Pregled stanja na emitivnim tržištima 2012. 2013. 2014. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Posebno godišnje izdanje
KOLOVOZ 2 0 1 3
46
STRUČNOINFORMATIVNO GLASILO HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE
www.hrvatska.hr
3
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Drage kolegice i kolege,
D
dragi djelatnici jednog od najpropulzivnijeg sektora hrvatskog gospodarstva,
u vrijeme kada smo, zadovoljni rezultatima glavne sezone, uspješno zagazili i u posezonu, od koje svi mi, ali i hrvatska javnost, s pravom očekujemo više nego dosadašnjih godina, posebno mi je zadovoljstvo ovom prilikom uputiti Vam nekoliko riječi, kao i zahvaliti na rezultatima koje smo zajedno, zalaganjem svakog od nas u svom dijelu hrvatske turističke ponude, do sada uspjeli ostvariti.
Ponosna sam što radimo unutar jednog od najpropulzivnijeg sektora hrvatskog gospodarstva no isto tako i svjesna da upravo zato pred nama stoje daleko veća očekivanja i izazovi, kao i da je to jedan od razloga zbog kojega smo u središtu pozornosti opće, ali i stručnih domaćih, regionalnih te internacionalnih javnosti. Mnogo se toga u ovoj godini za nas promijenilo. Aktualni trendovi, situacija na domaćem, ali i regionalnim te internacionalnim tržištima, kao i utjecaj, nažalost, još uvijek prisutne recesije, od nas su tražili prilagodbe koje smo ugradili kako u svakodnevno poslovanje tako i u strateški važne buduće korake, trudeći se pritom ostvariti maksimalne koristi za naš sektor u cjelini. Upravo smo zato u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice krenuli s procesom uspostave nove organizacijske strukture čiji je cilj odgovoriti na zakonske i operativne zadaće pred kojima se Hrvatska turistička zajednica u ovom trenutku doista i nalazi. Reorganizacija HTZ-a definirana je i Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2020., dok predmetna potreba sasvim razvidno proizlazi i iz Opera-
■■■■■■■■
UVOD
tivnog marketinškog plana za 2013. te polaznih postavki Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014-2020. koji je trenutno u izradi. Hrvatska turistička zajednica sa zadovoljstvom temeljem Programa rada provodi četiri glavna projekta za 2013. godinu, DMO, edukaciju za primjenu suvremenih marketinških strategija, tehnologija i alata za sve razine sustava turističkih zajednica te turističke djelatnike, SMPHT i DMC kao i oglašavanje tijekom cijele godine. Posebno bih naglasila da su veliki pomaci napravljeni u unapređenju i pojednostavljenju modela udruženog oglašavanja za 2014. godinu, s čijom smo realizacijom započeli znatno ranije nego prethodnih godina, ali i poradili na strukturi istih te 70 posto sredstava preusmjerili na pred i posezonu, a 30 posto na glavnu sezonu. Kroz program studijskih putovanja i odnosa s medijima Hrvatsku je do 31. kolovoza posjetilo ukupno 429 stranih predstavnika medija, dok je HTZ sufinancirala studijska putovanja 484 agenta uz održavanje konferencija za medije u brojnim europskim gradovima. Slijedom navedenog, dozvolite mi da ovom prilikom istaknem da ćemo u pripremu nove sezone, u kojoj ćemo dodatan naglasak, sukladno strategiji, staviti na produljenje sezone kao i korištenje mogućnosti koje kao dodatnu prednost pruža kontinentalni turizam, ući sa značajno većom operativnošću, ojačanim kompetencijama te na puno konkretnijim strateškim osnovama. Značajan napredak u pogledu rada Hrvatske turističke zajednice stoga će se tek osjetiti, s aktivnostima vezanim uz pripremu sezone 2014., o kojima ćemo redovno izvještavati javnost, no isto tako i biti otvoreni za sve sugestije i konstruktivne primjedbe svih djelatnika u hrvatskom turističkom sektoru. Temeljem rezultata istraživanja krećemo i u izradu novih kreativnih rješenja i poruka za promotivne kampanje hrvatskog turizma od 2014. godine. Vjerujem da su nam svima najveći poticaj za pozitivna djelovanja u budućnosti upravo do sada ostvareni
rezultati u predsezoni i sezoni, koji su uistinu na razini očekivanja i planiranja naših, ali i svjetskih institucija. Promjene koje smo započeli u dijelu alociranja budžeta te okretanju prema novim online medijima, edukacijskim programima kao i aktivnostima koje smo proveli na našim emitivnim tržištima, a ponovo naglašavam, sukladno statističkim podacima i trendovima na tržištu, dale su očekivane rezultate, što dodatno potvrđuje da je put koji smo odabrali ispravan. Učinke turističke 2013. godine, kao i buduće aktivnosti za sljedeću turističku godinu, i ove godine imamo priliku zajedno analizirati i komentirati na našem najvećem skupu – Danima hrvatskog turizma u Zadru, pa vjerujem da će nam i to zajedničko druženje poslužiti kao dodatna poluga za još bolje i kvalitetnije rezultate u budućnosti, osigurati potrebno razumijevanje, a time i dodatno zadovoljstvo svakog od nas! Uz želje za uspješan i još bolji nastavak našeg zajedničkog turističkog rada, srdačno Vas pozdravljam! ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Meri Matešić Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
4
Sadržaj 6 15
176
41 140
199 3
UVOD PREGLED STANJA NA Austrija EMITIVNIM TRŽIŠTIMA Belgija
Češka Francuska Italija Japan Mađarska
6 15 31 41 63 77 87
87
5
63
■■■■■■■■
SADRŽAJ
29 29 112
148 265
189 Nizozemska Njemačka Poljska Rusija SAD Skandinavija Švedska Danska Finska Norveška Slovačka Slovenija Španjolska Portugal Švicarska Velika Britanija Irska
236 210 156
103
103 112 140 148 156 167 171 176 182 186 189 199 210 232 236 265 285
31
IMPRESSUM ■ ■■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Nakladnik Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/4, p.p. 251 10 000 Zagreb Hrvatska
Tel: +385 1 46 99 333
Godišnjak priredila Samostalna služba
Fax: +385 1 45 57 827
za odnose s javnošću
Lektura Katarina Cvijanović
www.facebook.com/croatia.hr
Dizajn
Tisak AKD, kolovoz 2013.
www.youtube.com/croatia
Velimir Miljković
Za nakladnika Meri Matešić
issuu.com/croatia.hr
Jakša Šurina
E-mail: glasnik@htz.hr
Organizacija - Kreativna agencija, Pula
www.hrvatska.hr
Fotografije Arhiva HTZ-a, Davor Puklavec, PIXSELL
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
BROJ
46
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
6
AUSTRIJA
SAVEZNE DRŽAVE, GLAVNI GRADOVI, POVRŠINA ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Wien: Beč, 415 km² Niederösterreich (Donja Austrija): St. Pölten, 19 174 km² Oberösterreich (Gornja Austrija): Linz, 11 980 km² Steiermark (Štajerska): Graz, 16 388 km² Tirol (Tirol): Innsbruck, 12 648 km² Kärnten (Koruška): Klagenfurt, 9533 km² Salzburg (Salzburg): Salzburg, 7154 km² Voralberg (Voralberg): Bregenz, 2601 km² Burgenland (Burgenland): Eisenstadt, 3965 km²
Opća obilježja gospodarstva Prema analizi Austrijskog instituta za gospodarsko istraživanje, austrijsko je gospodarstvo u 2012. raslo prema stopi od 0,6 %, a u 2013. očekuje se gospodarski rast od 1,0 %. Najveću neizvjesnost i nadalje predstavlja gospodarska i dužnička kriza u eurozoni te njezine posljedice na potražnju i financijska tržišta. U prethodnom razdoblju bio je zamjetan značajan rast ulaganja, no u sljedećem razdoblju slaba konjuktura i neizvjesnost zbog daljnjeg razvoja eurozone snažno će utjecati na ulaganje, zbog čega se očekuje skroman rast investicijske aktivnosti od oko 1,5 %.
BDP – aktualno stanje Gospodarski pokazatelji 2010. 2011. 2012. 2013. BDP 286 197 300 712 309 901 (nominalni u mlrd. eura) BDP realni 2,1 % 2,7 % 0,8 % 1,0 % (prognoza)
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU
BDP po stanovniku (EUR)
Političko uređenje
2010. 2011. 2012.
Austrija je parlamentarna republika, u čijem je sastavu devet pokrajina. Svakom od njih upravlja pokrajinska vlada (Landesregierung), na čijem je čelu pokrajinski predsjednik (Landeshauptmann). Najviši je predstavnik države savezni predsjednik, čiji mandat traje šest godina, a njegova je uloga zapravo ograničena na predstavljanje države. Bira ga izravno narod, a ponavljanje mandata moguće je samo jedanput. Aktualni predsjednik je Heinz Fischer (SPÖ), izabran u travnju 2004. godine., a predsjedničku je dužnost preuzeo 8. srpnja 2004. godine. Novi predsjednički izbori održani su 25. travnja 2010. i na njima je Heinz Fischer ponovno izabran za predsjednika. Zakonodavna vlast pripada parlamentu (Bundesversammlung), koji se sastoji od dva doma: 1. Nationalrat (Narodno vijeće) – donosi savezne zakone, ima 183 člana i bira se na četiri godine 2. Bundesrat (Savezno vijeće) – predstavlja interese pokrajina, ima 64 člana. - Savezne pokrajine zastupljene su prema broju stanovnika. – Zakone prihvaćene u oba doma parlamenta potvrđuje predsjednik. Izvršna je vlast u rukama Savezne vlade (Bundesregierung), na čelu je savezni kancelar. Sadašnja je koalicija crveno-crna (SPÖ – ÖVP), na čelu je kancelar, socijalist (SPÖ), Werner Faymann, a zamjenik mu je narodnjak (ÖVP) Michael Spindelegger. Površina Austrije je 83 871 km2.
34 140 35 710 36 640
Izvor: Statistik Austria
Postotak nezaposlenosti (prema Eurostatu) 2009. 2010. 2011. 2012.
4,8 4,4 4,1 4,3
% % % %
Austrija ima najnižu stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji. Procjene za 2013. ukazuju da se ipak očekuje lagano povećanje stope nezaposlenosti na razinu od 4,6 %.
Prosječna plaća (euro) Prosječna godišnja bruto plaća u 2011. iznosila je 24 843 eura.
Stopa inflacije (%) 2011. 2012. 2013.
3,3 % 2,4 % 2,1 % (procjena)
Vanjskotrgovinska bilanca Tijekom 2012. godine, izvoz robe porastao je nominalno za 1,7 %, a uvoz za 0,7 %, no u 2013. očekuje se snažniji rast izvoza od oko 4,1 % te uvoza od 3,7 %. Kako se očekuje veći rast izvoza robe od njezina uvoza, ukupni rezultati bit će pozitivni. U
7 usporedbi s protekle dvije godine popustio je inflacijski pritisak te se Austrija ubraja u europske države s najmanjim porastom cijena. Bilateralni gospodarski odnosi Republike Hrvatske i Republike Austrije razvijeni su i vrlo su intenzivni. Područja austrijskih ulaganja su telekomunikacije (Vipnet), bankarski sektor (Raiffeisenbank, Erste Bank), turizam (ulaganje Falkensteiner Grup – Punta Skala; najveće pojedinačno ulaganje u turizmu u RH, oko 150 mil. eura te Valamar Grupa, također s velikim ulaganjima – Istra, Krk, Dubrovnik), industrija i trgovina (Billa, Kika, DM). Robna razmjena: od siječnja do studenoga 2012.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
izvoz u Austriju iznosio je 583.502 milijuna €, što je povećanje od 16,8 % u odnosu prema istom razdoblju 2011., a istodobno je uvoz iz Austrije porastao za 1,0 % i iznosi 671.578 milijuna €. Republika Austrija daleko je najveći strani investitor u Republici Hrvatskoj, s oko 6,5 milijardi € investicija od 1993. godine (oko 25 % svih stranih ulaganja), a u prvih devet mjeseci prošle godine uložili su 193 milijuna €. Postoji veliko zanimanje austrijskih poduzetnika za ulaganja u RH, posebno s obzirom na članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Broj stanovnika po saveznim državama Bundesland
Bevölkerungsstand am 1. siječnja 2012.
Bevölkerungsveränderung am 1. siječnja 2013. *)
abs.
in %
Österreich
8.443.018
8.488.511
+45.493
+0,5
Burgenland
286.215
287.131
+916
+0,3
Kärnten
557.773
556.845
-928
-0,2
Niederösterreich
1.617.455
1.621.857
+4.402
+0,3
Oberösterreich
1.416.772
1.421.723
+4.951
+0,3
Salzburg
534.122
536.397
+2.275
+0,4
Steiermark
1.213.255
1.215.242
+1.987
+0,2
Tirol
714.449
718.670
+4.221
+0,6
Vorarlberg
371.741
373.293
+1.552
+0,4
Wien
1.731.236
1.757.353
+26.117
+1,5
Izvor: Statistik Austria 2013.
Stanovništvo Austrije je prema podacima posljednjeg popisa stanovništva (2010.) imalo sljedeću dobnu strukturu: 0 – 5 godina
392.803
5 – 10 godina
405.772
10 – 15 godina
440.963
15 – 20 godina
498.402
20 – 25 godina
Ukupno je 8 387 742 osobe, od toga je muškaraca 4 086 434 (48,71 %), a žena 4 301 308 (51,28 %).
Starosna populacija ■ ■ ■
1 274 936 (0 – 14 god.) 5 661 725 (15 – 64 god.) 1 442 691 (65 i više)
521.233
■
9,1 % stranaca
25 – 30 godina
557.304
■
30 – 35 godina
529.467
35 – 40 godina
593.563
Na jugu i istoku Austrije žive pripadnici manjina priznatih u Austriji: Gradišćanski Hrvati, Romi, Slovaci, Česi, Mađari i Slovenci.
40 – 45 godina
699.514
Gustoća naseljenosti: 93 stanovnika/km² (60 % stanovniš-
45 – 50 godina
704.517
tva živi u gradovima)
50 – 55 godina
604.725
55 – 60 godina
497.788
60 – 65 godina
461.555
65 – 70 godina
443.270
70 – 75 godina
364.198
75 – 80 godina
267.659
80 – 85 godina
217.642
85 – 90 godina
139.090
90 – 95 godina
36.669
95 i više godina
11.608
Stopa prirasta stanovništva: 0,3 % na godinu
Izvor: Statistik Austria 2010.
UTJECAJ GOSPODARSKE KRIZE I RECESIJE NA DOMICILNO GOSPODARSTVO Usporavanje gospodarskih aktivnosti osjeća se na tržištu rada, ali u međunarodnoj usporedbi situacija u Austriji i dalje je povoljna. Istaknuli smo da je prema definiciji Eurostata stopa nezaposlenosti u 2012. iznosila 4,3 %. Agencija Standard & Poor’s (S&P)
Austrija
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
8
smanjila je AAA (Triple A) rejting Austrije – krajem siječnja 2013. S&P je potvrdio rejting “AA+”, ali je perspektivu rasta gospodarstva povisio s “negativan” na “stabilan”. Agencija je istaknula i otpornost austrijskoga gospodarstva na krizu eurozone. Međutim od banaka se, s obzirom na rizike u sklopu opsežnog poslovanja u istočnoj i jugoistočnoj Europi, očekuje veća potreba za kapitalom. Prema mišljenju S&P, iz sadašnje perspektive nije vjerojatno da će Austrija ubrzo vratiti svoj visoki rejting. Poboljšani izgledi za rast gospodarstva zasnivaju se na očekivanjima agencije da će Austrija negativne posljedice dužničke krize u eurozoni dobro podnijeti. S&P također očekuje da će Vlada ostati na putu stroge sanacije proračuna te da će do 2016. provesti planirane proračunske reforme. Agencija smatra da bi Austrija mogla do 2017. ostvariti uravnoteženi strukturni proračun, pod uvjetom da se situacija u europskom okruženju ne pogorša. Važan čimbenik u očekivanju agencije predstavljaju banke. S&P drži da će austrijske banke povećati svoju kapitalnu osnovicu, ponajprije kako bi mogle izdržati opterećenje u vezi s rizičnim pozicijama u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Dnevne novine ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Neue Kronen Zeitung – pokriva cijelu Austriju Österreich – pokriva cijelu Austriju Kleine Zeitung – pokriva cijelu Austriju Der Standard – pokriva cijelu Austriju Oberösterreichische Nachrichten – pokriva cijelu Austriju Die Presse – pokriva cijelu Austriju Wiener Zeitung – pokriva cijelu Austriju Tiroler Tageszeitung – pokriva cijelu Austriju Heute – pokriva cijelu Austriju Kurier – pokriva cijelu Austriju Salzburger Nachrichten – pokriva cijelu Austriju Wirtschaftsblatt – pokriva cijelu Austriju Kärntner Tageszeitung – pokriva Korušku Neue Voralberger Tageszeitung – pokriva Vorarlberg Neues Volksblatt – pokriva Gornju Austriju Voralberger Nachrichten – pokriva Vorarlberg Salzburger Volkszeitung – pokriva Salzburg
Jedina mjerodavna institucija za davanje točnih podataka naklada je ÖAK – Österreichische Auflagenkontrolle.
Časopisi ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Profil Format News Trend Faktum Gewinn Reisemagazin
Stručni turistički časopisi ■ ■ ■ ■ ■
TAI Austria tjednik TIP tjednik Traveller tjednik Travel Express tjednik Hotel&Touristik mjesečnik
Stručni časopisi za nautiku ■ ■ ■
Yacht Info Yach Revue Ocean 7
Od mnogih sportskih stručnih časopisa najvažniji su: ■ ■ ■
Sportwoche Sportmagazin Sport aktiv.
U području kampinga najvažniji časopisi su: ■ ■
Camping Revue CCA Journal.
Agencija za tisak ■ ■
APA – Austrian Presseagentur pressetext Nachrichtenagentur GmbH
Radio i TV Službena nacionalna kuća za radio i TV-emitiranje je ORF, a na raspolaganju su dva programa (ORF 1 i ORF 2 ). U sklopu ORF ide i poseban kanal SPORT PLUS. Privatne i inozemne stanice emitiraju putem kabelskih i satelitskih kanala (TW1), a na teletekstu se redovito pojavljuju vijesti iz politike, gospodarstva, turizma, kulture i sporta. Radio ORF emitira 24 sata programe na Ö 1, Ö 3 i FM 4 za cijelu Austriju, a svaka od devet “zemalja” emitira i svoje radijske programe. Postoje i mnoge privatne radijske postaje. Radio Wien, Kronehit, Antenne su među najslušanijima. Na internetu ORF djeluje s programom ORF ON Network koji stalno raste. Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Austriji surađuje s Agencijom OBSERVER, od koje svaki dan prima presliku svih objava o hrvatskoj turističkoj ponudi (uz turističku objavu uključene su i novosti vezane za političko i gospodarsko stanje) uz informaciju o nakladi svake objave, pa se na osnovi JOURNALISTENINDEX-a izračunava i vrijednost tih objava.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Broj stanovnika koji su u 2012. godini otputovali na odmor Službeni podaci mjerodavnoga Državnog zavoda Statistik Österreich pokazuju da je u 2012. godini ostvareno 6,56 milijuna turističkih putovanja, što je u odnosu prema godini prije povećanje od 1,0 %. Po jedno putovanje ostvarilo je 57,0 % austrijske populacije starije od 15 godina. Na tzv. glavna odmorišna putovanja, s četiri ili više noćenja odnosi se 4,18
9
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili odmor proveli u vlastitoj zemlji Odmor u vlastitoj zemlji koristilo je 43,8 % Austrijanaca (2011. godine 44,6 %), a izvan zemlje odmor je provelo 56,2 % Austrijanaca. Korištenje odmora u vlastitoj zemlji u odnosu prema prošloj godini bilježio je lagan pad od 0,8 %. Povećanje je ostvareno u tzv. kratkim odmorima koji su porasli za 1,7 % i iznosili su 1,64 milijuna turističkih putovanja. Putovanja izvan domicilne zemlje rasla su za 2,5 % i iznosila su 3,68 milijuna turističkih putovanja.
Komparativne prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija Hrvatska iz godine u godinu povećava turistički promet s austrijskog tržišta. Razlog su naše komparativne prednosti, prije svega prometna dostupnost, koja svojom cestovnom i kvalitetnom infrastrukturom smanjuje vrijeme dolaska na turističke destinacije, sigurnost, ljubaznost stanovništva, dobra vrijednost za novac te sve kvalitetnija i raznovrsnija ponuda, što se na kraju očituje visokim stupnjem zadovoljstva gostiju. Italija posljednjih godina gubi na ugledu destinacije, zbog neodgovarajućeg i već pomalo zastarjelog oblika turističke i hotelijerske usluge, no još je lider na tržištu. Grčka, zbog znanih gospodarskih i financijskih problema, gubi na turističkom značenju, kao i djelomično Egipat te Tunis. Turistička destinacija koja se razvija zasigurno je Turska, koja intenzivno povećava tržišni udjel, pogotovo zbog odlične “all inclusive“ ponude.
Prijevoz koji su austrijski turisti preferirali u 2012. pri odlasku na godišnji odmor
Izvor: Statistik Austria
Redoslijed najomiljenijih destinacija
65,9 % svih putovanja ostvareno je osobnim prijevozom. Uporaba osobnog automobila još više dolazi do izražaja pri odmoru u svojoj zemlji, gdje se njegovo korištenje povećava na 79,5 %. Pri odmoru izvan zemlje, 17,2 % Austrijanaca služilo se zrakoplovom, a ostatak od 16,9 % putovao je u jednakom omjeru vlakom i autobusom.
Na temelju analize Statistik Austria, najomiljenije destinacije za ljetovanje Austrijanaca su: Italija (24,7 %), HRVATSKA (16,8 %), Njemačka (12,4 %), Španjolska (6,1 %), Grčka (4,5 %). Redoslijed najdražih destinacija već se više godina ne mijenja, no treba napomenuti da se sudjelovanje i značenje Hrvatske iz godine u godinu povećava, a Italije pada, tako da je naš zaostatak za Italijom iz godine u godinu sve manji. Duljina boravka na godišnjem odmoru sa 6,3 dana u prošloj godini smanjila se u 2012. na 6,1 dan.
Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2012. preferirali austrijski turisti pri odlasku na godišnji odmor
Omjer organiziranog ili individualnog prometa za najomiljenije destinacije Omjer je u odnosu: 63,2 % individualni promet − 36,8 % organizirani promet.
U vlastitoj organizaciji ostvareno je 63,2 % godišnjih odmora, a uslugama turoperatora i turističkih agencija koristilo se 36,8 % Austrijanaca. Treba napomenuti da se udjel bukiranja putem turoperatora povećava na 49,5 % kada je riječ o dalekim putovanjima. Online usluge pri bukiranju ostvaruju udjel od 45 %. Putem interneta informacije o putovanjima traži 66 % Austrijanaca.
Preferencije turista s obzirom na smještaja Pri svakom drugom putovanju na godišnji odmor koristio se smještaj u hotelskim kapacitetima te u malim pansionima (54,8
Austrija
milijuna ostvarenih putovanja. Kratka odmorišna putovanja, koja u prosjeku traju od jednog do tri noćenja, ostvarilo je 2,38 milijuna. U odnosu prema 2011., kratka putovanja rasla su za 1,7 %, dok su glavna putovanja porasla za 0,7 %. Intenzitet putovanja bio je na visokih 76,2 %.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
10
%), pri svakom petom putovanju koristio se privatni smještaj te smještaj kod prijatelja i poznanika (17,6 %). Ostatak se odnosi na smještaj u kampovima te na druge vrste usluge smještaja.
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja
a) stalnim programima većeg obujma:
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
TERRA REISEN Salzburg, u vlasništvu TUI Njemačka GRUBER REISEN Graz, u austrijskom privatnom vlasništvu SPRINGER REISEN Klagenfurt, u austrijskom privatnom vlasništvu ITS BILLA Wien, u njemačkom vlasništvu BLAGUSS Wien, u austrijskom privatnom vlasništvu NOVASOL Innsbruck, u danskom vlasništvu INTERHOME Innsbruck, u švicarskom vlasništvu SABTOURS RAML Linz, u austrijskom privatnom vlasništvu FTI Touristik, u njemačkom privatnom vlasništvu EUROTOURS, u austrijskom privatnom vlasništvu
b) povremenim i manjim programima:
■ ■ ■
Posljednja analiza Statistik Austrie pokazuje da su Austrijanci u 2012. godini na prvome mjestu, s 27 % udjela, kao razloge putovanja istaknuli: kulturu, turističke obilaske, posjet gradovima. Plaže, čistoća mora te uvjeti na plažama važni su za njih 19 %, radi oporavka putuje 18 % ispitanika, a 16 % kao razlog putovanja ističe posjet obitelji i znancima. Aktivno odmor provodi 11 % ispitanika, a ostali motivi putovanja (sport, wellness) također su zastupljeni s 11 %.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Prema podacima Statistik Austria, izdaci po osobi za ljetni odmor od 2003. do 2012. rasli su s 515 € na 641 € pri putovanju u svojoj zemlji. Izvan zemlje, potrošnja po osobi i putovanju rasla je sa 686 € na 897 €. Nakon vrhunca potrošnje u 2010., kada je ona u Austriji iznosila 702 €, a izvan zemlje 957 €, zamjetan je lagani pad izdataka po putovanju, što je i razumljivo s obzirom na negativna gospodarska i financijska kretanja.
■ ■ ■ ■ ■ ■
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Od 690 registriranih organizatora putovanja, turističkih agencija i autobusera u Austriji, često strukturno i vlasnički povezanih, u znatnoj mjeri se prodajom putovanja na odmor u Hrvatsku bave:
Christophorus Mayrhofen, u austrijskom privatnom vlasništvu Vordereger Busreisen Zell am See, u austrijskom privatnom vlasništvu Sommereger Reisen Klagenfurt, u austrijskom privatnom vlasništvu Neckermann Reisen Wien, u njemačkom vlasništvu Österreichisches Verkehrsbüro Wien, u austrijskom vlasništvu Rail Tours Austria Wien, u austrijskom vlasništvu Ruefa Reisen Wien, u austrijskom vlasništvu TUI Austria Wien, u njemačkom vlasništvu Wintereder Busreisen Vöcklabruk, u austrijskom privatnom vlasništvu Gegg Reisen Schönaich, u austrijskom privatnom vlasništvu Kratschmar Reisen Amstetten, u austrijskom privatnom vlasništvu Otto Reisen Graz, u austrijskom privatnom vlasništvu Seiner Reisen – Lieserbrücke, u austrijskom privatnom vlasništvu Jöbstl Reisen – Deutschlandsberg, u austrijskom privatnom vlasništvu Mader Reisen Linz-Katsdorf, u austrijskom privatnom vlasništvu Hannes Zischka Sportreisen – Graz, u austrijskom privatnom vlasništvu Columbus Reisen – Wien, u austrijskom privatnom vlasništvu.
Lideri na tržištu su TUI i Thomas Cook, a specijalisti za Hrvatsku Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz, Springer Reisen Klagenfurt, Sabtours Linz, dok su Novasol i Interhome najveći specijalisti za privatni smještaj.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2012. GODINE Dolasci
AUSTRIJA
Noćenja
indeks
1990. = 100
indeks
1990. = 100
1990.
426.745
100
2.975.349
100
1991.
54.008
13
13
303.144
10
10
1992.
164.124
304
38
1.014.203
335
34
1993.
248.988
152
58
1.594.904
157
54
1994.
362.458
146
85
2.406.360
151
81
1995.
193.082
53
45
1.254.548
52
42
1996.
342.000
177
80
2.165.000
173
73
1997.
447.437
131
105
2.836.888
131
95
1998.
456.899
102
107
2.871.271
101
97
1999.
374.276
82
88
2.377.516
83
80
2000.
640.199
171
150
3.358.250
141
113
2001.
686.844
107
161
3.600.881
107
121
2002.
690.366
101
162
3.543.456
98
119
2003.
708.506
103
166
3.585.371
101
121
2004.
740.960
105
174
3.638.005
101
122
2005.
742.498
100
174
3.756.535
103
126
2006.
790.083
106
185
4.069.302
108
137
2007.
839.717
106
197
4.244.607
104
143
2008.
813.728
97
191
4.164.793
98
140
2009.
776.450
95
182
4.258.338
102
143
2010.
810.340
104
190
4.420.058
104
149
2011.
892.467
110
209
4.836.232
109
163
2012.
945.578
106
222
5.103.762
106
172
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca u Hrvatsku Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca u Hrvatsku je u omjeru: 65 % individualnih dolazaka te 35 % organiziranih dolazaka.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2012. godini Zastupljenost Hrvatske kod organizatora putovanja i u 2012. godini bila je izrazito dobra. Uz njih i trgovački lanci ulaze u organiziranu prodaju – uz ITS Billu, uključuje se i HOFER, koji buking ostvaruje s pomoću Eurotoursa. Uz specijaliste za Hrvatsku,
kao što su TERRA REISEN, GRUBER REISEN te SPRINGER REISEN, SABTOURS, tu su i specijalisti za privatni smještaj NOVASOL i INTERHOME. Novost u odnosu prema godini prije je daljnji rast prometa u Hrvatsku kod FTI-a te nastavak charterskih programa iz Innsbrucka za Krk koje je uveo Ideal Tours.
Obujam organiziranog prometa u 2012. godini U 2012. godini organizatori putovanja iz Austrije, kako su sami izjavili, ostvarili su sljedeće rezultate u organiziranom prometu u Hrvatsku: ■ ■
Terra Reisen Salzburg (individualci i grupe) 82 000 osoba Gruber Reisen Graz (individualci i zrakoplovni gosti) 28 000 osoba
Austrija
11
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
■ ■ ■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
12 Springer Reisen Klagenfurt (individualci i grupe) 15 000 osoba ITS BILLA Wien 16 000 osoba Sabtours (individualci i grupe) 7 500 osoba.
Za Novasol i Interhome nemamo točne pokazatelje, no oni su kao najveći specijalisti za privatni smještaj, apartmane te ekskluzivne vile za 2012. istaknuli zadovoljstvo ostvarenim rezultatima. ÖRV (udruženje austrijskih turističkih organizacija i putničkih agencija) na svojemu je kongresu održanom 18. travnja 2013. u Therme Laa a.d. Thaya, objavilo analizu koja je pokazala da je u 2012. Hrvatska bila među tri najtraženije destinacije u Austriji, s najvećim indeksnim porastom u segmentu odmorišnih destinacija. Italija je ostvarila 1,9 milijuna dolazaka (+6,5 %), Njemačka je imala 1,5 milijun dolazaka (+17,2 %, no ovdje je potrebno istaknuti da je vrlo velikim dijelom riječ o poslovnim putovanjima), dok je Hrvatska ostvarila milijun dolazaka, s indeksnim povećanjem od 8,6 %.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Jasno je da su posljednjih godina popularne destinacije na koje se stiže automobilom. Putuje se sve kraće, zato je dostupnost odredišta jedan od glavnih razloga odabira destinacije. I tu je Hrvatska u velikoj prednosti, pogotovo nakon izgradnje odlične cestovne infrastrukture, od Istre sve do juga Dalmacije. S obzirom na novo stanje, jača zanimanje upravo za dalmatinskim turističkim regijama, no najveći nedostatak naše turističke ponude i dalje je nedostatan broj hotelskih kreveta u kategoriji tri i četiri zvjezdice, što se na austrijskom tržištu najviše traže, pogotovo obitelji s djecom. Zamjera nam se i nedostatak sve traženije all inclusive ponude. Sigurnost, ljubaznost te dobar odnos cijene i usluge i dalje su naše velike prednosti.
Razrada dolazaka prema hrvatskim regijama Sve naše turističke regije bile su zastupljene u ponudi organizatora putovanja u 2012. godini. Radostan je podatak da su sve turističke regije ostvarile pozitivan turistički rezultat. Jasno je da prednjače Austriji najbliže regije Istre i Kvarnera, no sve je izraženije i zanimanje za dalmatinske regije.
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Prema podacima ARBÖ i ÖAMTC-a, više od 60 % Austrijanaca u Hrvatsku dolazi osobnim prijevozom. Neznatni broj stiže zrakoplovom – zbog blizine nismo charterska destinacija, a zastupljenost autobusnog prijevoza je između 10 % i 15 %. Vlakom se rijetko putuje.
Zrakoplovni charteri ■ ■ ■
Gruber Reisen Graz – charterske veze za Brač, Dubrovnik i Split. Letjeli su iz Graza, Beča i Linza. Nacionalna kompanija Croatia Airlines imala je redovite linije iz Beča u Split, Dubrovnik i Zagreb. Idealtours – charter Innsbruck – Krk
Autobuseri Posebne ponude autobusnih putovanja cijele sezone nude organizatori putovanja: Terra Reisen − Salzburg, Gruber Reisen − Graz, Springer Reisen − Klagenfurt, Sabtours Raml − Linz Blaguss Reisen − Wien. Nešto manje su zastupljeni: Christophorus − Mayrhofen, Kneissl Touristik − Lambach, Ruefa Reisen − Wien, Winterreder Busreisen − Voecklabruck, Vordereger Reisen − Zell am See, Alpenland, Otto Reisen − Graz, Fuchs Reisen − Hartber, Gegg Reisen, Allerstorfer Reisen − Linz, Dobler Reisebüro, Reisebüro Weiermair, Jöbstl − Deutschlandsberg, Busreisen i Reisebüro Gerhard Seiner − Liesebrücke.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnih gostiju Sigurnost, blizina destinacije i dostupnost, zbog ponajprije odlične cestovne infrastrukture, ljubaznost, ugodno okruženje, iznimna i očuvana priroda − čisto more i predivne plaže, čistoća, adekvatan odnos cijene i usluge te sve bolja gastronomska ponuda osnovne su prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta individualnih gostiju. Osnovne primjedbe i nedostaci na koje se najčešće upozorava su: nedostatna i nedovoljno kvalitetna izvanpansionska ponuda, nedostatak zabavnih sadržaja, kojima bi se automatski podignula kvaliteta turističkog doživljaja. Uz to, spominje se i nedostatak kvalitetne ponude shopinga te nedostatak all inclusive ponude, pogotovo različitih sadržaja za djecu. Te smjernice upućuju na potrebu kontinuiranog ulaganja u uređenje turističkih mjesta te daljnju izgradnju komunalne infrastrukture, adekvatnu ponudu izleta, ali ne standardnim stereotipima.
VRSTA SMJEŠTAJA KOJU SU AUSTRIJSKI TURISTI KORISTILI U HRVATSKOJ U posljednjih nekoliko godina nešto je izraženija potražnja hotelskog smještaja. To je odraz stabilnog financijskog stanja u Austriji, što gostu omogućuje veće izdatke za godišnji odmor. Ipak, treba istaknuti da se Austrijanci ubrajaju u kategoriju “stalnih” gostiju, koji vrlo rado odsjedaju u privatnom smještaju, apartmanima i vilama i to kod obitelji kod kojih borave već dugo godina. Sve kvalitetniji smještaj i usluga u kampovima očituju se u sve većem zanimanju za tu vrstu smještaja.
Dodatni sadržaji i aktivnosti koje austrijski gosti u Hrvatskoj najčešće konzumiraju Sve analize pokazuju da su Austrijancima važne aktivnosti vezane za plažu, koje uz sportske sadržaje pružaju mogućnosti užitka i opuštanja. Ipak, u posljednje se vrijeme navike dosta mijenjaju, tako da je aktivni odmor sve traženiji − pješačenje, trčanje, biciklizam, aktivno penjanje i planinarenje, ronjenje i jedrenje. Još postoje primjedbe na nedostatak sportskih sadržaja, animacije i zabave.
13
Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini (usporedba s 2012. godinom) – analiza emitivnog tržišnog potencijala Analiza putovanja, koju je za potrebe udruženja Corps Touristique izradila visoka škola IMC tourismFACTORY iz Kremsa, službeno predstavljena na konferenciji za novinare u Beču 8. siječnja govori da su putovanja i godišnji odmori Austrijancima jako važni, tako da i nesigurna gospodarska i financijska kretanja neće biti razlog da se odreknu godišnjih odmora. Studija je upozorila i na sljedeće činjenice: ■ 64 % Austrijanaca već početkom godine odabire destinaciju za svoj godišnji odmor ■ 60 % Austrijanaca planira najmanje jedno individualno putovanje. Na osnovi navedenog proizlazi da će Austrijanac u 2013. u prosjeku do dva puta godišnji odmor provesti izvan zemlje te dva puta u svojoj zemlji. To se odnosi i na kratka i na duga putovanja − 3/4 Austrijanaca putovat će isto ili čak nešto više nego u 2012. godini. Zaključak je da bi ponavljanje prošlogodišnjih rezultata kod turoperatora predstavljalo dobar rezultat te da će sezonu u konačnici odrediti last minute i posebne ponude. No potvrđeno je da će destinacije dostupne osobnim prijevozom i ove godine biti najtraženije u sezoni.
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. Na prvom je mjestu vlastita zemlja, s udjelom od 26 %. Od ostalih zemalja, najtraženija je Italija s udjelom od 19 %, slijedi HRVATSKA s udjelom od 12 %, Grčka, Španjolska, Kanari, Madeira i Portugal s 9 %, Njemačka i Švicarska sa 7 %, Francuska i zemlje Beneluxa sa 6 %, Turska s 5 %, Velika Britanija i Irska s 4 % te Egipat s 3 %. Naravno, navedeni indeksi proizlaze iz ankete te će se konačni pokazatelji vjerojatno promijeniti, pogotovo u korist odmora u vlastitoj zemlji.
Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Nekih većih promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija nema. I dalje su u top 3, uz Austriju, Italija, Njemačka i Hrvatska. Ipak, treba istaknuti povratak Grčke, koja je zbog gospodarske i financijske krize bila prošlogodišnji gubitnik sezone. U ovu godinu ušla je s niskim cijenama, što se pozitivno odrazilo na buking.
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013. godini Svi najveći organizatori putovanja i dalje imaju Hrvatsku u svojim katalozima. Uz standardne organizatore putovanja, treba istaknuti sve uspješniji Euroturs.F.T.I. koji svojim aktivnostima nastoji pojačati udjel na austrijskom tržištu.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU − 2013. GODINE Aktualni ugled Hrvatske Sve analize za 2013. godinu potvrdile su status Hrvatske kao jedne od najtraženijih destinacija. Naš ulazak u EU zasigurno će pridonijeti još boljem ugledu zemlje.
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u 2013. godini Stanje je bukinga kod najvećih turoperatora zadovoljavajuće, a svi ističu kako bi bili zadovoljni kada bi ponovili prošlogodišnje rezultate. Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Austriji je optimistično te procjenjuje povećanje turističkog prometa iz Austrije od 1 % do 3 % u odnosu prema prošloj godini.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2013. godini Ne očekuje se veće odstupanje u omjeru organiziranih i individualnih dolazaka, koji iznosi 65 % : 35 % u korist individualnih dolazaka.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska turistička ponuda zastupljena je kod svih najvećih organizatora putovanja.
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. godinu Svi turoperatori ističu kako je 2013. neizvjesna i teška turistička godina, u kojoj bi ponavljanje prošlogodišnjih rezultata bilo uspjeh.
Zrakoplovni charteri u 2013. godini Gruber i Idealtours i u 2013. godini imaju charterske letove za Brač i Krk.
Autobuseri u 2013. godini Autobuseri su u predsezonu ušli s velikim brojem grupa, već u ožujku i travnju. Posezona je uvijek odlična za austrijske autobusere, koji na kraju očekuju dobru turističku godinu.
Individualni promet u 2013. godini Ulazak Hrvatske u EU pridonijet će još većem zanimanju individualnih gostiju za putovanja u Hrvatsku − očekuje se veća prometna protočnost, s obzirom na to da više više nema carinske kontrole.
Austrija
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
14
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI
■ ■
Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini
■ ■ ■
Jasno je da je Austrija, zahvaljujući pozitivnim gospodarskim mjerama, uspjela bezbolno premostiti financijsku i gospodarsku krizu. Istaknuli smo da Austrija ima najmanju stopu nezaposlenosti u EU, a prema prognozama austrijski bi BDP u 2014. godini mogao rasti za 1,6 %. Zato se Austrijanci ni u 2014. zasigurno neće odreći godišnjeg odmora.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. godini Ne očekuju se neke veće promjene redoslijeda najomiljenijih destinacija. Naravno, najtraženija će biti vlastita zemlje, slijede Italija, Njemačka i Hrvatska. Turska i Španjolska i dalje će biti najtraženije charterske destinacije, uz Grčku koja nažalost ovisi o gospodarskom stanju te Egipat, koji ovisi o trenutačnoj političkoj situaciji.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. godinu Daljnja sudbina organizatora putovanja ovisit će o budućem porastu online prodaje na tržištu. Zato je važno da se organizatori putovanja maksimalno pripreme za sezonu, profesionalnošću i velikom lepezom novih i kvalitetnih ponuda. Jedino takvim pristupom moći će odoljeti i izravnoj ponudi hotelijera na tržištu. Važan je daljnji korektan odnos hotelijera i organizatora putovanja − bez toga nema produljenja predsezone i posezone.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2014. godini Dosadašnji pokazatelji govore kako je Austrija konstanta na hrvatskom turističkom tržištu, pa i tijekom 2014. možemo očekivati daljnji blagi porast turističkog prometa.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u katalozima turoperatora najviše će ovisiti o brzini kojom ćemo uspjeti staviti u promet veliki broj do sada neprivatiziranih kreveta. Zanimanje za Hrvatsku će i dalje rasti, pogotovo našim ulaskom u Europsku uniju.
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Mjere koje, prema mišljenju organizatora putovanja, treba poduzeti kako bismo bili što uspješnija destinacija su:
poboljšati all inclusive ponudu usredotočiti se na ponudu hotela s tri i četiri zvjezdice (sve upućuje na to da se ti hoteli najviše traže, pogotovo obitelji s djecom) popusti za djecu, svih dobi uravnotežiti kvalitetni odnos cijene i usluge podignuti razinu kvalitete i ljubaznost, kontinuirano educirati radnu snagu širiti lepezu sportskih sadržaja proširiti animaciju i uvoditi dodatne zabavne sadržaje.
■ ■
Izvor podataka: ■ Statistički podaci Statistik Austria za 2010. i 2012. ■ WIFO – Institut ■ Institut für Freizeit und Tourismusforschung (IFT) Wien 2013. ■ Trendstudie 2013. IMC FH KREMS tourismFACTORY
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
15
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Belgija
BELGIJA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Kraljevina Belgija ustavna je monarhija, osnovana 1830./1831. godine. Kralj je simbol jedinstva i trajnosti nacije, ujedno i moderator političkog života. Postupnim izmjenama Ustava regijama su dane ovlasti u području vanjske politike i međunarodne suradnje, s pravom sklapanja međunarodnih ugovora (omogućena je i uspostava njihove mreže gospodarskih predstavništava u inozemstvu). Iz kompliciranog ustroja Kraljevine Belgije proizlazi da u Belgiji postoji šest parlamenata i vlada. Uz federalni dvodomni parlament i vladu, svaka od triju regija i zajednica ima svoj parlament i svoju vladu. Jedino je Flandrija 1980. godine ujedinila ovlasti parlamenata i vlada Regije Flandrije i Flamanske zajednice u jedno tijelo. Postoji i prijedlog o spajanju vlada i parlamenata Valonije i frankofonske zajednice, prema uzoru na Flamance. Kraljevina Belgija uređena je kao federalna zajednica Valonije, Flandrije i regije Bruxelles Capitale (glavni grad). Uz političku teritorijalnu raspodjelu po federalnim jedinicama, Belgija je podijeljena i na tri jezične cjeline: frankofoni dio u Valoniji, flamanski u Flandriji, obvezno dvojezičan u federalnoj jedinici Bruxelles Capitale te njemački na istoku Belgije (kanton de l’Est − teritorij koji je Belgija dobila od Njemačke kao ratnu odštetu nakon Prvoga svjetskog rata). Na federalnoj razini postoji vlada i parlament, sastavljen od Zastupničkog doma (150 članova) i Senata, čija je ovlast ograničena, i o čijoj se radikalnoj reformi upravo raspravlja. Vlade i parlamenti regija imaju velike ovlasti, među koje spada i samostalno zaključivanje međunarodnih sporazuma. Glasovanje je obvezno u Kraljevini Belgiji za sve stanovnike koji imaju 18 godina. Posljednji regionalni izbori održani su 7. lipnja 2009., a 13. lipnja 2010. godine organizirani su izvanredni federalni izbori, nakon što je liberalna flamanska stranka samoinicijativno napustila vladu. Zbog nesuglasica između frankofona i Flamanaca, državne političke snage nisu uspjele sastaviti vladu, što je izazvalo političku krizu koja je trajala više od 500 dana i Belgiju čini neslavnim svjetskim rekorderom države bez vlade. Ozbiljnost političke krize mogla se naslutiti još kada je sastavljena prva vlada Yvesa Letermea, koja je morala odstupiti još u prosincu 2008., samo dva mjeseca nakon izbora. Shvaćajući vrijeme u kojem je upravo počinjala kriza, nova vlada Van Rompuya potvrđena je početkom siječnja 2009. Njegovim izborom za predsjednika Vijeća EU uz malu rekonstrukciju sastavljena je druga vlada Yvesa Letermea, koja je zbog problema o BHV (Regija Bruxelles – Halle – Vilvoorde) morala odstupiti 23. travnja 2010., samo dva mjeseca prije belgijskog preuzimanja predsjedanja EU za drugo polugodište
2010. Predsjedanje je privremena vlada Y. Leterma II. obavila iznad svih očekivanja, što je kod velikog broja članica EU ostavilo dojam da nije riječ o vladi u ostavci. Posljednji federalni izbori pokazuju zanimljivu političku sliku države − sjeverni dio Belgije, Flandrija, više je liberalno-nacionalistički, južni dio Valonija, socijalistički je, dok je glavni grad, Bruxelles, socijalistički-liberalan. Sve to pokazuje kako Belgija nije samo jezično nego i politički veoma podijeljena zemlja. Vlada Elia di Rupa, socijalističkog vođe frankofona, koja je dobila mandat u prosincu 2011. godine, veoma uspješno odrađuje gospodarske teme te je Belgija uz Njemačku jedna od rijetkih članica EU koja ima pozitivan gospodarski rast. Unatoč povoljnijem gospodarskom stanju od većine ostalih članica EU, životni standard i osobna potrošnja stagniraju, što opterećuje nestabilnu političku klimu. Ekstremne su stranke na komunalnim izborima u listopadu 2012. zabilježile daljnji znatan rast naklonosti biračkog tijela. Tako je N-VA postala najjača stranka u Flandriji, s 35 % birača, dok se u Briselu i Valoniji raspao MR (Mouvement réformateur), koji je napustio FDP te dalje nastupa kao samostalna stanka i beskompromisni branitelj frankofonije. Svi su svjesni da je politički mir samo privremen. Kopnena površina Belgije iznosi 30 528 km², a površina
teritorijalnog mora u Sjevernom moru je 3462 km². Valonija pokriva gotovo 55,2 % belgijskog teritorija, dok Flandrija pokriva 44,3 %, iako je Flandrija praktički dvostruko gušće naseljena od Valonije. Premda se površinom svrstava među manje europske i svjetske države, Belgija je jedna od najgušće naseljenih država na svijetu s 340 stanovnika/km². Najveći gradovi u Belgiji su: Brisel (1 006 749), Antwerpen (470 319), Gent (231 671), Liège (186 196) i Charleroi (201 433). Bruxelles, glavni grad Belgije i sjedište svih federalnih institucija, ujedno je i glavni grad Flandrije i flamanske jezične zajednice u Belgiji te glavni grad Europske unije. Glavni grad Valonije je Namur, a sjedište frankofone jezične zajednice je u Bruxellesu. Belgija je podijeljena na 16 regija, od kojih svaka ima svoje regionalno sjedište: Aalst, Brugge, Genk-Hasselt, Kortrijk, Leuven, Mechelen, Oostende, Roeselaere, Sint-Niklaas, Turnhout, Verviers, Arlon, La Louvière, Mons, Namur, Tournai.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
16
Opća obilježja gospodarstva Obilježja gospodarstva možemo promatrati kroz dvije osnovne komponente: slobodno tržište, s jedne strane te veoma jako, razvijeno i utjecajno socijalno partnerstvo i institucije civilnoga društva s druge strane. Riječ je o komponentama koje su u stalnom pregovaračkom odnosu, ali zbog dugotrajne i sve dublje krize napetosti postaju neuobičajeno jake i svi sa strahom očekuju hoće li sustav izdržati i u ovakvim novim uvjetima. Glavne gospodarske grane vezane su za izvoz, poglavito u pogranične države i EU. Nakon slabljenja važnosti i uloge velikih metalurških središta i zatvaranja ugljenokopa u Valoniji, od 70-ih godina dolazi do osiromašenja i gubitka uloge spomenute regije unutar Belgije. Istodobno, Flandrija je u stalnom gospodarskom i društvenom usponu. Već od 60-ih godina razvija gospodarstvo temeljeno na suvremenim tehnologijama u malim, usko specijaliziranim tvrtkama. Zahvaljujući tercijarizaciji ukupnoga gospodarstva i stalnom prilagođavanju kretanjima i promjenama, ne samo na europskom nego i na svjetskom tržištu Belgija, jedna od najrazvijenijih zemalja EU, uspijeva održati konkurentnost svog izvozno usmjerenoga gospodarstva u odnosu na američku i poglavito kinesku konkurenciju, zadržavajući ujedno visoki životni standard svojih građana. Zatvaranje velikog broja industrijskih radnih mjesta (tvornice automobila i metalna industrija) zahtijeva prilagodbu novim okolnostima i širenje tržišta izvozno usmjerenoga belgijskoga gospodarstva na nove zemlje, pogla-
vito Dalekog istoka. Monarhija nastoji iskoristiti institucionalne reforme da se nametne kao važan čimbenik vanjsko-trgovinskih aktivnosti te glavne trgovačke misije uvijek vode prijestolonasljednik ili tko od članova kraljevske obitelji. BDP je u 2012. godini Belgijska nacionalna banka proci-
jenila na oko 370,00 milijardi €, što je -0,2 % manje nego prošle godine. BDP po stanovniku u 2012. godini iznosio je 43.175 $. Postotak nezaposlenosti u posljednjem tromjesečju 2012. godine iznosio je 8,4 %. Postotak nezaposlenosti je prema podacima Belgostata u prvom tromjesečju 2013. godine iznosio 8,1 %. Prosječna plaća u 2012. godini iznosila je 3.132,33 €
bruto. Stopa inflacije u 2012. godini iznosila je 3,10 %, u prvom
tromjesečju 2013. godine iznosila je 1,20 %. Vanjskotrgovinska bilanca: 239 milijardi € izvoza i 247
milijarde € uvoza u 2012. godini. – razlika 7,1 milijardi €. Stanovnika je 11 035 948.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Stanovništvo prema dobi u Belgiji (2001. – 2012.) Dob / God.
< 18
18 - 64
> 65
UKUPNO
2001.
2,1600
6,3700
1,7300
10,2630
2002.
2,1600
6,4000
1,7460
10,3100
2003.
2,1650
6,4290
1,7620
10,3560
2004.
2,1670
6,4490
1,7800
10,3960
2005.
2,1700
6,4770
1,7990
10,4460
2006.
2,1790
6,5230
1,8090
10,5110
2007.
2,1870
6,5870
1,8100
10,5850
2008.
2,1950
6,6530
1,8190
10,6670
2009.
2,2050
6,7110
1,8370
10,7530
2010.
2,2150
6,6760
1,8600
10,8400
2011.
2,2310
6,8370
1,8820
10,9510
2012.
2,2450
6,8650
1,9240
11,0350
Izvor: SPF Économie – Direction généraleStatistique et Information économique
Utjecaj gospodarske krize i recesije na belgijsko gospodarstvo Kriza u Belgiji počela se osjećati tek u četvrtom tromjesečju 2008. godine, poglavito u financijskom sektoru. Prvi veći potres dogodio se slomom vodeće belgijske banke Fortis. U 2009. godini Belgijci nisu izbjegavali banke nego je štednja porasla, a ulaganje se usmjerilo prema manje rentabilnim, ali znatno stabilnijim valutama. Belgija je u 2012. godini, za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, uspjela izbjeći ponovni povratak u recesiju. Unatoč tomu, belgijski je potrošač izrazito oprezan i osjetljiv na uvođenje restriktivnih mjera, novih poreza, na loše gospodarsko stanje te se odmah oprezno ponaša. Sve mjere koje je početkom prošle godine uvela vlada (poput oporezivanja službenih automobila − inače pogodnosti kojom se koriste mnogi belgijski građani,
uvođenja dodatnih poreza na nekretnine, povećanje općeg indeksa itd.) povećale su nesigurnost potrošača i time izazvale smanjenje potrošnje, što se odrazilo i na broj rezervacija i zakašnjelu prodaju. Te se mjere u 2013. znatno manje osjećaju te, iako su potrošači i dalje oprezni, poglavito u kapitalnim investicijama (nekretnine itd.), znatno su slobodniji pri odluci o korištenju godišnjeg odmora pa turoperatori bilježe bolji buking.
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Belgijska medijska scena odraz je specifične političke i lingvističke situacije u zemlji. Za razliku od većine
17
Belgijsko medijsko tržište uključuje: televiziju dnevne listove časopise radio plakatiranje kino internet besplatne regionalne tjednike
41 % 19 % 6% 12 % 9% 1% 10 % 2%
Na nizozemskom jeziku
Naklada
LaatsteNieuws + Nieuwegazet HetNieuwsblad + De Gentenaar Metro vl Gazet van Antwerpen Belang van Limburg De Standaard De Morgen De Tijd
341 791 300 560 134 772 119 776 113 020 107 934 68 512 40 000
Na francuskom jeziku
Naklada
Le Soir La Libre Belgique + Gazette de Liège Metro fr LadernièreHeure Sud presse Vers l’avenir L’écho
92 862 54 435 118 725 88 847 139 846 102 535 25 000
Na njemačkom jeziku
Naklada
Grenz-Echo
13 606
Časopisi
Televizija Medijska pokrivenost na jugu zemlje (rujan 2012.): RTBF 1 15,7 % RTBF 2 4,8 % RTL-TVI 22,2 % Club RTL 4,8 % Plug TV 2,3 % AB3 3,9 % AB4 0,9 % Be TV 0,1 % Ukupno belgijski frankofoni programi 54,7 % Budući da jug Belgije graniči s Francuskom, a stanovništvo je frankofono, velika je zastupljenost i francuskih medija – osobito televizije, tiska i radija. TF1 FR 2 FR 3 TV5 Ukupno francuski televizijski programi Ukupno ostali programi (npr. njemački, nizozemski) UKUPNO jug Belgije
Dnevni listovi
Kategorija
Naslov
Naklada
Televizija
Moustique CinéTéléRevue Humo Télépocket Télépro Téléstar Teveblad Be TV Mag.
119 130 359 727 254 986 50 231 135 675 113 655 155 693 171 593
Ekonomija
Trends/Tendances Industrie
54 878 26 305
Za žene
Femmesd’aujourd’hui Flairvl Flairfr Gael Elle Belgique Feeling Libelle Marie Clairefr Marie Clairenl VrouwenWereld
129 471 66 334 62 707 63 517 81 000 125 017 279 199 37 273 23 757 92 745
Obiteljski
Top santé
80 198
Opći
Dag allemaal L’événement Knack Le vif/L’express
486 462 15 000 130 128 82 330
Autogids Autowereld Moniteur auto Grande Auto Loisirs/Autokrant
25 21 34 22 20
19,1 % 9,8 % 5,8 % 1,8 % 36,5 % 8,8 % 100 %
Medijska pokrivenost na sjeveru zemlje (rujan 2012.): VTM 23 % 2Be 7% VT4 5% Vijf TV 3% Eén 32 % Canvas 10 % Vitaya 3% Ostali programi 17 % (npr. njemački, nizozemski) UKUPNO sjever Belgije 100 % Gledanost nizozemskih državnih i privatnih programa na sjeveru zemlje, unatoč istom jeziku (nizozemskom) daleko je od gledanosti francuskih programa na jugu zemlje.
Sport/Hobi/ Putovanja
815 026 932 895 000
Belgija
europskih zemalja, u Belgiji ne postoje zajednička javna, federalna ili državna medijska mreža, nego su za javne TV i radijske postaje mjerodavne pojedine jezične zajednice i regionalne vlasti. Oko 95 % Belgijaca spojeno je na kablovsku mrežu što Belgiju čini jednom od najrazvijenijih zemalja na svijetu u tom segmentu. Kablovska televizija nudi mnoge domaće i strane kanale, najčešće nizozemske ili francuske. Što se pisanih medija tiče, tržište je podijeljeno na mali broj velikih novinskih i izdavačkih kuća, iako je jak utjecaj pisanih medija iz susjednih zemalja, osobito Francuske i Nizozemske. U 2010. Belgija je imala više od osam milijuna korisnika interneta.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
18 ređujući s prethodnim godinama zamjećujemo kako je postotak Belgijaca koji idu na dulji odmor u padu, dok je postotak građana koji odlaze na kraći odmor u porastu. Što se duljeg odmora tiče, u 2012. je 6,4 milijuna Belgijaca, ili oko 58,1 % stanovništva zemlje, otputovalo na ljetovanje barem jedanput u godini. Ukupni volumen belgijskog tržišta procjenjuje se na 8,76 milijuna turističkih putovanja. U prosjeku je svaki Belgijac otputovao 1,37 puta u godini, što u usporedbi s rekordnom 2008. godinom kada je svaki Belgijac otputovao 1,45 puta, predstavlja pad od oko 6 %. Od toga su 65 % Flamanci, 26 % Valonci i 9 % građani Bruxellesa.
Osim istaknutih medija, za turizam su važni i specijalizirani časopisi: Elders&Anders, Grande, VAB Magazine, Kreo, Travel Magazine, Travel Express i Travel2, Mice 2 te internetska izdanja MIM online, Corporate Travel, Headquarters i BBT online.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI U 2012. godini na odmor je otputovalo 7,4 mil., ili 67 % stanovnika Belgije (komercijalni i nekomercijalni odmori). Najmanje jednom na dulji odmor otputovalo je 41,9 % Belgijaca, 16,2 % otputovalo je najmanje jedanput na dulji i najmanje jedanput na kraći odmor, dok je 9,4 % stanovništva otputovalo najmanje jedanput, ali samo na kraći odmor. Pod duljim odmorom podrazumijevamo putovanje od najmanje četiri noćenja, a pod kraćim putovanjem podrazumijevamo putovanje kraće od četiri noćenja izvan stalnog mjesta boravka radi odmora i rekreacije. Uspo-
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili odmor proveli u svojoj zemlji U 2012. godini, 20,2 % ljetovanja ostvareno je unutar Belgije, dok je 79,8 % Belgijaca odmor provelo izvan svoje zemlje. Od spomenutih 20,2 %, dvije trećine Belgijaca ljetuje na belgijskoj obali, a 1/3 odmor provodi u Valoniji.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Redoslijed najomiljenijih destinacija Belgijaca u 2012. godini Zemlja
2008. X 1000 putovanja
2010. X 1000 putovanja
%
2012. X 1000 putovanja
%
%
Francuska
2155
25,0
2246
26,0
2356
26,9
Belgija
1929
22,4
1952
22,6
1770
20,2
Španjolska
909
10,6
890
10,3
955
10,9
Italija
680
7,9
639
7,4
710
8,1
Turska
454
5,3
389
4,5
417
4,7
Grčka
299
3,5
207
2,4
245
2,8
Njemačka
191
2,2
250
2,9
245
2,8
Nizozemska
172
2,0
207
2,4
237
2,7
Austrija
237
2,8
190
2,2
175
2,0
Tunis
163
1,9
121
1,4
149
1,7
Maroko
176
2,0
199
2,3
140
1,6
Portugal
116
1,3
130
1,5
140
1,6
Hrvatska
90
1,0
78
0,9
105
1,2
Švicarska
100
1,3
95
1,1
96
1,1
Egipat
95
1,1
104
1,2
70
0,8
Izvor: Wes, Comportement touristique des Belges
Francuska i dalje drži čvrsto prvo mjesto najomiljenije destinacije, s 26,9 % udjela na tržištu, tradicionalno slijede Belgija, Španjolska, Italija, a među prvih pet svrstala se i Turska. Francuska je dodatno učvrstila svoj položaj vođe, Španjolska je prekinula trend pada udjela na tržištu te je u blagom porastu, Italija ostaje u status quo, dok je rast Turske zaustavljen. Zamjećuje se i porast udjela Portugala, Nizozemske i Hrvatske. Među zemlje čiji udjel opada ubrajaju se Austrija i Maroko. U posljednjem razdoblju u blagom su padu i daleka odredišta, iznimka su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Daleki istok.
Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije Omjer organiziranog i individualnog prometa znatno varira, ovisno o destinaciji. Individualno putovanje organizira 57,4 % Belgijaca, tj. sami izravno kontaktiraju s različitim pružateljima usluga. Oko 43 % Belgijaca i dalje putuje putem posrednika. Nakon duljeg razdoblja, ponovno se zamjećuje jačanje trenda obraćanja posredniku. Jasno je kako su putovanja u Tursku, Grčku, Egipat, Tunis i Maroko te daleke destinacije najvećim dijelom organizi-
19
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
da su ih organizirali turoperatori (putovanja predstavljena u katalozima, brošurama, na internetskim stranicama itd.). Drugi put zaredom zamjećuje se pad udjela turoperatora.
rana posredstvom agencija i turoperatora, dok je taj udjel u putovanjima za bliske destinacije, u koje Belgijci uglavnom putuju osobnim automobilom, znatno manji. Za oko 25 % svih ljetovanja Belgijaca, ili 2,2 milijuna, smatra se
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
2008. X 1000 putovanja
2010. X 1000 putovanja
%
%
2012. X 1000 putovanja
%
Putovanje rezervirano putem turoperatora
2488
28,9
2281
26,4
2182
24,9
Putovanje nije rezervirano putem turoperatora
6120
71,1
6358
73,6
6580
75,1
Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta turoperatora i gostiju
Vrsta prijevoza kojom su se u 2012. koristili belgijski turisti pri odlasku na godišnji odmor
U najomiljenijim destinacijama prednosti za turoperatore ponajprije su mnogobrojni kvalitetni smještajni objekti i značajni kontingenti smještajnih jedinica u hotelima ili turističkim naseljima te ponuda tražene all inclusive usluge. Za turoperatore su također važne mogućnosti koje im poglavito pružaju charterske destinacije (Turska, Maroko, Tunis, Grčka, Egipat), jer mogu uključiti u ukupnu cijenu velik dio dodatnih aktivnosti. Za belgijske turiste, prednosti najomiljenijih destinacija su sigurnost, urednost, blizina i dostupnost osobnim automobilom ili učestalim, uglavnom povoljnim, zračnim vezama te omjer cijene i kvalitete usluga. Belgijski turisti uglavnom su u potrazi za lijepim i toplim vremenom, suncem, dobrom gastronomskom i enološkom ponudom te lijepom prirodom i očuvanim okolišem. Iako su uglavnom zadovoljni, belgijski turisti se u najomiljenijoj destinaciji, Francuskoj, ponekad žale na skupoću, dok u Tursku i sjevernoafričke zemlje putuju uglavnom radi povoljne all inclusive ponude. Za frankofone je Belgijance jezik koji se govori u destinaciji također važan čimbenik − inzistiraju na francuskom jer slabo govore drugim stranim jezicima, a Flamanci su, kad je riječ o stranim jezicima, mnogo snalažljiviji i opušteniji. U Španjolsku Belgijci uglavnom putuju radi zabave te zato što su vlasnici mnogih nekretnina. U posljednje vrijeme učestalo se mogu čuti kritike na ljetovanja u zemljama Magreba, osobito kad su u pitanju kvaliteta usluge, smještaja, sigurnosti, higijene, čistoće itd. Što se tiče nedostataka, turoperatori u najomiljenijim destinacijama imaju najviše problema s visokim cijenama, a turisti s kvalitetom usluge, koja je često manja od očekivane.
I u 2012. godini najveći broj belgijskih turista koristio je osobni automobil (56,8 % − 5 milijuna putovanja), zrakoplov (32,7 % – od toga charter 13,8 %, redoviti linijski promet 11,5 %, niskocjenovni zračni prijevoznici 7,4 %), autobus (4,9 %) i vlak (4,2 %). Jasno je da je odabir vrste prijevoza usko povezan s udaljenosti i pristupačnosti destinacije. Najvažnije promjene nastale su u zračnom prijevozu gdje od 2006. godine sustavno opada udjel chartera (17,7 % u 2006.), a u porastu je prijevoz niskocjenovnim zračnim prijevoznicima (5 % u 2006.). Belgijci su se za turistička putovanja manje koristili autobusom (6,1 % u 2006.), dok vlak i brod bilježe više-manje jednake pokazatelje kao u prethodnom razdoblju. Vlak je u blagom porastu zbog dobro razvedene mreže brzih pruga, učestalosti i kvalitete brzog vlaka Thalys te odlazaka Belgijaca u bliske destinacije (gotovo 30 veza na dan između Bruxellesa i Pariza te diljem Francuske).
Način organiziranja i rezerviranja odmora u 2012. koji su belgijski turisti preferirali pri odlasku na godišnji odmor Kod 27,7 % ljetovanja Belgijci svoj smještaj nisu rezervirali unaprijed, 1/3 rezervira izravno kod pružatelja usluge, dok u 38,7 % slučajeva rezerviraju unaprijed, putem posrednika. Kod 13 %, ili 1,1 milijun putovanja, posrednik je putnička agencija, dok je 10,2 % putovanja rezervirano izravno kod turoperatora. U usporedbi s prethodnim godinama i dalje je u padu broj rezervacija ostvarenih kod određenih posrednika, najčešće putničkih agencija i turoperatora, dok se uglavnom na njihovu štetu povećao broj rezervacija ostvarenih kod različitih posrednika koji posluju putem interneta (booking.com, hrs.com, hotels.com itd).
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Pregled trenda rezerviranja smještaja za Belgijce, od 2008. do 2012. Vrsta bukinga
2008. X 1000 putovanja
Bez rezervacije
2092
24,3
2454
28,4
2427
27,7
Izravna rezervacija
2841
33,0
2929
33,9
2944
33,6
Rezervacija putem posrednika
3675
42,7
3257
37,7
3391
38,7
putnička agencija
1747
20,3
1451
16,8
1139
13,0
%
2010. X 1000 putovanja
%
2012. X 1000 putovanja
%
Belgija
Važnost turoperatora
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
20
izravno kod turoperatora
947
11,0
976
11,3
894
10,2
posrednik putem interneta
-
-
-
-
605
6,9
organizacija za mlade
370
4,3
294
3,4
289
3,3
agencija za najam
172
2,0
173
2,0
131
1,5
udruga
163
1,9
138
1,6
105
1,2
zdravstveno osiguranje
129
1,5
121
1,4
158
1,8
ostalo
129
1,5
121
1,4
158
1,8
Ukupno
8608
100
8639
100
8761
100
Izvor: Wes, Comportement touristique des Belges
Putovanja se prodaju sve kasnije i kasnije − 58,1 % svih ljetovanja rezerviranih unaprijed rezervirano je do kraja ožujka, 3/4 do kraja svibnja, a 90 % svih ljetovanja do kraja lipnja 2012. Prosječno razdoblje od trenutka kad je ostvaren buking do odlaska na odmor je četiri mjeseca. Djelomično ili u cijelosti putem interneta rezervirano je 47,4 %, ili 4,15 milijuna svih ljetovanja. Kod 25,1 %, ili 2,2 milijuna ljetovanja rezerviran je samo smještaj, kod 13,2 % i smještaj i prijevoz, dok je u 9,1 % slučajeva putem interneta rezerviran samo prijevoz. Od 2008. godine (28,2 %) pa sve do 2012. (47,4 %), udjel rezervacija ostvarenih putem interneta stalno je u porastu.
Sklonosti belgijskih turista s obzirom na vrstu smještaja Navike belgijskih turista jasno su definirane, a utjecaj krize nije ih bitno promijenio. Hotelski smještaj i dalje je na prvome mjestu s 34,3 %, ili oko 3 milijuna ljetovanja. Za kampiranje se odlučuje 11,9 % Belgijaca. Udjel nekomercijalnih putovanja (kod prijatelja, rođaka ili u vlastitoj kući za odmor) i dalje je visok (20,3 %). Udjel hotelskog smještaja
na ljetovanju uglavnom je konstantan, u porastu je odmor u kampovima, dok je u padu kategorija društvenih ljetovanja (ljetni kampovi, izviđači itd.). Belgijci koji su ljetovanja proveli u hotelima, uglavnom su tražili kategoriju hotela od tri i četiri zvjezdice (31,2 % i 43,9 %). Smještaj u hotelima s pet zvjezdica odabralo je 15,9 % belgijskih turista. U usporedbi s prijašnjim godinama zamjećuje se porast potražnje za smještaj u hotelima s četiri zvjezdice. Što se usluga u hotelu tiče, 25,8 % Belgijaca odabralo je uslugu polupansiona (34,4 % u 2008.), dok je 33,1 % putnika odabralo uslugu all inclusive (31,4 % u 2008). Uslugu noćenja s doručkom ili samo smještaj odabralo je 30,5 % putnika (20,8 % u 2008.), dok je uslugu punog pansiona odabralo 10,8 % belgijskih putnika (13,4 % u 2008.). Budući da hrvatski hotelijeri najčešće nude uslugu polupansiona i noćenja s doručkom, važno je istaknuti da se usluge polupansiona i punog pansiona na belgijskom tržištu sve manje i manje traže. Također treba istaknuti da se belgijski turisti sve više odlučuju ili za osnovnu uslugu (samo noćenje ili noćenje s doručkom) ili pak uslugu u kojoj je sve uključeno bez ograničenja, tzv. all inclusive.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
2008.
2010.
Odabrana vrsta smještaja
Procijenjeni broj putovanja (x 1000)
Hotelski smještaj Ukupno iznajmljivanje apartman, vila, studio seosko kućanstvo, farma privatni smještaj, sobe s doručkom (B&B) turistička naselja Kampovi kamp-kućica, autokamp, autodom šator iznajmljivanje fiksnih prikolica, kućica kolibe Društveni turizam kampovi, logori hosteli, smještaj za mlade centar za socijalni turizam Prijatelji, obitelj, poznanstva Obiteljska vikendica Krstarenje, brod Ostalo
3252 2480 1710 236 228 307 765 390 229 121 24 456 323 86 46 1040 439 50 126
37,8 28,8 19,9 2,7 2,6 3,6 8,9 4,5 2,7 1,4 0,3 5,3 3,8 1,0 0,5 12,1 5,1 0,6 1,4
2989 2358 1633 259 199 276 803 311 250 225 17 389 250 147 35 1451 475 61 78
34,6 27,3 18,9 2,9 2,3 3,2 9,3 3,6 2,9 2,6 0,2 5,0 2,9 1,7 0,4 16,8 5,5 0,7 0,9
3005 2471 1708 228 245 289 1043 394 350 289 9 342 202 96 44 1340 438 70 52
34,3 28,2 19,5 2,6 2,8 3,3 11,9 4,5 4,0 3,3 0,1 3,9 2,3 1,1 0,5 15,3 5,0 0,8 0,6
Ukupno
8608
100,0
8639
100.0
8761
100,0
Ukupni broj putnika za anketu Izvor: Wes, Comportement touristique des Belges
%
4050
Procijenjeni broj putovanja (x 1000)
2012. %
4046
Procijenjeni broj putovanja (x 1000)
%
4064
21
RAZRADA TRŽIŠTA S OBZIROM NA MOTIV PUTOVANJA Aktivnosti na odmoru Pasivna rekreacija te odmor i relaksacija najčešći je motiv putovanja Belgijaca (53,1 %). Najomiljenije aktivnosti su
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
posjet gradovima i selima (40,2 %), duge šetnje (28,1 %), kratke šetnje (26,2 %), plivanje (25 %), sunčanje (22,4 %). U usporedbi s prethodnim godinama, razlika u omiljenim aktivnostima praktički nema. Osnovne aktivnosti tijekom komercijalnih odmora Belgijaca od travnja do rujna 2008., 2010. i 2012. (u % od broja komercijalnih putovanja) dane su u tablici.
Vrsta aktivnosti
2008.
2010.
2012.
Pasivna rekreacija
112,8
115,2
126,3
- odmor, relaksacija
50,2
49,0
53,1
- igra, društvena igra, igra s djecom
12,8
13,8
13,8
- sunčanje
20,6
19,7
22,4
- shopping
8,5
10,0
10,8
- kratke šetnje (< 3 km)
20,7
22,7
26,2
Sport
76,7
77,9
75,0
- duge šetnje (> 3 km)
27,9
29,7
28,1
- vožnja biciklom
10,5
10,9
8,6
- plivanje
22,5
23,4
25,0
- daskanje (sufting)
1,4
1,4
1,5
- ronjenje
1,2
1,1
1,2
- ostali nautički sportovi
3,2
2,6
2,9
- tenis, squash
1,5
1,1
1,3
- ostali sportovi
8,5
7,7
6,4
Posjet atrakcijama
57,2
56,7
60,2
- gradovi, sela
36,5
36,2
40,2
- prirodne atrakcije
14,1
14,0
13,5
- zabavni parkovi
2,1
2,6
2,8
- zoološki parkovi, safari, delfini
1,7
2,0
1,8
- ostale atrakcije
2,8
1,9
1,9
Kultura
32,4
33,0
31,1
- spomenici kulture
16,5
17,1
17,2
- muzeji
10,9
11,3
10,8
- izložbe
3,0
2,5
1,7
- kazalište, koncerti, festivali
1,4
1,3
1,1
- ostale kulturne aktivnosti
0,6
0,8
0,3
Gastronomija, degustacije
7,1
8,0
10,2
Animacije, mladi, ljetovanje u ljetovalištima za mlade
4,0
3,3
3,4
Izlasci
3,8
2,3
4,1
Posjeti prijateljima, obitelji, znancima
2,3
3,0
2,0
Hobiji, studij, predavanje, učenje jezika
1,4
1,2
1,7
Wellness, zdravstveni turizam
1,2
1,3
1,4
Ostalo
2,0
2,5
1,6
Ukupno
300,9
304,3
317,0
Broj komercijalnih putovanja obuhvaćenih istraživanjem
3352
3141
3234
Izvor: Wes, Comportement touristique des Belges
Belgija
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
22
Vidljivo je da među Belgijcima sve više raste popularnost kulturnih putovanja te kraćih vikend putovanja. S obzirom na vrlo visoki udjel financijski dobro stojeće treće dobi u ukupnoj strukturi stanovništva Belgije, jasno je kako su moguća višestruka kraća putovanja cijelu godinu. Također, taj tržišni segment izbjegava putovanja u glavnoj sezoni, zbog previsokih temperatura i velike gužve. Kraća i vikend putovanja, poglavito u pogranične zemlje, organiziraju se individualno (najčešće posjeti velikim izložbama ili važnim kulturnim događajima, ali vrlo često i gastronomski izleti vezani za pojedine kulinarske specijalitete, primjerice u Francusku, Luksemburg, Njemačku ili samu Belgiju).
Vrste putovanja U pogledu vrsta putovanja, postoje četiri glavne skupine: ■ putovanja radi druženja (obiteljska putovanja – glavni motiv za 30 % putovanja), biti zajedno s prijateljima, bakom i djedom ili unucima (10,9 %), zabavljati se, izlaziti, uživati (4,6 %), upoznavati druge ljude (0,7 %) ■ opustiti se i uživati (25,4 %), gastronomija (1 %) ■ otkrivati − kultura, sightseeing (10,5 %), otkrivanje (3,7 %), avanturistička putovanja (2,6 %) ■ baviti se sportom − hodanje ili vožnja biciklom (4,7 %), neki drugi oblik sportskog putovanja (2,9 %).
Prosječan proračun i potrošnja po putovanju Belgijski turist u prosjeku potroši 648 € po osobi i boravku, ili 56 € po osobi i noćenju. Troškovi putovanja podmiruju troškove prijevoza, smještaja, prehrane, pića, kupnje itd. Manje od 500 € za putovanje po osobi troši 40 % Belgijaca, a 1/4 potroši više od 1000 €.
denti, omladina, ticketing), Lauwers, Rantour, De Zegeuner, Pam Vermeulen ili Leonard (autobuseri), Joker (povoljna putovanja za mlade), Club Med (klupska formula turističkih naselja), Vacansoleil (kamping), Kris-Kras (avanturistička putovanja i hodanje), Carractere i Exclusivedestinations (specijalizirani za luksuzna putovanja i goste), Transeurope (kratka vikend putovanja te šarm i boutique hoteli), Dynamer (charterski brodovi), ID Riva (specijalist za Jadran), Corendon (specijalist za Tursku i Balkan), 7plus (kulturna putovanja i city tripovi), AB tours (Bugarska, Maroko, Rumunjska) itd. Među 1800 putničkih agencija, 250 kontrolira grupacija Thomas Cook i TUI, oko 70 pripada grupaciji CarlsonWagonlit. Velike grupe neovisnih agencija su Generaltour, Selectair, Gigatour, Avitour i Travelcoop.
Udruge organizatora putovanja i turističkih agenata ■
■
■ ■
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu U posljednjih nekoliko godina s belgijskog je tržišta nestao određeni broj organizatora putovanja. Posljednji je u nizu BEST TRAVEL KUONI, koji je u 2013. prestao raditi u Belgiji. Stvorile su se dvije snažne grupacije, vezane uglavnom za svoje uprave koje su bile izvan Belgije. To su grupacija Thomas Cook i Jetair TUI, koje drže više od 87 % tržišta organiziranih putovanja u Belgiji. Svaka grupacija ima po nekoliko više-manje specijaliziranih programa, različitih tržišnih marki (brandova), turističkih agencija ili drugih prodajnih mjesta, zrakoplovnu tvrtku i hotelske lance. Ostali su sudionici na tržištu turoperatori specijalizirani za pojedine djelatnosti ili tržišne segmente, tzv. niše, od kojih su tipični primjeri Expair Tours (mediteranske zemlje), Connections (stu-
■
Vodeći belgijski organizatori putovanja okupljeni su u udruzi ABTO (Association of Belgian tour operators). Članice ABTO-a koje predstavljaju 30 % belgijskog turističkog tržišta i kojih ima oko 25 organiziraju oko četiri milijuna putovanja, ostvarujući pritom promet od 2,2 milijarde eura. Belgijsko retail tržište ima oko 2000 prodajnih mjesta, tj. 1200 licenciranih agencija. Od toga je 1200 agencija ili 700 licencija u Flandriji, 800 prodajnih mjesta ili 500 licencija u Valoniji i Briselu. U sastavu grupacije JETAIR je 150 prodajnih mjesta, a 180 u sastavu grupacije Thomas Cook. Postoje i dvije velike regionalne udruge agencija: za frankofone agencije UPAV (220 članova), za flamanske VVR (557 članova). Također, postoji nekoliko središnjica zajedničke nabave, koje agencijama omogućuju veću kupovnu moć i postizanje boljih tržišnih uvjeta, poput SELECTAIR-a (100 agencija), GIGATOUR-a (oko 120 agencija i turoperatora), AVITOUR-a (200 agencija), Travel Coopa (40 agencija) itd., a FBAA (federacija autobusera) obuhvaća oko 500 članova, autobusera, s licencijom ili bez nje za prodaju i organiziranje putničkih aranžmana. Zbog sve veće potražnje i sve većeg broja rezervacija putem interneta, niskocjenovnih zrakoplovnih prijevoznika i manje potražnje za uslugom putničkih agenata općenito, agenti u borbi za svakoga gosta ističu svoje komparativne prednosti, a to su kompetentan savjet, stručnost, sigurnost putovanja koju omogućuje organizator putovanja, briga za gosta, osiguranje itd.
Iako se redovito provode studije o istraživanju tržišta, precizni podaci o tržišnim udjelima, broju putnika itd. pojedinih turoperatora nažalost nisu raspoloživi, to jest tajni su.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Pregled najvažnijih belgijskih turoperatora
TUI JETAIR
948 mil. € godišnji promet, 2 mil. putnika, 152 prodajna mjesta, od toga 60 vlastitih, 83 franšiznih agencija, 20 zrakoplova, 2100 djelatnika. Hrvatska u ponudi. ROBNE MARKE: JETAIR: otvorena distribucija SUNJETS.be: zatvorena distribucija VIP SELECTION: luksuzni smještaj i putovanja VTB Reizen: ture i grupna putovanja JETAIRfly: zrakoplovna kompanija
THOMAS COOK BELGIUM
47 % tržišni udjel, 900 mil. € godišnji promet, 1,8 mil. putnika, 172 prodajna mjesta, 5 zrakoplova, 1140 djelatnika. Hrvatska u ponudi. ROBNE MARKE: THOMAS COOK: otvorena distribucija NECKERMANN: zatvorena distribucija PEGASE: luksuzni smještaj i putovanja THOMAS COOK AIRLINES
BEST TOURS
Treći najveći turoperator u zemlji, od 1992. nadalje specijaliziran za daleka odredišta. U sastavu grupe KUONI. 50 djelatnika.
7PLUS
Turoperator specijaliziran za kulturna putovanja i city trip. Grupna i individualna putovanja u Egipat, Aziju, Maroko, Bliski istok…
ESCAPE
Turoperator specijaliziran za kvalitetni kulturni turizam i personalizirana putovanja. Aktivni na belgijskom tržištu više od 30 god.
EXCLUSIVE DESTINATIONS
Najveći belgijski turoperator u segmentu luksuznih putovanja. U ponudi ima više od 1200 luksuznih hotela, podijeljenih u devet prestižnih brošura. U ponudi imaju nekoliko hotela u Hrvatskoj.
EXPAIR TOURS
Turoperator specijaliziran za Sredozemlje - Portugal, Španjolsku, Tunis, Hrvatsku. Uglavnom individualna putovanja, zrakoplovne karte, rent-a-car, ture, fly and drive. Obavljaju distribuciju aranžmana TravelEurope za grupe.
TRANSEUROPE
Transeurope specijaliziran za city trip putovanja diljem Europe i svijeta. Posluje u Francuskoj i zemljama Beneluxa. Specijaliziran za charm hotele, hotele s karakterom i tradicijom. U sklopu tog turoperatora posluje i robna marka Go Chic s nekim od najluksuznijih hotela. U ponudi imaju nekoliko hotela u Hrvatskoj.
INTERHOME
Posredovanje pri iznajmljivanju kuća za odmor. Više od 30 000 kuća, apartmana, vila, dvoraca u 28 zemalja. U ponudi imaju i više objekata u Hrvatskoj.
NOVASOL
Jednako kao i Interhome. Posredovanje pri iznajmljivanju kuća, više od 29 000 smještajnih jedinica u 25 zemalja diljem Europe. U ponudi imaju i više objekata u Hrvatskoj.
UNICLAM
Turoperator specijaliziran za daleke destinacije. Nude pojedinačne programe i sve vrste putovanja, poput luksuznog turizma, ekoturizma, pustolovnog turizma za individualne goste i grupe.
CORENDON
Tursko-nizozemski turoperator, prisutan na tržištu Nizozemske, Belgije i Njemačke. Specijaliziran za Tursku, ali nudi i druge destinacije poput Grčke, Bugarske, Izraela ili Makedonije. Turoperator posjeduje osam zrakoplova.
BT TOURS
Frankofoni turoperator, autobuser. Od 2004. godine dio francuske grupacije Salaün. Posjeduju deset autobusa i 16 agencija (BT Holidays) te nude grupna i individualna putovanja, uglavnom po Europi. Obavljaju distribuciju aranžmana TravelEurope u Belgiji. Hrvatska im je jedna od važnijih destinacija.
CARACTERE
Turoperator specijaliziran isključivo za luksuzni turizam, charm hotele i hotele s karakterom. Destinacije koje nudi su: Španjolska, Portugal, Francuska, Italija, Grčka, Slovenija i Hrvatska.
VACANSOLEIL
Nizozemsko-belgijski turoperator specijaliziran za smještaj u kvalitetnim kampovima diljem Europe, uključujući kampove u Hrvatskoj. U ponudi imaju više od 370 kampova u 16 europskih zemalja te daleke destinacije. Prema njihovim naputcima i nalogu snima se emisija TV Club Camping koja se emitira na popularnoj komercijalnoj televiziji VTM.
REIZEN LAUWERS
Flamanski turoperator, autobuser, tržišni lider u organiziranim putovanjima, posjeduje . 40-tak autobusa. Nude organizirana grupna putovanja, ture diljem Europe te obavljaju distribuciju aranžmana TravelEurope u Belgiji.
VOYAGES LEONARD
Najveći belgijski frankofoni turoperator od prošle godine u sastavu luksemburške grupacije Sales Lenz, posjeduje 40-tak autobusa. Specijaliziran uglavnom za grupna putovanja autobusom, školske ekskurzije itd.
CROISI EUROPE
Francuska tvrtka specijalizirana za riječna krstarenja. U Hrvatskoj nudi krstarenja od Dubrovnika do Šibenika brodom La Belle de l’Adriatique.
UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2012. GODINE Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Belgijci su 2012. godini ostvarili 137 261 dolazaka i 684 426 noćenja, što je rast od gotovo 14 % u noćenjima i 15 % u dolascima u usporedbi s 2011. godinom.
Dolasci
Noćenja
BELGIJA
indeks
1990. = 100
indeks
1990. = 100
1990.
99.967
100
774.175
100
1991.
6.730
7
7
41.800
5
5
1992.
6.140
91
6
40.122
96
5
1993.
8.842
144
9
66.396
165
9
1994.
14.475
164
14
119.833
180
15
1995.
12.260
85
12
82.307
69
11
Belgija
23
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
24
1996.
19.000
155
19
114.000
139
15
1997.
31.025
163
31
215.332
189
28
1998.
27.069
87
27
188.274
87
24
1999.
16.159
60
16
109.307
58
14
2000.
40.902
253
41
292.374
267
38
2001.
47.556
116
48
331.777
113
43
2002.
60.194
127
60
384.753
116
50
2003.
72.989
121
73
433.873
113
56
2004.
81.456
112
81
441.259
102
57
2005.
91.925
113
92
492.681
112
64
2006.
92.041
100
92
471.986
96
61
2007.
99.181
108
99
509.013
108
66
2008.
97.765
99
98
513.743
101
66
2009.
93.913
96
94
509.980
99
66
2010.
103.341
110
103
545.342
107
70
2011.
119.915
116
120
604.678
111
78
2012.
137.261
115
137
687.426
114
89
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja
Kada usporedimo podatke dobivene od udruge belgijskih turoperatora (ABTO) i samih turoperatora s našim statističkim pokazateljima, zaključujemo kako je u 2012. godini oko 20-25 % belgijskih turista u Hrvatsku došlo posredstvom turoperatora (od toga charterom 10 %, ostalo osobnim ili autobusnim prijevozom), 8 % redovitim linijama, dok je 75-80 % turista došlo u vlastitom aranžmanu. Praktički cijela Istra, Kvarner i Sjeverna Dalmacija za Belgijce su destinacije gdje dolaze osobnim automobilom, dok charterski letovi postoje jedino za Dubrovnik. Ryanair je na liniji iz briselske niskocjenovne zračne luke Brussels South Charleroi Airport prema i iz Hrvatske (u oba smjera) u 2012. godini prevezao 54 370 putnika.
Na belgijskom tržištu oko 30 najvažnijih i najvećih organizatora putovanja nudi putovanja za Hrvatsku, tako da praktički nema kataloga važnijeg organizatora putovanja ili autobusera koji Hrvatskoj ne posvećuje barem nekoliko stranica u svom katalogu za Mediteran. Hrvatska je često u istom katalogu s drugim mediteranskim destinacijama ili susjednom Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom ili Crnom Gorom. S obzirom na ograničeno tržište (11 milijuna potrošača), segmentaciju, jezičnu podijeljenost i raspodjelu tržišta, taj broj turoperatora već se nekoliko godina zaredom ne mijenja i osim u neznatnom obujmu neće se znatnije mijenjati. Također, sve veće cruise kompanije imaju hrvatska odredišta u svojim programima.
25
Generalisti: ■
Thomas Cook: hotelski smještaj diljem Hrvatske, ture
■
Jetair: hotelski smještaj diljem Hrvatske, ture (charter u
■
■ ■ ■
(charter u Dubrovnik + vlastiti prijevoz) Dubrovnik + vlastiti prijevoz) Expairtours: hotelski smještaj, krstarenja, ture, rent-acar (posebna brošura Hrvatska zajedno sa Slovenijom, Crnom Gorom i Grčkom) + distribucija paket-aranžmana Travel Europe ID Riva Tours: hotelski smještaj, krstarenja, ture, renta-car, najam vila (posebna brošura Hrvatska zajedno sa Slovenijom) BT Tours, Lauwers: distribucija paket-aranžmana Travel Europe, programi autobusom Travel Europe (grosist): charterski programi za Dubrovnik, ture po Hrvatskoj
■ ■ ■
Thomas Cook
10.500
TUI Jetair
5.800
Novasol
2.500
Lauwers
2.200
Caractere
2.150
Vakansoleil: najpoznatiji kampovi u Istri, Sjevernoj
Expairtours
1.150
Dalmaciji
ID Riva
1.150
VKT, Pasar: ture diljem Hrvatske po kampovima Te Voet: pješačke ture po Kvarneru i Dalmaciji Kris Kras: pješačke ture
Interhome
1.000
BT tours
600
Caractere, Exclusive destinations: luksuzna putovanja Transeurope, Big Europe: city trip Zagreb, Dubrovnik
Reizen Verhoeven
650
Costa i MSC: krstarenja po Sredozemlju Compagnie du ponant: luksuzna krstarenja po Jadranu Croisi Europe: krstarenja za cijelu obitelj po Jadranu
Prima Tours Carolus
650
Generaltour
350
(Dubrovnik – Šibenik)
De Zigeuner
400
Herman & Vandamme
400
All Dreams
350
Krstarenja:
■ ■ ■
■
Glavni organizatori putovanja za hrvatske destinacije ostvarili su u 2012. godini ove rezultate: Osobe*
Kamping i adventure: ■
Opseg organiziranog prometa u 2012. po svakom praćenom organizatoru putovanja
Turoperator
Charm hoteli i city trip:
■ ■
ponudu. Tako je, primjerice, s prodajom u 2010. godini vrlo uspješno počela agencija Caractere, koja je u 2012. dodatno povećala kapacitete. Belgijski turoperator specijaliziran za odmor u kampovima Vacansoleil također je u svoju ponudu uvrstio veći broj hrvatskih kampova te prvi put premašio broj od 1000 putnika. S prodajom su uspješno nastavili i Novasol, Expairtours, autobuseri, ID Riva itd.
ID Riva, Expairtours: krstarenja guletom
Autobuseri: ■
Primatour Carolus: tura po Hrvatskoj, boravak s izleti-
ma u Istri / Kvarneru / Dalmaciji
Croisieurope
300
■
Verhoeven: boravak s izletima na Lošinju, Krku, Dal-
Voyages Leonard
300
Anders Reizen
150
Big Europe
150
Rantour
150
VTB
150
Exclusive Destinations
100
Ictam
50
Lagrange
50
Passar
50
Ukupno
31.300
■ ■ ■ ■ ■ ■
maciji, tura po Hrvatskoj Leonard: boravak s izletima u Istri / Kvarneru; tura po Hrvatskoj, školske ekskurzije De Zigeuner: boravak s izletima na Kvarneru Reizen Lauwers: distribucija paket-aranžmana Travel Europe, vlastiti program u Istri, Dalmaciji, ture po Hrvatskoj BT tours: distribucija paket-aranžmana Travel Europe, vlastiti program u Istri, Dalmaciji, ture po Hrvatskoj Rantour: boravak s izletima u Opatiji, Zagrebu, Kvarneru Generaltour: autobusne ture
Najam kuća za odmor: ■ ■ ■
Novasol: diljem Hrvatske Interhome: diljem Hrvatske Belvilla: diljem Hrvatske
*procjene
Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2012. godine
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja
Unatoč nastojanjima ID Riva Tours i Expairtoursa, u Belgiji još ne postoji pravi specijalist za Hrvatsku. Svakako raduje podatak da je sve više turoperatora, specijaliziranih za tzv. niše i ekskluzivna putovanja, uvrstilo Hrvatsku u svoju
Hrvatska je na belgijskom tržištu prepoznata kao sigurna, kvalitetna, prelijepa, pristupačna, nova, drugačija i bliska destinacija očuvane prirode, čistoga i bistrog mora s tisuću otoka i bogate kulturne baštine. Zahvaljujući spomenutom,
Belgija
Spomenimo samo neke od njih prema vrsti proizvoda koji nude.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
26
razvio se značajan promet u tržišnom segmentu kulturnog turizma i kružnih putovanja (uglavnom individualnih). To je pridonijelo ukupnoj promjeni strukture belgijskih turista u odnosu prema razdoblju prije Domovinskoga rata, premda je još najveći udjel kupališno-obiteljskog segmenta. Glavni nedostatak hrvatske ponude na belgijskom tržištu s gledišta turoperatora kronični je nedostatak kvalitetnih smještanih kapaciteta, visoke cijene ljeti, nedovoljni kontingenti u smještajnim objektima na kojima mogu izgraditi “bazu” za postavljanje chartera, mjestimično nerazumijevanje i manjak potpore hrvatskih hotelijera na vrhuncu sezone (kada je mnogo individualnih gostiju, pa se hotelijeri često odlučuju na stop bukinga za alotmanske kontingente turoperatora), ali i kronični nedostatak kvalitetnih redovitih zračnih linija prema Jadranu, koje bi ohrabrile turoperatore da sa svojim charterskim lancima počnu još prije. Također, nedostaju šarm ili boutique hoteli, koje sve više traži publika danas zainteresirana za Hrvatsku. Za turoperatorske programe nedostaju i hoteli s all inclusive uslugom te kvalitetan hotelski smještaj općenito, vodeni parkovi, bazeni, atrakcije, zabavni parkovi itd.
Razrada dolazaka prema hrvatskim regijama Najviše Belgijaca je u 2012. godini posjetilo i boravilo u Istri, gdje su ostvarili gotovo 40 % svih noćenja ostvarenih u Hrvatskoj, slijedi dubrovačko primorje s oko 15 %, Primorsko-goranska županija 15 %, Zadarska županija 10 %, Splitsko-dalmatinska županija 9 %, Šibensko-kninska županija 5 %, Ličko-senjska županija 2 %, Grad Zagreb 2 % te ostale županije. Flamanci su najviše tražili Istru, a frankofoni Belgijci najpoznatiji i najtraženiji Dubrovnik. Postoji veliko zanimanje za zadarsku regiju te za Istru, zbog naleta niskocjenovnog zračnog prijevoznika Ryanaira na linijama Bruxelles Charleroi – Zadar i Pula (pokrenuto u ljeto 2010. godine). Prema podacima dobivenim od zračne luke Bruxelles Charleroi, Ryanair je između Belgije i Hrvatske u 2012. godini u oba smjera prevezao 54 370 putnika. Također valja istaknuti da osobito liniju za Zadar koriste i belgijski nautičari kojima je Zadar zanimljivo ishodište za obližnji kornatski arhipelag.
Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Turisti koji putuju u Hrvatsku najviše stižu osobnim automobilom, a ukupna struktura prijevoza uglavnom je slična onoj na nacionalnoj razini. Promatrano po regijama, situacija je sasvim drukčija: u Dubrovniku je gotovo u 100 % slučajeva (osim gostiju na autobusnim i individualnim turama automobilom) prisutan dolazak zrakoplovom, dok u Istru i na Kvarner gosti praktički isključivo dolaze osobnim automobilom ili autobusom. S obzirom na postojanje Ryanairovih linija za Zadar i Pulu, sve je veći broj belgijskih gostiju koji u te dvije regije stižu zrakoplovom.
Zrakoplovni charteri u 2012. godini Charter lanci organizirani su za dubrovačku zračnu luku: ■ Grupacija TUI je u 2012. ostvarila nalet na relaciji Bruxelles – Dubrovnik, dva puta na tjedan, od početka travnja do listopada. ■ Grupacija Thomas Cook je u 2012. ostvarila lanac na liniji Bruxelles – Dubrovnik, dva puta na tjedan, od sredine travnja do sredine listopada.
■ ■ ■
Turoperator Travel Europe ostvario je na liniji Bruxelles – Dubrovnik u 2012. godini 10-ak polazaka zrakoplova, uglavnom s gostima na kružnim putovanjima autobusom. Ryanair je zadržao linije iz Belgije za Zadar (pet puta na tjedan) i Pulu (dva puta na tjedan), od ožujka do studenog. Croatia Airlines je tijekom cijele godine šest puta na tjedan letjela na liniji Zagreb – Bruxelles.
Autobuseri u 2012. godini Najvažniji autobuseri u 2012. bili su Reizen Lauwers, Voyages Leonard, De Zigeuner, Reizen Verhoeven i ostali. Autobuseri su u relativnoj stagnaciji, što je na neki način i očekivano, s obzirom na segment tržišta kojem pripada njihova publika i sve više povoljnih letova. Prevladavaju uglavnom klasični autobusni programi (boravci u Istri i na Kvarneru, ture po Hrvatskoj itd.), a raste i zanimanje školskih ekskurzija, osobito u predsezone.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Osnovne prednosti Hrvatske su u već spomenutom očuvanom prirodnom okolišu, autentičnosti, srdačnosti, gostoljubivosti, sigurnosti, pristupačnosti, gastronomskoj i enološkoj ponudi te mnogim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima, zatim u danim okolnostima u relativnoj blizini i kulturno-povijesnom identitetu. Hrvatska se sve više uspoređuje s Francuskom, Italijom ili Španjolskom, inače omiljenim odredištima Belgijaca. Premda su belgijski gosti boravkom u Hrvatskoj uglavnom jako zadovoljni, rado se vraćaju i ustvrđuju da je omjer cijene i kvalitete uglavnom dobar, no katkad se osjeća nezadovoljstvo visokim cijenama, poglavito izvanpansionske ponude. Belgijski se gosti katkad žale na nekvalitetna i skupa vina u hrvatskim restoranima, nemaštovitu ugostiteljsku ponudu, ili na neugodne susrete s policijom. Također, žale se na nedostupnost hrvatskih turističkih odredišta te na visoke cijene zrakoplovnih karata (osobito redovitih zračnih prijevoznika) – osim za Zagreb nema drugih redovitih linija, a belgijski turisti nisu naviknuti na presjedanja na tako kratkim relacijama. Kao nedostatak Belgijci često spominju i nedovoljan broj veza prema otocima i između njih, poglavito u Dalmaciji. Frankofoni Belgijci žale se na nedovoljno poznavanje francuskog jezika u destinaciji, što Flamancima uglavnom nije problem.
Vrsta smještaja kojom su se Belgijci koristili u Hrvatskoj Belgijci u Hrvatskoj pretežito borave u hotelskom smještaju (30-40 %), iako je kamp tijesno na drugome mjestu (30 %). Raspoređeno po regijama, u Dubrovniku se u više od 70 % slučajeva koristio hotelski smještaj, dok su se u Istri više koristili kampovi (oko 40 %), zatim hoteli (oko 30 %) te na kraju privatni smještaj (15 %). Na Kvarneru su Belgijci podjednako birali između hotela (35 %), privatnog smještaja (20 %) i kampova (25 %). U Dalmaciji je situacija slična kao i na Kvarneru – 30 % opada na privatni smještaj, 30 % na hotele, 30 % na kampove.
27
Belgiji su veoma zainteresirani za upoznavanje ljudi i mjesta u koja putuju, zato valoriziraju bogatu ponudu privatnog smještaja u Hrvatskoj. Najveći broj gostiju koristi izlete i smatraju ih veoma dobro organiziranima. Belgijci su veliki gurmani i rado će posjetiti kvalitetan restoran, probati autohtone specijalitete te naručiti dobru bocu vina. Primjedbe se odnose na nedostatak ili neodgovarajuću ponudu kulturnih i sportskih programa, mogućnosti te kasnu objavu kalendara priredbi i događanja. Kao što smo već rekli, kritika biva upućena i na ugostiteljsku ponudu, nedostatak zabavnih aktivnosti, parkova s atrakcijama itd.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Prodaja turističkih aranžmana u travnju 2013. znatno je povoljnija za belgijske turoperatore nego što je to bio slučaj tijekom 2012. Uskrsni praznici te prvosvibanjski vikend, nakon kojeg u svibnju slijede još dva duga vikenda (Spasovo i Duhovi) tradicionalno su početak ljetne turističke sezone, a krovna udruga belgijskih turoperatora ABTO navodi kako je potrošačka klima ove godine znatno povoljnija. Tome u prilog govori i činjenica da je do sredine ožujka bilo prodano više od milijun ljetovanja, što je rast od 4 % u usporedbi s prošlom godinom (kada je segment putovanja bilježio pad od čak 8 %). Iako je za prošlu godinu bio karakterističan izrazito kasan buking, ove su godine za pozitivan rezultat u prvom dijelu godine svakako zaslužne mnogobrojne akcije ranog bukinga, s popustima od čak 30 %, podjelama bonova za vjerne klijente (u iznosima od 25 do 50 eura), odobravanje besplatnog putovanja za djecu, odobravanje dodatnih besplatnih noćenja, razni popusti za osobe starije od 50 godina itd. Kako u nedavno objavljenom članku ističu vodeće belgijske dnevne novine Het Laatste Niews, Belgijci će ove godine štedjeti na svemu, ali ne i na odlasku u sunčane i toplije krajeve, iako će pritom biti jako oprezni kada je riječ o cijeni i kvaliteti usluge. Belgijci ne traže jeftino, ali traže kvalitetu za svoj novac i vole imati nadzor nad troškovima, osobito kada su u pitanju obitelji, kojima zato svakako najviše odgovara all inclusive ponuda.
Redoslijed najomiljenijih destinacija Belgijaca – procjena za 2013. godinu Redoslijed omiljenih destinacija u 2013. neće se mnogo mijenjati. Među prvih pet zasigurno neće biti promjena te će zadržati više-manje jednak udjel na tržištu (FR (oko 25 %, BE (oko 20 %), ES (oko 10 %), IT (oko 7 %), TR (oko 5 %).
Razlozi eventualne promjene u rasporedu najomiljenijih destinacija – u kontekstu gospodarske krize Tunis je u 2012. godini već uspio vratiti izgubljeni udjel na tržištu koji je prouzročilo Arapsko proljeće 2011., no ove sezone, unatoč izrazito niskim cijenama, ponovno bilježi pad prodaje zbog nesigurnosti i nedovoljne razine kvalitete usluga. Očekuje se da će ove sezone i Grčka u većoj mjeri uspjeti vratiti udjele koje je izgubila lani (zbog gospodarske i političke krize). S obzirom na dobre zrakoplovne veze prema Grčkoj i tamošnjim otocima te prema Španjolskoj i Portugalu, te će zemlje vjerojatno zadržati svoj položaj te ga eventualno i ojačati. Također, s obzirom na intenzivnu i agresivnu medijsku kampanju (od siječnja do svibnja) moguće je da će se veći broj Belgijaca odlučiti odmor provesti u Maroku. Egipatskom turizmu nikako ne idu u prilog mnogobrojni sukobi, o kojima u medijima izvješćuju vodeće belgijske televizijske kuće, tj. koji samo dodatno negativno utječu na loše mišljenje o zemlji. Zato se očekuje daljnji pad odlazaka u egipatska odredišta, unatoč snažnoj promidžbenoj kampanji koju provodi egipatska turistička organizacija. Zbog financijske krize na Cipru, očekuje se i stagnacija broja odlazaka na taj otok.
Organizatori putovanja u 2013. godini Među organizatorima putovanja u Belgiji ne predviđaju se veće promjene, jer su snaga i opseg poslovanja dviju glavnih grupacija dominantni. Postoji vjerojatnost da će pod teretom krize i monopola dva diva na tržištu (TUI Jetair i Thomas Cook) i ove godine s tržišta nestati poneki manji turoperator, kao što je to bio slučaj s grupacijom agencija Flash Travel i Best Tours Kuoni.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINE Aktualni ugled Hrvatske Hrvatska se na belgijskom tržištu smatra poželjnom, sigurnom europskom i mediteranskom destinacijom, bogata je brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima te znamenitostima, očuvanog krajolika i kulturne baštine, ugodne mediteranske klime s puno toplog i sunčanog vremena te prelijepe prirode. Mišljenje o Hrvatskoj općenito je pozitivno. Tome u prilog ide i pristupanje naše zemlje u EU. Hrvatska se sve više doživljava kao blisko odredište, poglavito nakon završetka autocesta prema Rijeci i Splitu. Na belgijskom je tržištu naša zemlja sve više i više prepoznata kao kulturna destinacija, koju vrijedi pomno istražiti, posjećujući njezine gradove, prirodne i kulturne ljepote, degustirajući različite lokalne specijalitete i autohtona vina. Gosti skloni takvoj ponudi rjeđe putuju ljeti, na individualne ture kreću već od travnja, što je dobro za popunjavanje kapaciteta u predsezoni i posezoni. Sve više i više Hrvatska se uspoređuje s Francuskom, Španjolskom ili Italijom – destinacijama u kojima se provodi aktivni odmor (što je u skladu s našom strategijom da se Hrvatsku smjesti kao “destinaciju životnog stila” za sva godišnja doba). Budući da u Hrvatsku uglavnom putuje viši srednji i viši sloj stanovništva Belgije, koji nije
Belgija
Koje dodatne sadržaje u Hrvatskoj belgijski gosti najčešće biraju; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
28
izravno pogođen štednjom i krizom, smatramo kako bi u 2013. rezultati s belgijskog tržišta trebali biti kao i prošlogodišnji, tj. da ne bi smjelo biti većih negativnih čimbenika koji bi mogli utjecati na dolazak gostiju s belgijskog tržišta u Hrvatsku.
Prednosti i nedostaci Hrvatske turističke ponude na belgijskom tržištu Prednosti ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
autentičnost gostoljubivost kvalitetna i bogata gastronomija kulturna i prirodna baština bez masovnog i komercijaliziranog turizma kakav poznaju Francuska, Španjolska itd. kombinacija odmora na plaži s obilaskom prirodnih i kulturnih znamenitosti sigurna, zanimljiva, atraktivna i “nova” turistička destinacija bliska destinacija brojne mogućnosti (ljetovanje, nautički turizam, kamping, kultura itd) općenito pozitivan ugled destinacije i zadovoljni gosti
Nedostaci ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
nedovoljan broj kvalitetnih kreveta nedostatak povoljnih redovitih zračnih linija i nedostatak linija općenito stop bukinga (ljeto) nedovoljno inovacije u ponudi niski standard sadržaja općenito, a osobito izvan sezone nedostatak vodenih parkova, kozmetičko-rekreacijskih centara, zabavnih parkova u blizini turističkih odredišta visoke cijene za određene dijelove smještaja (naročito u usporedbi s konkurencijom) neujednačena kvaliteta usluge nema dovoljno all inclusive ponude
Mogućnosti ■ ■ ■
■ ■ ■
kvalitetni gosti skloni putovanjima u tople i sunčane krajeve zanimanje za nove destinacije i odmak od deja vu destinacija, poput Francuske i Španjolske razvoj MICE segmenta s obzirom na razvijenu industriju, mnoge uspješne tvrtke, institucije te gotovo 2000 različitih udruga i organizacija (preduvjet su dobre zrakoplovne veze, osobito prema Jadranu) punjenje kapaciteta tijekom izvansezonskih termina, s obzirom na brojnu dobrostojeću populaciju treće dobi, zahvaljujući MICE segmentu te publike za city trip mogućnost daljnjeg razvoja selektivnih oblika turizma (nautika, avanturistički sportovi, hodanje, ronjenje, kulturne ture, gastronomske i enolološke ture itd) ugled Hrvatske kao kvalitetne, ekskluzivne i elitne destinacije
Opasnosti ■ ■ ■ ■
previsoke cijene: cijena ima važnu ulogu pri odabiru destinacije aktivnosti i ponuda konkurencije prevelika ovisnost o dobrom vremenu da Hrvatska koja je poželjna i privlačna destinacija naglo ne izgubi na zanimanju
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja Belgijaca u Hrvatskoj u 2013. godini Zahvaljujući ponudi i aktivnostima turoperatora, aktivnostima koje provodi predstavništvo, opstanku Ryanairove linije u Zadar i Pulu i uvođenju linije za Rijeku, nastavku charterskih lanaca dvaju najvećih turoperatora na tržištu za Dubrovnik, udvostručenju kapaciteta Croatia Airlines na liniji iz Zagreba u Bruxelles te s obzirom na prve dobivene podatke turoperatora i veliko zanimanje publike na sajmovima, nadamo se ponavljanju prošlogodišnjih rezultata.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini Ne očekujemo veće promjene u dolasku gostiju s belgijskog tržišta, osim na štetu organiziranog dolaska zrakoplovom, s obzirom na spomenute nove trendove – sve više Belgijaca samo rezervira i planira (s pomoću interneta) svoje putovanje, a sve manje ih putuje putem turoperatora. Više cijene goriva i zrakoplovnog prijevoza također ne idu u prilog turoperatorima. Pretpostavljamo da ćemo ove godine imati nešto više gostiju koji stižu automobilom, kamping gostiju i individualaca.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. godini Zastupljenost hrvatskih odredišta u programima belgijskih turoperatora za sezonu 2013. uglavnom je na razini prošle godine – mnogi su se odlučili povećati ugovorene kapacitete, osobito oni koji su specijalizirani za putovanja osobnim prijevozom. Tako je Thomas Cook uveo dodatne objekte u Istri, na otoku Rabu itd., a Vacansoleil veći broj kampova diljem Hrvatske. Novost u ovoj godini je zrakoplovni prijevoz iz Luksemburga u Dubrovnik, koji je uveo vodeći luksemburški turoperator LUXAIRTOURS, s ukupnim kapacitetom većim od 2000 sjedala.
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. godinu Početak ove godine nije obilježilo uvođenje novih nepopularnih mjera, poreza i nameta kao što je to bio slučaj lani, zato je potrošačka klima znatno povoljnija. U istraživanju koje je nedavno proveo vodeći belgijski turoperator TUI JETAIR utvrđeno je da 56 % građana namjerava potrošiti jednaki iznos za ljetovanje kao i lani, 28 % ih namjerava potrošiti manje, a 9 % potrošit će više nego prošle godine. Belgijci navode da će radije štedjeti na kupnji novog automobila (48 %), kućanskih aparata (48 %) ili računala (47 %) umjesto na putovanjima. Unatoč izdvajanju jednakog iznosa novca za odmor i mnogobrojnim popustima, Belgijci ne traže jeftine proizvode, nego će ove godine biti još oprezniji i zahtjevniji kada su u pitanju kvaliteta, cijena i komfor putovanja (bez presjedanja i velikih zaustavljanja), s polascima iz zračnih luka u blizini mjesta stanovanja itd. Stoga i ne iznenađuje što su ove godine all inclusive ponude popularnije nego ikada prije jer obiteljima omogućuju gotovo potpun nadzor troškova, što se ne može sa sigurnošću tvrditi za boravak s uslugom polupansiona. Segment zrakoplovnih aranžmana u kojem prevladavaju all inclusive ponude (76 %) u prvom je tromjesečju 2012. porastao za čak 7,6 %,
29
Zrakoplovni charteri u 2013. godini – broj, trajanje rotacija; polazišta i odredišta U 2013. nastavljeni su charterski lanci za zračnu luku Dubrovnik. Grupacija TUI Jetair u 2013. ima nalet iz Bruxellesa u Dubrovnik, od početka travnja do listopada, dva puta na tjedan (srijedom i subotom). Grupacija Thomas Cook ove sezone ponovno ima lanac na liniji Bruxelles – Dubrovnik, od sredine travnja do sredine listopada, dva puta na tjedan (utorkom i petkom). Novost u ovoj godini je da će se letovi toga prijevoznika moći bukirati i putem GDS-a. Croatia Airlines praktički je udvostručila kapacitete na liniji iz Zagreba u Bruxelles (10 letova na tjedan) te u određene dane u tjednu leti čak dva puta na tjedan zrakoplovom DASH 8-Q400 sa 76 sjedala. Cijene zrakoplovnih karata u sezoni izrazito su visoke za leisure segment, zato se tom linijom uglavnom koristi poslovna publika i hrvatski državni službenici i dužnosnici za putovanje na sastanke u institucije Europske unije. Gubitkom linije Croatia Airlinesa iz Bruxellesa za Split (koja je prekinuta potkraj 2010. godine), izgubili smo ne samo jedinu redovitu liniju iz Belgije za Jadran, nego i ostali bez ikakve veze s Hrvatskom subotom, koja je najvažniji dan u turističkom tjednu, kada su u hotelima, na brodovima itd. smjene gostiju. Zato je, osobito manjim agencijama, prodaja jedrenja ili krstarenja i aranžmana u srednjoj Dalmaciji (ali i drugdje u Hrvatskoj) postala praktički nemoguća. Osim toga, belgijski gost teško prihvaća presjedanje na tako kratkim putovanjima, a uvođenjem novog reda letenja Croatia Airlinesa mogućnosti za presjedanje ovog ljeta dodatno su se pogoršale. Unatoč nastojanjima predstavništva, ni belgijski nacionalni prijevoznik Brussels Airlines zbog teškoga financijskog stanja i borbe za vlastiti opstanak nije našao mogućnosti da uvrsti hrvatska odredišta u svoj red letenja ove sezone. Niskocjenovni zračni prijevoznik Ryanair uz Zadar (četiri puta na tjedan), Pulu (dva puta na tjedan) u 2013. uvodi i treće hrvatsko odredište iz Belgije u Rijeku (dva puta na tjedan) od kraja ožujka do početka listopada 2013.
Autobuseri u 2013. godini Neki autobuseri prodaju programe grosista (Lauwers, BT Tours) – uglavnom programe Travel Europe, dok drugi prodaju klasične autobusne programe (de Zigeuner, Voyages Leonard, Pam Vermeulen, Verhoeven itd.) s programima u Istri i na Kvarneru, ili autobusne ture po Hrvatskoj s polazištem iz Belgije ili Luksemburga. Inače su u Belgiji od 2006. autobusna i grupna putovanja općenito u blagom
padu. U prilog im ne idu ni brojni povoljni letovi koje nude niskocjenovni zrakoplovni prijevoznici, tako da se većina autobusera uglavnom specijalizira za kružna putovanja, jer jedino njima mogu konkurirati s obzirom na to da nitko drugi ne nudi taj proizvod.
Individualni promet u 2013. godini Individualni promet u ovoj sezoni još je nepoznanica. Posjećenost sajmova u Bruxellesu, Antwerpenu i Luksemburgu bila je bolja nego prošle godine. Uzmemo li u obzir važnost tih regija te upite u predstavništvu i ostale aktivnosti koje je predstavništvo provodilo vezano za ovaj segment, uvođenje novih zrakoplovnih linija na tržištu, trebali bismo zaključiti da individualni promet ne bi trebao podbaciti.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini Sezona 2014. uvelike će ovisiti o gospodarskim kretanjima i općem stanju u društvu u Belgiji i u EU. Što se manje govori o krizi, gubitku radnih mjesta, novim porezima i nametima te nesigurnosti za građane, povjerenje potrošača bit će veće. Turoperatori bi u sklopu svojih specijalizacija trebali nastaviti bilježiti pozitivne rezultate, ali će se vjerojatno nastaviti i njihova daljnja stagnacija unutar ukupnog porasta tržišta. Napredovat će online prodaja i korištenje niskocjenovnih zračnih linija.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. godini Procjenjujemo kako neće biti važnijih promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija. Zasigurno će porasti kraća putovanja, brže će rasti promet u susjedne zemlje i bliže destinacije te u odredišta članica EU. Redoslijed omiljenih destinacija zasigurno će ovisiti i o trenutačnom političkom i sigurnosnom stanju, osobito kad je riječ o sjevernoafričkim zemljama.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. godinu Očekuje se daljnji rast mediteranskih destinacija, slabljenje prekooceanskih destinacija te rast broja kraćih i učestalih vikend putovanja u obližnje gradove (ta putovanja belgijski turisti uglavnom organiziraju sami, izravno kontaktirajući s prijevoznikom ili hotelom mimo posrednika, odnosno turoperatora ili agencija). Organizatori putovanja nastavit će daljnju specijalizaciju u sklopu svojih programa te će se sve više nuditi specijalizirani programi (krstarenja, kulturna putovanja, kružna putovanja ili ture, obiteljski odmori, daleke destinacije, šetnje i hodanje, vožnja biciklima itd.) na štetu “generalnih” programa. Omjer cijene i kvalitete i dalje će biti važan čimbenik, kao i gospodarsko stanje u zemlji.
Belgija
dok aranžmani vlastitim prijevozom bilježe blagi rast od samo 0,5 %. Što se hrvatskih odredišta tiče, prodaja kod turoperatora uglavnom je zadovoljavajuća, na razini prošlogodišnje ili čak u blagom porastu. Ipak, konkurencija mediteranskih zrakoplovnih destinacija na belgijskom tržištu jako je velika pa Hrvatska, s relativno visokim cijenama i specifičnom ponudom, teško može konkurirati u svim segmentima, pogotovo kada je riječ o all inclusive uslugama ili klasičnim charterskim programima.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
30
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja s belgijskog tržišta u 2014. godini S obzirom na dobar rezultat u 2012. godini, očekujemo da bi se i u ovoj i u idućoj sezoni pozitivna kretanja trebala stabilizirati. Ako Hrvatske destinacije u 2013. ponove rezultate iz 2012. (ili ostvare rast) bit će jasno kako je hrvatska turistička ponuda, koja je u posljednjih nekoliko godina u grupi cjenovno skupljih mediteranskih odredišta, stabilizirana i prihvaćena na belgijskom tržištu kao kvalitetna i poželjna. To će biti realna baza za predviđanje stabilnoga daljnjeg rasta Hrvatske s belgijskog tržišta, koji će nastaviti pratiti tržišna kretanja. Premda smo posljednjih sezona bili jedna od rijetkih turističkih destinacija na tržištu s povećanjem prometa u odnosu prema godini prije, nastavljanje tog rasta u 2013. i 2014. godini ovisit će o tržišno opravdanom ponašanju hotelijera i ukupne receptivne turističke ponude Hrvatske.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2014. godini Turoperatori još nisu počeli planirati programe za 2014. godinu, a sva su nastojanja usmjerena na “rješavanje” 2013. godine. Hrvatska će i dalje biti zastupljena u programima svih turoperatora koji nude mediteranske destinacije, a predstavništvo će nastojati motivirati i nove turoperatore da uvedu hrvatska odredišta u svoju ponudu (osobito kada su u pitanju kratka, vikend / city trip putovanja koja najviše mogu pridonijeti punjenju kapaciteta cijelu godinu).
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja ■
■ ■ ■
■ ■
Nastaviti promotivne aktivnosti (oglašavanje) u suradnji s turoperatorima te nastaviti suradnju s turoperatorima koji nude programe temeljene na zrakoplovnim i autobusnim aranžmanima u predsezoni i posezoni – općenito, svi veliki turoperatori pozdravljaju suradnju u okvirima udruženog oglašavanja, tražeći daljnje pojednostavljenje procedura, tj. oblike suradnje za turoperatore koji ne nude chartere ili zrakoplovni prijevoz. Prilagoditi uvjete za sudjelovanje u programima oglašavanja mogućnostima malih i usko specijaliziranih turoperatora. Okrenuti se tržišnom segmentu treće dobi (koji jedini ima sigurne i stalne prihode – mirovine) i poticati izvansezonske programe. Uključiti se i poticati program nagrađivanja putničkih agencija u suradnji s turoperatorima koje prodaju aranžmane za Hrvatsku te sudjelovati u aktivnostima turoperatora (predstavljanje novih brošura, road show, zajednički nastupi itd.). Uvođenje većeg broja redovitih linija po pristupačnim cijenama, odnosno poticanje zračnih prijevoznika koji na tržištu uvode nove linije prema hrvatskim odredištima. Poticanje i osmišljavanje programa za city trip.
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
31
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
ČEŠKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje
■ ■ ■ ■ ■
parlamentarna demokracija 14 županija neovisnost od 1. siječnja 1993. godine Dan državnosti 28. listopada predsjednik ČR: Miloš Zeman premijer: Jiri Rusnok predsjednički izbori održani u veljači 2013. godine parlamentarni izbori održani u svibnju 2010. godine lokalni izbori i izbori za senat održani u listopadu 2010. godine jezik: češki diplomatski odnosi s RH uspostavljeni 1. siječnja 1993. godine veleposlanik RH u ČR: Martin Košatka veleposlanik ČR u HR: Karel Kühnl glavni grad: Prag
Češka
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Površina 78 867 km2, državne granice duge 2290,2 km, graniči s Njemačkom (810,3 km), Poljskom (761,8 km), Austrijom (466,3 km) te Slovačkom (251,8 km).
Najveći gradovi Glavni grad je Prag (1 272 690 stanovnika). Ostali veliki gradovi su Brno (384 277), Ostrava (302
456), Plzeň (169 688), Liberec (102 247), Olomouc (100 043), Ústí nad Labem (95 003), České Budějovice (93 883), Hradec Králové (94 242).
