LJETO 2015
ÄŒasopis Udruge za samozastupanje
Tema broja:
Obitelji i roditeljstvo
Broj 19
RIJEČ UREDNICE Dragi čitatelji, nadam se da ste dobro odmorili i zabavili preko ljeta. Praznici su iza nas i sada puni energije možemo krenuti u nove radne pobjede. Ljetni broj Glasa samozastupnika odlučili smo posvetiti obiteljima i roditeljstvu. Mnoge osobe s intelektualnim teškoćama žive u obitelji ili žele osnovati svoju vlastitu obitelj. Sve što vas zanima o obiteljima i roditeljstvu saznajte u novom broju našeg časopisa.
OBITELJI I RODITELJSTVO
Urednica Senada Halilčević Novinari Hrvoje Forner Snježana Kanjir Fadil Špuren Nera Bajzec Gordana Huzek Tomislav Ivašković Asistenti Sanja Martinovsky Ivana Poslon Hrvoj Damjan Janjušević Mladen Katanić Glas samozastupnika tiskan je uz financijsku podršku Fondacije otvoreno društvo. This newsletter was supported by a grant from the Open Society Fundations.
Što je obitelj? Obitelj je zajednica od dvije ili više osoba koje su u rodu. Obitelji se razlikuju prema broju članova. Najčešće obitelj čine roditelji i njihova djeca. Ovakvu obitelj zovemo uža obitelj. Postoji i proširena obitelj. Proširenu obitelj čine: djed i baka, otac i majka, braća i sestre, ujna i ujak, strina i stric, tetak i tetka. Najčešće obitelj čine osobe koje su u krvnom srodstvu. To su osobe koje potječu jedna od druge ili imaju zajedničkog pretka. Osobe koje potječu jedna od druge su na primjer: pradjed i djed baka i majka otac i kćerka
2
Časopis Udruge za samozastupanje
Osobe koje imaju zajedničkog pretka su na primjer: stric i nećak brat i sestra tetka i nećakinja Obitelj mogu sačinjavati i članovi koji nisu u krvnom srodstvu. Na primjer kada bračni par usvoji dijete. Članovi obitelji obično žive u zajedničkom prostoru. Na primjer u kući ili stanu. Članovi obitelji zajednički rade i brinu o mnogim poslovima kao što su: odgoj djece upravljanje novcima održavanje kućanstva Dužnost je članova obitelji da se međusobno pomažu i budu jedni drugima podrška. Tko sve ima pravo osnovati obitelj? Svaka osoba ima pravo osnovati obitelj. Najčešće obitelj nastaje kada dvije osobe u braku imaju djecu. Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca. Ako muškarac i žena nisu vjenčani, ali dugo vremena žive zajedno ili dobiju dijete, oni postaju izvanbračni partneri. Ovo znači da obitelj mogu osnovati i osobe koje nisu u braku. Osobe s intelektualnim teškoćama također žele imati obitelji. Ali njihovo pravo na obitelj često se ne poštuje. Mnogi ljudi smatraju da osobe s intelektualnim teškoćama nisu sposobne biti u braku ili imati obitelj.
