Broj 28
Časopis Udruge za samozastupanje
Tema broja: STOP nasilju nad ženama s intelektualnim teškoćama !
Riječ urednice Dragi samozastupnici i samozastupnice, na našim sastancima često razgovaramo o nasilju. Važno je da razgovaramo o toj temi jer se nasilje često događa oko nas. Neki samozastupnici imaju vlastito iskustvo s nasiljem. U jesen 2015 godine smo napisali časopis Glas samozastupnika o temi nasilja nad osobama s intelektualnim teškoćama. Primijetili smo da su žene u većoj opasnosti da postanu žrtve nasilja. Zbog toga smo odlučili opet pisati o temi nasilja, ali ovaj put ćemo pisati o nasilju prema ženama. U ovom časopisu možete pročitati o projektu koji je istraživao nasilje prema ženama. Saznat ćete što su nam rekle žene koje su bile žrtve nasilja. Drage samozastupnice, znam da je ova tema jako teška i osjetljiva. Nadam se da ćete čitanjem ovog časopisa dobiti hrabrosti da i vi progovorite o ovoj važnoj temi.
Urednica Senada Halilčević Novinari Hrvoje Forner Tomislav Ivašković Snježana Kanjir dr.sc. Katarina Sokić Asistenti Kristina Klišanin Ivana Poslon Hrvoj Damjan Janjušević Pictogrami i simboli: © Widgit Software tel: +44 1223 425558, web: www.widgit.com Piktogrami za izradu naslovne ilustracije preuzeti su na: www.flaticon.com Autori piktograma: Tomas Knop, Dot on Paper and Freepik Glas samozastupnika tiskan je uz financijsku potporu Grada Zagreba. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Udruge za samozastupanje.
Zapamtite da niste same i da nam se uvijek možete obratiti za pomoć.
2
Glas samozastupnika
Što je nasilje? Nekim samozastupnicima je teško prepoznati nasilje. Nasilje je kada te netko namjerno povrijedi i čini da se osjećaš loše. Nasilje se može događati svugdje oko nas. Naprimjer, nasilje se može dogoditi: • • • • •
na ulici na poslu u instituciji u kući ili stanu u obitelji.
Žrtva nasilja je osoba koja trpi nasilje. Žrtve nasilja često osjećaju strah i sram. Osjećaju se bespomoćno i usamljeno. Teško im je govoriti o nasilju koje doživljavaju. Boje se da im drugi neće vjerovati. Osoba koja vrši nasilje naziva se nasilnik. Nasilnik može biti netko koga niti ne poznaješ. Ali često se događa da su nasilnici osobe koje poznajemo. Naprimjer, nasilnici mogu biti: • • • • • •
roditelji tvoj dečko ili tvoja djevojka drugi članovi obitelji osobe koje smatraš prijateljima stručnjaci osobe koje ti pružaju podršku.
Glas samozastupnika
3
Ponekad je teško prepoznati nasilnike. Nasilnici se često pretvaraju da su dobri i pristojni. Drugi ljudi ih doživljavaju kao ugledne osobe. Nasilnici jako dobro znaju manipulirati žrtvom. Naprimjer, mogu ti govoriti: • Ti me izazivaš svojim ponašanjem! Zaslužila si to. • Nitko ti neće vjerovati! • Sve si umislila i paničariš. Ali to nije istina! Nasilnik to govori jer te želi preplašiti i poniziti. Ti nisi kriva za nasilje koje ti se događa. Nasilnici uvijek za žrtve biraju osobe koje su slabije od njih. Žrtvama je teško obraniti se i zatražiti pomoć. Osobe s intelektualnim teškoćama češće su žrtve nasilja. Osobama s intelektualnim teškoćama je teško zaštititi se od nasilja. Češće su žrtve nasilja jer: • nemaju poslovnu sposobnost • ne znaju kako se zaštiti od nasilja • nemaju dovoljno podrške.