Opća obilježja gospodarstva Danas je Češka Republika gospodarski vrlo važna država – ubraja se među najrazvijenije zemlje Europe. Najveći dio BDP-a čini sektor usluga, iako je industrija tradicionalno bila glavni dio gospodarstva Češke Republike. Glavne industrijske grane su kemijska industrija, strojarstvo, prehrambena industrija i metalurgija. Iznimno bogatstvo posjeduju u mineralnim sirovinama (kaolin, glina), još je aktivna eksploatacija urana, smeđeg i crnog ugljena. Dovršetkom nuklearne elektrane Temelin porastao je udjel nuklearne energije u proizvodnji električne energije. Zahvaljujući stranim investicijama posljednjih se godina naglo promijenila struktura industrije. Veliki dio proizvodnje čine moderni uređaji i industrijske komponente, namijenjene ponajprije zapadnoj Europi i razvijenim državama svijeta. Najveći industrijski gradovi su Prag, Brno, Ostrava, Plzen i Mlada Boleslav. Za izvoz je izrazito važna automobilska industrija, koju predstavlja najveća češka tvrtka Škoda – Auto. U 2011. godini, u Češkoj su Škoda, TPCA i Hyunday zajedno proizveli 1,20 milijuna automobila, dok je u 2012. zabilježen mali pad u automobilskoj proizvodnji (-1,7 % u odnosu prema prethodnoj godini). Zahvaljujući modernim industrijskim strojevima i uređajima te orijentaciji na razvijena tržišta, Češka Republika postala je jedna od najrazvijenijih država srednjoistočne Europe. Poljoprivreda je i dalje vrlo važna gospodarska grana. Uloga poljoprivrede nije samo u proizvodnji zdrave hrane, nego i u zaštiti okoliša. Osnovna poljoprivredna proizvodnja je proizvod-
nja povrća. Na 50 % obradivih površina uzgajaju se žitarice, nakon čega slijedi uzgoj krumpira i šećerne repe. U uzgoju životinja dominira uzgoj svinja, goveda i peradi. Tradicionalno je jak uzgoj slatkovodnih riba, prije svega šarana, a zatim lov i divljač. U uzgoju slatkovodnih riba Češka spada u europske velesile. Trećinu područja pokrivaju šume te je zato razvijena i drvoprerađivačka industrija, a drvo se jednim dijelom prerađuje i za izvoz. Promet u Češkoj Republici ima veliku ulogu, koja proizlazi iz geografskog položaja. Osnova je prometnog sustava kombinacija željezničkog i cestovnog prometa kojim se prevozi oko 95 % putnika i 90 % robe. Češka željeznička mreža jedna je od najgušćih u svijetu, iako promet na mnogim lokalnim prugama bilježi gubitak. Radi se na modernizaciji željezničke mreže. Češke su željeznice značajno poboljšale brzinu i komfor, time što su uvele luksuzne i brze vlakove PENDOLINO na relacijama Prag – Brno – Ostrava i Prag – Brno – Beč. Na relaciji Prag – Ostrava – Žilina uvedene su i prve privatne linije vlaka, prijevoznika REGIO JET (STUDENT AGENCY) koji raspolaže i gustom mrežom domaćih i inozemnih autobusnih linija, a od kraja 2012. u ponudi je još jedan privatni prijevoznik LEO express, s vlakom na pruzi Prag – Ostrava. Posljednjih je godina znatno izgrađena i autocesta. Razvija se i zrakoplovni promet.
BDP Prema podacima za 2012., BDP je iznosio 3.843,5 milijarde CZK (152,9 mlrd. eura), dok je za 2011. iznosio 3.841,4 milijardi CZK (148,89 mlrd. eura). Prognoze češkog Ministarstva financija govore, s obzirom na krizu u eurozoni, da se u 2013. očekuje blagi rast BDP-a od 0,1 %, dok za 2014. predviđaju rast od 1,4 %. Izvor: ČSÚ za 2012.g. + prognoze MF
BDP po stanovniku Podaci Češkog statističkog ureda (ČSÚ) govore da je BDP po stanovniku u 2012. iznosio 14 342 eura.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
32
Stopa nezaposlenosti Prosječna stopa nezaposlenosti 2012. iznosila je 7 %, dok je u ožujku 2013. bila 8 %. Najniža je u Pragu i Mladoj Boleslavi, a najviša u Jeseniku i Bruntalu. Bez posla je oko 525 180 građana. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava procjenjuje u svojoj prognozi odabranih makroekonomskih čimbenika za 2013. i 2014. stopu nezaposlenosti 7,2-7,8 %. Izvor: ČSÚ za 2012. g. + predviđanja MRMS
Razlog tomu je smanjenje potražnje čeških proizvoda u inozemstvu, a poboljšanje se očekuje potkraj 2013. Ključni će čimbenik biti izvoz, koji ipak odolijeva otežanim vanjskim čimbenicima. Češki izvoznici profitiraju na dobroj konkurentnosti, na koju previše ne utječe kolebanje tečaja češke krune te na pronalaženju tržišta izvan EU. U svakom slučaju, u usporedbi s mnogim europskim zemljama situacija je u Češkoj zadovoljavajući, zahvaljujući stabilnom financijskom sektoru i manjim problemima u javnim financijama.
Prosječna plaća Prosječna plaća u 2012. iznosila je 25.101,00 CZK (998,00 eura). Izvor: ČSÚ za 2012.
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA ČEŠKOM TRŽIŠTU
Stopa inflacije
Televizija
Stopa inflacije u 2012. bila je 3,3 % (u 2011. 1,9 %), dok je u ožujku 2013. iznosila 2,8 %. Ministarstvo financija za 2013. predviđa stopu inflacije od 2,1 % (uključujući rast stope PDV-a za jedan postotni bod) a u 2014. godini 1,8 %. Izvor: ČSÚ za 2012. g. + predviđanja MF
Državna televizija emitira na četiri kanala ČT1, ČT2, ČT24 i ČT sport. Uz državnu televiziju, djeluju i tri privatne televizije – NOVA, TV PRIMA i TV BARRANDOV. Grupacija Nova emitira na sedam kanala (TV NOVA, NOVA CINEMA, SMICHOV, TELKA, NOVA SPORT, FANDA i češko slovačka verzija MTV). TV PRIMA emitira na četiri kanala (PRIMA FAMILY, PRIMA COOL, PRIMA LOVE i PRIMA ZOOM). Najveću gledanost ima TV NOVA, slijedi državna Češka televizija te TV PRIMA, a ostalo se odnosi na male lokalne televizije.
Vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinski suficit u 2012. iznosio je 310,8 milijardi CZK, ili 12,36 milijardi eura (tečaj: 1 EUR = 25,14 CZK), što je za 119,6 milijardi CZK više nego 2011. godine. Izvoz se u 2012. u odnosu prema godini prije povećao za 6,4 %, a uvoz za 2,4 %. Češki udjel u ukupnoj svjetskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni trebao bi do 2025. godine ostati na 0,9 %. Povećan je izvoz u zemlje EU. Glavni češki tragovački partneri su Njemačka i Slovačka, slijede Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Austrija itd. Povećao se udjel Ruske Federacije, dok u trgovini s Kinom i Korejom prevladava uvoz. Češka vlada od 2012. ima novu izvoznu strategiju usmjerenu na izvaneuropska tržišta. Prema istraživanju Udruge malih i srednjih poduzeća, trećina čeških malih i srednjih poduzeća izvozi izvan Europe. Dug države u 2012. (31. prosinca) povećan je za 168 milijardi CZK te je iznosio 1,667 bilijuna CZK. Deficit državnoga proračuna je u 2012. iznosio 101 milijarde CZK ili 2,6 % BDP-a. (Tečaj 30. prosinca 2012.: 1 EUR = 25,14 CZK.) Izvor: ČSÚ za 2012. g.
Stanovništvo Češka Republika ima 10,516 milijuna stanovnika, od čega 5,158 mil. muškaraca i 5,347 mil. žena. Prosječna gustoća naseljenosti je 133 stanovnika/km2. Urbana populacija čini 74,6 % stanovništva. Prosječna životna dob je 73,54 godine za muškarce, a 80,28 za žene.
Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno stanovništvo Dok su prognoze za 2012. govorile da će doći do skorog oporavka, prognoze za 2013. puno su opreznije. Pored kompetentne monetarne politike Češke narodne banke, za Češku su karakteristične banke i industrijske tvrtke u dobroj financijskoj kondiciji te relativno niska stopa zaduženosti kućanstava i nezaposlenosti. Ipak, s obzirom na globalnu povezanost financijskih tržišta, dolazi do snažnog posrednog utjecaja na češko gospodarstvo.
Pokrivenost oglašavanja je također najveća kod TV NOVA – više od 65 %, TV PRIMA 22 %, ČT1 i ČT2 oko 12 % (zbog ograničenja − državna televizija). Uz spomenute televizije, postoje i lokalni te nekoliko kabelskih programa koji sve više konkuriraju privatnim i javnim TV postajama.
Gledanost televizijskih postaja ČT1 ČT2 TV NOVA PRIMA FAMILY ČT24 ČT SPORT NOVA CINEMA PRIMA COOL PRIMA ZOOM TV BARRANDOV OSTALE TV
16,15 % 4,04 % 23,72 % 15,51 % 5,17 % 3,71 % 4,28 % 4,16 % 2,37 % 4,27 % 16,62 %
Izvor: ATO - Mediasearch
Radio U Češkoj djeluju javne i privatne radijske postaje (60 vlasnika). Državno-pravni Český rozhlas ima nekoliko postaja (Radiožurnál, Praha, Vltava, Čro6, ČRo Leonardo) te regionalne postaje. Radio IMPULS je jedna od najpopularnijih radijskih postaja.
Redoslijed pet najslušanijih radijskih postaja 1. 2. 3. 4. 5.
IMPULS FREKVENCE 1 EVROPA 2 Čro1-Radiožurnál Radio Blanik
1 064 000 slušatelja 966 000 slušatelja 902 000 slušatelja 756 000 slušatelja 650 000 slušatelja
33 Tisak
Najposjećenije internetske stranice
Prema podacima Državnog statističkog ureda, u Češkoj redovito izlazi 5 687 tiskanih naslova, od čega 126 dnevnika, 269 tjednika, 1398 dvotjednika ili mjesečnika te više od 3800 ostalih vrsta časopisa.
www.seznam.cz www.idnes.cz www.centrum.cz www.lide.cz www.novinky.cz www.stream.cz
Naklada 350 000 300 000 200 000 250 000 160 000 100 000 60 000 60 000 45 000
Prema posljednjim istraživanjima najčitaniji dnevnik, MF DNES svaki dan čita 890 tisuća čitatelja.
www.super.cz www.aukro.cz www.stesti.cz www.mapy.cz www.pocasi.cz www.firmy.cz
Izvor: siteinfo.cz
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Broj stanovnika koji su tijekom 2012. otputovali na odmor U 2012. građani Češke ostvarili su 31 406 000 putovanja, od čega u svrhu odmora 19 223 000.
Najvažniji tjednici i dvotjednici BLESK PRO ŽENY TV MAGAZÍN CHVILKA PRO TEBE REFLEX TÝDEN ŽENA A ŽIVOT KVĚTY STORY VLASTA RYTMUS ŽIVOTA
Naklada
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo
280 000 200 000 151 000 80 000 62 000 90 000 63 000 45 000 60 000 275 000
U inozemstvo je u svrhu rekreacije u 2012. ostvareno 4 381 000 putovanja (3 694 000 putovanja s četiri i više noćenja te 687 000 putovanja s jednim do tri noćenja), dok je unutar Češke ostvareno 14 842 000 putovanja (4 788 000 putovanja s četiri i više noćenja, a 10 054 000 putovanja s jednim do tri noćenja). Omjer ostvarenih putovanja u zemlji i –inozemstvu je 77,2 % : 22,8 %. Istraživanje o kraćim putovanjima (1-3 noćenja) pokazuje da su kraća putovanja imala za cilj okolne zemlje, poput Njemačke i Austrije gdje je u odnosu prema 2011. došlo do povećanja od 2,3 %, dok se u kraćim putovanjima po Češkoj dogodio pad od 13 %.
Najvažniji mjesečnici 21. STOLETÍ APETIT ELLE HISTORY REVUE JOY MARIANNE MAXIM SVĚT ŽENY
Naklada 85 000 65 000 61 000 72 000 60 000 69 000 54 000 220 000
Stručni tisak – turizam COT BUSINESS TTG KOKTEJL NATIONAL GEOGRAFIC YACHTING REVUE TRAVEL DIGEST YACHT BUDDY POTÁPĚNÍ
Naklada 6500 8100 32 000 50 000 10 000 15 000 11 000 12 000
LIDÉ A ZEMĚ 50 000 CARAVAN 8500 CAMPING, CARS & CARAVANS 10 000 CYKLOTURISTIKA 12 500
Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2012. posjetili turisti iz Češke 806.000
Hrvatska
21,03 %
583.000
Slovačka
15,21 %
549.000
Italija
14,32 %
314.000
Grčka
8,20 %
279.000
Austrija
7,28 %
183.000
Francuska
4,77 %
238.000
Egipat
6,21 %
80.000
Velika Britanija
2,18 %
134.000
Mađarska
3,49 %
198.000
Španjolska
5,16 %
159.000
Bugarska
4,14 %
202.000
Turska
5,27 %
107.000
Njemačka
2,79 %
Češka
Najčitaniji dnevnici BLESK METRO DENÍK MF DNES PRÁVO AHA SPORT LIDOVÉ NOVINY HOSPODÁŘSKÉ NOVINY
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
34 u hotelima Česi gube kapacitete, jer su za njih najpogodniji hoteli s tri zvjezdice. Obitelji s djecom žale se na nedostatak ponude za djecu u destinacijama (nedostatak dječjih igrališta, vodenih atrakcija, programa...). Slovačka, kao druga najomiljenija destinacija Čeha, nema more, no presudni su blizina, odlično poznavanje zemlje, poznavanje jezika, bogata ponuda vodenih parkova i toplica.
U 2012. kod čeških je turista, s obzirom na gospodarsku krizu, opalo zanimanje za udaljene i egzotične destinacije, no u odnosu prema 2011. porastao je broj putovanja zrakoplovom (+11 %). Promjene su se pozitivno odrazile na rezultate Slovačke, Egipta, Bugarske i Turske, dok su na omiljenosti izgubile Italija, Francuska, Mađarska i Španjolska. Najpopularnije destinacije već su tradicionalno Hrvatska, Slovačka i Italija, dok kod zrakoplovnih aranžmana prednjače Grčka, Egipat, Turska i Bugarska. Vrlo pozitivan rezultat (+15 %) ima Egipat − zbog velikog zanimanja za ljetovalište Marsa Alam (povećanje broja Čeha od 45 %). Povećano zanimanje zabilježile su i Bugarska (78 %) te Turska (18 %). Kriza je povećala zanimanje Čeha i za susjednu Austriju. Naravno, nedvojbeno najpoželjnije odredište ostaje Hrvatska. Velik broj Čeha nije tijekom odmora napustio svoju zemlju; duljih putovanja u Češkoj bilo je za 1,9 % više, dok je broj putovanja izvan zemlje povećan za 2,7 %.
Omjer organiziranog i individualnog prometa Velika je razlika između Češke i europskog prosjeka u omjeru korištenja usluga putničkih agencija i individualnog prometa. Dok je u Češkoj prema Češkom zavodu za statistiku udjel organiziranih čeških turista činio 51 % (15 % njih išlo je na odmor autobusom), europski prosjek iznosi samo 20 %. Naravno, postoje velike razlike u omjeru organiziranog i individualnog prometa, ovisno o destinacijama. Tako u Egipat gotovo sva putovanja idu putem turoperatora, dok u Slovačku, Austriju i Hrvatsku Česi u velikom postotku putuju individualno. U odnosu prema 2011., broj prodanih aranžmana putem turoperatora povećan je za 5 %.
Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Prednosti su Hrvatske očuvanost prirode, bogata kulturna baština te svakako odnos čeških turista prema Hrvatskoj kao prema tradicionalno najomiljenijoj destinaciji, doživljaj hrvatskog Jadrana kao “češkog mora” te olakšana jezična komunikacija. S obzirom na to da Česi u najvećem broju u Hrvatsku putuju automobilom, kao velika prednost pokazuje se dobra mreža autocesta prema moru te sve bolja i brža povezanost Jadrana s ostatkom Europe. Važno je napomenuti da 60 % Čeha obalu Jadranskog mora posjećuje redovito. Nedostaci su još u djelomičnom pogledu na češke turiste kao na goste “drugog reda”, velikim razlikama u poslovnoj politici prema češkim turoperatorima u odnosu prema turoperatorima “sa zapada”. Turoperatori ističu i premalu potporu u promoviranju aranžmana u svrhu produljivanja sezone. Profiliranje Hrvatske u sve kvalitetniju turističku destinaciju znači i sve veće cijene, koje češko tržište ne može lako prihvatiti. Povećanjem broja zvjezdica
Italija je stalno omiljena destinacija koja uz more i sunce ljeti nudi i mnoštvo kulturne baštine, pa je tražena i kao destinacija za ture tijekom cijele godine. Imaju dobru ponudu za obitelji s djecom (npr. aquaparkove i dr.). Treba istaknuti i da veliki broj Čeha putuje u Italiju i zimi zbog ponude skijanja. Kao nedostatke možemo istaknuti jezičnu zapreku i pretrpane plaže te udaljenost. Grčka unatoč nestabilnosti gospodarstva i čestim štrajkovima drži visoko mjesto u pogledu omiljenosti kod Čeha. Razlog tome je što je ljeti vrijeme dugo stabilno, zatim bogata kulturna baština, povoljne cijene hrane i nekih usluga (npr. rent-a-car), gostoljubivost domaćina i dr. Kao nedostatak ističe se udaljenost destinacije, u koju se uglavnom putuje zrakoplovom, ali i problemi u zemlji koji utječu i na turiste. Prednosti su Austrije blizina destinacije, dobra ponuda skijališta za prihvatljive cijene, dobra mreža biciklističkih staza. Egipat i Tunis imaju povoljne cijene aranžmana (smještaj i zrakoplovni prijevoz). To su destinacije u koje se putuje cijelu godinu, zbog stabilnosti i vremena te toplog mora. Pozitivna je i gostoljubivost domaćina. Nedostaci su nedovoljna čistoća i nesigurnost. Turska je posljednje dvije godine hit na češkom tržištu. Zrakoplovni aranžmani s all inclusive ponudom nude se po povoljnim cijenama. Usluge su na vrlo visokoj razini, kao i odnos domaćina prema gostima te bogata ponuda kulturnih spomenika, gastronomija i dr. Bugarska Čehe privlači cijenom. U usporedbi s ostalim destinacijama nudi jeftinije restorane, prihvatljive cijene u trgovinama, povoljne cijene ulaznica u aquaparkove. Prednost je i kraće putovanje nego u Grčku ili Tursku, što je kod obitelji s djecom velika prednost.
Prijevoz koji su češki turisti preferirali u 2012. pri odlasku na godišnji odmor Češki turisti najčešće su putovali u inozemstvo: a) autobusom 15 % b) vlastitim automobilom 43 % c) zrakoplovom 38 % d) vlakom itd. 4 %.
35
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Koji su način organiziranja odmora ili bukiranja u 2012. Česi preferirali pri odlasku na odmor 48 % 46 % 5% 1 %.
Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Prema istraživanju agencije TNS Infratest, češka kućanstva u svrhu putovanja prosječno potroše 26 000 CZK. Prema češkom Zavodu za statistiku, prosječni troškovi za jedan dan putovanja činili su 1231 CZK.
Preferencije čeških turista s obzirom na vrstu smještaja Češki turisti za svoja putovanja u inozemstvo (s četiri i više noćenja) koriste: hotele i slične vrste smještaja ostale vrste skupnog smještaja smještaj kod rođaka i znanaca ostale oblike smještaja
60,5 % 8,1 % 14,9 % 16,4 %.
Razrada češkog tržišta s obzirom na motive putovanja Motivi putovanja Čeha u inozemstvo najčešće su (putovanja s četiri i više noćenja) radi: rekreacije, odmora i slobodnog vremena 83,5 % posjeta rodbini, prijateljima 13,9 % ostalih privatnih razloga 1,5 %. Motivi za putovanja s jednim do tri noćenja su radi: rekreacije, odmora i slobodnog vremena 65,36 % posjeta rodbini, prijateljima 29,5 % ostalih privatnih razloga 5,14 %. Glavna je sezona za putovanje nedvojbeno ljeto, osobito srpanj kada je ostvareno 15 % svih putovanja. Broj putovanja na dulji godišnji odmor od 4 do 8 dana bio je veći u odnosu prema 2012., uz prosječan broj noćenja od 8,2 dana. Česi postaju sve zahtjevniji turisti te traže bolji smještaj. U posljednje vrijeme odabiru nekoliko kraćih odmora i nisu više zadovoljni samo odmorom na plaži. Tipičan češki odmor sada na prvo mjesto ističe prirodu i aktivnost. Obitelji od godišnjeg odmora očekuju doživljaj te putuju više puta na godinu. Prema motivu putovanja Česi na odmor u inozemstvo najradije putuju: radi sporta i rekreacije 69 % radi posjeta rodbini u stranim zemljama 10 % na kružna putovanja da bi upoznali zemlju 13 % zbog zdravstvenih razloga 3% zbog ostalih razloga 5 %.
Globalni pregled organizatora putovanja u Češkoj U Češkoj postoji 1470 turoperatora i oko 5000 agencija. Od tog broja, 86 turoperatora ima više od 20 zaposlenih, a samo deset zapošljava više od 100 djelatnika. Prema novom izmijenjenom i donesenom zakonu Trades Licensing Act, promatra se samo tih 86 TO/PA, ili onih koji imaju više od 20 zaposlenih. Prema podacima Zavoda za statistiku, češki su turoperatori u 2012. prodali 2,228 milijuna putovanja (cijelih aranžmana ili samostalno smještaj / prijevoz), dakle 143 000 više nego godinu prije.
Najjači turoperatori koji djeluju na češkom tržištu su: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
EXIM ČEDOK FISCHER FIRO TOUR NEVDAMA BLUE STYLE ALEXANDRIA ESO TRAVEL KOMPAS.
Najvažniji češki turoperatori, koji u svojim programima nude Hrvatsku su: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
VÍTKOVICE TOURS CK VICTORIA CK 101 ZEMEK MEDITERAN TRAVEL ČEDOK RELAX ADRIATIC CK KELLNER FIRO-tour GOLDENCITY TOUR KOMPAS NEV DAMA TIPATOUR ALEXANDRIA VALAŠKA
www.ckvt.cz www.victoria-ck.cz www.101ckzemek.cz www.mediteran.cz www.cedok.cz www.relaxadriatic.cz www.kellnerck.cz www.firo.cz www.goldencitytour.cz www.kompas.cz www.nev-dama.cz www.tipatour.cz www.alexandria.cz www.ckvalaska.cz
Češka
Pri odlasku na odmor Česi su preferirali: a) individualnu organizaciju putovanja b) organizirano putovanje putem turoperatora / agencija c) samo boravak ili putovanje putem turoperatora / agencija d) ostale oblike organizacije
■■■■■■■■
■ ■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
36 CK DEZKA KONTAKT MORAVIA
www.dezka.cz www.kontakt-moravia.cz
Prodaja aranžmana putem interneta: ■ ■ ■ ■ ■ ■
www.invia.cz www.zajezdy.cz www.last.cz www.dovolena.cz www.sdovolena.cz www.nacesty.cz
Financijski najsnažniji organizatori putovanja (koji imaju Hrvatsku u svojim programima) su: Čedok, Firo-tour, Alexandria, Vítkovice tours i CK Victoria. Više od 150 organizatora putovanja nudi Hrvatsku, od čega 30-ak ima više od 1000 putnika na godinu. Prema podacima dviju čeških asocijacija turoperatora, ACKČR (Asociace cestovních kanceláří České republiky) 54 članice u svojim programima imaju Hrvatsku, a AČCKA (Asociace českých cestovních kanceláří a agentur) govori o 98 članica. To je ukupno 152 turoperatora koji u programima nude Hrvatsku, s time da velik broj turoperatora nije član ni jedne od asocijacija.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Dolasci ČEŠKA
Noćenja
apsol.
indeks
1989. = 100
apsol.
indeks
1989. = 100
1989.*
192.680
100
1.893.043
100
1990.*
171.349
89
89
1.524.570
81
81
1991.*
12.322
7
6
82.493
5
4
1992.*
107.755
874
56
806.176
977
43
1993.
238.252
221
124
1.711.914
212
90
1994.
435.168
183
226
3.301.374
193
174
1995.
119.104
27
62
889.496
27
47
1996.
346.000
291
180
2.432.000
273
128
1997.
579.061
167
301
4.166.446
171
220
1998.
498.538
86
259
3.527.934
85
186
1999.
415.295
83
216
2.844.657
81
150
2000.
697.521
168
362
4.713.186
166
249
2001.
742.485
106
385
4.921.354
104
260
2002.
697.902
94
362
4.560.486
93
241
2003.
699.473
100
363
4.554.400
100
241
2004.
663.794
95
345
4.172.787
92
220
2005.
615.535
93
319
4.051.780
97
214
2006.
593.276
96
308
3.921.345
97
207
2007.
669.132
113
347
4.394.711
112
232
2008.
622.620
93
323
4.122.460
94
218
2009.
578.517
93
300
3.961.828
96
209
2010.
605.732
105
314
4.170.084
105
220
2011.
638.035
105
331
4.388.696
105
232
2012.
647.211
101
336
4.519.489
103
239
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Češka
37
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka čeških turista u Hrvatsku Procjenjujemo da oko 70 % turista iz Češke u Hrvatsku dolazi individualno, a oko 30 % organizirano.
Zastupljenost Hrvatske u katalozima turoperatora Turoperatora specijalista za Hrvatsku na češkom tržištu ima desetak – od većih, s ponudom do 100 stranica kataloga, do manjih, koji nude samo nekoliko destinacija. U katalozima najvećih lidera na tržištu (ČEDOK, FIRO-tour, ALEXANDRIA) čiji katalozi u prosjeku imaju 500 i više stranica, Hrvatska je zastupljena najviše do 20 %. Hrvatska je u programima dvaju najvećih turoperatora VÍTKOVICE TOURS i VICTORIA u katalogu zastupljena s više od 80 %. Više malih i srednjih turoperatora nudi isključivo Hrvatsku, kao npr. CK 101 ZEMEK i MEDITERAN TRAVEL, a nude cijelu obalu i otoke. Najvažniji turoperatori koji u svojim katalozima imaju Hrvatsku su: MEDITERAN TRAVEL, VÍTKOVICE TOURS, ENERGOTOUR, RELAX ADRIATIC, GOLDENCITY TOUR, CK 101 ZEMEK, KOMPAS, GLOBTOUR, DALMACIJATOUR, ALEXANDRIA, FORLINE, ČD TRAVEL, CK FEDE, CK BENA TOUR, CK NOVALJA, CK CAMPANA, NEV DAMA, AQUARIUS ADRIATIC, CK VICTORIA, CK BOŠ, KONTAKT MORAVIA, CK KELLNER, CK MILE, CK MPLUS TRAVEL, CK VALAŠKA, CK DEZKA, TIPATOUR, NYKAR, ADRIA DATABANKA, AUTOTURIST, BUS TOUR FOLTÝNOVA, DAEN, CROATIA TRAVEL, GEOTOUR, NOVASOL i dr.
Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organiziranih putovanja 2012. u odnosu prema 2011. Posebnih novosti nema, Hrvatska je stalno zastupljena u mnogim katalozima, neki turoperatori smanjuju kapacitete, nekih ih povećavaju. U katalozima se sve više pojavljuju hoteli s četiri zvjezdice, ali i ponuda privatnih apartmana (no prodaja kod hotelskog smještaja ide najbolje u hotelima s tri zvjezdice). Hrvatska se sve više nudi u autobusnim i automobilskim aranžmanima, a sve manje zrakoplovnim prijevozom, jer su charteri za Hrvatsku dosta skupi u odnosu prema drugim destinacijama, dok ponude low cost kompanija za Hrvatsku iz Češke nema.
Opseg organizatora prometa u 2012. po praćenom turoperatoru Turoperator
Broj putnika
CK NOVALJA
3.300
CK QUICKTOUR
1.200
KONTAKT MORAVIA
2.925
RELAX ADRIATIC
9.000
CAMPANA
860
CK VALAŠKA
6.000
ČEDOK
17.000
MEDITERAN TRAVEL
10.560
VÍTKOVICE TOURS
39.817
CK 101 ZEMEK
12.412
TIPATOUR
3.900
CK VICTORIA
40.000
ČD TRAVEL
1.800
KOMPAS
6.306
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizacije putovanja Prednosti Ponajprije očuvana priroda, čisto more koje Česi često nazivaju “češko more ili češki Jadran”, dobra dostupnost, gostoljubivost domaćina, bogata kulturna baština, bliskost jezika i lakoća komunikacije, raznolika ponuda (sportski sadržaji).
Nedostaci Uglavnom visoke cijene hotelskog smještaja (na pojedinim lokacijama, uglavnom nakon rekonstrukcija hotela ili promjena vlasnika), kada se cijene usporede s nekim drugim destinacijama (Tunis, Egipat, Bugarska i Turska), poslovanje “na crno” koje u Hrvatskoj prakticiraju neke češke agencije, te nedovoljne kvote za vodiče ili pratitelje. Nejednaka poslovna politika hotelijera prema agencijama iz Češke u odnosu na one “sa zapada” (drugi cjenici, drugi uvjeti plaćanja, stop bukinga, akontacije, jamstvene, odnosno alotmanske cijene...) te sve veća agresivnost drugih, nama konkurentnih, turističkih destinacija koji sve više ulažu u promidžbu.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
38
Razrada dolazaka po regijama – 2012. (prema podacima HTZ-a) a)
b)
c)
Splitsko-dalmatinska županija: ukupno 224 211 dolazaka i 1 711 631 ostvareno noćenje, ili 5 % više noćenja nego u 2011. Dubrovačko-neretvanska županija: ukupno 35 647 dolazaka i 279 984 ostvarena noćenja, ili 6 % više noćenja nego 2011. Šibensko-kninska županija: ukupno 75 914 dolazaka i
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Najviše čeških turista u Hrvatsku putuje osobnim automobilom, na drugom je mjestu autobus, a na posljednjem je mjestu zrakoplovni prijevoz − zbog male udaljenosti i visokih cijena zrakoplovnih karata za Hrvatsku.
Zrakoplovni charteri u 2012. godini Prag – Split – Prag
Vítkovice tours, Kompas, FIRO-tour, Čedok, CK Mile Svake subote od 2. lipnja do 15. rujna sa 162 zrakoplovna sjedala (SMART WINGS). Ostrava – Split – Ostrava
Vítkovice tours Srijedom od 13. lipnja do 29. kolovoza sa 162 zrakoplovna sjedala (SMART WINGS).
d) e) f) g)
541 424 ostvarena noćenja, ili 3 % više noćenja nego 2011. Zadarska županija: ukupno 88 811 dolazaka i 655 449 ostvarenih noćenja, ili 3 % više nego 2011. Primorsko-goranska županija: ukupno 96 687 dolazaka i 634 253 ostvarenih noćenja, ili 7 % više nego 2011. Istarska županija: ukupno 113 722 dolazaka i 745 190 ostvarenih noćenja, ili 6 % više noćenja nego u 2011. ostali dio Hrvatske: ukupno 47 328 dolazaka, 268 369 noćenja.
Autobuseri u 2012. godini ■ ■ ■ ■
Cijelu godinu vozila je redovita linija na relaciji: Prag − Brno − Zagreb (svakog petka). Cijelu godinu svakih 14 dana vozio je ČAS Znojmo, na relaciji: Prag − Zagreb − Zadar − Split (od 2013., cjelogodišnja linija se ukida te se uvodi samo sezonska linija). Od kraja svibnja do kraja rujna prometovala je autobusna linija Jadran express na relaciji Prag − Gradac. Od kraja svibnja do polovice rujna prijevoznik ONLINEBUS vozio je na relacijama: Prag − Baška, Prag − Crikvenica, Prag/Ostrava − Drvenik, Prag/Ostrava − Dubrovnik, Prag/Ostrava − Gradac, Prag/Ostrava − Karlovac, Prag − Krk, Prag/Ostrava − Makarska, Prag − Malinska, Prag/ Ostrava − Omiš, Prag − Opatija, Prag/Ostrava − Plitvice, Prag/Ostrava − Ploče, Prag/Ostrava − Podgora, Prag/ Ostrava − Primošten, Prag − Pula, Prag − Rijeka, Prag − Rovinj, Prag/Ostrava − Split, Prag/Ostrava − Trogir, Prag/ Ostrava − Tučepi, Prag/Ostrava − Zadar, Prag/Ostrava − Zagreb, Prag/Ostrava − Šibenik.
39
■ ■
Od početka lipnja do polovice rujna prijevoznik Tourbus vozio je na relacijama: Brno − Znojmo − Rijeka − Crikvenica − Baška/Pula, Brno − Ploče − Dubrovnik, Ostrava − Brno − Zagreb − Zadar − Split − Makarska, Prag − Brno − Rijeka − Pula. Velika većina čeških turoperatora nudi autobusne aranžmane do svih odredišta na obali. Desetak turoperatora nudi proljetne i jesenske ture po Hrvatskoj, uglavnom posjete nacionalnim parkovima.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga češkoga gosta
Redoslijed najomiljenijih destinacija – za sezonu 2013. – procjena Najomiljenije destinacije i u 2013. bit će Hrvatska, Slovačka, Italija, Turska, Egipat, Španjolska i Grčka.
Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Neće biti promjene u prve tri destinacije, koje obuhvaćaju oko 50 % odlazaka u inozemstvo.
Globalni pregled organizatora putovanja iz Češke u 2013. godini
Najveće su prednosti Hrvatske prirodne ljepote i geografska blizina, a samim tim i brza i laka dostupnost svim prijevoznim sredstvima. Također, na cijeni su čistoća i urednost mjesta, gostoljubivost, bogata gastronomska i enološka ponuda te “vrijednost za uloženi novac”. Osjećaj sigurnosti je vrlo važan, kao i ekološka očuvanost.
U odnosu prema prošloj godini nije bilo većih promjena. Turoperatori koji u svojim programima imaju Hrvatsku i dalje nastavljaju s ponudom. Može se reći da je češko tržište dosta stabilno u pogledu ponude organizatora putovanja.
Glavni su nedostaci relativno visoke cijene u restoranima i jednolična ugostiteljska ponuda. Također, ima prigovora na shopping ponudu, posebno sa stajališta cijena. Negativan dojam ostavlja i nedostatak parkirnih mjesta u turističkim ljetovalištima. Najveći nedostaci su način na koji se doživljava češkoga gosta u odnosu prema drugim gostima. Obitelji s djecom bi rado u Hrvatskoj posjetili aquaparkove, kojih nemamo.
PROCJENA UDJELA ČEŠKOG TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA
Vrsta smještaja kojom su se Česi koristili u Hrvatskoj Češki turisti u Hrvatskoj najviše koriste privatni smještaj i apartmane, zatim hotelski smještaj (paket-aranžmani) te kampove.
Aktualni ugled Hrvatske na češkom tržištu Hrvatska je i dalje na češkom tržištu najomiljenija destinacija.
Preliminarna procjena broja dolazaka u Hrvatsku s češkog tržišta u 2013. godini
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj češki gosti najčešće traže
Hrvatsku će u 2013. posjetiti oko 700 000 čeških gostiju.
S obzirom na to da su Česi vrlo aktivan narod, uz sunce i more vole kretanje, uglavnom na biciklima te zbog toga prigovaraju na nedostatak označenih biciklističkih staza u Hrvatskoj. Od dodatnih sadržaja, Česi su veliki “potrošači” izleta, sportskih aktivnosti te razgledavanja kulturnih znamenitosti. Iako katkad u nečemu štedljivi, nikada im nije problem platiti za ulaznicu u nacionalni park za cijelu obitelj ili za neki atraktivni izlet. Mnogo idu na ronjenje i jachting, pogotovo u predsezoni i posezoni.
Omjer organiziranih gostiju i individualnih gostiju u 2013. bit će 65 % : 35 %.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena odlazaka Čeha na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Procjenjuje se da će u 2013. godini oko 4,2 milijuna turista s češkog tržišta otputovati u inozemstvo.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s češkog tržišta u 2013. godini
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. godini Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja nije se mnogo promijenila u odnosu prema prošloj godini. Češki TO povećali su zakup kapaciteta u već postojećim destinacijama, zbog predviđanja bolje prodaje u 2013.
Prognoze rezultata organizatora putovanja za 2013. godinu Organizatori putovanja predviđaju istu prodaju kao prošle godine, s blagim povećanjima u nekim regijama.
Češka
■
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
40
Zrakoplovni charteri u 2013. godini S obzirom na blizinu destinacije, zrakoplovni su charteri limitirani. Jedini prijevoznik Travel Service za ovu godinu uspostavio je sezonske linije, kojima se služe i neki turoperatori (Vítkovice tours, Čedok, Firotour). Za 2013. uspostavljeni su letovi: ■ ■ ■ ■ ■
Prag – Split – Prag, svaki dan u tjednu od 10. svibnja do 14. listopada 2013. (ukupno 154 rotacije) subotom neki turoperatori koriste sjedala kao charter (Čedok, Firotour, Vitkovice tours) Ostrava – Split – Ostrava, srijedom od 12. lipnja do 4. rujna (ukupno 13 rotacija) Vítkovice tours koristi charter Prag – Dubrovnik – Prag, utorkom od 4. lipnja do 24. rujna 2013. (ukupno 16 rotacija).
TURISTIČKA SEZONA 2014. HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u RH u 2014. godini Poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja u Češkoj povećat će i potražnju, ne samo za zrakoplovne destinacije nego i za destinacije popularne individualcima. Hrvatska, kao najvažnija destinacija individualaca s češkog tržišta, mogla bi u 2014. bilježiti blago povećanje broja dolazaka i noćenja.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja
Autobuseri u 2013. godini
Hrvatska je kao najvažnija destinacija na češkom tržištu veoma dobro zastupljena u programima organizatora putovanja. Predviđamo da većih promjena u nuđenju Hrvatske tijekom 2014. neće biti.
Očekujemo da će autobusni prijevoz koji organiziraju turoperatori biti na istoj razini kao i prošle godine. Autobusima stalno putuju osobe starije dobi i putnici koji odsjedaju u hotelima. Ove godine ukinuta je redovita cjelogodišnja linija Prag – Brno – Znojmo – Split, koja je vozila svakih 14 dana.
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja
Individualni promet u 2013. godini Promet vlastitim automobilima prema Hrvatskoj u porastu je, zbog blizine destinacije i odlične mreže autocesta.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta Produljenje gospodarske krize neće pogodovati povećanju broja Čeha koji će putovati u inozemstvo tijekom 2014. godine. Promet će porasti samo ako se poboljša gospodarska situacija.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014., uz usporedbu s očekivanjima za 2013. Hrvatska, Slovačka i Italija destinacije su u koje putuje 50 % Čeha u inozemstvo – i tijekom 2014. ostat će najvažnije.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. godinu Države Sjeverne Afrike i Turska mogu u 2014. znatnije rasti, s obzirom na konkurentne cijene. Poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja u Češkoj povećat će i zanimanje za zrakoplovne aranžmane.
■
Zadržavanje iste razine cijena, a povećati se mogu samo ako se dogodi inflacija. Nastavak rekonstrukcije i renoviranje hotela i turističkih naselja. Nastavak provedbe mjera udruženog oglašavanja. Odobravanje većih kapaciteta za smještaj češkim organizatorima putovanja. Manji prekidi bukinga, posebno u glavnoj sezoni. Poboljšanje shopping ponude.
■ ■ ■ ■ ■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
41
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
FRANCUSKA
Francuska
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Francuska je parlamentarna republika − Ustav 4. listopada 1958.
Izvršna vlast Predsjednik – François Hollande (PS), izabran na pet godina 6. svibnja 2012. Premjer Jean-Marc Ayrault (PS), od 15. svibnja 2012.
Zakonodavna vlast Dvodomni parlament Narodna skupština: 577 članova izabranih Senat: 330 članova (izabrani na šest godina)
Površina 552 000 km²
Najveći gradovi Pariz 12,09 mil. − šire područje, 2,2 mil. sam grad Pariz, Lyon 2,1 mil., Marseille 1,7 mil., Toulouse 1,2 mil., Lille 1,15 mil., Bordeaux 1,1 mil., Nice 1 mil., Nantes 0,85 mil., Strasbourg 0,75 mil., Grenoble 0,66 mil., Rennes 0,65 mil., Rouen 0,64 mil., Toulon 0,6 mil., Lens 0,54 mil.
Opća obilježja gospodarstva
Evolucija stope štednje kućanstva (plavo) i stope nezaposlenosti (žuto)
Deficit 2012.: 136.5 milijardi eura Stopa rasta BDP-a u 2012.: 0 % Potrošnja kućanstava 2012.: -0,2 % Javni dug 2012.: 1.833,8 milijardi eura naprema 1.717,3 milijardi eura u 2011. Proračunski deficit u 2012.: -4,8 % BDP
Stopa zaduženosti kućanstva u 2012.: 82,1 % (+0,7 %)
BDP − aktualno stanje Nakon stagnacije u 2012., Francuska ponovno ulazi u recesiju. Negativni rezultat za četvrto tromjesečje 2012. (-0,2 %), kao i za prvo tromjesečje 2013. (-0,2 %) mijenja perspektivu godišnjeg rasta BDP-a na -0,3 %. Taj rezultat ograničuje perspektivu vraćanja u pozitivni trend. Kako bi se ostvarila inicijalna prognoza od +0,1 % za 2013. i nadoknadio postojeći uzmak, nužno bi bilo ostvariti +0,2 % i 0,3 % za buduća tromjesečja, što je više nego optimistična prognoza.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
42
Evolucija stope rasta bruto domaćeg proizvoda 2010. – 2013. (po tromjesečju i godišnjem rezultatu)
Evolucija bruto minimalne mjesečne plaće
Stopa inflacije Stopa inflacije u 2012. bila je 2 % prema podacima INSEE.
BDP po stanovniku: 35.548 eura
Postotak nezaposlenosti u 2012. godini – aktualno stanje i procjena stanja Stopa nezaposlenosti u 2012. iznosila je 10,2 %. Rezultati za prvo tromjesečje 2013. iznimno su loši, stopa nezaposlenosti dosegnula je povijesni rekord − više od 3,2 milijuna nezaposlenih i 36 900 novoregistriranih (+1,2 %) u ožujku. Nezaposlenost pogađa sve kategorije stanovništva, posebno starije od 50 godina i žene. Posebno je alarmantna situacija za one koji su dugotrajno nezaposleni, a koji čine čak 40 % ukupnog broja. Osim prekomorskih regija koje su najugroženije, visoka stopa nezaposlenosti bilježi se na sjeveru (Calais, Roubaix, Tourcoing, Lens), u Picardiji te u regiji Champagne-Ardennes. Loše je stanje i u regijama Languedoc-Roussillon i PACA (Alès, Béziers) na jugu Francuske. U tim područjima stopa prelazi 15 %.
Prosječna plaća – aktualni podaci Prosječna mjesečna neto plaća u Francuskoj je 2082 eura za sve vrste zaposlenja u punom radnom vremenu. Najmanja mjesečna plaća u Francuskoj je 1430,22 € (najmanja satnica iznosi 9,22 € u 2012., 9,43 € od siječnja 2013).
Vanjskotrgovinska bilanca – trend Trgovački deficit Francuske iznosi 67,2 milijardi eura u 2012. naprema 74 milijardi eura u 2011. Potrebno ga je staviti u perspektivu 52,3 milijarde eura deficita u 2010., kao i 45,4 milijarde eura u 2009. godini.
43
Prvoga siječnja 2012. u Francuskoj je živjelo približno 65,8 milijuna ljudi. U odnosu prema podacima od godine prije, stanovništvo se povećalo za 450 000 osoba, tj. +0,68 %, što nadmašuje povećanja za posljednje dvije godine: +0,54 % u 2012. i +0,43 % u 2011. godini. U 2012. rođeno je 822 000 djece, a umrla je 571 000 osoba, znatno više nego u 2011. godini. Prirodni prirast je također manji i iznosi, dakle, 251 000 osoba. U 2012. migracijski saldo Francuske relativno je nizak i predstavlja +54 000 osoba. U Francuskoj živi 13 % europskog stanovništva što je stavlja na drugo mjesto, iza Njemačke, a ispred Velike Britanije.
Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Francuska je u recesiji, a budućnost je nepredvidiva jer francuski industrijalci, koji bi trebali biti pokretač rasta, nemaju povjerenja u političko vodstvo sadašnje vlade. U ovom kriznom kontekstu moral Francuza je nizak, a raspoloženje prema vladi i predsjedniku kritično. Svi pokazatelji su u minusu. Potrošnja kućanstava, tradicionalni “motor rasta” je slomljen. Nakon što je stagnirala u posljednjih šest mjeseci 2012., potrošnja se smanjila za 0,1 % u prvom tromjesečju 2013. godine. Investicije poduzeća bilježe pad već peto tromjesečje zaredom (-0,8 %). Taj se pad tumači novim fiskalnim opterećenjima i neizvjesnošću. Investicije kućanstava također se smanjuju (-13 %).
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Televizija Prosječan broj gledatelja (gledanost) travanj 2012. (izvor: Médiamétrie - Mediamat). TF1: Prva generalistička privatna televizija. Obiteljski kanal, veliki događaji i prijenosi: 22,6 % gledatelja. Travanj 2012.: 56 450 000 gledatelja na dan. France 2: javna televizija − prva audiovizualna grupacija – 14,4 % tržišnog udjela. Travanj 2012.: 55 451 000 gledatelja na dan. M6: 11,3 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 54 879 000 gleda-
telja na dan. France 3: 9,1 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 54 676 000
gledatelja na dan. France 5: 3,6 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 48 489 000
gledatelja na dan. TMC: 3,6 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 47 321 000 gleda-
telja na dan. Canal+: 3,5 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 40 298 000
gledatelja na dan. W9: 3,2 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 48 795 000 gleda-
telja na dan. NRJ12: 2,5 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 44 687 000
gledatelja na dan. NT1: 2,2 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 45 998 000 gledatelja na dan.
Izvoz je pao za 0,5 % u prvom tromjesečju 2013., nastavlja se na pad od 0,7 % u posljednjem tromjesečju 2012. godine. Razlog je manjak konkurentnosti Francuske. Francuska trgovinska bilanca opterećena je visokom cijenom energije i još nedovoljnom prisutnošću na novim tržištima.
Direct 8: 2,1 % tržišnog udjela. Ožujak 2011.: 46 353 000 gledatelja na dan.
Stopa dobiti poduzeća spustila se na najnižu razinu od 1986. godine, tj. na 27,9 %. Da bi nadoknadila izgubljenu dobit, poduzeća su prisiljena otpuštati radnike, što se negativno odražava na stopu zaposlenosti.
Tisak
Kupovna moć kućanstava pala je za 0,9 % u četvrtom tromjesečju 2012., prema podacima koje je Insee revidirao u svibnju. Francuzi nisu doživjeli takvu situaciju u posljednjih trideset godina i morat će posegnuti za ušteđevinom kako bi nadoknadili manjak. Sve veća porezna opterećenja za poduzeća (+13,1 milijardi eura, tj 5,2 % njihove bruto dobiti) kao i za kućanstva (+14,8 milijardi eura, tj. 1,1 % njihovih bruto primanja) znatno će opteretiti domaću potrošnju. Nepoznanica vezana za negativnu evoluciju tržišta nekretnina (-12 % u 2012.) dodatni je rizik. Ti rezultati negativno utječu na stopu nezaposlenosti koja raste već 22 mjeseca uzastopno. Francuska se približava povijesnom rekordu nezaposlenosti iz 1997. godine, te ima gotovo pet milijuna nezaposlenih koji su upisani u agenciji “Pôle emploi”.
Novi kanali mreže TNT (Direct 8, TMC, NT1, NRJ12...) osvajaju sve veći tržišni udjel.
Glavni trendovi u francuskim tiskovinama u posljednjih deset godina: ■ Distribucija tiskovnih medija ostaje stabilna od 1990., zahvaljujući brojnim besplatnim časopisima (informacije i oglasi: 6,9 milijardi primjeraka na godinu). Kada je u pitanju plaćeni tisak, broj distribuiranih primjeraka ostaje približno isti, jer se broj tiskovina povećao. ■ Plaćeni tisak se već od 1960. susreće sa značajnom erozijom koja je kompenzirana količinom besplatnog tiska, što se više odnosi na dnevni nacionalni tisak (PQN), nego na regionalni (PQR). ■ Regionalni dnevni tisak − PQR ima najveći broj čitatelja, unatoč progresiji dnevnoga besplatnog tiska. ■ Broj čitatelja dnevnog tiska u Francuskoj je uvijek bio manji od broja čitatelja u drugim zemljama kao npr.: Japan, SAD, Njemačka, Velika Britanija, tako da se distribucija raznih tiskovina ne može usporediti s velikim svjetskim ili pak europskim tiskovinama.
Francuska
Stanovništvo
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
44
Tisak – široka publika
Stručni tisak
Quotidien du Tourisme (dnevnik) Echo Touristique (tjednik) Voyages et Stratégie Tour Hebdo (tjednik) Univers des voyages (mjesečnik)
Tjednici
Naklada
TV Magazine Version Femina Tele Z Tele 7 Jours Tele Star Tele Loisirs Tele Grandes Chaînes Femme actuelle Telerama Paris Match Tele Poche Le Nouvel Observateur Madame Figaro Avantages L’Express Maxi Figaro Magazine Marie-Claire Closer Le Point Elle Cosmopolitan Voici Glamour Biba Ici Paris L’Equipe Mag
5 748 545 3 293 809 1 481 183 1 371 053 1 037 959 1 026 936 1 005 264 898 822 622 161 620 214 514 000 503 573 449 905 441 134 436 617 433 520 431 626 431 592 414 251 408 546 383 846 381 363 381 235 371 031 326 339 320 013 310 313
Mjesečnici
Naklada
Notre Temps Pleine Vie Modes & Travaux Prima Santé Magazine Psychologie magazine Capital Maison Créative
900 712 843 647 444 183 417 017 350 386 342 516 311 320 304 733
Dnevne novine
Naklada
Ouest France Le Parisien/Aujourd’hui France Dimanche Le Figaro Le Monde Sud-Ouest L’Equipe La Voix du Nord Le Dauphiné Libéré Le Progrès – La Tribune Les Echos Liberation La Croix
748 213 454 302 365 156 321 101 292 765 288 370 285 407 259 791 327 000 212 605 119 576 119 205 93 586
■
Tematski časopisi
Naklada
■
Turizam & Putovanja
Geo Détours en France Geo Voyage National Geographic Grands Reportages Terre Sauvage
235 165 113 617 95 465 88 022 70 000 40 357
10 205 15 326 15 000 9989 8568
Čitatelji – ciljna skupina: “decision makeri” u turizmu, klijenti, turoperatori.
Internet Tourmag.com
245 556 posjetitelja na mjesec
Pros-du-tourisme.com (Tour Hebo/Icotour)
20 000 pretplaćenih 79 722 posjetitelja na dan 227 000 posjeta
EchoTouristique.com
28 342 na mjesec
Quotidiendutourisme.com
57 171 posjetitelja na dan
Vacancespratiques.com
41 100 pretplaćenih
http://www.linternaute.com
L’Internaute Magazine je prvi francuski internetski časopis koji ima 4,8 milijuna čitatelja i 128 milijuna pročitanih stranica na mjesec.
Radio Grupacija Radio France − Radio France je vodeća radijska grupacija u Francuskoj, s udjelom od 20,3 %. Njihove dvije postaje su među četiri najslušanije u Francuskoj. ■ ■
■
■ ■ ■ ■ ■ ■
■ ■ ■ ■ ■ ■
France Inter: 5,40 milijuna slušatelja na dan; 10,1 % PDA. France Info: 4,3 milijuna slušatelja na dan; peta francuska postaja; 8,4 % PDA. Ciljana skupina: važni ekonomski akteri − 21 % osoba koje imaju višu stručnu spremu svaki dan sluša France Info. France Bleu: 3,6 milijuna slušatelja na dan; 7,5 % PDA. Regionalne postaje; aktivno stanovništvo 35 − 59 godina. France culture: 700 000 milijuna slušatelja na dan; 1,8 % PDA (record historique). Le Mouv: 332 000 milijuna slušatelja na dan; 1 % PDA. RTL 1. 13,2 % (slušanost) – 6,9 milijuna slušatelja na dan. NRJ 10,4 % PDA – 5 838 895 milijuna slušatelja na dan. Europe 1 9 % PDA – 5 051 275 milijuna slušatelja na dan. Fun Radio 7,7 % PDA – 4 009 775 milijuna slušatelja na dan. Skyrock 7,6 % PDA – 3 858 748 milijuna slušatelja na dan. RMC 7 % PDA – 3 697 325 milijuna slušatelja na dan. Nostalgie 3 384 875 milijuna slušatelja na dan. Chérie FM 2 995 607 milijuna slušatelja na dan. Europe 2 2 792 515 milijuna slušatelja na dan. RFM 2 690 969 milijuna slušatelja na dan. RTL 2 2 437 104 milijuna slušatelja na dan. Rires & chansons 1 827 828 milijuna slušatelja na dan.
45
■
Radio Classique 2,2 % PDA - 863 141 milijuna slušatelja na dan. MFM 710 822 milijuna slušatelja na dan.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA
U 2011. je broj Francuza koji su putovali na odmor bio stabilan (75,9 %). Međutim, broj putovanja koja su ostvarili bio je u porastu, kako za samu Francuskoj tako i za inozemstvo. Francuzi su produljili svoja putovanja u Francuskoj, ali su ih skratili u inozemstvu. Broj noćenja porastao je u većoj mjeri nego broj putovanja. Potrošnja je također porasla, pod utjecajem rasta broja noćenja i rasta cijena. Francuzi su u 2011. ostvarili 224,9 mil. putovanja (+2,6 %) i 1.263,5 mil. noćenja (+3 %). Od toga su u inozemstvu ostvarili 22,37 mil. putovanja (+6,8 %) i 204,29 mil. noćenja (+6,19 %) (bez DOM-TOM regija), što je 11 % ukupnog broja putovanja. 74,4 % putovanja u inozemstvo odnosi se na Europu, što je 16,6 mil. putnika. Najveći konkurent Hrvatske na francuskom tržištu je Francuska, koja ima bogatu i raznoliku turističku ponudu. Svake godine u francuskim odredištima ljetuje 51 % do 53 % Francuza, koji putuju isključivo u Francuskoj. U 2011. godini, 76,7 % Francuza ostvarilo je barem jedno odmorišno putovanje, od čega 73,4 % u Francuskoj, a 25,9 % u inozemstvu. Omjer putovanja u Francuskoj i inozemstvu stabilan je u posljednje tri godine. Prosječna duljina boravka u inozemstvu je 9,4 noćenja, a u Francuskoj 5,4. Evolucija putovanja Francuza u inozemstvo (000) (1999. – 2011.) Broj putovanja
20,04
-4 %
2009.
20,62
+2,9 %
2010.
20,94
+1,5 %
2011.
22,37
+6,8 %
Izvor: Secrétariat d’Etat au Tourisme (bez DOM-TOM regija)
Broj stanovnika koji su tijekom 2011. godine otputovali na odmor
Godina
2008.
Evolucija
1999.
15,70
2000.
16,40
+4,4 %
2001.
15,90
-2,6 %
2002.
17,10
+6,7 %
2003.
17,36
+1,8 %
2004.
19,10
+10,02 %
2005.
20,92
+9,5 %
2006.
20,91
-0,1 %
2007.
20,84
-0,4 %
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo i odmor proveli u svojoj zemlji Stopa odlazaka Francuza na odmor u 2011. bila je stabilna, sa 75,9 %, naprema 75,8 % u 2010. godini: 73,4 % za Francusku, 25,9 % za inozemstvo naprema 71,9 % za Francusku, 23,9 % za inozemstvo u 2010. godini.
Redoslijed najomiljenijih odredišta Kada su u pitanju putovanja u inozemstvo, Francuzi se u velikoj mjeri opredjeljuju za europske destinacije koje čine 74,4 % dolazaka i 61,9 % noćenja - Španjolska je na čelu, a slijedi je Italija. Afrika je na drugome mjestu, s destinacijama u kojima prevladava kupališni turizam (Tunis) i kultura (Maroko, Egipat), destinacije koje prevladavaju na francuskom tržištu. SAD je važno odredište za Francuze kao i Kanada koja ima prednost kao frankofonsko područje, jednako kao i francuski otoci Guadeloupe i Martinique. Azija, posebice jugoistočni dio (Vijetnam, Tajland) napreduju posljednjih godina. Više od polovice Francuza koji putuju u inozemstvo odlučuju se za mediteranske destinacije - Španjolsku, Italiju, Portugal, Tunis, Maroko, Grčku, Hrvatsku. U europske destinacije odlazi više od dvije trećine Francuza koji putuju u inozemstvo.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Najposjećenije destinacije Francuza u 2012. ZEMLJA
Francuski turisti
Evolucija 2012.
Komentari
1. Španjolska
8.969.000
+7 %
Španjolska ostaje prva destinacija Francuza – argumenti su geografska pristupačnost, brojni letovi i paket-aranžmani turoperatora, velika zemlja i bogata turistička ponuda.
2. Italija
4.900.000
-2 %
Italija raspolaže istim argumentima kao i Španjolska kada je u pitanju francuska publika, s tim da ne razvija kupališni turizam. No cijene su više nego u Španjolskoj.
Francuska
■
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
46
3. Velika Britanija
3.740.000
+3 %
Odličan rezultat za Veliku Britaniju zahvaljujući Olimpijskim igrama u Londonu i city break putovanjima.
4. Portugal
2.150.000
+12 %
Značajan je etnički turizam zbog jake dijaspore, ali i zbog sve većeg zanimanja Francuza za destinaciju. Lisabon bilježi odličan rezultat u 2011. i 2012.
5. Maroko
1.800.000
0%
Frankofonija i atraktivne cijene najvažniji su argumeniti za ovu destinaciju. Arapsko proljeće prouzročilo je velik pad putovanja u 2011.
6. Njemačka
1.400.000
+3 %
Prevladavaju poslovna i city break putovanja u Berlin.
7. SAD
1.450.000
-3 %
Sjedinjene Američke Države su u trendu, te i dalje privlače mnoge Francuze zahvaljujući povoljnom tečaju valute i destinacijama kao New York.
8. Belgija
2.200.000
+1 %
Uglavnom kraća putovanja zbog geografske pristupačnosti, samo 2.30 sati vlakom iz Pariza.
9. Turska
1.032.000
-9 %
Turska je iskoristila povlačenje francuskih turista iz Tunisa u 2011.
10. Tunis
985.000
+17 %
Tunis je znatno pao, sa 7. na 10. mjesto u 2012. Za 2013. predviđa se povratak destinacije na tržište.
11. Grčka
977.000
-2 %
Grčka je u 2011. iskoristila transfer rezervacija francuskih gostiju iz Tunisa.
12. Martinique/ Guadeloupe
767.626
+12,50 %
Francuski Antili privlače Francuze koji traže egzotiku, ostajući “kod kuće”
13. Nizozemska
675.000
+1 %
Uglavnom kraći boravci zbog blizine, Amsterdam je udaljen samo 3.30 sati vlakom iz Pariza.
14. Švicarska
670.000
-1,7 %
Privlači goste zbog geografske pristupačnosti: kraća putovanja, poslovna putovanja i skijanje.
15. Tajland
573.000
+11 %
Jugoistočna Azija bilježi veliki porast zanimanja Francuza u posljednjih nekoliko godina.
16. Kina
490.000
0%
Kina je bila najavljena kao nova prva svjetska destinacija, ali trpi štetu zbog čestih sanitarnih problema.
17. Austrija
519.000
-0,5 %
Pristupačna destinacija: veliki broj city break putovanja u Beč (pristupačan iz četiriju francuskih gradova), obiteljska putovanja u planine Tirola. Većina Francuza (2/3) u Austriju putuje ljeti.
18. Kanada
462.000
-0,5 %
Frankofonska regija Québec oduvijek je privlačila Francuze.
19. Hrvatska
423.000
+6 %
Hrvatska nastavlja privlačiti francuske turiste unatoč pomanjkanju izravnih letova iz provincije.
20. Irska
420.000
0%
Irska je odmah iza Hrvatske, ima odlične zrakoplovne veze i snažno komunicira na francuskom tržištu.
21. Egipat
385.000
+11 %
Egipat je izgubio šest mjesta na ljestvici (s 15. na 21. mjesto). Za 2013..situacija je i dalje nestabilna i ne očekuje se dobar rezultat.
22. Réunion
350.000
-1 %
Francuski otoci privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.
23. Mauricijus
302.000
-4 %
Francuski otoci privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.
U 2012. je broj dolazaka Francuza u Španjolskoj (+7 %), Portugalu (+12 %) i Hrvatskoj (+6 %) bio u porastu. Turska (-9 %) i Grčka (-2 %) su u padu, a Maroko stagnira (0 %). Treba napomenuti da su četiri vodeće destinacije zemlje s kojima Francuska graniči, što uvelike olakšava turistički promet te favorizira kraća i city break putovanja (to vrijedi za Italiju, Veliku Britaniju, Belgiju i Španjolsku). To bi se moglo reći i za Njemačku koja svoju poziciju duguje, ponajprije, velikom broju službenih i city break putovanja. Vrlo je vjerojatno da bi se Hrvatska znatno popela na ljestvici ako bi se uzela u obzir samo turistička putovanja. Navodimo primjer ankete objavljene u časopi-
su Métro u studenom 2011. gdje je Hrvatska na devetome mjestu omiljenih destinacija Francuza.
Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije Procjenjujemo da je individualna publika više okrenuta europskim, lakše pristupačnim destinacijama (Italija, Belgija, Njemačka...), dok su destinacije poput Maroka i Tunisa te Turske gotovo potpuno usmjerene na organizirani promet.
Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju
pitanju inozemstvo, za plaćeni smještaj opredjeljuje se u 71,2 %, a za neplaćeni u 28,8 % slučajeva (hotel 47,2 %, kamping 4,4 %, privatni smještaj 12,7 %).
Nekoliko primjera:
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja
■ ■ ■ ■ ■ ■
Španjolska i Italija: blizina, bogata turistička ponuda Portugal: odličan odnos kvalitete i cijene Maroko i Tunis: odličan odnos kvalitete i cijene, frankofonsko područje, ove godine i krizno područje (negativan čimbenik), kraj krize, ali situacija je i dalje nestabilna Grčka: dobro turistički smještena, ali vrlo negativan položaj vezan za krizu Egipat: velika sredstva uložena u komunikaciju, ove godine i krizno područje (negativan čimbenik) SAD: pozitivni učinci tečajnih razlika (euro/dolar)
Prijevoz koji su francuski turisti preferirali pri odlasku na godišnji odmor Putovanje osobnim automobilom je u porastu, slijedi vlak pa zrakoplov. Osobni automobil koristi se u 81,3 % slučajeva kada je u pitanju Francuska, u 27,5 % kada je u pitanju inozemstvo. Zrakoplov se koristi u 1,4 % slučajeva za Francusku, a 55,5 % za inozemstvo. Vlak se koristi u 13,7 % slučajeva za Francusku i 8,2 % za inozemstvo. Francuzi autobusom putuju samo u 1,3 % slučajeva u Francusku, a 5,8 % u inozemstvo.
Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2011./2012. preferirali francuski gosti Putem agencije ili turoperatora rezerviralo je 42,9 % Francuza koji su putovali u inozemstvo u 2011. godini. Sve više Francuza rezervira putem interneta. Internetom za pripremu ili rezervaciju putovanja u 2012. služilo se 84 % Francuza. Internet i dalje ostaje glavni izvor informacija za francuske turiste. E-turizam se sve više razvija, a trend se potiče rastom broja smartphonea. E-turizam na prvom je mjestu trgovine na internetu, čini 56 % transakcija putem interneta. Od toga se ostvaruje 17,7 milijardi eura prometa. Ovaj sektor ostvario je porast od 7 %; 60 % francuskih turista pripremilo je svoje putovanje putem interneta, dok je 42 % i rezerviralo. Putem mobilnog telefona putovanje je pripremilo 35 % korisnika interneta. Samo je 10 % korisnika mobitela i kupilo uslugu putem smartphonea. Socijalne mreže za pripremu putovanja koristilo je 20 % korisnika interneta, a 96 % korisnika podložno je mišljenjima prijatelja i ocjenama na društvenim mrežama. Ovaj uspjeh internet duguje u velikoj mjeri i pristupačnim cijenama, u prosjeku su 20 % manje nego u tradicionalnim kanalima. Mogućnost uspoređivanja cijena utječe na njihovo smanjenje. M-turizam, tj. turizam na mobilnim mrežama u znatnom je porastu. U Francuskoj 10 milijuna osoba posjeduje smartphone, a gotovo 19 % koristilo ih je za pripremu putovanja. Svaki četvrti korisnik mobilnog telefona je već kupio putem interneta, uključujući i putovanja.
Preferencije francuskih turista s obzirom na vrstu smještaja Francuzi najviše koriste plaćeni smještaj, u 41 % slučajeva, a neplaćeni (prijatelji, obitelj...) u 59 % slučajeva. Kada je u
Manji dio Francuza odabire isključivo koncept more i sunce, a većina preferira kulturnu i prirodnu baštinu. Sve više raste zanimanje za sportske sadržaje i avanturističke programe. Iako neće uvijek biti u mogućnosti potpuno ostvariti sve predložene aktivnosti, važno im je imati mogućnost odabira. Za sportske i avanturističke sadržaje opredjeljuju se većinom mladi do 35 godina, dok se oni u dobi od 50 do 64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Francuzi prigodom putovanja traže ponajprije mogućnost opuštanja; 1/4 traži kulturne sadržaje, 15 % se želi dobro odmoriti, 4,7 % ističe gastronomiju, a 10,5 % razmišlja o shoppingu. Čak 18 % Francuza traži hodanje, a 6,7 % planinarenje.
Očekivanja i potrebe Francuza kad je riječ o putovanjima Očekivanja: ■ ■ ■ ■ ■
kvaliteta dobar odnos kvalitete i cijene udobnost gostoljubivost odsutnost različitih ograničenja (vize, cijepljenje, duga putovanja).
Potrebe: ■ ■ ■ ■ ■
pouzdanost fleksibilnost ekskluzivnost autentičnost sigurnost.
Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima i traže kvalitetu. Devastacije u pojedinim destinacijama prouzrokovane masovnim turizmom i nekontroliranom izgradnjom koja nanosi štetu krajoliku i stanovništvu konačno su postale primjer koji se ne smije slijediti. Dakle, dugoročni i održivi razvitak turizma s naglašenim moralnim i etičkim imperativima u središtu je razmišljanja. Hrvatska se kao turistička destinacija uklapa u te trendove, ne samo sadržajem svoje turističke ponude nego i sviješću o važnosti očuvanja i valorizacije te pravilnog korištenja resursa u turizmu.
Putovanja po segmentima Kućanstva od dvije osobe ostvaruju dvije trećine putovanja u Francuskoj i tri četvrtine putovanja u inozemstvu. Bračni parovi ostvaruju 57 % putovanja, a samo 21 % samci. U Francuskoj živi 16 milijuna samaca: osobe koje žive same, uključujući i mlade (10 milijuna), udovci i rastavljeni (4 milijuna) te jednočlane obitelji (2 milijuna). Najviše putuju stanovnici urbanih sredina: više od polovice putovanja odnosi se na gradove u kojima živi više od 100 000 stanovnika. Među njima najviše putuju stanovnici pariške regije, 87 %, naprema 73 % onih koji žive u gradovima sa manje od 20 000 stanovnika. Stanovnici pariške regije ostva-
Francuska
47
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
48
ruju 6,5 putovanja na godinu (prosjek je 5,2). Velika proporcija urbanog stanovništva u ukupnom broju putovanja tumači se većom gospodarskom koncentracijom i kupovnom moći. Umirovljenici najdulje borave u inozemstvu: prosječno ostvaruju 6,7 noćenja u Francuskoj i 8,7 noćenja u inozemstvu. Studenti ostaju najkraće u Francuskoj (prosječno 4,3 noćenja), ali najdulje u inozemstvu (prosječno 10 noćenja). Segment mladih seniora (+55 godina) napreduje; oni čine 27 % ukupnog broja putovanja u inozemstvo. Francuzi vole all inclusive programe, zbog jednostavnosti rezervacija i mogućnosti predviđanja svih troškova tijekom boravka. Takav oblik boravka ustalio se u Francuskoj i odnosi se ne samo na obitelji s djecom nego i na umirovljenike, mladež ili samce. S druge strane, profiliraju se programi “po mjeri” prilagođeni individualnim potrebama obitelji i sl.
Termalizam i Thalasso Turizam vezan za vodu i more također je popularan - thalasso, spa, wellness. Kozmetički tretmani su tema novog vala zanimanja te uključuju i mušku publiku. Prema istraživanju kabineta Raffour Interactif od srpnja 2011., devet milijuna Francuza u dobnoj kategoriji +18 godina bili su korisnici takvog turizma tijekom 2010. i 2011. godine.
Službena putovanja Segment službenih putovanja u krizi je još od 2008. godine. Unatoč laganom rastu od 2010. do 2011. još nije dosegnuo razinu iz 2007. godine.
Seniori (64 godina i više) ostvaruju 18 % putovanja (27 % noćenja) u Francuskoj i 22 % putovanja (24 % noćenja) u inozemstvu (+DOM-TOM). Dobne kategorije 54 godina i više te mladi od 15 do 23 godine najdulje borave u inozemstvu. Potrošnja seniora u segmentu turizma porasla je za 50 % između 2005. i 2012. dok je prosječan porast potrošnje svih kategorija stanovništva 35 %. Udjel kategorije +55 godina na tržištu turizma mogao bi dosegnuti 40 % u 2012. godini.
Grupna putovanja Segment grupnih putovanja je u porastu. Jedan od razloga je sve veća potreba seniora da organiziraju slobodno vrijeme - potreba za sigurnim kontekstom i ugodnim druženjem. Demografsko starenje stanovništva (predviđa se utrostručenje stanovništva dobi +65 godina do 2020.) favorizira ovaj trend. Seniori (dob +50 godina) sve su brojniji, čine čak 35 % francuskog stanovništva te postaju mete turoperatora - 70 % grupnih putovanja opada na seniore. Kategorija dobi od 50 do 65 godina ujedno predstavlja i najbogatiji segment stanovništva. Europa također ima sve više “mladih umirovljenika” visoke platežne moći. No unatoč tome što je taj turistički segment u Francuskoj jako zastupljen, u posljednjih godina ipak opada broj putnika. U 2009. godini 9 % Francuza, tj. 4,7 milijuna osoba putovalo je barem jedanput u grupi, što je pad od 2 % u odnosu prema 2008., tj. odljev od 800 000 osoba u segmentu grupnih putovanja i -14 % prema inozemstvu.
Krstarenja Već nekoliko godina krstarenja su u Francuskoj u velikom porastu. Brodovi se moderniziraju, nude sve više aktivnosti na samom brodu, što privlači i mladu publiku. Za 2012. francuska udruga kruzera, Association française des compagnies de croisières, objavila je povećanje broja putnika od +9 % što predstavlja 481 000 ostvarenih putnika u 2012. naprema 441 000 u 2011. godini. Svaki drugi Francuz namjerava otići na krstarenje u sljedećih pet godina. Za sada je samo 16 % francuskog stanovništva putovalo na taj način. Prva izabrana destinacija je Mediteran s 68 % putnika.
Godišnja evolucija proračuna poduzeća za službena putovanja od 1997. do 2012.
Vjerski turizam Prema anketi francuske turističke zajednice Atout France, 20 milijuna turista svake godine posjećuje Francusku (44 % svih putovanja) zbog vjerskog turizma. Ti rezultati pokazuju koliko je taj segment važan za francuski turizam te pokazuju zanimanje turista za putovanja “koja imaju smisla”. “Naši suvremenici u potražnji su za tradicijom i povratkom suštini”, izjavila je Géraldine Ballot, predsjednica udruge Villes Sanctuaires en France (Gradovi svetišta u Francuskoj).
Prosječna potrošnja i namjere putovanja Kabinet Protourisme je objavio rezultate ankete o budžetu koji Francuzi rezerviraju za putovanja u 2013.: 1.980 € po kućanstvu naprema 2.270 € u 2012. godini. Rezultati ankete predviđaju da će 62 % Francuza barem jedanput putovati (najmanje jedno noćenje) u 2013. naprema 67 % prošle godine, dok samo 44 % namjerava putovati ovog ljeta.
Globalni pregled organizatora putovanja na francuskome tržištu Distribucija i prodaja se u Francuskoj organiziraju putem: integriranih kompanija, distribucijskih mreža agencija, velikih supermarketa, online agencija, izravno putem turoperatora.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Integrirane kompanije Nouvelles Frontieres Distribution
1030 mil. eura
286 prodajnih mjesta
Club Med Voyages
279,7 mil. eura
42 prodajna mjesta
168 zaposlenih
Voyageurs du Monde
260 mil. eura
23 prodajna mjesta
822 zaposlena
Fram Agences
246,6 mil. eura
60 prodajnih mjesta
295 zaposlenih
49 Voyages Kuoni
35,5 mil. eura
13 prodajnih mjesta
54 zaposlena
AS Voyages
2.550 mil. eura
1217 prodajnih mjesta.
4000 zaposlenih
Havas Voyages CWT
2.112 mil. eura
450 prodajnih mjesta
2687 zaposlenih
American Express
1.600 mil. eura
50 prodajnih mjesta
1700 zaposlenih
Tourcom
1.570 mil. eura
580 prodajnih mjesta
1750 zaposlenih
Manor
1.300 mil. eura
220 prodajnih mjesta
880 zaposlenih
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Distribucijske mreže
E. Leclerc Voyages
389.5 mil. eura
178 prodajnih mjesta
658 zaposlenih
Voyages Carrefour
234 mil. eura
102 prodajna mjesta
627 zaposlenih
Voyages Auchan
33,6 mil. eura
10 prodajnih mjesta
95 zaposlenih
Casino Vacances
18,5 mil. eura
1 prodajno mjesto
18 zaposlenih
Prodaja putem Interneta on line agencije Voyages-sncf.com
2.800 mil. eura
Go Voyages
800 mil. eura
Opodo
700 mil. eura
6 975 000 poziv/mjesec
1 395 000 poziv/mjesec
Promovacances
1 367 000 poziv/mjesec
Voyage Privé
1 364 000 poziv/mjesec
Izravno putem turoperatora Groupe Club Méditerranée
1.353 mil. eura
1 219 000 osoba
Pierre & Vacances
1163 mil. eura
3 715 000 osoba
Go Voyages
1074 mil. eura
2 513 944 osobe
621 zaposlen
Nouvelles Frontières Gr.
1052 mil. eura
1 450 000 osoba
2777 zaposlenih
Thomas Cook France
NC mil. eura
Groupe Marmara
593,60 mil. eura
1 250 000 osoba
690 zaposlenih
Voyages Fram
410 mil. eura
437 000 osoba
836 zaposlenih
Groupe Voyageurs
260,50 mil. eura
126 053 osobe
823 zaposlena
Look Voyages
246 mil. eura
275 485 osoba
408 zaposlenih
Kuoni France
220,30 mil. eura
85 500 osoba
374 zaposlena
Turistički sektor u Francuskoj izrazito je fragmentiran. Ne postoji jasna razlika između turoperatora i putničkih agencija jer 40 % agencija osmišljava putovanja. Francuska ima oko 400 turoperatora, od kojih je samo stotinjak poznato širokoj publici, te 3500 putničkih agencija, od čega 180 agencija MICE i Incentiv. 70 % agencija pripadaju integriranim distribucijskim mrežama kao što su AS Voyages i Havas Voyages ili pak mreže nezavisnih agencija kao Tourcom. Profiliraju se dvije konkurentne profesije koje se sve više suprotstavljaju: velike distributivne mreže i turoperatori.
13 340 zaposlenih
Evolucija prometa turoperatora za paket-aranžmane Broj putnika – promet – financijski rezultat
Rezultati francuskih turoperatora – CETO - za 2011./2012. Od 1. studenog 2011. do 31. listopada 2012., francuski turoperatori zabilježili su 7 283 297 putnika, što je lagani pad od 0,3 % u odnosu prema istom razdoblju godinu prije. ■ ■
Paket-aranžmanima koristilo se 4 249 375 putnika (-3,8 %). Za vols secs (samo let) opredjelilo se 3 033 922 putnika (+5 %).
Srednje udaljene destinacije, u koje se ubraja i Hrvatska,
ostvaruju 60,5 % prometa francuskih turoperatora, a južna i zapadna Europa zajedno čak 49,7 % rezervacija.
Francuski su turoperatori u posljednjih nekoliko godina destabilizirani ponudom na internetu. S napretkom interneta činilo se da su klasične brošure osuđene na propast, no one nikada dosad nisu bile ljepše i bogatije, odražavajući precizno strategiju komunikacije turoperatora. Yield management, tj. varijacije tarifa u odnosu
Francuska
Veliki supermarketi
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
50
prema datumu rezervacije postaje sve češća praksa, što omogućuje bolje upravljanje zalihama te bolju konkurentnost. Turoperatori su prisiljeni pružati dodanu vrijednost kako bi opravdali svoju uslugu klijentu.
Rezultati putničkih agencija – SNAV - za 2012. U 2012. francuske putničke agencije imale su negativan rezultat.
Broj putnika
Turistički promet
Francuska
-3,9
2,2
Srednje udaljene destinacije
-7,9
-8,8
Daleke destinacije
-0,16
-3,7
Ukupno
-5,1
-4,3
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL FRANCUSKOG TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU - 2012. GODINA Dolasci
FRANCUSKA
Noćenja
apsol.
indeks
1989. = 100
apsol.
indeks
1989. = 100
1989.
199.865
100
901.070
100
1990.
181.233
91
91
765.644
85
85
1991.
37.297
21
19
149.989
20
17
1992.
15.989
43
8
54.593
36
6
1993.
19.910
125
10
86.295
158
10
1994.
27.261
137
14
138.760
161
15
1995.
18.788
69
9
75.562
54
8
1996.
27.000
144
14
71.000
94
8
1997.
34.647
128
17
110.470
156
12
1998.
41.914
121
21
144.867
131
16
1999.
31.646
76
16
87.818
61
10
2000.
57.193
181
29
180.449
205
20
2001.
74.719
131
37
224.510
124
25
2002.
134.708
180
67
418.172
186
46
2003.
220.636
164
110
688.715
165
76
2004.
392.911
178
197
1.241.729
180
138
2005.
591.098
150
296
1.920.288
155
213
2006.
505.139
85
253
1.707.718
89
190
2007.
473.806
94
237
1.664.973
97
185
2008.
439.095
93
220
1.635.494
98
182
2009.
393.192
90
197
1.510.894
92
168
2010.
388.320
99
194
1.464.114
97
162
2011.
394.482
102
197
1.483.546
101
165
2012.
418.412
106
209
1.538.457
104
171
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Od 418 000 francuskih dolazaka u Hrvatsku, 40 % odnosi se na organizirana putovanja, a 60 % čine individualna putovanja, u vlastitoj organizaciji prijevoza i smještaja, najčešće prema planiranim itinererima.
Udjel organiziranog prometa u ukupnom rezultatu relativno je stabilan: oscilirao je između 32 % (u 2005.) i 38 % (2006. i 2007.), što proizlazi dijelom iz specifičnosti francuskoga gosta koji je u osnovi individualac te više voli putovati u vlastitoj i po mogućnosti slobodnoj organizaciji. No taj se omjer u 2008. bitno mijenja i organizirana putovanja čine čak 43 % ukupnog broja dolazaka, u kriznim se godinama smanjio (40 % u 2009., 38 % u 2010.), da bi ponovno porastao u 2012. na 40 %.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala jedna od važnih turističkih destinacija u Francuskoj i rijetki su turoperatori koji je ne programiraju (više od 100 turoperatora). Uspjeh i dinamika napredovanja destinacije tijekom prethodnog desetljeća potaknuli su zanimanje profesionalaca tako da se u 2004. segment organiziranih putovanja povećao, zahvaljujući povratku tržišnih vođa koji su postavili charterske letove iz Pariza i provincijskih gradova, da bi u 2005. porastao za čak 48 % te dosegnuo 1/3 ukupnih putovanja. Hrvatska je prisutna u brošurama specijalista Croatie Tours i Bemex Tours te svih tržišnih vođa poput: Top of Travel, Travel Europe/Visit Europe, Thomas Cook/Jet Tours, Nouvelles Frontières, Fram/Plein Vent, Look Voyages, Kuoni, Prodintour, Tour Indicom, Crystal TO, Ailleurs. Oni nude vrlo raznovrsne programe: sunce i more krstarenja, organizirane ture, kombinirane boravke, fly and drive. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Predstavljanje nekoliko najvažnijih turoperatora koji programiraju Hrvatsku Top of Travel
Predlaže bogat i raznovrstan program u Hrvatskoj, veliki broj tura, grupnih i individualnih putovanja. Turoperator, koji je 2011. godine slavio 13 godina postojanja, posluje po jednostavnom konceptu: dopustiti najvećem broju putnika da ode u najbližu zračnu luku i otputuje u destinacije koje nude opuštanje i otkrivanje. Top of Travel za Hrvatsku predlaže velik broj letova iz 15-ak francuskih gradova, svakog tjedna, od polovice travnja do početka listopada, s kombinacijama ulaska i izlaska između Pule, Dubrovnika i Splita. Ove godine, Top of Travel održava svoju prisutnost u Hrvatskoj označavajući Hotel Nimfu kao “Top Clubs by Top of Travel”. “Top Club” je nova linija proizvoda koja je pokrenuta ove godine u samo pet destinacija.
Visit Europe
Jedan je od vodećih francuskih turoperatora za Hrvatsku. Njegova je ponuda bogata i raznovrsna, nudi ture, kruzing, all inclusive proizvode, autoture, vikende itd. Snaga ovog turoperatora je na velikim zalihama kapaciteta i reaktivnosti. Treba istaknuti i velik broj regionalnih letova: 17 francuskih uzletišta s vlastitim charterskim lancem. U 2013., Visit Europe širi ponudu u Dubrovačku regiju s hotelom Lafodia Sea Resort.
Look Voyages
Prisutan je u svim segmentima ponude te se sve bolje plasira otkad je destinacija poboljšala kvalitetu smještaja. Look Voyages je bio jedan od prvih francuskih turoperatora u destinaciji koji je ponudio club proizvod s frankofonskom animacijom.
Francuska
51
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
52
Plein Vent
Jedan je od prvih turoperatora u Hrvatskoj i sudjelovao je u lansiranju destinacije zahvaljujući devizi “kvaliteta po niskoj cijeni”. Ovaj ekonomski model predlaže jednu destinaciju, jedan proizvod, jedan izlet i jamči polazak. U zrakoplovnom prijevozu oslanja se na matičnog turoperatora Fram, s kojim kreira sinergiju u zakupu kapaciteta - jamči kvalitetu i strogo odabrani proizvod te konstantnu kontrolu usluge. Ove godine, Plein Vent je prvi turoperator koji Francuzima otvara mogućnost boravka u Zadarskoj regiji u obnovljenom hotelu Adria.
CroisiEurope
Prva europska brodarska kompanija stara 34 godine, najpoznatija je u riječnoj plovidbi u Europi. Hrvatsku komercijalizira pod tvrtkom CroisiMer počevši od 2007., s brodom “La Belle de L’Adriatique” (200 putnika) koji je iste godine sagradio za plovidbu Jadranom.
Thomas Cook
Ulaže u club proizvode i nudi proizvode različitih razina cijena. Originalnost temelji na zanimljivim gastronomskim i kulturnim etapama i degustacijama lokalnih proizvoda. Grupa Thomas Cook objedinjuje tri velike francuske marke: Thomas Cook, Jet Tours i Aquatour (za polaske iz sjevernog dijela Francuske). Thomas Cook nudi nekoliko proizvoda u Hrvatskoj: ture; jednu autoturu koja uključuje Zagreb; te ove godine prvi put otvara svoj Thomas Cook village Waterman Supetrus na Braču.
Fram
Od početka je prisutan u Hrvatskoj iako je godinama stagnirao u rezultatima i u ponudi. U 2013. ie Hrvatska reaktivirana atraktivnim bitnim pomakom u diversifikaciji ponude. Fram je udvostručio broj letova prema Hrvatskoj: iz sedam gradova prema Dubrovniku i od ove godine prema Splitu. Fram otvara svoj hotel club Framissima u hotelskom kompleksu Elaphusa Bluesun na Braču te novi hotel club Olé Bluesun Bonaca.
Jet Tours
Nudi veliki broj proizvoda različitih kategorija smještaja. Zanimljivi su proizvodi koji uključuju nekoliko otoka te ture i kruzing iz Splita i Dubrovnika, gdje slijeću zrakoplovi iz Pariza i provincijskih gradova. Turoperator očekuje porast širenjem polazaka iz provincije.
Croatie Tours
Specijalist za putovanja à la carte. Nudi različite kombinacije u Hrvatskoj te pokriva sve vrste prijevoza, smještaja, iznajmljivanja, autoture, pješačke ture, boravke u svim regijama i na dvadesetak hrvatskih otoka. Ove godine, Croatie Tours nudi tri nove autoture na temu kulturne i prirodne baštine, posebno u kvarnerskoj regiji.
Bemex Tours
Specijalist je za Hrvatsku od 1985. Nudi široku lepezu smještaja za sve vrste potražnje. U zrakoplovnom prijevozu su vrlo prilagodljivi, kombiniranim rutama open-jaws. Brošura za individualce je sveobuhvatna i operativna od travnja do listopada. Za grupe, Bemextours predlaže vikend boravke, incentive i team building te privatne brodove za kruzing à la carte.
Novasol
Specijalist je za iznajmljivanje kuća. U posljednjih je nekoliko godina zabilježio odlične rezultate u Hrvatskoj. Nudi bogat izbor kvalitetnih proizvoda u regijama Istre i Kvarnera, nešto slabiji na južnom dijelu obale.
Atalante
Specijalist je za avanturistički turizam i bilježi veliko zanimanje za Hrvatsku. Unatoč malim brojkama, radi se o kvalitetnom proizvodu koji se kreće uzlaznom putanjom.
Interhome
Specijaliziran je za iznajmljivanje kuća i stanova – 70 % ukupnog broja rezervacija odnosi se na jednotjedni boravak, 23 % na dvotjedni.
Comptoir des Voyages
Specijaliziran je za visoko kvalitetne programe à la carte. Novi proizvodi: city break u Zagrebu i kratka tura po Zagorju.
Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2012. godine
Počinje programaciju Dubrovnika i Zagreba kao city break destinacija zimi i predviđa programaciju Istre, Kvarnera i Središnje Hrvatske već od proljeća.
Thomas Cook/Jet Tours
Cosmovel
lansirao je dva nova proizvoda: Thomas Cook Village u dubrovačkoj regiji i Eldorador Club Jet Tours u splitskoj regiji.
Specijalist za grupna putovanja počinje programirati Hrvatsku nakon studijskog putovanja u Istru, Kvarner, Zagreb i Središnju Hrvatsku prošle godine.
Voyageurs du Monde
Kuoni France
Izdao je novu brošuru “Moyen courrier” (Srednje udaljene destinacije), u kojoj je programirana i Hrvatska. Zbog gospodarskog stanja i pada kupovne moći, Kuoni je požurio izdati novu brošuru, koja je bila alternativa njegovim skupljim programima za uglavnom udaljene destinacije.
Costa Croisières
Novi program krstarenja brodom Costa Classica, s temom vjerskog turizma i hodočašća. Brod se zaustavlja tijekom cijele sezone u Splitu i u Dubrovniku, jer je programirano Međugorje. Rivages du Monde
Top of Travel
Specijalist za destinaciju programirao je pet novih hotela u Hrvatskoj: Hotel Laguna Materada 3*, Hotel Laguna Molindrio 4*, Hotel Croatie Baska Voda 3*, Hotel Tirena 3* i Grand Hotel Park 4*.
Ekskluzivni brod s pet jarbola Royal Clipper, plovio je Jadranom u rujnu.
53 Lansira novi proizvod krstarenja gajetom u splitskoj i dubrovačkoj regiji i dva termina krstarenja na brodu “5 tridents”, s polaskom iz Italije. UCPA
Specijalist za putovanja djece i mladih te avanturističke programe, novi program u Istri. Octopode Specijalist za kampinge, programira šest novih kampova u Istri. Camping and Co
Programira šest novih kampova u Istri. Directours
Prestižan turoperator, specijaliziran za individualna luxury putovanja, bio je zainteresiran programirati Istru, ali je morao odustati zbog nedostatka izravnih zrakoplovnih veza. Comptoir des Voyages
Nakon što je program za Istru u 2011. odlično funkcionirao, turoperator je na svojim internetskim stranicama programirao paket-aranžman Zagreb i dvorci od veljače 2012. godine. Proizvod “Dubrovnik, grad za sve sezone”, od 31. listopada 2011. do 31. ožujka 2012., programirali su: Visit Europe, Fram, kanadski turoperator Vacances Celebritours, Top of Travel, Voyageurs du monde i Bemex Tours.
Opseg organiziranog prometa u 2012. po svakom praćenom organizatoru putovanja Statistike francuskih turoperatora (udruga CETO) za Hrvatsku, od studenog 2011. do listopada 2012.: +111,7 % za putnike koji uzimaju samo let, +100,2 % u financijskom rezultatu; 21 151 putnik -1,7 % u paket-aranžmanima, +3,2 % u financijskom rezultatu; 61 931 osoba. Rezultati francuskih turoperatora već su nekoliko godina stabilni, što pokazuje da je Hrvatska dobro pozicionirana na francuskom tržištu, kao mediteranska destinacija u segmentu
organiziranog putovanja. Turoperatori specijalisti koji programiraju veliki broj hotela, poput Travel Europe, susreću se s drugom vrstom problema. Potražnja francuskih turoperatora u ljetnim je mjesecima znatno nadilazila hotelsku ponudu. Na taj način nisu bili u mogućnosti iskoristiti zakupljena sjedala u zrakoplovima i isplatiti let. Taj je problem posebno istaknut u dubrovačkoj regiji, gdje su kapaciteti globalno bili odlično popunjeni. Disfunkcija je logičan rezultat tržišnog funkcioniranja u trenutku kada je za destinaciju potražnja veća od ponude i kada last minute potražnja ne može biti zadovoljena, jer su alotmanski kapaciteti turoperatora vraćeni hotelima i smanjeni zbog sve veće potražnje putem drugih prodajnih kanala.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Iz komentara francuskih turoperatora proizlazi da su mogli ostvariti veći promet da se nisu susretali s manjkom slobodnih kapaciteta u hotelima, posebice u srpnju i kolovozu. Također, ističu da se Hrvatska slabije prodaje u travnju i listopadu nego prije nekoliko godina. Primjedbe turoperatora općenito su: ■ ■
■ ■ ■ ■
klijent danas odabire u skladu s cijenom - Hrvatska spada u skuplje destinacije hrvatski hotelijeri nisu uvijek dovoljno fleksibilni u kriznom razdoblju, cijene su volatilne i ponekad rastu nezavisno od eventualnih ulaganja u kvalitetu, a nije isključeno da se ne drže dogovora s partnerima mjestimično neadekvatna kvaliteta usluga manjak ljubaznosti te znanja jezika slaba animacija u mnogim hotelima monotona hrana u nekim hotelima.
Budući da su na početku sezone zabilježili kašnjenja u rezervacijama, neki su turoperatori smanjili kapacitete za Hrvatsku, što su požalili jer je prodaja počela u posljednji trenutak i tada je manjkalo kapaciteta. Prednosti i nedostatke možemo globalno predočiti na način prikazan u tablici.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Prednosti
Nedostaci
1. Ljepota krajolika je neosporiva 2. Autentičnost i neiskvarena priroda 3. Bogatstvo kulturne baštine 4. Raznolikost turističke ponude, koja može zadovoljiti svakog klijenta 5. Blizina destinacije 6. Idealna destinacija za transfer iz ugroženih destinacija Magreba 7. Agencije posebno cijene djelovanje HTZ: aktivna uloga na tržištu, informacije / dokumentacija, manifestacije za agente i turoperatore i osobito “challenge de vente”
1. Povećanje cijene koja ne prati uvijek poboljšanje kvalitete smještaja 2. Usluga je osrednja (prijam, hotelska usluga i hrana u restoranu) 3. Nedostatak club proizvoda s francuskim animatorima 4. Nepraktične plaže za obitelji s djecom 5. Preveliko opterećenje obalnog područja ljeti 6. Još ima ljudi koji nedovoljno poznaju destinaciju (u odnosu prema Maroku i Tunisu) 7. Nedovoljno letova iz provincije
Francuska
Club Med
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
54
Razrada dolazaka po regijama od 2010. do 2012. Dolasci 2010.
Dolasci 2011.
Dolasci 2012.
Evolucija 2012./2011.
Istra
50.995
50.112
55.964
+12 %
Kvarner
40.111
38.685
40.500
+4 %
Zadar
36.000
35.800
41.000
+15 %
Šibenik
36.713
35.683
33.949
-4,8 %
Split
69.520
75.425
75.400
+0 %
Dubrovnik
101.320
101.097
107.000
+6 %
Grad Zagreb
23.100
26.987
26.080
-3 %
Kontinentalni
39.700
43.130
43.700
+1 %
S više od 180 000 dolazaka, regije Splita i Dubrovnika još obuhvaćaju gotovo polovicu broja dolazaka s francuskog tržišta, tj. 43 %. No potrebno je istaknuti znatnu evoluciju broja dolazaka u regijama Istre i Zadra, s velikim porastom od +12 % i +15 % vezano za postavljanje novih letova, što upućuje na mogućnost razvoja tih regija na francuskom tržištu. Na taj način ostvarujemo bolju prostornu raspoređenost francuskih turista u Hrvatskoj - trend koji bi se trebalo nastaviti s obzirom na značajnu promociju koju smo na tržištu ostvarili za te regije. Utvrđujemo i da je Francuska treće emitivno tržište u kontinentalnoj Hrvatskoj, s 43 000 dolazaka u 2011., nakon Italije i Austrije. Rezultat s francuskog tržišta redovito raste.
Zrakoplovni charteri u 2012. godini Broj polazaka iz Pariza i provincijskih gradova ostao je prilično stabilan u odnosu prema 2010. godine s neznatno smanjenim kapacitetom (stop-over letovi). Broj turoperatora koji zakupljuju sjedala je također stabilan.
Polasci iz Pariza: ■
■ ■
Dubrovnik: Croisieurope – Visit Europe/Travel Europe – Thomas Cook/Jet Tours – Karavel/Promovacances – Prodintour – Plein Vent/Fram – Salaun Holidays – Tour Indicom – Top of Travel – National Tours Split: Crystal TO – Look Voyages – Plein Vent/Fram – Thomas Cook/Jet Tours Pula: Karavel/Promovacances – Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe –Salaun Holidays
Polasci iz provincije: U Dubrovnik:
■ ■ ■ ■ ■ Posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve većem zanimanju za kontinentalnu Hrvatsku, Grad Zagreb i regiju LikuKarlovac. Porast prometa Francuza u tim regijama bio je potaknut 2011. godine uvođenjem leta Easyjeta iz Pariza u Zagreb koji je, nažalost, u međuvremenu ukinut. No, mi smo nastavili s promocijom kontinentalne Hrvatske koja prema našemu mišljenju ima veliki potencijal na francuskom tržištu.
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Hrvatska je za Francuze pristupačna destinacija te se posjećuje i zrakoplovom i osobnim automobilom (često u kombinaciji s trajektom) ili autobusom. Francuzi vole putovati vlakom i traže mogućnost dolaska u Hrvatsku željezničkim prijevozom, koji za sada nije dovoljno razvijen jer nedostaje izravna veza između Francuske i Hrvatske vlakom.
■ ■
Biarritz: Tour Indicom – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Bordeaux: Croisieurope – Top of Travel – Visit Europe/ Travel Europe – Thomas Cook/Jet Tours – Salaun Holidays – Plein Vent/Fram – Tour Indicom Brest: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Tour Indicom – National Tours Cherbourg: Top of Travel Clermont Ferrand: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Tour Indicom – Top of Travel Dijon: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Tour Indicom – Top of Travel – National Tours Deauville: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Tour Indicom – Salaun Holidays La Rochelle: Top of Travel Lille: Thomas Cook/Jet Tours/Aquatour – Plein Vent/ Fram Limoges: Tour Indicom Lyon: Croisieurope – Tour Indicom – Thomas Cook/Jet Tours – Visit Europe/Travel Europe – Top of Travel – Salaun Holidays – Plein Vent/Fram – National Tours Marseille: Croisieurope – Top of Travel – Tour Indicom – Thomas Cook/Jet Tours – Visit Europe/Travel Europe – Plein Vent/Fram – Salaun Holidays – National Tours Metz/Nancy: Salaun Holidays – Visit Europe/Travel Europe – Tour Indicom – Top of Travel – National Tours Montpellier: Tour Indicom – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays
55
■
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Mulhouse: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Tour Indicom – Top of Travel – National Tours Nantes: Croisieurope – Salaun Holidays – Top of Travel – Tour Indicom – Thomas Cook/Jet Tours – Visit Europe/Travel Europe – Plein Vent/Fram – Richou Voyages – Voyages Internationaux – National Tours Nice: Croisieurope – Salaun Holidays – Tour Indicom – Visit Europe/Travel Europe Pau: Top of Travel Poitiers: Top of Travel Rennes: Salaun Holidays – Visit Europe/Travel Europe – Tour Indicom – National Tours Reims: Top of Travel Strasbourg: Croisieurope – Visit Europe/Travel Europe – Tour Indicom – Salaun Holidays Toulon: Tour Indicom Toulouse: Top of Travel – Tour Indicom – Thomas Cook/ Jet Tours – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Plein Vent/Fram – Verdié Voyages – Croisieurope – Capitales Tours – National Tours
U Split:
■ ■ ■ ■ ■
Lille: Thomas Cook/Jet Tours Aquatour – Plein Vent/ Fram Lyon: Ailleurs Voyages – Look Voyages – Thomas Cook/ Jet Tours – Plein Vent/Fram Marseille: Plein Vent/Fram – Thomas Cook/Jet Tours Mulhouse: Top of Travel – Plein Vent/Fram Nantes: Look Voyages – Plein Vent/Fram – Thomas Cook/Jet Tours
U Pulu:
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Biarritz: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Bordeaux: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Brest: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – National Tours Clermont Ferrand: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Deauville: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Dijon: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – National Tours Lyon: Karavel/Promovacances – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Top of Travel Marseille: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – National Tours Metz/Nancy: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – National Tours Montpellier: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Mulhouse: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – National Tours Nantes: Salaun Holidays – Visit Europe/Travel Europe – Top of Travel – Richou Voyages – National Tours Nice: Salaun Holidays – Visit Europe/Travel Europe Rennes: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Rodez: Top of Travel Strasbourg: Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays Toulouse: Top of Travel – Visit Europe/Travel Europe – Salaun Holidays – Verdié Voyages – Capitales Tours – National Tours
Autobuseri u 2012. godini Kada je u pitanju segment autobusera, dobri rezultati iz pret-
hodnih sezona rezultirali su povećanjem njihova broja. Danas praktično ne postoje autobuseri koji ne nude barem jedan proizvod u Hrvatskoj, s time da većina njih radi i na upit. Autobuseri su vrlo važni za razvitak destinacije, jer omogućuju produljenje turističke sezone i dinamiziraju grupna putovanja. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
AILLEURS: Klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyona i Pariza: Istra, Dalmacija ANTONI VOYAGES: polazak iz Alsace regije: ture i boravak CARRE VOYAGES: velika tura po Hrvatskoj DESTINATOURS: velika tura po Hrvatskoj: Istra, Dalmacija EUROLINES TRAVEL: prijevoz i smještaj: Zagreb, Šibenik, Split… EUROPA BARROS: velika tura po Hrvatskoj s polaskom iz regije Auvergne EUROPATOURS-SCHMITTOURS: Istra s polaskom iz regija Alsace FAURE TOURISME: tura po kontinentalnoj Hrvatskoj, Istri i Kvarneru, Dalmaciji FRAM: kombinirana tura, Italija i Hrvatska FROSSARD: tura po Istri i Kvarneru GIRARDOT VOYAGES: polazak iz Dijona, velika tura po Hrvatskoj MIDI LIBRE VOYAGES: tura po Hrvatskoj MASSY VOYAGES: polazak iz Limogesa, tura po Hrvatskoj NATIONAL TOUR: tura i boravak “découverte” PHILIBERT VOYAGES: polazak iz Lyona, tura po cijeloj obali PHOCEENS VOYAGES: polazak iz Nice, tura i boravak RICHOU: polazak iz regije Nantesa, tura i boravak SALAUN HOLIDAYS: polazak iz regije Bretagne et d’île de France, tura i boravak SABARDU VOYAGES: polazak iz regije Marseillea, tura po Istri i Kvarneru SOLOTOUR: veliki izbor tura po cijeloj Hrvatskoj TERRIEN: kombinirana tura Istra/Slovenija, s polaskom iz Nantesa THELLIER VOYAGES: tura s vodičem za kampere TOP OF TRAVEL: veliki izbor tura po obali TRAVEL EUROPE: veliki izbor tura po obali VOYAGES PIEL: Hrvatska i Crna Gora iz Deauvillea, Cherbourga, Rennesa i Pariza
Individualci u 2012. – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualaca na francuskom tržištu Francuze oduševljavaju povijesna baština, prirodne ljepote, ekologija okoliša, a to je upravo ono što Hrvatska nudi. Hrvatska je u očima Francuza destinacija s bogatom turističkom ponudom, za sada pošteđena negativnih učinaka masovnog turizma, jednom riječju vrlo popularna destinacija. Hrvatska gradi svoj turistički uzlet na održivom razvitku i idealnoj kombinaciji prirodne i kulturne baštine. Hrvatsku smo predstavili francuskoj publici kao autentičnu, očuvanu destinaciju. Ugled koji smo izgradili temelji se upravo na vrijednostima koje su u ovom trenutku u središtu zanimanja potrošača. Danas pravi luksuz ne čine samo hoteli s pet zvjezdica, nego ono što postaje rijetkost: vrijeme, prostor i očuvani okoliš. Gosti se vraćaju iz Hrvatske zadovoljni jer su doživjeli ono što smo im obećali. Prigovori
Francuska
■
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
56
gostiju najčešće su vezane za pomanjkanje ljubaznosti, suzdržan prijam i mjestimični manjak kvalitete usluge; osjećaj da turistički djelatnici ponekad žele maksimalno iskoristiti gosta. Primjedbe nam dolaze i na račun nedovoljne prilagodljivosti i pomanjkanja aktivnosti. Cijene su također negativno komentirane.
pješači, posebice u planinama, od toga je 60 % žena, a jednako su zastupljene sve socio-profesionalne i dobne kategorije. Anketa Tomas također pokazuje da su Francuzi među najbrojnijim turistima koji dolaze prvi put u Hrvatsku te da su treći po dnevnoj potrošnji, nakon Britanaca i Rusa.
Nije jednostavno razvijati individualna putovanja, u situaciji nedostatka zrakoplovnih veza, pogotovo niskocjenovnih. Nacionalne zrakoplovne kompanije uglavnom su preskupe za individualna putovanja, pogotovo s obzirom na trenutačno gospodarsko stanje u Francuskoj.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI
Najveća zapreka razvoju francuskog tržišta je i dalje mali broj niskocjenovnih letova prema Hrvatskoj, posebice iz provincije. Naime, izvan Pariza, u sezoni postoje samo letovi Lyon – Split, Lyon – Dubrovnik, Mulhouse – Dubrovnik te Marseille – Zadar. Ne postoji nijedan izravan redoviti let ni low cost iz velikih gradova kao Nantes, Bordeaux, Toulouse ili Lille. Stanovnici tih regija, koje imaju veliki emitivni potencijal, trenutačno ovise o charterskim letovima, kombiniranim letovima (koji su često skupi) ili dolascima automobilom (koja mogu trajati do dva dana, ovisno o regiji). Za većinu Francuza, posebno u pariškoj regiji iz koje je najviše putnika, Hrvatska je predaleko za putovanje automobilom. Istraživanje Tomas 2011. pokazuje da 84 % turista koji posjećuju Hrvatsku dolaze automobilom (Nijemci, Austrijanci, Talijani, Česi, Slovenci), naprema samo 8 % zrakoplovom. Razvitak individualnog prometa s francuskog tržišta treba promišljati kroz povećanje broja zračnih linija te poticanjem prometa u regijama iz kojih je Hrvatska dostupna automobilom.
Vrsta smještaja kojom su se koristili u Hrvatskoj Privatni smještaj osobito je drag Francuzima koji putuju u osobnoj organizaciji, jer im omogućuje bolje otkrivanje destinacije. U situaciji porasta cijena hotelskih usluga, taj će segment sigurno biti još zanimljiviji. Programi turoperatora uglavnom su vezani za hotelski smještaj, dok se individualni gosti dosta usmjeravaju na privatni smještaj. Francuzi u velikom broju, svake godine sve više, posjećuju i autokampove, pogotovo od kada sve više kampova nudi mogućnost “mobile-home”.
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće traže Fenomen segmentiranja turističke ponude sve je više prisutan – sport, avantura, kultura, što odgovara potražnji potrošača koji su sve zahtjevniji u pogledu svojih specifičnih potreba. Velika većina Francuza u Hrvatskoj zanima se za otkrivanje kulturne baštine i obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti, sportske i avanturističke sadržaje te sve vrste tzv. outdoor aktivnosti. Samo 24 % odabire isključivo koncept more i sunce, 34 % preferira kulturnu, a 23 % prirodnu baštinu, 16 % odlučuje se za sportske sadržaje, a 14 % za avanturističke programe. Anketa Tomas, hrvatskog Instituta za turizam pokazuje da su Francuzi, zajedno sa Slovencima, najbrojniji u tom segmentu turizma. Za sportske i avanturističke sadržaje opredjeljuju se većinom mladi do 35 godina, dok se oni u dobi od 50 do 64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva, 51 % želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Posebno je veliki broj programa pješačenja, koji odgovaraju sve većoj potražnji za tim proizvodima. Prema podacima Afita, 15 milijuna ljudi
Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Predviđa se da će tri milijuna Francuza ove godine odustati od putovanja. Kada su u pitanju istraživanja o namjerama Francuza, rezultati su posebno loši zbog pada kupovne moći, objavio je kabinet Protourisme. U 2013. godini, 40 milijuna Francuza, odraslih i djece, namjerava ostvariti barem jedno putovanje, kraće ili dulje, naprema 43 milijuna u 2012. “U posljednje tri godine, pet milijuna Francuza odustalo je od putovanja”, izjavio je Didier Arino, direktor kabineta Protourisme. Prema Protourismeu, kriza ozbiljno ugrožava putovanja: manje od polovice Francuza (48 %) previđa u 2013. ostvariti “pravi odmor” (najmanje četiri noćenja) – postotak izrazito nizak, naprema 53 % u 2012. Samo 44 % Francuza predviđa putovati ovog ljeta, naprema 47 % u 2012. “Nikada, pa čak i u najjačem jeku krize u 2009., nismo zabilježili takav pad putovanja”, izjavio je Didier Arino iz agencije AFP. Najveća kočnica za turizam je nezaposlenost, s tim da jedna nezaposlena osoba u prosjeku utječe na budžet za putovanje drugih šest osoba. Godišnji proračun za putovanja također je u padu i to za 13 %, tj. čini 2000 eura. Kriterij cijene, u konačnici, određuje odabir putovanja. Duljina boravka smanjuje se s 12,5 dana za ljeto 2012., na 11,5 dana predviđenih za 2013. godinu. Radi se o rezultatima dvaju anketa (veljača i ožujak), prva vođena putem telefona na uzorku od 1006 osoba reprezentativnog uzorka francuskog stanovništva, dok je druga provedena putem interneta na uzorku od 2017 osoba reprezentativnog uzorka Francuza koji putuju na odmor.
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. Francuska će ostati omiljena destinacija Francuza, posebice za jugoistočne regije - PACA i Languedoc te Korzika i Bretanja. U 2013., redoslijed najomiljenijih destinacija bit će sličan onome iz 2012. godine. Sasvim je sigurno da će Egipat i dalje biti u lošoj poziciji, barem do kraja 2013. Tunis također, s obzirom na daljnje kompliciranje političke situacije te predsjedničke i parlamentarne izbore čiji održavanje nije najbolje za ostvarenje uspješne ljetne sezone. Maroko bi, naprotiv, mogao ostvariti uspješan povratak – zimske rezervacije porasle su za +20 %. Kanarski otoci dobro startaju, kao i Sicilija, novi izazov turoperatora Héliades i Marmara, koji otvaraju club proizvode. Italija bi općenito trebala ostvariti dobar rezultat. Hrvatska, novi član Europske unije od 1. srpnja, također se dobro pozicionira s novim proizvodima turoperatora Fram, Top of Travel i Plein Vent. Turska, s novim Eldoradorom u Bodrumu te najnovijim Club Med u Beleku ostaje u utrci, kao i Grčka. Kada su u pitanju daleke prekomorske destinacije, u porastu su Meksiko, francuski Antili, Burma i Mauricius. 51 % Francuza bojkotira destinacije u kojima se
57
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Francuska
dogodilo Arapsko proljeće. Događaji u zemljama Magreba su, prema posljednjim istraživanjima, znatno utjecali te i dalje utječu na odabir destinacija Francuza. Nešto više od polovice (51 %) ispitanih ne previđa putovati u destinaciju gdje je politički kontekst nestabilan (online anketa Easyvoyage, uzorak od 1000 osoba od 28. siječnja do 2. veljače).
TOP & FLOPS – ljeto 2012. (prema broju putnika)
Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013. Top 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
20 francuskih turoperatora: Thomas Cook Groupe Marmara Fram Voyages Touraventures Look Voyages Voyages Kuoni Vacances Transat Voyageurs du Monde Euroservices Voyages (Donatello) Salaun Evasion Vacances Héliades Exotismes Evolution Voyages Thalasso n°1 Soc Expansion (Asia) Tourinter Ollandini Voyages Tourisme Organisation Production (Top of Travel) Allibert – Guides de Haute Montagne Plein Vent
U 2013. više od 100 turoperatora na francuskom tržištu nudi odmor u Hrvatskoj: ■ oko 22 turoperatora generalista
■ ■ ■ ■ ■ ■
oko 7 turoperatora specijalista za Hrvatsku oko 8 turoperatora specijaliziranih za kulturu oko 19 turoperatora specijaliziranih za prirodu i avanturu oko 8 kruzera oko 17 nautičara oko 15 iznajmljivača kuća...
Najjači turoperatori koji prodaju Hrvatsku na francuskom tržištu su: Travel Europe/Visit Europe, Karavel/Promovacances, Top Of Travel, Groupe Thomas Cook (Thomas Cook, Jet Tours, Aquatour), Plein Vent, Fram, Look Voyages, Crystal TO, Croisieurope, Nouvelles Frontières...).
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Hrvatska se od kraja devedesetih godina na francuskom tržištu smjestila kao destinacija s prepoznatljivim i kvalitetnim ugledom te je postala nezaobilazna za široku publiku i turoperatore. Hrvatska se istaknula na francuskom tržištu kao jedna od najdojmljivijih “priča o uspjehu” na području turizma. Međutim, ne smijemo zaboraviti da Hrvatska za Francuze
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
58
ostaje skupa destinacija koja se uvijek ne uklapa najbolje u kategoriju vrijednosti za novac. Jedan od razloga su i cijene zrakoplovnog prijevoza. Unatoč tomu što se niskocjenovni letovi počinju razvijati između Francuske i Hrvatske, njihov je broj nedovoljan i ne pokriva sve emitivne regije te se ne može usporediti s tržištima kao što su Njemačka ili Velika Britanija. Nedostatak letova iz provincije sprječava nas da djelotvorno konkuriramo destinacijama kao što su Grčka i Turska. Općenito gledajući, Hrvatska je kao destinacija dobro postavljena na francuskom tržištu. U ovoj fazi razvoja potrebno je istaknuti tematike s naglaskom na komparativne prednosti pojedinih regija, različitost i bogatstvo turističke ponude: priroda/pješačenje, kultura, gastronomija/lifestyle, putovanja za mlade, festivali, city break za Zagreb ili Dubrovnik itd. Pristupačnost je, dakle, naša najveća zapreka razvoju tržišta, jer Hrvatska ima odličan ugled na francuskom tržištu. Dodatna otežavajuća okolnost je recesija u Francuskoj, koje će negativno utjecati na potrošnju i putovanja.
Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2013. godini Godina 2013. je u Francuskoj najavljena kao teška i nepredvidiva godina, zbog lošega gospodarskog stanja i konstantnog povećavanja broja nezaposlenih. No, unatoč svemu, Francuzi nastavljaju putovati, iako kraće. Godina 2013. bi za Hrvatsku trebala potvrditi rezultate iz prošle godine. Strategija nastupa na tržištu stavila je naglasak na razvijanje programa iz provincijskih gradova, produljenje sezone i bolju prostornu raspoređenost te valorizaciju hrvatskih regija i raznolikosti turističkog proizvoda. Očekujemo i pozitivne učinke vezane za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ova godina bi za nas trebala biti pozitivna jer su turoperatori pojačali programe, a povećao se i broj niskocjenovnih letova.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Novosti francuskih turoperatora u 2013. Francuski turoperatori svjesni su da u Hrvatskoj postoji potencijal za razvitak njihove aktivnosti. Iako za njih razvijanje novih programa pretpostavlja i novi poslovni rizik, sve ih je više koji šire svoju produkciju te programiraju nove regije. Nova odmorišna putovanja
Nove ture
Fram otvara tri nova proizvoda na Braču: Hotel-Club 4* Framissima Hotel-Club 3* Olé Hotel 3* Bonaca
Comptoir des Voyages nudi novi jedinstven proizvod na tržištu: kratka tura od pet dana po Zagorju. Obilaze se Veliki Tabor, Trakošćan i Varaždin.
Plein Vent se instalira u zadarskoj regiji u kojoj francuski turoperatori još nisu brojni. Novi proizvod je hotel Adria u Biogradu na Moru.
Salaun nudi turu po regiji «Grand Tour”, veći dio putovanja je u Hrvatskoj; 7 od ukupno 13 dana: Opatija, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik.
Visit Europe širi svoju produkciju u regiji Dubrovnika, s novim programom u hotelima: Grand Hotel Orebić i Lafodia.
Solotour, specijalist za grupna putovanja predlaže novi city break u Dubrovniku.
Novi letovi u 2013. Počevši od 2012., postavljeni su brojni niskocjenovni letovi; u 2013. uvode se još 2 dodatna leta. Ryanair omogućuje novu vezu, dva puta na tjedan, Paris Beauvais – Zadar. Francuzi iz istočne regije imaju mogućnost putovati u Rijeku iz susjedne Belgije novim letom Charleroi – Rijeka.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2013. ne bi trebao biti znatno drukčiji od prošlogodišnjeg. Ipak, moglo bi doći do blagog porasta individualnog prometa, zahvaljujući brojnim novim letovima i sve većoj uporabi interneta. Također, smatramo da bi zanimanje Francuza za kampove i privatni smještaj mogao biti razlog povećanja broja individualnih putovanja.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. godini Francuski turoperatori ponovno pokazuju veliko zanimanje za destinaciju i obogaćuju svoje dosadašnje programe. Isto tako primamo veliki broj upita turoperatora koji do sada nisu
EasyJet otvara novu liniju Lyon – Dubrovnik, dva puta na tjedan u srpnju i kolovozu.
programirali destinaciju. Ovaj trend je sigurno djelomično vezan za lošu situaciju u Sjevernoj Africi koja je tradicionalno Francuzima vrlo važno tržište, ali prije svega svjedoči o tome da je Hrvatska u središtu zanimanja turoperatora.
Zrakoplovni charteri u 2013. godini U odnosu prema 2012., broj letova je stabilan ili nešto veći, s obzirom na jačanje programa pojedinih turoperatora (Fram/ Plein Vent).