Glas samozastupnika
3
U Hrvatskoj zakoni i sudovi osobama s intelektualnim teškoćama otežavaju ili im ne dopuštaju da imaju obitelj. To je zato što mnoge osobe s intelektualnim teškoćama nemaju poslovnu sposobnost. Pravo na osnivanje obitelji prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom U Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom piše da osobe s invaliditetom imaju pravo na poštivanje doma i obitelji. To znači da osobe s invaliditetom imaju jednaka bračna i roditeljska prava kao svi ljudi. Imaju pravo slobodno sklopiti brak i osnovati obitelj kao i ostali ljudi. Imaju pravo slobodno odlučiti kada će imati djecu. Imaju pravo slobodno odlučiti koliko će djece imati. Imaju pravo na pomoć u planiranju obitelji. Imaju pravo na zaštitu zdravlja kako bi jednog dana mogli imati djecu. Osobe s invaliditetom imaju pravo biti udomiteljski i posvojiteljski skrbnici djetetu. Osobe s invaliditetom imaju pravo biti posvojitelji ili skrbnici djetetu jednako kao svi ljudi. Kada se odlučuje o skrbiku, udomitelju ili posvojitelju djeteta mora se voditi računa o tome što je najbolje za dijete. Država treba pomoći osobama s invaliditetom u brizi za dijete. Što je roditeljstvo? Roditeljstvo čine odnosi između roditelja i djece. Cilj roditeljstva je zaštititi dijete, brinuti o njegovim potrebama i pružiti mu ljubav, podršku i ohrabrenje. Prava i dužnosti roditelja čine roditeljsku skrb.
4
Časopis Udruge za samozastupanje
Neke dužnosti roditelja jesu: brinuti o zdravlju i životu djeteta odgajati dijete uzdržavati dijete čuvati dijete brinuti o školovanju djeteta Roditelji imaju pravo živjeti sa djetetom i brinuti o njegovoj imovini. Neka od prava djeteta jesu: briga za zdravlje i život sigurnost i odgoj u obitelji život sa svojim roditeljima susreti i druženje s roditeljem s kojim ne živi izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapošljavanje Dijete treba poštovati svoje roditelje i pomagati im. Dijete ima pravo na svoje mišljenje. Roditelji trebaju saslušati dijete i razgovarati s njim. Kada navrši 18 godina dijete stječe potpunu poslovnu sposobnost. To znači da dijete može donositi odluke i odgovarati za njih. Roditelji osoba s intelektualnim teškoćama često sami pokrenu postupak oduzimanja poslovne sposobnosti svoje djece. Tada roditelji postaju skrbnici i dalje donose odluke u ime svoje djece. Kada donose odluke za svoju djecu roditelji bi trebali poštivati želje i mišljenje svoje djece. Zašto je važna obitelj u životu osobe s intelektualnim teškoćama? Osobama s intelektualnim teškoćama obitelj je jako važna u životu i odrastanju jer ti pomaže da naučiš nove stvari koje će ti trebati kad odrasteš. Roditelji ti pružaju podršku i sigurnost. Osobe s intelektualnim teškoćama također mogu osnovati svoju obitelj. To znači da možeš imati suprugu ili supruga i svoju djecu.
Glas samozastupnika
5
Ipak, mnoge osobe s intelektualnim teškoćama nemaju mogućnosti osnovati svoju obitelj kao ostali. Razlog tome su brojne prepreke. Osobe s intelektualnim teškoća često nemaju podršku od svojih roditelja, braće i sestara i svoje okoline za osnivanje vlastite obitelji. Smatra ih se nesposobnima brinuti se za svoju obitelj. Neki čak misle da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu zaljubiti ili istinski voljeti drugu osobu. Većina je lišena poslovne sposobnosti. Kada si lišen poslovne sposobnosti za osobna stanja za sklapanje braka treba ti odobrenje skrbnika. Ako skrbnik ne odobri, onda možeš tražiti dopuštenje od suda. Ako osoba bez poslovne sposobnosti dobije dijete Centar za socijalnu skrb će joj oduzeti dijete. Većina osoba s intelektualnim teškoćama nema posao iako bi mogli i željeli raditi. Bez posla nemaš novaca i ne možeš se brinuti za svoju obitelj. Istina je da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu zaljubiti i ostvariti duboku ljubavnu vezu kao i svi ostali. Za to imamo dosta primjera svojih prijatelja. Zašto je važna podrška u obitelji i u roditeljstvu? Podrška u osnivanju vlastite obitelji i odgoju djece mogu biti tvoji roditelji, prijatelji, asistenti ili neki stručnjaci. Ponekad je teško održavati vezu sa djevojkom ili dečkom. Podrška ti može pomoći oko dogovora kada i gdje se možete vidjeti ili ti može pomoći da dođeš na mjesto gdje ćete se vidjeti.
