putuju 3,9 puta godišnje. Mature traveller skupina (rođeni prije 1946.) obuhvaća 21% turističkog tržišta i prosječno putuje 4,1 puta godišnje. Baby Boomers (rođeni između 1946. i 1964.). obuhvaćaju ukupno 15% turističkog tržišta te prosječno putuju 4,4 puta godišnje. Izvor: travelhorizonsTM. July 2009

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prema izvještaju U.S. Department of Commerce ‒ International Trade Administration, Amerikanci su potrošili 4% više na putovanja tijekom 2010., u odnosu na 2009. (ukupno 94,5 mlrd. USD). Prosječna potrošnja na putovanje izvan SAD-a‫٭‬ Po posjetitelju (uključujući aviokartu, smještaj i $2.708 USD ostalo) Dnevni trošak po posjetitelju na destinaciji $85-$125 USD Izvor: The Office of Travel and Tourism Industries

250

Pregled organizatora putovanja na tržištu Američka industrija putovanja uključuje više od 20.000 kompanija, s prihodom od 40 mlrd. USD na godinu. Među najvećim kompanijama su Carslon Wagonlit Travel, Expedia, Sabre Holdings (vlasnik Travelocitya) i putnička agencija pod brandom American Expressa. Pedeset najvećih organizatora putovanja ostvaruje 50% od ukupnog prihoda sektora na godinu. Tjednik Travel Weekly je objavio listu najsnažnijih agencija (prema prihodima) 2009. godine: 1. Expedia Inc. 2. American Express 3. Carlson Wagonlit Travel 4. Hogg Robinson Group 5. BCD Travel 6. Orbitz Worldwide 7. Priceline.com 8. AAA Travel 9. Flight Centre USA 10. Travel Leaders Group 11. Omega World Travel 12. Travel and Transport 13. Travelong 14. Altour International 15. Frosch 16. World Travel Holdings – roditelj kompanija za CruiseOne and Cruises Inc. 17. World Travel 18. Protravel International 19. Travel Solutions 20. Travizon 21. Ovation Corporate Travel 22. Boeing Travel Management 23. Travelers Advantage 24. Adelman Travel Group 25. CorpTrav 26. DirecTravel 27. Valerie Wilson Travel 28. Global Crew Logistics 29. YTB Travel Network 30. KIE/Kinetsu International 31. Adtrav Travel Management 32. Gateway Travel Management – nedavno ih je preuzela agencija Carlson Wagonlit 33. Nexion 34. Travelstore 35. Christopherson Andavo Travel 36. Professional Travel 37. Quality Reward Travel 38. Short's Travel Management 39. CI Travel 40. Travel Experts 41. Colpitts World Travel 42. Uniglobe Travel Partners 43. America's Vacation Center 44. Atlas Travel International 45. Onetravel 46. Balboa Travel 47. Azumano Travel 48. World Travel Service 49. Montrose Travel

251

50. Casto Travel Management 51. Fox World Travel 52. Global Travel International

Turističke udruge i asocijacije:

USTOA (US Tour Operator Association) – okuplja 830 najjačih američkih turoperatora ATS ‒ American Tourism Society NTO ‒ National Tour Organization NRTA ‒ National Retail Travel Agencies ASTA ‒ American Society of Travel Agents SKAL ‒ profesionalna organizacija turističkih vođa NTA ‒ National Tour Association VIRTUOSO HBA ‒ Home Based Agents

Tržišne vođe/najpoznatiji turoperatori

Tauck, Trafalgar, Central Holidays, Academic Travel Abroad, Vintage Travel, Picasso, American Express Travel, Grand Circle, CIE Tours, Homeric, Isram itd.

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj SAD 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Dolasci apsol. 141.449 17.645 6.965 12.969 16.264 17.421 58.000 47.717 41.054 36.060 52.654 52.446 58.529 65.430 97.564 115.289 154.065 181.381 158.140 118.996 132.751

indeks 12 39 186 125 107 333 82 86 88 146 100 112 112 149 118 134 118 87 75 112

1990. = 100 100 12 5 9 11 12 41 34 29 25 37 37 41 46 69 82 109 128 112 84 94

Noćenja apsol. indeks 315.790 40.752 13 28.136 69 43.245 154 47.515 110 49.079 103 159.000 324 127.475 80 110.973 87 97.333 88 146.675 151 144.276 98 159.617 111 176.692 111 254.109 144 291.747 115 383.817 132 453.106 118 397.433 88 314.442 79 341.398 109

1990. = 100 100 13 9 14 15 16 50 40 35 31 46 46 51 56 80 92 122 143 126 100 108

IZVOR: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje

252

novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su ponovno pregledani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

253

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Većina putnika, barem kada je riječ o udaljenijim destinacijama (u koje spada i Hrvatska) odabire organizirane grupe, tzv. escorted tours. Ipak, posljednjih je godina u porastu FIT segment, posebice potaknut bukingom putem interneta.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Trenutačno, Hrvatsku prodaje 129 agencija i organizatora putovanja iz SAD-a te 30 agencija iz Kanade. Također, Hrvatska je u programu 36 agencija koje prodaju krstarenja.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. godine Dvadeset pet novih agencija uvrstilo je Hrvatsku u svoju ponudu tijekom 2010. godine: Adventure Center, Austin-Lehman Adventures, Covington Travel, Dimensions in Travel, eWaterways, Fine Travel, Foreign Indpendent Tours, Incontra/Santa Goddwill Tours, Kumuka Worldwide, Palace Tours, Roads Less Traveled Tours, Solar Tours, Treausres of Travel, Tumlare Corporation, Carlson Wagonlit Travel, Regent Holidays, Uniglobe, Vacances Preference, Voyages Fleur de Lys, Voyages Multi Service, Azamara Club Cruises, DuVine Adventures, Experience Plus, Mango Yacht Charter, Explore! – North America.

Obujam organiziranog prometa u 2010. godini SAD I KANADA TUROPERATORI KOMPAS HOLIDAYS GRAND CIRCLE TRAVEL VANTAGE TRAVEL GATE 1 TRAVEL TRAFALGAR TOURS ISRAM WORLD TRAVEL GENERAL TOURS HOMERIC TOURS SMARTOURS SUNNY LAND TOURS KUTRUBES TRAVEL

4.500 3.600 3.200 2.500 1.700 1.550 1.500 1.250 1.050 750 370

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti su raznovrsnost ponude i sadržaja na malom području, bogata kulturna baština, očuvana priroda (posebice otoci), a sve su veća popularnost enološke te gastronomske ponude. Najveći nedostatak je nepostojanje izravnih letova za Hrvatsku.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske 1. Dubrovnik 2. Zagreb 3. Istra 4. Split 5. Kvarner 6. Kontinentalna Hrvatska 7. Otoci

254

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Amerikanci u Hrvatsku putuju isključivo avionom.

Zrakoplovni charteri u 2010. godine Zrakoplovnih chartera s ovog tržišta tijekom 2010. nije bilo.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Individualni gosti zainteresirani su najviše za boutique hotele. Najveći broj FIT aranžmana bukira se putem interneta, a individualni gosti sami biraju i bukiraju lokalne izlete, putuju rent-a-carom, vlakom ili trajektom. Prednost i nedostaci su gotovo identični onima koje navode organizatori putovanja.

Vrsta smještaja koju su Amerikanci koristili u Hrvatskoj 1. Hoteli (60%) 2. Privatni smještaj (25%) 3. Kod prijatelja i rodbine (15%)

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje američki gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Najviše se traže specijalističke ture i izleti, poput wine & gastro programa, adventure tura, pješačenja i dr.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Podaci The U.S. Office of Travel and Tourism Industries ukazuju na stabilni porast turističkog prometa prema inozemstvu, u rasponu 4-5%, u razdoblju od studenog 2010. do veljače 2011. U tjedniku Travel Weekly nedavno je objavljen podatak da 70% putničkih agencija smatra da će se i ove godine recesija odraziti na bukinge.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Europa i nadalje ostaje u vrhu popularnosti za američkog gosta. Do sada su u vrhu bile Velika Britanija, Irska, Francuska, Italija, Grčka i Španjolska, a snažan rast bilježi i Turska, radi dobre povezanosti, kvalitetnih hotela te pristupačnih cijena. Fluktuacija valuta, visoke cijene goriva te politički nemiri u pojedinim zemljama mediteranske regije mogle bi se odraziti na pad bukinga i nadalje potencirati „last minute” trend. Sve više cijene aviokarata te mogućnost „otvaranja” Kube nakon godina embarga, pogodovat će usmjeravanju tržišta na bliže destinacije. Amerikanci su još uvijek oprezni pri donošenju odluka o potrošnji kućnog budžeta.

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Katastrofa u Japanu će se svakako odraziti na putovanja prema tom dijelu svijeta, jednako kao i politička nestabilnost u Egiptu i Tunisu te rat u Libiji. Putovanja unutar Amerike će i nadalje biti u porastu.

Organizatori putovanja na tržištu u 2011. godini Američki turoperatori i važne turističke asocijacije očekuju da će specijalizirani programi privući veći broj putnika nego prijašnjih godina. Po prvi puta nakon nekoliko godina American Express Travel se više ne nalazi na prvome mjestu prema godišnjim rezultatima prodaje, već ih je u 2010. godini pretekla Expedia.

255

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na tržištu Amerike Hrvatska je i nadalje dobro zastupljena u jakim medijima, u tisku te na poznatim TV kanalima (CNN, CBS, NBC, PBS). Kalifornijska TV kuća Wealth TV prikazala je nagrađeni film o Hrvatskoj (osvojio je Emmy u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma) pedesetak puta tijekom 2010., a velik broj objavljenih članaka i oglasa utječe na poziciju Hrvatske kao poželjne destinacije na Mediteranu.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2011. godini Za očekivati je da se broj dolazaka i noćenja iz SAD-a neće znatnije mijenjati, osim predviđenog značajnijeg rasta putnika koji Hrvatsku posjećuju na kruzerima.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Kako se povećava broj turoperatora i agencija koje prodaju Hrvatsku, možemo očekivati stzabilizaciju prometa u organiziranom segmentu. Sve je više home-based agencija, koje prodaju FIT, tailor-made aranžmane za Hrvatsku, čemu je sve više sklona klijentela iz više platežne skupine. Sve se više koriste rezervacijski sistemi poput Expedia, Hotwire, Priceline, Travelocity, Orbiz...

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. Hrvatska i nadalje ostaje solidno zastupljena destinacija u programima američkih turoperatora. Gotovo svi najjači turoperatori, članovi USTOA, imaju Hrvatsku u ponudi, kao i sve veće cruise kompanije (Holland America, NCLCarnival, Raddisson Seven Seas, Crystal Cruises...).

Prognoza rezultata za 2011. godinu od strane organizatora putovanja Većina turoperatora očekuje buking za Hrvatsku na razini prošlogodišnjeg.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Značajna novost je najava uvođenja izravnih letova iz Chicaga za Zagreb (agencija Air Plus, u suradnji s aviokompanijom Swift Airlines). Prvi let najavljen je za 20. lipnja 2011., jednom na tjedan, do kraja rujna, a ukoliko reakcije s tržišta budu dobre planira se uspostavljanje linije tijekom cijele godine.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta/ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Turistički rezultati i broj putovanja u inozemstvo svakako će ovisiti o daljnjem tijeku krize, tj. dinamici izlaska iz iste. Pozitivni gospodarski pokazatelji će vjerojatno potaknuti odlaske u inozemstvo, gdje Europa svakako zauzima značajno mjesto.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. Procjenjuje se kako će i nadalje profitirati bliže destinacije, poput Kanade, Havaja, Kariba, Meksika i najvjerojatnije uskoro Kube.

256

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Vodeći turoperatori s optimizmom govore o 2012. godini. Hrvatska je i dalje jedna od popularnih mediteranskih destinacija, a moguća izravna avionska linija iz nekoliko američkih gradova otvara nove perspektive.

Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Broj turoperatora s programima za Hrvatsku raste iz godine u godinu te je za vjerovati kako će se povećati i tijekom 2012. godine.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Uspostavom izravnih letova Hrvatska će postati još privlačnija destinacija za američke putnike (trenutačno, većina koristi izravne linije za Veneciju te u našu zemlju putuje brodom ili autobusom, preko Slovenije, što smanjuje broj dana koje provode u Hrvatskoj). Tržište će i nadalje tražiti obogaćenje ponude specijaliziranih tura ‒ wine & gastro segment, soft adventure, culture & history, medicinski turizam te wellness. Tražena su i kružna putovanja po Jadranu (posebice island hopping) te najam luksuznih jahti ili jedrilica.

257

KANADA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Glavni grad: Ottawa Službeni jezici: engleski i francuski Neovisnost: srpnja (BNA Akt) prosinca 1931. (priznanje) Površina: 9.984.670 km² BDP (PKM): procjena 2005. ukupno: $ 1.105 milijardi po stanovniku: $ 34,273 Valuta: kanadski dolar (100 centa) Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i na sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa, a Toronto je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su: Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2009. broji 33,4 milijuna stanovnika. Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od provincija i triju teritorija, a 1867. godine je na miran način dobila samostalnost od Ujedinjenog Kraljevstva.

258

Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Multikulturalna je država s dvama službenim jezicima – engleskim i francuskim. Jedna je od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine prirodna bogatstva i trgovina, a posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je članica G8 i NATO-a.

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Kanadsko gospodarstvo jedno je od najjačih na svijetu (Kanada je među vodećim zemljama u poljoprivrednoj, rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). Članica je G8 – skupine industrijski najmoćnijih zemalja. U primarnom sektoru zaposleno je 3,7% stanovništva, u sekundarnom 22,2% a u tercijarnom 71,1%. Takva struktura zaposlenih upućuje na visoki stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. Industrijalizacija te zemlje počela je početkom 20. stoljeća temeljem velikog bogatstva ruda, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe. Veliki poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tržištu SAD-a, a dobar je primjer proizvodnja oko 25% novinskog papira svijeta, za što je najvećim dijelom uložen američki kapital. Američki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje Commonwealtha. Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Trguje s cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava omogućuju visok životni standard većine stanovništva. BDP: $1,335 trilijuna (2010. est.) $1,297 trilijuna (2009. est.) $1,33 trilijuna (2008. est.) BDP ‒ realna stopa rasta:

3% (2010. est.) ‒2,5% (2009. est.) 0,5% (2008. est.)

BDP po stanovniku: $39.600 (2010. est.) $38.700 (2009. est.) $40.000 (2008. est.)

BDP po sektorima: poljoprivreda: 2% industrija: 20% usluge: 78% (2010. est.) Radna snaga: 18.59 milijuna (2010. est.) Stopa nezaposlenosti: 8% (2010. est.) 8,3% (2009. est.)

Stanovništvo U Kanadi živi 34 milijuna stanovnika što predstavlja gustoću od 3 st./km², ali su velike razlike u gustoći naseljenosti. Najgušće su naseljeni prostori uz Velika jezera i rijeku St. Lawrence te u južnim dijelovima prerijskih provincija gdje živi oko 90% kanadskog stanovništva. Izrazito rijetka gustoća naseljenosti jest u klimatski nepogodnim prostorima, sjevernim teritorijima i na planinskom zapadu.

259

Kanada ima 34 etničke zajednice s više od 100.000 pripadnika, što je čini vrlo raznolikom. Najveća etnička skupina deklarira se Kanađanima (39,4%), slijede Englezi (20,2%), Francuzi (15,8%), Škoti (14,0%), Irci (12,9%), Nijemci (9,3%), Talijani (4,3%), Kinezi (3,7%), Ukrajinci (3,6%) i sjevernoamerički Indijanci (3,4%).

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci KANADA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Noćenja indeks

22.479 5.351 8.507 7.927 10.914 6.114 8.000 12.355 10.689 9.600 14.215 14.870 16.409 19.040 21.921 24.742 28.851 36.474 38.282 34.763 41.483

24 159 93 138 56 131 154 87 90 148 105 110 116 115 113 117 126 105 91 119

1990. = 100 100 24 38 35 49 27 36 55 48 43 63 66 73 85 98 110 128 162 170 155 185

indeks 65.221 23.159 32.885 33.399 44.078 21.961 20.000 32.896 31.154 25.729 40.540 40.526 44.911 54.756 63.296 66.836 81.453 103.657 104.943 98.933 114.692

5 140 139 107 140 114 155 87 94 194 119 117 140 122 137 136 132 112 94 116

1990. = 100 100 36 50 51 68 34 31 50 48 39 62 62 69 84 97 102 125 159 161 152 176

IZVOR: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

260

261

SKANDINAVIJA

Skandinavija je geografska i kulturna regija Sjeverne Europe, a sam se pojam najčešće koristi za označivanje kulturnih i jezičnih obilježja Švedske, Danske i Norveške, s obzirom da koriste srodan jezik. Nordijske zemlje obuhvaćaju širu regiju Sjeverne Europe, koje imaju zajedničku povijest i djelomično zajedničku kulturu, a uključuju sljedeće zemlje:

Dansku (Farski otoci, Grenland) Finsku (Åland) Island Norvešku Švedsku.

Posebna studija EU pokazala je da je Skandinavija najkompetitivnija regija Europe, a ti su rezultati temeljeni na indikatorima kao što su ekonomski rast, produktivnost, ulaganja u istraživanje i razvoj, stopa nezaposlenosti i sl. Da zemlje Sjeverne Europe ne zaostaju niti u turizmu, pokazuju najnoviji rezultati izvješća o konkurentnosti turizma koje je objavio „World Economic Forum”. Na toj listi Švedska se nalazi na 5. mjestu, Danska na 11., Finska na 12., a Norveška na 14. mjestu.

Skandinavsko turističko tržište Stanovnici skandinavskih zemalja česti su putnici zbog nekoliko čimbenika: • relativno visoka primanja • dulji godišnji odmor • hladni klimatski uvjeti Osnovni motivi za putovanje Skandinavaca su bijeg od oštre klime i svakidašnjice. Klimatski uvjeti sjeverne Europe, s hladnim i dugim zimama, uz kratka i često kišovita ljeta, bitno određuju ponašanje stanovnika. Kao jedna od egzistencijalnih potreba javlja se potreba za suncem i toplinom, što postaje ključni poticajni element turističkih kretanja. Snažno izražena potreba za putovanjima praćena je značajnim obujmom ponude, koja je zahvaljujući visokoj konkurenciji

262

između nositelja ponude (receptivna odredišta, zrakoplovni prijevoznici, turoperatori) svedena na prihvatljivu razinu cijena. Time je Skandinavija pretvorena u jednu od najjačih emitivnih europskih regija. Putovanja Skandinavaca mogu se svrstati u nekoliko karakterističnih skupina: • putovanja unutar Skandinavije • putovanja u toplije krajeve • poslovna putovanja • putovanja posebnih segmenata tržišta • putovanja u velike gradove Putovanja unutar Skandinavije daleko su najbrojnija, traju 1-4 dana, a motivi su uglavnom posjet rodbini i prijateljima, kraći odmori, posjeti zabavnim parkovima, kružna putovanja brodovima, kulturne priredbe. takva putovanja zadovoljavaju potrebe za promjenom mjesta boravka i ostvarenjem doživljaja u sredini koja je poznata po standardu ponude i usluga, koji se ne razlikuju od onih koje putnici uživaju u mjestu boravka. Sva putovanja u Skandinaviji, a izvan domicilne države, statistički su putovanja u inozemstvo. Putovanje u toplije krajeve ispunjava potrebu za doživljajem topline i svijetla, što spada u osnovne fizičke potrebe. Takva putovanja u pravilu traju dulje od 4 dana, a ostvaruju se charter letovima, automobilom ili autobusima. Poslovna putovanja unutar Skandinavije i izvan nje imaju sve veći udjel u ukupnim putovanjima i čine oko 20% ukupnih putovanja. Poslovna putovanja u pravilu traju kraće, ali je dnevna potrošnja oko 4 puta veća od potrošnje na odmoru. Putovanja posebnih segmenata tržišta manje su podložna sezonskim oscilacijama, a više su uvjetovana posebnim interesima određenih ciljnih skupina. Putovanja u velike gradove, u pravilu su putovanja vikendom, a njihov trend je u porastu, ponajprije zbog ponuda jeftinijeg zrakoplovnog prijevoza. Takvim putovanjima ispunjavaju se potrebe za promjenom sredine, kulturne potrebe te potrebe za zabavom. Putovanja unutar Skandinavije, poslovna putovanja i putovanja u velike gradove ostvaruju se tijekom cijele godine. Putovanja u toplije krajeve realiziraju se u dvama godišnjim razdobljima: zimskom i ljetnom. Zimi se putuje u toplije krajeve, radi prekida razdoblja hladnoće i mraka, a omiljena odredišta su Kanarski otoci i Tajland. Ljeti se putuje prema južnim krajevima radi tradicionalnog odmora: sunčanja i kupanja. Organizirani promet bilježi izjednačivanje broja putnika u zimskom i ljetnom razdoblju. Prije je odnos između broja prodajnih ljetnih i zimskih putovanja bio 60:40, no posljednjih se godina razlika smanjuje.

TURISTIČKA SEZONA 2011. I 2012. Opći ekonomski pokazatelji u 2011. su u svim skandinavskim zemljama pozitivni te predviđanja za 2012. ukazuju na daljnji ekonomski rast, naravno ukoliko ne dođe do nepredvidivih poremećaja na svjetskom tržištu. Svi turoperatori bilježe rast prodaje u 2011. godini. Međutim, neki analitičari upozoravaju da su turoperatori možda bili malo preoptimistični te su povećali kapacitete više od realne potražnje, što bi moglo doprinijeti slabijim ekonomskim rezultatima od očekivanih, zbog veće prodaje po „last minute cijenama”. Uglavnom, svi se slažu da će turistički promet u 2011. biti veći, te se i za 2012. najavljuje daljnji rast.

263

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2010. GODINI Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj SKANDINAVIJA

Dolasci apsol.

indeks

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

154.764 125.817 8.954 14.985 19.608 22.607 17.171 28.000 37.654 40.465 34.922 55.251 68.682 84.901 129.598 195.091 289.268 297.363 305.853 319.753 279.562 308.374

81 7 167 131 115 76 163 134 107 86 158 124 124 153 151 148 103 103 105 87 110

1989. = 100 100 81 6 10 13 15 11 18 24 26 23 36 44 55 84 126 187 192 198 207 181 199

Noćenja apsol.

indeks

1.087.845 863.563 45.540 59.740 78.731 93.180 67.165 105.000 171.768 189.282 163.376 277.815 366.961 444.832 718.718 1.111.007 1.507.053 1.742.665 1.740.970 1.855.094 1.703.457 1.802.941

79 5 131 132 118 72 156 164 110 86 170 132 121 162 155 136 116 100 107 92 106

1989. = 100 100 79 4 5 7 9 6 10 16 17 15 26 34 41 66 102 139 160 160 171 157 166

IZVOR: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

264

TURISTIČKA SEZONA 2012. ‒ HRVATSKA Hrvatska je potvrđeno tržište, koje su skandinavski turisti visoko ocijenili te uz primjerenu politiku cijena ima prostora za daljnje širenje. Prve najave turoperatora za 2012. govore o daljnjem proširivanju programa i povećanju kapaciteta prema Hrvatskoj za sljedeću sezonu. Manji

265

turoperatori svoju priliku vide u predsezoni i posezoni, gdje bi charter letovima iz manjih skandinavskih gradova dovodili turiste, a samim time izbjegli bi izravnu konkurenciju velikih turoperatora. Skandinavsko emitivno tržište ima veliki potencijal u predsezoni i posezoni gdje bi daljnjim nastavkom poticajnih mjera i pravilnom aktiviranju marketinških instrumenata mogli u budućnosti ostvariti i mnogo veći broj dolazaka i noćenja, posebno potičući zrakoplovne prijevoznike na produljenje sezone leta prema hrvatskim odredištima, što bi doprinijelo porastu broja specijaliziranih skupnih dolazaka za koje postoje zanimanje.

266

ŠVEDSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Kraljevina Švedska na kopnu graniči s Norveškom na zapadu, s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi te zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka.

Povijest Švedska se razvijala u miru od 1814. godine, kad je oduzela Norvešku Danskoj, što je ujedno i njezina posljednja ratna aktivnost. Godine 1905. Norveška se bez sukoba odvojila od Švedske i od tada na poluotoku vlada stabilnost koja je doprinijela ekonomskom rastu svih država. Švedska je članica EU od 1. siječnja 1995. godine. Naziv: Kraljevina Švedska Površina: 450.000 km² Ima izrazito razvedeno obalu ‒ Stokholmski arhipelag se sastoji od 24.000 otoka, hridi i stijena. Stanovništvo: 9,3 milijuna 49,7% muškarci, 0-19 godina starosti 20-64 godina starosti 65godina i više

50,3% žene 23,1% 58,4% 21,0%

Glavni grad: Stockholm, 810.000 stanovnika (1,9 milijuna sa širom okolicom)

267

Ostali veći gradovi: • Göteborg • Malmö • Uppsala

510.000 260.000 130.000

Parlament i vlada: koalicija desnog centra, nemaju apsolutnu većinu u Parlamentu Predsjednik: kralj Karl Gustav XVI. Premijer: Fredrik Reinfeldt

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Švedsko gospodarstvo počiva na razvijenoj industriji (primjena najnovijih, ekološki prihvatljivih tehnologija), prometu, trgovini i vrlo razvijenom uslužnom sektoru. Gospodarstvo je vrlo snažno i izvozno usmjereno. Od prirodnih resursa najznačajniji su:

rude: boksit, željezna rudača, cink, olovo, zlato mnogobrojni vodeni tokovi pogodni za gradnju hidrocentrala šume: više od 50% zemlje pokriveno je vrlo kvalitetnim šumama plodno tlo: najviše plodnog tla ima u južnim i središnjim dijelovima zemlje, a suvremene tehnologije poljoprivredne proizvodnje omogućuju velike prinose (u skladu s klimatskim obilježjima i mogućnostima).

Makroekonomski pokazatelji

BDP (milijarde EUR) BDP po stanovniku (EUR) Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe (milijarde EUR) Uvoz robe (milijarde EUR) Stopa inflacije (%) Stopa nezaposlenosti (%) Izravna strana ulaganja (milijarde USD)

2007. 304,9 31.944 3,3 175,2 150,0 1,7 6,1 27

2008. 315,2 33.352 0,6 178,3 155,8 3,3 6,1 26,8

2009. 290,9 31.145 ‒5,3 140,8 121,8 1,9 8,3 11,4

2010. 346,5 37.098 5,2 169,6 147,4 1,2 8,4 17,0

Izvor: Eurostat, Economist Intelligence Unit

Valuta: švedska kruna (sek) / 1 € = 9,3 sek (travanj 2011.) Za 2011. godinu predviđa se stopa inflacije od 3,2%. Glavni vladin cilj je smanjiti stopu nezaposlenosti do 2013. na 5,2%.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Sajmovi Najznačajniji turistički sajam u Švedskoj po broju izlagača je TUR – Göteborg, koji se održava redovito svake godine u drugoj polovini ožujka.

268

TV POSTAJE U Švedskoj se mogu gledati tri kanala u cijeloj zemlji uz mjesečnu TV pretplatu i oni imaju najviše gledatelja:

SVT 1 (bez reklamnih spotova) SVT 2 (bez reklamnih spotova) TV 4 (komercijalna TV, prikazuje reklamne spotove).

Pored toga djeluju brojni kabelski programi uz posebnu naplatu, a najgledaniji su: TV 3, Kanal 5, TV 6, TV 8, Kanal 9, TV 10.

SVT 1 TV 4 TV 3 SVT 2 Kanal 5 TV 6 TV 4 Plus SVT B Kanal 9 Discovery

21% 19,4% 8,4% 7,5% 7,2% 5,2% 4% 3% 2% 1,8%

Način oglašivanja je specifičan. Naručitelj ne plaća iznos po prikazanom spotu, već ugovara zajamčen broj gledatelja koji će spot vidjeti (TRP), a broj se prikazivanja može mijenjati.

Tisak Dnevnici: Jutarnji Dagens nyheter Göteborgs posten Svenska dagbladet Sydsvenska dagbladet Dagens industri

298.200 primjeraka 228.200 primjeraka 192.800 primjeraka 116.600 primjeraka 101.700 primjeraka

Večernji Aftonbladet Expressen

320.200 primjeraka 286.500 primjeraka

Specijalizirani turistički magazini Vagabond Alt om resor Escape När och fjäran

Internet Tjedni pregled posjećenosti internetskih stranica:

MSN Aftonbladet Hotmail blocket.se Wyatt Media + Blogg.se

Broj posjetitelja

Broj posjeta

5.456.291 5.403.019 5.079.864 4.721.530 4.095.011

18.665.812 25.168.435 18.582.552 12.268.439 13.750.697

269

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Motivacija Osnovni motivi putovanja u inozemstvo

klimatska evazija – potreba za udaljavanjem od oštre skandinavske klime bijeg od rutine – potreba za upoznavanjem novih odredišta, potraga za doživljajem izvan svakodnevnih okvira

Broj putovanja u inozemstvo radi odmora: 6.784.000 ‒ taj broj ne uključuje putovanja u nordijske i baltičke zemlje. Broj putovanja po državama, izuzev nordijskih i baltičkih zemalja:

Španjolska Njemačka Velika Britanija Francuska Tajland Grčka SAD Kanarski otoci Italija Turska (15.) Hrvatska

722.000 656.000 512.000 473.000 427.000 415.000 405.000 398.000 389.000 271.000 128.000

Putovanja u inozemstvo 1. Danska 2. Norveška 3. Španjolska 4. Finska 5. Njemačka Ukupni broj putovanja u inozemstvo za osobe dobne starosti od 16 do 79 godina iznosi 12.500.000. Uporaba zrakoplova za putovanje u inozemstvo: • •

75% od ukupnih poslovnih putovanja 52% od ukupnih putovanja radi odmora i zabave.

Predviđanje rasta za 2011. godinu

putovanja zrakoplovom putovanja vlakom putovanja automobilom

+6% +3% +1%

Države s najvećim porastom broja švedskih turista u zadnjih 10 godina:

270

Južnoafrička Republika Tunis Hrvatska

+800% +533% +412%

RAZDOBLJE Mjeseci u kojima se ostvaruje najveći broj putovanja u inozemstvo (ne uključuje putovanja u nordijske i baltičke zemlje):

srpanj listopad lipanj kolovoz studeni rujan svibanj travanj prosinac

11% 10% 9,8% 9% 8,4% 8,3% 8,3% 8,2% 7,1%

Srpanj nije više tako dominantan u broju putovanja među švedskim turistima, ali bi razlike bile veće u korist ljetnih mjeseci uključivanjem nordijskih i baltičkih zemalja. Razlozi putovanja

bijeg od svakodnevnice sunčanje i kupanje mir i opuštanje posjet rodbini posjet prijateljima zabava i zadovoljstvo hrana i piće upoznavanje novih odredišta kultura kupovina

41% 32% 22% 15% 13% 13% 12% 11% 8% 8%

Internet je i dalje osnovni izvor informacija pri izboru odredišta, kao i osnovni kanal samog bukiranja putovanja. Najveći rast bilježe internetska bukiranja izravno od prijevoznika i s internetskih stranica hotelskih kuća. Rezervacija putovanja:

internetske stranice prijevoznika internetske stranice turističkih agencija i turoperatora šalteri agencija ili prijevoznika telefonski

Obilježja sezone 2011.

first minute pri odabiru putovanja sve se više pažnje posvećuje smještaju povratak klasičnih destinacija (Grčka, Španjolska) tematska putovanja all inclusive

Novi trendovi:

volonterska putovanja krstarenja hoteli s vodenim parkovima uporaba osobnih savjetnika za putovanja putovanja izvan Europe vezana uz kupovinu

271

Pad popularnosti:

provođenje godišnjeg odmora kod kuće naturizam

Razlozi koji utječu na odabir destinacije:

cijena putovanja vrijeme u odredištu prirodne ljepote hrana kulturna ponuda sigurnost kupovina ponuda aktivnog odmora

65% 61% 50% 46% 31% 28% 25% 25%

Hrvatska na švedskom tržištu 2004. ‒ 2010. Dolasci: 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

88.000 125.000 127.000 126.000 133.000 123.553 128.194

indeks 100

Noćenja: 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

457.000 690.000 721.000 671.000 728.000 666.623 725.989

indeks 100

indeks 145

indeks 158

Putnici u Hrvatsku prema segmentima 1. Organizirani – charter letovi Dva glavna turoperatora (Thomas Cook i Apollo) povećala su kapacitete za hrvatska odredišta u odnosu prema prošloj godini te se očekuje bolja prodaja. Manji organizatori putovanja sredili su se nakon financijske krize te općenito očekuju veći broj putovanja, između ostalog i prema Hrvatskoj. 2. FIT ‒ slobodni neovisni putnici Broj FIT putnika ovisi o raspoloživoj ponudi zrakoplovnih sjedišta, a raduje i nova linija Ryanaira iz Stockholma u Rijeku te povećanje kapaciteta prema Zadru. Broj zrakoplovnih linija Norwegiana između Švedske i Hrvatske jednak je kao i prošle godine. 3. Automobilisti Segment pojedinačnih putnika-automobilista pokazuje veliko zanimanje za Hrvatsku, ali je taj dio teže odrediti jer će konačni rezultati ovisiti o više čimbenika (cijene, vremenski uvjeti u Švedskoj, cijene goriva i sl.)

272

Organizatori putovanja Osnovno obilježje švedskog tržišta je visoka koncentracija i dominacija manjeg broja turoperatora. Najveći turoperatori svoje „proizvode” plasiraju putem interneta, mreže retailera i vlastitih prodajnih mjesta. Glavni turoperatori u Švedskoj pokrivaju 81% avio charter tržišta od ukupno 1.650.000 paketa ponuđenih tržištu (u običnim poslovnim godinama): Thomas Cook – Ving TUI Nordic – Fritidsresor Kuoni ‒ Apollo Ostali

34% (561.000) 25% (412.500) 22% (363.000) 19% (313.500)

(Napomena: Oko 45% od ukupnih charter putovanja ostvaruje se u zimskom razdoblju kad se putuje uglavnom u toplije krajeve).

ORGANIZATORI PUTOVANJA Thomas Cook ‒ Ving (charter) Rålambsvägen 17 105 20 Stockholm www.ving.se Tel. centrala: +46 8 555 13000 Kontakt osoba: Åke Björk (product manager) TUI Nordic – Fritidsresor (charter) Söder Mälarstrand 27 117 85 Stockholm www.fritidsresor.se E-mail: webmaster@fritidsresor.se Tel. centrala: +46 8 720 72 00 Kontakt osoba: Johanna Strand (product manager) Kuoni – Apollo (charter) Yngligagatan 2 113 47 Stockholm www.apollo.se E-mail: grupp@apollo.se Tel. centrala: +46 8 673 84 00 Kontakt osoba: Lisa Gusevik (product manager) Solresor (charter) Djäknegatan 31 203 01 Malmö www.solresor.se E-mail: info@solresor.se Tel. centrala: +46 40 660 95 10 Kontakt osoba: Louise Andersson (product manager) Kroatien specialisten (charter) Holländargatan 9A 111 36 Stockholm www.kroatiens.nu E-mail: info@kroatiens.nu Tel. centrala: +46 8 20 78 80 Kontakt osoba: Mario Hađija

273

Airtours Sveavägen 92 113 50 Stockholm www.airtours.se E-mail: info@airtours.se Tel. centrala: +46 8 566 103 00 Kontakt osoba: Jacke Mentzus Sembo (autoprogram) Box 1324 251 13 Helsingborg www.sembo.se E-mail: sembo@sembo.se Tel. centrala: +46 42 37 85 00 Kontakt osoba: Rok Pogacnik Novasol (apartmani) Vallgatan 15 401 20 Göteborg www.novasol.se E-mail: novasol@novasol.se Tel. centrala: +46 31 10 58 70 Kontakt osoba: Torbjörn Fredman Rese-konsulterna (autobusni program) Vallgatan 15 411 16 Göteborg www.resekonsulterna.se E-mail: info@resek.se Tel. centrala: +46 31 758 31 00 Kontakt osoba: Bertil Göransson Grand Tours (seniori) Drottninggatan 92-94 103 69 Stockholm www.grandtours.se E-mail: info@grandtours.se Tel. centrala: +46 8 24 15 25 Kontakt osoba: Tuwe Arvidson DETUR Regeringsgatan 20 111 53 Stockholm Tel. centrala: +46 8 723 46 00 www.detur.se E-mail: info@detur.se Kontakt osoba: Engin Gulmez FELXTOURS BIG TRAVEL Jöns Filsgatan 3 203 12 Malmö Tel. centrala +46 40 662 12 00 www.flextours.se, www.bigtravel.se E-mail: malmo@flextours.se

274

Resia (retailer) Box 1114 405 23 Göteborg www.resia.se Tel. centrala: +46 31 63 60 00 Ticket (retailer) Värmdovägen 84 131 08 Nacka www.ticket.se Tel. centrala: +46 8 702 66 00

Ostali organizatori putovanja: Resemakar´n ‒ autobuser www.resemakarn.nu E-mail: info@resemakarn.nu Ölvemarks – autobuser www.olvemarks.se E-mail: info@olvemarks.se Scandorama – autobuser www.scandorama.se E-mail: info@scandorama.se Hyllingebuss ‒ autobuser www.hyllingebuss.se e-mail: info@hyllingebuss.se VL-Buss ‒ autobuser www.vl-buss.se E-mail: info@vl-buss.se Resfeber – internetska agencija www.resfeber.se E-mail: tarja@resfeber.se Scandworld Travelpartner ‒ internetska agencija www.travelpartner.se E-mail: resor@travelpartner.se Gotogate – internetska agencija www.gotogate.se E-mail: kundservice@gotogate.se Hansen Conference & Event – konferencije, incentive www.hansen.se E-mail: stockholm@hansen.se HRG Nordic – konferencije, incentive www.hrgworldwide.com E-mail: supplier.relations.nordic@hrgworldwide.com IM Specialresor – konferencije, incentive www.imspecialresor.se E-mail: info@imspecialresor.se

275

JB Travel – konferencije, incentive www.jbtravel.se E-mail: info@jbtravel.se VIA Travel – grupna i individualna putovanja www.viatravel.se E-mail: info@viatravel.se Carlson Wagonlit Travel Gustavlundsvägen 145, 6tr. 167 15 Bromma www.carlsonwagonlit.se E-mail: info@carlsonwagonlit.se Lime travel Birger Jarlsgatan 76 114 20 Stockholm www.limetravel.se E-mail: info@limetravel.se SELECT travel Norrlandsgatan 18 103 94 Stockholm www.selecttravel.se E-mail: info@selecttravel.se VEGA RESOR Vesa Hauaniemi Tullegatan 53 113 53 Stockholm www.vegaresor.se E-mail: info@vegaresor.se Tour Adria Ante Barać Viktoriagatan 4 411 25 Göteborg www.touradria.com E-mail: info@touradria.com Prima travel Gibraltargatan 17 412 58 Göteborg www.primatravel.com E-mail: info@primatravel.com Favorit resor Tulegatan 39 104 32 Stockholm www.favoritresor.se E-mail: info@favoritresor.se KA resor Svamvägen 5 761 63 Norrtälje www.karesor.se E-mail: info@karesor.se

276

Erik of Sweden Saltmätargatan 8a 104 31 Stockholm www.eriksofsweden.se E-mail: info@eriksofsweden.se Escape travel Torstenssonsgatan 12, 5tr. 114 56 Stockholm www.escapetravel.se E-mail: info@escapetravel.se Eventyr Skeppsbron 10 111 30 Stockholm www.eventyr.se E-mail: info@eventyr.se Interhome AB Nygränd 10 111 30 Stockholm www.interhome.se E-mail: info@interhome.se VIA travel Igeldammsgatan 22a 112 49 Stockholm www.viatravel.se E-mail: info@viatravel.se Švedsko emitivno tržište, unatoč postignutim rezultatima, daje velike mogućnosti za osvajanje većeg tržišnog udjela. Hrvatska je potvrđena destinacija, od švedskih je turista dobila visoku ocjenu te pravilnim aktiviranjem marketinških instrumenata može u budućnosti ostvariti i mnogo veći broj dolazaka i noćenja. U prilog dobroj sezoni sa švedskog tržišta ide dobro ekonomsko stanje u državi te jačanje švedske valute, a visoke cijene goriva mogu negativno utjecati na segment automobilista.

277

DANSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Danska je najmanja nordijska zemlja, sastoji se od poluotoka Jylland i 405 otoka. Od tih otoka 93 su nastanjena, a najveći su Sjælland i Fyn. Otok Bornholm nalazi se istočno u Baltičkom moru. Danska je dio Skandinavije i na kopnu graniči samo s Njemačkom. Površina: 43.098 km² Stanovništvo: 5,56 milijuna • 0-16 godina starosti 21,1% • 17-64 godina starosti 62,7% • 65 godina i iznad 16,2% Glavni grad: Kopenhagen (672.218, 1,2 milijuna s okolicom) Ostali gradovi: Århus (237.551), Odense (158.163)

Povijest Do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi koji su zajedno s Norvežanima i Šveđanima kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. U različitim razdobljima, kralj Danske vladao je dijelovima Engleske i Irske, Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, osobito Normandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. Južne pokrajine Švedske su većim dijelom u njezinoj ranoj povijesti bile dijelovi Danske, ali su potpale pod švedsku vlast 1658. godine. Savez s Norveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905.). Danski liberalni i nacionalni pokret postali su značajni 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine. Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849.

278

Unatoč neutralnosti Njemačka ju je napala (Operacija Weserübung), 9. travnja 1940. godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. zbog sve većeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Poslije rata postala je jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine, pridružila se EEZ-u (poslije EU). Državno ustrojstvo: ustavna monarhija Predsjednica: kraljica Margreta II. Predsjednik Vlade: Lars Løkke Rasmussen, koalicija ljevice i konzervativne narodne stranke Valuta: danska kruna (1 DKK = 0,986 kn) BDP: 1,737 miljardi DKK (2010) BDP po stanovniku: 314 749 DKK (2010.) Izvoz (2010.): 1. Njemačka, 2. Švedska, 3. Velika Britanija, 4. SAD Uvoz (2010.): 1.) Njemačka, 2. Švedska, 3. Kina, 4. Nizozemska Rast BDP-a:

2,0 % (2010.)

Inflacija:

2,3 % (2010.)

Nezaposlenost:

7,4 % (2010.)

Izvor energije: nafta, ugljen, prirodni plin, vjetar Danska trenutačno koristi 19,7% obnovljive energije (2009.), dok joj je cilj do 2050. godine doći na 100%.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU TV programi Postoci gledanosti pojedinih TV kanala: TV 2 group 39,1% DR group 27,9% TV 3 group 9,7% SBS group 7,0% ostali 16,3% Novine Jyllands-Posten Politiken Berlingske Tidene Ekstra Bladet B.T.

111.796 102.619 101.231 74.128 68.372

TURISTIČKI MAGAZINI

Vagabond

INTERNET

dr.dk krak.dk windowslive.dk tv2.dk ekstrabladet.dk

Broj posjetitelja

Broj posjeta

1.762.283 1.645.199 1.554.247 1.486.185 1.395.732

20.273.082 14.461.108 37.192.364 23.597.849 32.323.757

279

Sajmovi u Danskoj

Kopenhagen: Ferie, www.ferie09.dk, održava se krajem siječnja, profil opće turistički Herning: Ferie for alle, www.ferieforalle.dk, održava se krajem veljače, po broju posjetitelja najveći, profil opće turistički s naglašenom kamping ponudom i potražnjom

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA Godišnji broj putovanja radi odmora i zabave u inozemstvo, za osobe od 16 do 79 godina iznosi 7.600.000. Od toga su žene 56%, a muškarci 44%. Avionom putuje oko 35% osoba.

Omiljena odredišta u 2011. godini 1. Španjolska 2. Njemačka 3. Italija 4. Švedska 5. Francuska … 15. Hrvatska

Razlozi putovanja

provođenje vremena s obitelji i prijateljima odmor, sunčanje i kupanje posjet kulturnim dobrima posjet prirodnim ljepotama posjet velikim gradovima kupovina posjet rodbini hrana i piće

Izvori informacija

internet preporuka prijatelja ili rodbine internetske stranice agencije internetske stranice turoperatora vodiči

48% 32% 27% 26% 26%

Razlozi odabira destinacije

klima prirodne ljepote kulturne znamenitosti sigurnost razina cijena uslužnost cijena paket aranžmana gastronomija

Način bukiranja putovanja

280

paket aranžman putem agencije ili turoperatora izravno od davatelja usluga

39% 35%

Razlozi kasnog bukiranja

ekonomski „last minute” ponuda očekivanje dobrog vremena u Danskoj

Utjecaj ekonomske krize na putovanja u 2011.

nema utjecaja godišnji će provesti u Danskoj manji broj putovanja neće putovati kraći odmor izabrat će jeftinije putovanje all inclusive ponuda

66% 12% 9% 6% 6% 4% 2%

Utjecaj financijske krize na destinacije: nema utjecaja pri odabiru ne biraju destinacije koje su pogođene krizom biraju destinacije koje su pogođene krizom

80% 4% 1%

Hrvatska na danskom tržištu 2004. ‒ 2010. Dolasci: 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

60.000 83.000 79.000 76.000 81.500 76.132 78.511

indeks 100

Noćenja: 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

434.000 625.000 574.000 559.000 595.000 572.499 586.231

indeks 100

indeks 130

indeks 135

Najveći i najznačajniji segment za naše destinacije su individualci – automobilisti. Većina dolazaka je usmjerena na područje Istre i Kvarnera, ali je primjetan rast broja danskih turista i u Dalmaciji. Sezonu je teže predvidjeti, jer će konačni rezultati ovisiti o faktorima kao što su vremenske prilike u Danskoj, cijena goriva i sl. Segment organiziranih dolazaka predvode autobuseri, dok glavni turoperatori i dalje imaju relativno male kapacitete za Hrvatsku, u odnosu na druge skandinavske zemlje. Uspostava redovite aviolinije Croatia Airlinesa između Kopenhagena i Zagreba mogla bi doprinijeti većem broju organiziranih grupnih dolazaka. Ostale aviokompanije su uglavnom usmjerile svoje letove iz Danske prema hrvatskim odredištima tijekom glavne sezone (Norwegian Air, Cimber). Danska je jedina skandinavska država koja još nije dostigla rezultate noćenja i dolazaka iz razdoblja 80-tih godina te zbog toga postoji još dovoljno prostora za osvajanje većeg tržišnog udjela.