59
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
TO VISIT EUROPE
TOP OF TRAVEL
Zrakoplovna kompanija Air Méditerranée ili XL-Airways ili Travel Service
Polazište – odredište
Početak – kraj leta
Paris CDG - Pula/Dubrovnik
od 01/04 do 21/10
Biarritz - Pula/Dubrovnik
od 03/06
Bordeaux - Pula/Dubrovnik
06/05, 03/06, 05/08, 16/09 i 23/09
Brest - Pula/Dubrovnik
13/05, 03/06 i 24/06
Cl. - Ferrand - Pula/Dubrovnik
13/05, 17/06 i 09/09
Deauville - Pula/Dubrovnik
17/06
Dijon - Pula/Dubrovnik
22/04, 24/06 i 16/09
Limoges - Pula/Dubrovnik
15/04, 20/05 i 30/09
Lyon - Pula/Dubrovnik
01/04, 22/04, 29/04, 13/05, 27/05, 10/06, 08/07, 12/08, 16/09, 30/09 i 14/10
Marseille - Pula/Dubrovnik
22/04, 06/05, 20/05, 03/06 i 17/06 od 01/07 do 02/09 + 16/09, 30/09 i 14/10
Montpellier - Pula/Dubrovnik
10/06
Mulhouse - Pula/Dubrovnik
06/05, 27/05, 10/06, 15/07, 19/08 i 07/10
Nantes - Pula/Dubrovnik
od 01/04 do 21/10
Nice - Pula/Dubrovnik
24/06 i 29/07
Strasbourg - Pula/Dubrovnik
20/05, 03/06, 30/09 i 14/10
Toulouse - Pula/Dubrovnik
08/04, 22/04, 29/04, 20/05, 27/05, 17/06, 22/07, 26/08, 02/09, 23/09 i 07/10
Rodez - Pula/Dubrovnik
27/06
Europe Airpost
Paris - Dubrovnik
od 13/04 do 28/09/13
Air Mediterranée
Paris - Dubrovnik
od 27/4 do 21/9/13
Europe Airpost
Bauvais - Dubrovnik
21/09/2013
Air Mediterranée
Bordeaux - Dubrovnik
od 20/04 do 21/09/13
Europe Airpost
Brest - Dubrovnik
27/04/2013
Germania
Brives la Gaillarde - Dubrovnik
12/10/2013
Europe Airpost
Chateauroux - Dubrovnik
10/08/2013
Europe Airpost
Cherbourg - Dubrovnik
14/09/2013
Europe Airpost
Clermont Ferrand - Dubrovnik
11/05 & 20/07/13
Europe Airpost
Deauville - Dubrovnik
18/05,15/06,27/07 & 07/09/13
Europe Airpost
Dijon - Dubrovnik
25/05,29/06 & 03/08/13
Europe Airpost
Le Havre - Dubrovnik
13/04/2013
Germania
Lyon - Dubrovnik
od 20/04 do 21/09/13
Air Mediterranée
Marseille - Dubrovnik
od 20/04 do 21/09/13
Europe Airpost
Metz - Dubrovnik
04/05 & 06/07/13
Europe Airpost
Basel Mulhouse - Dubrovnik
08/06,13/07,17/8 i 31/08/13
Air Mediterranée
Nantes - Dubrovnik
od 20/04 do 21/09/13
Europe Airpost
Pau - Dubrovnik
22/06/2013
Francuska
REDOVI LETENJA SVIH ZRAKOPLOVNIH KOMPANIJA ZA HRVATSKU U 2013. - FRANCUSKA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
60 Europe Airpost
Saint Etienne - Dubrovnik
20/04/2013
Germania
Marsillac - Dubrovnik
19/10/2013
Germania
Toulouse Dubrovnik
od 20/04 do 21/09/13 i 05/10/13
Europe Airpost
Toulouse Dubrovnik
28/09/2013
Europe Airpost
Vatry Dubrovnik
01/06 i 24/08/13
Air Mediterranée
Paris Pula or Dubrovnik
17/05 i 27/09/2013
Air Mediterranée
Bergerac - Pula ili Dubrovnik
26/04/2013
Air Mediterranée
Bordeaux - Pula ili Dubrovnik
03/05 i 20/09/2013
Air Mediterranée
Clermont Ferrand - Pula ili Dubrovnik
14/06 i 04/10/2013
Air Mediterranée
Dijon - Pula ili Dubrovnik
21/06 i 13/09/2013
Air Mediterranée
Lyon - Pula ili Dubrovnik
07/06/2013
Air Mediterranée
Bahle Mulhouse - Pula ili Dubrovnik
10/05 i 31/05/2013
Air Mediterranée
Nantes - Pula ili Dubrovnik
od 19/04 do 21/06 i od 06/09 do 04/10/2013
Air Mediterranée
Toulouse - Pula ili Dubrovnik
19/04, 24/05 i 06/09/2013
Air Mediterranée
Bordeaux - Dubrovnik
od 19/04 do 28/09
Air Mediterranée
Lille - Dubrovnik
od 19/04 do 28/09
Air Mediterranée
Lyon - Dubrovnik
od 19/04 do 28/09
Air Mediterranée
Marseille - Dubrovnik
od 19/04 do 28/09
Air Mediterranée
Nantes - Dubrovnik
od 19/04 do 28/09
Air Mediterranée
Paris - Dubrovnik
od 19/04 do 28/09
Germania
Toulouse - Dubrovnik
od 19/04 do 28/09
Air Mediterranée
Lille - Split
od 19/04 do 19/10
Air Mediterranée
Lyon - Split
od 19/04 do 19/10
Air Mediterranée
Marseille - Split
od 19/04 do 19/10
Air Mediterranée
Mulhouse - Split
od 19/04 do 19/10
Air Mediterranée
Nantes - Split
od 19/04 do 19/10
Air Mediterranée
Paris - Split
od 19/04 do 19/10
Air Mediterranée
Toulouse - Split
od 19/04 do 19/10
Air Mediterranée
Mulhouse - Split
od 20/04 do 19/10
Air Mediterranée
Nantes - Split
od 20/04 do 19/10
Air Mediterranée
Marseille - Split
od 20/04 do 19/10
Air Mediterranée
Lyon - Split
od 20/04 do 19/10
Germania
Toulouse - Split
od 20/04 do 19/10
Small Planet
Paris - Split
od 20/04 do 19/10
Air Mediterranée
Paris - Dubrovnik
od 20/04 do 28/09
Air Mediterranée
Bordeaux - Marseilles - Dubrovnik
od 20/04 do 28/09
Europe Airpost
Lyon - Dubrovnik
od 20/04 do 28/09
Germania
Toulouse - Dubrovnik
od 20/04 do 28/09
Air Mediterranée
Nantes - Dubrovnik
od 20/04 do 28/09
VERDIE
MISTRAL AIR/ GERMANIA
VOLS PUY/DBV
06/05 - 03/06 i 09/09 -07/10
THOMAS COOK
Dubrovnik Airlines
Bordeaux - Dubrovnik
20/04 - 26/09
Transavia
Lille - Dubrovnik
17/04 - 27/09
Europe Airpost
Lyon - Dubrovnik
20/04 - 28/09
Dubrovnik Airlines
Marseille - Dubrovnik
20/04 - 28/09
FRAM
PLEIN VENT
Air Med
Nantes - Dubrovnik
20/04 - 28/09
Transavia
Paris - Dubrovnik
28/04 - 27/09
Dubrovnik Airlines
Toulouse - Dubrovnik
20/04 - 28/09
Transavia
Lille - Split
12/04 - 27/09
Air Med
Lyon - Split
20/04 - 07/09
Air Med
Marseille - Split
06/07 - 31/08
Air Med
Nantes - Split
20/04 - 14/09
Transavia
Paris - Split
26/04 - 04/10
Air Méditerranée
Lyon - Pula
20/04 - 05/10/13
Air Méditerranée
Nantes - Pula
20/04 - 05/10/13
XL AIRWAYS
Paris - Split
20/04 - 05/10/13
Travel Service
Paris - Strasbourg - Dubrovnik
25/04/2013
Europe Airpost
Paris – Marseille - Dubrovnik
02/05/2013
Europe Airpost
Paris - Dubrovnik
09/05/2013
Europe Airpost
Paris - Nantes - Dubrovnik
16/05/2013
Europe Airpost
Paris - Dubrovnik
23/05/2013
Travel Service
Paris – Bruxelles - Dubrovnik
30/05/2013
Europe Airpost
Paris - Strasbourg - Dubrovnik
06/06/2013
Europe Airpost
Paris - Lyon - Dubrovnik
13/06/2013
Europe Airpost
Paris - Dubrovnik
20/06/2013
Europe Airpost
Paris - Nice - Dubrovnik
27/06/2013
Travel Service
Paris - Bruxelles - Dubrovnik
04/07/2013
Travel Service
Paris - Dubrovnik
11/07/2013
Travel Service
Paris - Dubrovnik
18/07/2013
Travel Service
Paris - Dubrovnik
25/07/2013
Europe Airpost
Paris - Nice - Dubrovnik
01/08/2013
Europe Airpost
Paris - Bruxelles - Dubrovnik
08/08/2013
Europe Airpost
Paris - Lyon - Dubrovnik
15/08/2013
Europe Airpost
Paris - Strasbourg - Dubrovnik
22/08/2013
Travel Service
Paris - Luxembourg - Dubrovnik
29/08/2013
Travel Service
Paris - Zurich - Dubrovnik
05/09/2013
Travel Service
Paris - Geneve
12/09/2013
Europe Airpost
Paris - Nantes - Dubrovnik
19/09/2013
Travel Service
Paris - Bordeaux - Dubrovnik
26/09/2013
Travel Service
Paris - Lyon - Dubrovnik
03/10/2013
Europe Airpost
Paris - Bruxelles - Dubrovnik
10/10/2013
Travel Service
Paris - Strasbourg - Dubrovnik
17/10/2013
CRISTAL TO
XL AIRWAYS
Paris - Split
03/07/13 - 25/09/13
XL AIRWAYS
Paris - Split
02/06/13 - 29/09/13
PROMOVACANCE KARVEL
Air Méditerranée / Travel Service
Paris - Pula - Paris
od 29/04 do 09/09
Air Mediterrannée
Paris - Pula - Paris
od 16/07 do 26/08
Air Mediterrannée
Lyon - Pula - Lyon
od 16/07 do 26/08
Gestair via Transavia
Paris - Dubrovnik - Paris
od 21/06 do 13/09
Air Parner via Small Planet
Paris - Dubrovnik - Paris
od 25/07 do 29/08
LOOK VOYAGES
CROISIEUROPE
Francuska
61
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
62
Zrakoplovne veze prema Hrvatskoj u 2013. (bez charter linija turoperatora) CROATIA AIRLINES
Paris CDG - Split, ponedjeljkom, srijedom, subotom Paris CDG - Dubrovnik, četvrtkom, petkom, nedjeljom Paris CDG - Zagreb, svakim danom od travnja do listopada Lyon - Split, subotom od travnja do listopada AIR FRANCE
Paris CDG - Zagreb, svaki dan BRUSSELS AIRLINES
Bruxelles (Belgique) – Zagreb, svakim danom
Autobuseri u 2013. godini U odnosu prema 2012., broj autobusera koji programiraju Hrvatsku ostao je stabilan. Buy Croatia za autobusere koji je održan u ožujku 2012. probudio je veliko zanimanje među francuskim autobuserima. Tri najvažnija autobusera za Hrvatsku sudjelovala su na putovanju.
Individualni promet u 2013. godini Pozitivne naznake za porast individualnog prometa proizlaze s jedne strane iz sve većeg zanimanja Francuza za kamping i privatni smještaj, a s druge zbog uvođenja novih letova, pogotovo novih niskocjenovnih.
LUXAIR
Luxembourg (Lux) – Dubrovnik, nedjeljom, od 21. travnja do 6. listopada – Novo u 2013. godini RYANAIR
Paris Beauvais – Zadar, srijedom i nedjeljom, od 31. ožujka 2013. – Novo u 2013. godini Paris Beauvais – Pula, srijedom i subotom, od 24. ožujka – Novo u 2013. godini Marseille – Zadar, ponedjeljkom i petkom, od 1. travnja – Novo u 2013. godini Charleroi (Belgique) – Rijeka, ponedjeljkom i petkom, od 1. travnja 2013. – Novo u 2013. godini Charleroi (Belgique) – Zadar, ponedjeljkom, utorkom i subotom, od 26. ožujka Charleroi (Belgique) – Pula, ponedjeljkom i subotom, od 25. ožujka TRANSAVIA
Paris Orly – Dubrovnik, petkom, od 26. travnja do 27. rujna – Novo u 2013. godini Paris Orly – Split, petkom, od 26. travnja do 4. listopada – Novo u 2013. godini EASYJET
Lyon – Dubrovnik, utorkom i subotom, od 6. srpnja do 31. kolovoza – Novo u 2013. godini Paris CDG – Dubrovnik, svakim danom osim srijede, od 1. srpnja do 1. rujna Paris CDG – Split, svakim danom, od 5. srpnja do 1. rujna Bâle Mulhouse – Split, subotom, od 20. travnja Genève (Suisse) – Split, subotom, od 20. travnja Genève (Suisse) – Dubrovnik, subotom, od 18. svibnja
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta i broj odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini Institut INSEE predviđa za 2014. vraćanje u pozitivan rast BDP, sa stopom rasta od 0,5 % do 0,7 %, iako je Francuska u 2013. službeno ušla u recesiju. Stopa nezaposlenosti redovito se povećava u posljednjih godinu dana te bi trebala premašiti 11 % na početku 2014. No ustvrdili smo da, unatoč krizi, Francuzi nastavljaju putovati; najčešće smanjuju proračun za odmor, skraćuju boravak ili ostaju na odmoru u Francuskoj. Zato mislimo da bi stopa putovanja u inozemstvo trebala ostati stabilna u 2014., no može se očekivati da će Francuzi u velikoj mjeri provoditi odmor u svojoj zemlji.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2014. godini Nadamo se da će Hrvatska nastaviti laganu progresiju rezultata i u 2014. Unatoč smanjenju novca za promidžbu, nekoliko važnih čimbenika upućuje na optimizam: ■ osam novih letova prema Hrvatskoj koji su postavljeni 2013. i koji bi se trebali nastaviti i u 2014. ■ namjera francuskih turoperatora da održe ili pojačaju svoju produkciju u Hrvatskoj ■ medijska eksponiranost koja će biti rezultat ulaska Hrvatske u Europsku uniju tijekom 2013. godini.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Zbog širenja tržišta i pronalaženja novih kapaciteta, očekuje se širenje programa na cijelu obalu i postupno na kontinentalnu Hrvatsku.
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Više nego ikada, za Hrvatsku će biti važan dobar odnos kvalitete i cijene, kako bismo mogli preuzeti udjel tržišta konkurentnim destinacijama.
63
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
ITALIJA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Demokratska i parlamentarna republika Italija
Površina 301 340 km2, 202 osobe na km2, 60 870 745 stanovnika (Izvor: Demo Istat, 30.06.2012.)
Najveći grad Glavni grad Rim, 2 638 490 stanovnika (rujan 2012.) Ostali veliki gradovi: Milano 1 245 232, Napoli 961 338, Torino 870 940, Palermo 655 972, Genova 583 615, Bologna 385 836, Firenze 360 858, Bari 318 591, Catania 293 380 itd. (Izvor: Demo Istat, 2012.)
Opća obilježja gospodarstva Gospodarstvo je usmjereno na razvoj tercijarnih djelatnosti, koje čine 70,9 % gospodarstva, slijede primarne (2,3 %) i sekundarne djelatnosti (26,8 %). Porast tercijarnih djelatnosti vezan je za porast usluga poduzetništva i raznih drugih profesionalnih usluga. Tercijarne djelatnosti su: turizam, trgovina na veliko, trgovačko posredništvo, održavanja i popravak prijevoznih sredstava, sve vrste prometa, poštanske usluge, telekomunikacije, informatika i ostale. Sekundarne usluge su: proizvodnja automobila i ostalih mehaničkih strojeva, proizvodnja kemijskih i farmaceutskih proizvoda, proizvodnja metala i metalnih proizvoda, proizvodnja tehnologije za informacije i telekomunikacije, proizvodnja tkanine i odjeće, duhanska proizvodnja, proizvodnja namještaja, nakita i ostalo.
BDP BDP za 2010. godinu: 1,220 milijardi eura BDP za 2011. godinu: 1,580 milijardi eura BDP za 2012. godinu: 1,390 milijardi eura
BDP PO STANOVNIKU (vrijednosti izražene u američkim dolarima)
Izvor: OECD statistics, veljača 2013. *Posljednji objavljeni podaci odnose se na 2011. godinu.
Postotak nezaposlenosti u 2012. godini i predviđanja za 2013. i 2014.
Kretanje BDP-a po godinama
Izvor: Istat, occupati e disoccupati
Izvor: Istat
Kao što je i najavljivano, u 2012. zabilježen je daljnji rast nezaposlenosti koji je dosegnuo rekordnih 10,73 %. Zbog teške gospodarske krize koja je zahvatila Italiju, donesene su stroge mjere štednje te će i 2013., kao i prethodne godine, biti godina velike gospodarske krize u kojoj se očekuje sličan
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
64
postotak nezaposlenosti, oko 10 %. U 2014. očekuje se lagani početak pada stope nezaposlenosti.
Prosječna plaća U posljednjih nekoliko godina, prosječna talijanska plaća kontinuirano se smanjuje. Dok je 2011. Italija bila na 23. mjestu tablice zemalja OECD-a, s prosječnom plaćom od oko 23 000 američkih dolara na godinu, prošle se godine iznos neznatno povećao te je iznosio oko 25 000 američkih dolara, ali unatoč tomu Italija pada na 24. mjesto tablice zemalja OECD-a (30 zemalja). Nažalost, povećali su se i mnogi porezi, PDV, osnovni životni troškovi, tako da je prosječni talijanski radnik unatoč povećanju prosjeka godišnje plaće, ipak siromašniji s obzirom na prethodne godine.
Stopa inflacije – aktualni podaci
Izvor: Istat Demo, popolazione residente al 1.01.2012.
UTJECAJ GOSPODARSKE KRIZE I RECESIJE NA DOMICILNO STANOVNIŠTVO
U 2012. godini inflacija nastavlja rasti, u prva tri mjeseca godine zabilježen je daljnji porast, te je inflacija iznosila čak 3,3 %. Prosječna inflacija za 2012. godinu iznosila je 3 %, daljnji porast od 0,2 % u odnosu prema godini prije. U ožujku 2013. inflacija je smanjena te je iznosila 1,6 % za razliku od ožujka godine prije kada je iznosila 3,3 %. Za 2013. godinu očekuje se lagani pad inflacije.
Stanovništvo (po dobi i spolu)
Godina 2012. je za talijansko gospodarstvo ujedno i najteža u posljednjih nekoliko desetljeća. Kriza postaje sve teža, nova vlada uvodi stroge mjere štednje, raste nezaposlenost. Raste PDV, ali i cijene goriva te se znatno povećavaju životni troškovi (hrana, struja, plin). Znatno je pala potrošnja, obitelji sve više štede, čak i na hrani, počinje se sve više pozornosti posvećivati cijenama prehrambenih proizvoda, što prije nije bio slučaj. Kriza je utjecala i na godišnje odmore, kojih se Talijani nisu potpuno odrekli, ali su znatno smanjili broj dana odmora. Sve se više traže posebne ponude, mogućnosti uštede, odluke o destinaciji donose se u posljednji trenutak, ovisno o najboljim i najpovoljnijim ponudama. U 2013. kriza se nastavila. U ovu godinu Italija ulazi bez vlade i parlamenta. Kriza se nastavlja, sve je veća nezaposlenost, odluke o godišnjem odmoru, kao i godinu prije, donosit će se u posljednji trenutak.
Dob
Muškarci
Žene
Ukupno
0-9
2.842.691
2.695.185
5.537.876
10 - 19
2.899.190
2.738.373
5.637.563
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
20 - 29
3.222.453
3.146.213
6.368.666
TV
30 - 39
4.169.459
4.179.812
8.349.271
40 - 49
4.730.754
4.814.015
9.544.769
50 - 59
3.838.528
4.047.366
7.885.894
60 - 69
3.267.260
3.564.971
6.832.231
70 - 79
2.486.823
3.094.829
5.581.652
80 - 89
1.131.609
1.985.502
3.117.111
90 i više
137.832
401.342
539.174
Ukupno
28.726.599
30.667.608
59.394.207
Talijanska zemaljska televizijska ponuda dijeli se ponajprije na državne kanale RAI, privatnu televizijsku kuću Mediaset, te u manjem obliku televizijsku grupu La7/Mtv. Satelitska ponuda je u rukama televizijske kuće Sky. U Italiji postoji i mnogo lokalnih televizijskih postaja koje uglavnom ne utječu na share glavnih televizija, osim što se tiče informativnih programa.
Izvor: Istat Demo, popolazione residente al 1.01.2012.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
65 ZEMALJSKI PROGRAMI
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Gledanost po kanalima
RAI:
■ ■ ■ ■
Rai Uno Rai Due Rai Tre mnogo manjih kanala specifičnog sadržaja u sklopu ponude (Rai 4, Rai 5, Rai Storia, Rai Sport, Rai Yoyo, Rai Gulp itd.)
■ ■ ■ ■
Canale 5 Italia 1 Rete 4 manji broj programa specifičnog sadržaja (La 5, Italia 2, Iris, Mediaset Extra, Boing itd.)
LA7/MTV:
■ ■
Izvor: Auditel, Sintesi mensile, febbraio 2013.
TISAK
La 7 MTV Italia
SATELITSKI PROGRAMI
SKY
Podijeljen je na kategorije: Zabava, Sport, Djeca, Glazba, Film, Vijesti, Svijet i kultura. Svaka od kategorija ima određeni broj programa. Gledatelj može kupiti (pretplatiti se) paket sa svim kategorijama, a može i kombinirati kategorije koje ga zanimaju. MEDIASET PREMIUM
Također podijeljen na kategorije: Filmovi (s nekoliko potkategorija: Energy, Emotion, Comedy itd.), Serije, Nogomet, Djeca, Vijesti. I u ovom slučaju svaka od kategorija ima određeni broj programa i gledatelj odlučuje hoće li se pretplatiti na sve pakete ili izabrati samo neke od paketa za koje je zainteresiran.
Gledanost po televizijskim kućama
Izvor: Auditel, Sintesi mensile, febbraio 2013.
Dnevni listovi
Naklada, veljača 2013.
L’Avvenire
153 052
Corriere della Sera
545 208
Corriere dello Sport – Stadio
251 140
La Gazzetta del Mezzogiorno
42 062
La Gazzetta dello Sport
338 278
La Gazzetta del Sud
53 772
Il Gazzettino
95 334
Il Giornale
217 558
Il Giornale di Sicilia
59 291
Il Manifesto
51 732
Il Mattino
79 516
Il Messaggero
216 974
La Repubblica
495 053
Il Resto del Carlino
167 178
Il Secolo XIX
83 964
La Sicilia
49 867
Il Sole 24 Ore
290 356
La Stampa
335 204
Il Tirreno
77 563
Tuttosport
153 005
L’Unità
76 013
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Italija
MEDIASET:
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
66
TJEDNI TISAK
Naklada, veljača 2013.
Insieme
104 420
A-Anna
194 407
Io e il mio bambino
210 050
Chi
356 035
Marie Claire
201 243
Max
62 142
Cioè Confidenze
134 873
Men’s Health
89 037
Dipiù TV
535 000
Messaggero di S.Antonio
522 680
Diva e Donna
307 494
National Geographic It.
115 151
Donna Moderna
349 917
Natural Style
90 080
L’Espresso
377 137
Quattroruote
467 000
Famiglia Cristiana
447 667
Sale & Pepe
148 168
Gente
397 661
Silhouette Donna
329 715
181 858
Starbene
208 347
Gioia Grazia
217 528
Izvor: ADS – Accertamenti Diffusione Stampa, Milano
Guida Tv Nuova
261 638
Intimità
296 231
TURISTIČKI ČASOPISI
Novella 2000
83 784
Oggi
527 831
Panorama
361 819
Settimanale Dipiù
738 011
Sorrisi e Canzoni Tv
857 089
Telepiù
238 295
Telesette
560 349
Topolino
194 683
Tu Style
231 971
Vanity Fair
304 175
Vero
475 106
Vivere Sani & Belli
158 351
Dodaci D-La Repubblica Donne
402 108
Io Donna
452 249
Sport Week
318 050
Il Venerdì di Repubblica
518 062
MJESEČNI TISAK
Naklada, siječanj 2013.
AD Architectural Digest
128 665
Airone
87 500
Amica
254 395
Auto
104 027
Bimbi Sani & Belli
72 940
Brava Casa
217 337
Capital
141 660
Casa Facile
283 428
Cosmopolitan
215 474
La Cucina Italiana
107 495
Cucina Moderna
355 249
Cucinare Bene
136 375
Elle
184 973
Focus
440 143
Gente Motori
88 621
Glamour
275 420
GQ
100 250
In Sella
133 205
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Airone Bell’Europa Bell’Italia Dove Gente Viaggi Gulliver Itinerari e Luoghi L’Orso Marco Polo Meridiani National Geographic Panorama Travel Partiamo Qui Touring Traveller Tuttoturismo Viaggi e Sapori Vie del Gusto
SPORTSKI ČASOPISI ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Al volante Autosprint Cavallo Magazine Controcampo Farevela Gente motori Guerin Sportivo L’Informatore Sportivo La Rivista del Trekking Pescare Pescare Mare Quattroruote Sport Week Superbike
POLITIČKI ČASOPISI ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Borsa&Finanza Class Diario della settimana Il Fisco L’Espresso Milano Finanza Panorama Specchio
67
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Broj stanovnika koji su u 2012. godini otputovali na odmor (osobe koje su ostvarile barem jedno putovanje tijekom godine)
Broj (u 000)
%
Broj (u 000)
%
Dulji odmor 2011. Broj (u 000)
Dulji odmor 2012.
Ukupno 2011.
Broj (u 000)
Broj (u 000)
%
%
Ukupno 2012. %
Broj (u 000)
%
sij. -ožu.
5.179
8,6
7.746
7,9
5.117
8,5
3.677
6,1
9.533
15,8
7.975
13,2
tra. - lip.
6.616
11,0
8.341
13,8
5.113
8,5
4.746
7,9
11.144
18,5
12.394
20,5
srp. -ruj.
6.178
10,2
6.375
10,5
21.816
36,2
20.498
33,9
25.435
42,2
24.683
40,8
lis. - pro.
5.581
9,2
5.202
8,6
2.704
4,5
3.233
5,3
7.754
12,8
8.078
13,4
Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale “Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2012”, 13/02/2013
Ostatak putovanja odnosi se na poslovna putovanja koja su u 2011. godini iznosila 9 % ukupnih putovanja, a u 2012. godini 9,3 %.
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo Kratki odmor
Dulji odmor
Ukupno odmor
Posao
Ukupno putovanja
Europa 99,8
Europa 72,2
Europa 79,7
Europa 79,4
Europa 79,6
Francuska 24,2
Španjolska 14,5
Španjolska 14,6
Francuska 19,9
Francuska 14,3
Austrija 18,4
Grčka 9,5
Francuska 13,4
Njemačcka 12,1
Španjolska 13,4
Španjolska 14,9
Francuska 9,4
Velika Britanija 8,7
Švicarska 6,5
Velika Britanija 8,0
Velika Britanija 9,2
Velika Britanija 7,9
Grčka 7,1
Velika Britanija 6,1
HRVATSKA 6,2
Njemačka 6,3
HRVATSKA 7,6
HRVATSKA 7,1
Španjolska 5,6
Grčka 6,1
Ostatak svijeta -
Ostatak svijeta 27,8
Ostatak svijeta 20,3
Ostatak svijeta 20,6
Ostatak svijeta 20,4
Egipat 5,5
Egipat 4,1
SAD 9,4
SAD 5,5
SAD 4,0
UKUPNO 100,0
UKUPNO 100,0
UKUPNO 100,0
SAD 4,8 Egipat 3,5
UKUPNO 100,0
UKUPNO 100,0
Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale “Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2012”, 13/02/2013
Redoslijed omiljenih destinacija Putovanja po duljini i destinaciji u 2012. (%) Kratki odmor
Dulji odmor
Ukupno odmor
Zbog posla
Ukupno
Italija
88,3
72,0
79,7
77,8
79,4
Sjeverna Italija
46,5
27,9
36,7
40,2
37,1
Srednja Italija
22,2
14,7
18,2
23,9
18,9
Južna Italija
19,6
29,4
24,8
13,7
23,4
Inozemstvo
11,7
28,0
20,3
22,2
20,6
EU
10,0
16,2
13,3
14,3
13,4
Ostale europske destinacije
1,7
4,0
2,9
3,3
3,0
Ostale izvaneuropske dest.
-
7,8
4,1
4,6
4,2
UKUPNO
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale “Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2012”, 13/02/2013
Italija
Kratki odmor Kratki odmor 2011. 2012.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
68
Korištenje godišnjeg odmora izvan Italije (2. polugodište)
Preferencije s talijanskog tržišta s obzirom na vrstu smještaja Vrsta smještaja
2011.
2012.
Hoteli
41,7
41,3
Naselja, kamovi, seoska kućanstva…
10,0
11,4
Stanovi u najmu i B&B
8,3
8,8
Vlastiti stanovi
9,3
8,1
Smještaj kod prijatelja/obitelja
29,8
28,5
Ostali privatni smještaj
0,9
1,9
UKUPNO
100,0
100,0
Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale “Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2012”, 13/02/2013 Izvor: ISNART, Indagine quantitativa sui comportamenti turistici degli italiani, secondo semestre 2012, dicembre 2012
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja
Omjer organiziranih i individualnih odlazaka u najomiljenije destinacije Organizacija putovanja
2011.
2012.
Izravna rezervacija
50,5
52,7
Od toga internetska rezervacija
34,2
38,3
Putem agencije / TO
9,7
8,8
Bez rezervacije
38,7
36,6
Ne zna / bez odgovora
1,1
1,9
UKUPNO
100,0
100,0
Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale “Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2012”, 13/02/2013
Vrste prijevoza talijanskih turista u 2012. (usporedba s prethodnom godinom) Prijevozno sredstvo
2011.
2012.
Zrakoplov
19,5
20,4
Vlak
8,1
8,5
Brod
3,0
3,1
Automobil
62,9
60,5
Autobus
4,2
4,7
Kamper, autokaravan
1,5
2,2
Ostalo
0,8
0,6
UKUPNO
100,0
100,0
Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale “Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2012”, 13/02/2013
Izvor: ISTAT, Indagine trimestrale “Viaggi e Vacanze in Italia e all estero 2012”, 13/02/2013
U 2012. godini motivi putovanja su slični kao i prethodnih godina, standardno najveći interes su more i kružna putovanja, kao i prethodnih godina.
Prosječni proračun (potrošnja) za glavno putovanje 2011.
2012.
Razlika
Italija
585,61
651,38
+11,2 %
Inozemstvo
1.123,17
704,87
-37,2 %
Ukupno prosjek
702,45
687,10
-5 %
Izvor: Isnart, Indagine quantitativa sui comportamenti turistici degli italiani, secondo semestre 2012.
69
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
PREGLED ORGANIZATORA PUTOVANJA NA TRŽIŠTU ABACO VIAGGI
BEVERLY VACANZE
CIAO RAGAZZI
Via Italia 34, Codroipo (UD) tel.: +39 0432900077 info@abacoviaggi.com www.abacoviaggi.com
Viale Aventino 80, 00153 Roma (RM) tel.: +39 065748160 fax: +39 065743006 info@beverlyvacanze.it www.beverlyvacanze.it
Via Giustiniano 20, 80126 Napoli (NA) tel.: +39 0815938926 fax: +39 08119731974 info@ciaoragazzi.it www.ciaoragazzi.it
BLUE SKY
CLUANA VIAGGI
Via Liside 4, 70126 Bari (BA) tel.: +39 0805928444 to.croazia@agestea.com www.agestea.com ALIANTOUR IN EUROPE
Via Bartolo Longo 7/9, 80045 Pompei (NA) tel.: +39 0818560615 fax: +39 0818506060 info@aliantour.net www.aliantour.net ALPITOUR
Via Lugaro 15, 10126 Torino (TO) tel.: +39 0110171111 www.alpitour.it AMATORI
Via della Loggia 20/22, 60121 Ancona (AN) tel.: +39 07156216 fax: +39 071206382 advamatori@amatori.com www.amatori.com
Via Baldassarre 28/30, 82018 San Giorgio del Sannio (BN) tel.: +39 082458512 fax: +39 082449642 info@blueskyviaggi.it www.blueskyviaggi.it BLUMA VIAGGI
Via C. Colombo 5, 62080 Potenza Picena (MC) tel.: +39 0607336860288 andrea@blumaviaggi.com www.blumaviaggi.com BOSCOLO TOURS
Via Uruguay 47, 35127 Padova (PD) tel.: +39 0497620500 fax: +39 049762501 centralino.boscolo@boscolo.com www.boscolotours.com BREVIVET
Via Santa Sofia 24, Milano (MI) tel.: +39 025839011 fax: +39 0258301294 info@brevivet.it www.brevivet.it
ATERNUM VIAGGI
Via Mazzini 162/164, 65122 Pescara (PE) tel.: +39 0854210557 fax: +39 0854210765 info@aternum.com www.aternum.com AURORA VIAGGI
Via Milano 20, 34122 Trieste (TS) tel.: +39 040631300 fax: +39 040365587 aurora@auroraviaggi.com www.auroraviaggi.com AVVENIRE VIAGGI
Via Nuova Chiunzi 90, 84010 Maiori (SA) tel.: +39 089851594 fax: +39 089853949 info@avvenireviaggi.it www.avvenireviaggi.it BED & GO
Via San Tommaso d’Aquino 47, 00136 Roma (RM) tel.: +39 0639750907 fax: +39 0639760553 info@bedango.it www.bedandgo.it
BUSINESS & HOLIDAYS
Via della Repubblica 100/104, 47923 Rimini (RN) tel.: +39 0541396900 fax: +39 0541396991 info@bhto.it www.bhto.it CALDANA
Via Benamati 19, 25088 Toscolano Maderno (BS) tel.: +39 0365546701 fax: +39 0365546960 acquisti@caldana.it www.caldana.it CARAVANTOURS
Via Parmense 19, 47900 Rimini (RN) tel.: +39 0541363140 fax: +39 0541363245 info@caravantours.it www.caravantours.it CHARMING EXPERIENCE
Via del Parco Margherita 4, 80121 Napoli (NA) tel.: +39 0810605290 booking@charmingexperience.com www.charmingexperience.com
Via F.lli Rosselli 3/II., 62012 Civitanova Marche (MC) tel.: +39 0733774322 fax: +39 0733810735 info@cluanaviaggi.com www.cluanaviaggi.com CONDOR
Strada Consolare SS 51, Rimini, San Marino, Palazzo “Epicentro”, 47900 Rimini (RN) tel.: +39 0541909411 fax: +39 0541909400 infoadriatico@condor.it www.condor.it COSMOS TRAVEL
Via Putignani 27, 70121 Bari (BA) tel.:+39 0805242525 fax: +39 0805218857 info@cosmostravel.it www.cosmostravel.it CROAZIA TRAVEL – VIE DEI CANTI VIAGGI
Via Bertini 22, 47100 Forlì (FC) tel.: +39 0543091700 fax: +39 02700535266 www.croaziatravel.it www.viedeicantiviaggi.it ETLI VIAGGI
Via Rossi 1, 46100 Vicenza (VI) tel.: +39 0444964713 fax: +39 0444962384 info@etli.it www.etli.it EXECUTIVE TRAVEL SERVICE
Via San Francesco 17/a, 80067 Sorrento (NA) tel.: +39 0815329830 fax: +39 0818071819 croazia@executivetravel.it www.executivetravel.it EXTEMPORE VIAGGI
Viale Petrarca 118, 50124 Firenze (FI) tel.: +39 055223425 fax: +39 055222212 info@extemporeviaggi.com www.extemporeviaggi.com
Italija
AGESTOUR SOLARIS
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
70
FIRMATOUR
HASSITEN VIAGGI
ISCLA MAIOR
Via Nuova Circonvallazione 67, 47924 Rimini (RN) tel.: +39 05417600311 fax: +39 0541760300 commerciale@egocentro.eu www.firmatour.it
Via Togliatti 37/i, 60131 Ancona (AN) tel.: +39 0712901247 fax: +39 0712866907 info@hassitenviaggi.it www.hassitenviaggi.it
Via Schioppa 52, Forio d’Ischia (NA) tel.: +39 081909648 fax: +39 081909661 info@isclamaior.com www.isclamaior.com
HOT WINGS VIAGGI
ITALIAN EXPRESS
FOUR SEASONS NATURA E CULTURA
Via Guglielmo degli Ubertini 44, 00176 Roma (RM) tel.: +39 0627800984 fax: +39 062751759 info@fsnc.it www.viagginaturaecultura.it
Piazza Marino Tini 21, 47894 Dogana (San Marino) tel.: +39 0549941399 fax: +39 0549976772 info@hotwingsviaggi.it www.hotwingsviaggi.it I VIAGGI DELLE PLEIADI
FRASE VIAGGI
Via Fabbri 48, 25036 Pallazuolo sul Oglio (BS) tel.: +39 030732002 fax: +39 0307349768 info@fraseviaggi.it www.fraseviaggi.it GAIA WORLD
Via G. Pascoli 42/c tel.: +39 0456261282 fax: +39 0456283399 gaiaworld.m@libero.it www.gaiaworld.it GARMON TRAVEL
Corso delle Provincie 41, 95129 Catania (CT) tel.: +39 0957221422 fax: +39 095382354 info@garmonviaggi.it www.garmonviaggi.it
Via Cassia 8/A, 00191 Roma (RM) tel.: +39 0633220055 fax: +39 0633270113 fleming@italianexpress.it www.italianexpress.it ITERMAR
Via dei Mirti 5, 18100 Imperia (IM) tel.: +39 0183299283 fax: +39 0183290616 info@viaggidellepleiadi.com www.viaggidellepleiadi.com
Via Saludecese 40, 47841 Cattolica (RN) tel.: +39 0541820156 fax: +39 0541820112 croazia@itermar.it www.itermar.it
I VIAGGI DI ALICE
JET TRAVEL SERVICE
Viale della Libertà 345, 53042 Chianciano Terme (SI) tel.: +39 057836021 fax: +39 057863197 info@iviaggidialice.it www.iviaggidialice.it
Via San Sebastiano 49, 96100 Siracusa (SR) tel.: +39 0931463699 fax: +39 093121033 info@jts.sicilia.it www.jts.sicilia.it
I VIAGGI DI MIRIANA
KINOS VIAGGI
Via G. Verdi 12, 96015 Francoforte (SR) tel.: +39 095948633 fax: +39 0952937251 info@iviaggidimiriana.it www.iviaggidimiriana.it I VOSTRI VIAGGI SIVET
Via Sampolo 73, 90143 Palermo (PA) tel.: +39 091307036 fax: +39 091309624 info@kinosviaggi.com www.kinosviaggi.com KOMPAS
Via Ballò 1D/D, 30035 Mirano (VE) tel.: +39 0415770376 fax: +39 0415770733 info@gaztontravel.it www.gaztontravel.it
Via Piersanti Mattarella 20, 90143 Palermo (PA) tel.: +39 091301416 fax: +39 091347884 sivet3@ivostrivaiggi.it www.ivostriviaggi.it
GRIZZLY VIAGGI
IL CERCHIO VIAGGI
L’ISOLA DEL VIAGGIO
Piazzetta Trento e Trieste 18, 32032 Belluno (BL) tel.: +39 04392222 fax: +39 04392999 info@grizzlyviaggi.com www.grizzlyviaggi.com
Circonvallazione Gianicolense 66, 00152 Roma (RM) tel.: +39 065812906 fax: +39 065885855 info@ilcerchioviaggi.it www.ilcerchioviaggi.it
Via Diaz 39, 09048 Quartu (CA) tel.: +39 070239020 fax: +39 070883722 info@lisoladelviaggio.it www.lisoladelviaggio.it
GUGLIE VIAGGI
IL PICCOLO TIGLIO
Via della Signora 3, 20122 Milano (MI) tel.: +39 027762212 fax: +39 0299986937 www.guglieviaggi.it
Via Cairoli 12, 27029 Vigevano (PV) tel.: +39 038172098 fax: +39 0381733376 info@ilpiccolotiglio.com www.ilpiccolotiglio.com
GAZTON TRAVEL
Via San Marco 1497, 30124 Venezia (VE) tel.: +39 0412405600 fax: +39 0415206184 kompas.venice@kompas.it www.kompas.it
LOGITOUR
GUINESS TRAVEL
Via Conte Rosso 52, 86100 Campobasso (CB) tel.: +39 0874412125 fax: +39 0874412501 info@guinesstravel.it www.guinesstravel.it
INTERHOME
Corso Italia 1, 20122 Milano (MI) tel.: +39 024839141 fax: +39 0248391450 info@interhome.it www.interhome.it
Via Montefiorino 20, 05100 Terni (TR) tel.: +39 0744288243 fax: +39 0744271840 logitour-croazia@travellingcroatia.com www.travellingcroatia.com LORUSSO & Co
Via Piccinni 133, 70122 Bari (BA) tel.: +39 0805275643 fax: +39 0805275643 touroperator@agenzialorusso.it www.agenzialorusso.com
MAGICO SUD
NUOVAGONDOLA
PRESENT VIAGGI
Via Cesine c/o Iper Universo, 82018 San Giorgio del Sannio (BN) tel.: +39 0824338487 fax: +39 0824338491 turismo@magicosud.it www.magicosud.it
Via Querini 12/d, 30172 Mestre (VE) tel.: +39 041970433 fax: +39 041980120 info@nuovagondolaviagg.it www.nuovagondolaviaggi.it
Via Italia 32, 09010 Sant’Anna Arresi (CI) tel.: +39 07819650218 fax:+39 0781966129 info@presentviaggi.it www.presentviaggi.it
OBY WHAN
PRISMATOUR
Corso Sicilia 29, 95131 Catania (CT) tel.: +39 095317739 fax: +39 095327665 info@obywhan.it www.obywhan.com
Piazza Plebiscito 58, 60122 Ancona (AN) tel.: +39 071201309 fax: +39 071203970 info@prismatour.com www.prismatour.com
MARA & CO
Via Roma 73/2, 31020 Carità di Villorba (TV) tel.: +39 0422912356 fax: +39 0422610337 mara@maraecompany.com MAREVERO
Viale Giulio Richard 7, 20143 Milano (MI) tel.: +39 0200649888 fax: +39 0200649889 info@marevero.com www.marevero.com
OMNICO TRAVEL SERVICES
Via Danzia 3/M, 37010 Affi (VR) tel.: +39 0457236870 fax: +39 0457236870 mirko@omnicotravel.com www.omnicotravel.com OVEST VIAGGI
MEDI VIAGGI
Via Principe di Palagonia 16/c, 90145 Palermo (PA) tel.: +39 0916826575 fax: +39 0916834324 info@mediviaggi.com www.mediviaggi.com MIMMOSTILE VIAGGI
Via Polveriera 28, 80050 Santa Maria la Carità (NA) tel.: +39 0818026798 fax: +39 0818744723 info@mimmostiletour.it www.mimmostiletour.it MONDO VIAGGI
Piazzale Matteotti 23/25, 61121 Pesaro (PU) tel.: +39 072133433 fax: +39 072134977 info@mondoviaggi.info www.mondoviaggi.info MONDOVELA
Via Washington 7, 20146 Milano (MI) tel.: +39 024819071 fax: +39 02468369 info@mondovela.it www.mondovela.it MORFIMARE
Via Nizza 16, 80067 Sorrento (NA) tel.: +39 0815329611 fax: +39 0818072375 ovest@ovest.com www.ovest.com
Via Argiro 95, 70121 Bari (BA) tel.: +39 0805282434 fax: +39 0805282372 info@prospettive2000.it www.prospettive2000.it QUADRIFOGLIO VACANZE
Via Carlo Tenca 11/13/15, 00195 Roma tel.: +39 0643535398 fax: +39 064386868 info@quadrifogliovacanze.it www.quadrifoglioviaggi.it
PANORAMA IMMOBILIARE & TURISMO
RUGGIERI VACANZE
Via Aquilea 46, 90164 Palermo (PA) tel.: +39 0917487525 fax: +39 0916262928 info@panorama-croazia.it www.panorama-croazia.it
Via G. Mazzini 113, 91025 Marsala (TP) tel.: +39 0923951137 fax: +39 0923952451 info@ruggierivacanze.it www.ruggierivacanze.it
PANSEPOL TRAVEL
RUSCONI VIAGGI
Via 30 Ottobre 7, 34122 Trieste (TS) tel.: +39 040367130 fax: +39 040638728 info@pansepol.it www.pansepol.it
Via Dante 28, 23900 Lecco tel.: +39 0341363077 fax: +39 0341367918 to@rusconiviaggi.com www.rusconiviaggi-to.com
PENTATUR
SCUOLA ZOO
Viale Giovanni Bovio 102/106, 65123 Pescara (PE) tel.: +39 0854213208 fax: +39 0854228183 info@pentatur.it www.pentatur.it PIANETA CROAZIA di MAURO GROUP
Piazza Mercantile 87/90, 70121 Bari (BA) tel.: +39 0805210022 fax: +39 0805211204 prenotazioni@morfimare.it www.morfimare.it
Via della Loggia 4/6, 60121 Ancona (AN) tel.: +39 071204041 fax: +39 071202618 info@pianetacroazia.com www.pianetacroazia.com
NOVASOL
PODIUM
Palazzo delle Professioni, Viale Ancona 15, 30172 Venezia (VE) tel.: +39 0412516100 fax: +39 0412516110 sales@novasol.it www.novasol.it
PROSPETTIVE 2000
Strada Cardio 18, 47899 Serravalle (San Marino) tel.: +39 0549975300 fax: +39 0549942729 info@podiumnetwork.com www.podiumnetwork.com
Via Eugenio Villoresi19/8, 20143 Milano (MI) tel.: +39 0284926759 fax: +39 0240700966 www.scuolazoo.com SEA VOYAGER YACHTING & TRAVEL
Via Dino Ricci 2/a, 47042 Cesenatico (FC) tel.: +39 0547675157 fax: +39 0547675151 booking@seavoyager.it www.seavoyager.it SOLO CROAZIA
Via Sebastiano del Piombo 22, 20149 Milano (MI) tel.: +39 0248519608 fax: +39 024695210 info@solocroazia.it www.solocroazia.it
Italija
71
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
72
SONDERS AND BEACH
TURNAROUND
ZANGARDI TOURS
Via Falcone 7, 20123 Milano (MI) tel.: +39 0245076752 fax: +39 0242108455 product@sondersandbeach.com www.sondersandbeach.com
Via Sant’Anna dei Lombardi 52/b, 80134 Napoli (NA) tel.: +39 0815518934 fax: +39 0812143613 info@turnaround.it www.turnaround.it
Via delle Meduse 28, 71012 Rogi Garganico (FG) tel.: +39 0884917100 fax: +39 0884917063 info@zangarditours.com www.zangarditours.com
Via M. Mastrianni 2b, 03100 Frosinone (FR) tel.: +39 0775874526 fax: +39 0775271116 info@spazianiviaggi.com www.spazianiviaggi.com
UT POINT
ZEPPELIN
STEPHANOS HOLIDAYS
VARIANT VIAGGI
Via P. Ingegnoli 39, 53042 Siena (SI) tel.: +39 057862536 fax: +39 057860499 info@stephanosholidays.it www.stephanosholidays.it
Via G. Castorina 23 b, 95128 Catania (CT) tel.: +39 095436569 fax: +39 095439761 variant@variantviaggi.it www.variantviaggi.it
SUNNYTRAVELS
VIAGGI & MITI
Via Cassia 701, 00189 Roma (RM) tel.: +39 0633250773 fax: +39 0633253209 info@sunnytravels.it www.sunnytravels.it
Via Nave 24 L, 90128 Palermo (PA) tel.: +39 091485090 fax: +39 0916563526 info@viaggiemiti.com www.viaggiemiti.com
SUPERADRIA
VIAGGI OGGI
Corso del Sole 100/3, 30020 Bibbione (VE) tel.: +39 0431430143 fax: +39 0431446364 superadria@etpgroup.info www.superadria.com
Piazza Conca d’Oro 15, 00141 Roma (RM) tel.: +39 0648903604 fax: +39 064742900 info@viaggioggi.it www.viaggioggi.it
TECNO TURISM
VIAGGINBUS
Via Valentini 14/16, 62017 Portorecanati (MC) tel.: +39 0719797444 fax: +39 0719797545 info@tecnoturism.com www.tecnoturism.com
Via Giordano Bruno 81, 10134 Torino (TO) tel.: +39 0113042850 fax: +39 0113045637 info@viaginbus.com www.viagginbus.com
SPAZIANI VIAGGI
Via Triumplina 177/F, 25136 Brescia (BS) tel.: +39 0305785070 fax: +39 0305785068 info@utpoint.it www.utpoint.it
THINK AWAY
VIRTUS VIAGGI
Piazza della Rinascita 2, 00038 Valmontone (RM) tel.: +39 069590353 adv@thinkawaytour.com www.thinkawaytour.com
Via Maqueda 260, 90134 Palermo (PA) tel.: +39 0916014515 fax: +39 0913809893 info@virtusviaggi.it www.virtusviaggi.it
TIVA VIAGGI
VISUAL VIAGGI
S. S. Armerina, km 7.7, Amelia (TR) tel.: +39 0744989031 fax: +39 0744928240 touroperator@tivaviaggi.com www.tivaviaggi.com
Via Iberia 61, 00183 Roma (RM) tel.: +39 067824454 fax: +39 067824999 croazia@viasualviaggi.it www.visualviaggi.it
TOP VIAGGI
ZAINETTO VIAGGI
Corso Italia 23-25, 95024 Acireale (CT) tel.: +39 0957647115 fax: +39 0957649003 info@top-viaggi.com www.top-viaggi.com
Via Viaccia 140, 55100 Sant’Anna (PI) tel.: +39 0583513340 fax: +39 0583515109 info@zaintettoverde.it www.zainettoviaggi.it
Via Manin 14, 36100 Vicenza (VI) tel.: +39 0444526021 fax: +39 0444167939 info@zeppelin.it www.zeppelin.it
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
73
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Dolasci
Noćenja
indeks
1990. = 100
indeks
1990. = 100
1990.
1.048.390
100
5.364.901
100
1991.
145.722
14
14
601.295
11
11
1992.
239.081
164
23
1.149.196
191
21
1993.
258.190
108
25
1.282.930
112
24
1994.
356.954
138
34
1.790.909
140
33
1995.
193.827
54
18
797.725
45
15
1996.
467.000
241
45
2.241.000
281
42
1997.
688.041
147
66
3.327.067
148
62
1998.
750.809
109
72
3.669.780
110
68
1999.
538.347
72
51
2.577.648
70
48
2000.
1.011.634
188
96
4.526.444
176
84
2001.
1.059.810
105
101
4.724.313
104
88
2002.
1.099.427
104
105
4.883.496
103
91
2003.
1.205.532
110
115
5.323.234
109
99
2004.
1.231.901
102
118
5.374.998
101
100
2005.
1.252.684
102
119
5.698.791
106
106
2006.
1.235.413
99
118
5.474.456
96
102
2007.
1.249.343
101
119
5.451.968
100
102
2008.
1.167.646
93
111
5.069.287
93
94
2009.
1.057.893
91
101
4.925.252
97
92
2010.
1.018.375
96
97
4.731.832
96
88
2011.
1.150.311
113
110
4.994.547
106
93
2012.
1.050.514
91
100
4.534.564
91
85
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Italija
ITALIJA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
74
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku
Morski prijevoz
Organiziranih dolazaka u Hrvatsku u 2012. bilo je približno 150 000, dok je individualaca bilo više od 900 000 (85 % individualci i 15 % organizirani gosti).
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2012. godini Hrvatska je bila zastupljena u programima 108 turoperatora.
Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2012. godine Broj turoperatora s Hrvatskom u svojim programima se u 2012. godini, unatoč krizi, povećao - novi turoperatori također su uvrstili Hrvatsku među destinacije u ponudi.
Opseg organiziranog prometa u 2012. prema svakom praćenom organizatoru putovanja
Jadrolinija
■ ■
cijelu godinu: Bari − Dubrovnik, Ancona − Split ljeti: Ancona − Stari Grad − Split, Ancona − Zadar
Blue line
■ ■
cijelu godinu: Ancona − Split ljeti: Ancona - Stari Grad − Split
Snav
■
ljeti: brzi trajekt Ancona − Split (četiri sata vožnje), a od travnja 2013. (sezonski, do listopada) i novi trajekt na istoj liniji Ancona − Split
Trieste Lines
■
ljeti: Trst − Rovinj/Pula
Talijanski turoperatori nerado dostavljaju podatke o prometu (broju putnika), pozivajući se na pravo na privatnost.
Venezia Lines
Razrada dolazaka po hrvatskim regijama
Azzurra Lines
■ ■
ljeti: Venezia − Poreč/Pula/Umag/Rovinj/Mali Lošinj
ljeti: Bari – Dubrovnik
Poznato je da se s talijanskog tržišta 40 % dolazaka ostvaruje u Istri, 20 % na Kvarneru, 30 % u Dalmaciji i 10 % dolazaka u ostalim dijelovima zemlje.
Autobusni prijevoz
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku
■ ■
Talijanski gosti u Hrvatsku dolaze u 96 % slučajeva osobnim automobilima i kamperima, 2 % autobusima, 1 % brodovima i 1 % zrakoplovom.
Povezanost: charter, redoviti letovi, morski i cestovni promet Zrakoplovi
■
vožnje cijelu godinu (svake subote): Rim − Zagreb, Milano − Zagreb Stav: ljeti Milano − Pula (www.stav.it) autobusni kolodvor u Trstu: svakodnevni polasci za Hrvatsku cijelu godinu (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik)
Individualni gosti u 2012. – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude Kao što je vidljivo iz podataka, individualni gosti čine oko 85 % dolazaka s talijanskog tržišta. Možemo reći da je talijansko tržište pretežno tržište individualaca. Oni ističu sljedeće prednosti i nedostatke našeg proizvoda.
Charterski letovi:
■ ■ ■ ■
iz Palerma, Catanije, Cagliarija, ljeti u Split i Dubrovnik novogodišnji letovi iz Rima, Palerma i Catanije u Zagreb uskrsni letovi iz Catanije i Palerma u Zagreb prvosvibanjski letovi iz Catanije i Palerma u Zagreb
Redovite linije:
■ ■ ■ ■
Croatia Airlines: letovi cijelu godinu na relaciji Rim − Split/Dubrovnik/Zagreb Croatia Airlines: sezonska linija Venezia − Dubrovnik Easy Jet: ljetni low cost letovi iz Milana i Rima u Split i Dubrovnik AP Portugal: u suradnji s Croatia Airlinesom, cjelogodišnja veza Bologna − Zagreb
Prednosti – blizina, čistoća mora, sigurnost, ekološka očuvanost, prihvatljive cijene u glavnoj sezoni, prekrasna obala za nautičare. Nedostaci – ne postoje low cost letovi izvan visoke sezone,
mjestimična neljubaznost djelatnika na graničnim prijelazima, mjestimična nedovoljna čistoća plaža i smještajnih kapaciteta, nedovoljno sadržaja izvan glavne sezone, previsoke cijene smještaja izvan glavne sezone, previsoke cijene restorana (često dosta skuplji nego u Italiji), duga čekanja u redovima za ukrcaj na lokalne trajekte (često pitaju zašto nije moguće rezervirati karte za lokalne trajektne linije), manjak obiteljskih soba u hotelima (četverokrevetne sobe ili dvokrevetne sobe povezane vratima), nemogućnost zaustavljanja s kamperima izvan kampova (smatraju da zbog neznanja i nedovoljnih upozorenja često nepravedno plaćaju visoke kazne), nepovezanost među otocima.
75
Talijanski gosti u Hrvatskoj borave najviše u kampovima i privatnom smještaju.
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti iz Italije najčešće biraju Iz stalnih kontakata s agencijama i turoperatorima doznajemo da su Talijani relativno zadovoljni pruženim dodatnim uslugama u Hrvatskoj (raznovrsna ponuda sportova, izleta i sl.). Neki od dodatnih sadržaja kojima nisu zadovoljni: manjak animacije u hotelima, kampovima i sl., manjak sadržaja za djecu (ne postoje baby sitting centri u hotelima), vrlo malo opremljenih plaža (s uslugom iznajmljivanja suncobrana i ležaljki), manjak animacije, nedovoljno zabavan noćni život za mlade (pozitivna ocjena samo Zrću i Makarskoj što se tiče zabave).
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor s talijanskog tržišta u 2013. godini Sva statistička istraživanja predviđaju da će na godišnji odmor u 2013. otputovati znatno manji broj Talijana nego prethodnih godina. Uzrok tomu bit će teško gospodarsko stanje u zemlji. Uvedene su mnoge mjere štednje: ■ ■ ■
■ ■ ■
PDV neprestano raste, najavljeno je novo povećanje u lipnju ili srpnju (s 21 % na 22 %). Ponovno je uveden porez na nekretnine. Uveden je novi porez (TARES), umjesto dosadašnjeg (TARSU). Radi se o općinskom porezu kojim se do sada plaćala naknada za otpatke, a od sada će se plaćati i cjelokupna briga općine o mjestu/gradu (sve usluge uređenja, osvjetljenja, ceste itd.). Još se ne zna točan iznos, ali pretpostavlja se da bi TARES u odnosu na TARSU mogao porasti i do 500 %. Dodana su nova opterećenja na plaće. Cijena goriva je visoka. Italija je već mjesecima bez vlade i parlamenta.
Njemačku i Austriju, ali su ta putovanja vezana i za druge motive, ne samo za godišnji odmor i zato nisu za usporedbu s mediteranskim destinacijama. Promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija u 2013. ne bi trebalo biti, a na broj dolazaka turista iz Italije najviše će utjecati: ■ ■ ■ ■
nezaposlenost u Italiji porast cijena koji može prouzročiti pad životnog standarda (gorivo, struja, plin) značajnije opredjeljenje talijanskih gostiju za domaće destinacije eventualno loši vremenski uvjeti u glavnoj sezoni.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA Aktualni ugled Hrvatske na talijanskom tržištu Hrvatska kao turistička destinacija na talijanskom tržištu ima ugled: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
bliske destinacije zemlje parkova (najtraženiji je Nacionalni park Plitvička jezera) ekološki očuvane dobar odnos cijene i kvalitete sigurne zemlje čistog mora i prirode raj za nautičare.
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2013. godini Predviđamo do 1 000 000 dolazaka i oko 5 000 000 noćenja u 2013. godini.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini
Redoslijed najomiljenijih destinacija na Mediteranu – procjena za sezonu 2013.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka već je godinama isti, tj. 85 % individualnih i 15 % organiziranih dolazaka. S obzirom na to da nema većeg rasta u broju programa za Hrvatsku, i u 2013. taj bi omjer trebao ostati isti.
U posljednjih nekoliko godina na prvome mjestu najomiljenijih destinacija na Mediteranu izmjenjuju se Španjolska i Francuska. Slijede Grčka, Hrvatska, te Tunis i Egipat. Smatramo da bi i u 2013. godini redoslijed trebao ostati isti, ali vjerojatno će se zbog krize u zemlji smanjiti broj dolazaka u svim destinacijama.
Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2013. godini
Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Redoslijed koji je iznesen u prethodnom poglavlju realan je ako se razmatraju destinacije na Mediteranu i odlasci na godišnji odmor. Talijani mnogo putuju i u V. Britaniju,
Talijansko tržište specifično je po tome da se odluke o ljetovanju donose u posljednji trenutak, čak i nekoliko dana prije putovanja. Moramo dodati i činjenicu da je 2013. godina velike gospodarske krize u Italiji (unatoč nadanjima da će ova godina zabilježiti prve korake prema izlasku iz krize, to se nije dogodilo). Zbog tih dvaju čimbenika turoperatori jako teško daju prognoze rezultata. Saznajemo da imaju dosta upita. Unatoč svemu, nadaju se da će dosegnuti prošlogodišnje rezultate. Talijanski turisti Hrvatsku još vide kao ekonomski povoljnu destinaciju, što bi mogao
Italija
Vrsta smještaja kojim su se koristili u Hrvatskoj
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
76
biti važan čimbenik u kriznoj godini jer će turisti jako paziti kako i koliko će novca potrošiti na odmor.
■
zadržavanje postojećih cijena u glavnoj sezoni i smanjivanje cijena za grupe izvan glavne sezone bolja briga o kulturno-povijesnim spomenicima više sportskih usluga u turističkim naseljima više večernje zabave više animacije za djecu poboljšati povezanost između Hrvatske i Italije (nove zrakoplovne linije, pogotovo low cost).
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI
■ ■ ■ ■ ■
Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini
ZAKLJUČAK
Procjenjujemo da bi u 2014. na godišnji odmor mogao otputovati veći broj Talijana nego u 2013. Gospodarstvo se nije, kao što se to očekivalo, oporavilo, stanje u 2012. godini se pogoršalo i u 2013. je kriza još veća, no u 2014. godini očekuje se postupni oporavak gospodarstva te smatramo da bi se trebali povećati i odlasci na godišnje odmore.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. godini Talijani su vezani za najbliže turističke destinacije kao što su Francuska, Španjolska, koje već tradicionalno godinama izmjenjuju prvo mjesto na listi preferencija, slijede Hrvatska, Grčka, Austrija i Švicarska. Osnovni je razlog što Talijani na godišnje odmore putuju svojim automobilima pa su zbog toga vezani za najbliže turističke destinacije.
TURISTIČKA SEZONA 2014. HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2014. Procjenjujemo da će u 2014. u Hrvatskoj boraviti oko 1 000 000 Talijana koji će ostvariti oko 5 000 000 noćenja, to jest mogli bi se ponoviti rezultati iz 2013. godine.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja U posljednjih nekoliko godina bilježi se stalni rast broja turoperatora koji su uvrštavali Hrvatsku u svoje programe. U 2013. godini, unatoč krizi, broj je ostao stabilan te smatramo da će i u 2014. taj broj ostati približno isti.
Mjere koje bi Hrvatska prema mišljenju organizatora putovanja trebala poduzeti u 2014. godini Prema mišljenju organizatora putovanja Hrvatska bi trebala: ■ poboljšati čistoću plaža i smještajnih kapaciteta (posebno u privatnom smještaju) ■ poboljšati ponudu u pansionskim restoranima (više tjestenine) ■ povećati broj vožnji trajekata na linijama za otoke ■ uvesti mogućnost rezervacija za lokalne trajekte, kako bi turisti izbjegli duga čekanja u redovima ■ uvesti nove lokalne trajektne linije koje povezuju otoke ■ veći red na plažama, posebno u glavnoj sezoni, mogućnost unajmljivanja ležaljki i suncobrana
I pored činjenice da će gospodarska kriza znatno utjecati na kretanje talijanske turističke potražnje, prognoze za Hrvatsku ne moraju biti negativne, a optimizam se temelji: 1.
na stajalištima turoperatora koji su vrlo oprezni, ali optimistični da u Italiji Hrvatska još ima status cjenovno povoljne destinacije, što je u trenutku velike krize u kojoj je Italija jako važan čimbenik da se u uredu predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu bilježi povećano zanimanje publike u odnosu prema istom razdoblju prošle godine na činjenicu da je Hrvatska u kriznoj godini za talijansko emitivno tržište (2011.), ostvarila znatan rast, što pokazuje da blizina ima važnu ulogu u odabiru destinacije za odmor.
2.
3.
4.
Hrvatska do većeg broja talijanskih turista može doći ponajprije snažnijim ukupnim marketinškim aktivnostima, kojima će u sučeljavanju s talijanskom i ostalom mediteranskom konkurencijom biti dovoljno jaka da osvoji nove dijelove tržišta.
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
77
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
JAPAN OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Naziv zemlje Nihon ili Nippon Japan
Glavni grad Tokio
Poglavar Car Akihito od 7. siječnja 1989.
Premijer Shinzo Abe od 26. prosinca 2012.
Vladajuća stranka
Opća obilježja gospodarstva
Liberalna demokratska stranka
Konstitucija Od 3. svibnja 1947.
Religija Budizam
Nacionalni proračun 90 333 milijarde 900 milijuna JPY
Površina Područje
km2
%
Japan
377.923
100,00
Hokkaido
83.456
22,08
Honshu
231.105
61,15
Shikoku
18.790
4,97
Kyushu
42.178
11,16
Okinawa
2.275
0,60
Najveći gradovi Grad
Stanovništvo
Tokio
13.234.572
Yokohama
3.693.788
Osaka
2.678.051
Nagoya
2.262.176
Sapporo
1.927.371
Kobe
1.538.047
Fukuoka
1.494.978
Kyoto
1.468.649
Kawasaki
1.440.474
Saitama
1.237.963
Japansko gospodarstvo je nakon Drugoga svjetskog rata ostvarilo znatan rast zahvaljujući dobroj gospodarskoj politici i industriji koja se usmjerila na razvoj visoke tehnologije te vrlo malim investicijama u vojnu tehnologiju (1 % BDPa). Agrikultura nije značajna u Japanu te, iako posjeduju dovoljne količine riže, uvoze 60 % hrane. Posjeduju jednu od najvećih flota za ribolov i ostvaruju 15 % svjetskog ulova. Tijekom tri desetljeća zabilježen je spektakularan rast − prosječno 10 % u 60-im, 5 % u 70-im i 4 % u 80-im godinama. Devedesete bilježe prosjek od 1,7 %, što je najvećim djelom posljedica nedovoljnog ulaganja. Skroman ekonomski rast nastavlja se nakon 2000. − od 2008. godine tri je puta zabilježen pad, zbog smanjenja ulaganja i globalne potražnje za japanskim proizvodima. Vladine potpore za potrošnju dopuštaju oporavak u drugom dijelu 2009. i 2010., no razoran potres u 2011. uzrokuje velike gubitke u proizvodnji. Poticaj potrošnje pomaže u oporavku BDP-a početkom 2012., ali usporen globalan gospodarski rast oslabljuje Japan koji je usmjeren na izvoz. Novi premijer Shinzo Abe izjavljuje da mu je prioritet gospodarski oporavak i najavljuje promjene u postojećim programima. Planira se povećanje poticaja potrošnje te promjena monetarne politike. Prema kupovnoj moći, Japan je na četvrtom mjestu iza Kine, koja ga je prestigla u 2001. i Indije koja je postala treći gospodarski div u 2012. godini. Nova vlada nastavit će restrukturiranje gospodarstva i sanaciju duga koji je veći od 200 % BDP-a.
BDP − aktualno stanje
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
78
Od početka 2013. japansko se gospodarstvo razvija brže od predviđanja i bilježi rast BDP-a od 0,9 %. Domaća potrošnja pridonijela je s 0,5 %, a vanjska je 0,4 %. Privatna potrošnja bilježi +0,9 %, dok investicije u nekretnine rastu za 1,9 %. Potrošnja vlade raste za 0,9 %, a javne investicije za 0,8 %. Izvoz bilježi najveći rast od 3,8 %, a uvoz +1,0 %.
Stopa inflacije − aktualni podaci
BDP po stanovniku
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova i komunikacije, u travnju 2013. zabilježena ja inflacija od 0,7 %. Najviša inflacija od 1958. bila je +25 % u veljači 1974., a najniža je bila u listopadu 2009. godine.
Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend Postotak nezaposlenosti u 2012. godini
Nezaposlenost − travanj 2013. − 2,91 milijun osoba, što je smanjenje od 240 000, tj. 7,6 % u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. 63,12 milijuna zaposlenih predstavlja povećanje od 370 000 i rast od 0,6 % u usporedbi s prethodnom godinom. Povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u trgovini na veliko i malo, prijevozu i poštanskoj djelatnosti, znanstvenim istraživanjima, stručnim i tehničkim uslugama, smještaju, prehrambenim uslugama, obrazovanju, medicini, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, dok je smanjenje zabilježeno u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi i šumarstvu, informaciji i komunikaciji, nekretninama i vladinim službama.
Prosječna plaća – aktualni podaci
Japansko Ministarstvo financija objavilo je kako je vanjskotrgovinska bilanca za travanj 2013. iznosila 880 bilijuna japanskih jena. Kada se gleda s povijesnog aspekta, Japan je od 1979. do 2013. imao prosječnu bilancu od 612,96 bilijuna JPY - najviša je bila u rujnu 2007. s 1.608,68 bilijuna JPY, dok je najniža bila u siječnju 2013. s 1.629,44 bilijuna JPY. Pokretač japanskog izvoza bila je proizvodnja visoke tehnologije od 60-ih godina, no od 2008. potražnja je postala znatno slabija, a povećala se potreba za uvozom energije. Trenutačno, najviše se izvozi: motorna vozila (21 %), neelektrični strojevi i alati (21 %) te elektronika i poluvodiči (18 %). Najviše se uvozi: nafta (32 %), strojevi (19 %), hrana (9 %) i proizvodna roba (9 %). Najvažniji partner je Kina, s kojom se odvija 30 % izvoza i 24 % uvoza, slijedi SAD (15 % izvoza i 9 % uvoza). Ostali vodeći partneri su: Koreja, Njemačka i Australija.
Stanovništvo
Prosječna plaća u ožujku 2013. iznosila je 307.091 JPY, no kako u Japanu postoji “bonus” i svi zaposlenici dva puta na godinu dobivaju dodatne prihode od tvrtke koja ih zapošljava, potrebno je uzeti u izračun najmanje šest mjeseci kako bi se dobila prosječna plaća. Kada se izračuna prosječna plaća od listopada prošle godine do ožujka tekuće, ona iznosi 358.294 JPY (oko 2750 EUR).
Struktura stanovništva prema dobi 0 − 14 godina:
13,5 % (muškaraca 8 927 803, a žena 8 268 937)
15 − 24 godina:
9,8 % (muškaraca 6 385 033, a žena 6 046 609)
25 − 54 godina:
38,5 % (muškaraca 24 299 387, a žena 24 686 224)
55− 64 godina:
14,4 % (muškaraca 9 166 111, a žena 9 177 111)
65 godina i više:
23,9 % (muškaraca 13 097 558, a žena 17 313 315) (2012.)
Prosjek godina Ukupno:
45,4 godina
muškarac:
44,1 godina
žena:
46,9 godina
Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo U siječnju 2013., japanska vanjskotrgovinska bilanca registrirala je najlošiji rezultat u povijesti s -1629,44 bilijuna JPY deficita. Premijer Shinzo Abe najavio je mnoge nove mjere kako bi se gospodarstvo počelo oporavljati od gospodarske krize, a već sada počinju se uočavati rezultati. Japanska valuta izgubila je 30 % vrijednosti u gotovo mjesec dana, što je uvelike potaknulo konkurentnost cijena pri izvozu japanskih proizvoda. Japan ostaje jedna od pet gospodarskih velesila svijeta, no ako se gospodarstvo ne počne brzo i kvalitativno mijenjati, postoji mogućnost da će se nastaviti negativni trgovinski rezultati.
Sekai Fureai Machiaruki
NHK
Sekai Dangan
TV Nippon
Sekai no Hate made itteQ
TV Nippon
Chikyu Kenbunroku
TV Tokyo
Sekai Kaido
TV Tokyo
Ohshu Tetsudo no Tabi
BS FUJI
Chikyu Kaido
BS JAPAN
Seimei no Houko
BS Japan
Sekai Isan Aratanaru Tabi he
BS Japan
Chikyu Yumeno Rakuen Kikou
BS i
Sekai Yume Ressha ni Notte
BS i
Hi Vision Kiko
BS Asahi
Sekai no Funatabi
BS Asahi
Europe Mizu Kiko II
BS TV Nippon
Europe Mizu Kiko III
BS TV Nippon
Travelix III
BS TV Nippon
Kusatsu Kiko
NHK HiVision
Ohshu Seikatsu
NHK HiVision
Shokuzai Kiko
NHK HiVision
The World Heritage
NHK HiVision
Novine
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Televizija Nacionalna:
6
■ ■ ■ ■ ■ ■
Fuji TV Asahi
FNN ANN JNN TBS TXN NNN NHK
network network network network network network
TV Tokyo Nippon TV Nippon Hoso Kyokai
28 24 26 5 27 12
BS programi (najvažniji): NHK BS 1, NHK BS Premium, BS Nihon Television, BS Asahi, BS TBS, BS Japan, BS Fuji, BS 11, Twell, BS Sky Perfect, WOWOW Premium, WOWOW Live, WOWOW Cinema, Fox BS238, Star Channel 1, Star Channel 2, Star Channel 3, J Sports 1, J Sports 2, J Sports 3, J Sports 4, Tokyo MX, Dlife, University Television, BS Animax i Disney Channel.
TV programi za putovanja
Nacionalne
Jutarnje
Večernje
Yomiuri Shimbun Asahi Shimbun Mainichi Shimbun Nihon Keizai Shimbun Sankei Shimbun Tokyo Shimbun
9 917 725 7 955 595 3 454 981 3 015 485 1 756 410 545 577
3 822 794 3 120 302 1 090 874 1 605 443 556 887 226 875
Turistički vodiči Naziv
Izdavačka kuća
Hrvatska predstavljena
Chikyu no arukikata
Diamon Big
○
Gem Stone
Diamon Big
○
Aruco
Diamon Big
○
Tabi Meijin Books
Nikkei BP
○
National Geographic
Nikkei
Blue guidebook
Jutsugyo no Nihon sha
Wagamama Aruki
Jutsugyo no Nihon sha
○ ○
Naziv programa
TV postaja
Asada Nama desu Tabi-Salad
Asahi
Railway Story
Wow Wow
Rurubu
JTB Publishing
Kojo no Manazashi
Wow Wow
Pocket Guide
JTB
Sekai no Shasou kara
Asahi
Kotorip
Shobunsha
Suteki na Uchusen Chikyugo
Asahi
Mapple
Shobunsha
Sekai Ururun Taizaiki
TBS
Ongaku tomo
THE World Heritage
TBS
Travel of music and art guide book
Tanken Roman Sekai Isan
Lonely Planet
Media Factory
NHK
○
Japan
79
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
80
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Broj stanovnika koji su u 2012. godini otputovali na odmor Tijekom 2012. u inozemstvo je otputovalo 18 490 622 osobe, što je 14,46 % stanovništva.
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo i onih koji su odmor proveli u svojoj zemlji Destinacija
Broj
Japan
339.339.460
Inozemstvo
18.490.635
Izvor: Mint Japan
od japanskih. Kinesko tržište posjeduje velik potencijal i mnogi japanski turisti i poslovni ljudi posjećuju tu zemlju. Ipak, napetosti koje vladaju između dviju zemlja negativno utječu na turizam. SAD je već tradicionalno među prve tri destinacije koje posjećuju japanski turisti te predviđa daljnji porast broja dolazaka.
Prijevoz koji su u 2012. birali turisti pri odlasku na godišnji odmor Japan je otočna zemlja i za gotovo sva putovanja u inozemstvo koristi se zrakoplovni prijevoz. Kada je riječ o domaćim putovanjima, najviše se koristi osobni automobil ili rent-acar pa slijedi željeznički prijevoz.
Koji način organiziranja odmora i rezerviranja su u 2012. turisti birali pri odlasku na godišnji odmor Način rezerviranja domaćih putovanja
Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2012. godini TOP
Zemlja
2012.
2011./2012.
1.
Koreja
3.518.792
+7,0 %
2.
Kina
3.518.200
-3,8 %
3.
SAD
4.
Hawaii
1.432.984
+15,4 %
5.
Taivan
1.432.315
+10,6 %
6.
Tailand
1.375.357
+21,9 %
7.
Hong Kong
1.254.602
-2,3 %
8.
Francuska
Izvor: Japan Tourism Marketing
Posljednje dvije-tri godine, kako u Japanu tako i u cijeloj Aziji, Koreja je vrlo popularna zahvaljujući serijskim filmovima i pop grupama, tako da je ove godine došla na prvo mjesto zemalja koje posjećuju japanski turisti. Iz tablice se vidi da su, osim kineskih destinacija, sve vodeće inozemne destinacije zabilježile porast dolazaka. Pretpostavlja se da će SAD zadržati treće, a Francuska doći na osmo mjesto.
Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije Japansko se tržište mijenja i posljednjih godina bilježi povećanje broja individualnih putovanja, s naglaskom na azijske destinacije koje, uz to što su blizu, ulažu mnogo novca u promidžbu na japanskom jeziku i otvaraju mogućnost samostalnoga organiziranog putovanja.
Izvor: Research Bank
Sklonosti turista s obzirom na vrstu smještaja Pri putovanju u inozemstvo, japanski turisti vrlo često biraju hotele s četiri ili pet zvjezdica, s očekivanjem visokog standarda usluge. Činjenica da imaju vrlo ograničen broj slobodnih dana koje mogu upotrijebiti za godišnji odmor, razlog je više da se kratko vrijeme koje će provesti u inozemnim destinacijama provede u hotelima visoke kategorije.
Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Mnoge zračne linije i jeftine karte dopuštaju mnogim turistima da tijekom vikenda otputuju u Koreju i uživaju u gastronomiji, shoppingu i estetskim salonima za znatno niže cijene ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
81
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja 10.-12. 2012.
Domaća putovanja Jednodnevno
Turizam, Rekreacija
Posjet rodbini, prijatelji
Poslo. putov.
Turizam, Rekreacija
Posjet rodbini, prijatelji
Poslo. putov.
Muškaraca
2879378
2140717
1226206
428748
485764
738661
430891
120700
187071
Žena
2338952
1811704
1142634
527228
141842
527247
390329
110074
26844
Ukupno
5218330
3952422
2368840
955976
627606
1265908
821220
230773
213915
Izvor: Japanska agencija turizma
■
Uredi: u cijelom Japanu, SAD, Kanada, Europa, Francuska, Španjolska, Italija, Guam, Oceanija, Kina, Tajland, Koreja i Hong Kong
Nippon Travel Agency Co., Ltd
■ ■ ■
Proračun: 4.000.000.000 JPY Zaposlenih: 2478 (01/2012.) Uredi: u cijelom Japanu, SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, Francuska, Guam Saipan, Singapur i Kina
H.I.S.
■
Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Putovanje
Proračun
Domaće (jednodnevno)
14.317 JPY
Domaće (noćenje)
49.319 JPY
Inozemno
251.900 JPY
Izvor: Japanska agencija turizma, JTB
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu JTB
■ ■ ■ ■
■ ■ ■
Jedan od najtraženijih internetskih portala za zrakoplovne karte i druge turističke programe. Svake godine ima sve veći udjel na japanskom tržištu. Proračun: 6.882.000.000 JPY Zaposlenih: 6265 (10/2011.) Uredi: u cijelom Japanu, SAD, Kanada, Brazil, Guam, Saipan, Indija, Kina, Koreja, Kambodža, Europa, Azija, Oceanija i Bliski istok.
Specijalizirane agencije ALPIN TOUR SERVICE (planiranje i hiking)
■ ■
Proračun: 50.000.000 JPY Uredi: Tokio, Osaka, Nagoya i Fukuoka
WORLD AIR SERVICE (začetnici mnogih destinacija)
■ ■ ■
Proračun: 80.000.000 JPY Zaposlenih: 160 (04/2010.) Uredi: Tokio, Osaka, Nagoya, Fukuoka, Sapporo, Sendai, Fujisawa
NYK CRUISE (kruzeri)
> 30 % svih putovanja (domaća i inozemna) Proračun: 2.304.000.000 JPY Zaposlenih: 25 846 (09/2011.) Uredi: u cijelom Japanu, SAD, Havaji, Europa, Azija, zemlje Tihog oceana, Kina, Koreja, Mikronezija i Indija
■ ■ ■
Proračun: 200.000.000 JPY Zaposlenih: 144 Uredi: Yokohama
Hankyu Travel
■ ■ ■
Proračun: 100.000.000 JPY Godišnji promet: 352.800.000.000 (2009.) Zaposlenih: 2516 (2009.)
Kinki Nippon Tourist Group (KNT)
■ ■
Proračun: 7.579.374.270 JPY Zaposlenih: 2900 (01/2012.) ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Japan
Noćenje
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
82
UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Dolasci
Noćenja
JAPAN
indeks
1994. = 100
indeks
1994. = 100
1994.
1.791
100
5.113
100
100
1995.
1.150
64
64
2.874
56
56
1996.
3.000
261
168
5.000
174
98
1997.
4.310
144
241
9.145
183
179
1998.
7.560
175
422
13.412
147
262
1999.
6.375
84
356
12.360
92
242
2000.
10.933
171
610
20.148
163
394
2001.
12.565
115
702
23.806
118
466
2002.
15.340
122
857
27.222
114
532
2003.
16.040
105
896
29.766
109
582
2004.
22.932
143
1280
39.805
134
779
2005.
32.748
143
1828
53.721
135
1051
2006.
64.751
198
3615
99.410
185
1944
2007.
86.404
133
4824
131.129
132
2565
2008.
143.704
166
8024
201.299
154
3937
2009.
163.173
114
9111
221.002
110
4322
2010.
147.119
90
8214
204.422
92
3998
2011.
131.630
90
7350
185.740
91
3633
2012.
155.088
118
8659
220.499
119
4313
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
83
Posljednje dvije godine ističe se znatno povećanje individualnih turista, među kojima je mnogo bračnih parova koji dolaze u Hrvatsku provesti medeni mjesec. Grupe organiziranih putovanja i dalje su dominantne kad je riječ o dolasku japanskih turista u Hrvatsku, no postupno se povećava broj individualnih putovanja.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u 2012. godini bila u organiziranim programima svih vodećih japanskih turističkih agencija i turoperatora. Charterski letovi imaju velik utjecaj u popularnost Hrvatske jer turističke agencije ulažu velik novac u oglašavanje koje izravno utječe na rezultate organiziranih putovanja.
Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2012. godine Organizatori putovanja tijekom 2012. godine počeli su u malom broju uvrštavati nove hrvatske destinacije u svoje brošure i programe: Slavoniju, Istru i otoke.
Opseg organiziranog prometa u 2012. po svakom praćenom organizatoru putovanja Hankyu International – Trapics: Hankyu International – Friend Tour Club Tourism International: JTB – World Vacations: Global Youth Bureau: World Air Service – Tokyo:
5000 270 3162 3100 140 646
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti
Nedostaci
Sigurnost
Hoteli KICK OUT od srpnja do rujna
Lijepa priroda i krajolik
Nedovoljno vodiča na japanskom jeziku
Unescova svjetska baština
Nema izravne zrakoplovne povezanosti
Mnogo lijepih gradova na Jadranu
Nema dovoljno zračne povezanosti s Dubrovnikom
Plitvička jezera
Nedovoljna ponuda zimi
Dobra ravnoteža: povijest, priroda, hrana, ljudi
Slavonija nije dovoljno razvijena za japansko tržište
Gastronomija
Vodiči katkad nisu motivirani
Vino
Nedovoljno hotela oko Plitvica
Gostoljubivost
Konstantno povećanje cijena programa
Autoceste
Promocija novih regija, destinacija
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Gotovo svi u Hrvatsku dolaze zrakoplovima.
Zrakoplovni charteri u 2012. godini Charterski letovi iz Japana u 2012. Agencija
Broj
Datum
Od
Do
Hankyu
1.
16.6.
Tokio
Dubrovnik
23.6.
Ljubljana
Tokio
23.6.
Osaka
Ljubljana
30.6.
Dubrovnik
Osaka
30.6.
Fukuoka
Dubrovnik
7.7.
Ljubljana
Fukuoka
7.7.
Tokio
Ljubljana
15.7.
Dubrovnik
Tokio
2.
3.
4.
Japan
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
84
Club Tourism
5.
6.
JTB
7.
8.
9.
13.8.
Tokio
Ljubljana
20.8.
Dubrovnik
Tokio
18.8.
Tokio
Dubrovnik
25.8.
Ljubljana
Tokio
25.8.
Tokio
Ljubljanja
1.9.
Dubrovnik
Tokio
1.9.
Osaka-Sapporo
Dubrovnik
8.9.
Ljubljanja
Sapporo-Osaka
8.9.
Tokio
Ljubljana
15.9.
Dubrovnik
Tokio
Individualci u 2012. - prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Prednosti
Nedostaci
Sigurnost
Nema izravnoga redovitog leta
Gostoprimstvo
Nedovoljna signalizacija (autobus, tramvaj itd.)
Unescova svjetska baština Plitvička jezera
Više javnih zahoda
Gastronomija Jeftinije od većine europskih zemalja
Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Vrsta
Hotel 3*
Grupa Individualni
○
Hotel 4*
Hotel 5*
○
○
○
○
Sobe ○
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Zadovoljni
Nezadovoljni
Usluga
Tax Free sustav nedovoljno jasan
Vodiči su dobri Puno TIC-a Internet u hotelima
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Japansko tržište je u 2012. godini zabilježilo rekordan broj odlazaka u inozemstvo, s 18 490 635 registriranih putovanja. Iako rezultat govori o više od 18 milijuna odlazaka u inozemstvo, procjenjuje se da efektivno putuje deset milijuna osoba, među kojima poslovni ljudi često putuju po nekoliko puta na godinu, kao i turisti seniori. Stanje se u turizmu mijenja te je prošle godine zabilježen porast broja
turista u dvadesetim i tridesetim godinama, što je odličan znak jer je japansko tržište dugo godina bilo karakteristično po seniorima, koji su počinjali putovati nakon završenoga radnog vijeka. Teritorijalni problemi i političke nesuglasice s Kinom i Korejom te prijetnja oružanim sukobom koji potiče Sjeverna Koreja, Japan dovodi u nezavidnu situaciju kada je riječ o odlascima u inozemstvo, ako se uzme u obzir da su Koreja i Kina dvije vodeće destinacije japanskih turista, a Sjeverna Koreja geografski je vrlo blizu. Azijske destinacije i dalje su najpopularnije na japanskom tržištu, a Europa zadržava status omiljene destinacije s bogatom kulturom, poviješću i odličnom gastronomijom. Gospodarska kriza koja je zahvatila Europu negativno utječe na turizam na japanskom tržištu jer mnoga predstavništva turističkih zajednica znatno smanjuju osoblje i sredstva za promidžbene aktivnosti.
85 Procjena 2013.
Broj
Procjena 2013.
Broj
Dolasci
18.750.000
Dolasci
160.000
Noćenja
230.000
TOP
Zemlja
2013.
1.
Koreja
3.550.000
2.
Kina
3.475.000
3.
SAD
3.200.000
4.
Havaji
1.440.000
5.
Tajvan
1.438.000
6.
Tajland
1.395.000
7.
Hong Kong
1.300.000
8.
Francuska
1.100.000
Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Procjenjuje se povećanje broja dolazaka japanskih turista u sedam od osam najomiljenijih destinacija – Kina bi zbog političkih sukoba s Japanom o teritorijalnim nesuglasica mogla zabilježiti pad dolazaka u usporedbi s prethodnom godinom. Iako i Koreja ima neriješenih teritorijalnih tema s Japanom, trenutačna popularnost korejske pop glazbe i kinematografije vrlo će vjerojatno nadići političku sferu. Potkraj prošle godine i u tekućoj godini otvaraju se predstavništva nekih američkih država i gradova u Japanu, što podrazumijeva i znatna sredstva u promidžbi. Havaji su dolaskom novog direktora predstavništva promijenili negativnu tendenciju koja je trajala posljednjih godina i postupno se vraća popularnost koja ih je učinila jednom od najpopularnijih destinacija na japanskom tržištu.
Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013. Nema promjena u odnosu prema 2012. godini.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini Posljednjih godina stalno raste broj individualnih turista, koji se mogu podijeliti u nekoliko grupa – turisti koji su već posjetili Hrvatsku organizirano te su odlučili doći i samostalno, bračni parovi na medenom mjesecu, žene u tridesetim godinama koje same organiziraju putovanja, bračni parovi, seniori koji žele otkriti i doživjeti Hrvatsku provodeći u našoj zemlji više od dva tjedna ili čak mjesec dana. Teško je točno odrediti omjer organiziranih i individualnih dolazaka, no zasigurno će porasti broj dolazaka individualnih turista.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. godini Hrvatska je i dalje prisutna u svim brošurama vodećih turističkih agencija u Japanu. Počinju se pojavljivati programi koji nisu “klasični” za japansko tržište (Zagreb, Plitvice, Split, Dubrovnik), nego uključuju Istru ili srednjodalmatinske otoke.
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. godinu Od svih ispitanih japanskih turističkih agencija i turoperatora, osim World Air Servicea i Hankyu Internationala koji predviđaju povećanje s usporedbi s prethodnom godinom, sve agencije predviđaju rezultate jednake prošlogodišnjima.
Zrakoplovni charteri u 2013. godini Charterski letovi iz Japana u 2013. Agencija
Datum
Od
Do
Hankyu
15.5.
Okayama
Zagreb
23.5.
Dubrovnik
Okayama
21.8.
Tokio
Ljubljana
28.8.
Dubrovnik
Tokio
Club Tourism
Individualni promet u 2013. godini
Aktualni ugled Hrvatske
Japanski turisti posjećuju Hrvatsku cijelu godinu, a najviše u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu.
Hrvatska je postala nova hit destinacija u 2009. godini, da bi se tijekom posljednje tri godine afirmirala kao europska destinacija poznata po lijepoj prirodi, UNESCO-voj svjetskoj baštini te postaje stabilna destinacija na japanskom tržištu.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2013. godini Iako nekoliko čimbenika može utjecati na pad dolazaka i noćenja s japanskog tržišta, ukupna slika Hrvatske je pozitivna i može se očekivati rast do 5 %.
Preliminarna procjena turističkog tržišta i broja odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini Rekordna 2012. godina, pozitivna tendencija koja se nastavlja i u 2013., gospodarski program i brz oporavak koji je najavio novi premijer Shinzo Abe te povećanje broja LCC letova uvjeti su koji navješćuju dobre rezultate u 2014. godini.
Japan
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
86
Ako se svi projekti i promidžbene aktivnosti koje japanska agencija turizma predviđa ostvare, može se očekivati 19 000 000 odlazaka u inozemne destinacije.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. godini
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
U 2014. se ne predviđaju promjene u redoslijedu u usporedbi s 2013. godinom.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. godinu Japanske turističke agencije i turoperatori predviđaju dobre rezultate i u 2014. godini jer se u posljednje dvije godine povećava broj putovanja mlađih Japanaca, što je odličan poticaj za daljnje širenje inozemnih putovanja na japanskom tržištu.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2014. godini Procjena 2013.
Broj
Dolasci
165.000
Noćenja
240.000
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska bi trebala biti zastupljena u istoj mjeri kao i prethodnih godina.
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja Hrvatska bi trebala: ■
ojačati promidžbene aktivnosti na japanskom tržištu, posebice destinacija koje do sada nisu predstavljene u Japanu snimiti više televizijskih reportaža o Hrvatskoj organizirati više studijskih putovanja agenata izdati brošure na japanskom jeziku do 20 stranica sa svim informacijama (turistička ponuda, gastronomija, povijest, kultura, zračni prijevoz, prijevoz unutar Hrvatske i ostale korisne informacije).
■ ■ ■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
87
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
MAĐARSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Mađarska (od 1. siječnja 2012. službeni je naziv države Mađarska, a prije je bio Republika Mađarska) republika je s jednodomnim parlamentom, a od 25. travnja 2010. godine na vlasti je stranka FIDESZ (stranka desnog centra), koja je na izborima osvojila 2/3 većinu. Od 1. svibnja 2004. Mađarska je punopravna članica EU. Nacionalna valuta je forinta (HUF), 1 EUR = 292,25 HUF (srednji tečaj 15.5.2012.) a uvođenje eura predviđa se tek od 2018. do 2020. godinu.
Predsjednik republike János Áder (od 2. svibnja 2012. godine)
Predsjednik vlade dr. Viktor Orbán (od 29. svibnja 2010. godine – drugi mandat, a prvi je bio 1998. – 2002.) ■
■
■
■ ■
Predsjednika Mađarske bira parlament svakih pet godina. Iako predsjednik ima malu stvarnu vlast, on imenuje predsjednika vlade. Predsjednik vlade bira ministre prema vlastitom nahođenju. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora te ga predsjednik mora službeno prihvatiti. Mađarski parlament (Országgyűlés) je jednodomni i ima 386 zastupnika (prema novom izbornom zakonu, od 1. siječnja 2012., nakon sljedećih izbora 2014. godine radikalno će se smanjiti broj parlamentarnih zastupnika – na 245). Parlament je najviše državno tijelo, koje predlaže i odobrava zakone koje predlaže premijer. Kako bi ušla u parlament, svaka stranka mora osvojiti najmanje 5 % glasova građana. Izbori za parlament održavaju se svake četiri godine (posljednji su bili u travnju 2010. godine). Vladajuća mađarska stranka je FIDESZ (od 386 zastupničkih mjesta imaju 263 mjesta). Ustavni sud od 15 članova ima pravo spriječiti zakone koje smatra neustavnima.
Državni praznici 15. ožujka (revolucija 1848.), 20. kolovoza (Sv. Stjepan – prvi mađarski kralj), 23. listopada (revolucija 1956.). Mađarska je članica (među ostalim) ovih međunarodnih institucija: UN, NATO, Europska unija/EU (od svibnja 2004.), OECD (od 1996.), IMF (od 1982.), Svjetska trgovačka organizacija (WTO, 1973.), Višegradska skupina, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), Conseil Européenne pour la Recherche Nucléaire (CERN), Dunavska komisija, Schengenska konvencija, Svjetska meteorološka organizacija, Bank for International Settlements, Međunarodna agencija za atomsku energiju, Wassenaar Arrangement on Export Controls for Conventional Arms and Dual-Use Goods and Technologies…
Površina 93 030 km² Mađarska je podijeljena na 19 županija: Bács-Kiskun (administrativno središte Kecskemét), Baranya (Pécs), Békés (Békéscsaba), Borsod-Abaúj-Zemplén (Miskolc), Csongrád (Szeged), Fejér (Székesfehérvár), Győr-MosonSopron (Győr), Hajdu-Bihar (Debrecen), Heves (Eger), Jász-Nagykun-Szolnok (Szolnok), Komárom-Esztergom (Tatabánya), Nógrád (Salgótarján), Pest (Budapest), Somogy (Kaposvár), Szabolcs-Szatmár-Bereg (Nyíregyháza), Tolna (Szekszárd), Vas (Szombathely), Veszprém (Veszprém) i Zala (Zalaegerszeg).
Glavni grad BUDAPEST/BUDIMPEŠTA (23 okruga, 1 740 000 stanovnika, 1. siječnja 2012.)
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Najveći gradovi
1.
Mjesto
Broj stanovnika 2012.
Budimpešta
1.740.685 ▲
– drugi najveći grad u Mađarskoj, dinamičnoga gospodarskog razvoja, turistički sajam u ožujku
Županija
Napomena
2.
Debrecen
207.594 ▲
Hajdú-Bihar megye
3.
Szeged
170.052 ▲
Csongrád megye
građani ovoga grada dobro poznaju Hrvatsku kamo su redovito dolazili desetljećima, turistički sajam u ožujku
4.
Miskolc
166.823 ▼
Borsod-AbaújZemplén megye
turistički sajam u travnju
5.
Pécs
156.801 ▲
Baranya megye
nama susjedni grad kamo na turistički sajam rado dolaze izlagati hrvatske tvrtke, turistički sajam u ožujku
Mađarska
Političko uređenje
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
88
6.
Győr
131.564 ▲
Győr-MosonSopron megye
važno središte i svojevrsna “vrata prema zapadnoj Europi”, turistički sajam u travnju
7.
Nyíregyháza
117.852 ▲
SzabolcsSzatmár-Bereg megye
nama najudaljeniji veći mađarski grad, turistički sajam u ožujku
8.
Kecskemét
114.226 ▲
Bács-Kiskun megye
turistički sajam u studenom
9.
Székesfehérvár
101.722 ▼
Fejér megye
grad dinamičnoga gospodarskog razvitka
U Mađarskoj ima 23 gradske županije (megyei jogú városok). U zagradama su godine od kada nose taj status.
Békéscsaba (1990.) Debrecen (1990.) Dunaújváros (1990.) Eger (1990.) Érd (2006.) Győr (1990.)
Hódmezővásárhely (1990.) Kaposvár (1990.) Kecskemét (1990.) Miskolc (1990.) Nagykanizsa (1990.) Nyíregyháza (1990.)
Pécs (1990.) Salgótarján (1994.) Sopron (1990.) Szeged (1990.) Szekszárd (1994.) Székesfehérvár (1990.)
Szolnok (1990.) Szombathely (1990.) Tatabánya (1990.) Veszprém (1990.) Zalaegerszeg (1990.)
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
U Mađarskoj ima 175 kotara (nova administrativna jedinica uvedena 1. siječnja 2013., umjesto klastera). U gardovima živi 6 903 858 osoba, a 3 033 770 živi u mjestima.
OPĆA GOSPODARSKA OBILJEŽJA Gospodarstvo je gotovo 90 % privatizirano i temelji se na proizvodnji hrane, farmaceutskoj industriji, građevinarstvu, tekstilu, proizvodnji automobila, električnih strojeva.
Omjer pučanstva prema gospodarskoj aktivnosti (KSH, 2013.)
U turizmu – posredno: hotelijerstvo i turističke usluge – zaposleno je 164 tisuće ljudi (4 % od zaposlenih u nacionalnom gospodarstvu). Prema procjenama iz 2012. godine, neposredno je od turizma zarađivalo 358 000 osoba. Zanimljivo je da u Mađarskoj, još ne tako davno tradicionalno poljoprivrednoj zemlji, poljoprivreda u strukturi ukupnoga društvenog proizvoda (BDP) sudjeluje sa samo 4 %, dok industrija čini 30 %, usluge čak 65 %, a turizam 6 % BDP-a. Najvažniji poljoprivredni proizvodi su: pšenica, kukuruz, suncokret, šećerna repa, krumpir te u stočarstvu svinjogojstvo, goveda, perad i mliječni proizvodi. U industriji glavnu ulogu imaju: rudarstvo, metalurgija, građevinski materijal, proizvodnja hrane, tekstil, kemijski proizvodi. Danas je tržišna orijentacija Mađarske usmjerena ponajprije na zemlje srednje i zapadne Europe, zatim na Rusiju, Kinu te SAD. Mađarska gospodarska razvojna strategija mogla bi se sažeti u: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
jačanje gospodarskog napretka ispunjenje maastrichtskih kriterija ubrzani razvitak prometne infrastrukture reforma poreznog sustava poboljšanje obrazovnog sustava ispunjavanje uvjeta za bolje korištenje strukturalnih fondova EU, daljnje poticanje stranih ulaganja u Mađarsku promicanje Mađarske kao srednjega i istočnoeuropskoga regionalnog središta “internacionalizacija” domaćih poduzeća jačanje malih i srednjih poduzeća povećanje zaposlenosti u sljedećih 10 godina jako poticanje istraživanja, razvoja i inovacija.
Strana ulaganja Nacionalno gospodarstvo 2,7 milijuna zaposlenih = poduzeća ili privatni sektor (veća od 5 zaposlenih) + non-profit sektor +državni sektor (2011. g.) – od toga 1,853 milijuna zaposleno u privatnom sektoru, 676 tisuća u državnom sektoru, 105 tisuća u non-profit sektoru.
Prošle godine (2012.) ostvareno je tri milijarde eura vanjskih ulaganja, tako da je neposrednih stranih ulaganja (FDI) u Mađarskoj trenutačno 75,4 milijardi eura. To znači da je po osobi drugi najveći u istočnoj i srednjoj Europi (na prvomu mjestu je Češka, na trećem Slovačka) – to po osobi iznosi 7571,00 euro. Najveći dio ulaganja usmjeren je u uslužni sektor. Neposredna strana ulaganja po zemlji pripadnosti: 71 % iz zemalja Europske unije, 22 % iz Njemačke.
89 Gospodarski odnosi Republike Hrvatske i Mađarske
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
146.603 HUF (fizički djelatnici 105.300 HUF, a intelektualni djelatnici 187.700 HUF), što je prosječno 4,2 % više u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.
Dosadašnja ulaganja iz Mađarske u Republiku Hrvatsku svrstavaju Mađarsku na četvrto mjesto po ostvarenim ulaganjima iz inozemstva – uloženo je 2,24 milijarde eura. Dosadašnja ulaganja iz Republike Hrvatske u Mađarsku su skromna; 52 milijuna izravnih ulaganja u Mađarsku, što čini 1,3 % ukupnih ulaganja iz Republike Hrvatske u inozemstvo.
Stopa inflacije - aktualni podaci
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Mađarska
BDP – aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduću godinu U 2006. bilježi se porast od 4,1 %. U 2007. bilježi se porast od 1,1 %. U 2008. bilježi se porast od 0,8 %. U 2009. bilježi se pad od 7 %. U 2010. bilježi se porast od 1,2 %. Za 2011. bilježi se porast od 1,7 %. Za 2012. bilježi se pad od 1,7 %.
Prema očekivanjima Europske komisije: 2013: +0,2 % 2014: +1,4 %.
Prikaz stope inflacije u Mađarskoj od 1991. do I.-XI. 2012.
INDUSTRIJA: Javna uprava, prosvjeta, zdravstvo: Trgovina, hospitality, turizam: Poslovne usluge: Poslovi vezani za nekretnine: Prijevoz i logistika: Informacija, komunikacije: Financijske usluge: Poljoprivreda: Građevinarstvo: Ostale usluge:
BDP nominalni (po tekućoj cijeni) mlrd. eura
27 % 17 % 12 % 9% 9% 6% 5% 4% 4% 4% 3%
U 2012. stopa inflacije je iznosila +5,7 %. Za 2013. predviđa se stopa inflacije od 2,5 %.
Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend
2009.
2010.
2011.
2012.
91.33
96.61
99.88
97.7
BDP po glavi stanovnika 9.826,00 eura
Stopa nezaposlenosti u 2012. godini 10,9 %, ili 486 000 nezaposlenih. Istodobno je bilo 3 milijuna 822 tisuće zaposlenih (stopa zaposlenosti je 51 %). U prva tri mjeseca (prvo tromjesečje) 2013. stopa nezaposlenosti iznosila je 12,2 %, što znači 504 tisuće građana bez posla.
Prikaz: Vanjskotrgovinska bilanca u Mađarskoj siječanj - prosinac 2012. g. export/izvoz import/uvoz egyenleg/bilanca
Prosječna plaća – aktualni podaci ■ ■ ■ ■
Prosječna neto plaća u 2012. godini iznosila je 141.100 HUF – porast od 6,4 % u usporedbi s godinom prije. Prosječna bruto plaća u 2012. godini iznosila je 222.990 HUF – porast od 4,6 % u usporedbi s godinom prije. U prva tri mjeseca 2013. g. iznosila je 223.822 HUF, što je povećanje od 0,2 % u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Prosječna neto plaća u siječnju 2013. g. iznosila je ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
90 Izvoz
Vanjskotrgovinska bilanca (po tekućoj cijeni)
vrijednost
isto razdoblje prošle godine = 100,0
Uvoz
vrijednost
isto razdoblje prošle godine = 100,0
Bilanca
vrijednost
isto razdoblje prošle godine
prosinac 2012. Milijardu Ft
1554,3
85,7
1498,5
87,0
55,8
90,7
Milijardu EUR
5473,3
92,1
5281,0
93,6
192,3
300,5
Milijardu USD
7123,9
90,4
6863,3
91,7
260,6
389,0
Milijardu Ft
23 189,0
103,8
21 186,2
104,0
2 002,8
1 978,6
Milijardu EUR
80 106,2
100,2
73 176,6
100,4
6 929,6
7 060,7
Milijardu USD
103 033,1
92,6
94 160,1
92,9
8 873,0
9 842,2
siječanj − prosinac 2012.
Stanovništvo Ukupno 9 938 000 stanovnika (muškaraca 4 718 479 i žena 5 219 149) živi u 4390 stanova (podaci prema popisu stanovništva iz 2011. godine). U 2012. nastavio se negativan prirast. Gustoća naseljenosti: 110 osoba na km² Muškaraca 47,3 % i žena 52,7 % ili na 1000 muškaraca 1106 žena. Prema dobi: ■ 0 – 14 god. ■ 15 – 64 god. ■ stariji od 65 god.
stranih investitora, oslabjela je nacionalna valute i sl. Na kraju, u travnju 2012. godine situacija se počela “smirivati”; najavljen je novi sporazum s MMF-om, ne radi uzimanja kredita, nego zbog sprečavanja špekulacija, što se povoljno odrazilo i na tečaj nacionalne valute. Ipak, Mađarska još nije izašla iz recesije te će oporavak vrlo vjerojatno biti dugotrajan.
KUPNJA RABLJENIH MOBILNIH TELEFONA (milijun HUF)
14,9 % 68,2 % 16,9 %
BROJ STANOVNIKA PREMA VRSTI NASELJA Budimpešta Županijska sjedišta Gradske županije Ostali gradovi Gradovi ukupno Mjesta UKUPNO
1 729 040 1 761 657 267 736 3 145 425 6 903 858 3 033 770 9 937 628
Utjecaj gospodarske krize i recesije na domaće gospodarstvo Gospodarska kriza u Mađarskoj počela je još 2006. godine, kada je proračunski deficit iznosio 10,3 % (najviše u EU). Tadašnja vlast teškoće je pokušavala rješavati novim zaduživanjima, koja su u jednom trenutku dosegnula više od 83 % nacionalnog dohotka. Uz to, banke su u Mađarskoj počele nuditi kredite s deviznom klauzulom, što je prouzročilo da u 2010. godini gotovo milijun građana nije moglo otplaćivati kredite. Kriza koja je zahvatila EU samo je pogoršala gospodarsko stanje u Mađarskoj. Nova vlast, koja je na izborima 2010. godine dobila 2/3 većinu u parlamentu, krizu je pokušala rješavati “ravnomjernijim rasporedom podnošenja tereta krize” – nisu produljili sporazuma s MMF-om, tvrdeći kako krizu mogu riješiti sami; uvedeni su porezi bankama, osiguravajućim društvima, telefonskim kompanijama, distributerima energije, trgovačkim centrima i sl. Banke su bile prinuđene prezaduženim građanima zamrznuti tečaj, kako ne bi ostali bez nekretnina zbog kojih su se zadužili. Uz to, nova je vlast odlučila poduzeti i druge mjere – izmijenjen je Ustav (donesen još u vrijeme komunizma) te više zakona i uredbi. Međutim, potezi mađarske vlade nisu naišli na razumijevanje u EU. Zbog te situacije izgubili su povjerenje
Izvor: KSH
STRUKTURA MAĐARSKOG DRUŠTVA PREMA SOCIJALNIM SLOJEVIMA
Izvor: KSH
91 PRODAJA AUTOMOBILA (milijun HUF)
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Televizije ■ ■ ■
MTV, www.mtv.hu (prosječna gledanost: 14,4 %) M2, www.mtv.hu (prosječna gledanost: 1,5 %) DUNA TV, http://www.dunatv.hu/portal/ (prosječna gledanost: 1,3 %)
Komercijalne televizije: PLAVO - NOVI AUTOMOBILI / CRVENO - RABLJENI AUTOMOBILI Izvor: KSH
■ ■
VIŠEDNEVNO INOZEMNO TURISTIČKO PUTOVANJE (tisuća)
■ ■
TV2, www.tv2.hu (prosječna gledanost: 28,1 %) RTL KLUB, www.rtlklub.hu (prosječna gledanost: 29,5 %) VIASAT 3, www.viasat3.hu (prosječna gledanost: 3,8 %), komercijalna televizija vijesti HIR TV, www.hirtv.net (prosječna gledanost: 0,8 %)
Kablovske televizije:
■ ■ ■ ■ ■ ■
Izvor: KSH
PRODAJA NAMJEŠTAJA (milijun HUF)
Film Mánia, www.film-mania.hu (prosječna gledanost: n.p.) Magyar ATV, www.atv.hu (prosječna gledanost: 0,3 %) Spektrum, www.spektrumtv.hu (prosječna gledanost: 0,8 %) Sport 1, www.sport1tv.hu (prosječna gledanost: 0,6 %) Sport 2, n.p. Echo Tv www.echotv.hu (broj priključenih domaćinstava: 1,5 milijun)
Radio Javne radijske postaje:
■ ■ ■ ■ ■ ■
MR1 Kossuth, http://www.mr1-kossuth.hu/ (prosječna slušanost: 29 %) MR2 Petőfi, http://www.mr2.hu/ (prosječna slušanost: 20 %) MR3 Bartók, http://www.mr3-bartok.hu/ (prosječna slušanost: 3 %) MR4 Nemzetiségi adások, http://mr4.radio.hu/ MR5 Parlamenti adások, www.radio.hu Dankó Rádió, http://www.dankoradio.hu (prosječna slušanost: n.p.)
Komercijalne postaje:
■ Izvor: KSH
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Juventus rádió, www.juventus.hu (prosječna slušanost: 15 %) Radio Face, www.radioface.hu, n.p. Klubrádió, www.klubradio.hu, n.p., Lánchíd Rádió, www.lanchidradio.hu, n.p. Inforadio, www.inforadio.hu (slušanost, budimpeštanska županija – oko 160 000) Jazzy, www.jazzy.hu, n.p. Gazdasági rádió, www.gazdasagiradio.hu, n.p. Class FM, www.classfm.hu Music FM, www.musicfm.hu Magyar Katolikus Rádió, www.katolikusradio.hu
Mađarska
Javne televizije:
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
92
Dnevne novine Političke:
■ ■ ■ ■ ■
Népszabadság, www.nol.hu (prosječna čitanost: 420 000) Magyar Nemzet, www.mno.hu (prosječna čitanost: 140 000) Magyar Hirlap, www.magyarhirlap.hu (prosječna čitanost: 89 000) Népszava, www.nepszava.hu (prosječna čitanost: 110 000) Metropol (do kolovoza 2008. bio je Metro), www.metropol. hu (prosječna čitanost: 676 000)
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Elle, www.ellemagazin.hu (prosječna čitanost: 130 000) JOY, www.joy.hu (prosječna čitanost: n.p.) Glamour, www.glamouronline.hu (prosječna čitanost: n.p.) Marie Claire, www.marieclaire.hu (prosječna čitanost: n.p.) Éva Magazin, www.evamagazin.hu InStyle, www.instyle.hu La Femme, www.lafemme.hu Lack Magazine, www.lackmagazine.com Babainfo, www.babainfomagazin.hu (prosječna čitanost: 11 000) Nők Lapja Évszakok, http://www.nlcafe.hu/nlevszakok/ (prosječna čitanost: 75 000)
Sportske: Muški:
■
Nemzeti sport, www.nemzetisport.hu (prosječna čitanost: 213 300)
Gospodarske:
■ ■
Világgazdaság, www.vilaggazdasag.hu (prosječna čitanost: 369 906) Napi gazdaság, www.napi.hu (prosječna čitanost: 32 000)
Tabloidi:
■
Blikk, www.blikk.hu (prosječna čitanost: 800 000)
Tjednici Politički:
■ ■ ■
Heti Válasz, www.hetivalasz.hu (prosječna čitanost: 365 000) Magyar Demokrata, www.demokrata.hu (prosječna čitanost: 170 000) 168 óra, www.168ora.hu (prosječna čitanost: 180 000)
■ ■ ■
Playboy, www.playboy.hu (prosječna čitanost: 100 000) Diplomatic Magazine, www.diplomatamagazin.hu (prosječna čitanost: 62 500) Diplomacy and Trade, www. www.dteurope.com (prosječna čitanost: n.p.)
Gastronomski:
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Stahl Magazin, www.stahl.hu (prosječna čitanost: n.p.) Gusto, www.gusto.hu (prosječna čitanost: n.p.) VinCe Magazin, www.vincemagazin.hu (prosječna čitanost: n.p.) Magyar Konyha Magazin, http://www.magyarkonyhaonline.hu/ (prosječna čitanost: n.p.) Konyhaművészet, www.konyhamuveszet.hu (prosječna čitanost: n.p.) Ínyenc Magazin, http://www.pink.hu/inyenc (prosječna čitanost: n.p.) Blikk Nők Konyha, http://www.pink.hu/blikknok_ konyha (prosječna čitanost: n.p.)
Ženski:
Turistički – stručni časopisi
■ ■
■
■ ■ ■ ■ ■ ■
Nők Lapja, www.nlcafe.hu (prosječna čitanost: 1 000 000) Hölgyvilág, http://www.kiskegyed.hu/kikapcsolodas/magazinok/holgyvilag (prosječna čitanost: 200 000) Kiskegyed, www.kiskegyed.hu (prosječna čitanost: 956 000) Story, www.story.hu (prosječna čitanost: 840 000) Best, http://magazin.best.hu/pager.php (prosječna čitanost: 259 000) Maxima, www.maximanet.hu (prosječna čitanost 56 000) Gyöngy, http://www.kiskegyed.hu/kikapcsolodas/magazinok/gyongy (prosječna čitanost 83 731) Meglepetés, www.meglepetes.hu (prosječna čitanost: 315 000)
Gospodarski:
■ ■ ■
HVG, www.hvg.hu (prosječna čitanost: 300 000) Figyelő, www.fn.hu (prosječna čitanost: 58 000) Hetek, www.hetek.hu (prosječna čitanost: 160 000)
Sportski:
■
Képes Sport, www.nemzetisport.hu/kepes_sport (prosječna čitanost: n.p.)
Časopisi Ženski:
■
Cosmopolitan, www.cosmopolitan.hu (prosječna čitanost: 150 000)
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Turizmus Panoráma, www.turizmus.com (prosječna čitanost: 15 000) Turizmus Trend, www.ttrend.hu (prosječna čitanost: 15 000) Világjaró Magazin, www.vilagjaromagazin.hu (prosječna čitanost: 50 000) Az Utazó, www.azutazo.hu (prosječna čitanost: 81 000) Aqua, www.aquamagazin.hu (prosječna čitanost: 70 000) Yacht, www.yacht-magazin.hu (prosječna čitanost: 70 000) Hajó Magazin, www.hajomagazin.hu (prosječna čitanost: 30 000) Vitorlázás Magazin, www.vitorlazasmagazin.hu Turista Magazin, www.turistamagazin.hu Sporthorgász, www.sport-horgasz.hu (prosječna čitanost: 200 000) Submarine, www.submarine.hu (prosječna čitanost: 25 000) Világjáró First Class, www.vilagjaromagazin.hu Business Traveller Hungary, www.businesstraveller.hu Go Utazás, www.goutazas.hu (prosječna čitanost: 100 000) A Földgömb, www.afoldgomb.hu (prosječna čitanost: 12 000) The Explorer, www.explorerworld.hu Geo Magazin, http://www.geo-magazin.hu/ (prosječna čitanost: n.p.)
Navedeni mediji su mediji dostupni u cijeloj državi, no tiskovine se uglavnom najviše prodaju u Budimpešti.
Najposjećenije internetske stranice
Posebne (mađarski, na stranicama .hu i na mađarskom jeziku) internetske stranice o Hrvatskoj
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
U mađarskom internetskom prostoru – znači na adresi “.hu” mogu se pronaći, posjetiti i koristiti mnoge stranice, uglavnom za bukiranje, ali i s obiljem korisnih informacija.
(u 2012. godini prema www.alexa.com “The Web Information Company”): www.facebook.com www.google.co.hu www.google.com www.youtube.com www.index.hu www.freemail.hu www.neobux.com www.blog.hu www.t-online.hu www.wikipedia.org www.startlap.com www.origo.hu www.aprod.hu www.hir24.hu www.vatera.hu
Navodimo samo nekoliko zanimljivih i korisnih adresa: ■ www.vista.hu/tudta-e-erdekessegek-horvatorszagrol.html ■ http://adriakalauz.hu/ ■ www.horvatorszaginfo.hu ■ www.kekadria.hu ■ www.adrialin.hu ■ www.startlap.hu
Najpoznatije turističke internetske stranice: ■
1. www.go.hu 2. www.hurra-nyaralunk.hu 3. www.iranymagyarorszag.hu 4. www.c-travel.hu 5. www.booking.hu 6. www.belfoldiutazas.hu 7. www.reise.info.hu 8. www.vendegvaro.hu 9. www.utisugo.hu 10. www.travelport.hu
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Mađarski državni statistički ured za 2012. godinu donosi sljedeće podatke (razlikuju se od podataka Mađarske turističke zajednice): u inozemstvo putovalo / 2011. g. 16 634 1 dan boravilo u inozemstvu / 2011. g. 11 299 više dana boravilo u inozemstvu /2011. g. 5335.
16 143 građana 11 262 građana 4881 građana
Mađarski građani prosječno borave u inozemstvu 2,7 dana − ukupno su potrošili 516 156 milijuna HUF.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Broj mađarskih turista Putovanje – 1 dan
Razdoblje
Više dana
Turisti ukupno
odlasci (tisuća)
omjer, %
odlasci (tisuća)
omjer, %
odlasci (tisuća)
omjer, %
2007.
11.322
66,4
5.734
33,6
17.056
100,0
2008.
11.006
64,1
6.155
35,9
17.162
100,0
2009.
10.969
65,9
5.672
34,1
16.640
100,0
2010.
10.786
67,1
5.297
32,9
16.082
100,0
2011.
11.299
67,9
5.335
32,1
16.634
100,0
I. tromjesečje
2.410
69,5
1.057
30,5
3.467
100,0
II. tromjesečje
2.863
69,6
1.250
30,4
4.113
100,0
III. tromjesečje
3.306
64,2
1.847
35,8
5.153
100,0
IV. tromjesečje
2.721
69,7
1.181
30,3
3.901
100,0
2011.
Mađarska
93
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
94 I. tromjesečje
2.432
70,3
1.025
29,7
3.457
100,0
II. tromjesečje
2.885
71,8
1.135
28,2
4.020
100,0
III. tromjesečje
3.122
64,5
1.717
35,5
4.839
100,0
IV. tromjesečje
2.823
73,8
1.004
26,2
3.827
100,0
I. – IV. tromjesečje
11.262
69,8
4.881
30,2
16.143
100,0
2012.
Isto razdoblje protekle godine = 100,0
2011.
2012..
I. tromjesečje
104,5
–
99,5
–
102,9
–
II. tromjesečje
103,3
–
105,0
–
103,8
–
III. tromjesečje
107,0
–
98,6
–
103,8
–
IV. tromjesečje
103,9
–
100,9
–
103,0
–
I. tromjesečje
100,9
–
96,9
–
99,7
–
II. tromjesečje
100,8
–
90,8
–
97,8
–
III. tromjesečje
94,4
–
93,0
–
93,9
–
IV. tromjesečje
103,8
–
85,0
–
98,1
–
I. – IV. tromjesečje
99,7
–
91,5
–
97,0
–
Izvor: KSH
Putovanja mađarskih građana u inozemstvo tijekom godine
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo i onih koji su odmor proveli u svojoj zemlji U posljednjih nekoliko godina prosječno 81,7 % građana odmor provodi u Mađarskoj, 18,3 % putuje u inozemstvo (MT Zrt. istraživanje – nije reprezentativno).
Usporedni prikaz domaćih putovanja i putovanja mađarskih građana u Hrvatsku od svibnja do rujna
Iz priloženoga se može zaključiti kako mađarski građani u inozemstvo putuju uglavnom u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu – 67,7 %.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
95
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2012. Broj mađarskih turista prema najvažnijim destinacijamaA), 2012. Putovanje - 1 dan
Višednevno putovanje
od toga turistička motivacija
Turisti ukupno
od toga turistička motivacija
od toga turistička motivacija
broj, tisuća odlazaka Austrija
5.374
1.806
912
582
6.286
1.163
Belgija
–
–
24
23
24
23
Bugarska
–
–
28
27
28
27
269
255
277
258
Češka
7
b)
2
b)
SAD
–
–
74
70
74
70
Egipat
–
–
44
43
44
43
Francuska
–
–
151
146
151
146
Grčka
–
–
66
66
66
66
Nizozemska
–
–
111
105
111
105
Hrvatska
237
76
280
275
517
352
Poljska
2
B)
–
68
66
70
66
Velika Britanija
–
–
121
112
121
112
Njemačka
–
–
711
625
711
625
Italija
–
–
184
172
184
172
Rumunjska
624
309
445
435
1 069
744
Španjolska
–
–
118
117
118
117
Švicarska
–
–
102
97
102
97
Srbija
383
174
214
188
597
362
Slovačka
3.830
969
295
241
4.125
1.210
b)
b)
Slovenija
307
34
317
45
Turska
–
–
56
54
56
54
Ukrajna
496
99
149
141
645
241
Ukupno
11.262
3.470
4.881
4.267
16.143
7.737
od toga: EU
10.144
3.120
3.848
3.296
13.992
6.416
11
11
A) Prilikom jednog putovanja turisti su mogli posjetiti i više zemalja. Izvor: KSH
Istodobno, prema istraživanju MT Zrt.-a provedenom na 174 ispitanika, najčešće spominjane destinacije bile su: Rumunjska (16,3 %), Hrvatska (11,6 %), Italija (8,9 %) te Velika Britanija (8,9 %).
Prijevoz kojim su se Mađari koristili u 2012. pri odlasku na godišnji odmor
Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije
Mađarski turisti, ako je riječ o obiteljima, u inozemstvo najradije putuju automobilom, a u udaljenije destinacije zrakoplovom. Sve više su traženi low cost letovi, kojima se “opet otkriva Europa”. Početkom 2012. godine, nacionalni zrakoplovni prijevoznik MALEV završio je u stečaju. Jedna od posljedica je smanjen promet u budimpeštanskoj zračnoj luci, manji broj redovitih linija, ali nešto veći broj chartera.
Prema dostupnim podacima može se ustvrditi kako mađarski turisti u Hrvatsku najviše dolaze individualno, između 75 % i 80 %, a putem putničkih agencija dolazi 20 % do 25 %.
Mađarska
Država
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
96
Koji način organiziranja odmora i bukiranja su Mađari birali pri odlasku na godišnji odmor u 2012.
Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Posljednje istraživanje pokazuje kako je u inozemnim hotelima boravilo 29,5 % mađarskih građana, u apartmanima 17,7 %, kod rodbine i prijatelja 16,6 %, pansionima 8,5 %, u privatnom smještaju 7,8 %, u youth i omladinskim hotelima 5,9 % te u kampovima 2,8 %. No kad je o Hrvatskoj riječ, stanje je nešto drukčije. Organizirano se najviše traži hotelski smještaj, zatim apartmani i privatni smještaj, dok individualni putnici više traže privatni smještaj.
Organizaciju glavnih putovanja 20 % mađarskih građana u cijelosti prepušta putničkim agencijama, 53,2 % građana samostalno organizira putovanja, u 37,1 % slučajeva djelomično se koriste usluge putničkih agencija, dok 9,7 % putovanja organiziraju različite institucije (škole, klubovi i sl.).
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Broj mađarskih turista prema glavnom motivu putovanja I.-IV. tromjesečje 2012. g. Višednevno putovanje
Jednodnevno putovanje
Broj odlazaka ukupno
omjer, %
isto razdoblje protekle godine = 100,0
broj tisuću osoba
omjer, %
isto razdoblje protekle godine = 100,0
broj tisuću osoba
omjer, %
isto razdoblje protekle godine = 100,0
3.241
28,8
103,4
3.783
77,5
93,8
7.024
43,5
98,0
Poslovni turizam
229
2,0
86,4
484
9,9
79,2
712
4,4
81,4
Turistička motivacija UKUPNO
3.470
30,8
102,1
4.267
87,4
91,9
7.737
47,9
96,2
Studije
123
1,1
101,5
40
0,8
54,1
164
1,0
83,5
Kupnja
5.638
50,1
100,1
49
1,0
75,1
5.687
35,2
99,8
Posao
1.960
17,4
99,0
522
10,7
99,4
2.482
15,4
99,1
Ostalo
71
0,6
42,0
3
0,1
11,0
74
0,5
37,9
Ukupno
11.262
100,0
99,7
4.881
100,0
91,5
16.143
100,0
97,0
Motiv
broj tisuću osoba
Odmorišni turizam
Izvor: KSH
Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Potrošnja mađarskih turista prema glavnom motivu putovanja I.-IV. tromjesečje 2012. g. Jednodnevno putovanje
Višednevno putovanje
Broj odlazaka ukupno
omjer, %
isto razdoblje protekle godine = 100,0
broj tisuću osoba
omjer, %
Isto razdoblje protekle godine = 100,0
broj tisuću osoba
omjer, %
isto razdoblje protekle godine = 100,0
Odmorišni turizam
17. 051
16,3
122,6
300.874
73,1
103,7
317.925
61,6
104,6
Poslovni turizam
3757
3,6
112,6
65. 079
15,8
80,0
68.836
13,3
81,3
Turistička motivacija UKUPNO
20.808
19,9
120,7
365. 953
88,9
98,5
386.761
74,9
99,5
Motiv
broj tisuću osoba
Studije
124
0,1
81,4
8.418
2,0
41,1
8.542
1,7
41,4
Kupovina
74.245
71,0
98,1
4.451
1,1
69,2
78.697
15,2
95,9
Posao
8.930
8,5
104,3
32. 644
7,9
101,6
41.574
8,1
102,2
Ostalo
504
0,5
34,1
79
0,0
7,9
583
0,1
23,5
Ukupno
104.611
100
101,5
411. 545
100
95,4
516.156
100,0
96,5
Izvor: KSH
97
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
STRUKTURA POTROŠNJE MAĐARSKIH TURISTA 2011.
2012.
2011.
jednodnevno
2012.
2011.
2012.
2011.
višednevno
od toga: turistička motivacija
odlazaka ukupno putovanje Ukupno, milijun HUF
103.065
104.564
298.524
271.478
401.589
2012.
