Giovanni Boccaccio:
“Dekameron”
Vrijeme (razdoblje) Prostor (država, gradovi) Intimni život Djela – jezik i teme
RAZDOBLJE, GENERACIJSKI ODNOSI 1321.
1265.
1304.
1313.
1374.
1375.
Nadimak / ime voljene 탑ene: Dante Petrarca Boccaccio
• • • • •
Ime Podrijetlo Nadimak Ljubav Mjesto (grad) susreta
PROSTOR (DRŽAVA, GRADOVI)
DJELA NAPULJSKA FAZA: • epovi: Filostrato Tezeida
FIRENTINSKA FAZA: - veza s Danteom i Petrarkom - odnos prema djelima na talijanskom jeziku
• roman Filocolo
- tema i pristup temi
• TEMA:
- jezik
• JEZIK: ?
?
- djela
Dekameron - faza ? - obilježja
1. ? 2. ?
UVOD
1348.
A bilo je i takvih koji smatrahu da će se umjerenim životom i uzdržljivošću odrvati toj nevolji; i združivši se nekoliko njih, posve odvojeno od ostalog svijeta življahu; i skupljajući se i zatvarajući u one kuće gdje ne bijaše ni jednog bolesnika, da bi ljepše živjeli, vrlo umjereno uživajući najbiranija jela i odlična vina i kloneći se svakog razvrata, ne trpeći da itko s njima govori ili da im izvana donosi vijesti o smrti ili o bolesnicima, čamili su uz glazbu i one užitke koji im bijahu dostupni. Drugi, zavedeni suprotnim mišljenjem, tvrdili su da je najpouzdaniji lijek tomu zlu mnogo piti i uživati i skitati se okolo pjevajući i šaleći se, i zadovoljiti želju čime god se može, i smijati se i rugati svemu što se zbivalo; pa kako su govorili tako su i radili koliko god su mogli, danju i noću, sad u jednoj krčmi sad u drugoj, pijući bez reda i mjere i radeći sve to još i više po tuđim kućama, samo ako bi u njima otkrili nešto što im je godilo ili im se smililo.
Srednjovjekovni i renesansni elementi Boccaccio se bavi ovozemaljskim životom opisujući ga na realističan način. U tolikoj tuzi i nevolji našega grada bijaše gotovo posve srušen i uništen častan ugled zakona, kako ljudskih tako i Božjih, ... stoga je svakomu bilo slobodno činiti što god ga bijaše volja.
= RAZDOBLJE
= obilježje
?
?
= RAZDOBLJE
?
POČETAK = sličnost s
?
Neka vam ovaj užasni početak bude ono što je putnicima vrletna i strma planina, iza koje se prostire krasna i ugodna dolina, koja im bude toliko ugodnija koliko je napornije bilo uspinjanje i silaženje. I kao što se na koncu radosti krije bol, tako se i nevolje okončavaju veseljem koje nastupa. Poslije ove kratke muke... Ubrzo će slijediti naslada i užitak koji sam vam prije obećao. Što se možda ne bi očekivalo od ovakva početka da nije nagoviješteno. RAZLIKA – redoslijed?
I zaista da sam vas prikladnijim putem mogao povesti onom čemu želim, a ne tako strmenitom stazom kakva je ova, rado bih to bio učinio; ali kako se nije moglo bez ovoga uvoda izložiti zašto se zbilo ono o čemu će se poslije čitati, gotovo me nužda gonila da ga napišem.
MJESTO RADNJE
Santa Maria Novella
GLAVNI LIKOVI • Imena djevojaka i mladića odaju Boccacciov odnos prema ljubavi: • • • • • • •
Pampinea (bujna) Fiammetta ( ? ) Filomena (voli pjevanje) Emilija (laskavica, zamamljiva) Lauretta ( ? ) Neifile (ponovno zaljubljena) Elissa (zaljubljena; u znak sjećanja na Vergilijevu Didonu)
• Dioneo (razbludan mladić) • Panfilo (doslovan prijevod „sav ljubav“, sretan ljubavnik) • Filostrato (nesretan ljubavnik)
1. renesansni odnos prema 탑ivotu 2. KOMPOZICIJA struktura uokvirene novele
1. dan: kraljica Pampinea
§
2. dan: kraljica Filomena
§ o onima koji su zapali u nevolje, ali su se sretno izvukli iz njih, tj. o obratima Fortune ( ? )
3. dan: kraljica Neifile
§ o onima koji ? dobiše nešto što su jako željeli ili povratiše nešto što su bili izgubili
4. dan: kralj Filostrato
§ o ljubavima koje su
?