281

ORGANIZATORI PUTOVANJA AB Travel Smedegade 4A DK-4200 Slagelse www.abtravel.dk E-mail: info@abtravel.dk ACE Kulturrejser Axel Heides Gade 6, Penthouse 1 DK-2300 Copenhagen S www.acekulturerejser.dk E-mail: info@acekulturerejser.dk Adventure Kompagniet Frugtmarkedet 15 DK-2500 Valby www.adventuredk.dk E-mail: info@anventuredk.dk Albatros Rejser Tøndergade 16 DK-1752 Copenhagen V www.albatros-traval.dk E-mail: sr@albatros-travel.dk Alfa Travel Nygade 5 DK-7500 Holstebro www.alfatravel.dk E-mail: lars@alfatravel.dk American Express Nansensgade 19 DK-1366 Copenhagen K www.aexp.se E-mail: michael.gronbak@aexp.dk Apollo Rejser Nørrebrogade 10, Ved Søerne DK-2200 Copenhagen N www.apollorejser.dk E-mail: marketing@apollo.dk Atlantis Rejser Frederiksberg Alle 44 DK-1820 Frederiksberg C www.atlantisrejser.dk E-mail: mail@atlantis.dk Bajstrup Rejser Håndværkersvinget 10 DK-6360 Tinglev www.bajstrup-rejser.dk E-mail: mail@bajstrup-rejser.dk

282

Balkan Holidays Vesterbrogade 103A DK-1620 Copenhagen V www.balkanholidays.dk E-mail: info@balkanholidays.dk BCD Travel Gl. Køge Landevej 22 DK-2500 Valby www.bcdtravel.dk E-mail: gunver.coscia@bcdmi.dk Best Travel Danmarksgade 26 Louise Plads DK-9000 Aalborg www.bestravel.dk E-mail: info@besttravel.dk Big Travel Denmark V. Voldgade 6, st. 1552 Copenhagen V www.bigtravel.dk E-mail: info@bigtravel.dk Bravo Tours Dalgas Plads 16 DK-7400 Herning www.bravotours.dk E-mail: tmh@bravotours.dk Bundgaard Rejser Storegade 35 DK-6780 Skærbæk www. bundgaard-rejser.dk E-mail: mail@bundgaard-rejser.dk Canvas Holidays Søvej 2 DK-6792 Rømø www.canvasholidays.dk E-mail: canvas@canvasholidays.dk

Carlson Wagonlit Ørestads Boulevard 35 DK-2300 Copenhagen S www.carlsonwagnolit.dk E-mail: dpetersen@carlsonwagnolit.dk

CCMG Frederiksberg Alle 49 st.th. DK-1820 Frederiksberg C www.ccmg.dk E-mail: ccmg@sol.dk CC Travel Boltens Gaard Gothersgade 8L DK-1123 Copenhagen K www.cpt.dk E-mail: kirsten@cpt.dk Chris Travel Dyssevangen 48 DK-3520 Farum www.christravel.dk E-mail: info@christravel.dk Comet Rejser Gl. Kongevej 35 DK-1610 Copenhagen V www.cometrejser.dk E-mail: jan@cometrejser.dk Cultours Dr. Margrethesvej 11 DK-8200 Århus N www.cultours.dk E-mail: rejser@cultours.dk Dansk Bil Ferie Stationsparken 26 2600 Glostrup www.danskbilferie.dk Dansk Fri Ferie Brøndbyøstervej 84 DK-2605 Brøndby www.friferie.dk E-mail: anker@friferie.dk

Euro Tema Specialrejser Aahavevej 37 DK-8600 Silkeborg Euro Tourist Vesterbro 86 DK-9000 Ålborg www.eurotourist.dk E-mail: info@eurotourist.dk Falk Lauritzen Søndergade 10-14 DK-7400 Herning www.falklauritzen.dk E-mail: pfl@falk-lauritzen.dk Felix Rejser Korskærvej 25 K-7000 Kolding www.felixrejser.dk E-mail: hn@felixrejser.dk FDM Firskovvej 32 DK-2800 Kgs Lyngby www.fdm-travel.dk E-mail: jme@fdm-travel.dk Fjällferie Aps Tranåsvej 14 9300 Sæby www.fjeldferie.dk E-mail: info@fjeldferie.dk Folkeferie Hedegaardsvej 88 DK-2300 Copenhagen S www.folkeferie.dk E-mail: salg@folkeferie.dk

DTF Travel Markedsgade 13 DK-0900 Hjørring www.dtf-travel.dk E-mail: bj@dtf-travel.dk

Fremad Rejser Vesterbrogade 31 DK-1620 Copenhagen V www.fremadrejser.dk E-mail: dorthe@fremadrejser.dk

Europatours Åbenrå 20 DK-1124 Copenhagen K www.europatours.dk E-mail: info@europatuors.dk

Fælles Rejser Fjordgade 21 DK-9000 Ålborg www.faellesrejser.dk E-mail: mail@faellesrejser.dk

283

Giba Travel Skovbovej 232A DK-5540 Ullerslev www.gibatravel.dk E-mail: info@gibatravel.dk

Intouch Østre Pennehavevej 1D DK-2960 Rungsted Kyst www.intouch.dk E-mail: ole@intouch.dk

Gislev Rejser Ørbækvej 12 DK-5854 Gislev www.gislev-rejser.dk E-mail: lr@gislev-rejser.dk

Jelling Rejser Gl. Kattrupvej 87 DK-8732 Hovedgaard www.jasoerejser.dk E-mail: jasoerejser@jasoerejser.dk

Grupperejsebureauet Lyngby Hovedgade 49A DK-2800 Kgs Lyngby www.grupperejsebureauet.dk E-mail: info@grupperejsebureauet.dk

Jysk Golf Rønne Alle 1 DK-8600 Silkeborg www.jyskgolf.dk E-mail: info@jyskgolf.dk

Happy Days Nordvej 12, Vangen DK-9900 Frederikshavn www.happydays.nu E-mail: jj@happydays.nu

Kipling Rejser Aabrinken 14 DK-3600 Frederikssund www.kiplingtravel.dk E-mail: info@kiplingtravel.dk

Hjerting Rejser Pårupvej 18 Skellerup / 5540 Ullerslev www.hjertingrejser.dk E-mail: hjerting@hjertingrejser.dk Holtum Rejser Vedelsgade 85B DK-7100 Vejle www.holtum-rejser.dk E-mail: info@holtum-rejser.dk Holstebro Rejsecenter Gartnerivej 11 DK-7500 Holstebro www.holstebrorejsecenter.dk E-mail: pkg@holrc.dk HRG Nordic Stamholmen 151, 1.sal DK-2650 Hvidovre www.hrgworldwide.com E-mail: cph.btc@hrgworldwide.com ICS Strandvejen 171 DK-2900 Hellerup www.ics.dk E-mail: julie@ics.dk Gl. Torv 4 DK-4200 Slagelse

284

Kulturrejser Europa Laveldelstræde 8 DK-1462 Copenhagen K www.kulturrejser-europa.dk E-mail: info@kulturrejser-europa.dk Langley Travel Østerbrogade 53 DK-2100 Copenhagen Ø www.langley.eu/dk E-mail: dk@langley.eu Lifestyle Travel & Tours Box 114 DK-2920 Chralottenlund www.lifestyletravel.dk E-mail: lene.veino@lifestyletravel.dk Mach Travel Hvidovrevej 139, 2. DK-2650 Hvidovre www.machtravel.dk E-mail: addi@machtravel.dk Mangaard Travel Valhal Vej 1 DK-8230 Aabyhøj www.mangaard-travel.dk E-mail: hans@mangaard-travel.dk

Marco Polo Travel Søren Frichs Vej 34A DK-8230 Aabyhøj www.marcopolo.dk E-mail: ferie@marcopolo.dk

Panter Rejser Orla Lehmannsgade 6 DK-7100 Vejle www.panterrejser.dk E-mail: panter@panterrejser.dk

MCI Copenhagen Vestre Gade 18 DK-2605 Brøndby www.mci-group.com/denmark E-mail: lotte.wagner@mci.group.com

Papuga A/S Tømmervej 3 DK-6650 Brørup www.papuga.dk E-mail: post@papuga.dk

Merlot Tours Todesgade 11 DK-2200 Copenhagen N www.merlottours.dk E-mail: info@merlot.dk

Penguin Travel Frederiksberg Allé 32 DK-1820 Frederiksberg C www.penguin.dk E-mail: dorte@penguin.dk

Movement Travel Hovedgaden 6, 1. DK-2970 Hørsholm www.movementtravels.dk E-mail: info@movementtravels.dk My Travel Nansensgade 19, 4. DK-1366 Copenhagen V www.mytravel.dk E-mail: jan.vendelbo@mytravel.dk Net Travel V. Voldgade 94 DK-1552 Copenhagen V Nilles Busrejser Aalborgvej 323 DK-9352 Dybvad www.nillesbusrejser.dk E-mail: lars@nillesbusrejser.dk Novasol Rygaards Alle 104 DK-2900 Hellerup www.novasol.dk E-mail: novasol@novasol.dk Oscar Holidays Poppelvej 20 DK-2670 Greve www.oscarholidays.dk E-mail: info@oscarholidays.dk

Primo Tours Nygade 6, 1. Sal 6950 Ringkøbing www.primotours.dk E-mail: info@primotours.dk Profil Rejser Rosenørns Allé 29, 1.sal DK-1970 Frederiksberg C www.profil-rejser.dk E-mail: sawe@profilrejser.dk Rassol Travel Poppelvej 20 DK-2670 Greve www.rassol.dk E-mail: mail@rassol.dk Riis Rejser Lyngby Hovedgade 49, 2. DK-2800 Kgs Lyngby www.riisrejser.dk E-mail: jacob.riis@riisrejser.dk Risskov Rejser Østergade 10 DK-8900 Randers www.risskov.com E-mail: service@risskov-rejser.dk Ruby Rejser Mejlgade 46B DK-8000 Aarhus C www.ruby-rejser.dk E-mail: ruby@ruby-rejser.dk

285

Senior Rejser Sølvgade 15-17 K-1307 Copenhagen K www.senior-rejser.dk E-mail: jeki@senior-rejser.dk

Tjek-In Travel c/o Rev.Erik Hultqvist, Søndervangen 47 D-3460 Birkerød www.tjek-in.dk E-mail: tjek-in@tjek-in.dk

Spies Rejser Nansensgade 19 DK-1366 Copenhagen K www.spies.dk E-mail: carlos.cebrain@mytravel.dk

Topas Travel Bakkelyvej 2 DK-8680 Ry www.topas.dk E-mail: info@topas.dk

STA Travel Rosengården 9 DK-1174 Copenhagen K www.statravel.dk E-mail: mbj@statravel.dk Star Tour Gl. Køge Landevej 22 DK-2500 Valby www.startour.dk E-mail: gorm.pedersen@startour.dk Sun Tours Silkeborgvej 93-94 DK-8000 Århus C www.suntours.dk E-mail: lars@suntours.dk Team Benns Nørregade 51 DK-7500 Holstebro www.team-benns.com E-mail: group@team-benns.com Thingaard Rejser Værkstedsvej 30 DK-5500 Middelfart www.thingaard.dk E-mail: fk@thingaard.dk Tiger Rejser Værkstedsvej 30 DK-5500 Middelfart www.tigerrejser.dk E-mail: info@tigerrejser.dk

286

Travel Spirit Lindegårdsvej 38A DK-2920 Charlottenlund www.travelspirit.dk E-mail: ask@travelspirit.dk Unitas Rejser Glarmestervej 20A DK-8600 Silkeborg www.unitasrejser.dk E-mail: keb@unitas.dk Via Travel Meldahlsgade 5, 3. DK-1613 Copenhagen V www.viatravel.dk E-mail: viatravel@viatravel.dk Ørslev Grupperrejser Københavnsvej 347, Ørslev DK-4760 Vordingborg www.orslev.dk E-mail: lars@orslev.dk Øster Lindet Rejser Lindevej 1 DK-6630 Rødding www.osterlindet.dk E-mail: kw@osterlindet.dk 65-Ferie Sølvgade 15-17 DK-1307 Copenhagen K www.65-ferie.dk E-mail: info@65-ferie.dk

FINSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Republika Finska je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, okružena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima kopnenu granicu sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju u svojoj autonomiji. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit, s mnogo jezera (187.888 jezera većih od 500 m²) . Površina: 338.145 km2 Glavni grad: Helsinki (576.632) Ostali gradovi: Espo (241.565), Tampere (209.552), Vantaa (195.397), Turku (175.582)

Povijest Finci su narod ugro-finskog podrijetla. Šveđani su ih pokorili i politički prisvojili cijelu Finsku, koja je bila u njihovu posjedu sve do 1809. godine. Dva plemena, Finci i Hemejci, prihvatili su rimokatoličku vjeru, a Karelijci pravoslavnu od Rusa. Poslije 1809. godine Finska potpada pod rusku vlast sve do 1917. godine. U tom razdoblju, 1906. godine, Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja u svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Nakon proglašenja Lenjinovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finsku je tijekom Drugog svjetskog rata napao tadašnji SSSR te mu je morala ustupiti dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu Ladoškog jezera i zaljev Petsamo na obali Barentsova mora pa je tako Finska svedena na današnje područje. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan

287

je 1947. godine. Naknada štete u obliku robe široke potrošnje potpuno je isplaćena 1952. godine. Novi odnosi sa SSSR-om doveli su do sporazuma o prijateljstvu, suradnji i obostranoj pomoći, što je mnogo pridonijelo ekonomskom rastu Finske 50-ih i 80-ih godina. Državno ustrojstvo: republika Predsjednica: Tanja Halonen Vlada: 17. travnja 2011. održani su parlamentarni izbori u Finskoj, najviše glasova dobile su ove stranke: Građanska stranka (Jyrki Katainen kao predsjednik stranke je dobio mandat za formiranje nove vlade), socijaldemokrati i nacionalna stranka Stanovništvo: 5,3 milijuna 0-14 godina 16,0% 15-64 godine 66,0% 65 godina i iznad 18,0%

Makroekonomski pokazatelji

BDP (milijarde USD) BDP po stanovniku (USD) Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe (milijarde eura) Uvoz robe (milijarde eura) Stopa inflacije ( %) Stopa nezaposlenosti (%) Izravna strana ulaganja (milijarde USD)

2007. 245,9 46.555 5,3 82,4 73,2 2,5 6,9 12,6

2008. 238,6 51.175 1,0 86,7 79,3 4,1 6,4 ‒3,1

2009. 232,9 44.807 ‒8,1 64 59,8 0,0 8,3 2,6

2010. 246,5 46.056 0,7

1,2 8,4

Izvor: Economist Intelligence Unit

Najznačajniji finski sektori uključuju ICT tehnologiju, drvnu i papirnu industriju, električni inženjering, metalnu i strojarsku industriju, brodogradnju, metalurgiju, kemijsku industriju i druge. Izvoz: Rusija, Njemačka, Švedska, Kina Uvoz: Rusija, Njemačka, Švedska

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU INTERNET TJEDNI PODACI Broj posjetitelja

288

Broj posjeta

Iltalehti Ilta-Sanomat MTV3 Helsingin Sanomat YLE

2.388.329 2.096.049 1.708.380 1.476.006

14.714.216 10.956.164 7.903.244 6.804.680

Broj posjećenih stranica 80.987.741 44.632.410 41.446.464 28.250.638

1.394.450

5.948.565

32.700.019

MSN.fi Suomi24.fi

1.230.517 1.186.174

4.784.943 3.853.112

12.209.996 27.845.197

DNEVNE NOVINE

Helsingin Sanomat Ilta-Sanomat Aamulehti Iltalehti Turun Sanomat Kaleva Kauppalehti Keskisuomalainen Savon Sanomat

Naklada 383.361 150.351 131.539 112.778 107.199 78.216 78.731 71.777 61.546

MAGAZINI

ET-lehti TV-Maailma2 7 päivää Seura Gloria Matkaopas Matkalehti Mondo Moottori

Family TV guide Celebrity gossip & TV guide obiteljski magazin ženski magazin turizam – putovanja turizam – putovanja putovanja za mlade automobili

237.265 227.119 211.707 165.051 52.367 41.457 27.800 22.500 93.747

TV • • • • • •

MTV3 YLE TV1 YLE TV2 Nelonen Subtv Ostali kanali

Private Public Public Private Private

25,6% 22,6% 14,7% 10,2% 7,1% 19,8%

Sajmovi Sajam turizma „Matka” je po broju posjetitelja najveći sajam u Skandinaviji. Karakterističan je po tome što su prisutni svi veliki turoperatori i avioprijevoznici koji publici predstavljaju posebne ponude i popuste za buking na licu mjesta (oko 30% posjetitelja sajma bukira ljetovanje). Sajam se održava sredinom siječnja svake godine.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. Finski turist je po primanjima iznad europskog prosjeka, što utječe na način putovanja. Publika je vrlo selektivna, a cijena je samo jedna od komponenti pri izboru destinacija za odmor. Visoki standard omogućava putovanje na odmor svim socijalno-društvenim segmentima Finske.

Osnovni motivi za putovanje u inozemstvo su kao i kod svih nordijskih zemalja: 1. 2.

bijeg od klime bijeg od svakodnevnice – želja za otkrivanjem novih odredišta, individualno stjecanje iskustva, potraga za ugodnim životom izvan uobičajenih svakodnevnih okvira.

289

Godišnji broj putovanja radi odmora i zabave u inozemstvo, za osobe od 15 do 74 godine iznosi 3.600.000. Taj broj ne uključuje krstarenja s barem jednim noćenjem (1.300.000). Putem agencije kupljeno je 42% svih putovanja u inozemstvo radi odmora, a prije 10 godina postotak je bio 55%.

Najpopularnije destinacije • • • • • • • • • •

Estonija Španjolska Švedska Italija Njemačka Grčka Velika Britanija Rusija Tajland Francuska

Finci godišnje ostvare oko 5,2 milijuna putovanja radi odmora u Finskoj, a najposjećenije regije su Nyland i Lappland. Broj službenih putovanja s barem jednim noćenjem kreće se oko 4,6 milijuna, a od toga je 1,1 milijun ostvareno u inozemstvu. 89% Finaca, dobi od 15 do 74 godine barem jedanput na godinu putuje radi odmora i zabave.

Preferirani smještaj 1. kvalitetni hoteli 2. bed & breakfast 3. smještaj „self catering” tipa

Razdoblje putovanja

vrhunac sezone putovanja – od druge polovice lipnja do kraja srpnja

Izvori informacija 1. internet 2. katalozi 3. putničke agencije

54% 36% 32%

Način kupovine 1. putničke agencije 2. internet ‒ kod lokalnih operatera 3. internet – izravno kod nositelja ponude (aviokarte, smještaj) Uporaba interneta za rezervaciju aviokarata i smještaja promijenila je ulogu putničkih agencija, koje se sve više orijentiraju „custom made” ponudi. Glavnu ulogu u donošenju odluka o izboru destinacije za sebe i za cijelu obitelj ima ženska populacija okarakterizirana i kao „smart users” interneta. On line shopping odmora, „last minute” buking, potraga za najpovoljnijim cijenama, u Finskoj uglavnom postaje zadaća žena. One putuju više od muškaraca i prosječni odmor traje dulje.

290

Hrvatska na finskom tržištu 2004. ‒ 2010. Dolasci: 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

15.000 20.000 18.500 24.500 25.500 26.736 28.784

indeks 100

Noćenja: 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

59.000 84.000 71.000 99.600 111.000 102.522 123.748

indeks 100

indeks 191

indeks 209

Finska je kao i ostale skandinavske zemlje izašla iz recesije, ali je oporavak tekao sporije nego što se očekivalo. Najznačajnija finska kompanija Nokia je i dalje u problemima te se njezino stanje odražava i na nacionalnu ekonomiju.

Hrvatska na finskom tržištu 2011. godine I pored stalnog rasta, Hrvatska još nije dostigla značajnije rezultate na finskom tržištu. Možda će ova godine biti prijelomna, budući skoro svi najznačajniji turoperatori (Tjäreborg, Aurinkomtakat, Apollo) imaju Hrvatsku u svom programu te prema dostupnim podacima prodaja ide dobro. Segment individualaca i manjih organiziranih grupa bi također trebao biti u porastu, zbog uvođenja novih aviolinija prema Hrvatskoj. Od ove godine, avioprijevoznik Bule 1 pored Dubrovnika i Splita leti prema Puli, a Norwegian Air je uspostavio izravnu liniju između Helsinkija i Splita.

ORGANIZATORI PUTOVANJA Aurinkomatkat Pohjoinen Rautatiekatu 25 00101 Helsinki www. aurinkomatakat.fi Tel. centrala: +358 10 446 441 Kontakt osoba: Tuomo Meretniemi Finnmatakat (Tui Nordic) Linnoitustie 4B 02600 Espoo www.finnmatkat.fi Tel. centrala: +358 303 60 300 Kontakt osoba: Peik Martin Tjäreborg (Thomas Cook) Itämerenkatu 1 00180 Helsinki www.tjareborg.fi Tel. centrala: +358 9 123 71 Kontakt osoba: Jan Wedin

Apollo matkat (Kuoni) www.apollomatkat.fi eva.torra@apollomatkat.fi Matka vekka/Lomamatkat Asemapäällikönkatu 7 B 00520 Helsinki www.matka-vekka.fi Tel. centrala: +358 20 120 4040 Kontakt osoba: Maija Boshkov Finland Travel Bureau Kaivokatu 10A 00101 Helsinki www.smt.fi Tel. centrala: +358 10 8261 Kontakt osobe: Anne Relander, Rauni Vesterinen

291

Area Mannerheimintie 102 00251 Helsinki www.area.fi Tel. centrala: +358 10 818 9000 Matka Mieli Iso Robertinkatu 33 00120 Helsinki www.matkamieli.fi Tel. centrala: +358 9 5840 0420 Kontakt osoba: Esko Honkanen Kaleva Travel Ruoholahdenkatu 23 00180 Helsinki www.kalevatravel.fi Tel. centrala: +358 205 615 615 Kontakt osoba: Anu Autio VL matkat Albertinkatu 22-24 A2 00120 Helsinki www.vihdinliikenne.fi Tel. centrala: +358 9 444 774 Kontakt osoba: Tuulikki Lehtimäki OK matkat Pieni Roobertinkatu 13B 00130 Helsinki www.okmatkat.fi Tel. centrala: +358 9 615 555 Kontakt osoba: Vlasta Sipponen Citymatkat Kasarmikatu 34 00130 Helsinki www.citymatkat.fi Tel. centrala: +358 9 68 412 446 Kontakt osoba: Sinikka Soini Alma Tour Kaisaniemenkatu 4 00100 Helsinki www.almatour.fi E-mail: info@almatour.fi

292

EU Matkat http://www.eutravel.fi/ Abrahaminkatu 6 00180 Helsinki www.eutravel.fi Tel. centrala: +358 9 680 1717 Kontakt osoba: Liisa Huhtala Matka Seniorit Suurlohjankatu 4-8 08100 Lohja www.matkaseniorit.fi Tel. centrala: +358 19 33 33 00 Kontakt osoba: Sini Linnavirta Ingves resor Nybrovägen 2 64200 Närpes www.ingvesresor.fi E-mail: niclas.ingves@ingvesresor.fi Kontakt osoba: Niclas Ingves HRG Nordic P.O.Box 1149 1010 Helsinki E-mail: tuija.koistinen@hrgworldwide.com Matkapojat www.matkapojat.fi E-mail: jussi.salonen@matkapojat.fi Ykkösmatkat Haapaniemenkatu 14 00530 Helsinki www.ykkosmatkat.com E-mail: ulla.bergstrom@ykkosmatkat.com Matka-agentit Lundinkatu 16 06100 Porvoo www.matka-agentit.fi E-mail: markku.kupiainen@matka-agentit.fi

NORVEŠKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Europe, a obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktički arhipelag Svalbard. Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok najsjevernija regija graniči s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Razvedena norveška obala uz Atlanski ocean i Barentsovo more dom je znamenitih fjordova. Površina: 386.985 km² Glavni grad: Oslo (538.411) Ostali gradovi: Bergen (242.158), Trondheim (156.161), Stavanger (115.157) Stanovništvo: 4.920.300 0-14 godina 18,8% 15-64 godine 66,1% 65 godina i iznad 15,1% Prvi put u povijesti zabilježen je veći broj muškaraca (1.400) od žena.

Povijest Norveški Vikinzi su pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Godine 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj, ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da zadrže svoj ustav pod uvjetom da ostanu u uniji pod švedskom krunom. Godine 1905. Norveška je mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom Prvog svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i neizravne

293

gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku Drugoga svjetskog rata, ali ipak ju je nacistička Njemačka okupirala punih pet godina. Danas je, zahvaljujući prije svega nafti, jedna od najbogatijih zemalja Europe. Državno uređenje: parlamentarna monarhija Državni poglavar: kralj Harald V. Predsjednik Vlade: Jens Stoltenberg, koalicija radničke stranke, socijalističke lijeve i stranke centra BDP: 2,381 miljarde NOK BDP po stanovniku: 493.032 NOK Realni rast BDP (2010.): 0,5% Nezaposlenost:

3,3%

Inflacija:

1,9%

Izvor energije: električna energija 51% (od toga 99% hidroelektrane), nafta 35%, ugljen 5%, plin 3%

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Internet VG Nett MSN Dagbladet.no Startsiden Finn.no NRK.no Gule Sider Nettavisen Aftenposten.no SOL

www.vg.no www.msn.no www.dagbladet.no www.startsiden.no www.finn.no www.nrk.no www.gulesider.no www.nettavisen.no www.aftenposten.no www.sol.no

DNEVNE NOVINE: Aftenposten morgen VG Aftenposten Aften Dagbladet Bergens Tidende Dagens Næringsliv Adresseavisen Stavanger Aftenblad Fædrelandsvennen Drammens Tidende

Naklada 239.831 233.295 105.012 98.130 82.432 80.559 73.434 63.988 37.934 36.109

MAGAZINI Hemmets Journal Se og Hor Her og Nå Familien Norsk Ukeblad

182.555 161.067 116.441 110.428 93.021

294

Broj posjeta 3.360.530 421.110 314.280 326.510 1.666.400 198.930 165.880 223.280 162.830 204.230

Posjetitelji 28.280.000 20.530.000 17.680.000 17.640.000 15.080.000 13.660.000 12.850.000 10.360.000 9.440.000 8.940.000

Turistički magazini Rejser og ferie, Vagabond, Zine travel TV postaje NRK 1 Public TV 2 Private TVNorge Private TV 3 Private NRK 2 Public ostali kanali

32,5% 20,5% 7,3% 6,2% 4,6% 28,9%

Sajam turizma Najveći norveški turistički sajam, REISELIV koji se održava u mjestu Lilleströmu u blizini Osla, značajan u profesionalnom dijelu kao i po broju posjetitelja, ima novi termin održavanja, prva polovina ožujka. Umjesto njega će u prvoj polovini siječnja biti održan novi turistički sajam „The Travel and Tourism Fair Oslo 2012”, u dvorani Telenor Arena u Oslu.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINE Osnovni motivi putovanja za odmor u inozemstvo su kao i za sve skandinavske zemlje:

promjena sredine zbog klime bijeg od svakodnevnice.

Individualizacija iskustva putovanja, afirmacija segmenata kao što su golf, biciklizam, trekking, jahanje, traženje alternativnih odredišta, interes za prirodu, umjetnost i eno-gastronomija, pojedine su niše koje postaju sve traženije.

Klasifikacija motiva putovanja

odmor radi sunčanja i kupanja obiteljski odmor posjeta rodbini i prijateljima kružna putovanja putovanja vezana za kulturu

Preferirani proizvodi: „fly & drive” Smještaj: kvalitetni hoteli, bed & breakfast, apartmani Važni čimbenici odlučivanja: pored mogućnosti sunčanja i kupanja važni čimbenici kod donošenja odluke su hrana i piće, priroda, plaže, dječje aktivnosti, kupovina, kultura. Razdoblje putovanja: ljeto 65%, zima 25%, jesen i proljeće 10%

Profil turističke potražnje Individualac: aktivni odmor, sport, istraživanje područja precizan traži „value for money” potreba za toplinom traži opuštanje, toplu klimu, čisto more obrazovan zainteresiran za kulturni aspekt putovanja

295

Novi potrošači: povećava se broj putovanja u svibnju i rujnu povećava se broj putovanja umirovljenika raste broj singl putnika raste broj poslova gdje odmor nije vezan za razdoblje srpanj-kolovoz

Statistika Stanovnici Norveške ostvaruju 5.900.000 putovanja radi odmora i zabave. Oko 50% putovanja ostvareno je u zemlji, a od inozemnih destinacija najpopularnije su: Španjolska, Danska, Švedska i Francuska. Ukupan broj putovanja godišnje je oko 8.500.000. Prosječno putovanje u Norveškoj traje 2,9 dana, dok u inozemstvu traje 6,6 dana. Unutar Norveške se na većinu putovanja putuje automobilom (3 od 5 putovanja), dok se u inozemstvo uglavnom putuje avionom, 74%. Od toga su 56% žene i 44% muškarci. Žene putuju više od muškaraca, a njihov odmor je prosječno dulji.

Novi trendovi

više putovanja godišnje sve češće se koristi „mini odmor” od nekoliko dana biraju se hoteli s 4 i 5 zvjezdica putovanja se bukiraju sve kasnije

SEZONA 2011. Klasifikacija putovanja

kupanje i sunčanje posjet velikim gradovima posjet prijateljima i rodbini kružna putovanja pustolovna putovanja

45% 31% 29% 11% 10%

Najpoželjnije destinacije u 2011.

Grčka Španjolska Tajland Italija Hrvatska Portugal

15% 11% 11% 8% 7% 4%

Hrvatska na norveškom tržištu 2004. ‒ 2010. Zahvaljujući mnogobrojnim aviolinijama iz norveških emitivnih centara (Oslo, Stavanger, Bergen, Trondhaim) prema našim turističkim regijama, prošle godine ostvaren je značajan rast u broju dolazaka i noćenja. Dolasci 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

296

33.000 58.000 69.700 74.000 76.700 73.414 89.750

indeks = 100

indeks = 271

NoÄ&#x2021;enja 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

160.000 325.000 379.000 413.000 435.000 418.403 544.791

indeks = 100

indeks = 340

ORGANIZATORI PUTOVANJA Apollo reiser Norge As (KUONI) P.O. Box 399 0101 Oslo www.apollo.no E-mail: leo.berbu@apollo.no Orkla reiser Sandenveien 5, Br&#229;dshaug 7300 Orkanger www.orklareiser.no E-mail: geir@orklareiser.no Active travel Norway AS Storgata 32 0184 Oslo www.atn.no E-mail: jan.sveen@atn.no

Star Tour (TUI Nordic) Ă&#x2013;vre Slottsgate 8 0157 Oslo E-mail: jorn.kristiansen@startour.no Sor-vest reiser Torgveien 15c 4016 Stavanger E-mail: sorvestreiser@sorvestreiser.no TG reiser Lille Fjelldal g&#229;rd 3721 Skien Tema reiser AS Nordstrandveien 5 1170 Oslo

Atlantic Reiser AS Box 123, N-6447 Elnesv&#229;gen Telefon: 71 26 88 90 E-mail: magne@atlantic-as.no

Travelnet Norge Stortingsgt. 30 0161 Oslo www.travelnet.no

American Express Travel Oslo Mariboes gt. 13, PB: 455 Sentrum 0104 Oslo www.aexp.no E-mail: nsf.forretning@aexp.no

VIA Feriverden Grensen 15 0159 Oslo www.ferieverden.no

Berg Hansen Kirkegaten15 Postboks 465 Sentrum 0105 Oslo Peer Gynt Tours Skippergata 31 0154 Oslo E-mail: finn-erik.carlsen@peergynt.com Sabra tours P.O.Box 8897 0028 Oslo www.sabratours.no

Via Tours Postboks 0113 Vika 0254 Oslo www.via.no Vidy Reiser AS Postbox 427 4002 Stavanger E-mail: vidy@vidyreiser.no Viking Reiser Grensen 9a 0159 Oslo E-mail: reidar@vikingreiser.no

297

VING NORGE (Thomas COOK) Chr. Frederiks Plass 4 0103 Oslo E-mail: christian.gronli@ving.no Navigare Consult Gamle Enebakkvei 75D 1188 Oslo E-mail: navsail@online.no Oliven reiser Byfogd Pausgt 10 A 3717 Skien Telefon: 35 50 27 30 | Faks: 35519005 E-mail: info@olivenreiser.no Mercur reiser Industrigt 6A 4632 Kristiansand www.mercur-reiser.no E-mail: post@mercur-reiser.no Metro Tours as Damsgårdsveien 165 5162 Laksevåg www.metro-tours.no E-mail: post@metro-tours.no

Alfa Travel As Postboks 12 3301 Hokksund www.alfatravel.no E-mail: post@alfatravel.no Detur Norway St. Olavs plass, PB: 6887 0130 Oslo www.detur.no E-mail: info@detur.no Idereiser Verdalsv. 28 4352 Kleppe www.idereiser.no E-mail: ide@idereiser.no Jomfrureiser Rådmann Halmrastsv. 10, PB: 12 1300 Sandvika www.jomfrureiser.no E-mail: jomfru@jomfrureiser.no Farmand Reiser Kåpev. 29 3174 Revetal www.farmandreiser.no E-mail: farmand@farmandreiser.no P.R. Norge Bussreiser Fossekleiva Brukssenter 3075 Berger www.prnorge.no E-mail: post@prnorge.no

ZAKLJUČAK Prošle godine su turisti iz Norveške ostvarili najveći porast u broju dolazaka i noćenja u Hrvatskoj od svih skandinavskih zemalja. Teško je očekivati podjednaki rast i ove godine, ali je realno očekivati da bi broj gostiju mogao ostati na istoj razini ili malo porasti. Pored turoperatora koji dobro prodaju destinacije u Hrvatskoj, značajan učinak ima i velik broj letova (Norwegian air) iz norveških emitivnih centara (Oslo, Stavanger, Bergen, Trondhaim) usmjeren prema našim turističkim regijama.

298

SLOVAČKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Republika Slovačka nastala je 1. siječnja 1993. godine, a do tada je bila dijelom Čehoslovačke. Nakon osamostaljenja, uspješno se uključila u strukture Europske Unije. • • •

Dana 1. svibnja 2004. godine Slovačka je postala članicom Europske Unije. Dana 21. prosinca 2007. postala je članicom šengenskog prostora. Dana 1. siječnja 2009. godine ušla je u zonu EUR-a.

Susjedne zemlje: Republika Češka, Republika Poljska, Ukrajina, Republika Mađarska, Austrija.

Političko uređenje

državno uređenje: republika politički sistem: parlamentarna demokracija teritorijalno-upravna podjela: 8 regija 79 okruga 138 gradova 2.933 općine

Regije: Bratislavska, Trnavska, Nitrianska, Trenčianska Žilinska, Banskobistrička, Prešovska, Košička.

Bratislavska regija Trnavska regija Nitrianska regija Trenčianska regija Žilinska regija Banskobistrička regija Prešovska regija Košička regija

603.699 stanovnika 554.172 stanovnika 708.498 stanovnika 600.386 stanovnika 694.763 stanovnika 657.119 stanovnika 798.596 stanovnika 771.947 stanovnika

Površina: 49.035 km2

299

Najveći gradovi Bratislava

431.061 stanovnika (glavni grad)

Glavni gradovi regija: Košice Prešov Nitra Žilina Banská Bystrica Trnava Martin Trenčín

236.093 92.786 87.285 85.400 83.056 70.286 60.133 57.854

U cijelom slovačkom prosjeku na 1 km2 živi 110 stanovnika (57% populacije u gradovima).

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Glavne grane industrije u Republici Slovačkoj su automobilska, kemijska i strojarska industrija te poljoprivreda. Do pojave svjetske gospodarske krize, Slovačka se smatrala jednom od zemalja s najdinamičnijim rastom gospodarstva u srednjoeuropskom prostoru. BDP: Bruto domaći proizvod Republike Slovačke u 2010. godini iznosio je 65.905,5 mil. EUR. U usporedbi s 2009. godinom, bruto domaći proizvod je u stalnim cijenama bio viši za 4%. Prema najnovijim prognozama ekonomskih stručnjaka, pretpostavlja se da bi rast BDP-a u 2011. godini mogao doći na razinu od oko 3,4%, a u 2012. godini na 4,8%. BDP po stanovniku: 12.861,50 EUR Stopa nezaposlenosti u 2010.: Rast nezaposlenosti se u 2010. godini ublažio. Broj nezaposlenih se u 2010. povećao za 64,8 tisuća, tj. 20%, do razine od 398 tisuća osoba i ukupne stope nezaposlenosti od 14,4%. Prognoze navode da bi stopa nezaposlenosti u 2011. godini trebala pasti na 13,9% te padati i dalje, sve do razine od 11,8% u 2014. godini. Prosječna mjesečna plaća: Godine 2010. prosječna nominalna mjesečna plaća zaposlenika u gospodarstvu narasla je za 3,2%, na 769 EUR-a. Najvišu prosječnu plaću su u protekloj godini imali zaposlenici u informacijskim i komunikacijskim djelatnostima. Rast nominalne plaće za 2011. godinu bi trebao iznositi 3,7% (798 EUR-a), što predstavlja realan rast (uzevši u obzir efekte inflacije) od 0,2%. Stopa inflacije: Stopa inflacije se tijekom 2010. godine povećavala umjereno te je, mjerena indeksom potrošačkih cijena, dosegla razinu od 1%. Prognoza inflacije u 2011. godini je na razini 3,4% ‒ do izrazitijeg rasta inflacije došlo je početkom 2011. godine kada su porasle cijene energije, povećan je PDV i sl. Za 2012. i 2013. godinu Narodna banka Slovačke procjenjuje inflaciju na razini 2,9%.

Vanjskotrgovinska bilanca u 2010. godini Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 48.651 mil. EUR-a (u usporedbi s 2009. godinom veći je za 22,5%). Uvoz je ostvaren u vrijednosti od 48.441,7 mil. EUR-a, čime je povećan za 24,9%. Saldo vanjske trgovine za 2010. godinu bio je pozitivan, u visini od 209,3 mil. EUR-a. Najveći udjel razmjene Republika Slovačka je ostvarila s Austrijom (2,07 milijarde EUR-a), Njemačkom (1,95 milijarde EUR-a) i Republikom Češkom (1,74 EUR-a). Stanovništvo je temeljem popisa na dan 31. 12. 2010. godine brojilo 5.435.273 građana. Udjel žena iznosi 51,4%. Izvor: Zavoda za statistiku Republike Slovačke

300

Stanovništvo po dobi: • • •

0-14 godina 15-64 godine 65 godina i iznad

15,76% 72,27% 11,97%.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Do nastanka svjetske gospodarske krize Slovačko se gospodarstvo razvijalo, uglavnom zahvaljujući automobilskoj industriji (u 2007. godini Republika Slovačka bila je najveći svjetski proizvođač automobila po stanovniku). Svjetska gospodarska kriza upozorila je na dvije problematične točke lovačkoga gospodarstva – visoku ovisnost o automobilskoj industriji, te na činjenicu da slovačka privreda u velikoj mjeri ovisi o inozemnoj potražnji. Ipak, 2010. godina donosi gospodarski oporavak i rast. Iako je nezaposlenost i dalje rasla, ublažuju se negativni trendovi, a vlada i nadalje primjenjuje mjere štednje. Jedan od ključnih elemenata oporavka svakako je bio desetpostotni rast investicija, te rast potrošnje kućanstava. Prema procijeni ekonomskih stručnjaka, na prijelazu iz 2010. u 2011. godinu, slovačka je ekonomija dosegnula razinu prije krize. Na žalost, posljednje procjene rasta BDP-a naznačuju određeno usporavanja rasta, uglavnom zbog vladina paketa mjera štednje (ali i utjecaja povećanih cijena energije i namirnica na plaće kućanstava). „Motor rasta” trebale bi biti investicije i vanjska trgovina. Nesigurnost na financijskim tržištima proizlazi iz situacije u zemljama „PIGS” (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska), koje se ističu visokim javnim deficitom i dugom u kombinaciji sa slabim ekonomskim razvojem. Rizik predstavlja i razvoj cijena nafte u vezi s geopolitičkim stanjem u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Na razvoj BDP-a može također utjecati stanje u Japanu.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU TV postaja STV 1 – Slovačka državna televizija – gledanost 21,17%, pokrivenost cijela Slovačka STV 2 – Slovačka državna televizija (2. kanal) – gledanost 2,16%, pokrivenost cijela Slovačka TV Markíza – privatna televizija – gledanost 57,33%, najgledanija TV u Republici Slovačkoj, pokrivenost cijela Slovačka TV DOMA – II. kanal TV Markíza, gledanost 2,60% TV JOJ – privatna televizija – gledanost 36,80%, pokrivenost cijela Slovačka TV JOJ PLUS – II. kanal TV JOJ, gledanost 2,37% TA 3 – privatna televizija (slovačka CNN) – gledanost 4,88%, pokrivenost cijela Slovačka Podaci o praćenosti su za 3. i 4. tromjesječje 2010. godine.

Radiopostaje Radio Slovensko 1 – slovački državni radio – slušanost 16,86%, pokrivenost cijela Slovačka Radio Regina – slovački državni radio 2, slušanost 6,12%, pokrivenost cijela Slovačka Radio Expres – privatni radio, slušanost 19,95%, pokrivenost cijela Slovačka Fun radio – privatni radio, slušanost 13,83%, pokrivenost cijela Slovačka Radio Jemné melódie (Dojmljive melodije) – privatni radio, slušanost 7,23%, pokrivenost cijela Slovačka Radio Viva – privatni radio, slušanost 3,85%, pokrivenost cijela Slovačka + Prag Podaci o praćenosti su za 3. i 4. tromjesječje2010. godine.

Tisak Glavni dnevni listovi Nový čas – 187.156 primjeraka, čitanost 22,30%, pokrivenost cijela Slovačka Plus 1 deň – 83.052 primjeraka, čitanost 7,03%, pokrivenost cijela Slovačka

301

SME – 77.822 primjeraka, čitanost 7,49%, pokrivenost cijela Slovačka Pravda – 72.772 primjeraka, čitanost 6,77%, pokrivenost cijela Slovačka Hospodárske noviny – 20.738 primjeraka, čitanost 3,39%, pokrivenost cijela Slovačka Új Szó – novine mađarske nacionalne manjine, 29.764 primjeraka, čitanost 2,28%, regionalni dnevnik – južna Slovačka Šport – 25.000 primjeraka, čitanost 3,94%, pokrivenost cijela Slovačka Korzár – 32.255 primjeraka, čitanost 3,61%, regionalni dnevnik – istočna Slovačka

Značajniji časopisi Plus 7 dní – tjednik, 202.293 primjerka, čitanost 12,27%, pokrivenost cijela Slovačka Život – tjednik, 128.935 primjeraka, čitanost 9,60%, pokrivenost cijela Slovačka Nový Čas pre ženy – tjednik, 202.812 primjeraka, čitanost 8,43%, pokrivenost cijela Slovačka Báječná žena – tjednik, 160.268 primjeraka, čitanost 7,71%, pokrivenost cijela Slovačka Eurotelevízia – tjednik, 120.399 primjeraka, čitanost 6,12%, pokrivenost cijela Slovačka Slovenka – tjednik, 60.000 primjeraka, čitanost 4,15%, pokrivenost cijela Slovačka Šarm – tjednik, 60.616 primjeraka, čitanost 2,39%, pokrivenost cijela Slovačka Trend – ekonomski tjednik, 18.875 primjeraka, čitanost 0,77%, pokrivenost cijela Slovačka Eva – mjesečnik, 73.000 primjeraka, čitanost 9,07%, pokrivenost cijela Slovačka Emma – mjesečnik, 84.950 primjeraka, čitanost 8,33%, pokrivenost cijela Slovačka Madam Eva – mjesečnik, 25.800 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Brejk – mjesečnik, 18.440 primjeraka, čitanost 1,60%, pokrivenost cijela Slovačka La Femme – mjesečnik, 19.000 primjeraka, čitanost 0,63%, pokrivenost cijela Slovačka Auto motor a šport ‒ mjesečnik, 25.000 primjeraka, čitanost 5,04%, pokrivenost cijela Slovačka Golf revue – mjesečnik, 10.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Golf sk – mjesečnik, 5.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Specijalizirani tisak – turizam

Cestovateľ (Putnik) – mjesečnik, 35.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka GEO – mjesečnik, 23.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka H2O – tromjesečnik, 6.500 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka (specijalizirani časopis za nautičare i privrženike vodenih sportova) VOYAGE magazín – dvomjesečnik, 15.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka

Pregled najposjećenijih web stranica

www.sme.sk www.azet.sk/pokec.sk www.zoznam.sk www.atlas.sk www.cas.sk www.topky.sk www.aktuality.sk www.centrum.sk www.markíza.sk www.aktuality.sk www.cestovanie.sk www.dovolenka24.sk www.dobrodruh.sk

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Broj putovanja iz Slovačke se već nekoliko godina znatno ne mijenja. Na odmor godišnje putuje približno 30% građana. Slovačka klijentela se vrlo postupno orijentira na boravke izvan ljetne sezone (uglavnom skijanje u Austriji, odnosno zimski „morski odmor” na Karibima, u Egiptu i sl.).

302

S obzirom na složenu ekonomsku situaciju, proteklih godina ostvaruju većinom samo jedan godišnji odmor, upravo u ljetnim mjesecima, za vrijeme školskih praznika. Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. godini ostaje nepromijenjen. Tradicionalno su omiljene morske destinacije, a prednjače Hrvatska i Turska. Ranije omiljena Grčka (dugo vremena na drugom mjestu, iza Hrvatske) izgubila je veliki broj slovačkih turista zbog gospodarskih problema i nemira prošle godine. Prema procjenama organizatora putovanja, u 2010. godini je redoslijed omiljenih destinacija bio sljedeći: 1. Hrvatska 2. Turska 3. Egipat

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije U 2009. godini je organizirano na odmor u inozemstvo putovalo ukupno 527.655 slovačkih turista (broj noćenja 4.578.228), uz prosječan broj noćenja od 8,7. 1. HRVATSKA 111. 976 turista 2. Grčka 79. 932 turista 3. Egipat 59. 366 turista 4. Italija 50. 077 turista 5. Bugarska 45.488 turista 6. Turska 35. 525 turista 7. Tunis 33.720 turista 8. Španjolska 16.703 turista *prosječno trajanje boravka

(880.758 noćenja) (875.041 noćenja) (615.233 noćenja) (383.464 noćenja) (443.685 noćenja) (372.486 noćenja) (345.316 noćenja) (174.321 noćenja)

*7,9 *10,9 *10,4 *7,7 *9,8 *10,5 *10,2 *10,4

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Slovačke

Broj slovačkih turista koji su u Hrvatsku putovali organizirano predstavlja 21,2% slovačkog organiziranog tržišta. Udaljenije zrakoplovne destinacije, poput Grčke, Egipta, Bugarske, Tunisa, Turske, Španjolske Slovaci pretežito posjećuju organizirano, dok u Hrvatskoj prevladavaju individualci. Omjer organiziranog i individualnog prometa za najpopularnije destinacije:

Hrvatska: 41,5% organizirani / 58,5% individualni promet Grčka: 73% organizirani / 27% individualni promet Bugarska: 82% organizirani / 18% individualni promet Češka: 38% organizirani / 62% individualni promet Italija: 68% organizirani / 32% individualni promet Mađarska: 14% organizirani / 86% individualni promet Španjolska: 85% organizirani / 15% individualni promet Tunis: 98% organizirani / 2% individualni promet Turska: 88% organizirani / 12% individualni promet Egipat: 99% organizirani / 1% individualni promet

Komparativne prednosti/nedostatci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Ljetni godišnji odmori uglavnom se provode na moru, gdje su prednosti Hrvatske dugoročna tradicija, Slovaci dobro poznaju našu zemlju (Hrvatska je na slovačkom tržištu generacijski omiljeno odmorišno odredište – već godinama za redom je najpoželjnija turistička destinacija), pogodnost za provođenje obiteljskog godišnjeg odmora, ali i za slovačke nautičare. Važni su i dobra prometna pristupačnost, lijepa i razvedena obala, čistoća mora, ekološka očuvanost, ljepota krajolika, sigurnost te gostoljubivost.

303

Nedostatkom hrvatskih turističkih destinacija i nadalje se smatra mjestimično nepovoljan omjer cijene i kvalitete usluge, ali je najproblematičnije s gledišta slovačkoga gosta relativno nepredvidivo vrijeme. U usporedbi s južnijim mediteranskim zemljama (destinacijama s većim „jamstvom” lijepog vremena kao Egipat, Turska, Tunis) Hrvatsku ne odlikuju u toj mjeri stabilni vremenski uvjeti, ponekad ni u vrhuncu ljeta. Nedostatkom se u usporedbi s konkurencijom smatra i nedovoljna ponuda zabavnih sadržaja. Grčka je do prošle sezone bila glavni konkurent hrvatskim turističkim destinacijama. S obzirom na udaljenost, tu zemlju Slovaci u pravilu posjećuju zrakoplovom, što povećava troškove godišnjeg odmora, a ističe se i relativno visoka razina cijena izvanpansionskih usluga. Gospodarska kriza i nestabilnost u zemlji, Grčkoj su znatno narušili ugled su znatno smanjeni promet i programi organizatora putovanja u 2010. i 2011. godini. Italija je za slovačke turiste tradicionalna destinacija kulturnog turizma, ali i ljetnog godišnjeg odmora. Pozitivna je široka ponuda različitih aranžmana te mnogobrojni sadržaji na destinacijama (npr. aquaparkovi, koje posjećuje uglavnom obitelji s djecom). Kao nedostatak talijanskih destinacija navode se pretrpane plaže, u mnogo slučajevima potpuno bez „zelenila” te prometni zastoji na autocestama. Bugarska – turističke destinacije te zemlje uglavnom odlikuju povoljne cijene, a nedostatak je zračni prijevoz koji povećava cijenu godišnjeg odmora. Prednosti Češke su geografska blizina, obiteljske veze, izvanredno dobro poznavanje zemlje građana Republike Slovačke i nepostojeća jezična zapreka. Nedostatak je uglavnom pomanjkanje vodenih površina za ljetni godišnji odmor. Mađarska – prednosti su mala udaljenost i pristupačnost, a nedostatak relativno visoke cijene smještaja i izvanpansionske potrošnje. Visoke cijene su ipak djelomično ublažene slabijim tečajem forinte u odnosu prema euru. S gledišta slovačkih turista zanimanje uglavnom postoji kada je riječ o toplicama, wellnessu i „gastronomskom turizmu”. Turska – proteklih godina znatno raste zanimanje slovačkih građana za turske odmorišne destinacije, što turoperatori pripisuju dobrom odnosu cijene i kvalitete usluga te činjenici da je riječ o destinaciji sa stabilno lijepim vremenom. Prednosti Egipta i Tunisa su povoljne cijene i duga ljetna sezona, s jamstvom lijepog vremena. Nedostatak ja udaljenost (zračni prijevoz), ali i loša higijena te niska kvaliteta usluge u nižim kategorijama smještaja. Za sezonu 2011. turoperatori najavljuju smanjeni interes za predmetne destinacije, s obzirom na nedavne nemire i nestabilno stanje u regiji.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. godini preferirali turisti sa slovačkog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Preferencije slovačkih turista, s obzirom na vrstu prijevoza, nisu se znatno mijenjale u sezoni 2010. Pri odlasku na godišnji odmor, slovački turisti su preferirali prijevoz automobilom (oko 33%), zrakoplovom (oko 32%), autobusom (oko 30%), vlakom (oko 5%). Najraširenije prijevozno sredstvo slovačkih turista koji putuju u Hrvatsku i nadalje ostaje automobil. Interes za prijevoz zrakoplovom se posljednjih godina povećao, ali se za hrvatske destinacije, s obzirom na relativno malu udaljenost ne organiziraju charter letovi, već samo sezonski redovni letovi prema nekoliko hrvatskih destinacija.

Način organiziranja odmora/bukiranja su u 2010. godini koji su preferirali slovački gosti Struktura je u pogledu načina bukiranja sljedeća: putovanja putem agencija 59%, individualna putovanja 33%, rezervacije putem interneta 8%. Kada je riječ o Hrvatskoj, odnos je znatno drugačiji: putovanja putem agencija 22%, individualna putovanja 65%, rezervacije putem interneta 13%.

304

Preferencije slovačkih turista s obzirom na vrstu smještaja S obzirom na vrstu smještaja u pogledu godišnjih odmora provedenih u inozemstvu preferencije su ove: hoteli 56%, privatni smještaj 37%, kampovi 6%. Svake godine raste zanimanje klijentele za hotele više kategorije. Zanimanje za privatni smještaj u Hrvatskoj je cijelo vrijeme visok.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Najzastupljeniji je „klasični” odmor na moru, uz interes za sportske aktivnosti, kulturni turizam, povijesnu baštinu, vikend izlete u europske metropole, kulturne manifestacije. Zadnjih se godina povećavalo zanimanje klijentele za odmorom u egzotičnim zemljama, uglavnom tijekom zimske sezone.

Prosječni budžet/potrošnja na putovanju Iznos koji Slovaci izdvajaju za godišnji odmor prosječno iznosi od 550 do 600 € po osobi.

Pregled organizatora putovanja na tržištu Tržišne vođe na slovačkom tržištu su sljedeći:

SATUR Travel – 81.200 klijenata; prihodi 1.517.248 SKK; www.satur.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) LIMBA ‒ 67.094 klijenata; prihodi 319.954 SKK; www.limba.sk (najznačajnija destinacija Grčka) AEOLUS – 53.016 klijenata; 645.587 SKK; www.aeolus.sk (najznačajnija destinacija Grčka) TIP TRAVEL-Tatratour – 43.202 klijenta; prihodi 766.379 tis. SKK; www.tiptravel.sk (najznačajnije destinacije – Hrvatska, Turska, Rodos) GLOBTOUR Group – 49.500 klijenata; prihodi 570.000 tis. SKK; www.globtour.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) KOALA TOURS – 24.872 klijenta; prihodi 404.567 tis. SKK; www.koala.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) HYDROTOUR – 26.316 klijenata; prihodi 751.256 tis. SKK; www.hydrotour.sk (najznačajnija destinacija – Tunis) KARTAGO TOURS – 44.843 klijenta; prihodi 868.979 tis. SKK; www.kartago.sk (najznačajnija destinacija – Tunis) CK FIFO – 29.892 klijenta; prihodi 264.720 tis. SKK; www.fifo.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) TURANCAR – 25.017 klijenata; prihodi 421.720 tis. SKK; www.turancar.sk (najznačajnija destinacija – Grčka).

Na slovačkom tržištu su prisutni i brojni organizatori putovanja specijalizirani za Hrvatsku, poput:

CK AQUAMARIN INTERMEDIAL N.I.K. Slovakia CK MORE KVALITATOUR PEGAS TOUR RIA TOUR SUN TRAVEL TRGOTURS FERROTOUR CK MAY WAY CK ATLAS ADRIA CK FRANKA MAESTRAL TRAVEL BARCA TOURS

www.aquamarin.sk www.intermedial.sk www.nik-slovakia.sk www.more.sk www.kvalitatour.sk www.pegastour.sk www.riatourck.sk www.suntravel.sk www.trgoturs.sk www.ferrotour.sk www.myway.sk www.atlas-adria.sk www.ckfranka.sk www.maestraltravel.sk www.barcatours.sk

305

VÍTKOVICE TOURS.SK CK LIPA CK LIMBA ADRIAHOME

www.ckvt.sk www.cklipa.sk www.limba.com www.adriahome.com.