376.042
275.911
262.825
Struktura, % Smještaj i turističke usluge
4,9
5,1
31,4
32,7
24,6
25,0
31,4
31,4
Prometb)
0,0
0,1
0,4
2,4
0,3
1,7
0,5
2,2
Kupnja goriva
15,6
24,8
14,4
14,7
14,7
17,5
13,7
13,8
Hrana, piće
19,5
18,3
10,6
9,7
12,9
12,1
9,4
9,8
Trajni i vrijedni artikli
-
11,0
-
2,7
-
5,0
-
2,3
Ostali proizvodi
48,2
30,7
21,5
17,5
28,4
21,2
21,7
18,3
Medicinske, zdrastvene usluge
0,6
0,5
0,6
0,4
0,6
0,4
0,7
0,6
Kulturne, sportske i ostale turističke usluge
2,6
2,4
12,5
14,1
9,9
10,9
13,8
14,9
Ostale usluge
8,6
7,1
8,6
5,8
8,6
6,2
8,8
6,6
Ukupno
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Izvor: KSH
Neke značajke mađarskih turista koji dolaze u Hrvatsku
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu
■ ■
Udruga mađarskih putničkih agencija – MUISZ (muisz@ muisz.t-online.hu) okuplja oko 250 putničkih agencija (od 1150 koliko ih je u Mađarskoj registrirano). Predsjednik: Gabriella Molnar (molnar@blaguss.hu)
(prema anketi TOMAS, koju provodi Institut za turizam)
■ ■ ■ ■ ■
Mađarski turisti u Hrvatskoj u prosjeku troše 46,57 € na dan. U Hrvatsku dolaze pretežno individualni gosti i to osobnim automobilom. Osnovni motiv dolaska je odmor i relaksacija. Rjeđe od prosjeka idu u restorane, češće samostalno pripremaju sve obroke. Veoma je mali udjel gostiju starijih od 50 godina. Dobro poznaju hrvatske prilike. Osobna sigurnost ocjenjena je visokom ocjenom.
Turoperatori (specijalisti za Hrvatsku), turoperatori s dominantnom hrvatskom ponudom i turoperatori sa značajnije zastupljenom hrvatskom ponudom dani su u tablici.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Adriatica Net, specijalist za Hrvatsku
www.adriatica.net tanja.duilo@adriatica.net
Ivan Gadže Tanja Duilo
Adriagate Utazási Iroda Kft.
www.adriagate.com info@adriagate.com erika.bencze@adriagate.com
Erika Bencze
Andora Utazási Iroda
www.andora.hu andoratura@andora.hu
András Szűcs
Autóklubtravel
www.autoclubtravel.hu nikolett.lorincz@autoclubtravel.hu
Miklós Czeiszing Nikolett Lőrincz
Mađarska
Vrsta usluge, robe
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
98
Budaguide
www.adriamester.hu igor@budaguide.hu
Igor Rus
Campus Club
www.campusclub.hu ili www.utazas.info info@campusclub.hu dalibor.peter@campusclub.hu
Peter Dalibor
Car Tour, dominiraju hrvatski programi
www.cartour.hu info@cartour.hu seresgabor@cartour.hu
Gábor Bajna Gábor Seres
Delta Travel Group
www.deltatravel.hu info@deltatravel.hu (ljeti) info@sionline.hu (zimi)
Gábor Lukács
Dertour
www.dertour.com www.dertour.hu katalin.wilberding@dertour.hu
Katalin Wilberding
Fehérvár Travel, samo kružna putovanja
www.fehervartravel.hu info@fehervartravel.hu
Péter Ribi
Guest Utazási Iroda
www.guest.hu info@guest.hu
György Badacsonyi
GO4 Travel
www.go4.hu zsolt.benson@go4.hu
Zsolt Benson
Ibusz
www.ibusz.hu outgoing@ibusz.hu ziszidisz@ibusz.hu
Dimitrula Ziszidisz
Istria ‘94 Tours
www.isztria.hu istria@istria.hu aniko@istria.hu
Anikó Straub László Szabó
Isztria Tours, specijalist za Hrvatsku
www.isztria-pecs.hu info@isztriatours.hu
Ana Katics
Kisalföld Volántourist
www.volantourist.hu sopron1@volantourist.hu
Vilmos Horváth Éva Köves
Kompas, dominiraju hrvatski programi
www.kompas.hu zseljko.balazs@kompas.hu
Zseljko Balázs
La Grotta, dominiraju hrvatski programi
www.lagrotta.hu snjezi@lagrotta.hu mariann@lagrotta.hu
Snježana Perušić Mariann Bányász
Márton Utazási Iroda
www.martontravel.hu marton@martontravel.hu
Mária Boóz
Neckermann
www.neckermann.hu veronika.bekefi@neckermann.hu toth.szilvia@neckermann.hu
Veronika Békeffy Szilvia Tóth
OTP Travel
www.otptravel.hu info@otptravel.hu iszabo@otptravel.hu
Judit Molnár Ildikó Szabó
Quaestor Travel
www.quaestor.hu balazs.vegh@quaestor.hu
Balázs Végh
Szervíz Iroda, samo kružna putovanja
www.szerviziroda.hu i.bardos@szerviziroda.hu szerviziroda@chello.hu
István Bárdos
Tensí Holiday
www.tensi.hu mmolnar@tensi.hu
Mónika Molnár
TravelSmart
www.travelsmart.hu marketing@travelsmart.hu
Judith Erdei
TUI Magyarország Kft.
www.terra-utazas.hu csaba.csakany@tui.hu eszter.rajkay@tui.hu
Csaba Csákány Eszter Rajkay
Unitravel
www.unitravel.hu dajka.orsolya@unitravel.hu
Gábor Urbantsokms Orsolya Dajka
Vista Travel
www.vista.hu bianka.filipovics@vista.hu
János Kurucz Bianka Filipovics
99
Popis mađarskih TO/TA prema aktualnom iznosu obvezatnog pologa za 2013. godinu (u zagradi promjene u odnosu prema prošloj godini – redoslijed i iznos)
2. kategorija – 12 % za one koji ne organiziraju chartere:
■
Fehérvár Travel (1)
■ ■
Tensi* Vista (6)
■
Haris Travel Club (7)
■
Z(s)eppelin (8)
■ ■
Quaestor Travel (18) Kisalföld Volán (19)
■
Cartour (37)
■ ■
Kompas Magyar Autóklub
■
La Grotta
■
Istria 94. Tours
564.000.000,00 HUF (+36.000.000) 232.008.000,00 HUF 113.184.000,00 HUF (-26.016.000) 111.000.000,00 HUF (+3.000.000) 108.000.000,00 HUF (+12.000.000) 43.200.000,00 HUF 42.430.103,00 HUF (-1.263.625) 27.400.000,00 HUF (-20.600.000) 20.400.000,00 HUF 18.255.000,00 HUF (-1.605.000) 15.660.000,00 HUF (-1.140.000) 5.000.000,00 HUF
1. kategorija – 20 % za one koji organiziraju chartere:
■ ■ ■
Neckermann (1) Ibusz (5) OTP Travel (6)
■
Unitravel (7)
■
TUI Magyarország
2.300.000.000,00 HUF 800.000.000,00 HUF 480.000.000,00 HUF (-34.000.000) 441.124.000,00 HUF (+41.524.000) 50.000.000,00 HUF (-16.000.000)
Tensi* (u 2012. god. bio je u kat. za 20 %)
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU MAĐARSKA
Dolasci apsol.
Noćenja
indeks
1989. = 100
apsol.
indeks
1989. = 100
1989.
117.369
100
749.647
100
1990.
72.807
62
62
516.900
69
69
1991.
6.971
10
6
63.670
12
8
1992.
43.160
619
37
286.290
450
38
1993.
90.730
210
77
625.145
218
83
1994.
128.817
142
110
900.243
144
120
1995.
34.080
26
29
217.421
24
29
1996.
85.000
249
72
523.000
241
70
1997.
126.688
149
108
759.289
145
101
1998.
137.670
109
117
805.238
106
107
1999.
141.413
103
120
813.403
101
109
2000.
238.774
169
203
1.403.295
173
187
2001.
279.825
117
238
1.553.600
111
207
2002.
318.015
114
271
1.732.576
112
231
2003.
356.139
112
303
1.905.285
110
254
2004.
403.443
113
344
2.092.449
110
279
2005.
453.395
112
386
2.405.145
115
321
2006.
402.782
89
343
2.196.365
91
293
2007.
381.202
95
325
1.984.644
90
265
2008.
370.392
97
316
1.933.978
97
258
2009.
298.359
81
254
1.594.794
82
213
2010.
297.667
100
254
1.604.753
101
214
2011.
328.106
110
280
1.746.138
109
233
2012.
307.912
94
262
1.629.552
93
217
Izvor: DZS
Mađarska
Mađarski propisi obvezuju organizatore putovanja da uplate polog, u skladu s planiranim prometom u tekućoj godini i to u dvije kategorije: 12 % za organizatore putovanja koji u ponudi nemaju chartere i 20 % za one koji ih imaju. Podatak o uplaćenom pologu govori o opsegu poslovanja pojedinoga organizatora putovanja.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
100
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja tijekom 2012. godine Hrvatska je u odnosu prema prethodnoj godini bila nešto snažnije zastupljena u programima mađarskih turoperatora, no valja istaknuti da je organizirani promet prema našoj zemlji znatno manji od individualnog.
13 653 osobe 7751 osoba 3990 osoba 3000 osoba 1750 osoba 870 osoba 679 osoba 517 osoba 400 osoba 313 osoba 264 osobe 150 osoba
Ostali ne dostavljaju podatke (Ibusz, Car Tour).
Organizatori putovanja kao prednosti hrvatske turističke ponude uglavnom ističu blizinu destinacije, a o visokim cijenama hrvatskih hotela govore kao o glavnom nedostatku.
Razrada dolazaka mađarskih turista po hrvatskim regijama – 2012.
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Kao i proteklih godina, mađarski turisti su u Hrvatsku uglavnom putovali osobnim automobilima i autobusima, rijetko vlakom, a najmanje zrakoplovima.
Zrakoplovni charteri u 2012. godini Ni protekle godine nije bilo chartera.
Autobuseri u 2012. godini
Opseg organiziranog prometa u 2012. po svakom praćenom organizatoru putovanja Magyar TUI La Grotta Neckermann Kompas CampusClub Istria 94 Budaguide Adriatica.net Autoclub Travel Vista OTP Travel Unitravel
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na tržištu
-11 % -14 % -34 % 0% -20 % -35 % +13 % -77 % -42 % -31 % -30 % +15 %
Klasičnih autobusera za Hrvatsku, koji bi i sami organizirali putovanja, u Mađarskoj i nema. Uglavnom turoperatori angažiraju autobusne prijevoznike u skladu sa svojim planovima i potrebama.
Individualci u 2012. - prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta na tržištu Individualci uglavnom kao našu prednost ističu prirodne ljepote, vrijedne kulturne i povijesne spomenike, atraktivne programe na destinacijama, kvalitetne autoceste i laganu dostupnost destinacija. Glavni nedostaci su porast cijena, posebno omjera vrijednost usluge i cijene.
101
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Vrsta smještaja koju su Mađari birali u Hrvatskoj Mađarski turisti u objektima za smještaj Mađarska
Ukupno strani
Indeks
Udjel mađarske u ukupno stranim u%
TURISTI
NOĆENJA
TURISTI
NOĆENA
TURISTI
NOĆENJA
TURISTI
NOĆENJA
HOTELI
65.219
261.747
98,30
97,54
4.132 323
14.911.372
1,58
1,76
APARTHOTELI
516
2.646
76,67
103,97
24.881
133.273
2,07
1,99
TURISTIČKA NASELJA
14.021
81.944
92,60
90,05
434.573
2.790.433
3,23
2,94
APARTMANI
10.254
63.501
98,11
95,10
145.788
1.016.577
7,03
6,25
KAMPOVI I KAMPIRALIŠTA
44.126
234.829
92,48
93,95
2.062.326
13.793.118
2,14
1,70
HOSTELI
1.633
4.398
84,13
79,04
133.936
434.272
1,22
1,01
PRIVATNE SOBE
136.616
826.804
100,85
102,93
2.680.684
19.397.899
5,10
4,26
OSTALI OBJEKTI
25.282
128.884
122,51
120,07
989.605
3.939.435
2,55
3,27
UKUPNO
297.667
1.604.753
99,77
100,62
10.604.116
56.416.379
2,81
2,84
IZVOR: Državni zavod za statistiku
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće traže
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013.
Mađarski turisti najviše traže izlete brodom, obilaske nacionalnih parkova i kulturnih znamenitosti; rado se pojavljuju na događajima koje se organiziraju na destinacijama.
U 2013. godini, zbog opće gospodarske krize i utjecaja interneta, mogući su stečajevi i zatvaranje pojedinih mađarskih agencija.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA
Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini
Aktualni ugled Hrvatske na tržištu
S obzirom na trenutačno gospodarsko stanje teško se može očekivati znatniji porast broja putovanja na godišnje odmore – prema provedenim anketama većina građana još ne planira dulja putovanja u inozemstvo. Odluke će se donositi u posljednji trenutak, čemu pridonose i last minute ponude organizatora putovanja.
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. Sva istraživanja (uglavnom ankete) pokazuju kako će Hrvatska za mađarske građane ponovno biti najtraženija inozemna destinacija, kada je riječ o putovanju na godišnji odmor u inozemstvo.
Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Stanje u Grčkoj nije utjecalo na planove mađarskih turista te je ta destinacija ponovno, nakon Hrvatske, druga “morska” destinacija po popularnosti.
Već dulje godina (od 2000.) Hrvatska je za mađarske građane najvažnija inozemna destinacija, a rezultati svih dosadašnjih istraživanja o glavnim putovanjima u godini pokazuju kako će tako i ostati. Ugled Hrvatske u Mađarskoj nije se mnogo promijenio u odnosu prema 2011. – Mađari smatraju da je naša zemlja prelijepa, atraktivna, zanimljiva, poznata, susjedna, lako dostupna, prijateljska, gostoljubiva, ali i sve skuplja destinacija. Takvo mišljenje posljedica je i pada kupovne moći Mađara, tj. deprecijacije domicilne valute.
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2013. godini U 2013. godini mogao bi porasti broj dolazaka i noćenja iz Mađarske, ako se osjete učinci mjera vlade koje pogoduju srednjem i gornjem sloju mađarskog društva – sloju koji najviše putuje u inozemstvo. Mađarska nacionalna turistička organizacija i ove je godine u travnju provela istraživanje o planiranim putovanjima mađarskih građana, na reprezentativnom uzorku (1000 ispitanika):
Mađarska
Objekti
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
102
■
35 % kućanstava ove godine planira 1,33 putovanja u glavnoj sezoni – od kojih 72 % planira putovati u domovini (62 % samo u domovini, 28 % samo u inozemstvu i 10 % i u domovini te u inozemstvu). 7 % još nije donijelo odluku o putovanju. 55 % planira putovati u srpnju (31,2 %) i kolovozu (23,9 %) te na putovanju provesti 5,37 noćenja i potrošiti 102.000 HUF (po osobi 35.000 HUF ili na dan 8.000 HUF). Najviše građana planira u domovini putovati na Balaton (41,4 %, ostale domaće destinacije manje od 8 %, primjerice samo 4,9 % planira putovati u Budimpeštu). Motivi putovanja: ljetovanje i odmor 76,3 %, zatim posjet rodbini 9,5 %, wellness 5,1 %, razgledanje grada 4 %, toplice 3,4 % itd. Građani koji kane putovati u inozemstvo (naveli su 24 države) planiraju putovati: 13,1 % (najviše) u Hrvatsku, 12,3 % u Rumunjsku (posjet rodbini, inače od 1,4 milijuna stranih gostiju koji posjećuju Rumunjsku 36,1 % su Mađari), 9,7 % u Austriju, 9,1 % u Grčku, 8,4 % u Italiju, 5,3 % u Španjolsku, 5,1 % u Njemačku, 4,8 % u Bugarsku, 2,1 % u Tursku, 1,4 % u Egipat, 1,3 % u Francusku 0,7 %, u Cipar 0,7 %, 0,7 % na Maltu...
■ ■
■ ■ ■
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini Za očekivati je kako će se omjer individualnih i organiziranih putovanja neznatno promijeniti u korist individualnih putovanja. Glavni razlog tomu su veći životni troškovi i daljnji porast uporabe interneta.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini Nažalost, kako je prisutna velika neizvjesnost u vezi s gospodarskim kretanjima u 2012. godini, o 2013. u turističkom svijetu nitko još ne razmišlja. No očekuje se da će Hrvatska ostati najtraženija inozemna destinacija mađarskim građanima, a najveću konkurenciju naša će ponuda imati u domaćem turizmu. Mađarska turistička organizacija snažno oglašava odmor kod kuće, a sve su snažnije i kampanje konkurenata (Tunis, Turska).
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2014. godini Prema najavama predstavnika mađarske vlade te opreznim predviđanjima ekonomskih stručnjaka, u 2013. bi se mađarsko gospodarstvo moglo oporaviti, što bi se u svakom slučaju odrazilo i na veći broj putovanja na godišnje odmore u inozemstvo. Međutim, s obzirom na sadašnja gospodarska kretanja i situaciju u svijetu i Europi, teško je iznositi preciznije procjene.
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja i mađarskih turista
Veći organizatori putovanja su u svojim katalozima proširili ponudu za Hrvatsku – očekuje se repozicioniranje na tržištu i porast putovanja u bliže destinacije.
Utjecati na hotelijere da ne podižu cijene bez opravdanih razloga, najčešći je savjet mađarskih turoperatora. Mađarski organizatori putovanja upozoravaju i na probleme u vezi s preranim stop bukingom.
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. godinu Organizatori putovanja su još pesimisti i očekuju dalji pad ili, eventualno, zaustavljanje pada broja putovanja.
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
Zrakoplovni charteri u 2013. godini Ni ove godine ne očekuje se pokretanje chartera.
Autobuseri u 2013. godini Turistička agencija LaGrotta (www.lagrotta.hu) i ove godine, poglavito za svoje goste, u ljetnoj sezoni pokreće autobusne linije od 14. lipnja do 14. rujna 2013., prema Istri i Kvarneru te Dalmaciji.
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
103
NIZOZEMSKA
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
BDP – aktualno stanje Prema podacima Nizozemskoga statističkog zavoda, BDP je u 2011. iznosio 610 milijardi eura, sa stopom rasta od 1,2 %. Ipak, 2011. godina završila je s pesimističnim prognozama – nakon zadnja dva tromjesečja u kojima je zabilježen pad ekonomskog rasta od 0,4 % i 0,7 %, Nizozemsku je i službeno zahvatila gospodarska kriza. BDP je u 2012. godini iznosio zabrinjavajućih -0,9 %
Nizozemska
BDP 2008. – 2012.
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU
Izvor: CBS - Nizozemski zavod za statistiku
Političko uređenje
Postotak nezaposlenosti
konstitutivna monarhija
Ukupna površina 41 526 km² kopna: 33 883 km² mora i voda: 7643 km²
Najveći gradovi Amsterdam: Rotterdam: Den Haag: Utrecht: Eindhoven: Tilburg: Almere:
799 406 616 528 504 260 321 583 218 559 207 579 195 019
Glavni grad Kraljevine Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Hagu.
Opća obilježja gospodarstva Nizozemsku odlikuje napredno i otvoreno gospodarstvo, koje u velikoj mjeri ovisi o vanjskoj trgovini. Obilježja nizozemskoga gospodarstva su stabilni industrijski odnosi, umjerena nezaposlenost i još relativno niska inflacija te važna uloga Nizozemske kao transportne države, morem, zrakom i kopnom. I dalje je među vodećim europskim zemljama u privlačenju izravnih stranih ulaganja – osobito iz Belgije, Njemačke, Francuske, Engleske i SAD. Najvažnije industrijske grane su prerada prehrambenih proizvoda, kemijska industrija, prerada naftnih derivata i proizvodnja elektronike. Kao i većina zapadnoeuropskih zemalja i Nizozemska u posljednjih nekoliko godina bilježi usporavanje gospodarskog rasta, a od početka 2012. je i službeno u recesiji.
U 2011. godini nezaposleno je bilo 419 000 ljudi (5,4 %). U 2012. godini nezaposleno je bilo 507 000 Nizozemaca, čime je postotak narastao na 6,4 % radnog stanovništva.
Prosječne plaće Prosječni osobni dohodak u 2012. godini nije porastao, ostao je, kao i 2011., na 33 000 eura. Očekuje se da će se ta stagnacija nastaviti i u 2013. godini. Propisani minimalni osobni dohodak za osobu stariju od 23 godine u 2012. godini bio je 1469 eura na mjesec (neto = 1236 eura).
Stopa inflacije U 2011. inflacija počinje rasti i iznosila je 2,3 %. U 2012. godine inflacija je iznosila 2,9 % te 3 % početkom 2013. godine.
Vanjskotrgovinska bilanca Ukupna vanjskotrgovinska bilanca u 2012. godini iznosila je pozitivnih 41,5 milijardi eura (iznos trgovine prema Europskoj uniji: +112,3 milijarde eura, negativni balans prema zemljama izvan EU: -70,8 milijardi eura).
Stanovništvo Prema procjenama Državnoga statističkog zavoda, u prosincu 2012. godine u Nizozemskoj je živjelo 16 779 719 osoba (8 472 631 žena i 8 307 088 muškaraca), i to prema dobnim skupinama: ■ 0 – 20 godina: 23,1 % (3 873 309) ■ 20 – 65 godina: 60,1 % (10 089 254) ■ 65+ godina: 16,8 % (2 817 156).
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
104
Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Kao i sve druge zemlje, Nizozemska još traži izlaz iz gospodarske krize. U veljači 2012., Središnji ured za analizu gospodarske politike (Centraal Plaanbureau CPB) objavio je kako je Nizozemska u recesiji. BDP od -0,9 %, pad potrošnje i potrošačkog povjerenja te porast nezaposlenosti (6,4 %) opovrgnuli su umjereno optimistične prognoze ekonomista kako će se situacija do kraja 2012. godine početi poboljšavati. Suprotno očekivanjima (i nadama), kriza je sve veća. Javni dug je u ožujku 2013. iznosio 421 milijardu eura. To je 70 % BDP-a te prosječno 25 501 euro duga po stanovniku, tj. 51 002 eura po radno aktivnom stanovniku.
Najvažniji časopisi s turističkom tematikom: ■ ■ ■
Columbus Magazine National Geographic Traveler Meridian Travel!
izlazi pet puta na godinu izlazi dvomjesečno izlazi dvomjesečno
Najvažniji izdavač tiska s turističkom tematikom je ANWB media s izdanjima: ■ ■ ■ ■ ■ ■
Kampioen Op Pad Reizen Waterkampioen Kampeer & Caravan Kampioen Promotor
mjesečnik izlazi osam puta na godinu izlazi 11 puta na godinu izlazi 20 puta na godinu mjesečnik izlazi 10 puta na godinu.
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
Najznačajnije internetske stranice s turističkom tematikom:
Televizijske postaje
■ ■ ■
Državna televizija: ■ Nederland 1 ■ Nederland 2 ■ Nederland 3
■ ■ ■ ■ ■ ■
Komercijalni TV programi: ■ RTL 4 ■ RTL 5 ■ RTL 7 ■ RTL 8 ■ Veronica ■ SBS 6 ■ Net 5
Društveni mediji
Tisak Dnevni tisak – nacionalna izdanja: ■ ■ ■ ■ ■ ■
De Telegraaf Volkskrant Algemeen Dagblad NRC Handelsblad Trouw NRC.Next
naklada: naklada: naklada: naklada: naklada: naklada:
752 721 308 454 383 350 248 504 104 032 50 000
Besplatne dnevne novine – distribuiraju se u sredstvima javnog prijevoza: ■ ■
Spits Metro
naklada: 362 000 naklada: 304 000
Najvažniji izdavači regionalnih dnevnih novina: ■ ■ ■
GPD Wegener Boom Uitgevers
Najznačajniji izdavač tjednog tiska: ■
Wegener
www.opreisgids.nl www.anwb.nl www.oppad.nl www.reizen.nl www.columbusmagazine.nl www.volkskrant.nl/reizen www.vakantie.nl www.elsevier.nl/web/Dossiers/Reizen.htm www.ad.nl/reizen www.telegraaf.nl/reiskrant/ www.droomplekken.nl
Uz međunarodnu društvenu mrežu Facebook (kojom se koristi 4,9 milijuna Nizozemaca), Nizozemska ima i vlastitu društvenu mrežu Hyves, s 9,6 milijuna korisnika. Nizozemska je također na prvomu mjestu po broju korisnika Twittera i Linkedina.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Broj stanovnika koji su tijekom 2012. godine otputovali na odmor U 2012. godini barem jedanput je na godišnji odmor otputovalo 12,8 milijuna Nizozemaca, što je 82 % stanovništva (kao u 2011. godini). Od 2005. godine taj je broj stabilan, s neznatnim promjenama.
Broj stanovnika koji su tijekom 2012. godine otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u zemlji Barem jedanput na odmor prošle je godine otišlo 12,8 milijuna ili 82 % Nizozemaca. Godišnji odmor u inozemstvu provelo je 61 %, a 33 % provodilo je odmor u inozemstvu i u Nizozemskoj. U domovini odmor je provelo 53 % stanovništva.
105
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2012. godini Destinacija
Br. dolazaka
% 2012.
% 2011.
1.
Njemačka (~)
3.400.000
18
18
2.
Francuska (-)
2.798.000
15
16
3.
Belgija (-)
1.811.000
10
11
4.
Španjolska (~)
1.796.000
10
10
5.
Austrija (+)
1.233.000
7
6
6.
Italija (+)
1.030.000
6
5
7.
Velika Britanija/Irska (-)
833.000
4
5
8.
Turska (~)
814.000
4
4
9.
Grčka (~)
645.000
3
3
10.
SAD (~)
463.000
2
2
21
22
Ostale zemlje
Redoslijed destinacija ostao je, s malim promjenama, isti kao u 2011. godini.
Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije
Nizozemska
Koji način organiziranja odmora i rezervacija su u 2012. Nizozemci preferirali pri odlasku na godišnji odmor
Posredstvom organizatora putovanja organizirano je 75 % putovanja u inozemstvo. Kod 25 % individualnog prometa, 15 % gostiju unaprijed rezervira smještaj, a 10 % planira smještaj pronaći kad stigne u mjesto.
Internet je i dalje najvažniji način bukiranja: 73 % odmora rezervirano je internetom (2 % manje nego u 2011. godini). Telefonom (18 %) se prošle godine bukiralo češće nego u agenciji (3 %). Godine 2011. je u agenciji bukirano 14 % putovanja, a telefonom 8 %.
Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju
Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja
Prednosti najomiljenijih destinacija su u bogatstvu i raznolikosti ponude koju pružaju gostima iz Nizozemske, uz odličnu prometnu povezanost svim vrstama prijevoznih sredstava. Sve zemlje u prikazanoj tablici imaju stabilne i uhodane prodajne kanale kroz mrežu nizozemskih turoperatora. Ni jedna od spomenutih zemalja nije imala veće gospodarske ili političke potrese, što bi kod Nizozemaca stvorilo dodatni osjećaj nesigurnosti i neprivlačnosti destinacije. Nedostatak Turske ili Grčke je što su obje destinacije u koje se putuje zrakoplovom, no uvođenjem mnogobrojnih charterskih linija te otvaranjem neba za low cost kompanije, uz povoljnije cijene zrakoplovnih paketa koji sadržavaju i let te snažnoj promidžbi, problem udaljenosti je riješen. Turska svake sezone ostvari više noćenja nego prethodne, dok je Grčka nakon nekoliko loših godina ponovno počela bilježiti rast u dolascima i noćenjima.
Prijevoz koji su nizozemski turisti preferirali u 2012. pri odlasku na godišnji odmor Iako je za putovanja u inozemstvo automobil i dalje najomiljenije prijevozno sredstvo, njegov udjel pada od 2006. godine do danas. Prošle godine 52 % Nizozemaca putovalo je na odmor automobilom, a 36 % zrakoplovom. Za putovanja u Hrvatsku osobni automobil ostaje bez konkurencije. Autobusom je na odmor otputovalo 4 % Nizozemaca, a 3 % vlakom.
Nizozemci su se odlučivali za sljedeće smještajne kapacitete: ■ hotel/motel 40 % ■ kamp 14 % ■ apartman 11 % ■ smještaj kod rodbine/prijatelja 7% ■ sobe 5% ■ pansion 3% ■ bungalov u turističkom naselju 10 % ■ vila 6% ■ ostalo 4 %. Postotak smještaja u hotelima tako je visok zbog Turske, Grčke i drugih dalekih destinacija, gdje se prijevoz zrakoplovom uglavnom kombinira s boravkom u hotelima. U Turskoj se više od 800 000 Nizozemaca koristi paket-aranžmanima u all inclusiv hotelima i resortima. Tako veliko zanimanje za hotele ne utječe na odluke Nizozemaca da ljetovanje provedu u našoj zemlji i na smjer promocije Hrvatske jer Nizozemci u Hrvatsku idu ponajprije zbog smještaja u kampovima, kamp-kućicama i apartmanima, a tek onda zbog hotela.
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja More, sunce i plaže City trips Upoznavanje prirodnih ljepota Kružna putovanja
19 % 16 % 10 % 8%
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
106
Sport, aktivni odmor Posjeta rodbini, prijateljima Zimski odmor (skijanje, snijeg) Kulturne znamenitosti i događaji Opuštanje Ostalo
Opći pregled organizatora putovanja na tržištu
7% 6% 6% 5% 5% 18 %
Najvažniji turoperator na tržištu je TUI, s brandovima Holland International i Arke te financijskim potencijalom od 1.450.000.000 eura. Slijedi OAD Reizen s financijskim potencijalom od 950.000.000 eura. Na trećem je mjestu BCD Travel s financijskim potencijalom od 770.000 000 eura. Kras BV je jedan od najvažnijih ponuđača turističkih aranžmana u kanalima izravne prodaje poput posebnih ponuda u tisku te putem interneta, a ponudu plasira kroz brandove Kras Stervakanties, Sterproducties i 55+ reizen.
Prosječni proračun i potrošnja po putovanju Prošle godine Nizozemci su potrošili 15 milijuna eura na putovanja, od toga 12 mil. eura u inozemstvu. Prosječni proračun za putovanja po osobi tijekom jednog odmora u inozemstvu iznosio je 428 eura (u usporedbi sa 668 eura u 2011. godini).
Najveći segment online prodaje su putovanja, čine 46 % tržišta. Slijedi Telecom te roba široke potrošnje.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA NIZOZEMSKA
Dolasci
Noćenja
apsol.
indeks
1990. = 100
apsol.
indeks
1990. = 100
1990.
299.343
100
2.465.385
100
1991.
19.786
7
7
143.505
6
6
1992.
11.917
60
4
105.158
73
4
1993.
16.965
142
6
158.681
151
6
1994.
29.809
176
10
284.178
179
12
1995.
25.341
85
8
234.153
82
9
1996.
42.000
166
14
377.000
161
15
1997.
64.964
155
22
610.936
162
25
1998.
88.286
136
29
696.097
114
28
1999.
72.551
82
24
592.192
85
24
2000.
103.595
143
35
900.542
152
37
2001.
125.087
121
42
1.058.838
118
43
2002.
148.140
118
49
1.204.240
114
49
2003
179.483
121
60
1.496.973
124
61
2004.
212.090
118
71
1.690.241
113
69
2005.
243.651
115
81
1.910.080
113
77
2006.
241.856
99
81
1.938.295
101
79
2007.
264.664
109
88
2.030.442
105
82
2008.
297.318
112
99
2.334.993
115
95
2009.
296.086
100
99
2.424.071
104
98
2010.
285.257
96
95
2.244.521
93
91
2011.
286.986
101
96
2.223.874
99
90
2012.
335.266
117
112
2.565.712
115
104
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
107
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Posebni programi za ciljane skupine pretežno su u kombinaciji s drugim zemljama (Slovačka, Italija). Mnogo manjih turoperatora počinje nuditi programe za posebne ciljne skupine gostiju. Već sada imamo ponude vezane za aktivni odmor, sportski ribolov, biciklističke ture, otoke, zdravstveni i omladinski turizam. X-travel ima široku ponudu smještaja za mlade na zadarskom području, osobito na otoku Pagu, dok Global Cyclist, specijalist za biciklističke ture, reklamira Hrvatsku u posebnom prospektu. Internetska prodaja aranžmana jako je zastupljena u Nizozemskoj i svi turoperatori i putničke agencije imaju mogućnost izravnog bukinga putem interneta. Većina malih turoperatora više ne izdaje brošure. Cijela ponuda i buking premješteni su na internet.
Novosti s gledišta zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja tijekom 2012. godine
Dolasci i noćenja nizozemskih turista u Hrvatskoj u neprekidnom su uzlaznom trendu od 1996. godine (iznimka je 1999. – Kosovska kriza). Brojka od 100 000 nizozemskih posjetitelja prvi je put premašena 2000. godine, a u idućim sezonama stopa rasta prometa s toga tržišta uglavnom je dvoznamenkasta. Sezona 2008. je po broju dolazaka bila ne samo 4 % bolja nego je 2009. i premašen i rekordni broj od 299 343 dolazaka, ostvaren 1990. godine. Međutim sezona 2012. je apsolutno sezona za pamćenje i prema broju dolazaka i prema broju noćenja.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s nizozemskog tržišta Za Hrvatsku ne postoje točni podaci o omjeru organiziranih i individualnih dolazaka iako se može procijeniti, na temelju razgovora s turoperatorima, da je 60 % : 40 % u korist individualnih putovanja.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Nakon što je dulje vrijeme I.D. Riva Tours bila jedini turoperator sa zasebnom brošurom za Hrvatsku, OAD Reizen je učinio isto u 2003. godini ponudivši automobilske, autobusne i zrakoplovne aranžmane. Njihov primjer u 2004. slijede De Jong Intra, Vrij Uit i Holland International. Također, većina ostalih turoperatora proširuje ponude za Hrvatsku u sklopu skupih kataloga. I.D. Riva Tours svake godine izdaje najveći i najbogatiji katalog posvećen samo Hrvatskoj. Isto čini i OAD Reizen tiskajući odličan katalog samo na mnogo manje stranica. De Jong International, Vrij Uit i Holland International imaju
U 2012. godini svi turoperatori koji su već imali Hrvatsku u svojoj ponudi povećali su broj stranica u odnosu na 2011. godinu. Trend iz 2011. godine nastavlja se i u 2012. godini. Ponuda se iz Istre (gdje je većina zakupljenih kapaciteta) proširila prema Kvarneru i Dalmaciji. Zakupljuje se sve veći broj kuća s bazenima. Znatno se povećao broj autobusnih tura i to prema sjevernoj, srednjoj i južnoj Dalmaciji sve do Dubrovnika. Boravak na otocima nudi se u većem broju nego prijašnjih godina. Ponuda Gorskog kotara i istarskih ruralnih vila raste. Pojavljuju se posebni programi za mlade u kojima je Pag najpoželjnija destinacija.
Opseg organiziranog prometa u 2012. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Svi turoperatori koji su poslovali s Hrvatskom imali su odlične rezultate i bili su zadovoljni.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja S gledišta organizatora putovanja i gostiju s nizozemskog tržišta prednosti hrvatskog tržišta su: ■ autentičnost doživljaja ■ prirodne ljepote i zaštićeni okoliš ■ kulturna baština ■ mnogobrojni kampovi raznih vrsta ■ jak nautički potencijal ■ bogata i raznovrsna gastronomska ponuda ■ osjećaj sigurnosti ■ prijateljsko ozračje. Nedostaci koji se spominju su: ■ pomanjkanje obnovljenih smještajnih kapaciteta ■ još relativno niski standard sadržaja u kampovima ■ neujednačena kvaliteta infrastrukture i usluge ■ udaljenost od Nizozemske ■ relativno visoke cijene hotelskog smještaja ■ nedovoljno zabave i sadržaja za obitelji s djecom ■ visoke cijene zrakoplovnog prijevoza ograničuju last minute ponudu.
Nizozemska
kataloge u kojima su zastupljene Hrvatska i Slovenija zajedno, a mnogi drugi TO, poput Cycletours, Happy Home, Kras, Sunair, Kristal Reizen, Internatuur, Tent Travel/Euronature, Pharos Reizen, nude Hrvatsku u sklopu drugih europskih zemalja, uz zastupljenost na samo nekoliko stranica.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
108
Razrada dolazaka i noćenja s nizozemskog tržišta po hrvatskim regijama Dolasci
Županija
Noćenja
2012.
2011.
indeks
2012.
2011.
indeks
Istarska
159.579
137.753
116
1.679.780
1.460.538
115
Primorsko-goranska
46.085
41.983
110
254.708
232.270
110
Zadarska
28.773
24.049
120
234.911
200.149
117
Šibensko-kninska
16.555
13.878
119
100.619
90.471
111
Splitsko-dalmatinska
26.049
21.834
119
151.272
124.222
122
Dubrovačko-neretvanska
14.386
12.370
116
60.700
50.881
119
Ličko-senjska
11.117
9.763
114
35.305
36.979
95
Grad Zagreb
14.132
12.097
117
23.257
19.795
117
Izvor: HTZ
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku
■ ■
Pri dolaska u Hrvatsku kao prijevozno sredstvo najviše se koristi osobni automobil. Prema procjenama turoperatora, osobni automobil koristi se u više od 80 % dolazaka. Zrakoplovni prijevoz ima blagu prednost pred autobusom, kojim se turisti najviše služe u predsezoni i posezoni. Nizozemci uz redovite svakodnevne zrakoplovne linije Croatia Airlinesa i charterske linije ljeti u Pulu, često putuju i low cost zrakoplovnim kompanijama iz susjednih zemalja. Također, mnogo se koriste zrakoplovne veze prema Hrvatskoj iz Njemačke, zračna luka Weeze i Belgije, zračna luka Cherlesroi.
Nedostaci:
Zrakoplovni charteri u 2012. godini
Smještaj u hrvatskim kampovima prednjači po popularnosti smještaja među nizozemskim turistima. Hrvatska je u Nizozemskoj osma kamperska destinacija. U kampovima je ostvareno 193 275 dolazaka te 1 784 342 noćenja što čini 67,6 % svih ostvarenih noćenja Nizozemaca u Hrvatskoj. Udjel Nizozemaca u ukupnom broju kamping noćenja je 11 %.
SUNDIO je letio s Transaviom od 2. lipnja do 15. rujna, srijedom i subotom iz Rotterdama u Split. S njima su letjeli i gosti TUI-a za srednju Dalmaciju. TUI je svojim charterom ArkeFly letio jedanput na tjedan iz Amsterdama u Pulu, od 12. svibnja do 29. rujna. Charteri Transavie za Split i ArkeFlya za Pulu su u 2012. godini uvedeni prvi put.
Autobuseri u 2012. godini Najvažniji autobuseri u 2012. godini bili su: OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras, SolMar, TUI, Van Biesen, Effeweg, Dalstra i Bolderman. Uz njih se pojavljuju i novi manji kao što su: OTC Tours i Govinda. Sve su im ture postavljene u predsezoni i posezoni. Prevladavaju klasični autobusni programi koji u većini slučajeva uključuju Istru i Kvarner, a šire se i prema Dalmaciji. Neki turoperatori uključili su Hrvatsku u svoje ture koje obuhvaćaju nekoliko zemalja regije.
Individualci u 2012. – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Prednosti:
■ ■ ■ ■ ■
odlična klima bogatstvo kulturnih sadržaja odlične ceste i prometna povezanost ljubaznost i stručnost osoblja ljubaznost i gostoljubivost naroda
■ ■ ■ ■ ■
sigurnost odlična enološka i gastronomska ponuda
kvaliteta smještaja nedovoljna prometna povezanost među otocima nedostatak zabavnog života za mlade nedostatak kampova u kontinentalnoj Hrvatskoj, osobito u Slavoniji i Baranji nedostatak odmorišta za kampere
Vrsta smještaja kojim su se koristili u Hrvatskoj
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće koriste; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Nizozemski gosti za vrijeme boravka u Hrvatskoj najčešće koriste ove sadržaje/aktivnosti: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
plivanje i kupanje odlazak u restorane odlazak u shopping odlazak u slastičarnice, kafiće i slično razgledavanje znamenitosti šetnje u prirodi samostalni izleti uživaju u pasivnom odmoru odlazak na ples ili u diskoteku izlet u nacionalne parkove posjet lokalnim zabavama vožnja brodicom vožnja biciklom posjet muzejima i izložbama posjet koncertima organizirani izleti
109 ■ ■ ■
tenis ronjenje jedrenje
S navedenim sadržajima nizozemski su gosti zadovoljni. Nizozemci su gosti skromnih zahtjeva i jako im je važno gostoprimstvo i komunikacija s lokalnim stanovništvom. Naviknuti su pronaći zamjenu za ono što im nedostaje, kako bi zadovoljili svoje želje i zahtjeve.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
godine svoju ponudu obogatiti hrvatskim destinacijama, ali se nije pojavila nijedna velika europska ili svjetska agencija.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Ukupni promet za ljetnu sezonu 2013. do sredine travnja 2013. godine iznosi 1 mlrd. eura i 1,5 % je veći nego prošle godine u isto vrijeme. Buking je za sada 4 % manji nego lani, ali su cijene veće. Tri najbolje rangirane destinacije su: Grčka +4 %, Turska +4 % i Španjolska +1 %. Procjenjuje se da će 2013. godine Nizozemci ostvariti 35,5 milijuna odmora, duljih i kraćih. Nizozemska još nije izašla iz krize, što se odražava na plan odlaska na odmor. NIPO je početkom 2012. procijenio kako se kriza neće toliko osjetiti na turističkim putovanjima. Bit će ih možda manje, bit će kraća, ali Nizozemci će i dalje odlaziti na odmor. Međutim, zamjećena je drukčija reakcija na krizu nego prijašnjih godina. Buking je za 2013. počeo već u kolovozu i rujnu 2012. Razlog toj promjeni su popusti za rani buking. To su bile samo povremene reakcije na povoljne cijene – kupac razmišlja kako uštedjeti, no na ljetni odmor želi otputovati. Nakon početnog entuzijazma u 2012., cijela 2013. godina u znaku je jako sporog bukinga, ne samo za Hrvatsku nego i za druge destinacije.
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. U poretku najomiljenijih destinacija neće biti promjena u odnosu prema 2012. godini.
Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija – promjene u kriterijima odabira u kontekstu gospodarske krize Ne bi trebalo biti promjene u redoslijedu najomiljenijih europskih destinacija. Turska bi zbog vrlo povoljnih zrakoplovnih aranžmana u 2013. godini mogla prestići Veliku Britaniju i Irsku na ljestvici najomiljenijih destinacija. I udjel Grčke raste, ali neće prestići Tursku.
Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013. (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) – promjene u odnosu prema 2012. godini U odnosu prema 2012. godini, što se tiče tržišnih lidera i novih specijalista nema promjena. Pojavilo se, kao i svake godine, nekoliko novih manjih turističkih agencija koje će ove
Nizozemsko tržište postalo je svjesno da je Hrvatska prelijepa i zanimljiva zemlja u kojoj ima puno toga za otkrivanje. Naše promidžbene poruke ciljane su i jasne. Svi mediji pišu vrlo povoljno o kulturi te prirodnoj baštini. Neprekidno “hrane” tržište novim zanimljivim temama, a mi se trudimo usmjeriti ih u sve dijelove zemlje. Turoperatori su sve zadovoljniji ostvarenim rezultatima, a akcijama poput “Buy Croatia” još ih više vezujemo za Hrvatsku. Unatoč recesiji koja je poremetila tržište, Hrvatska se izborila za stabilan položaj na nizozemskom “turističkom nebu”. Nažalost, zbog još prisutnog straha od posljedica recesije rast dolazaka i noćenja bit će usporen.
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2013. godini Procjena za 2013. godinu govori o 2 % više dolazaka i noćenja nego u 2012. godini.
2012.
2013.
Dolasci
341.882
348.719
Noćenja
2.638.095
2.690.857
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini (promjene u odnosu prema 2012. - razlozi)
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2013. godini neće se mnogo promijeniti. Bit će na razini 35-40 % organiziranih te 60-65 % individualnih gostiju.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. Mnogi autobuseri u programe uvrštavaju Hrvatsku u ture s ostalim zemljama regije – npr. Bolderman, u svojoj najnovijoj Bizantskoj turi nudi sve republike bivše Jugoslavije zajedno s Albanijom. Popunjenost autobusa je 100 %. Effeweg uvodi tri nova putovanja – dalmatinska obala, Balkan turu, Dalmaciju i Crnu Goru zajedno. Kao poseban prilog nudi Istru by bike. Kamperreisen – ANWB nudi turu od 22 dana po Sloveniji i Hrvatskoj, a čak 33 dana turu po Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori. Dalstra uvodi kružno putovanje po Sloveniji i Hrvatskoj te upoznavanjem sa Žlahtinom na Krku i pršutom od boškarina u okolici Rovinja. U 2013., ID Riva Tours prvi je put svoju ponudu predstavila u četirima različitim brošurama, specijaliziranim za posebna područja. Beter Uit i ove godine nudi samo Istru i Kvarner.
Nizozemska
Aktualni ugled Hrvatske
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
110
Happy Home prestao je tiskati brošuru te se usmjerio isključivo na internetsko poslovanje. Discovery je lani imao jedno kružno putovanje po Hrvatskoj, a ove godine ima ih tri.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini
Asgard Reizen ove godine prvi puta radi s Hrvatskom te u katalogu ima program “Od kampa do kampa”, od Hrvatske, preko Srbije do Mađarske. De Jong Intra uveo je Bizantsku autobusnu turu. Pharos Reizen je u brošuru postavio turu Stazama Winnetoua. SolmarTours je u katalogu istaknuo autobusnu liniju u Trogir. Tek Beek Reizen ove je godine prvi put počeo raditi u Hrvatskoj te je u svoju brošuru uključio autobusnu turu od 10 dana po Istri i Kvarneru.
Prema procjenama stručnjaka, nakon izlaska iz krize i recesije očekuje se da će u 2014. godini na odmor otputovati 2 % više Nizozemaca te da će se potrošnja na putovanjima povećati u odnosu prema 2013. godini.
Svi turoperatori nude i bukiraju Hrvatsku putem interneta. Ponuda je u 2013. znatno proširena prema Kvarneru, Dalmaciji i otocima. Obogaćena je ponuda privatnog smještaja i malih obiteljskih hotela, osobito vila s bazenom.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. godini
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. godinu
U 2014. godini neće biti većih promjena vezanih za redoslijed najomiljenijih destinacija. Francuska i Njemačka će se, kao i do sada, boriti za prvo mjesto. Putovanja prema udaljenim destinacijama će se povećati. Više će se putovati u zemlje u kojima je valuta oslabjela u odnosu prema euru jer su Nizozemci jako racionalni turisti. Zbog nestabilne političke klime, ratova i mogućih nemira nije jasno što će biti s putovanjima u arapske zemlje.
Izjave o rezultatima bukinga su od lošeg, preko jednakog kao i lani, sve do jako dobrog. Uglavnom, svi su oprezni i žale se na kasni buking, a posljedica toga može biti nemogućnost rasta u Hrvatskoj u vrhuncu sezone, jer će zemlje koje bukuraju ranije prve zauzeti smještajne kapacitete. Turoperatori za 2013. nisu postavili visoke ciljeve, s obzirom na to da su svi imali odličnu 2012. godinu. Svi bi bili zadovoljni ponavljanjem prošlogodišnjih rezultata. Većina turoperatora izjavila je da je buking već sada bolji nego u istom razdoblju 2010.
Zrakoplovni charteri u 2013. - broj, trajanje rotacija; polazišta i odredišta Transavia leti od kraja travnja do kraja rujna iz Rotterdama u Split – tri puta tjedno sa 63 rotacije. TUI je sa svojim charterom ArkeFly planirao 21 rotaciju na liniji Amsterdam – Pula, jedanput na tjedan od svibnja do kraja rujna. Ipak, najavljuju smanjenje broja rotacija zbog smanjenog zanimanja. EasyJet nastavlja i u 2013. godini s low cost linijom Amsterdam – Split, tri puta na tjedan, u srpnju i kolovozu s 25 rotacija.
Autobuseri u 2013. godini Najvažniji autobuseri i dalje su I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras, TUI, Solmar Tours, Govinda, Effeweg i Bolderman. Svi autobuseri odlično prodaju predsezonu, kružne ture im se dobro pune, kao i posezona. Očekuju dobru sezonu. I kvaliteta autobusa je porasla, tako da većina autobusa koji iz Nizozemske idu prema Hrvatskoj u jednom redu imaju samo tri sjedala.
Individualni promet u 2013. godini Individualni promet je nepredvidiv jer ovisi o više čimbenika: vremenskoj prognozi, medijskim napisima, političkim događajima, gledanosti TV spotova, online i offline oglašavanju, gospodarskom stanju u zemlji i mnogim drugim čimbenicima. Sudeći prema zahtjevima za slanje raznih brošura, telefonskim pozivima u predstavništvu, posjećenosti naših internetskih stranica, posjetima klijenata u uredu te reakcijama ljudi u neposrednom kontaktu, zaključuje se da će i ove godine mnogo individualaca otputovati u Hrvatsku. TV oglašavanje i opće oglašavanje jako su dobro prihvaćeni u cijeloj zemlji. Online oglašavanje trajat će do kraja lipnja. Za mnoge individualce i ove ćemo godine ostati jedna od najomiljenijih kampinških destinacija.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. godinu Organizatori putovanja smatraju da će se u 2014. godini broj odlazaka na odmore povećati te da će, kao i do sada, velika većina stanovništva koristiti jedan veliki godišnji odmor i nekoliko kraćih. Putovat će se u zemlje koje su blizu Nizozemske, a mediteranske zemlje će se međusobno snažno boriti kako bi Nizozemci donijeli odluku da godišnji odmor provedu baš u njihovoj zemlji.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2014. godini Svake godine hrvatska turistička ponuda bogatija je novim i obnovljenim smještajnim kapacitetima, većom raznovrsnošću turističkih atrakcija i enološke te gastronomske ponude. Kontinentalni dio zemlje učinio je veliki iskorak u pogledu turističke ponude i smještaja, tako da će taj dio Hrvatske u 2014. biti još prisutniji u ponudi nizozemskih turoperatora. Postojeći turoperatori, koji više godina djeluju u Hrvatskoj, u 2014. godini povećat će broj zakupljenih kapaciteta i nastaviti trend širenja prema jugu zemlje. Očekuje se pojava novih specijaliziranih turoperatora i agencija, kao i u prethodnim godinama, koji će još više nuditi posebne aktivne programe – ribolov, bird watching, wellness, ronjenje, biciklizam, motorističke ture. Broj nautičara, kao i onih koji će odsjedati u privatnom smještaju, sigurno će rasti. Postoje realni izgledi da se poveća i broj kampista, ali i smanji broj kampista naturista. Ako se gospodarska kriza protegne i na 2014. godinu, a ratne napetosti u arapskim zemljama ne prestanu, Nizozemci će više putovati u europske, njima bliže zemlje. Hrvatska će svakako biti destinacija koja je alternativa Francuskoj, Italiji
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
111 ■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
Prema predviđanjima stručnjaka, Nizozemska u 2014. izlazi iz krize, a Hrvatska će već drugu godinu biti u Europskoj uniji, pa je za očekivati da možemo ostvariti povećanje broja dolazaka od 5 %, kao i 7 % više noćenja u odnosu prema 2012. godini.
2013.
2014.
Dolasci
348.719
366.154
Noćenja
2.690.857
2.825.399
Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2013. godini uvedeno je dosta novih autobusnih putovanja koja se, prema reakcijama turoperatora odlično prodaju, bolje nego u 2012. godini. Kako se povećava broj osoba starije dobi koji su u relativno dobroj kondiciji te imaju dosta slobodnog vremena i novca, za očekivati je da će taj segment u 2014. godini rasti. Turoperatori će toj ciljnoj skupini osmisliti posebne programe. Dosta programa bit će vezano za otvaranje novih niskocjenovnih i drugih zrakoplovnih linija. Ponuda kontinentalne Hrvatske i dalmatinskog zaleđa, pogotovo smještaja u seoskim kućanstvima i mnogim hotelima, znatno će se povećati, kao i potražnja za smještajem u kućama i vilama s bazenima.
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti (mišljenja organizatora putovanja) ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Uvesti više charterskih letova i low cost letova. Turoperatori se još boje velikog rizika koji sa sobom nosi uspostava charterskih linija. Uvesti brodske linije od otoka do otoka. Na taj način dobit ćemo novu turističku atrakciju i omogućiti bolju popunjenost otočnih smještajnih kapaciteta. Još više promidžbeno raditi na ponudi aktivnog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Nastaviti organizirati studijska putovanja i specijalizirane poslovne radionice “Buy Croatia” u Hrvatskoj. Stalno raditi na podizanju kvalitete proizvoda i usluga. Nastaviti organizirati poslovne radionice u Nizozemskoj i povećati broj specijaliziranih prezentacija TZ županija i gradova, za novinare i turističke specijaliste. Olakšati administrativne postupke vezane za pokretanje posla u Hrvatskoj. Omogućiti još lakše i brže dobivanje radnih dozvola za radnike raznih turoperatora koji su sezonski prisutni u Hrvatskoj. Tiskati brošure i drugi promidžbeni materijal na nizozemskom jeziku.
Nizozemska
i Španjolskoj. Dosta Nizozemaca zasitilo se ljetovanja u spomenutim destinacijama i traži nove mogućnosti za odmor.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
112
NJEMAČKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: Demokratska, parlamentarna država od 1949.
Glavni grad: Berlin
Uprava: Federacija 16 saveznih država
Ustav:
Predsjednica vlade:
Ustavni zakon (GG) od 1949. (s izmjenama)
Kancelarka Angela Merkel
Predsjednik:
Državni praznik:
Joachim Gauck
3. listopada
Parlament: dvodomni parlament: Bundestag (Donji Dom) – 622 člana, Bundesrat (Gornji Dom) – 69 članova
Površina Površina Njemačke je 357 123,50 km².
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Najveći gradovi IME
Broj stanovnika rujan/2012.
Broj stanovnika 2000.
Savezna država
Berlin
3.531.000
3.382.169
Berlin Berlin
Hamburg
1.786.448
1.707.901
Hamburg Hamburg
München
1.439.474
1.236.370
Bayern Bayern
Köln
1.007.769000
962.884
Nordrhein-Westfalen Nordrhein-Westfalen
Frankfurt am Main
700.259000
650.055
Hessen Hessen
Stuttgart
578.943
585.604
Baden-Württemberg Baden-Württemberg
Düsseldorf
590.667
571.030
Nordrhein-Westfalen Nordrhein-Westfalen
Dortmund
579.012
598.840
Nordrhein-Westfalen Nordrhein-Westfalen
Essen
571.407
614.861
Nordrhein-Westfalen Nordrhein-Westfalen
Bremen
548.319
549.357
Bremen Bremen
Hannover
523.5155
523.147
Niedersachsen Niedersachsen
Leipzig
511.079
519.710
Sachsen Sachsen
Dresden
536.623
495.424
Sachsen Sachsen
Nürnberg
505.684
492.425
Bayern Bayern
Duisburg
489.559
535.250
Nordrhein-Westfalen Nordrhein-Westfalen
113 Opća obilježja gospodarstva 1 euro = 100 centi
Valuta:
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Prosječna plaća 3311 euro bruto (stanje 2011.) Izvor: Destatis 2011
+0,7 % (2008.; +1 %, 2009.; 4,5 %)
BDP-stopa rasta za 2011:
Stopa inflacije Stopa inflacije u 2012. godini iznosila je 2,16 %.
Izvoz 2011.:
1.368,09 mlrd. eura
BDP
Uvoz 2011.:
1.216,18 mlrd. eura
Važni izvozni poizvodi:
Automobili i automobilski dijelovi, strojevi, kemijski proizvodi
Međunarodni monetarni fond procjenjuje gospodarski rast u 2012. od 0,7 %.
BDP po stanovniku BDP po stanovniku iznosi oko 33 754 eura.
Stopa nezaposlenosti Nezaposlenih je 3 156 242 (stanje u veljači 2013.), stopa: 7,4 % (veljača 2013.) – 7,2 % (2011.).
Stanovništvo Broj stanovnika: Od toga Nijemci: Stranci: Žensko stanovništvo: Muško stanovništvo: Samci: Oženjeni: Rastavljeni/udovci: Naseljenost stanovništva:
81 993 100 (stanje: rujan 2012.) 74 347 100 7 646 000 41 637 100 40 354 000 34 394 100 34 974 000 12 625 000 230 stanovnika po km²
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Makroekonomski pokazatelji po saveznim državama Savezna država
Broj nezaposlenih veljača 2013.
Postotak Bruto dohodak po nezaposlenih veljača stanovniku 2013.
Mecklenburg-Vorpommern
115.774
13,7 %
21.363 eura
Sachsen-Anhalt
149.772
12,6 %
22.336 eura
Berlin
217.500
12,3 %
29.153 eura
Bremen
38.131
11,5 %
42.505 eura
Brandenburg
147.946
11,0 %
22.051 euro
Sachsen
227.018
10,7 %
22.970 eura
Thüringen
109.737
9,4 %
21.608 eura
Nordrhein-Westfalen
778.212
8,5 %
31.440 eura
Saarland
39.038
7,7 %
30.059 eura
Hamburg
72.133
7,6 %
52.731 euro
Schleswig-Holstein
109.654
7,6 %
25.967 eura
Niedersachsen
286.396
7,1 %
28.306 eura
Hessen
192.671
6,1 %
37.616 eura
Rheinland-Pfalz
124.278
5,9 %
28.311 eura
Bayern
302.524
4,4 %
35.545 eura
Baden-Württemberg
245.451
4,3 %
34.943 eura
Njemačka
Bruto nacionalni dohodak 2011.: 2.645,0 mlrd. eura
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
114
Nezaposlenost u Njemačkoj (savezne pokrajine)
Grafički pregled tržišnih udjela i gledanosti TV postaja u Njemačkoj
Javne postaje
BDP po stanovniku (savezne pokrajine)
Izvor: Statistische Ämter des Bundes und der Länder Internet: http://de.statista.com/
MEDIJI I OGLAŠAVANJE Televizijski programi Prema TV Scope studiji instituta AGF/GfK na bazi dnevnih praćenja 5000 kućanstava, u prosjeku Nijemci (71,75 mil. starijih od tri godine, tj. 36,24 milijuna kućanstava) svaki dan provedu 194 minute gledajući televiziju.
Ime
Grupacija Klasifikacija
3sat
ZDF, ARD, ORF, SRG
D, A, CH
arte
ZDF, ARD, France Télévisions
Cijeli program (D, F)
BR
ARD
Regionalna postaja Bayern (D)
BR alpha
ARD
Obrazovni (D)
Das Erste
ARD
Cijeli program (D)
DW
ARD
Vijesti iz svijeta, Vijesti (D)
EinsExtra
ARD
Vijesti (D)
Einsfestival
ARD
Filmovi i serije (D)
EinsPlus
ARD
Dokumentationen & Lifestyle (D)
hrfernsehen
ARD
Regionalna postaja Hessen (D)
KiKA
ARD, ZDF
Program za djecu (D)
MDR Fernsehen
ARD
Regionalna postaja Mitteldeutschland (D)
NDR Fernsehen
ARD
Regionalna postaja Norddeutschland (D)
Phoenix
ARD, ZDF
Vijesti, Politika i dokumentarci (D)
Radio Bremen TV
ARD
Regionalna postaja Bremen (D)
rbb Fernsehen
ARD
Regionalna postaja Berlin und Brandenburg (D)
SR Fernsehen
ARD
Regionalna postaja das Saarland (D)
115 SWR Fernsehen
ARD
Regionalna postaja BadenWürttemberg und RheinlandPfalz (D)
sonnenklar. TV
Euvia Travel GmbH
Putovanja (D)
WDR Fernsehen
ARD
Regionalna postaja Nordrhein-Westfalen (D)
Sport 1
Constantin Medien AG
Sport (D)
ZDF
ZDF
Cijeli program (D)
ZDFinfo
ZDF
Informacije (D)
ZDFkultur
ZDF
Umjetnost i glazba (D)
ZDFneo
ZDF
Mlada publika (D)
RTL Group
Program za djecu & serije (D, A, CH)
Tele 5
Tele München Gruppe
Filmovi i serije (D)
VIVA
MTV Networks Germany
Glazba i serije (D, A)
Klasifikacija
VOX
RTL Group
Cijeli program (D, A, CH)
Anixe SD
Filmovi i serije (D)
YAVIDO
Glazba (D)
Comedy Central
MTV Networks Germany
Serije (D, A, CH)
DAF
Börsenmedien AG
Vijesti s burze (D)
Das Vierte
Mini Movie International
Filmovi i serije (D)
Deluxe Music
Deluxe Television GmbH
Glazba (D)
Postaja
Kontakti u 1.000
Usporedba s ma 2012. radio II. (u %)
DMAX
DiscoveryCommunications
Program za muškarce (D, CH)
radio NRW
1.710
-0,9
Antenne Bayern
1.303
-1,6
euronews
diverse europäische TV’s
Vijesti (EU)
SWR3
1.113
-1,5
1LIVE
1.105
0,8
Eurosport
TF1
Sport (EU)
Bayern 1
1.039
-3,8
kabel eins
ProSiebenSat.1 Media
Cijeli program (D, A, CH)
WDR 2
1.027
5,7
N24 Media GmbH
NDR 2
924
16,1
N24
Vijesti & Doku (D) WDR 4
774
-1,5
n-tv
RTL Group
Vijesti & Doku (D)
Bayern 3
774
6,5
nickelodeon
MTV Networks Germany
Program za djecu (D, A, CH)
SWR4 BW
568
-3,6
ProSiebenSat.1 Media
Hit Radio FFH
550
5
ProSieben
Cijeli program (D, A, CH)
radio ffn
489
-2,6
RTL Television
RTL Group
Cijeli program (D, A, CH)
MDR 1 Radio Sachsen
476
28,3
SWR1 BW
385
0,5
RTL II
RTL Group Tele München Gruppe
Cijeli program (D, A, CH)
hr3
376
3,3
Hit-Radio Antenne
343
-8,5
RTL NITRO
RTL Group
(D)
MDR Jump
341
20,9
Sat.1
ProSiebenSat.1 Media
Cijeli program (D, A, CH)
hr4
297
-7,5
Servus TV
RedBull GmbH
Cijeli program (A, D)
Radio Regenbogen
287
4
ProSiebenSat.1 Media
Program za žene & serije (D, A, CH)
SWR4 RP
263
-1,5
sixx
Radijske postaje U njemačkom je eteru oko 226 privatnih i 63 javnih radijskih postaja. Gotovo 2/3 Nijemaca na dan u prosjeku 247 minuta sluša radio. Slijedi poredak 20 najslušanijih radijskih postaja po dosegu (bruto kontaktima).
Izvor: ma 2013. Radio I.
Njemačka
Grupacija
Cijeli program (CH)
SUPER RTL
Privatne postaje (Free-TV) Ime
Star TV
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
116
Tiskovni mediji Dnevne i tjedne novine U nastavku je pregled dvadeset najvažnijih i najtiražnijih dnevnih i tjednih novina u Njemačkoj.
Ime
Nakladnik
Sjedište redakcije
Frekventnost
Naklada Pokrivenost IVW I./2013.
BILD
Axel Springer AG
Hamburg
Mo-Sa
nacionalno
2.455.690
BILD am Sonntag
Axel Springer AG
Hamburg
So
nacionalno
1.235.011
Sonntag Aktuell
Sonntag Aktuell GmbH
Stuttgart
So
regionalno
610.923
Die Zeit
Zeitverlag Gerd Bucerius
Hamburg
Mo-So
nacionalno
519.573
SZ Süddeutsche Zeitung
Süddeutscher Verlag GmbH
München
Mo-Sa
nacionalno
420.377
Welt am Sonntag
Axel Springer Verlag AG
Berlin
So
regionalno
402.287
WAZ Westdeutsche Allgemeine
Zeitungsverlag Ruhrgebiet GmbH & Co. Essen KG
Essen
Mo-Sa
regionalno
373.200
Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung
Frankfurter Allgemeine Zeitung GmbH
Frankfurt/M
So
nacionalno
347.249
Frankfurter Allgemeine Zeitung
Frankfurter Allgemeine Zeitung GmbH
Frankfurt/M
Mo-Sa
nacionalno
338.478
Rheinische Post
Rheinische Post Verlagsgesellschaft mbH
Düsseldorf
Mo-Fr
regionalno
336.216
Südwest Presse
Neue Pressegesellschaft mbh & Co. KG
Ulm
Mo-Sa
regionalno
298.274
Freie Presse
Chemnitzer Verlag und Druck GmbH
Chemnitz
Mo-Sa
regionalno
263.527
Sächsische Zeitung
Dresdner Druck- & Verlagshaus GmbH & Co. KG
Dresden
Mo-Sa
regionalno
248.085
Neue Westfälische
Neue Westfälische GmbH & Co. KG
Bielefeld
Mo-Sa
regionalno
239.634
Die Rheinpfalz
Rheinpfalz Verlag und Druckerei GmbH und Co. KG
Ludwigshafen
Mo-Sa
regionalno
235.542
Rheinpfalz am Sonntag, Die
Rheinpfalz Verlag und Druckerei GmbH und Co. KG
Ludwigshafen
So
regionalno
226.114
Augsburger Allgemeine
Mediengruppe Pressedruck
Augsburg
Mo-Sa
regionalno
224.586
Kölner StadtAnzeiger
M. DuMont Schauberg Expedition der Kölnischen Zeitung GmbH & Co. KG
Köln
Mo-Sa
regionalno
222.600
Hessische/ Niedersächsische Allgemeine
Verlag Dierichs GmbH & Co KG
Kassel
Mo-Sa
regionalno
216.766
Leipziger Volkszeitung
Leipziger Verlags- und Druckereigesellschaft
Leipzig
Mo-Sa
regionalno
207.520
117
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Časopisi i stručni tisak
Top 100 publikacija prema nakladi (izvor: IVW I/2013) i dosegu (izvor: ma Pressemedien 2013)
Prodajna naklada 2013.
Indeks prodajna naklada 2013./2012. %
Ukupna tiskana naklada 2013.
Doseg u mil. čitatelja 2013.
Publikacije
Kategorija
Frekventnost
Ukupna distribucija 2013.
ADAC Motorwelt
Motorpresse
monatlich
13.783.507
13.752.025
1
13.411.392
15,93
TV 14
Programmzeitschriften
14-täglich (freitags)
2.472.084
2.467.327
-1
2.891.618
7,38
TV Digital
Programmzeitschriften
14-täglich (freitags)
1.955.750
1.944.525
1
2.288.497
4,12
Das Haus
Wohn- und Gartenzeitschriften
10x pro Jahr
1.700.463
1.700.263
-1
1.715.130
1,72
TV Movie
Programmzeitschriften
14-täglich (freitags)
1.349.321
1.343.625
-1
1.742.409
5,51
Hörzu
Programmzeitschriften
wöchentlich (freitags)
1.259.142
1.245.067
-1
1.410.811
4,08
Bild am Sonntag
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
wöchentlich (sonntags)
1.240.814
1.235.011
-2
1.512.425
9,92
TV direkt
Programmzeitschriften
14-täglich (freitags)
1.193.074
1.191.150
0
1.655.717
2,25
TV Spielfilm
Programmzeitschriften
1.043.228
1.040.212
-1
1.354.585
5,81
1.038.917
1.036.654
-1
1.239.443
2,74
auf einen Blick
Programmzeitschriften
wöchentlich (donnerstags)
Bild der Frau
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (freitags)
902.664
900.068
0
1.199.401
5,47
Der Spiegel
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
wöchentlich (montags)
894.270
883.310
-1
1.087.438
6,3
FREIZEIT REVUE
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
843.047
839.723
-1
1.115.406
2,7
Stern
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
wöchentlich (donnerstags)
837.619
831.857
-1
1.031.385
7,26
TV Hören und Sehen
Programmzeitschriften
wöchentlich (freitags)
730.034
720.296
-1
842.695
3,58
Neue Post
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
687.575
685.979
-1
940.336
2,46
TV Pur
Programmzeitschriften
13x pro Jahr
630.180
630.039
-2
844.757
1,54
Readers Digest
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
monatlich
583.959
578.975
-3
645.352
1,52
Brigitte
14-tägliche Frauenzeitschriften
14-täglich (mittwochs)
574.096
565.221
-2
717.500
2,52
BUNTE
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
wöchentlich (donnerstags)
564.747
560.971
-1
749.271
3,79
ACE LENKRAD
Motorpresse
monatlich
551.115
546.983
-1
548.984
1,03
Njemačka
Prema podacima Udruge njemačkih izdavača (VDZ) u 2012. godini u Njemačkoj je otisnuto više od 1500 časopisa, a više od 37 milijuna Nijemaca više puta pročita neki časopis. Časopisi s najvećom nakladom u Njemačkoj dostupni u prodaji su TV vodiči. Sudeći prema prihodu od oglasa, najuspješniji su Der Spiegel, Stern i Bild am Sonntag. Prema anketi grupacije SevenOne Media, Nijemci u dobnoj skupini od 14 do 49 godina na dan provedu 27 minuta čitajući novine ili časopise.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
118
Auto Bild
Motorpresse
wöchentlich (freitags)
545.559
542.314
0
749.776
2,75
Die Zeit
Wochenzeitungen zu Gesellschaft/Politik
wöchentlich
543.041
519.573
1
627.430
1,55
FOCUS
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
wöchentlich (montags)
539.281
531.724
0
699.460
4,54
Funk Uhr
Programmzeitschriften
wöchentlich (freitags)
506.316
502.652
-1
614.132
1,54
Freizeitwoche
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
492.031
491.818
-1
711.963
0,75
InStyle
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
474.369
472.831
-1
621.472
1,48
tina
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
472.058
470.526
0
642.513
2,47
Das Neue Blatt
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
464.722
463.888
0
668.516
1,63
Fernsehwoche
Programmzeitschriften
wöchentlich (freitags)
437.419
436.595
-1
538.888
1,74
Glamour
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
428.623
423.335
-3
647.452
1,31
Mein schöner Garten
Wohn- und Gartenzeitschriften
monatlich
408.593
404.670
1
500.361
2,18
freundin
14-tägliche Frauenzeitschriften
14-täglich (mittwochs)
406.928
403.269
-3
544.272
1,81
Sport Bild
Sportzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
402.222
396.425
-1
585.675
4,34
meine Familie & ich
Esszeitschriften
13x pro Jahr
396.290
395.588
1
569.525
1,19
FREIZEIT SPASS
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
388.931
388.916
-2
579.500
0,58
die aktuelle
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (samstags)
383.806
382.813
-1
589.146
1,81
FÜR SIE
14-tägliche Frauenzeitschriften
14-täglich (dienstags)
371.234
360.675
-3
486.509
1,67
auto motor und sport
Motorpresse
14-täglich (donnerstags)
368.107
363.422
-1
470.167
1,82
TV Today
Programmzeitschriften
357.833
356.772
-1
460.365
1,87
SUPERillu
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
wöchentlich (donnerstags)
347.321
346.544
-2
466.215
2,89
Gala
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
wöchentlich (donnerstags)
326.050
320.690
0
414.550
2,28
Laviva
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
322.644
320.240
1
458.129
0,68
Frau im Trend
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (freitags)
313.771
313.752
-1
461.538
0,88
Jolie
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
304.610
300.132
-3
463.901
0,88
Lisa
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
294.351
293.987
-1
438.800
1,52
GEO
Wissensmagazine
monatlich
289.552
285.623
-1
346.329
3,34
JOY
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
286.041
283.856
-3
451.793
1,04
neue woche
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (freitags)
281.367
281.283
-3
432.169
0,37
SCHÖNER WOHNEN
Wohn- und Gartenzeitschriften
monatlich
274.745
270.568
-1
376.167
1,86
INTOUCH
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
wöchentlich (donnerstags)
274.021
272.194
0
411.095
1,02
Frau im Spiegel
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
270.292
269.309
-1
398.661
1,61
Gong
Programmzeitschriften
266.864
263.342
-1
333.004
1,18
Wohnen & Garten
Wohn- und Gartenzeitschriften
monatlich
264.879
263.687
0
385.383
0,67
Eltern
Elternzeitschriften
monatlich
264.728
262.013
-2
326.464
0,97
Cosmopolitan
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
258.572
252.859
-6
385.762
1,51
myself
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
258.450
255.846
-4
388.455
0,53
Bravo
Jugendzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
248.221
246.359
-5
375.468
0,97
PETRA
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
242.149
234.076
-1
378.861
1,14
Neue Welt
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
241.175
237.719
0
365.957
0,78
Brigitte woman
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
237.815
235.969
0
332.783
0,87
Welt der Wunder
Wissensmagazine
monatlich
236.633
234.582
-1
355.763
1,51
Guter Rat
Wirtschaftspresse
monatlich
230.623
229.758
0
296.733
1,4
P.M. Magazin
Wissensmagazine
monatlich
229.737
227.812
-3
344.134
1,27
Das Goldene Blatt
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (montags)
227.357
224.529
-1
321.741
1,86
Laura
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
225.333
224.773
0
348.085
1,11
NEON
Aktuelle Zeitschriften und Magazine
monatlich
222.375
220.037
-3
329.000
0,87
Men’s Health
Lifestylemagazine
monatlich
222.345
218.050
0
353.606
1,19
Viel Spaß
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
221.407
221.382
0
345.377
0,73
Lisa Wohnen & Dekorieren
Wohn- und Gartenzeitschriften
monatlich
217.973
217.625
2
325.442
0,44
Playboy
Lifestylemagazine
monatlich
216.928
214.826
4
322.140
1,07
Echo der Frau
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (mittwochs)
212.055
208.788
-1
316.802
1,03
VITAL
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
211.319
203.209
1
312.506
0,84
auto TEST
Motorpresse
monatlich
208.860
208.028
2
279.176
0,55
ELLE
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
206.264
204.576
0
295.223
0,67
TV klar
Programmzeitschriften
wöchentlich (donnerstags)
205.409
205.273
-3
280.250
1,12
Kochen & Genießen
Esszeitschriften
monatlich
204.264
202.888
1
295.653
0,45
Auto Zeitung
Motorpresse
14-täglich (mittwochs)
203.619
202.222
-1
276.260
0,69
Maxi
Monatliche Frauenzeitschriften
monatlich
201.933
199.521
0
307.743
0,7
Alles für die Frau
wöchentliche Frauenzeitschriften
wöchentlich (freitags)
201.059
200.891
0
324.005
0,82
Njemačka
119
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
120
Časopisi za putovanja Prodajna naklada 2013
Index prodajna naklada 2013/2012 %
Ukupna tiskana naklada 2013
Publikacije
Kategorija
Ukupna Frenkventnost distribucija 2013
ADAC reisemagazin
Reisezeitschriften
zweimonatlich
174.136
171.105
3
203.040
GEO Saison
Reisezeitschriften
monatlich
92.988
91.562
1
143.462
REISE & PREISE
Reisezeitschriften
4x pro Jahr
81.553
81.197
-1
123.580
abenteuer und reisen
Reisezeitschriften
10x pro Jahr
63.461
61.972
-2
94.996
GEO Special
Reisezeitschriften
zweimonatlich
58.951
58.005
4
135.000
MERIAN
Reisezeitschriften
monatlich
54.408
51.048
-2
100.201
Informativne agencije ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
AFP dapd APA Dow Jones dpa epd KNA reuters sid
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Njemačka je glavna gospodarska snaga Europske unije koja sama pridonosi u omjeru od 27 % ukupnom društvenom proizvodu eurozone. Glavna gospodarska podloga Njemačke je u industriji. Nakon 2010., u kojoj je Njemačka bilježila najveći gospodarski rast od ujedinjenja (+4,2 %) i 2011. u kojoj je rast iznosio 3 %, u 2012. rast je iznosio skromnijih 0,7 %. Druga glavna činjenica koja karakterizira Njemačku privredu dobro je stanje tržišta rada. Vrlo niska nezaposlenost i rast prihoda od rada potaknuli su rast raspoloživih financijskih sredstava obitelji za 3 %, što je svakako potaknulo rast potrošnje. Istodobno su rasli porezni prihodi i smanjivala su se izdavanja za naknade nezaposlenima. Pokazatelji poslovne i potrošačke klime bili su na relativno visokim razinama i u znatno boljoj poziciji u odnosu prema kriznom razdoblju iz prijelaza 2008. na 2009. godinu. Pokazatelji koji su praćeni: indeks poslovne klime, ocjena poslovnog stanja i indeks poslovnih očekivanja pokazivali su sljedeće parametre tijekom 2011. godine.
Doseg u mil. čitat. 2013
0,96
0,57
lipanj 2012.
105,2
113,8
97,1
srpanj 2012.
103,2
111,5
95,5
kolovoz 2012.
102,3
111,0
94,2
rujan 2012.
101,4
110,2
93,3
listopad 2012.
100,1
107,3
93,4
studeni 2012.
101,5
108,1
95,4
prosinac 2012.
102,5
107,1
98,1
siječanj 2013.
104,3
108,1
100,7
veljača 2013.
107,4
110,2
104,6
Izvor: IFO München Feb 2013
Gospodarski pokazatelji koji obuhvaćaju poslovne subjekte bili su pod utjecajem još prisutne krize eurozone i nestabilne situacije u okolnim zemljama. Smanjenje predviđanja gospodarskog rasta također je utjecao na raspoloženje poduzetnika tako da su indeksi (poslovna klima, poslovna očekivanja, ocjena poslovnog stanja), iako na relativno visokoj razini, bili uglavnom u silaznom trendu koji se ipak preokrenuo prema kraju poslovne godine.
Izvor: IFO München, ožujak 2013.
Mjesec 2012./ 2013.
Indeks poslovne klime
Ocjena poslovnog stanja
Indeks poslovnih očekivanja
ožujak 2012.
109,7
117,3
102,6
travanj 2012.
109,7
117,3
102,5
svibanj 2012.
106,6
113,1
100,6
Ukupna je ekonomska klima bila pozitivna te su tvrtke uglavnom povećale dobit u odnosu prema 2011. godini. Raspoloženje potrošača od početka 2012. godine bilo je uglavnom stabilno, bez većih oscilacija tijekom cijele godine, što se vidi iz priloženoga grafikona. Indeks potrošačke klime zadržao se cijele godine iznad razine od 5 bodova, što je rezultat relativno stabilnih trendova njemačkoga gospodarstva i niske nezaposlenosti.
121
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Fizički pokazatelji
2010.
2011. 2012.
Intenzitet putovanja u postotku na stanovništvo
75,7
76,2
76,3
Broj putnika u milijunima
53,4
53,6
53,6
Broj putovanja u milijunima
69,5
69,5
69,3
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012, 2013 Izvor: GfK, prosinac 2012. – indeks potrošačke klime
U skladu s razvojem gospodarskog stanja na početku godine i posljednjim podacima o bukingu, pretpostavljalo se da će Nijemci i u 2012. godini biti dobro raspoloženi i da će potražnja za putovanjima biti velika. Nijemci su u 2012. godini ponovno bilježili veće izdatke za putovanja nego godinu prije. Njihova želja za putovanjima rasla je u skladu sa stabilnim gospodarskim stanjem u zemlji. Potrošnja za putovanja nije smanjena ni unatoč još prisutnoj krizi u eurozoni. Njemačka je u 2012. godini izgubila prvo mjesto najvažnijega svjetskog emitivnog tržišta - prema potrošnji na putovanjima pretekli su je Kina i Sjedinjene Američke Države. Iako je svjetski primat izgubljen, Nijemci su zabilježili znatan porast u gotovo svim destinacijama u kojima su tradicionalno prisutni. Postotni rast različit je od destinacije do destinacije. Nijemci su prosječno na putovanja potrošili 3,5 % više nego godinu prije i time, iako više nisu na svjetskome prvome mjestu po potrošnji, izdvojili su za putovanja najviše novca u povijesti. Nijemci su ukupno na putovanja potrošili, u skladu s podacima Commerzbanke, 63,8 milijardi eura. Unatoč povećanju izdataka Nijemaca, Kinezima i Amerikancima je potrošnja za putovanja u postotku porasla još više i tako Nijemce potisnula na treće mjesto svjetske ljestvice.
U odnosu prema 2011. ostvareno je dodatnih 1,4 milijuna putovanja od dva do četiri dana. Ukupno je prema F.U.R.-u ostvareno 79,6 milijuna kraćih putovanja te 148,3 milijuna ukupnih putovanja, od čega trećinu u Njemačkoj.
Profil njemačkog putnika Njemačko stanovništvo u skladu s općim trendom u Europi stari. U budućim razdobljima putnici koji spadaju u stariju populaciju, tj. seniori i “Best Ageri” bit će najvažnije ciljne skupine s tog tržišta. Ta tvrdnja proizlazi iz ADAC-ova Reisemonitora, u kojem se ističe da će do 2020. svaki drugi putnik iz Njemačke biti stariji od 50 godina. Iz profila dobnih skupina vidljivo je starenje populacije.
Skupina
Broj
Postotak
manje od 1
663.026
0,81 %
od 1 do 6
3.426.656
4,19 %
od 6 do 14
5.922.404
7,24 %
od 14 do 18
3.207.185
3,92 %
od 18 do 21
2.597.360
3,17 %
od 21 do 30
9.046.441
11,05 %
od 30 do 40
9.728.085
11,89 %
od 40 do 50
13.500.788
16,49 %
od 50 do 65
16.877.248
20,62 %
65+
16.880.550
20,62 %
81.849.743 Izvor: Destatis 2013
Izvor: UNWTO, Commerzbank Research 2013
Osim po potrošnji u inozemstvu, Nijemci spadaju u sam vrh svjetskih putnika po fizičkom opsegu prometa. U 2012., prema godišnjem istraživanju instituta F.U.R., Nijemci su ostvarili 69,3 milijuna putovanja duljih od pet dana i gotovo 80 milijuna putovanja kraćih od pet dana. Ti rezultati pokazuju da je u 2012. više Nijemaca, u odnosu prema 2011., putovalo na kraće odmore te su ostvarili gotovo isti broj putovanja duljih od pet dana kao i u prethodnoj godini.
Izvor: Destatis 2013
Njemačka
PUTOVANJA OD PET I VIŠE DANA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
122
U donjem dijagramu naznačena je podjela njemačkog stanovništva prema godištu i prema spolu te prema brojnosti pojedine kategorije. Iz dijagrama je vidljivo starenje stanovništva sa sve većim udjelom osoba iznad 40 godina i sa sve slabijim prirastom.
Skupina:
Mladi Mlađi odrasli Samci Parovi Obitelji Best Ageri Seniori
61,2 50,7 48,8 60,4 56,0 57,9 43,9
% % % % % % %
Izvor: Stiftung für Zukunftsfragen - Tourismusanalyse 2013 – putovanja 5+ dana
Potrošnja po putovanju Spomenuto istraživanje prikazuje lagani rast prosječne potrošnje po putovanju. U 2012., prema “Stiftung fur Zukunftsfragen”, prosječna potrošnja po putovanju iznosila je 1093 eura, što je 8 % više nego prethodne turističke godine. Prema podacima “Stiftung für Zukunftsfragen” potrošnja po putovanju raste ravnomjerno s rastom prihoda i dobi ispitanih osoba.
U presjeku životne dobi stanovništva vidljivo je da su skupine stanovništva zrelije dobi sve brojnije i da će i dalje rasti, uz lagano smanjenje ukupne populacije. Iz priloženih grafikona vidljivo je da je najizraženija dobna skupina od 40 do 60 godina, tj. populacija koja je rođena nakon Drugoga svjetskog rata do kraja razdoblja “baby booma”. Iz istraživanja instituta “Stiftung für Zukunftsfragen” “Tourismusanalyse 2013” dobiva se određeni dodatni profil njemačkog putnika. Iz navedenog istraživanja proizlazi intenzitet ili udjel od 100 putnika koji su u 2013. putovali najmanje jedanput na godišnji odmor dulji od pet dana (prema oblježjima njihova okruženja). Iz podataka u donjoj tablici proizlazi da su putovanju sklonije osobe koje pripadaju kategorijama s višim prihodima te s prebivalištem u većim naseljima. Primjerice, 79,3 % osoba s primanjima iznad 3500 eura putovalo je najmanje jedanput na godišnji odmor, dok je od onih s primanjima do 1000 eura putovalo 23,3 %. Osobe koje žive u naseljima s više od 100 tisuća stanovnika putovali su u omjeru od 57,7 %. Kućni prihodi:
manje od 1000 eura 1000 do 1499 eura 1500 do 1999 eura 2000 do 2499 eura 2500 do 3499 eura više od 3500 eura
23,3 38,2 46,9 56,4 66,3 79,3
% % % % % %
47,4 51,7 57,7 55,3
% % % %
Prebivalište u naseljima:
manje od 5000 stanovnika od 5000 do 19 999 od 20 000 do 99 999 više od 100 000 stanovnika
2011.
2012.
Prosjek
1.012
1.093
14 - 34 godina
895 eura
899 eura
35 - 54 godina
1.024 eura
1163 eura
55+ godina
1.094 eura
1164 eura
do 1.499 eura
715 eura
838 eura
do 3.499 eura
1.004 eura
1091 euro
Životna dob
Prihodi
Izvor: Stiftung für Zukunftsfragen - Tourismusanalyse 2013
Trajanje godišnjeg odmora Prosječno trajanje putovanja (5+ dana) prema institutu “Stiftung für Zukunftsfragen” u 2011. godini iznosilo je 12,4 dana. Prema istom istraživanju prosječno trajanje putovanja iznosilo je 12,3 dana. Ti podaci prikazuju lagano, ali stalno smanjivanje prosječnog trajanja glavnoga godišnjeg odmora. Institut prognozira da će do 2020. prosječno trajanje putovanja za godišnji odmor biti samo 10 dana. Trajanje odmora u danima
1980. 1990. 2000. 2005. 2007. 2009. 2011. 2012.
18,2 16,3 14,8 13,3 13,2 13,0 12,4 12,3
Izvor: Stiftung für Zukunftsfragen - Tourismusanalyse 2013
123
Nijemce koji su u 2012. putovali na odmor dulji od pet dana (glavni godišnji odmor) moglo bi se podijeliti prema tri kategorije: 1/3 birala je domaća odredišta, druga trećina putovala je na Mediteran, dok na sve ostale zemlje opada
posljednja trećina prometa. Njemačka je kao domaće odredište ostala s velikom i stabilnom prednošću vodeća destinacija za Nijemce. Bavarska, poglavito južni dio, je unutar Njemačke najprivlačnije odredište. Obala Baltičkog mora je na drugome mjestu.
Putovanja Nijemci *
2012.
2011.
2010.
Ukupan broj putovanja od pet i više dana
69,3 mil.
69,5 mil.
69,5 mil.
u Njemačkoj
31,00 %
31,20 %
31,00 %
u inozemstvu
69,00 %
68,80 %
69,00 %
– Sredozemlje (države koje su neposredno na Sredozemlju)
35,00 %
35,50 %
35,70 %
12,50 %
12,10 %
6,90 %
7,50 %
3,30 %
3,20 %
6,90 %
6,50 %
– Zapadna Europa (GB, IRL, F, NL, CH, A) – Istočna Europa (H, CZ, PL, RUS usw.)
7,00 %
– Skandinavija (DK, N, S, FIN) – daleka putovanja
7,00 %
* ukupno stanovništvo zajedno sa strancima Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2011, 2012, 2013 ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Omiljene destinacije Nijemaca ostale su uglavnom nepromijenjene. Trećina Nijemaca odmarala se i dalje u domaćim destinacijama, gdje prednjače Bavarska i obala Baltičkog mora. Među stranim destinacijama i dalje prednjači Španjolska, u kojoj se godišnji odmara oko 10 milijuna Nijemaca. Slijedi Italija s 9 i Turska sa 6 milijuna. Što se samog trenda povećanja broja dolazaka turista iz Njemačke tiče, u omiljenim destinacijama oni su rasli po stopama od 3 % do 6 %.
Među pobjednike sezone ubraja se Hrvatska, u kojoj je broj dolazak porastao za gotovo 11 %. Od velikog pada dolaska njemačkih gostiju oporavili su se Tunis i Egipat, ali fizički pokazatelji su još daleko od razdoblja prije Arapskog proljeća. Institut F.U.R. svake godine u Reiseanalyse provodi i ispitivanje o omiljenim destinacijama. Pregled dobivenih rezultata može se vidjeti u nastavku u usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima. Valja napomenuti da je 31 % Nijemaca provelo glavni godišnji odmor u njemačkim destinacijama.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Destinacija
2012.
2011.
2010.
Španjolska
13,00 %
12,30,%
13,00,%
Italija
8,40,%
8,20,%
7,70,%
Turska
7,30,%
7,40,%
7,00,%
Bavarska*
5,70,%
6,40,%
6,30,%
Mecklemburg-Vp*
5,50,%
6,10,%
5,60,%
Austrija
5,5,%
5,20,%
5,20,%
Niedersachsen*
4,40,%
3,60,%
3,90,%
Schleswig-Holstein*
4,30,%
3,90,%
3,90,%
Baden-Württemberg*
3,10,%
2,90,%
2,60,%
Hrvatska
2,90,%
3,00,%
2,60,%
Francuska
2,80,%
2,70,%
2,80,%
Poljska
2,10,%
2,30,%
2,60,%
Grčka
1,90,%
2,60,%
2,50,%
Nizozemska
1,90,%
2,10,%
1,90,%
Egipat
1,70,%
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013 – putovanja od 5+ dana (od 2010. postoci uključuju i strance) * uključeni u ukupni udjel destinacije Njemačka
Njemačka
Omiljene destinacije
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
124
Njemačka je kao incoming destinacija ostvarila zavidan uspjeh, ostvarujući više od 407 milijuna noćenja. Od toga 69 milijuna ostvarili su stranci, među kojima su najbrojniji Nizozemci s 11 milijuna noćenja (16 %), Švicarci s 5,2 milijuna (7,57 %), Amerikanci s 5 milijuna (7 %), Britanci (6,6 %), Talijani (5 %), Austrijanci (4,7 %) i Francuzi (4,45 %).
Omiljene destinacije prema životnoj dobi stanovništva Destinacije
Ukupno Mladi stanovništvo
Mlađi odrasli
Samci Parovi
Obitelji s Mlađi djecom seniori
Umirovljenici
Inozemstvo - ukupno
62,6
75,9
68,4
61,5
53,2
Španjolska
12,1
9,2
19,5
17,8
14
11,3
11,7
6,4
Italija
8,7
13,9
4,3
9,1
5,8
13,2
7,8
7,4
Turska
6,9
8,5
11,7
7,4
6,5
6,8
5,4
5,1
Austrija
3,7
2,4
3,2
3,1
2,6
3,8
3,6
5,6
Sjeverna Afrika
3,2
6,6
5,8
4,5
1,8
1,9
2,4
2,9
Hrvatska
3
2,4
4
2,1
1,4
4
2,9
2
Francuska
3
3,9
3,2
4,2
2,3
4,1
3,3
0,6
Istočna Europa
2,9
2,6
2,1
2,7
2,1
2,2
2,9
4,6
Skandinavija
2,5
4,4
4,4
0,4
2,8
2,1
1,9
2,1
Benelux
1,8
0,9
2,6
0
1,4
3
1,5
1,9
Srednja Amerika
1,8
2,2
0,8
2,6
3,6
1,2
1,3
1,8
Grčka
1,7
0,9
2,3
4
1,3
1,1
2,1
0,5
Azija
1,6
1,1
0,8
0,6
4,9
0,9
1,8
1,9
Sjeverna Amerika
1,5
0
0,9
3
3,4
0,2
2
1,4
Bliski istok
1,3
0,7
2,1
1,2
2,1
1,1
1,4
1,3
Poljska
1,2
2,6
0,4
1,3
0,6
0,9
1,3
1,4
Velika Britanija
1,1
2,7
2,2
0,5
1,2
0,3
1,5
0,7
Europa
50,9
56,1
62,2
53,8
43,7
55,5
48,5
41,7
Izvaneuropske destinacije
11,1
10,5
13,8
14
19,4
5,3
10,6
11,4
67,5
64
59,6
Izvor: Stiftung für Zukunftsfragen - Tourismusanalyse 2013
Iz iznesenih podataka proizlazi da je Hrvatska najomiljenija među parovima s djecom i mlađim odraslima.
Putovanja prema vrsti prijevoznog sredstva
prošlogodišnjom analizom) je da su sva prijevozna sredstva kojima su se Nijemci koristili za odlazak na godišnji odmor korištena manje nego u prethodnoj godini. Jedina iznimka je osobni automobil kojemu je korištenje poraslo s 46,2 % na 47,0 %.
Glavni zaključak koji se dobiva od analiza podataka koje je F.U.R. iznio u Reiseanalyse za 2013. godinu (u usporedbi s
Korišteno prijevozno sredstvo za putovanje 2012.
2011.
2010.
2009.
2008.
2007.
2006.
2000.
Automobil
47,0 %
46,2 %
47,7 %
47,9 %
47,3 %
47,1 %
46,5 %
49,2 %
Zrakoplov
37,0 %
37,2 %
36,9 %
35,8 %
36,3 %
36,4 %
37,2 %
34,6 %
Autobus
8,0 %
8,4 %
8,0 %
8,6 %
9,0 %
9,3 %
9,4 %
9,1 %
Vlak
5,0 %
5,5 %
4,8 %
5,2 %
4,9 %
4,9 %
5,0 %
5,8 %
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2006 - 2013 – putovanja od 5+ dana (od 2010. postoci uključuju i strance)
125 Valja napomenuti da se udjel uporabe pojedinih vrsta prijevoznih sredstava za putovanje na godišnji odmor bitno razlikuje ako se uspoređuju putovanja unutar Njemačke ili putovanja u inozemstvo. Tako su se Nijemci za putovanja na odmor u Njemačkoj koristili gotovo u 75 % slučajeva automobilom ili kamperom, a za putovanja u inozemstvo automobilom su se koristili u trećini slučajeva, dok se zrakoplov za putovanja unutar Njemačke koristio vrlo rijetko.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Putovanja prema vrsti smještajnih objekata Prema vrstama odabranih oblika smještajnih kapaciteta može se zaključiti da segment hotela ostaje stabilan te da se bilježi rast segmenta kampova. Stanovi za odmor zabilježili su pad, a pansioni lagani rast.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
2012.
2011.
2010.
2009.
2008.
2007.
2006.
2000.
Hoteli
47,0 %
47,1 %
47,2 %
47,5 %
50,1 %
48,4 %
50,4 %
47,0 %
Stanovi za odmor
24,0 %
25,1 %
24,5 %
25,0 %
22,4 %
23,7 %
22,1 %
23,9 %
Pansioni
7,0 %
6,7 %
7,0 %
7,3 %
8,1 %
7,7 %
7,1 %
10,2 %
Kampovi
7,0 %
5,3 %
6,1 %
6,3 %
6,3 %
5,5 %
5,0 %
6,4 %
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2006 - 2013 – putovanja od 5+ dana (od 2010. postoci uključuju i strance)
Kampovi su također prisutniji kao smještajni objekt kod Nijemaca koji odmor provode u vlastitoj zemlji u odnosu prema onima koji odmor provode u inozemstvu.
Način organiziranja i bukiranja njemačkih gostiju Izravno bukiranje turističkih usluga putem interneta postaje sve zastupljenije. F.U.R. predviđa da će paušalna putovanja kao vodeći oblik organizacije putovanja i stacionarne turističke agencije dugoročno dalje gubiti udjele na tržištu, dok
su u uzlaznom trendu izravni ponuditelji smještaja. Udjel paušalnih putovanja u sedam godina pao je s 48 % na 42 % ukupno bukiranih aranžmana, dok je udjel samostalno bukiranog smještaja porastao s 27 % na 33 %. Udjel aranžmana bukiranih u turističkim agencijama pao je s 43 % na 34 % u 2012. godini. Valja napomenuti da je segment turističkih agencija kao kanal prodaje, unatoč smanjenju udjela na tržištu, i dalje stabilan. U odnosu prema 2011. godini, u 2012. poslovalo je 259 turističkih agencija manje ili njih 10 tisuća, a njihov ukupni promet bio je 22,5 milijardi eura, što je rekord u odnosu prema proteklim razdobljima.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Godina
Organizacija putovanja
2012.
Paušal
Sredstvo bukiranja putovanja 42,00 %
Agencija
34,00 %
2011.
43,00 %
35,00 %
2010.
43,80 %
36,40 %
2005. 2012.
48,30 % Samo smještaj
33,00 %
43,60 % Turoperatori - izravno
7,00 %
2011.
33,00 %
2010.
35,20 %
6,30 %
2005.
27,00 %
8,10 %
2012.
Prijevoz
13,00 %
7,00 %
Internet
15,00 %
2011.
13,00 %
15,00 %
2010.
11,40 %
13,90 %
2005.
10,50 %
6,90 %
2012.
Ostalo
6,00 %
Smještaj - izravno
29,00 %
2011.
5,00 %
28,00 %
2010.
5,70 %
26,10 %
2005. 2012.
5,90 % Bukiranje u destinaciji
15,00 %
20,90 % Prijevoz - izravno
14,00 %
2011.
16,00 %
14,00 %
2010.
13,70 %
12,60 %
2005.
16,50 %
13,30 %
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2006 - 2013 – putovanja od 5+ dana (od 2010. postoci uključuju strance)
Njemačka
Korišteni oblici smještaja
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
126
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
Valja napomenuti da se putem interneta bukira uglavnom malo prije nego se kani putovati. Tako se gotovo 50 % aranžmana bukira najviše dva mjeseca prije putovanja. Taj je udjel u turističkim agencijama znatno drugačiji, tj. iznosi 30 %. U agencijama se i 25 % aranžmana proda više od šest mjeseci prije putovanja, a taj je udjel putem interneta oko 17 %.
Internet Internet je sve prisutniji kanal za prikupljanje informacija o destinacijama i za donošenje odluke o odabiru destinacije i na kraju za kupnju aranžmana. Od 2000. do 2013. broj korisnika interneta u Njemačkoj porastao je za više od tri puta, tako da početkom 2013. gotovo 75 % njemačkog stanovništva ima pristup internetu. U donjem grafikonu prikazan je trend rasta udjela korisnika interneta prema ukupnoj njemačkoj populaciji. U 2013. godini gotovo tri četvrtine Nijemaca koristi se internetom.
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2006 – 2013
Iz istraživanja F.U.R.-a proizlazi da je u 2013. godini 55 % Nijemaca tražilo informacije za godišnji odmor putem interneta (49 % tijekom 2011. godine) te da je 34 % Nijemaca bukiralo odmor ili smještaj putem interneta (29 % u 2011.). Trend je i u tom segmentu pozitivan, tj. nastavlja se povećanje udjela korisnika interneta u odnosu na ukupnu njemačku populaciju. Iz sljedećega grafikona vidljiv je porast udjela osoba koje se informiraju putem interneta o destinacijama i o putovanjima te da je porastao udjel osoba koje putem interneta bukiraju putovanje ili elemente godišnjeg odmora (smještaj, prijevoz).
udjel osoba koje su se informirale putem interneta (45 % u posljednjih 12 mjeseci) udjel osoba koje su bukirale putem interneta (24 % u posljednjih 12 mjeseci)
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
Prema sljedećim podacima proizlazi da se intenzitet uporabe interneta povećava kako raste obrazovanje pojedine osobe te u skladu s primanjima.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Njemačka
127
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
Internet se u segmentu godišnjeg odmora najviše koristi za pribavljanje informacija o destinacijama i za usporedbu cijena. Gotovo 37 % Nijemaca koji su u 2012. putovali na odmor dulji od pet dana (GP) koristilo je internet za prikupljanje informacija, dok je 32 % uspoređivalo cijene. Isto tako traženje informacija o smještaju sve je prisutnije na internetu. To je povećanje od gotovo 100 % u odnosu prema 2005. godini.
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
128
Najčešće se putem interneta kupuju smještaj 18 %, paušalna putovanja 10 % i zrakoplovne karte 10 %. Segment kupnje elemenata godišnjeg odmora putem interneta u sedam godina narastao je više nego dvostruko.
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
Uporaba interneta za kupnju godišnjeg odmora sve je relevantnija. Ipak ima segmenata u kojima ja udjel kupnje putem interneta veći u usporedbi s drugim segmentima. Gradska putovanja kupuju se više online nego offline, dok se klasični kupališni odmor još većim dijelom kupuje u agencijama.
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
129
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Njemačka
Pedeset devet posto njemačkih online korisnika koristi se internetom svaki dan i prosječnih je primanja. Najviše korisnika interneta je u populaciji od 35 do 49 godina.
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
Omjer kanala za bukiranje godišnjeg odmora u online i offline segmentu razlikuju se po destinacijama. Putovanja u Njemačkoj se i dalje bukiraju uglavnom offline, a putovanja u Sjevernu Ameriku i Skandinaviju bukiraju se pretežito online.
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
130
Najopopularnije internetske stranice za putovanja s prodajnom komponentom Domena bahn.de holidaycheck.de booking.com hrs.de hotel.de expedia.de deutschebahn. com airberlin.com
Mjera
1. pol./2011.
2. pol./2011.
1.pol./2012. 2. pol./2012.
Jedinstveni korisnici
15.762.388
18.073.440
17.890.844
18.754.948
Doseg
33 %
38 %
36,50 %
38,30 %
Jedinstveni korisnici
7.430.395
8.786.906
9.260.416
9.364.488
Doseg
16 %
18 %
18,90 %
19,10 %
Jedinstveni korisnici
6.038.614
7.555.478
8.498.403
8.861.324
Doseg
13 %
16 %
17,30 %
18,10 %
Jedinstveni korisnici
4.332.904
5.414.421
5.796.973
6.652.597
Doseg
9%
11 %
11,80 %
13,60 %
Jedinstveni korisnici
3.574.767
4.872.175
4.629.358
4.620.448
Doseg
8%
10 %
9,40 %
9,40 %
Jedinstveni korisnici
4.631.229
4.541.786
6.040.625
4.704.014
Doseg
10 %
10 %
12,30 %
9,60 %
Jedinstveni korisnici
3.260.727
3.814.757
3.690.941
4.106.725
Doseg
7%
8%
7,50 %
8,40 %
Jedinstveni korisnici
3.061.939
3.640.358
3.550.335
3.569.121
Doseg
6%
8%
7,20 %
7,30 %
Izvor: GfK WebValue HJ1-HJ2/2012; Basis HJ1/2012; Onlinebevölkerung 2011: 47.201.000
Motivi putovanja
Razdoblje putovanja
F.U.R. je u Reiseanalyse 2013 istaknuo i motive putovanja Nijemaca.
Nijemci najviše putuju u četiri ljetna mjeseca, 60 % putovanja. Razlike u biranju i polasku na godišnji odmor uočavaju se i s obzirom na trajanje te na oblik godišnjeg odmora. Najkoncentriraniji odmor na vrhuncu sezone odnosi se na kampiste, dok je najravnomjerniji raspored i intenzitet tijekom godine dalekih putovanja i kraćih putovanja. Intenzitet putovanja u Hrvatsku može se usporediti s intenzitetom putovanja kamping gostiju. Izražena je komponenta kolovoza kao mjeseca u kojem se ostvaruje više od 30 % putovanja u Hrvatsku.
Kriteriji odluke
Postotak
1.
Kupanje - plaža
22 %
2.
Obiteljski odmor
14 %
3.
Opuštanje
12 %
4.
Posjeta rodbini i prijateljima
9%
5.
Aktivni odmor
8%
6.
Priroda
7%
7.
Doživljaji
6%
8.
Kružna putovanja
5%
9.
Sightseeing
4%
10.
Party
3%
11. Lječilišni turizam
3%
12. Ostalo
3%
13. Kultura
2%
14. Studijska putovanja
2%
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2013
Sunce i more i dalje su najvažniji motiv putovanja Nijemaca. Njih gotovo četvrtina putuje na godišnji odmor radi kupanja. Slijedi putovanje na godišnji odmor radi obiteljskog doživljaja s 14 % te opuštanje s 12 %.
Turoperatori Njemački turoperatori bilježili su u 2012. dobru poslovnu godinu, u kojoj su sve grupacije zabilježile rast broja bukinga i rast prihoda. Ukupni prihod svih njemačkih turoperatora iznosio je 24,4 milijarde eura, što je milijardu eura više nego 2011. godine. Najveći njemački turoperator TUI zabilježio je 8 milijuna putnika i prihode od gotovo 4,5 milijardi eura. REWE grupa imala je 6,6 milijuna putnika i prihode od 3,1 milijardu eura. Na sličnim brojevima završila je poslovnu godinu grupacija Thomas Cook. FTI je zadržao četvrto mjesto među turoperatorima s 3,1 milijun putnika i prihodima od 1,6 milijardi eura. Na petome mjestu je Alltours s 1,7 milijuna putnika i prihodom od 1,4 milijarde eura.
Njemačka
131
Izvor: FVW Dossier Deutsche Veranstalter 2012
UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Dolasci
Noćenja
NJEMAČKA
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
indeks
1990. = 100
indeks
1990. = 100
1990.
1.445.905
100
11.943.840
100
1991.
150.883
10
10
984.021
8
8
1992.
148.408
98
10
1.159.476
118
10
1993.
194.318
131
13
1.740.658
150
15
1994.
355.716
183
25
3.014.113
173
25
1995.
210.968
59
15
1.914.656
64
16
1996.
449.000
213
31
3.744.000
196
31
1997.
640.031
143
44
5.403.249
144
45
1998.
720.569
113
50
5.933.641
110
50
1999.
531.259
74
37
4.514.765
76
38
2000.
1.048.275
197
72
7.804.139
173
65
2001.
1.299.729
124
90
9.685.991
124
81
2002.
1.481.659
114
102
10.789.069
111
90
2003.
1.551.844
105
107
11.056.130
102
93
2004.
1.580.244
102
109
10.887.638
98
91
2005.
1.572.090
99
109
11.001.142
101
92
2006.
1.544.801
98
107
10.986.866
100
92
2007.
1.554.794
101
108
10.848.939
99
91
2008.
1.545.735
99
107
10.982.654
101
92
2009.
1.463.281
95
101
11.166.827
102
93
2010.
1.525.133
104
105
11.476.383
103
96
2011.
1.661.345
109
115
12.487.389
109
105
2012.
1.852.731
112
128
13.946.703
112
117
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
132
Gledajući prema mjesečnom opsegu dolazaka i noćenja njemačkih gostiju, vidljivo je da je nadprosječni rast pokazatelja zabilježen u predsezoni i posezoni. Njemački gosti u Hrvatskoj koriste gotovo sve oblike smještaja. Moglo bi se reći da Nijemci gotovo ravnomjerno koriste glavne oblike smještajnih kapaciteta, tj. hotela, kampova i privatnog smještaja. U 2012. gotovo 40 % noćenja ostvareno je u kampovima.
Dolasci i noćenja nijemaca po vrstama smještajnih kapaciteta Dolasci
Noćenja
% dolazaka
% noćenja
Boravak/dani
Hoteli
543.033
2.815.975
29,31 %
20,19 %
5,19
Apartmani
104.543
846.918
5,64 %
6,07 %
8,10
Kampovi
632.768
5.354.938
34,15 %
38,40 %
8,46
Privatni smještaj
549.655
4.841.993
29,67 %
34,72 %
8,81
Ostalo
22.732
86.879
1,23 %
0,62 %
3,82
Ukupno
1.852.731
13.946.703
Izvor: DZS
Nijemci su tradicionalno najbrojniji u Istri. Istarska županija broji gotovo 40 % svih dolazaka Nijemaca u Hrvatsku i više od 45 % noćenja. Slijedi Primorsko-goranska županija s 24 % dolazaka i gotovo 23 % noćenja. Na trećemu mjestu po dolascima Nijemaca je Splitsko-dalmatinska županija, a prema noćenjima na trećemu je mjestu Zadarska županija.
Klaster
Dolasci turista
Noćenja turista
% dolasci
% noćenja
ISTARSKA
722.543
6.317.194
39,00 %
45,30 %
PRIMORSKO-GORANSKA
439.499
3.194.734
23,72 %
22,91 %
LIKA-KARLOVAC
100.162
460.123
5,41 %
3,30 %
ZADARSKA
167.599
1.370.771
9,05 %
9,83 %
ŠIBENSKO-KNINSKA
85.611
664.081
4,62 %
4,76 %
SPLITSKO-DALMATINSKA
179.169
1.284.505
9,67 %
9,21 %
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
88.150
538.698
4,76 %
3,86 %
GRAD ZAGREB
52.514
81.084
2,83 %
0,58 %
SREDIŠNJA HRVATSKA
11.032
23.382
0,60 %
0,17 %
SLAVONIJA
6.452
12.158
0,35 %
0,09 %
HRVATSKA
1.852.731
13.946.730
1,0
1,0
Izvor: DZS
133
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
STUTTGART
FRIEDRICHSHAFEN
KARLSRUHE/BB
FRANKFURT/MAIN
ZADAR
Germanwings
SPLIT
Germanwings
DUBROVNIK
Germanwings
RIJEKA
Germanwings
ZAGREB
Germanwings
PULA
Intersky
ZADAR
Intersky
SPLIT
Intersky
ZADAR
Ryanair
RIJEKA
Condor
SPLIT
Croatia Airlines
SPLIT
Lufthansa
DUBROVNIK
Croatia Airlines
DUBROVNIK
Lufthansa
DUBROVNIK
Condor
ZAGREB
Croatia Airlines
ZAGREB
Lufthansa
PULA
Lufthansa Croatia Airlines
ZADAR Lufthansa Croatia Airlines SPLIT
MÜNCHEN
Lufthansa Lufthansa DUBROVNIK Croatia Airlines Croatia Airlines ZAGREB Lufthansa
NÜRNBERG
KÖLN
DÜSSELDORF
DORTMUND
FRANKFURT-HAHN
SPLIT
Air Berlin
PULA
Germanwings
ZADAR
Germanwings
SPLIT
Germanwings
DUBROVNIK
Germanwings
RIJEKA
Germanwings
ZAGREB
Germanwings
ZADAR
Ryanair
ZADAR
Lufthansa
SPLIT
Croatia Airlines
DUBROVNIK
Lufthansa
SPLIT
Germanwings
ZAGREB
Easy Jet
ZADAR
Ryanair
PULA
Ryanair
Njemačka
Zračni promet prema Hrvatskoj u 2012. godini
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
134
BERLIN-BRANDENBURG (SCHÖNEFELD)
PULA
Germanwings
SPLIT
Germanwings
DUBROVNIK
Germanwings
PULA
Germanwings
RIJEKA
Germanwings
ZADAR
Lufthansa Easy Jet
SPLIT Croatia Airlines
LEIPZIG HANNOVER
HAMBURG
ERFURT
DUBROVNIK
Croatia Airlines
ZAGREB
Lufthansa
SPLIT
Air Berlin
SPLIT
Germanwings
DUBROVNIK
Germanwings
SPLIT
Croatia Airlines
DUBROVNIK
Lufthansa
SPLIT
Charter
PULA
Charter
Kretanje prometa prema destinacijama 2011./2012.
2010./2011.
Razlika %
Mittelstrecke ukupno
18.726
18.283
+2,4
Španjolska
8.121
8.076
+0,6
Španjolska kopno
1.356
1.490
-9,0
Kanari
2.715
2.652
+2,4
Baleari
4.050
3.934
+3,0
Mallorca
3.670
3.527
+4,1
ostali Baleari
380
407
-6,6
Turska
3.893
3.728
+4,4
Grčka
1.551
1.678
-7,6
Italija
2.088
2.079
+0,4
Egipat
1.063
866
+22,7
Tunis
115
109
+5,5
Portugal
485
465
+4,3
Bugarska
361
335
7,8
Hrvatska
347
303
+14,5
Cipar
239
211
+13,3
Malta
280
258
+8,5
Izrael
103
93
+11,0
Maroko
77
79
-2,5
Rumunjska
3
3
+0,0
135
Njemački autobuseri zadovoljni su sezonom 2012. Njih 32 % ocijenilo je proteklu sezonu kao dobru (godinu prije samo 19 %). Broj autobusera u Njemačkoj u 2012. iznosio je 4400 jedinica, uz promet od 6,6, milijardi eura (1,4 milijarde u turističkom prometu). Autobuseri su u 2011. na putovanjima koja su trajala više od pet dana prevezli 8,84 milijuna putnika, što je 4 % više nego u 2010. Na kratka putovanja autobusom otputovalo je 12 do 15 milijuna Nijemaca. Gotovo 60 % putnika koji su na godišnji odmor otputovali autobusom starije je od 60 godina. Udjel djece do 19 godina na putovanjima autobusom je 17,3 %. Na te dvije dobne skupine opada nešto manje od 80 % svih putovanja autobusom.
Uspoređujući putovanja prema pojedinim destinacijama, Nijemci na putovanja dulja od pet najviše putuju u Italiju. Njih gotovo 740 tisuća otputovalo je 2011. u Italiju autobusom te oni sudjeluju u ukupnom prometu iz Njemačke prema Italiji s 13 %. Hrvatska je u 2011. bila na osmomu mjestu među najomiljenijim destinacijama za njemačke autobusere. Iz Njemačke je u Hrvatsku na odmor autobusom putovalo 130 tisuća putnika. Udjel prometa te vrste iz Njemačke prema Hrvatskoj iznosio je 7 %. Zanimljivo je napomenuti da u Češkoj gosti koji iz Njemačke dolaze autobusom čine 42 % ukupnih dolazaka iz Njemačke.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
%
Mil. putnika
Udjel u ukupnom prometu
12,7
0,74
13 %
Austrija
9,5
0,55
16 %
Bavarska
8,5
0,50
Poljska
9,2
0,53
33 %
Španjolska
5,5
0,32
Mecklenburg-Vorpommern
5,2
0,3
Francuska
4,9
0,28
14 %
Češka
4,0
0,23
42 %
Baden-Württemberg
3,8
0,22
Schleswig-Holstein
3,2
0,19
Hessen
2,7
0,16
Velika Britanija
3,1
0,18
27 %
Donja Saska
2,5
0,14
Hrvatska
2,2
0,13
7%
Švicarska
2,1
0,12
18 %
Mađarska
2,0
0,12
15 %
Destinacija Italija
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012 – putovanja od 5+ dana
U donjoj tablici prikazane su najomiljenije destinacije za kratka putovanja autobusom.
Destinacija
%
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI
Češka
9,2
Hamburg
9,0
Austrija
8,3
Francuska
8,3
Bavarska
6,5
Berlin
5,2
Saska
5,2
Od 4000 reprezentativnih ispitanika:
Nizozemska
4,8
■
Hessen
4,8
Velika Britanija
3,5
Izvor: F.U.R. Reiseanalyse 2012 – kratka putovanja
Nova turistička analiza Instituta za buduće studije jasno pokazuje da Nijemci putuju u prosjeku samo 12,3 dana na godinu. Ipak, izgledi za turistički sektor su dobri. Eines Ulrich Reinhardt, šef Instituta za buduće studije tvrdi: “Želja za putovanjem je neprekinuta, industrija se može nadati daljnjem rastu. Unatoč smanjenju trajanja putovanja, turisti troše više nego prije.”
■ ■ ■
10 % izjavilo je da žele u 2013. putovati najmanje dva puta 22 % ne planira odmor 33 % već je isplaniralo odmor ostatak je još neodlučan.
Njemačka
Autobuseri
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
136
“Daljina” je relativan pojam. “Njemačka je i dalje s 37,4 % putnika na vrhu turističkih odredišta. Bavarska i Baltičko more i dalje su najpopularniji.
ADAC Travel Monitor 2013
Kad je riječ o putovanju u inozemstvo Španjolska je vodeća, slijede Italija i Turska. Za Egipat izgledi nisu dobri. Sjevernoafričke zemlje ne uspijevaju Nijemce uvjeriti da su sigurni. Turistička sezona 2013. odlikuje se i sve većom potražnjom u sektoru luksuznih putovanja – Maldivi, Sejšeli i Mauricijus bilježe rast. Većina turista ipak će ovog ljeta odmor provesti na plažama Mediterana, Sjevernog i Baltičkog mora. Posebno visok rast bukinga u odnosu na prethodnu godinu imaju Baleari, pogotovo Mallorca, ali i Turska te Grčka. Upravo “Hellas” slavi povratak sa stabilnim cijenama. U trendu su gradska i wellness putovanja te krstarenja. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Njemačka uvjerljivo vodi, ispred Španjolske i Italije, a Hrvatska je na visokomu petom mjestu stranih zemalja.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA Aktualni ugled Hrvatski je ugled na njemačkom tržištu pozitivan. Štoviše, određene prednosti dolaze do sve većeg izražaja, poput blizine tržišta i dobrog odnosa cijene i kvalitete usluge. Uz Hrvatsku se vezuju epiteti kao “newcommer”, “trendy” ili “geheimtipp”. S prošlogodišnjim rezultatom Hrvatska je ušla u top 5 omiljenih destinacija za Nijemce. ADAC je u ožujku u sklopu turističke burze ITB u Berlinu predstavio svoju studiju Reise-Monitor, prema kojoj će Hrvatska 2013. zadržati svoje mjesto omiljene outbound destinacije za glavni godišnji odmor (dulje od pet dana), ispred Francuske i Grčke. Hrvatska je danas, osim u stručnim časopisima i onima za putovanje, stalna tema lifestyle i high-end časopisa, časopi-
sa za žene, gourmet časopisa. Sve veću prisutnost u tiskanim i u elektroničkim medijima potvrđuje i rastuće vrijednosti press clippinga. Svi najvažniji turoperatori na tržištu vide veliki potencijal da se Hrvatska razvije u poželjnu i modernu destinaciju.
Novosti u ponudi za Hrvatsku u 2013. godini Organizator putovanja Studiosus sa sjedištem u Münchenu, proširio je ponudu za Hrvatsku te nudi tematsko putovanje u Dalmaciju od osam dana, s noćenjima u Splitu i Dubrovniku te izletom brodom u dolinu Neretve, posjetom vinariji, obilaskom Šibenika i Trogira te otoka Brača. Studiosus je već dulje godina najveći europski organizator putovanja u segmentu studijskih, paušalnih i tematskih putovanja (uz naglasak na kulturu) po cijelom svijetu, s relativnim udjelom od 60,6 % u Njemačkoj. Novasol, koji u ponudi ima 5000 objekata (kuće za odmor) u Hrvatskoj, u 2013. je u ponudu uvrstio kuće za odmor s pristupom na vez (za vlastite ili charterske brodice) te kuće izravno na plaži. Atraveo, (TUI marka) online portal za privatni smještaj s ponudom u Istri i Dalmaciji, nakon dobrih prošlogodišnjih rezultata, za ovu je godinu proširio ponudu te nudi 33 500 objekata u Hrvatskoj.
137 “scoutinga” ove je godine uvrstio Hrvatsku u svoj katalog. Hrvatska je predstavljena na 30 stranica u katalogu s Italijom. Naglasak je na Dalmaciji, s destinacijama Dubrovnika, Makarske rivijere, Splita, Trogira, otocima Brača, Hvara, Korčule, Mljeta, Lopuda te Pelješcem. U portfoliju je 45 hotela – lanci poput Bluesun, Falkensteiner i Valamar, ali i manji boutique hoteli, poput hotela Pašike u Trogiru, Osejave u Makarskoj, Kaštila na Bolu i Odiseja na Mljetu. Što se letova tiče, agencija ima ugovore s Condorom, Air Berlinom i Lufthansom, s naletima na zračne luke Zadra, Splita i Dubrovnika. Olimar Reisen GmbH osnovan je 1972. u Kölnu te je prvotno nudio charterske letove za Portugal (ponajprije za Portugalce koji rade u Njemačkoj). S vremenom se razvio u specijalista za Portugal putovanja, s naglaskom na Lisabon, a poslije proširuje ponudu na Zelenortske otoke (Cabo Verde) i São Tomé te destinacije južne Europe: Španjolsku i Italiju. Olimar danas ima oko 60 zaposlenih te ostvari oko 56,4 mil. eura prometa na godinu. Alltours je proširio svoju ponudu te s novih osam u 2013. godi-
ni, nudi 37 hotela u Hrvatskoj. Među novim hotelima u katalogu su npr. Admiral Grand u Slanom te Hotel Miramare u Vodicama. Prvi put je u ponudi i kružno putovanje “Dalmatien Highlights” s polazištem iz Dubrovnika ili Splita. TUI je prvi put na tržište lansirao posebni katalog za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju. Od noviteta možemo spomenuti paušalnu ponudu s letom u Istru (Zračna luka Pula) te kružna putovanja od Šibenika. Nova je i auto-tura “Natur pur in Istrien” koja uključuje tri dana u Poreču i četiri dana u Rabcu s gourmet i treking izletima. ITS prvi put ima posebni katalog za Hrvatsku, s ponudom za
automobil i putovanja zrakoplovom na 108 stranica i više od 120 hotela u Istri, Kvarneru i Dalmaciji te dvije ture “Kroatien auf eiegene Faust” (Hrvatska u samostalnom aranžmanu) i “Dalmatien- zwischen Natur i Kultur” (Prirodna i kulturna baština Dalmacije). U tom katalogu zastupljena je i Crna Gora. Thomas Cook i Neckermann Reisen u individualnom su
programu uključili 30 novih smještajnih objekata (hoteli, apartmani, kamp). Novost je u ponudi Neckermanna šest biciklističkih ruta u Istri te Sentido hotel u Supetru (u ponudi za individualna i zrakoplovna putovanja). Kod zrakoplovnih putovanja u ponudi su novi hoteli Bluesun Bonaca, Laurentum i Libeneca (Zračna luka Split) te Marco Polo i Bon Repos na Korčuli (Zračna luka Dubrovnik). Inter Chalet je također proširio ponudu kuća za odmor te s no-
vih 205 u 2013. godini ukupno nudi 1500 objekata u Hrvatskoj. Od novih objekata su 86 u Dalmaciji, 83 u Istri, 14 na Krku i 22 na Kvarneru. Inter Charlet nudi 26 000 objekata (kuća, vikendica, apartmana, turističkih naselja) u Europi i SAD i to na svojim internetskim stranicama, ili u jednom od svojih sedam godišnjih kataloga. Na godinu ima oko 850 000 gostiju i ostvari oko 127 milijuna prometa.