6
Časopis Udruge za samozastupanje
Podrška ti može pomoći da riješiš neke probleme u vezi. Podrška ti može pomoći u planiranju zajedničkog života sa djevojkom ili dečkom i osnivanju vlastite obitelji. Kao na primjer podrška ti može pomoći u odluci: gdje ćete živjeti kako ćete plaćati račune da li ćete imati djecu kako ćete odgajati svoju djecu. Dobra podrška je koja sve radi u dogovoru s tobom i pomaže ti da doneseš svoje odluke. Nije dobro da podrška sama odlučuje o tebi ili da se miješa u tvoje odluke. Kako osnovati vlastitu obitelj? Da bismo osnovali svoju obitelj prvo moramo pronaći djevojku ili dečka. Ponekad je to teško. Ako ne možeš sam pronaći djevojku ili dečka možeš pitati podršku da ti pomogne da upoznaš nekoga. Djevojku ili dečka možeš upoznati: u kafiću na moru na konferenciji na izletu na poslu Kada nađeš djevojku ili dečka koji ti se sviđa trebaš održavati vezu. To znači da se viđate, čujete, razgovarate, da idete na mjesta koja volite kao što su kafić, kino, kazalište ili park. Ponekad se možemo posvađati sa djevojkom ili dečkom i ne znamo kako se pomiriti. Glas samozastupnika
7
U tome nam može pomoći savjet podrške ili prijatelja. Ako se u vezi dobro slažete možete sklopiti brak. Sklapanjem braka obvezujete se na vjernost, uzajamno pomaganje i poštovanje. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jamči pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji. Međutim, po našem zakonu osobe koje su lišene poslovne sposobnosti ne mogu sklopiti brak bez odobrenja suda. Osobe koje žele osnovati vlastitu obitelj i postati roditelji imaju pravo na podršku u planiranju obitelji. Planiranje obitelji znači odlučiti kada i koliko djece želiš imati. Ipak, mnogim osobama s intelektualnim teškoćama krši se pravo na osnivanje obitelji i roditeljstvo. Društvo im često govori da roditeljstvo nije za njih i da se ne bi mogli brinuti za svoju djecu. Ako ipak uspiju postati roditelji većini se djeca oduzmu i daju na čuvanje i odgoj osobama bez teškoća. To se događa jer su mnoge osobe s intelektualnim teškoćama lišene poslovne sposobnosti. Koje vrste obitelji postoje? Postoji više vrsta obitelji: biološka obitelj posvojiteljska obitelj jednoroditeljska obitelj životno partnerstvo Biološku obitelj čine roditelji i djeca koji su u krvnom srodstvu. To znači da je majka djeteta žena koja ga je rodila.
8
Časopis Udruge za samozastupanje
Posvojiteljsku obitelj čine posvojitelji i djeca koja su posvojena. To znači da roditelji i djeca nisu u krvnom srodstvu, nego su postali obitelj odlukom centra za socijalnu skrb. Prema našem zakonu osobe koje su lišene poslovne sposobnosti nemaju pravo posvojiti dijete. Jednoroditeljsku obitelj čine majka i djeca ili otac i djeca. To znači da djeca žive samo s majkom ili samo s ocem. Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola. Životni partneri imaju ista prava kao i bračni drugovi, ali nemaju pravo posvojiti djecu. Osoba koja je lišena poslovne sposobnosti može sklopiti životno partnerstvo samo uz odobrenje skrbnika.