4
Glas samozastupnika
Zakonska zaštita od nasilja u Hrvatskoj - dr.sc. Katarina Sokić Nasilje nad ženama je zabranjeno zakonima i međunarodnim propisima. Svaka žena ima pravo na život bez nasilja. Nasilje je uvijek kažnjivo. Svaka žena koja je žrtva nasilja ima sljedeća prava: • pravo na policijsku, sudsku i psihološku pomoć • pravo na besplatnog odvjetnika • pravo izabrati da te na policiji ispita žena policajka • pravo na fizičku zaštitu • pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja pred sudom i policijom • pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju svih radnji u kojima sudjeluje • pravo da bude obaviještena o svemu što se događa u postupku protiv nasilnika • pravo na tajnost podataka • pravo na izbjegavanje kontakta s nasilnikom • pravo na privremeni smještaj u odgovarajuću ustanovu, naprimjer sigurnu kuću. Nasilje nad ženama dužni su prijaviti: • zdravstveni radnici • djelatnici u ustanovama socijalne skrbi • osobe zaposlene u odgojno-obrazovnim ustanovama
Glas samozastupnika
5
• stručni radnici zaposleni u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva • sve druge stručne osobe koje u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja. Nasilniku se može izreći: • • • • • •
zatvorska kazna novčana kazna zabrana približavanja žrtvi zabrana uznemiravanja ili uhođenja žrtve udaljenje iz zajedničkog kućanstva obvezno liječenje od ovisnosti o alkoholu ili drogama.
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom država ima obavezu zaštiti osobe s invaliditetom od izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja. U članku 6 Konvencije o pravima osoba s invaliditetom piše: Države priznaju da su žene s invaliditetom u posebno teškom položaju. Zato će posebno brinuti o ravnopravnosti žena s invaliditetom u društvu. To znači da bi žene s invaliditetom trebale imati jednake prilike za: • • • • • • • •
6
obrazovanje i zapošljavanje jednakost pred zakonom dobivanje informacija sudjelovanje u politici donošenje odluka o svom životu osnivanje obitelji odlučivanje gdje i s kim će živjeti usluge spolne i reproduktivne zdravstvene zaštite. Glas samozastupnika
Razgovor sa ženama koje su doživjele nasilje Udruga za samozastupanje u suradnji s Inclusion Europe provodi projekt Osnaživanje žena s intelektualnim teškoćama. Projekt se na početku provodio u Nizozemskoj. Razgovaralo se sa ženama s intelektualnim teškoćama koje su doživjele nasilje. Istraživači su saznali neke strašne priče i zaključili da je važno nastaviti razgovarati o nasilju. Zbog toga se o nasilju razgovaralo i sa ženama iz: • • • • •
Austrije Italije Rumunjske Litve Hrvatske.
Na kraju projekta Inclusion Europe će napraviti veliko izvješće o iskustvima žena iz tih 5 zemalja. U nastavku možeš pročitati što nam je ispričalo 7 žena iz Hrvatske koje su doživjele nasilje. Žene su bile izložene nasilju u: • • • •
svojim obiteljima udomiteljskim obiteljima institucijama programima stanovanja u zajednici.
Tamo su doživljavale različite vrste nasilja.
Glas samozastupnika
7
Tjelesno nasilje Žene su ispričale da su doživjele tjelesno nasilje. Tjelesno nasilje je kada netko iskoristi svoju fizičku snagu da te ozljedi i povrijedi. Jedna žena nam je rekla da su zaposlenici u instituciji tukli žene po tijelu i licu. Jedna žena je ispričala da su joj udarali glavom u zid dok je bila dijete. Drugu ženu je domaćica pokušala udariti jer nije htjela ići na more s drugim korisnicima institucije. Neke žene su ispričale kako su ih roditelji tukli dok su živjele u svojoj obitelji. Tjelesno nasilje događalo se i u udomiteljskim obiteljima. Jednu ženu je napala kćer udomiteljice. Navečer ju nije htjela pustiti sa uđe u kuću. Iduće jutro ju je dočekala i počela vikati na nju, vući je za kosu i bacati na pod. Žene su rekle kako su ih fizički napadale i druge osobe s invaliditetom s kojima su živjele i radile. Davanje lijekova bez pristanka i informacija Žene su rekle da se često osobama s invaliditetom daju jaki lijekovi za smirenje i spavanje bez njihovog znanja i pristanka. To se događalo ženama u institucijama ali i službama podrške za život u zajednici. Žene su rekle kako im se čini da za davanjem lijekova za smirenje nije bilo nikakve potrebe. Kažu da se na taj način samo pokušavalo olakšati posao podrške i smanjiti troškove službe podrške za osoblje.