Fit Reisen – specijalist za wellness i fitness putovanja uveo je u katalog Vitality Hotel Punta na Lošinju. DAV Summit Club – agencija njemačkoga planinarskog kluba,
u katalogu za biciklistička putovanja 2013. nudi novu mountain bike turu po Hrvatskoj – od/do Omišlja na Krku preko Sj. Velebita i otoka Raba. Misir Sonnenlandreisen - novost u ponudi 2013. kružna su
putovanja luksuznom jahtom President (pet termina), od Splita do Dubrovnika sa zaustavljanjem na Korčuli, Trsteniku, Hvaru i Bolu. President na 47 m nudi 20 kabina s tušem i WC, klimom i LDC TV-om. Općenito je luksuz sve traženiji, tako da su novost u ponudi i tri hotela u Dubrovniku (pet zvjezdica). Od ostalih novosti u ponudi su Iberostar Albatros, Hostin u Poreču, Croatia u Baškoj te pustolovni odmor za obitelji u kampu Zrmanja. ID Riva Tours za ovu godinu nudi zaseban mobil home
katalog, segment koji u posljednje tri godine bilježi veliki rast potražnje i kvalitetne ponude. U glavnim katalozima proširena je ponuda u kategoriji s četiri ili pet zvjezdica, hotelima poput Lone i Monte Mulini. Nakon uspjeha “Aktiv&Capucciono” kružnih putovanja, novo u katalogu su autobusne ture “Active Light, Istra”. ID Riva izvještava o dobrim rezultatima u 2012. godini koji je premašili očekivanja, s 9 % više gostiju (70 000 dolazaka) 15 % više prometa. Novi letovi
Linijski letovi Croatie Airlines u 2013.: ■ MUC – ZAG /SPU/DBV/PUY ■ FRA – ZAG /SPU/DBV/ZAD /PUY ■ BER – SPU/DBV ■ KASSEL – SPU ■ DUS-SPU/DBV Charterskim letovima Croatia Airlines u sezoni (od svibnja do listopada) povezuje Erfurt s Pulom i Splitom, Dresden sa Splitom, te Leipzig sa Splitom i Dubrovnikom. Napomena: informacija da je Croatia Airlines ukinula let Hamburg – Split u ožujku (nakon što je početkom veljače ukinula let Hamburg – Pula) snažno je pogodila turoperatore - buking na tim letovima bio je odličan, kao i prilika za povezivanje sjevera Njemačke s Hrvatskom. Ryanair od ove godine povezuje Düsseldorf/Weeze i Rijeku dok Germanwings za dolazeću sezonu uvodi letove iz Hamburga za Split (četiri puta na tjedan) i Dubrovnik (jedanput na tjedan) te iz Düsseldorfa za Split (jedanput na tjedan). Inače, Germanwings od lipnja ove godine preuzima izravne letove Lufthanse od Berlina, Düsseldorfa, Hamburga, Hannovera, Kölna i Stuttgarta za sve letove unutar Njemačke i Europe. Lufhansa će jedino zadržati promet u Frankfurtu i Münchenu. Restrukturiranje će tvrtku stajati 30 milijuna eura, a 1000 zaposlenika (zemaljskog osoblja i članova posade) Lufthanse prelazi u Germanwings. Germanwings će dobiti 29 Lufthansinih zrakoplova.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Njemačka
Olimar - specijalist za južnu Europu, nakon dvogodišnjeg
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
138
Zračni promet prema Hrvatskoj REDOVI LETENJA SVIH ZRAKOPLOVNIH KOMPANIJA IZ NJEMAČKE ZA HRVATSKU U 2013. AVIO KOMPANIJA
REDOVNI LETOVI
CROATIA AIRLINES
LOW COST LETOVI
CHARTER LETOVI
POLAZIŠTEODREDIŠTE
POČETAK-KRAJ LETENJA
ROTACIJE
FREKVENTNOST
x
MUC - ZAG
cijele god.
14
1,2,3,4,5,6,7
x
MUC - SPU
cijele god.
4
1,.,3..,5,.,7
x
MUC - DBV
cijele god.
1
.,.,.,.,.,6,.
x
MUC - ZAD
30.04. - 8.10.
1
.,2,.,.,.,.,.
x
FRA - ZAG
cijele god
14. Jan
1,2,3,4,5,6,7
x
FRA - SPU
cijele god
3
1,2,.,4,.,.,.
x
FRA - DBV
cijele god
3
.,2,.,.,5,.,7
x
FRA - ZAD
May - Oct
2
.,2,.,.,5,.,.
x
FRA - PUY
30.04. - 22.10.
2
.,2,.,4,.,.,.
x
TXL - SPU
May -Oct
1
.,.,.,.,.,6,.
x
TXL - DBV
5.05. - 13.10
1
.,.,.,.,.,.,7
x
KSF - SPU
2.05. - 24.10.
1
.,.,.,4,.,.,.
x
DUS - SPU
1.05. - 26.10.
2
.,.,3,.,.,6,.
x
DUS - DBV
May - Oct
1
.,.,.,.,.,.,7
x
ERF - PUY - ERF
7.5. - 22.10.
1
.,2,.,.,.,.,.
x
DRS - SPU - DRS
4.5. - 26.10.
1
.,.,.,.,.,6,.
x
ERF - SPU - ERF
4.5. - 26.10.
1
.,.,.,.,.,6,.
x
LEJ - SPU - LEJ
4.5. - 26.10.
1
.,.,.,.,.,6,.
x
LEJ - DBV - LEJ
5.5. - 27.10.
1
.,.,.,.,.,.,7
Lufthansa
x
TXL - SPU
3
.,2,.,4,.,6,.
x
TXL - ZAG
6
1,2,.,.,5,6,7
x
TXL - DBV
1
.,.,.,.,.,6,.
x
FRA - DBV
3
.,.,.,.,.,6,7
x
FRA - SPU
4
.,.,3,.,5,6,7
x
FRA - ZAG
14
1,2,3,4,5,6,7
x
DUS - DBV
1
.,.,.,.,.,6,.
x
MUC - SPU
9
1,2,3,4,5,6,7
x
MUC - ZAG
14
1,2,3,4,5,6,7
x
MUC - DBV
7
1,2,3,4,5,6,7
cijele god.
cijele god.
German Wings
x
CGN - RJK
4.05. - 26.10.
3/4/3/2
.,2,.,4,5,6,.
x
CGN - ZAG
31.03. - 25.10.
6
1,2,3,4,5,.,7
x
CGN - PUY
5.05. - 24.10.
3
.,2,.,4,.,.,7
x
CGN - SPU
2.04. - 26.10.
7
1,2,3,4,5,6,7
x
CGN - DBV
5.05. - 24.10.
3
.,2,.,4,.,.,7
x
CGN - ZAD
4.05. - 26.10.
4
.,2,3,4,.,6,.
x
STR - DBV
5.05. - 20.10.
2
.,.,.,4,.,.,7
x
STR - ZAD
4.05. - 26.10.
3
1,.,.,.,5,6,.
x
STR - SPU
31.03. - 26.10
7
1,2,3,4,5,6,7
x
STR - ZAG
31.03. - 25.10.
5
1,.,3,4,5,.,7
x
STR - RJK
5.05. - 20.10.
3
1,.,.,4,.,.,7
x
HAJ - SPU
2.04. - 26.10.
4
1,2,.,4,.,6,.,
x
HAJ - DBV
5.05. - 20.10.
1
.,.,.,.,.,.,7
x
HAM - DBV
28.04. - 20.10.
1
.,.,.,.,.,.,7
x
HAM - SPU
6.04. - 26.10.
3
.,2,.,4,.,6,.
x
TXL - RJK
19.06. - 30.08.
2
.,.,3,.,5,.,.
x
TXL - PUY
20.06. - 29.08.
2
.,2,.,4,.,.,.
x
DTM - SPU
2.04. - 26.10.
3
.,2,.,4,.,6,.
x
DUS - SPU
6.04. - 26.10.
1
.,.,.,.,.,6,.
Air Berlin
x
LEJ - SPU
18.05. - 5.10.
1
.,.,.,.,.,6,.
x
NUE - SPU
14.05. - 5.10.
1
.,.,.,.,.,6,.
Condor
x
FRA - DBV - FRA
May - Oct.
1
.,.,.,.,.,.,7
x
FRA - SPU - FRA
Apr - Oct
1
.,.,.,.,.,6,.
x
FRA - SPU - FRA
July - Sept
1
.,.,.,4,.,.,.
x
FRA - RJK - FRA
May - Sept
1
.,.,.,.,.,6,.
InterSky
FDH - ZAD - FDH
27.04. - 12.10.
1
.,.,.,.,.,6,.
FDH - PUY
18.05. - 28.09.
1
.,.,.,.,.,6,.
RYANAIR
x
FKB - ZAD
31.03. - 26.10.
2
.,.,3,.,.,.,7
x
HHN - ZAD
1.04. - 26.10.
2
1,.,.,.,5,.,.
x
NRN - ZAD
24.03. - 26.10.
4
1,.,3,.,5,.,7
NRN - RJK
1.04. - 25.10.
2
1,.,.,.,5,.,.
HHN - PUY
2.04. - 26.10.
2
.,2,.,.,.,6,.
HHN - RJK
2.04. - 26.10.
2
.,2,.,.,.,6,.
easy Jet
x
SXF - DBV
22.06. - 26.08.
2
1,.,.,.,.,6,.
x
SXF - SPU
22.06. - 29.08.
4
1,2,.,4,.,6,.
Napomena: Rotacije - broj letova u tjednu.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Prema RA (Reise Analizi), tijekom 2014. ponovo će porasti potražnja za turističkim aranžmanima, više u prihodima nego u fizičkim pokazateljima (što je nastavak trenda iz 2013./2012.). ■
■ ■
Najzanimljivije destinacije unutar Njemačke bit će obala i planine, a u inozemstvu Španjolska, Italija, Turska i Austrija. Daleka putovanja također će rasti, s tim da se klijentela mijenja. Trajanje odmora neće se bitno mijenjati. Organizacija putovanja: i dalje je najvažnija prodajna mreža turističkih agencija, koje prodaju paket-aranžmane različitih turoperatora, pogotovo za destinacije na Mediteranu. No, na uštrb interneta i individualnog bukinga dijelom će izgubiti na značenju.
■
Održiv razvoj će za sve više turista postati najvažniji element odabira destinacije.
Preduvjet za uspjeh dosljedna je usmjerenost kupcima. U pogledu redoslijeda najomiljenijih inozemnih destinacija u 2014. neće biti promjena – na vrhu ostaju Španjolska i Italija, slijedi Turska.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Najave govore da će nove agencije iz kruga top 50 tijekom 2014. Hrvatsku uvrstiti u ponudu, to jest da će programi za našu zemlju biti dodatno prošireni. Također, pozitivna sinergija vezana za hrvatski turistički proizvod može biti čimbenik koji će zajedno s ulaskom RH u Europsku uniju potaknuti dodatni promet iz Njemačke.
Njemačka
139
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
140
POLJSKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Službeni naziv zemlje Republika Poljska
Službeni naziv na poljskom jeziku Rzeczpospolita Polska
Službeni jezik Poljski
Političko uređenje Republika s parlamentarnom demokracijom
Warszawa (2 mil. stanovnika)
SOCIOLOŠKO-DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA
Ostali veći gradovi
Broj stanovnika: 38 441 588 (procjena za srpanj 2012.)
Glavni grad
Lodz, Krakow, Katowice, Gdansk, Poznan, Wroclaw
Izvor: CIA Fact Book
Administrativna podjela Poljske
Dobna struktura:
16 regija (wojewodztwa, jednina − wojewodztwo): Dolnoslaskie, Kujawsko-Pomorskie, Lodzkie, Lubelskie, Lubuskie, Malopolskie, Mazowieckie, Opolskie, Podkarpackie, Podlaskie, Pomorskie, Slaskie, Swietokrzyskie, WarminskoMazurskie, Wielkopolskie, Zachodniopomorskie
Državni praznici Dan nezavisnosti: 11. studenog (11. studenog 1918. pro-
■ ■ ■
0 − 14 godina: 14,7 % (muškarci 2 910 324, žene 2 748 546) 15 − 64 godina: 71,6 % (muškarci 13 698 363, žene 13 834 779) 65 godina i više: 13,7 % (muškarci 2 004 550, žene 3 245 026)
Izvor: CIA Fact Book, procjena 2012.
Prosječna dob stanovništva: 38,5 godina
glašena nezavisnost Republike Poljske) Praznik rada: 1. svibnja Dan konstitucije: 3. svibnja
■ ■
Predsjednik države
Stopa prirasta stanovništva: -0,062 %
Bronisław Komorowski (početak mandata u jesen 2010.) Predsjednik vlade: Donald Tusk Dva doma parlamenta: Senat (100 senatora) i Sejm (460 poslanika)
Geografska obilježja Položaj: Srednja Europa Ukupna površina: 312 685 km2 Površina kopna: 304 465 km2 Vodena površina: 8220 km2 Ukupna dužina granice: 2788 km Zemlje s kojima graniči Poljska: Bjelorusija 407 km, Češ-
ka 658 km, Njemačka 456 km, Litva 91 km, Rusija (district Kaliningrad) 206 km, Slovačka 444 km, Ukrajina 526 km Dužina morske obale: 491 km
■ ■
muškarci: 36,8 godina žene: 40,3 godine
natalitet: 10,01 rođenih na 1000 stanovnika mortalitet: 10,17 umrlih na 1000 stanovnika
Stopa smrtnosti novorođenih
Ukupno: 6,54 umrlih na 1000 rođenih ■ muškarci 7,25 umrlih na 1000 rođenih ■ žene 5,79 umrlih na 1000 rođenih Prosječan životni vijek: 76,05 godine
■ ■
muškarci 72,1 godina žene 80,25 godina
Izvor: CIA Fact Book, 2012. - procjena
Etnička podjela: Poljaci 96,7 %, Nijemci 0,4 %, Bjelorusi 0,1 %, Ukrajinci 0,1 %, ostali 2,7 % Izvor: CIA Fact Book, 2002. - procjena
141
Gospodarstvo Pokazatelji u 2012. Realni rast BDP-a: 1,9 % (GUS) Izvoz robe (mlrd. eura): 141,94 (NBP) Uvoz robe (mlrd. eura): 151,68 (NBP) Prosječna godišnja stopa inflacije: 3,7 % Stopa nezaposlenosti: 13,4 % Strana ulaganja, prema podacima EIU u 2012. dosegnula su 14,34 mlrd. USD.
Aktualno stanje u poljskom društvu (politička i socijalna kretanja) U 2012. godini u Poljskoj je održan veliki sportski, ali i društveni događaj − Europsko prvenstvo u nogometu, koji je u svijet odaslao pozitivnu poruku. Poljska je odlično organizirala te svijetu i gostima pokazala novo lice, dobro organiziranu državu i modernu infrastrukturu. Nova Poljska nema više kompleks zapada, dobro je educirana, tradicionalno vrlo radišna i djelotvorna. Poljaci su i u 2012. godini dobro zarađivali, što je omogućilo povećanje životnog standarda i izdvajanje viška novca za ulaganja u nekretnine, vlastitu zdravstvenu zaštitu, izobrazbu i turistička putovanja.
Program II PR
TVN 24 TVN Meteo Polonia Puls Tele 5 TV Trwam Izvor: Wirtualne media
IT portali:
Onet.pl Wirtualna Polska Izvor: SMG/KRC
Gazeta.pl Interia
ANALIZA I OBILJEŽJA POLJSKOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI U prva tri tromjesečja 2012. godine više od 37 mil. poljskih građana otputovalo je u inozemstvo, objavio je Institut za turizam Republike Poljske, što je za 11,7 % više nego u istom razdoblju u 2011. godini. Inozemna putovanja Poljaka prema graničnim prijelazima (u tis.)
I.-IX. 2011.
I.-IX. 2012.
Promjena 2012./2011.
Ukupno
33.190
37.080
11,7 %
Zapadna granica
11.890
12.580
5,8 %
Južna granica
13.750
16.670
21,2 %
Istočna granica
2760
3060
10,9 %
Morska granica
460
410
-10,9 %
Zračne luke
4330
4360
0,7 %
Izvor: Institut za turizam Republike Poljske
Pregled najvažnijih medija u Poljskoj Dnevni listovi
Tjednici
Fakt Gazeta Wyborcza Super Express Rzeczpospolita Gazeta Prawna Dziennik Izvor: SMG/KRC
Newsweek Polska Wprost Polityka Przekrój Izvor: SMG/KRC
Mjesečnici
Turistički mjesečnici
Claudia Twój Styl Focus Poradnik Domowy CKM Glamour Cosmopolitan Playboy Izvor: SMG/KRC
National Geographic Polska National Geographic Traveler Podróże Poznaj Świat Voyage Obieżyświat Izvor: SMG/KRC
Poljski radijski programi
Poljski TV programi
RMF FM Radio Zet Program I PR Program III PR Radio Maryja
TVP 1 TVP 2 TVN POLSAT TVP 3
Najveći porast putovanja (21,2 %) zabilježen je preko južnih granica (zemlje Mediterana, Austrija, Slovačka, Češka i Mađarska), dok je pad od 10,9 % zabilježen prema morskim graničnim prijelazima (Skandinavija). Granični prijelazi u zrakoplovnim lukama zabilježili su približno jednak broj prelazaka, kao i u prva tri tromjesečja 2011. godine. Prema mjesecima u kojima su ostvarena putovanja u prva tri tromjesečja 2012. godine, najveći rast zabilježen je u rujnu 2012. i iznosio je 111 % te u kolovozu 2012. godine i iznosio je 80 %. Inozemna putovanja Poljaka (u mln.)
2011.
2012.
Promjena 2012./2011.
Siječanj
0,4
0,65
63 %
Veljača
0,35
0,65
86 %
Ožujak
0,25
0,65
160 %
Travanj
0,3
0,4
33 %
Svibanj
0,35
0,65
86 %
Lipanj
0,6
0,8
33 %
Srpanj
0,8
1,1
38 %
Kolovoz
0,75
1,35
80 %
Rujan
0,45
0,95
111 %
Ukupno I.-IX.
4,25
7,2
69 %
Izvor: Institut za turizam Republike Poljske
Poljska
Za Poljsku se može reći da je danas uspješan primjer tranzicijskog procesa iz “tvrdog socijalizma” u moderno društvo, sa svim dobrim i lošim stranama zapadnog oblika kapitalizma. To je zemlja koja je najzaslužnija za rušenje socijalističkog sustava sovjetskog tipa i koja je postala uzor mnogim drugim, bivšim socijalističkim zemljama koje su bile pod sovjetskim utjecajem. Nakon rušenja socijalizma, Poljska je 1999. godine postala članicom NATO saveza, a od 2004. godine punopravna je članica Europske unije. I dalje ostaje ocjena da je Poljska politički stabilna zemlja, uglavnom zadovoljnih građana, kojima je u protekla dva desetljeća znatno porastao životni standard. Osim u gospodarskom smislu, Poljska ima sve važniju ulogu u međunarodnim odnosima u Europi i svijetu.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
142
Prema sezonalnosti putovanja, u prva tri tromjesečja 2012. godine najviše se putovalo tijekom ljeta.
Sezona inozemnih putovanja Kada je riječ o prosječnoj dužini inozemnih putovanja, Institut za turizam Republike Poljske klasificira ih na dulja i kraća. U prva tri tromjesečja 2012. godine Poljaci su prosječno ostvarili 9,9 noćenja.
inozemstvo odsjela je u hotelu, motelu ili pansionu. Slijedi boravak kod prijatelja ili obitelji, na što opada trećina putovanja. Vrsta smještajnog kapaciteta korištena pri putovanju u inozemstvo, %
I.-IX. 2011.
I.-IX. 2012.
Hotel, motel, pansion
50
46
2
1
Prosječna dužina inozemnih putovanja (broj noćenja)
I.-IX. 2011.
I.-IX. 2012.
Odmarališta Izletište s uključenim noćenjem
1
2
Dulja
12,5
13,8
Najam kuća
2
4
Kraća
2,3
2,0
Privatni smještaj
9
6
Inozemna ukupno
10,2
9,9
Boravak kod obitelji ili prijatelja
33
28
Izvor: Institut za turizam Republike Poljske
Kamping kuća
1
1
Što se tiče ciljeva putovanja u inozemstvo u prva tri tromjesečja 2012. godine smanjio se broj turističkih putovanja, smanjila su se putovanja u posjet rodbini i prijateljima, ali se znatno povećao broj službenih putovanja.
Šator
1
1
Toplice
-
-
Ostalo
1
11
Izvor: Institut za turizam Republike Poljske
Ciljevi putovanja u inozemstvo, %
I.-IX. 2011.
I.-IX. 2012.
Turistička putovanja
54
44
Posjete rodbini i prijateljima
29
22
Službena putovanja
12
28
Školovanje
2
1
Hodočasnički turizam
1
1
Zdravstveni turizam
-
1
Ostalo
2
3
Izvor: Institut za turizam Republike Poljske
I tijekom prva tri tromjesečja 2012. zamjetan je gotovo dvotrećinski udjel individualnog načina organiziranja turističkih putovanja u inozemstvo, što potvrđuje mentalitet Poljaka koji u posljednji trenutak odlučuju putovati, vole putovati automobilima. Sve češće riječ je o mladim ljudima koji putem interneta na jednostavan i brz način samostalno organiziraju putovanja. Tijekom prva tri tromjesečja 2012. godine, 16 % Poljaka u cijelosti se koristilo uslugama organizatora putovanja. Bez obzira na relativno visok udjel organiziranih putovanja u prva tri tromjesečja 2012. godine i u idućim godinama može se očekivati blagi pad takvog načina organizacije putovanja. Način organizacije inozemnih putovanja, %
I.-IX. 2011.
I.-IX. 2012.
U cijelosti putem agencije
24
16
Djelomično putem agencije
4
5
U cijelosti putem sindikata ili organizacije firme u kojoj je zaposlen/zaposlena
9
14
Djelomično putem sindikata ili organizacije firme u kojoj je zaposlen/zaposlena
6
6
Samostalno
57
59
I u prva tri tromjesečja 2012. godine Poljaci su u inozemstvo najčešće putovali automobilom (38 % ukupnih putovanja) i zrakoplovom (31 % ukupnih putovanja). Još je visok udjel putovanja autobusom, kao dijelom paket-aranžmana (14 %), ali ta vrsta prijevoza ima trend pada, koji će se nastaviti i u idućim godinama. Vrste prijevoza pri putovanju u inozemstvo, %
I.-IX. 2011.
I.-IX. 2012.
Automobil
37
38
Drugi automobil
1
11
Vlak
5
2
Redovita autobusna linija
2
2
Autobus kao dio paketaranžmana
16
14
Motocikl i bicikl
1
-
Trajekt ili brod
1
1
Zrakoplov
37
31
Druga vrsta prijevoza
-
1
Izvor: Institut za turizam Republike Poljske
U 2012. godini najposjećenije inozemne destinacije bile su: Turska, Hrvatska i Španjolska. U 2012. godini Poljaci su manje putovali u Egipat, Tunis i Grčku.
Izvor: Institut za turizam Republike Poljske
I u prva tri tromjesečja 2012. godine gotovo polovica poljskih turista koji su putovali u svrhu turističkih putovanja u
Izvor: Instytut Turystyki Rzeczypospolitej Polski, procjena predstavništva HTZ-a u Poljskoj
143
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Pregled većih organizatora putovanja u Poljskoj u 2012. godini Destinacije
Triada
Egipat, Italija, Tunis, Maroko, Italija, Kuba, Portugal, Španjolska, Bugarska
Alfa Star
Bugarska, Egipat, Turska, Tunis
TUI
Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Maroko, Hrvatska, Tajland, Kuba, Dominikanska R., Portugal, Cipar
Neckermann
Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Maroko, Hrvatska, Kuba, Dominikanska R., Portugal, Bugarska, Cipar
GTI
Turska
ScanHoliday
Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka
Itaka
Grčka, Bugarska, Španjolska, Turska, Hrvatska, Tunis, Maroko, Bugarska
Rainbow
Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Hrvatska, Maroko, Portugal, Cipar, Bugarska, Crna Gora
Oasis
Egipat, Tunis, Turska
Ecco Holiday
Grčka, Španjolska, daleke destinacije
Sigma Travel
Daleke destinacije
Logos TOUR
Daleke destinacije, Slovačka, Hrvatska
Almatour
Grčka, Španjolska, Hrvatska
U nastavku slijedi pregled najvažnijih organizatora putovanja na poljskom tržištu koji imaju Hrvatsku u svojoj ponudi.
ALMATUR
CHARTER.PL Piotr Kowalski
FLY AWAY TRAVEL LTD
ul. 3 Maja 7 40-096 Katowice tel.: +48 32 259 88 58 fax: +48 32 258 97 82 www.almatur.com.pl
Piłsudskiego 42/2 43-300 Bielsko-Biała tel.: +48 33 497 10 57 fax: +48 33 818 39 87 www.charter.pl info@charter.pl
Przylecka 26 02-402 Warszawa tel.: +48 22 332 77 30 fax: +48 22 332 77 88 www.flyaway.pl incentive@flyaway.pl
CROATIA
FRATER
ul. Gliwicka 12 44-200 Rybnik tel.: +48 32 423 51 12 fax: +48 32 422 34 66 www.croatia.com.pl biuro@croatia.com.pl
ul. Dworcowa 19 85-009 Bydgoszcz tel.: +48 52 322 35 67 fax: +48 52 322 48 39 www.frater.pl bydgoszcz@frater.pl
BIKERSHOP
DELTA TRAVEL
GANDALF TRAVEL
ul. Czarnowiejska 6 31-126 Kraków tel.: +48 12 633 74 94 fax: +48 12 623 76 70 www.travel.bikershop.pl travel@bikershopkrk.pl
ul. Dietla 37 31-062 Kraków tel.: +48 12 422 27 40 fax: +48 12 422 81 30 www.delta-travel.pl delta@delta-travel.pl
ul. Piotrkowska 193 90-447 Łódź tel.: +48 42 639 80 99 fax: +48 42 639 71 58 www.gandalftravel.com info@gandalftravel.com
ECO TOUR
GLOB TOURIST
ul. Jedności Narodowej 52 50-258 Wrocław tel.: +48 71 372 12 60 fax: +48 71 372 12 60 www.ecotour.com.pl info@ecotour.com.pl
ul. Wojska Polskiego 28A 78-100 Kołobrzeg tel.: +48 94 354 54 19 fax: +48 94 354 26 77 www.gobtourist.pl info@globtourist.pl
ALPEN TOUR
ul. Kazimierzowska 52 02-562 Warszawa tel.: +48 22 425 92 26 fax: +48 22 425 92 27 www.alpentour.pl info@aplentour.pl
Camping Europa Sp. z o.o.
pl. Wolności 7 50-071 Wrocław tel.: +48 71 793 22 22 fax: +48 71 793 22 20 www.eurocamp.pl info@eurocamp.pl
Poljska
Naziv organizatora putovanja
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
144
GROMADA
LOGOS TOUR
NOVASOL
ul. Cicha 7 00-353 Warszawa tel.: +48 22 827 49 60 fax: +48 22 828 24 27 www.gromada.pl zarzad@gromada.pl
ul. Długosza 61 33-300 Nowy Sącz tel.: +48 18 44 35 850 fax: +48 18 44 38 490 www.logos-tour.pl biuro@logos-tour.pl
ul. Mickiewicza 12/3 70-384 Szczecin tel.: +48 91 812 16 45 fax: +48 91 484 19 69 www.novasol.pl novasol@novasol.pl
HEINZ REISEN
MAESTRAL
ul. Stawowa 7 40-095 Katowice tel.: +48 32 781 82 85 fax: +48 32 781 82 85 www.maestral.pl maestral@maestral.pl
OSKAR
ul. Toszecka 16 44-100 Gliwice tel.: +48 32 235 86 38 www.hrbus.pl heinzsm@tlen.pl
pl. Wolności 2/7 61-738 Poznań tel.: +48 61 852 45 72 fax: +48 61 850 48 61 www.oskar.com.pl info@oskar.com.pl
INTERHOME POLSKA
St. Kostki Potockiego 24 B 02-958 Warszawa tel.: +48 22 642 23 84 fax: +48 22 651 72 81 www.interhome.pl info@interhome.pl
ITAKA
ul. Ozimska 9-11 45-057 Opole tel.: +48 77 442 92 02 fax: +48 77 442 92 03 www.itaka.pl info@itaka.pl
JANTER
Widok 19/205 00-026 Warszawa tel.: +48 22 828 38 31 fax: +48 22 828 38 32 www.janter.com.pl janter@janter.com.pl
JUVENTUR
ul. Słowackiego 103 97-300 Piotrków Tryb. tel.: +48 44 646 87 13 fax: +48 44 646 87 14 www.juventurpiotrkow.pl turystyka@juventurpiotrkow.pl
KOMPAS POLAND
ul. Willowa 8/10 lok. 2 00-790 Warszawa tel.: +48 22 862 90 20 fax: +48 22 632 21 13 www.kompas-poland.pl kompas@kompas-poland.pl
LIDO
ul. Piłsudskiego 102 50-024 Wrocław tel.: +48 71 343 65 88 fax: +48 71 344 51 51 www.lido.com.pl
MARCO
ul. Szkolna 1/B 43-300 Bielsko Biała tel.: +48 33 811 04 54 fax: +48 33 818 91 93 www.bpmarco.pl biuro@bpmarco.pl
MASTER YACHTING
POLAN TRAVEL
ul. 11 Listopada 60/62 43-300 Bieslo Biała tel.: +48 33 811 95 50-52 fax: +48 33 811 95 50-52 www.polan-travel.com.pl biuropodrozy@polan-travel.com.pl
PROFES
ul. Frascati 1/28 00-492 Warszawa tel.: +48 22 628 40 04 fax: +48 22 621 37 21 www.masteryachting.pl info@masteryachting.pl
ul. Świeża 8 54-060 Wrocław tel.: +48 71 354 00 02 fax: +48 71 354 00 02 profeswroc@poczta.fm
MICHALSKA-TRAVEL
PUNT
ul. Łosia 11 05-807 Podkowa Leśna tel.: +48 22 758 92 56 fax: +48 22 758 92 56 www.michalskatravel.com.pl biuro@michalskatravel.com.pl
ul. Stryjeńskich 10, lok. A-2 02-791 Warszawa tel.: +48 22 446 83 80 fax: +48 22 446 83 81 www.punt.pl punt@punt.com.pl
NAUTICA
RAINBOW TOURS
ul. Toruńska 5 30-056 Kraków tel.: +48 12 626 00 19 fax: +48 12 626 00 36 www.nautica.com.pl e-mail:biuro@nautica.pl
NAUTILUS
ul. Konfederacka 14 30-306 Kraków tel.: +48 12 266 02 02 fax: +48 12 266 28 98 www.nautilus.com.pl office@nautilus.com.pl
NECKERMANN Polska
ul. Dubois 9 00-182Warszawa tel.: +48 22 536 98 71 fax: +48 22 635 96 94 www.neckermann.pl
ul. Piotrkowska 270 90-361 Łódź tel.: +48 42 680 38 51 fax: +48 42 630 64 80 www.rainbowtours.pl
REGO-BIS
ul. 3 Maja 21 40-096 Katowice tel.: +48 32 253 88 48 fax: +48 32 720 26 58 www.rego-bis.pl rego-bis@rego-bis.pl
RETMAN
ul. Reymonta 51 45-072 Opole tel.: +48 77 454 75 35 fax: +48 77 454 47 68 www.retman.pl
SAILOR
SUN YACHT CHARTER
24 TRAVELS.COM
A. Madalińskiego 3/8 30-303 Kraków tel.: +48 12 267 35 37 fax: +48 12 267 00 60 www.sailor.pl sailor@sailor.pl
ul. Batorego 20 02-591 Warszawa tel.: +48 22 423 50 71 fax: +48 22 875 90 99 www.sunyacht.pl biuro@sunyacht.pl
ul. Olszówka 15 b 43-309 Bielsko Biała tel.: +48 33 829 86 93 fax: +48 33 816 10 42 www.24travels.com pytania@24travels.com
SINDBAD
SYLWETKA
ul. Rynek 8 45-015 Opole tel.: +48 77 402 15 20 fax: +48 77 402 15 25 www.sindbad.pl sekretariat@sindbad.pl
ul. Puławska 140 02-624 Warszawa tel.: +48 22 854 00 00 fax: +48 22 844 18 59 www.chorwacja.net.pl biuro@chorwacja.net.pl
TUI Polska Dyrekcja
SKARPA
TOP SKI Janusz Szopf
Rynek Główny 28 31-010 Kraków tel.: +48 12 421 56 35 fax: +48 12 431 04 37 www.skarpa.com.pl skarpa@skarpa.com.pl
św. Antoniego 14 50-073 Wrocław tel.: +48 71 342 08 19 fax: +48 71 341 77 49 www.top-ski.com.pl info@top-ski.com.pl
ul. Jana Sawy 6/05 20-632 Lublin tel.: +48 81 444 44 81 fax: +48 81 442 40 40 www.vacansoleil.com info@vacansoleil.pl
SUMADA TRAVEL
TRAPER
WYGODA TRAVEL
ul. Krakowska 83 E 34-120 Andrychów tel.: +48 33 875 17 31 fax: +48 33 875 83 91 www.sumada.com.pl sumada@sumada.com.pl
ul. Danuty 9 61-054 Poznań tel.: +48 61 876 88 94 fax: +48 61 876 88 94 www.traper.poznan.pl info@traper.poznan.pl
ul. Grodzka 60 31-044 Kraków tel.: +48 12 430 30 48 fax: +48 12 431 03 88 www.wygodatravel.pl info@wygodatravel.pl
ul. Domaniewska 41 02-672 Warszawa tel.: +48 22 874 54 47 fax: +48 22 874 36 93 www.tui.pl
VACANSOLEIL
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj procjenjuje da će u 2013. godini, od ukupnog broja poljskih turista koji će posjetiti Hrvatsku, njih oko 15 % koristiti usluge turoperatora i turističkih agencija.
■
Kronologija razvoja turističkog prometa na poljskome tržištu do 2012. godine ■ ■
■
Tijekom 90-tih godina Poljaci su uglavnom putovali u zemlje tadašnjih članica Varšavskog pakta. Nakon pada komunizma, povećava se broj putovanja u zapadnu Europu i SAD, ali ona imaju ekonomski motiv. Putovanja s turističkim obilježjima, pogotovo individualna, zanemariva su zbog niskog standarda i nedostataka navika i kulture turističkih putovanja. Najposjećenija turistička odredišta u Poljskoj su Bałtyk i Tatre, a putuje se putem sindikalnih podružnica, uglavnom autobusima, rijetko osobnim automobilima. Turistička razina usluga vrlo je niska, a motiv putovanja je niska cijena. Potkraj 90-tih, s poboljšanjem gospodarske situacije i materijalnih mogućnosti, povećava se potražnja za putovanjima u inozemstvo. Najpopularnija destinacija je Španjolska, a putovanja su organizirana autobusima, u hotelima s uglavnom dvije zvjezdice, rijetko više. Najveća atrakcija su putovanja zrakoplovom u Tunis. Postupno se ponuda širi i na druge destinacije, Hrvatsku, Italiju (uglavnom autobusima).
■
■
■ ■
Do 2005. godine u turističkoj ponudi sve većeg broja poljskih turoperatora zastupljene su sve mediteranske destinacije. Sve se više putuje zrakoplovom, ali i sve luksuznijim osobnim automobilima. Razdoblje od 2000. do 2005. godine, obilježavaju brojni bankroti poljskih turoperatora, što zbog akutnih gospodarskih problema u Poljskoj, ali i naivnosti poljskih turista kojima je glavni motiv otputovati u inozemstvo po niskim cijenama. Tih su godina poljski turoperatori često puta prevarili turiste. Od 2005. godine do danas glavne inozemne destinacije postaju Turska i Egipat, zbog povoljnih cijena, povoljnog tečaja dolara u odnosu prema poljskoj zloti i euru. Od 2005. godine, dolazi do velike ekspanzije zračnog prometa u Poljskoj i sve je veća prisutnost niskocjenovnih zrakoplovnih prijevoznika. Posebno treba istaknuti da se od 2008. godine bilježi znatno povećanje životnog standarda prosječnoga poljskoga građanina, koji sve više novca i vremena odvaja za putovanja, osobito u inozemstvo. Tih godina sve više motiv putovanja postaje odmor u kvalitetnom smještaju. Godina 2011. obilježava pad putovanja u Tunis, Egipat i Grčku, a poljski turisti u zamjenu biraju prije svega Tursku i Španjolsku. Godinu 2012. obilježava daljnja stagnacija putovanja u Tunis, Egipat i Grčku, te znatno povećanje putovanja u Španjolsku, kontinuirani rast putovanja u Hrvatsku i neznatan pad putovanja u Tursku.
Poljska
145
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
146
Kronologija putovanja poljskih turista u Hrvatsku ■
■ ■
jedno od najdinamičnijih emitivnih tržišta za Hrvatsku od 90-tih do 2012. godine
POLJSKA
šesto najveće i najvažnije emitivno tržište za hrvatski turizam 2012. godine oko 550 000 dolazaka i više od 3 400 000 noćenja poljskih turista
Dolasci
Noćenja
apsol.
indeks
1989. = 100
apsol.
indeks
1989. = 100
1989.
46.331
100
307.110
100
1990.
39.530
85
85
231.952
76
76
1991.
3.957
10
9
16.655
7
5
1992.
5.511
139
12
33.732
203
11
1993.
6.578
119
14
46.903
139
15
1994.
17.892
272
39
133.013
284
43
1995.
10.227
57
22
68.530
52
22
1996.
36.000
352
78
248.000
362
81
1997.
97.765
272
211
702.941
283
229
1998.
131.049
134
283
899.876
128
293
1999.
104.893
80
226
679.487
76
221
2000.
284.783
271
615
1.818.026
268
592
2001.
391.809
138
846
2.514.311
138
819
2002.
358.065
91
773
2.185.814
87
712
2003
237.968
66
514
1.330.517
61
433
2004.
240.654
101
519
1.285.529
97
419
2005.
241.868
101
522
1.374.595
107
448
2006.
275.845
114
595
1.612.013
45
525
2007.
322.890
117
697
1.833.961
300
597
2008.
417.211
129
901
2.511.568
137
818
2009.
417.849
100
902
2.685.037
107
874
2010.
454.445
109
981
2.895.162
108
943
2011.
494.702
109
1068
3.134.012
108
1020
2012.
544.134
110
1174
3.407.685
109
1110
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
147
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Obilježja turističkog prometa poljskih turista prema Hrvatskoj od 1989. do 2012. godine
stavljiv, s obzirom na općenito veliku potražnju za putovanjima zrakoplovima u Poljskoj te popularnost Hrvatske.
■
Nedovoljna suradnja poljskih i hrvatskih turističkih subjekata - djelujući u Poljskoj, predstavništvo Hrvatske turističke zajednice činilo je te i dalje čini sve da se uspostavi bolja suradnja između poljskih i hrvatskih partnera, no još ima puno prostora za suradnju. Razlozi niske suradnje su u slabom praćenju trendova na tržištu, slabom potencijalu (ljudskom i financijskom) većine poslovnih subjekata, nedostatku vizije itd.
■
■
■
Nedostaci
Pregledi i prognoze turističkog prometa od 2001. do 2013.
Položaj Hrvatske na poljskom tržištu u 2012. godini ■ ■ ■ ■
■
Hrvatska je na drugome mjestu po posjećenosti poljskih turista i jedna od triju najpopularnijih inozemnih destinacija. Vodeća je destinacija za individualne turiste koji putuju osobnim automobilom. Najpopularnija je destinacija za obitelji s malom djecom. Prema procjenama predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj, već godinama najveći broj poljskih turista koji je boravio u Hrvatskoj zadovoljan je ukupnim dojmom i ponovno se vraća. Osim toga, u najvećim broju slučajeva takvi turisti preporučuju boravak u Hrvatskoj najbližoj rodbini i prijateljima što je besplatna i nemjerljiva korist i promocija. Iz godine u godinu raste broj poljskih građana koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj, ponajprije na obali.
Prednosti hrvatske turističke ponude Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj godinama je isticalo nekoliko važnih prednosti boravka u Hrvatskoj koje postaju prepoznatljiv simbol Hrvatske u Poljskoj. ■ ■
■ ■
Sigurnosni aspekt destinacije (u Poljskoj, Hrvatska ima ugled sigurne destinacije). Cestovna infrastruktura u Hrvatskoj - siguran, udoban i brz način putovanja među glavnim su prednostima Hrvatske, što iz godine u godinu pridonosi povećanju individualnih turista koji putuju osobnim automobilom, ali i povećava ugled Hrvatske u Poljskoj. Domaćinski odnos prema poljskim gostima postao je jedan od zaštitnih znakova prepoznatljivosti hrvatskoga turističkog proizvoda, ali i mediteranskog života. Kulturološka srodnost (sličnost jezika, zajednički daleki korijeni, identična konfesionalna pripadnost Poljaka i Hrvata, veliki su plus Hrvatske na poljskome tržištu).
U 2012. godini, počeli su redoviti sezonski letovi iz Poljske u Hrvatsku, a u 2013. povećat će se nekoliko puta. To će uvelike pridonijeti promjeni mišljenja o Hrvatskoj kao destinaciji do koje se moglo doputovati uglavnom osobnim automobilom. Duboko smo uvjereni da će rast broja letova biti nezau-
Izvor: Institut za turizam Republike Poljske
Prema Institutu za turizam Republike Poljske, sva putovanja (dulja, kraća te inozemna putovanja) zabilježit će rast u 2013. godini. Putovanja u inozemstvo trebala bi rasti za 5 %. Iako se u 2013. godini očekuje blago usporavanje pozitivnih gospodarskih trendova u Poljskoj, očekuje se da će Poljaci (inače veliki zaljubljenici u putovanja) i dalje putovati, pogotovo u inozemstvo. Pretpostavka je za tu tvrdnju da je u zadnjih nekoliko godina gospodarski procvat u Poljskoj omogućio povećanje životnog standarda, ali i promjenio životne navike te motive. Poljaci će voditi računa o odnosu cijene i kvalitete usluge te birati samo najbolje ponude. Nastavit će se rast putovanja individualnih turista, prikupljanja informacija putem interneta te rezervacija smještaja putem interneta. Hrvatska je već godinama jedna od najpopularnih i najuglednih destinacija u Poljskoj. Hrvatski turistički proizvod, prije svega smještaj kod domaćina, prepoznat je kao dobra mogućnost za provođenje godišnjeg odmora. Iz godine u godinu sve više nautičara iz Poljske mijenja hladni Baltik za topli, plavi Jadran. Uvođenje redovitih linija iz Poljske za Hrvatsku promjenit će mišljenje poljskih turista kada je riječ o vrsti prijevoza i Hrvatska će u Poljskoj postati u tom smislu destinacija bez konkurencije.
Poljska
■
Razdoblje od 1989. do 2001. godine karakterizira deseterostruki rast dolazaka i noćenja poljskih turista u Hrvatsku. U posljednjem desetljeću Poljska je postala jedno od najvažnijih emitivnih tržišta za Hrvatsku. Do 2003. godine 70 % turističkog prometa prema Hrvatskoj su organizirana putovanja, uglavnom autobusima, potpomognuta subvencijama Ministarstva turizma Republike Hrvatske. Od 2004. do 2012. godine događa se strukturna promjena u korist individualnih turista. Prevladava smještaj kod domaćina, u kampovima, povećava se potražnja za nautičkim proizvodom i jača kupovna moć. U 2012. godini uvode se prve redovite sezonske zrakoplovne linije iz Poljske prema Hrvatskoj.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
148
RUSIJA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU
Najveći gradovi
U 2012. godini u Ruskoj Federaciji živjelo je 146 000 000 stanovnika. U strukturi stanovništva nešto je više žena nego muškaraca, uz napomenu da se posljednjih desetak godina natalitet u zemlji stalno smanjuje, zbog suvremenog načina života. Prosječna dob je 65,5 godina, u odnosu prema europskom prosjeku koji je veći od 76 godina.
•
Moskva
• • • • • • • • • • • •
St. Petersburg Novosibirsk N. Novgorod Ekaterinburg Samara Omsk Kazan Celjabinsk Rostov na Donu Ufa Volgograd Perm
Političko uređenje Federativna Republika podijeljena je na 89 subjekata: • 21 republika • 6 pokrajina • 50 oblasti • 2 grada - Moskva i St. Petersburg • 10 autonomnih pokrajina.
Površina 17 000 000 km²
Broj stanovnika 149 000 000 Prema broju stanovnika Ruska Federacija zauzima sedmo mjesto u svijetu, nakon Kine, Indije, SAD, Indonezije, Brazila i Pakistana. Gotovo petina stanovništva Ruske Federacije živi u 13 milijunskih gradova. Nasuprot velikim višemilijunskim gradovima, u Rusiji ima i područja koja nisu naseljena, uglavnom zbog surove klime, tako da je srednja gustoća naseljenosti u Rusiji vrlo mala, samo 8,3 stanovnika po km² te je zbog toga tek deveta zemlja u svijetu.
18 000 000 – glavni grad Ruske Federacije 5 500 000 2 170 000 2 150 000 1 293 000 1 175 000 1 134 000 1 125 000 1 120 000 1 115 000 1 100 000 1 086 000 1 012 000
Moskva po broju stanovnika ulazi u red dvadeset najvećih gradova svijeta.
OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Ruska Federacija danas je osma gospodarska sila svijeta. Slijede podaci za 2012. godinu. • • • • • • •
BDP: 1 750 000 000 000 dolara BDP po stanovniku: 12 200 dolara Realni dohodak se (prosječno) godišnje povećava za 10 %. Stopa gospodarskog rasta u 2013. godini: 6,3 % Devizne zalihe: 5 500 000 000 dolara, treće u svijetu Trgovinski partner u izvozu: Europa Trgovinski partneri u uvozu: Europa, Sjeverna Amerika, Japan, Kuba
149 Postotak nezaposlenosti u 2012. godini: 6,2 % Prosječna plaća u 2012. godini: 540 dolara Stopa inflacije u 2012. godini: 7,9 %
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA RUSKE FEDERACIJE U 2012. GODINI Dinamičan rast ruskoga gospodarstva nastavio se i u 2012. godini. Sve to rezultiralo je povećanjem dohotka stanovništva te naposljetku imalo kao posljedicu porast životnog standarda te rast vrijednosti ruske rublje. Ruski građani danas u velikom broju putuju u inozemstvo. Oni su vrlo važan dio međunarodnoga turističkog prometa, tako da se sve emitivne zemlje itekako trude privući ih.
Ukupan broj stanovnika koji su u 2012. godini otputovali na odmor U analizama se procjenjuje da je u 2012. godini u inozemstvo radi odmora putovalo oko 23 000 000 Rusa. U ukupnoj strukturi turističkih putovanja, malo više od 53 % ruskih građana odmara se u inozemstvu, a 47 % opredjeljuje se za odmor u svojoj zemlji (pretežno na Crnome moru). Ipak, ponuda u vlastitoj zemlji, u turističkim mjestima, nije dovoljno kvalitetna u usporedbi s onim što nude ostale zemlje. Danas na ruskome emitivnom turističkom tržištu sa svojom ponudom konkurira više od 115 destinacija i zemalja svijeta. Više od 65 nacionalnih ureda i predstavništava djeluje na ruskome tržištu, nastojeći reklamirati turističku ponudu svoje zemlje.
Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2012. posjetili ruski turisti U 2012. godini su destinacije jugoistočne Azije postale vrlo popularne za odmor ruskih turista. Najveći porast broja putovanja zabilježio je Tajland, čija turistička ponuda prema svim pokazateljima najviše udovoljava ruskoj turističkoj potražnji. Može se zamijetiti da se trend povećanja putovanja u dvije najpopularnije destinacije na ruskom tržištu, Tursku i Egipat, nastavio i u 2012. godini, unatoč očekivanjima da će doći do zasićenja odmora u tim zemljama. Također, unatoč predviđanjima, europske turističke zemlje, iz godine u godinu, vraćaju svoj snažan položaj na ruskome tržištu. Hrvatska u takvoj konkurenciji već nekoliko godina zaredom uspijeva biti među prvih petnaest najomiljenijih destinacija u koje putuju ruski građani, što je veliki uspjeh za jednu tako malu zemlju. Hrvatska se u 2012. ponovno našla na 13. mjestu prema broju putovanja Rusa u neku zemlju.
Obilježja turističkog tržišta – prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Što se tiče redoslijeda turističkih destinacija na ruskom tržištu, bez konkurencije na vrhu, prema broju putovanja u inozemstvo i dalje je Turska, slijedi Tajland, pa Egipat. U prvom redu, u tim zemljama ruski turisti dobivaju najbolji odnos cijene i kvalitete usluge, u kombinaciji s prirodnim ljepotama i vrlo razvijenom turističkom infrastrukturom koju su te zemlje izgradile u posljednjih 10 do 15 godina. Turska, Tajland i Egipat također imaju i dugo ljeto, što ruskim turistima omogućuje odmaranje na suncu praktično cijelu godinu (Egipat) ili dobrog dijela godine (Turska). Nakon tih zemalja Rusi najviše putuju u mediteranske destinacije - Španjolsku, Italiju, Francusku, Grčku, Cipar te druge zemlje jugoistočne Azije i Dalekog istoka (Vijetnam, Kinu, Šri Lanku, Indiju, UAO), u posljednje vrijeme i Koreju i Filipine. Veliki dio Rusa iz europskog dijela putuje u skandinavske zemlje, koje su turistički vrlo zanimljive. Sve je veći broj putovanja na Kubu, Karibe, Kanarske otoke, Sejšele, Maldive, osobito u Meksiko - zemlju koja je ove godine postala hit za odmor i putovanje.
Prijevoz koji su ruski turisti preferirali u 2012. godini Ruski turisti ponajviše kao prijevozno sredstvo koriste avion - 97 % ruskih građana. I dalje više od 70 % putovanja zrakoplovom čine charteri, a ostatak su redoviti letovi. Najveće zrakoplovne kompanije Aeroflot i Transaero bilježe velike, gotovo nezamislive stope rasta, lete u sve krajeve svijeta, redovitim linijama, ali i charterima. Željeznica iz godine u godinu smanjuje udjel kao vrsta prijevoznog sredstva.
Kanali prodaje koje biraju turisti s ruskog tržišta pri odlaska na godišnji odmor Internetska prodaja paket-aranžmana i online rezervacije u 2012. godini bilježe poraste u odnosu prema drugim načinima kupnje aranžmana. Čak 35 % svih aranžmana rezervirano je putem interneta, no i dalje je najraširenija prodaja putem turoperatora i turističkih agencija. Turoperatorski programi putovanja prisutni su gotovo na svakom koraku. Veliki organizatori putovanja manje-više određuju glavnu globalnu politiku i strategiju prodaje pojedine destinacije te uvjete prodajne politike, tj. zajedno sa zrakoplovnim kompanijama glavni su čimbenici koji određuju turistički promet iz Rusije prema inozemstvu.
Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja • • • •
Tražene su ljetne destinacije - sunce i more su na prvome mjestu. Posebno su zanimljive destinacije sa spa i sportskim mogućnostima, naglašenom kulinarskom ponudom. Ruski turisti vole hotele visoke i najviše kategorije s all inclusive ponudom. Ruski turisti bukiraju vrlo kasno – 80 % putovanja bukira se u posljednjih mjesec dana prije putovanja.
Rusija
• • •
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
• •
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
150 Ruski turisti avanturistički su raspoloženi - vole raznovrsnost turističkih sadržaja. Topla klima s izvanrednim plažama, u prvom redu pješčanim, u kombinaciji sa spa mogućnostima i dobrim restoranima, najviše zanimaju ruske turiste.
Emitivno rusko tržište svakako je u broju putovanja u inozemstvo koncentrirano na tri ljetna mjeseca. U tom vremenu 70 % ruskih građana odlazi na odmor. Ruski turisti dugo ostaju na jednome mjestu, jer se žele sunčati, odmarati i bezbrižno provoditi godišnji odmor. Uz dobre hotele, ruskim je turistima važno da je smještaj na samoj morskoj obali, s dobrim bazenima i ugostiteljskom strukturom koja nudi brz i izravan servis. U posljednje vrijeme sve je traženiji smještaj u vilama i apartmanima.
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Na prvome mjestu, pri putovanju u inozemne turističke destinacije, su očuvana priroda, lijepe i sunčane obale, čisto more s pješčanim plažama.
Prosječan proračun i potrošnja po putovanju Poznato je da je potrošnja ruskih turista vrlo velika - u prosjeku troše više od 110 eura na dan po osobi.
TRŽIŠTE ORGANIZIRANOG PROMETA Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Turoperatorsko poslovanje još je dominantno na tržištu. Danas su glavni turoperatori TEZ tours, Pegas, Ruski express, Ascent travel, Paks, TUI (bivši VKO), Pegas, Biblio Globus, Natali tours i dr. Rusko emitivno turističko tržište podijeljeno je na način da nekoliko velikih turoperatora radi pojedinu destinaciju, organizira charterske programe te drži u zakupu zrakoplove na charterskim letovima, tj. svim ostalima, ponajprije manjim turoperatorima, daje u zakup manji broj sjedala u zrakoplovima. Na taj način gotovo potpuno kontroliraju tržište i nameću odgovarajuće uvjete poslovanja.
HRVATSKA NA RUSKOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU U 2012. GODINI Turističko poslovanje u Hrvatskoj u 2012. godini nastavilo je, već tradicionalnu tendenciju rasta. Unatoč tome što je sezona bila vrlo složena, ostvaren je porast dolazaka i noćenja, što je odličan rezultat.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Dolasci
Noćenja
RUSIJA
indeks
1990. = 100
indeks
1990. = 100
1990. (SSSR)
95.829
100
382.419
100
1991. (SSSR)
8.998
9
9
48.133
13
13
1992. (SSSR)
7.099
79
7
38.630
80
10
1993.
10.399
146
11
77.808
201
20
1994.
13.216
127
14
93.278
120
24
1995.
7.652
58
8
37.985
41
10
1996.
12.000
157
13
76.000
200
20
1997.
17.286
144
18
128.759
169
34
1998.
18.516
107
19
150.510
117
39
1999.
9.001
49
9
51.793
34
14
2000.
28.414
316
30
227.555
439
60
2001.
46.238
163
48
406.744
179
106
2002.
55.479
120
58
503.822
124
132
2003.
56.972
103
59
510.098
101
133
2004.
67.696
119
71
605.285
119
158
2005.
80.335
119
84
695.201
115
182
2006.
108.672
135
113
936.639
135
245
2007.
157.259
145
164
1.288.828
138
337
151 2008.
175.135
111
183
1.446.776
112
378
2009.
121.971
70
127
1.051.991
73
275
2010.
164.999
135
172
1.375.981
131
360
2011.
182.203
110
190
1.497.751
109
392
2012.
196.308
108
205
1.577.872
105
413
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma). smislu za našu zemlju, više nego teška i složena. Nama glavne konkurentne zemlje, Grčka, Španjolska i Italija, su zbog krize koja vlada u njima vrlo često pribjegavale dampinškim cijenama i ponudom ispod realnih cijena na tržištu, što je često vrlo izravno utjecalo na prodaju hrvatske turističke ponude. Hrvatska turistička ponuda, iako skupa, je zbog spomenutih okolnosti koji su vladali u nama konkurentnim zemljama, postala još skuplja. Potrebno je razumjeti da nije bilo jednostavno prodavati pakete odmora i ljetovanja u našoj zemlji, kada su se istodobno i do dva puta jeftinije nudili aranžmani u nama konkurentnim zemljama. Napominjemo, mi govorimo o skupoj hrvatskoj turističkoj ponudi s aspekta ruskog tržišta, s aspekta ruskih turista koji zrakoplovima dolaze u našu zemlju (ne automobilima) i koji odsjedaju u najboljim hrvatskim hotelima.
Opseg organiziranog prometa u 2012. po svakom praćenom organizatoru putovanja Dosadašnji glavni turoperatori na ruskom tržištu zadržali su svoje pozicije u Hrvatskoj. Ipak, neki su subjekti stagnirali u prodaji, neki su povećali prodajne kataloge, a neki su bankrotirali i potpuno nestali s tržišta. I dalje su na prvome mjestu turoperatori Ascent travel i Paks, koji su u 2012. godini povećali prodaju aranžmana prema Hrvatskoj za čak 20 %.
U 2012. godini ruski turisti ostvarili su u primorskim mjestima Hrvatske 96 % dolazaka. Otprilike polovina ruskih građana odmarala se u Istri, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija i druge primorske županije. Grad Zagreb također je sve omiljenije odredište ruskih turista. Zanimljivo je i da ruski turisti zauzimaju prvo mjesto prema duljini boravka u Hrvatskoj, što tržištu daje svakako dodatnu prednost. Rusko tržište je ostvarenjima u turističkoj sezoni 2012., prema broju noćenja ušlo među 10 najvažnijih tržišta za Hrvatsku. Time je zauzelo mjesto ispred francuskog tržišta i mnogih drugih koji su donedavno, a i danas, lideri turističkog prometa. No sezona je bila, u prodajnom
Rusija
Izvor: DZS
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
152
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja u 2006.
u 2007.
u 2008.
u 2009.
u 2010.
u 2012.
Promjena +/-12/10
Lijepa priroda
51%
53%
51%
53
54
56
+
Vrlo povoljna klima
16%
14%
14%
12
15
17
+
Sigurna i ugodna zemlja
23%
24%
24%
24
18
15
-
Raznovrsnost sadržaja
5%
7%
9%
8
9
7
_
Kvalitetna kuhinja
3%
2%
2%
3
4
5
+
Ostalo
2%
0
0
0
0
0
0
Ukupno
100%
100%
100%
100%
100%
100%
Zanimljivo je pogledati rezultate analiza iz 2006. godine i usporediti ih s rezultatima dobivenim šest godina poslije. Očito je da naša zemlja dobiva na ugledu destinacije s lijepom i očuvanom prirodom. Tradicionalna ljubaznost turistima nije upitna, a kao ni sigurnost naše zemlje.
Ugled skupe destinacije, koji naša zemlja ima na ruskom tržištu, odnosno odnos cijene i kvalitete usluge sve se više nameće kao ozbiljan ograničavajući čimbenik ostvarenju boljih rezultata i većeg prometa putnika. Hrvatska je cijenom paket-aranžmana na ruskom tržištu ušla među skupe destinacije te će se ta činjenica, ako se nešto bitno ne promijeni, osjećati u idućim sezonama, tj. ograničit će mogućnosti ostvarenja boljih turističkih rezultata.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2012.
Promjena 2012./2010.
Visoke cijene izvanpansionske potrošnje
61 %
45 %
49 %
50 %
52 %
54 %
+
Nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji
23 %
24 %
30 %
32 %
33 %
+
Nedovoljno usmjerena i segmentirana ponuda
6%
0
0
0
1%
1%
0
Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost usluge
6%
2%
2%
0
0
0
0
Nedopuštena pasivnost nositelja turističke ponude Vrlo nepovoljni komercijalni uvjeti poslovanja
4%
20 %
20 %
20 %
15 %
7%
_
Sve bolja ponuda konkurencije
0
0
0
0
0
15 %
+++
Ukupno
100 %
100 %
100 %
100 %
100 %
100 %
29 %
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
153 Razrada dolazaka po hrvatskim regijama
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Vrsta smještaja kojom su se ruski turisti koristili u Hrvatskoj
Rusija
Ruski turisti su se u 2012. godini u Hrvatskoj u većini slučajeva koristili hotelskim smještajem s četiri i pet zvjezdica. Sedamdeset osam posto građana Rusije prigodom putovanja i odmora u inozemnim destinacijama odsjeda u hotelima, po mogućnosti s all inclusive ponudom. Vile i apartmani u našoj zemlji u posljednje dvije-tri godine sve su traženiji. U 2012. godini zamjetan je rast potražnje za cruising programima i old timerima, odnosno najma jahti (posebno kod mlađe populacije).
U pogledu regionalne zastupljenosti ruskih turista u Hrvatskoj, situacija je gotovo nepromijenjena u odnosu prema 2011. godini. I dalje je na prvome mjestu Istra, no uz relativan pad broja dolazaka u usporedbi s drugim destinacijama na Jadranu. U Istri su najpopularnija odredišta Poreč, Rovinj, Pula, Umag i Novigrad. Odmah nakon Istre je Makarska rivijera, koja ima odlične plaže koje ruski turisti traže. Srednja i sjeverna Dalmacija postaju područja koja će u budućnosti dobivati na važnosti na ruskom emitivnom turističkom tržištu.
Prijevoz koji su ruski turisti koristili pri dolasku u Hrvatsku
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj ruski gosti najčešće traže
Zrakoplovni prijevoz koristio se u više od 90 % turističkih putovanja iz Ruske Federacije prema svijetu, pa tako i prema Hrvatskoj. Autobusi su se kao prijevozno sredstvo u turističkim putovanjima koristili uglavnom uz granična područja Rusije s drugim zemljama.
CHARTERSKI PROGRAMI ZA HRVATSKU IZ RUSIJE
PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor s ruskog tržišta u inozemstvo u 2013. godini U 2013. godini, kada se radi o turističkim putovanjima ruskih građana u inozemstvo, općenito se očekuje lagana stagnacija ili pad prometa. Nažalost, to će biti i godina obilježena padom turistič-
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
154
kog prometa iz Rusije i prema Hrvatskoj. Ipak, neke se destinacije dobro prodaju - vidljiv je povratak Grčke unutar sredozemnih zemalja, kao i veliki porast putovanja u Španjolsku i Crnu Goru (koja je ostala posljednja ljetna destinacija na europskom Mediteranu u koju turisti mogu putovati bez viza). Hrvatska je nažalost u krugu zemalja koje osjećaju vrlo velike probleme u prodaji. Izvještaji vodećih turoperatora govore o padu, tj. velikim poteškoćama u plasmanu programa, koji dodatno otežava iznimno jeftina ponuda brojnih konkurenata (u hrvatskoj ponudi nije bilo posebnih cijena za tržište Rusije u 2013. godini). Naravno, ključni je problem promjena vizne politike, tj. organizacijske nepoznanice i neizvjesnost vezana za administrativne zahtjeve i procedure za ruske građane koji od 1. travnja 2013. trebaju vize za putovanja u Hrvatsku. Dok su dosadašnja iskustva drugih zemalja u kojima su uvedene vize govorila o prosječnom padu prometa od 12 % do 15 %, trenutačni podaci o Hrvatskoj govore o još većem padu prodaje.
chartere (ili su to učinili u puno manjoj mjeri), nego su odlučili prodavati programe zasnovane na redovitim letovima. Ionako relativno skupi paket-aranžmani za Hrvatsku (u komparaciji s cijenama većeg broja konkurenata) time su poskupjeli (jer je cijena sjedala na redovitom letu viša od one u charteru), a mnogi mali i srednji turoperatori (koji su računali na podzakup sjedala kod konsolidatora/nositelja zakupa chartera) ostali su bez ključne karike u ponudi programa – zrakoplovnog sjedala. Spomenuta skupina turoperatora bila je prisiljena napustiti poslovanje s našom zemljom ili manjim dijelom uspostaviti program na redovitim linijama (čiji je broj narastao, djelomično nadoknadivši pad kapaciteta u charteru). Ipak, riječ je o velikom udarcu na cijelo tržište organiziranog prometa, tj. nezanemarivom padu broja i volumena organiziranih programa prema Hrvatskoj. To nije mnogo popravio ni ulazak nekih novih partnera u poslovanje s našom zemljom, čiju je uspješnost i perspektive u ovom trenutku teško ocijeniti. Pozitivni elementi u sezoni 2013.:
Djelomično se pad može tumačiti odgodom kupnje paket-aranžmana za kasnije razdoblje kod dijela turista koji su svakako odlučili odmarati u našoj zemlji, što bi djelomično trebalo nadoknaditi trenutačni pad. Ipak, vizna problematika trajno je odvratila dio gostiju od putovanja u Hrvatsku, posebice kada je riječ o područjima udaljenim od glavnoga grada Moskve, gdje u inicijalnoj fazi prodaje nisu uspostavljeni vizni centri koji bi olakšali ishođenje dokumentacije (predmetna ruska područja u dosadašnjem su razdoblju ostvarila približno 30 % prometa prema našoj zemlji). Spomenute okolnosti navele su veći broj partnera (turoperatora) da smanje zakup u Hrvatskoj, tj. da promijene način poslovanja kada je riječ o programima za našu zemlju. Naime, u uvjetima neizvjesnosti vezane za proceduralne i administrativne uvjete pod kojima će poslovati u 2013. određeni turoperatori nisu zakupili
• • • • •
Stabilno gospodarsko stanje u Rusiji Čvrsta i visoka vrijednost nacionalne valute Dobar turistički proizvod Hrvatske Hrvatska je na tržištu prepoznata kao kvalitetna ljetna destinacija Odlična promotivna aktivnost zemlje
Negativni elementi u sezoni 2013.:
• • • •
Uvođenje viznog režima Velika konkurencija povoljnijih destinacija na tržištu Poslovni problemi ruskih organizatora putovanja Slabljenje uloge malih turoperatora u Rusiji
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. Redoslijed
Turistička destinacija
Promjena u veličini tur. prometa
Dugoročna prognoza
1.
Turska
+
+
2.
Tajland
+
+
3.
Egipat
+
+
4.
Španjolska
+
+
5.
Grčka
+
+
6.
Italija
+
o
7.
Češka
+
-
8.
Francuska
-
o
9.
Cipar
+
o
10.
Crna Gora
+
+
I dalje tablicu najpoželjnijih destinacija predvode Turska, Egipat i Tajland. Riječ je o destinacijama gdje je dolar obračunska valuta, zemljama čija je ponuda daleko najjeftinija za ruske građane. Nažalost, naša zemlja ispala je s popisa prvih deset omiljenih destinacija.
155
Tajland je najperspektivnija zemlja na ruskom emitivnom turističkom tržištu. Riječ je o zemlji koja ima sve atribute da se brzo priključi Turskoj i Egiptu po volumenu turističkog prometa iz Rusije. Svoj položaj Tajland gradi visokom kvalitetom ponude i odgovarajućim cijenama. To je egzotična zemlja koja na ruskom tržištu nudi stabilnu i razvijenu ponudu, s atraktivnim kulturnim nasljeđem. Tajland je zemlja koja ima izvanrednu klimu cijele godine, lijepe pješčane plaže koje ruski turisti vole, zanimljiv animacijski život tijekom dana i noći, odličnu kuhinju temeljenu na morskim specijalitetima te lijepu prirodu s čistim morem.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINE Aktualni ugled Hrvatske na ruskom tržištu
postala svakodnevica, a ne iznimka. Cijene paket-aranžmana ostale su na prošlogodišnjoj razini. Broj charterskih programa manji je za oko 30 % nego prošle godine i to će očito utjecati na ovogodišnji turistički rezultat. Očekuje se jedna složena i neizvjesna turistička poslovna sezona koju će u prvom redu obilježiti uvođenje viznog režima, vremenski uvjeti, ali i cijene naše konkurencije.
Zrakoplovni charteri u 2013. godini I dalje su najbrojniji charterski programi s polijetanjem iz Moskve u četiri hrvatske zračne luke: Dubrovnik, Split, Zadar i Pulu. Ove je godine očito smanjenje broja letova iz ostalih regija Ruske Federacije. Za Hrvatsku se ipak leti iz Rostova na Donu, Novosibirska, Nižnjeg Novgoroda, Kazana, Ekaterinburga, St. Petersburga te iz Moskve.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini
Ugled Hrvatske svakako je obilježen nizom pozitivnih elemenata, tj. atributima ponude zbog kojih su hrvatske destinacije atraktivne ruskim turistima, no spomenuti problemi koji su ove godine narušili tržišnu poziciju naše zemlje svakako će biti teret u idućoj sezoni.
Sve analize pokazuju da će 2013. godina biti razdoblje nastavka gospodarskog razvoja i porasta životnog standarda ruskih građana. Navedene činjenice poticajno će djelovati na inozemna putovanja, pa se procjenjuje da će 25 000 000 ruskih građana putovati i odmarati se u inozemstvu, što će u odnosu prema prethodnoj godini biti porast od 7 %.
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2013. godini
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. godini
Na temelju svih podataka realno je u 2013. godini očekivati pad turističkog prometa do 30 %. Osim problema s vizama, svakako treba voditi računa i o manjkavostima komercijalnih uvjeta na koje ruski partneri nailaze u poslovanju sa subjektima iz naše zemlje.
Turska i u 2014. godini ostaje vodeća ljetna destinacija ruskim građanima. Slijede Tajland i Egipat, kao cjelogodišnje destinacije. Italija, Španjolska i Grčka zadržat će svoje pozicije, a budućnost Hrvatske je u “popunjavanju” praznine koja se pojavljuje zbog usporavanja prometa prema Tunisu, Maroku i Malti.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini U ovoj godini objektivno je očekivati porast dolazaka individualnih turista, na štetu organiziranih putovanja.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. Hrvatska je ove godine bitno slabije zastupljena u katalozima putovanja turoperatora. Uz to, na tržištu više nema 3 od 5 glavnih turoperatora koji su poslovali s našom zemljom. Doduše, dio novih turoperatora uključuje ju u poslovanje, tako da smo trenutačno u poziciji ponovnog učvršćenja tržišta organiziranih putovanja.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. godinu Još je rano govoriti o ozbiljnijim procjenama turoperatora o turističkim rezultatima u 2014. godini. Riječ je o turističkom tržištu koje u posljednjem mogućem trenutku smišlja planove i paket-aranžmane, tako da su sve procjene nezahvalne.
Mjere koje bi trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja u 2014. godini 1.
Odrediti ukupan odnos prema ruskom turističkom tržištu - pripremiti turistički proizvod koji je tražen na ruskom tržištu, revidirati poslovnu politiku prema ruskim partnerima, imajući na umu profil tržišta i prirodu prometa (uglavnom charteri).
2.
Organizirati konzularna predstavništva i centre za izdavanje viza, kako bi se viza dobila što prije.
3.
Hrvatska općenito treba posvetiti pozornost odnosu cijena i kvalitete usluge, što će biti presudno za daljnji razvoj prometa.
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. Turoperatori, a njihova su predviđanja najrealnija, očekuju za njih, a time i za našu zemlju rezultatski složenu poslovnu godinu. Neki od njih bilježe veliki pad prodaje u ovom trenutku, neki bilježe prodaju neznatno slabiju nego prošle godine, no svi su u financijskim minusima jer su spuštanja cijena u tekućoj prodaji
Rusija
Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
156
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Ustavna savezna republika sa snažnom demokratskom tradicijom Izvor: CIA “The World Factbook”, United States
Površina Ukupno: 9 826 63 km2 Kopnena površina: 9 161 923 km2 Vodena površina: 664 707 km2
Tijekom 2012. godine stopa nezaposlenosti bila je između 8,4 % i 7,9 %.
Izvor: CIA “The World Factbook”, United States
Najveći gradovi New York, Los Angeles, Washington, Chicago, Miami, Houston, Dallas, Philadelphia, San Diego, Detroit, Dallas, Boston, Seattle Izvor: U.S. Census Bureau, “Population Division”
Opća obilježja gospodarstva Gospodarstvo SAD-a je među deset najvećih svjetskih ekonomija. Američke tvrtke uživaju veliku fleksibilnost u upravljanju, mnogo više nego one na europskom i japanskom tržištu. Američko gospodarstvo najnaprednije je u tehnološkom, zdravstvenom, aeronautičkom i vojnom sektoru.
BDP - aktualno stanje Godina 2012. završila je rastom BDP-a od 0,4 %. Za 2013. službeni podaci još nisu objavljeni, a National Association of Business Economics predviđa rast BDP-a od 2 %, dok Goldman Sachs predviđa rast od 2,9 %.
Prosječna plaća – aktualni podaci Prosječna tjedna plaća za prvo tromjesečje 2013. bila je 773 USD, podaci U.S. Bureau of Labor Statistics, što je 0,5 % više nego prošle godine. Stopa inflacije tijekom posljednjih 12 mjeseci iznosila je
1,5 %.
Vanjskotrgovinska bilanca Prema podacima United States Census Bureau, međunarodni trgovinski deficit pao je na $43 mlrd. tijekom veljače, s $44,5 mlrd. tijekom siječnja 2013.
BDP po stanovniku iznosi 37 691 USD (podaci iz 2011).
Postotak nezaposlenosti u 2012. godini Nezaposlenih je u ožujaku 2013. godine bilo 7,6 %. Revidirani podaci Labor Depratmenta pokazuju da je tijekom 2012. godine u Americi otvoreno 2,2 milijuna radnih mjesta.
Stanovništvo
■
Ukupno stanovništvo: 313 847 465 (srpanj 2012.) 0 - 14 godina: 20,1 % (muškarci 32 107 900, a žene 30 781 823) 15 - 64 godine: 66,8 % (muškarci 104 411 352, a žene 104 808 064) 65 godina i više: 13,1 % (muškarci 17 745 363, a žene 23 377 542) Prosječna dob stanovništva Ukupno: 36,9 godina Muškarci: 35,6 godina Žene: 38,2 godine Izvor: CIA “The World Factbook”, United States
■ ■ ■ ■ ■ ■
American Broadcasting Company (ABC) (formerly NBC Blue) National Broadcasting Company (NBC) (formerly NBC Red) Columbia Broadcasting System (CBS) Fox Network (Fox) Warner Brothers Network (WB) United Paramount Network (UPN) PAX Network (PAX)
Nekomercijalne TV postaje ■
Public Broadcasting System (PBS)
TV postaje španjolskoga govornog područja
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
■ ■ ■
Komercijalne TV postaje
Univision (Spanish language network) Telemundo (Spanish language network) TeleFutura (Spanish language network)
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Dnevni listovi, novine Novine
Grad
Država
Dnevna cirkulacija
1.
Wall Street Journal -The Wall Street Journal
New York
New York
2.061.142
2.
USA Today
McLean
Virginia
1.830.594
3.
New York Times -The New York Times
New York
New York
876.638
4.
Los Angeles Times
Los Angeles
California
600.449
5.
Washington Post -The Washington Post
Washington
District of Columbia
545.345
6.
Daily News
New York
New York
512.520
7.
New York Post
New York
New York
501.501
8.
San Jose Mercury News/ Contra Costa Times/ The Oakland Tribune
San Jose
California
477.592
9.
Chicago Tribune
Chicago
Illinois
441.508
10.
Houston Chronicle
Houston
Texas
343.952
11.
Philadelphia Inquirer -The Philadelphia Inquirer/ Philadelphia Daily News
Philadelphia
Pennsylvania
342.361
12.
Newsday
Melville
New York
314.848
13.
Denver Post -The Denver Post
Denver
Colorado
309.863
14.
Arizona Republic -The Arizona Republic
Phoenix
Arizona
308.973
15.
Star Tribune
Minneapolis
Minnesota
297.478
16.
Dallas Morning News -The Dallas Morning News
Dallas
Texas
264.459
17.
Plain Dealer -The Plain Dealer
Cleveland
Ohio
252.608
18.
Seattle Times -The Seattle Times
Seattle
Washington
251.697
19.
Chicago Sun-Times
Chicago
Illinois
250.747
20.
Detroit Free Press
Detroit
Michigan
245.326
21.
St. Petersburg Times
St. Petersburg
Florida
239.684
22.
Oregonian -The Oregonian
Portland
Oregon
239.071
Sjedinjene Američke Države
157
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
158
23.
San Diego Union-Tribune -The San Diego Union-Tribune
San Diego
California
224.761
24.
San Francisco Chronicle
San Francisco
California
223.549
25.
Star-Ledger -The Star-Ledger
Newark
New Jersey
223..037
26.
Boston Globe -The Boston Globe
Boston
Massachusetts
222.683
27.
St. Louis Post-Dispatch
St. Louis
Missouri
207.145
28.
Kansas City Star -The Kansas City Star
Kansas City
Missouri
206.441
29.
Sacramento Bee -The Sacramento Bee
Sacramento
California
205.531
30.
St. Paul Pioneer Press
St. Paul
Minnesota
185.736
31.
Milwaukee Journal Sentinel
Milwaukee
Wisconsin
183.636
32.
Indianapolis Star -The Indianapolis Star
Indianapolis
Indiana
182.933
33.
Orange County Register -The Orange County Register
Santa Ana
California
182.391
34.
Atlanta Journal-Constitution -The Atlanta Journal-Constitution
Dunwoody
Georgia
181.504
35.
Nuevo Día -El Nuevo Día
Guaynabo
Puerto Rico
181.131
36.
Pittsburgh Post-Gazette
Pittsburgh
Pennsylvania
181.058
37.
Pittsburgh Tribune-Review
Greensburg
Pennsylvania
179.695
38.
Sun -The Sun
Baltimore
Maryland
178.455
39.
Arkansas Democrat-Gazette
Little Rock
Arkansas
177.633
40.
Orlando Sentinel
Orlando
Florida
172.271
41.
Buffalo News -The Buffalo News
Buffalo
New York
160316
42.
Courier-Journal -The Courier-Journal
Louisville
Kentucky
159.275
43.
Cincinnati Enquirer -The Cincinnati Enquirer
Cincinnati
Ohio
157.574
44.
Virginian-Pilot -The Virginian-Pilot
Norfolk
Virginia
156.968
45.
Charlotte Observer -The Charlotte Observer
Charlotte
North Carolina
155.995
46.
Fort Worth Star-Telegram
Fort Worth
Texas
153.546
47.
Miami Herald
Miami
Florida
151.612
48.
Las Vegas Review-Journal
Las Vegas
Nevada
150.403
49.
South Florida Sun-Sentinel
Fort Lauderdale
Florida
149.892
50.
Columbus Dispatch -The Columbus Dispatch
Columbus
Ohio
149.420
Časopisi Časopisi
Distribucija
Izdavač
1.
AARP The Magazine
23.748.475
AARP
2.
AARP Bulletin
23.574.132
AARP
3.
Better Homes and Gardens
7.677.497
Meredith Corporation
4.
Reader’s Digest
5.533.037
The Reader’s Digest Association
5.
National Geographic
4.493.024
National Geographic Society
6.
Good Housekeeping
4.418.398
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
7.
Woman’s Day
3.895.814
Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère)
8.
Family Circle
3.841.651
Meredith Corporation
9.
Ladies’ Home Journal
3.837.286
Meredith Corporation
10.
People
3.602.006
Time Inc. (Time Warner)
11.
Time
3.314.946
Time Inc. (Time Warner)
12.
Taste of Home
3.253.392
The Reader’s Digest Association
13.
Sports Illustrated
3.174.355
Time Inc. (Time Warner)
14.
Cosmopolitan
2.905.659
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
15.
Prevention
2.900.365
Rodale, Inc.
16.
Southern Living
2.846.757
Southern Progress Corporation (Time Inc.) (Time Warner)
17.
Via Magazine
2.740.435
California State Automobile Association
18.
Maxim
2.528.569
Alpha Media Group
19.
Remedy/Remedy MD
2.516.926
Remedy Health Media
20.
O: The Oprah Magazine
2.506.037
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
21.
AAA Living
2.469.830
American Automobile Association
22.
AAA Going Places
2.404.121
American Automobile Association
23.
Glamour
2.307.714
Condé Nast Publications (Advance Publications)
24.
The American Legion Magazine
2.306.231
American Legion
25.
Parenting
2.237.158
Bonnier Corporation (Bonnier Group)
26.
Redbook
2.232.476
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
27.
Parents
2.058.947
Meredith
28.
Martha Stewart Living
2.112.688
Martha Stewart Living Omnimedia
29.
ESPN The Magazine
2.065.208
ESPN
30.
Smithsonian
2.044.406
Smithsonian Institution
31.
TV Guide
2.030.623
OpenGate Capital
32.
Guideposts
2.018.500
Guideposts
33.
Seventeen
2.009.780
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
34.
Real Simple
1.991.108
Time Inc. (Time Warner)
35.
Us Weekly
1.974.767
Wenner Media
36.
Money
1.920.564
Time Inc. (Time Warner)
37.
American Rifleman
1.846.472
National Rifle Association
38.
Men’s Health
1.844.885
Rodale
39.
InStyle
1.807.362
Time Inc. (Time Warner)
40.
Entertainment Weekly
1.799.177
Time Inc. (Time Warner)
41.
Cooking Light
1.792.785
Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner)
42.
Every Day with Rachael Ray
1.767.409
The Reader’s Digest Association
43.
Shape
1.671.325
American Media
44.
Golf Digest
1.665.855
Condé Nast Publications (Advance Publications)
45.
Country Living
1.630.754
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
46.
Birds & Blooms
1,607,949
The Reader’s Digest Association
47.
Women’s Health
1,582,575
Rodale
48.
Newsweek
1,546,750
The Newsweek Daily Beast Company
49.
Fitness
1,541,590
Meredith
50.
Playboy
1,530,828
Playboy Enterprises
51.
Bon Appétit
1.512.384
Condé Nast Publications (Advance Publications)
52.
Self
1.503.315
Condé Nast Publications (Advance Publications)
53.
Rolling Stone
1.479.009
Wenner Media
54.
Golf Magazine
1.414.275
Time Inc. (Time Warner)
55.
VFW Magazine
1.405.962
Veterans of Foreign Wars
Sjedinjene Američke Države
159
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
160
56.
Woman’s World
1.385.364
Bauer
57.
Health
1.371.228
Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner)
58.
Food Network Magazine
1.365.653
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
59.
First
1.339.589
Bauer
60.
More
1.322.297
Meredith
61.
Car and Driver
1.316.845
Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère)
62.
Popular Science
1.308.618
Bonnier Corporation (Bonnier Group)
63.
Weight Watchers
1.290.766
Weight Watchers
64.
Vogue
1.286.355
Condé Nast Publications (Advance Publications)
65.
Vanity Fair
1.275.842
Condé Nast Publications (Advance Publications)
66.
Sunset
1.259.750
Southern Progress Corporation/Time Inc. (Time Warner)
67.
Field & Stream
1.257.159
Bonnier Corporation (Bonnier Group)
68.
Popular Mechanics
1.218.316
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
69.
All You
1.210.309
Time Inc. (Time Warner)
70.
Where Magazine
1.191.152
Morris Communications
71.
Reminisce
1.152.658
The Reader’s Digest Association
72.
Country
1.136.895
The Reader’s Digest Association
73.
WebMD the Magazine
1.135.962
The Magazine Group
74.
Boys’ Life
1.135.729
Boy Scouts of America
75.
Motor Trend
1.134.565
Source Interlink
76.
Family Handyman
1.133.445
The Reader’s Digest Association
77.
Lucky
1.128.784
Condé Nast Publications (Advance Publications)
78.
U.S. News & World Report
1.024.965
U.S. News & World Report
79.
Elle
1.124.569
Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère)
80.
Food & Family
1.104.234
Kraft Foods/Meredith
81.
Allure
1.093.613
Condé Nast Publications (Advance Publications)
82.
American Hunter
1.069.261
National Rifle Association
83.
Everyday Food
1.061.732
Martha Stewart Living Omnimedia
84.
Essence
1.051.208
Time Inc. (Time Warner)
85.
Teen Vogue
1.044.845
Condé Nast Publications (Advance Publications)
86.
AAA Campbooks
1.039.268
American Automobile Association
87.
The New Yorker
1.024.882
Condé Nast Publications (Advance Publications)
88.
Marie Claire
1.022.393
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
89.
Scouting
1.010.926
Boy Scouts of America
90.
ESPN RISE
1.002.493
ESPN
91.
You & Your Family
1.000.669
CW Publishing Group
92.
Traditional Home
997.874
Meredith
93.
Ebony
997.173
Johnson Publishing Company
94.
Travel + Leisure
996.217
American Express
95.
Midwest Living
989.424
Meredith
96.
This Old House
966.148
Time Inc. (Time Warner)
97.
Food & Wine
950.798
American Express
98.
GQ
937.729
Condé Nast Publications (Advance Publications)
99.
Forbes
924.328
Forbes
100.
Bloomberg Businessweek
923.457
Bloomberg L.P.
101.
Star
913.254
American Media, Inc.
102.
National Geographic International
883.357
National Geographic Society
103.
People Stylewatch
876.271
Time Inc. (Time Warner)
104.
House Beautiful
851.859
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
105.
Fortune
847.105
Time Inc. (Time Warner)
106.
North American Hunter
843.242
North American Membership Group
107.
The Economist (North American Edition)
833.667
The Economist Group
108.
Working Mother
827.243
Bonnier Corporation
109.
Architectural Digest
818.428
Condé Nast Publications (Advance Publications)
110.
SmartMoney
815.080
Dow Jones & Company (News Corporation)
111.
Condé Nast Traveler
810.713
Condé Nast Publications (Advance Publications)
112.
Wired
800.810
Condé Nast Publications (Advance Publications)
113.
American Legion Auxiliary
788.650
American Legion Auxiliary
114.
OK!
780.427
Northern & Shell
115.
Outdoor Life
756.763
Condé Nast Publications (Advance Publications)
116.
Fast Company
743.724
Mansueto Ventures
117.
Harper’s Bazaar
743.062
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
118.
National Geographic Traveler
742.575
National Geographic Society
119.
Arthritis Today
728.289
Arthritis Foundation
120.
In Touch Weekly
725.752
Bauer
121.
Men’s Journal
724.023
Wenner Media
122.
Esquire
722.054
Hearst Magazines (Hearst Corporation)
123.
Inc.
708.450
Mansueto Ventures
124.
Jet
703.944
Johnson Publishing Company
125.
National Enquirer
701700
American Media, Inc.
126.
Discover
701215
Kalmbach Publishing
127.
Road & Track
698546
Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère)
128.
Handy
697258
North American Membership Group
129.
Kiplinger’s Personal Finance
686549
Kiplinger
130.
Outside
685879
Mariah Media
131.
Runner’s World
683613
Rodale, Inc.
132.
Arthur Frommer’s Budget Travel
680097
Intellitravel Media
133.
Coastal Living
671.023
Time Inc. (Time Warner)
134.
Whole Living
664.004
Martha Stewart Living Omnimedia
135.
Taste of Home Healthy Cooking
655.184
The Reader’s Digest Association
136.
Hot Rod Magazine
652.529
Source Interlink Media
137.
Tennis
618.507
Miller Publishing Group
138.
America’s 1st Freedom
609.300
National Rifle Association
139.
Entrepreneur
607.700
Entrepreneur Media
Sjedinjene Američke Države
161
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
162
140.
Comida y familia
600.193
Kraft Foods/Meredith Corporation
141.
Men’s Fitness
600.165
American Media, Inc.
142.
Journey
592.669
AAA Washington
143.
Gardening How-To
583.378
North American Membership Group
144.
Elle Decor
573.665
Hachette Filipacchi Media U.S. (Lagardère)
145.
Automobile Magazine
568.073
Source Interlink
146.
People en Español
558.059
Time Inc. (Time Warner)
147.
Cooking Club
545.802
North American Membership Group
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. Broj stanovnika koji su tijekom 2012. godine otputovali na odmor The Office of Travel and Tourism (OTTI) izvješćuje da je u 2012. godini ostvareno 60 722 794 međunarodnih putovanja, a 2011. ostvareno je 58 703 951 putovanje izvan SAD-a.
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u vlastitoj zemlji
Koji su način organiziranja odmora i bukiranja u 2012. preferirali turisti pri odlaska na godišnji odmor Internet za planiranje putovanja koristi otprilike 90 milijuna Amerikanca, od čega 76 % planira leisure putovanja. Glavni alati koji se koriste su online putničke agencije, pretraživači poput Googlea i Yahooa, online stranice kompanija i destinacija. Nedavne studije pokazuju da se dio Amerikanaca vraća tradicionalnijim metodama bukiranja putovanja, putem putničkih agencija. Zbog sve većeg opsega dostupnih informacija na internetu, mnogi se Amerikanci dvoje što će rezervirati i tada potraže mišljenje putničkih agencija. Izvor: Travelers’ Use of the Internet
Odmor unutar SAD-a 2011. godine provelo je 31 473 579 Amerikanaca, a ostvareno je 58 703 951 međunarodno putovanje.
Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2012. Ukupno je 24,2 milijuna Amerikanaca otputovalo na prekooceanske destinacije, što je 6 posto više nego za isto razdoblje prošle godine. Regionalni rezultati: ■ ■ ■ ■ ■
Europa je ostala vodeća prekooceanska destinacija za američke putnike, s porastom od 4,3 % te ukupno 9,9 milijuna putnika Karibi, 5,4 milijuna putnika, porast od 8 % Azija, 3,6 milijuna putnika, porast od 5 % Srednja Amerika, 2 milijuna putnika, porast od 12 % Južna Amerika, 1,4 milijuna putnika, porast od 3 %.
Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju S obzirom na manji broj dana godišnjeg odmora u Americi, trajanje samog putovanja do dolaska na destinaciju i povratka jako su važni. Karibi su najpopularnija destinacija zimi, zbog vremenskih uvjeta te vrlo dobre zračne povezanosti. Europa je i dalje najpopularnija prekooceanska destinacija.
Prijevoz koji su američki turisti preferirali u 2012. pri odlasku na godišnji odmor U bliža, domicilna odredišta putuje se automobilom, a zrakoplovni se prijevoz pretežito koristi za sva ostala putovanja.
Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Američki turisti preferiraju brendove koje prepoznaju poput Hiltona pa će tako najprije bukirati hotel. Prema tablici pod sljedećim pitanjem, izvor studija od Office of Travel and Trade Industries; 55 % Amerikanaca koji putuju na odmor odsjeda u hotel, a sve više ih otkriva i privatni smještaj.
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Glavni motiv putovanja Amerikanaca u inozemstvo su odmor i rekreacija (39 %), zatim posjet rodbini i prijateljima (35 %) te poslovna putovanja (17 %). Sve je izraženiji trend rasta višegeneracijskih putovanja te putovanja u još neistražene turističke destinacije. Također predviđa se rast udjela starije populacije (60+) u turizmu koja će povećati potražnju za spa i wellness ponudu, kružna putovanja brodom i kulturnim turama.
Prosječni proračun i potrošnja po putovanju SAD je drugi na svijetu po turističkoj potrošnji u inozemstvu, koja je u 2010. godini iznosila 75,5 milijardi USD ili 2 % više nego godinu prije. S 310 milijuna stanovnika, koji prosječno po putovanju troše 2870 USD, turisti iz SAD-a ostvaruju oko 8 % svjetskih izdataka za turizam. Očekuje se rast potražnje za europske destinacije te da će do 2014. godine potražnja biti na razini prije recesije i to zahvaljujući jačanju dolara te povećanja povjerenja potrošača u gospodarstvo. Izvor: UNWTO Tourism Highlights, June 2011; ETC Market Insights - United States, European Travel Commision, Office of travel and tourism industries
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Američka industrija putovanja uključuje manje od 20 000 kompanija s ukupnim godišnjim prihodom od 40 mlrd. USD. Među najvećim kompanijama su Carslon Wagonlit Travel, Expedia, Sabre Holdings (koji je vlasnik Travelocityja) i putnička agencija pod brandom American Expressa. Pedeset najvećih organizatora putovanja ostvaruje 50 posto ukupnoga godišnjeg prihoda. Popis agencija prema prihodima:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
Expedia Inc. American Express Carlson Wagonlit Travel Hogg Robinson Group BCD Travel Orbitz Worldwide Priceline.com AAA Travel Flight Centre USA Travel Leaders Group Omega World Travel Travel and Transport Travelong Altour International Frosch World Travel Holdings – roditelj kompanija za CruiseOne and Cruises Inc. World Travel Protravel International Travel Solutions Travizon Ovation Corporate Travel Boeing Travel Management Travelers Advantage Adelman Travel Group CorpTrav DirecTravel Valerie Wilson Travel Global Crew Logistics YTB Travel Network KIE/Kinetsu International Adtrav Travel Management
32. Gateway Travel Management – nedavno ih je preuzela agencija Carlson Wagonlit 33. Nexion 34. Travelstore 35. Christopherson Andavo Travel 36. Professional Travel 37. Quality Reward Travel 38. Short’s Travel Management 39. CI Travel 40. Travel Experts 41. Colpitts World Travel 42. Uniglobe Travel Partners 43. America’s Vacation Center 44. Atlas Travel International 45. Onetravel 46. Balboa Travel 47. Azumano Travel 48. World Travel Service 49. Montrose Travel 50. Casto Travel Management 51. Fox World Travel 52. Global Travel International Profesionalne grupacije:
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
USTOA (US Tour Operator Association) – okuplja 830 najjačih američkih turoperatora ATS – American Tourism Society NTO – National Tour Organization NRTA – National Retail Travel Agencies ASTA – American Society of Travel Agents SKAL – profesionalna organizacija turističkih lidera OSSN – Outside Sales Support Network representing and supporting the Independent Travel Agents, Home Based Travel Agency, Independent Contractor Seller of Travel and the Outside Sales Travel Agent.
Tržišni lideri, najpoznatiji turoperatori:
Tauck, Trafalgar, Central Holidays, Academic Travel Abroad, Vintage Travel, Picasso, American Express Travel, Grand Circle, CIE Tours, Homeric, Isram itd.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Dolasci
Noćenja
SAD apsol.
indeks
1990. = 100
apsol.
indeks
1990. = 100
1990.
141.449
100
315.790
100
1991.
17.645
12
12
40.752
13
13
1992.
6.965
39
5
28.136
69
9
1993.
12.969
186
9
43.245
154
14
1994.
16.264
125
11
47.515
110
15
1995.
17.421
107
12
49.079
103
16
1996.
58.000
333
41
159.000
324
50
1997.
47.717
82
34
127.475
80
40
1998.
41.054
86
29
110.973
87
35
Sjedinjene Američke Države
163
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
164
1999.
36.060
88
25
97.333
88
31
2000.
52.654
146
37
146.675
151
46
2001.
52.446
100
37
144.276
98
46
2002.
58.529
112
41
159.617
111
51
2003.
65.430
112
46
176.692
111
56
2004.
97.564
149
69
254.109
144
80
2005.
115.289
118
82
291.747
115
92
2006.
154.065
134
109
383.817
132
122
2007.
181.381
118
128
453.106
118
143
2008.
158.140
87
112
397.433
88
126
2009.
118.996
75
84
314.442
79
100
2010.
132.751
112
94
341.398
109
108
2011.
150.831
114
107
396.084
116
125
2012.
173.501
115
123
433.227
110
137
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Iako službeni podaci nisu dostupni, možemo zaključiti da je omjer individualnih i organiziranih putovanja otprilike 60 % : 40 %.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena u programima svih većih agencija na tržištu SAD-a.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti su Hrvatske raznolikost ponude i sadržaja na malom području, uključujući prirodne i kulturne znamenitosti, nautički turizam te sve više i enološki i gastronomski turizam. Nedostatak je nepostojanje izravnih letova za Hrvatsku te nedovoljno poznavanje destinacije.
venije i Italije u sklopu programa agencija koje uključuju početak ture u Italiji (Venecija), upravo zbog izravnih letova iz pojedinih američkih gradova. Ti će programi nakon ulasku Hrvatske u EU postati vrlo zanimljivi jer će se zbog ukidanja granica smanjiti i vrijeme putovanja do Hrvatske (oko dva sata kraće putovanje).
Individualci u 2012. - prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Individualni gosti najviše su zainteresirani za boutique hotele. Najveći broj FIT aranžmana bukira se putem interneta, a individualni gosti sami biraju i bukiraju lokalne izlete, a putuju rent-a-carom, vlakom ili trajektom. Prednost Hrvatske velika je raznovrsnost ponude na manjem području, što je tom tržištu vrlo važno. Nedostatak je svakako što ne postoje izravni letovi iz Amerike.
Vrsta smještaja kojom su se koristili u Hrvatskoj
Razrada dolazaka po hrvatskim regijama
1. 2. 3.
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće traže
Dubrovnik Zagreb Split Kvarner Istra Kontinentalna Hrvatska
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku U Hrvatsku zrakoplovom tradicionalno dolaze manje grupe i individualni putnici, a grupe dolaze i autobusom iz Slo-
Hoteli (60 %) Privatni smještaj (25 %) Kod prijatelja i rodbine (15 %)
Najviše se traže različiti izleti poput razgledavanja gradova, posjet nacionalnim parkovima, vinske ceste, festivali, adventure programi i drugo. Nedostaci koje spominju su i dalje razina usluge.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Američka turistička potražnja iznenadila je tijekom 2012. godine mnogo većim povećanjem potražnje nego što je bilo očekivano (jednako za domicilna i za međunarodna putovanja). Većina europskih destinacija zabilježila je porast u dolascima s američkog tržišta u 2012. godini. The Office of Travel and Tourism (OTTI) objavio je da je prošle godine za 3,4 % porastao broj Amerikanaca koji su putovali u međunarodne destinacije, to jest putovalo je 60,7 milijuna ljudi. Prekooceanska putovanja (osim Meksika i Kanade) ostvarila su porast od 5,5 % (28,5 milijuna) ili 46,9 % tržišta. Putovanja unutar Sjeverne Amerike, uključujući Kanadu i Meksiko, ostvarila su porast od 1,7 %, odnosno 32,2 milijuna ili 53,1 % tržišta. Europa je ostvarila povećanje od 3,9 % u dolascima te 18,5 % tržišta. Ona je i dalje vodeća prekooceanska destinacija za Amerikance. Rezultati godišnje ankete “Travel Leaders 2013 Annual Travel Trends Survey” objavljene u prosincu 2012. godine pokazuju da će se u 2013. godini zadržati jak interes Amerikanaca za putovanja, unatoč gospodarskom stanju. Agenti grupacije Travel Leaders smatraju da će njihovi klijenti potrošiti isto ili više na putovanja tijekom 2013. godine, a njihovi trenutačni bukinzi su jednaki ili veći od onih u isto doba prošle godine. Europa je i dalje najzanimljivija njihovim klijentima, pa su tako tri od top pet najtraženijih destinacija u Europi, dok se Hrvatska opet našla na listi najboljih budućih europskih destinacija i to na prvome mjestu. Travel Leaders Franchise Group grupacija je najveća franšiza putničkih agencija u Sjevernoj Americi, s više od 1250 agencija u sustavu i godišnjom prodajom većom od 5 mlrd. USD. Godišnja anketa “Travel Leaders 2013 Annual Travel Trends Survey” temelji se na aktualnim podacima prikupljenima tijekom studenog i prosinca 2012. godine od više od 1000 američkih putničkih agencija. Trenutačni rezultati prodaje potvrđuju da će se najavljena dobra godina ostvariti, pa je početak 2013. donio vrlo pozitivan trend porasta bukinga za Europu s tržišta SAD-a. Rezultati se pripisuju dobrom odnosnu eura i američkog dolara, povratku američkih putnika od recesije te povoljnim cijenama paketa za Europu. Cijene paketa za Europu ove su godine 2-18 % manje nego lani, a rezultat su pregovora većih turoperatora s dobavljačima potkraj 2012 godine. Stručnjaci prognoziraju da će do 2016. godine potražnja za međunarodnim putovanjima iz Amerike prosječno rasti za 5,8 %. Izvor: European Travel Commission February 2013
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. Američka asocijacija putničkih agenata ASTA objavila je rezultate upitnika vezanog za najpopularnije destinacije ovog ljeta. Rezultati upitnika “2013 Hot Spots for Summer” pokazuju da su pet najpopularnijih međunarodnih destina-
cija: Italija s 18 %, Velika Britanija s 13 %, Karibi s 11 %, Meksiko s 11 % te Francuska s 11 %. Najpopularniji gradovi su London, Pariz, Rim i Cancun. The Office of Travel and Tourism (OTTI) izvješćuje da je broj ostvarenih međunarodnih putovanja Amerikanca tijekom siječnja 2013. u porastu od 0,5 %, što je ukupno 4,2 milijuna putovanja. Prekooceanska putovanja, bez Meksika i Kanade, porasla su za 0,6 %, na 1,9 milijuna, dok su domicilna putovanja u porastu 0,4 % ili 2,2 milijuna. Prekooceanska putovanja činila su 46,6 % ostvarenih putovanja, a domicilna putovanja činila su 53,4 % ostvarenih putovanja. Međunarodna putovanja američkih državljana prema destinaciji za siječanj 2013.
■ ■ ■ ■ ■
Meksiko je, iako u laganom padu od 0,4 %, zadržao tradicionalno prvo mjesto kad je riječ o međunarodnim destinacijama, s udjelom od 41,9 % tržišta. Kanada je ostvarila porast od 3,3 %, te zadržala tradicionalno drugo mjesto najposjećenije međunarodne destinacije s 11,5 % udjela tržišta. Europa je tijekom siječnja ostvarila pad od 3 %, zadržala mjesto najposjećenije prekooceanske destinacije s 13,6 % udjela tržišta. Karibi su ostvarili porast od 1,7 % u dolascima te imaju udjel na tržištu od 11,3 %. Azija je ostvarila lagan rast od 0,6 % te ima udjel od 9 % tržišta.
Ostale destinacije prikazane su u tablici
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013. Prema ostvarenim prihodima, top 20 turoperatora u Americi su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.
American Express Expedia Inc. Carlson Wagonlit Travel Priceline BCD Travel Hogg Robinson Group Orbitz Worldwide AAA Travel Travelong Travel Leaders Group FCA USA Travel and Transport Altour International
Sjedinjene Američke Države
165
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
166
14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
STA Omega World Travel Loyalty Travel Agency Frosch Protravel International World Travel Holdings World Travel Inc.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Hrvatska trenutačno uživa naklonost agenata i publike. Rezultati istraživanja američke kompanije Travel Leaders pokazali su da više od trećine američkih putničkih agenata smatra da je Hrvatska najvažnija destinacija u Europi za 2013. godinu.
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2013. godini Procjenjujemo da ćemo ove godine s američkog tržišta ostvariti porast od 12 % do 15 %.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini Povećanjem broja turoperatora koji nude ture za Hrvatsku u 2013. godini povećao se i broj organiziranih odlazaka, no sve je više i individualaca koji ili putuju putem manjih agencija ili u vlastitom aranžmanu. Zanimanje za grupna putovanja dolazi od starije populacije, koja je komotnija ili koja se ustručava sama organizirati putovanje na destinaciju koju dobro ne poznaje ili su to pak incentive i specijalizirana putovanja. Mlađa, više avanturistička i dobro stojeća populacija sve više putovanja osmišljava i organizira sama, izravno kontaktirajući s dobavljačima na destinaciji i putem interneta ili putem individualnih aranžmana na koje putuju u organizaciji manjih agencija. Još je veći broj onih koji u Hrvatsku dolaze organizirano u sklopu programa i tura koje nude organizatori putovanja.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. Prema razgovorima s turoperatorima i agencijama, većina ih bilježi povećano zanimanje za Hrvatsku – prema svim pokazateljima očekuju sezonu na razini 2012. godine, ili 4-6 % bolju.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta i odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini Preliminarna procjena porasta američkog tržišta je 5,6 % na godinu, do 2016. godine.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. Ne očekujemo veliku promjenu u rasporedu omiljenih destinacija. Meksiko i Kanada tradicionalno zauzimaju najveći dio tržišta, zbog posjeta rodbini i prijateljima te blizine destinacija.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Prema saznanjima i kontaktima s organizatorima putovanja, doznajemo kako se očekuje povećano zanimanje za putovanja u Hrvatsku. Stoga mnogi organizatori uvrštavaju u svoju ponudu ture i putovanja za Hrvatsku. Također, mnogi home based agenti također aktivno sudjeluju u izradi tailor made ili specijalističkih tura po Hrvatskoj za 2014. godinu. I dalje je najviše upita kada će se uspostaviti izravni letovi za Hrvatsku, ali ulaskom Hrvatske u EU taj će se problem ipak djelomično ublažiti jer će pojednostavljenje granične procedure prema Sloveniji i Italiji omogućiti brži dolazak u našu zemlju američkim putnicima koji slijeću u neke od susjednih europskih zemalja.
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
167
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
SKANDINAVIJA
Skandinavija
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Skandinavija je geografska i kulturna regija sjeverne Europe. Iako sam pojam Skandinavija označuje geografsku cjelinu, najčešće se koristi za označivanje kulturnih i jezičnih obilježja Danske, Norveške i Švedske, s obzirom na to da se koriste srodnim jezikom. Pojam nordijske zemlje odnosi se na šire područje sjeverne Europe, a uključuje:
• • • • •
Dansku (Farski otoci, Grenland) Finsku (Åland) Island Norvešku Švedsku.
Iako mnogi zamjenjuju pojmove Skandinavije i nordijskih zemalja, većini ti pojmovi simboliziraju dio Europe s definiranim stereotipima, kao što su gospodarsko bogatstvo, dobra organizacija u svim životnim područjima itd. Nedavno objavljena lista britanskog instituta Legatum, pod naslovom “Zemlje u kojima je najbolje živjeti” samo potvrđuje navedene pretpostavke, s obzirom na to da prva tri mjesta drže skandinavske zemlje: Norveška, Danska i Švedska, dok je Finska na sedmom mjestu. Institut ocjenjuje razinu područja poput obrazovanja, zdravstva, slobode izražavanja, poslovnog okruženja itd.
Aktualno gospodarsko stanje Izvozno usmjereno skandinavsko gospodarstvo i dalje se suočava s manjkom potražnje, osobito iz zemalja EU, stoga se ni u 2013. godini ne očekuje veći gospodarski oporavak. Vlade raznim mjerama pokušavaju potaknuti potrošnju i investicije, a dodatni problem stvara im nezaposlenost koja stalno raste, osobito mlađih osoba. I središnje banke pokušavaju potaknuti gospodarstva rekordno niskim ekonomskim stopama, ali je sve više analitičara koji upozoravaju da će jeftin novac umjesto gospodarskog rasta izazvati negativni učinak, primjerice prekomjerno zaduživanje.
Skandinavsko turističko tržište Klimatski uvjeti sjeverne Europe, s hladnim zimama bez dovoljno svjetla, uz kratka i često kišovita ljeta, bitno određuju ponašanje stanovnika Skandinavije. Kao jedna od egzistencijalnih potreba javlja se potreba za suncem i toplinom, što postaje ključni poticajni element turističkih kretanja. Snažno izražena potreba za putovanjima praćena je značajnim obujmom ponude koja je, zahvaljujući visokoj konkurenciji nositelja ponude (receptivna odredišta, zrakoplovni prijevoznici, turoperatori), svedena na prihvatljivu razinu cijena. Time cijela regija, unatoč malom broju stanovnika oko 25 mil., čini treće emitivno tržište Europe.
Stanovnici skandinavskih zemalja česti su putnici zbog nekoliko čimbenika: • • •
relativno visokih primanja duljih godišnjih odmora (5-6 tjedana) hladnih klimatskih uvjeta.
Važni čimbenici pri odabiru destinacije su: • • • • •
kultura i lokalno stanovništvo aktivni odmor gastronomija shopping čistoća.
Važni segmenti tržišta: • • • •
obitelji s djecom samci bez djece empty Nesters – parovi stariji od 45 god. bez djece ili djeca više ne žive s njima WHOPS.
Putovanja Skandinavaca mogu se svrstati u nekoliko karakterističnih skupina: • • • • •
putovanja unutar Skandinavije putovanja u toplije krajeve poslovna putovanja putovanja posebnih segmenata tržišta putovanja u velike gradove.
Putovanja unutar Skandinavije su najbrojnija, traju od 1 do 4 dana, a motivi su uglavnom posjet rodbini i prijateljima, kraći odmori, posjeti zabavnim parkovima, kružna putovanja brodovima, kulturne priredbe. Takva putovanja zadovoljavaju potrebe za promjenom mjesta boravka i ostvarenjem doživljaja u sredini koja je poznata po standardu ponude i usluga, koji se ne razlikuju od onih koje putnici uživaju u mjestu boravka. Putuje se cijelu godinu. Putovanja u toplije krajeve u pravilu traju dulje od četiri dana, a ostvaruju se uglavnom letovima i automobilom. Većinom se ostvaruju u dvama godišnjim razdobljima: zimskom i ljetnom. Zimi se putuje u toplije krajeve, radi prekida razdoblja hladnoće i mraka, a omiljena su odredišta Kanarski otoci i Tajland. Ljeti se putuje prema južnim
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
168
ORGANIZATORI PUTOVANJA NA SKANDINAVSKOM TRŽIŠTU
krajevima, radi tradicionalnog odmora: sunčanja i kupanja. Organizirani promet bilježi izjednačivanje broja putnika zimi i ljeti. Niže cijene zrakoplovnog prijevoza stvaraju sve veće zanimanje za samostalnim kreiranjem aranžmana, čak i u zimi gdje su do sada charterska putovanja bila dominantna.
Četiri velika koncerna pokrivaju gotovo 85 % skandinavskoga charterskog tržišta, dok su manji turoperatori, autobuseri i agencije uglavnom usmjereni na područje svoje zemlje.
Poslovna putovanja unutar Skandinavije i izvan nje imaju sve veći udjel u putovanjima i čine oko 20 % ukupnih putovanja. Poslovna putovanja u pravilu traju kraće, ali je dnevna potrošnja oko četiri puta veća od potrošnje na odmoru. Broj poslovnih putovanja izrazito ovisi o trenutačnom gospodarskom stanju u zemlji, jer su putovanja prvo na čemu tvrtke štede u recesiji.
Skandinavski turoperatorski koncerni THOMAS COOK − Thomas Cook Northern Europe
• • • •
Putovanja posebnih segmenata tržišta manje su podložna sezonskim oscilacijama, a više su uvjetovana posebnim zanimanjem određenih ciljnih skupina. Putovanja u velike gradove, u pravilu su vikend putovanja, a njihov trend je u porastu, ponajprije zbog ponuda jeftinijeg zrakoplovnog prijevoza. Takvim putovanjima zadovoljavaju se potrebe za promjenom sredine, kulturne potrebe te potrebe za zabavom. Putuje se cijelu godinu.
TUI – TUI Nordic
• • • •
• • • •
Fritidsresor – Švedska Star Tour – Norveška Finnamtkat – Finska Star Tour – Danska
KUONI – Kuoni Nordic
Trendovi u 2013. godini • •
Ving – Švedska Ving − Norveška Tjäreborg – Finska Spies – Danska
• • • • •
trening putovanja hoteli postaju sve važniji čimbenik pri odabiru destinacije (specijalizirani klub hoteli) “swim out pool” – traži se vlastiti bazen ili izravan pristup iz sobe besplatna internetska veza raste potražnja za all inclusive hotelima višegeneracijska putovanja, tri generacije iz iste obitelji idu zajedno na odmor
Apollo – Švedska Apollo – Norveška Apollomatkat – Finska Apollo – Danska Falklauritsen – Danska
Primera travel group
• • • • •
Bravo tours – Danska Matka Vekka – Finska Lomamatkat – Finska Solia – Norveška Solresor – Švedska
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
PROMET SKANDINAVACA U HRVATSKOJ Dolasci
Noćenja
SKANDINAVIJA apsol.
indeks
1989. = 100
apsol.
indeks
1989. = 100
1989.
154.764
100
1.087.845
100
1990.
125.817
81
81
863.563
79
79
1991.
8.954
7
6
45.540
5
4
1992.
14.985
167
10
59.740
131
5
1993.
19.608
131
13
78.731
132
7
1994.
22.607
115
15
93.180
118
9
1995.
17.171
76
11
67.165
72
6
1996.
28.000
163
18
105.000
156
10
1997.
37.654
134
24
171.768
164
16
1998.
40.465
107
26
189.282
110
17
1999.
34.922
86
23
163.376
86
15
2000.
55.251
158
36
277.815
170
26
2001.
68.682
124
44
366.961
132
34
2002.
84.901
124
55
444.832
121
41
2003.
129.598
153
84
718.718
162
66
2004.
195.091
151
126
1.111.007
155
102
2005.
289.268
148
187
1.507.053
136
139
2006.
297.363
103
192
1.742.665
116
160
2007.
305.853
103
198
1.740.970
100
160
2008.
319.753
105
207
1.855.094
107
171
2009.
279.562
87
181
1.703.457
92
157
2010.
308.374
110
199
1.802.941
106
166
2011.
323.288
105
209
1.887.441
105
174
2012.
362.113
112
234
2.135.041
113
196
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
TURISTIČKA SEZONA 2013. U 2012. godini, svi su turoperatori na tržištu ostvarili pozitivne financijske rezultate, ponajprije zahvaljujući odličnoj ljetnoj sezoni. U novu godinu stoga su ušli s puno optimizma, koji je s vremenom malo primirila trenutačna negativna gospodarska situacija u Skandinaviji. Posljednjih nekoliko godina trend je sve kasnijeg bukiranja u Skandinaviji te su u skladu s tim organizatori putovanja prilagođavali svoju ponudu. Ovu godinu karakterizira sasvim drugačiji način ponašanja kupaca, tj. vrijeme bukiranja putovanja turoperatorima je sve teže predvidjeti. Trenutačni rezultati prodaje ljetne sezone na razini su prošle godine, što aktere na tržištu čini zadovoljnima, iako je ostalo dosta neprodanog kapaciteta. Na top ljestvici najprodavanijih destinacija došlo je do promjene te se nakon nekoliko godina stanke Španjolska vraća na vrh, dok je vidljiv rast potražnje za Grčkom. Neki analitičari predviđaju da bi se Turska ove godine, zbog prevelike ponude, mogla prodavati po diskontnim cijenama.
Zastupljenost Hrvatske u programima putovanja u 2013. godini Potražnja za hrvatskim destinacijama u porastu je, što je potaknulo turoperatore da u 2013. godinu uđu s većim kapacitetima. Apollo je u 2012. godini ostvario odličan rezultat u Hrvatskoj, doveli su više od 30 000 skandinavskih gostiju, a najveći rast zabilježili su u Finskoj. U 2013. ulaze sa znatno većim kapacitetom iz Švedske (+30 %), dok će i dalje najviše gostiju dovoditi iz Norveške. Sva putovanja usmjerena su na područje srednje Dalmacije, uglavnom na Makarsku rivijeru. Ving je u ovu godinu ušao s bitno većim kapacitetom za Hrvatsku iz Švedske. Uz polaske iz Stockholma i Göteborga, ove će godine letjeti i iz manjih gradova, kao što su Växjo i Norrköping. Druga je novost uvođenje FIT programa, gdje će putnici sami imati mogućnost organizirati program, koristeći se redovitim zrakoplovnim linijama za Split i Dubrovnik te postojećim smještajnim kapacitetom iz svog programa. Za-
Skandinavija
169
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
170
hvaljujući toj novosti, Ving će nuditi Hrvatsku i u Danskoj, Finskoj i Norveškoj.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude
Solresor nastavlja s istim programom za Dubrovnik iz triju švedskih gradova: Stockholma, Göteborga i Malmöa. Uz sedmodnevne boravke, nude i kružna putovanja Hrvatskom.
Prednosti
Aurinkomatkat, vodeći finski turoperator, i dalje temelji svoju ponudu na redovitim zrakoplovnim linijama Finnaira za Dubrovnik, s time da su u ovoj godini zakupili veći kapacitet i produljili sezonu. Airtours i u 2013. godini nastavlja s istim programom kao i prošle godine, gdje se Dubrovnik nudi uglavnom u predsezoni i posezoni kao vikend destinacija, a za Split nude sedmodnevne boravke u glavnoj sezoni. Kroatien Specialisten i Scandjet, turoperatori specijalizirani za Hrvatsku, nastavljaju sa strategijom letenja iz manjih gradova sa sjevera Švedske i Norveške, a najviše su usmjereni na predsezonu i posezonu. Hrvatska je i dalje dobro zastupljena u programima skandinavskih autobusera te možemo reći da se naše destinacije nalaze u programima svih relevantnih autobusera na tržištu. Trend je da se sve više okreću kombinacijama zrakoplova i autobusnih tura. Zrakoplovna povezanost Hrvatske i Skandinavije se iz godine u godinu poboljšava, iako i dalje postoji prostor za napredak, osobito u predsezoni i posezoni. Finnair je povećao broj linija iz Helsinkija za Dubrovnik tijekom glavne sezone. Norwegian-air i SAS u ovu godinu ulaze s većim brojem linija za Hrvatsku, a novost su izravne linije SAS-a iz svih glavnih gradova Skandinavije za Pulu tijekom glavne sezone. Fly-non-stop je nova zrakoplovna kompanija na norveškom tržištu koja će ljeti povezivati Kristiansand i Dubrovnik. Segment individualnih putnika automobilista pokazuje golemo zanimanje za Hrvatskom, osobito iz Danske i južne Švedske. Zamjetan je rast potražnje prema južnom dijelu Jadrana, ali je i dalje većina dolazaka usmjerena na Istru i Kvarner. Sezona automobilista ovisi o više čimbenika kao što su cijene goriva, last minute ponude turoperatora te vremenski uvjeti u Skandinaviji.
TURISTIČKA SEZONA 2014. HRVATSKA Ugled Hrvatske na skandinavskom tržištu je vrlo povoljan, cijenjena je kao kvalitetna destinacija te je u medijima pozitivno predstavljena. Hrvatska se trenutačno prodaje bolje od prosjeka što daje naslutiti da bi u idućoj godini turoperatori mogli dodatno povećati kapacitete. Budući da je većina turoperatora uglavnom usmjerena na Dalmaciju, može se javiti problem zbog nedostatka smještajnog kapaciteta. Nastavak rasta broja izravnih zrakoplovnih linija svakako će pridonijeti većem zanimanju specijaliziranih grupnih dolazaka i MICE segmenta u Hrvatsku. Daljnjim nastavkom primjene poticajnih mjera i pravilnim korištenjem marketinških instrumenata uz naravno primjerenu politiku cijena, Hrvatska na skandinavskom turističkom tržištu može postići dodatni iskorak i to osobito u predsezoni i posezoni.
• • • •
Ljepota prirode, očuvanost okoliša Gostoljubivost Pozitivan medijski publicitet Kulturna baština
Nedostaci
•
Manjak smještajnih kapaciteta (nedovoljno kapaciteta za velike turoperatore) Nedostatak zrakoplovnih linija izvan glavne sezone
•
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
171
ŠVEDSKA
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Parlament i vlada Koalicija desnog centra, nemaju apsolutnu većinu u parlamentu Predsjednik: kralj Karl Gustav XVI. Premijer: Fredrik Reinfeldt
Švedsko gospodarstvo temelji se na razvijenoj industriji (primjena najnovijih, ekološki prihvatljivih tehnologija), prometu, trgovini i vrlo razvijenom uslužnom sektoru. Gospodarstvo je vrlo snažno i izvozno usmjereno. Od prirodnih resursa najvažniji su: ■ rude: boksit, željezna rudača, cink, olovo, zlato ■ mnogobrojni vodeni tokovi pogodni za gradnju hidrocentrala ■ šume: više od 50 % zemlje pokriveno je vrlo kvalitetnim šumama ■ plodno tlo: najviše plodnog tla ima u južnim i središnjim dijelovima zemlje, a suvremene tehnologije poljoprivredne proizvodnje omogućuju velike prinose (u skladu s klimatskim obilježjima i mogućnostima). Najvažnija izvozna roba: strojevi, elektronika i telekomunikacije, papir, farmaceutski proizvodi, naftni derivati, željezo i čelik te prehrambeni proizvodi.
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Kraljevina Švedska na kopnu graniči s Norveškom na zapadu, s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi te zauzima jugoistočni dio Skandinavskog poluotoka.
Naziv Kraljevina Švedska
Površina: 450 000 km² Ima izrazito razvedenu obalu – Stokholmski arhipelag se sastoji od 24 000 otoka, hridi i stijena. Šume: 53 % Planine: 11 % Obradivog zemljišta: 8 % Jezera i rijeke: 9 %
Stanovništvo:
■ ■ ■ ■
9 482 855 49,85 % muškarci, 50,15 % žene 0 − 19 godina 23,1 % 20 - 64 godine 58,4 % 65+ 21,0 %
Životni vijek muškarci 79 god., žene 83 god.
Glavni grad Stockholm s 881 235 stanovnika (1,9 milijuna sa širom okolicom)
Ostali veći gradovi ■ ■ ■
Göteborg Malmö Uppsala
510 000 290 000 190 000
Najvažnija uvozna roba: elektronika i telekomunikacije, strojevi, hrana, nafta, tekstil i obuća, kemikalije, farmaceutski i naftni derivati.
Makroekonomski pokazatelji
2008.
2009.
2010.
2011.
BDP (milijarde EUR)
315,2
290,9
346,5
349,5
38.200
40.300
41.500
41.400
0,8
BDP po stanovniku (EUR)
2012.