Ostali specijalisti na slovačkom tržištu:

putovanje mladih do 26. g. starosti nautički turizam

egzotična putovanja ronjenje vjerski turizam dječji kampovi sportske manifestacije automobilisti putovanja mladih, jezični tečajevi

CKM 2000 Travel CK MY WAY, TATRAMARINE TRAVEL, INTER SEA, FELYMA YACHT, MAXO YACHTING, YACHT TRAVEL CK BUBO PRO DIVE PAX TOUR CK ÚSMEV, CEVARM SUPER MARS CK AUTO TOUR CKM 2000 Travel

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2010. GODINI SLOVAČKA 1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Dolasci apsol. 192.680 171.349 12.322 107.755 23.327 59.048 27.071 84.000 153.930 161.664 107.629 187.344 202.905 191.176 187.955 176.294 184.891 217.986 280.586 299.318 292.450 310.031

indeks 89 7 874 22 253 46 310 183 105 67 174 108 94 98 94 105 118 129 107 98 106

1989. = 100 100 89 6 56 12 31 14 44 80 84 56 97 105 99 98 91 96 127 146 155 152 161

Noćenja apsol. 1.893.043 1.524.570 82.493 806.176 161.472 417.948 200.228 600.000 1.119.837 1.142.600 723.090 1.249.188 1.335.005 1.223.480 1.204.963 1.100.947 1.183.499 1.428.346 1.831.655 1.927.093 1.974.402 2.084.013

indeks 81 5 977 20 259 48 300 187 102 63 173 107 92 98 91 107 121 128 105 102 106

1989. = 100 100 81 4 43 9 22 11 32 59 60 38 66 71 65 64 58 63 94 97 102 104 110

Izvor: DZS

306

Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praÄ&#x2021;enju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (iskljuÄ?ene su luke nautiÄ?kog turizma).

307

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku sa slovačkog tržišta Dolasci i noćenja Slovaka u RH u razdoblju od 2004. do 2010. (raščlamba na organizirani i individualni promet): Godina

Dolasci u RH ukupno

Organizirani turizam *

Individualni turizam

2004.

176.294

100.582

75.712

2005.

184.891

99.770

85.121

2006. 2007.

217.986 280.586

101.928 133.618

116.058 146.968

2008.

299.318

138.461

160.857

2009.

306.741

111.976

194.765

2010.

310.031

128.773 *

181.258*

*Usporedba osnovom podataka turoperatora

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2010. godini Velika većina slovačkih turoperatora i turističkih agencija ima u svom programu hrvatske destinacije: SATUR Travel, GLOBTOUR Group, TIP TRAVEL, KOALA TOURS, TATRATOUR, TIP TOUR, AQUAMARIN, BARCA TOURS, INTERMEDIAL, N.I.K. Slovakia, CK FIFO, PEGAS TOUR, CK MY WAY, CK LIPA, FERROTOUR, SUN TRAVEL, CK MADO, KVALITA TOURS, CK MORE, TRGOTURS, AUTOTOUR, AEOLUS, SELINAN, CK FIRO TOUR, TERRATRAVEL, TATRA MARINE TRAVEL, PRO DIVE, RIA TOUR, HECHTER SLOVAKIA, NECKERMAN Slovakia, SENECA TOURS, ELIT TRAVEL, SOLARTOUR, CK TOP TREND, TURANCAR, CS TOURS, CERES, ERTOUR, FELYMA YACHT, ATLAS ADRIA, RUFA REISEN SK, MAXO YACHTING, FRANKA TOUR, MAESTRAL TRAVEL, ADRIAHOME, AFRODITA, RENY TRAVEL, FELYMA YACHT, CEVARM, YACHT TRAVEL. Na slovačkom tržištu posluju i češke turističke agencije – najveći češki TO za hrvatske destinacije VÍTKOVICE TOURS, Agencija 101 ZEMEK, ČEDOK SLOVAKIA, kao i druge inozemne turističke tvrtke, poput Neckerman, TUI, Gulet, Orex Travel i dr.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. godine Slovačke putničke agencije u Hrvatskoj ne nude više samo „sunce i more”, već i aktivan odmor. U ponudi hrvatskih destinacija se i nadalje povećava ponuda odmora na iznajmljenim jahtama, a proširila se i ponuda otočnih destinacija, boravaka orijentiranih na sport i wellness (latino-aerobik, TEA BO, pilates, joga), fotografskih radionica, tečajeva jedrenja, team buildinga i slično.

Obujam organiziranog prometa u 2010. godini po pojedinim organizatorima putovanja Turoperator Globtour Bratislava SATUR Tip Tour Koala Tours N.I.K Slovakia ATLAS ADRIA Aquamarin Ferrotour Intermedial

308

Broj turista 26.638 13.485 3.670 6.920 10.600 1.126 7.230 1.901 1.850

Turoperator CK More Kvalita Tour Pegas Tour Elit travel Maestral Travel CK FIFO Adria home CK My Way Turancar

Broj turista 3.214 2.627 2.760 490 2.827 6.854 3.922 746 3.187

Sun Travel Tip Travel CK FRANKA

1.526 12.230 2.106

CK Lipa Vítkovice Tours Trgoturs

6.307 4.756 1.801

Ukupno: 128.773 osoba

Prednosti/nedostatci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Organizatori putovanja smatraju da su već tradicionalno glavne prednosti hrvatske turističke ponude:

optimalna prometna pristupačnost dugoročna turistička tradicija čistoća mora zelena i razvedena obala ljepota krajolika ekološka očuvanost mala jezična barijera sigurnost gostoljubivost dobri uvjeti za ostvarenje obiteljskog odmora.

Kao glavni uvjet postavljaju uspostavu optimalne vrijednosti za novac, gdje do izražaja u nekim slučajevima dolazi skupoća hrvatske turističke ponude u usporedbi s konkurencijom.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Županija Istarska županija Primorsko-goranska županija Zadarska županija Šibensko-kninska županija Splitsko-dalmatinska županija Dubrovačko-neretvanska županija Ličko-senjska županija

Dolasci 32.420 56.307 51.409 54.281 93.678 8.853 9.388

Indeks 2010./2009. 100 101 103 104 102 73 122

Noćenja 205.276 359.110 377.450 348.717 688.777 62.927 50.376

Indeks 2010./2009. 100 105 109 102 106 76 129

Već tradicionalno najposjećenija hrvatska turistička regija za slovačke turiste je Splitskodalmatinska županija, a najznačajniji indeks porasta broja slovačkih turista zabilježila je Ličkosenjska županija – indeks 122 u dolascima i 129 u noćenjima. Pad broja slovačkih turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prouzročen je bankrotom nisko tarifne aviokompanije SKY EUROPE AIRLINES koju su slovački turisti u velikoj mjeri koristili za posjetu ovoj županiji.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Slovački turisti pri dolasku iz Slovačke u Hrvatsku koriste automobil u 61% slučajeva, autobus je drugi, s udjelom od 29%, a potom slijedi zrakoplov s udjelom od 10%.

Zrakoplovni charteri u 2010. godini Na slovačkom tržištu i dalje je mala ponuda zrakoplovnih charter aranžmana za Hrvatsku. U sezoni 2010. je charter letove ostvarila samo agencija Trgoturs Košice (istočna Slovačka) na relaciji Košice – Krk. Redovni zračni prijevoz iz Slovačke u RH je u sezoni 2010. (izravni sezonski letovi, planirani za razdoblje lipanj-rujan) osiguravala slovačka zrakoplovna tvrtka DANUBE WINGS, na relaciji Bratislava – Split, Bratislava – Zadar i Košice ‒ Rijeka.

309

Autobuseri u 2010. godini Sa slovačkog tržišta za Hrvatsku već tradicionalno postoje redovne linije u 7-dnevnim 10-dnevnim intervalima. Navedenim autobusnim linijama koriste se i individualni turisti, za prijevoz bez kupovine aranžmana. Na relativnu stagnaciju autobusnog prijevoza i nadalje znatno utječe povećanje segmenta automobilskog prijevoza.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Prednosti hrvatske turističke ponude su: dobro poznavanje pojedinih destinacija dobra mreža autocesta u RH čisto more, ekološki očuvana priroda, „zelene” plaže mala jezična barijera sigurnost gostoljubivost kvalitetne i lako dostupne informacije o Hrvatskoj, širok izbor prospekata na slovačkom jeziku u ediciji Hrvatske turističke zajednice široka ponuda privatnog smještaja na internetu (kao i katalog privatnog smještaja Hrvatske turističke zajednice), koja omogućuje optimalni izbor destinacije. Nedostatkom se općenito smatra: relativno kratko ljeto i manje jamstvo lijepog vremena (posebice u predsezoni i posezoni) nešto lošija cestovna povezanost na relaciji Split – Dubrovnik.

Vrsta smještaja koju su Slovaci koristili u Hrvatskoj Slovaci su u Hrvatskoj koristili ovu vrstu smještaja: hotele i hotelske apartmane 48% privatni smještaj 46% kampove 6%.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje slovački gosti u Hrvatskoj najčešće konzumiraju Od dodatnih aktivnosti slovački gosti najčešće koriste sportske aktivnosti poput ronjenja, jahtinga, biciklizma i slično. Za slovačke klijente Hrvatska je prioritetno destinacija za provođenje obiteljskog odmora, ali i za aktivni odmor.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Usprkos znakovima poboljšanja u gospodarskoj poziciji zemlje, još uvijek nije moguće govoriti o konačnom izlasku iz krize. Relativno visok broj nezaposlenih i nestabilna tržišna situacija (problemi nekih zemalja članica EU) i dalje utječu na štedljivo ponašanje. Ipak, turoperatori najavljuju relativno dobru prodaju za predstojeću sezonu, najmanje na razini 2010. godine. Turoperatori se trude klijentelu motivirati i specijalnim popustima, a za vjerovati je kako će „last minute” buking ponovno biti zastupljen u prilično visokoj mjeri.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Osnovom informacija turoperatora i turističkih agencija, očekuje se da će u inozemstvu hit sezone biti Hrvatska i Turska. Sjevernoafričke zemlje bit će glavni „gubitnici sezone”. Interes za Grčkom i nadalje ne raste u očekivanoj mjeri.

310

Ukupni pregled organizatora putovanja na slovačkom tržištu u 2011. godini Slovačko turističko tržište se zadnjih godina stabiliziralo te ne dolazi do većih promjena. U sezoni 2010. došlo je do bankrota agencije Majáčik, specijalizirane za odmor djece, koja je nudila kapacitete i u Hrvatskoj, ali drugih negativnih turbulencija nije bilo. U usporedbi s 2010. godinom, u 2011. su se na slovačkom tržištu pojavile dvije nove putničke agencije s ponudom hrvatskih destinacija, češka putnička agencija 101cestovní kancelář Zemek i turska putnička agencija OREX Travel, s ponudom aranžmana uglavnom u dubrovačkoj regiji.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na slovačkom tržištu Ugled Hrvatske kao turističke destinacije na slovačkom tržištu je i nadalje vrlo dobar, što jamči i poziciju u samom vrhu interesa klijentele.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2011. godini S obzirom na ekonomske i gospodarske probleme u EU koji i dalje utječu na situaciju u Slovačkoj, za očekivati je da će se interes za turističkim putovanjima razvijati ovisno o potrošačkom optimizmu. Klijentela će odluke o putovanju u velikoj mjeri donositi u posljednji trenutak, primjereno financijskoj situaciji. U takvom kontekstu, ponavljanje prošlogodišnjih pokazatelja koje su Slovaci zabilježili u našoj zemlji predstavljalo bi uspjeh.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini Svi značajniji turoperatori i nadalje nude široki spektar hrvatskih destinacija te široku ponudu različitih aranžmana. Zastupljenost hrvatske turističke ponude u katalozima turoperatora i putničkih agencija i dalje ostaje glavni dio kataloške ponude većine slovačkih turoperatora. Pozitivno se može ocijeniti povećanje broja ponuda aranžmana u predsezoni – za vrijeme Uskrsa, kao i ponuda aranžmana s programima za goste specifičnih interesa.

Prognoza rezultata za 2011. godinu od strane organizatora putovanja Slovački stručnjaci s područja turizma su još uvijek oprezni u prognozama za sezonu 2011. Načelno, ne očekuje se izrazitiji porast broja turista koji će putovati u inozemstvo, a kada je riječ o Hrvatskoj većina partnera najavljuje ponavljanje prošlogodišnjeg prometa ili blagi rast istog.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Charter koji će se sa sigurnošću ostvariti polazit će iz Košica na otok Krk (agencija Trgoturs Košice). Novost je najavljeni charter turske agencije Orex Travel, na liniji Bratislava – Dubrovnik (70 mjesta) od 16. lipnja 2011. Redovne sezonske linije na relaciji Bratislava – Split, Bratislava – Zadar, Košice – Rijeka u sezoni 2011. osigurava niskotarifni slovački zračni prijevoznik DANUBE WINGS. Croatia Airlines na slovačkom tržištu nudi redovne linije za Split i Dubrovnik s bečkog aerodroma Schwechat, ali su cijene dosta više od onih niskotarifnog prijevoznika.

Autobuseri u 2011. godini Očekuje se da će autobusni prijevoz organizatora prema Hrvatskoj ostati na razini prošle godine.

311

Individualni promet u 2011. godini Može se pretpostaviti da će slovački turisti i u sezoni 2011. većinom dati prednost individualnom prijevozu, osobito osobnim automobilom.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Prema mišljenju dijela ekonomskih stručnjaka, utjecaj gospodarske i ekonomske krize bi na slovačkom tržištu u 2012. godini trebao oslabiti (čemu svjedoče i dosadašnje naznake ponovnog rasta automobilske industrije, kao i novi priljev stranih investicija). Takav razvoj situacije će pozitivno utjecati na ukupnu potražnju za turističkim putovanjima, a pretpostavka je da će ista i nadalje biti prvenstveno definirana kretanjem gospodarske i ekonomske situacije u zemlji.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Slovačko tržište je u načelu stabilizirano i većina odmorišnih destinacija ima svoje tradicionalne posjetitelje. I nadalje se očekuje da će Hrvatska zadržati vodeće mjesto na ljestvici omiljenih odmorišnih destinacija (Hrvatska je već 10 godina najomiljenije i najposjećenije odredište slovačkih turista). Posjećenost zemalja kao što su Grčka, Egipat, Tunis (zemlje koje su u posljednjem razdoblju zbog različitih razloga postale nesigurne) u velikoj će mjeri ovisiti o njihovoj unutarnjoj stabilizaciji.

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Većina destinacija ima svoje „vjerne” turiste, pa se ne očekuju niti značajne promjene u strukturi turističke ponude. Očekuje se da će hrvatska turistička ponuda i nadalje ostati glavnom destinacijom u kataloškoj ponudi slovačkih turoperatora.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u RH u 2012. godini Riječ je o relativno malom tržištu, koje s obzirom na ograničeni emitivni potencijal i snažnu konkurenciju ne ostavlja velik prostor za daljnje povećanje prometa u Hrvatskoj. S obzirom na dostupne parametre, u Hrvatskoj je moguće očekivati (uz pretpostavku daljnjeg oporavka gospodarstva) oko 300.000 prijavljenih slovačkih turista i 2.000.000 ostvarenih noćenja.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Svi značajniji slovački turoperatori i dalje će u svojim programima nuditi širok spektar hrvatskih destinacija i različitih aranžmana. Ne očekuje se da će doći do značajnih promjena u odnosu na 2011. godinu.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Organizatori putovanja smatraju da su glavni uvjeti za uspjeh hrvatske turističke ponude u 2012. ovi: • • • • •

312

daljnje unaprjeđivanje usluga i infrastrukture prilagođavanje cijena realnoj vrijednosti usluga i tržišnim okolnostima uspostavljenje razine ponude primjerene europskoj razini davanje značajnijih popusta za djecu (prilagodba ponudama konkurenata) proširenje turističke ponude, posebice sadržajima za mlađe generacije (noćni život, kulturna događanja).

SLOVENIJA

OPĆI POKAZATELJI O TRŽIŠTU Političko uređenje: parlamentarna republika Površina: 20.273 km² Najveći gradovi: Ljubljana, Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Kopar i Novo Mesto ‒ u najvećih gradova Slovenije živi gotovo četvrtina svih stanovnika.

sedam

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Nakon dvogodišnje stagnacije i pada troškovne konkurentnosti slovenskog gospodarstva, isto se u drugom i trećem tromjesečju 2010. godine blago oporavilo, prvenstveno zbog činjenice rasta produktivnosti, koja je nadmašila rast izdataka za zaposlene. Stanje je i nadalje osobito loše u građevinarstvu. Cjenovna konkurentnost Slovenije je u zadnjih deset mjeseci rasla, ali je još uvijek znatno niža od one ostalih članica Eurozone. BDP ‒ aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama, prognoza za iduće godine U Sloveniji je 2010. godine bruto domaći proizvod (BDP) iznosio 35.809 milijuna EUR-a, uz realni rast gospodarstva od 1,2 %.

Kretanje BDP-a Mil. EUR 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005.

35.809 34.894 37.126 34.471 31.013 28.704

Realan rast u % 1,2 ‒7,8 3,5 6,8 5,9 4,3

313

2004. 2003. 2002. 2001. 2000.

27.162 25.752 24.500 22.790 21.600

4,3 2,8 4 2,8 4,4

Izvor: Statistički ured RS

, BDP (tromjesečni podaci)

2010./4 2010./3 2010./2 2010./1 2009./4 2009./3 2009./2 2009./1

Tekuće, mio € 1) 9.092 9.319 9.349 8.300 8.891 9.038 9.068 8.387

Realan rast u % 2,1 1,7 2,1 ‒1,2 ‒5,7 ‒8,8 ‒9,4 ‒8,4

Realan rast u % 0,6 0,3 1,1 ‒0,1 0,0 0,4 ‒0,6 ‒6,0

Izvor: Statistički ured RS

BDP se u četvrtom tromjesečju 2010. realno povećao za 0,6% uspoređujemo li ga s trećim tromjesečjem iste godine, dok je rast u usporedbi s istim razdobljem godinu dana ranije (4. tromjesečje 2009.) iznosio 2,1%. Nakon 1,2% pada u prvom tromjesečju 2010. godine, BDP je u nastavku godine počeo rasti: drugo tromjesečje (2,1%%), treće (1,7%) te četvrto tromjesečje (2,1%). Najava gospodarskog rasta za razdoblje od 2011. do 2012.: BDP će očekivano rasti za 2,2-2,6%, što predstavlja niži rast od prosjeka rasta prije krize. č-4Realna rast v %, BDP po stanovniku

2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001.

BDP po stanovniku u EUR 17.602 17.331 18.367 17.123 15.467 14.369 13.599 12.9 12.281 11.441

BDP po stanovniku u USD 23.335 24.173 27.014 23.467 19.400 17.869 16.885 14.556 11.564 10.236

Izvor: Ured za makroekonomska pitanja RS

Aktualna vrijednost slovenskog BDP-a po stanovniku iznosi 17.602 € (prema podacima za 2010. godinu).

314

Stopa nezaposlenosti u 2010. godini, aktualno stanje u 2011. i procjena trenda Stopa registrirane nezaposlenosti 7,3 5,9 4,4 7,7 9,4 10,2 10,3

2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004.

Izvor: Statistički ured RS

U 2010. godini nastavljen je trend rasta broja nezaposlenih osoba, koji je započeo u trećem tromjesečju 2008 godine. U 2010. godini broj nezaposlenih osoba najviše se povećao u zadnjem tromjesječju i to kada je riječ o osobama koje se zapošljavaju prvi put. Stopa nezaposlenosti je u 2010. godini iznosila 7,3%, što predstavlja njezin porast već drugu godinu zaredom. Istodobno, broj radno aktivnih stanovnika se smanjio za 15.000 te se mijenja na razini 54,7-55% populacije.

Aktivno stanovništvo, Slovenija, siječanj 2011. Aktivno stanovništvo

Ukupno Muškarci Žene

935.998 518.445 417.553

Radno aktivno stanovništvo

ukupno

zaposlene osobe

820.866 456.466 364.400

727.343 391.287 336.056

samozaposlene osobe 93.523 65.179 28.344

Registrirane nezaposlene osobe

115.132 61.979 53.153

Izvor: Statistički ured RS

Stopa registrirane nezaposlenosti, siječanj 2011. XII. 2010.

I. 2011. %

Ukupno

11,8

12,3

Muškarci

11,4

12,0

Žene

12,4

12,7

Izvor: Statistički ured RS

U prosincu 2010. godine, u Sloveniji je registrirano 11,8% nezaposlenog stanovništva – 11,4% muškaraca i 12,4% žena. U siječnju 2010. godine nezaposlenost se povećala za 0,5% u odnosu na prosinac 2009. godine.

Prosječni dohodak – aktualni podaci Prosječni mjesečni dohoci i nominalni indeksi prosječnih mjesečnih dohodaka u pravnim osobama, Slovenija, siječanj 2011.

Bruto plaća Neto plaća

I 11

EUR Ø XI 2010-I 2011

1.496,35 971.83

1.555,49 1.000,92

I 2011 XII 2010 97,5 98,3

I 2011 I 2010 103,3 103,7

Indeksi I 2011 Ø 2010 100,1 100,5

Izvor: Statistički ured RS

315

U siječnju 2011. godine, prosječni dohodak u Sloveniji iznosio je 1.496,35 € bruto, odnosno 971.83 € neto. U usporedbi s prosincem 2010. godine, ista je bila niža za 2,5%, dok je u usporedbi sa siječnjem 2010. bila viša za 3,3%.

Stopa inflacije Mjesečni indeks

Godišnji indeks

101,6 100,0 9 ,2 100,1 100,3 100,1 99,5 100,3 99,3 100,3 100,4 101,0 101,1 100,4 99,2

101,9 101,4 101,8 10 ,9 101,4 101,9 102,0 102,3 102,1 101,9 102,1 102,3 101,4 101,3 101,5

Ožujak 2011 veljača 2011 siječanj 2011 prosinac 2010 studeni 2010 listopad 2010 rujan 2010 kolovoz 2010 Srpanj 2010 Lipanj 2010 Svibanj 2010 Travanj 2010 Ožujak 2010 Veljača 2010 Siječanj 2010

Prosječni Godišnji indeks 101,7 101,6 101,8 101,8 101,8 101,9 101,9 101,9 101,8 101,8 101,7 101,6 101,4 101,4 101,5

Izvor: Statistički ured RS

U 2010. godini je rast cijena životnih potrepština, zbog slabe gospodarske aktivnosti, bio relativno nizak (1,9%). Osnovna inflacija bila je umjerena, a na razini cjelokupne Eurozone cijene su u 2010. godini narasle za 2,2% (HICP).

Vanjskotrgovinska bilanca Izvoz i uvoz roba, prosinac 2010.

Izvoz EU-27 Države nečlanice EU Uvoz EU-27 Države nečlanice EU Saldo izmjene Pokrivenost uvoza s izvozom u %

XI. 2010.

XII. 2010.

1.684.800 1.213.590 471.211 1.870.953 1.430.187 440.766 ‒186.153 90,1

1.459.280 999.648 459.632 1.676.997 1.294.354 382.643 ‒217.717 87,0

I.-XII. 2010.

1.000 EUR 18.219.188 13.047.531 5.171.657 19.609.473 15.332.809 4.276.665 ‒1.390.285 92,9

XII 2010. XII. 2009. 118,2 121,2 112,1 118,2 113,1 139,1 -1) -1)

I.-XII. 2010. I.-XII. 2009.

indeksi 113,7 116,7 107,0 114,6 113,8 117,5 -1) -1)

Izvor: Statistički ured RS

U 2010. godini Slovenija je izvezla robe u vrijednosti od 18.219.188 milijuna eura, a uvezla robe u vrijednosti od 19.609.473 milijuna eura. Izvoz se u 2010. godini, u usporedbi s 2009., povećao za 13,7%, a uvoz za 14,6%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 92,9%.

316

Prvo tromjesečje 2010. godine Izvoz i uvoz su se u prvom tromjesečju 2010., u usporedbi s prvim tromjesečjem 2009., realno povećali i to: izvoz za 8,7%, uvoz za 2,4%.

Indeksi prosječnih vrijednosti izvoza po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 1. tromjesečje 2010.

UKUPNO 0 Namirnice i žive životinje 1 Piće i duhan 2 Neobrađeni materijali, osim goriva 3 Mineralna goriva i maziva 4 Životinjska i biljna ulja i masti 5 Kemijski proizvodi 6 Proizvodi, klasificirani kao materijali 7 Strojevi i prijevozna sredstva 8 Razni konačni proizvodi

I.-III. 2010./ I.-III. 2009. 98,8 100,7 109,1 116,6

I.-III. 2010./ I.-XII. 2009. 102,7 103,9 105,0 115,4

98,9 111,1 97,7 96,1

99,3 106,1 113,4 100,6

98,9 99,2

99,8 101,2

Izvor: Statistički ured RS

Indeksi prosječnih vrijednosti uvoza po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 1. tromjesečje 2010.

UKUPNO 0 Namirnice i žive životinje 1 Piće i duhan 2 neobrađeni materijali, osim goriva 3 Mineralna goriva i maziva 4 životinjska i biljna ulja i masti 5 Kemijski proizvodi 6 Proizvodi, klasificirani kao materijali 7 Strojevi i transportna sredstva 8 Razni konačni proizvodi

I-III 2010/ I-III 2009 103,1 98,5 102,3 110,2 115,5 99,5 103,7 97,4 101,4 100,1

I-III 2010/ I-XII 2009 104,5 100,9 1 0,9 113,5 111,7 101,8 105,5 103,1 100,9 103,6

Izvor: Statistički ured RS

Drugo tromjesečje 2010. godine Izvoz i uvoz su se u drugom tromjesečju 2010., u usporedbi s drugim tromjesečjem 2009., povećali i to: izvoz za 8,5%, uvoz za 9,7%. Prosječne vrijednosti izvoza su se u drugom tromjesečju 2010. godine u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine najviše povećale za kemijske proizvode (indeks 130,2), smanjile su se samo u skupinama raznih konačnih proizvoda (indeks 99,2). Na uvoznoj strani su se prosječne vrijednosti u drugom tromjesečju 2010. godine u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine najviše povećale u skupini mineralna goriva i maziva (indeks 129,9), a smanjile se samo u skupini pića i duhan (indeks 98,6).

317

Indeksi prosječnih vrijednosti izvoza po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 2. tromjesečje 2010.

I-VI 2010/ I-V 2009 103,8 102,0 105,6 120,6 112,8 111,3 114,4 101,5 100,4 99,1

IV-VI 2010/ I-XII 2009 105,8 101,0 103,4 119,8 113,7 108,4 18,6 105,8 101,2 100,7

IV-VI 2010/ IV-VI 09 108,5 101,4 103,7 124,7 122,7 113,8 130,2 106,9 102,1 99,2

Izvor: Statistički ured RS

Indeksi prosječnih vrijednosti uvoza po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 2. tromjesečje 2010.

I-VI 2010/ I-VI 2009 105,9 99,6 100,6 115,2 121,3 102,8 106,2 103,0 102,7 100,4

IV-VI 2010/ I-XII 2009 108,7 103,3 101,5 120,3 124,9 103,6 1 8,6 108,2 104,9 98,7

IV-VI 2010/ IV-VI 2009 109,7 101,0 98,6 121,7 129,9 103,1 108,6 108,7 105,9 101,4

Izvor: Statistički ured RS

Treće tromjesečje 2010. godine Izvoz i uvoz su se u trećem tromjesečju 2010. godine u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije realno povećali i to: izvoz za 11,7%, uvoz za 4,9%.

Indeksi prosječnih vrijednosti izvoza po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 3. tromjesečje 2010.

Izvor: Statistički ured RS

318

I-IX 2010/ I-IX 2009 104,4 102,0 103,1 121,4 113,9 109,0 110,8 104,3 101,1 100,2

VII-IX 2010/ I-XII 2009 107,7 101,2 101,0 123,4 118,9 109,5 119,8 108,3 103,0 101,6

VII-IX 2010/ V I-IX 2009 105,1 102,7 99,7 122,1 117,6 107,4 100,6 110,1 102,4 101,9

Indeksi prosječnih vrijednosti uvoza po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 3. tromjesečje 2010.

UKUPNO 0 Namirnice i žive životinje 1 Piće i duhan 2 neobrađeni materijali, osim goriva 3 Mineralna goriva i maziva 4 životinjska i biljna ulja i masti 5 Kemijski proizvodi 6 Proizvodi, klasificirani po materijalu 7 Strojevi i transportna sredstva 8 Razni konačni proizvodi

I-IX 2010/ I-IX 2009 106,9 101,2 101,9 117,0 121,8 105,0 106,6 106,0 102,6 100,7

VII-IX 2010/ I-XII 2009 110,2 104, 101,2 119,9 126,1 110,0 109,7 110,6 104,9 104,2

VII-IX 2010/ VII-IX 2009 109,1 104,2 104,4 120,0 121,3 109,0 106,9 111,6 104,9 100,7

Izvor: Statistički ured RS

Četvrto tromjesečje 2010. godine Izvoz i uvoz u četvrtom tromjesečju 2010. godine su se u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine realno povećali i to: izvoz za 4,2%, uvoz za 7,4%.

Indeksi prosječnih vrijednosti izvoza po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 4. tromjesečje 2010.

I-XII 2010/ I-XII 2009 106,1 103,0 101,8 120,8 114,8 110,2 117,8 106,1 101,6 101,1

X-XII 2010/ I-XII 2009 108,4 106,7 100,9 124,6 22,5 125,9 1 0,2 110,2 102,7 102 2

X-XII 2010/ X-XII 2009 110,2 105,3 96,7 118,3 119,3 117,7 134,0 110,9 102,5 104,9

Izvor: Statistički ured RS

Indeksi prosječnih vrijednosti uvoza po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 4. tromjesečje 2010.

I-XII 2010/ I-XII 2009 107,8 103,2 101,7 118,2 122,4 108,2 107,7 107,9 102,4 101,7

X-XII 2010/ I-XII 2009 111,2 106,5 105 0 120,2 127,8 120,5 108,7 1 1,6 106,1 103,1

X-XII 2010/ X-XII 2009 109,9 109,1 102,1 116,7 121,2 121,8 110,3 112,3 103,7 102,8

Izvor: Statistički ured RS

319

Stanovništvo U listopadu 2010. godine u Republici Sloveniji živjelo je 2.048.951 stanovnika, odnosno 3.050 više nego u istom razdoblju 2009. godine, ali i 310 manje nego u srpnju 2010. godine. To je prvi put od 2008. godine da se smanjio broj stanovnika, a smanjio se i broj stranaca, već dva tromjesečja zaredom.

Stanovništvo po skupinama i spolu

Stanovništvo Ukupno muško žensko Državljani Republike Slovenije, stanovništvo Slovenije Ukupno muško žensko Stranci, stanovništvo Slovenije Ukupno muško žensko

1. 10. 2009.

1. 1. 2010.

1. 4. 2010.

1. 7. 2010.

1. 10. 2010.

2.045.901 1.013.871 1.032.030

2.046.976 1.014.107 1.032.869

2.048.488 1.014.739 1.033.749

2.049.261 1.014.716 1.034.545

2.048.951 1.013.976 1.013.976

1.964.062 953.491 1.010.571

1.964.660 953.951 1.010.709

1.965.079 954.221 1.010.858

1.966.028 954.870 1.011.158

1.966.995 955.413 1.011.582

81.839 60.380 21.459

82.316 60.156 22.160

83.409 60.518 22.891

83.233 59.846 23.387

81.956 58.563 23.393

Izvor: Statistički ured RS

Starosna struktura U 2010. godini indeks starenja (odnos između broja osoba starijih od 65 godina i broja osoba mlađih od 15 godina) smanjio se za 0,3 indeksna boda. Prosječna starost stanovnika Slovenije 1. lipnja 2010. godine bila je 41,6 godina. Muškarci su bili prosječno stari 39,7 godina, a žene 43 godine. Prosječna starost stanovništva u prvoj polovici 2009. godini smanjila se u 27 općina, nepromijenjena je ostala u 56, a povećala se u 127 općina. Stanovništvo prema dobi 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84

320

102.418 90.964 93.893 105.735 132.119 149.639 157.966 148.639 154.887 156.062 155.235 149.688 111.466 99.032 86.368 72.695 48.668

85-89 90+ Ukupno

24.285 7.217 2.046.976

Izvor: Statistički ured RS

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Gospodarska kriza je u 2010. godini u Sloveniji najviše utjecala na zapošljavanje. Glavni čimbenik koji je utjecao na povećanje BDP-a bio je izvoz, koji se u usporedbi s 2009. godinom povećao za 7,8% (u 2009. godini je pad iznosio 18%). Uvoz se pritom povećao za 6,6%, a vanjska trgovina je doprinijela rastu BDP-a s 0,8%, dok je domaća potrošnja doprinijela s 0,4%. Važan čimbenik rasta BDP-a u 2010. godini ostaju bruto investicije te rast proizvodnje u prerađivačkim djelatnostima: ribarstvo (7,5%), rudarstvo (8,7%) te promet skladištenja i veza (5,7%). Najveći pad zabilježen je u građevinarstvu (‒14,4%), koje se uz pad iz 2009. i 2010. godine vratilo na razinu iz 2005. godine. Pad je zabilježen u financijskom sektoru (‒3,3%) te poljoprivredi, lovu i šumarstvu (‒1,8%). Ukupna dodatna vrijednost u slovenskom gospodarstvu u 2010. godini povećala se za 1,6%. BDP je u zadnjem tromjesečju 2010. godine u usporedbi s prethodnim narastao za 0,6%, a u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine za 1,9%.

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU TV postaje Glavni televizijski mediji u Sloveniji su: RTV Slovenija, POP TV i Kanal A, TV 3, Info TV, TV Kopar-Capodistria, TV Paprika, Prva TV, Net-TV, TV Pika, Šport TV, Čarli TV te MTV Adria. Najvišu gledanost bilježi POP TV, kojeg na dan gleda 65% ljudi, približno 83 min, sukladno podacima NRB-u (Nacionalna raziskava branosti). Radiopostaje Glavni radijski mediji u Sloveniji su: Val 202 (prvi po slušanosti), Radio 1 (drugi po slušanosti), Radio Slovenija 1 (treći po slušanosti), ARS, Radio Center, Radio Glas Ljubljane, Radio Hit, Radio Antena, Zeleni val i dr. Radio je medij koji u Sloveniji cijelo vrijeme drži 60%-tni dnevni doseg (od 2002.), a gotovo 2/3 stanovništva barem 15 min na dan sluša neki od radijskih programa. Dnevni listovi i časopisi Čitanost, sukladno najnovijim podacima (NRB 2010.) raste te je u 2010. godini u odnosu na onu iz 2009. veća za 2%: dnevni časopisi (+1,3%), prilozi (+2,6%), dvotjednici (+3,3%), mjesečnici (+1,9%) i besplatne tiskovine (+5,9%). • • • • • • •

Delo – glavni dnevni list u Sloveniji, tiska se u 59.947 primjeraka, treći po čitanosti (7,6% čitatelja) Dnevnik – dnevni list s nakladom od 49.106 primjeraka, peti po čitanosti (6,9% čitatelja) Slovenske novice – najčitaniji dnevni list s nakladom od 96.773 primjeraka (18,6% čitatelja) Večer – glavni tiskani medij na području regija sjeverne Slovenije s nakladom od 42.937 primjeraka (7,4% čitatelja) Primorske novice – dnevni list Primorske regije u Sloveniji s nakladom 18.000-20.000 primjeraka Finance – jedini poslovni dnevnik u Sloveniji; čitanost 3,4% od čega 10% studenata; među čitateljima prevladavaju 30-godišnjaci; naklada 16.577 primjeraka Ekipa – sportski dnevni list (2,2% čitatelja); 13.394 primjeraka

321

•

Mladina – tjednik o aktualnim političkim, društvenim i kulturnim događajima; naklada je 19.437 primjeraka, a čitanost 59.000 čitatelja, od 10. do 75. godine starosti Žurnal24 – jedini besplatni i drugi po čitanosti dnevni časopis u Sloveniji; ima vrlo visok doseg (17,2%) te visoku nakladu od 215.318 primjeraka turistički časopisi su Horizont (s nakladom od 7.000), te Potovanja in stil (s nakladom od 7.000-8.000 primjeraka)

• •

DNEVNE NOVINE U SLOVENIJI – PODACI O ČITANOSTI

DELO DNEVNIK EKIPA FINANCE PRIMORSKE NOVICE SLOVENSKE NOVICE VEČER ŽURNAL24

Doseg jednog izlaženja 7,6 6,9 2,2 3,4 3,1 18,6 7,4 17,2

u 000

Razlike 2009. ‒ 2010.

130 118 37 57 53 318 127 294

Izvor: Nacionalno istraživanje čitanosti 2010.

* *

statistički značajan rast čitanosti u odnosu na prethodno razdoblje statistički značajan pad čitanosti u odnosu na prethodno razdoblje

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji 1. tromjesečje 2010.: 25% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina otputovalo je na približno 860 tisuća turističkih putovanja, bilo privatnih, bilo poslovnih. Od toga je 22% stanovnika ostvarilo oko 722.000 privatnih putovanja, od kojih 54% u Sloveniji, 35% u inozemstvu te 11% u Sloveniji i inozemstvu. Većina privatnih (95%) i poslovnih putovanja (94%) u inozemstvo bila je ostvarena u Europi. 2. tromjesečje 2010.: 36% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina otputovalo je na približno 1.326,000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 33% stanovnika ostvarilo oko 1.135.000 privatnih putovanja, od kojih 35% u Sloveniji, 53% u inozemstvu te 12% u inozemstvu i Sloveniji. Većina privatnih (97%) i poslovnih putovanja (94%) u inozemstvo bila su ostvarena u Europi. 3. tromjesečje 2010.: 57% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina otputovalo je na približno 1.970.000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 56% stanovnika ostvarilo oko 1.814.000 privatnih putovanja, od kojih 20% u Sloveniji, 63% u inozemstvu te 17% u inozemstvu i Sloveniji. Većina privatnih (98%) i poslovnih putovanja (97%) u inozemstvo bilo je ostvareno u Europi. 4. tromjesečje 2010.: 23% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina otputovalo je na približno 705.000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 20% stanovnika ostvarilo oko 573.000 privatnih putovanja, od kojih 50% u Sloveniji, 40% u inozemstvu te 10% u Sloveniji i u inozemstvu. Velika većina privatnih (92%) i poslovnih putovanja (94%) u inozemstvo bilo je ostvareno u Europi.

322

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. godini 1. tromjesečje 2010.: Cilj ukupno 44% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijede Italija (18%) i Austrija (15%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su Njemačka (16%), Italija (16%) i Austrija (16%). 2. tromjesečje 2010.: Cilj ukupno 67% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijede Bosna i Hercegovina (8%) te Italija (8,00%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su Njemačka (17%), Hrvatska (12%) i Italija (11%). 3. tromjesečje 2010.: Cilj ukupno 74% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijede Bosna i Hercegovina (4%), Grčka (3%) i Srbija (3%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su Njemačka (20%), Hrvatska (17%) te Austrija (10%). 4. tromjesečje 2010.: Cilj ukupno 33% privatnih putovanja bila je Hrvatska, zatim Austrija (14%), Italija (12%) te Bosna i Hercegovina (10%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su Njemačka (23%), Srbija (10%) i Austrija (9%).

Omjer organiziranog/individualnog prometa za najomiljenije destinacije 1. tromjesečje 2010.: 11% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističkih agencija 2. tromjesečje 2010.: 10% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističkih agencija 3. tromjesečje 2010.: 13% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističkih agencija 4. tromjesečje 2010.: 15% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističkih agencija

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju na slovenskom tržištu Slovensko turističko tržište je za Hrvatsku jedno od najvažnijih emitivnih tržišta. Odlikuje ga visoka stabilnost, vrlo dobro poznavanje naše ponude, blizina, ali i visoka sklonost prema Hrvatskoj, u prvome redu prema obali i otocima. Za slovenskog turista Hrvatska je tradicionalno najomiljenije turističko odredište. Komparativne prednosti Hrvatske s gledišta slovenskoga gosta zasigurno su blizina, poznavanje destinacije, mediteranska kuhinja, dobra vina, prirodne ljepote i razvedenost obale te dobre smještajne mogućnosti. Nedostaci proizlaze iz činjenice da se individualni putnici još s vremena na vrijeme žale na nedovoljnu gostoljubivost i osjećaj manje vrijednosti u odnosu prema ostalim stranim gostima iz zapadne Europe. Turoperatori traže veću fleksibilnost hotelijera i spremnost na akcijske popuste i bolje uvjete.

Vrsta prijevoza kojim su se slovenski turisti koristili u 2010. godini 1. tromjesečje 2010. Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil, s udjelom 88%, pri dužim privatnim putovanjima u Sloveniji s udjelom 95%. Drugo najčešće prijevozno sredstvo bio je autobus, s udjelom od 6% te zrakoplov s udjelom od 3%. 2. tromjesečje 2010. Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil, s udjelom od 87%, pri kraćim privatnim putovanjima po Sloveniji s udjelom 95%. Drugo i treće najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima su zrakoplov i autobus, s udjelom od 5%.

323

3. tromjesečje 2010. Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil, s udjelom od 87%, dok se kod dužih putovanja po Sloveniji automobil koristio čak u 97% putovanja. Drugo najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je zrakoplov (5%), a zatim autobus, s udjelom od 3%. 4. tromjesečje 2010. Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bio je automobil, s udjelom od 79%, a na dužim putovanjima po Sloveniji s udjelom od 92%. Drugo najčešće prijevozno sredstvo bilo je autobus, s udjelom od 9%, a na trećemu je mjestu zrakoplovni prijevoz, s udjelom od 6%.

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2010. preferirali slovenski turisti pri odlasku na godišnji odmor 1. tromjesečje 2010. U prvom tromjesečju su 89% svih privatnih putovanja turisti organizirali bez posredovanja turističke agencije. Kod kraćih putovanja je ta brojka dosegnula čak 97%. Na 63% neorganiziranih privatnih putovanja Slovenci su otišli bez rezervacije, dok su za 34% samostalnih privatnih putovanja noćenje rezervirali neposredno u smještajnom objektu. Turisti su se koristili internetom prilikom pripreme 31% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga pri organiziranju dužih privatnih putovanja u inozemstvo (64%). Internet su rabili ponajprije kao izvor informacija (64%) i za rezervaciju smještaja (22%), a za 8% privatnih putovanja na taj je način plaćen smještaj. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije organizirana su kao noćenja (47%) ili u obliku paket aranžmana (52%). 2. tromjesečje 2010. U drugom tromjesečju je 90% svih privatnih putovanja organizirano bez posredovanja turističke agencije. Kod kraćih putovanja u Sloveniji ta je brojka dosegnula čak 98%. Na 73% samostalnih privatnih putovanja Slovenci su otišli bez rezervacije, a 23% noćenje je rezerviralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su se koristili internetom prilikom pripreme za 30% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga pri organiziranju dužih privatnih putovanja u inozemstvo (49%). Internet su rabili u prvome redu kao izvor informacija (60%) i za rezervaciju smještaja (19%), a za 8% privatnih putovanja na taj je način i plaćen smještaj. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije su u 51% slučajeva bila kupljena kao paket aranžmani, a u 47% slučajeva samo kao noćenja. 3. tromjesečje 2010. U trećem tromjesečju je 87% svih privatnih putovanja organizirano bez posredovanja turističke agencije. Kod kraćih putovanja po Sloveniji ta je brojka dosegnula čak 98%. Na 61% samostalnih privatnih putovanja Slovenci su otputovali bez rezervacije, a 34% noćenje je rezerviralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su se koristili internetom prilikom pripreme za 31% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga pri organizaciji dužih privatnih putovanja u inozemstvo (43%). Internetom su se koristili u prvome redu kao izvorom informacija (60%) i za rezervaciju smještaja (21%), dok je za 9% privatnih putovanja na taj način obavljeno plaćanje smještaja. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije su u 49% slučajeva bila kupljena kao paket aranžmani, a u 51% slučajeva samo kao noćenja. 4. tromjesečje 2010. U četvrtom tromjesečju su 84% svih privatnih putovanja turisti organizirali bez posredovanja turističke agencije. Kod kraćih putovanja po Sloveniji ta je brojka dosegnula čak 96%. Na 58% samostalnih privatnih putovanja Slovenci su otišli bez rezervacije, a 40% je noćenje rezerviralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su se služili internetom prilikom organiziranja 33% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su se njime za duža privatna putovanja u inozemstvo (55%). Internet im je služio u prvome redu kao izvor informacija (55%) i za rezervaciju smještaja (25%), dok je za 8% privatnih putovanja putem interneta obavljeno i plaćanje smještaja. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije su u 66% slučajeva bila kupljena kao paket aranžmani, a u 29% slučajeva samo kao noćenja.

Preferirana vrsta smještaja 1. tromjesečje 2010. Kod 20% privatnih putovanja turisti su boravili u hotelima, a kod 11% privatnih putovanja u apartmanima u turističkim naseljima. U 33% slučajeva turisti su boravili kod rodbine i prijatelja te u vlastitim objektima za odmor (19%).

324

2. tromjesečje 2010. Kod 19% privatnih putovanja turisti su boravili u hotelima, a kod 8% privatnih putovanja u apartmanima u turističkim naseljima. U 30% slučajeva su turisti boravili kod rodbine i prijatelja te u vlastitim objektima za odmor (26%). 3. tromjesečje 2010. Kod 18% privatnih putovanja turisti su boravili u hotelima, kod 16% privatnih putovanja koristili su se privatnim sobama ili apartmanima, a u 13% slučajeva boravili su u kampu. U 18% slučajeva bili su kod rodbine i prijatelja te u vlastitim apartmanima i kućama za odmor (19%). 4. tromjesečje 2010. Kod 32% privatnih putovanja turisti su boravili u hotelskim objektima, dok su kod 8% privatnih putovanja bili u apartmanima u turističkim naseljima. U 29% slučajeva turisti su boravili kod rodbine i prijatelja te u vlastitim apartmanima i kućama za odmor (17%).

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja (posao, posjet rodbini, odmor i dr.) i posebnom razradom odmorišnoga dijela 1. tromjesečje 2010. U prvom tromjesečju slovenski su turisti otputovali na oko 722.000 privatnih putovanja, od čega 76% kraćih (68% u Sloveniji) te 138.000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 78% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska naveli provođenje slobodnog vremena (odmor), a za 22% privatnih putovanja glavni je razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor, zabavu (57%), rekreativne aktivnosti (30%) i razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (5%). 2. tromjesečje 2010. U drugom tromjesečju slovenski su turisti otputovali na oko 1,135.000 privatnih putovanja, od čega 73% kraćih (51% u Sloveniji) te 191.000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 80% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska naveli provođenje slobodnog vremena (odmor), a za 20% privatnih putovanja glavni razlog bio je posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor, zabavu (80%), rekreativne aktivnosti (9%) i razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (7%). 3. tromjesečje 2010. U trećem su tromjesečju slovenski turisti otputovali na 1,814.000 milijuna privatnih putovanja, od čega 43% kraćih (51% u inozemstvo) te 155.000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 88% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska naveli provođenje slobodnog vremena (odmor), a za 11% privatnih putovanja glavni razlog bio je posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor i zabava (82%), rekreativne aktivnosti (11%) i razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (4%). 4. tromjesečje 2010. U četvrtom su tromjesečju slovenski turisti otputovali na 573.000 privatnih putovanja, od čega 74% kraćih (67% u Sloveniji) te 132.000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 75% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska naveli provođenje slobodnog vremena (odmor), a za 25% privatnih putovanja glavni razlog bio je posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor i zabavu (64%), rekreativne aktivnosti (17%) i razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (14%).

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju 1. tromjesečje 2010. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i domicilno), koja su u prosjeku trajala 3,1 noćenje, potrošili prosječno 188 EUR, ili u prosjeku 60 € na dan. Najviše su trošili turisti od 25. do 44. godine (65 EUR), a najmanje turisti stari 65 godina i više (43 EUR). Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 42 € na dan, a u inozemstvu 83 € na dan. Turisti koji su otišli na putovanje s motivom opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 58 € na dan, turisti koji su otišli na odmor zbog rekreativnih aktivnosti potrošili su u prosjeku 66 € na dan, dok su turisti čiji su motiv putovanja bile prirodne i kulturne atrakcije u prosjeku potrošili 131 € na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 26 € na dan. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 34 € na dan. Turist u apartmanu potrošio je u prosjeku 50 € na dan, dok je turist u hotelu ili

325

motelu potrošio približno 98 € na dan. Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj prosječno su trošili 36 €, u Austriji 73 €, a u Italiji oko 89 €. Poslovno putovanje koštalo je u prosjeku 604 €, u Sloveniji oko 182 €, a u inozemstvu oko 750 €. Poslovni turisti prosječno su na dan trošili 231 €. 2. tromjesečje 2010. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i u zemlji), koja su u prosjeku trajala 3,1 noćenja, potrošili 150 €, ili u prosjeku 48 € na dan. Najviše su trošili turisti od 45. do 64. godine (52 €), a najmanje turisti stari 65 godina i više (38 €). Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 31 € na dan, a u inozemstvu 61 € na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, na dan su prosječno trošili gotovo 123 €. Oni koji su otišli na putovanje radi opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 45 € na dan, dok su turisti koji su otišli na odmor radi rekreativnih aktivnosti potrošili u prosjeku 47 € na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 24 € na dan. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 32 € na dan. Turist u turističkom apartmanu potrošio je u prosjeku 46 € na dan, a turist u hotelu ili motelu potrošio je približno 79 € na dan. Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj prosječno su trošili 37 €, u Bosni i Hercegovini 57 €, a u Italiji oko 86 €. Poslovno putovanje stajalo je oko 451 €, u Sloveniji oko 218 €, a u inozemstvu oko 506 €. Poslovni turisti prosječno su trošili 155 € na dan. 3. tromjesečje 2010. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i domicilno), koja su u prosjeku trajala 6,2 noćenja, potrošili su 255 €, ili u prosjeku 41 € na dan. Najviše su trošili turisti od 25 do 44 godine (45 EUR), a najmanje turisti dobi od 15 do 24 godine (36 €). Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 33 € na dan, a u inozemstvu 47 € na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, na dan su prosječno trošili gotovo 80 €, oni koji su otišli na putovanje radi opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 42 € na dan, dok su turisti koji su otišli na odmor radi rekreativnih aktivnosti potrošili u prosjeku 42 € na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 26 € na dan. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 21 € na dan. Turist u kampu potrošio je u prosjeku 33 € na dan, a turist u hotelu ili motelu potrošio je približno 79 € na dan. Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj prosječno su trošili 32 €, u Srbiji oko 64 €, u Grčkoj 84 € te u Bosni i Hercegovini 31 €. Poslovno putovanje stajalo je u prosjeku 693 €, u Sloveniji oko 346 €, u inozemstvu oko 724 €. Poslovni turisti prosječno su na dan trošili 201 €. 4. tromjesečje 2010. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvu i domicilno), koja su u prosjeku trajala 3,2 noćenja, potrošili 200 € ili 63 € na dan. Najmanje su trošili turisti od 65 godina i više, oko 48 €, dok su najviše trošili turisti u dobnoj skupini 45-64, oko 71 €. Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 38 € na dan, a u inozemstvu 87 € na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti na dan su prosječno trošili gotovo 102 €, oni koji su otišli na putovanje radi razloga opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 54 € na dan, te radi rekreacije 66 €. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 21 € na dan. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 42 € na dan. Turist u turističkom apartmanu potrošio je u prosjeku 53 € na dan, a turist u hotelu ili motelu potrošio je približno 90 € na dan. Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj prosječno su trošili 40 €, u Italiji oko 118 €, u Austriji oko 94 €, u Bosni i Hercegovini 89 €. Poslovno putovanje stajalo je oko 568 €, u Sloveniji oko 182 €, u inozemstvu oko 670 €. Poslovni turisti prosječno su trošili 172 € na dan.