8
Glas samozastupnika
Prisilno davanje jakih i nepotrebnih lijekova isto je jedan oblik nasilja i zanemarivanja. Seksualno nasilje Žene su nam ispričale da su doživjele i seksualno nasilje. Seksualno nasilje je kada te netko prisiljava na seksualna ponašanja koja ti ne želiš. Naprimjer, ako te netko bez tvog pristanka: • prisiljava na seksualni odnos • dodiruje intimne dijelove tijela • govori ti neprimjerene seksualne komentare. Jedna žena je doživjela seksualno nasilje u radionici. Seksualno nasilje događalo se i u instituciji. Žene su se žalile i tražile pomoć, ali su im govorili kako one lažu i fizički ih kažnjavali. Zaposlenik institucije koji je vršio seksualno nasilje nikada nije bio kažnjen. Seksualno nasilje su vršili i drugi muškarci s kojima su žene živjele u instituciji. Žene su ispričale i kako su im u instituciji stavljali kontracepciju bez njihovog znanja i pristanka. Kontracepcija sprječava trudnoću. Zaposlenici nisu brinuli o seksualnom zdravlju žena zbog čega im je ponekad bio ugrožen život. Žene su ispričale kako su bile žrtve seksualnog nasilja i nakon što su izašle iz institucija i započele svoj život u zajednici.
Glas samozastupnika
9
Psihičko nasilje Žene su bile žrtve psihičkog nasilja. Psihičko nasilje je kada se druga osoba ponaša loše prema tebi pa se osjećaš prestrašeno i ugroženo. Primjeri psihičkog nasilja su: • • • •
vikanje ruganje zastrašivanje uznemiravanje.
Jedna žena je rekla da nije smjela zvati roditelje dok je živjela u instituciji. Slično se događalo i u udomiteljskoj obitelji. Udomiteljica je ženi zabranila da koristi mobitel i Internet. Zbog toga su se osjećale usamljeno i izolirano. Zaposlenici institucije uništavali su pisma i slike koje su ženama slale njihove obitelj. Psihičko nasilje je i kada te netko ponižava. Naprimjer, jedna žena je ispričala da su ju u instituciji ošišali na ćelavo za kaznu. Psihičko nasilje je i kada si prisiljen gledati nasilje prema drugoj osobi. To se dogodilo ženi koja je živjela u udomiteljskoj obitelji. Oduzimanje prava na slobodu U razgovoru smo saznali da se zaključavanje u sobe često koristilo kao kazna u institucijama. Jedna žena je ispričala kako ju je skrbnik odveo u instituciju bez njenog pristanka.
10
Glas samozastupnika
Ekonomsko nasilje Skoro sve žene s kojima smo razgovarale su bile žrtve ekonomskog nasilja. Ekonomsko nasilje je kada netko uzima tvoj novac i imovinu ili ti zabranjuje da ih koristiš. Naprimjer, ekonomsko nasilje je ako netko drugi: • • • •
kontrolira i odlučuje kako ćeš trošiti svoj novac uskraćuje podršku da koristiš svoj novac oduzima ti tvoje stvari i imovinu zabranjuje ti da koristiš svoju imovinu.