Realni rast BDP-a (%)
0,6
-5,0
6,6
3,7
Izvoz robe (milijarde EUR)
178,3
140,8
169,6
174,75
Uvoz robe (milijarde EUR)
155,8
121,8
147,4
139,8
Stopa inflacije (%)
3,3
1,9
1,9
1,4
0,9
Stopa nezaposlenosti (%)
6,1
8,3
8,4
7,8
8,1
Izravna strana ulaganja (milijarde USD)
26,8
11,4
17,0
11,31
2013.
1,5*
8,4*
BDP po sektorima: usluge 70,9 %, industrija 27,3 %, poljo-
privreda 1,8 % Valuta: švedska kruna (sek)/1 EUR = 8,8 sek (svibanj 2013.)
Za 2013. godinu predviđa se rast BDP-a od 1,5 % te stopa nezaposlenosti od 8,4 %. Najveći izazov vladi je i dalje kako smanjiti stopu nezaposlenosti, osobito mladih.
Švedska
OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
172
Sajmovi
INTERNET
Najvažnii turistički sajam u Švedskoj po broju izlagača je TUR – Göteborg, koji se održava redovito svake godine u drugoj polovini ožujka.
Tjedni pregled posjećenosti internetskih stranica:
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU TV U Švedskoj se mogu gledati tri kanala u cijeloj zemlji uz mjesečnu TV pretplatu. SVT 1 (bez reklamnih spotova) SVT 2 (bez reklamnih spotova) TV 4 (komercijalna TV, prikazuje reklamne spotove) Uz to djeluju brojni kablovski programi uz posebnu naplatu.
Broj posjetitelja
Broj posjeta
Aftonbladet.se
5 537 331
24 494 341
Blocket.se
3 991 276
10 170 198
MK-tidningsnätet
3 150 818
9 670 836
Hitta.se
3 011 044
5 917 072
Citypaketet Webb
2 441 488
6 738 690
Expressen.se
2 432 960
8 146 078
Eniro.se
2 348 802
3 930 568
Bonnier Tidskrifter Nätverk
1 842 721
3 819 182
TV kanali
Gledanost
Aftonbladet WebbTV
1 796 998
3 314 596
SVT 1
24,3 %
DN.se
1 718 884
4 855 774
TV 4
18,9 %
SVT 2
6,7 %
TV 3
6,4 %
Kanal 5
6,1 %
Sjuan
4,3 %
TV 6
4,1 %
SVTB
3,8 %
Prosječan broj putovanja po stanovniku u inozemstvo
TV 8
3,3 %
(stariji od 15 g.): 1,3
Kanal 9
2,1 %
Način oglašavanja je specifičan: naručitelj ne plaća iznos po prikazanom spotu nego ugovara zajamčeni broj gledatelja koji će spot vidjeti (TRP), a broj prikazivanja može varirati.
Na godinu se u Švedskoj ostvari 12,2 mil. putovanja u inozemstvo.
Prosječna duljina boravka u inozemstvu je 6,8 noći. Prosječan proračun i potrošnja po putovanju iznose
954,00 eura, a trošak po danu je 139,00 eura. Broj putovanja po državama, osim nordijskih i baltičkih
TISAK
zemalja:
Novine
Naklada
Dagens Nyheter
285 700
Aftonbladet
271 700
Expressen, GT
248 500
Göteborgs-Posten
215 600
Svenska Dagbladet
185 600
Sydsvenskan
110 200
Dagens Industri
103 100
Skånska Dagbladet
29 400
Dagen
16 600
Specijalizirani turistički časopisi Vagabond Nya Allt om resor Escape
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012.
Španjolska Njemačka Velika Britanija Italija Turska Grčka Francuska SAD Tajland Hrvatska
1 630 000 802 000 755 000 548 000 542 000 533 000 494 000 464 000 430 000 156 000
Mjeseci u kojima se ostvaruje najveći broj putovanja u inozemstvo (ne uključuju putovanja u nordijske i baltičke zemlje) su: ■ ■ ■ ■ ■
srpanj listopad lipanj kolovoz studeni
■ ■ ■ ■
rujan svibanj travanj prosinac.
173 Izvor informacija pri odabiru destinacija: preporuke internet osobna iskustva TV, radio društvene mreže brošure
60 % 50 % 33 % 12 % 11 % 10 %
internet putnička agencija telefon šalter u odredištu
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
64 % 21 % 20 % 10 % 9%
Vrsta prijevoza pri odlasku na odmor u inozemstvo: ■ ■ ■ ■ ■
redovite zrakoplovne linije charter osobni automobil autobus vlak
60 % 25,6 % 9% 3% 0,9 %
Vrsta smještaja:
■ ■ ■ ■
plaćeni smještaj (hotel, apartman) kod rodbine, znanaca vlastiti smještaj kamping
58 % 42 % 33 % 7%
Glavni motivi odlaska na odmor: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
posjet prijateljima i rodbini provođenje vremena s obitelji odmor i rekreacija sunce i more sport razgledanje gradova priroda kultura i religija
■ ■ ■
smještaj i prijevoz kupljeni su odvojeno 54 % paket-aranžman 29 % all inclusive aranžman 17 %
Razlozi koji utječu na odabir destinacije:
Način bukiranja putovanja:
■ ■ ■ ■ ■
Vrsta kupljenog odmora:
39 36 34 32 14 13 13 13
cijena putovanja vrijeme u odredištu prirodne ljepote hrana kulturna ponuda sigurnost shopping ponuda aktivnog odmora
65 61 50 46 31 28 25 25
% % % % % % % %
Vrsta izvanpansionske potrošnje: ■ ■ ■ ■ ■
posjeti restoranima kulturne znamenitosti shopping zabavni parkovi priredbe
70 52 36 26 22
% % % % %
Prema istraživanju Swedavie 26 % Šveđana planira putovanje šest mjeseci unaprijed, 43 % tri mjeseca prije putovanja, 22 % jedan mjesec unaprijed, a 4 % tjedan dana prije putovanja (last minute). Isti dan se na put odlučuje otići 1 % Šveđana.
Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS)
% % % % % % % %
Švedska Godina
Dolazak
Noćenja
2012.
135.363
730.219
2011.
122.454
652.363
2010.
118.682
637.408
2009.
112.613
628.127
2008.
134.409
722.392
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Hrvatska u programima organizatora putovanja Apollo
Sthlm, GBG, Malmö, Visby, Jönköping, Norrköping
Split, Makarska, Živogošće, Hvar, Brač, Šibenik, Dubrovnik
V.-X.
Ving
Sthlm, GBG, Malmö, Norrköping, Växsjö
Split, Makarska, Hvar, Brač, Dubrovnik
V.-IX.
Airtours
Sthlm, GBG
Split, Makarska, Brač, Dubrovnik
V.-X.
Kroatien Specialisten
Sthlm, GBG, Luleå, Skellefteå, Örnsköldsvik
Split, Makarska, Brač, Hvar, Šibenik ,Vodice, Dubrovnik
V.-X.
Scandjet
Sthlm, GBG, Kalmar, Karlstad, Luleå, Malmö, Sundsvall, Umeå, Örebro
Biograd, Vodice, Šibenik Primošten, Zadar, Krapanj
V.-IX.
Solresor
Sthlm, GBG, Malmö
Dubrovnik, Balkan-tour
IV.-IX.
Ölvemark/ Scandorama
Malmö
Istra, kružna putovanja
VI.-VII.
Prima Travel
Sthlm, GBG
Dalmacija, Plitvice (hiking, boat&biking)
V.-X.
Švedska
■ ■ ■ ■ ■ ■
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
174
Zrakoplovne linije za Hrvatsku SAS
Stockholm – Split Stockholm – Dubrovnik Stockholm – Pula Göteborg – Split
11. svibnja – 12. listopada 28. ožujka – 31. listopada 22. lipnja – 17. kolovoza 11. svibnja – 12. listopada
Vasagatan 46 411 37 Göteborg www.scandjet.se tel.: +46 0 771 80 5000 osoba za kontakt: Saša Đaković Kroatien specialisten (charter)
Norwegian Air
Stockholm – Split Stockholm – Dubrovnik Stockholm – Pula
Scandjet
14. travnja – 27. listopada 14. travnja – 27. listopada 25. lipnja – 16. kolovoza
Ryanair
Stockholm (Skavsta) – Zadar Stockholm (Skavsta) – Rijeka Göteborg – Zadar
25. ožujka – 26. listopada 25. ožujka – 26. listopada 25. ožujka – 26. listopada
Organizatori putovanja Osnovno obilježje švedskoga turističkog tržišta je visoka koncentracija i dominacija manjeg broja turoperatora. Veliki turoperatori plasiraju svoje “proizvode” putem interneta, mreže retailera i vlastitih prodajnih mjesta, a pokrivaju više od 80 % zrakoplovnoga charterskog tržišta od ukupno 1 650 000 paketa ponuđenih tržištu (u normalnim poslovnim godinama). Thomas Cook – Ving TUI Nordic – Fritidsresor Kuoni - Apollo Ostali
34 25 22 19
% % % %
(561 (412 (363 (313
000) 500) 000) 500)
(Napomena: Oko 45 % ukupnih charterskih putovanja ostvaruje zimi kada se uglavnom putuje u toplije krajeve.)
TOUROPERATORI Thomas Cook - Ving (charter)
Rålambsvägen 17 105 20 Stockholm www.ving.se tel.: + 46 8 555 13 000 (centrala) osoba za kontakt: Åke Björk (product manager) TUI Nordic – Fritidsresor (charter)
Söder Mälarstrand 27 117 85 Stockholm www.fritidsresor.se webmaster@fritidsresor.se tel.: + 46 8 720 72 00 (centrala) osoba za kontakt: Johanna Strand (product manager) Kuoni – Apollo (charter)
Yngligagatan 2 113 47 Stockholm www.apollo.se grupp@apollo.se tel.: + 46 8 673 84 00 (centrala) osoba za kontakt: Lisa Gusevik (product manager)
Holländargatan 9A 111 36 Stockholm www.kroatiens.nu info@kroatiens.nu tel.: +46 8 20 78 80 (centrala) osoba za kontakt: Mario Hadjija Airtours
Sveavägen 92 113 50 Stockholm www.airtours.se info@airtours.se tel.: +46 8 566 103 00 (centrala) osoba za kontakt: Jacke Mentzus Sembo (auto program)
Box 1324 251 13 Helsingborg www.sembo.se sembo@sembo.se tel.: +46 42 37 85 00 (centrala) osoba za kontakt: Rok Pogacnik Novasol (apartmani)
Vallgatan 15 401 20 Göteborg www.novasol.se novasol@novasol.se tel.: +46 31 10 58 70 (centrala) osoba za kontakt: Torbjörn Fredman Rese-konsulterna (autobusni program)
Vallgatan 15 411 16 Göteborg www.resekonsulterna.se info@resek.se tel.: +46 31 758 31 00 (centrala) osoba za kontakt: Bertil Göransson Grand Tours (seniori)
Drottninggatan 92-94 103 69 Stockholm www.grandtours.se info@grandtours.se tel.: +46 8 24 15 25 (centrala) osoba za kontakt: Tuwe Arvidson DETUR
Solresor (charter)
Djäknegatan 31 203 01 Malmö www.solresor.se info@solresor.se tel.: +46 40 660 95 10 (centrala) osoba za kontakt: Jenny Lindeblad (product manager)
Regeringsgatan 20 111 53 Stockholm tel.:+46 8 723 46 00 (centrala) www.detur.se info@detur.se osoba za kontakt: Engin Gulmez
175
Jöns Filsgatan 3 203 12 Malmö tel.: +46 40 662 12 00 (centrala) www.flextours.se, www.bigtravel.se malmo@flextours.se Resia (retailer)
Box 1114 405 23 Göteborg www.resia.se tel.: +46 31 63 60 00 (centrala) Ticket (retailer)
Värmdovägen 84 131 08 Nacka tel.: +46 8 702 66 00 (centrala) www.ticket.se
Ostali organizatori putovanja
Lime travel
Birger Jarlsgatan 76, 114 20 Stockholm info@limetravel.se www.limetravel.se SELECT travel
Norrlandsgatan 18, 103 94 Stockholm info@selecttravel.se www.selecttravel.se VEGA RESOR
Vesa Hauaniemi Tullegatan 53, 113 53 Stockholm info@vegaresor.se www.vegaresor.se Prima travel
Gibraltargatan 17, 412 58 Göteborg info@primatravel.com www.primatravel.com Favorit resor
www.resemakarn.nu info@resemakarn.nu
Tulegatan 39, 104 32 Stockholm info@favoritresor.se www.favoritresor.se
Ölvemarks – autobuser
KA resor
www.olvemarks.se info@olvemarks.se
Svamvägen 5, 761 63 Norrtälje www.karesor.se info@karesor.se
Resemakar´n - autobuser
Scandorama – autobuser
www.scandorama.se info@scandorama.se
Erik of Sweden
Hyllingebuss - autobuser
Saltmätargatan 8a, 104 31 Stockholm info@eriksofsweden.se www.eriksofsweden.se
www.hyllingebuss.se info@hyllingebuss.se
Escape travel
VL – Buss-autobuser
Torstenssonsgatan 12, 5tr., 114 56 Stockholm info@escapetravel.se www.escapetravel.se
www.vl-buss.se info@vl-buss.se Resfeber – internetska agencija
Eventyr
www.resfeber.se tarja@resfeber.se
Skeppsbron 10, 111 30 Stockholm info@eventyr.se www.eventyr.se
Hansen Conference & Event – konferencije, incentive
www.hansen.se stockholm@hansen.se
Interhome AB
HRG Nordic – konferencije, incentive
Nygränd 10, 111 30 Stockholm info@interhome.se www.interhome.se
www.hrgworldwide.com supplier.relations.nordic@hrgworldwide.com
VIA travel
IM Specialresor – konferencije, incentive
Igeldammsgatan 22a, 112 49 Stockholm info@viatravel.se www.viatravel.se
www.imspecialresor.se info@imspecialresor.se
La Villa Travel AB JB Travel – konferencije, incentive
www.jbtravel.se info@jbtravel.se Carlson Wagonlit Travel
Gustavlundsvägen 145,6tr 167 15 Bromma www.carlsonwagonlit.se info@carlsonwagonlit.se
Box 12205, 102 25 Stockholm info@lavilla.se www.lavilla.se
Švedska
FELXTOURS BIG TRAVEL
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
176
DANSKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Kraljevina Danska najjužnija je i površinski najmanja nordijska zemlja. Sastoji se od poluotoka Jylland i 443 otoka, od kojih je 75 naseljeno, a najveći su Sjealland i Fyn. Otok Bornholm nalazi se istočno u Baltičkome moru. Danska je dio Skandinavije i na kopnu graniči samo s Njemačkom.
Stanovništvo: muškarci 49,58 %, 0 − 16 godina 17 − 64 godine 65+
Copenhagen (672 218)
Ostali gradovi Århus (237 551), Odense (158 163)
Državno ustrojstvo
Površina: 43 098 km² ■ ■ ■ ■
Glavni grad
Ustavna monarhija Kraljica: kraljica Margreta II. Predsjednik vlade: Helle Thorning-Schmidt (S), koalicija ljevice i konzervativne narodne stranke
5 558 516 žene 50,42 % 21,1 % 62,7 % 16,2 %
Valuta Danska kruna (1 DKK = 1,016789)
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
BDP (milijarde DKK)
1.664.790
1.761.116
1.791.518
BDP po stanovniku (USD)
35.400
36.200
37.700
37.500
Realni rast BDP-a (%)
-0,8
-5,7
1,6
1,1
-0,5
Stopa inflacije (%)
3,6
1,1
2,2
2,7
2,4
Stopa nezaposlenosti (%)
3,4
6,6
7,5
7,7
7,3
BDP po sektorima: usluge 76,4 %, industrija 19,1 %, poljo-
privreda 4,5 % Izvoz: jemačka, Švedska, Velika Britanija, SAD Uvoz: Njemačka, Švedska, Kina, Nizozemska Izvor energije: nafta, ugljen, prirodni plin, vjetar
Danska trenutačno koristi 19,7 % obnovljive energije (2009.), a cilj je do 2050. godine doći na 100 %.
2013.
0,7
7,2
177
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
Sajmovi u Danskoj ■
Kopenhagen: Ferie, www.ferieibella.dk, održava se
TV programi
■
Quality travel show (www.vagabond.biz) održava se u
■
Herning: Ferie for alle, www.ferieforalle.dk, održava se
sredinom siječnja, profil opće turistički
Postoci gledanosti pojedinih TV kanala
drugoj polovici listopada, profil opće turistički
Gledanost
TV2
20 %
DR1
20 %
3 Viasat
6%
DR2
5%
V2 News
5%
V2 Charlie
4%
5
4%
3+
3%
3 sport 1
3%
4
3%
Novine
Naklada
Prosječan proračun i potrošnja po putovanju iznosi 884,00 eura, a trošak po danu je 124,00 eura.
MetroXpress
360 000
Omiljena odredišta:
Politiken
356 000
Jyllands-Posten
319 000
24 Timer
261 000
Ekstra Bladet
252 000
Berlingske
241 000
BT
234 000
Borsen
177 000
Kristeligt Dagblad
109 000
Information
102 000
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA Na godinu se u Danskoj ostvari 9,2 mil. putovanja u inozemstvo. ■ Odmor 72 % ■ Poslovna putovanja 15 % ■ Posjeti rodbini i prijateljima 13 % Prosječan broj putovanja po stanovniku u inozemstvo (stariji od 15 g.): 2 Prosječna duljina boravka u inozemstvu iznosi 7,1 noći.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Španjolska Švedska Njemačka Italija Norveška Francuska Austrija Turska Grčka Ostali
13 % 9% 8% 7% 7% 6% 6% 6% 5% 32 %
Izvor informacija pri odabiru destinacija:
Turistički časopisi Vagabond
Internetske stranice
Broj posjetitelja
Broj posjeta
Dr.dk
1.834.832
25.142.598
Ekstrabladet.dk
1.461.359
38.946.578
Krak.dk
1.410.163
12.571.316
TV2.dk
1.329.607
21.729.948
Dba.dk
1.129.922
12.007.478
Windowslive.dk
1.104.912
26.153.398
Dmi.dk
916.212
14.509.188
Bt.dk
909.883
17.829.098
Politiken.dk
855.173
13.312.096
Msn.dk
788.880
18.847.130
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
internet preporuke osobna iskustva brošure TV, radio turističke agencije časopisi, vodiči društvene mreže
55 % 55 % 30 % 13 % 11 % 10 % 10 % 5 %.
Način bukiranja putovanja:
■ ■ ■ ■ ■
internet putnička agencija telefon u odredištu šalter
71 % 22 % 14 % 6% 5%
Vrsta prijevoza: ■ ■ ■ ■ ■
osobni automobil zrakoplov brod vlak autobus
71 62 24 20 15
% % % % %
Danska
krajem veljače, prema broju posjetitelja najveći, profil opće turistički s naglašenom kamping ponudom i potražnjom
TV
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
178
Vrsta smještaja: ■ ■ ■ ■
hotel, apartman kod rodbine, poznanika vlastiti smještaj kamping
68 22 20 12
■ ■
% % % %
paket-aranžman all inclusive aranžman
28 % 25 %
Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS)
Glavni motivi za odlazak na odmor: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
provođenje vremena s obitelji sunce i more odmor, rekreacija posjet prijateljima i rodbini priroda razgledavanje gradova kultura i religija
47 28 28 25 24 17 18
Danska
% % % % % % %
Vrsta odmora: ■
smještaj i prijevoz kupljeni su odvojeno 65 %
Godina
Dolazak
Noćenje
2012.
85.854
625.723
2011.
73.975
537.679
2010.
77.412
567.053
2009.
76.068
562.683
2008.
81.979
594.785
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Turistička agencija
Iz
Hrvatska
Razdoblje
Apollo
Copenhagen
Split, Makarska, Brač,Hvar, Šibenik
VI.-VIII.
Albatros Travel
Copenhagen
Dalmacija, Istria, Kvarner
IV.-IX.
Gislev Rejser
Istra, Dalmatia coast/islands, flight and bustravel
IV.-X.
FriFerie
Dalmatia, Istria, Kvarner Rental-houses,apart.,camp
FDM Travel
Dalmacija, Istria, Kvarner, Zagreb, rental, flights
65 Ferie
Copenhagen
Penguin Travel
Dubrovnik, bustravel Opatija
V.-X.
Dalmatia coast/islands, Kvarner
IV.-X.
FolkeFerie
Copenhagen
Split, Makarska, Hvar, Brač, Šibenik
VI.-VIII.
Risskov Rejser
Copenhagen/Billund
Dalmacija, Kvarner
IV.-X.
Panter Rejser
Istra, bustravel
IX.
Riis Rejser
Istra, bustravel
IV.-X.
Zrakoplovne veze s Hrvatskom
Top tri destinacije danskih turoperatora u 2012. godini:
Croatia Airlines
Copenhagen – Zagreb
cijelu godinu
Spies:
25. ožujka − 26. listopada.
Mallorca, Španjolska Turska Kreta, Grčka
Ryanair
Billund – Zadar SAS
Star Tour:
Copenhagen – Split 11. svibnja − 26. listopada Copenhagen – Dubrovnik 30. lipnja − 17. kolovoza Copenhagen – Pula 25. lipnja − 13. kolovoza
Alanya, Turska Kreta, Grčka Mallorca, Španjolska
Norwegian Air
Apollo:
Copenhagen – Split 10. travnja − 27. listopada Copenhagen – Dubrovnik 4. svibnja − 27. listopada Copenhagen – Zagreb 10. travnja − 27. listopada
Grčka Španjolska Turska
Obilježje je danskoga turističkog tržišta veći broj manjih turoperatora, a “veliki igrači” kao što su TUI, Thomas Cook ne ostvaruju jednako veliki tržišni udjel kao u ostalim skandinavskim zemljama. Veća konkurencija smanjuje prodajne cijene i profitabilnost te su zato turoperatori na danskom tržištu izrazito cjenovno osjetljivi.
Bravo Tours:
Bodrum, Turska Alanya, Turska Kreta, Grčka
179
AB Travel
Smedegade 4A DK-4200 Slagelse www.abtravel.dk info@abtravel.dk
Best Travel
Dansk Bil Ferie
Danmarksgade 26 Louise Plads DK-9000 Aalborg www.bestravel.dk info@besttravel.dk
Stationsparken 26 2600 Glostrup www.danskbilferie.dk
V. Voldgade 6, st. 1552 Copenhagen V
Brøndbyøstervej 84 DK-2605 Brøndby www.friferie.dk anker@friferie.dk
Bravo Tours
DTF Travel
Big Travel Denmark ACE Kulturrejser
Axel Heides Gade 6, Penthouse 1 DK-2300 Copenhagen S www.acekulturerejser.dk info@acekulturerejser.dk Adventure Kompagniet
Frugtmarkedet 15 DK-2500 Valby www.adventuredk.dk info@anventuredk.dk Albatros Rejser
Tøndergade 16 DK-1752 Copenhagen V www.albatros-traval.dk sr@albatros-travel.dk Alfa Travel
Nygade 5 DK-7500 Holstebro www.alfatravel.dk lars@alfatravel.dk American Express
Nansensgade 19 DK-1366 Copenhagen K www.aexp.se michael.gronbak@aexp.dk Apollo Rejser
Nørrebrogade 10, Ved Søerne DK-2200 Copenhagen N www.apollorejser.dk marketing@apollo.dk Atlantis Rejser
Frederiksberg Alle 44 DK-1820 Frederiksberg C www.atlantisrejser.dk mail@atlantis.dk Bajstrup Rejser
Håndværkersvinget 10 DK-6360 Tinglev www.bajstrup-rejser.dk mail@bajstrup-rejser.dk Balkan Holidays
Dansk Fri Ferie
Dalgas Plads 16 DK-7400 Herning www.bravotours.dk tmh@bravotours.dk Bundgaard Rejser
Storegade 35 DK-6780 Skærbæk mail@bundgaard-rejser.dk www. bundgaard-rejser.dk Canvas Holidays
Søvej 2 DK-6792 Rømø www.canvasholidays.dk canvas@canvasholidays.dk Carlson Wagonlit
Ørestads Boulevard 35 DK-2300 Copenhagen S www.carlsonwagnolit.dk dpetersen@carlsonwagnolit.dk CCMG
Frederiksberg Alle 49 st.th. DK-1820 Frederiksberg C www.ccmg.dk ccmg@sol.dk CC Travel
Boltens Gaard Gothersgade 8L DK-1123 Copenhagen K www.cpt.dk kirsten@cpt.dk
Chris Travel
Dyssevangen 48 DK-3520 Farum www.christravel.dk info@christravel.dk Comet Rejser
Markedsgade 13 DK-0900 Hjørring www.dtf-travel.dk bj@dtf-travel.dk Europatours
Åbenrå 20 DK-1124 Copenhagen K www.europatours.dk info@europatuors.dk Euro Tema Specialrejser
Aahavevej 37 DK-8600 Silkeborg Euro Tourist
Vesterbro 86 DK-9000 Ålborg www.eurotourist.dk info@eurotourist.dk Falk Lauritzen
Søndergade 10-14 DK-7400 Herning www.falklauritzen.dk pfl@falk-lauritzen.dk Felix Rejser
Korskærvej 25 K-7000 Kolding www.felixrejser.dk hn@felixrejser.dk FDM
Firskovvej 32 DK-2800 Kgs Lyngby www.fdm-travel.dk jme@fdm-travel.dk Fjällferie Aps
Tranåsvej 14 9300 Sæby www.fjeldferie.dk info@fjeldferie.dk Folkeferie
Vesterbrogade 103A DK-1620 Copenhagen V www.balkanholidays.dk info@balkanholidays.dk
Gl. Kongevej 35 DK-1610 Copenhagen V www.cometrejser.dk jan@cometrejser.dk
BCD Travel
Cultours
Fremad Rejser
Dr. Margrethesvej 11 DK-8200 Århus N www.cultours.dk rejser@cultours.dk
Vesterbrogade 31 DK-1620 Copenhagen V www.fremadrejser.dk dorthe@fremadrejser.dk
Gl. Køge Landevej 22 DK-2500 Valby www.bcdtravel.dk gunver.coscia@bcdmi.dk
Hedegaardsvej 88 DK-2300 Copenhagen S www.folkeferie.dk salg@folkeferie.dk
Danska
Popis turoperatora
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
180
Fælles Rejser
Jelling Rejser
Movement Travel
Fjordgade 21 DK-9000 Ålborg www.faellesrejser.dk mail@faellesrejser.dk
Gl. Kattrupvej 87 DK-8732 Hovedgaard www.jasoerejser.dk jasoerejser@jasoerejser.dk
Hovedgaden 6, 1. DK-2970 Hørsholm www.movementtravels.dk info@movementtravels.dk
Giba Travel
Jysk Golf
My Travel
Skovbovej 232A DK-5540 Ullerslev www.gibatravel.dk info@gibatravel.dk
Rønne Alle 1 DK-8600 Silkeborg www.jyskgolf.dk info@jyskgolf.dk
Gislev Rejser
Kipling Rejser
Ørbækvej 12 DK-5854 Gislev www.gislev-rejser.dk lr@gislev-rejser.dk Grupperejsebureauet
Lyngby Hovedgade 49A DK-2800 Kgs Lyngby www.grupperejsebureauet.dk info@grupperejsebureauet.dk Happy Days
Nordvej 12, Vangen DK-9900 Frederikshavn www.happydays.nu jj@happydays.nu
Aabrinken 14 DK-3600 Frederikssund www.kiplingtravel.dk info@kiplingtravel.dk Kulturrejser Europa
Laveldelstræde 8 DK-1462 Copenhagen K www.kulturrejser-europa.dk info@kulturrejser-europa.dk Langley Travel
Østerbrogade 53 DK-2100 Copenhagen Ø www.langley.eu/dk dk@langley.eu
Hjerting Rejser
Pårupvej 18 Skellerup / 5540 Ullerslev www.hjertingrejser.dk hjerting@hjertingrejser.dk
Lifestyle Travel & Tours
Box 114 DK-2920 Chralottenlund www.lifestyletravel.dk lene.veino@lifestyletravel.dk
Holtum Rejser
Vedelsgade 85B DK-7100 Vejle www.holtum-rejser.dk info@holtum-rejser.dk
Mach Travel
Hvidovrevej 139, 2. DK-2650 Hvidovre www.machtravel.dk addi@machtravel.dk
Holstebro Rejsecenter
Gartnerivej 11 DK-7500 Holstebro www.holstebrorejsecenter.dk pkg@holrc.dk HRG Nordic
Stamholmen 151, 1.sal DK-2650 Hvidovre www.hrgworldwide.com cph.btc@hrgworldwide.com ICS
Strandvejen 171 DK-2900 Hellerup www.ics.dk julie@ics.dk Gl. Torv 4 DK-4200 Slagelse
Mangaard Travel
Valhal Vej 1 DK-8230 Aabyhøj www.mangaard-travel.dk hans@mangaard-travel.dk
Nansensgade 19, 4. DK-1366 Copenhagen V www.mytravel.dk jan.vendelbo@mytravel.dk Net Travel
V. Voldgade 94 DK-1552 Copenhagen V Nilles Busrejser
Aalborgvej 323 DK-9352 Dybvad www.nillesbusrejser.dk lars@nillesbusrejser.dk Novasol
Rygaards Alle 104 DK-2900 Hellerup www.novasol.dk novasol@novasol.dk Oscar Holidays
Poppelvej 20 DK-2670 Greve www.oscarholidays.dk info@oscarholidays.dk Panter Rejser
Orla Lehmannsgade 6 DK-7100 Vejle www.panterrejser.dk panter@panterrejser.dk Papuga A/S
Tømmervej 3 DK-6650 Brørup www.papuga.dk post@papuga.dk Penguin Travel
Frederiksberg Allé 32 DK-1820 Frederiksberg C www.penguin.dk dorte@penguin.dk
Marco Polo Travel
Søren Frichs Vej 34A DK-8230 Aabyhøj www.marcopolo.dk ferie@marcopolo.dk MCI Copenhagen
Vestre Gade 18 DK-2605 Brøndby www.mci-group.com/denmark lotte.wagner@mci.group.com
Intouch
Merlot Tours
Østre Pennehavevej 1D DK-2960 Rungsted Kyst www.intouch.dk ole@intouch.dk
Todesgade 11 DK-2200 Copenhagen N www.merlottours.dk info@merlot.dk
Primo Tours
Nygade 6, 1. Sal 6950 Ringkøbing www.primotours.dk info@primotours.dk Profil Rejser
Rosenørns Allé 29, 1.sal DK-1970 Frederiksberg C www.profil-rejser.dk sawe@profilrejser.dk Rassol Travel
Poppelvej 20 DK-2670 Greve www.rassol.dk mail@rassol.dk
181 Riis Rejser
Tjek-In Travel
Lyngby Hovedgade 49, 2. DK-2800 Kgs Lyngby www.riisrejser.dk jacob.riis@riisrejser.dk
c/o Rev.Erik Hultqvist, Søndervangen 47 D-3460 Birkerød www.tjek-in.dk tjek-in@tjek-in.dk
Risskov Rejser
Topas Travel
Østergade 10 DK-8900 Randers www.risskov.com service@risskov-rejser.dk
Bakkelyvej 2 DK-8680 Ry www.topas.dk info@topas.dk
Ruby Rejser
Travel Spirit
Mejlgade 46B DK-8000 Aarhus C www.ruby-rejser.dk ruby@ruby-rejser.dk Senior Rejser
Sølvgade 15-17 K-1307 Copenhagen K www.senior-rejser.dk jeki@senior-rejser.dk Spies Rejser
Nansensgade 19 DK-1366 Copenhagen K www.spies.dk carlos.cebrain@mytravel.dk
Lindegårdsvej 38A DK-2920 Charlottenlund www.travelspirit.dk ask@travelspirit.dk
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
Unitas Rejser
Glarmestervej 20A DK-8600 Silkeborg www.unitasrejser.dk keb@unitas.dk Via Travel
Meldahlsgade 5, 3. DK-1613 Copenhagen V www.viatravel.dk viatravel@viatravel.dk Ørslev Grupperrejser
STA Travel
Rosengården 9 DK-1174 Copenhagen K www.statravel.dk mbj@statravel.dk
Københavnsvej 347, Ørslev DK-4760 Vordingborg www.orslev.dk lars@orslev.dk Øster Lindet Rejser
Star Tour
Gl. Køge Landevej 22 DK-2500 Valby www.startour.dk gorm.pedersen@startour.dk
Lindevej 1 DK-6630 Rødding www.osterlindet.dk kw@osterlindet.dk 65-Ferie
Sun Tours
Silkeborgvej 93-94 DK-8000 Århus C www.suntours.dk lars@suntours.dk
Sølvgade 15-17 DK-1307 Copenhagen K www.65-ferie.dk info@65-ferie.dk
Team Benns
Nørregade 51 DK-7500 Holstebro www.team-benns.com group@team-benns.com Thingaard Rejser
Værkstedsvej 30 DK-5500 Middelfart www.thingaard.dk fk@thingaard.dk Tiger Rejser
Værkstedsvej 30 DK-5500 Middelfart www.tigerrejser.dk info@tigerrejser.dk
Danska
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
182
FINSKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Republika Finska je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi koja unatoč jakim povijesnim i gospodarskim vezama sa zapadnim susjedima ne pripada Skandinaviji. Finska graniči sa Švedskom, Norveškom i Rusijom, a okružena je Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Ålandski otoci, uz jugozapadnu obalu, pod finskom su vlašću, ali uživaju u autonomiji. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera (187 888 jezera (većih od 500 m²)) i 179 584 otoka.
Površina: 338 145 km2 Glavni grad:
Helsinki (576 632): šira okolica 1,1 mil.
stanovnika
Ostali gradovi: Espo (248 000), Tampere (213 000), Vantaa (198 000), Turku (176 000)
Državno ustrojstvo: republika Predsjednik: Sauli Niinistö Vlada: premijer Jyrki Katainen (Nacionalna koalicija) Stanovništvo:
■ ■ ■ ■ ■
49,11 % muškarci, Prosječna dob: 0 − 14 godina 15 − 64 godine 65+
5 401 267 50,89 % žene 42,7 16,0 % 66,1 % 17,8 %
Jezik: finski 91,2 %, švedski 5,5 % Osnova je finskoga gospodarstva razvijena drvoprerađivačka, metalurška, telekomunikacijska i elektronička industrija. Istaknuto mjesto zauzimaju visokotehnološke grane, a zemlja je prepoznatljiva i po gradnji najvećih svjetskih brodova za krstarenje. Finska biotehnologija je među prvih pet u Europi, a karakterizira je visoka umreženost bioindustrije sa znanstveno istraživačkim institucijama. BDP po sektorima: usluge 67,8 %, industrija 29,2 %, poljo-
privreda 3,0 % Izvoz: Rusija, Njemačka, Švedska, Kina Uvoz: Rusija, Njemačka, Švedska
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Makroekonomski pokazatelji BDP (milijarde USD)
2008.
2009.
185.670
172.518
BDP po stanovniku (USD)
2010.
2011.
2012.
179.721
191.571
35.800
36.600
36.500 -0,2
Realni rast BDP-a (%)
0,3
-8,5
3,3
2,8
Izvoz robe (milijarde eura)
86,8
64,1
70
86
Uvoz robe (milijarde eura)
79,3
60,2
65,2
79,9
Stopa inflacije (%)
3,9
1,6
1,7
3,3
3,2
Stopa nezaposlenosti (%)
6,4
8,3
8,4
7,8
7,9
Izravna strana ulaganja (milijarde USD)
-2,2
0,1
0,3
2,4
2013.
0,3
8,2
183
INTERNET Internetske stranice
Broj posjetitelja
Broj posjeta
Ilta-Sanomat
2.395.747
3.015.415
Helsingin Sanomat
1.392.194
1.952.313
Suomi24
1.355.984
1.538.618
NettiX
829.467
979.300
Fonecta.fi
769.561
864.481
Taloussanomat
745.706
919.943
Foreca.fi
698.533
833.074
Telkku.com
618.473
714.172
Oikotie.fi
556.404
634.151
Nelonen
551.780
598.850
DNEVNE NOVINE Novine
Naklada
Helsingin Sanomat
365 994
Ilta-Sanomat
143 321
Aamulehti
130 081
Turun Sanomat
103 314
Iltalehti
102 124
Maaseudun Tulevaisuus
83 259
Kaleva
74 787
Kauppalehti
68 252
Keskisuomalainen
68 101
Savon Samomat
61 666
ČASOPISI ET-lehti
Family
237 265
7 päivää
Celebrity gossip & TV guide
211 707
TV-Maailma2
guide
227 119
Gloria
ženski magazin
52 367
Matkaopas
turizamputovanja
41 457
Matkalehti
turizamputovanja
27 800
Mondo
putovanja za mlade
22 500
Moottori
automobili
93 747
Seura
obiteljski magazin
165 051
TV Kanali
Gledanost
Yle TV1
25,4 %
MTV3
19,1 %
Yle TV2
13,2 %
Nelonen
9,1 %
Sub
4,8 %
TV5
3,5 %
Fox
3,4 %
Jim
3%
Ylle Teema
2,9 %
Liv
2,8 %
Finska
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Sajmovi Sajam turizma “Matka” je prema broju posjetitelja najveći sajam u Skandinaviji. Karakterističan je po tome što sudjeluju svi veliki turoperatori i zrakoplovni prijevoznici koji publici predstavljaju posebne ponude i popuste ako rezerviraju odmor za vrijeme trajanja sajma. Održava se sredinom siječnja svake godine.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA Na godinu se u Finskoj ostvari 7,3 mil. putovanja u inozemstvo. Od tog 64 % putuje radi odmora, 21 % radi posla, a 15 % radi posjeta rodbini i prijateljima. Prosječan broj putovanja po stanovniku u inozemstvo (stariji od 15 g.): 1,4 Prosječna duljina boravka u inozemstvu iznosila je 4,9 noći. Prosječan proračun/potrošnja po putovanju iznosi 725,00 eura, a trošak po danu 148,00 eura.
Najpopularnije destinacije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Estonija Švedska Španjolska Njemačka Rusija Norveška Francuska Grčka Italija Velika Britanija
Izvor informacija pri odabiru destinacija: ■ ■ ■ ■ ■ ■
internet preporuke osobna iskustva brošure TV, radio društvene mreže
59 % 48 % 35 % 13 % 8% 7%
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
184
Način bukiranja putovanja: ■ ■ ■ ■ ■
internet telefon putnička agencija šalter u odredištu
■ ■ ■ ■
70 % 30 % 20 % 10 % 9%
osobni automobil avion brod vlak autobus
80 64 46 38 30
26 25 18 18
% % % %
Vrsta odmora: ■ ■ ■
Vrsta prijevoza: ■ ■ ■ ■ ■
razgledanje gradova sunce i more priroda kultura i religija
% % % % %
smještaj i prijevoz kupljeni su odvojeno 49 % paket-aranžman 32 % all inclusive aranžman 22 %
Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS) Finska
Vrsta smještaja: Godina
Dolazak
Noćenja
2012.
38.806
172.298
2011.
34.583
151.599
Glavni motivi za odlazak na odmor:
2010.
27.145
108.557
■ ■
2009.
24.612
95.110
2008.
25.541
109.080
■ ■ ■ ■
hotel, apartman kod rodbine, poznanika vlastiti smještaj kamping
70 62 32 12
% % % %
provođenje vremena s obitelji posjet prijateljima i rodbini
39 % 35 %
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Turistička agencija
Iz
AurinkoMatkat
Helsinki
Dubrovnik, Cavtat, Croatia Tour
V.-IX.
Apollo
Helsinki
Makarska rivijera, Split, Brač, Hvar
V.-IX.
Kaleva Travel
Helsinki
Dubrovnik, Split, Hvar
V.-X.
YOU Travel
Helsinki
Istra (horse riding)
VI.-X.
Matka Mieli
Helsinki
Split/Dalmatia islands
V.-X.
OK Matkat
Helsinki
Dubrovnik
IV.-X.
MatkaVekka
Helsinki
Adriatic Tour (Istra-Dalmacija)
IV.-IX.
Norwegian Air
Helsinki – Split Helsinki − Dubrovnik
9. travnja − 26. listopada 9. travnja − 26. listopada
SAS
Helsinki – Split Helsinki − Dubrovnik Helsinki − Pula
11. svibnja − 12.listopada 11. svibnja − 12. listopada 15. lipnja − 10. kolovoza
Finnair
Helsinki − Dubrovnik
25. ožujka − 26. listopada
Organizatori putovanja Charterska (zrakoplovnih) putovanja u 2012. godini: 1. 2. 3. 4. 5.
Španjolska Grčka Turska Tajland Egipat
275 836 180 974 111 761 77 575 32 038
Hrvatska
6. 7. 8. 9. 10.
Cipar Portugal Italija Bugarska Austrija ...(Hrvatska)
Razdoblje
28 967 25 746 24 819 20 953 13 595 7 306
U 2012. godini ostvareno je 955 084 charterskih putovanja, što je 4 % manje nego u 2011. godini.
Tržišni udjel turoperatora u Finskoj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Aurinkomatkat Finnmatkat Tjäreborg Lomamatkat Apollomatkat Detur Finland Kristina Cruises CWT Kaleva travel OK matkat STS Alppimatkat
31,7 % 28,9 % 19,1 % 5,9 % 4,9 % 2,9 % 1,5 % 1,5 % 1,0 % 0,9 %
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
185 Aurinkomatkat
OK matkat
Pohjoinen Rautatiekatu 25, 00101 Helsinki www. aurinkomatakat.fi tel.: +358 10 446 441 (centrala) osoba za kontakt: Tuomo Meretniemi
www.okmatkat.fi Pieni Roobertinkatu 13B, 00130 Helsinki tel.: +358 9 615 555 (centrala) osoba za kontakt: Vlasta Sipponen
Finnmatakat (Tui Nordic)
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
Citymatkat
www.citymatkat.fi Kasarmikatu 34, 00130 Helsinki tel.: +358 9 68 412 446 (centrala) osoba za kontakt: Sinikka Soini
Tjäreborg (Thomas Cook)
www.tjareborg.fi Itämerenkatu 1, 00180 Helsinki tel.: +358 9 123 71 (centrala) osoba za kontakt: Jan Wedin
Alma Tour
Kaisaniemenkatu 4, 00100 Helsinki www.almatour.fi info@almatour.fi
Apollo matkat (Kuoni)
www.apollomatkat.fi eva.torra@apollomatkat.fi
Matka vekka/Lomamatkat
www.matka-vekka.fi Asemapäällikönkatu 7 B, 00520 Helsinki tel.: +358 20 120 4040 (centrala) osoba za kontakt: Maija Boshkov
Finland Travel Bureau
www.smt.fi Kaivokatu 10A, 00101 Helsinki tel.: +358 10 8261 (centrala) osobe za kontakt: Anne Relander, Rauni Vesterinen
Area
Mannerheimintie 102, 00251 Helsinki www.area.fi tel.: +358 10 818 9000 (centrala)
Matka Mieli
Iso Robertinkatu 33, 00120 Helsinki www.matkamieli.fi tel.: +358 9 5840 0420 (centrala) osoba za kontakt: Esko Honkanen
EU Matkat
www.eutravel.fi Abrahaminkatu 6, 00180 Helsinki tel.: +358 9 680 1717 (centrala) osoba za kontakt: Liisa Huhtala
Matka Seniorit
www.matkaseniorit.fi Suurlohjankatu 4-8, 08100 Lohja Tel.: +358 19 33 33 00 (centrala) osoba za kontakt: Sini Linnavirta
Ingves resor
www.ingvesresor.fi Nybrovägen 2, 64200 Närpes osoba za kontakt: Niclas Ingves niclas.ingves@ingvesresor.fi
HRG Nordic
P.O. Box 1149, 1010 Helsinki tuija.koistinen@hrgworldwide.com
Matkapojat
www.matkapojat.fi jussi.salonen@matkapojat.fi
Kaleva Travel
www.kalevatravel.fi Ruoholahdenkatu 23, 00180 Helsinki Tel.: +358 205 615 615 (centrala) osoba za kontakt: Anu Autio
VL matkat
www.vihdinliikenne.fi Albertinkatu 22-24 A2, 00120 Helsinki tel.: +358 9 444 774 (centrala) osoba za kontakt: Tuulikki Lehtimäki
Ykkösmatkat
Haapaniemenkatu 14, 00530 Helsinki www.ykkosmatkat.com ulla.bergstrom@ykkosmatkat.com
Matka-agentit
Lundinkatu 16, 06100 Porvoo www.matka-agentit.fi markku.kupiainen@matka-agentit.fi
Finska
Linnoitustie 4B, 02600 Espoo www.finnmatkat.fi tel.: +358 303 60 300 (centrala) osoba za kontakt: Peik Martin
■
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
186
NORVEŠKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Kraljevina Norveška obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, otok Jan Mayen te arktički arhipelag Svalbard. Jedna je od najrjeđe naseljenih europskih država. Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok najsjevernija regija graniči s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Razvedena norveška obala uz Atlanski ocean i Barentsovo more dom je znamenitih fjordova.
Površina: 385 155 km2
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
Glavni grad: Oslo (538 411)
Internet
Ostali gradovi: Bergen (242 158), Trondheim (156 161), Stavanger (115 157) Stanovništvo:
■ ■ ■ ■
4 985 870 50,12 % muškarci, 49,88 % žene 0 − 14 godina 18,8 % 15 − 64 godine 66,1 % 65+ 15,1 %
Državno uređenje: parlamentarna monarhija Državni poglavar: kralj Harald V. Predsjednik vlade: Jens Stoltenberg, koalicija radničke
Internetske stranice
Broj Broj posjetitelja posjeta
VG Nett
1 556 175
2 848 952
Nrk.no
974 917
1 619 711
Dagbladet.no
864 655
1 681 329
Finn.no
840 962
1 369 331
Nettavisen
672 640
1 158 463
Startsiden
582 607
1 332 549
SOL
432 502
757 010
stranke, socijalističke lijeve i stranke centra
TV2
409 364
657 428
Makroekonomski pokazatelji
Aftenposten.no
406 413
655 167
ABCnyheter
290 305
484 059
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
BDP (milijarde USD)
253,1
251,5
256,0
265,9
274,2
2013.
DNEVNE NOVINE Novine
Naklada
Aftenposten
225 981
VG-Verdens Gang
188 354
Aften
96 100
Dagbladet
88 539
Dagens Naeringsliv
82 889
Bergens Tidende
76 817
Adresseavisen
70 089
Stavanger Aftenblad
61 636
privreda 2,6 %
Faedrelandsvennen
35 441
Izvor energije: električna energija (99 % hidroelektrane),
Drammens Tidende
31 213
BDP po stanovniku (USD)
54200
Realni rast BDP-a (%)
0,1
Stopa inflacije (%)
3,4
-1,6 2,3
0,5 2,3
Stopa nezaposlenosti (%)
54300
1,2 1,2
55300
3,2
2,6
0,4
3,1
3,6
BDP po sektorima: usluge 57,7 %, industrija 39,7 %, poljo-
nafta 35 %, ugljen 5 %, plin 3 %
187 TV
Način bukiranja putovanja: Gledanost
NRK1
33,8 %
TV2
14,1 %
TV Norge
7,5 %
NRK2
5,7 %
TV3
5,0 %
NRK3/Super
4,4 %
Max
2,9 %
Viasat
2,8 %
FEM
2,2 %
TV2 Nyheterna
2,2 %
■ ■ ■ ■ ■
internet telefon putnička agencija na odredištu šalter
Vrsta prijevoza: ■ ■ ■ ■ ■
zrakoplov osobni automobil brod vlak autobus
77 76 34 19 24
% % % % %
Vrsta smještaja: ■ ■ ■ ■
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA
hotel, apartman vlastiti smještaj kod rodbine, poznanika kamping
66 % 46 % 39 % 9%
Glavni motivi za odlazak na odmor:
Na godinu se u Norveškoj ostvari 6,7 mil. putovanja u inozemstvo.
1.117,00 eura, a trošak po danu iznosi 147,00 eura.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Najposjećenije destinacije:
Vrsta odmora:
■ ■ ■ ■ ■
■ ■ ■
Prosječan broj putovanja po stanovniku u inozemstvo
(stariji od 15 g.): 1,7 Prosječna duljina boravka u inozemstvu iznosi 7,9 noći. Prosječan proračun i potrošnja po putovanju iznosi
Švedska Danska Španjolska Njemačka Velika Britanija
Izvor informacija pri odabiru destinacija: preporuke internet osobna iskustva brošure časopisi, vodiči turističke agencije društvene mreže TV, radio
78 % 17 % 14 % 5% 4%
55 % 49 % 40 % 9% 8% 7% 7% 6%
sunce i more provođenje vremena s obitelji odmor, rekreacija posjet prijateljima i rodbini razgledanje gradova priroda kultura i religija
smještaj i prijevoz kupljeni su odvojeno paket-aranžman all inclusive aranžman
41 40 35 29 19 15 10
% % % % % % %
51 % 34 % 25 %
Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS) Norveška Godina
Dolazak
Noćenja
2012.
102.090
606.801
2011.
92.276
545.800
2010.
85.135
489.923
2009.
66.269
387.475
2008.
77.824
428.837
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Turistička agencija
Iz
Hrvatska
Razdoblje
Apollo
Oslo, Bergen, Stavanger, Trondheim, Torp, Ålesund
Split, Makarska, Brač, Hvar, Solaris, Živogošće, Dubrovnik
V.-IX.
Jomfrureiser
Oslo
Istria, Opatija, Split
V.-IX.
Oliven Reiser
Oslo
Split (bicycle tour)
V.-IX.
InspiraTour
Oslo
Dubrovnik, Split (sailing)
VII.-IX.
Kroatien Specialisten
Harstad, Haugesund, Kristiansand, Kristiansund, Oslo
Dubrovnik, Split
V.-X.
Norveška
Kanali
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
188
Askeladden Reiser
Hønefoss/Oslo
Rovinj
Kalinka Tours
Oslo
Dubrovnik, Split, Zagreb
SPA Travel
V.-IX.
Rovinj, Dubrovnik, Šibenik
III.-X.
Split (hiking&biking)
IX.
VidyReiser
Vrsar/Rovinj naturism, bicycling Istria
IV.-X.
Navigare Consult
Dalmatian coast, sailing
Peer Gynt Tours
Oslo
Ryanair
Oslo (Rygge) – Zadar Oslo (Rygge) – Pula Oslo (Rygge) – Rijeka Haugesund – Zadar
25. ožujka − 26. listopada 25. ožujka − 26. listopada 25. ožujka − 26. listopada 25. ožujka − 26. listopada
Flynonstop
Kristiansand - Dubrovnik
12. lipnja − 1. listopada
SAS
Oslo – Split Oslo – Dubrovnik Oslo – Pula Bergen – Split Bergen – Dubrovnik
25. svibnja − 26. svibnja 4. svibnja − 12. listopada 26. lipnja − 7. kolovoza 1. srpnja − 5. kolovoza 1. srpnja − 5. kolovoza
Stavanger – Split Trondheim – Split
1. srpnja − 5. kolovoza 26. lipnja − 7. kolovoza
Norwegian Air
Oslo – Dubrovnik Oslo – Pula Oslo – Rijeka Oslo – Split Trondheim – Dubrovnik Trondheilm – Split Bergen – Dubrovnik Bergen – Split Stavanger – Split Stavanger – Dubrovnik
9. travnja − 27. listopada 9. travnja − 27. listopada 24. lipnja − 18. kolovoza 4. travnja − 26. listopada 1. svibnja − 26. listopada 24. lipnja − 18. listopada 18. travnja − 26. listopada 23. lipnja − 17. kolovoza 23. lipnja − 17. kolovoza 23. lipnja − 17. kolovoza
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Organizatori putovanja Apollo reiser Norge As (KUONI)
P.O. Box 399, 0101 Oslo www.apollo.no leo.berbu@apollo.no Orkla reiser
Sandenveien 5, 7300 Orkanger www.orklareiser.no geir@orklareiser.no Active travel Norway AS
Storgata 32, 0184 Oslo www.atn.no jan.sveen@atn.no Atlantic Reiser AS
Box 123, N-6447 Elnesvågen tel.: 71 26 88 90 magne@atlantic-as.no American Express Travel Oslo
Mariboes gt. 13, PB: 455 Sentrum 0104 Oslo nsf.forretning@aexp.no www.aexp.no Berg Hansen
Kirkegaten15 Postboks 465 Sentrum, 0105 Oslo Peer Gynt Tours
Skippergata 31, 0154 Oslo finn-erik.carlsen@peergynt.com Sabra tours
P.O. Box 8897, 0028 Oslo www.sabratours.no Star Tour (TUI Nordic)
Övre Slottsgate 8, 0157 Oslo jorn.kristiansen@startour.no
Sor-vest reiser
Mercur reiser
Torgveien 15c, 4016 Stavanger sorvestreiser@sorvestreiser.no
Industrigt 6A, 4632 Kristiansand post@mercur-reiser.no www.mercur-reiser.no
TG reiser
Lille Fjelldal gård 3721 Skien Tema reiser AS
Nordstrandveien 5, 1170 Oslo Travelnet Norge Stortingsgt. 30, 0161 Oslo www.travelnet.no VIA Feriverden
Grensen 15, 0159 Oslo www.ferieverden.no Via Tours
Postboks 0113 Vika, 0254 Oslo www.via.no Vidy Reiser AS
Postbox 427, 4002 Stavanger vidy@vidyreiser.no Viking Reiser
ALFA TRAVEL AS
Postboks 12 3301 Hokksund post@alfatravel.no www.alfatravel.no Detur Norway
St. Olavs plass, PB: 6887 0130 Oslo info@detur.no www.detur.no Idereiser
Verdalsv. 28 4352, Kleppe ide@idereiser.no www.idereiser.no Jomfrureiser
VING NORGE (Thomas COOK)
Rådmann Halmrastsv. 10, PB: 12 1300 Sandvika jomfru@jomfrureiser.no www.jomfrureiser.no
Chr. Frederiks Plass4, 0103 Oslo christian.gronli@ving.no
Farmand Reiser
Grensen 9a, 0159 Oslo reidar@vikingreiser.no
Navigare Consult
Gamle Enebakkvei 75D 1188 Oslo navsail@online.no Oliven reiser
Byfogd Pausgt 10 A, 3717 Skien tel.: 35 50 27 30 fax: 35 51 90 05 info@olivenreiser.no
Kåpev. 29 3174 Revetal farmand@farmandreiser.no www.farmandreiser.no P.R.Norge Bussreiser
Fossekleiva Brukssenter 3075 Berger post@prnorge.no www.prnorge.no
189
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Slovačka
SLOVAČKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Samostalna republika od 1. siječnja 1993. godine (do tada dio Čehoslovačke), uspješno se uključila u strukture Europske unije: ■ ■ ■
1. svibnja 2004. godine Slovačka je postala članica Europske unije 21. prosinca 2007. postala je članica schengenskog prostora 1. siječnja 2009. godine Republika Slovačka ušla je u zonu eura.
Susjedne zemlje: Republika Češka, Republika Poljska,
Ukrajina, Republika Mađarska, Austrija
Političko uređenje ■ ■ ■
■ ■ ■
državno uređenje: republika politički sustav: parlamentarna demokracija teritorijalno-upravna podjela: 8 regija
79 okruga 138 gradova 2933 općine
■ ■
Tržišno gospodarstvo Glavne industrijske grane: automobilska, kemijska i strojarska industrija, poljoprivreda.
Do pojave svjetske gospodarske krize, Slovačka se smatrala jednom od zemalja s najdinamičnijim rastom gospodarstva u srednjoj Europi (uglavnom zahvaljujući proizvodnji automobilske industrije − u 2007. godini Republika Slovačka bila je najveći svjetski proizvođač automobila po stanovniku). I unatoč krizi koja traje, automobilska industrija ostaje najveći potencijal slovačkoga gospodarstva.
BDP
Regije: Bratislavska, Trnavska, Nitrianska, Trenčianska Žilinska, Banskobistrička, Prešovska, Košička
Bratislavska regija Trnavska regija Nitrianska regija Trenčianska regija Žilinska regija Banskobistrička regija Prešovska regija Košička regija
Opća gospodarska obilježja
606 555 689 594 689 660 815 792
537 509 564 186 601 128 806 991
stanovnika stanovnika stanovnika stanovnika stanovnik stanovnika stanovnika stanovnik
Bruto domaći proizvod Republike Slovačke u 2012. godini iznosio je 71.463,03 mil. eura (indeks 103,4). Prema posljednjim prognozama ekonomskih stručnjaka, očekuje se da će se u 2013. godini učinkovitost slovačke ekonomije usporiti. Međugodišnji tempo rasta BDP-a past će s očekivanih 2,4 % na 0,7% (u usporedbi s 2012. godinom to bi značilo usporavanje gospodarskog rasta Slovačke za gotovo polovinu). Trenutačni bruto vanjski dug BDP je 52,12 %. Prognoza za 2013. godinu − BDP 74.371,81 mil. eura (dug BDP 54,36 %). BDP po stanovniku: 13.207,39 eura
Površina: 49 035 km2 Najveći gradovi:
Bratislava Košice Prešov Žilina Nitra Banská Bystrica Trnava Martin Trenčín
462 603 stanovnika (glavni grad) 233 886 stanovnika 90 835 stanovnika 85 129 stanovnika 83 444 stanovnika 78 724 stanovnika 67 368 stanovnika 57 987 stanovnika 56 403 stanovnika
(Podaci o broju stanovnika − 31. prosinca 2011.)
U prosjeku, na 1 km2 boravi 110 stanovnika; 54,4 % populacije živi u gradovima, a 45,6 % na selu.
Postotak nezaposlenosti u 2012. godini Nezaposlenih je u 2012. godini bilo 14 % (377,5 tisuća nezaposlenih osoba). Nezaposlenost je u ožujku 2013. dosegnula rekordnih 14,9 % (više od 435 tisuće ljudi). Prognoza za 2014. – 14,6 %. Prognoza za 2015. – 13,8 %.
Prosječna mjesečna plaća U 2012. godini prosječna nominalna mjesečna plaća zaposlenika u slovačkom gospodarstvu iznosila je 805,00 eura. Indeks nominalne plaće je 102,4, indeks realne plaće 98,8.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
190
Stopa inflacije Stopa inflacije u ožujku 2013. godini iznosila je 1,9 %. Prognoza za 2014.: 1,6 %.
Vanjskotrgovinska bilanca u 2012. godini ■ ■
izvoz od 62.833 mil. eura (110,7 - indeks 2012./2011.) uvoz od 59.223,8 mil. eura (106,2 - indeks 2012./2011.)
Saldo vanjske trgovine za 2012. godinu iznosio je 3.609,2 mil. eura. Za siječanj i veljaču 2013., u usporedbi s istim razdobljem prošle godine povećao se izvoz robe za 5,6 %, na 9.891,7 mil. eura i uvoz za 3,3 %, na 9.077,00 mil. eura. Saldo vanjske trgovine iznosio je 814,7 mil. eura (za 230,5 mil. eura više nego u istom razdoblju 2012. godine). Trend izvoza ovisi ponajprije o stanju na njemačkom tržištu, koje je ključno za Slovačku.
Stanovništvo je na osnovi popisa od 31. prosinca 2012. godine brojilo 5 410 836 građana. Udjel žena bio je 51,3 %, a muškaraca 48,7 %. 0 – 14 godina 15 − 64 godine 65 godina
Glavni mediji (podaci prema istraživanju agencije Median sk, parametri istraživanja MML + OMV; razdoblje 12. rujna 2011. – 1. travnja 2012.)
TV ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
TV Markíza – privatna televizija – najgledanija TV u Republici Slovačkoj, pokriva cijelu Slovačku (gledanost 61,62 %) TV DOMA – II. kanal TV Markíza (gledanost 5,74 %) TV JOJ – privatna televizija – pokriva cijelu Slovačku (gledanost 38,87 %) TV JOJ PLUS – II. kanal TV JOJ, (gledanost 3,63 %) STV 1 – Slovačka državna televizija – pokriva cijelu Slovačku (gledanost 16,92 %) STV 2 – Slovačka državna televizija (2. kanal) – pokriva cijelu Slovačku (gledanost 5,8 %) TA 3 – privatna televizija (slovačka CNN) – pokriva cijelu Slovačku (gledanost 6 %)
Radio
Stanovništvo po dobi:
■ ■ ■
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
826 516 stanovnika (15,3 %) 3 886 327 stanovnika (72 %) 682 873 stanovnika (12,7 %)
Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo
■ ■ ■ ■
Svjetska gospodarska kriza upozorila je na dvije krizne točke gospodarstva Republike Slovačke – visoku ovisnost slovačke industrije o automobilskoj industriji te činjenicu da slovačka privreda u velikoj mjeri ovisi o inozemnoj potražnji. S obzirom na otvorenost, slovačko gospodarstvo može vrlo brzo oživjeti, ali i brzo oslabjeti – ovisno o vanjskim utjecajima. Zbog spomenute izvanredne otvorenosti i ovisnosti gospodarstva o malom broju industrijskih grana, razvojna se tendencija vrlo brzo mijenja, tj. ovisi o uspjeh Europe kao cjeline. Stručnjaci u 2013. godini očekuju kompleksnu situaciju. Narodna banka RS navodi da će se rast slovačkoga gospodarstva usporiti s očekivanih 2,4 % (u veljači ove godine smanjen na 1,2 %) na 0,7 %. U usporedbi s 2012. godinom to bi značilo usporavanje slovačkoga gospodarskog rasta za gotovo polovinu. Procjena se smanjila zbog negativnih tendencija u domaćem dijelu ekonomije i niže inozemne potražnje. Domaća potražnja također je zabilježila daljnji pad. Državni proračun krajem veljače 2013. bio je u deficitu od 713,4 mil. eura. Niži slovački izvoz i nesigurnost utječu na smanjenje investicija i zaustavljanje rasta plaća. Rast je prigušen i fiskalnom konsolidacijom u Slovačkoj. Usporavanje gospodarske aktivnosti uzrokuje i stagnaciju na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti u ožujku 2013. godine popela se na rekordnih 14,9 %. Bez posla je više od 435 tisuća ljudi (stopa nezaposlenosti u nekim područjima istočne Slovačke dosegnula je čak 34,51 %). Prema istraživanju Eurobarometra, čak 52 % Slovaka pretpostavlja da će se situacija u državi u 2013. pogoršati. Raste sklonost štednji, a realna će potrošnja kućanstava stagnirati. Sve će to znatno utjecati i na putovanja Slovaka u inozemstvo.
■ ■ ■
Radio Slovensko 1 – slovački državni radio – pokriva cijelu Slovačku (slušanost 27,5 % − 1 229 000) Radio Regina – slovački državni radio 2, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 12,1 % − 539 000) Radio Expres – privatni radio, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 33,3 % − 1 490 000) Fun radio – privatni radio, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 24,2 % − 1 082 000) Radio Jemné melódie (Dojmljive melodije) – privatni radio, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 17,3 % − 775 000) Radio Viva – privatni radio, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 9,4 % − 420 000) Radio Europa 2 – privatni radio, pokriva cijelu Slovačku (slušanost 14,8 % − 662 000)
Tisak (podaci prema istraživanju agencije Median sk, parametri istraživanja MML + OMV; razdoblje 12. rujna 2011. – 1. travnja 2012.)
Glavni dnevni listovi ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Nový čas – čitanost 20,8 %, pokriva cijelu Slovačku Plus 1 deň – čitanost 7,15 %, pokriva cijelu Slovačku SME – čitanost 7,06 %, pokriva cijelu Slovačku Pravda – čitanost 6,01 %, pokriva cijelu Slovačku Hospodárske noviny – čitanost 3,27 %, pokriva cijelu Slovačku Új Szó (novine mađarske nacionalne manjine) - čitanost 2,48 %, Šport – čitanost 3,99 %, pokriva cijelu Slovačku Korzár – čitanost 3,99 %, regionalni dnevnik – pokriva istočnu Slovačku
Glavni časopisi (podaci prema istraživanju agencije Median sk, parametri istraživanja MML + OMV; razdoblje 12. rujna 2011. – 1. travnja 2012.) ■
Plus 7 dní – čitanost 11,21 %, pokriva cijelu Slovačku
191
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Život – tjednik, čitanost 9,17 %, pokriva cijelu Slovačku Nový Čas pre ženy – tjednik, čitanost 7,14 % pokriva cijelu Slovačku Báječná žena – čitanost 7,29 %, pokriva cijelu Slovačku Eurotelevízia – tjednik, čitanost 5,76 %, pokriva cijelu Slovačku Slovenka – tjednik, čitanost 3,82 %, pokriva cijelu Slovačku Rytmus života – tjednik, čitanost 1,27 %, pokriva cijelu Slovačku Šarm – tjednik, čitanost 2,62 %, pokriva cijelu Slovačku Trend – ekonomski tjednik, čitanost 1,05 %, pokriva cijelu Slovačku Zdravie - čitanost 10,13 %, pokriva cijelu Slovačku Eva – mjesečnik, čitanost 8,18 %, pokriva cijelu Slovačku Madame Eva – čitanost 0,51 %, pokriva cijelu Slovačku Emma – mjesečnik, čitanost 7,31 %, pokriva cijelu Slovačku Auto motor a šport − mjesečnik, čitanost 3,96 %, pokriva cijelu Slovačku Golf revue – mjesečnik, naklada 10 000, pokriva cijelu Slovačku Golf sk – mjesečnik, naklada 5000, pokriva cijelu Slovačku
Specijalizirani tisak – turizam ■ ■ ■
Cestovateľ (Putnik) – mjesečnik, naklada 35 000, pokriva cijelu Slovačku GEO – mjesečnik, naklada 23 000, čitanost 0,83 %, pokriva cijelu Slovačku Traveler – tromjesečnik, naklada 20 000 primjeraka, pokriva cijelu Slovačku
Pregled najposjećenijih internetskih stranica ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
www.sme.sk www.azet.sk/pokec.sk/ www.zoznam.sk www.atlas.sk www.cas.sk www.topky.sk www.aktuality.sk www.centrum.sk www.markíza.sk www.aktuality.sk www.cestovanie.sk www.dovolenka24.sk www.dobrodruh.sk
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Na slovačkom tržištu u 2012. godini nije bilo većih promjena. Udjel načina putovanja na godišnji odmor već se nekoliko godina ne mijenja. Općenito, može se reći da na godišnji odmor putuje oko 30 % građana Republike Slovačke. Slovačka klijentela sporo se orijentira na boravke izvan ljetne sezone (uglavnom skijanje u Austriji, odnosno zimski primorski odmor na Karibima,
Egiptu, eventualno vikend izleti u europske metropole). S obzirom na gospodarsko stanje, stanovništvo proteklih godina odmor uglavnom provodi samo jedanput u godini i to ljeti, za vrijeme školskih praznika.
Omjer godišnjih odmora u inozemstvu i u vlastitoj zemlji Omjer godišnjih odmora u inozemstvu i u vlastitoj zemlji posljednjih se godina stabilizirao. Približno 20 % slovačkih turista putuje u inozemstvo. Organizirano u inozemstvo putuje približno 10 % stanovnika. Oko 15 % stanovnika putuje na odmor unutar Slovačke.
Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2012. godini U usporedbi s prethodnom godinom nije bilo znatnije promjene. Već tradicionalno, riječ je o destinacijama koje imaju more. Među najposjećenije spadaju Hrvatska, Turska i Bugarska. Grčka i Egipat u velikom su padu. Svoje pozicije zadržale su Italija i Španjolska. (prema Državnom zavodu za statistiku Republike Slovačke)
Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije U 2012. godini, organizirano je na odmor u inozemstvo putovalo ukupno 582 024 slovačkih turista (4 775 844 noćenja, prosječno 8,2 noćenja). Indeksi: turisti 94,1, noćenja 91,9, prosječan broj noćenja u odnosu prema 2011. godini 97,6.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
HRVATSKA Turska Bugarska Italija Grčka Egipat Španjolska Tunis
116 784 turista (913 523 noćenja) 90 295 turista (855 685 noćenja) 56 790 turista (520 849 noćenja) 55 254 turista (411 548 noćenja) 50 190 turista (500 193 noćenja) 39 546 turista (380 364 noćenja) 32 210 turista (294 006 noćenja) 25 996 turista (245 756 noćenja)
*7,8 *9,5 *9,2 *7,4 *10 *9,6 *9,1 *9,5
Izvor: Državni zavodu za statistiku Republike Slovačke *prosječno trajanje boravka
Hrvatska u organiziranom turizmu 2012.: ■ ■
indeks dolasci 2012./2011. indeks noćenja 2012./2011.
91,6 88,5
Grčka u organiziranom turizmu 2012.: ■ ■
indeks dolasci 2012./2011. indeks noćenja 2012./2011.
68,1 66,7
Egipat u organiziranom turizmu 2012.: ■ ■
indeks dolasci 2012./2011. indeks noćenja 2012./2011.
84,2 79,0
Slovačka
■
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
192
Turska u organiziranom turizmu 2012.: ■ ■
indeks dolasci 2012./2011. indeks noćenja 2012./2011.
109,5 104,4
Italija u organiziranom turizmu 2012.: ■ ■
indeks dolasci 2012./2011. indeks dolasci 2012./2011.
104,0 105,8
Bugarska u organiziranom turizmu 2012.: ■ ■
indeks dolasci 2012/2011. indeks noćenja 2011./2010.
89,3 96,8
Tunis u organiziranom turizmu 2012.: ■ ■
indeks dolasci 2012./2011. indeks noćenja 2012./2011.
117,4 107,0
Španjolska u organiziranom turizmu 2012.: ■ ■
indeks dolasci 2012./2011. indeks noćenja 2012./2011.
107,9 106,7
U inozemstvo organizirano putuje približno 10 % stanovnika. Postotak slovačkih turista (od ukupnog broja slovačkih turista koji su u inozemstvo putovali organizirano u 2012.) za pojedine zemlje: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Hrvatska Turska Bugarska Italija Grčka Egipat Španjolska Tunis Austrija Francuska ostale zemlje
20,1 % 15,5 % 9,8 % 9,5 % 8,6 % 6,8 % 5,5 % 4,5 % 4,0 % 2,2 % 13,5 %
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Slovačke
Većinu istaknutih destinacija slovački turisti posjećuju gotovo isključivo organizirano. U zrakoplovnim destinacijama, kao što su Grčka, Egipat, Bugarska, Tunis, Turska, Španjolska, navedeni brojevi predstavljaju više-manje konačne volumene slovačkih turista. Iznimka su Hrvatska i Italija, u koje veliki dio slovačkih turista putuje individualno. Broj individualnih turista iz godine u godinu raste.
Odnos organiziranog i individualnog turizma po destinacijama je: ■
Hrvatska
■
Grčka
■
Bugarska
34,6 % organizirani i 65,4 % individualni turizam 73 % organizirani i 27 % individualni turizam 82 % organizirani i 18 % individualni turizam
■
Italija
■
Španjolska
■
Tunis
■
Turska
■
Egipat
68 % organizirani i 32 % individualni turizam 85 % organizirani i 15 % individualni turizam 98 % organizirani i 2 % individualni turizam 88 % organizirani i 12 % individualni turizam 99 % organizirani i 1 % individualni turizam
Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju Prednost Hrvatske ponajprije je dugoročna tradicija, ali i to što slovački turisti dobro poznaju pojedine hrvatske destinacije. Hrvatska je na slovačkom tržištu generacijski omiljeno odmorišno odredište – već godinama zaredom destinacija broj 1, tj. najomiljenija destinacija slovačkih turista za provođenje obiteljskoga godišnjeg odmora te za nautičare. Važni su i dobra pristupačnost iz Slovačke, razvedena obala, lijepe plaže, čistoća mora, ekološka očuvanost, ljepota krajolika, sigurnost, gostoljubivost i izvrsna mreža autocesta u Hrvatskoj. Glavnim nedostatkom hrvatskih turističkih destinacija s gledišta slovačkog tržišta (iako se radi o okolnostima “vis major”) smatraju se nestabilni vremenski uvjeti. U usporedbi s južnijim mediteranskim zemljama (destinacijama s većim “jamstvom” lijepog vremena − Egipat, Španjolska, Turska, Tunis) često se kao problem spominju upravo vremenski uvjeti. Nedostatkom u usporedbi s konkurencijom smatra se nedovoljna zabavna ponuda (tipa aquapark) te u nekim slučajevima nepovoljan omjer cijene i kvalitete usluga (Hrvatska se smatra jednom od skupljih destinacija). Grčka – jedan od glavnih konkurenata hrvatskim turističkim destinacijama (unatoč tome što je u 2012. zabilježila izrazitiji pad). S obzirom na udaljenost Grčke, riječ je o zrakoplovnoj destinaciji, što povećava troškove godišnjeg odmora. Nedostatak Grčke je i relativno visoka cijena izvanpansionske potrošnje. Kategorizacija hotela u Grčkoj, prema mišljenju slovačkih turista, ne odgovara uvijek europskim standardima. Grčka i dalje ostavlja dojam nesigurne i problematične destinacije. Italija – za slovačke turiste i dalje tradicionalna destinacija usmjerena na kulturni turizam, ali i destinacija za ljetni godišnji odmor. Pozitivno se ocjenjuje široka ponuda aranžmana različite ciljne skupine (npr. aquaparkovi u moru, koje posjećuje uglavnom klijentela s djecom). Kao nedostatak talijanskih destinacija navode se pretrpane plaže, u mnogim slučajevima potpuno bez zelenila, te prometni zastoji na autocestama u glavnoj turističkoj sezoni. Bugarska – položaj bugarskih turističkih destinacija i dalje ostaje praktično nepromijenjen – pozitivne su uglavnom cijene, a nedostatak daljina (zračni prijevoz povećava cijenu godišnjeg odmora, nerazmjerno troškovima boravka). Broj slovačkih turista u Bugarskoj proteklih je godina stabilan. Turska – za turske odmorišne destinacije proteklih godina
raste zanimanje slovačke klijentele, što turoperatori pripisuju dobrom odnosu cijene i kvalitete usluga, kao i činjenici da se radi o destinaciji sa stabilnim vremenom. Slovački turisti vole tursku all inclusive ponudu.
193
Među omiljene destinacije spadaju i susjedne zemlje − Češka i Mađarska . Prednosti su više nego dobri uzajamni odnosi stanovnika Republike Češke i Republike Slovačke, obiteljske veze, dobro poznavanje zemlje i nepostojeća jezična barijera. Nedostatak je nedovoljno vodenih površina za ljetni godišnji odmor. Mađarska – prednost je mala udaljenost i pristupačnost, nedostatak su relativno visoke cijene smještaja i izvanpansionske potrošnje. Visoke cijene djelomično su nadoknađene slabijim tečajem forinte u odnosu prema euru.
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Odmor je glavni motiv putovanja slovačkih turista. Prosječno putuju od 8 do 14 dana, uglavnom u srpnju i kolovozu (60 %), što znači tijekom školskih praznika. Najrašireniji ostaje “klasični” odmor na moru (uz nautiku i sportske aktivnosti). Ostali motivi putovanja su relaksacijski boravci, kulturni i izletišni odmor, vikend izleti u europske gradove, kulturne manifestacije, rekreacijske aktivnosti, posjet obitelji i prijateljima, shopping turizam, službena putovanja. U trećem tromjesečju 2012. godine, kraće ili dulje putovanje ostvarilo je 1 710 000 stanovnika (37,4 %). Na godišnji odmor u tom razdoblju nije putovalo 62,6 % stanovnika − glavni razlozi bili su financijski (45,5 %), zdravstveni (19,5 %), obiteljski (11,1 %).
Prosječni proračun i potrošnja na putovanju
Prijevoz koji su slovački turisti preferirali u 2012. pri odlasku na godišnji odmor
Troškovi Slovaka za kupnju godišnjeg odmora prosječno su 600,00 eura po osobi.
Preferencije slovačkih turista s obzirom na vrstu prijevoza nisu se mnogo mijenjale u sezoni 2012. Pri odlasku na godišnji odmor turisti su uglavnom putovali autobusom (25,5 %), automobilom (37,3 %), zrakoplovom (32,2 %), vlakom (5 %).
(podaci za 2011. godinu)
Najraširenije prijevozno sredstvo slovačkih turista koji putuju u Hrvatsku i dalje je automobil. U svezi sa zračnim prijevozom, možemo reći kako se na slovačkom tržištu zanimanje za tu vrstu prijevoza na godišnji odmor povećava.
Način organiziranja odmora i bukiranja u 2012. godini: ■ ■ ■
turističke agencije individualna putovanja internet
59 % 33 % 8%
Pri putovanju u Hrvatsku odnos je drukčiji: ■ ■ ■
turističke agencije individualna putovanja internet
27 % 60 % 13 %
Odabir godišnjeg odmora putem interneta u Slovačkoj općenito i dalje pobuđuje veliko zanimanje, uglavnom u odnosu na hrvatske turističke destinacije.
Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Preferencije su sljedeće: ■ ■ ■
hoteli privatni smještaj kampovi
Opći pregled organizatora putovanja na tržištu
SATUR Travel
66 460 osoba, prihodi 29 209 045 eura www.satur.sk (najvažnija destinacija je Hrvatska) LIMBA
37 989 osoba, prihodi 6 022 107 eura www.limba.sk (najvažnija destinacija je Grčka) AEOLUS
34 880 osoba, prihodi 11 126 617 eura www.aeolus.sk (najvažnija destinacija je Grčka) TIP TRAVEL
(+Tatratour), 53 000 osoba, prihodi 28 900 000 eura www.tiptravel.sk (najvažnije destinacije su Hrvatska, Turska, Rodos) GLOBTOUR Group
48 000 osoba, prihodi 15 000 000 eura www.globtour.sk (najvažnija destinacija je Hrvatska) KOALA TOURS
39 000 osoba, prihodi 15 000 000 eura www.koala.sk (najvažnija destinacija je Hrvatska) HYDROTOUR
61,4 % 32,6 % 6 %.
Svake godine povećava se zanimanje klijentele za hotele više kategorije s ponudom all inclusive. Zanimanje za privatni smještaj u Hrvatskoj i dalje je vrlo veliko.
27 715 osoba, prihodi 23 775 247 eura www.hydrotour.sk (najvažnija destinacija je Grčka) KARTAGO TOURS
48 918 osoba, prihodi 1 783 274 eura www.kartago.sk (najvažnija destinacija je Tunis)
Slovačka
Egipat, Tunis – najveća su prednost povoljne cijene i duga ljetna sezona, s jamstvom lijepog vremena. Nedostatak je loša higijena i često niska kvaliteta usluga (uglavnom u nižim kategorijama smještaja). U nedostatke se mogu ubrojiti i političke turbulencije u Sjevernoj Africi, koje tu regiju svrstavaju među rizične destinacije (Tunis je zadržao znatan udjel slovačkih turista, a Egipat je zabilježio izrazitiji pad).
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
194 ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
CK FIFO
29 152 osobe, prihodi 11 081 372 eura www.fifo.sk (najvažnija destinacija je Hrvatska) TURANCAR
25 014 osoba, prihodi 12 308 353 eura www.turancar.sk (najvažnija destinacija je Grčka) Gotovo svi navedeni lideri imaju u ponudi i hrvatske destinacije. Uz spomenute turoperatore na slovačkom tržištu postoje i manji poslovni subjekti specijalizirani za Hrvatsku: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
CK AQUAMARIN – www.aquamarin.sk INTERMEDIAL – www.intermedial.sk N.I.K. Slovakia – www.nik-slovakia.sk CK MORE – www.more.sk KVALITATOUR – www.kvalitatour.sk PEGAS TOUR – www.pegastour.sk RIA TOUR – www.riatourck.sk SUN TRAVEL – www.suntravel.sk TRGOTURS – www.trgoturs.sk FERROTOUR – www.ferrotour.sk CK MAY WAY – www.myway.sk
CK ATLAS ADRIA – www.atlas-adria.sk CK FRANKA – www.ckfranka.sk MAESTRAL TRAVEL – www.maestraltravel.sk VÍTKOVICE TOURS.SK – www.ckvt.sk CK LIPA – www.cklipa.sk ADRIAHOME – www.adriahome.com JOMATOUR – www.jomatour.sk KARTAGO TOURS – www.kartago.sk CK AFRODITA – ckafrodita.sk D-ETRAC – www.detrac.sk
Drugi specijalisti na slovačkom tržištu: ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
putovanje omladine do 26. g. – CKM 2000 Travel nautički turizam – CK MY WAY, FELYMA YACHT, MAXO YACHTING, CK MORE egzotika, turistička putovanja – CK BUBO ronjenje – PRO DIVE vjerski turizam – PAX TOUR dječji kampovi – CK ÚSMEV, CEVARM sportske manifestacije – SUPER MARS automobilisti – CK AUTO TOUR putovanja mladeži, jezični tečajevi – CKM 2000 Travel kampovi – JOMATOUR VIP gosti – VIP travel
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU U 2012. GODINI Dolasci
Noćenja
SLOVAČKA apsol.
indeks
1989. = 100
apsol.
indeks
1989. = 100
1989.*
192.680
100
1.893.043
100
1990.*
171.349
89
89
1.524.570
81
81
1991.*
12.322
7
6
82.493
5
4
1992.*
107.755
874
56
806.176
977
43
1993.
23.327
22
12
161.472
20
9
1994.
59.048
253
31
417.948
259
22
1995.
27.071
46
14
200.228
48
11
1996.
84.000
310
44
600.000
300
32
1997.
153.930
183
80
1.119.837
187
59
1998.
161.664
105
84
1.142.600
102
60
1999.
107.629
67
56
723.090
63
38
2000.
187.344
174
97
1.249.188
173
66
2001.
202.905
108
105
1.335.005
107
71
2002.
191.176
94
99
1.223.480
92
65
2003.
187.955
98
98
1.204.963
98
64
2004.
176.294
94
91
1.100.947
91
58
2005.
184.891
105
96
1.183.499
107
63
2006.
217.986
118
127
1.428.346
121
94
2007.
280.586
129
146
1.831.655
128
97
2008.
299.318
107
155
1.927.093
105
102
195 2009.
292.450
98
152
1.974.402
102
104
2010.
310.031
106
161
2.084.013
106
110
2011.
335.021
108
174
2.282.066
110
121
2012.
337.429
101
175
2.294.100
101
121
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Izvor: DZS
Slovačka
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Trend povećavanja broja slovačkih individualnih turista
prisutan je već nekoliko godina zaredom. U Hrvatsku 34,6 % Slovaka putuje organizirano, 65,4 % individualno. Dolasci i noćenja Slovaka u RH od 2004. do 2012. (raščlamba na organizirani i individualni promet) dan je u tablici.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Godina
Dolasci u RH (ukupno)
Organizirani turizam
Individualni turizam
2004.
176.294
100.582
75.712
2005.
184.891
99.770
85.121
2006.
217.986
101.928
116.058
2007.
280.586
133.618
146.968
2008.
299.318
138.461
160.857
2009.
306.741
111.976
194.765
2010.
310.031
114.731
195.300
2011.
335.021
127.500
207.521
2012.
337.429
116.784
220.645
Dolasci u RH prema Državnom zavodu za statistiku RH; Organizirani turizam u RH − Državni zavod za statistiku RS
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Velika većina slovačkih turoperatora i turističkih agencija ima u svom programu hrvatske destinacije: ■ SATUR Travel ■ GLOBTOUR Group ■ TIP TRAVEL ■ KOALA TOURS ■ TATRATOUR ■ TIP TOUR ■ AQUAMARIN ■ INTERMEDIAL
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
N.I.K. Slovakia CK FIFO PEGAS TOUR CK MY WAY CK LIPA FERROTOUR SUN TRAVEL CK MADO KVALITA TOURS CK MORE TRGOTURS
■■■■■■■■
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
196 ■ JOMATOUR ■ D-ETRAC ■ KARTAGO TOURS ■ CK AFRODITA. Najveći TO imaju u ponudi praktično cijelu hrvatsku obalu i otoke.
AUTOTOUR AEOLUS SELINAN CK FIRO TOUR TERRATRAVEL TATRA MARINE TRAVEL PRO DIVE RIA TOUR HECHTER SLOVAKIA NECKERMAN Slovakia SENECA TOURS ELIT TRAVEL SOLARTOUR CK TOP TREND TURANCAR CS TOURS CERES ERTOUR FELYMA YACHT ATLAS ADRIA RUFA REISEN SK MAXO YACHTING FRANKA TOUR MAESTRAL TRAVEL ADRIAHOME AFRODITA RENY TRAVEL FELYMA YACHT CEVARM YACHT TRAVEL
Osim toga, na slovačkom tržištu posluju i češke turističke agencije. Najveći češki TO za hrvatske destinacije su: VÍTKOVICE TOURS, Agencija 101 ZEMEK, ČEDOK SLOVAKIA, a posluju i druge inozemne turističke tvrtke, kao što su Neckerman, TUI, Gulet, Orex Travel i sl.
Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2012. godine Ponuda pokriva tradicionalno širok izbor aranžmana. Slovačke putničke agencije ne nude više u Hrvatskoj samo sunce i more nego i aktivni odmor. U ponudi se i dalje povećava broj odmora na iznajmljenim jahtama. Proširena je i ponuda otočnih destinacija, boravaka usmjerenih na sport i wellness, relaksacijsko-uljepšavajuće aranžmane, cikloturizam, latinoaerobik aranžmane, TEA BO vježbanje i slično.
Opseg organiziranog prometa u 2012. godini za Hrvatsku – na osnovi podataka koje su naveli pojedini turoperatori dan je u tablici.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Turoperator
Broj turista
Turoperator
Broj turista
Globtour Bratislava
29.964
CK More
2.850
SATUR
14.613
Kvalita Tour
3.188
Tip Tour
2.682
Pegas Tour
2.354
Koala Tours
6.586
Elit travel
498
N.I.K Slovakia
10.390
Maestral Travel
1.693
ATLAS ADRIA
840
CK FIFO
7.022
Aquamarin
7.480
Adria home
1.380
Ferrotour
2.096
CK My Way
1.864
Intermedial
1.943
Turancar
3.928
Sun Travel
776
CK Lipa
6.102
Tip Travel
12.641
Vítkovice Tours
4.629
CK FRANKA
1.920
Trgoturs
1.835
Ukupno: 129 274 osobe
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Organizatori putovanja smatraju da su glavne prednosti hrvatske turističke ponude: ■ ■ ■ ■ ■
optimalna prometna pristupačnost dugoročna tradicija čistoća mora zelena i razvedena obala ljepota krajolika
■ ■ ■ ■ ■
ekološka očuvanost praktično nepostojeća jezična zapreka sigurnost gostoljubivost dobri uvjeti za provedbu obiteljskog odmora (što je i najtraženiji oblik odmora u hrvatskim destinacijama).
Najvažnija mjera, koju bi s gledišta turoperatora trebalo poduzeti, je nastojati da kvaliteta pružanih usluga odgovara cijenama (što podrazumijeva sva područja, izravno ili neizravno vezana za turizam). Glavni nedostatak je mjestimična nekonkurentnost cijena hrvatske turističke ponude u usporedbi s konkurencijom.
197
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Indeks 2012./2011.
Dolasci
Istarska županija
37.964
109
235.077
108
Primorsko-goranska županija
62.860
107
394.005
108
Zadarska županija
59.790
103
437.116
103
Šibensko-kninska županija
52.640
107
376.283
108
Splitsko-dalmatinska županija
106.015
101
792.732
102
Dubrovačko-neretvanska županija
10.892
107
79.872
107
Ličko-senjska županija
11.931
120
59.294
108
Noćenja
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku
■
Slovački se turisti pri dolasku u Hrvatsku koriste:
Nedostatkom se smatra:
■ ■ ■
■
autobusom automobilom zrakoplovom
29 % 61 % 10 %.
Zrakoplovni letovi u 2012. godini Na slovačkom tržištu i dalje ne postoji ponuda charterskih zrakoplovnih aranžmana za Hrvatsku (bili bi neisplativi, s obzirom na udaljenost i dobru pristupačnost autocestom). Zračni prijevoz iz Slovačke u RH u sezoni 2012. – izravne sezonske letove od početka lipanja do polovine rujna, osiguravala je slovačka zrakoplovna tvrtka DANUBE WINGS na relaciji: ■ ■ ■
Bratislava – Split (dva puta na tjedan) Bratislava – Zadar (jedanput na tjedan) Košice – Rijeka (dva puta na tjedan).
■
široka ponuda privatnog smještaja na internetu koja omogućuje najbolji izbor destinacije i smještaja.
relativno kratko ljeto i malo jamstvo lijepog vremena, posebice u predsezoni i posezoni zasad ne postojeća povezanost autocestom od Splita do Dubrovnika.
Vrsta smještaja koju su slovački turisti birali u Hrvatskoj ■ ■ ■
hoteli i hotelski apartmani privatni smještaj kampovi
47 % 48 % 5%
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće biraju
Autobuseri u 2012. godini
Od dodatnih aktivnosti slovački gosti najčešće traže sportske aktivnosti, ronjenje, jedrenje, biciklizam i slično. Od spomenutih aktivnosti i dalje je nedvojbeno najvažnije jedrenje. Ipak za slovačke je goste Hrvatska prije svega destinacija za provođenje obiteljskog odmora i za aktivni odmor.
Sa slovačkog tržišta prema Hrvatskoj pojedini su organizatori putovanja prema svojemu programu prodaje uveli redovite 7-dnevne i 10-dnevne autobusne intervale. I u sezoni 2012. navedenim autobusnim linijama koristili su se individualni turisti, za usluge prijevoza bez kupnje aranžmana. Na relativnu stagnaciju autobusnog prijevoza i dalje utječe jačanje automobilskog prijevoza.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI
Individualci u 2012. godini – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Pozitivnim elementima hrvatske turističke ponude smatraju se:
■ ■ ■ ■ ■ ■
dostupnost pojedinih destinacija, s obzirom na odličnu mrežu autocesta u RH čisto more, ekološki očuvana priroda, zelene plaže praktično nepostojeća jezična zapreka sigurnost gostoljubivost dostupnosti informacija i promidžbeni materijali Hrvatske turističke zajednice
Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini Potencijal slovačkog tržišta općenito je limitiran relativno malim brojem stanovnika. Turistička ponuda neprimjereno je široka za tako malo tržište. Broj slovačkih turista koji putuju u inozemstvo posljednjih se godina nije mnogo povećao te će, s obzirom na okolnosti, vjerojatno tako ostati i ove godine. Recesija i globalna gospodarska kriza znatno utječu na turističko tržište, koje stagnira. Turoperatori se trude goste motivirati specijalnim popustima te očekuju relativno dobru prodaju. Ponoviti rezultat turističke sezone 2012. godine (više od 337 000 slovačkih turista) bilo bi, s obzirom na gospodarske okolnosti i limite slovačkog tržišta, zadovoljavajuće.
Slovačka
Indeks 2012./2011.
Županija
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
198
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. Ne očekuje se znatan porast turista koji će putovati u inozemstvo (u odnosu prema 2012. godini) ni važnije promjene u redoslijedu omiljenih destinacija – vodeća je Hrvatska, slijede Turska, Grčka, Bugarska, Italija, Španjolska. Kao novost u ponudi ove je godine najavljen Sjeverni Cipar. Turističke agencije bilježe daljnje smanjenje zanimanja za Egipat i Tunis.
Globalni pregled organizatora putovanja na slovačkom tržištu u 2013. Slovačko turističko tržište posljednjih se godina profiliralo, ima svoje specijaliste za pojedine izabrane destinacije koji imaju stabilne goste.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Hrvatska je bez konkurencije najpopularnija turistička destinacija, s vrlo pozitivnim ugledom u gotovo svim područjima.
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2013. godini Interes za odmorišne boravke i dalje ovisi o trenutačnom gospodarskom stanju. U najboljem slučaju preliminarno možemo očekivati 330 tisuća slovačkih turista i 2 150 000 noćenja u 2013. godini.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. godini Zastupljenosti Hrvatske u programima slovačkih organizatora putovanja u 2013. godini i dalje je velika. Svi ključni turoperatori nude široki spektar hrvatskih destinacija i široku ponudu programa. Osim klasičnih odmorišnih boravka, u ponudi hrvatskih destinacija i dalje se povećava ponuda odmora na iznajmljenim jahtama te programi za goste koji imaju posebne interese.
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. godinu Putničke agencije navode da se prodaja ljetnih odmorišnih aranžmana može usporediti s prošlogodišnjom.
Zrakoplovne veze u 2013. godini U sezoni 2013. planirane su redovite sezonske linije na relaciji: ■ ■ ■ ■ ■
Bratislava – Zadar – Bratislava (15. lipnja – 7. rujna 2013.), rotacija – 1 Bratislava – Split - Bratislava (2. srpnja – 27. kolovoza 2013.), rotacija – 2 Košice – Rijeka – Košice (20. lipnja – 5. rujna 2013.), rotacija – 1 Bratislava – Košice – Rijeka (20. lipnja – 5. rujna 2013.), rotacija – 2 Košice – Bratislava - Split (14. lipnja – 13. rujna 2013.), rotacija – 2.
Redovite sezonske linije će i u sezoni 2013. osiguravati slovački zračni prijevoznik DANUBE WINGS. Croatia Airlines nudi na slovačkom tržištu redovite linije za Split i Dubrovnik iz bečke zračne luke Schwechat, ali su cijene dosta visoke.
Autobuseri u 2013. godini Očekuje se da će autobusni prijevoz biti približno kao i prošle godine.
Individualni promet u 2013. godini Individualni promet sa slovačkog tržišta raste iz godine u godinu (zbog blizine destinacije i odlične mreže autocesta).
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta i odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini Gospodarska kriza ne ostavlja prostor za znatnije povećanje broja slovačkih turista u 2014. godini.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. godini Ne očekuje se da bi se redoslijed destinacija mogao znatno promijeniti. Hrvatska će i dalje zadržati dominantan položaj na ljestvici omiljenih odmorišnih destinacija.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. godinu Slovačko tržište turizma je stabilizirano – organizatori putovanja ne očekuju drastično povećanje zanimanja za pojedinu turističku destinaciju, ni promjene u strukturi turističke ponude.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u RH u 2014. godini Slovačka je relativno malo tržište na kojem snažno konkuriraju brojne destinacije. S obzirom na položaj Hrvatske, kao dugotrajno najomiljenije turističke destinacije, može se očekivati kako ćemo zadržati aktualne razine prometa iz Slovačke.
Mjere koje bi prema mišljenju organizatora putovanja trebalo poduzeti u 2014. godini ■ ■ ■ ■ ■ ■
poboljšati razinu usluge i infrastrukture prilagoditi cijene realnoj vrijednosti usluga i tržišnim okolnostima turističku ponudu proširiti i obogatiti u skladu sa zahtjevima i potrebama mlađe generacije (noćni život, kulturni događaji) povećati all inclusive ponudu smanjiti prerani stop bukinga olakšati administrativne procedure vezane za radne dozvole predstavnika stranih turoperatora.
199
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
SLOVENIJA
Slovenija
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: parlamentarna republika Površina: 20 273 km2 Najveći gradovi:
Ljubljana (279 653 stanovnika), Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Kopar i Novo Mesto – u tih sedam najvećih slovenskih gradova živi gotovo četvrtina svih stanovnika.
Opća obilježja gospodarstva U četvrtom tromjesečju 2012. godine BDP se smanjio za 3 % u odnosu prema četvrtom tromjesečju prethodne godine. U 2012. godini ukupno je smanjen za 2,3 %. U posljednjem tromjesečju 2012. godine nastavila su se negativna kretanja – iznimno slaba domaća potrošnja, koja se u četvrtom tromjesečju 2012. realno smanjila za 7,8 %. Manja nego prethodnih mjeseci bila je i osobna potrošnja (5,7 %), a smanjila se i državna potrošnja (-1,3 %). Zabilježeno je i smanjenje investicija, pa su u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2011. one bile manje za čak 22,4 %, od čega na investicije u osnovna sredstva opada 10,6 %. Smanjenje domaće potražnje odražava se i na inozemnim transakcijama: uvoz robe i usluge je za 6,6 % manji nego prije godinu dana. Na drugoj je strani izvoz dobara i usluga ostao nepromijenjen te stoga inozemna potražnja ostaje jedini element koji sprječava još veću kontrakciju gospodarske aktivnosti.
2006.
31.013
5,9
2005.
28.704
4,3
2004.
27.162
4,3
2003.
25.752
2,8
2002.
24.500
4
2001.
22.790
2,8
2000.
21.600
4,4
Izvor: Statistički ured RS
U četvrtom tromjesečju 2012. godine BDP se smanjio za 3 %, uspoređujemo li ga s istim razdobljem 2011. godine, a u 2012. godini smanjen je za 2,3 %.
BDP – tromjesečni podaci 2012.
BDP - aktualno stanje, usporedba s
prethodnim godinama i prognoza za sljedeće godine
1. tromj.
2. tromj.
3. tromj.
4. tromj.
Ukupno
0,0
-3,2
-3,1
-3,0
-2,3
Nije desezonirano
U Sloveniji je 2012. godine bruto domaći proizvod (BDP) iznosio 35.466 milijuna eura, uz realni pad gospodarstva od 2,3 %.
Promjena u odnosu na 2011. godinu
BDP OD 2000. DO 2012. GODINE
Prilagođeno s obzirom na sezonski utjecaj i broj radnih dana Promjena u odnosu na prethodno razdoblje
-0,2
-1,1
-0,6
-1,0
-2,2
Promjena u odnosu na isto razdoblje u 2011. godini
-0,8
-2,3
-2,8
-2,8
-2,2
Godina
mil. EUR
Realni rast u %
2012.
35.466
-2,3
2011.
35.639
-0,2
2010.
35.809
1,2
Izvor: Statistički ured RS
2009.
34.894
-7,8
2008.
37.126
3,5
2007.
34.471
6,8
Uzmemo li u obzir podatke koji su prilagođeni s obzirom na utjecaj sezone te radnih dana, tada se vrijednosti četvrtog tromjesečja u odnosu na treće smanjuju za 1 %. U 2012. godini BDP se realno smanjio za 2,3 %, te je nominalno iznosio 35.466 milijuna eura ili 2 % manje nego u 2011. godini.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
200
BDP po stanovniku Aktualno stanje slovenskog BDP po stanovniku je 17.457 eura (prema podacima za 2012. godinu).
BDP po stanovniku u eurima 2012.
17.457
2011.
17.361
2010.
17.602
2009.
17.331
2008.
18.367
2007.
17.123
2006.
15.467
2005.
14.369
2004.
13.599
2003.
12.9
2002.
12.281
2001.
11.441
2005.
10,2
2004.
10,3
Izvor: Statistički ured RS
Registriranih nezaposlenih je u 2012. godini u prosjeku bilo 110 000, što je čak 500 manje nego godinu prije. Posebice smo to smanjenje mogli uočiti u vrijeme ljetnih mjeseci. Prema kraju godine, ta je brojka ponovno rasla. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u 2012. godini iznosila je 12 %, što znači da je u posljednjoj godini narasla za 0,2 postotna boda. Također, zanimljivi pokazatelj je taj da se u posljednje dvije godine u Sloveniji očito smanjuje broj aktivnog stanovništva (broj radno aktivnih zajedno s nezaposlenim osobama). S obzirom na to da u posljednjem razdoblju broj nezaposlenih osoba raste, to znači da se broj aktivnih stanovnika u Sloveniji smanjuje na račun smanjenja broja radno aktivnog stanovništva.
Stanovništvo po aktivnosti
Izvor: Ured za makroekonomska pitanja Republike Slovenije
Postotak nezaposlenosti Broj nezaposlenih povećao se u 2012. godini, iako zamjećujemo da je povećanje manje nego u nekoliko proteklih godina. U Sloveniji je, prema anketnom ispitivanju u 2012. godini, bilo približno 90 000 nezaposlenih – dakle 6000 više nego u 2011. godini. Od 2008. godine – od početka krize, broj nezaposlenih praktički se udvostručio.
Postotak registrirane nezaposlenosti 2012.
8,9
2011.
8,2
2010.
7,3
2009.
5,9
2008.
4,4
2007.
7,7
2006.
9,4
Prosječna plaća – aktualni podaci U veljači 2013. godine prosječna plaća u Sloveniji bila je 1.497,55 EUR bruto, odnosno 982,68 EUR neto. S obzirom na siječanj 2013. godine plaća je bila niža za 1,6 %, i isto toliko u odnosu na veljaču 2012. godine.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Prosječna mjesečna plaća i nominalni indeksi prosječnih mjesečnih plaća pravnih osoba, veljača 2013.
EUR II. 2013.
Ø I.-II. 2013.
Indeksi Ø XII. 2012. II. 2013.
II. 2013. I. 2013.
II. 2013. II. 2012.
Ø I.-II. 2013. Ø I.-II. 2012.
II. 2013. Ø 2012.
Bruto plaća
1.497,55
1.510,70
1.518,72
98,3
98,3
99,0
98,2
Neto plaća
982,68
990,44
993,73
98,4
99,4
99,9
99,1
Izvor: SURS
Stopa inflacije Prema podacima Eurostata inflacija u Sloveniji u ožujku 2013. godine na godišnjoj je razini izosila 2,4 %, dok je na mjesečnoj razini bila 0,3 %. Slovenski je statistički
ured potkraj ožujka 2013. objavio kako su cijene životnih potrepština u Sloveniji u ožujku na godišnjoj razini narasle za 2 %, a usporedimo li ih s veljačom tada govorimo o 0,3 postotnom porastu.
201
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
kolovoz 2012.
100,7
102,9
102,5
srpanj 2012.
99
102,4
102,5
lipanj 2012.
99,4
102,3
102,5
svibanj 2012.
100,6
102,4
102,5
travanj 2012.
101,1
102,6
102,5
ožujak 2012.
101
102,3
102,5
102,6
veljača 2012.
100,6
102,9
102,6
102,6
siječanj 2012.
99,5
102,3
102,3
Mjesečni indeks
Godišnji indeks
Prosječni godišnji
ožujak 2013.
100,3
102
102,4
veljača 2013.
100,8
102,7
102,5
siječanj 2013.
99,2
102,4
102,4
prosinac 2012.
99,7
102,7
102,6
studeni 2012.
99,9
102,3
102,6
listopad 2012.
100,1
102,7
rujan 2012.
101,1
103,3
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Vanjskotrgovinska bilanca Od siječnja do prosinca 2012. godine, u usporedbi s istim razdobljem protekle godine, izvoz je bio veći za 0,3 %, a uvoz je bio manji za 2,4 %. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 95,2 %. Izvoz i uvoz robe, prosinac 2012. XI. 2012.
XII. 2012.
XII. 2012. XII. 2011.
I.-XII. 2012.
1000 EUR
I.-XII. 2012. I-XII. 2011. Indeksi
Izvoz
1.856.575
1.457.250
20.870.709
92,4
100,3
EU-27
1.296.289
951.321
14.428.687
88,8
97,9
Države nečlanice EU
560.286
505.929
6.442.022
99,9
106,1
Uvoz
1.872.048
1.573.283
21.920.867
87,3
97,6
EU-27
1.404.351
1.156.980
16.616.262
82,9
96,7
Države nečlanice EU
467.697
416.303
5.304.605
102,3
100,7
1)
-1) -1)
Saldo izmjene
-15.473
-116.033
-1.050.158
-
Pokrivenost uvoza s izvozom u %
99,2
92,6
95,2
-1)
Izvor: SURS
Stanovništvo U listopadu 2012. godine u Sloveniji su živjele 2 058 123 osobe. U trećem tromjesečju 2012. godine broj stanovnika povećao se za 0,1 %. Stanovništvo po skupinama i spolu, Slovenija, 1. listopada 2012.
1.10.2011. 1.1.2012.
1.4.2012.
1.7.2012.
1.10.2012
Ukupno
2.054.741
2.055.496
2.055.527
2.056.262
2.058.123
Muški
1.016.456
1.016.731
1.016.827
1.017.414
1.018.477
Ženske
1.038.285
1.038.765
1.038.700
1.038.848
1.039.646
Ukupno
1.969.887
1.969.941
1.968.816
1.968.283
1.968.312
Muški
957.330
957.517
957.112
957.057
957.166
Ženske
1.012.557
1.012.424
1.011.704
1.011.226
1.011.146
Ukupno
84.854
85.555
86.711
87.979
89.811
Muški
59.126
59.214
59.715
60.357
61.311
Ženske
25.728
26.341
26.996
27.622
28.500
Stanovništvo
Državljani Republike Slovenije
Strani državljani
Izvor: SURS
Slovenija
Indeksi stope inflacije (mjesečni, godišnji, prosječni)
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
202
Stanovništvo po dobi Stanovnici Slovenije su 1. srpnja 2012. godine prosječno bili stari 42 godine. Ukupni indeks starenja (muški i žene) iznosio je 118,0. Kod muške populacije indeks je iznosio 91,8, a kod žena 145,7.
Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Skroman rast od 1,1 % slovensko gospodarstvo može očekivati tek 2014. godine. Kao razlog loše prognoze stručnjaci navode štednju i procese spašavanja banaka i poduzeća. Pad domaće potražnje malo je ublažio izvoz, ali ipak zamjećujemo smanjeno kreditiranje u privatnom sektoru. Također, prognoza je da će broj nezaposlenih do kraja 2013. godine prestati rasti te da će se zadržati na vrijednosti od 9,8 %. Također, pozitivne su prognoze koje se odnose na cijene životnih potrepština, pa bi se tako u 2013. godini one trebale povećati za 2,3 %, a 2014. za 1,8 %. Plan slovenske vlade prije svega se odnosi na uređenje javnih financija, a da bi se dosegnula dugoročna stabilnost na tom području potrebna je mirovinska reforma te sanacija banaka. To je veoma važno stranim ulagačima, pa tako stručnjaci navode kako bi ubrzana sanacija banaka te realizacija spomenutih reformi mogla dovesti do nagle promjene u pozitivnom smislu, odnosno popraviti prognoze za Sloveniju.
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Glavni televizijski mediji u Sloveniji su: RTV Slovenija, POP TV i Kanal A, Planet tv, Info TV, TV Kopar-Capodistria, TV Paprika, TV 3, Net-TV, TV Pika, Šport TV i MTV Adria. Glavni radijski mediji u Sloveniji su: Radio 1 (prvi po slušanosti), Val 202 (drugi po slušanosti), Radio Slovenija 1 (treći po slušanosti), ARS, Radio Center, Radio Glas Ljubljane, Radio Hit, Radio Antena, Zeleni val. Radio je medij koji u Sloveniji konstantno drži svoj 60 % dnevni doseg još od 2002. godine pa gotovo 2/3 stanovništva najmanje 15 minuta na dan sluša neki od radijskih programa.
Situacija na slovenskom medijskom tržištu pokazuje velike anomalije te se zbog prevelikog udjela oglašavanja na televiziji Sloveniju kategorizira kao medijski nerazvijenu državu. Tisak svuda u svijetu, pa tako i u Sloveniji stagnira, ako govorimo o investicijama u oglašavanje, što nije dobro s obzirom na to da je tiskani mediji i dalje važan i veoma jak način komunikacije, uz mnoge prednosti u usporedbi s drugim medijima.
U 2012. GODINI ■ ■ ■ ■ ■
Delo – glavni dnevni list u Sloveniji, tiska se u 59 947 (prema podacima RNP-a) primjeraka, treći po čitanosti (7,0 % čitatelja) Dnevnik – dnevni list s nakladom od 49 106 primjeraka, četvrti po čitanosti (5,7 % čitatelja) Slovenske novice – najčitaniji dnevni list s nakladom od 96 773 primjerka (18,3 % čitatelja) Večer – glavni tiskani medij na području sjeverne Slovenije s nakladom od 42 937 primjeraka (5,7 % čitatelja) Primorske novice – dnevni list Primorske regije u Sloveniji s nakladom 18 000 – 20 000 primjeraka
■
■ ■
■
■
Finance – jedini poslovni dnevnik u Sloveniji; čitanost 2,8 %, od kojih je 10 % studenata; među čitateljima prevladavaju 30-godišnjaci; naklada 16 577 primjeraka Ekipa – sportski dnevni list (1,5 % čitatelja); 13 394 primjerka. Mladina – tjednik o aktualnim političkim, društvenim i kulturnim događajima i pojavama; naklada je 19 437 primjeraka, a čitanost 59 000 čitatelja u dobi od 10. do 75. godine Žurnal24 – jedini besplatni i drugi po čitanosti dnevni list u Sloveniji; ima vrlo visok doseg (14,5 %), te visoku nakladu od 215 318 primjeraka Turistički časopisi su Horizont (s nakladom od 7000) te Potovanjain stil (naklada 7000 – 8000).
Dnevne novine u Sloveniji – podaci o čitanosti
Doseg jednog izdanja VALUTA
u 000
DELO
7,0
119
DNEVNIK
5,7
98
EKIPA
1,5
25
FINANCE
2,8
47
PRIMORSKE NOVICE
2,9
49
SLOVENSKE NOVICE
18,3
313
VEČER
5,7
97
ŽURNAL24
14,5
247
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u svojoj zemlji Prvo tromjesečje 2012.: 19 % stanovnika Slovenije stari-
jih od 15 godina otputovalo je na oko 541 tisuću turističkih putovanja, bilo privatnih, bilo poslovnih. Od toga je 17,0 % otputovalo na oko 429 000 privatnih putovanja, od kojih 62,0 % u Sloveniji, a 38,0 % u inozemstvu. Privatna putovanja su se u prvom tromjesečju 2012. godine u odnosu prema godini prije smanjila za 28 %. Drugo tromjesečje 2012.: 33 % stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 1 139 000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 30,0 % otputovalo na 984 000 privatnih putovanja, 47,0 % u Sloveniji, 53,0 % u inozemstvu. Privatna putovanja su se u drugom tromjesečju 2012. godine u odnosu prema godini prije smanjila za 3 %. Treće tromjesečje 2012.: 53,0 % stanovnika Slovenije
starijih od 15 godina, otputovalo je na oko 1 908 000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 50,0 % otputovalo na 1 836 000 privatnih putovanja, 38,0 % u Sloveniji, 62,0 % u inozemstvu. Privatna putovanja su se u trećem tromjesečju 2012. godine u odnosu na godinu ranije smanjila za 8 %.
203
Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2012. posjetili slovenski turisti Prvo tromjesečje 2012.: Cilj 22,0 % privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijede Italija (16,0 %) i Austrija (15,0 %). Drugo tromjesečje 2012.: Cilj 61,0 % privatnih putova-
nja po Europi bila je Hrvatska, 6,0 % Bosna i Hercegovina te Italija i Srbija po 5,0 %. Treće tromjesečje 2012.: Cilj 77,0 % privatnih putovanja
po Europi bila je Hrvatska, slijedile su Bosna i Hercegovina 4,0 %, Italija 3,0 % i Srbija 2,0 %. Četvrto tromjesečje 2012.: Cilj 32,0 % privatnih putovanja bila je Hrvatska, zatim Austrija (13,0 %) te Bosna i Hercegovina (11,0 %).
Omjer organiziranog i individualnog prometa za najomiljenije destinacije Procjenjuje se da je 85 % individualnih dolazaka, a 15 % privatnih putovanja slovenski gosti organiziraju posredstvom turističke agencije.
Prednosti i nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja i gostiju sa slovenskog tržišta Hrvatska kao turistička destinacija na slovenskom tržištu već godinama drži visoku poziciju, što je odraz visoke stabilnosti tržišta, izuzetno dobrog poznavanja naše ponude te blizine. Za slovenskog turista, hrvatski je Jadran još jedan od najomiljenijih mjesta za odmor, što dokazuju odlični turistički rezultati koji slovenske goste već tradicionalno pozicioniraju na drugo mjesto prema broju dolazaka, odmah poslije Nijemaca. Prednosti naših turističkih destinacija s gledišta slovenskoga gosta jesu blizina, poznavanje jezika i kulture, prirodne ljepote i razvedenost obale. Turoperatori pozdravljaju sve veću raznovrsnost turističke ponude, kao što je eno-gastronomski turizam, ruralni turizam, biciklistički turizam. Sve veća ponuda vikend aranžmana u predsezoni i posezoni slovenskom je gostu posebno zanimljiva. Nedostaci proizlaze iz još mjestimično nedovoljne gostoljubivosti i “osjećaja manje vrijednosti” u odnosu prema ostalim stranim gostima. Turoperatori s druge strane uvijek očekuju veću fleksibilnost hotelijera i spremnost na akcijske popuste te bolje uvjete.
Prijevoz kojim su se slovenski turisti koristili u 2012. godini Najčešće prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima bilo je osobno motorno vozilo (automobil, motor, autopriko-
lica), s udjelom većim od 80 %. Slijede zrakoplov i autobus s udjelom oko 6 % do 7 %.
Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2012. preferirali slovenski turisti pri odlasku na godišnji odmor Slovenski turisti u velikoj većini (više od 85 %) sva svoja privatna putovanja organiziraju bez pomoći turističke agencije. Kod kraćih putovanja ta je brojka veća od 90 %. Privatna putovanja ostvarena putem turističke agencije većinom su organizirana kao noćenja ili u obliku putničkih aranžmana. Internet im služi prije svega kao izvor informacija te za organiziranje duljeg putovanja u inozemstvo.
Preferirana vrsta smještaja Prvo tromjesečje 2012.
Na 24,0 % privatnih putovanja slovenski su turisti koristili besplatan smještaj i to kod rodbine i prijatelja, na 15 % putovanja bili su smješteni u vlastitim objektima za odmor. Hotelskim smještajem slovenski su se turisti koristili na 34 % privatnih putovanja, dok su u ostalim turističkim objektima (apartmani u turističkim naseljima, sobe, kampovi) boravili na 25 % svojih putovanja. Drugo tromjesečje 2012.
Na 52 % privatnih putovanja slovenski su turisti besplatno boravili kod rodbine i prijatelja te u vlastitim objektima za odmor. Hotelskim smještajem slovenski su se turisti koristili na 20 % privatnih putovanja, dok su u ostalim turističkim objektima (apartmani u turističkim naseljima, sobe, kampovi) boravili na 17 % putovanja. Treće tromjesečje 2012.
Na 41 % privatnih putovanja slovenski su turisti besplatno boravili kod rodbine i prijatelja te u svojim objektima za odmor. Hotelskim smještajem slovenski su se turisti koristili na 18 % privatnih putovanja, kampovima na 15 %, dok ih je u apartmanima, sobama, turističkim naseljima boravilo na 26 % putovanja. Četvrto tromjesečje 2012.
Na 65 % privatnih putovanja slovenski su turisti besplatno boravili kod rodbine i prijatelja te u svojim objektima za odmor. Hotelskim smještajem koristili su se na 22 % privatnih putovanja, dok su u ostalim turističkim objektima (apartmani u turističkim naseljima, sobe, kampovi) boravili na 13 % putovanja.
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Prvo tromjesečje 2012.
U prvom tromjesečju, na barem jedno turističko putovanje, poslovno ili privatno, otputovala je približno jedna petina slovenskih gostiju, ili 333 000. Od toga je 267 000 otputovalo na privatna putovanja – 63 % kraćih (od toga 79 % u Sloveniji), dok je 66 000 Slovenaca putovalo iz poslovnih razloga. Slovenci su za 83 % privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska naveli provođenje slobodnog vremena (odmor, godišnji odmor, putovanje), a za 16 % privatnih putovanja glavni razlog bio je posjet rodbini i prijateljima.
Slovenija
Četvrto tromjesečje 2012.: 25,0 % stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 947 000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 22,0 % otputovalo na 801 000 privatnih putovanja, 69,0 % u Sloveniji, 31,0 % u inozemstvu. Privatna putovanja su se u posljednjem tromjesečju 2012. godine u odnosu prema godini prije povećala za 22,0 %.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
204
Drugo tromjesečje 2012.
Drugo tromjesečje 2012.
U drugom tromjesečju, na barem jedno turističko putovanje, poslovno ili privatno, otputovala je približno jedna trećina slovenskih gostiju, ili 578 000. Od toga je 470 000 otputovalo na privatna putovanja − 73 % kraćih (od toga 55 % u Sloveniji), dok je 108 000 Slovenaca putovalo iz poslovnih razloga. Slovenci su za 77 % privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska na putovanje naveli provođenje slobodnog vremena (odmor, godišnji odmor, putovanje), a za 23 % privatnih putovanja glavni je razlog bio posjet rodbini i prijateljima.
Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i po domovini), koja su u prosjeku trajala 3,1 noćenja, potrošili oko 50 eura na dan. Na putovanjima po Sloveniji u prosjeku su trošili oko 34 eura na dan, dok su u inozemstvu trošili oko 58 eura na dan. U prosjeku su najviše trošili oni turisti koji su boravili u hotelima i sličnim objektima i to oko 88 eura na dan, dok su najmanje trošili oni koji su boravili u vlastitim objektima za odmor (16 eura na dan).
Četvrto tromjesečje 2012.
Treće tromjesečje 2012.
U četvrtom tromjesečju, na barem jedno turističko putovanje, poslovno ili privatno, otputovala je približno četvrtina slovenskih gostiju, ili 445 000. Od toga je 352 000 otputovalo na privatna putovanja − 81 % kraćih (od toga 76 % u Sloveniji), dok je 93 000 Slovenaca putovalo iz poslovnih razloga. Slovenci su za 67 % privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska naveli provođenje slobodnog vremena (odmor, godišnji odmor, putovanje), a za 33 % privatnih putovanja glavni je razlog bio posjet rodbini i prijateljima.
Slovenski su turisti na privatnim putovanjima (u inozemstvo i po domovini), koja su u prosjeku trajala 5,7 noćenja, potrošili oko 40 eura na dan. Na putovanjima po Sloveniji u prosjeku su trošili oko 31 euro na dan, dok su u inozemstvu trošili oko 42 eura na dan. U prosjeku su najviše trošili oni turisti koji su boravili u hotelima i sličnim objektima i to oko 77 eura na dan, a najmanje oni koji su boravili u vlastitim objektima za odmor (17 eura na dan). Turist koji je boravio u kampu potrošio je oko 31 euro na dan, dok su oni koji su boravili u drugim unajmljenim turističkim objektima trošili oko 42 eura na dan.
Prosječni proračun i potrošnja po putovanju
Četvrto tromjesečje 2012.
Prvo tromjesečje 2012.
Slovenski su turisti na privatnim putovanjima (u inozemstvo i po domovini), koja su u prosjeku trajala 4,1 noćenja, potrošili oko 51 euro na dan. Na putovanjima po Sloveniji u prosjeku su trošili oko 36 eura na dan, dok su u inozemstvu trošili oko 63 eura na dan, što je oko 13 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. U prosjeku su najviše trošili oni turisti koji su boravili u hotelima i sličnim objektima i to oko 82 eura na dan, a najmanje oni koji su boravili u vlastitim objektima za odmor (15 eura na dan).
Slovenski su turisti na privatnim putovanjima (u inozemstvo i po domovini), koja su u prosjeku trajala 2,8 noćenja, potrošili oko 49 eura na dan. Na putovanjima po Sloveniji u prosjeku su trošili oko 34 eura na dan, dok su u inozemstvu trošili oko 67 eura na dan. U prosjeku su najviše trošili oni turisti koji su boravili u hotelima i sličnim objektima i to oko 84 eura na dan, a najmanje oni koji su boravili u vlastitim objektima za odmor (19 eura na dan).
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
PREGLED ORGANIZATORA PUTOVANJA NA TRŽIŠTU Ime agencije
Mjesto
Web
A-DMC NIKAIA d.o.o.
Ljubljana
www.nikaia.si
ADRIA HOLIDAYS, ADRIA PLUS
Novo Mesto
www.adria-holidays.net/sl/
ADRIATICA.NET
Ljubljana
www.adriatica.net
AGENCIJA GRAD - POTOVANJA PIRC
Maribor
www.ta-grad-mp.si
ALPETOUR, PA d.d.
Kranj
www.alpetour.si
AVANTURA
Ljubljana
www.avantura.si
BISERI JADRANA d.o.o.
Ljubljana
www.biseri-jadrana.si
BLEDTOURS
Bled
www.bledtours.si
BONUS
Maribor
www.bonus-ta.si
BOOM
Krško
www.boom.si
CAVALLO TRAVEL
Maribor
www.cavallotravel.si
CENTER
Murska Sobota
www.ag-center.si
CHEBUL INTERNATIONAL d.o.o.
Radovljica
www.chebulint.si
COLLEGIUM
Ljubljana
www.collegium.si
CONDOR TRAVEL
Škofja vas, Celje
www.condor-travel.com
EUROVAL D.O.O.
Maribor
www.euroval.si
EXPLORA
Nova Gorica
www.explora.si
FIBULA
Radovljica
www.agencijafibula.com
GRADTUR d.o.o.
Ljubljana
www.gradtur.si
Happy Tours
Domžale
www.happytours.eu
Il Conte
Nova Gorica
www.ilconte.si
INTOURS
Ljubljana
www.intours.si
KLAS AVTOBUSNI PROMET
Celje
www.izletnik.si
KOMPAS
Ljubljana
www.kompas.si
KOMPAS Novo Mesto
Novo Mesto
www.robinson-sp.si
LIBERTY SLOVENIJA
Ljubljana
www.liberty-slovenia.com
LIFETREK
Kranj
www.lifetrek.si
LINDA
Kranj
www.linda.si
M&M TURIST
Ljubljana
www.mm-turist.si
MANAGER
Velenje
www.agencija-manager.com
Marco Polo
Ajdovšina
www.marcopolo.si
M-HOLIDAYS, MERCATOR, d. d.