ISKUSTVA SAMOZASTUPNIKA Samozastupnica Jagoda Dugo godina sam živjela u instituciji. Moja majka me odvela u instituciju zato što se nije mogla brinuti za mene. Dok sam tamo živjela jako mi je nedostajala moja obitelj. U instituciji sam upoznala svog muža. Dok smo bili zajedno u instituciji branili su nam da vodimo ljubav jer se osoblje bojalo da ne napravimo djecu. Ali mi smo ipak vodili ljubav. Bježali smo van i vodili ljubav iza drveća i u štalama ili smo se skrivali po sobama.
Glas samozastupnika
9
Nakon što sam izašla iz institucije pomogla sam i svom mužu da izađe van. Moj muž i ja smo nakon izlaska iz institucije prvo živjeli kod moje mame. U to vrijeme rodila se naša kćer. Moj muž i ja smo se zbog toga jako radovali. Mama, moj muž i ja brinuli smo o našoj kćeri. Ali moj muž i ja nismo mogli donositi odluke o svojoj kćeri, zato što nemamo poslovnu sposobnost. Po zakonu odluke o našoj kćeri je donosila moja majka. Smatram da ovo nije u redu. Roditelji trebaju donositi odluke o vlastitom djetetu. Moj muž i ja smo puno vremena provodili sa našom kćerkom. Išli smo zajedno šetati u parkove i igrali smo se s njom. Zajedno s mojom majkom smo je vodili doktoru. Iako nam je majka dosta pomagala, mi smo pokušavali biti što samostalniji u odgajanju naše kćeri. Smatram da bismo i bez majčine pomoći moj muž i ja smo samostalno mogli odgojiti našu kćer. Kad je naša kćer napunila 15 godina došlo je ozbiljnih obiteljskih problema i morali smo je predati Centru za socijalnu skrb. Naša kćer je otišla živjeti u dom za nezbrinutu djecu Lekenik, a moj muž i ja smo otišli živjeti u program stanovanja uz podršku. Kada su nas razdvojili od naše kćeri osjećala sam se grozno. Moj muž se čak pokušao i ubiti s tabletama. U to vrijeme moj muž i ja smo se odlučili vjenčati. Ali morali smo tražiti dozvolu suda da sklopimo brak. Ovo nije u redu. Ako se želim vjenčati, nitko mi to ne smije zabraniti. Sud je na kraju dozvolio da se vjenčamo.
10
Časopis Udruge za samozastupanje
Povremeno smo išli posjećivati našu kćer u Lekenik, a ona je ponekad dolazila kod nas. Ovako smo živjeli nekoliko godina. Kada je umrla moja majka, moja kćer i ja smo dobile njezinu kuću. Tako smo moj muž, naša kćer i ja ponovo počeli živjeti zajedno. Naša kćer je već bila punoljetna i postala je moja skrbnica. Danas živimo od obiteljske mirovine i socijalne pomoći. Ja sam prije radila na pola radnog vremena u Kuhne Nagelu, a moj muž u skladištu u trgovini DM. Danas smo moj muž i ja nezaposleni. Zbog ovoga se osjećamo nikako. Posao nam je potreban da možemo platiti hranu, odjeću i režije. Tražimo posao ali nažalost nema posla. Za ovo je kriva država. Naša kćer povremeno radi. Pokrivamo troškove kako možemo. Obitelj za mene znači da mi muž i kćer pomognu u nekim stvarima koje ne mogu sama. Na primjer da mi pomažu u kupovini i u upravljanju novcem. Obitelj mi daje podršku. Biti roditelj znači davati podršku i učiti svoje dijete da bude pošteno, da ide u školu, da ide na posao, da bude samostalno i da mi pomogne u kući. Mislim da osobama s intelektualnim teškoćama nitko ne bi smio oduzimati djecu. Država mora pomoći roditeljima s teškoćama da zadrže svoju djecu.