?
završile
5. dan: kraljica Fiammetta § o ljubavnicima koje je nakon mnogo snašla ? 6. dan: kraljica Elissa
§ o
7. dan: kralj Dioneo
§ o ruglu kojima su žene izvrgle svoje jesu ili nisu ?
8. dan: kraljica Lauretta
§
?
9. dan: kraljica Emilija
§
?
10. dan: kralj Panfil
§ o onima koji su ? drugim) zgodama
?
?
na kraju
načinima izvlačenja iz pogubnih situacija ?
, a da to ovi
što ih svakodnevno ljudi jedni drugima čine
postupili u ljubavnim (ili nekim
1. dan: kraljica Pampinea
§ nema zadane teme
2. dan: kraljica Filomena
§ o onima koji su zapali u nevolje, ali su se sretno izvukli iz njih, tj. o obratima Fortune (sreće)
3. dan: kraljica Neifile
§ o onima koji domišljatošću dobiše nešto što su jako željeli ili povratiše nešto što su bili izgubili
4. dan: kralj Filostrato
§ o ljubavima koje su nesretno završile
5. dan: kraljica Fiammetta
§ o ljubavnicima koje je nakon mnogo nevolja na kraju snašla sreća
6. dan: kraljica Elissa
§ o spretnim načinima izvlačenja iz pogubnih situacija
7. dan: kralj Dioneo
§ o ruglu kojima su žene izvrgle svoje muževe, a da to ovi jesu ili nisu opazili
8. dan: kraljica Lauretta
§ podvale što ih svakodnevno ljudi jedni drugima čine
9. dan: kraljica Emilija
§ nema zadane teme
10. dan: kralj Panfil
§ o onima koji su plemenito postupili u nekim ljubavnim (ili nekim drugim) zgodama.
RENESANSNI SVJETONAZOR I MORALNA POUKA Bez obzira na temu, u uvodu i zaključku svake novele pojavljuju se moralne pouke koje djelu daju poučnu dimenziju.
1. dan: nema zadane teme •  Ser Ciappelletto
1. dan – 5. novela
2. DAN • o onima koji su zapali u nevolje, ali su se sretno izvukli iz njih, tj. o obratima Fortune (sreće)
3. dan – 1. novela
o onima koji domišljatošću dobiše nešto što su jako željeli ili povratiše nešto što su bili izgubili
4. dan – 1. novela o ljubavima koje su ? zavrťile
4. dan – 5. novela
4. dan – 10. novela
5. DAN § o ljubavnicima koje je nakon mnogo nevolja na kraju snašla sreća - 4. novela - 8. novela - 9. novela (sokol)
6. DAN § o spretnim načinima izvlačenja iz pogubnih situacija - 4. novela (kuhar Chichibio) - 9. novela (Guido Cavalcanti) - 10. novela (fra Cipolla)
7. DAN § o ruglu kojima su žene izvrgle svoje muževe, a da to ovi jesu ili nisu opazili
8. DAN § o podvalama što ih svakodnevno ljudi jedni drugima čine - 6. novela - 7. novela
9. DAN § nema zadane teme - 2. novela (samostan) - 3. novela
10. DAN § o onima koji su plemenito postupili u nekim ljubavnim (ili nekim drugim) zgodama
10. dan – 5. novela
10. dan – 9. novela
10. dan – 10. novela
PREDRENESANSA (obilježja i predstavnici)
? misao na zagrobni život i spas duše kritički odnos prema Crkvi strast kao grijeh ljubav kao osjetilni užitak ideal uzvišene i čiste ljubavi tjelesna ljepota žene zaokupljenost prolaznošću i ljudskom sudbinom okrenutost svakodnevici i svjetovnom životu
?
?