Organizatori putovanja s programima Hrvatsku IME AGENCIJE

ULICA

KRAJ

A-DMC NIKAIA d.o.o.

Kotnikova 5

1000 Ljubljana

ADRIA HOLIDAYS, ADRIA PLUS

Podbevškova 13

8000 Novo Mesto

326

ADRIATICA.NET

Pražakova 4

1000 Ljubljana

AGENCIJA GRAD ‒ POTOVANJA PIRC ALPETOUR, PA d.d.

Svetozarska 14

2000 Maribor

Mirka Vadnova 8

4000 Kranj

AVANTURA

Slovenska cesta 40

1000 Ljubljana

BOOM

Hočevarjev trg 3

8271 Krško

BONUS

Trg Borisa Kidriča 2

2000 Maribor

BLEDTOURS

4260 Bled

CAVALLO TRAVEL

Cankarjeva ulica 6

2000 Maribor

CENTER

Kocljeva 12 b

9000 Murska Sobota

CETERA D.O.O.

Brilejeva 21

1000 Ljubljana

CHEBUL INTERNATIONAL d.o.o. CMT ‒ PA d.o.o.

Gradnikova 1B Kersnikova 5

4240 Radovljica 1000 Ljubljana

COLLEGIUM

Kersnikova 3-5

1000 Ljubljana

CONDOR TRAVEL

Mariborska cesta 212

3211 Škofja Vas, Celje

EURO-TOURS

Dolenjska cesta 43

1000 Ljubljana

EUROVAL d.o.o.

Ulica heroja Bračiča 6

2000 Maribor

EXPLORA

Kidričeva ulica 20

5000 Nova Gorica

FIBULA

Gorenjska cesta 24

4240 Radovljica

FORTUNA TRAVEL

Milke Kerinove 5

1000 Ljubljana

GRADTUR d.o.o.

Gola Loka 14

1000 Ljubljana

HELIA TRAVEL AGENCY

Tržaška 132

1000 Ljubljana

INTELEKTA

Prežihova ulica 5

9000 Murska Sobota

INTOURS

Dalmatinova 3

1000 Ljubljana

IZLETNIKOVA TURISTIČNA AGENCIJA KLAS AVTOBUSNI PROMET

Aškerčeva ulica 20

3000 Celje

Bakovska 29A

9000 Murska Sobota

KOMPAS

Pražakova 5

1000 Ljubljana

LINDA

4000 Kranj

LIBERTY SLOVENIJA

Cesta Staneta Žagarja 32 Robbova 2

LIFETREK

Partizanska 18

4000 Kranj

MANAGER

Šaleška 20

3320 Velenje

M-HOLIDAYS, MERCATOR, d.d.

Dunajska 107

SI-1000 Ljubljana

M&M TURIST

Cankarjevo nabrežje 3

1000 Ljubljana

MEDITERANA Promarine d.o.o.

Stegne 21c

Stegne, 1000 Ljubljana

MONDIAL TRAVEL

Kersnikova 3-5

1000 Ljubljana

ODISEJ

Maistrov trg 2

4000 Kranj

OKLOP.com

Reteče 12

4220 Škofja Loka

OJLA d.o.o.

Petrov trg 2

OREL CELJE

Stanetova ulica 2

3311 Šempeter v Savinjski dolini 3000 Celje

PALMA

Lilekova 5

3000 Celje

1000 Ljubljana

327

PANORAMIC TRAVEL DMC

Stegne 11a

1000 Ljubljana

POTOVANJA PISANEC

Stara Loka 115

4221 Škofja Loka

PROMET T&T

Celovška 73

1000 Ljubljana

PTUJSKE VEDUTE d.o.o.

Na gradu 1

2250 Ptuj

RAZISKUJMO SVET d.o.o.

Glavni trg 17b

2000 Maribor

RELAX

Meža 10

2370 Dravograd

SAJKO

Celovška 73

1000 Ljubljana

SONČEK

Glavni trg 19c

2000 Maribor

STILBI

Tržaška 9

6230 Postojna

SUN HOLIDAYS

Kopališka 4

1000 Ljubljana

TENTOURS

Ljubljanska 85

1230 Domažale

ŽIDANA MARELA

Vodnikova cesta 2

1000 Ljubljana

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2010. GODINI Broj dolazaka i noćenja slovenskih turista SLOVENIJA 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Izvor: DZS

Dolasci apsol. 306.170 229.660 294.438 299.908 438.000 577.920 637.662 689.851 848.888 876.987 869.000 918.462 884.273 878.882 913.072 1.015.379 1.042.666 962.604 1.016.572

indeks 75 128 102 146 132 110 108 123 103 99 106 96 99 104 111 103 92 106

1992. = 100 100 75 96 98 143 189 208 225 277 286 284 300 289 383 310 339 341 314 332

Noćenja apsol. 2.088.897 1.494.457 2.065.931 2.059.840 2.862.000 3.735.047 4.035.713 4.237.203 5.015.481 5.119.205 4.993.371 5.207.786 5.032.470 5.099.116 5.245.881 5.689.746 5.802.277 4.925.252 4.731.832

indeks 72 138 100 139 131 108 105 118 102 98 104 97 101 103 108 102 85 96

1992. = 100 100 72 99 99 137 179 193 203 240 245 239 249 241 341 254 276 278 236 227

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

328

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku sa slovenskog tržišta Slovensko tržište je za Hrvatsku tipično individualnog karaktera, zbog blizine i vrlo dobrog poznavanja naše zemlje. Procjenjuje se da najviše 20% slovenskih turista dolazi organizirano. – posredstvom turističkih agencija, dok ostali samostalno organiziraju boravak.

329

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je kao turistička destinacija zastupljena u programima ovih organizatora putovanja: • • • • • • • • • • • • •

KOMPAS RELAX BONUS PALMA D.O.O A-DMC NIKAIA SONČEK SAJKO TURIZEM D.O.O. OJLA D.O.O. PANORAMIC TRAVEL ILIRIKA TURIZEM ALPETOUR TENTOURS ODISEJ.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. godine, u usporedbi s prethodnom godinom Slovenski turoperatori neprestano prate novosti u hrvatskoj turističkoj ponudi i iznimno brzo se prilagođavaju novitetima, što se posebno odnosi na predsezonske i posezonske programe, vezane uz prvomajske praznike i posezonske sadržaje.

Obujam organiziranog prometa u 2010. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Najveći broj putnika ostvarili su Kompas i Relax, kao najveći turoperatori za putovanja na hrvatske destinacije. Kompas je, prema dostupnim podacima, ostvario oko 30.000 putnika iz Slovenije, dok je Relax ostvario oko 65.000. Ostali manji turoperatori, kao npr. Tentours, Bonus i Palma, poslovali su u rasponu 8-14.000 putnika.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti hrvatske turističke ponude su zaista mnogobrojne, a odnose se uglavnom na ljepotu prirode, bogatstvo kulturnih vrijednosti te vrednovanje autohtonih vrijednosti. U posljednje je vrijeme sve manje primjedbi koje se odnose na bogatstvo i raznolikost izvanpansionske ponude, koja je na mnogim lokacijama znatno poboljšana. Isto tako, u velikoj su mjeri smanjene primjedbe na neprimjereno podizanje cijena. No, još je dosta primjedbi na profesionalnost i kvalitetu osoblja, posebno u glavnoj sezoni, na česte građevinske radove koji se izvode duboko u sezoni te na čistoću i ekološku očuvanost pojedinih područja. Organizatori putovanja u Sloveniji očekuju veće standarde u kvaliteti usluga, ponudu raznovrsnih atraktivnih i sadržajnijih programa zabave, sporta, rekreacije, autohtone gastronomije.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Ostvarena noćenja slovenskih gostiju po regijama u 2010. godini ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE TZ Istarske županije TZ Kvarnera TZ Zadarske županije

330

NOĆENJA 2010. 2.606.117 1.611.746 1.009.765

NOĆENJA 2009. 2.423.831 1.520.023 870.760

Indeks 2010./09. 108 106 116

Postotak 41,20731 25,48455 15,96617

TZ Splitsko-dalmatinske županije TZ Šibensko-kninske županije TZ Dubrovačko-neretvanske županije

507.406 363.676 225.694

433.116 269.760 207.000

117 135 109

8,022985 5,75036 3,568621

Noćenja slovenskih gostiju po regijama (u %)

TZ Šibeničko-kninske županije 6% TZ Splitsko-dalmatinske županije 8%

TZ Dubrovačkoneretvanske županije 4% TZ Istarske županije 41%

TZ Zzadarske županije 16% TZ Kvarnera 25%

TZ Istarske županije TZ Kvarnera TZ Zzadarske županije TZ Splitsko-dalmatinske županije TZ Šibeničko-kninske županije TZ Dubrovačko-neretvanske županije

Slovenski gosti zastupljeni su iznimno dobro u svim regijama, ali zbog blizine i dostupnosti najveći dio otpada na Istarsku županiju (oko 41%), Kvarner posjećuje oko 25% slovenskih gostiju, a ostatak otpada na dalmatinske županije.

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Zbog blizine i poznavanja destinacije najčešći način prijevoza pri dolasku u Hrvatsku je prijevoz automobilom, budući da 80% slovenskih turista dolazi u individualnom aranžmanu. Osim prijevoza automobilom, prisutan je i prijevoz autobusom, avionom, vlakom i brodom, ali u manjoj mjeri.

Zrakoplovni charteri Tijekom ljetne sezone 2011., od 5. lipnja do 25. rujna, letjet će charteri prema Hrvatskoj koje je uvela agencija Relax. U tom razdoblju, jednom na tjedan Ljubljana će biti povezana s Dubrovnikom. Charteri lete prema Dubrovniku iz Ljubljane i Maribora i u sklopu prvosvibanjske ponude turističke agencije Kompas. Izvan glavne sezone, avionski prijevoz za slovenske turoperatore uglavnom je nerentabilan.

Autobuseri Najveći turoperatori imaju svoje autobuse, a od klasičnih autobusera valja spomenturi ABC Tour, Pohorje tours, Izletnik Celje te Alpetour Škofja Loka.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Prema istraživanju, koje svake godine objavljuje Slovenska turistička organizacija (Potovalne namere slovenskega gosta – letno poročilo 2010), najvažniji elementi zadovoljstva slovenskoga gosta vezani za destinaciju su: prekrasna priroda, različite mogućnosti izbora smještaja, ponuda lokalne hrane. Razlozi njihova putovanja najčešće su opuštanje, odmor te rekreacija u prirodi.

331

Uzimajući u obzir spomenute činjenice, prednosti Hrvatske kao turističkog odredišta za slovenskoga su gosta u prvome redu njezina prirodna bogatstava, kulturno-povijesne znamenitosti, specifičnosti mora i obale te očuvano i čist mediteranski ambijent. Primjedbe slovenskoga gosta uglavnom su na nedovoljnu gostoljubivost i profesionalnost u pojedinim dijelovima turističke ponude (ugostiteljstvo, nautički turizam...). Slovenski gost u budućnosti očekuje veće standarde u kvaliteti usluga, ponudu raznovrsnih, atraktivnih i sadržajnijih programa, autohtonu gastronomiju. Također, očekuju čistiji i ekološki bolje očuvan prostor, to jest posvećivanje više pozornosti održivom razvoju.

Vrsta smještaja koje su Slovenci koristili u Hrvatskoj Najzastupljeniji oblik smještaja kojeg koriste slovenski turisti su apartmani u privatnom smještaju. Popularan je i smještaj u autokampovima, a potom slijede hoteli. Slovenski turisti često koriste i apartmane te kuće za odmor u privatnom vlasništvu.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnjih odmor u inozemstvo u 2011. godini U 2011. godini procjenjuje se rast ukupnog prometa sa slovenskog tržišta na razini do 2-3% u odnosu na izvanrednu 2010. godinu. Naravno, s obzirom na rekordnu 2010. godinu, ponavljanje identičnog rezultata moglo bi se smatrati uspjehom.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011.

Lošinj Poreč Umag Krk Brač/Bol Šibenik Pag

Položaj najomiljenije destinacije ovisi u velikoj mjeri o raspoloživim kapacitetima iste, tako da bi za objektivnu procjenu trebalo analizirati relativne udjele pojedinih turističkih mjesta u ukupno ostvarenom prometu. Redoslijed također ovisi o ponuđenim sadržajima i atrakcijama. Omiljene destinacije slovenskih gostiju su one s bogatom i sadržajnom ponudom te ekološki očuvane.

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija ‒ promjene u kriterijima odabira u kontekstu gospodarske krize U kontekstu još uvijek prisutne gospodarske krize traži se najbolja „vrijednost za novac” te se na takav način biraju i odredišta za odmor. Ušteda u troškovima prijevoza svakako je među najznačajnijim elementima, što u povoljniji položaj stavlja bliže regije.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske U posljednje se vrijeme ionako odličan ugled Hrvatske kao najpoželjnijeg odredišta za odmor dodatno poboljšao. Hrvatska je kao turistička destinacija uvjerljivo vodeća na slovenskom tržištu, a Slovenci osobito pozitivno prihvaćaju naša bogatstva prirodne i kulturne baštine, čistoću mora, razvedenost jadranske obale, očuvano mediteransko ozračje itd. Očekujemo i pozitivne učinke odlične pripreme sezone na tome tržištu koju su ostvarili sustav TZ i turističko gospodarstvo.

332

Nažalost, činjenica je da gospodarska kriza uzima svoj danak. Svakodnevno se zatvaraju tvrtke, ekonomski pokazatelji uglavnom upućuju na daljnji negativan trend, vlada nesigurnost u očuvanju radnih mjesta. Ipak, pozitivno su odjeknuli pregovori o arbitraži granica te približavanja Hrvatske EU. Hrvatska slovenskim turistima daje najbolje uvjete za brzu prilagodbu u smještajnom i cjenovnom smislu, što je čini atraktivnom za sve platežne kategorije stanovništva.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2011. godini U 2011. očekujemo ponavljanje rekordnih rezultata 2010. godine, uz mogućnost povećanja prometa 2-3%.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka ostaje na razini 20:80% u korist individualaca, čiji će se udjel u budućnosti vjerojatno blago povećavati. Razlog je veća dostupnost informacija i sve lakše izravne i on line rezervacije.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini Hrvatska je najzastupljenija destinacija kod svih glavnih turoperatora, a izdaju se i posebni separati povodom pojedinih razdoblja (Uskrs, prvosvibanjski praznici, školski praznici).

Prognoza rezultata za 2011. godinu od strane organizatora putovanja Broj putnika • Relax • Kompas • Sonček • Palma • Bonus

70.000 40.000 34.000 12.000 14.000

Zrakoplovni charteri u 2011. godini Turoperator Relax održava charter između Maribora i Dubrovnika, a Kompas organizira chartere tijekom prvosvibanjskih praznika na relacijama MB-DBV i LJ-DBV.

Autobuseri u 2011. godini Glavni autoprijevoznici su: Izletnik Celje, Alpetour Škofja Loka, Pohorje tours i ostali manji autobuseri.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih dolazaka na godišnji odmor sa slovenskog tržišta u inozemstvo u 2012. godini Ovisno o razvoju gospodarske krize i njezinim implikacijama na slovensko tržište, predviđamo razinu prometa iz 2011. godine, odnosno mogućnost povećanje od 2% do 3%.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Predviđeni redoslijed najomiljenijih destinacija u 2012. Godini je: Hrvatska, Turska, Grčka, Španjolska, Tunis, Egipat.

333

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godinu Proširenjem turističke ponude i dodatnih turističkih sadržaja te povećanjem kvalitete porast će i broj putovanja (i programa) prema Hrvatskoj. Organizatori putovanja sugeriraju odmjerenu politiku cijena te očekuju ulazak Hrvatske u EU te s tim u vezi otvaranje dodatnih potencijala za povećanje turističkog prometa.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja sa slovenskog tržišta u 2012. godini Za 2012. godinu procjenjujemo dolaske sa slovenskog tržišta na razini od 1,15 milijuna te 6,80 milijuna ostvarenih noćenja.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2011.) Najavljena je veća zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja, naročito na području ruralne ponude koja je u „trendu”. Očekuje se daljnje obogaćivanje agencijske turističke ponude ponudom agroturizma ‒ seoskih domaćinstava, ruralnih kuća za odmor, kao i hotelskih objekata i objekata privatnog smještaja više kategorije.

Mjere koje bi u 2012. godini trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja, u 2012. godini treba nastaviti s procesom podizanja kvalitete turističke ponude – od smještaja do izvanpansionskih usluga i dr., proširiti i obogatiti postojeće turističke sadržaje, uskladiti cjenovnu politiku prema sustavu „vrijednost za novac”, voditi brigu o zadovoljavanju visokih ekoloških standarda te o očuvanju prirodnog okoliša. Turoperatori smatraju da Hrvatskoj nedostaje više all inclusive ponude koja je aktualni turistički trend.

334

ŠPANJOLSKA I PORTUGAL ŠPANJOLSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Službeno ime: Kraljevina Španjolska Glavni grad: Madrid (3.273.049) Političko uređenje: parlamentarna monarhija Državni poglavar: kralj Juan Carlos I. (od 22. studenoga 1975.) Predsjednik vlade: Jose Luis Rodríguez Zapatero (od 9. ožujka 2008.) Površina: 506.013 km2 Uprava: Španjolska je podijeljena na 17 autonomnih pokrajina: Andaluzija, Aragon, Asturias, Balearsko otočje, Baskija, Extremadura, Galicija, Kanarsko otočje, Kantabrija, Kastilja-La Mancha, Kastilja i Leon, Katalonija, La Rioja, Madrid, Murcia, Navarra, Valencija te 2 autonomna grada na afričkom području: Ceuta i Melilla. Najveći španjolski gradovi Madrid Barcelona Valencia Sevilla Zaragoza Málaga Murcia

Broj stanovnika 3.273.049 1.619.337 809.267 704.198 675.121 568.507 441.345

335

Las Palmas Palma de Mallorca Bilbao

383.308 404.681 395.187

Stanovništvo U Španjolskoj živi 47.150.819 stanovnika, sukladno popisu iz 2010. godine.

Ukupno

Muškarci 23.267.464

Žene 23.883.35

Izvor: Španjolski zavod za statistiku

GOSPODARSTVO U 2010. U posljednjim mjesecima 2010., španjolsko se gospodarstvo u određenoj mjeri vratilo na put opravka. Informacije pokazuju blagi rast domaće potražnje, osobito potrošnje kućanstava, ulaganja u opremu u poduzećima te nešto jači izvoz. Štednja kućanstava je u trećem tromjesečju 2010. godine pala za 2,6% u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, što se objašnjava padom osobnih dohodaka i ostalih prihoda te povećanjem tekućih poreza na prihode i imovinu. Ulaganja u opremu pokazuju oporavak tijekom posljednjih mjeseci 2010. godine, koja završava s prosječnim godišnjim porastom od 6,4%, nakon pada od 40% u 2009. Graditeljstvo je i dalje u krizi, a industrijski sektor bilježi međugodišnji rast Indeksa industrijske proizvodnje (IPI) od 2,3% (podaci za studeni 2010.). U skladu s indeksom industrijskog povjerenja koji izrađuje Europska komisija, ona je u prosincu iznosila -9,5%, što je za 4% bolje nego u prošlom tromjesečju. S druge strane, broj zaposlenih u industriji nastavio je lagano ublaživati padove te je u prosincu zabilježio međugodišnju stopu pada od -3,1% u odnosu prema -3,2% iz studenog. Tijekom četvrtog tromjesječja 2010. usporen je rast u području uslužnih djelatnosti, posebno zbog pada u području trgovine. Prema analizama Europske komisije, indeksi povjerenja u području usluga i trgovine na malo u prosincu su pali za više od 5% u odnosu prema mjesecu prije. U turizmu se primjećuje stalni rast, iako je nešto blaži. Hotelska noćenja i zračni prijevoz putnika usporili su rast u prosincu i zabilježili međugodišnju stopu rasta od 7,2%, i 5,1%, što je 2,7%, i 3,5% manje u odnosu prema listopadu. Indeks potrošačkih cijena (IPC) je u prosincu porastao za 0,6% u odnosu prema mjesecu prije te je njegova godišnja varijacija dosegnula razinu od 3%. Na razini godišnjeg prosjeka, inflacija je u 2010. iznosila 1,8%. Povećanju inflacije u prvome su redu pridonijeli sektori energije (2,8% u odnosu prema mjesecu prije) i prehrane (1,2% u prosincu 2010., u odnosu prema 0,2% u prosincu 2009.). Porast cijena goriva odgovarao je povećanju cijene nafte na međunarodnome tržištu. Tijekom 2010. godine nezaposlenost je porasla za 4,5%, dosegnuvši brojku od 4,100.100 osoba. U sektoru vanjske trgovine, trgovinski se deficit u listopadu na godišnjoj razini smanjio za 5,3%, što je posljedica rasta izvoza od 16,6% u odnosu prema rastu uvoza od 12% (u svim skupinama proizvoda, osim prehrane i neprehrambenih potrošnih dobara). Ukupni prihodi države od poreza (uključujući porez na prihod, PDV i posebne poreze) su se do kraja studenoga 2010. godine povećali za 11,1%, te su iznosili 150 milijardi 528 milijuna eura.

336

Makroekonomski pokazatelji

BDP (mlrd. eura) Stopa nezaposlenosti (% aktivnog stanovništva) Inflacija (prema indeksu cijena potrošača) Platna bilanca (milijuni eura) Platna bilanca (% BDP-a) Javno zaduženje na 10 godina (%) Trgovačka bilanca Izvoz Uvoz

2008.

2009.

2010.

1088,5 11,4 4,1 ‒8701,0 ‒9,6 4,36 ‒94.066,9 188.184,38 282.251,28

1053,9 18,0 ‒0,3 ‒4858,2 ‒5,5 3,97 ‒50.182,51 158.254,28 208.436,78

1061,3 20,0 1,8 ‒4067,6 ‒4,6 4,0 ‒52.282,60 185.799,02 238.081.61

Izvor: Španjolska narodna banka, Ministarstvo gospodarstva i financija

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Tisak Deset najčitanijih dnevnih listova Naziv El País El Mundo ABC La Vanguardia El Periódico La Razón El Correo La Voz de Galicia Público Marca (sport) Mundo Deportivo (sport) As (sport)

Naklada 473.407 383.713 326.584 233.229 168.911 165.148 122.663 111.518 132.409 399.217 158.635 308.094

Broj prodanih primjeraka 370.080 284.901 249.539 200.370 133.055 118.466 102.378 97.016 87.168 274.581 101.101 211.553

Naklada 1.093.313 589.909 403.246 481.672 318.268 342.129 214.512 281.814 124.604

Broj prodanih primjeraka 958.374 472.656 262.406 33.205 226.318 205.391 123.198 182.127 55.312

Deset najčitanijih tjednih časopisa Naziv Pronto Hola Que me dices Diez Minutos Cuore Lecturas Mía Semana Interviú

337

Deset najčitanijih mjesečnih časopisa Naziv Naklada Glamour 382.632 Muy Interesante 295.342 Cosmopolitan 222.419 Clara 196.948 El Mueble 225.680 Cosas de Casa 242.399 Nacional Geographic 218.011 Quo 175.300 Casa Diez 207.517 La Revista de Ana Rosa 192.292 Časopisi specijalizirani za turizam Naziv Hola Viajes Viajes Nacional Geographic Rutas del Mundo Viajar De Viajes Conde Nast Traveler Mucho Viaje Viajeros por Tierra Mar y Aire Lonely Planet Magazine Altair

Naklada 90.000 83.276 63.000 65.000 47.250 57.462 35.000 29.433

Broj prodanih primjeraka 226.220 191.596 136.963 126.931 135.121 145.376 160.027 102.002 131.577 114.071

Broj prodanih primjeraka 68.510 56.638 30.000 33.000 23.557 27.190 17.000 13.933

24.953 31.494

14.238 14.907

Izvor: EGM, Grupo Corporación Multimedia (televizija)

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor U 2010. Španjolci su ostvarili 162.213.918 milijuna putovanja (‒5,5%), od čega je 148.591.192 putovanja ostvareno unutar Španjolske (‒6,5%), a 13.622.726 u inozemstvu (+6,1%).

Total Business trips Visit to family & friends Leisure, vacation Others*

Total 162.213.918 20.677.759 43.317.286

Domestic 148.591.192 17.462.730 40.324.687

Outbound 13.622.726 3.215.029 2.992.598

86.901.928 11.316.945

80.042.980 10.760.795

6.858.948 556.150

* Other: includes study trips, health-oriented trips, religious trips, and others

Total Business trips Visit to family & friends Leisure, vacation Others*

Total ‒5,5 ‒20,1 5,5

Domestic ‒6,5 ‒23,2 4,9

Outbound 6,1 2,9 15,1

‒6,0 ‒7,9

‒6,8 ‒8,4

4,3 3,5

* Other: includes study trips, health-oriented trips, religious trips, and others Izvor: IET ‒ www.iet.tourspain.es

338

Glavni motivi putovanja u inozemstvo su i dalje zabava i odmor (50,35%), a potom slijede službena putovanja (23,6%).

Total Total Business trips Visit to family, friends Leisure, vacation Others*

100% 12,75 % 26,7%

53,57 % 7%

Domesti c 100% 11,75%

Outboun d 100% 23,6%

27,14%

22,%

53,87%

50,35%

7,24%

4,08%

Total Total Business trips Visit to family, friends Leisure, vacation Others*

100% 100%

Domesti c 91,60% 84,45%

Outboun d 8,40% 15,55%

100%

93,09%

6,91%

100%

92,11%

7,89%

100%

95,09%

4,91%

Izvor: IET ‒ www.iet.tourspain.es

Glavno razdoblje putovanja su ljetni mjeseci, a većina inozemnih putovanja odvija se u Europi.

Izvor: IET ‒ www.iet.tourspain.es

Glavno razdoblje putovanja u inozemstvo su ljetni mjeseci.

Izvor: IET ‒ www.iet.tourspain.es

339

Outbound Tourism Germany France Portugal United Kingdom European Union Rest Of Europe Europe North America South America America Africa Asia

Total 13.622.726

Easter 399.988

788.081 2.785.582 1.556.557 947.530

n/a n/a n/a n/a

9.175.123

320,757

1.386.676

n/a

10.561.799 366.001

345,779 n/a

999.473

n/a

1.365.474 1.269.237 411.932

n/a n/a n/a

Summer 3.726.626

Christmas 429.534

Weekend 1.820.253

Puentes 558.387

Other * 6.687.939

n/a n/a n/a n/a

n/a 412.323 399.120 181.853

n/a 129.384 n/a n/a

510.565 1.471.642 476.627 439.198

281.281

1.298.848

429.845

4.505.700

n/a

344.119

n/a

494.347

333.153 n/a

1.642.967 n/a

498.417 n/a

5.000.046 199.189

297.361

n/a

650.368

438.322 418.619 116.829

n/a n/a n/a

n/a 166.891 n/a

n/a n/a n/a

849.557 577.235 258.237

146.203 537.751 456.876 194.155 2.338.692 402.744 2.741.436 140.960

Izvor: Turespaña, www.iet.tourspain.es

Za većinu putovanja u inozemstvo koristi se avion.

Total Car Bus Airplane Others*

Total 162.213.918 123.831.580 9.600.173 16.409.482 12.372.682

Variation ‒5,5 ‒8,7 ‒7,9 8,0 17,6

Domestic 148.591.192 120.610.578 9.104.402 8.542.154 10.334.058

Variation ‒6,5 ‒8,3 ‒6,0 4,5 9,6

Outbound 13.622.726,2 3.221.003 495.770 7.867.329 2.038.625

Variation 6,1 ‒19,4 ‒32,2 12,2 85,9

Izvor: IET ‒ www.iet.tourspain.es

Prosječna dužina putovanja u inozemstvo je 8,7 dana, a Španjolci uglavnom koriste hotelski smještaj.

340

Profil putnika u Hrvatsku Profil putnika u organiziranom prometu: Većina: dob 35-60 godina, srednje/više platežne moći, većina putuje u paru, a neki s prijateljima. Traže kulturne sadržaje, ravnaju se prema preporukama prijatelja/rodbine koji su bili u Hrvatskoj. Pridaju važnost gastronomiji, imaju teškoće sa stranim jezicima, biraju poznate turoperatore kao organizatore putovanja, uzdaju se u svoju turističku agenciju, prihvaćaju charter letove jer su glavna mogućnost izravnog leta, žele smještaj u hotelima, traže informaciju o destinaciji u časopisima za putovanja, djelomično uočavaju reklame/bannere. Manji broj: dob 30-45 godina, srednje/više platežne moći, putuju s obitelji (djecom) traže odmor na plaži sa sadržajima za djecu te kulturne sadržaje za odrasle. Biraju Hrvatsku radi relativne blizine i atraktivnosti nove destinacije, imaju određeno iskustvo u putovanju u inozemstvo, ravnaju se prema preporukama prijatelja/rodbine koji su bili u Hrvatskoj, pridaju važnost gastronomiji, jezik im nije zapreka. Sigurnost destinacije je važna, biraju poznate turoperatore kao organizatore putovanja, prihvaćaju charter letove jer su najjednostavnija mogućnost izravnog leta, žele smještaj u hotelima, traže informaciju o destinaciji u časopisima za putovanja, uočavaju reklame/bannere.

Profil putnika u individualnom prometu Dob 20-55 godina; srednje/više platežne moći, putuje u paru ili u skupini prijatelja (4-6 osoba), a manji dio s djecom. Imaju određenog iskustva s putovanjima u inozemstvo, traže mješavinu kulture/prirode/zabave/odmora/aktivnosti, pridaju važnost gastronomiji. Nepoznavanje jezika im nije zapreka, traže informaciju na internetu/časopisima, žele upoznati destinaciju svojim ritmom, traže povoljne cijene te im je privatan smještaj primamljiv (ujedno pruža mogućnost približavanja kulturi). Uzimaju u obzir pozitivne komentare prijatelja/rodbine, uočavaju reklame/bannere. S obzirom na uvođenje novih redovitih izravnih letova u 2010. godini (u prvome redu Spanair) individualni su gosti tražili alternativne aranžmane putem interneta i kod turističkih agencija. Ima i onih koji dolaze u Hrvatsku preko Milana i Venecije (te traže mogućnosti prijevoza do HR), Ljubljane, nešto manje ih ide preko Rima (te idu trajektom za ZAD/SPU) iz Trsta. Drugi pronalaze kombinacije low cost kompanija te lete npr. preko Velike Britanije u Zadar i Pulu te preko Njemačke u Split i sl. Postotak turista koji ide vlastitim autom/autokaravanom je mali.

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu 2010. ©panjolski turistiËki sektor ima oko 3.500 tvrtki (retaileri, turoperatori i retaileri s dozvolom za organiziranje putovanja) s oko 10.000 prodajnih mjesta, čime ima najveći broj turističkih agencija po stanovniku u Europi. Kriza posljednjih godina je snažno pogodila sektor minorista, a izvješća pokazuju da se u protekle 2 godine zatvorilo oko 3.000 prodajnih mjesta. Ipak, i dalje se otvaraju nove agencije te je brojka od oko 10.000 još prisutna. Organizacija i prodaja aranžmana obavlja se uz pomoć 300 većih i srednje velikih tradicijskih turoperatora različitih specijalnosti te mnogih agencija, uglavnom manjih, koje imaju licenciju poslovanja kao retaileri i organizatori putovanja. Te tvrtke imaju veliku fleksibilnost poslovanja, uvode i izbacuju iz programa destinacije zavisno od trendova na tržištu ili zanimanja njihovih stalnih gostiju. U turističkom sektoru prevladavaju četiri velike turističke grupacije:

Grupo Globalia Orizonia Barceló

341

Na čelu, prema količini prodaje je grupa Viajes El Corte Inglés, s vlastitim turoperatorom Tourmundial, čiji proizvodi se prodaju isključivo unutar lanca agencija Viajes El Corte Ingles. Viajes El Corte Ingles spada u komercijalni holding „El Corte Ingles” (te se njihovi financijski podaci samo djelomično uključuju u ranking turističkih grupacija).

Kanali distribucije Nakon bankrota grupacije Marsans u 2010. godini, većina je agencija kupljena od strane Viaje El Corte Ingles, Viajes Iberia i u manjoj mjeri od grupe Halcon.

Retaileri S obzirom na neprestano kretanje otvaranja/zatvaranja prodajnih punktova te akvizicije i spajanja, nema preciznih podatka o broju prodajnih mjesta, a postoje i varijacije ovisno o izvoru. Stoga se navedeni podaci trebaju smatrati orijentacijskima. GRUPACIJA Viajes el Corte Inglés Viajes Halcon / Ecuador Viajes Iberia Carlson Wagon Lits Viajes Barceló Viajes Eroski RACC Viajes

Prodajna mjesta 766 (71 u inozemstvu) 1253 u Španjolskoj + 136 u Portugalu + on line 700 31 BTC + 86 inplants + 17 franšiza 296 u Španjolskoj (505 ostali dio svijeta) 230 u Španjolskoj + 21 centrale B2B + 7 inplants (ukupno u Europi 700) 126 franšiza

TUROPERATORI U 2010. GODINI Španjolsko tržište organiziranog putovanja je snažno koncentrirano u 4 velike grupe: Viajes El Corte Ingles, Grupo Globalia, Grupo Orizonia i Grupo Barceló. Nakon objave bankrota grupacije Marsans, prestali su s radom turoperatori Mundicolor i Trapsatur. Viajes El Corte Ingles: Turoperator: Tourmundial Turističke agencije: Viajes El Corte Ingles (oko 800) Grupo Globalia: Turoperatori: Travelplan, Touring Club, Iberrail Turističke agencije: Viajes Halcon, Viajes Ecuador (oko 1.400 u Španjolskoj i Portugalu) Aviokompanija: Air Europa, Flying Blue, Skyteam Zračni handling: Groundforce Hotelski lanac: Oasis Hotels & Resort Drugo: Pepe-car (low cost rent-a-car), Geomoon (kozultacija za luksuzna putovanja) On line: Tubillete.com Grupo Orizonia: Turoperatori: Iberojet, Vivatours, Solplan, Condor Vacaciones, Turavia, Kirunna Travel, Vivatours, Viamed, Iberski Turističke agencije: Viajes Iberia, D-Viagem, 7 Travel Network Aviokompanija: Iberworld Eurojet, Aerobalear Hoteli: Luabay, Orbest Krstarenja: Iberocruceros On line: Viajar.com, Rumbo.com, Orbest Drugo: Emprender, Rumbo, Negocios, Smilo

342

Grupo Barcelo (Piñeiro) Turoperator: Soltour, BP USA (MIAMI) Turističke agencije: Viajes Barcelo (preko 500, od kojih 374 u Španjolskoj) Hotelske kuće: Komplex Bahía Príncipe i Hoteli Piñero (hoteli 4 i 5 zvjezdice u Karibima i na Kanarskim otocima) Drugo: građevinarstvo Struktura španjolskog turističkog profesionalnog sektora ne može se usko podijeliti na turističke agencije i turoperatore, budući da postoji značajan broj agencija koje djeluju kao turoperatori i posrednici te imaju važnu ulogu u sektoru. Uz navedeno, prisutno je oko 2.000 malih, individualnih i nezavisnih agencija, kojima je pristup u velike franšize preskup i koje pojedinačno nemaju kupovnu moć te se nalaze „na milosti” komercijalnih politika dobavljača usluga ili su se uključile u neku od turističkih grupacija. Konkurencija među agencijama je iznimno oštra i prisiljava na uvođenje inovativnih rješenja novih izvora prihoda (najam izložbenog prostora za promidžbu itd).

Glavne grupacije turističkih agencija su: • Grupa Airmet: 1.200 poslovnica i 2.000 prodajnih mjesta • Grupa Gea: 915 prodajnih mjesta u Španjolskoj, ukupno 1.300 kad se dodaju uredi u Portugalu i Argentini • Grupa Gebta: 18 agencija/tvrtki s 850 prodajnih mjesta; trenutačno imaju 34% kvote tržišta poslovnih putovanja; Viajes Eroski je član te grupe • Grupa Zafiro Tours: 752 prodajna mjesta • Grupa Sercom: objedinjuje 450 agencija pod nazivom „Sercom Plus” i „Viajes Sercom” • Grupa Europa: 403 poslovnice • Grupa Unida: 143 agencije / 226 prodajnih mjesta • Grupa Star: 225 prodajnih mjesta • Grupa Over: 201 agencija u Španjolskoj i Južnoj Americi. Prodaja organiziranih putovanja obavlja se uglavnom putem turističkih agencija, ali određeni turoperatori prodaju izravno (npr. Catai Tours te mali i srednji turoperatori).

Porast prodaje putem interneta On line prodaja je i nadalje rasla u 2010., a glavni porast bilježi turistički sektor koji predstavlja oko 55% ukupnog on line prometa. Poredak glavnih portala za putovanja se donekle mijenjao i uočava se tendencija povećanja bukinga na web stranicama izravnih dobavljača (aviokompanija i nešto manje hotelskih kuća), na štetu portala za putovanja. Ukupni poredak prema broju posjetioca i korisnika je:

Atrapalo Edreams Priceline Rumbo Logitravel Destinia AZ Dreams Muchoviaje.

343

Tablica prikazuje traženje informacija o putovanjima na internetu.

Procjenjuje se da u Španjolskoj ima više od 30 milijuna korisnika interneta, tj. skoro 70% stanovništva ima redovni pristup webu, što se odražava i na prodaju turističkih usluga na internetu, koje u Španjolskoj kao i u drugim zemljama, zauzima sam vrh internetskih financijskih transakcija. Stoga, turoperatori objavljuju aranžmane na vlastitim web stranicama. Kod većine klasičnih turoperatora se tijekom procesa on line bukinga upućuje na popis tradicionalnih turističkih agencija za ostvarenje kupnje, ali i na on line portale agencija s kojima imaju ugovore.

344

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2010. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci ŠPANJOLSKA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Noćenja indeks

55.339 1.902 1.967 3.286 4.534 5.251 9.000 11.807 12.535 10.879 25.022 19.692 26.022 43.791 56.907 84.183 114.188 153.826 168.249 180.013 211.094

3 103 167 138 116 171 131 106 87 230 79 132 168 130 148 136 135 109 107 117

1990. = 100 100 3 4 6 8 9 16 21 23 20 45 36 47 79 103 152 206 278 304 325 381

indeks 115.924 6.286 8.814 12.286 13.108 18.354 21.000 32.510 28.423 26.604 51.604 61.623 72.240 101.176 123.753 169.701 230.384 305.210 340.550 360.003 423.468

5 140 139 107 140 114 155 87 94 194 119 117 140 122 137 136 132 112 106 118

1990. = 100 100 5 8 11 11 16 18 28 25 23 45 53 62 87 107 146 199 263 294 311 365

Izvor: DZS

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

345

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku sa španjolskog tržišta Procjenjujemo da je omjer organiziranih i individualnih dolazaka Španjolaca u 2010. godini bio oko 70:30 u korist organiziranih putovanja. Razlika u omjeru je još uvijek velika zbog ograničenog poznavanja Hrvatske, ograničenog broja izravnih letova te relativno skupih aviokarata.

346

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Na španjolskom tržištu djeluje oko 50-ak jačih turoperatora, od kojih skoro svi koji prodaju putovanja u Europu imaju i Hrvatsku u svojim aranžmanima. Tome treba dodati i dio turističkog profesionalnog sektora, tj. agencija koje djeluju kao turoperatori i posrednici. Ako uzmemo u obzir i taj segment, možemo zaključiti da je Hrvatska prisutna u više od 70% ponuda turoperatora. Potvrda uzlaznog trenda Hrvatske u Španjolskoj se očituje i u povećanju broja organizatora putovanja za Hrvatsku: u 2006. ih je bilo 30-tak, a u 2009. više od 150. Hrvatska je bila zastupljena s oko 4% u europskim brošurama turoperatora. U većini brošura se pojavila u kombinaciji sa Slovenijom, čemu je vjerujemo doprinijela i jaka prisutnost kružnih autobusnih tura u općoj ponudi organiziranih putovanja te izravni letovi za Ljubljanu. Po pitanju programa, u 2010. je bilo više raznovrsnosti u ponudama turoperatora, kao i specijaliziranih putovanja, pogotovo u domeni aktivnog turizma i nautike.

PROGRAMI ZA HRVATSKU U BROŠURAMA ŠPANJOLSKIH TUROPERATORA U 2010. GODINI Ponuda organiziranih putovanja za Hrvatsku u 2010. godini bila je kao i ranije prvenstveno temeljena na autobusnim kružnim turama, „fly & drive”, a novost je sve veće uvođenje krstarenja uz obalu i sve više ponuda aktivnog odmora te nautika.

Glavni turoperatori s vlastitim charter letovima IBEROJET

www.iberojet.es

POLITOURS

www.politours.com

PANAVISION

www.panavision-tours.es

SUNWEB VACANCES

www.sunweb.es

Turoperatori koji koriste redovne zračne linije, zakupljuju dio chartera od Traveleurope (wholesaler) ili imaju sjedala na redovnim letovima 5 ESTRELLASCLUB

www.5estrellasclub.com

ICU

www.icu.es

AMBASSADOR TOURS AVIOTEL

www.ambassadortours.es

MAPA TOURS

www.mapatours.com

www.aviotel.com

www.mueveteconventajas.com

CATAI TOURS

www.catai.es

MUEVETE CON VENTAJAS NOBEL TOURS

CLUB MARCO POLO CONDOR VACACIONES EUROPAMUNDO

www.clubmarcopolo.es

TRANSRUTAS

www.transrutas.com

www.condor.es

TRAVELPLAN

www.travelplan.es

www.europamundo.com

www.viajescontinental.es

EUROVOLTA

www.eurovolta.com

GENERAL TOURS

www.generaltours.es

VIAJES CONTINENTAL VIAJES EL CORTE INGLES VIVATOURS

www.nobel-tours.com

www.viajeseci.es www.vivatours.es

On line portali za putovanja, letove, smještaj, rent-a-car ATRAPALO E DREAMS LASTMINUTE LOGITRAVEL

www.atrapalo.com www.edreams.es www.lastminute.com www.logitravel.com

MUCHO VIAJE RUMBO TERRA VIAJAR.COM

www.muchoviaje.com www.rumbo.es www.terra.es www.viajar.com

347

Drugi turoperatori i putničke agencije koje povremeno organiziraju specijalizirana putovanja u HR (incentive grupe itd.) 7 DE SIETE

www.7desiete.com

GRUPO AMELIE ESPAÑA GRUPO BARCELÓ

www.amelie.es

A PASEO TRAVEL EXP. ABA TRAVEL

www.apaseo.net

www.grupobesttours.es

www.abramar.com

GRUPO BEST TOURS GRUPO EROSKI

ABRAMAR (LH CITY CENTER) ADRIANO VIAJES ADVANCE VIAJES CORP. AIM

www.adrianoviajes.com

GRUPO IBERIA

www.viajesiberia.com

www.advanceviajes.com

GRUPO MARSANS

www.marsans.es

www.aimspain.es

HALCÓN INCENTIVOS HAT TRICK

www.halcon-viajes.com

AIRA VIAJES

www.viajesaira.com

ALIGUER VIAJES ALISTRAVEL VIATGES ALMEIDA VIAJES ALLTRAVEL

www.v-aliguer.com

www.iconmc.net

www.alistravel.com

ICON CORPORATE S.L. IDEAS EN ACCIÓN

www.almeidaviajes.com

IMPULSA

www.impulsa.es

www.altravel.es

INNOVADORES Y CREATIVOS INTERNATIONAL MEETINGS ITC

www.viajesinnovadoresycre ativos.com www.inter-meetings.com

AMAIA VIAJES ANDROMEDA VIAJES AÑOS LUZ

www.viajesamaia.com

www.jtb-europe.com

www.aproache.com

JTB ‒ Japan Travel Bureau KETCHUM S.E.I.S.

APROACHE ARE TOURS

www.aretour.com

KUONI

www.kuoni.es

ATENEO VIAJES ATICA TOURING ATLANTA VIAJES ATLANTIDA VIATGES

www.ateneo.es

LEPANTO VIAJES

www.ccilepanto.com

www.aticatouring.com

LINKS INCENTIVES MACGUFFIN

www.linksincentives.com

www.grg.com

BAC

www.bac-es.com

MARITZ INCENTIVE HOUSE MCI GROUP

BAIXAS VIAJES BAMBARA, S.L.

www.viajesbaixas.es

MEET & FORUM

www.meetandforum.com

www.viatgesbambara.es

META CONSULTORÍA

www.meta.org.es

348

www.abatravel.es

www.viajesandromeda.e s www.aluz.com

www.atlantaviajes.es www.atlantidaviatges.co m

www.barceloviajes.com

www.viajeseroski.es

www.hat-trick.es

www.ideasenaccion.com

www.itcviajes.com

www.ketchum.com

www.macguffin.es

www.mci-group.com

BANOA VIAJES BARAKA

www.banoa.com

MIZAR TRAVEL

www.mizar-travel.com

www.baraka.es

MOANA TOUR

www.moana-to.com

BARCELO BUSINESS / AMEX BCD TRAVEL

www.amexbarcelo.com

MT GLOBAL

www.mt-global.com

www.bcdtravel.es

MUNDIRAMA

www.mundirama.com

BIDON 5 / ARAWAK BILBAO EXPRESS VIAJES BLAU MARI TRAVEL SERVICES BOX DE IDEAS BIKE SPAIN TOURS BRAVO BIKE VIAJES C&C VIAJES CONV. CONG. CENTRAL DE VIAJES CIRCULO DE VIAJES COLUMBIA TOURS VIAJES CONGRES CLUB CONSULTIA TRAVEL CONTINENTA L VIAJES COPOS EVENTS CRISOL

www.bidon5.es

MUNDITRAVEL

www.munditravel.es

www.viajesbilbaoexpress .com

NECOTUR CONGRESOS

www.necotur.com

www.blaumaritravel.net

NUBA

www.nuba.net

www.boxdeideas.com

OMNI PREX INTERNATIONAL ORIENTA VIAJES Y EVENTOS PACÍFICO MEETINGS PILMAN

ww.omniprex.com

PRESSTOUR

www.presstourplus.com www.prioritysl.es

www.viajescolumbia.com

PRIORITY Business & Travel PROVIAS VIAJES

www.grupoeuropa.com

QUALITY TRAVEL

www.quality-travel.net

www.consultiatravel.es

REMO D6

www.dseis.es

www.viajescontinental.es

ROMOTUR

www.romotur.com

www.coposevents.com

RUTH TRAVEL

www.ruthtravel.es

www.viajescrisol.com

SANKARA

www.sankara.es

CWT

www.carlsonwagonlit.co m www.diadmarketing.com

SAVITUR

www.savitur.com

SBD TRAVEL SERVICE SELECCIO MUNDIAL SENDA TOURS

www.sbdtravel.com

SITTIS INCENTIVE HOUSE SKYLINE EVENTOS

www.sittis.es

DIA D

www.bikespain.info www.bravobike.com www.convencionesycong resos.com www.centralvia.es www.circulodeviajes.es

DIMENSION GLOBAL DOCTAFORU M DRAFT FCB

www.dimensionglobal.com www.doctaforum.com

DUBLIN VIAJES

www.viajesdublin.com

www.draftfcb.com

www.viajesorienta.com www.pacifico-meetings.com www.pilman.com

www,viajes-provias.com

www.selecciomundial.com www.sendatours.com

www.skylineeventos.com

349

DURANTE ORGANIZATI ON DYNAMIC & PARTNERS EBENT COMUNC. INT. E-IMAGINA

www.duranteorganizacio n.com

SPAIN EVENTS

www.spainevents.com

www.dynamicpartners.es www.ebent.es

SPECIAL TOURS

www.specialtours.com

TALISMAN INCENTIVOS

www.viajestalisman.com

www.e-imagina.com

THINK SMART

www.thinksmart.es

EL CORTE INGLÉS INC. EUROCLUB INCENTIVES EXCELLENCE TOURS EXODE VIATGES FERRER Y SARET FURITRAVEL

www.viajeseci.es

TIERRA VIVA VIAJES TILESA

www.tierraviva.com

www.travelpartners.es

www.exode.es

TRAVEL PARTNERS TRAVELOTECA

www.ferrerysaret.com

TRIADA EVENTOS

www.triadaeventos.com

www.furitravel.com

TURINTER S.A.

www.turintersa.es

GABINETE DE VIAJES GEOGRAPHIC A GEOLAND (Mayorista Iberplan) GRASS ROOTS GROUP TEAM

www.gabinetedeviajes.e s www.geographica.es

ULTRAMAR EXPRESS VIACLUB

www.ultramarexpress.com

www.iberplan.com

VIAJES Y CONGRESOS

www.viajesycongresos.com

www.grg.com

VICMAG Representaciones VINCIT VIAJES

www.vicmagre.com

GRUPO 7 VIAJES

www.grupo7viajes.com

www.euroclubtours.com www.excellentours.com

www.group-team.com

www.tilesa.es

www.traveloteca.com

www.viaclub.es

www.vincitviajes.com

Nezavisne grupacije putničkih agencija AVASA

www.avasa.com

OVER

www.over.es

UNIDA

www.unida.com

Grupacije turističkih agencija ¿Y SI VIAJAS?

www.ysiviajas.es

GRUPO OVER S.A.

www.over.es

GRUPO A.V.A.

www.grupoava.com

GRUPO QUALITAS

www.grupoqualitas.com

GRUPO AB CLUB DEL V. GRUPO AIRMET

www.abclubdelviaje.es

www.grupostar.com

www.grupoairmet.com

GRUPO STAR VIAJES GRUPO UNIDA

GRUPO AVANTOURS S.L.

www.avantours.es

GRUPO CRT

www.crtgestion.com

350

www.unida.com

GRUPO AVASA S.L.

www.avasa.com

GRUPO LINEA TOURS GRUPO SERCOM

www.lineatours.com

GRUPO CYBAS TURISMO GRUPO EDENIA

www.cyberagencias.com

www.zafirotours.es

www.grupoeuropa.com

GRUPO ZAFIRO TOURS GRUPO ITC

GRUPO EUROPA VIAJES GRUPO GEA

www.grupogea.com

GRUPO RET

www.gruporet.com

GRUPO GEBTA ESPAÑA GRUPO L&T

www.gebta.es

TEAM GROUP

www.group-team.com

www.grupolt.com

TRAVEL ADVISORS

www.grupotag.com

www.edeniagrupo.com

www.gruposercom.com

www.itcgroup.es

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2010. godine Popis novih turoperatora koji su uvrstili Hrvatsku u programe u 2010. godini. ABANDO DIVE BARAKA KIRUNNA SPECIAL TOURS VIAVINUM

www.abandodive.com www.baraka.es www.kirunna.es www.specialtours.com www.viavinumtours.com

Obujam organiziranog prometa u 2010. po svakom praćenom organizatoru putovanja Iberojet je u 2010. godini imao charter letove i sjedišta na izravnim letovima. Povećao je za 10% obujam putnika u odnosu na 2009. godinu. Nudi „sun & beach” zasnivan na hotelima Iberostar u Cavtatu, kružne ture, „fly & drive”, ali ima i vlastite kruzere koji dolaze u Dubrovnik. Iberojet prodaje putem svoje mreže agencija „Viajes Iberia”, ali i svih ostalih grupacija. Hrvatska se u Iberojetovim katalozima pojavljuje u dva opća kataloga i jednom posebnom za Europu. Politours prodaje aranžmane za Hrvatsku od 80-tih godina. Programe zasniva na kružnim turama i vlastitim charter letovima. Uz poseban katalog o Hrvatskoj, Politours je nudio svojim gostima i specijalno izrađeni „priručnik o destinaciji” (ujedno sadržava i informacije o Sloveniji.) Politours prodaje svoje aranžmane putem svih nacionalnih turističkih agencija i sustava mreža. U 2010. je zadržao konstantan obujam prodaje. Panavision je počeo ozbiljno raditi s Hrvatskom 2006., kada je uveo i prvi charter let. Ima poseban katalog za Hrvatsku, Sloveniju i BiH (500.000 primjeraka) te dio programa u sklopu općeg kataloga. Imali su 2 chartera na tjedan iz Madrida i Bilbao/Valencije, kombinirajući sa Zagrebom i Dubrovnikom. Najviše se prodaju ture te „fly & drive”. Condor Vacaciones, u okviru grupacije Orizonia, prodavao je putem lanca turističkih agencija, ali je i postigao dogovor s grupom Viajes El Corte Ingles koji su prodavali dio njihovih tura. Obujam prodaje u 2010. godini povećao se za oko 20% u odnosu na 2009. godinu. Nude programe zasnivane na letovima i uslugama TravelEurope (wholesale turoperator iz Austrije). Prodaje izravno putem interneta. U 2010. godini su zasnovali programe na letovima Vuelinga. Viajes El Corte Ingles/Tourmundial je proširio ponudu za Hrvatsku ‒ imaju velik potencijal rasta i zavise prvenstveno od raspoloživih izravnih letova, ne samo u sezoni već tijekom cijele godine. Travelplan i Mapatours su dva turoperatora koji imaju programe zasnovane na ponudi TravelEurope (charter + land) te bilježe porast od oko 20% u 2010. godini.

