Živjeti zdravo kod kuće Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za očuvanje našeg zdravlja tijekom dugotrajnog boravka u kući.
Hrana Svjetska zdravstvena organizacija preporuča svaki dan pojesti pet porcija voća i povrća.
Voće i povrće možete jesti svježe, a za pripremu raznih sokova, kaša i jogurta možete koristiti i smrznuto voće i povrće.
Za pripremu gulaša, juha, namaza i salata možete koristiti: grah slanutak leću i ostale mahunarke.
Ako koristite povrće iz konzerve, izaberite one koji imaju manje soli ili su konzervirani bez soli.
Dobro je jesti i cjelovite žitarice kao što su: integralna riža integralna tjestenina zob heljda. Nezaslađeni krekeri i integralni kruh također su dobra opcija.
Kruh se može zamrznuti i kasnije koristiti.
Krumpir i batat možete peći, kuhati u malo vode ili kuhati na pari.
Za zdrave zalogaje možete jesti suho voće, orašaste plodove i sjemenke koji u sebi nemaju dodanog šećera i soli.
Jaja je zdravije jesti ako su kuhana ili pečena, a ne pržena. Jaja nemojte držati u vratima hladnjaka jer su zbog stalnog otvaranja i zatvaranja hladnjaka izložena toplom zraku i zbog toga se mogu brže pokvariti.
Ako jedete ribu iz konzerve, izaberite ribu konzerviranu u vodi, a ne u ulju ili salamuri.
Hrana iz konzerve nije sigurna ako je konzerva: oštećena vlažna na šavovima ima ispupčen poklopac
!
Koristite mlijeko i mliječne proizvode s manje masti. Otvoreno mlijeko nemojte držati u vratima hladnjaka.
!
Pijte dovoljno vode! Kada ne pijemo dovoljno vode, tijelo ulazi u stanje koje se zove dehidracija.
Dehidracija može uzrokovati: glavobolju opći umor manjak koncentracije
Preporuka je svaki dan piti 0,3 decilitra vode po kilogramu tjelesne mase. To znači da osobe od 60 kg trebaju popiti malo manje od 2 litre vode dnevno. Osoba od 80 kg malo manje 2,5 litre vode svaki dan.
Osoba podrške možete ti pomoći da izračunaš koliko vode trebaš piti svaki dan.
U slučaju evakuacije iz svog doma ili prekida voodopskrbe bitno je pri ruci imati i bocu pitke vode.
Tjelesna aktivnost Možemo se zaštiti od zaraze koronavirusom tako da ostanemo doma i izbjegavamo nepotrebne odlaske van. Zbog toga se manje krećemo i smanjena nam je tjelesna aktivnost.
Ipak, trebali bi pokušati ostati aktivni čak i kada smo u zatvorenom prostoru. Važno je svaki dan imati neku tjelesnu aktivnost. Tjelesna aktivnost je dobra za nas jer: čuva naše zdravlje spriječavanja nastanak kroničnih bolesti pomaže u održavanju tjelesne mase poboljšava kvalitetu našeg života.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da osobe starije od 18 godina svaki tjedan imaju najmanje: 2 i pol sata tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili malo više od 1 sat aktivnosti visokog intenziteta.
Ako provodite puno vremena ispred ekrana televizora, mobitela, računala i drugih uređaja, ustanite i rastegnite se svakih 2 sata.
Odrasle osobe koje imaju između 19 i 64 godine trebale bi svaki dan biti tjelesno aktivne. Naprimjer, 5 dana u tjednu po 30 minuta možete biti uključeni u tjelesne aktivnosti kao što su: preskakivanje vijače joga ples kućanski poslovi i slično.
Nije dobro sjediti dulje vrijeme. Pokušajte napraviti vježbe istezanja ili se prošetati po stanu ili kući.
Ovi savjeti vrijede i za osobe starije od 65 godina, ali je potreban dodatan oprez da bi se spriječile ozljede i pad.
!
Mentalno zdravlje Zbog pandemije koronavirusa uvedene su mjere zbog kojih nam je ograničena mogućnost kretanja i promijenjen je naš svakodnevni život.
Neke osobe zbog toga osjećaju strah, tjeskobu i tugu.
U očuvanju mentalnoga zdravlja mogu vam pomoći sljedeće aktivnosti: 1. Naučite nešto novo. Probajte skuhati neko novo jelo, na internetu pronađite tečajeve za učenje novih jezika, plesnih koraka i drugih vještina koje vas zanimaju.
2. Budite u kontaktu s vama dragim osobama. Koristite telefon, mobitel ili internet za razgovor s drugim ljudima, pošaljite im poruku i podijelite svoje brige.
3. Odvojite vrijeme za uživanje i opuštanje. Naprimjer, pišite dnevnik ili slikajte. Odvojite trenutak za nekoliko dubokih udaha i izdaha.
4. Budite aktivni kod kuće. Plešite, uređujte vaš prostor za stanovanje, vježbajte. 5. Pomažite drugima i uzvratite ljubaznost. Naprimjer, zahvalite prodavačici u trgovini, uzvratite ljubaznost onima koji vas ohrabruju, i brinite o starijima u vašem okruženju.
Postoje stručnjaci za mentalno zdravlje koji vam razgovorom mogu pomoći ako vam je teško i: osjećate se bespomoćno i beznadno povlačite se u sebe imate napadaje bijesa preplavljuje vas tjeskoba i strahovi.
U svakoj županiji postoje telefonski brojevi za pružanje psihološke pomoći. Telefonske brojeve pronađite ovdje: web stranica Hrvatske psihološke komore web stranica Hrvatskog Crvenog križa web stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo.
I na kraju, ne zaboravite da će i ovo krizno vrijeme proći!
Ova situacija je prilika za rast i razvoj. Zajedno možemo izaći bolji i snažniji nego što smo bili.