Glas samozastupnika
11
VIJESTI 5. Konferencija hrvatskih samozastupnika Dostojanstvo i ravnopravnost u zajednici: informacije, sigurnost i uključenost za sve samozastupnike I ove godine smo organizirali Konferenciju hrvatskih samozastupnika. 5. po redu konferencija održana je 25. 9. 2015. u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Idući dan 26. 9. 2015. održana je i godišnja skupština Udruge za samozastupanje. Na konferenciju su došli samozastupnici iz cijele Hrvatske. Osim samozastupnika na konferenciji su bili predstavnici državnih i gradskih institucija, medija te stručnjaci i asistenti. Ukupno je na konferenciji bilo oko 100 ljudi. Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili predsjednik Udruge za samozastupanje ZABAVNIK Tomislav Ivašković,pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Iva Prpić te predstavnica grada Zagreba Katarina Milković. U prvom dijelu konferencije pod nazivom Mediji i osobe s intelektualnim teškoćama razgovaralo se o tome koliko i na koji način su osobe s intelektualnim teškoćama prisutne u medijima. O ovoj temi su nam govorile novinarke Maja Sever, Miruna Kastratović i Petra Deša. Također, pogledali smo kratke filmove o životu i uključenosti u zajednicu koje su snimili samozastupnici iz naše mreže samozastupnika.
12
Časopis Udruge za samozastupanje
Život i uključenost u zajednicu bio je naziv drugog dijela konferencije. U ovom dijelu predstavili smo rezultate projekta Odluka je naša koji provodimo uz financijsku podršku Ministarstva socijalne politike i mladih. Kroz ovaj projekt Udruga za samozastupanje održala je edukacije o samozastupanju za asistente u Centrima za rehabilitaciju Zagreb i Ozalj. U ovim centrima osnovane su grupe za samozastupanje koje su nam predstavile svoj rad i iskustva. Kroz projekt Odluka je naša napravili smo lako razumljivu brošuru Život i podrška u zajednici koju je predstavila naša samozastupnica Snježana Kanjir. Kao predstavnica Ministarstva o projektu je govorila i Zvjezdana Bogdanović. Savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie istaknula je koliko je važno neovisno življenje i uključenost u zajednicu. Savjetnica pravobraniteljice sudjelovala je i u trećem dijelu konferencije. Tema trećeg dijela konferencije bila je nasilje nad osobama s intelektualnim teškoćama. O nasilju su govorile i profesorica Daniela Bratković i samozastupnica Senada Halilčević. Senada je ispričala iskustva samozastupnika sa fizičkim, psihičkim i ekonomskim nasiljem o kojima smo razgovarali na našim sastancima. Nakon što smo ovim govorima otvorili temu nasilja imali smo rad u grupama. Samozastupnici su u grupama podijelili svoja iskustva, o kojima možete pročitati u slijedećem broju Glasa samozastupnika koji ćemo posvetiti upravo ovoj temi nasilja.
Glas samozastupnika
13
Skupština Udruge za samozastupanje U subotu 26.9.2015. održali smo godišnju Skupštinu. Skupština se održava svake godine, a čine ju svi članovi Udruge za samozastupanje. Izvršni direktor Udruge Damjan Janjušević izvijestio je što je Udruga radila zadnjih godinu dana. Čuli smo koje je projekte Udruga provodila, koje organizacije su naši partneri te što planiramo raditi slijedeću godinu. Naš računovođa Predrag Miščević rekao nam je koliko Udruga ima novaca, koliko je novaca primila i koliko potrošila. Najvažniji dio Skupštine bilo je usvajanje novog Statuta Udruge. Novi Statut Udruge uskladili smo sa Zakonom o udrugama koji je stupio na snagu prije godinu dana. Najvažnija novost u Statutu je da pravo glasa na Skupštini Udruge imaju i članovi koji su lišeni poslovne sposobnosti. To znači da svi članovi od sada imaju pravo kandidirati se i glasati za članove tijela Udruge kao što su predsjednik Udruge i Upravni odbor. Ova izmjena Statuta obradovala je mnoge samozastupnike koji će tek sada moći ravnopravno sudjelovati u radu vlastite Udruge.