351

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prema mišljenju glavnih turoperatora, možemo istaknuti da su najviše vrednovani bogatstvo kulturne i prirodne baštine, očuvana priroda, čisto i bistro more, ljepota obale i otoka, Dubrovnik kao grad – spomenik, klima, element noviteta destinacije te pozitivna usmena preporuka. Kao nedostaci se navode još uvijek ograničena i skupa hotelska infrastruktura, ograničene izravne zračne veze, kratka sezona izravnih letova, nedostatak inovativnih aranžmana, gužve u Dubrovniku izazvane dolascima kruzera, masifikacija Plitvica, ograničena prisutnost španjolskog jezika u glavnim turističkim centrima.

Konkurentsko okružje Potrebno je analizirati različite segmente ponude, kako bi se dobio pravi uvid u konkurentsko okružje Hrvatske kao destinacije. SUN & BEACH – Najveća konkurencija je sama Španjolska. Slijede zemlje Centralne Amerike i Karibi te Turska, Grčka, Malta, Sicilija i sjevernoafričke zemlje. KRUŽNE TURE – Zemlje „Nove Europe”: Slovenija, Rumunjska, Rusija, Češka, Austrija, Mađarska, Italija, Crna Gora, Bugarska, Turska, Egipat. „NOVA EUROPA” – Prvenstveno: Slovenija, Crna Gora, zatim Češka, Rumunjska, Bugarska, Latvija, Litva, Estonija. KULTURNA PUTOVANJA – Zemlje „Nove Europe”, Velika Britanija, Italija, posebice Egipat, ali i daleke destinacije poput Meksika i Južne Amerike općenito. AKTIVNI TURIZAM – Bogata ponuda u Španjolskoj, Turska, Egipat. INCENTIVE TRAVEL – U dijelu regionalnih putovanja općenito zemlje „Nove Europe” (Češka, Slovenija, Latvija). Slijede destinacije u Sjevernoj Africi (Tunis, Maroko – koje zavise od geopolitičke situacije), zatim Južna i Srednja Amerika kao i Južna Afrika u dalekim destinacijama, u manjoj mjeri Azija. NAUTIKA – Prvenstveno sama Španjolska, a onda Turska, Grčka, Malta, Sicilija. CITY BREAKS / INDIVIDUALNA PUTOVANJA – Svi europski gradovi i regije s dobrim zračnim vezama prema Španjolskoj, bogatom tematskom ponudom i raznolikošću smještaja.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Dolasci i noćenja Španjolaca po županijama za razdoblje siječanj – prosinac 2010. Najveći broj noćenja se ostvaruje u Dubrovačko- neretvanskoj županiji, koja ima i najveći broj avionaleta u godini, a najveći porast se bilježi u Zadarskoj županiji. 2009.

TZ DUBROVAČKONERETVANSKA TZ SPLITSKO-DALMATINSKA TZ ZAGREB

352

2010.

Indeksi 2010./2099. dolasci noćenja 121,79 125,32

dolasci 52.249

noćenja 146.199

dolasci 63.636

noćenja 183.218

21.997

45.690

31.977

61.438

145,37

134,47

25.588

40.013

29.002

45.305

113,34

113,23

TZ KVARNER

24.427

41.820

27.110

46.548

110,98

111,31

4.581

6.182

4.633

6.418

101,14

103,82

TZ LIČKO-SENJSKA

14.527

14.676

18.220

101,03

124,15

TZ ISTRA

11.074

26.439

11.266

29.172

101,73

110,34

9.100

17.695

8.654

24.113

95,10

136,27

15.930

24.539

19.611

40.786

123,11

166,21

TZ KARLOVAC

TZ ŠIBENSKO-KNINSKA TZ ZADARSKA

Dolasci i noćenja Španjolaca po županijama za razdoblje TZ DUBROVAČKO NERETVANSKA

200.000

TZ SPLITSKO DALMATINSKA

150.000

TZ ZAGREB

100.000

TZ KVARNER TZ KARLOVAC

50.000

TZ LIČKO SENJSKA

TZ ISTRA

dolasci

noćenja 2009

dolasci

noćenja 2010

TZ ŠIBENSKO KNINSKA TZ ZADARSKA

Način prijevoza korišten pri dolasku u Hrvatsku Hrvatska je za Španjolce uglavnom zračna destinacija, što uvjetuje odredišta koja posjećuju kao i rast prometa. U 2010. je bilo nekoliko zračnih prijevoznika s izravnim letovima za Hrvatsku u sezoni, što je dovelo i do smanjenja broja charter letova. Glavni prijevoznici su bili: Croatia Airlines, Vueling, Iberia, Iberia Regional, Spanair. U manjoj mjeri se letilo preko drugih europskih destinacija s Lufthansom, Czech Airlines, Austrian Airlines i Malev, Ryanairom. Osim toga se koriste redovne linije Adria Airways (Barcelona i Madrid ‒ Ljubljana) te letovi za Italiju – prvenstveno Veneciju, ali i Milano, a u manjoj mjeri i Trst. Velika dobra vijest u 2010. je bilo uvođenje letova aviokompanije Spanair iz Barcelone za Zagreb i Dubrovnik, a naknadno i Madrid – Dubrovnik. Uz to treba dodati i izravne charter letove turoperatora (Politours, Iberojet, Panavision) te letove Travel Europe, koje koriste razni turoperatori.

Autobuseri u 2010. godini Španjolski autobuseri nemaju Hrvatsku u svojim programima.

Individualci u 2010. godini Španjolski turist u prosjeku zna relativno malo o Hrvatskoj, ali je radoznao i želi upoznati kulturnu i prirodnu baštinu o kojoj je čuo/čitao ili vidio u programima na televiziji. Uz promidžbu predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Madridu, jedan od motivirajućih faktora za putovanje u Hrvatsku je pozitivna usmena preporuka prijatelja/rodbine/kolega koji su već bili u Hrvatskoj (bilo na turi ili krstarenju). Najpoželjnije destinacije su: Dubrovnik, Plitvička jezera, Opatija, Split, Zagreb, Istra (Poreč).

353

S obzirom da na prosječnom putovanju od 8 do 10 dana žele vidjeti što više, duljina boravka u pojedinim mjestima je kratka (1-3 dana), bilo da idu u organiziranoj kružnoj turi ili da iznajme automobil i sami voze. Navest ćemo prednosti i nedostatke koje su naveli individualni gosti prilikom boravka u Hrvatskoj. Prednosti: iznimno bogata prirodna i kulturna baština vrlo povoljna klima blizina destinacije čisto more bogata gastronomija i enologija dobre preporuke prijatelja koji su posjetili Hrvatsku te prenose iznimno pozitivan ugled. Nedostaci: nedostaju izravne redovne aviolinije loša željeznička povezanost.

Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Kod organiziranih putovanja Španjolci koriste hotelski smještaj i to uglavnom u kategoriji 3* i 4*. Kod individualnih putovanja, većina ih koristi privatni smještaj, dok mladi turisti uglavnom koriste hostele i kamping.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje španjolski gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Turisti na organiziranim putovanjima uglavnom odlaze na kružne autobusne ture na kojima se obilazi cijela dalmatinska obala i Opatija te Plitvice i Zagreb. Od dodatnih aktivnosti prevladavaju jednodnevni izleti. Individualni gosti koji putuju u vlastitom aranžmanu koriste uglavnom usluge najma vozila i privatni smještaj. Visoko cijene gastronomiju.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2011. godini Prognoze za ovu godinu su nešto bolje nego lani. Očekuje se porast prodaje aranžmana, ali se nitko ne nada povećaju prihoda u odnosu prema rekordnoj, 2007. godini. Puni oporavak očekuje se tek u 2012. godini. Ipak, određeni optimizam zasniva se na postupnom povećanju prodaje putovanja, dok turoperatori kažu da su ove godine radi krize u sjevernoj Africi morali reorganizirati alotmane te uzeti dodatne zakupe u Turskoj. Tradicionalna odredišta, Italija, Francuska, Njemačka, Istočna Europa su i dalje atraktivna. Daleke destinacije u Aziji su u usponu (osim Japana). Srednja Amerika i Karibi imaju svoje stalne goste. Ipak, predviđa se da će radi mogućeg porasta cijena zrakoplovnih karata (radi cijene kerozina), prodaja u Španjolskoj biti nedovoljna te zrakoplovne kompanije nastoje prodati što veći broj mjesta redovitim kanalima (redovite linije) i nuditi atraktivne cijene u cijeloj Europi (Iberia, Iberworld, Pullmanair). Turoperatori navode kako je zanimanje za Hrvatsku stabilno ili raste te da je prodaja u ovom trenutku bolja nego prošle godine u isto vrijeme. Ove su godine na tržištu dodatna zrakoplovna sjedišta iz Španjolske za Hrvatsku, no ponuda je još ograničena i vremenski i kad je riječ o destinaciji. I dalje postoje letovi samo za Zagreb i Dubrovnik, što su turoperatori iskoristili te zakupili alotmane za svoja autobusna kružna putovanja, a smanjili drastično broj charter letova, što znači da je broj preostalih zračnih mjesta ograničen, a cijene su visoke. Prosječna cijena zrakoplovnih karata u sezoni je veća od 350 € (trenutačno) dok druge destinacije (Grčka, Turska, Tunis) imaju mnoštvo izravnih letova i cijene

354

zrakoplovnih karata u sezoni su od 170 €na više. Nadalje, većini dodatni letova je polazište Barcelona, što za putnike iz Madrida znači bar jedno presjedanje, čime putovanje gubi atraktivnost, pogotovo za 8-dnevni odmor (putnici iz Madrida upućeni su na Iberiju i gotovo da nema raspoloživih mjesta za pojedince) a cijene su npr. MAD-DBV u sezoni od 470 €na više. Zato, putnici iz Madrida sve više rabe izravne letove do Venecije te odatle pokušavaju doći do Hrvatske. Hrvatska je u Španjolskoj još relativno „egzotična“ destinacija, relativno blizu i sa veoma dobrim usmenim preporukama. Usmena preporuka gostiju koji su posjetili Hrvatsku na krstarenjima je također važna, jer je hrvatski Jadran gotovo obvezan u planu puta. Snažna prisutnost Hrvatske u medijima (reportaže, dokumentarni filmovi, oglašavanje) održavaju pozornost publike.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Veći dio Španjolaca će i ove godine provesti godišnji odmor u vlastitoj zemlji. Putnici koji inače idu na daleka putovanja, orijentirat će se u većem broju na bliže destinacije. Cijena će biti važan čimbenik pri izboru destinacije i određivanju trajanja godišnjeg odmora. Za očekivati je da će redoslijed omiljenih destinacija biti u načelu sličan onom iz prijašnjih godina, tj. da će najveći broj inozemnih putovanja biti susjedne europske zemlje, uključujući zemlje „Nove Europe”, među kojima je i Hrvatska.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2011. Po nestanku grupacije Marsans u 2010. sektorom vladaju četiri vodeće grupacije: Viajes El Corte Ingles, Globalia, Orizonia Corporation i Barceló. Svi veći turoperatori imaju Hrvatsku u svojim programima, a uz njih je i drugih 150-ak srednjih i manjih turoperatora specijaliziranih za razne segmente te 20-ak firmi specijaliziranih za nautički charter. Dodatna aviosjedišta na izravnim letovima za Hrvatsku ove godine su omogućila većem broju turoperatora uvrštenje Hrvatske u ponudu bez rizika chartera, ali je ograničen broj mjesta za individualna putovanja. 7 DE SIETE A PASEO TRAVEL EXPERIENCE ABA TRAVEL ABANDO DIVE ABRAMAR (LH CITY CENTER) ADRIANO VIAJES ADVANCE VIAJES CORPORATIVOS AEROCLUB VIAJES AIM AIN KAREN VIAJES AIRA VIAJES AISHA VIAJES DE BUCEO ALIGUER VIAJES ALISTRAVEL VIATGES ALLTRAVEL ALMEIDA VIAJES

www.7desiete.com www.apaseo.net

www.viajesitb.es www.karpa.net

www.abatravel.es www.abandodive.com www.abramar.com

ITB VIAJES KARPA MARKETING GROUP KETCHUM S.E.I.S. KIRUNNA KORATREK

www.adrianoviajes.com www.advanceviajes.com

KT EVENTS KULTURALIA

www.kt-events.com www.kulturalia.es

www.viatgesaeroclub.com www.aimspain.es www.ain-karen.com www.viajesaira.com www.aishaviajes.com

KUONI L4 VIAJES LA SALAMANDRA LA VIDA ES BELLA LEPANTO VIAJES

www.kuoni.es www.l4viajes.net www.lasalamandra.es www.lavidaesbella.es www.viajeslepanto.com

www.v-aliguer.com www.alistravel.com www.altravel.es www.almeidaviajes.com

LEXITOURS LINKS INCENTIVES MACGUFFIN MADOX VIAJES

www.lexitours.org www.linksincentives.com www.macguffin.es www.madoxviajes.com

www.ketchum.com www.kirunna.es www.koratrek.com

355

ALQUILA VELA ALVIATOURS

www.alquilavela.com www.alviatours.com

AMAIA VIAJES AMBAR

www.viajesamaia.com www.ambarviajes.com

AMBARTOURS ÀMBIT VIATGES ANDROMEDA VIAJES AÑOS LUZ APROACHE AQUATRAVEL ARAQUE VIAJES ARE TOURS ATENEO VIAJES

www.ambartours.com www.ambitviatges.com www.viajesandromeda.es www.aluz.com www.aproache.com www.aquatravel.es www.grupoaraque.com www.aretour.com www.ateneo.es

ATICA TOURING

www.aticatouring.com

ATLANTA VIAJES

www.atlantaviajes.es

ATLANTIDA VIATGES AVIOTEL AVENTOUR B&Q VIAJES BAC BAIXAS VIAJES

www.atlantidaviatges.com www.aviotel.com www.viajesyaventura.es www.viajesbyq.com www.bac-es.com www.viajesbaixas.es

BAMBARA VIAJES

www.viatgesbambara.es

BANOA VIAJES BARAKA BARCELONA TOURISM SERV. BCD TRAVEL BELCANTO VIAJES

www.banoa.com www.baraka.es www.bst.es

BEST DIVE BIDON 5 / ARAWAK BIKE SPAIN TOURS BILBAO EXPRESS VIAJES BLAU MARI TRAVEL SERVICES SPAIN BONTUR, S.L. BONVIURE BOX DE IDEAS BRAVO BIKE VIAJES BRUNO PEREGRÍN TOURS BUCEAREN

356

www.bcdtravel.es www.belcantoviajes.aevav. com www.bestdive.es www.arawakviajes.com www.bikespain.info www.viajesbilbaoexpress. com www.blaumaritravel.net www.bontur.es www.bonviure.com www.boxdeideas.com www.bravobike.com www.brunoperegrin.es www.bucearen.com

MCI GROUP MEDITERRANEA INCOMING MEET & FORUM META CONSULTORÍA DE INCENTIVOS MIZAR TRAVEL MOANA TOUR MT GLOBAL MUNDIRAMA MUNDITRAVEL MUNDO AMIGO MUNDO EXPLORA MUZTAG NAMASTE VIAJES Y AVENTURAS NATURA TRAVEL SKI WORLD

www.mci-group.com www.mediterraneaincom ing.com www.meetandforum.com www.meta.org.es

NECOTUR CONGRESOS NEVADA VIAJES NIAGARA VIAJES NOBEL TOURS NUBA OASIS VIAJES OMNI PREX INTERNATIONAL ORIENTA VIAJES Y EVENTOS ORIXA OVER P.A.P. CONGRESOS

www.necotur.com

PACÍFICO MEETINGS PHINEAS FOGG

www.pacifico-meetings.com www.phineasfogg.net

PILMAN PLANETA MARINO PLATINUM TRAVEL PRESSTOUR

www.pilman.com www.planetamarino.es www.platinumtravel.com www.presstour-viajes.com

PRIORITY BUSINESS AND TRAVEL PROVIAS VIAJES QUALITY TRAVEL (INCENT) REMO D6 RHODASOL-TURIMAR ROMOTUR

www.prioritysl.es

ROYAL WAWEL TOURS

www.viajes-club.com

www.mizar-travel.com www.moana-to.com www.mt-global.com www.mundirama.com www.munditravel.es www.mundoamigo.es www.mundoexplora.com www.muztag.es www.namasteviajes.com www.grupo-natura.com

www.viajesnevada.com www.viajesniagara.com www.nobeltur.com www.nuba.net www.viajesoasis.com ww.omniprex.com www.viajesorienta.com www.orixa.com www.over.es www.papcongresos.es

www,viajes-provias.com www.quality-travel.net www.dseis.es www.rhodasol.turimar.es www.romotur.com

C&C VIAJES CONV. CONG. CELLAR TOURS CEMO VIAJES CENTRAL DE VIAJES CIRCULO DE VIAJES

www.convencionesycongre sos.com www.cellartours.com www.viajescemo.com www.centralvia.es www.circulodeviajes.es

RUTAS MÁGICAS

www.rutasmagicas.es www.ruthtravel.es www.sankara.es www.savitur.com www.sbdtravel.com

www.culturayviajes.com www.viajescumlaude.com www.cutting-edge.es www.carlsonwagonlit.es www.carlsonwagolit.es

RUTH TRAVEL SANKARA SAVITUR SBD TRAVEL SERVICE SELECCIO MUNDIAL SELVATOURS S.L. / JALPIAVENTURA S.L. SENDA TOURS S.A. // EVENTS HOUSE SENDAS DE EUROPA SPECIAL TOURS SHOWER THINKING SITTIS INCENTIVE HOUSE SKYLINE EVENTOS SOLARIS EVENTS S.L. SOLTOUR SPAIN EVENTS STOP TRAVEL

CLUB DEL VIAJERO CLUB MARCO POLO

www.clubdelviajero.com www.clubmarcopolo.es

COLUMBIA TOURS VIAJES COMETA VIAJES CONGRES CLUB CONTINENTAL VIAJES COPOS EVENTS

www.viajescolumbia.com

CULTURA Y VIAJES CUM LAUDE VIAJES CUTTING EDGE CWT CWT MEETINGS & EVENTS BCN DIA D DIMENSION GLOBAL

www.diadmarketing.com www.dimension-global.com

SUNWEB SURLAND TERRAMAR

www.sunweb.es www.surland.com

DOCTAFORUM

www.doctaforum.com

www.viajestalisman.com

DOUBLE E

www.doublee.es

DRAFT FCB DUBLIN VIAJES

www.draftfcb.com www.viajesdublin.com

DURANTE ORGANIZATION

www.duranteorganizacion.c om

TALISMAN INCENTIVOS TANDEM TOURS (bestours) TARANNÀ TÁVORA VIAJES Y CONGRESOS TEAM 3 VIAJES

DYNAMIC & PARTNERS EBENT COMUNC. INT. E-IMAGINA

www.dynamic-partners.es

TÉCNICA INCENTIVOS

www.tecnicaincentives.com

www.ebent.es www.e-imagina.com

www.tempsdoci.com www.terra-consultoria.com

ELIGE TU VIAJE ENCLAVES DE LUJO EUREKA TOURS EUROCLUB INCENTIVES EUROPAMUNDO EUROVACANCES EVOLUCIÓN VIAJES EXCELLENCE TOURS

www.eligetuviaje.es www.enclaves.com www.eurekatours.com www.euroclubtours.com

TEMPS D'OCI TERRA CONSULTORIA E INCENTIVOS TERRES LLUNYANES THINK SMART TIERRA VIVA VIAJES TILESA

www.torrespardo.com www.touralp.com www.viajestouring.com www.exit-tours.com

EXODE VIATGES

www.exode.es

TORRES PARDO TOURALP ESPAÑA TOURING VIAJES TOURIST FORUM / EXIT TOURS TRANSGLOBAL VIAJES

www.viajes-cometa.com www.grupoeuropa.com www.viajescontinental.es www.coposevents.com

www.europamundo.com www.eurovacances.net www.evolucionviajes.com www.excellentours.com

www.selecciomundial.com www.selvatours.com www.sendatours.com www.sendaseuropa.com www.specialtours.com www.showerthinking.es www.sittis.es www.skylineeventos.com www.eventsolaris.com www.soltour.es www.spainevents.com www.stop.es

www.tandem-tours.com www.taranna.com www.viajestavora.com www.viajesteam3.com

www.terresllunyanes.com www.thinksmart.es www.tierraviva.com www.tilesa.es

www.viajestransglobal.com

357

EXOTIS VIATGES FEELTRAVEL FERRER Y SARET

www.exotisviatges.com www.feeltravel.es www.ferrerysaret.com

TRAPSATUR TRAVEL DAYS S.A. TRAVEL FACTORY

FURITRAVEL GABINETE DE VIAJES GAMMA TOURS, S.A. GEOGRAPHICA GEOLAND (Mayorista de Iberplan) GODWANA

www.furitravel.com www.gabinetedeviajes.es www.gammatours.com www.geographica.es www.iberplan.com

GRASS ROOTS GRUPO 7 VIAJES

www.grg.com www.grupo7viajes.com

GRUPO AMERICAN EXPRESS ‒ BARCELÓ GRUPO BARCELÓ GRUPO BEST TOURS GRUPO EROSKI GRUPO HALCÓN

www.amexbarcelo.com

TRAVEL PARTNERS TRAVELBOX VIAJES TRAVELFRIENDS TRAVELKIDS TRAVELLING CONSULTANTS TRAVELMED INCENTIVES DEPARTMENT TRAVELOTECA TREKKING Y AVENTURA TRIADA EVENTOS

GRUPO IBERIA GRUPO RACC

www.viajesiberia.com www.racc.es

HAT TRICK IDEAS EN ACCIÓN

www.hat-trick.es www.ideasenaccion.com

IMPULSA ICU VIAJES IN & OUT TRAVEL TOURS INSOLIT VIATGES I AVENTURA, S.L INTEGRAL DE VIAJES INTERHOME

www.impulsa.es www.icu.es www.inout-travel.com

INTERNACIONAL SAETA, S.A. INTERNATIONAL MEETINGS INTERNATIONAL TRAVEL CONSULTING

www.intsaeta.com

ITB VIAJES

www.viajesitb.es

358

www.godwana.es

www.barceloviajes.com www.grupobesttours.es www.viajeseroski.es www.halconviajes.com

www.insolitviatges.com www.integraldeviajes.es www.interhome.es

www.inter-meetings.com www.itcviajes.com

www.trapsatur.com www.traveldays.net www.travelfactorybuceo.com www.travelpartners.es www.travelbox.es www.travelfriends.es www.travelkids.es www.travellingconsultants.c om www.travelmedspain.com

www.traveloteca.com www.trekkingyaventura.co m www.triadaeventos.com

TUAREG TURING ACTIVA TURINTER S.A. TURISMO Y PEREGRINACIONES TURISMUSICA VIAJES ULTRAMAR EXPRESS EVENT MANAGEMENT UNSOL VIAJES VALIANT TRAVEL&EVENTS VIA NOMADA VIAJES VIACLUB VIAJES Y CONGRESOS VIATGES ITINERARI

www.tuaregviatges.es www.turingactiva.com www.turintersa.es www.turismo-2000.com

VIAVINUM VICMAG REPRESENTACIONES VILLAS Y VACACIONES WIN TRAVEL VIAJES

www.viavinum.es www.vicmagre.com

ZARAZOZA VIAJES S.A.

www.viajeszaragoza.org

www.turismusica.com www.ultramarexpress.com

www.unsol.es http://valianttravel.com www.via-nomada.com www.viaclub.es www.viajesycongresos.co m www.viatgesitinerari.com

www.villasyvacaciones.co m www.wintravel.es

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na španjolskom tržištu Prednosti: veliko prirodno i kulturno bogatstvo nema masovnog turizma mogućnost kombiniranja kulturnog i odmorišnog turizma postupan rast interesa hrvatskih agencija za španjolsko tržište (veći interes – veća ponuda) blizina destinacije sigurna destinacija lako putovati u individualnom aranžmanu. Ograničenja: destinacija još uvijek relativno nepoznata na tržištu ograničene avionske veze sa Španjolskom (postojeće redovne linije lete samo za Dubrovnik i Zagreb) i većina letova iz BCN, što znači bar jedno presjedanje za mnoge putnike nedovoljna hotelska infrastruktura, manjak hotela visoke kategorije relativno visoke cijene velika tržišna konkurencija u Španjolskoj ograničena cestovna i željeznička infrastruktura gužve u razdoblju od druge polovice srpnja do kraja kolovoza nedovoljno poznavanje bogate gastronomske i enološke ponude. Mogućnosti: porast putovanja u zemlje „Nove Europe”, za otkrivanjem novih zemalja i kultura budi znatiželju zbog dobrih iskustava turista koji su posjetili Hrvatsku turoperatori su spremni ulagati u destinaciju (charter letovi, ulaganje u oglašivanje, novi turoperatori uključuju Hrvatsku u svoju ponudu) i sl. značajan porast incentive putovanja proširiti i diversificirati ponudu u Hrvatskoj po tematici (kultura, kulturna zbivanja, priroda, nautika, aktivni odmor, gastronomija, itd.) te segmentima putnika (obitelji s djecom, mladi, singles itd.). Opasnosti: nedostatak inovativnih ponuda organiziranog putovanja za „ponavljače” ograničene izravne zračne veze i skupe aviokarte izrazito konkurentno okružje nedostatak fleksibilnosti s cijenama u destinaciji nedostatak automobila za najam po dolasku u Hrvatsku.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2011. godini Hrvatska će i u 2011. biti atraktivna i tražena destinacija na španjolskom tržištu, s rastom zanimanja španjolskih turoperatora i putničkih agencija te potencijalnih turista. Uvođenjem redovitih zračnih linija, već od 26. ožujka, između Barceloni Zagreba, pet puta na tjedan (Croatia Airlines i Spanair) te letova Barcelona – Dubrovnik tri puta na tjedan (Vueling) i uz redovite letove iz Madrida u Zagreb i Dubrovnik, a i iz Valencije i Bilbaoa u Dubrovnik, povećat će se donekle i broj pojedinačnih putovanja, pogotovo iz Katalonije. Turoperatori zadržavaju određeni broj tjednih charter letova, ponajprije u sezoni. Traveleurope uvodi tjedni charter let MAD - PUY / DBV –MAD već od 2. svibnja te očekuje porast prometa u odnosu prema 2010. godini. Povećanje putovanja bit će vidljivo ponajprije u organiziranom prometu, ali i kod individualnih putovanja automobilima koje je već počelo prošle godine.

359

Ono što je vidljivo jest da će najviše dolazaka u Hrvatsku, upravo radi izravnih letova, biti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje očekujemo najveći porast, ali će se primijetiti porast i u drugim regijama radi letova Croatia Airlines i Spanaira između Barcelone i Zagreba. Ove je godine Ryanair uveo let Madrid – Ancona te će se individualni gosti, uglavnom mladi, koristiti tim letovima za dolazak u Zadar i Split. Sjedišta na relaciji Madrid – Zagreb i Madrid – Dubrovnik uglavnom su pod zakupom turoperatora (barem što se Iberijinih letova tiče). Cijene letova iz Madrida su relativno visoke te ćemo još vidjeti kako će tržište reagirati. Vjerujemo da će se povećani broj dolazaka primijetiti i u cijeloj zemlji, a ne samo u Dalmaciji. Zamijećeno je i povećanje zanimanja za Istru te vjerujemo da će turisti nastaviti dolaziti preko Venecije. Broj dolazaka na Kvarner i u kontinentalnu Hrvatsku te Slavoniju mogao bi blago porasti radi ukupnog povećanog zanimanja za odredište općenito.

Prognoza rezultata za 2011. godine od strane organizatora putovanja Kao što je prije navedeno, ove godine se očekuje postepen izlazak iz krize i povećanje broja prodanih putovanja, ali ne i zarade. Na tržištu je prisutna određena doza umjerenog optimizma u svezi prodaje aranžmana za Hrvatsku. Iberojet je za 2011. povećao kapacitet u Hrvatskoj. Politours je proširio ponudu aranžmana i vjeruje da će ostvariti nešto manju prodaju nego prošle godine. Ukinuli su charter letove iz Madrida (imaju sjedišta na letovima Iberije), ali su proširili ponude charter letova iz drugih španjolskih gradova – ukupno 12 polazaka. Panavision vjeruju u rast prodaje te zadržavaju charter iz Bilbaoa (preko Valencije). Condor Vacaciones predviđa porast do 20% prodaje za Hrvatsku. Viaje El Corte Ingles/Tourmundial je za 2011. godinu povećao broj stranica s ponudom Hrvatske u svom katalogu i očekuje porast prodaje. Travelplan i Mapatours očekuju povećanje od oko 10% u odnosu na 2010.

Zračna povezanost 2011. godine Vueling uvodi dva leta na dan iz BCN za DBV u sezoni, a svi drugi nastavljaju letove kao i prošle godine, s manjim izmjenama. Dakle, ove godine pet aviokompanija leti za Hrvatsku (3 su u grupi Iberije, koja i dalje ima neprikosnoveni monopol nad španjolskim zračnim prostorom): IBERIA, Vueling i Iberia Regional te Croatia Airlines i Spanair.

360

Prikaz izravnih letova za Hrvatsku:

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Potrošnja za putovanja će uvelike ovisiti od gospodarske situacije. Ipak, u Španjolskoj je sve više prihvaćen stav da su putovanja i godišnji odmor dio „redovnih troškova”, a ne luksuz te je za očekivati da će tako i ostati. Doduše, visoka zaduženost španjolskih obitelji te gospodarska neizvjesnost radi sporog izlaska Španjolske iz recesije, relativiziraju prognoze za 2012. godinu.

361

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2012. godini Izbor destinacija će vjerojatno velikim dijelom ovisiti o cijenama te zračnoj povezanosti, kao i dostupnim informacijama na španjolskom jeziku. Moguć je nastavak trenda putovanja u zemlje „Nove Europe”, iako će i dalje prevladavati trenutačno vodeće destinacije (uglavnom susjedne europske zemlje).

Prognoze organizatora putovanja za 2012. godini Očekuje se postupno poboljšanje gospodarske situacije, a time i povećanje potrošnje, uključujući i one za putovanja. „Last minute” buking je u porastu, segment krstarenja je u usponu, a putnici sve više sami organiziraju putovanja putem interneta. Doći će do daljnjeg pročišćavanja tržišta, koje je prezasićeno velikim brojem putničkih agencija, low cost letovima te općenito ponudom većom od potražnje.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Zadržavamo umjereni optimizam te očekujemo da će brojevi dolazaka i noćenja nastaviti rast. Važno je zadržati konkurentnost ponude razumnim cijenama te poticati daljnje uvođenje novih zračnih linija.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godine Nadamo se da će pozitivna iskustva srednjih i specijaliziranih te pogotovo incentive agencija, uz nove aviorotacije i destinacije u Hrvatskoj, dovesti do povećanog uvrštavanje naše zemlje u programe turoperatora.

Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godine Prema mišljenjima turoperatora u Hrvatskoj bi trebalo poduzeti mjere kako bi se povećao promet prema Hrvatskoj: povećati ponudu hotelskih kapaciteta više kvalitete zadržati korektnu razinu cijena nastaviti nadogradnju infrastrukture povećati broj izravnih zračnih linija te dužinu sezone leta povećati broj ciljnih zračnih destinacija u Hrvatskoj osigurati izletničku ponudu na španjolskom jeziku osigurati dovoljno informacija o Hrvatskoj na španjolskom jeziku nastaviti promidžbu Hrvatske kao atraktivne i sigurne destinacije proširiti i diversificirati ponudu organiziranih putovanja u Hrvatskoj po segmentima/regijama, kako bismo privukli onaj dio putnika koji sami organiziraju putovanja. Ukoliko redovni letovi Vuelinga, Iberije, Croatia Airlinesa te Spanaira ove godine pokažu dobre financijske rezultate, možemo očekivati da će se broj rotacija u 2012. godini povećati i da će se uvesti nove destinacije u Hrvatskoj.

362

PORTUGAL

OPĆE INFORMACIJE O TRŽIŠTU Službeni naziv: Republika Portugal Glavni grad: Lisabon, 500.000 stanovnika Političko uređenje: parlamentarna monarhija Državni poglavar: Aníbal Cavaco Silva (od 9. ožujka 2006.) Predsjednik vlade: Jose José Sócrates (Socijalistička stranka), od 12. ožujka 2005. Površina: kontinentalni dio 91.951 km² i dva arhipelaga u Atlantskom oceanu: Madeira i Azori s 440 km² Uprava: Portugal ima 11.317.192 stanovnika (podatak iz 2007.). Ima 18 županija i 2 autonomne pokrajine: Azori i Madeira.

Razvoj portugalskog turizma u Hrvatskoj 1999. – 2010. Portugalsko tržište je bilo u porastu do 2009. godine, kad je zabilježen pad radi krize, ali damping cijena aranžmana za Karibe. Profil portugalskog gosta Osnovom kontakta s turoperatorima, doznajemo da su prosječni gosti za Hrvatsku u dobi od 30 do 60 godina, srednje, više i visoke kupovne moći te da žele putovati organizirano, prije svega kako bi uživali u plažama i kulturnoj baštini uz dobru gastronomiju. Uglavnom putuju u parovima, bez djece i žele što detaljnije upoznati destinaciju.

363

Omiljene destinacije u inozemstvu su im bivše kolonije i Karibi, dok je Europa popularna za kružna autobusna putovanja i city break. Krstarenja su također u usponu. U komunikaciji žele informaciju na portugalskom jeziku, no ako ne mogu dobiti, prihvaćaju španjolski (radije nego engleski).

Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. su revidirani kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).

Dolasci po mjesecima

364

Organizirana putovanja u 2010. godini U Portugalu djeluje 20-tak većih turoperatora, koji prodaju putem mreže od oko 1.700 turističkih agencija i među njima postoji relativno dobra suradnja i koordinacija. TAP već četvrtu godinu zaredom organizira cjelogodišnje letove iz Lisabona za Zagreb, koji su ljeti izravni, a ostali dio godine idu preko Bolonje. Turoperatori u Portugalu koriste ljeti charter letove + land aranžmane TravelEurope i zasada nitko nema vlastite charter letove. Omjer organiziranih putovanja u odnosu na individualna putovanja je u Portugalu oko 90% u korist organiziranih. U većini brošura Hrvatska se pojavljuje u kombinaciji sa Slovenijom, ali sve više i u kombinacija s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. U Portugalu se uglavnom nude kružne autobusne ture, „sun&beach” i nešto „fly & drive” programa.

Turoperatori s programima za Hrvatsku u 2010. godini ABREU PORTUGAL ENTREMARES LUSANOVA MUNDO VIP NORTRAVEL TAPTOURS TEMPO VIAGENS TOP ATLÁNTICO

www.abreu.pt www.entremares.pt www.lusanova.pt www.esoperadores.com www.nortravel.pt www.tap.pt www.viagenstempo.com www.topatlantico.com

Glavne grupe turističkih agencija u Portugalu s programima za grupe i individualce navedene su u sljedećoj tablici. ABREU PORTUGAL ALMEIDA VIAGENS ASALGARVE BEST TRAVEL EL CORTE INGLES GEOTOUR HALCON VIAJES TOP ATLÁNTICO

www.abreu.pt www.almeidaviagens.com www.asalgarve.com www.besttravel.pt www.viagenselcorteingles.pt www.geotour.com www.halcon.pt www.topatlantico.com

Procjena hrvatske turističke ponude od strane organizatora putovanja Prema informacijama turoperatora, možemo istaknuti da gosti najviše cijene čisto i bistro more, ljepotu obale i otoka, prirodno i kulturno bogatstvo, Dubrovnik, kao grad – spomenik, ugodnu klimu. Destinacija je atraktivna kao novost na tržištu, a pozitivna je i usmena predaja ranijih posjetitelja. Kao nedostaci se navode ograničena hotelska infrastruktura, visoke cijene, gužva u kolovozu, ograničene avionske veze, nedovoljno poznavanje Hrvatske.

Turoperatori koji imaju Hrvatsku u svojim programima za 2011. godinu Glavni turoperatori sa sjedištima na TAP-ovim letovima i sjedištima na charterima TravelEurope su: Abreu, Entremares, Nortravel i Soltropico. Ostali kombiniraju navedene letove s redovnim linijama.

365

ABREU PORTUGAL ACP VIAGENS CLUB VIAJAR TOURS ENTREMARES

www.abreu.pt

NOVAS IDEIAS

www.novasideias.pt

www.acp-viagens.pt www.viajartours.pt

ROTAS DO VENTO TAPTOURS

www.rotasdovento.com www.tap.pt

www.entremares.pt

TEMPO VIAGENS

www.viagenstempo.com

LUSANOVA MIL DESTINOS MONDEGO VIGENS MUNDO VIP NORTRAVEL

www.lusanova.pt www.mildestinos.com www.viagensmondego.com

TRAVELERS VEFA TRAVEL VIMATUR

www.travelersoperadorturistico.pt www.vefatravel.pt www.vimatur.com

www.esoperadores.com www.nortravel.pt

SOLTROPICO

www.soltropico.pt

U tablici su dani ostali programi za Hrvatsku. SOL FERIAS INTERPASS SONHANDO TERRA A VISTA TERRA BRASIL TRAVELERS SAGA VIAGENS

www.solferias.pt www.interpass.pt www.sonhando.pt www.terranostra.pt www.terrabrasil.pt www.travelersoperadorturistico.pt www.sagatravel.pt

Prognoza rezultata u 2011. od strane organizatora putovanja Zračna povezanost je ključni čimbenik rasta, a proširenja ponude novouvedenim letom TAP-a iz Lisabona za Dubrovnik u vrhuncu sezone je pomak u dobrom pravcu. Kapaciteti na avionima su uglavnom u zakupu turoperatora. U Portugalu se Hrvatska pojavljuje kao nova destinacija s potencijalom za rast i konsolidaciju, prvenstveno, barem u početnoj fazi, putem segmenta organiziranih putovanja. S obzirom na gospodarsku krizu u Portugalu, budućnost nije sasvim izvjesna, ali vjerujemo da će se dodatni zračni kapaciteti TAP-a popuniti te da će se linije održati.

366

Zračna povezanost u 2011. godini

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2012. godini Situacija na turističkom tržištu u velikoj će mjeri ovisiti o gospodarskoj situaciji, tj. trenutačnoj neizvjesnosti vezano uz rasplet krize u Portugalu.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Zavisno od brojnih ranije navedenih čimbenika, ali prvenstveno zračne povezanosti, zadržavamo umjereni optimizam te očekujemo da će broj dolazaka i noćenja iz Portugala nastaviti umjereno rasti.

367

ŠVICARSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: federativna republika Površina: 41.285 km2

Najveći gradovi • • • • •

Zürich Ženeva Basel Lausanne Bern

382.906 stanovnika 191.237 stanovnika 169.019 stanovnika 125.885 stanovnika 123.466 stanovnika

Nacionalni praznik: 1. kolovoza

OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Valuta: 1 CHF = 100 rapa BDP u 2006.: 486,2 milijarde CHF BDP stopa rasta 2010.: 2,7% Izvoz 2010.: 193,3 milijarde CHF Uvoz 2010.: 173,7 milijarde CHF Gospodarstvo u Švicarskoj je jedno od najstabilnijih u svijetu. Prema BDP-u, Švicarska je na 19. mjestu u svijetu, a kada se računa BDP po stanovniku čak na 4. mjestu. Švicarska je zemlja visoko razvijene industrije, koja je ujedno i nositelj snažnog izvoza. Predvode je stalno rastuća

368

kemijska i farmaceutska industrija te elektronika i elektrotehnika, metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, proizvodnja vozila i precizna mehanika. Gospodarsku snagu Švicarske čini i snažan sektor usluga (60% BDP-a), posebice sektor financijskih usluga koji sam generira 11% švicarskog BDP-a.

BDP ‒ aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine Švicarsko gospodarstvo je u 2010. godini poraslo, najviše u trećem tromjesečju. Bruto domaći proizvod je u usporedbi s prošlom godinom u istom razdoblju porastao za 2,7%. Porast od 2,7% najviši je od početka ekonomske krize u ljetu 2008. godine. Veliku ulogu u porastu bruto domaćih proizvoda doprinijela je domaća potražnja. Međutim, postoji opasnost od pada bruto domaćeg proizvoda, s obzirom na snagu franka u odnosu na euro, iako stručnjaci prognoziraju da će u 2011. godini bruto domaći proizvodi porasti za 1,5% te u 2012. godini za oko 1,9%.

Prognoza rezultata za Švicarsko gospodarstvo

Izvor: Secco

BDP po stanovniku Bruto domaćih proizvoda po stanovniku je 2009. godine iznosio 67.560 CHF.

Stopa nezaposlenosti u 2010. godini, aktualno stanje u 2011. i procjena trenda Prema podacima Državnog sekretarijata za gospodarstvo – SECCO, u ožujku 2011. je zabilježeno 134.905 nezaposlenih osoba, što je 8.420 osoba manje nego u veljači 2011. Time se stopa nezaposlenosti u ožujku smanjila za 5,9%.

369

Pregled stope nezaposlenosti

Izvor: Secco

Prosječni dohodak – aktualni podaci U Švicarskoj ne postoji jedinstveni prosječni dohodak, već se prosjek izračunava za svaki pojedini sektor rada.

Prosječni dohodak s obzirom na sektore rada 2. Quartal 2009, Ständige Wohnbevölkerung, Zentralwert (3) in Franken Vollzeit Teilzeit (90% und mehr) (weniger als 90%) Männer Frauen Männer Frauen Selbständige (4)

80 000

59 300

36 000

25 000

Total

62 900

Mitarbeitende 55 900 (40 000) 18 000 19 000 29 000 Familienmitglieder Arbeitnehmende 85 000 68 400 44 200 32 400 67 200 Führungskräfte 121 500 96 200 81 000 46 000 107 000 Akademische Berufe 110 700 90 000 68 700 50 000 90 000 Techniker und 96 000 74 800 46 800 40 500 71 600 gleichrangige Berufe Bürokräfte, kaufm. 74 600 68 900 32 500 35 000 56 300 Angestellte Dienstleistungs- und 72 900 52 000 21 600 21 100 42 500 Verkaufsberufe Fachkräfte in der 65 000 (47 500) (11 300) 18 400 50 700 Landwirtschaft Handwerks- und 71 500 52 000 38 700 26 000 68 300 verwandte Berufe Anlagen- und 72 000 49 400 33 700 28 600 67 600 Maschinenbediener Hilfsarbeitskräfte 67 500 47 300 15 600 12 900 29 300 (1) Das jährliche Einkommen wird auf der Basis von 12 Monatsbeträgen berechnet und ein oder zwei Monatsbeträge hinzugefügt, sofern ein 13. oder 14. Lohn ausbezahlt wird. Für Prämien oder Gratifikationen wird ein halber Monatsbetrag (2) addiert. (3) International Standard Classification of Occupations, Variante der EU.

370

Zentralwert (Median): Für die eine Hälfte der Erwerstätigen liegt der standardisierte Lohn über, für die andere Hälfte dagegen unter dem ausgewiesenen Zentralwert (Median). Inklusive Arbeitnehmende im eigenen Betrieb.

(4)

Bruto prihod godišnje (1) od zaposlenih osoba prema radnom statusu, zanimanju (2), postotku zaposlenosti i spolu Izvor: Bundesamt für Statistik, Schweizerische Arbeitskräfteerhebung

Stopa inflacije – aktualni podaci Stopa inflacije je u 2010. godini iznosila 0,7%. Izvor: SNB

Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend Vanjskotrgovinska bilanca bilježi plus od 19,6 milijardi CHF, u Švicarskoj povijesti drugi po redu ikada zabilježen. Hoće li se trend nastaviti, upitno je, s obzirom na sve jači franak.

Stanovništvo (po dobi, po spolu) Broj stanovnika: Od toga stranaca:

7.785.806 1.714.000

Žensko stanovništvo: Muško stanovništvo:

3.955.200 3.830.600

Gustoća naseljenosti: 189 stanovnika po km2

Starost: 0-19 godina 20-39 godina 40-64 godine 65-79 godina 80 godina i više

1.636.100 2.074.200 2.766.800 937.100.00 371.600.00

MEDIJI I OGLAŠIVANJA NA TRŽIŠTU Stručni turistički časopisi Schweizer Touristik (26 x god.) Travel Inside (50 x god.)

Naklada 10.901 10.664

Dnevne novine ‒ njemački 20 Minuten (pon-pet) Basler Zeitung (pon-sub) Berner Zeitung (pon-sub) Blick (pon-sub) Blick am Abend (pon-pet) Der Bund (pon-pet) Neue Luzerner Zeitung (pon-sub) Neue Züricher Zeitung (pon-sub) St. Galler Tagblatt (pon-sub) Tages Anzeiger (pon-sub) Mittelland Zeitung (pon-sub)

Naklada 329.424 100.763 165.700 275.275 210.692 58.117 134.526 146.729 108.004 236.229 190.098

371

Dnevne novine ‒ francuski Le Matin (pon-ned) 24heurs (pon-sub) Tribune de Genève (pon-pet)

Naklada 69.350 86.153 62.003

Dnevne novine ‒ talijanski Corriere del Ticino La Regione Ticino Giornale del Popolo

Naklada 37.142 32.555 16.497

Tjednici Sonntags Blick (ned) Sonntags Zeitung (ned) NZZ am Sonntag (ned) Coop Zeitung Migros Magazin K-Tipp Beobachter ČASOPISI

Naklada

Tjedni njemački Schweizer Familie (čet) Schweizer Illustrierte (pon)

Naklada 165.064 255.777

Tjedni francuski Lillustré (sri)

Naklada 94.376

Mjesečni njemački Reise Blick (8 x god.)

Naklada 262.200

Mjesečni talijanski Illustrazione Ticinese

Naklada 130.465

Lifestyle Annabelle Lounge & Lounge Men (n/f) Trend Magazine (n) Femina (f) 30 Degres (n/f) Paris Match Suisse

Naklada 70.214 45.000 40.000 194.116 150.000 50.000

TV POSTAJE Nacionalna TV Schweizer Fernsehen DRS SF1 SF2 3+

372

Naklada 297.295 203.087 126.371 1.529.169 1.549.788 261.411 310.173

Gledanost

72%

Télevisione Suisse Romande TSR1 Televisione svizzera di lingua italiana TSI1

50% 55%

Regionalne TV postaje Canal 9 Canal Alpha Canal Nord Vaudois ICI TV Leman Bleu Television Tele Basel Tele Bärn Tele M1 Tele Ostschweiz Tele Tell Tele Ticino Tele Top Tele Züri TV Region Lausannoise RADIOPOSTAJE DRS (D) La Première (F) Rete Uno (I)

Slušanost 2.000.000 41% 50%

TELETEXT SWISS TXT SWISS TXT na www.teletext.ch registriraju na dan 1.000.000 ulaza WEB www.blick.ch www.search.ch www.ricardo.ch www.bluemail.ch www.tillate.ch www.comparis.ch www.autoscout.ch www.romanie.ch www.lematin.ch www.30degree.ch www.ebookers.ch www.nzz.ch

373

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2010. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2010. godine otputovali na odmor U 2009. je 84,9% stanovnika bilo na barem jednom putovanju s noćenjem. Po osobi je prosječan broj putovanja u 2009. godini iznosio 2,7. Najveće smanjenje je kod osoba između 25 i 44 godine. Godine 2008. broj putovanja iznosio je 4,1, a u 2009. iznosio je 3,1.

