* * * 1. RAZRED * * * FONETIKA I FONOLOGIJA 1. U hrvatskome književnom jeziku nepčani suglasnici su: a) b) c) d)
lj, nj, j, č, ć, dž, đ, š, ž m, n, nj, r, l, lj, j, v, f s, š, z, ž, h, f, v, j, c, d d, č, ž, dž, đ, s, š, z, ž
2. Koji bezvučni glasovi nemaju svojih zvučnih parnjaka? a) b) c) d)
f, t, h c, č, ć h, k, c f, c, h
3. Slogotvorni sonanti u hrvatskome su jeziku najčešće: a) b) c) d)
v, j l, r lj, j k, g
4. Koliko dvoslova sadrži grafemski sustav hrvatskoga standardnog jezika? a) b) c) d)
jedan (ie) dva (ie, r) tri (lj, nj, dž) četiri (ije, je, e, i)
5. Hrvatski književni jezik ima: a) b) c) d)
5 otvornika (a, e, i, o, u) 6 otvornika ( a, e, i, o, u, ie) 7 otvornika (a, e, i, o, u, ie, r) 32 otvornika
6. Znanstvena disciplina koja proučava najmanje jedinice jezičnog znaka koje imaju razlikovnu ulogu naziva se: a) fonetika b) ortoepija 1
c) morfologija d) fonologija 7. Pisani znak za fonem, odnosno za glas u kojem se fonem ostvaruje, naziva se: a) b) c) d)
slovo morfem slog alofon
8. Glasovne inačice u jezičnoj znanosti nazivaju se: a) b) c) d)
fonemi morfemi alomorfi alofoni
9. U kojem su nizu pravilno provedene inicijalne razlikovne opreke riječi ruka? a) b) c) d)
ruke, ruci, ruku, rukom buka, luka, kuka, muka ruka, ručica, ručetina rika, tuka, ruha, muha
10. U kojem su nizu pravilno provedene finalne razlikovne opreke? a) b) c) d)
rad, rat, raj, rak rad, pad, kad, tad rad, rod, red, rep rad, sad, red, rep
11. Koliko fonema sadrži fonemski sustav hrvatskoga književnoga jezika? a) b) c) d)
30 fonema 32 fonema 27 fonema 25 fonema
12. U hrvatskom jeziku dvoglasnik ie čini: a) b) c) d)
jedan slog dva sloga jedan slog sa slogotvornim prvim dijelom dva sloga sa slogotvornim prvim dijelom
13. Kako nazivamo put kojim poruka prolazi od pošiljatelja do primatelja? a) priopćajni kanal b) komunikacijska cijev 2
c) priopćajno sredstvo d) komunikacijski medij 14. Razlika između dvaju ili više fonema koja služi za razlikovanje riječi naziva se: a) b) c) d)
komutacija fonološka opreka minimalni par dihotomija
15. Funkcija glasova u hrvatskom je jeziku: a) b) c) d)
zalihosna razlikovna tvorbena priopćajna
16. Znanstvena disciplina koja proučava ljudski govor, a posebno glasove s obzirom na njihova akustičko-artikulacijska svojstva, neovisno o tome imaju li ta svojstva neku funkciju u jeziku, naziva se: a) b) c) d)
fonologija fonetika akustika lingvistika
17. Gramatičke discipline su: a) b) c) d)
pravopis, fonetika, fonologija, morfologija pravopis, pravogovor, fonetika, fonologija, morfologija fonetika, fonologija, morfologija, sintaksa fonetika, fonologija, morfologija, leksikologija
PROZODIJA 1. Prozodijski sustav nekog jezika čini: a) b) c) d)
sustav raspodjele fonema skup fonoloških opreka skup naglasnih osobina sustav pravila o izgovoru glasova
2. Na jednosložnim riječima u hrvatskom jeziku mogu stajati: a) sva četiri naglaska b) samo uzlazni naglasci 3
c) samo silazni naglasci d) samo dugi naglasci 3. Dvosložne riječi mogu imati: a) b) c) d)
samo uzlazne naglaske uzlazne naglaske na prvome, a silazne na drugome slogu sva četiri naglaska na prvom slogu samo silazne naglaske
4. U hrvatskome standardnom jeziku postoje četiri naglaska. Sva četiri naglaska mogu stajati: a) b) c) d)
na zadnjem slogu riječi na bilo kojem slogu riječi na prvom slogu riječi na unutarnjim slogovima riječi
5. Samo su u jednoj rečenici prednaglasnice (proklitike ili prislonjenice) točno raspoređene: a) b) c) d)
Za ništa se pred nikime ne bih sramio. Ni za što se ni pred kime ne bih sramio. Za ništa se ni pred kime ne bih stidio. Ni za što se pred nikime ne bih stidio.