Roditelji, udomitelji i osobe podrške su ženama uzimali novac. Zbog toga su morale sakrivati svoj novac ili ga brzo potrošiti. Morale su sakrivati i svoje stvari i poklone koje su dobile. Jednoj ženi su zaposlenici institucije oduzeli nagrade koje je osvojila na sportskom natjecanju. Čuli smo i priču da je jednu ženu njena udomiteljica prisilila da krade sapune, wc papir i druge higijenske potrepštine. Udomiteljica je za skrb i podršku toj ženi dobivala novce, ali je taj novac trošila samo na sebe. Jedna žena nam je ispričala kako je ostala bez svog stana. Skrbnik ju je odveo u instituciju i odlučio prodati njen stan. Ona nikada nije dobila novce od prodaje stana. Iskorištavanje i prisilan rad Žene su nam ispričale kako su bile prisiljene raditi u instituciji. Radile su u kuhinji i praonici rublja. Taj posao je bio jako težak i naporan, ali za svoj rad nikada nisu dobivale plaću.
Glas samozastupnika
11
Morale su se brinuti i za druge korisnike institucije. Naprimjer, morale su kupati i presvlačiti nepokretne osobe. Jako ponižavajuće je bilo kada su morale kupati i oblačiti osobe koje su umrle u instituciji. Žene su nam ispričale da su bile prisiljene raditi u udomiteljskim obiteljima. Jedna žena je morala čistiti i čuvati unuka udomiteljice. Morala je čuvati i svog mlađeg brata jer su često ostajali sami u kući. Druga žena nam je ispričala kako su joj u udomiteljskoj obitelji zaprijetili da će spavati u štali ako ne napravi svoj posao na polju. Bila je prisiljena nositi teško sijeno. Za svoj rad nikada nije dobila novac. Zanemarivanje i uskraćivanje podrške Zanemarivanje je kada ne dobiješ podršku koja ti je potrebna da zadovoljiš svoje potrebe. Zanemarivanje je i kada nekoga tražiš za pomoć, a ta osoba ti ne vjeruje i ne želi ti pomoći. Žene su nam ispričale kako su osobe podrške zanemarivale njihovo zdravlje. Naprimjer, nisu dobivale podršku da odu kod doktora kada su bile bolesne. Jedna žena nam je ispričala da su zaposlenici institucije korisnicima vadili pokvarene zube bez anestezije, umjesto da ih odvedu kod zubara na liječenje. Često su ljudi u instituciji hodali u poderanoj odjeći i bez donjeg rublja. Zaposlenici su im dali rublje samo kada su dolazili gosti. Čuli smo i priču jedne žene koja je pala u svom stanu.
12
Glas samozastupnika
Uspjela je nazvati skrbnika da joj dođe pomoći, ali on je došao tek iduće jutro. Žena je cijelu noć provela na podu. Jedna žena je bila ostavljena u autu gdje je morala čekati dok je njena udomiteljica cijeli dan bila na poslu. To su samo neke od priča koje smo čuli u razgovoru sa ženama koje su doživjele nasilje.
Što još znamo o nasilju prema osobama s invaliditetom? Postoje neki podaci o nasilju prema osobama s invaliditetom u Hrvatskoj. Prema podacima iz Ministarstva pravosuđa 17 žena s invaliditetom su bile žrtve nasilja u obitelji u 2018. godini. Prema policiji su 74 žene s invaliditetom bile oštećene zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji. Zapravo je puno više osoba s invaliditetom koje su žrtve nasilja. To je zato što njihovi slučajevi nisu prijavljeni ili se ne zna da su se dogodili. Postoji i nekoliko istraživanja o nasilju prema osobama s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj. Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom proveo je važno istraživanje o nasilju u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima. U Hrvatskoj puno osoba s invaliditetom živi u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima. U istraživanju su razgovarali s 8 osoba koje žive u udomiteljskim obiteljima ili obiteljskim domovima.