Broj ostvarenih putovanja tijekom godine

Broj putovanja s noćenjem prema trajanju putovanja

Broj putovanja i noćenja prema svrsi putovanja

Broj putovanja s noćenjima prema sezoni

Broj putovanja prema broju putnika 2008/2009

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji U 2009. godini je u Švicarskoj zabilježeno 6,7 milijuna domicilnih putovanja, što je 25% manje nego prošle godine. U inozemstvo je ostvareno 10,5 milijuna putovanja, najviše u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji.

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. Najveći broj putovanja Švicaraca u inozemstvo bilježe Njemačka, Francuska, Italija i Austrija. S obzirom da Švicarska graniči s navedenim najomiljenijim destinacijama rezultati su razumljivi. Međutim unatoč tomu omiljene destinacije iz godine u godinu bilježe lagani pad. S obzirom na

374

jaki franak, veliki broj turista se odlučuje za dalje destinacije kao što su SAD, Azija, ali i Hrvatska, Španjolska, Portugal i druge.

Broj ostvarenih noćenja prema destinaciji

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija Komparativne prednosti najomiljenijih destinacija su geografska blizina, dobro poznavanje destinacije te zajednički jezik, zbog kojeg se Švicarci u tim zemljama osjećaju „kao kod kuće”. Omiljene destinacije također imaju bogatu kulturnu baštinu i prirode ljepote te široku ponudu dodatnih aktivnosti. S obzirom da su to zemlje koje se nalaze u Eurozoni, osjetno su skuplje od zemalja izvan Eurozone. No kako je franak jak, Švicarcima će u odabiru destinacije za godišnji odmor navedena činjenica igrati manju ulogu.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. godini preferirali turisti sa švicarskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor

43% privatni automobil, kamp-kućicu, motor i sl. 35% zrakoplov 16% autobus, vlak 6% ostalo

Broj putovanja s noćenjem prema vrsti transporta 2009

375

Način organiziranja odmora/bukiranja u 2010. koji su preferirali švicarski gosti Iako podaci za 2010. godinu nisu dostupni, prema procjenama internet je i dalje na prvom mjestu kanala za donošenje odluke o odabiru destinacije, zatim slijedi preporuka prijatelja, katalozi, oglasi i ostalo. U Švicarskoj 94% stanovništva koristi internet tako da i za organiziranje godišnjeg odmora sve češće koriste upravo navedeni kanal bukiranja.

Preferencije švicarskih turista s obzirom na vrstu smještaja Pri putovanju u inozemstvo Švicarci preferiraju hotelski smještaj.

Broj putovanja s noćenjem prema vrsti smještaja

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja U 2009. godini je zabilježeno više od 10 milijuna putovanja u svrhu odmora.

Broj putovanja s noćenjem prema motivu putovanja

376

Prosječni budžet/potrošnja na putovanja Prosječna potrošnja u zemlji u 2009. godini iznosila je 168 CHF, a u inozemstvu 183 CHF po osobi/danu.

Potrošnja po privatnom putovanju

Pregled organizatora putovanja na tržištu Aaretal Reisen AG Abyss Scuba Divers SA Accotravel AG ACS Reisen AG ACS Sportreisen Basel AD Gentes Africa Design Travel African Collection Tours GmbH African Trails ‒ Travelhouse Agrar Reisen Air Marin Airpass Services Switzerland AG Albertsen Voyages Alfa Reisen GmbH All Travel SA Alpha Reisen AG Alpin Travel GmbH Altstadt Reisen AG Amber Touristik AG Amin Travel & Business Organization Arabica Orient Reisen Arcatour AG Argo Holiday Asiatik

www.aaretal-reisen.ch www.abyssworld.com www.accotravel.ch www.acs-travel.ch www.acsbs.ch www.ad-gentes.ch www.africadesigntravel.ch www.african-collection.ch www.africantrails.ch www.agrar-reisen.ch www.airmarin.com www.airpass.ch www.albertsen.ch www.alfareisen.ch www.alltravel.ch www.alphagolf.ch www.alpintravel.ch www.altstadtreisen.ch www.ambertouristik.ch www.amin-travel.ch www.arabica-orientreisen.ch www.arcatour.ch www.planete-bleue.ch www.asiatik.ch

377

L'atelier du Voyage Backgroud Tours Balkan Holidays AG Baumeler AG Benitez Reisen AG Bentour Swiss AG Bicycle Holidays Bike Adventure Tours Bischofberger Info Reisen AG Bluvoyages SA Boomerang Reisen Brasa Reisen Brasil Reisen Brazilian Swiss Tours Byzance Travel & Tours SA Camperworld Reisen AG Canadian Tours Caribtours ‒ Travelhouse Chiappa Travel AG Chris'Way Cle des îles Club Aventure SA Club Mediterranee Columbus Tours AG Comet Reisen AG Coop-IST Travel AG Coral Tours Cristal Voyages SA Crotravel GmbH Cultoura Reisen Culture Air Travel Depart Antilles Desert Team Destinations Sante PP SA Destination Travel & Consulting AG Direkt & Ehrlich Reisen Dive & Travel Dorado Latin Tours AG Dream Travel Dreamtime Travel AG Equinoxe Voyages SA Equitour AG Espace Est-Ouest Euro Active Holidays Eurotrek Eurovelo Event Reisen Express Travel Int. AG Falcontravel ‒ Travelhouse Fert-Operating

378

www.atelierduvoyage.ch www.background.ch www.balkan-holidays.ch www.baumeler.ch www.benitez.ch www.bentour.ch www.bicycle-holidays.com www.bikereisen.ch www.bischofberger-reisen.ch www.bleuvoyages.com www.australien.com www.brasa.ch www.brasilreisen.ch www.brasilien-reisen.ch www.byzance.ch www.camperworld.ch www.canadiantours.ch www.caribtours.ch www.chiappa.ch www.chrisway.ch www.lacledesiles.ch www.clubaventure.ch www.clubmed.com www.columbus-golf.ch www.cometreisen.ch www.itscoop.ch www.coraltours.ch www.cristal-voyages.ch www.crotravel.ch www.cultoura.ch www.catvoyages.com www.depart.ch www.desert-reisen.ch www.destinations-sante.ch www.destinationsports.ch www.direktundehrlich.ch www.diveandtravel.ch www.dorado-latintours.ch www.dreamtravel.ch www.dreamtime.ch www.equinoxe.ch www.reiterreisen.com www.espace-est-ouest.com www.euroactive.ch www.eurotrek.ch www.eurovelo.ch www.eventreisen.ch www.expresstravelinternational.ch www.falcontravel.ch www.fert.ch

Finlandia Reisen Fins-Tours AG Flamingo Travel SĂ rl Frantour Suisse SA Frossard AG FTI Touristik AG Funtastic Travel GmbH Geo Decouverte SA Gerbairtours Globo Adventure Globo Tours Globotrek AG Globus Reisen Glur Reisen AG Golf and Events Green Golf Reisen Groundline GmbH GTU Travel AG Harry Kolb AG Helvetic Tours AG (KUONI) Holiday Maker Tours AG Horizons Nouveaux Hotelplan Suisse IBAC Travel GmbH Image Travel AG Imagine Reise Service GmbH Imbach Reisen AG Immaginidal Mondo Implus Reiseatelier Incentive Reisen AG Indalo Space SA Inditours â&#x20AC;&#x2019; Travelhouse Indo Orient Tours GmbH Insight Reisen Intens Travel Island Tours AG IT Ireland Tours GmbH Ito Reisen AG Japan Tours Jerrycan Voyages SA Kira Reisen AG Knecht Reisen Kompas Travel AG Kontiki Saga Reisen Kost Golf & Tennis Kultour Ferienreisen AG Kuoni Reisen AG Lagrange Vacances Laros Reisen La Route des andes

www.finlandia-reisen.ch www.fins-tours.ch www.flamingotrave.ch www.frantour.ch www.frossard-reisen.ch www.fti.ch www.funtastic.ch www.geo-decouverte.com www.gerbairtours.ch www.globoadventrue.ch www.globo-tours.ch www.globotrek.ch www.globusreisen.ch www.glur.ch www.golfandevents.ch www.greengolf.ch www.groundline.com www.gtu.ch www.harrykolb.ch www.helvetictours.ch www.holiday-maker.ch www.horizonsnouveaux.com www.hotelplan.ch www.ibac-travel.ch www.imagetravel.ch www.reiseberatung.ch www.imbach.ch www.immaginidalmondo.com www.implus-reiseat.ch www.incentivereisen.com www.indalo.ch www.inditours.ch www.indoorient.ch www.insight-reisen.com www.intens.ch www.islandtours.ch www.irlandtours.ch www.itoreisen.ch www.japantours.ch www.jerrycan-travel.ch www.kiratravel.ch www.knecht-reisen.ch www.kompastravel.ch www.kontiki.ch www.kost.ch www.kultour.ch www.kuoni.ch www.lagrange-holidays.ch www.laros.ch www.laroutedesandes.ch

379

Laroyale SA Latino Travel Legends Travel GmbH Let's Travel Let's Go Tours Lotus Reisen Mango Tours Manta Reisen AG Marlin Reisen AG Marti Ernst Reisen AG MJM Caraibes Moon Valley Voyages Moser Spezialreisen Moturis Ltd. Move Reisen MTS Reisen My Tours AG Nature Team Nomade Experience Nouveaux Mondes Nova Tours Olimar Reisen 1-2-Fly Orbis Palm Travel AG Panorama Voyages Para Tours Pepexperience Planete Evasion Prime Travel Center AG Ferienverein Private Safaris Railtour Suisse SA Reisen & Kultur CRK AG REWE Touristik RMR AG Rotunda Tours Royal Orchid Holidays Royal Reisen AG RWTours GmbH Salina Tours ‒ Travelhouse SBB Railaway Schaer Reisen Schafer Travel Schoener Tauchen Secotour S.E.P. Voyages Shangrila Tours Sierramar ‒ Travelhouse Skytours ‒ Travelhouse

380

www.laroyale.ch www.latinotravel.ch www.legendstravel.ch www.letstravel.ch www.letsgo.ch www.lotusreisen.ch www.mangotours.ch www.manta.ch www.marlin-reisen.ch www.marti.ch www.mjm-caraibes.com www.moon-valley.ch www.desert-tours.ch www.moturis.com www.movereisen.ch www.mtsreisen.ch www.mytours.ch www.nature.team.ch www.nomade.ch www.nouveauxmondes.com www.novatours.ch www.olimar.ch www.1-2-fly.ch www.orbis-reisen.ch www.palmtravel.ch www.panorama-voyages.ch www.para-tours.ch www.pepexperience.ch www.planete-evasion.ch www.primetravel.ch www.ferienverein.ch www.private-safaris.ch www.railtour.ch www.reisen-und-kultur.ch www.rewe-touristik.com www.rolfmeierreisen.ch www.rotunda.ch www.royalorchid.ch www.trainingscamps.ch www.rwtours.com www.salinatours.ch www.railaway.ch www.schaer-reisen.ch www.schafer-travel.ch www.schoener-tauchen.ch www.secotour.ch www.sepvoyages.ch www.shangrilatours.ch www.sierramar.ch www.skytours.ch

Slowtravel GmbH Smeraldo Tours AG Soleytours ‒ Travelhouse Spinout SportTours Sporting Travel STA Travel Stohler Tours SA Suja Reisen GmbH Sunclub Reisen AG Sunorient Tours Susball Tours Swisstrails Sysmed Travel SA Take-it Travel AG TCS Voyages TEAM Reisen AG Terres Sauvages Safaris Thurgau Travel AG Tian-Tan Horizon SA TLT-Tours Tomvouctour GmbH Tourasia Touriqum Spezialreisen Tourisme pour tous Tourorient Trade Wings SA Travelway SA Travelxperts Tripi AG TUI Suisse Ltd. Unique Travel GmbH Univair Voyages Universal Air Tour AG Vacances & Loisirs Voegele Reisen Voyages & Culture Voyageplan VT Vacances Welcome Travel Welldays Travel & Home Wettstein ‒ Travelhouse Wilderness Explorers Windrose Reisen AG Windtravel Sportreisen GmbH World-Wide-Wheels Xenotours AG

www.slow-travel.ch www.smeraldo-tours.ch www.soleytours.ch www.spinout.ch www.sportingtravel.ch www.statravel.ch www.stohler.com www.suja-reisen.ch www.sunclub-reisen.ch www.sunorient.ch www.susballtours.ch www.swisstrails.ch www.sysmedtravel.ch www.takeit.ch www.tcs-reisen.ch www.team-reisen.ch www.terres-sauvages.ch www.thurgautrave.ch www.tiantan.ch www.tlt-tours.com www.tombouctour.ch www.tourasia.ch www.touriqum.ch www.tourismepourtous.ch www.tourorient.ch www.tradewings.ch www.travelway.ch www.travelxperts.ch www.tripi.ch www.tui.ch www.uniquetravel.ch www.univair.ch www.universaltravel.ch www.v-l.ch www.voegele-reisen.ch www.voyages-et-culture.ch www.voyageplan.ch www.vtvacances.ch www.welcometravel.ch www.welldays.ch www.wettsteintravel.ch www.wilderness-explorers.com www.windrose-reisen.ch www.windtravel.ch www.world-wide-wheels.com www.xenotours.ch

Izvor: Swiss Travel Handbook

381

UDJEL ŠVICARSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci ŠVICARSKA 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Noćenja Indeks

56.904 13.524 7.418 9.702 17.630 12.405 20.000 26.677 28.758 24.227 36.223 46.026 60.607 82.883 103.686 113.909 129.737 134.312 132.736 129.737 149.176

24 55 131 182 70 161 133 108 84 150 127 132 137 125 110 114 104 99 98 115

1990. = 100 100 24 13 17 31 22 35 47 51 43 64 81 107 146 182 200 228 236 233 228 262

Indeks 310.108 40.811 30.700 46.245 81.639 50.080 81.000 123.811 126.588 98.366 154.107 202.057 251.907 340.144 412.054 473.309 544.208 563.905 557.968 550.120 613.441

13 75 151 177 61 162 153 102 78 157 131 125 135 121 115 115 104 99 99 112

1990. = 100 100 13 10 15 26 16 26 40 41 32 50 65 81 110 133 153 175 182 180 177 198

Izvor: DZS

382

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku sa švicarskog tržišta Omjer individualnih i organiziranih dolazaka u Hrvatsku je 2:1.

383

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Na švicarskom tržištu sljedeći organizatori putovanja su u 2010. imali Hrvatsku u ponudi: Turističke agencije

Ponuda

1-2-Fly

Smještaj

Tel.: 0848 121 221 www.1-2-fly.ch 4-Oceancs GmbH

Yachtcharter

Tel.: 031 302 24 24 E-mail: info@4-oceans.ch www.4-oceans.ch Abaria Yachting

Yachtcharter

Tel.: 079 489 70 74 E-mail: info@abaria-yachting.ch www.abaria-yachting.ch Ägäis Yachting

Yachtcharter

Tel.: 061 712 15 00 E-mail: info@aegaeis.ch www.aegaeis.ch Adria Tours Tel.: 079 311 19 85 E-mail: i.matic@adriatours.ch www.adriatours.ch Arcatour SA

Kružno putovanje vlakom i autobusom

Tel.: 041 729 14 20 arcatour@arcatour.ch www.arcatour.ch Balkan Holidays Tel.: 044 362 80 70 E-mail: balkan@active.ch www.balkan-holidays.ch Baumeler Reisen Tel.: 041 418 65 65 E-mail: info@baumeler.ch www.baumeler.ch Bike Adventure Tours GmbH Tel.: 044 761 37 65 E-mail: info@bikereisen.ch www.bikereisen.ch Bluvoyages Tel.: 022 362 54 80 E-mail: info@bluvoyages.ch www.bluvoyages.ch

384

Biciklizam Pješačenje Let Biciklizam

Paušalna putovanja

Brumann Reisen

Kružno putovanje autobusom

Tel.: 056 634 11 28 E-mail: brumann@mails.ch www.brumann-riesen.ch CroisiEurope Suisse

Krstarenje

Tel.: 021 320 72 35 E-mail: infolausanne@croisieurope.com www.croisieurope.ch Car Rouge

Kružno putovanja autobusom

Tel.: 031 750 70 70 E-mail: office@car-rouge.ch www.car-rouge.ch Cosulich Schiffsreisen

Trajektne linije

Tel.: 044 363 52 55 E-mail: info@cosulich.ch www.cosulich.ch Croaticum GmbH

Smještaj

Tel.: 043 443 97 22 Faks: 043 443 97 23 E-mail: info@croaticum.ch www.croaticum.ch

(svibanj i listopad)

Crotravel

Kružna putovanja Krstarenje Izleti Fly&drive Charter On line ponuda

E-mail: dv@crotravel.ch www.crotravel.ch direkt + ehrlich reisen

Paušalna putovanja

Tel.: 0848 950 950 E-mail: info@direktundehrlich.ch www.direktundehrlich.ch Dive & Travel

Kružna putovanja rent-a-car-om Krstarenja Ronjenje

Tel.: 031 744 15 15 E-mail: mail@diveandtravel.ch www.diveandtravel.ch Domo Reisen

Kružno putovanje autobusom

Tel.: 044 828 60 40 E-mail: info@domo-reisen.ch www.domo-reisen.ch Engeloch Reisen AG

Kružno putovanje autobusom (svibanj)

Tel.: 031 808 15 15 E-mail: info@engeloch-reisen.ch www.engeloch-reisen.ch Epicro Reisebüro

Smještaj

Tel.: 041 261 03 80 E-mail: info@epicro.ch www.epicro.ch

Camping/FKK Aktivni odmor Rundreisen

385

Ernst Gerber Reisen AG Tel.: 062 916 50 50 E-mail: info@gerber-reisen.ch www.gerber-reisen.ch Ernst Marti AG

Kreuzfahrten Badeferien (busanreise) Busrundreisen

Busrundreise

Tel.: 032 391 01 11 E-mail: marti@marti.ch www.marti.ch Eurobus

Busrundreise

Tel.: 0848 000 212 E-mail: windisch@eurobus.ch www.eurobus.ch Equitour

Reiterferien

Tel.: 061 303 31 01 E-mail: service@equitour.com www.equitour.com Eurotrek AG

Inselhüpfen (boot & velo)

Tel.: 044 316 10 00 E-mail: eurotrek@eurotrek.ch www.eurotrek.ch

Felix-Reisen Tel.: 062 871 97 79 E-mail: info@felix-reisen.ch www.felix-reisen.ch Flück Reisen AG

Inselhüpfen (boot & bike) Erlebniskreuzfahrt Segeln Kajak Reitferien Aktivferien Busrundreise (südosteuropa mit Zagreb & Osijek)

Busrundreise mai

Tel.: 033 952 15 45 E-mail: info@flueck-reisen.ch www.flueck-reisen.ch Franz Dähler AG

Busrundreise (oktober)

Tel.: 071 955 04 08 E-mail: info@daehler-reisen.ch www.daehler-reisen.ch Funicar Reisen AG

Busrundreise april

Tel.: 032 329 13 13 E-mail: reisen@funicar.ch www.funicar.ch FTI Touristik

Unterkunft

Tel.: 61 325 15 05 E-mail: info@fti.ch www.fti.ch

386

Kreuzfahrt Busrundreise Mietwagen Flüge (ab Deutschland)

Gebetsroither

Wohnwagen

Tel.: 0043 3612 26 300 E-mail: office@gebetsroither.com www.gebetsroither.com Gössi Carreisen

Mobilheim

Tel.: 041 340 30 55 E-mail: info@goessi-carreisen.ch www.goessi-carreisen.ch Helvetic Tours

Badeferien (busanreise) Veloferien Kreuzfahrten Badeferien (flug + hotel)

Tel.: 044 277 41 41 www.helvetictours.ch High Life Reisen

Badeferien

Tel.: 071 886 60 88 E-mail: info@highlife.at www.highlife.travel

Busrundreise

Holiday Yachting

Flug Unterkunft Kreuzfahrten Mietwagen Yachtcharter

Tel.: 033 438 00 06 E-mail: info@holiday-yachting.ch www.holiday-yachting.travel Hotelplan

Unterkunft

Tel.: 043 211 88 85 E-mail: internet-travelshop@hotelplan.ch www.hotelplan.ch Hofmann Reisen

Wanderferien busanreise

Tel.: 071 298 09 19 E-mail: info@hofmann-reisen.ch www.hofmann-reisen.ch Imbach Reisen AG

Velokreuzfahrt

Tel.: 041 418 00 00 E-mail: info@imbach.ch www.imbach.ch Interhome AG

Wanderferien

UNTERKUNFT: Ferienhäuser und Wohnungen

Tel.: 043 810 91 91 E-mail: info@interhome.ch www.interhome.ch Käfer Carreisen

Busrundreise (april)

Tel.: 071 446 55 19 E-mail: info@kaefer-carreisen.ch www.kaefer-carreisen.ch Kompas Travel

Unterkunft

Tel.: 041 418 80 30 E-mail: mail@kompastravel.ch www.kompastravel.ch

Bus Flug

387

KKV Travelcenter

Yachtcharter

Tel.: 044 311 33 00 E-mail: milu@miluzone.com www.miluzone.com Kurt Ebneter Carreisen

Busrundreise (april)

Tel.: 071 446 55 19 E-mail: info@kaefer-carreisen.ch www.kaefer-carreisen.ch Lagrange Vacances

Unterkunft

Tel.: 022 329 30 50 E-mail: geneve@lagrange-holidays.ch www.lagrange-holidays.ch Mittelthurgau Reisebüro

Kreuzfahrt

Tel.: 071 626 85 85 E-mail: info@mittelthurgau.ch www.mittelthurgau.ch Neckermann Reisen

Unterkunft

Tel.: 055 415 86 86 E-mail: info@neckermann-reisen.ch www.neckermann-reisen.ch Novasol

Appartements

Tel.: 0800 441 441 E-mail: novasol@novasol.ch www.novasol.ch Oböna

Ferienhäuser Villen FKK

Tel.: 0049 6032 960 90 E-mail: info@oboena.de www.oboena.de Railtour

Städtereise

Tel.: 031 378 01 01 E-mail: info@railtour.ch www.railtour.ch Rattin AG

Busthemenreisen (schlagerwoche

Tel.: 052 633 00 00 E-mail: info@rattin.ch www.rattin.ch Radferien Kroatien – siehe auch Unique Travel

Istra, mandarinenernte Dubrovnik)

E-mail: info@velotouren-kroatien.ch www.velotouren-kroatien.ch Reka Ferien

Rundfahrten

Tel.: 031 329 66 99 www.reka.ch Sägesser Reisen AG Tel.: 061 975 80 90 E-mail: info@saegesser-reisen.ch

388

Rennrad-/biketouren

Badeferien: unterkunft, kreuzfahrten

Buserlebnisreisen Inselhüpfen busrundreise

www.saegesser-reisen.ch Schneider Reisen

Badeferien (busreise)

Tel.: 032 618 11 55 E-mail: f.schneider@schneider-reisen.ch www.schneider-reisen.ch Seleger Sports Travel

Busthemenreisen (musikantenstadl Poreč u svibnju) Busrundreisen Tauchen

Tel.: 044 760 30 20 E-mail: info@seleger.ch www.selger.ch Surprise Reisen AG

Badeferien (busreise)

Tel.: 071 414 50 80 E-mail: info@surprise-reisen.ch www.surprise-reisen.ch Stellamaris Travel

Nordic walking Segeln Inselhüpfen Online-anbieter

Tel.: 055 422 12 26 E-mail: info@stellamaris-travel.ch www.stellamaris-travel.ch TUI Suisse

Unterkunft

Tel.: 0848 121 221 E-mail: internet.travelshop@tui.ch www.tui.ch Tourisme pour tous

Busrundreise Kreuzfahrt

Tel.: 021 341 10 00 E-mail: lausanne@tourismepourtous.ch www.tourismepourtous.ch Twerenbold Reisen AG

Busrundreise Wandern Flug Busrundreisen

Tel.: 056 484 84 84 E-mail: info@twerenbold.ch www.twerenbold.ch Unique Travel

Kreuzfahrten Inselhüpfen

Tel.: 044 268 24 70 E-mail: welcome@uniquetravel.ch www.uniquetravel.ch

Kreuzfahrt Sommer-erlebniskreuzfahrt Inselhüpfen (mit rad und schiff) Inselhüpfen (mit bike und schiff) Veloferien süddalmatien Unterkunft Fly drive sleep Flug Bus Unterkunft

Univair Voyages SA Tel.: 022 731 22 55 E-mail: info@univair.ch www.univair.ch

Kreuzfahrt

Busrundreise

Rundreise (auto) Rundreise (bus) Kreuzfahrt Veloferien Wanderferien

389

Unison Travel

Flug Badeferien

Tel.: 044 803 22 20 E-mail: info@unisontravel.ch www.unisontravel.ch Via Verde Reisen (VCS)

Inselhüpfen mit velo

Tel.: 0848 823 823 E-mail: info@via-verde-reisen.ch www.via-verde-reisen.ch Walliser Reisen AG

Busfahrten

Tel.: 071 973 75 55 E-mail: info@walliserreisen.ch www.walliserreisen.ch

Busrundreisen Badeferien (busreise) Wellness

Prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja

Prekrasna priroda Izvrsna hrana Zadovoljavajući odnos vrijednost/novac Brojne mogućnosti za aktivni odmor Pogodna za obitelji s djecom Bogata kulturna baština Ugodna klima Prekrasne plaže i uvale Čistoća Sigurna zemlja

Prikaz dolazaka i noćenja po regijama

Županije Istarska Primorskogoranska Ličkosenjska Zadarska Šibenskokninska Splitskodalmatinska Dubrovačkoneretvanska Grad Zagreb UKUPNO

SIJEČANJ-PROSINAC 2010. Dolasci Noćenja 5.305 41.139 30.416 127.526

Izvor: TZ županija

390

SIJEČANJ-PROSINAC 2009. Dolasci Noćenja 9.310 64.872 26.052 116.734

INDEKS 2010./09. Dolasci Noćenja 57 63 117 109

5.597

9.149

4.737

8.069

118

113

7.858 8.217

37.995 32.774

8.606 9.484

39.987 34.708

91 87

95 94

8.447

36.400

7.611

29.624

111

123

9.676

32.144

8.273

25.681

117

115

6.493 82.009

11.233 328.360

5.742 79.815

10.439 330.114

113 103

108 99

Zrakoplovne linije u 2010. godini Croatia Airlines Relacija Zürich ‒ Zagreb Zürich ‒ Split Zürich ‒ Split

Termin 01.01. ‒ 31.12.2010. 29.03. ‒ 23.10.2010. 09.06. ‒ 23.10.2010.

Zürich ‒ Dubrovnik Zürich ‒ Dubrovnik

02.04. ‒ 25.10.2010. 02.06. ‒ 25.10.2010.

Swiss / Edelweissair Relacija Termin Zürich ‒ Split 15.05. ‒ 16.10.2010. Easy Jet Relacija Ženeva ‒ Split

Termin 24.04. ‒ 30.10.2010. 12.06. ‒ 25.09.2010. 18.06. ‒ 25.09.2010.

Ženeva ‒ Dubrovnik Basel ‒ Split

19.04. ‒ 24.10.2010. 26.06. ‒ 26.09.2010.

dnevno ponedjeljak, subota ponedjeljak, srijeda, petak, subota ponedjeljak, petak ponedjeljak, srijeda, petak

subota

subota utorak, četvrtak, subota ponedjeljak, petak, subota nedjelja srijeda, subota, nedjelja

Dubrovnik Airline Relacija Zürich ‒ Split Zürich ‒ Basel

Termin 26.06. ‒ 14.08.2010. 07.06. ‒ 25.10.2010.

subota ponedjeljak

Darwin / Baboo Relacija Ženeva ‒ Split

Termin 03.07. ‒ 28.08.2010.

subota

‒

Termin 09.05. ‒ 10.10.2010.

nedjelja

‒

24.04. ‒ 09.10.2010.

četvrtak, subota

‒

03.04. ‒ 09.10.2010.

subota

Termin 04.07. ‒ 12.09.2010. 04.07. ‒ 12.09.2010.

nedjelja nedjelja

Intersky Relacija Friedrichshafen Pula Friedrichshafen Zadar Friedrichshafen Split Helvetic Airways Relacija Zürich ‒ Pula Zürich ‒ Rijeka

391

Autobuseri u 2010. godini Castell Reisen

Car Rouge Ferienverein

Ebneter Car

Ernst Gerber Reisen AG

Ernst Marti AG

Eurobus

Fl체ck Reisen AG

392

Am Linthli 24a Postfach 425 CH 8752 N채fels Tel.: 055 618 42 93 Faks: 055 618 42 95 www.castell.ch E-mail: reisen@castell.ch Industriestrasse 20 3210 Kerzers Tel.: 031 750 70 70 Faks: 031 750 70 71 www.car-rouge.ch E-mail: office@car-rouge.ch Seeweg 3 9403 Goldach Tel.: 071 841 01 76 Faks: 071 841 02 18 E-mail: info@ebneter-carreisen.ch Mumenthalstrasse 5 4914 Roggwil Tel.: 062 916 50 50 www.gerber-reisen.ch E-mail: info@gerber-reisen.ch Br체hl 11 3283 Kallnach Tel.: 032 391 01 11 Faks: 032 391 03 61 www.marti.ch Hauserstrasse 65 5210 Windisch Tel.: 056 461 61 61 Faks: 056 461 67 95 www.eurobus.ch E-mail: info@eurobus.ch Hauptstrasse 121 3855 Brienz Tel.: 033 952 15 45 Faks: 033 952 15 46 www.flueck-reisen.ch E-mail: info@flueck-reisen.ch

Gössi Carreisen AG

Hofmann Reisen

Sägesser Reisen AG

Schneider Reisen

Surprise Reisen

Twerenbold Reisen AG

Walliser Reisen

6048 Horw Tel.: 041 340 30 55 Faks: 041 340 56 85 www.goessi-carreisen.ch E-mail: info@goessi-carreisen.ch Wilenstrasse 11c 9322 Egnach Tel.: 071 298 09 19 Faks: 071 298 11 12 www.hofmann-reisen.ch E-mail: info@hofmann-reisen.ch 4421 Wintersingen Tel.: 061 975 80 90 Faks: 061 975 80 91 www.saegesser-reisen.ch E-mail: info@saegesser-reisen.ch 4513 Langendorf Tel.: 032 618 11 55 Faks: 032 618 29 89 www.schneider-reisen.ch E-mail: schneider-reisen@bluewin.ch Hauptstrasse 33 8580 Sommeri Tel.: 071 414 50 80 Faks: 071 414 50 81 www.surprise-reisen.ch E-mail: info@surprise-reisen.ch Im Steiacher 1 5406 Baden-Rütihof Tel.: 056 484 84 84 www.twerenbold.ch E-mail: info@twerenbold.ch Hintermühlenstr. 6 8409 Winterthur Tel.: 052 245 17 77 Faks: 052 245 17 79 www.walliserreisen.ch E-mail: walliser@clinch.ch

Prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Prednostima hrvatske turističke ponude švicarski gosti smatraju blizinu i dobru povezanost, prekrasno čisto more, gostoljubivost, veliku ponudu prirodne i kulturne baštine, sportske aktivnosti te prihvatljive cijene usluga.

393

Vrsta smještaja koju su Švicarski koristili u Hrvatskoj Švicarci su u Hrvatskoj koristili hotelski smještaj u ukupno 77% slučajeva. Općenito i za druge destinacije, švicarski turisti preferiraju hotelski smještaj.

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje švicarske gosti u Hrvatskoj najčešće koriste Švicarski gosti su vrlo aktivni. Koriste sve dodatne sadržaje: planinarenje, jedrenje, tenis, golf, rafting, kajak, biciklizam, ronjenje. Također, zainteresirani su za kulturna događanja, kao i obilazak nacionalnih i prirodnih parkova.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena svih odlazaka na godišnji odmor u 2011. godini Savez švicarskih kantona na svojoj web stranici objavio je da svaki Švicarac na godinu minimalno jednom ode na putovanje, što govori da se želja za putovanjima ne smanjuje, a jak i stabilan franak može utjecati i na veći broj putovanja u 2011. godini.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2011. Redoslijed najomiljenijih destinacija godinama ostaje gotovo nepromijenjen. Veći broj Švicaraca zbog jakog franka sve više putuje u SAD, no unatoč tomu najomiljenije destinacije su kako slijedi: 1. Francuska 2. Njemačka 3. Italija 4. Španjolska 5. Austrija 6. Velika Britanija 7. SAD 8. Turska 9. Egipat 10. Grčka Izvor: Travel Inside

394

11. Tajland 12. HRVATSKA 13. Portugal 14. Kanada 15. Češka 16. Poljska 17. Brazil 18. Singapur 19. Kina 20. Tunis

Organizatori putovanja na tržištu u 2011. godini Lista najznačajnijih turoperatora u Švicarskoj: 1. Kuoni Reisen AG – najznačajniji je turoperator u Švicarskoj, nalazi se među prvih 5 u cijeloj Europi. Tržišni je vođa na području „Leisure” i Destination managementa. Kuoni je u posljednje vrijeme učvrstio svoje mjesto i izvan Europe. Ima oko 10.000 zaposlenih širom svijeta. Unatoč tome, 20% prometa Kuoni ostvaruje u Švicarskoj. U nastavku slijede turoperatori koji se nalaze u vlasništvu Kuonija: ACS Reisen, Cotravel, Direkt Reisen, Dorado Latin Tours, Frantour, Helvetic Tours, Intens Travel, Kontiki-Sage Reisen, Kuoni Reisen, lastminute.ch, Manta Reisen, Pink Cloud Travel Service, Private Safaris, Railtour Suisse, Rotonda Tours, Unique Travel. 2. M-Travel Switzerland (MTCH AG) – nastao je spajanjem Hotelplana i Travelhouse AG. MTravel Switzerland posluje u ovim segmentima: „Longhaul/Europe/Cruises”, „Beach Holiday Shorthaul” i „Specialist” (Individualreisen). M-Travel Switezrland pripada Hotelplan grupi koja ukupno zapošljava 2.900 osoba. U njihovom vlasništvu nalaze se ovi turopertori: First Travel AG, Denner Reisen, Globus Reisen, Hotelplan, Migros Ferien, Tourimsme pour tous, Travelhouse, Interhome, Travelwindow, M-Travel Switzerland. 3. TUI Suisse Ltd. – nalazi se u vlasništvu TUI AG, Hannover iz Njemačke. TUI Suisse generira oko 48% svog profita na paket aranžmanima 27% mit Modularreisen (tailor made putovanja) i oko 25% u izravnoj prodaji. U Švicarskoj TUI zapošljava oko 560 osoba. U njihovom vlasništvu nalaze se ovi turoperatori: Club Magic Life, Flex Travel, Robinson Club, TUI Sports, TUI/TUI ReiseCenter, Vögele Reisen, 1-2-Fly. Ovo su najveći, najvažniji i najutjecajniji turoperatori Švicarske. Pored njih postoji veliki broj manjih turoperatora, koji su uglavnom specijalisti u pojedinom segmentu: 1. Knecht Reisen 2. Kira Reisen 3. STA-Travel 4. Eurotrek 5. Univair 6. ITS Coop Travel 7. Baumeler Reisen.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na švicarskom tržištu Ugled Hrvatske je sve bolji, postajemo sve prihvaćenijom destinacijom, osobito u ljetnim mjesecima. Hrvatska pruža dobar odnos vrijednosti za novac, koji u odnosu na domicilni standard odgovara švicarskom gostu. Iz programa turoperatora i autobusera vidljivo je da se u ponudama šire na predsezonu i posezonu. Kvaliteta usluga, smještaja, kao i ponude različitih sadržaja se poboljšavaju, kao i ukupna dostupnost destinacije.

Preliminarna procjena ukupnog broja noćenja i dolazaka u 2011. godini Budući da preciznije procjene individualnog prometa u ovom trenutku ne možemo pružiti, u projekcijama ovogodišnjih turističkih brojki u prvom redu oslanjamo se na informacije turoperatora i autobusera te različitih specijaliziranih agencija. Prema dosadašnjim informacijama, isti uglavnom bilježe pozitivne rezultate u odnosu na prošlu godinu, koja je također bila dobra te načelno možemo očekivati rezultat najmanje na razini 2010. godine.

395

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini Švicarska je izašla iz gospodarske krize. Volja građana za putovanjima ne opada, a budući je franak jak, putovanja su im ove godine za nekoliko postotnih bodova jeftinija. Trend pogoduje individualnim putovanjima, koja će vjerojatno biti u blagom porastu.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2011. godini U Švicarskoj svi veći turoperatori imaju Hrvatsku u ponudi. Zainteresiranost za našu zemlju raste, jednako kao i broj programa organizatora putovanja.

Prognoza rezultata za 2011. od strane organizatora putovanja Turoperatori ukupno očekuju bolje rezultate od prošlogodišnjih.

Zrakoplovne linije u 2011. godini Croatia Airlines Relacija Zürich ‒ Zagreb Zürich ‒ Zadar Zürich ‒ Split

Termin 01.01. ‒ 31.12.2011. 20.05. ‒ 30.09.2011. 16.04. ‒ 01.11.2011.

Zürich ‒ Dubrovnik

15.04. ‒ 14.10.2011.

Swiss / Edelweissair Relacija Zürich ‒ Split

Termin 07.05. ‒ 22.10.2011.

Easy Jet Relacija Ženeva ‒ Split

396

Termin 30.04. ‒ 29.10.2011. 05.07. ‒ 24.08.2011.

dnevno ponedjeljak, petak ponedjeljak, srijeda, petak, subota ponedjeljak, srijeda, petak

subota

Ženeva ‒ Dubrovnik

02.07. ‒ 17.09.2011. 04.07. ‒ 22.08.2011.

Basel ‒ Split

30.04. ‒ 24.09.2011. 28.06. ‒ 06.09.2011.

subota srijeda, četvrtak, subota subota ponedjeljak, subota subota utorak, subota

Dubrovnik Airline Relacija Zürich ‒ Split Split ‒ Basel

Termin 25.06. ‒ 20.08.2011. 09.04. ‒ 08.10.2011.

subota subota

Darwin / Baboo Relacija Ženeva ‒ Split

Termin 02.07. ‒ 27.08.2011.

subota

Intersky Relacija Friedrichshafen ‒ Pula Friedrichshafen ‒ Zadar Friedrichshafen ‒ Split

Autobuseri u 2011. godini Brumann Reisen

Car Rouge

Domo Reisen

Engeloch Reisen

Ernst Gerber Reisen

Ernst Marti

Eurobus Knecht AG

Termin 29.05. ‒ 25.09.2011. 07.05. ‒ 15.10.2011. 02.06. ‒ 15.09.2011. 07.05. ‒ 15.10.2011.

nedjelja subota četvrtak, subota subota

Feldring 1 8916 Jonen Tel.: +41 56 634 11 28 Faks: +41 56 634 20 15 E-mail: brumann@mails.ch www.brumann-reisen.ch Untermattweg 15 3001 Bern Tel.: +41 31 750 70 70 Faks: +41 31 750 70 71 E-mail: office@car-rouge.ch www.car-rouge.ch Rohrstrasse 36 8152 Glattbrugg Tel.: +41 44 828 60 40 Faks: +41 44 828 60 50 E-mail: info@domo-reisen.ch www.domo-reisen.ch Zelgweg 4 3132 Riggisberg Tel.: +41 31 808 15 15 Faks: +41 31 809 21 32 E-mail: info@engeloch-reisen.ch www.engeloch-reisen.ch Mumenthalstrasse 5 4914 Roggwil Tel.: +41 62 916 50 50 Faks: +41 62 916 50 51 E-mail: info@gerber-reisen.ch www.gerber-reisen.ch Brühl 11 3283 Kallnach Tel.: +41 32 391 01 11 Faks: +41 32 391 03 61 E-mail: marti@marti.ch www.marti.ch Hauserstrasse 65 5210 Windisch Tel.: +41 56 461 61 61 Faks: +41 56 461 67 00 E-mail: windisch@eurobus.ch www.eurobus.ch

397

Felix Reisen

Flück Reisen AG

Franz Dähler AG

Funicar Reisen

Gössi Carreisen

Hofmann Reisen

Käfer Carreisen

Kurt Ebneter Carreisen

398

Kirchmattweg 34 5070 Frick Tel.: +41 62 871 97 79 Faks: +41 62 871 97 78 E-mail: info@felix-reisen.ch www.felix-reisen.ch Museumsstrasse 21 3855 Brienz Tel.: +41 33 952 15 45 Faks: +41 33 952 15 46 E-mail: info@flueck-reisen.ch www.flueck-reisen.ch Wartstrasse 3a 9244 Niederuzwil Tel.: +41 71 955 04 08 Faks: +41 71 955 04 18 E-mail: info@daehler-reisen.ch www.daehler-reisen.ch Seevorstadt 17 2501 Biel Tel.: +41 32 329 13 13 Faks: +41 32 329 13 99 E-mail: reisen@funicar.ch www.funicar.ch Buhölzli 2 6042 Horw Tel.: +41 41 340 30 55 Faks: +41 41 340 56 85 E-mail: info@goessi-carreisen.ch www.goessi-carreisen.ch Wilenstrasse 11c 9322 Egnach Tel.: +41 71 298 09 19 Faks: +41 71 298 11 12 E-mail: info@hofmann-reisen.ch www.hofmann-reisen.ch Grüntalstrasse 28 9320 Arbon Tel.: +41 71 446 55 19 Faks: +41 71 446 55 19 E-mail: info@kaefer-carreisen.ch www.kaefer-carreisen.ch Blumenstrasse 5 9403 Goldach Tel.: +41 71 841 01 76 Faks: +41 71 841 02 18 E-mail: info@ebneter-carreisen.ch www.ebneter-carreisen.ch

Rattin AG

Sägesser Reisen

Schneider Reisen

Surprise Reisen

Twerenbold Reisen

Walliser Reisen

Zollstrasse 95 8212 Neuhausen am Rheinfall Tel.: +41 52 633 00 00 Faks: +41 52 633 00 01 E-mail: info@rattin.ch www.rattin.ch Blumattstrasse 9 4451 Wintersingen Tel.: +41 61 975 80 90 Faks: +41 61 975 80 91 E-mail: info@saegesser-reisen.ch www.saegesser-reisen.ch Industriestrasse 1 4513 Langendorf Tel.: +41 32 618 11 55 Faks: +41 32 618 29 89 E-mail: info@schneider-reisen.ch www.schneider-reisen.ch Hauptstrasse 33 8580 Sommeri Tel.: +41 71 414 50 80 Faks: +41 71 414 50 81 E-mail: info@surprise-reisen.ch www.surprise-reisen.ch Im Steiacher 1 5406 Baden-Rütihof Tel.: +41 56 484 84 84 Faks: +41 56 484 84 85 E-mail: info@twerenbold.ch www.twerenbold.ch Wallenwilerstrasse 9 8360 Eschlikon Tel.: +41 71 973 75 55 Faks: +41 71 973 75 59 E-mail: info@walliserreisen.ch www.walliserreisen.ch

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Gospodarska situacija u Švicarskoj je stabilna, a sve najvažnije gospodarske grane kao što su strojarska, elektro, metalna ili tekstilna industrija pokazuju trend rasta i poboljšanja poslovanja, jednako kao i sektor usluga, posebno financijskih. Za očekivati je da će stopa nezaposlenih i dalje lagano padati te da standard neće biti ugrožen, čime se volja za putovanjima zasigurno neće smanjiti. Očekujemo da ćemo i u 2012. godini, ukoliko ne bude nekakvih izvanrednih i neočekivanih neprilika, imati priliku učvrstiti svoju tržišnu poziciju u ovoj maloj, ali gospodarski iznimno snažnoj zemlji.

399

VELIKA BRITANIJA I IRSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: ustavna monarhija Vladar države: kraljica Elizabeta II., od 1952. godine Predsjednik vlade: David Cameron od 2010. godine Glavni grad: London Administrativna podjela: Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska Nacionalni praznik: UK nema određenog nacionalnog blagdana Glavne političke stranke: laburistička, konzervativna, liberalna Površina:

ukupno: 244.820 km² kopno: 241.590 km² voda: 3.230 km²

Broj stanovnika:

ukupno 62,698,362 mil. Engleska 83,8% Wales 4,9% Škotska 8,5% Sj. Irska 2.9%

Religija: kršćani (anglikanci, rimokatolici, prezbiterijanci, metodisti) 71,6%, muslimani 2,7%, hindu 1%, ateisti 24,7% Etničke skupine: bijelci (od čega 83,6% Englezi, 8,6% Škoti, 4,9% Velšani, 2,9% Sjeverni Irci) 92,1%; crnci 2%; Indijci 1,8%; Pakistanci 1,3%; miješani 1,2%; ostali 1,6%

400

Jezici: engleski (službeni), velški, škotski Valuta: britanska funta (GBP) Najveći gradovi: London, Birmingham, Manchester, Glasgow, Cardiff, Bristol, Liverpool, Newcastle, Nottingham, Sheffield

Gospodarsko stanje Velika Britanija je šesta zemlja na svijetu prema gospodarskoj veličini (druga u Europi) a London je jedan od triju najjačih svjetskih financijskih središta, uz New York i Tokio. Na popisu zemalja s najvećim brojem vodećih svjetski tvrtki, UK je treća. Na prvom i drugom mjestu su SAD-e i Kina. Kao drugi najveći svjetski izvoznik komercijalnih usluga te šesta na svijetu po uvozu robe, Velika je Britanija jedna od vodećih svjetskih trgovinskih sila. Jedna je od najkonkurentnijih europskih zemalja za pokretanje posla, a do recesije imala je najnižu stopu nezaposlenosti u Europi. I u vrijeme nedavne recesije, Velika je Britanija bila vodeća europska zemlja po broju i vrijednosti stranih ulaganja (FDI – Foreign Direct Investment) i projekata. Financijska kriza nastupila je početkom 2008. godine, najprije na tržištu nekretnina te u bankovnom sektoru. Kontinuirani pad cijena nekretnina, te slabljenje nacionalne valute, najveći u posljednje 24 godine, pad kupovne moći građana, stečajevi tvrtki u različitim gospodarskim djelatnostima, porast stope nezaposlenosti, odveli su Veliku Britaniju prvi put nakon 1991. godine u recesiju. Stopa nezaposlenosti dosegnula je najvišu razinu u posljednjih deset godina, bez posla je bilo gotovo 3 milijuna ljudi. Sektor u kojem je kriza počela, ipak pokazuje znakove oporavka te je u prosincu 2009. godine broj prodanih nekretnina prešao najvišu posljednju razinu prodaje iz 2007. godine. Kako se i predviđalo, 2010. godina nije donijela značajniji rast u odnosu prema prethodnoj godini. Prema najnovijim podacima, trenutačno je znatno veći broj prodavatelja nego kupaca nekretnina, pa tako agenti na kraju travnja bilježe najveću razinu neprodanih nekretnina (koje imaju u ponudi), od svibnja 2007. Inače, svaki je tjedan tijekom travnja u prodaju stavljano u prosjeku 28.390 nekretnina, što je rast od 9% u odnosu prema prošloj godini ili čak 28% u odnosu prema 2009. godini. Također, četvrti mjesec uzastopce cijene nekretnina rastu. Zbog toga što prodaja stagnira i nema dovoljnog broja kupaca, stručnjaci upozoravaju da će prodavatelji do kraja godine morati znatno smanjiti cijene, ako žele prodati. No, London je iznimka i u njemu krize nema, pogotovo kad je riječ o luksuznim nekretninama. Jedna konzultantska kuća objavila je istraživanje prema kojem će cijene kuća do kraja sljedeće godine pasti od 20% do 25%. Kao razlog tomu, uz prije spomenuto, navode porast kamata i inflacije, pogoršavanje stanja na tržištu rada, visoku razinu javnog i privatnog duga i naravno ograničenu razinu i mogućnost posudbe novca (kreditiranje). Ukratko, zaključuju na kraju: Britanci su ostali bez novca. Uz velike mogućnosti prirodnih resursa (ugljen, plin, nafta), Britanija ima i vrlo razvijenu poljoprivredu, koja zadovoljava više od 60% domaćih potreba za hranom, uz uporabu samo 2% radne snage. U strukturi BDP-a najveći udjel imaju usluge (bankarstvo, osiguranje), a udjel neprestance opada.

industrije

Vlada je u listopadu 2010. godine objavila najveće povijesno smanjenje proračuna i niz mjera koje bi u petogodišnjem razdoblju trebale sniziti javni dug i povećati BDP. Prema tome programu u spomenutome će razdoblju oko 300.000 zaposlenika u državnim službama ostati bez posla.

401

Valuta

britanska funta (GBP) (£)

Porezna godina

6. travnja – 5. travnja

Trgovinske organizacije

EU, BCN, WTO i OECD

STATISTIČKI PODACI BDP (PPP)

2,618,9 trilijuna $

BDP stopa rasta

0,5%

BDP po stanovniku

35.100 $

Stopa inflacije

4,00%

Stopa siromaštva

14%

Radna snaga

31,4 milijuna

Prosječna neto plaća

2.749.00 €

Radna snaga po sektorima

uslužna djelatnost (81%) industrija (18%) poljoprivreda (1%)

Stopa nezaposlenosti

7,90%

STANOVNIŠTVO

62,698.362 mil.

Dobna struktura

0-14 god. ‒ 17.3% (5.6 mil. muškaraca, 5.3. mil žena) 15-64 god. ‒ 66,2% (20.9 mil. muškaraca, 20.5 mil. žena) 65 god. i iznad ‒ 16.5% (4.5 mil. muškaraca, 5.7 mil. žena) 40 godina muškarci: 38.8 godina žene: 41.1 godina 0,56%

Prosječna starosna dob Glavne industrijske grane

strojogradnja, industrijska oprema, znanstvena oprema, brodogradnja, zrakoplovstvo, motorna vozila i dijelovi, elektronika, računala, metalurgija, kemijska industrija, rudarstvo, nafta, tekstil…

TRGOVINA IZVOZ

405,6 bilijuna $

Glavne zemlje partneri:

SAD 14,71%, Njemačka 11%, Francuska 8%, Nizozemska 7,8%, Irska 6,9%, Belgija 4,6%, Španjolska 4%

UVOZ

546,5 bilijuna $

Glavne zemlje partneri

Njemačka 12,9%, SAD 9,7%, Kina 8,8%, Nizozemska 6,9%, Francuska 6,6%, Belgija 4,8% ‒140,9 bilijuna $

Vanjsko-trgovinska bilanca DRŽAVNE FINANCIJE Javni dug

76,5% GDP-a 2010.