Ljubljana
www.mholidays.si
MONDIAL TRAVEL
Ljubljana
www.mondialtravel.si
ODISEJ
Kranj
www.odisej.net
OJLA d.o.o.
Šempeter v Savinjski dolini
www.ojla.si
OKLOP.com
Škofja Loka
www.odklop.com
OREL CELJE
Celje
www.orel-travel.si
PALMA
Celje
www.palma.si
PANORAMIC TRAVEL DMC
Ljubljana
www.panoramic-travel.com
Potepuh
Celje
www.potepuh.si
POTOVANJA PISANEC
Škofja Loka
www.potovanja-pisanec.si
PROMET T&T
Ljubljana
www.promet-tt.si
PUTRA
Murska Sobota
www.putra.si
RELAX
Dravograd
www.relax.si
SAJKO
Ljubljana
www.sajko-turizem.si
SONČEK
Maribor
www.sonchek.com
STILBI
Postojna
www.stilbi.si
SUN HOLIDAYS
Ljubljana
www.sunholidays.si
Svet Potovanj
Celje
www.svet-potovanj.si
TENTOURS
Domžale
www.tentours.si
Transalp
Ljubljana
www.transalp.si
Trek Trek
Ljubljana
www.trektrek.si
Trinity Travel
Ljubljana
www.trinitytravel.si
UI Turizem
Nova Cerkev
www.ui-turizem.com
Van Gogh
Maribor
www.agencija-vangogh.si
ŽIDANA MARELA
Ljubljana
www.zidanamarela.si
Slovenija
205
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
206
Broj dolazaka i noćenja slovenskih turista ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci
Noćenja
SLOVENIJA apsol.
indeks
1992. = 100
apsol.
indeks
1992. = 100
1992.
306.170
100
2.088.897
100
1993.
229.660
75
75
1.494.457
72
72
1994.
294.438
128
96
2.065.931
138
99
1995.
299.908
102
98
2.059.840
100
99
1996.
438.000
146
143
2.862.000
139
137
1997.
577.920
132
189
3.735.047
131
179
1998.
637.662
110
208
4.035.713
108
193
1999.
689.851
108
225
4.237.203
105
203
2000.
848.888
123
277
5.015.481
118
240
2001.
876.987
103
286
5.119.205
102
245
2002.
869.000
99
284
4.993.371
98
239
2003.
918.462
106
300
5.207.786
104
249
2004.
884.273
96
289
5.032.470
97
241
2005.
878.882
99
383
5.099.116
101
341
2006.
913.072
104
310
5.245.881
103
254
2007.
1.015.379
111
339
5.689.746
108
276
2008.
1.042.666
103
341
5.802.277
102
278
2009.
962.604
92
314
4.925.252
85
236
2010.
1.016.572
106
332
5.885.315
119
282
2011.
1.099.919
108
359
6.389.183
109
306
2012.
1.053.553
96
344
6.239.493
98
299
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
207
Slovensko je tržište zbog vrlo dobrog poznavanja naše domovine te blizine tipično individualnog karaktera. Procjenjuje se da samo 15 % slovenskih turista dolazi organizirano – posredstvom turističkih agencija, dok ostali sami organiziraju boravak. S razvojem modernih komunikacija taj se broj povećao.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je na slovenskom tržištu vrlo dobro pozicionirana i zato je u usporedbi s ostalim turističkim destinacijama najzastupljenija u programima svih velikih organizatora putovanja.
Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2012. godine, u usporedbi s prethodnom godinom Organizatori putovanja ovogodišnju su ponudu proširili te uz osnovne programe (proizvode “sunca i mora”) slovenskom su gostu ponudili brojne klubove (Prvomajski klub, obiteljski klubovi, senior klubovi…) i animacije. Organizatori također u svoju ponudu sve češće uključuju kontinentalni dio Hrvatske te zanimljive predsezonske i posezonske programe, kao
što su vikend ponude, autobusne ture, pješačke programe, avanturističke i sportske sadržaje, krstarenja, vinske ceste.
Opseg organiziranog prometa u 2012. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Najveći broj putnika ostvarili su Relax i Kompas, kao najveći turoperatori za putovanja u hrvatske destinacije. Kompas je prema dostupnim podacima ostvario oko 40 000 putnika iz Slovenije, a Relax oko 90 000. Ostali manji turoperatori, npr. Tentours, Bonus i Palma imali su od 8000 do 14 000 putnika.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Kao prednost slovenski organizatori putovanja ističu sve bogatiju i raznovrsnu izvansezonsku ponudu koja je za slovenskoga gosta posebno zanimljiva. S druge strane ističu prilično visoke cijene izvan sezone te nefleksibilne komercijalne uvjete poslovanja i spremnost na akcijske popuste.
Razrada dolazaka po hrvatskim regijama Slovenski su gosti vrlo dobro zastupljeni u svim regijama, ali zbog blizine i dostupnosti najveći dio opada na Istru i to oko 43 %, Kvarner posjećuje oko 25 % slovenskih gostiju, a ostatak opada na dalmatinske županije i kontinent.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
OSTVARENA NOĆENJA SLOVENSKIH GOSTIJU PO REGIJAMA I.-XII. 2012./2011. ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE
NOĆENJA 2012.
NOĆENJA 2011.
Indeks 2012./2011.
% UDJEL 2012.
TZ Istarske županije
2.992.118
2.931.068
102,1
42,63
TZ Kvarnera
1.717.125
1.772.679
97,0
24,72
TZ Zadarske županije
1.178.705
1.115.834
106,0
16,97
TZ Splitsko-dalmatinske županije
540.234
565.491
96,0
7,78
TZ Šibensko-kninske županije
347.356
338.895
102,5
5,00
TZ Dubrovačko-neretvanske županije
243.877
240.957
101,2
3,51
Prijevoz koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku Najčešći oblik prijevoza pri dolasku u Hrvatsku je automobil jer više od 80 % slovenskih turista dolazi u individualnom aranžmanu - zbog blizine i poznavanja destinacije. Uz automobil, slovenski gosti u Hrvatsku dolaze i autobusom, vlakom, brodom te zrakoplovom, ali znatno manje nego automobilom.
Zrakoplovni charteri – broj, trajanje rotacija; polazišta – odredišta Tijekom ljetne sezone 2013., od 3. lipnja do 23. rujna charterske letove prema Hrvatskoj uvela je agencija Relax. U tom će razdoblju jedanput na tjedan (ponedjeljkom) Ljubljana
Slovenija
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj sa slovenskog tržišta
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
208
biti povezana s Dubrovnikom. Svi ostali turoperatori također popunjavaju spomenuti charterski let.
Autobuseri Na slovenskom tržištu ne postoje klasični autobuseri, kao što je to slučaj drugdje u inozemstvu. Najveći turoperatori imaju svoje autobuse (Kompas, Relax…), a od klasičnih manjih subjekata ističemo Integral Brežice, Integral Voznik Novo Mesto, J&JTurizem d.o.o, Izletnik Celje d.d.
Individualci u 2012. – prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Najveće prednosti Hrvatske za slovenske individualne goste proizlaze iz prilično očuvanog i čistoga mediteranskog ambijenta, autentičnosti i prirodnih bogatstava, kulturnopovijesnih znamenitosti. Sve bolja povezanost i dostupnost do hrvatskih odredišta te odlične ceste također su velika prednost za slovenske goste, s obzirom na to da je automobil najčešće prijevozno sredstvo na putovanjima. Prednosti hrvatske turističke ponude svakako su i sve bogatija ponuda jednodnevnih izleta, vikend paketa i raznovrsnih tematskih programa koja može zadovoljiti sve vrste gostiju. Primjedbe slovenskoga gosta najviše se odnose na pomanjkanje ljubaznosti i profesionalnosti u pojedinim segmentima turističke ponude (ugostiteljstvo, nautički turizam...), na česte građevinske radove koji se obavljaju duboko u sezoni te na čistoću i ekološku očuvanost pojedinih područja.
Vrsta smještaja kojom su se u Hrvatskoj koristili slovenski turisti Najzastupljeniji oblik smještaja slovenskih turista su apartmani u privatnom smještaju. Uz njih, popularan je smještaj u autokampovima i hotelima. Osim toga, slovenski turisti odmaraju se i u apartmanima u privatnom vlasništvu te kućama za odmor.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor sa slovenskog tržišta u inozemstvo u 2013. godini S obzirom na to da je turistička 2012. godina bila rekordna na slovenskom tržištu, kad je riječ o broju noćenja, procjenjujemo da će se u 2013. godini ponoviti slična ostvarenja, što bi bio velik uspjeh.
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2012. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Lošinj Poreč Umag Rovinj Krk Brač/Bol Šibenik Pag
Slovenski gosti odlično poznaju hrvatsku obalu, ima ih posvuda, pa je vrlo teško odrediti najomiljenije. Ocjena najomiljenije destinacije (na osnovi ostvarenog broja noćenja) ovisi o raspoloživom kapacitetu destinacije, tako da bi za objektivnu procjenu trebalo analizirati prema relativnom udjelu u ukupno ostvarenom prometu. Redoslijed omiljenih destinacija neznatno se mijenja, ovisno o ponuđenim sadržajima i atrakcijama u pojedinim područjima. Inače, omiljene su destinacije slovenskih gostiju one koje imaju bogatu i sadržajnu ponudu, brinu se o ekološkoj očuvanosti mjesta i plaža i općenito se na najbolji način brinu za sve svoje goste.
Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija - promjene u kriterijima odabira s obzirom na gospodarsku krizu S obzirom na još prisutnu gospodarsku krizu, traži se najbolja vrijednost za novac i tako se biraju i odredišta za odmor. U skladu s tim nastoje se smanjiti troškovi prijevoza te jača trend posjeta bližih regija izvan sezone, a trend odlazaka za glavni odmor na udaljenije destinacije se sve više smanjuje. Visoke cijene prijevoza na otoke sigurno odbijaju dio gostiju, koji za trošak prijevoza mogu priuštiti nekoliko dana na kopnenoj destinaciji.
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2012. GODINA Aktualni ugled Hrvatske Ugled Hrvatske kao turističke destinacije na slovenskom tržištu stalno raste. Hrvatska je kao turistička destinacija i dalje vodeća na slovenskom tržištu. Razlozi tako visoke razine omiljenosti Hrvatske su u bogatstvu prirodne i kulturne baštine, kvaliteti i čistoći mora, razvedenosti jadranske obale, očuvanom mediteranskom ozračju itd. Rješavanje političkih problema među državama dodatno je učvrstilo položaj Hrvatske kao turističke destinacije. Trenutačna gospodarska kriza u Sloveniji je ipak čimbenik koji ne treba podcjenjivati. Rast nezaposlenosti i cijena te realno smanjenje plaća i životnog standarda ne utječu dobro na potrošnju. Slovenci ipak odmor postavljaju vrlo visoko na ljestvici životnih vrijednosti, pa ne treba očekivati drastičniji pad broja putovanja u sljedećem razdoblju. Hrvatska je najbliža i najdostupnija destinacija, prema kojoj slovenski gosti imaju veliku sklonost. Uz to, pruža najbolje uvjete za brzu prilagodbu u smještajnom i cjenovnom smislu.
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u 2013. U 2013. godini očekujemo ponavljanje rekordne 2012. godine, što znači 1,1 milijun dolazaka i 7,4 milijuna noćenja te udjel u ukupnom prometu od oko 11 %.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2012. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka ostaje oko 15 % : 85 % u korist individualnih dolazaka. Razlog je veća dostupnost informacija te izravne i online rezervacije.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
209
Hrvatska je najzastupljenija destinacija kod svih glavnih turoperatora, a izdaju se i posebni programi povodom pojedinih zanimljiv razdoblja (prvosvibanjski praznici, školski praznici) te nema većih promjena u odnosu prema prethodnom razdoblju.
Prognoza rezultata u 2013. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Broj putnika
■ ■ ■ ■ ■
Relax – 90 000 Kompas – 40 000 Sonček – 34 000 Palma – 12 000 Bonus – 14 000
Zrakoplovni charteri u 2013. godini Turoperator Relax održava chartersku vezu ljeti između Ljubljane i Dubrovnika (početak lipnja – kraj rujna), a ostali se prema potrebi priključuju.
Autobuseri u 2013. godini Izletnik Celje, Integral Brežice, Integral Novo Mesto, J&Jturizem, ostali manji autobuseri
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena dolazaka na godišnji odmor sa slovenskog tržišta u inozemstvo u 2014. godini Ovisno o gospodarskoj krizi i njezinim utjecajima na slovensko tržište, predviđamo povećanje prometa od 3 % do 5 % u odnosu na 2012. i 2013. godinu, što bi bio velik uspjeh, jer su to bile do sada najuspješnije godine hrvatskog turizma.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. godini Predviđeni redoslijed najomiljenijih destinacija u 2013. godini: Hrvatska, Grčka, Turska, Španjolska, Tunis, Egipat.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. Prognoze organizatora putovanja za 2014. godinu: proširenje turističke ponude i dodatnih turističkih sadržaja, povećanje kvalitete utječe na porast putovanja. Sugeriraju vrlo opreznu politiku cijena, zbog ulaska Hrvatske u EU očekuju dodatni potencijal za povećanje turističkog prometa te uključivanje all inclusive ponude.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja sa slovenskog tržišta u 2014. godini Za 2014. godinu procjenjuje se povećanje broja dolazak sa slovenskog tržišta za 3 % do 5 % te 7,4 - 7,6 milijuna noćenja.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Slovenija
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. godini
Najavljena je i veća zastupljenost Hrvatske u programima putovanja, osobito na području ruralne ponude, što je aktualni trend. Znači, obogaćivanje agencijske turističke ponude ponudom agroturizma - seoskih kućanstva, ruralnih kuća za odmor te hotelskih objekata i objekata privatnog smještaja više kategorije. Isto tako, u strukturi ponude povećat će se ponude kraćih odmora te ponuda destinacija u unutrašnjosti, s naglaskom na izletničke ture i upoznavanje proizvoda gastronomije, enologije, ekoloških proizvoda i aktivnog odmora.
Mjere koje bi u 2014. godini trebalo poduzeti, prema mišljenju organizatora putovanja Organizatori putovanja smatraju da bi u 2014. godini bilo potrebno dalje podizati kvalitetu turističke ponude – od smještaja do izvanpansionskih usluga i dr., proširiti i obogatiti postojeće turističke sadržaje, uskladiti cjenovnu politiku na način vrijednost za novac, voditi brigu o zadovoljavanju visokih ekoloških standarda te o očuvanju čistoće prirodnog okoliša. Turoperatori smatraju da treba uvesti što više all inclusive ponude, koju gosti traže i koja postaje turistički trend. Naravno, dobrodošla je i svaka potpora marketinških nastojanja nacionalne turističke organizacije te ravnopravan odnos partnera s obzirom na ostala tržišta.
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
210
ŠPANJOLSKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU
Stanovništvo
Službeno ime:
U Španjolskoj živi 46 116 779 stanovnika (prema podacima od 1. listopada 2012. godine).
Glavni grad:
Kraljevina Španjolska
Madrid (3 233 527 stanovnika)
Političko uređenje: parlamentarna monarhija Državni poglavar: kralj Juan Carlos I. (od 22. studenog
1975.) Predsjednik vlade: Mariano Rajoy (od 21. prosinca 2011.)
Nacionalni praznik: 12. listopada
Izvor: Španjolski zavod za statistiku
Površina: 506 013 km2 Stanovništvo:
46 116 779
Uprava:
Španjolska je podijeljena na 17 autonomnih pokrajina: Andaluziju, Aragon, Asturias, Balearsko otočje, Baskiju, Extremaduru, Galiciju, Kanarsko otočje, Kantabriju, Kastilja-La Manchu, Kastilju i Leon, Kataloniju, La Rioju, Madrid, Murciju, Navarru, Valenciju te dva autonomna grada na afričkom području: Ceutu i Melillu.
Najveći španjolski gradovi
Broj stanovnika
Madrid
3.233.527
Barcelona
1.620.943
Valencia
797.028
Sevilla
702.355
Zaragoza
679.624
Málaga
567.433
Murcia
441.354
Las Palmas
382.296
Palma de Mallorca
407.648
Bilbao
351.629
Izvor: Španjolski zavod za statistiku
ŠPANJOLSKO GOSPODARSTVO U 2012. GODINI Stanje u španjolskom gospodarstvu Španjolska se u 2012. nalazi u dubokoj gospodarskoj krizi tijekom koje je bankrotiralo više tisuća kompanija. U situaciji gdje su radnici masovno ostajali bez posla, gdje je
211
Zahvaćena dužničkom krizom, španjolska je vlada počela provoditi stroge reforme i štednje, ali se i obratila za pomoć europskim institucijama: ■ korjenita reforma tržišta rada koja je drastično smanjila prava radnika pred poslodavce ■ reforma zdravstva donošenjem novih odredbi o podjeli plaćanja lijekova ■ proračun za 2012. okarakteriziran je kao najštedljiviji prijedlog proračuna otkad je Španjolska uvela demokraciju 1977. godine nakon smrti Franca; najavljene su uštede veće od 27 milijardi eura (ekvivalent od 2,5 % BDP) i to putem povećanja poreza na tvrtke, zamrzavanja plaća državnih službenika i smanjenja izdvajanja za ministarstva ■ provedba kontrole poslovanja financijskih institucija ■ odobren je paket pomoći za španjolske banke ■ mnoge dodatne stroge mjere: podizanje stope PDV-a na
21 %, ukidanje druge izvanredne plaće, božićnice državnim službenicima i dužnosnicima, reduciranje visine naknade u slučaju nezaposlenosti, ukidanje bonusa za zapošljavanje osim u slučaju osoba s invaliditetom itd. Potkraj studenog, španjolska je vlada najavila plan restrukturiranja nacionalnoga zrakoplovnog prijevoznika Iberije zbog njezina opstanka i spašavanja od krajnje propasti. Iberija je, da bi opstala, bila prisiljena smanjiti zračnu flotu za 25 zrakoplova, smanjiti broj zaposlenih za 4500 radnih mjesta da bi time zaštitila ostalih 15 500 zaposlenih te srezati mrežu linija za 15 %. U devet mjeseci 2012. španjolski je zračni prijevoznik stvorio gubitak od 262 milijuna eura te sada mora, do isteka sljedećeg roka za predavanje financijskog izvješća (31. siječnja), uspostaviti financijsku ravnotežu. Valja pritom reći da je nakon višegodišnjih pregovora prije samo godinu i pol dovršen proces spajanja Iberije s British Airwaysom. Iberia je u taj posao unijela znatnu operativnu dobit, da bi sad – nakon nepune dvije sezone zajedničkog poslovanja – bila na rubu bankrota. British Airways je za to vrijeme povećao svoju dobit, pa ćemo sad vidjeti gdje je Iberija pogriješila. Aktualni makroekonomski pokazatelji upućuju na zabrinjavajuće stanje u svim područjima španjolskoga gospodarstva i nastavak recesije.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Makroekonomski pokazatelji 2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
0,9
-3,7
-0,1
0,7
-1,4
11,4
18,0
20,0
21,6
26
4,1
-0,3
1,8
3,2
2,9
Platna bilanca (mlrd. eura)
-92,8
-48,9
-50,5
-43,7
Javno zaduženje na 10 godina (%)
4,36
3,4
4,0
5,9
6,7
Trgovačka bilanca (mlrd. eura)
-94,06
-50,18
-52,28
-46,33
-30,7
- Izvoz
188,18
158,25
185,79
214,48
222,634
- Uvoz
282,25
208,43
238,08
260,82
253,401
BDP (stopa rasta) Stopa nezaposlenosti (% aktivnog stanovništva) Inflacija (prema indeksu cijena potrošača)
Izvor: Španjolska narodna banka, Ministarstvo gospodarstva i financija KŠ
Bilateralni odnosi
Ulaganja u RH
Opseg robne razmjene u 2012. iznosio je oko 222 643 milijuna eura, što je povećanje od 3,8 % u odnosu prema 2011. godini. Kao rezultat toga, deficit trgovinske bilance smanjen je za 33,7 %, na 30,7 milijuna eura. Uvoz od 253 401 milijun eura smanjen je za 2,8 % u odnosu prema 2011. godinu.
Prema podacima HNB, od 25,6 mlrd. eura uloženih u RH od 1993. do srpnja 2012., Španjolska je uložila 56,3 mil. eura. Nakon negativne 2009. godine, tijekom koje je povučeno 5,5 mil. eura španjolskih ulaganja, u 2010. španjolski su investitori uložili novih 6,4 mil. eura te skromnih 1,4 mil. eura novih ulaganja u 2011. Prva polovica 2012. dala je pozitivne naznake jer su Španjolci uložili 7,1 mil. eura.
Izvoz je bio ključ rasta španjolskoga gospodarstva u posljednjoj godini, čime se uspjelo djelomično ublažiti slabosti domaće potražnje. Ipak, španjolski je BDP pao prošle godine za 1,4 %. Sposobnost španjolske potrošnje uvelike je smanjena, što je i logično u društvu sa stopom nezaposlenosti koja premašuje 26 %. Dakle, španjolske tvrtke bile su prisiljene tražiti nova tržišta izvan svojih granica. Naime, broj tvrtki usmjerenih na vanjska tržišta povećao se u 2012. za 12 %.
Španjolska
stopa nezaposlenosti na kraju dosegla 26 % radno aktivnog stanovništva, prijetio je potpuni kolaps bankovnog sektora, a dugovi autonomnih pokrajina sve su više opterećivali državni proračun, tražila su se hitna i odlučna rješenja. Nova je vlada početkom godine najavila plan oštrih rezova javne potrošnje. Okosnica plana bilo je rezanje proračunskog deficita na svim razinama, stvaranje novih radnih mjesta, sređivanje bankarskog sustava, smanjenje birokracije te vraćanje španjolskoga međunarodnog ugleda.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
212
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Tisak Deset najčitanijih dnevnih listova Naziv
Naklada
Broj prodanih primjeraka
El País
400.212
324.814
El Mundo
289.448
206.007
ABC
235.070
171.969
La Vanguardia
202.488
172.263
El Periódico
138.610
107.512
La Razón
125.851
90.902
El Correo
109.374
90.377
La Voz de Galicia
100.864
88.382
Público**
129.679
87.983
Marca (sport)
314.986
214.523
Mundo Deportivo (sport)
127.177
81.420
As (sport)
249.526
180.014
Deset najčitanijih tjednih časopisa Naziv
Naklada
Broj prodanih primjeraka
Pronto*
1.027.524
904.149
Hola
558.328
417.248
Que me dices
290.860
193.549
Diez Minutos
386.065
260.611
Cuore
252.488
159.490
Lecturas
328.489
181.117
Mía
181.761
99.312
Semana
252.734
148.587
Interviú
106.153
56.966
Deset najčitanijih mjesečnih časopisa Naziv
Naklada
Broj prodanih primjeraka
Glamour
371.188
203.686
Muy Interesante
257.223
157.561
Cosmopolitan
229.767
110.176
Clara
225.164
125.452
El Mueble
200.415
100.802
Cosas de Casa
208.513
121.909
Nacional Geographic
194.560
147.239
Quo
169.920
88.123
Casa Diez*
209.604
120.959
La Revista de Ana Rosa*
213.530
118.271
213
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Naziv
Naklada
Broj prodanih primjeraka
Hola Viajes
80.000
62.606
Viajes Nacional Geographic
72.871
47.019
Viajar
60.000
27.250
De Viajes
45.665
21.270
Conde Nast Traveler
54.116
23.785
Viajeros por Tierra Mar y Aire
27.467
10.265
Lonely Planet Magazine*
28.763
12.474
Altair**
31.437
12.877
* Dnevne novine/časopisi koji su povećali nakladu u 2012. u odnosu prema 2011. godini ** Dnevne novine/časopisi koji su prestali postojati u 2012. godini
Televizija Gledanost po TV kanalima Nacionalni programi TVE 1
15,70 %
T5 Telecinco
17,50 %
A3 ANTENA 3
15,30 %
FORTA (Federación de organismos de Televisiones Autonómicas); programi autonomnih zajednica i drugi
10,30 %
Tematski plaćeni programi
4,40 %
Tematski programi TDT
22,20 %
CUATRO
5,30 %
LA SEXTA
5,00 %
LA 2
2,00 %
Lokalni programi
0,50 %
Izvor: OJD (tisak), KANTAR MEDIA, raniji EGM (mazo 2012 - marzo 2013) (televizija)
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2012. GODINI Izvor podataka ovom odjeljku zasnovan je na izvješćima Instituta za turistička istraživanja (Familitur), a odnose se na do sada dostupne podatke, odnosno privremene podatke za 2012. godinu koji su objavljeni u svibnju 2013. Znamo da će biti određenih odstupanja u podacima za 2012. godinu, no osnovni motivi putovanja i sl., ostaju isti, a u raznim dijelovima članka navest ćemo tendencije.
Izvor: www.iet.tourspain.es
Tko i koliko putuje U 2012. Španjolci su ostvarili 158 739 314 milijuna putovanja (-1,3 %), od čega je 146 554 158 putovanja bilo unutar Španjolske (-0,6 %), a 12 185 156, to jest 7,7 % putovanja ostvareno je u inozemstvu (-8,7 % u odnosu prema 2011.).
Španjolska
Časopisi specijalizirani za turizam
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
214
Kamo putuju Španjolci Europske zemlje najomiljenije su inozemne destinacije Španjolaca, s udjelom od 59,5 % ukupnih putovanja u inozemstvo. Prvo mjesto ponovno dijele Francuska, Portugal, Italija, slijede Velika Britanija, Njemačka. Američki kontinent zabilježio je manje putovanja Španjolaca u inozemstvo nego prošle godine.
Izvor: www.iet.tourspain.es
Bilježi se pad u gotovo svim destinacijama, općenito putovanja u zemlje EU (-11,5 %), a posebno u Veliku Britaniju (-22,8 %), Portugal (-17,6 %), Njemačku (-16 %), ali i Južnu Ameriku (-23,9 %). Porast bilježe putovanja u zemlje “ostale u Europi” (+5,8 %) i Aziju (+21,4 %). Najviše putovanja u inozemstvo ostvaruju stanovnici Katalonije i Madrida, zatim Andaluzije, Valencije, Kastilje i Leona te Baskije.
Zašto, kada i kako putuju i kakav smještaj traže Glavni motiv putovanja Španjolaca u inozemstvo su razonoda, odmor i rekreacija, s ukupnim udjelom od 51,35 %, slijede posjet prijateljima 28,59 % te poslovna putovanja 15,2 %.
Ukupno
Domaći turizam
Inozemni turizam
Ukupno
158.739.314
146.554.158
12.185.156
Posao
12.934.642
11.082.811
1.851.832
Posjeti obitelji i prijateljima
52.245.390
48.761.130
3.484.260
Razonoda, rekreacija, odmor
83.847.029
77.589.887
6.257.143
Ostalo *
9.689.463
9.097.541
591.921
Izvor: www.iet.tourspain.es
215
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Najčešće aktivnosti na španjolskim putovanjima u inozemstvo su kulturne aktivnosti, koje su se prakticirale u 79 % putovanja, slijede gotovo izjednačena kupnja i razgledavanje sa 77,8 %, gastronomske aktivnosti s 57,4 % te provod s 40,6 %.
Glavni je hotelski smještaj, slijede kuće prijatelja i rodbine, ostale vrste smještaja, iznajmljene kuće i kuće u njihovu vlasništvu. Unutar kategorije hotelskog smještaja prevladavaju hoteli s četiri i tri zvjezdice. Izvor: www.iet.tourspain.es
Kriza koja je zahvatila zemlju odrazila se na smanjenje, najviše u dijelu službenih putovanja (-20,1 %), zatim putovanja na odmor (-12,6 %). Povećala su se putovanja prijateljima i obitelji u inozemstvo.
Ukupno
Domaći turizam
Inozemni turizam
Ukupno
-1,3
-0,6
-8,7
Posao
-19,5
-19,5
-20,1
Posjeti obitelji i prijateljima
11,6
11,8
8,8
Razonoda, rekreacija, odmor
-3,6
-2,8
-12,6
Ostalo*
-10,8
-10,7
-11,5
Ako analiziramo ostvarena putovanja po mjesecima, Španjolci najviše putuju u kolovozu (13,1 %), srpnju (10,8 %), travnju (10,2 %) te rujnu (8,9 %). Najmanje se putovalo u veljači kada je udjel putovanja bio samo 6,2 %. Španjolci najviše putuju vikendom (51,6 %), slijede putovanja ljeti (12,1 %), Puentes* (3,5 %), za uskrsne blagdane (3,2 %) te božićne blagdane (2,7 %). * Puentes = “most” – korištenje jednog do dva dana godišnjeg odmora kako bi se spojio vikend s nekim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim praznikom.
Izvor: www.iet.tourspain.es ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Total
Easter
Summer
Christmas
Weekend
Puente
Others
Total
100 %
100 %
100 %
100 %
100 %
100 %
100 %
January
6,8 %
0%
0%
57 %
6%
-
8,1 %
February
6,2 %
0%
0%
0%
7,3 %
3,4 %
8,4 %
March
7,3 %
0%
0%
0%
8,9 %
8,4 %
9%
April
10,2 %
100 %
0%
0%
7,5 %
2,5 %
11,5 %
May
8,5 %
0%
0%
0%
10 %
15,7 %
10,4 %
June
8,6 %
0%
6,6 %
0%
11,2 %
-
7,4 %
July
10,8 %
0%
24,8 %
0%
11,2 %
-
7,6 %
August
13,1 %
0%
51,1 %
0%
8,5 %
9,3 %
8,1 %
September
8,9 %
0%
16,7 %
0%
9,3 %
-
7,5 %
October
6,5 %
0%
0,7 %
0%
7,2 %
18,5 %
7,8 %
November
6,4 %
0%
0%
0%
7,4 %
16,7 %
7,3 %
December
6,7 %
0%
0%
43 %
5,6 %
22,3 %
7%
Kako planiraju putovanja u inozemstvo Većina putovanja u inozemstvo ostvaruje se putem unaprijed kupljenog paketa (39,9 %) što je pad od 21,7 % u odnosu prema prethodnoj godini. Samo 3,2 % ide na put bez ikakve rezervacije.
Općenito, zamjećuje se da je gospodarska kriza utjecala na odabir destinacije, odabir smještaja, duljinu putovanja i sl., a najviše na činjenicu da je cijena odlučujući čimbenik pri odabiru putovanja. U kriznim vremenima putovanja su sve kraća. Zamjetan je postupni porast putovanja u vlastitom aranžmanu. Ovisno o trajanju putovanja, biraju se različite vrste smještaja. Španjolci se sve više odlučuju za sobe, apartmane i ostale oblike privatnog smještaja. Manja je i dnevna turistička potrošnja.
Španjolska
Za prijevoz Španjolci u putovanjima u inozemstvo očekivano najviše se koriste zrakoplovom, zatim automobilom, a najmanje autobusom.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
216
Profil putnika za Hrvatsku Prosječni španjolski turist počeo je intenzivnije putovati u inozemstvo u posljednih 20-ak godina. Jezična zapreka uvjetuje njihova omiljena odredišta te potiče grupna putovanja. Mlađa je generacija hrabrija te su putovanja u inozemstvo u stalnom porastu, unatoč krizi. Emitiranje mnogih dokumentarnih programa na raznim TV kanalima o različitim destinacijama te usmena predaja prijatelja i rodbine pridonijeli su popularizaciji putovanja u inozemstvo i širenju iskustava. Očekivanja u vezi s kvalitetom smještaja relativno su im visoka, uz kulturnu i prirodnu baštinu, cijene dobru gastronomiju i vino te zabavu - dobri su potrošači.
Profil putnika u organiziranom prometu: ■
■
Većina: dob 40 - 70 godina, srednje ili više platežne moći, većina putuje u paru, neki s prijateljima; nemaju mnogo iskustva u putovanjima u inozemstvo; traže kulturne sadržaje; ravnaju se prema preporukama prijatelja i rodbine koji su bili u Hrvatskoj; pridaju važnost gastronomiji; imaju poteškoća sa stranim jezicima; biraju poznate turoperatore; uzdaju se u svoju turističku agenciju; prihvaćaju charterske letove i mogućnost izravnog leta; žele smještaj u hotelima; traže informaciju o destinaciji u časopisima za putovanja. Manji broj: dob 30 - 45 godina; srednje ili više platežne moći, putuju s obitelji (djecom), traže odmor na plaži sa sadržajima za djecu te kulturne sadržaje za odrasle, ili aktivni odmor za cijelu obitelj; biraju Hrvatsku radi blizine i atraktivnosti nove destinacije; imaju određeno iskustvo u putovanju u inozemstvo; ravnaju se prema preporukama prijatelja i rodbine koji su bili u Hrvatskoj; pridaju važnost gastronomiji; jezik im nije prepreka; sigurnost destinacije je važna; biraju poznate turoperatore; prihvaćaju charterske letove kao mogućnost izravnog leta; uglavnom žele smještaj u hotelima; traže informaciju o destinaciji u časopisima za putovanja.
Profil putnika u individualnom prometu: ■
■
Dob 20 - 55 godina; srednje ili više platežne moći, putuje u paru ili u grupi prijatelja (4 - 6 osoba); imaju određenog iskustva s putovanjima u inozemstvo; traže mješavinu kulture/prirode/zabave/odmora/ aktivnosti; pridaju važnost gastronomiji; nepoznavanje jezika nije im zapreka; traže informaciju na internetu/časopisima; žele upoznati destinaciju svojim ritmom; traže povoljne cijene te im je privatan smještaj atraktivan (a ujedno omogućuje približavanje kulturi); uzimaju u obzir pozitivne komentare prijatelja i rodbine. S obzirom na ograničene izravne letove u Hrvatsku, individualni gosti traže alternativne letove putem interneta i kod turističkih agencija. Zato, ima ih koji u Hrvatsku dolaze preko Milana, Venecije, Trsta i Ancone te traže mogućnosti prijevoza u našu zemlju. Pritom se koriste redovitim letovima, ali i low cost kompanijama koje lete u različite hrvatske destinacije preko Londona, Nizozemske, Njemačke. Postotak turista koji putuju vlastitim automobilom, auto-karavanom i motorom je relativno mali, no u porastu.
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu 2012. Španjolski turistički sektor ima oko 3300 tvrtki (retaileri, turoperatori i retaileri s licencijom za organiziranje putovanja), a procjenjuje se da je prodajnih mjesta oko 7500. Kriza je posljednjih godina snažno pogodila sektor maloprodaje izvješća govore da se u posljednje dvije godine zatvorilo oko 3000 prodajnih mjesta. Španjolska je 2008. godine imala više od 10 000 turističkih agencija na 46 milijuna stanovnika, ili 1 agenciju na 4600 stanovnika (dok npr. Njemačka s 81,7 milijuna stanovnika ima nešto manje od 10 000 agencija, ili na 1 agenciju dolazi 8170 stanovnika). Time je Španjolska bila zemlja s najvećim brojem agencija po stanovniku u Europi, što je bilo neodrživo i nerealno. Stoga, s početkom krize 2008. godine počele su korekcije i rekonstrukcije u sektoru, te se postupno nekoliko puta smanjuje broj agencija. Ipak, otvaraju se i nove pa se procjenjuje da u Španjolskoj trenutačno postoji oko 7500 prodajnih mjesta. S druge strane, zbog krize i potreba da se ograniče troškovi smanjen je broj osoblja u agencijama i buking centrima turoperatora, ali se javlja veće udruživanje u grupacije turističkih agencija i franšize. U turističkom sektoru su do 2013. tradicionalno prevladavale četiri velike grupe: tri velike vertikalne turističke grupacije, Grupo Globalia, Orizonia i Barceló, te grupa Viajes El Corte Ingles*. No, početkom 2012. godine grupa Orizonia objavila je stečaj i kao takva prestala postojati, što je uzdrmalo cijeli sektor koji se nastavio dodatno preoblikovati. Na čelu, prema opsegu prodaje i dalje je grupa Viajes El Corte Inglés, s vlastitim turoperatorom Tourmundial, čiji se proizvodi prodaju isključivo unutar lanca agencija Viajes El Corte Ingles. *Viajes El Corte Ingles nije klasična turistička grupacija, već spada u komercijalni holding “El Corte Ingles” te se njihovi financijski podaci samo djelomično uključuju u ranking turističkih grupacija.
Uz njih, postoji oko 300 srednje velikih i malih turoperatora različitih specijalnosti te lanaca agencija koje imaju licenciju poslovanja kao retaileri i organizatori putovanja. Te su tvrtke vrlo fleksibilne u poslovanju - ovisno o trendovima na tržištu ili interesima stalnih gostiju uvode i izbacuju destinacije iz programa. Gospodarska kriza, pad prodaje i dobiti osobito su pogodili turoperatore i agente srednje veličine. Veliki su se reorganizirali i ostvarili promet, iako uz nižu dobit, no nastavili su raditi. Specijalizirani turoperatori i agencije zadržavaju svoje goste, dok su srednje veliki generalisti pod velikim pritiskom tržišnih kontrakcija. Druga je vidljiva tendencija smanjenje ulaganja u tiskanje kataloga. U Španjolskoj se katalozi tradicionalno tiskaju kasno (oko Uskrsa izlaze katalozi za ljetnu sezonu), no s rastom last minute bukinga i cijena sve više turoperatora orijentira se na ponude putem svojih internetskih stranica, e-maila agencijama, tiskanja i distribucije flyera itd. Turističke agencije udružuju se u franšize, koje im omogućuju bolju kupovnu moć, dok se u sklopu konsolidacije tržišta donedavno samostalni lanci agencija spajaju u velike grupacije. Na tržištu je prisutno i oko 2000 malih, individualnih i nezavisnih agencija, kojima je pristup u velike franšize preskup i
217 koje pojedinačno nemaju kupovnu moć, tj. one su “u milosti” komercijalnih politika dobavljača usluga te su se uključile u neku od turističkih grupacija. Konkurencija među agencijama vrlo je oštra i prisiljava na uvođenje inovativnih rješenja i traženje novih izvora prihoda (najam izložbenog prostora za promidžbu itd). Kod gotovo svih sudionika na tržištu sve je više prisutna tendencija kasnog bukinga, a treba istaknuti da je cijena najvažniji čimbenik.
Turoperatori
U veljači 2013. grupa Orizonia objavila je stečaj. Već u 2012. počeli su problemi u funkcioniranju i financiranju Orizonije, zbog čega je zatražila “injekciju” dodatnog kapitala putem prodaje. Najozbiljniju ponudu dala je druga velika grupa Globalija, no Nacionalna komisija za konkurenciju dala je negativan odgovor na spajanje tih dviju velikih grupa zbog negativnih posljedica za sektor jer bi predstavljale ukupno 60 % tržišta. Orizonija se našla u bezizlaznoj situaciji te je bila prisiljena pokrenuti stečajni postupak i objaviti zatvaranje, čime je otpustila 4000 radnika (od 5000) te različitim dobavljačima ostala dužna 200 milijuna eura. Grupa Orizonia sastojala se od:
■ ■ ■ ■
■
Viajes El Corte Ingles:
■
turoperator: Tourmundial turističke agencije: Viajes El Corte Ingles
turoperatora: Iberojet, Vivatours, Solplan, Condor Orizonia, Kirunna Orizonia, Orizonia Life turističkih agencija: Vibo Viajes (bivši Viajes Iberia), D-Viagem, BCD Travel, RACC Travel zrakoplovnih kompanija: Orbest Airlines hotela: Luabay online: Viajar.com, Rumbo.es ostalog: Smilo (receptiva), Kaleidoscopio (proizvodna linija darivanja iskustava, tj. poklon kutija), Infomallorca (tehnologija).
U tijeku je postupak prodaje raznih dijelova kompanije drugim zainteresiranim tvrtkama iz sektora (Viajes Barcelo
■ ■ ■ ■ ■ ■
■
turoperatori: Travelplan, Touring Club, Iberrail, Latitudes turističke agencije: Viajes Halcon, Viajes Ecuador, Pepetravel (turističke agencije namijenjene mladima) zrakoplovna kompanija: Air Europa zračni handling: Groundforce hotelski lanac: Be Live Hotels, Luabay ostalo: Welcome Incomig Services (receptiva), Viajes Unalia (centar za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom), Globalia Autocares (cestovni prijevoz), Pepephone.com (mobilna telefonija), Globalia Artes Grafica (grafički dizajn), Globalia Sistemas y Comunicaciones (tehnologija), Globalia Call Center online: Tubillete.com, welcomebeds.com, EcuadorBoda. com, HalconBoda.com
Grupo Barcelo
■ ■ ■ ■
turoperatori: Soltour, BP USA (MIAMI), laCuartaIsla turističke agencije: Viajes Barcelo, Vacaciones Barcelo, Amex Barceló Viajes (MICE) hotelske kuće: Barcelo Hotels & Resorts, Crestline Hotels & Resorts ostalo: Plan B! (nova linija darivanja iskustava, tj. poklon kutija), Barcelo viajes club
Prodaja organiziranih putovanja obavlja se uglavnom putem turističkih agencija, ali određeni turoperatori prodaju izravno (mali i srednji turoperatori, npr. Catai Tours, Excellance Tours itd.).
Kanali distribucije S obzirom na stalno otvaranje i zatvaranje prodajnih punktova, akvizicije i spajanja još snažnije naglašene u kriznim vremenima te nedavnog nestanka grupe Orizonia, nema preciznih podatka o broju prodajnih mjesta te postoje varijacije, ovisno o izvoru. Stoga se navedeni podaci o grupama turističkih agencija i franšizama trebaju smatrati orijentacijskim.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Franšiza / grupa turističkih agencija
Prodajna mjesta
Viajes El Corte Inglés
Više od 700 prodajnih mjesta (oko 70 u inozemstvu, u 11 država); s obzirom na to da Viajes El Corte Ingles pripada grupi El Corte Ingles, nije moguće doći do točnih podataka. U Španjolskoj najveći prihod po prodajnom mjestu ostvaruje ECI. Svaka agencija ECI-a fakturira oko 4 milijuna eura, dok je prosjek sektora oko milijun eura po prodajnome mjestu (podaci Hosteltour za 2011.).
Viajes Halcon
Više od 1350 agencija u Španjolskoj i Portugalu. Pripada grupi Globalia kao i Viajes Ecuador.
Vibo Viajes / bivsi Viajes Iberia
Pripadali su grupi Orizonia te kao takvi više ne postoje; u tijeku je proces osamostavljivanja agencija i/ili udruživanja u grupe agencija i franšize.
Španjolska
Prva velika promjena nastupila je pojavom gospodarske krize, a najbolji primjer složenosti situacije je bankrot jedne od najvećih turističkih grupacija, Marsans, u 2010. godini. Tada su prestali raditi turoperatori Mundicolor i Trapsatur, a oko 1000 prodajnih mjesta “apsorbirano” je u velike grupacije (Viajes El Corte Ingles, Viajes Iberia i u manjoj mjeri grupa Halcon).
■
i Viajes El Corte Ingles preuzimaju dio turističkih agencija, Barcelo preuzima dio zrakoplovne kompanije, Globalia preuzima Luabay itd.). Preostale tri velike grupacije na tržištu sastoje se od sljedećih tvrtki i marki:
Grupo Globalia:
Španjolsko tržište organiziranog putovanja, do sada koncentriranog u četiri velike grupe: Viajes El Corte Ingles, Grupo Globalia, Grupo Orizonia i Grupo Barceló u 2013. doživljava drugi veliki udarac raspadom grupe Orizonia.
■
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
218
Carlson Wagonlit
32 agencije
Viajes Barceló
Više od 500 agencija, većina u Španjolskoj, a ostatak u Portugalu, Costa Rici, Meksiku i Dominikanskoj Republici
RACC Viajes
38 vlastitih agencija, više od 240 servisnih punktova u Španjolskoj
Viajes Eroski
175 u Španjolskoj + 21 podružnica B2B + 7 inplants
Y si viajas?
38 franšiza
Almeida Viajes
Više od 350 agencija u Španjolskoj, Portugalu, Meksiku i Brazilu
Asestravel
Ukupno od osnivanja kroz grupu je prošlo oko 850 agencija
Carrefour Viajes
415 agencija
Costa Este Turismo
Dio grupe Zafiro. 35 prodajnih mjesta
Ecuador Viajes
Oko 1000 prodajnih mjesta u Španjolskoj i Portugalu. Pripada grupi Globalia kao i Halcon Viajes.
IA Viajes
13 agencija u Španjolskoj
Grupa Sercom
Objedinjuje više od 350 agencija
Zafiro Tours
Oko 500 agencija u Španjolskoj
Druge udruge turističkih agencija
Prodajna mjesta
Airmet
Oko 1250 prodajnih mjesta. U 2013. važna članica grupe Almeida Vijaes je izašla iz iste.
Avantours
55 agencija
Avasa
160 agencija, tj. 251 prodajno mjesto
CRT - Central de Recursos Turisticos
84 agencije
Cyberagencias
239 agencija
Gea Grupo
660 agencija
Gebta Grupo
18 agencija/tvrtki s 850 prodajnih mjesta. Viajes Eroski, RACC, CWT i drugi su članovi ove grupe.
NS Negoservicios
Pruža usluge oko 400 samostalnih turističkih agencija
Over
105 prodajnih mjesta u Španjolskoj (ponajprije Katalonija i Kanari) i 68 agencija u Kolumbiji
Qualitas grupo
107 agencija
Team group
357 agencija
Unida
163 agencije
Star Grupo
266 agencija / prodajnih mjesta
Europa Viajes Grupo
226 agencija / prodajnih mjesta
CEUS Union
906 agencija. Njezine članice su grupe TA: Star, Europa Viajes, Unida y Cybas.
Alianza Grupos Comerciales
Oko 300 prodajnih mjesta (u 2010. god. je imala 1900). Njezine članice su četiri grupe TA: Ava, Avantours, Edenia i Over.
Porast prodaje putem interneta Online prodaja i dalje je rasla tijekom 2012., uz dominantni porast turističkog sektora. Redoslijed glavnih portala za putovanja donekle je varirao, uz tendenciju povećanja broja bukinga na stranicama izravnih dobavljača (zrakoplovna kompanija i nešto manje hotelskih kuća) na štetu portala za putovanja. Redoslijed prema broju posjetitelja i korisnika je sljedeći. Portali:
■ ■ ■ ■
Booking.com (Priceline.com) Edreams (Odigeo) Atrapalo Rumbo
■ ■
Destinia Trivago
Izravni dobavljači:
■ ■ ■
Renfe (željeznica) Vueling Globalia
Internetski portali (općenito) za putovanja U Španjolskoj se od prošle godine koriste podaci tvrtke ComScore za ranking online portala (umjesto prijašnjeg Nielsen).
Španjolska
219
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Na grafikonu se vidi slikovito povećanje uporabe interneta u vrijeme bukinga putovanja, s naglaskom na ljetni odmor i uskrsne blagdane. Najveći udjel na tržištu drži Booking.com te Edreams, a Atrapalo ima nešto bolju poziciju nego Rumbo te bilježi rast. Uz putovanja, portal Atrapalo prodaje ulaznice za kino i sl., a portal Destinia specijaliziran je za hotelski smještaj. Općenito, možemo zaključiti da je online prodaja u Španjolskoj u porastu, pogotovo za “jednostavne proizvode”: samo zrakoplov ili zrakoplov + hotelski smještaj. Od izravnih dobavljača ističe se porast rankinga Renfe, željeznice, koja se intenzivnim kampanjama usmjeruje na online prodaju. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Dolasci
Noćenja
ŠPANJOLSKA
indeks
1990. = 100
indeks
1990. = 100
1990.
55.339
100
115.924
100
1991.
1.902
3
3
6.286
5
5
1992.
1.967
103
4
8.814
140
8
1993.
3.286
167
6
12.286
139
11
1994.
4.534
138
8
13.108
107
11
1995.
5.251
116
9
18.354
140
16
1996.
9.000
171
16
21.000
114
18
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
220
1997.
11.807
131
21
32.510
155
28
1998.
12.535
106
23
28.423
87
25
1999.
10.879
87
20
26.604
94
23
2000.
25.022
230
45
51.604
194
45
2001.
19.692
79
36
61.623
119
53
2002.
26.022
132
47
72.240
117
62
2003.
43.791
168
79
101.176
140
87
2004.
56.907
130
103
123.753
122
107
2005.
84.183
148
152
169.701
137
146
2006.
114.188
136
206
230.384
136
199
2007.
153.826
135
278
305.210
132
263
2008.
168.249
109
304
340.550
112
294
2009.
180.013
107
325
360.003
106
311
2010.
211.094
117
381
423.468
118
365
2011.
220.957
105
399
437.258
103
377
2012.
166.176
75
300
333.766
76
288
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Dolasci i noćenja Španjolaca po županijama u 2012. godini Na prvom je mjestu prema dolascima i noćenju Dubrovačko-neretvanska županija, što je logično s obzirom na to da većina letova za Hrvatsku slijeće u Dubrovnik. Slijede Split i Zagreb, koji su također imali izravne letove, te Kvarner koji je uključen u gotovo sve kružne ture temeljene na charterskim letovima. Sličan broj noćenja imali su Istra i Zadar.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku 2012.
smanjio je opseg prodaje, ponajprije smanjenjem charterskih letova za Puentes.
Nema točnih podataka o omjeru organiziranih i individualnih dolazaka, ali na osnovi informacija iz sektora te uzimajući u obzir podatke o načinu organiziranja putovanja Španjolaca u inozemstvo, broj raspoloživih zrakoplovnih sjedala i broj osoba koji je putovao u aranžmanu glavnih turoperatora, procjenjujemo da Španjolci u većini (otprilike 60 %) dolaze u Hrvatsku putem paket-aranžmana, a 40 % dolazi u samostalnoj organizaciji. Iako je sve poznatije da je Hrvatska odlična destinacija za individualna putovanja, razlika u omjeru još je dosta velika, ponajprije zbog nedostatka zrakoplovnih sjedala na izravnim letovima raspoloživim za individualnu prodaju po pristupačnim cijenama.
Panavision je počeo ozbiljno raditi s Hrvatskom 2006., kada je uveo i prvi charterski let. Postoji specijalni katalog za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, te dio programa u sklopu općeg kataloga. U 2012. ukinuli su svoje charterske letove i prebacili se na aranžmane na izravnim letovima.
ZASTUPLJENOST HRVATSKE U PROGRAMIMA ORGANIZATORA PUTOVANJA U 2012. Na španjolskom tržištu djeluje oko 50-ak velikih turoperatora, od kojih gotovo svi koji opslužuju Europu imaju Hrvatsku u svojim programima. Tome treba dodati i dio turističkoga profesionalnog sektora, tj. agencija koje djeluju kao turoperatori i posrednici. Ako uzmemo u obzir i taj segment, možemo zaključiti da je Hrvatska prisutna u oko 80 % ponuda turoperatora. Hrvatska je zastupljena s oko 4 % u europskim brošurama turoperatora. U većini brošura Hrvatska se pojavila zajedno sa Slovenijom (čemu je vjerujemo pridonijela i jaka prisutnost kružnih autobusnih tura u općoj ponudi organiziranih putovanja) te s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Što se samih programa tiče, oni su u 2012. slični onima iz 2011. kada je narasla raznovrsnost u katalozima turoperatora te pojava specijaliziranih putovanja, pogotovo u području aktivnog turizma i nautike. Sve veće kompanije za kružna putovanja brodom imaju neku od hrvatskih luka u svojim programima krstarenja, što je dodatno pridonijelo popularizaciji destinacije.
Glavni turoperatori za Hrvatsku 2012. Iberojet je u 2012. imao malo charterskih letova, uglavnom
je radio programe temeljene na angažmanima i izravnim letovima. Ponuda mu je bila temeljena na “suncu i moru”, sa smještajem u hotelima Iberostar u Cavtatu, kružnim turama, fly and drive. Prodaja se obavljala putem vlastite mreže agencija “Vibo Viajes” / bivši “Viajes Iberia”, ali i svih ostalih grupacija agencija. Hrvatska se u Iberojetovim katalozima pojavila u dva opća kataloga i jednom posebnom o Europi. No, u 2013. Iberojet, tj. cijela grupacija Orizonia je prestala raditi. Politours prodaje aranžmane za Hrvatsku od 80-ih godina. Program temelji na kružnim turama i redovitim linijama, a u predsezoni i posezoni na vlastitim charterskim letovima (za Puentes – tzv. kratki odmori). Uz poseban katalog o Hrvatskoj, Politours svojim gostima nudi i specijalno izrađeni “priručnik o destinaciji” (ujedno sadržava i informacije o Sloveniji). Politours svoje aranžmane prodaje putem svih nacionalnih turističkih agencija i sustava mreža. U 2012.
Condor Vacaciones, u sklopu grupacije Orizonia, prodavao je putem lanca turističkih agencija, ali je i postigao dogovor s grupom Viajes El Corte Ingles te su oni prodavali dio njihovih tura. Opseg prodaje u 2012. održao se na razini 2011. Nude programe zasnovane na letovima i uslugama TravelEurope (wholesale turoperator iz Austrije). Od 2010. koriste i aranžmane na redovitim linijama. I oni su bili dio grupe Orizonia koje više nema. Viajes El Corte Ingles / Tourmundial održao je u 2012. ponudu za Hrvatsku. Imaju potencijal rasta i ovise u prvome redu o raspoloživosti izravnih letova, ne samo u sezoni nego cijele godine. Nude kružne ture, ali i individualna putovanja (FIT). Travelplan i Mapatours druga su dva turoperatora koji
imaju programe zasnovane na ponudi TravelEurope (charter + land) te se pozicioniraju sve čvršće kao specijalisti za Mediteran, uključujući i Hrvatsku.
Turoperatori s potencijalom rasta Očito da navedeni turoperatori imaju nedvojbeno potencijal rasta, jer su se učvrstili na tržištu i poznati su po svojim programima za Hrvatsku. Svi turoperatori koji su radili Hrvatsku zasnivajući se na redovitim letovima (Catai, Aviotel, Vivatours, Club Marco Polo itd.) te mnogi manji retaileri koji u vlastitim aranžmanima organiziraju specifične grupe/polaske i koriste se ili redovitim linijama ili zakupljuju sjedala na određenim polascima charterskih letova, održali su programe. Novouvedeni letovi za Split prodavali su se uglavnom individualcima.
Analiza ponude organiziranih putovanja TravelEurope aktivan je u Španjolskoj više godina te nudi charterske letove i različite land pakete, što je pogodovalo uvrštenju Hrvatske u kataloge španjolskih turoperatora u vremenu do uvođenja izravnih zrakoplovnih linija. Uz njih su bili prisutni i drugi hrvatski turoperatori, koji su nudili svoje land pakete zasnovane na charterskim letovima španjolskih partnera. Ponuda organiziranih putovanja u to se vrijeme sastojala od kružnih autobusnih tura. Uvođenjem izravnih zrakoplovnih linija te sve boljim poznavanjem destinacije, kako publike tako i turoperatora i agenata, pojavila se potreba za različitim proizvodima. Sa zadovoljstvom vidimo da se to i događa posljednjih godina, uvođenjem programa nautičkog turizma i aktivnog turizma te posebno kod programa fly and drive koji bilježe najveći porast na godinu. Iz toga možemo zaključiti da će se u skoro vrijeme dogoditi daljnji trend povećanja individualnih putovanja. Programi kružnih tura uglavnom su isti te ponuda odgovara potražnji. Vidi se i sve veća tendencija kombiniranja Hrvat-
Španjolska
221
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
222
ske sa susjednim zemljama. Kružna putovanja temelje se na kombinaciji zračnih luka (npr. ZAG/PUY u dolasku i DBV u odlasku) kad je riječ o redovitim letovima, ali i charterskim letovima. Segment putovanja koji raste i koji nije još dovoljno dobro obrađen specijalizirana su putovanja: aktivni odmor, obiteljski programi itd.
Zračne veze Španjolske i Hrvatske Hrvatska je za Španjolce pretežno zračna destinacija, što uvjetuje odredišta koja posjećuju te porast prometa. Zanimanje za Hrvatsku i spremnost ulaganja u destinaciju vidljivi su i po porastu izravnih redovitih linija. Godine 2006. nije bilo izravnih redovitih linija za Hrvatsku, nego samo charterski letovi turoperatora.
nair. U manjoj mjeri letjelo se preko drugih europskih destinacija s Lufthansom, Czech Airlinesom, Austrian Airlinesom i Ryanairom. Osim toga koristile su se redovite linije Adria Airwaysa (Barcelona – Ljubljana) te letovi za Italiju – ponajprije Veneciju, ali i Milano, a u manjoj mjeri i Trst. Charterski letovi su se u 2012. smanjili u odnosu prema 2011. godini.
Individualci u 2012. godini Španjolski turist je radoznao i želi upoznati ljude, kulturnu i prirodnu baštinu o kojoj je čuo, čitao ili vidio u programima na televiziji. Znamo da je jedan od glavnih motivirajućih čimbenika za putovanje u Hrvatsku pozitivna usmena preporuka prijatelja, rodbine ili kolega koji su već bili u Hrvatskoj (bilo na turi ili krstarenju). Najpoželjnije destinacije su: Zagreb, Plitvička jezera, Opatija, Split, Dubrovnik, Hvar. Treba imati na umu da su putovanja i ture uvjetovane zračnom povezanošću, tj. putnici poznaju one hrvatske regije koje imaju bolje zrakoplovne veze sa Španjolskom. S obzirom na to da na prosječnom putovanju od 8 do 10 dana žele vidjeti što više toga, duljina boravka u pojedinim mjestima je kratka (1 – 3 dana), bilo da idu u organiziranoj kružnoj turi ili da iznajme automobil i sami voze. Njihova percepcija Hrvatske može se sažeti na ovaj način. Prednosti
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Vrlo bogata prirodna i kulturna baština Dragi i gostoljubivi ljudi te visoka profesionalnost u turističkom sektoru Vrlo povoljna klima Blizina destinacije Čisto more Bogata gastronomija i enologija Destinacija percipirana kao zanimljiva, nova i egzotična Dobre preporuke prijatelja koji su posjetili Hrvatsku te imaju vrlo pozitivno mišljenje o njoj
Nedostaci
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Nedovoljno informacija na španjolskom jeziku Ograničene izravne redovite zrakoplovne linije Loša željeznička povezanost Gužve u kolovozu Visoke cijene hotela Nedovoljno fleksibilnosti pri rezervaciji hotelskog smještaja za boravak kraći od tri noći u sezoni Nedovoljno morskih veza prema otocima i njihova međusobna povezanost Nedovoljno kapaciteta na dužobalnim linijama
Vrsta smještaja kojom su se koristili u Hrvatskoj * Novo ** Let Croatia Airlines Barcelona - Zagreb utorkom je imao stop over u Rijeci
Godina 2012. donijela je određeno učvršćenje tržišta i bilo je realnog povećanja kapaciteta u odnosu prema 2011., uz konačno uvođenje još jedne destinacije – Splita, iz Madrida i Barcelone. Glavni su prijevoznici bili: Croatia Airlines, Vueling, Iberia, Iberia Regional, i kao novost Easy Jet preuzeo je slotove na ruti Madrid - Dubrovnik nestale zrakoplovne kompanije Spa-
Kod organiziranih putovanja Španjolci većinom borave u hotelskom smještaju i to uglavnom u kategorijama s tri ili četiri zvjezdice. Kod inidividalnih putovanja većina se koristi privatnim smještajem, dok mladi turisti uglavnom odsjedaju u hostelima i kampovima.
Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2012. S obzirom na tendenciju na tržištu gdje “svi prodaju sve” i “ne smije se izgubiti nijedan gost”, a u sklopu mjera štednje,
223
S druge strane, Hrvatska je sve poželjnija destinacija i dodatni letovi u 2012. godini omogućili su veću fleksibilnost aranžmana. Uočavamo veći broj ponuda specifičnih aranžmana i tematskih tura: nautika, aktivni odmor, obiteljski odmor, biciklizam, otoci itd. Pojavljuje se zanimanje specijaliziranih agencija / srednjih i manjih turoperatora koji žele nuditi nove programe. Sve to, unatoč negativnim gospodarskim podacima, daje određenu nadu za uspješnu sezonu.
Procjena hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Možemo istaknuti da su u Hrvatskoj najviše vrednovani: kulturno bogatstvo, čisto i bistro more, ljepota obale i otoka, prirodno bogatstvo, Dubrovnik kao grad – spomenik, kultura i povijest, klima, nova i zanimljiva destinacija. Kao nedostaci navode se: još ograničena hotelska infrastruktura i “overbooking” koji se stvara u nekim odredištima na vrhuncu sezone, visoke cijene hotela, ograničene zrakoplovne veze iz Španjolske izvan glavne sezone, još ograničeno poznavanje destinacije, publike i agenata (svi uglavnom znaju za Dubrovnik i zato im je teže prodavati aranžmane koji ne uključuju Dubrovnik), morske veze s otocima i njihov buking. Cijena je bila posebno istaknut čimbenik u 2012. godini.
Konkurentsko okružje Potrebno je analizirati različite segmente ponude kako bi se dobio pravi uvid u konkurentsko okružje Hrvatske kao destinacije. SUN AND BEACH – Najveća konkurencija je sama Španjol-
ska (čak 92,3 % putovanja Španjolaca ostvaruje se unutar Španjolske). Slijede zemlje Srednje Amerike i Karibi te Turska, Malta i Sicilija, a u mirna vremena sjevernoafričke zemlje i Grčka. KRUŽNE TURE – Europa općenito te posebno zemlje tzv. Nove Europe: Slovenija, Rumunjska, Rusija, Češka, Austrija, Mađarska, Italija, Crna Gora, Bugarska, Turska i u mirna vremena Egipat. NOVA EUROPA – Ponajprije: Slovenija, Crna Gora, zatim Češka, Rumunjska, Bugarska, Latvija, Letonija, Estonija. KULTURNA PUTOVANJA – Zemlje tzv. Nove Europe, Nje-
mačka, Italija, u mirna vremena posebice Egipat i sjeverna Afrika, ali i daleke destinacije poput Meksika i Južne Amerike općenito, te Kina i južnoafričke zemlje. AKTIVNI TURIZAM – Bogata ponuda u Španjolskoj, Turska. INCENTIVE TRAVEL – U dijelu regionalnih putovanja op-
ćenito zemlje tzv. Nove Europe (Češka, Slovenija, Latvija). Slijede destinacije u sjevernoj Africi (Tunis, Maroko – koje ovise o geopolitičkoj situaciji), zatim Južna i Srednja Amerika te južnoafričke zemlje u dalekim destinacijama, u manjoj mjeri Azija. NAUTIKA – Na prvome je mjestu Španjolska, slijede Turska,
Malta, Sicilija. U mirna vremena Grčka je bila ozbiljna konkurencija. CITY BREAKS / INDIVIDUALNA PUTOVANJA – Svi europ-
ski gradovi i regije s dobrim zračnim vezama prema Španjolskoj, bogatom tematskom ponudom i raznolikošću smještaja.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. Procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2013. godini U sektoru se nadaju da će prodaja biti slična onoj u 2012. godini te da će last minute booking biti još naglašeniji. Zato će, unatoč porastu putovanja, prihodi biti niži. Opsegu prodaje aranžmana i putovanja u Hrvatsku općenito ne ide u prilog rani Uskrs (ožujak), te nedostatak low cost kompanije Easy Jet na relaciji iz Madrida za Dubrovnik. Broj charterskih letova sličan je prošlogodišnjem i zrakoplovne su kompanije zadržale svoje rute uz manje prilagodbe tipova aviona i rotacija. Turoperatori navode kako je zanimanje za Hrvatsku stabilno, ali i da su cijene previsoke za sadašnju gospodarsku situaciju. Uz to, nedostaju redoviti letovi u predsezoni i posezoni, pogotovo iz Madrida. Predviđa se opet ekstremni last minute booking, pri čemu će cijena biti presudna. Prognoze za ovu godinu za Hrvatsku relativno su slične onima iz prošle godine, uz nedostatak letova Easy Jeta u sezoni.
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. Veći dio Španjolaca i ove će godine provesti godišnji odmor u svojoj zemlji. Putnici koji inače idu na daleka putovanja orijentirat će se više na bliže destinacije. Cijena će biti važan čimbenik pri izboru destinacije i određivanju duljine godišnjeg odmora. Za očekivati je da će redoslijed omiljenih destinacija biti sličan kao prijašnjih godina, tj. da će najveći broj inozemnih putovanja biti u susjedne europske zemlje, uključujući i zemlje Nove Europe, među kojima je i Hrvatska. Izvan Europske unije glavne destinacije su Andora i Turska, a na dalekim destinacijama Azija.
Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013. U španjolskom turističkom sektoru, nakon nestanka grupe Orizonia, dominiraju tri vodeće grupacije: Viajes El Corte Ingles, Globalia i Barceló. Svi veći turoperatori imaju Hrvatsku u svojim programima, a uz njih je još 150-ak srednjih i manjih turoperatora specijaliziranih na razna područja, te 20-ak tvrtki specijaliziranih za nautički charter.
Turoperatori koji u svojim aranžmanima nude Hrvatsku 2013. Hrvatska će u 2013. biti prisutna u ponudi turoperatora i turističkih agencija te će nastavljati učvršćivati svoj položaj
Španjolska
turoperatori i agencije smanjili su opseg svojih kataloga, ali zato stavljaju ponude na svoje internetske stranice. Stoga je danas Hrvatska uključena u više ponuda nego prijašnjih godina.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
224
u njihovim programima. Potražnja španjolskih turoperatora i turističkih agencija, a time i broj potencijalnih turista, stalno raste i izravno ovisi o raspoloživim izravnim zrakoplovnim linijama, ali i o cijenama. Uvođenje novih redovitih linija za Split pozitivno je utjecalo na broj individualnih dolazaka i noćenja u toj regiji, jer je malo turoperatora uzelo mjesta u alotman.
Glavni turoperatori s charterskim letovima za Hrvatsku su Travel Europe (wholesaler), a za Uskrs i Puentes i španjolski turoperator Politours.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Glavni turoperatori koji se koriste redovitim zračnim linijama i/ili zakupljuju dio chartera od Travel Europe
Online portali za putovanja, letove, smještaj, rent-a-car
Drugi turoperatori i turističke agencije koje povremeno organiziraju specijalizirana putovanja
Španjolska
225
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
226
Španjolska
227
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
MICE
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
228
Grupacije turističkih agencija
Druge udruge turističkih agencija
229
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Zračne veze Španjolske i Hrvatske 2013. godine Sve zrakoplovne kompanije koje su prošle godine letjele za Hrvatsku održavaju svoje rute u 2013. godini.
S druge strane Iberia, koja ima dominantnu ulogu na letovima iz Madrida, u velikim je teškoćama. Ulaskom u partnerstvo s British Airwaysom Iberia je dovedena u kriznu situaciju, radi koje je ukinula mnoge rute (nema više letova iz Madrida za Amsterdam, Berlin, ukida i vrlo isplative linije za Panamu, Montevideo i sl.). Također, radi neriješenih odnosa s pilotima ne može se povećati broj zrakoplova i ruta low cost Iberie Express. Stanje u zrakoplovnoj kompaniji navelo je čak i vladu da intervenira, no nije jasno kakva je budućnost čeka. Stoga ove godine iz Madrida imamo jedino letove Iberije u vrhuncu sezone i to za Zagreb i Dubrovnik, koji su uglavnom pod zakupom turoperatora te letove Air Nostruma/Iberije Regional za Split, ali malim Bombardier zrakoplovima (100 osoba). Ostali dio sjedala je iz Barcelone: Croatia Airlines za Zagreb te Vueling za Dubrovnik, Zagreb i Split. Iz Bilbaa se u vrhuncu sezone zadržava let za Dubrovnik. Time je oko 82 % kapaciteta zrakoplova koncentrirano na polaske iz Barcelone, 16 % iz Madrida i 2 % iz Bilbaa. Osjetit će se nedostatak letova Easy Jeta iz Madrida.
Španjolska
EasyJet je napustio zračnu luku Madrid kao “hub” potkraj prošle godine, radi izrazito visokih pristojba. Ryanair je ukinuo 14 ruta iz Madrida zbog istog razloga. S obzirom na pristojbe, low cost kompanije se ne odlučuju uvoditi letove iz Madrida.
* Ukinuti letovi
Analitičari iz sektora i zračne kompanije predviđaju da će 2013. biti jako teška, djelomično radi povećanja troškova goriva, a u Španjolskoj specifično radi prevelike ponude zračnih mjesta te jakog utjecaja mnogobrojnih prisutnih low cost kompanija te povećanja pristojba u zračnim lukama. Napeta situacija odražava se u prisutnim prijetnjama ili štrajkovima Iberije, Air Nostruma, Air Europe, kao reakcijama na drastične mjere štednje (Air Nostrum, Air Europa), te otpuštanjima u Iberiji. Osim spomenutih izravnih linija te charterskih letova koji su navedeni u nastavku, za dolazak u Hrvatsku koriste se i redovite linije Lufthanse, Czech Airlinesa, Austrian Airlinesa, Air Francea itd. te redovite linije Adria Airwaya (Barcelona – Ljubljana). Iz mnogih španjolskih gradova postoje izravni letovi za mnoge destinacije u Italiji, koje Španjolci također koriste za dolazak u Hrvatsku: ponajprije za Veneciju, ali i Milano, Anconu (Ryanair iz Madrida) i Trst (od kraja ožujka Ryanair leti iz Barcelone za Trst dva puta na tjedan te iz Valencije za Trst tri puta na tjedan, što će povećati dolaske u Istri i Kvarneru).
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Zrakoplovni charteri u sezoni 2013. Travel Europe Zračna luka
Odlazak
Povratak
Vrijeme
Zrakoplov
Madrid
MAD - PUY
DBV - MAD
ponedjeljkom, 3.6.- 21.10.2013.
A321 220y
Bilbao/ Barcelona
BIO - BCN - DBV
PUY - BIO - BCN
ponedjeljkom, 24.6. - 9.9.2013.
B737-800 186y
Letovi Travel Europe, kojima se koriste razni turoperatori, u 2013. zadržavaju na istoj razini broj rotacija, frekvenciju letenja te broj sjedala kao i prošle godine. Uz te redovite rotacije treba dodati i nekoliko specijalnih charterskih letova koje organiziraju za tzv. mostove (Puentes – produljene vikende kada Španjolci spoje neradni dan s vikendom). Za uskrsne blagdane 2013. organiziraju po jednu rotaciju na linijama: MAD - PUY - DBV - MAD, BIO - PUY - DBV BIO, BIO - DBV - BIO, MAD - DBV - MAD i BCN - DBV - BCN.
samo redovitim linijama, ali nam potvrđuju da će zadržati isti kapacitet putovanja, tj. broj putnika za Hrvatsku.
Turoperator Panavision organizira charterske letove samo za uskrsne blagdane (27. - 31. ožujka MAD - DBV; 28. ožujka – 1. travnja BCN - DBV i BIO - DBV) te za praznike, tj. most početkom prosinca. Turoperator Panavision ove godine neće organizirati posebne charterske letove, koristit će se
Prednosti
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2013. GODINE Aktualni ugled Hrvatske na tržištu ■ ■
Veliko prirodno i kulturno bogatstvo Dobro očuvana priroda i prikladan slogan “Mediteran kakav je nekad bio”
■■■■■■■■
■ ■ ■ ■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
230 Mogućnost kombinacije kulturnog i odmorišnog turizma Postupan rast zanimanja hrvatskih agencija za španjolsko tržište (veće zanimanje – veća ponuda) Sigurna, zanimljiva nova destinacija Budi znatiželju zbog tajanstvenosti destinacije, ali i dobrih iskustava turista koji su posjetili Hrvatsku
■ ■
■
Ograničenja
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
■ I dalje je Dubrovnik najpoznatija destinaciju u Hrvatskoj i trebat će i dalje raditi na promidžbi drugih regija i vrsta putovanja, tj. aktivnosti Ograničene zrakoplovne veze sa Španjolskom (pogotovo utječe na segment MICE) Ograničene zrakoplovne veze, ponajprije iz Madrida, a time i visoke cijene zrakoplovnih karata Nedovoljna i skupa hotelska infrastruktura Relativno visoke cijene općenito (u usporedbi npr. s Turskom) Ograničena željeznička infrastruktura, gužve na cesti u vrhuncu sezone, poteškoće s kupnjom karata za trajekte i katamarane Masovni turizam od druge polovice srpnja do kraja kolovoza, pogotovo u starim jezgrama (Dubrovnik, Split itd.) Ograničeno poznavanje specifičnih atrakcija: kulturnih događaja, mogućnosti aktivnog odmora, bogate gastronomske i enološke ponude itd. Još ograničen broj osoba u turističkom sektoru sa znanjem španjolskog jezika Nedostatak atraktivnih informacija na španjolskom, pogotovo na internetu Relativno ograničen interes hrvatskih subjekata za potencijal španjolskog tržišta kao novoga emitivnog tržišta, radi orijentacije prema klasičnim emitivnim zemljama (Njemačka, Austrija itd.)
Mogućnosti
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Porast zanimanja za putovanja u zemlje tzv. Nove Europe, zanimanje za otkrivanje novih zemalja i kultura Nove zračne destinacije otvaraju mogućnost daljnjeg razvoja organiziranog prometa, uključujući razvoj nautičkog turizma i specijaliziranih putovanja Pojačane zrakoplovne veze otvaraju mogućnost rasta putovanja individualaca u svojemu aranžmanu Daljnja ulaganja zrakoplovnih kompanija u destinaciju stvaraju podlogu za rast i MICE segmenta ako se postignu odgovarajući rezultati poslovanja Različitost specifičnih turističkih proizvoda u mnogim područjima Španjolski turoperatori aktivni su na tržištu Južne Amerike te njihova promidžbena djelatnost utječe na povećanje dolazaka turista iz Brazila, Argentine, Čilea, Kolumbije Usmena preporuka destinacije onih koji su posjetili Hrvatsku u sklopu organiziranih kružnih putovanja, na krstarenju ili u vlastitom aranžmanu je djelotvorna
Ograničene zrakoplovne veze, ponajprije iz Madrida, a time i visoke cijene zrakoplovnih karata Uvođenje novih linija (za SPU) i povećanje kapaciteta za postojeće (Zagreb i Dubrovnik) u kriznoj godini moglo bi dati negativne poslovne rezultate te utjecati na ograničenje izravnih veza iduće godine U kriznoj godini turoperatori nisu spremni preuzimati rizike niti ulagati u nove programe Poteškoće nalaženja smještaja individualaca koji putuju u osobnom aranžmanu te za boravak kraći od 1 do 3 noći u jednome mjestu mogli bi stvoriti dojam “teške” destinacije
Preliminarna procjena broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2013. godini Hrvatska će i u 2013. biti atraktivna destinacija na španjolskom tržištu, no osjetit će se nedostatak letova iz Madrida (pomanjkanje low cost EasyJet) a cijena će biti apsolutno presudna za opseg prodaje. Turoperatori zadržavaju uglavnom charterske letove iz 2012., kao i zrakoplovne kompanije. Mediji nas i dalje podupiru te očekujemo daljnje reportaže o Hrvatskoj u sljedećim mjesecima, što će zasigurno dati potporu prodaji za glavnu sezonu. Vjerujemo da bi ove godine, uz postojeću gospodarsku krizu te smanjenje zrakoplovnih sjedala moglo doći do blagog pada sa španjolskog tržišta. Odlučujući čimbenik za izbor destinacije za godišnji odmor bit će cijena.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini Vjerujemo da će se u 2013. godini zadržati omjer 60 : 40 u korist organiziranih putovanja.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2013. Zastupljenost Hrvatske u brošurama turoperatora slična je kao i prošle godine, no veća je prisutnost i raznolikost ponude na njihovim internetskim stranicama. Uglavnom se nude različite vrste kružnih tura, fly & drive, krstarenja, aktivni odmor.
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. Očekuje se sličan opseg poslovanja i broja putnika, no manji prihod. Programe Iberojeta, Condora i Viva Toursa preuzimaju
Opasnosti
drugi turoperatori.
■
Politours je zadržao slične kapacitete, no vjeruje da će ostvariti nešto manju prodaju nego prošle godine. Iz Madrida i Barcelone lete na izravnim letovima, ali su zadržali ponude charterskih letova za Uskrs.
■ ■ ■
Gospodarska kriza osjeća se u zemlji, kao i pad potrošnje u svim područjima Cijena je važnija od izbora destinacije Izrazito konkurentno okruženje (ovisno o vrsti putovanja konkurencija je Turska, Češka, općenito zemlje Nove Europe te Karibi) Ograničene zrakoplovne veze sa Španjolskom (pogotovo utječe na segment MICE)
Panavision zadržava slične kapacitete kao i 2012. godine. Viaje El Corte Ingles/Tourmundial je u posljednje četiri godine gotovo udvostručio prodaju za Hrvatsku te nastavlja
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
231
razumnim cijenama te uvođenjem letova iz Madrida, pogotovo low cost.
Travelplan, Transrutas i Mapatours su trenutačno glavni turoperatori s organiziranim standardnim turama za Hrvatsku koji izravno ostvaruju dobit od nestanka Uiberojeta i Condora.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI
Nadamo se da će pozitivna iskustva srednjih i specijaliziranih agencija u Hrvatskoj potaknuti uvođenje Hrvatske u programe novih turoperatora. Isto tako se nadamo da će veći španjolski turoperatori nastaviti promidžbu Hrvatske u Južnoj Americi (Panavision, Politours, Catai, El Corte Ingles, Mapatours, Europamundo itd).
Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini Potrošnja za putovanja će kao i uvijek ovisiti o gospodarskoj situaciji. Drastične mjere štednje vlade dovele su zemlju u ekstremnu situaciju i prognoze oporavka variraju (Vlada, EU, SMF itd.), no prevladava mišljenje da će oporavak biti spor.
Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2014. I dalje će pri izboru destinacije prevladavati cijena i dostupnost (prednost imaju destinacije s izravnim zrakoplovnim linijama). Turska intenzivno ulaže u Španjolsku i može očekivati porast prometa radi odličnog omjera cijene i usluge te čestih izravnih letova. Bliže europske destinacije: Francuska, Velika Britanija, Portugal, Andora, Italija te zemlje tzv. Nove Europe tradicionalna su tržišta za city break, sudjelovanja na festivalima i drugim manifestacijama te kružne ture. Promet će ovisiti o dostupnim izravnim letovima, koji su trenutačno ograničeni iz Madrida, ali i cijenama. Karibi te daleke destinacije imaju stabilnu publiku. Hrvatska je među ljetnim destinacijama, s ograničenim zrakoplovnim vezama i relativno visokim cijenama.
Prognoze organizatora putovanja za 2014. Ako se poboljša gospodarska situacija te ako se zadrži relativno dobra zračna povezanost, možemo očekivati daljnji rast. Last minute booking će vjerojatno i dalje biti dominantan. Segment krstarenja će i dalje rasti, radi dobrog odnosa cijene i kvalitete te “zatvorene cijene”. Porast će prodaja aranžmana putem interneta. Španjolski turoperatori i dalje nastoje nadoknaditi gubitke na domaćem tržištu aktivnostima u Južnoj Americi, pri čemu ostvaruju dobre rezultate.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2014. godini Ovisno o mnogim istaknutim čimbenicima, teško je dati konkretnu prognozu, no vjerojatno bi se mogao dogoditi daljnji blagi pad sa španjolskog tržišta, radi nedostatka letova iz Madrida, gospodarske krize i visokih cijena u Hrvatskoj u vrhuncu sezone. Bilo bi bitno zadržati konkurentnost ponude
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja ■
Povećati ponudu hotelskih kapaciteta više kvalitete (četiri i pet zvjezdica) Zadržati razumne cijene Nastaviti dogradnju infrastrukture Povećati broj izravnih zrakoplovnih linija te duljinu sezone leta Osigurati izletničku ponudu (zajamčena i na španjolskom jeziku) Osigurati dovoljno informacije o Hrvatskoj na španjolskom jeziku Nastaviti promidžbu Hrvatske kao atraktivne i sigurne destinacije Proširiti i učiniti različitom ponudu organiziranih putovanja u Hrvatskoj po područjima i regijama kako bi privukli onaj dio putnika koji sami organiziraju putovanja radi istovjetne ponude u aranžmanima turoperatora, ali i putnika koji se vraćaju u destinaciju.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Ako redoviti letovi Vuelinga, Iberije, Croatia Airlinesa te Air Nostruma ove godine daju dobre financijske rezultate, možemo očekivati da će se broj rotacija u 2014. povećati, a time i povećati broj turista iz Španjolske.
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
Španjolska
ulagati i drži Hrvatsku kao cjelogodišnju destinaciju.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
232
PORTUGAL OPĆE INFORMACIJE O TRŽIŠTU Službeno ime:
Republika Portugal
Konvencionalno skraćeno ime: Glavni grad:
Portugal
Lisabon, 547 631 stanovnik
Političko uređenje: parlamentarna republika Državni poglavar: Aníbal Cavaco Silva (od 9. ožujka
2006.) Predsjednik vlade: Pedro Passos Coelho (od 21. lipnja
2011.; Socijaldemokratska stranka)
Površina: kontinentalni dio 91 951 km² i dva otočja u Atlantskom oceanu: Madeira i Azori s 440 km² Uprava:
Portugal ima 10 562 178 stanovnika (podatak iz 2011.). Ima 18 županija i dvije autonomne pokrajine: Azori i Madeira.
Turistička zajednica Portugala i Nacionalni institut za statistiku ne dostavljaju ažurirane podatke o putovanjima Portugalaca.
Razvoj portugalskog turizma u Hrvatskoj 1999. – 2012. Portugalsko emitivno tržište prema Hrvatskoj stalno je raslo sve do 2011., odnosno 2012. godine, kada se gospodarska situacija odražava i na dolaske Portugalaca u Hrvatsku. Iznimka je 2009. godina, kada je zabilježen pad radi dampinških cijena aranžmana za Karibe.
Prosječan je gost u Hrvatskoj u dobi od 30 do 60 godina, srednje, više i visoke kupovne moći, te želi putovati organizirano kako bi uživao na plažama i kulturnoj baštini, uz dobru gastronomiju. Uglavnom putuju u parovima, bez djece i žele upoznati destinaciju dok se odmaraju. Radi gospodarske krize posljednjih godina smanjio se broj dolazaka i noćenja iz Portugala, no TAP i dalje održava svoje cjelogodišnje letove. Za razliku od španjolskoga gosta, koji želi upoznati Hrvatsku na turama, organiziranim ili samoinicijativno, portugalski gost doživljava Hrvatsku ponajprije kao destinaciju za sunce i more te odmor.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Dolasci
Noćenja
PORTUGAL
indeks
1999. = 100
indeks
1999. = 100
1999.
1.799
100
5.113
100
2000.
4.291
239
239
12.138
237
237
2001.
5.892
137
328
19.879
164
389
2002.
6.690
114
372
14.307
72
279
2003.
9.616
144
535
19.598
137
383
2004.
14.646
152
814
27.605
141
540
2005.
18.697
128
1039
38.173
138
747
2006.
26.010
139
1446
51.165
134
1001
2007.
29.532
114
1642
62.315
122
1219
2008.
32.454
110
1804
76.400
123
1494
2009.
26.087
80
1450
58.214
76
1139
2010.
28.171
108
1566
70.060
120
1370
2011.
29.319
104
1630
61.541
88
1204
2012.
23.470
80,1
1305
54.408
88
1064
Izvor: DZS
233
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Portugal
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Dolasci i noćenja Portugalaca po županijama u 2012. Portugalci uglavnom traže kružne ture i krstarenja.
Izvor: DZS
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
234
Organizirana putovanja u 2012. U Portugalu djeluje 20-ak većih turoperatora koji prodaju putem mreže od oko 1400 turističkih agencija. Među njima postoji relativno dobra suradnja i koordinacija te imaju običaj raditi monografska izdanja brošura. Uglavnom, svi su aktivni i na brazilskom tržištu. TAP ima već sedmu godinu zaredom cjelogodišnje letove iz Lisabona za Zagreb, koji su ljeti izravni, a ostali dio godine idu preko Bologne. Turoperatori u Portugalu koriste ljeti charterske letove + land aranžmane Travel Europe i do sada nitko nema vlastite charterske letove već se koriste charterima Travel Europe. Omjer organiziranih putovanja u odnosu na individualna putovanja u Portugalu je oko 90 % u korist organiziranih. U većini brošura Hrvatska se pojavljuje zajedno sa Slovenijom, ali se sve više pojavljuje i zajedno s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. U Portugalu se uglavnom nude kružne autobusne ture, sun and beach, nešto fly and drive i krstarenja Jadranom.
Glavni turoperatori s programima za Hrvatsku u 2012.
Procjena hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prema informacijama turoperatora možemo istaknuti da gosti najviše cijene: čisto i bistro more, ljepotu obale i otoka, plažu i nautičku ponuda, prirodno i kulturno bogatstvo, “Dubrovnik, kao grad-spomenik”, kulturu i povijest, ugodnu klimu, pozitivnu usmenu predaju onih koji su bili na putovanju, dobru gastronomiju. Kao nedostaci ističu se: ograničena hotelska infrastruktura, visoke cijene, gužva u kolovozu, ograničene zrakoplovne veze, nedovoljno poznavanje Hrvatske, nedostatak informacija na portugalskom jeziku.
Turoperatori koji imaju Hrvatsku u svojim programima 2012. Glavni turoperatori s alotmanima na TAP-om letu i sjedištima na charterima Travel Europe su: Abreu, Entremares, Nortravel i Soltropico. Ostali kombiniraju te letove s redovitim linijama. ABREU PORTUGAL
www.abreu.pt
ACP VIAGENS
www.acp-viagens.pt
CATAI TOURS
www.catai.pt
ABREU PORTUGAL
www.abreu.pt
ENTREMARES
www.entremares.pt
CLUB VIAJAR TOURS
www.viajartours.pt
LUSANOVA
www.lusanova.pt
ENTREMARES
www.entremares.pt
MUNDO VIP
www.esoperadores.com
LUSANOVA
www.lusanova.pt
NORTRAVEL
www.nortravel.pt
MIL DESTINOS
www.mildestinos.com
TAPTOURS
www.tap.pt
MONDEGO VIGENS
www.viagensmondego.com
TEMPO VIAGENS
www.viagenstempo.com MUNDO VIP
www.esoperadores.com
TOP ATLÁNTICO
www.topatlantico.com NORTRAVEL
www.nortravel.pt
TRAVELPLAN
www.travelplan.pt
NOVAS IDEIAS
www.novasideias.pt
ROTAS DO VENTO
www.rotasdovento.com
SOLTROPICO
www.soltropico.pt
TAPTOURS
www.tap.pt
TEMPO VIAGENS
www.viagenstempo.com
TERRA BRASIL
www.terrabrasil.pt
TOP ATLÁNTICO
www.topatlantico.com
TRAVELPLAN
www.travelplan.pt
TRAVELERS
www.travelersoperadorturistico.pt
VEFA TRAVEL
www.vefatravel.pt
VIAJAR TOURS
www.viajartours.pt
SOLTROPICO
www.soltropico.pt
Glavne grupe turističkih agencija u Portugalu imaju mogućnost sastavljati svoje programe, i za grupe i za individualce. ABREU PORTUGAL
www.abreu.pt
ALMEIDA VIAGENS
www.almeidaviagens.com
ASALGARVE
www.asalgarve.com
BEST TRAVEL
www.besttravel.pt
EL CORTE INGLES
www.viagenselcorteingles.pt
GEOTOUR
www.geotour.com
HALCON VIAJES
www.halcon.pt
VIAJAR TOURS
www.viajartours.pt
TOP ATLÁNTICO
www.topatlantico.com
VIMATUR
www.vimatur.com
235
SOL FERIAS
www.solferias.pt
INTERPASS
www.interpass.pt
NOMAD
www.nomad.pt
SONHANDO
www.sonhando.pt
TERRA A VISTA
www.terranostra.pt
TRAVELERS
www.travelersoperadorturistico.pt
Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. Zračna povezanost i gospodarski oporavak ključni su čimbenici rasta. Predviđamo da će se tržište održati i eventualno umjereno rasti na osnovi charterskih letova Travel Europea, letova TAP-a za Zagreb i ostalih redovitih linija. Za razliku od Španjolaca, koji žele upoznati destinaciju za vrijeme boravka u Hrvatskoj, Portugalci žele godišnji odmor provesti na plaži, našu destinaciju vežu za proizvod “sunce i more” koji kombiniraju s kulturnim turizmom i prirodnom baštinom, pa uz klasični godišnji odmor na obali odu na poneki izlet ili kratko putovanje. Ograničeni izravni letovi nisu idealni za kombinaciju takvih programa, zato je trenutačni proizvod donekle ograničen. U Portugalu se Hrvatska pojavljuje kao nova, bliska i pomalo egzotična destinacija s potencijalom za rast i konsolidaciju kao stalne destinacije, ponajprije u ovoj početnoj fazi putem organiziranih putovanja. Ne treba nikako zanemariti činjenicu da se i španjolski i portugalski turoperatori okreću Južnoj Americi, a pri tome izrazito Brazilu, kao tržištima koja im mogu pomoći nadoknaditi pad prodaje u svojim zemljama. Zato možemo očekivati rast s dalekih tržišta, putem portugalskih i španjolskih turoperatora. Ujedno je potrebno i dalje umjereno ulagati u promidžbu i studijska putovanja novinara i agenata te uskoro omogućiti dostavu i pristup informacijskom materijalu i na portugalskom jeziku.
Zračna povezanost u 2013.
Zrakoplovni charteri u sezoni 2013. TRAVEL EUROPE ZRAČNA LUKA
ODLAZAK
POVRATAK
VRIJEME
ZRAKOPLOV
Lisboa
LIS DBV
DBV - PUY LIS
ponedjeljkom, srpanj, kolovoz 2013.
131y
Letovi Travel Europea, kojim se koriste razni turoperatori, u 2013. zadržavaju na istoj razini broj rotacija, frekvenciju letenja te broj sjedala kao i prošle godine.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2014. godini Procjena će izravno ovisiti o gospodarskom stanju u Portugalu.
Preliminarna procjena najomiljenijih destinacija u 2014. Portugalci uglavnom putuju u Europu te u svoje bivše kolonije. Za očekivati je da će se tako i nastaviti.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2014. godini Ovisno o mnogim spomenutim čimbenicima te zračnoj povezanosti, nismo u stanju dati konkretnu prognozu. Najvažnije je zadržati konkurentnost ponude razumnim cijenama te zadržati izravne letove i uvesti dodatne te imati na umu utjecaj španjolskih i portugalskih turoperatora na prodaju u Južnoj Americi.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Nadamo se da će pozitivna iskustva turoperatora, sve veća prisutnost Hrvatske u medijima te aktivnosti našeg predstavništva, navesti i druge turoperatore da uključe Hrvatsku u svoje programe.
Portugal
Oni koji još nemaju Hrvatsku u programima su:
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
236
ŠVICARSKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: federativna republika Površina: 41 285 km2 Najveći gradovi: ■ ■ ■ ■ ■
Zürich Ženeva Basel Lausanne Bern
382 191 169 125 123
906 237 019 885 466
stanovnika stanovnika stanovnika stanovnika stanovnika
Nacionalni praznik: 1. kolovoza
OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Valuta:
1 CHF = 100 rapa
BDP u 2011: 619 749,4 milijuna CHF BDP stopa rasta 2012.: 0,98 %
mačkog instituta i švicarske banke Credit Suisse. Indeks stanja gospodarstva koji mjeri očekivanja stručnjaka za financijska tržišta u idućih šest mjeseci smanjen je u ožujku s 10 bodova u prethodnom mjesecu, na 2,3 boda, što signalizira stabilno stanje gospodarstva sve do trećeg tromjesečja 2013., zaključuju u ZEW-u. “Promjena indeksa u ožujku uglavnom je rezultat promijenjenih očekivanja skupine analitičara koji su, za razliku od optimizma iskazanog u veljači, sada zauzeli opreznije stajalište”, ističe se u priopćenju.
Izvoz 2011.: 208 202,8 milijuna CHF Uvoz 2011.: 184 540,0 milijuna CHF Švicarsko je gospodarstvo jedno od najrazvijenijih i najkonkurentnijih na svijetu (osmo po konkurentnosti i treće po primjeni visoke tehnologije u gospodarstvu, nakon Švedske i Norveške, a ispred SAD-a), a prema podacima o ukupnoj produktivnosti gospodarstva, Švicarska je više od deset godina među prvih pet zemalja svijeta. Švicarska je zemlja visoko razvijene industrije. Gospodarstvo karakterizira visok udjel uslužnog sektora, prije svega bankarstva i ostalih financijskih usluga, ali i vrlo tehnološki razvijena industrija, koja je nositelj snažnog izvoza, ponajprije farmaceutska i kemijska, a zatim elektronika i elektroindustrija, strojogradnja, prehrambena industrija i proizvodnja satova, koja je ujedno nositelj snažnoga švicarskog izvoza.
BDP – aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za iduće godine Bruto domaći proizvod je u četvrtom tromjesečju 2012. godine u odnosu prema istom razdoblju prošle godine porastao za 1,4 %. Prema prvim procjenama, ukupni porast BDP-a u 2012. iznosio je 1 %. Veliku ulogu u porastu imala je domaća potražnja. U posljednjem istraživanju je utjecajni ekonomski institut ZEW ustvrdio da je optimizam u pogledu stanja u švicarskom gospodarstvu u idućih pola godine ustupio mjesto oprezu. Ekonomska očekivanja u Švicarskoj pogoršana su u ožujku, prvi put u četiri mjeseca, pokazalo je istraživanje nje-
Izvor: Seco
237 BDP po stanovniku Bruto domaći proizvod po stanovniku u 2011. godini iznosio je 74 160 CHF.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Postotak nezaposlenosti u 2012. godini, aktualno stanje u 2013. Prema podacima Državnog ureda za gospodarstvo – SECO, u ožujku 2013. bilo je 138 993 nezaposlena, što je 12 601 osoba više nego u ožujku 2012.
Švicarska
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Izvor: Seco ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Prosječna plaća – aktualni podaci U Švicarskoj ne postoji jedinstvena prosječna plaća, nego se prosjek izračunava za svaki pojedini sektor rada. Prosječne plaće s obzirom na sektore rada
Izvor: Bundesamt für Statistik
Stopa inflacije
Izvor: Bundesamt für Statistik
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
238
Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend Stanovništvo (po dobi, po spolu) ■ ■ ■ ■
Broj stanovnika: Od toga stranaca: Žensko stanovništvo: Muško stanovništvo:
7 1 4 3
952 815 032 922
555 994 409 253
Gustoća naseljenosti: 195,65 stanovnika po m2 Dob
■ ■ ■ ■ ■
0 – 19 godina: 20 – 39 godina: 40 – 64 godine: 65 – 79 godina: 80 godina i stariji:
1 636 100 2 074 200 2 766 800 937 100 371 600
Tjednik
Naklada
Sonntags Blick (ned)
297.295
Sonntags Zeitung (ned)
203.087
NZZ am Sonntag (ned)
126.371
Coop Zeitung
1.529.169
Migros Magazin
1.549.788
K-Tipp
261.411
Beobachter
310.173
ČASOPISI
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
Tjedni na njemačkom jeziku
Naklada
Schweizer Familie (čet)
165.064
Schweizer Illustrierte (pon)
255.777
Tjedni na francuskom jeziku
Naklada
Lillustré (sri)
94.376
Mjesečni na njemačkom jeziku
Naklada
Stručni turistički časopisi
Naklada
Travel Inside (50 x god.)
10.664
Dnevne novine – na njemačkom jeziku
Naklada
Reise Blick (8 x god.)
262.200
20 Minuten (pon – pet)
329.424
Mjesečni na talijanskom jeziku
Naklada
Basler Zeitung (pon – sub)
100.763
Illustrazione Ticinese
130.465
Berner Zeitung (pon – sub)
165.700
Lifestyle
Naklada
Blick (pon – sub)
275.275
Annabelle
70.214
Blick am Abend (pon – pet)
210.692
Lounge & Lounge Men (n/f)
45.000
Der Bund (pon – pet)
58.117 Trend Magazine (n)
40.000
Neue Luzerner Zeitung (pon – sub)
134.526 Femina (f)
194.116
Neue Züricher Zeitung (pon – sub)
146.729
St. Galler Tagblatt (pon – sub)
108.004
30 Degres (n/f)
150.000
Tages Anzeiger (pon – sub)
236.229
Paris Match Suisse
50.000
Mittelland Zeitung (pon – sub)
190.098
Dnevne novine – na francuskom jeziku
Naklada
Le Matin (pon – ned)
69.350
24heurs (pon – sub)
86.153
Tribune de Genève (pon – pet)
62.003
Dnevne novine – na talijanskom jeziku
Naklada
Corriere del Ticino
37.142
La Regione Ticino
32.555
Giornale del Popolo
16.497
TV Nacionalna TV
Gledanost
Schweizer Fernsehen DRS SF1
72 %
SF2 3+ Télevisione Suisse Romande TSR1
50 %
Televisione svizzera di lingua italiana TSI1
55 %
239 Regionalne TV
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2011. GODINI
Canal 9 Canal Alpha
(noviji podaci još nisu objavljeni)
Canal Nord Vaudois
Leman Bleu Television Tele Basel
Broj ostvarenih putovanja tijekom godine
Tele Bärn Tele M1
Broj putovanja s noćenjima prema sezoni Tele Ostschweiz Tele Tell Tele Ticino Tele Top Tele Züri TV Region Lausannoise
RADIO
Slušanost
DRS (D)
2.000.000
La Première (F)
41 %
Rete Uno (I)
50 %
TELETEXT SWISS TXT SWISS TXT na www.teletext.ch registriraju dnevno 1.000.000 ulaza
WEB www.blick.ch www.search.ch www.ricardo.ch www.bluemail.ch www.tillate.ch www.comparis.ch www.autoscout.ch www.romanie.ch www.lematin.ch www.30degree.ch www.ebookers.ch www.nzz.ch
Broj putovanja s noćenjem prema trajanju putovanja
Švicarska
U 2011. je 85,1 % stanovnika ostvarilo barem jedno putovanje s noćenjem. Po osobi, prosječan broj putovanja u 2011. godini bio je 2,5. Najveći porast putovanja zabilježen je kod osoba između 25 i 44 godine. Osobe iznad 65 godina putovale su prosječno samo 1,8 puta.
ICI TV
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
240
Broj putovanja i noćenja prema svrsi putovanja
broj turista odlučuje se za daljnje destinacije, kao što su SAD, Azija, ali i za Hrvatsku, Španjolsku, Portugal i sl. Broj ostvarenih noćenja prema destinaciji
Putovanja prema broju putnika 2010./2011.
Prednosti i nedostaci najomiljenih destinacija Prednosti najomiljenijih destinacija su geografska blizina, dobro poznavanje destinacije te zajednički jezik, zbog kojeg se Švicarci u tim zemljama osjećaju kao kod kuće. Omiljene destinacije također posjeduju bogatu kulturnu baštinu i prirodne ljepote te široku ponudu dodatnih aktivnosti. S obzirom na to da su to zemlje eurozone, osjetno su skuplje od zemalja izvan eurozone. No zbog jakog franka, to Švicarcima nije toliko važno.
Koju vrstu prijevoza Švicarci najradije biraju Broj putovanja s noćenjem prema vrsti prijevoza 2011.
Izvor: BFS
Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo ili su odmor proveli u svojoj zemlji Ukupno je ostvareno 16 milijuna putovanja s noćenjem. Od toga, 10 milijuna u inozemstvu i 6 milijuna u Švicarskoj.
Redoslijed najomiljenijih destinacija Najveći broj putovanja Švicaraca u inozemstvo bilježe Njemačka, Austrija, Italija i Francuska. S obzirom na to da Švicarska graniči s navedenim najomiljenijim destinacijama, rezultati su razumljivi. No, omiljene destinacije iz godine u godinu bilježe lagani pad. S obzirom na jaki franak, veliki
241 Koji su način organiziranja odmora i bukiranja Švicarci birali pri odlasku na godišnji odmor
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Broj putovanja s noćenjem prema motivu putovanja
Iako podaci za 2011. godinu nisu dostupni, procjene govore kako je internet i dalje na prvome mjestu kanala koji utječu na donošenje odluke o odabiru destinacije, slijedi preporuka prijatelja, katalozi, oglasi i ostalo. U Švicarskoj se 94 % stanovništva koristi internetom, tako da se i za organiziranje godišnjeg odmora sve češće koriste upravo tim načinom bukiranja. Švicarska
Preferencije švicarskih turista s obzirom na vrstu smještaja Pri putovanju u inozemstvo, Švicarci najviše traže hotelski smještaj. Broj putovanja s noćenjem prema vrsti smještaja
Prosječni proračun i potrošnja na putovanju Prosječna potrošnja u zemlji iznosila je 158 CHF, u inozemstvu 172 CHF po osobi i danu. Potrošnja po privatnom putovanju
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja U 2011. godini zabilježeno je više od 11 milijuna putovanja u svrhu odmora. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Aaretal Reisen AG
www.aaretal-reisen.ch
Abyss Scuba Divers SA
www.abyssworld.com
Accotravel AG
www.accotravel.ch
ACS Reisen AG
www.acs-travel.ch
ACS Sportreisen Basel
www.acsbs.ch
AD Gentes
www.ad-gentes.ch
Africa Design Travel
www.africadesigntravel.ch
African Collection Tours GmbH
www.african-collection.ch
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
242
African Trails - Travelhouse
www.africantrails.ch
Agrar Reisen
www.agrar-reisen.ch
Air Marin
www.airmarin.com
Airpass Services Switzerland AG
www.airpass.ch
Albertsen Voyages
www.albertsen.ch
Alfa Reisen GmbH
www.alfareisen.ch
All Travel SA
www.alltravel.ch
Alpha Reisen AG
www.alphagolf.ch
Alpin Travel GmbH
www.alpintravel.ch
Altstadt Reisen AG
www.altstadtreisen.ch
Amber Touristik AG
www.ambertouristik.ch
Amin Travel & Business Organization
www.amin-travel.ch
Arabica Orient Reisen
www.arabica-orientreisen.ch
Arcatour AG
www.arcatour.ch
Argo Holiday
www.planete-bleue.ch
Asiatik
www.asiatik.ch
L’atelier du Voyage
www.atelierduvoyage.ch
Backgroud Tours
www.background.ch
Balkan Holidays AG
www.balkan-holidays.ch
Baumeler AG
www.baumeler.ch
Benitez Reisen AG
www.benitez.ch
Bentour Swiss AG
www.bentour.ch
Bicycle Holidays
www.bicycle-holidays.com
Bike Adventure Tours
www.bikereisen.ch
Bischofberger Info Reisen AG
www.bischofberger-reisen.ch
Bluvoyages SA
www.bleuvoyages.com
Boomerang Reisen
www.australien.com
Brasa Reisen
www.brasa.ch
Brasil Reisen
www.brasilreisen.ch
Brazilian Swiss Tours
www.brasilien-reisen.ch
Byzance Travel & Tours SA
www.byzance.ch
Camperworld Reisen AG
www.camperworld.ch
Canadian Tours
www.canadiantours.ch
Caribtours - Travelhouse
www.caribtours.ch
Chiappa Travel AG
www.chiappa.ch
Chris’Way
www.chrisway.ch
Cle des îles
www.lacledesiles.ch
Club Aventure SA
www.clubaventure.ch
Club Mediterranee
www.clubmed.com
Columbus Tours AG
www.columbus-golf.ch
Comet Reisen AG
www.cometreisen.ch
Coop-IST Travel AG
www.itscoop.ch
Coral Tours
www.coraltours.ch
Cristal Voyages SA
www.cristal-voyages.ch
Crotravel GmbH
www.crotravel.ch
Cultoura Reisen
www.cultoura.ch
Culture Air Travel
www.catvoyages.com
Depart Antilles
www.depart.ch
Desert Team
www.desert-reisen.ch
Destinations Sante PP SA
www.destinations-sante.ch
Destination Travel & Consulting AG
www.destinationsports.ch
Direkt & Ehrlich Reisen
www.direktundehrlich.ch
Dive & Travel
www.diveandtravel.ch
Dorado Latin Tours AG
www.dorado-latintours.ch
Dream Travel
www.dreamtravel.ch
Dreamtime Travel AG
www.dreamtime.ch
Equinoxe Voyages SA
www.equinoxe.ch
Equitour AG
www.reiterreisen.com
Espace Est-Ouest
www.espace-est-ouest.com
Euro Active Holidays
www.euroactive.ch
Eurotrek
www.eurotrek.ch
Eurovelo
www.eurovelo.ch
Event Reisen
www.eventreisen.ch
Express Travel Int. AG
www.expresstravelinternational.ch
Falcontravel - Travelhouse
www.falcontravel.ch
Fert-Operating
www.fert.ch
Finlandia Reisen
www.finlandia-reisen.ch
Fins-Tours AG
www.fins-tours.ch
Flamingo Travel Sàrl
www.flamingotrave.ch
Frantour Suisse SA
www.frantour.ch
Frossard AG
www.frossard-reisen.ch
FTI Touristik AG
www.fti.ch
Funtastic Travel GmbH
www.funtastic.ch
Geo Decouverte SA
www.geo-decouverte.com
Gerbairtours
www.gerbairtours.ch
Globo Adventure
www.globoadventrue.ch
Globo Tours
www.globo-tours.ch
Globotrek AG
www.globotrek.ch
Globus Reisen
www.globusreisen.ch
Glur Reisen AG
www.glur.ch
Golf and Events
www.golfandevents.ch
Green Golf Reisen
www.greengolf.ch
Groundline GmbH
www.groundline.com
GTU Travel AG
www.gtu.ch
Švicarska
243
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
244
Harry Kolb AG
www.harrykolb.ch
Helvetic Tours AG (KUONI)
www.helvetictours.ch
Holiday Maker Tours AG
www.holiday-maker.ch
Horizons Nouveaux
www.horizonsnouveaux.com
Hotelplan Suisse
www.hotelplan.ch
IBAC Travel GmbH
www.ibac-travel.ch
Image Travel AG
www.imagetravel.ch
Imagine Reise Service GmbH
www.reiseberatung.ch
Imbach Reisen AG
www.imbach.ch
Immaginidal Mondo
www.immaginidalmondo.com
Implus Reiseatelier
www.implus-reiseat.ch
Incentive Reisen AG
www.incentivereisen.com
Indalo Space SA
www.indalo.ch
Inditours - Travelhouse
www.inditours.ch
Indo Orient Tours GmbH
www.indoorient.ch
Insight Reisen
www.insight-reisen.com
Intens Travel
www.intens.ch
Island Tours AG
www.islandtours.ch
IT Ireland Tours GmbH
www.irlandtours.ch
Ito Reisen AG
www.itoreisen.ch
Japan Tours
www.japantours.ch
Jerrycan Voyages SA
www.jerrycan-travel.ch
Kira Reisen AG
www.kiratravel.ch
Knecht Reisen
www.knecht-reisen.ch
Kompas Travel AG
www.kompastravel.ch
Kontiki Saga Reisen
www.kontiki.ch
Kost Golf & Tennis
www.kost.ch
Kultour Ferienreisen AG
www.kultour.ch
Kuoni Reisen AG
www.kuoni.ch
Lagrange Vacances
www.lagrange-holidays.ch
Laros Reisen
www.laros.ch
La Route des andes
www.laroutedesandes.ch
Laroyale SA
www.laroyale.ch
Latino Travel
www.latinotravel.ch
Legends Travel GmbH
www.legendstravel.ch
Let’s Travel
www.letstravel.ch
Let’s Go Tours
www.letsgo.ch
Lotus Reisen
www.lotusreisen.ch
Mango Tours
www.mangotours.ch
Manta Reisen AG
www.manta.ch
Marlin Reisen AG
www.marlin-reisen.ch
Marti Ernst Reisen AG
www.marti.ch
MJM Caraibes
www.mjm-caraibes.com
Moon Valley Voyages
www.moon-valley.ch
Moser Spezialreisen
www.desert-tours.ch
Moturis Ltd.
www.moturis.com
Move Reisen
www.movereisen.ch
MTS Reisen
www.mtsreisen.ch
My Tours AG
www.mytours.ch
Nature Team
www.nature.team.ch
Nomade Experience
www.nomade.ch
Nouveaux Mondes
www.nouveauxmondes.com
Nova Tours
www.novatours.ch
Olimar Reisen
www.olimar.ch
1-2-Fly
www.1-2-fly.ch
Orbis
www.orbis-reisen.ch
Palm Travel AG
www.palmtravel.ch
Panorama Voyages
www.panorama-voyages.ch
Para Tours
www.para-tours.ch
Pepexperience
www.pepexperience.ch
Planete Evasion
www.planete-evasion.ch
Prime Travel Center AG
www.primetravel.ch
Ferienverein
www.ferienverein.ch
Private Safaris
www.private-safaris.ch
Railtour Suisse SA
www.railtour.ch
Reisen & Kultur CRK AG
www.reisen-und-kultur.ch
REWE Touristik
www.rewe-touristik.com
RMR AG
www.rolfmeierreisen.ch
Rotunda Tours
www.rotunda.ch
Royal Orchid Holidays
www.royalorchid.ch
Royal Reisen AG
www.trainingscamps.ch
RWTours GmbH
www.rwtours.com
Salina Tours - Travelhouse
www.salinatours.ch
SBB Railaway
www.railaway.ch
Schaer Reisen
www.schaer-reisen.ch
Schafer Travel
www.schafer-travel.ch
Schoener Tauchen
www.schoener-tauchen.ch
Secotour
www.secotour.ch
S.E.P. Voyages
www.sepvoyages.ch
Shangrila Tours
www.shangrilatours.ch
Sierramar - Travelhouse
www.sierramar.ch
Skytours - Travelhouse
www.skytours.ch
Slowtravel GmbH
www.slow-travel.ch
Smeraldo Tours AG
www.smeraldo-tours.ch
Soleytours - Travelhouse
www.soleytours.ch
Švicarska
245
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
246
Spinout SportTours
www.spinout.ch
Sporting Travel
www.sportingtravel.ch
STA Travel
www.statravel.ch
Stohler Tours SA
www.stohler.com
Suja Reisen GmbH
www.suja-reisen.ch
Sunclub Reisen AG
www.sunclub-reisen.ch
Sunorient Tours
www.sunorient.ch
Susball Tours
www.susballtours.ch
Swisstrails
www.swisstrails.ch
Sysmed Travel SA
www.sysmedtravel.ch
Take-it Travel AG
www.takeit.ch
TCS Voyages
www.tcs-reisen.ch
TEAM Reisen AG
www.team-reisen.ch
Terres Sauvages Safaris
www.terres-sauvages.ch
Thurgau Travel AG
www.thurgautrave.ch
Tian-Tan Horizon SA
www.tiantan.ch
TLT-Tours
www.tlt-tours.com
Tomvouctour GmbH
www.tombouctour.ch
Tourasia
www.tourasia.ch
Touriqum Spezialreisen
www.touriqum.ch
Tourisme pour tous
www.tourismepourtous.ch
Tourorient
www.tourorient.ch
Trade Wings SA
www.tradewings.ch
Travelway SA
www.travelway.ch
Travelxperts
www.travelxperts.ch
Tripi AG
www.tripi.ch
TUI Suisse Ltd.
www.tui.ch
Unique Travel GmbH
www.uniquetravel.ch
Universal Air Tour AG
www.universaltravel.ch
Vacances & Loisirs
www.v-l.ch
Voegele Reisen
www.voegele-reisen.ch
Voyages & Culture
www.voyages-et-culture.ch
Voyageplan
www.voyageplan.ch
VT Vacances
www.vtvacances.ch
Welcome Travel
www.welcometravel.ch
Welldays Travel & Home
www.welldays.ch
Wettstein - Travelhouse
www.wettsteintravel.ch
Wilderness Explorers
www.wilderness-explorers.com
Windrose Reisen AG
www.windrose-reisen.ch
Windtravel Sportreisen GmbH
www.windtravel.ch
World-Wide-Wheels
www.world-wide-wheels.com
Xenotours AG
www.xenotours.ch
Izvor: Swiss Travel Handbook
247
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
UDJEL ŠVICARSKOG TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Dolasci
Noćenja
indeks
1990. = 100
indeks
1990. = 100
1990.
56.904
100
310.108
100
1991.
13.524
24
24
40.811
13
13
1992.
7.418
55
13
30.700
75
10
1993.
9.702
131
17
46.245
151
15
1994.
17.630
182
31
81.639
177
26
1995.
12.405
70
22
50.080
61
16
1996.
20.000
161
35
81.000
162
26
1997.
26.677
133
47
123.811
153
40
1998.
28.758
108
51
126.588
102
41
1999.
24.227
84
43
98.366
78
32
2000.
36.223
150
64
154.107
157
50
2001.
46.026
127
81
202.057
131
65
2002.
60.607
132
107
251.907
125
81
2003.
82.883
137
146
340.144
135
110
2004.
103.686
125
182
412.054
121
133
2005.
113.909
110
200
473.309
115
153
2006.
129.737
114
228
544.208
115
175
2007.
134.312
104
236
563.905
104
182
2008.
132.736
99
233
557.968
99
180
2009.
129.737
98
228
550.120
99
177
2010.
149.176
115
262
613.441
112
198
2011.
161.511
108
284
659.862
108
213
2012.
176.063
109
309
730.373
111
236
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Švicarska
ŠVICARSKA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
248
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer individualnih i organiziranih dolazaka u Hrvatsku je 2 : 1.
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Organizatori putovanja koji su na švicarskom tržištu u 2012. imali Hrvatsku u ponudi su dani u tablici.
Turističke agencije
Ponuda
1-2-Fly
Smještaj
tel.: 0848 121 221
www.1-2-fly.ch
4-Oceancs GmbH
Yachtcharter
tel.: 031 302 24 24
e-mail: info@4-oceans.ch
www.4-oceans.ch
Abaria Yachting
Yachtcharter
tel.: 079 489 70 74
e-mail: info@abaria-yachting.ch
www.abaria-yachting.ch
Ägäis Yachting
Yachtcharter
tel.: 061 712 15 00
e-mail: info@aegaeis.ch
www.aegaeis.ch
Adria Tours
tel.: 079 311 19 85
e-mail: i.matic@adriatours.ch
www.adriatours.ch
Arcatour SA
Kružno putovanje s vlakom i autobusom
tel.: 041 729 14 20
e-mail: arcatour@arcatour.ch
www.arcatour.ch
Balkan Holidays
tel.: 044 / 362 80 70
e-mail: balkan@active.ch
www.balkan-holidays.ch
Baumeler Reisen
Krstarenje + biciklističke ture
tel.: 041 418 65 65
Pješačenje
e-mail: info@baumeler.ch
Let
www.baumeler.ch Bike Adventure Tours GmbH
Krstarenje + biciklističke ture
tel.: 044 761 37 65
e-mail: info@bikereisen.ch
www.bikereisen.ch
Bluvoyages
Paušalna putovanja
tel.: 022 362 54 80
e-mail: info@bluvoyages.ch
www.bluvoyages.ch
249 Brumann Reisen
Kružno putovanje autobusom
tel.: 056 634 11 28
e-mail: brumann@mails.ch
www.brumann-riesen.ch
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Castell Reisen tel.: 055 618 42 93 e-mail: reisen@castell.ch
CroisiEurope Suisse
Krstarenje
tel.: 021 320 72 35
e-mail: infolausanne@croisieurope.com
www.croisieurope.ch
Car Rouge
Kružno putovanja autobusom
tel.: 031 750 70 70
(svibanj i listopad)
e-mail: office@car-rouge.ch
www.car-rouge.ch
Croaticum GmbH
Smještaj
tel.: 043 443 97 22
Kružna putovanja
fax: 043 443 97 23
Krstarenje
e-mail: info@croaticum.ch
Izleti
www.croaticum.ch
Fly&Drive
Charter
Crotravel
ONLINE ponuda
e-mail: dv@crotravel.ch
www.crotravel.ch
direkt + ehrlich reisen
Paušalna putovanja
tel.: 0848 950 950
Kružna putovanja rent-a-car-om
e-mail: info@direktundehrlich.ch
Krstarenja
www.direktundehrlich.ch Dive & Travel
Ronjenje
tel.: 031 744 15 15
e-mail: mail@diveandtravel.ch
www.diveandtravel.ch
Domo Reisen
Kružno putovanje autobusom
tel.: 044 828 60 40
e-mail: info@domo-reisen.ch
www.domo-reisen.ch
Engeloch Reisen AG
Kružno putovanja autobusom (svibanj)
tel.: 031 808 15 15
e-mail: info@engeloch-reisen.ch
www.engeloch-reisen.ch
Epicro Reisebüro
Smještaj
tel.: 041 261 03 80
CAMPING / FKK
e-mail: info@epicro.ch
Aktivni odmor
www.epicro.ch
RUNDREISEN
KREUZFAHRTEN
Ernst Gerber Reisen AG
BADEFERIEN (Busanreise)
tel.: 062 916 50 50
BUSRUNDREISEN
e-mail: info@gerber-reisen.ch
www.gerber-reisen.ch
Švicarska
www.castell.ch
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
250
Ernst Marti AG
BUSRUNDREISE
tel.: 032 391 01 11
e-mail: marti@marti.ch
www.marti.ch
Eurobus
BUSRUNDREISE
tel.: 0848 000 212
e-mail: windisch@eurobus.ch
www.eurobus.ch
Equitour
REITERFERIEN
tel.: 061 303 31 01
e-mail: service@equitour.com
www.equitour.com
Eurotrek AG
INSELHÜPFEN (Boot & Velo)
tel.: 044 316 10 00
INSELHÜPFEN (Boot & Bike)
e-mail: eurotrek@eurotrek.ch
ERLEBNISKREUZFAHRT
www.eurotrek.ch
SEGELN
KAJAK
REITFERIEN
AKTIVFERIEN
Felix-Reisen
BUSRUNDREISE (Südosteuropa mit
tel.: 062 871 97 79
Zagreb & Osijek)
e-mail: info@felix-reisen.ch
www.felix-reisen.ch
Flück Reisen AG
BUSRUNDREISE Mai
tel.: 033 952 15 45
e-mail: info@flueck-reisen.ch
www.flueck-reisen.ch
Franz Dähler AG
BUSRUNDREISE (Oktober)
tel.: 071 955 04 08
e-mail: info@daehler-reisen.ch
www.daehler-reisen.ch
Funicar Reisen AG
BUSRUNDREISE (April)
tel.: 032 329 13 13
e-mail: reisen@funicar.ch
www.funicar.ch
FTI Touristik
UNTERKUNFT
tel.: 61 325 15 05
KREUZFAHRT
e-mail: info@fti.ch
BUSRUNDREISE
www.fti.ch
MIETWAGEN
FLÜGE (ab Deutschland)
Gebetsroither
WOHNWAGEN
tel.: 0043 3612 26 300
MOBILHEIM
e-mail: office@gebetsroither.com
www.gebetsroither.com
Gössi Carreisen
BUSRUNDREISE
tel.: 041 340 30 55
BADEFERIEN (Busanreise)
e-mail: info@goessi-carreisen.ch
VELOFERIEN
www.goessi-carreisen.ch
KREUZFAHRTEN
Helvetic Tours
BADEFERIEN (Flug + Hotel)
tel.: 044 277 41 41
www.helvetictours.ch
High Life Reisen
BADEFERIEN
tel.: 071 886 60 88
FLUG
e-mail: info@highlife.at
UNTERKUNFT
www.highlife.travel
KREUZFAHRTEN
MIETWAGEN
Holiday Yachting
YACHTCHARTER
tel.: 033 438 00 06
e-mail: info@holiday-yachting.ch
www.holiday-yachting.travel
Hotelplan
UNTERKUNFT
tel.: 043 211 88 85
e-mail: internet-travelshop@hotelplan.ch
www.hotelplan.ch
Hofmann Reisen
WANDERFERIEN BUSANREISE
tel.: 071 298 09 19
e-mail: info@hofmann-reisen.ch
www.hofmann-reisen.ch
Imbach Reisen AG
VELOKREUZFAHRT
tel.: 041 418 00 00
WANDERFERIEN
e-mail: info@imbach.ch
www.imbach.ch
Interhome AG
UNTERKUNFT: Ferienhäuser und Wohnungen
tel.: 043 810 91 91 e-mail: info@interhome.ch
www.interhome.ch
Käfer Carreisen
BUSRUNDREISE (April)
tel.: 071 446 55 19
e-mail: info@kaefer-carreisen.ch
www.kaefer-carreisen.ch
Kompas Travel
UNTERKUNFT
tel.: 041 418 80 30
BUS
e-mail: mail@kompastravel.ch
FLUG
www.kompastravel.ch
KKV Travelcenter
YACHTCHARTER
tel.: 044 311 33 00
e-mail: milu@miluzone.com
www.miluzone.com
Kurt Ebneter Carreisen
BUSRUNDREISE (April)
tel.: 071 446 55 19
e-mail: info@kaefer-carreisen.ch
www.kaefer-carreisen.ch
Lagrange Vacances
UNTERKUNFT
tel.: 022 329 30 50
e-mail: geneve@lagrange-holidays.ch
www.lagrange-holidays.ch
Švicarska
251
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
252
Mittelthurgau Reisebüro
KREUZFAHRT
tel.: 071 626 85 85
e-mail: info@mittelthurgau.ch
www.mittelthurgau.ch
Neckermann Reisen
UNTERKUNFT
tel.: 055 415 86 86
e-mail: info@neckermann-reisen.ch
www.neckermann-reisen.ch
Novasol
APPARTEMENTS
tel.: 0800 441 441
FERIENHÄUSER
e-mail: novasol@novasol.ch
VILLEN
www.novasol.ch
Oböna
FKK
tel.: 0049 6032 960 90
e-mail: info@oboena.de
www.oboena.de
Railtour
STÄDTEREISE
tel.: 031 378 01 01
e-mail: info@railtour.ch
www.railtour.ch
Rattin AG
BUSTHEMENREISEN (Schlagerwoche
tel.: 052 633 00 00
Istra, Mandarinenernte Dubrovnik)
e-mail: info@rattin.ch
www.rattin.ch
Radferien Kroatien – siehe auch Unique Travel
RENNRAD-/BIKETOUREN
e-mail: info@velotouren-kroatien.ch
RUNDFAHRTEN
www.velotouren-kroatien.ch
Reka Ferien
BADEFERIEN: Unterkunft, Kreuzfahrten
tel.: 031 329 66 99
www.reka.ch
Sägesser Reisen AG
BUSERLEBNISREISEN
tel.: 061 975 80 90
INSELHÜPFEN BUSRUNDREISE
e-mail: info@saegesser-reisen.ch
www.saegesser-reisen.ch
Schneider Reisen
BADEFERIEN (Busreise)
tel.: 032 618 11 55
BUSTHEMENREISEN (Musikantenstadl
e-mail: f.schneider@schneider-reisen.ch
Poreč u svibnju)
www.schneider-reisen.ch
BUSRUNDREISEN
Seleger Sports Travel
TAUCHEN
tel.: 044 760 30 20
e-mail: info@seleger.ch
www.selger.ch
Surprise Reisen AG
BADEFERIEN (Busreise)
tel.: 071 414 50 80
NORDIC WALKING
e-mail: info@surprise-reisen.ch
SEGELN
www.surprise-reisen.ch
INSELHÜPFEN
Stellamaris Travel
ONLINE-ANBIETER
tel.: 055 422 12 26
e-mail: info@stellamaris-travel.ch
www.stellamaris-travel.ch
TUI Suisse
UNTERKUNFT
tel.: 0848 121 221
BUSRUNDREISE
e-mail: internet.travelshop@tui.ch
KREUZFAHRT
www.tui.ch
Tourisme pour tous
KREUZFAHRT
tel.: 021 341 10 00
BUSRUNDREISE
e-mail: lausanne@tourismepourtous.ch
WANDERN
www.tourismepourtous.ch
FLUG
Twerenbold Reisen AG
BUSRUNDREISEN
tel.: 056 484 84 84
KREUZFAHRTEN
e-mail: info@twerenbold.ch
INSELHÜPFEN
www.twerenbold.ch
Unique Travel
BUSRUNDREISE
tel.: 044 268 24 70
KREUZFAHRT
e-mail: welcome@uniquetravel.ch
SOMMER-ERLEBNISKREUZFAHRT
www.uniquetravel.ch
INSELHÜPFEN (mit Rad und Schiff)
INSELHÜPFEN (mit Bike und Schiff)
VELOFERIEN SÜDDALMATIEN
UNTERKUNFT
FLY DRIVE SLEEP
FLUG
BUS
Unison Travel
BADEFERIEN
tel.: 044 803 22 20
e-mail: info@unisontravel.ch
www.unisontravel.ch
Via Verde Reisen (VCS)
INSELHÜPFEN mit Velo
tel.: 0848 823 823
e-mail: info@via-verde-reisen.ch
www.via-verde-reisen.ch
Walliser Reisen AG
BUSFAHRTEN
tel.: 071 973 75 55
BUSRUNDREISEN
e-mail: info@walliserreisen.ch
BADEFERIEN (Busreise)
www.walliserreisen.ch
WELLNESS
Prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Odgovarajući odnos vrijednosti i cijene Ponuda u segmentu aktivnog odmora Ponuda u segmentu kulturne i prirodne baštine Enološko-gastronomska ponuda Ponuda u segmentu nautike Povoljna klima Sve bolja povezanost zrakoplovima Čistoća Sigurna zemlja
Švicarska
253
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
254
Razrada dolazaka i noćenja po regijama SIJEČANJ – PROSINAC 2012.