14
Časopis Udruge za samozastupanje
SPORT Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu počinju 4. 9. 2016. Hrvatska je u skupini s Turskom, Finskom, Islandom i Ukrajinom. Nadamo se našoj pobjedi. Prvu utakmicu igramo 5. 9. 2016. protiv Turske. 9. 10. 2016. igramo protiv Finske. Protiv Islanda igramo 12. 11. 2016. U 2017. godini čeka nas 5 utakmica: 24. 3. 2017. igramo sa Ukrajinom. 11. 6. 2017. igramo sa Islandom 5. 9. 2017 igramo sa Turskom. 6. 10. 2017. igramo sa Finskom. 9. 10. 2017. igramo sa Ukrajinom. Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016 Hrvatska je u Bakuu 3. 9. 2015. odigrala s Azerbejdžanom 0 : 0. U Oslu 6. 9. 2015. izgubili smo od Norveške 2 : 0. Imo još dvije utakmice. Imamo još dvije utakmice. 10. 10. 2015. igramo protiv Bugarske. 13. 10. 2015. igramo protiv Malte. O nama ovisi kako ćemo igrati. Imamo samo jednu pobjedu kada smo 28. 3. 2015. pobijedili Norvešku 5 : 1. 12. 6. 2015. odigrali smo sa Italijom 1 :1. Nadamo se pobjedi protiv Bugarske 10. 10. 2015. i 13. 10. 2015. protiv Malte.
Glas samozastupnika
15
EUROBASKET 2016 Europsko prvenstvo u košarci održano od 5 - 20. 9. 2015. Hrvatski košarkaši počeli su 5. 9. a završavaju 10. 9. Hrvatska je sa 80 : 73 pobijedila Sloveniju. 6. 9. izgubila je od Grčke sa 70 : 72. 8. 9. smo pobijedili Makedoniju 73 : 55. 9. 9. smo pobijedili Nizozemsku 78 : 72. 10. 9. igrali smo protiv Gruzije i izgubili 71 : 58 jer više nismo imali snage. U finalnoj utakmici igrali su Španjolska i Litva Pobjednik finala i europski prvak je Španjolska. Napisala Nera Bajzec
16
Časopis Udruge za samozastupanje
ZABAVNIK KVIZ 1. U koje godišnje doba pada lišće sa drveća?
a) proljeće
b) zima
c) jesen
b) kada te netko voli
c) kada te netko nagrađuje
2. Što je nasilje?
a) kada netko viče na tebe
3. Kako se zove osoba koja svira gitaru?
a) gitarist
b) bubnjar
c) trubač
GOGINA PITALICA Crna sam kao noć i uvijek te pratim, po mraku se skrivam, po danu se vratim? Sjena
Glas samozastupnika
17
TRAŽILICA U tražilici pronađite:
LJUBAV IMOVINA KUĆA OBITELJ ODGOJ ODNOSI BRAK PRIJATELJ ZAJEDNICA
F
P
O
A
U
Lj
G
H
J
P
T
A
R
C
H
J
O
G
D
O
F
F
C
I
I
T
M
I
J
B
J
L
T
I
J
B
R
A
K
I
A
Ć
U
K
N
A
A
N
N
T
A
M
G
K
S
D
T
Š
H
E
L
J
U
B
A
V
E
E
F
L
A
N
I
V
O
M
I
J
L
J
O
D
N
O
S
I
P
L
A
J
L
K
H
B
Đ
Z
I
J
I
Z
JAVITE NAM SE
Bleiweisova 15, 10 000 Zagreb Telefon: 01 553 05 82, Fax: 01 553 05 56 E- mail: kontakt@samozastupanje.hr Posjetite našu Internet stranicu: www.samozastupanje.hr ili nas posjetite na Facebooku!
18
Časopis Udruge za samozastupanje