Vanjski dug

8,98 trilijuna $ (3. na svijetu)

402

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija U Velikoj Britaniji postoji: 228 TV postaja 653 radiopostaje 9.600 tiskovina 7,03 milijuna internetskih domena više od 400 internetskih poslužitelja približno 51,4 milijuna internetskih korisnika (80% ukupnog broja stanovništva). Tijekom 2010. godine u Velikoj Britaniji ukupno je na oglašivanje utrošeno 15,5 bilijuna funti (iznos isključuje sponzorstva na TV i radiju). Ukupno 36% otpada na TV oglašivanje, što je ujedno i najskuplji medij.

Izvor: Advertising Association/Warc

Trošak oglašivanja dosegao je najveću razinu od 2006. godine, ponajviše zahvaljujući Svjetskom nogometnom prvenstvu i The X Factoru (hrv. inačica je „Hrvatska traži zvijezdu”). Prosječni TV spot u trajanju od 30 sekundi tijekom X Factora prodavan je za oko 130.000 funti dok je u finalu stajao više od 250.000 funti. Rekordni porast bilježi on line oglašivanje, na koje je prošle godine utrošeno 4 mlrd. funti te čini 25% ukupnog oglašivanja u Velikoj Britaniji. Naklada značajnijih dnevnih novina u UK: NASLOV The Sun Daily Mail Daily Mirror Daily Star Daily Telegraph Daily Express The Times Financial Times Daily Record The Guardian Evening Standard

NAKLADA 3.006.565 2.120.347 1.218.425 779.376 691.128 674.640 508.250 390.315 323.831 302.285 237.403

403

The Independent IRSKA: Irish Sunday Independent ŠKOTSKA: Scotsman on Sunday

185.815 291.036 81.196

Naklada značajnijih nedjeljnih/vikend izdanja: NASLOV News of the World The Mail on Sunday The Sunday Times Sunday Mirror Sunday Express The People The Sunday Telegraph Sunday Mail Daily Star Sunday The Observer Sunday Post Independent on Sunday

NAKLADA 2.984.469 2.048.008 1.144.929 1.124.620 585.023 532.975 527.742 395.126 358.814 354.565 337.398 153.975

Regionalni tisak u Velikoj Britaniji je vrlo razvijen, s 1.301 naslovom i posebno značajan za proširenje programa letenja za Hrvatsku s regionalnih aerodroma kao što su Manchester, Birmingham, Glasgow, Bristol i dr. Nastavno na uspješan koncept oglašivanja u 2010. godini, u 2011. koncept oglašivanja je ostao nepromijenjen. Oglašivanje provodimo u vikend izdanjima najznačajnijih britanskih tiskovina i specijaliziranim magazinima, radiopostaji, plakatima na poznatim londonskim autobusima te putem Glavnog ureda na nekoliko britanskih internetskih portala. Cilj kampanje je informirati, privući i podsjetiti dosadašnje i buduće klijente na Hrvatsku kao turističku destinaciju. Konkurentske zemlje iznimno puno ulažu u oglašivanje na britanskim tržištu: ZEMLJA ŠPANJOLSKA CIPAR ITALIJA TURSKA HRVATSKA

PRORAČUN (GBP) 3,6 mil. 1,9 mil. 1,2 mil. 1,1 mil. 260 000

PROFIL BRITANSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA Glavne značajke britanskog turizma u 2010.: • • • • • • • • •

404

54,9 milijuna putovanja Britanaca u inozemstvo u 2010. 30% ih je putovalo izvan EU 18% ih putuje u Španjolsku i Francusku 6% manje putovanja u inozemstvo 2010. 15% manje putovanja u inozemstvo u prosincu 2010. 5% više noćenja Britanaca u Hrvatskoj u 2010. 2,3% udio britanskog tržišta u hrvatskom turističkom prometu 0,4% od ukupnog broja putovanja Britanaca odnosi se na Hrvatsku 40% svih dolazaka je u Dubrovniku

• • • •

5,1 dan prosječni je boravak Britanaca u Hrvatskoj 10 dana prosječni je boravak Britanaca u inozemstvu 21,4% svih putovanja čini dobna skupina 35-44 godine 52 GBP prosječna je potrošnja Britanaca u inozemstvu na dan.

Turizam je jedna od najvećih britanskih gospodarskih grana s udjelom od 3,5% u britanskom gospodarstvu, odnosno oko 85 milijardi GBP prihoda. Više od 2 milijuna ljudi zaposleno je u turističkoj industriji u UK, izravno ili neizravno, odnosno oko 5% od ukupnog broja zaposlenih radi u turizmu. Čak 52% svih dolazaka stranaca u Velikoj Britaniji odnosi se na London, a 36% na ostatak Engleske (ne Velike Britanije). • •

inozemni turizam (Britanci koji putuju izvan UK) ► 54,9 mil. putovanja (‒6%) domaći turizam kojeg ostvaruju strani gosti koji dolaze u UK ►29,6 mil. posjeta (‒1%)

Omjer inozemnih i domaćih putovanja na odmor U inozemstvu je na odmor ostvareno 54,9 mil. putovanja. U vlastitoj zemlji je ostvareno 119,4 mil. putovanja.

Izvor: VisitEngland

Domaći turizam u UK • • • • •

119,4 milijuna putovanja unutar UK (od čega 18 mil. otpada na poslovna putovanja, a 44,4 mil. na posjet rodbini i prijateljima, 60,7 mil. na odmor) stranci su potrošili u UK 16,4 milijardi GBP 486 GBP je prosječna potrošnja po putovanju / 63 GBP po danu motivi putovanja: povijest, kultura, kupovina, sport, događanja top gradovi po posjećenosti: London, Edinburgh, Manchester, Glasgow, Birmingham

405

DOMAĆA PUTOVANJA PO MJESECIMA 2005. – 2010.

Izvor: VisitEngland

Financijska kriza, neprestani pad vrijednosti funte, pad kupovne moći građana i porast nezaposlenosti odrazili su se znatno i na trendove i navike Britanaca u protekle tri godine. Uoči sezone, došlo je do sljedećih događaja: vulkanski oblak koji je blokirao europsko nebo i ostavio na stotine tisuća Britanaca na odmorišnim destinacijama izvan zemlje, štrajk osoblja British Airwaysa i na kraju Svjetsko nogometno prvenstvo. Istoga dana kada je Engleska ispala iz daljnjeg natjecanja, prodaja odmora porasla je za 25%. Španjolska, Francuska i Italija zabilježile su opet znatni pad broja Britanca, dok su porast bilježili (opet) Turska, Egipat i Portugal. Kasni buking i prošle je godine znatno utjecao na tijek sezone, pogotovo nakon travanjskog vulkanskog oblaka, a stečajevi nekoliko aviokompanija i turoperatora, svih specijaliziranih za Egipat, Grčku, Tursku, ali i vulkanski oblak, ojačali su opet prodaju paket aranžmana, odnosno općenito odmora preko agenata. Zbog navedenih događaja, veliki broj Britanaca ostao je u britanskim ljetovalištima, ali rezultati ipak nisu nadmašili za domaći turizam rekordnu 2009. godinu. Najave povijesnog rezanja budžeta usporile su prodaju već za ranu jesen, a gotovo je blokirana u prosincu zbog, za Britaniju, ekstremnih zimskih uvjeta pa je zadnje tromjesječje godine zabilježilo veći minus u odnosu na ostatak godine. Najbitniji čimbenici za Britance pri odabiru destinacije u 2010. godini bili su: • • •

406

„vrijednost za novac” cijena kulturne atrakcije.

POSJETI, NOĆENJA I POTROŠNJA BRITANACA U INOZEMSTVU, 1983. – 2010. POSJET (milijuna) 20,9 mil. 36,7 61,4 69 58,6 54,9

1983. 1993. 2003. 2008. 2009. 2010.

POTROŠNJA (milijarde GBP) 4 12,9 28,5 36,8 31,4 30,9

U gornjoj tablici razvidan je prikaz putovanja Britanaca u inozemstvo, koji oslikava trend, ali i moć tržišta u svjetskim okvirima. Inače, godišnji rast posjeta u razdoblju od 1983. do 2008. godine iznosi 4,9%, noćenja su rasla za 4%, a potrošnja za 9,2% na godinu. Lista TOP 10 britanskih receptivnih zemalja godinama je neizmijenjena, a najnovija istraživanja pokazuju da se ni do 2014. godine neće bitnije mijenjati. Izmjene se događaju na začelju liste, gdje je 2008. Turska s 1,9 milijuna Britanaca ušla u TOP 10. Ta je zemlja prošle godine, prema UK National Statistics, zabilježila rast od 200.000 Britanaca te prema broju britanskih gostiju prešla Grčku i Nizozemsku.

TOP 10 BRITANSKIH DESTINACIJA (posjeti u mil.)

ŠPANJOLSKA FRANCUSKA SAD IRSKA ITALIJA GRČKA NJEMAČKA NIZOZEMSKA PORTUGAL BELGIJA TURSKA

2006. 14,4 10,8 3,9 4,6 3,3 2,4 2,6 2,4 1,9 1,8 1,4

2007. 13,8 11,2 3,9 4,2 3,5 2,5 2,6 2,2 2,1 1,8 1,5

2008. 13,8 10,8 4 3,9 3,3 2 2,7 2 2,5 1,7 1,9

2009. 11,6 9,7 3,1 3,5 2,6 1,9 2,1 1,8 1,8 1,4 1,6

2010. 10,5 9 3 2,9 2,2 1,7 2 1,7 1,9 1,4 1,8

TOP 10 TRŽIŠTA U UK 2010.

Izvor: VisitEngland

407

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2010. Prema trenutačnim podacima, Britanci su prošle godine ostvarili gotovo 55 milijuna putovanja ili 6% manje u odnosu na 2009. godinu, dok je potrošnja u inozemstvu bila 2% manja. Tržište se očito oporavlja, no upravo prema prognozama s početka krize, konačni oporavak neće biti vidljiv prije kraja 2011. ili čak 2012., s obzirom na događanja u Sjevernoj Africi početkom 2011., koja imaju značajan utjecaj na industriju putovanja. U prosincu 2010. godine, Britanci su ostvarili čak 15% manje putovanja u inozemstvo u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a glavni razlog tome bila je jaka zima i snježni uvjeti koji su zemlju, nenaviklu i nespremnu na takve uvjete, prometno blokirali. Posjeti u Europu tijekom 2010. godine, koja je i dalje najpopularnije odredište britanskih turista, pali su za 6%, u Sjevernu Ameriku 5% te ostatak svijeta 2%. Prema dostupnim podacima, proizlazi da su Britanci prošle godine u trećem tromjesečju nešto dulje boravili na odmoru – 11,9 noći u odnosu na 11,8 noći 2009. godine te 11,3 noći 2001. godine. Prosječni boravak u četvrtom tromjesječju iznosio je 9,7 noći dok je prosječna potrošnja u istom razdoblju iznosila 536 GBP po putovanju. Broj putovanja u prva dva mjeseca 2011. godine na jednakoj je razini kao i prošle godine.

PUTOVANJA BRITANACA U INOZEMSTVO/ DOLASCI STRANIH GOSTIJU U VELIKU BRITANIJU

Izvor: National Statistics

Gledano po tromjesječjima, najveći je pad putovanja zabilježen u prvom i drugom tromjesječju, 10% (lani u istom tromjesječju -21%) odnosno 9%, dok je treće tromjesječje, period srpanj-rujan 2010., zabilježio najmanji minus nakon dvije godine (– 3% u odnosu na godinu ranije). Broj putovanja u zadnjem tromjesječju 2010. godine bio je manji za 5%, a najveći je pad zabilježila Europa, ‒6,3%. Zanimljivo je, međutim, da je broj putovanja u SAD bio u porastu, po prvi puta nakon dvije godine.

408

PRIKAZ PUTOVANJA PREMA TROMJESJEČJIMA 2010. GODINE

Izvor: International Passenger Survey

Prema razlogu putovanja, rezultati u 2010. u odnosu na 2009. godinu su ovi: • • •

odmorišna putovanja u padu su za 6% posjet rodbini i prijateljima ‒5% poslovna putovanja ‒3%.

Sve destinacije su zabilježile značajan pad britanskih gostiju, pa je tako samo u trećem tromjesječju, dakle u razdoblju najvećeg broja putovanja, u Španjolsku otišlo 200.000 Britanaca manje, a ukupno je u 2010. u odnosu na prethodnu godinu u Španjolskoj zabilježeno 10% manje britanskih gostiju. Francuska je zabilježila 9% manje Britanaca, dok je Turska u trećem tromjesječju imala čak 21% više britanskih gostiju, što se do kraja godine stabiliziralo +12%. Ipak Španjolska i Francuska i dalje uvjerljivo ostaju najvažnije destinacije Britanaca. Irska, Francuska, Španjolska i Poljska najposjećenije su zemlje prema vrsti putovanja „posjet rodbini i prijateljima”. Zbog poslovnih putovanja najposjećenije su Francuska, Njemačka, SAD i Irska, a zbog odmora Španjolska i Francuska.

Vrijeme putovanja na godišnji odmor u 2010. godini

Izvor: UK National Statistics

409

Omjer organizirani/individualni promet Vulkanski oblak i stečajevi turoperatora i zrakoplovnih kompanija koji su nezbrinute na destinacijama diljem svijeta ostavili isključivo individualne putnike, dodatno su posljednje dvije godine potaknuli rast agentske prodaje, te prodaje paket aranžmana općenito. All inclusive je opet bio najtraženija i najprodavanija vrsta odmora. Inače, Britanci koji putuju u inozemstvo, češće se odlučuju za paket aranžmane od stranih turista koji putuju u Britaniju. • •

Organizirani promet ► 45% Individualni promet ► 55%

Postotak organiziranog prometa je viši u neeuropske destinacije 56%, i nešto niži kad je riječ o putovanjima u Sjevernu Ameriku 35%. Velik porast putovanja u inozemstvo od 2000. godine velikim je dijelom temeljen na porastu jeftinijih zrakoplovnih kompanija, od kojih neke na godinu otvaraju i po 10 novih destinacija. Iako je od toga rasta zaradila zrakoplovna industrija, velike gubitke pretrpjeli su ostali oblici prijevoza uključujući trajektni prijevoz, Eurotunel i Eurostar. U nemilosrdnoj bitci za putnike i oni su počeli snižavati cijene pa danas postoje i low cost ferry.

Vrsta prijevoza koji su u 2010. preferirali turisti s britanskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor Posjeti Britanaca u inozemstvo prema vrsti prijevoza:

Prema zračnoj luci:

410

Budući da je Velika Britanija otočna zemlja, zrakoplovni promet najčešći je oblik putovanja u inozemstvo, ali i u tuzemstvo (naravno ovisno o udaljenosti, budući da zemlja ima odličan sustav željeznica). Razlog tome je velika ponuda avioprijevoznika unutar zemlje, ali i prema inozemstvu. Velika Britanija povezana je izravnim letovima s više od 100 zemalja i 400 gradova.

Način organiziranja odmora/bukiranja koji su u 2010. preferirali britanski gosti • • •

42% turista organiziralo je odmor individualno 30% kupilo je paket aranžman putem agencije ili turoperatora 18% kupilo je paket aranžman putem interneta

Shodno rastućem trendu on line bukinga i najveći organizatori putovanja prilagodili su svoje ponude upravo tom načinu bukinga – moguće je odabrati paket aranžman, samo smještaj ili samo let. Najveći dio njihove marketinške kampanje odvija se upravo na vlastitim web stranicama koje postaju prava virtualna turistička odredišta.

Izvor preporuke koji koriste britanski turisti pri konačnom izboru destinacije za idući odmor • • • • •

Preporuka rodbine/prijatelja koji su ranije bili u destinaciji 35% Osobno iskustvo 30% Internet 27% Putnička agencija 6% Oglašivanje 2%

Preferencije britanskih turista s obzirom na vrstu smještaja Najtraženiji je hotelski smještaj, ali vile/apartmani i mali obiteljski hoteli postaju sve traženiji u kategoriji dobrostojeće i obiteljske klijentele, budući da pružaju intimniji odmor s individualnim pristupom. Hotel (puni ili polupansion) Vila/apartman Hotel bed&breakfast Camping/caravan Odmor kod obitelji/prijatelja Hotel (samo smještaj) Ostale vrste smještaja Kuća za odmor

17% 16% 14% 10% 10% 7,2% 6,4% 3,0%

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Ukupan broj britanskih putovanja razdijeljen je između tri osnovne vrste putovanja: • • •

odmor/rekreacija sunce/plaža posjet rodbini i prijateljima

36% 27% 21%.

Broj odlazaka na putovanje u inozemstvo i prosječno trajanje pojedinačnog putovanja Iako je financijska kriza utjecala na broj godišnjih putovanja, Britanci se ipak nisu u potpunosti odrekli svojih putnih navika. Da je nešto manji broj putovanja godišnje pokazuje i podatak o nešto duljem boravku prošle godine, što upućuje na najavljivani trend, a to je pokazala i prodaja ‒ birala su se dulja putovanja, npr. jedno dulje umjesto dva do tri kraća. Ipak, broj na razini svijeta iznosi 10 noći, a u Europi je 8 noći. Razlog tome je trend korištenja većeg broja kraćih odmora (short

411

breaks) tijekom godine ili korištenje najmanje dvaju duljih boravka – u inozemstvu i kod kuće, ali i blizina europskih destinacija. Samo jedan odmor godišnje Dva odmora godišnje Tri i više odmora godišnje

43% 23% 15%

Od 2002. godine bilježi se lagani, ali konstantan rast boravaka od 1 do 3 noći ili 4 do 13 noći te opadanje broja boravaka s 14 do 27 noćenja. Prosječno trajanje odmora ovisi o udaljenosti i praktičnosti prijevoza prema pojedinim destinacijama pa varira od daleke Australije s prosjekom od 36 noćenja, preko Grčke s prosjekom od 10 noćenja, do bližih destinacija, Belgije i Luksemburga, s prosječna 3 noćenja.

PROSJEČNI BORAVAK, POTROŠNJA PO BORAVKU, DANU I VRSTI PUTOVANJA U GBP: ODMOR

ŠPANJOLSKA SAD IRSKA BELGIJA TURSKA SVIJET

B 10 14 5 3 11 10

POSLOVNA PUTOVANJA

P 51 70 74 80 45 57

B 5 9 3 2 6 5

P 90 128 100 155 98 115

POSJET RODBINI I PRIJATELJIMA B P 10 27 18 31 6 33 6 33 22 21 15 26

UKUPNO

B 10 14 5 3 12 10

P 49 67 57 94 43 52

B = boravak u noćima P = potrošnja u GBP U tradicionalnim odmorišnim destinacijama, poput Španjolske, Francuske ili Grčke, prosječna potrošnja na odmoru kreće se oko 50 – 54 GBP po osobi/danu. Od tog prosjeka znatnije odskaču Italija sa 77 i Irska sa 73 GBP po osobi/danu. Britanci na odmoru najviše troše u Finskoj, 114 GBP pp/d te Islandu 112 GBP pp/d.

Globalni pregled organizatora putovanja Tijekom protekle godine nisu se dogodile značajnije promjene kod vodećih vođa na tržištu, nakon umreživanja i preslagivanja proteklih godina. Thomson UK i Thomas Cook i dalje su dominantni turoperatori na britanskom turističkom tržištu, već više od 20 godina. U organiziranom prometu pokrivaju sve glavne aspekte turističkog putovanja: turoperatorstvo, vlastite zrakoplovne kompanije i vlastitu maloprodajnu agentsku mrežu. Niskotarifni prijevoznici nastavili su ukidati ili smanjivati broj nekih neprofitabilnih linija. U sezonu su, međutim, ipak ušli s jakom ponudom destinacija i cijena, a u povećanju nije izostavljena ni Hrvatska – Easyjet je uveo cjelogodišnju liniju s London Gatwicka u Zagreb, a Ryanair je uveo sezonsku liniju s London Stansteda u Rijeku. Ostali su zadržali lanjske letove - Easyjet s London Gatwicka i Stansteda za Split i Dubrovnik, Jet2 iz Manchestera za Split i Dubrovnik, bmibaby s East Midlands za Dubrovnik, Wizzair s London Lutona za Split i Dubrovnik, Ryanair sa Stansteda za Pulu i Zadar. Mnogi novi turoperatori uvrstili su ove godine Hrvatsku u svoje programe, a postojeći su programe uglavnom proširili. Među novima se posebno ističe Prestige Holidays, koji je na tržištu više od 20 godina, ali prvi put ove godine u ponudi ima i Hrvatsku. Izdali su brošuru na 64 stranice, posvećenu samo Hrvatskoj.

412

Thomas Cook je obnovio letove prema Hrvatskoj, iako ne svojom flotom, nego na charter letu Croatia Airlinesa, s domaćim agentom Adriatica.net i to letovima iz Manchestera i Gatwicka u Pulu i Split. Saga Holidays je prvi put uvela program zima 2011./12., za sada samo za dubrovačko područje, no u planu je za jesen i Split. Novost su i letovi Croatia Airlinesa i Ryanaira za Rijeku, što je naravno vrlo važno za kvarnersko područje koje je bilo jedina primorska regija bez izravnih veza s Velikom Britanijom. Na britanskom tržištu djeluje 11 vodećih turoperatora (inače udruženih u FTO – Federation of Touroperators), te oko 6.300 turističkih agenata, većina kojih je udružena u ABTA-u. Inače, ABTA i FTO su se umrežili i time postali najjače turističko udruženje u Velikoj Britaniji. Online prodajna mreža je dio tržišta koji se sve više razvija. Mnogobrojni online agenti poput lastminute.com, e-bookers, Opodo, Octupus... do Teletexta promoviraju i prodaju turističke aranžmane. Na osnovi toga i agenti i turoperatori sve više promoviraju i prodaju svoje proizvode i pakete putem vlastitih internetskih stranica.

Vodeći britanski turoperatori: 1. 2. 3. 4. 5.

THOMSON/TUI & FIRST CHOICE THOMAS COOK & MYTRAVEL MONARCH HOLIDAYS EXCEL AIRWAYS GROUP EXPEDIA GROUP.

*INCLUSIVE AIR HOLIDAYS*

Resorts and holidays

ABERCROMBIE & KENT

Signature Croatia tour including Zagreb, Split and Dubrovnik. Hotel holidays: Le Meridien Lav in Split, Excelsior in Dubrovnik, Monte Mullini Hotel in Rovinj and Kempiski Hotel Adriatic.

Tel.: 0845 618 2200 www.abercrombiekent.co.uk

BALKAN HOLIDAYS

Tel.: 0845 520 1260

www.balkanholidays.co.uk

BRITISH AIRWAY HOLIDAYS

Istria/Kvarner: Pula, Rovinj, Porec, Vrsar, Novigrad, Umag, Opatija, Lovran; central Dalmatia: Split, Trogir, Vodice, Makarska, Brela, Baska Voda, Podgora, Primosten, Hvar, Stari Grad, Jelsa, Postira, Bol, Supetar; Dubrovnik Riviera: Dubrovnik, Mlini, Plat, Orebic, Cavtat, Orasac, Slano, Tucepi, Postira, Mali Losinj, Mljet, Korcula, Lumbarda. Grand Tour of Croatia. Dalmatian Cruises. Tailor-made holidays and City breaks. Spa & Wellness holidays to Dubrovnik and Cavtat. Dubrovnik and Dalmatia Riviera.

Tel.: 0844 493 0787 www.ba.com

413

CADOGAN HOLIDAYS

Tailor-made luxury holidays. Sailing holidays. Hotels in Rovinj, Umag, Savudrija, Porec, Rabac, Split, Hvar, Dubrovnik, Cavtat.

Tel.: 08445 615 4390 www.cadoganholidays.com CROATIAN AFFAIR

Tel.: 0207 616 9188

Villas and boutique hotels. From small stone cottages in delightful locations to modern villas with private pools. Istria, Split and Dubrovnik coast sailing holidays. Tailor-made holidays.

www.croatianaffair.com DIRECT HOLIDAYS

Holiday resorts in Porec, Rovinj, Bol, Podgora, Makarska

Tel.: 0871 664 7985 www.directholidays.co.uk GRAND UK HOLIDAYS Tel.: 01603 619 933

Istrain Peninsula: Rabac Hotel Flower Complex. Hotel "Zagreb", Porec

www.grandukholidays.com HIDDEN CROATIA/ADRIATIC TRAVEL

Tel.: 0844 477 9999

www.hiddencroatia.com

INGHAMS TRAVEL

Tel.: 020 8780 6680

Villas in the Istrian countryside. Hotels, apartments, guesthouses in Split, Trogir, islands of Brac, Hvar and Korcula, Slano and Makarska riviera. Dubrovnik Riviera with Dubrovnik and Elafiti islands. Land/sailing combination holidays out of Kastela Marina yach base in Split. Adventure holidays in Plitvice Lakes, Krka River and Dubrovnik Riviera. City breaks in Split, Zagreb and Dubrovnik. Escorted coach tours. Island hopping cruises along Dalmatia coast. Lakes and mountains resorts, wide range of villas and self-catering apartments in Rovinj, Opatija, Dubrovnik, Mlini, Cavtat. Escorted coach tours „Grand Tour of Croatia” and „Adriatic Favourites”.

www.inghams.co.uk KUONI Travel

Tel.: 01 306 747 002 www.kuoni.co.uk

414

Luxury Croatia hotels: Monte Mulini Rovinj, Kempinski Hotel Adriatic Savudrija, The Pucic Palace Dubrovnik, Hotel Excelsior Dubrovnik, Adriana Hvar Marina Hotel & Spa, Amfora Hvar Grand Beach Resort.

OLYMPIC HOLIDAYS

Dubrovnik, Cavtat, Mlini and Plat.

Tel.: 0800 093 3322 www.olympicholidays.com PORTLAND DIRECT

Porec, Rovinj, Dubrovnik, Cavtat.

Tel. 0871 231 4889 www.portlandholidays.co.uk PRESTIGE HOLIDAYS Tel.: 01 425 480 400 www.prestigeholidays.co.uk

Istria, Kvarner, Rab, Zagreb, Zadar, Split, Hvar, Brac, Makarska, Korcula, Dubrovnik, Cruises.

SAGA HOLIDAYS

Porec, Rovinj, Lovran, Supetar, Brac, Brela, Tucepi, Makarska, Mlini. Two centre holidays with Slovenia and Umag, Porec, Rovinj, Bol Brac, Brela, Tucepi, Makarska, Podgora, Drvenik. Vintage boat cruise Dalmatian coast, Dubrovnik Riviera and islands.

Tel.: 0800 069 0074

www.saga.co.uk THOMAS COOK

Tel.: 0871 895 0045 www.thomascook.com THOMSON HOLIDAYS Tel.: 0844 871 0878 www.thomson.co.uk

Umag, Porec, Rovinj, Bol Brac, Brela, Tucepi, Makarska, Podgora, Drvenik. Vintage boat cruise Dalmatian coast, Dubrovnik Riviera and islands.

Umag, Porec, Rovinj, Rabac, Opatija, Lopud, Dubrovnik, Mlini, Cavtat, Orasac, Orebic, Trsteno.

*VILLAS, APARTMENTS, EXCLUSIVE & SPECIAL INTEREST, ACTIVITY, TAILOR-MADE ABERCROMBIE & KENT Travel Tel.: 0845 618 2200 www.abercrombiekent.co.uk

Hotels in Split, Dubrovnik, Zagreb, Hvar.

ACTIVITY BREAKS

MULTI ACTIVITY HOLIDAYS, WATER SPORTS HOLIDAYS Zagreb, Dubrovnik.

www.activitybreaks.com Tel.: 028 90 941671 ADVENTURE COMPANY

Tel.: 0845 287 6696 www.adventurecompany.co.uk

Activity and adventure holidays with lots of water activities: canoeing, kayaking, rafting, horse riding, walking, cycling etc. „Active Dalmatia” and „River Adventure” based at Trilj near Split.

415

ARBLASTER&CLARKE WINE TOURS

Wine & Gourmet Tour of Istria staying in Rovinj, including truffle hunting, wine tasting, etc.

Tel.: 01 730 263 111 www.winetours.co.uk AWAY WITH DUNE

Tel.: 0870 751 8866

NATURIST holidays: Hvar ‒ Hotel Palace, Trogir ‒ Hotel Medena, Bol Brac Island hotels: Elaphusa, Bonaca and Borak, Dubrovnik Babin Kuk hotels: Argosi and President.

www.awaywithdune.co.uk BATH TRAVEL www.bathtravel.com Tel.: 0844 880 53 53

Exclusive Mediterranean cruise, holidays.

BOSMERE TRAVEL Tel.: 01 473 834 094

Italy ‒ Croatia travel arrangements. Sailing, cruises, scuba diving, naturist, city breaks, spa based holidays, walking and trekking. Airport transfers to all destinations.

www.bosmeretravel.co.uk CITIES DIRECT

City break holidays: Dubrovnik, Pula, Split, Zagreb.

Tel.: 01 242 563 900 www.citiesdirect.co.uk CLASSIC COLLECTION HOLIDAYS

www.classic-collection.co.uk Tel.: 01 903 214 945 CLUB EUROPE GROUP TOURS

Award-winning affordable luxury holidays for: couples, families, groups, weddings & honeymooners holidays Dubrovnik, Hvar, Split.

High quality concert and music groups to Istria and Kvarner Riviera.

Tel.: 0800 496 4996 www.club-europe.co.uk COLLETTE WORLDWIDE

Tel.: 0800 804 8705

Exclusive escorted tours visiting: Opatija, Pula, Porec, Motovun (plus Slovenia), Plitvice Lakes, National Park, Split, Korcula, Dubrovnik (plus Germany and Slovenia).

www.colletteworldwide.com

COMPLETELY CROATIA Tel.: 0800 9709 149 www.completelycroatia.co.uk

416

Istria Holidays & Villas, hotels in Split, Makarska, Hvar, Dubrovnik Holidays. Cruises.

CONSORT TRAVEL

Tel.: 0844 8440 470 www.consorttravel.com

COACH TOURS: Istria based in Rabac including visits to Limski Canal, Postojna Caves and Lipica in Slovenia, Rovinj, Pula, Opatija and Cres Island.

CON TIKI Tel.: 01709 701 701 www.consorttravel.com

Croatian Island crusing, Europen spirit.

CONEXO TRAVEL Tel.: 01904 767 511 www.conexo.co.uk

Dubrovnik. Cruising in Dubrovnik region.

CO – OPERATIVE TRAVEL

Dubrovnik, Split, Pula. Dalmatian coast, Istria. Flights and holidays.

www.co-optravel.coop Tel.: 01922 700 007 COSMOS TOURAMA

Tel.: 0844 573 0662 (call centre) specialist sales 0844 573 0661 www.cosmostourama.co.uk COX & KINGS TRAVEL

Tours including Dubrovnik, Mljet, Korcula, Sibenik, Trogir, Split, Vis, Hvar, Kotor, Jewels of Slovenia ‒ Croatia ‒ Bosnia, Montenegro.

Tailor-made holidays and private journeys in Dubrovnik, Split, Zagreb.

Tel.: 020 7873 5000 www.coxandkings.co.uk CRICKETER HOLIDAYS

Dubrovnik based 8-days tour with excursions to Elafiti Islands, Mostar and Montenegro plus an optional week in Slano.

Tel.: 01892 664 242 www.cricketerholidays.co.uk CROATIA FOR TRAVELLERS

Tel.: 020 7226 4460

www.croatiafortravellers.co.uk

CROATIA HOLIDAY AND HOME

Go as you please itineraries including: Rab, Vis, Hvar, Trogir, Split, Rovinj, Opatija, Zadar, Lopud, Bol, Plitvice lakes and Paklenica, Krka National Park, Losinj, Cres island and International Eco Centre, Makarska, Trstenik, Sipan. Island Hopping. „Robinson Crusoe” fishermen cottages at Kornati Islands. Fly drive. Old-timer Cruises. Selfcatering. Coach Tour. Huge choice of villas, apartment and guest houses in all areas.

Tel.: 01202 259 155 www.Croatia-HolidayandHome.co.uk

417

CROATIAN VILLAS

Tel.: 020 8888 6655 www.croatianvillas.com CROATIA CHOICE

Tel.: 020 3355 4742

www.croatiachoice.com

CROATIA VILLA BOOK

Selected villas and apartments in Istria, Kvarner, Dalmatia and islands, Makarska riviera, Dubrovnik Riviera and islands. Multi-centre holidays available. Selected villas, exclusive apartments and boutique hotels in all areas including: Cavtat, Opatija, Motovun, Porec, Pula, Rab, Umag, Zagreb, Krk, Zadar, Split, Makarska, Hvar, Brac, Korcula, Peljesac, Kolocep, Dubrovnik. Gulet cruise from Opatija, Split, Dubrovnik, including islands. Dental treatment in Zagreb and on the coast. Rent a car. Coaching tours.

Selected villas and apartments in Motovun, Porec, Rovinj, Pula, Brac, Vis, Hvar, Lokrum and Dubrovnik.

Tel.: 020 791 176 830 www.thevillabook.com CROATIA GEMS

Tel.: +44 (0)177 9732643 www.croatiagems.com

Handpicked villas, apartments and hotels in coastal and island locations. From exclusive city breaks to serene bayside escapes. Two centre, tailor-made, activity holidays, flydrive Istrian Peninsula, Kvarner region, Zadar Riviera, Split Riviera, Dubrovnik Riviera and Peljesac Peninsula.

CRUSADER HOLIDAYS Tel.: 01 255 425 453 www.crusader-holidays.co.uk

COACH TOURS: Porec and Istrian Peninsula.

DALMA HOLIDAYS info@dalmaholidays.co.uk www.dalmaholidays.co.uk

Selected villas and apartments in Zadar riviera. Car and boat hire, Tailor-made travel arrangements.

DALMATIA&ISTRIA TRAVEL (DIT)

Tailor-made, hotels, villas, apartments, airport transfers.

Tel.: 020 8749 7160 DIRECTLINE HOLIDAYS Tel.: 0800 408 6327

www.directline-holidays.co.uk

418

Cheap package holidays including: Umag, Porec, Rovinj, Pula, Rabac, Labin, Lovran, Opatija, Losinj, Krk, Kolocep, Kotor, Lopud, Mlini, Primosten, Trogir, Split, Brela, Baska Voda, Makarska, Podgora, Tucepi, Bol, Postira, Milna, Supatar, Hvar, Jelsa, Stari Grad, Korcula, Orebic, Mljet, Slano, Dubrovnik, Cavtat.

DIAMOND HOLIDAYS www.diamondholidays.co.uk Tel.: 01 443 202 048; 02 920 348 811

Coach Holidays.

EDEN COLLECTION

Istria ‒ Kempinski Hotel Adriatic, Hvar ‒ Hotel Adriana, Dubrovnik ‒ Hotel Bellevue, Pucic Palace.

Tel.: 01 244 567 001 www.edencollection.co.uk ESCAPE 2 HOLIDAYS Tel.: +448 452 714 300 www.escape2holidays.co.uk

Zagreb.

ESSENTIAL CROATIA

Cres Island villas and apartments, bespoke walking itineraries, eco-volunteer placements with Griffon. Vulture Conservation Project. Scuba diving. Cres, Losinj and Kvarner Riviera tailor-made itineraries.

info@essentialcroatia.com www.essentialcroatia.com

EURO – CYP HOLIDAYS http://home.btconnect.com/eurocypholidays/holi.html Tel.: 020 8802 7255 EXODUS TRAVEL Tel. 0845 805 9418

Activity, culture, people, landscapes, food, history, music tours. Cycling the Dalmatian Coast: Split, Hvar, Korcula. Dubrovnik and the Dalmatian coast: Split, Trogir, Korcula, Dubrovnik, Mljet.

www.exodus.co.uk Islands and mountains tour including: Krk, National Parks of Velebit and Paklenica, Trogir. EXPLORE WORLDWIDE

Tel.: 0845 013 1537

www.explore.co.uk

EXSUS TRAVEL

Tel.: 020 7337 9010 www.exsus.com

Dalmatian Islands Oldtimer Cruise. Old Dubrovnik & Dalmatian coast tour including Split and Plitvice Lakes. Old Dubrovnik & Dalmatian Islands Oldtimer Cruise. Family Adventure Cruise Croatia. Cycle & Cruise Croatia. On Foot in Croatia. Active Adventure Croatia. Luxury holidays in Dubrovnik, Hvar, Korcula, Sveti Stefan. Tailor-made travel. 8 days Dalmatian Island Hopping.

419

FOOTSTEPS IN CROATIA

Walking holidays for small groups, staying in family run guest house or apartment on the island of Brac and Mljet.

Tel.: 01 244 629 930 www.footsteps-in-croatia.co.uk FREEDOM TREKS

Cruising and cycling holidays in Istria, Kvarner, Dalmatia, National Parks.

Tel.: 0845 612 6106 www.freedomtreks.co.uk FUSION ESCAPES www.fusionescapes.com Tel.: 0845 519 2655

Luxury package holidays. Hvar.

FOOTSTEPS IN CROATIA Tel.: 01 244 629 930 www.footsteps-in-croatia.co.uk

Brac explorer, Mljet adventure.

GB PRIVILEGE LTD www.gbprivilege.com Tel.: 01953 789661

Motorhome Tour Specialists.

GROUPS TAILOR-MADE

Tailor-made groups travel arrangements focused on active and cultural aspects. Each itinerary is individually designed: incentives, gulet cruising, painting, cycling, photography and motor-cycling tours.

Tel.: 020 8504 2672 www.thegroupscompany.com HEADWATER HOLIDAYS

Guided walking tours „Delights of Dalmatia” including Krka National Park, Trogir, Split, Dubrovnik.

Tel.: 01 606 720 199 www.headwater.com HERITAGE GROUP TRAVEL

Culture, history, art and heritage tour tailormade.

Tel.: 01 225 466 620 www.grouptravel.co.uk HF HOLIDAYS

Tel.: 085 470 7558

Guided walking holidays on the Dalmatian coast, based at charming coastal resort of Baska Voda on Makarska Riviera. Guided bike & boat holidays in Central Dalmatia, Dalmatian National Parks and islands, Southern Dalmatia.

www.hfholidays.co.uk HOLIDAY-RENTALS LTD Tel.: 020 8827 1971 www.holiday-rentals.com

420

Selected villas and apartments in Istria, Kvarner, Dalmatia coast, Zagreb, Dubrovnik and Slavonia.

HOLIDAY TAXIS Tel.: 01 444 257 041; 08 444 722 023 /2023 www.holidaytaxis.com

Airport and Tailor-made transfers all areas.

INN TRAVEL

Selected apartments and houses with walking routes in Istria, on Korcula Island, Dubrovnik and the Dalmatian islands.

Tel.: 01 653 617 001 www.inntravel.co.uk IN THE MEDITERRANEAN

Exclusive villas and apartments, booking and information directly with owners all areas of Croatia.

Tel.: 08707 605 633 www.inthemed.com INDUS TOURS

Hotels, Villas, Apartments in Istria and Dubrovnik Riviera: Umag, Porec, Rovinj, Pula, Dubrovnik, Mlini, Plat, Cavtat.

Tel.: 020 8901 7320 www.industours.co.uk INTERHOME

Villas and apartments in Istria, Kvarner and Dalmatia.

Tel.: 020 8246 4100 www.interhome.co.uk INTHEMED HOLIDAYS

Villas in Croatia, Istria, Dalmatia coast, Dubrovnik.

Tel.: 08707 605 633 www.inthemed.com INSIGHT VACATIONS

Tel.: 01 475 741 203; 020 746 84335

„Country roads of Dalmatia & The Adriatic Riviera” including: Zagreb, Plitvice Lakes, Split, Korcula, Dubrovnik and Bosnia. Plus tours „Eastern Discovery and 6 nights Aegean Cruise” and „The Eastern Discovery”.

www.insightvacations.com ISLAND ADVENTURES

www.island-adventures.co.uk Tel.: 0208 123 3917 ISTRA RURAL LIFE

Tel.: 00385 52 522 920; +385 91 896 4525

Dubrovnik and Dalmatia, sea kayaking, cycling and walking on offer, there's plenty of options for discovering Croatia's southern Dalmatian Coast.

English couple running „Home from Home” accommodation in Istrian rural villages: Glavani, Krnica, Barban, Manjadvorci, Sutivanac, Sajini, Rebici, including go-karting, quad bikes, diving, cycling, walking, sailing, windsurfing, climbing.

www.istra-zivot.hr

421

JAC TRAVEL Tel.: 020 8563 7878 www.jaconline.com

On line hotel booking system.

JAMES VILLAS HOLIDAYS

Exclusive villas in Istria: Umag, Zgrablici, Damijanici (Rovinj), Divsici, Kozlijak (Labin), Liznjan, Markovac (Viznjan), Pinezici ‒ Rakovci ‒ Sveti Lorec (Porec), Zminj. In Dalmatia: Dubravka, Mirca (Brac), Baska Voda.

Tel.: 0800 074 0122 www.jamesvillas.co.uk

KIRKER HOLIDAYS Tel.: 020 7593 1899 www.kirkerholidays.com

Dubrovnik city breaks.

KEYCAMP HOLIDAYS

Self-catering camping holidays at the impressive Lanterna Camp on the Istrian coast, just 6 miles from Porec.

Tel.: 0844 406 0200 www.keycamp.co.uk LASAROTTA HUNTING Tel.: 07868 317 787; 02 476 639 779 www.lasarotta.co.uk

Driven Boar Shooting tours inland Croatia.

LASTMINUTE.COM

On line booking: inclusive holidays, flights, hotels, car rental.

Tel.: 0871 222 5969 www.lastminute.com LATE HOLIDAY BARGAINS

Inclusive air holidays Istrian Riviera, Dubrovnik, Pula, Split.

Tel.: 01 633 798 769 www.late-holiday-bargains.com LEGER HOLIDAYS Tel.: 0844 504 6251 www.leger.co.uk

Coach tours: Pula, Rijeka, Zagreb, Rovinj, Porec, Opatija, Krk, Split, Dubrovnik, Korcula, Trogir, Sibenik, Krka National Park, Zadar, Plitvice Lakes National Park.

LIGHT BLUE TRAVEL

A selection of finest hotels in Croatia. Dubrovnik.

Tel.: 01 223 568 904 www.lightbluetravel.co.uk MILESTONES TOURS AND UNIWORLD RIVER CRUISES UK Tel.: 0845 678 56 56 www.milestonestours.com

422

Escorted Tours & Coach Holidays. Dalmatia, Dubrovnik.

MINTY’S CHOICE

Tel.: 02 032 397 692 www.mintyschoice.com

MERCIAN TRAVEL

Experience Croatia’s beautiful interior; rich forests, sparkling rivers, ancient wetlands, spectacular mountains, baroque castles, renaissance palaces, great wines, thermal spas. Zagreb, Varazdin, Lonjsko Polje, Plitvice Lakes, Zrmanja River, Zadar. Hotels, villas, private accommodation, sailing schools, cruises, lighthouse holidays.

Tel.: 01 562 883 795 www.merciantravel.co.uk MONTEROSA TRAVEL LTD. Tel.: 01 597 860 187; 07 974 679 063 www.monterosatravel.co.uk MY CROATIA

www.mycroatia.com

NATURETREK HOLIDAYS

Tel.: 01 962 733 051 www.naturetrek.co.uk NEWMARKET HOLIDAYS

Tel.: 0843 316 1156 www.newmarketholidays.co.uk NOBLE CALEDONIA Tel.: 020 7752 0000 www.noble-caledonia.co.uk NOVASOL

Private and Tailor-made gourmet and discovery holidays in Croatia's most beautiful and unspoilt locations,including: Zagreb, Istrai, Kvarner Riviera, Split, Vis, Brac, Peljesac Peninsula and Korcula, Dubrovnik. Programme: gastronomic presentations, olive oil and wine tasting, cookery courses, boat trips and sailing, nature and city walks. Accommodation choice: apartments, country houses, private villas, guest houses, B&Bs, boutique hotels.

Expert-escorted birdwatching, botany and wildlife tour including Sibenik, Krka National Park, Starigrad Paklenica, Paklenica National Park, Velebit mountains.

Guided group travel to Istrian Riviera, Plitvice National Park, Makarska Riviera, Dubrovnik, Split, Trogir, Sibenik, Zadar.

CRUISE including Dubrovnik, Split, Pula, Dalmatian Coast. Excluisive luxury yacht/cruisers.

Holiday rentals in Croatia ‒ Istria, The Kvarner Gulf, Dalmatia.

Tel.: 0845 680 5856 www.novasol.co.uk

423

OLYMPIC HOLIDAYS Tel.: 0208 492 6704 www.olympicholidays.com

Dubrovnik Riviera, Cavtat, Mlini.

ON FOOT HOLIDAYS

Self-guided walking holidays to Istria: from Motovun to Sovinjak, Hum, Roc, Mount Ucka with finish in Moscenicka Draga in Kvarner bay.

Tel.: 01 722 322 652 www.onfootholidays.co.uk ON THE GO CRUISING

Cruising oldtimer gulets : „Sailing Split”, „Dalmatian Discovery”, „Cruise Dubrovnik” and „Onboard at Opatija”.

Tel.: 020 7371 1113 www.onthegotours.com OPODO Tel.: 0871 277 0090 www.opodo.co.uk

On line holiday and travel booking service.

ORIGINAL TRAVEL COMPANY

Exclusive activity holidays in Dubrovnik Riviera. Sea kayaking in Dubrovnik and Elaphiti islands, city beaks and sailing holidays.

Tel.: 020 7978 7333 www.originaltravel.co.uk PAGE & MOY

Tel.: 0844 567 6633 www.pageandmoy.com PAINTING HOLIDAYS ROVINJ

Tel. Alison 01 453 825 259; Luoise 07 973 954 794 www.treasuretrovinj.com PENG TRAVEL

AIR and COACH hotels stay and touring holidays including: Croatian Coast, Venice & The Veneto. Discover Montenegro, including Dubrovnik.

Painting and bridge holidays with appartment accommodation in picture postcard Istrian old town of Rovinj.

NATURIST holidays: Koversada in Vrsar, Valalta in Rovinj and Solaris near Porec.

Tel.: 0800 171 2153 www.pengtravel.co.uk PIERCE KAVANAGH COACHES Tel.: 0818 365 265; +353 56 8831213 www.kavanaghcoaches.com

Coach Holidays.

RADICAL TRAVEL GROUP LTD

Busabout Explorer is all about flexible travel, designed exclusively for backpackers and independent travellers.

www.radicaltravel.com

424

RAMBLERS HOLIDAYS

*Walking tours: Dubrovnik, Dubrovnik Riviera, Istrian Peninsula.

Tel.: 01 707 331 133 www.ramblersholidays.co.uk RAYBURN TOURS Tel.: 01 332 342 050

www.ventureabroad.co.uk

REGENT HOLIDAYS

Scouts and guides, youth groups activity holidays based in Pula. Excursions including: Plitvice Lakes, Brijuni Islands National Park, Verouda Scout Island, Venice, Postojna Caves, Lipica Stud Farm, Pula Acquarium. New for 2010: 3 days of exploring and volunteering on the island of Cres. Dubrovnik, Split, Zagreb. Tailor-made holidays, fly-drive, holidays and city breaks.

Tel.: 0845 277 3317 www.regent-holidays.co.uk READY CLICK AND GO LTD

Tel.: +44 (0) 1494 461234 www.ReadyClickAndGo.com

RESPONSIBLE TRAVEL

Tel.:+44 (0)1273 600030

www.responsibletravel.com

Cruise along Croatia's Istrian coast, personalised private day trip of Dubrovnik, Split, Porec, Rovinj or Pula, and the beautiful countryside and villages of Croatia beyond. Private guided day trips and shore excursionsMotovun and Groznjan, walking tours. Plitvice Lakes. Croatia holiday, activity week, sea kayaking holiday in Croatia,some of the best routes in the Mediterranean, explore 4 National Parks of Croatia self guided biking tour in Croatia, multi-activity adventure sailing cruise, Cycling tour of Istria.

RICHMOND HOLIDAYS LTD Tel.: 020 3004 2661 www.richmond-holidays.com

Spilt, Hotel Jadran Trogir, excursions.

RIVIERA TRAVEL www.rivieratravel.co.uk

Dubrovnik, the Dalmatian Coast.

ROMA TRAVEL Tel.: 01 476 566 626 www.romatravel.co.uk SELFCATERING HOLIDAYS Tel.: 01 234 480 012 www.selfcateringhols.com

Self catering villas, apartments, guest houses in Istria County, Dubrovnik County, Brac, Split and Dalmatia County, Island of Ciovo, Gorski Kotar.

425

SCUBA-EN-CUBA DIVING

Tailor made and package holidays for induviduals, families and groups.

Tel.: 01 895 624 100 www.scuba-en-cuba.com SIESTA INTERNATIONAL HOLIDAYS

Scenic tours ‒ Porec. European & International Air Tours ‒ Dubrovnik.

Tel.: 0845 271 2443; 01 642 257 920 www.siestaholidays.co.uk SHEARINGS CROATIA COACH HOLIDAYS Tel.: 0844 824 6351 www.shearings.com/world

COACH HOLIDAYS: Zagreb, Plitvice National Park, Split, Dubrovnik and Zadar, Krk island, Postojna Caves/Slovenia, Opatija and the Istrian Peninsula.

SIMPLY CROATIA

Choice of activity, cultural, spa and yachting holidays to Croatia. Also organises company conferences and events, and is an agent for property sales.

Tel.: 0161 408 4450 www.simply-croatia.com SIMPLY SPORTS TOURS Tel.: 01 277 626 267 www.simplysportstours.co.uk

Activity holidays including: Walking and trekking tour of Croatia Sailing Adriatic coast and islands Culture and sights tour including Zagreb, Sibenik, Dubrovnik, Split, Plitvice Lakes, Opatija Volunteer holidays: hospitals, orphanages, old people homes etc.

SIMPLY TRAVEL

Resorts in Istria: Brotonigla, Labin, Opatija, Ravni; and in Dubrovnik Riviera: Dubrovnik, Cavtat, Korcula, Lopud Island, Loviste, Mlini, Orasac, Orebic, Stikovica Zaton, Trpanj, Trsteno, Zaton Mali, Zaton Veliki.

Tel.: 0871 231 4050 www.simplytravel.co.uk SIESTA HOLIDAYS Tel.: 0845 271 2443 www.siestaholidays.co.uk

COACH TOURS: Porec, Krk.

SKEDADDLE TOURS

Cycling tours of rural and coastal Istria, staying in agrotourism farmhouses including: Klostar, Motovun, Rovinj.

Tel.: 01 912 651 110 www.skedaddle.co.uk

SMALL FAMILIES HOLIDAYS Tel.: 0845 900 0895 www.smallfamilies.co.uk

426

Istria self-guided mountain biking tour, exploring at your own pace. Single parent family holidays at Hotel Albatros in Cavtat near Dubrovnik.

SONA TOURS LTD

Flight tour: 8 days „Scenic Slovenia & Croatia” tour.