Glas samozastupnika
13
Među njima su bile 4 žene. Neke od tih osoba su bile žrtve tjelesnog i verbalnog nasilja. Udomitelji i stručnjaci su ih vrijeđali i ponižavali. Drugi ljudi ih nisu poštovali i prijetili su im. Ispričali su da im je bilo zabranjeno kupati se i održavati svoju higijenu. Udomitelji su im kupovali odjeću koja im nije odgovarala. Ispričali su i kako su često bili gladni i da nisu mogli birati što žele jesti. Prijetilo im se da neće dobiti ništa za jesti ako neće raditi. Bili su zatvoreni u sobe i nisu smjeli izlaziti pred goste. Bilo im je zabranjeno družiti se s drugim ljudima. Zapovijedalo im se kada se moraju vratiti kući. Kada su bili bolesni, nisu išli kod doktora ili bi doktori razgovarali samo s udomiteljima. Doživljavali su i druge vrste nasilja, naprimjer: • • • • •
morali su ići spavati kad i drugi ukućani nisu smjeli voziti bicikl nisu smjeli ići kod frizera bilo im je zabranjeno ići na misu i koncerte nisu smjeli koristiti Internet niti svoj telefon.
Zbog toga im je bilo teško povezati se s drugim ljudima. Nisu bili uključeni u zajednicu. Osjećali su strah i bespomoćnost. Ovi podaci su nam važni jer pokazuju da su osobe s intelektualnim teškoćama žrtve nasilja u institucijama i zajednici.
14
Glas samozastupnika
vijesti Posjet muzejima Hladnije jesenske dane iskoristili smo za posjet muzejima u gradu Zagrebu. Samozastupnici su s asistentima posjetili: • • • •
Tehnički muzej Muzej grada Zagreba Muzej prekinutih veza i mnoge druge muzeje.
U muzejima smo imali priliku naučiti nešto novo, ali i zabaviti se u ugodnom društvu. Posjeti su ostvareni u okviru projekta Internet podrška – sigurno i pristupačno koji se provodi uz financijsku podršku Grada Zagreba. Kompjuterske radionice Podsjećamo vas da svaku srijedu održavamo kompjuterske radionice. Radionica se održava u Udruzi za samozastupanje na adresi Međimurska 19. Na radionici možeš koristiti računalo i dobiti podršku asistenta ako ti je potrebna. Kompjuterske radionice se održavaju u okviru projekta Internet podrška – sigurno i pristupačno koji se provodi uz financijsku podršku Grada Zagreba.
Glas samozastupnika
15
Tribine o samozastupanju i zaštiti od nasilja U svibnju smo sudjelovali na dvije tribine na temu samozastupanja i zaštite od nasilja. Prvu tribinu su organizirali samozastupnici i asistenti iz Karlovca i Centra za pružanje podrške u zajednici Ozalj. Drugu tribinu su organizirali samozastupnici i asistenti Udruge za samozastupanje. U prosincu najavljujemo završnu tribinu na kojoj ćemo predstaviti rezultate projekta Osnaživanje žena s intelektualnim teškoćama. Tribine su realizirane u okviru programa Mreža samozastupnika Hrvatske – potpora za aktivan i uključen život u zajednici koji provodimo uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te projekta Osnaživanje žena s intelektualnim teškoćama koji provodimo u partnerstvu s Inclusion Europe uz financijsku podršku Open Society Foundation. Kome se možeš javiti ako si žrtva nasilja? Ako se želiš zaštiti od nasilnika ili prijaviti nasilje, možeš: • otići u najbližu policijsku postaju • nazvati policiju na broj 192 • obavijestiti centar za socijalnu skrb prema mjestu tvog stanovanja. Možeš se javiti i nama! Međimurska 19, 10 000 Zagreb Telefon: 01 5530 556 E-pošta: kontakt@samozastupanje.hr Posjetite našu web stranicu www.samozastupanje.hr ili nas posjetite na Facebooku.
16
Glas samozastupnika