6. Višesložne riječi na prvom slogu mogu imati: a) b) c) d)
sva četiri naglaska samo uzlazne naglaske samo silazne naglaske samo duge naglaske
7. Ne pripadaju zanaglasnicama (enklitikama ili naslonjenicama): a) b) c) d)
riječca ne nenaglašeni oblici prezenta glagola biti vezničko-upitna čestica li nenaglašeni oblici povratne zamjenice
8. Klitike su: a) b) c) d)
atoničke (nenaglašene) riječi toničke (naglašene) riječi riječi koje imaju naglasak uvijek na prvom slogu riječi koje se uvijek vežu uz glagol u rečenici
9. Nakon što pažljivo pogledate njezin naglasak, odgovorite koje značenje ima riječ slágati: a) reći nešto neistinito b) stavljati što po redu 4
c) završiti s govorenjem neistina d) obaviti kakav posao do kraja 10. Logički naglasak je na dijelu rečenice koji pripada: a) b) c) d)
obavijesnom predikatu obavijesnom subjektu obavijesnoj jezgri bilo kojem dijelu rečenice
GLASOVNE PROMJENE 1. Koje su se glasovne promjene dogodile u sljedećim riječima: a) djevojka – djevojaka _____________________ b) Gubec – Gupca _________________________ c) rekal – rekao ___________________________ d) strah – strašan __________________________ e) grub – grublji ___________________________ f) klicati – kličem __________________________ g) zadatak – zadatci – zadaci __________________________________ h) jak – jači _______________________________ 2. Koje su riječi nepravilno napisane? a) b) c) d) e)
svjedodžba pretstava podčiniti potšišati potsvijest
3. U kojim se riječima javlja jednačenje po zvučnosti? a) b) c) d) e)
donosilac – donosioca lažac – lašca vikati – vičem rob – ropstvo sladak – slatka
5
4. U kojoj se riječi javlja jednačenje po mjestu tvorbe? a) b) c) d) e)
list – lišće brz – brži mahati – mašem primijetiti – primjedba stric – striče
5. Kako glasi G jd. i G mn. imenica pratilac i mislilac? a) pratilac: G jd. _______________ G mn. _________________ b) mislilac: G jd. _______________ G mn. _________________ 6. Kojim su glasovnim promjenama dobiveni oblici: a) bezub _______________________________ b) engleski _____________________________ c) praščić ______________________________ d) zelembać ____________________________ e) iskopati _______________________________ f) gluplji ________________________________ g) stričevi _______________________________ h) kotao _________________________________ i) beščastan ______________________________ 7. Do kojih je glasovnih promjena došlo u riječi uščavrljati?