Tel.: 0208 951 0111 London; Leicester 0116 216 7080 www.sonatours.co.uk SPORTS TOURS

Sports and training stays in Opatija and Kvarner Riviera all year round.

Tel.: 01 708 336 991 www.sportstours.co.uk SUNSHINE WORLD

Tel.: 020 7581 4736

Tennis holidays in Umag and Split. Culture, sightseeing, beach and island hopping in Dubrovnik Riviera. Sports activities: cycling, kayaking, biking, rock climbing, trekking, windsurfing.

www.sunshineworld.co.uk SUPERBREAK HOLIDAYS Tel.: 0871 221 3344 www.superbreak.com

Opatija, Zagreb, Dubrovnik, Split

SWIMTREK ADVENTURE HOLIDAYS

Island hopping swimming holidays on the Dalmatian coast and islands, following routes of cultural, historical and geographical significance based at Hotel Maestral, Prvic Island near Sibenik.

Tel.: 01273 739 713 www.swimtrek.com TAILORED TRAVEL

Art and culture tour of Dubrovnik Riviera including Dominican Monastery Museum and Arboretum at Trsteno.

Tel.: 0845 230 9966 www.tailored-travel.co.uk THAMES TRAVEL Tel.: 020 89910166 www.thames4travel.co.uk

Dubrovnik

THE TRAVEL ADVENTURE

The group tour operator. Educational tours for schools, colleges & student unions, family groups.

Tel.: 01 825 740 676 www.thetraveladventure.co.uk THE WAYFARERS

Escorted, fully inclusive walking tours visiting Dubrovnik, Lopud, Ston, Brac Island, Bol and Split.

Tel.: 01 242 620 871 www.thewayfarers.com

427

TOPDECK TRAVEL Tel.: 0845 257 5212 www.topdecktravel.co.uk

TRAVEL EUROPE

Sailing Adriatic coast and islands www.croatiasailing.co.uk Regional tours of Croatia European tour including staying in Dubrovnik, Pag, Zadar. Dalamtian coast, Hvar, Korcula Brac, Split Dubrovnik. Cruise by yacht.

www.traveleurope.cc

TRAVEL ONE

Single holidays for single travellers to Pula in Istria.

Tel.: 020 7392 8988 www.travelone.co.uk TRAVELSPHERE

Tel. 0844 567 9966

AIR and COACH hotels stay and touring holidays including: Discover Croatia Tour, Discover Istria, Dubrovnik, Lake Garda in Italy with Venice and Croatia. Walking in Croatia.

www.travelsphere.co.uk ULSTERBUS TOURS

Traditional Ulsterbus Escorted Coach Holidays.

Tel.: 028 9033 7004 www.ulsterbustours.com UTRACKS

Tel.: 0845 241 7599

Guided and self-guided holidays. Cycle and sail adventures in Splt, Trogir, Brac, Mljet, Peljesac, Peninsula, Korcula, Hvar, Solta, Dubrovnik, Omisalj, Cres, Losinj, Molat, Dugi Otok, Pag, Rab, Krk.

www.utracks.com VAMOS TRAVEL

Tailor-made city breaks in Zagreb, Split, Dubrovnik, Korcula and Dalmatia. Special interest and sports club tours.

Tel.: 01 926 330 223 www.vamostravel.com VENTURE ABROAD LTD Tel.: 01 332 342 050 www.ventureabroad.co.uk

See Raiburn Tours â&#x20AC;&#x2019; above

VINTAGE TRAVEL

Selected self-catering villas with pools in Istria including: Motovun, Oprtalj, Groznjan, Sv Lovrec, Vizinada, Kanfanar, Zminj, Fazana, Visnjan.

Tel.: 01 954 261 431 www.vintagetravel.co.uk

428

VOYAGES OF DISCOVERY CRUISES Tel.: 0844 822 0802 ; 0844 871 4603 www.voyagesofdiscovery.co.uk www.swanhellenic.com

m/v „DISCOVERY” cruises visiting Zadar, Hvar, Dubrovnik, Split, Korcula, m/v „MINERVA” Swan Hellenic cruise. Visiting Zadar, Split and Dubrovnik.

VOYAGES JULES VERNE

Dalmatian Island Explorer 7-nights cruise from Dubrovnik. 3-night breaks in Dubrovnik, including two private walking tours and a visit to Montenegro. 7-nights cruise from Venice to Rovinj, Zadar, Sibenik, Hvar, Split and Pula.

Tel.: 0845 166 7003 www.vjv.com

WESTMINSTER CLASSIC TOURS

Tel.: 020 8286 7842

www.westminsterclassictours.com

WORLD WALKS

Traditional gulet cruises air-conditioned and full board basis: „Cruising to Dubrovnik and Split” including: Split/Diocletian Palace, Trogir, Salona, Brac, Hvar, Scedro, Korcula, Mljet, Slano, Sipan, Dubrovnik and day trip to Mostar. „North of Split and Trogir” including: Split/Diocletian Palace, Krka National Park, Sibenik, Dugi Otok, Kornati archipelago, Primosten, Trogir, Salona. „The Adriatic Pearl ‒ Dubrovnik and Korcula”, „Hvar ‒ an island walk”.

Tel. 01 242 254 353 www.worldwalks.com SAILING AND YACHTING ACTIVITY YACHTING HOLIDAYS

Tel. 01 243 641 304

Learn to sail flotilla, bareboat, skipperd charter, week aboard and week ashore, apartment holidays with day sailing. Base marinas: Pula, Zadar, Trogir, Sibenik, Murter Island, Split and Dubrovnik.

www.activityyachting.com ADRIATIC HOLIDAYS

Tel. 01 865 516 577

Bespoke sailing/cruising holidays on sailing yachts 30-100ft, gulets, motor cruisers, motor yachts, bareboat and crewed. Base marinas: Pula, Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik.

www.adriaticholidays.co.uk A2A YACHTING

Tel. 01 216 945 353 www.a2a-yachting.net SAIL CROATIA ADVENTURES Tel.: 0845 257 8289 www.sail-croatia.com

Bareboat, skippered and fully crewed yacht charter. Available across the Adriatic coast including Istria, Kvarner, Dalmatia & Dubrovnik

Oldtimer gulet Adriatic coast and island cruising, sail & cycle cruises, navigator cruises (that can be combined with adventure tours). Departure bases: Opatija, Split, Dubrovnik.

429

BUSABOUT HOLIDAYS Tel.: 08 450 267 514 www.busabout.com; http://www.radicaltravel.com/

COSMOS YACHTING Tel.: 0800 376 9070

www.cosmosyachting.com DALMATIAN DESTINATIONS

Oldtimer gulet Adriatic coast and island cruising, departure bases: Split, Dubrovnik. Island hopping sailing tour around Makarska, Dubrovnik, Mljet, Korcula and Hvar. Sailing yachts, catamarans, powerboats, fully crewed luxury yachts. Base marinas: Pula, Rovinj, Cres, Rijeka, Zadar, Biograd, Murter, Kremik, Sibenik, Primosten, Rogoznica, Trogir, Hvar, Baska Voda and Dubrovnik. Professional Tailor-made high end luxury sailing, villa and boutique hotel rentals.

Tel.: 0333 700 8007 www.dalmatiandestinations.com EDMISTON YACHTING Tel.: 020 7495 5151 www.edmistoncompany.com

Exclusive fully crewed yachts.

EVERARD YACHTS

Bareboat, skippered, crewed yachting holidays. Sailing yachts, motorboats, catamaran charters. Base marinas: Rovinj, Pula, Biograd, Trogir, Split, Dubrovnik.

Tel.: 01 582 713 048 www.everardyachtcharter.co.uk INTER YACHT CHARTER

Tel.: 020 8099 5941, 07 924 438 121 www.interyachtcharter.com

LATE SAIL

Tel.: 0845 0605 050 www.latesail.com LAZY WINCH YACHTING Tel.: 01284 830 505 www.lazywinch.com MORGAN SAILING

Tel.: 01323 644352 www.morgan-sailing.co.uk

430

Yacht charter base marinas: Pula, Opatija, Pag Island, Zadar, Krk, Mali Losinj, Primosten, Split, Sukosan, Biograd, Murter, Sibenik, Rogoznica, Trogir, Kastela, Dubrovnik. Bareboat sail & motor, Crewed sail & motor, Luxury sail & motor boats. Catamaran and gulet charter. Sailing and motor yachts for bareboat, crewed, skippered and flotilla. Base marinas: Pula, Zadar, Biograd, Murter, Sibenik, Kastela, Trogir, Split, Dubrovnik.

Crewed yacht charter and IYT licenced learn to sail school Bareboat charter

Sailing and yacht charter. Base marinas: Sukosan, Zadar and Marina Kastela near Split Airport.

NAUTILUS YACHTING

Tel.: 01732 867 445 www.nautilus-yachting.com OCEAN BLUE YACHTS Tel.: 01202 757 425

Inclusive flotillas, bareboat sailing yachts, motor yachts and catamaran charter. Base marinas: Pula, Zadar, Biograd, Murter, Primosten, Trogir, Split and Dubrovnik.

Bareboat, skippered & fully crewed yacht charter and gulets. Flotilla sailing. Base marinas: Pula, Zadar, Sukosan, Sibenik, Murter, Primosten, Trogir, Kastela, Split, Dubrovnik.

www.oceanblueyachts.com SAIL CROATIA

Tel.: +385 21 494 890 www.sailcroatia.net SAIL DALMATIA

Bareboat, skippered charter, sail & stay holidays: Kornati Islands, Vis, Brac, Hvar, Lastovo, Korcula, Mljet, Elafiti Islands, Dubrovnik.

Inclusive Gulets & motor sailers, motor boats & yachts, sailing yachts & catamarans.

Tel.: 0800 124 4176 www.saildalmatia.com SAILING HOLIDAYS Tel.: 020 8459 8787 www.sailingholidays.com SETSAIL HOLIDAYS

Inclusive flotilla sailing from base marina Kremik. Routes: a) Central Dalmatia and islands b) Kornati Islands and North Dalmatia. Inclusive flotilla, bareboat charter and skippered charter, sail & stay holidays.

Tel.: 01787 310 445 www.setsail.co.uk SUNSAIL HOLIDAYS

Inclusive flotilla holidays and bareboat charter. Base marinas: Pula, Kremik, Dubrovnik, Kornati.

Tel.: 0844 463 6817 www.sunsail.com SUNCHASER YACHTING www.sunchaseryachting.com

Bareboat, skippered and luxury crewed yacht charter. Base marinas: Pula, Cres Island, Zadar, Primosten, Trogir, Split, Dubrovnik.

SEAFARER CRUISING

Inclusive flotilla sailing holidays. Bareboat and skipperd sailing and motor yacht charter. Base marinas: Pula, Zadar, Biograd, Trogir, Split, Dubrovnik. Fully crewed Gulet cruise holidays to the Adriatic coast & islands from Pula, Split & Dubrovnik. Two centre sail&stay. Island hopping cruises in the Adriatic.

Tel.: 0208 324 3117 www.seafarercruises.co.uk

431

SUNSEEKER CHARTERS INTNL

Exclusive Sunseeker yachts. Base marina: Trogir.

Tel.: 01 202 682 890 www.sunseekercharters.net SUNSCAPE YACHTING Tel.: 01 737 300 805

Flotilla Sailing, Bareboat Charter, Sail & Stay, Skippered Yacht Charters, Schooners, Flight inclusive arrangements. Yacht bases: Biograd, Dubrovnik, Pula, Primosten, Split.

www.sunscapeyachting.co.uk TENRAG YACHTING

Yacht charter. Base marinas: Pula, Zadar, Split and Dubrovnik.

Tel.: 01 227 721 874 www.tenrag.com THE MOORINGS YACHTING

Bareboat charter. Base marinas: Split and Dubrovnik.

Tel.: 0844 463 6386 www.moorings.co.uk TOPYACHT

Bareboat, skippered, crewed yachts & gulet sailing holidays. Base marinas: Pula, Zadar, Biograd, Kastela, Split and Dubrovnik.

Tel.: 02 392 347 655 www.top-yacht.com YACHTING PARTNERS Tel.: 01 273 446 820 www.ypi.co.uk

Exclusive fully crewed yachts.

UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2010. GODINI Unatoč otegotnim poslovnim prilikama i stanju na tržištu koji su obilježili početak sezone 2010. – stečaj najvećeg specijaliziranog britanskog turoperatora za Hrvatsku, ukidanju nekoliko letova, vulkanskom oblaku pa i Svjetskom nogometnom prvenstvu, Hrvatska je već u prvih deset mjeseci prešla prošlogodišnji rezultat. Ukupno na kraju godine ostvareno je 4% više dolazaka i 5% više noćenja britanskih turista u odnosu na 2009. godinu. Za Hrvatsku je prošle godine veliko zanimanje iskazao značajan broj Britanaca i to onih koji su već bili na destinaciji, ali i novih gostiju kojima je Hrvatska svojom blizinom i ljepotom bila pravo otkriće. Uspješna i zapažena oglasna kampanja Hrvatske turističke zajednice kao i oglašivanje kroz modele udruženoga oglašivanja s turoperatorima, svakako su doprinijeli sadašnjim pozitivnim brojkama.

432

VELIKA BRITANIJA 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

apsol. 457.287 470.989 65.909 8.848 17.833 22.384 23.119 31.000 50.565 68.288 50.890 84.549 106.960 132.160 152.519 208.359 255.500 268.777 267.159 261.070 229.068 241.217

indeks 103 14 13 202 126 103 134 163 135 75 166 127 124 115 137 123 105 99 98 88 105

Dolasci 1989. = 100 100 103 14 2 4 5 5 7 11 15 11 18 23 29 33 46 56 57 58 57 50 53

apsol. 4.448.160 4.521.750 581.997 39.089 78.190 113.935 108.201 133.000 317.731 410.053 269.814 409.961 542.096 660.725 721.321 1.015.029 1.348.574 1.366.266 1.275.609 1.223.226 1.191.571 1.172.720

indeks 102 13 7 200 146 95 123 239 129 66 152 132 122 109 141 133 101 93 96 97 98

Noćenja 1989. = 100 100 102 13 1 2 3 2 3 7 9 6 9 12 15 16 23 30 31 29 27 27 26

Izvor: DZS

433

434

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Način putovanja UK ► Hrvatska UK ► sva inozemna odredišta

Organizirani dolasci 38%

Individualni dolasci 62%

45%

55%

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u programima organizatora putovanja predstavljena kao kvalitetno odredište te shodno zahtjevima klijentele agenti sve više proširuju svoju ponudu na male obiteljske hotele, boutique hotele i vile. Veliki turoperatori kao Thomson, Thomas Cook (koji imaju vlastite avione, charter letove i jedan od njih dovodi volumenski najveći broj putnika u Hrvatsku) i dalje nemaju dominantnu ulogu koju imaju u nekim drugim odredištima. Za kvalitetni smještaj u Hrvatskoj moraju se natjecati s velikim brojem specijalista i poduzetnih nezavisnih turoperatora, što zapravo upućuje na nedostatak smještaja.

Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora 2010. godine U 2010. godini ukupno je bilo 158 turoperatora koji su imali Hrvatsku u svojim programima. Od ukupnog broja bilo je za: • klasične paket aranžmane 23 turoperatora • vile/apartmane, kulturne, eno-gastro ture, avanturizam 90 turoperatora • autobusere 11 turoperatora • nautički i cruising sektor 34 turoperatora.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti

Mogućnosti

• kratko vrijeme putovanja do destinacije • očuvanost prirodne i kulturne baštine • široka ponuda smještaja od all inclusive hotela do luksuznih vila • odličan medijski publicitet u UK • relativno očuvana autohtonost destinacije

• pozicioniranje Hrvatske kao short break odredišta • proširenje ponude boutique hotela i kvalitetnih hotela s obiteljskim sadržajima • diversifikacija ponude • turizam doživljaja temeljen i prilagođen autohtonim resursima

Nedostaci

Opasnosti

• nedostatak kvalitetnog smještaja • nedostatak kvalitetnih hotela s 3 zvjezdice • nedovoljna ponuda obiteljskih hotela u odnosu na ostale mediteranske destinacije • paket aranžmani skuplji u odnosu na većinu mediteranskih destinacija • cjenovna precijenjenost hotela s 4 i 5 zvjezdica

• konstantan rast cijena • gubitak „vrijednosti za novac” • nedostatak aviolinija

Razrada dolaska po regijama Hrvatske Najsnažniji rast i dalje bilježi Dubrovnik, a posebno je važan stabilan rezultat Istre i Srednje Dalmacije, koje su najviše bile pogođene lanjskim stečajem najvećeg za Hrvatsku specijaliziranog turoperatora i ukidanjem nekoliko aviolinija.

435

S obzirom na činjenicu nestanka vodećeg specijalista za Hrvatsku, ovo povećanje rezultat je pojačanih aviolinija niskotarifnih aviokompanija, posebno kada su u pitanju splitsko i dubrovačko područje, dok je stabilan rezultat Istre dobrim dijelom posljedica pojačanog organiziranog prometa. Naime, Easyjet je imao ukupno po osam linija na tjedan iz Londona za Split i Dubrovnik, a Wizzair je također u lipnju uveo po tri leta na tjedan za obje zračne luke. Zadar i Pula nažalost nisu imali povećani broj linija preko Ryanaira, štoviše Zadru je i smanjeno razdoblje letenja na lipanj-rujan, umjesto dotadašnjeg travanj-listopad.

DOLASCI I NOĆENJA PO REGIJAMA, 2005. – 2010. 600000 500000 ISTRA 400000

KVARNER ZADAR

300000

SIBENIK SPLIT

200000

DUBROVNIK

2005

2006

2007

2008

2009

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

DOLASCI

NOCENJA

100000

2010

Izvor:DZS

UDJEL BRITANSKIH GOSTIJU PO REGIJAMA, DOLASCI 2010: 2010 DOLASCI

19% 40%

ISTRA 6%

KVARNER ZADAR SIBENIK

8% 24%

SPLIT DUBROVNIK

Izvor: DZS

Iznimno je važno da su Istra i Kvarner, koji su već nekoliko godina bilježili negativan trend, čemu je glavni razlog loša zračna povezanost s Velikom Britanijom, ostvarili jednak broj dolazaka i nešto manji broj noćenja.

436

Zadar je i protekle godine ostvario rast s britanskoga tržišta, zahvaljujući letovima niskotarifne aviokompanije Ryanaira. Nekoliko objekata iz te regije uvršteno je u ovogodišnje brošure nekoliko britanskih turoperatora. Također je od velike važnosti stabilan rezultat Splitsko-dalmatinske županije, koja bi zacijelo ostvarila, nakon snažnog rasta 2009. godine, još bolje rezultate, ali je upravo ova regija bila najviše pogođena negativnim događajima na tržištu (stečaj Holiday Optionsa, povlačenje Thomas Cooka). „Perjanica” na britanskom tržištu i dalje ostaje Dubrovnik, regija koja je znatno povećala svoj udjel u brojci ukupnih britanskih dolazaka u Hrvatsku, 40%. Unatoč nestanku značajnog turoperatora, ali zbog prisutnosti drugih jakih turoperatora, ponajprije Thomsona te očito visokom udjelu individualnih gostiju, Dubrovačko-neretvanska županija prešla je brojku od 90.000 britanskih dolazaka.

PROSJECNI BORAVAK BRITANACA U HRVATSKOJ 2010.

ZAGREB DUBROVNIK SPLIT 1

SIBENIK ZADAR KVARNER ISTRA 0

Prosječni boravak britanskih gostiju u Hrvatskoj znatno je ispod njihovog svjetskog prosjeka. Prošle je godine ipak došlo do promjena – ukupni boravak, u skladu s općim trendom putovanja Britanaca, porastao je s 4,9 dana na 5,1 dan, ali se prosječni boravak u Dubrovniku znatno smanjio – s prosječnih 8 dana na 5,4 dana, što upućuje na veći broj individualnih gostiju u odnosu na onaj u organiziranom prometu.

Način transporta pri dolasku u Hrvatsku • •

Zrakoplov Autobus/automobil

► 96% ► 4%

Zrakoplovni charteri u 2010. godini CJELOGODIŠNJI LETOVI: ZAGREB • London Heathrow i London Gatwick ‒ Croatia Airlines • London Luton – Wizzair DUBROVNIK • London Gatwick – British Airways

437

SEZONSKI LETOVI: DUBROVNIK • Birmingham, Exeter, Southampton – FlyBe • Leeds-Bradford – Jet2.com • Edinburgh – Jet2.com • Manchester – Jet2.com • Belfast – Jet2.com • London Gatwick – Thomson Airways • Manchester – Thomson Airways • Birmingham – Thomson Airways • Exeter – Thomson Airways • Nottingham-East Midlands – bmibaby* • London Gatwick – EasyJet • London Stansted ‒ Easyjet • Liverpool – EasyJet SPLIT • London Gatwick – Croatia Airlines • London Gatwick – EasyJet • Bristol – Easyjet • Southampton – FlyBe • Birmingham – FlyBe • Newcastle – Jet2.com • Manchester – Jet2.com PULA • London Gatwick – Thomson Airways • Birmingham – Thomson Airways • Manchester – Thomson Airways • Bristol – Thomson Airways • London Stansted – Ryanair • Newmarket Holidays LGW, Aberdeen, Bornemouth, Exeter, Kent, Liverpool, Norwich ZADAR • London Stansted – Ryanair • Edinburgh – Ryanair

Autobuseri u 2010. godini Programe je ostvarilo ukupno 11 turoperatora s izravnim linijama za Hrvatsku te kombinacijama zrakoplova & autobusne ture.

Vrsta smještaja koji su Britanci koristili u Hrvatskoj • • • •

Hoteli Ville/apartmani Yachting Camping

► 60% ► 25% ► 10% ► 5%

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Broj individualnih gostiju svake je godine u porastu, s obzirom na neprestano povećanje zračnih linija prema Hrvatskoj. Većina njih svoje putovanje rezervira putem interneta, iako pojedini

438

turoperatori u svojim programima prodaje bilježe sve veći postotak kupnje samo leta ili samo smještaja. Prednosti: • gostoljubivost domaćina/kvaliteta usluge • široka ponuda privatnog smještaja, a shodno tome i cijena • ljepota prirode, očuvanost okoliša • idealno odredište za otkrivanje mjesta, gradova, ljudi i običaja • gastronomija • pozitivan medijski publicitet. Nedostaci: • slaba prometna povezanost unutar Hrvatske, ponajprije brodska, posebno među otocima, ali i neodgovarajući željeznički prijevoz koji je u njihovoj zemlji vrlo razvijen i uobičajeno sredstvo prijevoza • nedostatak pješčanih plaža • slaba ponuda hrvatskih hotela na rezervacijskim on line portalima (expedia, hrs i sl.).

Dodatni sadržaji/aktivnosti u Hrvatskoj koji britanski gosti najčešće koriste Britanski gosti u samom su vrhu svjetskih potrošača na putovanjima te većinu zarade troše na dokolicu i putovanja, to jest 25% svojih prihoda. Više od polovice putnika potrošilo je prošle godine na odmoru jednak iznos kao i godinu prije. Pritom najviše troše na gastronomiju, izlete i posjete kulturnoj/prirodnoj baštini Hrvatske te na domaće hrvatske proizvode. Traže domaće specijalitete, autohtonu glazbu i ples, kako bi doživjeli tradicijsku mediteransku atmosferu te autohtonost proizvoda. Inače, istraživanja pokazuju da 42% britanskih putnika pri odabiru „netradicionalnih i novih” destinacija, očekuju i cijene lokalnu kulturu i običaje, a 25% njih očekuje bolju „vrijednost za novac” u odnosu na destinacije u koje inače putuju u većem broju. U tom smislu, mogućnosti obogaćivanja ponude su u specifičnim sadržajima poput vinskih tura, agro turizma i sličnim oblicima turizma koji su najviše razrađeni u Istri a manje u ostalim dijelovima Hrvatske. Neki od njih, doduše, imaju bogatu tradicijsku baštinu i resurse koji bi se na kvalitetan način mogli turistički vrednovati.

PROFIL BRITANSKOG TRŽIŠTA U 2011. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u 2011. godini Utjecaj recesije još je prisutan, stopa nezaposlenosti nije se smanjila, štoviše procjene su da će se i ove godine biti između 2,5 i 3 milijuna nezaposlenih. Iako je prodaja odlično počela odmah nakon Božića te bila vrlo jaka tijekom siječnja, nemiri u sjevernoj Africi utjecali su na usporavanje prodaje ne samo prema tim odredištima, nego za sve destinacije. Najveći britanski turoperatori trenutačno su ukinuli 30% svojih kapaciteta za Egipat, ali i preostalo se loše prodaje. Najprodavanije destinacije su zbog spomenutih događaja Španjolska i Portugal. „Vrijednost za novac” i dalje je ključni čimbenik pri odabiru destinacije, a rasla je i potražnja za all inclusive odmorom, te kupnja paket aranžmana, posebno kod većih agenata, zbog straha zbog nekoliko bankrota manjih agenata i niskotarifnih zrakoplovnih kompanija usred ljeta. Kvalitetni ovogodišnji pomaci, unatoč krizi, dokazuju da na tržištu ima mnogo prostora i neiskorištenih mogućnosti. Uz pozitivne gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te kvalitetnu „vrijednost za novac” ponudu u Hrvatskoj, realno je očekivati daljnji postupni rast dolazaka iz Velike Britanije. Putem promotivnih aktivnosti na tržištu i svakodnevnim kontaktima s individualnim klijentima, novinarima i turoperatorima, usmjereni smo na daljnje jačanje svjesnosti o destinaciji te afirmaciju

439

Hrvatske kao mediteranskog odredišta s raznovrsnom i segmentiranom turističkom ponudom (agroturizam, vile, obiteljski i boutique hoteli, selektivni oblici turizma). Cilj nam je također što više potaknuti i hrvatske turističke subjekte na kvalitetnije predstavljanje na britanskome tržištu. Prošle smo godine prema Travel Agents Choice awards proglašeni pobjednikom u ‘short-haul’ destinacijama kao ‘up&coming rising star’. Guardian nas je drugu godinu za redom uvrstio u TOP 5 najpopularnijih europskih odredišta Britanaca. Pojedine hrvatske regije, poput Istre, uvrštene su sam vrh najboljih svjetskih odredišta. Nagrade su uvijek hvale vrijedne, ali još ih je važnije opravdati.

PLAN PUTOVANJA U 2011. GODINI 27% 18% 12%

20,0% 15,0%

Odmor duži od 13 noći Odmor duži od 4 noći Kombinacija dužeg odmora i kraćih putovanja Kraća putovanja 1-3 noći Bez odluke Neće putovati

PLANIRANE DESTINACIJE 2011.: • • •

odmor u Velikoj Britaniji odmor u EU odmor izvan EU

29% 40% 30%

AKTIVNOSTI NA KOJIMA ĆE BRITANCI UŠTEDJETI NA ODMORU

Restorani

Wellness

Shopping

10%

15%

20%

25%

30%

Redoslijed najpopularnijih destinacija neće se znatnije promijeniti u odnosu na 2010. godinu, barem kada su u pitanju prve dvije zemlje na ljestvici najposjećenijih, Španjolska i Francuska, dok bi u donjem dijelu tablice, nastavno na proteklu sezonu, moglo doći do promjena s prevagom dolarskih destinacija (trend slabljenja funte u odnosu na euro).

440

Španjolska je i ove godine zabilježila 10% Britanaca manje, Grčka i Francuska također su zabilježile pad, dok Turska i SAD očekuju daljnji rast. Zanimljivo će biti vidjeti rezultate Egipta i Tunisa. Pad je neupitan, no pitanje je koliko će ih dvojica najvećih, Thomson i Thomas Cook uspjeti spasiti, s obzirom na iznimne napore i promociju koju ulažu u prodaju tih dviju destinacija (što ne čudi, s obzirom na količinu angažiranih kapaciteta).

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2011. godini Za sada nema naznaka da bi moglo doći do znatnijih promjena u odnosu na tržišne vođe. Budući da je organizirani promet u drugoj polovici prošle i početkom ove godine zadržao stabilnu poziciju, ali i s obzirom na događanja iz prošle godine, očekuje se njegov porast. Turoperatori: 1. 2. 3. 4. 5.

TUI Thomson Group (+ First Choice) Thomas Cook Group (+MyTravel) Monarch Holidays Excel Airways Group Expedia Group

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2011. GODINI Trenutačni ugled Hrvatske na britanskom tržištu Hrvatska ima ugled kvalitetne, ali sve skuplje mediteranske destinacije. Početak godine obilježila je iznimno vrijedna serija pozitivnih i lijepih novinskih reportaža u najtiražnijim britanskim novinama i specijaliziranim magazinima. Iako sve veći broj turoperatora uključuje Hrvatsku u svoje programe, nijedan od vodećih 10 ne odskače značajnije po broju putnika. Štoviše, specijalisti koji su u razdoblju 2000. ‒ 2005. ostvarivali najveće brojke posljednjih godina bilježe pad, što zbog osipanja kapaciteta, tj. njihove podjele između većeg broja turoperatora (značajnijih novih kapaciteta nije bilo), što zbog konstantnog povećavanja cijena hotelskog smještaja.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s britanskog tržišta u 2011. godini S obzirom na uspješne rezultate prošle godine, ostvarene u iznimno teškim tržišnim prilikama, ukoliko ne dođe do značajnijih globalnih poremećaja, realno je očekivati stabilan rezultat s britanskog tržišta.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2011. godini S obzirom na brojnost letova niskotarifnih aviokompanija, ali i određenih pomaka u organiziranom prometu, očekuje se podjednaki omjer individualnih i organiziranih putovanja kao u 2010. godini.

Zastupljenost Hrvatske u programima turoperatora u 2011. godini Hrvatska je zastupljena u programima 163 britanska turoperatora i to prema navedenim kategorijama: • • • •

klasični turoperatori ‒ 15 vile/apartmani, posebni interesi, specijalizirani programi ‒ 109 autobuseri ‒ 11 nautika ‒ 28.

441

Prognoza rezultata za 2011. od strane organizatora putovanja Stanje prodaje kod turoperatora je raznoliko. Dok neki i dalje bilježe porast, neki su u padu, ne samo za Hrvatsku već za sve destinacije općenito, što je, kažu, posljedica krize u sjevernoj Africi. TUI Travel je tako u ožujku objavio službene podatke o 6% pada svih ljetnih odmora te predviđa da će ih sjevernoafrička kriza do kraja godine stajati oko 30 milijuna funti gubitaka. Konkretno, kapacitete u Egiptu bili su prisiljeni smanjiti za 30%, a isti su usmjereni na Španjolsku, Grčku i Tursku. Španjolska je, kako se i predviđalo, najviše profitirala od spomenute situacije te je prodaja za tu destinaciju u porastu za 16%. Stoga su prognoze i očekivanja konačnih rezultata sezone 2011. krajnje oprezne.

Zrakoplovni charteri u 2011. godini CJELOGODIŠNJI LETOVI: ZAGREB iz • London Heathrow i London Gatwick – Croatia Airlines • London Gatwick – Easyjet DUBROVNIK iz • London Gatwick – British Airways SEZONSKI LETOVI (obično travanj/svibanj – listopad) PULA iz • London Gatwick – Thomson Airways • Birmingham – Thomson Airways • Manchester – Thomson Airways • Bristol – Thomson Airways • Glasgow – Thomson Airways • London Stansted – Ryanair ZADAR iz • London Stansted ‒ Ryanair RIJEKA iz • London Heathrow ‒ Croatia Airlines • London Stansted – Ryanair SPLIT iz • London Gatwick – Croatia Airlines • London Luton ‒ Wizzair • London Gatwick – EasyJet • London Stansted ‒ EasyJet • Bristol – EasyJet • Manchester – Jet2.com DUBROVNIK iz • Birmingham – FlyBe • London Luton – Wizz air • Belfast ‒ Jet2.com • Leeds-Bradford – Jet2.com • Edinburgh – Jet2.com • Manchester – Jet2.com • London Gatwick – Thomson Airways

442

• • • • •

Manchester – Thomson Airways Birmingham – Thomson Airways London Gatwick – EasyJet London Stansted – EasyJet East Midlands ‒ BMIbaby

SEZONSKI CHARTER LETOVI SAGA HOLIDAYS • London Gatwick – Split, Dubrovnik • London Heathrow – Split • Manchester – Pula, Split, Dubrovnik • Bristol – Pula • Birmingham – Pula, Dubrovnik • Leeds Bradford – Dubrovnik • Edinburgh ‒ Dubrovnik BALKAN HOLIDAYS • Belfast – Dubrovnik • Birmingham – Pula, Split, Dubrovnik • Bristol – Pula, Split • East Midlands – Dubrovnik • Edinburgh – Dubrovnik • Exeter – Dubrovnik • Leeds/Bradford – Dubrovnik • Liverpool – Dubrovnik • London Gatwick – Pula, Split, Dubrovnik • London Heathrow – Split • London Stansted – Split, Dubrovnik • Manchester – Pula, Split, Dubrovnik • Newcastle ‒ Split NEWMARKET HOLIDAYS Za Dubrovnik iz: Aberdeen, Bournemouth, Bristol, Cardiff, Exeter, Humberside, Isle of Man, Kent International, London Gatwick, Newquay Cornwall Airport, Norwich. THOMSON Za Dubrovnik iz: Birmingham, London Gatwick, Manchester. Pula iz: Birmingham, Bristol, Glasgow, London Gatwick, Manchester.

Autobuseri u 2011. godini Programe je ostvarilo ukupno 11 turoperatora s izravnim linijama za Hrvatsku te kombinacijama zrakoplova i autobusne ture. Novost su autobusne ture za mlade (18-35), s kombinacijom krstarenja, uz mogućnost ukrcaja/iskrcaja bus/brod u bilo kojem gradu s ture.

Individualni promet u 2011. godini Prošla godina najbolje je pokazala značaj i snagu ovoga segmenta, budući da rast koji smo ostvarili ponajprije dugujemo upravo individualnim gostima. Hrvatska postaje sve popularnije odredište zbog brojnih ljetnih festivala (dobna skupina 18-35) te jedrenja i otoka.

443

TURISTIČKA SEZONA 2012. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u 2012. godini Budući da je već drugu godinu zaredom, a nastavno na financijsku krizu, buking dobro krenuo na svim destinacijama i onda se „dogodila” sjevernoafrička kriza, koja je imala negativan odraz na stanje prodaje, jasno je da će opet doći do preslagivanja u korist određenih destinacija koje će biti bliže, sigurnije i ono što je najbitnije, koje će pružiti najbolju „vrijednost za novac”. Veliki turoperatori usmjeravat će promet i goste tamo gdje imaju najviše kreveta, pogotovo u situaciji kada moraju nadoknađivati velike gubitke na određenim destinacijama. Tijek sezone 2011. imat će znatni odraz na sezonu 2012., iako naravno pravila nema i svaka je sezona „priča za sebe”. Sadašnje brojke upućuju na polagani oporavak tržišta, koje se svojim rezultatima vratilo na razinu od prije više od deset godina, a ukoliko globalne okolnosti ne budu nestabilne, očekuje se zaustavljanje negativnog trenda u putovanjima s Otoka. Redoslijed omiljenih destinacija neće se znatnije mijenjati: 1. 2. 3. 4.

Španjolska Francuska SAD Italija.

Budući da nisu uspjeli nadoknaditi gubitak prouzročen vulkanskim oblakom, a već na početku 2011. stvorio se novi problem (sjevernoafrička situacija), organizatori putovanja s velikom će pozornošću pripremati sljedeću sezonu te pozorno odmjeriti i zakupiti količinu kapaciteta u 2012. godini.

TURISTIČKA SEZONA 2012. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2012. godini Ukoliko ne dođe do novih, značajnijih, podizanja cijena smještaja, ako se ponuda dodatno obogati i uz nastavak mjera potpora kroz modele udruženoga oglašivanja, mogli bismo očekivati daljnje stabiliziranje tržišta i pozitivan trend. Hrvatska doista uživa ugled kvalitetne destinacije, ali cijena je ta koja diktira konačni odabir, a britansko je tržište zatrpano mnogobrojnim ponudama svih svjetskih destinacija, pa shodno tome i klijenti i turoperatori biraju najbolju „vrijednost za novac”. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Uz ranije navedene preduvjete, očekuje se daljnji porast potražnje Hrvatske na britanskom tržištu, u smislu proširenja programa postojećih te uvrštenja u programe novih turoperatora. Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2012. godini Dio gostiju iz Hrvatske vraća se i nezadovoljan uslugom i komentarima da Hrvatska postaje sve skuplja. Ljepote Hrvatske su neosporne, no kvaliteta usluge i sadržaja te „vrijednost za novac” su ključni čimbenici koji će odrediti naš budući status na tržištu. U duhu novih trendova na tržištu i hrvatska turistička ponuda trebala bi se neprestano obogaćivati u segmentu specijalnih interesa (eno-gastro turizam, biciklističke i šetačke ture, promatranje flore i faune, agroturizam…), odnosno turizma doživljaja, posebno izvan glavne turističke sezone.

444

IRSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: republika, parlamentarna demokracija Predsjednica države: Mary McAleese Predsjednik vlade: Enda Kenny Glavni grad: Dublin Administrativna podjela: 29 pokrajina i 5 gradova Nacionalni praznik: Sv. Patrik, 17. ožujak Glavne političke stranke: Fianna Fail, Fine Gael Površina: 70.280 km2 Broj stanovnika: 4,5 mil. Religija: kršćani 88,4% Etničke skupine: Kelti, Englezi Jezici: engleski (službeni), irski Valuta: euro

Gospodarska situacija Irsko gospodarstvo orijentirano je na trgovinu, s prosječnim godišnjim rastom od 6% od 1995. do 2007. godine. Brojna strana ulaganja pokrenula su gospodarstvo u 90-ima, što je privuklo i brojne useljenike u zemlju koja je godinama bila poznata upravo po suprotnom trendu, iseljavanju. Gospodarski napredak donio je Irskoj nadimak „Celtic Tiger”.

445

Međutim, kao i u ostatku svijeta, gospodarska aktivnost u 2008. godini naglo je pala te je i Irska kao prva zemlja Eurozone u rujnu 2008. godine ušla u recesiju. Poljoprivredu, nekad najvažniji sektor, zasjenili su industrija i usluge. Cijene nekretnina do 2006. godine u Irskoj su znatno više i brže rasle, nego bilo gdje drugdje na svijetu, ali je njihova vrijednost tijekom 2008. godine pala za čak 50%. U studenom 2010. godine, irska vlada je zatražila pomoć EU budući da se država našla pred bankrotom. Potpora EU iznosila je 85 mlrd. eura. Zemlju je ponovno zahvatio veliki val iseljavanja, posebno mladih ljudi i to u Veliku Britaniju. Do travnja 2010. godišnje je bilježeno 65.000 emigranata, uglavnom istočnih Europljana, koji su se vraćali kući. Zadnjih mjeseci međutim riječ je o Ircima i analize ukazuju da će do 2015. godine oko 200.000 ljudi emigrirati iz Irske. Valuta STATISTIČKI PODACI

EURO

BDP (PPP) BDP stopa rasta BDP po stanovniku Stopa inflacije Stopa siromaštva Radna snaga Radna snaga po sektorima

172,3 bilijuna $ ‒1,6% 37 600 $ ‒1,6% 5,5% 2,15 milijuna uslužna djelatnost (76%) industrija (20%) poljoprivreda (5%) 14,6% 4,670 milijuna

Stopa nezaposlenosti STANOVNIŠTVO Dobna struktura

• 0-14 god., 21,1% • 15-64 god., 67,3% • 65 god. i iznad, 11,6%

Prosječna starosna dob

• muškarci: 34,5 godina • žene: 35,1 godina

Stopa rasta populacije • 1,06% Glavne industrijske grane

metalurgija, prehrana, tekstil, kemijska industrija, strojogradnja, brodogradnja, informatika, turizam…

TRGOVINA IZVOZ Glavne zemlje partneri UVOZ Glavne zemlje partneri Vanjsko-trgovinska bilanca DRŽAVNE FINANCIJE Javni dug

446

115,7 bilijuna $ SAD 18,9%, UK 18,4%, Belgija 14,6%, Njemačka 6,9%, Francuska 5,8% 70,36 bilijuna $ UK 37,6%, SAD 11,5%, Njemačka 8,6%, Nizozemska 5,6% 45,3 bilijuna $ 94,2 % BDP-a

MEDIJI I OGLAŠIVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija o o o o o o o o o o

4 nacionalne TV postaje 4 privatne TV postaje + britanski TV kanali, posebno u Sjevernoj Irskoj 115 radiopostaja oko 1,5 milijuna internetskih korisnika najznačajniji tiskani mediji: The Irish Indenpendent The Irish Examiner The Irish Times Irish Daily Star Evening Herald Sunday Indenpendent The Sunday Tribune The Sunday Business Post Ireland on Sunday Sunday World

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA Glavne značajke irskog turizma u 2010 godini: • 6,5. mil. putovanja u inozemstvo ili ‒7% u odnosu na godinu ranije • 2,7 milijuna putovanja u Veliku Britaniju (‒16%) • 935.600 putovanja u SAD • 6,03 milijuna putovanja stranih gostiju u Irsku (‒13%) • 3,3 noćenja, prosječni boravak u zemlji • 8,1 noćenja, prosječni boravak Iraca u inozemstvu • 10,5 noćenja, prosječni boravak Iraca na odmoru • najveći broj putovanja ukupno u razdoblju srpanj- rujan • 45% putovanja bukirano je individualno • 43% putovanja bukirano je organizirano • trećinu putnika čini dobna skupina 40-59 godina • glavni motivi pri odabiru destinacije ‒ zabava 29% i kultura 27% • 0,6% irskih putovanja ostvareno je u Hrvatskoj.

Globalni pregled organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena u programima 11 irskih turoperatora/agenta. Niskotarifni prijevoznici koji su zadnjih godina velikim turoperatorima oduzeli značajan dio tržišta i ovdje uzimaju sve veći dio tržišta (uostalom najveći svjetski niskobudžetni avioprijevoznik Ryanair je upravo iz Irske). Sve značajniji udjel bukinga zauzima i on line buking, odnosno samostalno kreiranje i rezerviranje odmora putem interneta.

Vodeći irski turoperatori 1. 2. 3. 4.

CONCORDE TRAVEL CROATIA TOURS SUNWAY HOLIDAYS CRYSTAL HOLIDAYS

447

UDJEL IRSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2010. GODINE Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora 2010. godine Hrvatska je zastupljena u programima 15 irskih turoperatora i to prema ovim kategorijama: • klasični paket aranžmani ‒ 7 turoperatora • vile/apartmani, kulturne, eno-gastro ture, avanturizam, short breaks ‒ 5 turoperatora • autobuseri ‒ 3 turoperatora.

Razrada dolaska po regijama Hrvatske ŽUPANIJA

Istarska Primorsko-goranska Zadarska Splitsko-dalmatinska Dubrovačkoneretvanska Nautika HRVATSKA ukupno

DOLASCI

NOĆENJA

10.271 3.087 8.184 23.245 80.375

INDEKS 2010./09. dolasci 78 93 73 110 97

INDEKS 2010./09. noćenja 82 112 70 109 100

1.752 842 2.592 5.521 16.044 825 30.513

5.797 138.739

101

Izvor: DZS

DOLASCI PO REGIJAMA 2010./09.: 18000 16000 14000 12000

ISTRA

10000

KVARNER ZADAR

8000

SIBENIK

6000

SPLIT

4000

DUBROVNIK

2000 0 2009

2010 DOLASCI

DOLASCI I NOCENJA PO REGIJAMA 2010. 90000 80000 70000 60000 50000 40000 30000 20000 10000 0 DOLASCI ISTRA

448

KVARNER

NOCENJA ZADAR

SIBENIK

SPLIT

DUBROVNIK

DOLASCI 2010

3% ISTRA 29%

KVARNER DALMACIJA DUBROVNIK

56%

ZAGREB

Izvor:DZS

Redovne zrakoplovne linije iz Irske u Hrvatsku u 2010. • • • •

Aer Lingus: Dublin – Dubrovnik 4 puta na tjedan Ryanair: Dublin – Zadar 2 puta na tjedan Croatia Tours: 2 leta na tjedan iz Dublina, te jedan iz Corka prema Dubrovniku i po jedan let na tjedan za Split Concorde Travel: po 1 let na tjedan iz Dublina, Corka i Belfasta za Dubrovnik te po 1 let iz Dublina i Knocka za Split.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo 2011. godini Tržište se donekle stabiliziralo tijekom 2010. godine, no s obzirom na izrazito tešku gospodarsku situaciju, loše rezultate tržišta u cijelosti te sporijoj prodaji i ove godine sa svega dvije izravne zračne linije ne možemo očekivati znatnije promjene s irskog tržišta. Do rasta može doći u regijama poput Dubrovnika i Splita te djelomično Zadra, zahvaljujući letovima Ryanaira. Trend manjeg broja putovanja Iraca u inozemstvo zadržao se i u prvim mjesecima ove godine.

Prognoza rezultata za 2011. od strane organizatora putovanja Irski turoperatori iskazali su usporenu prodaju, a s obzirom na navedene razloge, ali i činjenicu s kojom se susreću već zadnjih nekoliko godina (Hrvatska se zbog cijena općenito lošije prodaje u odnosu na određene druge destinacije). Najpopularnije hrvatsko odredište je Dubrovnik, a zanimljivo je istaknuti da je Split prema službenim statističkim podacima jedini imao rast dolazaka Iraca prošle godine, iako nema izravnu zračnu liniju s Dublinom. Za pretpostaviti je da brojni Irci, koji dođu Ryanairom u Zadar (koji je imao pad irskih gostiju), zapravo produžuju za Split. Inače, većina programa i paket aranžmana iz Irske je u kombinaciji s Međugorjem.

Zrakoplovne linije iz Irske za Hrvatsku u 2011. godini • Aer Lingus: Dublin – Dubrovnik 4 puta na tjedan • Ryanair: Dublin – Zadar 2 puta na tjedan • Croatia Tours: 2 leta na tjedan iz Dublina i Belfasta prema Dubrovniku • Concorde Travel: 1 let na tjedan iz Dublina za Dubrovnik, charter letovi na određene datume u razdoblju svibanj-rujan iz Corka, Irl West Knock, Belfast

449

biljeĎ&#x20AC;ke

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Iblerov trg 10/IV, p.p. 251 10000 ZAGREB HRVATSKA Tel.: +385 1 46 99 333 Faks: +385 1 45 57 827 Internet: www.hrvatska.hr E-mail: info@htz.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus 1010 Wien Am Hof 13 Österreich Tel.: +43 1 585 38 84 Faks: +43 1 585 38 84 20 E-mail: office@kroatien.at

Kroatische Zentrale für Tourismus 60313 Frankfurt Hochstr. 43 Deutschland Tel.: +49 69 23 85 350 Faks: +49 69 23 85 35 20 E-mail: info@visitkroatien.de

Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 München Rumfordstrasse 7 Deutschland Tel.: +49 89 22 33 44 Faks: +49 89 22 33 77 E-mail: kroatien-tourismus@t-online.de

Chorvátske turistické združenie 821 09 Bratislava Trenčianska 5 Slovakia Tel.: +421 2 55 562 054 Faks: +421 2 55 422 619 E-mail: infohtz@chello.sk

Horvát Idegenforgalmi Közösség 1054 Budapest Akademia u. 1 Magyarország Tel.: +36 1 267 55 88 Faks: +36 1 267 55 99 E-mail: info@htz.hu

Office National Croate de Tourisme 75116 Paris 48, avenue Victor Hugo France Tel.: +33 1 45 00 99 55 Faks: +33 1 45 00 99 56 E-mail: infos.croatie@wanadoo.fr

Croatian National Tourist Office London W6 9ER 2 Lanchesters 162-164 Fulham Palace Road United Kingdom Tel.: +44 208 563 79 79 Faks: +44 208 563 26 16 E-mail: info@croatia-london.co.uk

Ente Nazionale Croato per il Turismo 20122 Milano Piazzetta Pattari 1/3 Italia Tel.: +39 02 86 45 44 97 Faks: +39 02 86 45 45 74 E-mail: info@enteturismocroato.it

Narodowy Ośrodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacji IPC Business Center ul. Koszykowa 54 00-675 Warszawa, Polska Tel.: +48 22 828 51 93 Faks: +48 22 828 51 90 E-mail: info@chorwacja.home.pl

Ente Nazionale Croato per il Turismo 00186 Roma Via Dell’oca 48 Italia Tel.: +39 06 32 11 0396 Faks: +39 06 32 11 1462 E-mail: officeroma@enteturismocroato.it

Oficina de turismo de Croacia 28001 Madrid, Espana Calle Claudio Coello, esc. B 1°C Tel.: +34 91 781 5514 Faks: +34 91 431 8443 E-mail: info@visitacroacia.es

Chorvatské turistické sdružení 110 00 Praha 1 Krakovská 25 Česká republika Tel.: +420 2 2221 1812 Faks: +420 2 2221 0793 E-mail: infohtz@iol.cz; info@htz.cz

Croatian National Tourist Office New York 10118 350 Fifth Avenue, Suite 4003 U.S.A. Tel.: +1 212 279 8672 Faks: + 1 212 279 8683 E-mail: cntony@earthlink.net

Kroatiska Turistbyrån 11135 Stockholm Kungsgatan 24, Sverige Tel.: +46 853 482 080 Faks: +46 820 24 60 E-mail: croinfo@telia.com

Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme 1081 GG Amsterdam Nijenburg 2F, Netherlands Tel.: +31 20 661 64 22 Faks: +31 20 661 64 27 E-mail: kroatie-info@planet.nl

Office National Croate du Tourisme 1000 Bruxelles Vieille Halle aux Bles 38, Belgique Tel.: +32 255 018 88 Faks: +32 251 381 60 E-mail: info-croatia@scarlet.be

123610 Moscow Krasnopresnenskaya nab. 12 office 1502, Russia Tel.: +7 495 258 15 07 Faks: +7 495 258 15 07 E-mail: HTZ@wtt.ru

Hrvaška turistična skupnost 1000 Ljubljana Gosposvetska 2, Slovenija Tel.: +386 1 23 07 400 Faks: +386 1 230 74 04 E-mail: hrinfo@siol.net

Kroatische Zentrale für Tourismus 8004 Zürich Badenerstrasse 332, Switzerland Tel.: + 41 43 336 20 30 Faks: +41 43 336 20 39 E-mail: info@kroatien-tourismus.ch Danska Kroatiens Turistkontor, Bjørnholms Allé 20; 8260 Viby J; Danmark Tel.: +45 70 266 860 Faks: +45 70 239 500 E-mail: info@altomkroatien.dk

クロアチア政府観光局 Ark Hills Executive Tower N613, Akasaka 1-14-5, Minato-ku, Tokyo 107-0052 Tel.: +81 03 6234 0711 Faks: +81 03 6234 0712 E-mail: info@visitcroatia.jp