SIJEČANJ – PROSINAC 2011.
INDEKS 2012./2011.
Županije
Dolasci
Noćenja
Dolasci
Noćenja
Dolasci
noćenja
Istarska
43.382
266.478
39.439
239.598
110
111
Primorskogoranska
34.679
148.586
32.157
130.930
108
113
8.959
22.884
Zadarska
16.043
85.705
15.075
77.666
106
110
Šibensko-kninska
8.963
40.675
7.945
35.709
113
114
Splitskodalmatinska
23.567
101.939
20.952
91.516
112
111
Dubrovačkoneretvanska
14.268
53.955
12.689
45.792
112
118
Grad Zagreb
7.218
12.544
6.883
12.621
105
99
UKUPNO
161.826
771.157
147.303
684.571
110
113
Ličko-senjska
Izvor: TZ županija u izravnom kontaktu s našim predstavništvom
Zrakoplovne linije u 2012. godini ZADAR
Letovi iz BASELA
Easy Jet SPLIT
www.easyjet.com tri puta na tjedan (subota, srijeda, četvrtak) 12. svibnja – 13. listopada
DUBROVNIK
Letovi iz BERNA
Skywork Rijeka Split
SPLIT
www.flyskywork.com jedanput na tjedan (petak) 4. svibnja – 27. listopada dva puta na tjedan (subota, srijeda) 5. svibnja – 27. listopada
Danube Wings SPLIT Intersky ZADAR
Letovi iz FRIEDRICHSHAFENA
Intersky PULA ZADAR SPLIT
www.intersky.biz jedanput na tjedan (subota) 26. svibnja – 29. rujna dva puta na tjedan (subota) 28. travnja – 13. listopada jedanput na tjedan (subota) 28. travnja – 13. listopada
Letovi iz ŽENEVE
Easy Jet SPLIT
DUBROVNIK
www.easyjet.com četiri puta na tjedan (ponedjeljak, utorak, četvrtak, subota) 21. travnja – 27. listopada dva puta na tjedan (ponedjeljak, subota) 5. svibnja – 27. listopada
Letovi iz ZÜRICHA
Croatia Airlines ZAGREB
www.croatiaairlines.com 14 puta na tjedan
Swiss / Edelweiss Air SPLIT
(dva puta na dan) 1. siječnja – 31. prosinca tri puta na tjedan (ponedjeljak, srijeda, petak) 30. travnja – 28. rujna četiri puta na tjedan (ponedjeljak, srijeda, petak, subota) 14. travnja – 13. listopada četiri puta na tjedan (ponedjeljak, srijeda, petak, subota) 26. ožujka – 12. listopada www.croaticum.ch jedanput na tjedan (subota) 30. lipnja – 25. kolovoza www.croaticum.ch jedanput na tjedan (subota) 30. travnja – 28. rujna www.uniquetravel.ch/www.swiss.com jedanput na tjedan (subota) 12. svibnja – 20. listopada
Autobuseri u 2012. godini Brumann Reisen
Feldring 1
CH - 8916 Jonen
tel.: +41 56 634 11 28
fax: +41 56 634 20 15
e-mail: brumann@mails.ch
www.brumann-reisen.ch
Car Rouge
Untermattweg 15
CH - 3001 Bern
tel.: +41 31 750 70 70
fax: +41 31 750 70 71
e-mail: office@car-rouge.ch
www.car-rouge.ch
Castell Reisen
Am Linthli 24a
Franz Dähler AG
Wartstrasse 3a
CH – 8752 Näfels
CH - 9244 Niederuzwil
tel.: +41 55 618 42 93
tel.: +41 71 955 04 08
fax: +41 55 618 42 95
fax: +41 71 955 04 18
e-mail: reisen@castell.ch
e-mail: info@daehler-reisen.ch
www.castell.ch
www.daehler-reisen.ch
Domo Reisen
Rohrstrasse 36
Funicar Reisen
Seevorstadt 17
CH - 8152 Glattbrugg
CH - 2501 Biel
tel.: +41 44 828 60 40
tel.: +41 32 329 13 13
fax: +41 44 828 60 50
fax: +41 32 329 13 99
e-mail: info@domo-reisen.ch
e-mail: reisen@funicar.ch
www.domo-reisen.ch
www.funicar.ch
Engeloch Reisen
Zelgweg 4
Gössi Carreisen
Buhölzli 2
CH - 3132 Riggisberg
CH - 6042 Horw
tel.: +41 31 808 15 15
tel.: +41 41 340 30 55
fax: +41 31 809 21 32
fax: +41 41 340 56 85
e-mail: info@engeloch-reisen.ch
e-mail: info@goessi-carreisen.ch
www.engeloch-reisen.ch
www.goessi-carreisen.ch
Ernst Gerber Reisen
Mumenthalstrasse 5
Hofmann Reisen
Wilenstrasse 11c
CH - 4914 Roggwil
CH - 9322 Egnach
tel.: +41 62 916 50 50
tel.: +41 71 298 09 19
fax: +41 62 916 50 51
fax: +41 71 298 11 12
e-mail: info@gerber-reisen.ch
e-mail: info@hofmann-reisen.ch
www.gerber-reisen.ch
www.hofmann-reisen.ch
Ernst Marti
Brühl 11
Käfer Carreisen
Grüntalstrasse 28
CH - 3283 Kallnach
CH - 9320 Arbon
tel.: +41 32 391 01 11
tel.: +41 71 446 55 19
fax: +41 32 391 03 61
fax: +41 71 446 55 19
e-mail: marti@marti.ch
e-mail: info@kaefer-carreisen.ch
www.marti.ch
www.kaefer-carreisen.ch
Eurobus Knecht AG
Hauserstrasse 65
Kurt Ebneter Carreisen
Blumenstrasse 5
CH - 5210 Windisch
tel.: +41 56 461 61 61
tel.: +41 71 841 01 76
fax: +41 56 461 67 00
fax: +41 71 841 02 18
e-mail: windisch@eurobus.ch
e-mail: info@ebneter-carreisen.ch
www.eurobus.ch
www.ebneter-carreisen.ch
Felix Reisen
Kirchmattweg 34
Rattin AG
Zollstrasse 95
CH - 5070 Frick
CH - 8212 Neuhausen am Rheinfall
tel.: +41 62 871 97 79
tel.: +41 52 633 00 00
fax: +41 62 871 97 78
fax: +41 52 633 00 01
e-mail: info@felix-reisen.ch
e-mail: info@rattin.ch
www.felix-reisen.ch
www.rattin.ch
Flück Reisen AG
Museumsstrasse 21
Sägesser Reisen
Blumattstrasse 9
CH - 3855 Brienz
CH - 4451 Wintersingen
tel.: +41 33 952 15 45
tel.: +41 61 975 80 90
fax: +41 33 952 15 46
fax: +41 61 975 80 91
e-mail: info@flueck-reisen.ch
e-mail: info@saegesser-reisen.ch
www.flueck-reisen.ch
www.saegesser-reisen.ch
CH - 9403 Goldach
Švicarska
255
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
256
Schneider Reisen
Industriestrasse 1
CH - 4513 Langendorf
tel.: +41 32 618 11 55
fax: +41 32 618 29 89
e-mail: info@schneider-reisen.ch
www.schneider-reisen.ch
Surprise Reisen
Hauptstrasse 33
CH - 8580 Sommeri
tel.: +41 71 414 50 80
fax: +41 71 414 50 81
e-mail: info@surprise-reisen.ch
www.surprise-reisen.ch
Twerenbold Reisen
Im Steiacher 1
tel.: +41 56 484 84 84
fax: +41 56 484 84 85
e-mail: info@twerenbold.ch
www.twerenbold.ch
Walliser Reisen
Wallenwilerstrasse 9
CH - 8360 Eschlikon
tel.: +41 71 973 75 55
fax: +41 71 973 75 59
e-mail: info@walliserreisen.ch
www.walliserreisen.ch
CH - 5406 Baden-Rütihof
Individualci u 2012. - prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Prednostima hrvatske turističke ponude švicarski gosti smatraju blizinu i dobru povezanost s Hrvatskom, prekrasno čisto more, gostoljubivost, veliku ponudu prirodne i kulturne baštine, sportske aktivnosti te prihvatljive cijene usluga, odnosno odgovarajući omjer vrijednosti za novac.
Vrsta smještaja koju su birali u Hrvatskoj Švicarci su se u Hrvatskoj hotelskim smještajem koristili 77 %. Općenito i za druge destinacije Švicarski turisti preferiraju hotelski smještaj.
Koje dodatne sadržaje Švicarci najčešće traže Švicarci su vrlo aktivni turisti. Ovisno o dobi, rado će koristi sadržaje kao što su planinarenje, penjanje, jedrenje, tenis, golf, rafting, kajaking, kanuing, biciklizam, ronjenje. Također jako su zainteresirani za kulturne događaje te za obilazak nacionalnih parkova i parkova prirode.
PROFIL EMITIVNOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2013. GODINI Procjena odlazaka na godišnji odmor u 2013. godini Budući da je gospodarsko stanje u zemlji stabilno, a zahvaljujući jakom franku cijene se nisu povećale, za očekivati je da će Švicarci i ove godine rado putovati. Prema procjenama šest velikih turoperatora (FTI, HP, ITS, KUONI, T. COOK i TUI) stanje bukinga bolje je nego u isto vrijeme lani. Hrvatska je također u plusu, pa očekujemo i u ovoj godini nastavak pozitivnog trenda (načelno, očekujemo između 190 i 200 tisuća dolazaka i 800 tisuća noćenja).
Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2013. Redoslijed najomiljenijih destinacija u samom vrhu ostaje gotovo nepromijenjen. Najviše Švicaraca zbog jakog franka sve više putuju u SAD i daleke egzotične destinacije, no unatoč tomu najomiljenije destinacije su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Francuska Njemačka Italija Španjolska Austrija Velika Britanija SAD Grčka Turska Mađarska
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
Nizozemska Tajland Hrvatska Egipat Portugal Kanada Singapur Češka Kina Maroko.
Izvor: Travel Inside, 10/2012
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013. Popis najvažnijih turoperatora u Švicarskoj: 1. Kuoni Reisen AG – najvažniji je TO u Švicarskoj, a nalazi se među prvih pet u Europi. Tržišni je lider na području “leisure”. Kuoni je u posljednje vrijeme učvrstio svoju poziciju izvan Europe. Ima oko 10 000 zaposlenih diljem svijeta. Unatoč tomu, 20 % prometa Kuoni ostvaruje u Švicarskoj. Turoperatori u vlasništvu Kuonija: ■ ACS Reisen, Cotravel, Direkt Reisen, Dorado Latin Tours, Frantour, Helvetic Tours, Intens Travel, Kontiki-Sage Reisen, Kuoni Reisen, lastminute.ch, Manta Reisen, Pink Cloud Travel Service, Private Safaris, Railtour Suisse, Rotonda Tours, Unique Travel
257
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2013. GODINA
2. M-Travel Switzerland (MTCH AG) – nastao je spajanjem Hotelplana i Travelhouse AG. M-Travel Switzerland posluje u sljedećim segmentima: “Longhaul/Europe/Cruises”, “Beach Holiday Shorthaul” und “Specialist” (Individualreisen). M-Travel Switezrland pripada Hotelplan grupi koja zapošljava 2900 osoba. U njihovu vlasništvu su turoperatori: ■ bta First Travel AG, Denner Reisen, Globus Reisen, Hotelplan, Migros Ferien, Tourimsme pour tous, Travelhouse. ■ Pripadaju isto u Hotelplan Group: Interhome, Travelwindow, M-Travel Switzerland.
Ugled Hrvatske sve je veći. Hrvatska je u Švicarskoj sve popularnija destinacija, osobito ljeti. Pruža dobar odnos vrijednosti za novac, koji odgovara švicarskom gostu. Iz programa turoperatora i autobusera vidljivo je da se program širi i na predsezonu i posezonu. Kvaliteta usluga smještaja i ponude različitih sadržaja poboljšava se, kao i ukupna dostupnost destinacije.
3. TUI Suisse Ltd. – u vlasništvu je TUI AG, Hanno-
ver iz Njemačke. TUI Suisse generira oko 48 % svog profita na paket-aranžmanima 27 % mit Modularreisen (tailor made putovanja) i oko 25 % u izravnoj prodaji. U Švicarskoj TUI zapošljava oko 560 osoba. U njihovu su vlasništvu: ■ Club Magic Life, Flex Travel, Robinson Club, TUI Sports, TUI / TUI ReiseCenter, Vögele Reisen, 1-2-Fly.
Preliminarna procjena broja noćenja i dolazaka u 2013. godini Budući da preciznije procjene individualnog prometa u ovom trenutku nisu moguće, u procjeni se oslanjamo na informacije turoperatora i autobusera te različitih specijaliziranih agencija, koje pokazuju da će rezultati biti bolji od prošlogodišnjih. U svakom slučaju, očekujemo jednoznamenkasti plus - oko 190 – 200 tisuća dolazaka i oko 800 tisuća noćenja.
U Švicarskoj postoji mnogo manjih turoperatora, koji su uglavnom specijalisti u pojedinom segmentu:
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2013. godini
4. Knecht Reisen 5. Kira Reisen 6. STA-Travel 7. Eurotrek 8. ITS Coop Travel 9. Baumeler Reisen.
Volja građana za putovanjima ne opada, a s obzirom na jak franak, putovanja su povoljna. Navedeni trend pogoduje individualnim putovanjima, pa očekujemo da će odnos individualnih i organiziranih putovanja ostati na razini 2 : 1, s blagim porastom broja individualnih putovanja.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U Švicarskoj svi veći turoperatori imaju Hrvatsku u ponudi. Zainteresiranost za Hrvatsku raste, a sve više organizatora putovanja uvrštava Hrvatsku u svoju ponudu (kao i velik broj autobusera). Organizatori putovanja na švicarskom tržištu koji su u 2013. imali Hrvatsku u ponudi dani su u tablici.
Turističke agencije
Ponuda
1-2-Fly
Smještaj
tel.: 0848 121 221
www.1-2-fly.ch
4-Oceancs GmbH
Yachtcharter
tel.: 031 302 24 24
e-mail: info@4-oceans.ch
www.4-oceans.ch
Ägäis Yachting
Yachtcharter
tel.: 061- 712 15 00
e-mail: info@aegaeis.ch
www.aegaeis.ch
Švicarska
Aktualni ugled Hrvatske
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
258
Balkan Holidays
Yachtcharter
tel.: 044 / 362 80 70
e-mail: balkan@active.ch
www.balkan-holidays.ch
Baumeler Reisen
Krstarenje + biciklističke ture
tel.: 041 418 65 65
Pješačenje
e-mail: info@baumeler.ch
Let
www.baumeler.ch Bike Adventure Tours GmbH
Krstarenje + biciklističke ture
tel.: 044 761 37 65
e-mail: info@bikereisen.ch
www.bikereisen.ch
Bluvoyages
Paušalna putovanja
tel.: 022 362 54 80
e-mail: info@bluvoyages.ch
www.bluvoyages.ch
CroisiEurope Suisse
Krstarenje
tel.: 021 320 72 35
e-mail: infolausanne@croisieurope.com
www.croisieurope.ch
Car Rouge
Kružno putovanja autobusom
tel.: 031 750 70 70
(svibanj i listopad)
e-mail: office@car-rouge.ch
www.car-rouge.ch
Croaticum GmbH
Smještaj
tel.: 043 443 97 22
Kružna putovanja
fax: 043 443 97 23
Krstarenje
e-mail: info@croaticum.ch
Izleti
www.croaticum.ch
Fly and drive
Charter
Crotravel
ONLINE ponuda
e-mail: dv@crotravel.ch
www.crotravel.ch
direkt + ehrlich reisen
Paušalna putovanja
tel.: 0848 950 950
Kružna putovanja rent-a-car-om
e-mail: info@direktundehrlich.ch
Krstarenja
www.direktundehrlich.ch Dive & Travel
Ronjenje
tel.: 031 744 15 15
e-mail: mail@diveandtravel.ch
www.diveandtravel.ch
Engeloch Reisen AG
Kružno putovanja autobusom (svibanj)
tel.: 031 808 15 15
e-mail: info@engeloch-reisen.ch
www.engeloch-reisen.ch
Epicro Reisebüro
Smještaj
tel.: 041 261 03 80
CAMPING / FKK
e-mail: info@epicro.ch
Aktivni odmor
www.epicro.ch
RUNDREISEN
KREUZFAHRTEN
Ernst Gerber Reisen AG
BADEFERIEN (Busanreise)
tel.: 062 916 50 50
BUSRUNDREISEN
e-mail: info@gerber-reisen.ch
www.gerber-reisen.ch
Ernst Marti AG
BUSRUNDREISE
tel.: 032 391 01 11
e-mail: marti@marti.ch
www.marti.ch
Eurobus
BUSRUNDREISE
tel.: 0848 000 212
e-mail: windisch@eurobus.ch
www.eurobus.ch
Equitour
REITERFERIEN
tel.: 061 303 31 01
e-mail: service@equitour.com
www.equitour.com
Eurotrek AG
INSELHÜPFEN (Boot & Velo)
tel.: 044 316 10 00
INSELHÜPFEN (Boot & Bike)
e-mail: eurotrek@eurotrek.ch
ERLEBNISKREUZFAHRT
www.eurotrek.ch
SEGELN
KAJAK
REITFERIEN
AKTIVFERIEN
Felix-Reisen
BUSRUNDREISE (Südosteuropa mit
tel.: 062 871 97 79
Zagreb & Osijek)
e-mail: info@felix-reisen.ch
www.felix-reisen.ch
Flück Reisen AG
BUSRUNDREISE Mai
tel.: 033 952 15 45
e-mail: info@flueck-reisen.ch
www.flueck-reisen.ch
Franz Dähler AG
BUSRUNDREISE (Oktober)
tel.: 071 955 04 08
e-mail: info@daehler-reisen.ch
www.daehler-reisen.ch
FTI Touristik
UNTERKUNFT
tel.: 61 325 15 05
KREUZFAHRT
e-mail: info@fti.ch
BUSRUNDREISE
www.fti.ch
MIETWAGEN
FLÜGE (ab Deutschland)
Švicarska
259
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
260
Gebetsroither
WOHNWAGEN
tel.: 0043 3612 26 300
MOBILHEIM
e-mail: office@gebetsroither.com
www.gebetsroither.com
Gössi Carreisen
BUSRUNDREISE
tel.: 041 340 30 55
BADEFERIEN (Busanreise)
e-mail: info@goessi-carreisen.ch
VELOFERIEN
www.goessi-carreisen.ch
KREUZFAHRTEN
Helvetic Tours
BADEFERIEN (Flug + Hotel)
tel.: 044 277 41 41
www.helvetictours.ch
High Life Reisen
BADEFERIEN
tel.: 071 886 60 88
FLUG
e-mail: info@highlife.at
UNTERKUNFT
www.highlife.travel
KREUZFAHRTEN
MIETWAGEN
Holiday Yachting
YACHTCHARTER
tel.: 033 438 00 06
e-mail: info@holiday-yachting.ch
www.holiday-yachting.travel
Hotelplan
UNTERKUNFT
tel.: 043 211 88 85
e-mail: internet-travelshop@hotelplan.ch
www.hotelplan.ch
Hofmann Reisen
WANDERFERIEN BUSANREISE
tel.: 071 298 09 19
e-mail: info@hofmann-reisen.ch
www.hofmann-reisen.ch
Imbach Reisen AG
VELOKREUZFAHRT
tel.: 041 418 00 00
WANDERFERIEN
e-mail: info@imbach.ch
www.imbach.ch
Interhome AG
UNTERKUNFT: Ferienhäuser und Wohnungen
tel.: 043 810 91 91
e-mail: info@interhome.ch
www.interhome.ch
Kompas Travel
UNTERKUNFT
tel.: 041 418 80 30
BUS
e-mail: mail@kompastravel.ch
FLUG
www.kompastravel.ch
KKV Travelcenter
YACHTCHARTER
tel.: 044 311 33 00
e-mail: milu@miluzone.com
www.miluzone.com
Lagrange Vacances
UNTERKUNFT
tel.: 022 329 30 50
e-mail: geneve@lagrange-holidays.ch
www.lagrange-holidays.ch
Mittelthurgau Reisebüro
KREUZFAHRT
tel.: 071 626 85 85
e-mail: info@mittelthurgau.ch
www.mittelthurgau.ch
Neckermann Reisen
UNTERKUNFT
tel.: 055 415 86 86
e-mail: info@neckermann-reisen.ch
www.neckermann-reisen.ch
Novasol
APPARTEMENTS
tel.: 0800 441 441
FERIENHÄUSER
e-mail: novasol@novasol.ch
VILLEN
www.novasol.ch
Oböna
FKK
tel.: 0049 6032 960 90
e-mail: info@oboena.de
www.oboena.de
Rattin AG
BUSTHEMENREISEN (Schlagerwoche
tel.: 052 633 00 00
Istra, Mandarinenernte Dubrovnik)
e-mail: info@rattin.ch
www.rattin.ch
Radferien Kroatien – siehe auch Unique Travel
RENNRAD-/BIKETOUREN
e-mail: info@velotouren-kroatien.ch
RUNDFAHRTEN
www.velotouren-kroatien.ch
Reka Ferien
BADEFERIEN: Unterkunft, Kreuzfahrten
tel.: 031 329 66 99
www.reka.ch
Sägesser Reisen AG
BUSERLEBNISREISEN
tel.: 061 975 80 90
INSELHÜPFEN BUSRUNDREISE
e-mail: info@saegesser-reisen.ch
www.saegesser-reisen.ch
Schneider Reisen
BADEFERIEN (Busreise)
tel.: 032 618 11 55
BUSTHEMENREISEN (Musikantenstadl
e-mail: f.schneider@schneider-reisen.ch
Poreč u svibnju)
www.schneider-reisen.ch
BUSRUNDREISEN
Surprise Reisen AG
BADEFERIEN (Busreise)
tel.: 071 414 50 80
NORDIC WALKING
e-mail: info@surprise-reisen.ch
SEGELN
www.surprise-reisen.ch
INSELHÜPFEN
Stellamaris Travel
ONLINE-ANBIETER
tel.: 055 422 12 26
e-mail: info@stellamaris-travel.ch
www.stellamaris-travel.ch
TUI Suisse
UNTERKUNFT
tel.: 0848 121 221
BUSRUNDREISE
e-mail: internet.travelshop@tui.ch
KREUZFAHRT
www.tui.ch
Švicarska
261
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
262
Tourisme pour tous
KREUZFAHRT
tel.: 021 341 10 00
BUSRUNDREISE
e-mail: lausanne@tourismepourtous.ch
WANDERN
www.tourismepourtous.ch
FLUG
Twerenbold Reisen AG
BUSRUNDREISEN
tel.: 056 484 84 84
KREUZFAHRTEN
e-mail: info@twerenbold.ch
INSELHÜPFEN
www.twerenbold.ch
Unique Travel
BUSRUNDREISE
tel.: 044 268 24 70
KREUZFAHRT
e-mail: welcome@uniquetravel.ch
SOMMER-ERLEBNISKREUZFAHRT
www.uniquetravel.ch
INSELHÜPFEN (mit Rad und Schiff)
INSELHÜPFEN (mit Bike und Schiff)
VELOFERIEN SÜDDALMATIEN
UNTERKUNFT
FLY DRIVE SLEEP
FLUG
BUS
Unison Travel
BADEFERIEN
tel.: 044 803 22 20
e-mail: info@unisontravel.ch
www.unisontravel.ch
Via Verde Reisen (VCS)
INSELHÜPFEN mit Velo
tel.: 0848 823 823
e-mail: info@via-verde-reisen.ch
www.via-verde-reisen.ch
Walliser Reisen AG
BUSFAHRTEN
tel.: 071 973 75 55
BUSRUNDREISEN
e-mail: info@walliserreisen.ch
BADEFERIEN (Busreise)
www.walliserreisen.ch
WELLNESS
Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2013. godini Raspon pozitivnih rezultata turoperatora je od 5 % do 15 %, a o konkretnim brojkama ne žele se izjašnjavati. Ukupno, očekuju bolje rezultate od prošlogodišnjih. Zrakoplovne linije u 2013. godini
Split
Zadar Zagreb
IZ BASELA
Easy Jet SPLIT
www.easyjet.com jedanput na tjedan (subota) 20. travnja – 12. listopada tri puta na tjedan (subota, utorak, četvrtak) 25. lipnja – 29. kolovoza
IZ BERNA
Skywork Rijeka
jedanput na tjedan (subota) 6. travnja – 26. listopada dva puta na tjedan (subota, nedjelja) 12. svibnja – 16. listopada jedanput na tjedan (subota) 8. lipnja – 19. listopada tri puta na tjedan (utorak, četvrtak, subota) 2. travnja – 26. listopada
IZ FRIEDRICHSHAFENA
Intersky PULA ZADAR
www.intersky.biz jedanput na tjedan (subota) 18. kolovoza – 28. rujna jedanput na tjedan (subota) 28. travnja – 12. listopada
IZ ŽENEVE
www.flyskywork.com dva puta na tjedan (petak, subota) 10. svibnja – 26. listopada
Easy Jet SPLIT
www.easyjet.com jedanput na tjedan (subota)
DUBROVNIK
20. travnja – 12. listopada pet puta na tjedan (ponedjeljak, utorak, četvrtak, subota, nedjelja) 30. lipnja – 1. rujna jedanput na tjedan (subota) 18. svibnja – 12. listopada tri puta na tjedan (ponedjeljak, srijeda, subota) 1. srpnja – 28. kolovoza
Domo Reisen
Rohrstrasse 36
CH - 8152 Glattbrugg
tel.: +41 44 828 60 40
fax: +41 44 828 60 50
e-mail: info@domo-reisen.ch
www.domo-reisen.ch
Engeloch Reisen
Zelgweg 4
CH - 3132 Riggisberg
tel.: +41 31 808 15 15
fax: +41 31 809 21 32
e-mail: info@engeloch-reisen.ch
www.engeloch-reisen.ch
Ernst Gerber Reisen
Mumenthalstrasse 5
CH - 4914 Roggwil
tel.: +41 62 916 50 50
fax: +41 62 916 50 51
e-mail: info@gerber-reisen.ch
jedanput na tjedan (subota) 8. lipnja – 14. listopada
www.gerber-reisen.ch
Ernst Marti
Brühl 11
jedanput na tjedan (subota) 22. lipnja – 24. kolovoza
CH - 3283 Kallnach
tel.: +41 32 391 01 11
fax: +41 32 391 03 61
e-mail: marti@marti.ch
www.marti.ch
IZ ZÜRICHA
Croatia Airlines ZAGREB
SPLIT
DUBROVNIK
Edelweiss/Swiss SPLIT Danube Wings SPLIT Intersky ZADAR
www.croatiaairlines.com 14 puta na tjedan (dva puta na dan ponedjeljkom i nedjeljom) 1. siječnja – 31. prosinca četiri puta na tjedan (ponedjeljak, srijeda, petak, subota) 13. travnja – 12. listopada tri puta na tjedan (ponedjeljak, petak, nedjelja) 5. travnja – 9. listopada jedanput na tjedan (subota) 11. svibnja – 19. listopada
Autobuseri u 2013. godini Brumann Reisen
Feldring 1
CH - 8916 Jonen
tel.: +41 56 634 11 28
Eurobus Knecht AG
Hauserstrasse 65
fax: +41 56 634 20 15
CH - 5210 Windisch
e-mail: brumann@mails.ch
tel.: +41 56 461 61 61
www.brumann-reisen.ch
fax: +41 56 461 67 00
Car Rouge
Untermattweg 15
e-mail: windisch@eurobus.ch
CH - 3001 Bern
www.eurobus.ch
tel.: +41 31 750 70 70
Felix Reisen
Kirchmattweg 34
fax: +41 31 750 70 71
CH - 5070 Frick
e-mail: office@car-rouge.ch
tel.: +41 62 871 97 79
www.car-rouge.ch
fax: +41 62 871 97 78
Castell Reisen
Am Linthli 24a
e-mail: info@felix-reisen.ch
CH – 8752 Näfels
www.felix-reisen.ch
tel.: +41 55 618 42 93
Flück Reisen AG
Museumsstrasse 21
fax: +41 55 618 42 95
CH - 3855 Brienz
e-mail: reisen@castell.ch
tel.: +41 33 952 15 45
www.castell.ch
fax: +41 33 952 15 46
Švicarska
263
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
264
e-mail: info@flueck-reisen.ch
CH - 4451 Wintersingen
www.flueck-reisen.ch
tel.: +41 61 975 80 90
Franz Dähler AG
Wartstrasse 3a
fax: +41 61 975 80 91
CH - 9244 Niederuzwil
e-mail: info@saegesser-reisen.ch
tel.: +41 71 955 04 08
www.saegesser-reisen.ch
fax: +41 71 955 04 18
Schneider Reisen
Industriestrasse 1
e-mail: info@daehler-reisen.ch
CH - 4513 Langendorf
www.daehler-reisen.ch
tel.: +41 32 618 11 55
Funicar Reisen
Seevorstadt 17
fax: +41 32 618 29 89
CH - 2501 Biel
e-mail: info@schneider-reisen.ch
tel.: +41 32 329 13 13
www.schneider-reisen.ch
fax: +41 32 329 13 99
Surprise Reisen
Hauptstrasse 33
e-mail: reisen@funicar.ch
CH - 8580 Sommeri
www.funicar.ch
tel.: +41 71 414 50 80
Gössi Carreisen
Buhölzli 2
fax: +41 71 414 50 81
CH - 6042 Horw
e-mail: info@surprise-reisen.ch
tel.: +41 41 340 30 55
www.surprise-reisen.ch
fax: +41 41 340 56 85
Im Steiacher 1
e-mail: info@goessi-carreisen.ch
Twerenbold Reisen
www.goessi-carreisen.ch
CH - 5406 Baden-Rütihof
Hofmann Reisen
Wilenstrasse 11c
tel.: +41 56 484 84 84
CH - 9322 Egnach
fax: +41 56 484 84 85
tel.: +41 71 298 09 19
e-mail: info@twerenbold.ch
fax: +41 71 298 11 12
www.twerenbold.ch
e-mail: info@hofmann-reisen.ch
Walliser Reisen
Wallenwilerstrasse 9
www.hofmann-reisen.ch
CH - 8360 Eschlikon
tel.: +41 71 973 75 55
fax: +41 71 973 75 59
e-mail: info@walliserreisen.ch
www.walliserreisen.ch
Kurt Ebneter Carreisen
Blumenstrasse 5
CH - 9403 Goldach
tel.: +41 71 841 01 76
fax: +41 71 841 02 18
e-mail: info@ebneter-carreisen.ch
www.ebneter-carreisen.ch
Rattin AG
Zollstrasse 95
CH - 8212 Neuhausen am Rheinfall
tel.: +41 52 633 00 00
fax: +41 52 633 00 01
e-mail: info@rattin.ch
www.rattin.ch
Sägesser Reisen
Blumattstrasse 9
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Švicarska je gospodarski visoko razvijena zemlja, tj. globalno najkonkurentnija zemlja svijeta. Njezini građani imaju visoki životni standard i kao takvi turisti su visoke platežne moći, gdje spadaju u sam svjetski vrh. Švicarci su vrlo aktivni turisti – aktivni odmor jedan je od najčešćih motiva putovanja, ali i nezaobilazni dio njihova životnog stila, pa se bave planinarenjem, jedrenjem, tenisom, golfom, raftingom, kajakingom, biciklizmom, ronjenjem itd. Zainteresirani su i za kulturne događaje te za obilaske nacionalnih parkova i parkova prirode. Oni koji su u Hrvatskoj bili, u velikoj se većini vraćaju s vrlo pozitivnim dojmovima, pa zato u 2014. godini očekujemo daljnje učvršćivanje turističkih pozicija te daljnji rast prometa sa švicarskog tržišta.
265
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Velika Britanija
VELIKA BRITANIJA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: ustavna monarhija, vladarica države: kraljica Elizabeta II. od 1952. Predsjednik vlade: Glavni grad:
David Cameron od 2010.
London
Administrativna podjela:
Engleska, Škotska,
Wales i Sjeverna Irska
Nacionalni praznik: UK nema određenoga nacionalnog blagdana
Glavne političke stranke: laburistička, konzervativna, liberalna
Površina 244 820 km² kopno: voda:
241 590 km² 3230 km²
Broj stanovnika 63 395 574 Engleska Wales Škotska Sj. Irska
83,8 % 4,9 % 8,5 % 2,9 %
Etničke skupine: bijelci 92,1 % (83,6 % čine Englezi, 8,6 % Škoti, 4,9 % Velšani, 2,9 % Irci); crnci 2 %; Indijci 1,8 %; Pakistanci 1,3 %; miješani 1,2 %; ostali 1,6 % Jezici: Valuta:
engleski (službeni), velški, škotski britanska funta (GBP)
Najveći gradovi:
London (8,615 mil.), Birmingham (2,296 mil.), Manchester (2,247 mil.), Glasgow (1,166 mil.), Cardiff, Bristol, Liverpool, Newcastle, Nottingham, Sheffield
OPĆA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA Velika Britanija sedma je zemlja na svijetu po gospodarskoj veličini i druga u Europi (nakon Njemačke) dok je London, njezin glavni grad, jedan od triju najjačih svjetskih financijska središta, uz New York i Tokio. Na listi zemalja s najvećim brojem vodećih svjetskih tvrtki, UK je treća, nakon SAD-a i Kine. Kao drugi najveći svjetski izvoznik komercijalnih usluga te šesta na svijetu po uvozu roba, Velika Britanija je vodeća svjetska trgovačka sila. Jedna je od najkonkuretnijih europskih zemalja za pokretanje posla, a do recesije imala je najnižu stopu nezaposlenosti u Europi. I u vrijeme nedavne recesije, Velika Britanija bila je vodeća europska zemlja po broju i vrijednosti stranih ulaganja (FDI – Foreign Direct Investment) i projekata. Financijska kriza počela je početkom 2008. godine, najprije na tržištu nekretnina te u bankovnom sektoru. Kontinuirani pad cijena nekretnina, zatim slabljenje nacionalne valute, najviše u posljednje 24 godine, pad kupovne moći građana, stečaji tvrtki u različitim gospodarskim djelatnostima, porast stope nezaposlenosti, odveli su Veliku Britaniju prvi put nakon 1991. godine u recesiju. Stopa nezaposlenosti dosegnula je najvišu razinu u deset godina, gotovo 3 milijuna ljudi. Ta brojka nije se smanjila te je nezaposlenost u veljači 2011. dosegnula najvišu stopu od 8,4 %. Trenutačna stopa nezaposlenosti iznosi 7,8 %. Najugroženija kategorija građana je u dobnoj skupini od 16 do 25 godina. Stopa nezaposlenosti za tu kategoriju je 19,1 %. Britansko gospodarstvo, kao posljednje u Europi, izašlo je iz recesije u siječnju 2010., no gospodarski oporavak i predviđeni rast BDP-a nisu tekli prema planu vlade, te
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
266
je Britanija potkraj travnja 2012. godine ponovno ušla u recesiju. Stopa rasta BDP-a za 2012. iznosi -0,1 %. Vladajuća koalicija dosljedna je u provedbi petogodišnjeg plana mjera štednje kojima planira smanjiti proračunski deficit do 2015. godine. Uz ponovnu recesiju, dodatni udarac vladajućoj koaliciji zadali su i lokalni izbori u svibnju na kojima je vladajuća koalicija ostvarila znatno lošije rezultate od laburista. Prvi je put treća stranka po snazi postala UKIP (nacionalistička stranka koja se zauzima za izlazak Velike Britanije iz EU-a i puno strože mjere politike useljavanja). Uz velike potencijale prirodnih resursa (ugljen, plin, nafta), Britanija ima i vrlo razvijenu poljoprivredu, koja zadovoljava više od 60 % domaćih potreba za hranom uz uporabu samo 2 % radne snage. U strukturi BDP najveći udjel imaju usluge (bankarstvo, osiguranje), dok udjel industrije stalno opada. Kada je vlada odmah nakon izbora 2010. objavila petogodišnji program radikalne štednje, osnovna ideja bila je da se deficit u platnoj bilanci smanji s 10 % BDP-a, koliko je iznosio u 2010., na samo 1 % u 2015. U studenom 2011. godine ministar financija George Osborne predložio je još snažnije mjere štednje, a rok je produljen do 2017. godine. Deficit platne bilance ostao je na još vrlo visokih 7,7 % BDP-a, koliko je iznosio u 2012. godini. Ukupni javni dug umjesto da pada nastavio se povećavati. Industrijska proizvodnja je u 2012. godini pala za 1,2 %. Objavljeni su podaci za prva tri mjeseca ove godine i porast BDP-a iznosi 0,3 %. Prema izjavama predstavnika vlade, rast je vrlo skroman, ali ipak rast.
Valuta
britanska funta (GBP)(£)
Porezna godina
06. travanj – 05. travanj
Trgovinske organizacije
EU, BCN, WTO and OECD
Radna snaga po sektorima
Uslužna djelatnost (80,4%) industrija (18,2%) poljoprivreda (1,4%)
Stopa nezaposlenosti
7,8%
STANOVNIŠTVO:
63.395.574
Dobna struktura:
0-14 god, 17,3% (5,6 mil muškaraca, 5,3 mil žena) 15-64 god, 65,4% ( 20,9 mil muškaraca/20,5 mil žena)
Prosječna starosna dob:
65+ god, 17,3% (4,87 mil muškaraca/ 6,07 mil žena) 40,2 godine muškarci: 39 godina žene: 41,2 godine
Stopa rasta populacije:
0.56%
Glavne industrijske grane:
Strojogradnja, industrijska oprema, znanstvena oprema, brodogradnja, zrakoplovstvo, motorna vozila i dijelovi, elektronika, računala, metalurgija, kemijska industrija, rudarstvo, nafta, tekstil, …
TRGOVINA
IZVOZ
481 milijarda $
Glavne zemlje partneri:
Njemačka 10,9%, SAD 9,9%, Nizozemska 7,9%, Francuska 7,4%, Švicarska 7,1%, Irska 6%
UVOZ
646 milijardi $
Glavne zemlje partneri:
Njemačka 12,5%, Kina 8,2%, Nizozemska 7,1%, SAD 7%, Fancuska 5,7%
Vanjsko-trgovinska bilanca
-165 milijardi $
STATISTIČKI PODACI
GDP (PPP)
2,323 trilijuna $
GDP stopa rasta
-0,1%
GDP per capita
36700 $
Stopa inflacije
2,8%
Stopa siromaštva
14%
Radna snaga
31,9 milijuna
Prosječna bruto mj. plaća
2380 GBP
DRŽAVNE FINANCIJE
Javni dug
88,7% GDP-a
Vanjski dug
9,836 trilijuna $ (3. na svijetu)
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU
Daily Record
255.817
The Guardian
193.780
Prikaz glavnih medija
IRSKA: Irish Sunday Independent
123.981
The Independent
75.274
ŠKOTSKA: Scotsman on Sunday
32.736
U Velikoj Britaniji postoji: ■ 228 TV postaja ■ 653 radijske postaje ■ 9600 tiskovina ■ 7,03 milijuna internetskih domena ■ više od 400 internetskih poslužitelja ■ oko 51,4 milijuna internetskih korisnika (80 % broja stanovništva). Na godinu se u Velikoj Britaniji na oglašavanje utroši oko 15 milijardi GBP (iznos isključuje sponzorstva na TV i radiju). U 2012. godini na oglašavanje je potrošeno 16,8 milijardi GBP. U 2013. se očekuje daljnji rast i ukupna bi potrošnja trebala iznositi 17,2 milijarde GBP.
NAKLADA NEDJELJNIH / VIKEND IZDANJA Naslov
Naklada
The Mail on Sunday
1.688.356
Sunday Mirror
1.029.513
Sunday Times
884.845
Sunday Express
464.020
The Sunday Telegraph
434.169
The People
416.411
Daily Star Sunday
334.642
Sunday Mail
291.075
Sunday Post
236.926
The Observer
223.136
Independent on Sunday
113.923
Regionalni tisak u Velikoj Britaniji vrlo je razvijen, s 1301 naslovom i posebno značajan za proširenje programa letenja za Hrvatsku iz regionalnih zračnih luka kao što su Manchester, Birmingham, Glasgow, Bristol, Leeds Bradford i druge.
Izvor: Advertising Association/Warc
Porast i dalje bilježi online oglašavanje, koje je u prvih devet mjeseci ostvarilo rast od 10,9 %. Očekuje se da ukupni iznos za online oglašavanje dosegne 5,3 milijarde GBP. To čini 28 % ukupnog oglašavanja u Velikoj Britaniji, a na TV i ostale medije opada 26 %.
NAKLADA DNEVNIH NOVINA U VELIKOJ BRITANIJI Naslov
Naklada
The Sun
2.279.492
Daily Mail
1.821.684
Metro
1.351.590
Daily Mirror
1.037.582
Evening Standard
695.723
Daily Telegraph
545.283
Daily Star
533.304
Daily Express
526.104
The Times
396.520
Financial Times
273.047
PROFIL BRITANSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA - 2012. GODINA Glavna obilježja britanskog turizma u 2012. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
56,6 milijuna putovanja Britanaca u inozemstvo u 2012. --0,5 % u odnosu prema 2011. 35 % putuje ih u Španjolsku i Francusku ukupna potrošnja 32,6 milijardi GBP 3 % više nego u 2011. Španjolska je u porastu a 10,4 mil. u 2011., na 11,1 mil. u 2012. Francuska je u padu s 9,8 mil. u 2009., na 8,8 mil. u 2012. 10,32 dana je prosječni boravak Britanaca u inozemstvu 21,4 % svih putovanja čini dobna skupina od 35 do 44 godine 52 GBP prosječna je potrošnja Britanaca u inozemstvu na dan 31,1 mil. dolazaka stranih gostiju u Veliku Britaniju +1 % u odnosu na 2011. ukupna potrošnja 18,7 milijardi GBP +4 % u odnosu na 2011.
Velika Britanija
267
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
268
Turizam je jedna od najvećih britanskih gospodarskih grana, s udjelom od 3,5 % u britanskom gospodarstvu ili oko 85 milijardi GBP prihoda. Gotovo tri milijuna ljudi zaposleno je u turističkoj industriji u UK, izravno ili neizravno, ili oko 2,6 % od ukupnog broja zaposlenih radi u turizmu. Čak 52 % svih dolazaka stranaca u Velikoj Britaniji odnosi se na London, a 36 % na ostatak Engleske.
funti čineći gotovo 2 % GDP-a. Naime, Britanci koji kupe odmor u inozemstvu, potroše u Velikoj Britaniji uoči putovanja u prosjeku 532 GBP po osobi i to na proizvode i usluge poput odjeće, higijenskih potrepština, kamere i drugo.
Objavljeno istraživanje ABTA-e pokazalo je da emitivni turizam izravno pridonosi britanskom gospodarstvu s 22 bilijuna
U inozemstvu je radi odmora ostvareno 56,6 mil. putovanja, a u vlastitoj zemlj: 126 mil. putovanja.
Omjer inozemnih i domaćih putovanja na odmor
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Izvor: VisitEngland
Domaći turizam u Velikoj Britaniji ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
126 milijuna putovanja unutar UK (od čega 57,7 mil. odmorišnih putovanja, 18,97 mil. poslovnih te 45,1 mil. putovanja vezanih za posjet rodbini i prijateljima) 388,2 milijuna noćenja ukupna potrošnja 24 milijarde GBP +6 % u odnosu prema 2011. stranci su potrošili u UK 18,64 milijardi GBP 486 GBP prosječna potrošnja po putovanju / 63 GBP po danu motivi putovanja: povijest, kultura, shopping, sport, događaji najposjećeniji gradovi: London, Edinburgh, Manchester, Glasgow, Birmingham prema podacima VisitBritain, Velika Britanija bi do 2020. godine trebala imati prihod o 180 milijardi GBP od turizma trenutačni ukupni prihodi od turizma je 117 milijardi GBP na godinu unatoč dijamantnom jubileju i Olimpijskim igrama dolasci u Veliku Britaniju u trećem tromjesečju bili su u padu, ali je potrošnja porasla 8,5 % broj dolazaka u London u porastu je za 10 % u odnosu na 2011. ukupni broj dolazaka u London 15,5 mil. ukupna potrošnja u Londonu iznosi 10 milijardi GBP, što čini 54 % ukupne potrošnje
Izvor: VisitEngland
269
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Velika Britanija
DOMAĆA PUTOVANJA PO MJESECIMA, 2006. – 2012.
Izvor: VisitEngland
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
270
Financijska kriza, slabija funta, pad kupovne moći građana te porast nezaposlenosti i prošle su godine znatno utjecali na trendove i navike putovanja, odnosno potrošnje Britanaca općenito. Proteklu godinu u turističkom smislu svakako su obilježili nemiri i ratovi u sjevernoj Africi, prisilivši najveće turoperatore da smanje kapacitete od 30 do 40 %, a neke je manje subjekte ta kriza odvela u stečaj. Značilo je to i preusmjeravanje kapaciteta i trendova na ‚klasične” europske destinacije pa su najviše profitirale Španjolska, koja je nakon više godina imala rast britanskih
gostiju, Italija, Belgija, Njemačka i Nizozemska. Turska već drugu godinu zaredom bilježi pad nakon dugo godina rasta. Britancima najvažniji čimbenici pri odabiru destinacije u 2012. godini bili su: ■ vrijednost za novac ■ cijena ■ kulturne atrakcije.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
POSJETI, NOĆENJA I POTROŠNJA BRITANACA U INOZEMSTVU, 1983. – 2012. POSJET (milijuna)
U gornjoj tablici dali smo prikaz putovanja Britanaca u inozemstvo koji oslikava trend, ali i moć tržišta u svjetskim okvirima. Inače, godišnji rast posjeta od 1983. do 2008. godine iznosi 4,9 %, noćenja su rasla za 4 %, a potrošnja za 9,2 % na godinu.
POTROŠNJA (milijarde GBP)
1983.
20,9
4
1993.
36,7
12,9
2003.
61,4
28,5
2008.
69
36,8
2009.
58,6
31,7
2010.
55,5
31,8
2011.
56
30
2012.
56,6
32,6
Lista TOP 10 britanskih receptivnih zemalja godinama je neizmijenjena, a posljednja istraživanja pokazuju da se ni do 2014. godine neće znatnije mijenjati. Promijene se događaju na začelju liste, gdje je 2008. Turska s 1,9 milijuna Britanaca ušla u TOP 10. Prema UK National Statistics 2010. godine Turska je zabilježila 200 000 posjeta više te prešla po broju britanskih gostiju Grčku i Nizozemsku da bi se prošle godine vratila na začelje tablice zbog velikog pada britanskih gostiju.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
TOP 10 BRITANSKIH ODREDIŠTA (posjeti u mil.) 2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
ŠPANJOLSKA
14,4
13,8
13,8
11,6
10,3
10,6
11,1
FRANCUSKA
10,8
11,2
10,8
9,7
9
8,9
8,8
SAD
3,9
3,9
4
3,1
3,2
3,1
3,0
IRSKA
4,6
4,2
3,9
3,5
2,9
3
2,8
ITALIJA
3,3
3,5
3,3
2,6
2,2
2,3
2,6
GRČKA
2,4
2,5
2
1,9
1,7
1,9
1,8
NJEMAČKA
2,6
2,6
2,7
2,1
2
2,2
2,3
NIZOZEMSKA
2,4
2,2
2
1,8
1,7
1,8
1,9
PORTUGAL
1,9
2,1
2,5
1,8
1,8
1,9
1,9
BELGIJA
1,8
1,8
1,7
1,4
1,4
1,4
1,7
TURSKA
1,4
1,5
1,9
1,6
1,8
1,6
1,4
271 Top 10 tržišta u Velikoj Britaniji tijekom 2012. godine
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2012. godini
Posjeti u Europu tijekom 2012. godine, koja je i dalje najpopularnije odredište britanskih turista, rasli su za 1 %, a Sjeverna Amerika i ostatak svijeta zabilježili su znatno manji broj britanskih gostiju, točnije 5 % ili 4 %. U skladu s manjom potrošnjom bila su popularnija tzv. short haul odredišta. Broj putovanja u prva dva mjeseca 2013. godine u padu je za 5 % u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.
PUTOVANJA BRITANACA U INOZEMSTVO I STRANIH GOSTIJU U VELIKU BRITANIJU
Izvor: VisitEngland
POSJEĆENOST VELIKE BRITANIJE PO REGIJAMA
Izvor: National Statistics
POSJETI VELIKOJ BRITANIJI PO MJESECIMA
Izvor: VisitEngland
Velika Britanija
Prema trenutačnim podacima, Britanci su prošle godine ostvarili 56,6 milijuna putovanja, što je pad od 0,5 % u odnosu prema 2011., dok je potrošnja u inozemstvu iznosila 3 % više nego 2011. Tržište se očito oporavlja, no upravo prema prognozama s početka krize polako i sporije od očekivanja. Broj putovanja u blagom je padu, ali je potrošnja na putovanjima u blagom porastu.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
272
PUTOVANJA IZ VELIKE BRITANIJE U INOZEMSTVO
PRIKAZ PUTOVANJA PREMA TROMJESEČJIMA 2012.
Izvor: National Statistics ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Gledano prema tromjesečjima, najveći je pad putovanja zabilježen u trećem tromjesečju, a najveći rast u četvrtom tromjesečju.
Prema razlogu putovanja, rezultati su u odnosu na 2011. godinu sljedeći: ■ ■ ■
odmorišna putovanja bila su padu (-1 %) posjet rodbini i prijateljima u padu (-1 %) poslovna putovanja u rastu (+2 %).
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Izvor: VisitEngland
Zahvaljujući ponajprije sjevernoafričkoj krizi, tradicionalne europske destinacije ostvarile su rast britanskih dolazaka, dok su zbog istog razloga najveći gubitnici Egipat (-20 %), Tunis (-18 %), Turska (-12,5 %). Španjolska je nakon nekoliko godina ostvarila rast od 4,7 % dolazaka, ojačavši tako svoje mjesto britanske najpoželjnije destinacije. Irska, Francuska, Španjolska i Poljska najposjećenije su zemlje prema vrsti putovanja - posjet rodbini i prijateljima. Zbog poslovnih putovanja najposjećenije su Francuska, Njemačka, SAD i Irska, a radi odmora Španjolska i Francuska.
Omjer organiziranog i individualnog prometa Niz negativnih trendova u turističkoj industriji proteklih godina (vulkanski oblaci, stečaji turoperatora i zrakoplovnih kompanija, koji su nezbrinute na destinacijama diljem svijeta ostavili isključivo individualne putnike, političke i sigurnosne krize) išli su u prilog jačanju agentske prodaje, to jest prodaje paket-aranžmana općenito. Ipak, čini se nedovoljno
jer je individualno planiranje odmora bilo u postotku veće. All inclusive je ponovno bio najtraženija i najprodavanija vrsta odmora. Inače, Britanci koji putuju u inozemstvo češće se odlučuju za paket-aranžmane od stranih turista koji putuju u Britaniju. ■ ■
Organizirani promet 45 % Individualni promet 55 %
Postotak organiziranog prometa veći je kod neeuropskih destinacija 56 %, i nešto manji kod putovanja u Sjevernu Ameriku 35 %. Znatan porast putovanja u inozemstvo od 2000. godine velikim je dijelom temeljen na porastu niskocjenovnih zrakoplovnih kompanija, od kojih neke na godinu otvaraju i po 10 novih destinacija. Iako je od toga rasta dobit ostvarila zrakoplovna industrija, velike gubitke pretrpjeli su ostali oblici prijevoza uključujući trajektni prijevoz, Eurotunel i Eurostar.
Prijevoz koji su britanski turisti preferirali u 2012. pri odlasku na godišnji odmor
Kojim se preporukama britanski turisti koriste pri konačnom izboru destinacije za odmor
Putovanja Britanaca u inozemstvo prema vrsti prijevoza
■ ■ ■ ■ ■
Preporuka rodbine i prijatelja koji su prije bili u destinaciji 55 % Osobno iskustvo 37 % Internet 39 % Putnička agencija 10 % Oglašavanje 5 %
Preferencije britanskih turista s obzirom na vrstu smještaja Najtraženiji je hotelski smještaj, ali vile i apartmani te mali obiteljski hoteli sve su traženiji oblik smještaja u kategoriji dobrostojeće i obiteljske klijentele jer omogućuju intimniji odmor s individualnim pristupom.
Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Putovanja prema zračnoj luci
Ukupan broj britanskih putovanja podijeljen je na tri osnovne vrste putovanja: ■ ■ ■
odmor i rekreacija 36 % sunce i plaža 27 % posjet rodbini i prijateljima 21 %.
Koliko puta na godinu Britanci putuju na odmor u inozemstvo i koliko prosječno traje pojedinačno putovanje
Budući da je Velika Britanija otočna zemlja, zrakoplovni je promet najčešći oblik putovanja u inozemstvo, ali i u tuzemstvo (naravno, ovisno o udaljenosti jer zemlja ima odlični sustav željeznica). Razlog tomu je velika ponuda zrakoplovnih prijevoznika unutar zemlje, ali i prema inozemstvu. Velika Britanija povezana je izravnim letovima s više od 100 zemalja i 400 gradova.
Koji način organiziranja odmora i bukiranja su u 2012. birali turisti s britanskog tržišta pri odlasku na godišnji odmor ■ ■ ■
29 % kupilo je all inclusive odmor 28 % kupilo je paket-aranžman putem agencije ili turoperatora 68 % kupilo je putovanje putem interneta
S obzirom na trend porasta bukinga online, i najveći organizatori putovanja prilagodili su svoje ponude upravo tom načinu bukinga – moguće je odabrati paket-aranžman, samo smještaj ili samo let. Najveći dio njihove marketinške kampanje događa se upravo na njihovim internetskim stranicama koje postaju prava virtualna turistička odredišta.
Iako je financijska kriza utjecala na broj godišnjih putovanja, Britanci se ipak nisu potpuno odrekli svojih putnih navika. Da je nešto manji broj putovanja na godinu, pokazuje i podatak o nešto duljem boravku prošle godine, što upućuje na najavljivani trend, a to je pokazala i prodaja. Birala su se dulja putovanja, npr. jedno dulje umjesto dva do tri kraća. Duljina boravka na razini svijeta iznosi 10,32 noći, a u Europi je 9,8 noći. Samo jedan odmor na godinu Dva odmora na godinu Tri i više odmora na godinu
43 % 23 % 15 %
Od 2002. godine bilježi se lagani, ali stalni rast boravaka od 1 do 3 noći ili 4 do 13 noći te opadanje broja boravaka od 14 do 27 noćenja. Prosječno trajanje odmora ovisi o udaljenosti i praktičnosti prijevoza prema pojedinim destinacijama pa varira od daleke Australije s prosjekom od 36 noćenja preko Grčke s prosjekom od 10 noćenja do bližih Belgije i Luksemburga s prosječna tri noćenja.
Velika Britanija
273
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
274
PROSJEČNI BORAVAK, POTROŠNJA PO BORAVKU, DANU I VRSTI PUTOVANJA U GBP Poslovna putovanja
Odmor
Posjet rodbini i prijateljima
Ukupno
B
P
B
P
B
P
B
P
ŠPANJOLSKA
10
51
5
90
10
27
10
49
SAD
14
70
9
128
18
31
14
67
IRSKA
5
74
3
100
6
33
5
57
BELGIJA
3
80
2
155
6
33
3
94
TURSKA
11
45
6
98
22
21
12
43
SVIJET
10
57
5
115
15
26
10
52
B = boravak u noćima P = potrošnja u GBP
U tradicionalnim odmorišnim destinacijama poput Španjolske, Francuske, Grčke, prosječna potrošnja na odmoru je oko 50 – 54 GBP po osobi/danu. Od tog prosjeka značajnije odskaču Italija sa 77 i Irska sa 73 GBP po osobi/danu. Britanci na odmoru najviše troše u Finskoj, 114 GBP po osobi/danu te Islandu 112 GBP po osobi/danu.
Opći pregled organizatora putovanja Protekle se godine nisu dogodile veće promjene kod vodećih lidera na tržištu, nakon umrežavanja i preslagivanja proteklih godina. Thomson UK i Thomas Cook i dalje su dominantni turoperatori na britanskom turističkom tržištu, već više od 20 godina. U organiziranom prometu pokrivaju sve glavne aspekte turističkog putovanja: turoperatorstvo, vlastite zrakoplovne kompanije i vlastite maloprodajnea agentske mreže. Ipak, promjene su se počele događati jer je Thomas Cook protekle godine zapao u teške financijske probleme i gubitke. Od 15 500 djelatnika bez posla ih je ostalo 2500. Unatoč smanjenju radne snage, Thomas Cook je i dalje najveći poslodavac u industriji. Nakon objave svih mjera restrukturiranja njihova dionica na burzi je odmah porasla za 18 %.
Prema službenim objavama njihov plan je povećati prodaju po godišnjoj stopi od 3,5 % do 2015. godine. Na britanskom tržištu djeluje 11 vodećih turoperatora (inače udruženih u FTO – Federation of Touroperators), te oko 6300 turističkih agenata, većina kojih je udružena u ABTA-u. Inače, ABTA i FTO su se umrežili i time postali najjače turističko udruženje u Velikoj Britaniji. Online prodajna mreža je segment tržišta koji sve više raste. Brojni online agenti poput lastminute.com, e-bookers, Opodo, Octupusa promoviraju i prodaju turističke aranžmane. Slijedom toga i sami agenti i turoperatori sve više promoviraju i prodaju svoje proizvode i pakete putem svojih internetskih stranica. Vodeći britanski turoperatori: ■ THOMSON/TUI & FIRST CHOICE ■ THOMAS COOK & MYTRAVEL ■ MONARCH HOLIDAYS ■ JET2.COM / JET2.HOLIDAYS ■ EXCEL AIRWAYS GROUP ■ EXPEDIA GROUP
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL BRITANSKOG TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Dolasci
Noćenja
VELIKA BRITANIJA
apsol.
indeks
1989. = 100
apsol.
indeks
1989. = 100
1989.
457.287
100
4.448.160
100
1990.
470.989
103
103
4.521.750
102
102
1991.
65.909
14
14
581.997
13
13
1992.
8.848
13
2
39.089
7
1
1993.
17.833
202
4
78.190
200
2
1994.
22.384
126
5
113.935
146
3
1995.
23.119
103
5
108.201
95
2
1996.
31.000
134
7
133.000
123
3
1997.
50.565
163
11
317.731
239
7
1998.
68.288
135
15
410.053
129
9
1999.
50.890
75
11
269.814
66
6
2000.
84.549
166
18
409.961
152
9
2001.
106.960
127
23
542.096
132
12
2002.
132.160
124
29
660.725
122
15
2003.
152.519
115
33
721.321
109
16
2004.
208.359
137
46
1.015.029
141
23
2005.
255.500
123
56
1.348.574
133
30
2006.
268.777
105
57
1.366.266
101
31
2007.
267.159
99
58
1.275.609
93
29
2008.
261.070
98
57
1.223.226
96
27
2009.
229.068
88
50
1.191.571
97
27
2010.
241.217
105
53
1.172.720
98
26
2011.
256.264
106
56
1.236.855
106
28
2012.
306.956
120
67
1.505.377
122
34
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Način putovanja
Organizirani dolasci
Individualni dolasci
UK ►
35 %
65 %
45 %
55 %
Hrvatska
UK ► sva inozemna odredišta
Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u programima organizatora putovanja predstavljena kao kvalitetno odredište te u skladu sa zahtjevima gostiju agenti sve više proširuju ponudu na male obiteljske hotele, boutique hotele i vile.
Veliki turoperatori poput Thomsona (koji imaju svoje zrakoplove, charterske letove i jedan od njih dovodi volumenski najveći broj putnika u Hrvatsku) i dalje nemaju dominantnu ulogu koju imaju u nekim drugim odredištima. Za kvalitetne krevete u Hrvatskoj moraju se natjecati s velikim brojem specijalista i poduzetnih neovisnih turoperatora, što zapravo upućuje na nedostatak kreveta. Uz to, u pojedinim regijama i hotelskim kućama, posebno onim s dobro organiziranim i razrađenim kanalima prodaje, turoperatorima je ograničen broj raspoloživih kapaciteta.
Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora 2012. U Hrvatsku je tijekom 2012. godine letjelo deset zrakoplovnih kompanija iz 13 britanskih zračnih luka (od toga su četiri londonske zračne luke) i 80 letova na tjedan.
Velika Britanija
275
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
276
Novosti su bile sljedeće zrakoplovne linije: ■ British Airways je uveo cjelogodišnju liniju London Heathrow – Zagreb ■ Ryanair je uveo sezonsku liniju East Midlands - Zadar ■ Jet2.com je uveo sezonsku liniju Manchester – Pula ■ Jet2.com je uveo sezonsku liniju Newcastle – Dubrovnik ■ Jet2.com je uveo sezonsku liniju Belfast – Dubrovnik ■ Monarch je uveo sezonsku liniju Manchester – Dubrovnik ■ Monarch je uveo sezonsku liniju Birmingham – Dubrovnik ■ Monarch je uveo sezonsku liniju London Gatwick – Dubrovnik. Više novih turoperatora uvrstilo je prošle godine Hrvatsku u svoje programe, a postojeći su ih uglavnom dodatno proširili. Među novima se posebno istaknuo Prestige Holidays, koji je na tržištu više od 20 godina, ali je prvi put 2011. godine počeo raditi Hrvatsku. Izdali su brošuru na 64 stranice, posvećenu samo Hrvatskoj te već u prvoj godini znatno premašili planirani broj putnika za Hrvatsku. Hrvatska je bila zastupljena u programima 163 britanska turoperatora i to prema kategorijama: ■ klasični turoperatori: 15 ■ vile/apartmani, posebni interesi, specijalzirani programi: 109 ■ autobuseri: 11 ■ nautika: 28.
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti
kratko vrijeme putovanja do destinacije očuvanost prirodne i kulturne baštine odličan medijski publicitet u UK relativno očuvana autohtonost destinacije
Nedostaci
Opasnosti
nedostatak kvalitetnih kreveta nedostatak kvalitetnih hotela s 3* nedovoljna ponuda obiteljskih hotela posebno u all inclusive segmentu u odnosu na ostale mediteranske destinacije paket-aranžmani skuplji u odnosu na većinu mediteranskih destinacija cjenovna precijenjenost hotela s 4* i 5*
konstantan rast cijena gubitak “vrijednosti za novac” nedostatak zrakoplovnih linija
Razrada po regijama turističkog prometa s britanskog tržišta Gledano statistički po hrvatskim regijama sve su ostvarile porast i u broju dolazaka i u broju noćenja, osim zadarske regije. Najveći je porast zabilježila dubrovačka regija, 38 % u dolascima i 42 % u noćenjima. Od toga, sam grad Dubrovnik bilježi 93 041 dolazak (+39 % u odnosu prema 2011.), a broj noćenja je 484 952 (+40 % u odnosu prema 2011.). Dubrovačka regija i dalje čini gotovo 40 % prometa s britanskog tržišta i najpopularnije je hrvatsko odredište u Velikoj Britaniji.
Mogućnosti pozicioniranje Hrvatske kao short break odredišta proširenje ponude boutique hotela i kvalitetnih hotela s obiteljskim sadržajima različitost ponude turizam doživljaja temeljen i prilagođen autohtonim resursima
Splitska regija ima porast broja dolazaka od 19 %, a broj noćenja rastao je za 16 %. Istra je ostvarila porast od 16 % u broju dolazaka, a noćenja su rasla za 21 %. Tradicionalno teže se prodaju rujan i listopad a turoperatorima, kako navode, u tome hotelijeri nimalo ne pomažu. Hrvatska se u tom razdoblju teže prodaje od nekih drugih mediteranskih destinacija koje čak daju posebne ponude i akcije, kakve iz Hrvatske ne dobivaju. Odlični rezultati lanjske posezone u većoj su mjeri posljedica individualnih dolazaka.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
DOLASCI I NOĆENJA PO REGIJAMA 2012. Regija
Dolasci
Noćenja
Indeks D
Indeks N
Istra
53.842
360.173
112
108
Kvarner
13.941
59.088
101
101
Zagreb
23.640
47.686
107
109
Zadar
17.495
71.637
95
91
Split
62.522
274.341
115
105
Dubrovnik
127.673
717.095
144
148
Ostalo
33.687
162.891
277
UDJEL BRITANSKIH GOSTIJU PO REGIJAMA, DOLASCI 2012.
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Birminghama – Thomson Airways Manchestera – Thomson Airways Bristola – Thomson Airways London Stansteda – Ryanair Manchestera - Jet2.com U ZADAR iz:
U RIJEKA iz:
London Heathrowa - Croatia Airlines U SPLIT iz:
UDJEL BRITANSKIH GOSTIJU PO REGIJAMA, NOĆENJA 2012.
London Gatwicka – Croatia Airlines London Heathrowa - Croatia Airlines London Lutona - Wizzair London Gatwicka – EasyJet London Stansteda - EasyJet Bristola – Easyjet Manchestera – Jet2.com Ukupno - 723 leta
U DUBROVNIK iz: Birminghama – FlyBe Ukupno FlyBe 22 leta
Iako se neznatno povećao, prosječni boravak britanskih gostiju u Hrvatskoj znatno je ispod njihova svjetskog prosjeka. Prošle je godine ukupni boravak pao s 5,2 na 5,1 dan, od čega je na obali 5,5 dana, a u ostatku Hrvatske 3,6 dana. Prosječni boravak u Dubrovniku prošle je godine povećan na 5,6 dana. Britanci i dalje najdulje borave u Istri, u kojoj je došlo do neznatnog pada sa 6,9 na 6,7 dana.
Način prijevoza koji se koristio pri dolasku u Hrvatsku ■ ■
Zrakoplov Autobus i automobil
96 % 4%
Zrakoplovni letovi iz Velike Britanije u Hrvatsku u 2012. CJELOGODIŠNJI LETOVI:
Belfasta - Jet2.com Leeds-Bradforda – Jet2.com Edinburgha – Jet2.com Manchestera – Jet2.com Newcastlea - Jet2.com Ukupno Jet2.com 182 leta
London Gatwicka – Thomson Airways Manchestera – Thomson Airways Birminghama – Thomson Airways Ukupno Thomson Airways 75 letova
London Gatwicka – EasyJet London Stansteda – EasyJet Ukupno EasyJet 160 letova
East Midlandsa - BMIbaby Ukupno BMIbaby 55 letova Manchester - Monarch London Gatwicka - Monarch Birminghama – Monarch Ukupno Monarch 231 let
Autobuseri u 2012. godini
U ZAGREB iz:
London Heathrowa i London Gatwicka – Croatia Airlines London Gatwicka – Easyjet London Heathrowa – British Airways (od 9.12.)
Programe je ostvarilo 11 turoperatora s izravnim linijama za Hrvatsku, te kombinacijom zrakoplova i autobusne ture.
U DUBROVNIK iz:
Vrsta smještaja koju su Britanci birali u Hrvatskoj
London Gatwicka – British Airways
SEZONSKI LETOVI
(obično travanj/svibanj – listopad) U PULU iz:
London Gatwicka – Thomson Airways
■ ■ ■ ■
Hoteli Vile/apartmani Yachting Camping
60 % 25 % 10 % 5%
Velika Britanija
London Stansteda - Ryanair East Midlandsa – Ryanair
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
278
Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnoga gosta Broj individualnih gostiju svake je godine u porastu, s obzirom na kontinuirano povećanje zračnih linija prema Hrvatskoj. Većina njih svoje putovanje rezervira putem interneta, iako pojedini turoperatori u svojim programima prodaje bilježe sve veći postotak kupnje samo leta ili samo smještaja. Prednosti
■ ■ ■ ■ ■ ■
Gostoljubivost domaćina / kvaliteta usluge Široka ponuda privatnog smještaja a u skladu s tim i cijena Ljepota prirode, očuvanost okoliša Idealno odredište za otkrivanje, mjesta, gradova, ljudi i običaja Gastronomija Pozitivan medijski publicitet
Nedostaci
■
■ ■
Slaba prometna povezanost unutar Hrvatske, ponajprije brodska, posebno među otocima, ali i neodgovarajući željeznički prijevoz koji je u njihovoj zemlji vrlo razvijen i uobičajeno prijevozno sredstvo Nedostatak pješčanih plaža Slaba ponuda hrvatskih hotela na rezervacijskim online portalima (expedia, hrs i sl.)
Koje dodatne sadržaje i aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće traže Britanski gosti u samom su vrhu svjetskih potrošača na putovanjima, te većinu zarade troše na dokolicu i putovanja, odnosno 25 % prihoda, dok je prije 50 godina taj udjel bio 50 %. Više od polovice putnika potrošilo je prošle godine na odmoru kao i godinu prije. Najviše troše na gastronomiju, izlete, posjete kulturnoj i prirodnoj baštini Hrvatske te domaće hrvatske proizvode. Traže domaće specijalitete, autohtonu glazbu i ples, kako bi doživjeli tradicionalni mediteranski ugođaj te autohtonost proizvoda. Inače, istraživanja pokazuju kako 42 % britanskih putnika pri odabiru “netradicionalnih i novih” destinacija, očekuju i cijene lokalnu kulturu i običaje, a 25 % njih očekuje bolju vrijednost za novac u odnosu prema destinacijama u koje inače putuju u većem broju. U tom smislu mogućnosti obogaćivanja ponude su u specifičnim sadržajima poput vinskih tura, agroturizma i sličnim oblicima turizma koji su najviše razvijeni u Istri, a manje u ostalim dijelovima Hrvatske. Pojedini čak imaju bogatu tradicijsku baštinu i resurse koji bi se na kvalitetan način mogli turistički valorizirati.
PROFIL BRITANSKOG TRŽIŠTA U 2013. Procjena odlazaka na godišnji odmor u 2013. godini Unatoč lošijoj prodaji, turoperatori su uspjeli povećati prosječnu prodajnu cijenu jer nude različite proizvode, odmak od jeftinijih odmora i usmjereni su prema proizvodima i putovanjima viših standarda i jačoj prodaji tzv. mid-haul pu-
tovanja (let do pet sati). S obzirom na trenutačne trendove i stanje prodaje, predviđa se da se prodaja odmora neće vratiti na predrecesijsku razinu prije 2016. godine. Istraživanje je također pokazalo da je jedan od četiri ispitanika iskazao veće zadovoljstvo odmorom kupljenim i osmišljenim samostalno online ili putem nepoznatog online agenta. Utjecaj recesije još je prisutan, stopa nezaposlenosti se smanjila, ali je i dalje vrlo visoka. Trenutačno iznosi 7,7 %, no vrlo je visoka kod mlade populacije i iznosi 19 %. Vrijednost za novac i dalje je ključni čimbenik pri odabiru destinacije, rasla je potražnja za all inclusive odmorom te kupnja paket-aranžmana, posebno kod većih agenata. Nekoliko britanskih turoperatora izdalo je samostalne brošure Hrvatske, prepoznajući na taj način potencijal destinacije, ali i zato što smatraju da će boljom uočljivosti biti i lakša prodaja. Nove brošure izdali su: MEDexperiance – agencija u sklopu Sail Croatia, Anatolian Sky, Explore Croatia – u sklopu agencije Explore Travel. Situacija na tržištu je stabilna i očekuje se da će, u usporedbi s 2012., ove godine više Britanaca otputovati na godiši odmor. Svi vodeći turoperatori predviđaju porast prodaje paket-aranžmana, što je nakon nekoliko godina uzastopnog pada veliki zaokret. Troškovi života stalno rastu, ali se unatoč svemu Britanci ne odriču odlazaka na odmor. Hrvatska je među europskim odredištima najvećeg britanskog turoperatora Thomson UK i dalje među najpopularnijim odredištima. Prema u veljači objavljenim podacima o najpopularnijim europskim odredištima za 2013. godinu, potražnja za Hrvatskom je u porastu za 19 %, a sama Istra 30 % u odnosu prema lani. Hrvatska je inače bila jedino njihovo odredište za koje u ovoj godini nije smanjen kapacitet, naprotiv povećan je, posebno za Istru. Uz pozitivne gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te kvalitetnu “vrijednost za novac” ponudu u Hrvatskoj, realno je očekivati daljnji postupni rast dolazaka iz Velike Britanije. Kroz promotivne aktivnosti na tržištu i svakodnevne kontakte s individualnim klijentima, novinarima i turoperatorima, usmjereni smo na daljnje jačanje svijesti o destinaciji, afirmaciju Hrvatske kao mediteranske destinacije s raznovrsnom i segmentiranom turističkom ponudom (agroturizam, vile, obiteljski i boutique hoteli, selektivni oblici turizma) kako bismo održali i poboljšali turistički promet. Cilj nam je također potaknuti što više i hrvatske turističke subjekte na kvalitetniju prezentaciju na britanskom tržištu.
PLAN PUTOVANJA U 2013. GODINI ■ ■ ■
Odmor između 4 i 13 noći: 55 % Kraća putovanja do 3 noćenja: 43 % Odmor dulji od 13 noćenja: 26 %
PLANIRANE DESTINACIJE 2013. ■ ■ ■
Odmor u Velikoj Britaniji 42 % Odmor u EU 43 % Odmor izvan EU 29 %
279 AKTIVNOSTI NA KOJIMA BRITANCI KANE UŠTEDJETI TIJEKOM ODMORA
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2013. GODINE
Hrvatska ima vrlo pozitivan ugled kvalitetne mediteranske destinacije. Prvi dio godine obilježila je stabilna prodaja te jako vrijedna serija pozitivnih i lijepih novinskih reportaža u britanskim novinama i specijaliziranim časopisima s najvećom nakladom.
Redoslijed najpopularnijih destinacija neće se mnogo promijeniti u odnosu prema 2012. godini, barem kad je riječ o prvim dvjema najposjećenijim destinacijama, Španjolskoj i Francuskoj. Zanimljivo će biti vidjeti rezultate Egipta i Tunisa koji su uložili golema sredstva u oglašavanje (Egipat samo u prva dva mjeseca ove godine gotovo tri milijuna funti). Minus je neupitan, no pitanje je koliko će dvojica najvećih, Thomson i Thomas Cook, uspjeti spasiti svoje goleme kapacitete koje imaju u Egiptu.
Iako sve više turoperatora uključuje Hrvatsku u svoje programe, nijedan od vodećih 10 ne odskače znatnije po broju putnika. Štoviše, specijalisti koji su od 2000. do 2005. ostvarivali najveće brojke bilježe pad posljednjih godina – što zbog osipanja kapaciteta, tj. njihove podjele među većim brojem turoperatora, a značajnijeg broja novih kapaciteta nije bilo, što zbog stalnog povećavanja cijena hotelskog smještaja.
Novosti u zračnom prijevozu Cjelogodišnji: ■
British Airways je uveo dnevnu liniju London Heat-
■
Croatia Airlines je otkazala liniju London Gatwick –
hrow – Zagreb. Zagreb.
Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2013. godini
Sezonski:
Za sada nema naznaka da bi moglo biti većih promjena u odnosu na tržišne lidere.
■ ■
Jet2.com je uveo dodatnu liniju Manchester – Split. Jet2.com je uveo dodatne linije Leeds Bradford,
Turoperatori:
■ ■ ■ ■
Ryanair je uveo liniju Liverpool – Zadar. EasyJet je uveo liniju Edinburgh – Dubrovnik. Monarch je uveo liniju Birmingham – Split. Norwegian je uveo linije London Gatwick – Split,
■
Thomson Fly je pojačao linije iz London Gatwicka,
Glasgow, Newcastle – Pula. ■ ■ ■ ■ ■ ■
TUI Thomson Group (+ First Choice) Thomas Cook Group (+ MyTravel) Monarch/Cosmos Holidays Jet2.com/Jet2 Holidays Excel Airways Group Expedia Group
Dubrovnik. Manchestera i Birminghama – Pula.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
REDOVI LETENJA SVIH ZRAKOPLOVNIH KOMPANIJA ZA HRVATSKU U 2013. REDOVITI LETOVI
LOW COST LETOVI
CHARTER
POLAZIŠTE ODREDIŠTE
POČETAK KRAJ LETENJA
ROTACIJE
FREKVEN.
CROATIA AIRLINES
√
ZAG - LON (LHR)
31MAR - 26OCT
210
7 x na tjedan
CROATIA AIRLINES
√
RJK - LON (LHR)
17APR - 16OCT
27
1 x na tjedan
CROATIA AIRLINES
√
SPU - LON (LHR)
06APR - 26OCT
30
1 x na tjedan
CROATIA AIRLINES
√
SPU - LON (LGW)
29APR - 25OCT
52
2 x na tjedan
BRITISH AIRWAYS
√
ZAG - LON (LHR)
31MAR - 26OCT
210
7 x na tjedan
BRITISH AIRWAYS
√
DBV - LON (LGW)
31MAR - 26OCT
210
7 x na tjedan
AVIOKOMPANIJA
Velika Britanija
Aktualni ugled Hrvatske na britanskom tržištu
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
280
EASY JET
√
ZAG - LON (LGW)
31MAR - 26OCT
180
6 x na tjedan
EASY JET
√
SPU - LON (LGW)
26APR - 26OCT
266
7 x na tjedan
EASY JET
√
SPU - LON (STN)
18MAY - 12OCT
60
3 x na tjedan
EASY JET
√
DBV - LON (LGW)
26APR - 26OCT
174
7 x na tjedan
EASY JET
√
DBV - EDI
27APR - 26OCT
52
2 x na tjedan
EASY JET
√
DBV - LON (STN)
28APR - 23OCT
70
3 x na tjedan
RAYANAIR
√
PUY - LON (STN)
02APR - 26OCT
70
4 x na tjedan
RAYANAIR
√
ZAD - LON (STN)
24MAR - 03NOV
97
3 x na tjedan
RAYANAIR
√
ZAD - LIV
01APR - 01NOV
63
2 x na tjedan
RAYANAIR
√
ZAD - EMA
05APR - 01NOV
31
1 x na tjedan
WIZZAIR
√
SPU - LON (LTN)
15JUN - 14SEP
53
4 x na tjedan
MONARCH
√
SPU - BHX
22MAY - 25OCT
68
3 x na tjedan
MONARCH
√
DBV - MAN
02MAY - 26OCT
77
3 x na tjedan
MONARCH
√
DBV - LON (LGW)
04MAY - 26OCT
76
3 x na tjedan
MONARCH
√
DBV - BHX
07MAY - 26 OCT
51
2 x na tjedan
NORWEGIAN
√
SPU - LON (LGW)
06APR - 26OCT
30
1 x na tjedan
NORWEGIAN
√
DBV - LON (LGW)
06APR - 26OCT
30
1 x na tjedan
THOMSONFLY
√
DBV - LON (LGW)
05MAY - 20 OCT
25
1 x na tjedan
THOMSONFLY
√
DBV - MAN
05MAY - 20 OCT
25
1 x na tjedan
THOMSONFLY
√
DBV - BHX
05MAY - 20 OCT
25
1 x na tjedan
THOMSONFLY
√
PUY - LON (LGW)
04MAY - 05OCT
45
2 x na tjedan
THOMSONFLY
√
PUY - MAN
04MAY - 05OCT
45
2 x na tjedan
THOMSONFLY
√
PUY - BHX
04MAY - 05OCT
45
2 x na tjedan
JET 2.COM
√
SPU - MAN
04MAY - 05OCT
41
2 x na tjedan
JET 2.COM
√
SPU - LBA
18MAY - 28SEP
20
1 x na tjedan
JET 2.COM
√
DBV - LBA
28APR - 20OCT
39
2 x na tjedan
JET 2.COM
√
DBV - EDI
28APR - 20OCT
39
2 x na tjedan
JET 2.COM
√
DBV - BFS
28APR - 29SEP
36
2 x na tjedan
JET 2.COM
√
DBV - MAN
28APR - 03NOV
54
2 x na tjedan
JET 2.COM
√
DBV - EMA
05MAY - 29SEP
38
2 x na tjedan
JET 2.COM
√
DBV - NCL
05MAY - 29SEP
43
2 x na tjedan
JET 2.COM
PUY - MAN
18MAY - 05OCT
21
1 x na tjedan
JET 2.COM
PUY - LBA
26MAY - 29SEP
19
1 x na tjedan
JET 2.COM
PUY - NCL
02JUL - 03SEP
10
1 x na tjedan
JET 2.COM
PUY - GLA
18JUN - 17SEP
14
1 x na tjedan
FLY BEE
√
DBV - BHX
05MAY - 29SEP
22
1 x na tjedan
BHX Birmingham
EDI - Edinburgh
GLA - Glasgow
LBA Leeds/ Bradford
EMA - East Midlands
LIV - Liverpool
LGW Gatwick
MAN - Manchester
STN - Stansted
LTN - Luton
NCL - Newcasle
BFS - Belfast
LHR - Heathrow
Procjena broja dolazaka i noćenja s britanskog tržišta u 2013. godini S obzirom na izuzetno uspješne rezultate prošle godine, ostvarene u teškim tržišnim uvjetima, ako se ne dogode veći globalni poremećaji, realno je očekivati daljnji rast s britanskog tržišta.
Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2013. godini S obzirom na brojnost letova niskocjenovnih zrakoplovnih komapnija, očekuje se nastavak povećanog broja individualnih dolazaka.
Zastupljenost Hrvatske u programima turoperatora u 2013. godini Hrvatska je zastupljena u programima 155 britanskih turoperatora i to prema kategorijama: ■ klasični turoperatori: 15 ■ vile/apartmani, posebni interesi, specijalizirani programi: 100 ■ autobuseri: 11 ■ nautika: 29.
TUROPERATORI:
CITIES DIRECT
01242563900
citiesdirect.co.uk
CLASSIC COLLECTION HOLIDAYS
01903214945
classic-collection.co.uk
CLUB EUROPE GROUP TOURS
08004964996
club-europe.co.uk
COLLETTE WORLDWIDE
08008048700
colletteworldwide.com
COMPLETELY CROATIA
08009709149
completelycroatia.co.uk
CONSORT TRAVEL
08448440470
consorttravel.com
CON TIKI
08450750990
contiki.com
CO – OPERATIVE TRAVEL
01922700007
co-operativetravel.co.uk
COSMOS HOLIDAYS
08714238401
cosmos.co.uk
COSMOS TOURS & CRUISES
08445730662
cosmostoursandcruises. co.uk
COX & KINGS TRAVEL
08455083132
coxandkings.co.uk
CRICKETER HOLIDAYS
01892664242
cricketerholidays.co.uk
CROATIA FOR TRAVELLERS
02072264460
croatiafortravellers.co.uk
CROATIA HOLIDAY AND HOME
01202259155
CroatiaHolidayandHome.co.uk
CROATIAN VILLAS
02088886655
croatianvillas.com
Tel.
www, e-mail
ABERCROMBIE & KENT Travel
08456182203
abercrombiekent.co.uk
ACTIVITY BREAKS
02890941671
activitybreaks.com
CROATIA CHOICE
02033554742
croatiachoice.com
ADVENTURE COMPANY
0845 876696
adventurecompany.co.uk
CROATIA VILLA BOOK
020791176830
thevillabook.com
ALBATROSS TRAVEL GROUP
01732879191
http://albatrosstravel. com
CROATIA GEMS
+44(0) 1779732643
croatiagems.com
CROATIAN AFFAIR
08435383295
affairtravel.com
CRUSADER HOLIDAYS
01255425453
crusader-holidays.co.uk
ANDANTE TRAVEL
01722713800
andantetravels.co.uk
DALMA HOLIDAYS
ARBLASTER & CLARKE WINE TOURS
01730263111
winetours.co.uk
AWAY WITH DUNE
08707518866
awaywithdune.co.uk
BALKAN ESCAPE
01775719891
balkanescape.co.uk
BALKAN HOLIDAYS
08455201260
balkanholidays.co.uk
BATH TRAVEL
01202238846
bathtravel.uk
BOSMERE TRAVEL
01473834094
bosmeretravel.co.uk
BRITISH AIRWAY HOLIDAYS
08444930787
ba.com
CHAMELEON WORLDWIDE
08714237937
chameleonworldwide. co.uk
dalmaholidays.co.uk info@dalmaholiday.co.uk
DIRECTLINE HOLIDAYS
08004086327
directline-holidays.co.uk
EDEN COLLECTION
01244567000
edencollection.co.uk
ESCAPE 2 HOLIDAYS
08432243901
escape2holidays.co.uk essentialcroatia.com info@essentialcroatia. com
ESSENTIAL CROATIA EXODUS TRAVEL
08458639600
exodus.co.uk
EXPLORE WORLDWIDE
08450131537
explore.co.uk
EXSUS TRAVEL
02073379010
exsus.com
FAMILIES WORLDWIDE
08450514567
familiesworldwide.co.uk
Velika Britanija
281
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
282
FOOTSTEPS IN CROATIA
01244629930
footsteps-in-croatia. co.uk
FREEDOM TREKS
01273224066
freedomtreks.co.uk
FUSION ESCAPES
08455192655
fusionescapes.com
GB PRIVILEGE LTD
01953789661
gbprivilege.com
GRAND UK HOLIDAYS
01603619933
grandukholidays.com
NATURETREK HOLIDAYS
01962733051
naturetrek.co.uk
GROUPS TAILORMADE
02085042672
thegroupscompany.com
NEWMARKET HOLIDAYS
08433161156
newmarketholidays. co.uk
HEADWATER HOLIDAYS
08455622224
headwater.com
NOBLE CALEDONIA
02077520000
noble-caledonia.co.uk
HERITAGE GROUP TRAVEL
01225466620
grouptravel.co.uk
NOVASOL
08456805856
novasol.co.uk
HF HOLIDAYS
08454708558
hfholidays.co.uk
OCEANBLUE YACHTS LTD.
01202757425
yacht-charter-holidays. co.uk
HOLIDAYRENTALS LTD
02088271971
holiday-rentals.co.uk
OLYMPIC HOLIDAYS
08000933322
olympicholidays.com
HOLIDAY TAXIS
01444257041 084442023/2023
holidaytaxis.com
ON FOOT HOLIDAYS
01722322652
onfootholidays.co.uk
INGHAMS TRAVEL
OPODO
08712770090
opodo.co.uk
02087806680
inghams.co.uk
INN TRAVEL
01653617001
inntravel.co.uk
ORIGINAL TRAVEL COMPANY
02079787333
originaltravel.co.uk
IN THE MEDITERRANEAN
08707605633
inthemed.com
INDUS TOURS
02089017320
industours.co.uk
PAGE & MOY
08445676618
INTERHOME
02088776370
interhome.co.uk
travelsphere.co.uk justyou.co.uk
INSIGHT VACATIONS
01475 741203 ili 020 746 84335
insightvacations.com
ITC CLASSICS
01244355550
itcclassics.co.uk
PAINTING HOLIDAYS ROVINJ
01453825259
treasuretrovinj.com
JAMES VILLAS HOLIDAYS
08000740279
jamesvillas.co.uk
PENG TRAVEL
08001712153
pengtravel.co.uk
JET2 HOLIDAYS
08004085599
jet2holidays.com
PRESTIGE HOLIDAYS
01425480400
prestigeholidays.co.uk
KIRKER HOLIDAYS
02075931899
kirkerholidays.com
RADICAL TRAVEL GROUP LTD.
KEYCAMP HOLIDAYS
08444060200
keycamp.co.uk
RAMBLERS HOLIDAYS
01707331133
KUONI Travel
08444880218
kuoni.co.uk
RAYBURN TOURS
01332342050
LASAROTTA HUNTING
02476639779
lasarotta.co.uk
01179211711
regent-holidays.co.uk
LATE HOLIDAY BARGAINS
REGENT HOLIDAYS
01633798769
late-holiday-bargains. com
+44(0) 1494461234
ReadyClickAndGo.com
LEGER HOLIDAYS
READY CLICK AND GO LTD.
08445046251
leger.co.uk
LIGHT BLUE TRAVEL
lightbluetravel.co.uk
RESPONSIBLE TRAVEL
+44(0) 1273600030
responsibletravel.com
01223570670
LONGWOOD HOLIDAYS
richmond-holidays.com
longwoodholidays.co.uk
RICHMOND HOLIDAYS LTD
02030042661
08447704877
RIVIERA TRAVEL
08448262122
rivieratravel.co.uk
SAGA HOLIDAYS
08000960074
saga.co.uk
SELECTIVE TRAVEL ABROAD
2035989402
mirko@selectivetravel. com
SELFCATERING HOLIDAYS
01234480012
selfcateringhols.com
MEDSAILORS LTD
02073788033
medsailors.com
MERCIAN TRAVEL
01562883795
merciantravel.co.uk
MINTY’S CHOICE
02032397692
mintyschoice.com
MONTEROSA TRAVEL LTD.
01597860187
monterosatravel.co.uk
MY CROATIA
MCi TOURS
mcitours.com
MILESTONES TOURS AND UNIWORLD
08456785656
milestonestours.com
RIVER CRUISES UK
08456785656
milestonestours.com
mycroatia.com
www.radicaltravel.com
ramblersholidays.co.uk
283
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
01895 624 100
scuba-en-cuba.com
SIESTA INTERNATIONAL HOLIDAYS
08452712443
siestaholidays.co.uk
Tel.
www
ACTIVITY YACHTING
01243641 04
activityyachting.com
ADRIATIC HOLIDAYS
01865339481
adriaticholidays.co.uk a2a-yachting.net
SHEARINGS CROATIA COACH HOLIDAYS
08448226866
SIMPLY CROATIA
01614084450
simply-croatia.com
A2A YACHTING
01216945353
SIMPLY SPORTS TOURS
01277626267
simplysportstours.co.uk
BUSABOUT HOLIDAYS
08450267514
SIMPLY TRAVEL
08712314050
simplytravel.co.uk
SKEDADDLE TOURS
02088780880
cosmosyachting.com
01912651110
skedaddle.co.uk
COSMOS YACHTING DALMATIAN DESTINATIONS
03337008007
dalmatiandestinations. com
EDMISTON YACHTING
02074955151
edmistoncompany.com
shearings.com/world
SMALL FAMILIES HOLIDAYS
0845900 0895
SOLO’S HOLIDAYS
08448150005
solosholidays.co.uk
SONA TOURS LTD
02089510111
sonatours.co.uk
SPORTS TOURS
01708336991
sports-tours.co.uk
EUROPEAN TRAVEL VENTURES
SUNSHINE WORLD
02075814736
sunshineworld.co.uk
EVERARD YACHTS
01582713048
everardyachtcharter. co.uk
SUPERBREAK HOLIDAYS
08712213344
superbreak.com
INTER YACHT CHARTER
02080995941
interyachtcharter.com
SWIMTREK ADVENTURE HOLIDAYS
LATE SAIL
08450605050
latesail.com
01273739713
swimtrek.com
LAZY WINCH YACHTING
01284830505
lazywinch.com
TAILORED TRAVEL
02070644970
tailored-travel.co.uk
NAUTILUS YACHTING
01732867445
nautilusyachting.com
THE TRAVEL ADVENTURE
01825740676
thetraveladventure. co.uk
OCEAN BLUE YACHTS
01202757425
oceanblueyachts.com
THE WAYFARERS
01242620871
thewayfarers.com
THOMAS COOK
08718950045
thomascook.com
ON THE GO CRUISING
02073711113
onthegotours.com
THOMSON HOLIDAYS
08448710878
thomson.co.uk
SAIL CROATIA
+38521494890
sailcroatia.net
TOPDECK TRAVEL
08452578289
sail-croatia.com
08452575212
SAIL CROATIA ADVENTURES SAIL DALMATIA
08001244176
saildalmatia.com
SEAFARER CRUISING
02083243117
seafarercruises.co.uk
TRAVEL EUROPE
smallfamilies.co.uk
topdecktravel.co.uk traveleurope.cc
thayachtweek.com
TRAVELSPHERE
08445679959
travelsphere.co.uk
UTRACKS
18005672216
utracks.com
setsail.co.uk
vamostravel.com
SETSAIL HOLIDAYS
01787310445
VAMOS TRAVEL
01926330223
VENTURE ABROAD LTD
01332342050
ventureabroad.co.uk
SUNSAIL HOLIDAYS
08444636817
sunsail.co.uk
VINTAGE TRAVEL
01954261431
vintagetravel.co.uk
02087683900
sunchaseryachting. com
VOYAGES OF DISCOVERY CRUISES
SUNCHASER YACHTING
08444880913
voyagesofdiscovery. co.uk
SUNSEEKER CHARTERS
01202682890
sunseekercharters.net
VOYAGES JULES VERNE
08451667003
vjv.com
SUNSCAPE YACHTING
01737300805
sunscapeyachting. co.uk
WESTERN & ORIENTAL TRVALE LIMITED
02076661310
wandotravel.com
TENRAG YACHTING
01227721874
tenrag.com
WESTMINSTER CLASSIC TOURS
THE MOORINGS YACHTING
08444636386
moorings.co.uk
02082867842
westminsterclassictours. com
WORLD WALKS
01242254353
worldwalks.com
TOP YACHT SAILING
02392347655
top-yacht.com
Velika Britanija
SAILING & YACHTING
SCUBA-EN-CUBA DIVING
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
284
Prognoza rezultata organizatora putovanja u 2013. godini
destinacije. Britansko je tržište preplavljeno mnogobrojnim ponudama svih svjetskih destinacija, pa gosti i turoperatori biraju najbolju vrijednost za novac.
Prema informacijama turoperatora, prodaja je kod većine u porastu, a kod nekih je na razini prošle godine, zato su prognoze i očekivanja konačnih rezultata sezone 2013. vrlo optimistična. Iako je i ove godine potpora za udruženo oglašavanje s turoperatorima smanjena, ne očekuje se smanjenje broja letova na kraju sezone.
Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja
Autobuseri u 2013. godini Programe je ostvarilo 11 turoperatora s izravnim linijama za Hrvatsku, te kombinacijama zrakoplova i autobusne ture.
Individualni promet u 2013. godini Kontinuirani rast individualnih dolazaka posljednjih godina i sve veće okretanje hotelskih kuća prema tom segmentu, pokazuje koliko su individualni dolasci važni. Rast koji smo ostvarili ponajprije dugujemo upravo tim gostima. Hrvatska postaje sve popularnije odredište zbog brojnih ljetnih festivala (dobna skupina 18 – 35), te jedrenja i otoka.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena odlazaka na godišnje odmore u 2014. godini Posljednjih pet godina bile su jedna teža od druge, svaka za sebe drugačija i svaku je obilježio najmanje jedan veliki događaj koji je znatno utjecao na volumen i smjer prometa. Financijska kriza i dalje snažno utječe na industriju putovanja, dok i dalje nestabilna politička situacija u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku utječu na preslagivanje u korist određenih destinacija koje će biti bliže, sigurnije, i ono što je najvažnije dati najveću vrijednost za novac. Sadašnje brojke upućuju na polagani oporavak tržišta koje se svojim rezultatima vratilo na razinu od prije više od deset godina, a ako okolnosti budu stabilne, očekuje se daljnji polagani rast putovanja britanskih gostiju. Redoslijed omiljenih destinacija neće se znatnije mijenjati: ■ Španjolska ■ Francuska ■ SAD ■ Irska ■ Italija.
TURISTIČKA SEZONA 2014. – HRVATSKA Procjena broja dolazaka i noćenja u 2014. godini Brošure najvećih turoperatora izašle su potkraj travnja i veći je dio sezone i kapaciteta 2014. definiran. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju trebao bi pridonijeti daljnjem povećanju broju dolazaka ako ne dođe do novih, većih podizanja cijena smještaja te ako se ponuda dodatno obogati, uz nastavak mjera udruženoga oglašavanja ili strateških partnerstva s liderima na tržištu. Hrvatska doista uživa ugled kvalitetne destinacije, ali cijena je ta koja utječe na konačni odabir
Daljnje povećanje broja dolazaka izravno je povezano s povećanim brojem letova za hrvatska odredišta. Za očekivati je da će Monarch povećati svoj nalet za Split, a isto tako razmišlja i o otvaranju letova za Pulu. Jet2.com također razmišlja o povećanju naleta za Split. Očekuje se daljnji porast potražnje Hrvatske na britanskom tržištu u smislu proširenja programa postojećih te uvrštenja u programe novih turoperatora.
Mjere koje bi u 2014. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Ljepote Hrvatske su nesporne, no kvaliteta usluge i sadržaja te vrijednost za novac ključni su čimbenici koji će odrediti naš budući status na tržištu. Prostor i prilika za dodatno pozicioniranje na tržištu dobiva se promocijom gastronomske i enološke ponude te posebnim programima poput ronjenja, biciklizma, aktivnog turizma, promatranja flore i faune, kulturnog i medicinskog turizma.
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
■
285
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Irska
IRSKA
OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: republika, parlamentarna demokracija
Predsjednik države: Predsjednik vlade: Glavni grad:
Michael D. Higgins
Enda Kenny
Dublin
Administrativna podjela:
29 pokrajina i 5
gradova
Nacionalni praznik: Sv. Patrik, 17. ožujka Glavne političke stranke: Fine Gael, Labour Party, Fianna Fail, Sinn Fein
Površina: 70 280 km² Broj stanovnika: 4.59 mil. Najveći gradovi:
Dublin (790 000),
Cork (519 000)
Religija: kršćani 88,79 % (od toga katolici 84,66 %) Etničke skupine: Azijati 0,8 % Jezici: Valuta:
engleski (službeni), irski euro
Gospodarsko stanje Irsko gospodarstvo usmjereno je na trgovinu, s prosječnim godišnjim rastom od 6 % od 1995. do 2007. godine. Mnoga strana ulaganja pokrenula su gospodarstvo u 90-ima, što je privuklo i brojne useljenike u zemlju koja je godinama bila poznata upravo po suprotnom trendu, iseljavanju. Gospodarski napredak donio je Irskoj nadimak Celtic Tiger. Međutim, kao i u ostatku svijeta, gospodarska aktivnost u 2008. godini
naglo je pala te je Irska kao prva zemlja eurozone ušla u recesiju, u rujnu 2008. godine. Poljoprivredu su, nekad najvažniji sektor, zasjenili industrija i usluge. Cijene nekretnina do 2006. godine u Irskoj su znatno više i brže rasle nego bilo gdje drugdje na svijetu, ali je njihova vrijednost u 2008. godine pala za čak 50 %. U studenom 2010. godine Irska je vlada zatražila pomoć Europske unije jer se država našla pred bankrotom. Potpora EU i MMF-a iznosila je 112 milijardi USD. Zemlju je ponovno zahvatio veliki val iseljavanja, posebno mladih ljudi i to u Veliku Britaniju. Do travnja 2010. bilo je 65 000 emigranata na godinu, uglavnom istočnih Europljana koji su se vraćali kući. Međutim, posljednjih mjeseci riječ je o Ircima i analize pokazuju da će do 2015. godine oko 200.000 ljudi iseliti iz Irske. Sadašnja vlada uvela je mjere štednje u ožujku 2011. godine. Treba istaknuti da je od 2008. do 2010. BDP padao, da bi u 2011. rastao po stopi od 0,7 %, te u 2012. rastao po stopi od 0,9 %. Gospodarstvo je ostvarilo blagi oporavak, a proračunski deficit je ponovno smanjen. Trojka (IMF, Europska komisija, Europska središnja banka) je zadala deficit do -8,6 % za 2012. godinu. Procjenjuje se da je završio na -8,2 %. Prosječna tjedna zarada je 695,80 eura. Izvoz je u 2012. godini bio apsolutno najveći do sada: 182,2 milijarde eura. Izvoz je u 2012. bio za 16 % veći nego u 2007., koja je bila najjača godina Keltskog tigra. Ukupni trgovinski višak od 46 milijardi eura također je dosegnuo najvišu razinu do sada. Poslovne investicije su u 2012., u odnosu prema godini prije, narasle za 5 %. Irska ima najnižu stopu poreza na dobit od 12,5 % u Europi i to je glavni razlog što su velike američke korporacije otvorile svoja sjedišta za Europu upravo u Dublinu. Od 25 najvećih multinacionalnih tvrtki čak ih je 11 u Irskoj (Google, Microsoft, Facebook, Diageo, Intel). Intel na primjer zapošljava 5000 ljudi, a multinacionalne kompanije ukupno 150 000 ljudi. To je dalo poticaj irskom gospodarstvu tako da sada i neke druge zemlje razmišljaju učiniti nešto slično, među ostalima i Velika Britanija.
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
286
SOCIO-DEMOGRAFSKI I EKONOMSKI POKAZATELJI VALUTA
EURO
STATISTIČKI PODACI BDP (PPP)
163,6 milijarde EUR
BDP stopa rasta
0,9%
BDP po stanovniku
32.100 EUR
Stopa inflacije
1,2%
Stopa siromaštva
5,3%
Radna snaga
2,159 milijuna
Radna snaga po sektorima
Uslužna djelatnost (75%) industrija (20%) poljoprivreda (5%)
Stopa nezaposlenosti
14%
STANOVNIŠTVO: Dobna struktura:
4,59 mil. 0-14 god., 21,34% 15-64 god., 66,98% 65+ god., 11,67%
Prosječna starosna dob:
36,1 godina
Stopa rasta populacije:
1.6%
Glavne industrijske grane:
Metalurgija, prehrana, tekstil, kemijska industrija, strojogradnja, brodogradnja, informatika, turizam…
TRGOVINA IZVOZ
EUR 92,1 milijarda
Glavne zemlje partneri:
SAD 19,72%, UK 16,62%, ostale EU zemlje 42,48%, ostatak svijeta 21,82%
UVOZ
EUR 49,16 milijarda
Glavne zemlje partneri:
UK 33,38%, SAD 13,19%, ostale EU zemlje 28,05% , ostatak svijeta 25,38%
Vanjsko-trgovinska bilanca
EUR 42,95 milijardi
DRŽAVNE FINANCIJE Javni dug
117 % GDP-a
MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija •
10 nacionalnih TV postaja
•
četiri privatne TV postaje + 14 britanskih TV kanala, posebno u Sjevernoj Irskoj • 22 radijske postaje • oko 1,5 milijuna korisnika interneta Najvažniji tiskani mediji dani su u tablici.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Naziv
Vrsta
Naklada
The Irish Independent
Daily National Newspaper
123.981
The Irish Examiner
Daily National Newspaper
39.555
The Irish Times
Daily National Newspaper
88.356
Irish Daily Star
Daily National Newspaper
62.277
Evening Herald
Daily Regional Newspaper
58.826
Sunday Independent
National Weekly Newspaper
237.185
The Sunday Business Post
National Weekly Newspaper
39.416
Irish Mail on Sunday
National Weekly Newspaper
113.026
Sunday World
National Weekly Newspaper
217.141
The Irish Sun
Daily National Newspaper
66.944
The Irish Daily Mirror
Daily National Newspaper
55.354
The Irish News (Belfast)
Daily National Newspaper
40.197
Irish Daily Mail
Daily National Newspaper
47.961
Oglašavanje turističke zajednice Irske • • • •
• • •
50 mil. eura, trogodišnji proračun TV kampanje s pokrićem oko 200 milijuna ljudi u svijetu sudjelovanje na 180 turističkih sajmova posebna TV kampanja Titanic Belfast u Velikoj Britaniji i svijetu ostali oblici oglašavanja i promocije: društvene mreže, udruženo oglašavanje sa zrakoplovnim kompanijama i brodarima, radio, direktni marketing, e-marketing, PR
PROFIL IRSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA Glavna obilježja irskog turizma u 2012. godini: • 6,326 mil. putovanja u inozemstvo (+0,5 %) • ukupna potrošnja 4,487 mil. eura (-5,8 %) • 92,3 % putovanja zrakoplovom • 7,7 % putovanja brodom • 12,55 % poslovna putovanja • 61,66 % odmor i rekreacija • 1,95 % ostali razlozi • 8,3 noćenja prosječni je boravak Iraca u inozemstvu • 9,2 noćenja prosječni je boravak Iraca na odmoru • najveći broj putovanja ostvaren od srpnja do rujna • 68 % putovanja bukirano je individualno
• • • • •
32 % putovanja bukirano je organizirano trećinu putnika čini dobna skupina od 40 do 60 godina glavni motivi pri odabiru destinacije su zabava (29 %) i kultura (27 %) 0,48 % svih irskih putovanja ostvareno je u Hrvatskoj 6,517 mil. putovanja stranih gostiju u Irsku (+0,2 %) ukupna potrošnja 3,525 mil. eura (+4,5 %) 7,35 noćenja prosječni boravak u zemlji od ukupnog broja dolazaka 28 % je iz Velike Britanije, a 25 % iz SAD-a i Kanade
Globalni pregled organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena u programima 12 irskih turoperatora i agenta. Niskocjenovni prijevoznici koji su posljednjih godina velikim turoperatorima oduzeli znatan dio tržišta i ovdje uzimaju sve veći dio tržišta (uostalom najveći svjetski niskocjenovni zrakoplovni prijevoznik Ryanair je upravo iz Irske). Sve veći udjel bukinga zauzima i online buking ili samostalno osmišljavanje i rezerviranje odmora putem interneta.
Vodeći irski turoperatori 1. 2. 3. 4. 5.
CONCORDE TRAVEL CROATIA TOURS SUNWAY HOLIDAYS CRYSTAL HOLIDAYS JOE WALSH TOURS
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
UDJEL IRSKOG TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Dolasci
IRSKA
Noćenja
indeks
1999. = 100
indeks
1999. = 100
1999.
4.061
100
12.237
100
2000.
5.328
131
131
19.403
159
159
2001.
9.927
186
244
37.608
194
307
2002.
18.727
189
461
80.086
213
654
2003.
29.027
155
714
152.067
190
1242
2004.
36.123
124
890
185.015
122
1512
2005.
43.631
121
1074
225.025
122
1839
2006.
38.063
87
937
192.543
86
1573
2007.
41.940
110
1033
193.491
100
1581
Irska
287
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
■■■■■■■■
BROJ 46 ■ KOLOVOZ 2013.
288
2008.
36.598
87
901
168.534
87
1377
2009.
29.252
80
720
126.881
75
1037
2010.
28.933
99
712
124.131
98
1014
2011.
28.284
98
696
119.384
96
976
2012.
28.166
100
694
127.510
107
1042
Izvor: DZS
Napomena: Od 2010. luke nautičkog turizma nisu više izvještajne jedinice ni vrsta smještajnog objekta u mjesečnom istraživanju o dolascima i noćenjima turista. Razlog tomu je provođenje novog Zakona o boravišnoj pristojbi koji propisuje način prijave boravka turista na plovnim objektima (NN, br. 152/08. i 59/09.). Zbog spomenute promjene metodologije uvjetovane primjenom novih zakonskih regulativa u praćenju turista podaci za 2009. revidirani su kako bi bili usporedivi s 2010. (isključene su luke nautičkog turizma).
Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora 2012. U 2012. godini je 12 turoperatora imalo Hrvatsku u svojim programima:
• • •
klasični paket-aranžmani: šest turoperatora vile/apartmani, kulturne, enološke i gastronomske ture, avanturizam, short breaks: pet turoperatora autobuseri: jedan turoperator.
■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Razrada prometa s irskog tržišta po regijama Županija
Dolasci
Noćenja
Indeks 2012./2011. dolasci
Indeks 2012./2011. noćenja
Istarska
2.227
12.611
110
113
Primorsko-goranska
904
3.595
96
105
Zadarska
1.230
5.121
53
55
Splitsko-dalmatinska
5.111
19.790
104
104
Dubrovačko-neretvanska
16.555
88.057
108
114
HRVATSKA
30.463
144.195
102
108
Izvor: DZS
DOLASCI PO REGIJAMA U 2012. GODINI
Izvor:DZS
289 •
•
■■■■■■■■
PREGLED STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA
Concorde Travel jedanput na tjedan iz Dublina u Dubrovnik, charterski letovi na određene datume od 22. svibanja do 9. listopada iz Corka, Irl West Knock, srijeda, ukupno 20 rotacija Ryanair Dublin – Zadar, dva puta na tjedan od 2. travnja do 2. studenog, utorak i subota, ukupno 62 rotacije
Izvor: DZS
Redovite i charterske linije iz Irske u Hrvatsku u 2012. •
•
•
Aer Lingus Dublin – Dubrovnik četiri puta na tjedan, od 25. ožujka do 26. listopada, dani 1, 3, 5 i 7, ukupno 122 rotacije Croatia Tours Dublin/Cork – Dubrovnik jedanput na tjedan, od 5. svibnja do 13. listopada, subota, ukupno 25 rotacija Concorde Travel 1 let na tjedan iz Dublina u Dubrovnik, charterski letovi na određene datume od 23. svibanja do 10. listopada iz Corka, Irl West Knock, dan srijeda, ukupno 20 rotacija
Hrvatska nažalost već godinama bilježi pad dolazaka irskih gostiju. Ipak, 2012. godine, unatoč tomu što nije bilo izravne Ryanairove linije iz Dublina u Zadar, Hrvatska je zabilježila povećanje broja gostiju od 2 %. Sve su regije zabilježile porast, osim zadarske, gdje je pad broja dolazaka iznosio 47 %, a pad broja noćenja 45 %. Očekivano je Dubrovnik zabilježio najveći rast broja dolazaka i noćenja. Dolasci u dubrovačku regiju, 64 % ukupnih dolazaka.
GODINA 2013. Prognoza rezultata organizatora putovanja za 2013. godinu Aktualni ugled Hrvatske u Irskoj vrlo je pozitivan. U razgovorima s turoperatorima stalno se ističu velike sličnosti između Irske i Hrvatske (približan broj stanovnika, vjera, vrlo brojna i gospodarski jaka dijaspora, velike povijesne sličnosti). Nema velikih promjena u broju i programima organizatora putovanja za Hrvatsku. Nakon dvogodišnje stanke Ryanair ponovno leti iz Dublina u Zadar. Airlingus je povećao broj letova iz Dublina u Dubrovnik s četiri na pet puta na tjedan. Broj charterskih letova ostao je isti kao i 2012. Na osnovi svih tih povećanja realno je očekivati porast broja dolazaka i noćenja od najmanje 10 %.
Zrakoplovne linije iz Irske u Hrvatsku u 2013. •
Aer Lingus Dublin – Dubrovnik, pet puta na tjedan od
•
31. ožujka do 26. listopada, dani 1, 3, 4, 5 i 7, ukupno 151 rotacija Croatia Tours Dublin/Cork – Dubrovnik, jedanput na tjedan od 11. svibnja do 19. listopada, subota, ukupno 25 rotacija
Tel.
www
BUDGET TRAVEL (TUI)
+353 (0) 1 435 0024
budgettravel.ie
C-I-E TOURS
+353 (0) 1 703 188
cietours.ie
CROATIA TOURS
+353 (01) 878 0800
croatiatours.ie
CONCORDE TRAVEL
+353 (0) 17759305
concordetravel.ie
CRYSTAL HOLIDAYS
+353 (0) 1433 1010
crystalholidays.ie
IRISH CYCLING SAFARIS
+353 (0) 1 2600 749
cyclingsafaris.com
JOE WALSH TOURS
+353 (0) 1241 0800
joewalshtours.ie
PIERCE KAVANAGH COACHES
+353 (0) 56 8831213
kavanaghcoaches.com
SUNWAY HOLIDAYS
+353 (0) 12311 888
sunway.ie
STEIN TRAVEL
+353 (0) 1890 408 408
steintravel.ie
SLATTERY TRAVEL
+353 (0) 25 31811
slatterytravel.ie
THE TRAVEL DEPARTMENT
+353 (0) 1637 1600
thetraveldepartment. ie
GODINA 2014. Broj dolazaka iz Irske u Hrvatsku izravno je povezan s brojem letova. Svakako bi trebalo izravnim linijama povezati glavne gradove, Dublin i Zagreb, te uvesti redovitu liniju iz Dublina u Split: • 4 puta na tjedan Dublin – Zagreb (cjelogodišnja) • 3 puta na tjedan Dublin – Split (sezonska). • Takva povezanost omogućila bi znatno povećanje dolazaka iz Irske.
Irska
Turoperatori s programima za Hrvatsku
HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Iblerov trg 10/IV., p.p. 251 10000 ZAGREB, HRVATSKA Telefon: +385 1 46 99 333 Telefaks: +385 1 455 7827 E-mail: info@htz.hr Web: www.hrvatska.hr www.facebook.com/croatia.hr www.youtube.com/croatia issuu.com/croatia.hr ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Kroatische Zentrale für Tourismus Liechtensteinstraße 22a, 1/1/7 1090 Wien Österreich Telefon: +43 1 585 38 84 Telefaks: +43 1 585 38 84 20 E-mail: office@kroatien.at Web: at.croatia.hr
Office National Croate du Tourisme Vieille Halle aux Blés 38 1000 Bruxelles Belgique Telefon: +32 2 55 018 88 Telefaks: +32 2 55 018 83 E-mail: info@visitcroatia.be Web: be.croatia.hr
Chorvatské Turistické Sdružení Krakovská 25 110 00 Praha 1 Česká Republika Telefon: +420 2 2221 1812 +420 2 2221 0793 Telefaks: +420 2 2221 0793 E-mail: info@htz.cz Web: cz.croatia.hr
Office National Croate de Tourisme 48, avenue Victor Hugo 75116 Paris France Telefon: +33 1 45 00 99 55 +33 1 45 00 99 57 Telefaks: +33 1 45 00 99 56 E-mail: croatie.ot@wanadoo.fr Web: fr.croatia.hr
Ente Nazionale Croato per il Turismo Piazzetta Pattari 1/3 20122 Milano Italia Telefon: +39 02 86 45 44 97 Telefaks: +39 02 86 45 45 74 E-mail: info@enteturismocroato.it Web: it.croatia.hr
Ark Mori Building 12F 1-12-32 Akasaka, Minato-ku Tokyo 107-6012 Japan Telefon: +81 3 4360 8384 Telefaks: +81 3 4360 8201 E-mail: info@visitcroatia.jp Web: visitcroatia.jp
Horvát Idegenforgalmi Közösség
Hrvaška turistična skupnost
Akademia u. 1 1054 Budapest Magyarország Telefon: +36 1 267 55 88; +36 1 267 55 99 Telefaks: +36 1 267 55 88; +36 1 267 55 99 E-mail: info@htz.hu Web: hu.croatia.hr
Gosposvetska 2 1000 Ljubljana Slovenija Telefon: +386 1 23 07 400 Telefaks: +386 1 23 07 404 E-mail: hrinfo@siol.net Web: si.croatia.hr
Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme Nijenburg 2F 1081 GG Amsterdam Netherlands Telefon: +31 20 661 64 22 Telefaks: +31 20 661 64 27 E-mail: kroatie-info@planet.nl Web: nl.croatia.hr
Oficina Nacional de Turismo de Croacia Calle Claudio Coello 22, esc.B,1°C 28001 Madrid España Telefon: +3491 781 5514 Telefaks: +3491 431 8443 E-mail: info@visitacroacia.es Web: www.visitacroacia.es
Kroatische Zentrale für Tourismus Stephenstrasse 13 60313 Frankfurt/M Deutschland Telefon: +49 69 23 85 350 Telefaks: +49 69 23 85 35 20 E-mail: info@visitkroatien.de Web: de.croatia.hr
Kroatische Zentrale für Tourismus Rumfordstrasse 7 80469 München Deutschland Telefon: +49 89 22 33 44 Telefaks: +49 89 22 33 77 E-mail: kroatien-tourismus@t-online.de Web: de.croatia.hr
Narodowy Ośrodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacji ul. Nowogrodzka 50 00-675 Warszawa Polska Telefon: +48 22 828 51 93 + 48 22 828 5194 Telefaks: +48 22 828 51 90 E-mail: info@chorwacja.home.pl Web: pl.croatia.hr
Хорватское туристическое сообщество Krasnopresnenskaya nab. 12, office 1502 123610 Moscow Russia Telefon: +7 495 258 15 07; +7 495 258 15 93 Telefaks: +7 495 258 15 07; +7 495 258 15 93 E-mail: htzmoskva@mail.ru; htz1@mail.ru Web: ru.croatia.hr
Croatian National Tourist Office PO BOX 2651 New York, NY 10118 E-mail: cntony@earthlink.net Web: us.croatia.hr
Chorvátske Turistické Združenie Trenčianska 5 821 09 Bratislava Slovenská Republika, Telefon: +421 2 55 562 054 +421 2 55 415 415 Telefaks: +421 2 55 422 619 E-mail: infohtz@chello.sk Web: sk.croatia.hr
Kroatiska turistbyrån Kungsgatan 24 11135 Stockholm Sverige Telefon: +46 8 53 482 080 +46 8 5348 2081 Telefaks: +46 8 20 24 60 E-mail: croinfo@telia.com Web: se.croatia.hr
Kroatische Zentrale für Tourismus Seestrasse 160 8002 Zürich Switzerland Telefon: +41 43 336 2030 +41 43 336 2031 +41 43 336 2032 +41 43 336 2034 Telefaks: +41 43 336 2039 E-mail: info@visitkroatien.ch Web: ch.croatia.hr
Croatian National Tourist Office 2 Lanchesters, 162-164 Fulham Palace Road London W6 9ER United Kingdom Telefon: +44 208 563 79 79 Telefaks: +44 208 563 26 16 E-mail: info@croatia-london.co.uk Web: gb.croatia.hr ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
gratis
www.hrvatska.hr