8. U oblicima daska – daščica dogodile su se glasovne promjene:
9. U komparativu pridjeva brz i visok dogodila se glasovna promjena:
6
10. Koja je glasovna promjena prisutna u oblicima riječi slaviti – slavljenik?
11. U kojoj je riječi došlo do jednačenja po mjestu tvorbe? a) b) c) d)
iscijediti othraniti bezub ižimati
12. Koja se glasovna promjena ne ostvaruje u riječima raskriljen, iščašenje, potrošnja, koščat? a) b) c) d)
palatalizacija jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe jednačenje suglasnika po zvučnosti jotacija
13. Samo su u jednom nizu sve riječi zahvaćene palatalizacijom: a) b) c) d)
jači, blaži, čučnem, viši ruci, muci, pruzi, dasci račić, mičem, pužić, rušiti ručica, mučiti, kružić, sušiti
14. Samo su u jednom nizu sve riječi zahvaćene sibilarizacijom: a) b) c) d)
majci, pjesnici, bubrezi, seljacima majčin, pjesniče, bubrežni, seljački sužen, mašću, lični, zaštićen suziti, mast, lice, zaštiti
15. Samo su u jednom nizu sve riječi zahvaćene jednačenjem suglasnika po zvučnosti: a) b) c) d)
vojnici, zakup, džepni vrapci, zbogom, narudžba vršak, zračni, rođen višak, anđeo, zelen
16. Samo se u jednom nizu riječi ne provodi zamjena l > o (vokalizacija) na kraju riječi ili sloga: a) b) c) d)
molba, žalac, rukovodilac stolnjak, odjel, znalac kotlovi, poslovni, mili bacila, dijelak, žetelaca
7
17. Samo se u jednom nizu nalaze riječi s nepostojanim a: a) b) c) d)
ustupak, radostan, nikakav žena, seljak, puteljak moja, zemlja, sutra plav, sitničav, mozak
18. U kojim riječima nema jednačenja po zvučnosti, a nisu ni iznimke od pravila? a) b) c) d) e) f)
odzada ispodžitni natkoljenični odšetati podcrtati predstava
19. Kako glasi N mn. imenica? probitak _____________________ metak ______________________ batak _______________________ ovitak ______________________ predak ______________________ otac ________________________ zubatac _____________________
svetac ______________________
sudac ______________________
zametak _____________________
dogradak ___________________
domorodac ___________________
osnutak ____________________
petak _______________________
20. U kojim se riječima javlja jednačenje po zvučnosti? a) b) c) d) e)
iscrtati predsjednik kosidba pažnja svadba
21. Glasovna promjena koja se javlja u primjeru teći – točiti – istjecati – pretakati naziva se: a) b) c) d)
metateza likvida prijeglas prijevoj ili apofonija pokretni samoglasnik ili navezak
8
22. Označite niz u kojem je u svim riječima došlo do glasovnih promjena: a) b) c) d)
brižan, dizati, čitao, mužem, grmlje trbušast, dečki, striče, ružan, mama bućnuti, sumnjati, prolijevati, pas, čučanj opći, bračni, mliječni, rast, mućnuti
23. Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj: a) b) c) d)
velari prelaze u palatale palatali prelaze u velare labijali prelaze u palatale dentali prelaze u palatale
24. U kojemu se od navedenih primjera događa palatalizacija? a) b) c) d)
sluga – služiti sretan – sretni majka – majci orah – oraščić
25. U kojoj se od sljedećih sintagmi pojavljuje navezak? a) b) c) d)
mom starom djedu njihovom pariškom prijatelju lijepoga primorskoga grada tvog opasnog psa
26. Koja se glasovna promjena dogodila u 2. licu imperativa glagola leći i reći? a) b) c) d)
sibilarizacija, jotacija sibilarizacija jotacija jotacija, ispadanje suglasnika
27. U oblicima riječi jednačiti – jednadžba i svjedočiti – svjedodžba dolazi do: a) b) c) d)
jednačenja po zvučnosti jednačenja po mjestu tvorbe palatalizacije i jotacije palatalizacije i jednačenja po zvučnosti
28. Koje se glasovne promjene događaju u parovima nebo – nepce i radost – radošću ? a) palatalizacija, ispadanje suglasnika, nepostojano a b) jednačenje po zvučnosti, jotacija, jednačenje po mjestu tvorbe c) nepostojano e, jednačenje po zvučnosti, palatalizacija d) sibilarizacija, jotacija, palatalizacija e) prijeglas, jednačenje po zvučnosti, sibilarizacija 9