ÄŒasopis Udruge za samozastupanje
Tema broja: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom ÄŒlanak 12: Jednakost pred zakonom
Broj 26
Riječ urednice Dragi samozastupnici i samozastupnice, osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo biti jednake pred zakonom kao i svi drugi ljudi. Ovo pravo je jako važno kako bi osobe s intelektualnim teškoćama mogle živjeti uključeno i biti ravnopravni građani. Jednakost pred zakonom jedno je od najvažnijih prava o kojem govori i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Mnoge osobe s intelektualnim teškoćama lišene su poslovne sposobnosti. U ovom broju Glasa samozastupnika ćemo objasniti što je poslovna sposobnost i o čemu govori članak 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Samozastupnici trebaju biti informirani o svim stvarima koje utječu na njihov život.
Urednica Senada Halilčević Novinari Hrvoje Forner Snježana Kanjir Tomislav Ivašković Asistenti Mladen Katanić Ivana Poslon Hrvoj Damjan Janjušević Pictogrami i simboli: © Widgit Software tel: +44 1223 425558, web: www.widgit.com Piktogrami za izradu naslovne ilustracije preuzeti su na: www.flaticon.com Autori piktograma: Tomas Knop, Dot on Paper and Freepik
Samozastupnici trebaju imati dovoljno mogućnosti i prilika da odlučuju o sebi i svom životu. Zato je važno da se s temom poslovne sposobnost i ljudskih prava upozna što više ljudi.
Sredstva za provedbu Programa osigurana od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. To ne znači da se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku slaže sa svim napisanim u ovoj brošuri.
2
Glas samozastupnika
LJUDSKA PRAVA Što su ljudska prava? Ljudska prava su prava koja imaju svi ljudi. Ljudska prava kažu da su svi građani ravnopravni i da se nikoga ne smije diskriminirati. Diskriminacija znači da neki ljudi imaju manja ili veća prava od drugih. Na primjer, diskriminacija je kada netko ima manja prava samo zato što je druge: yy vjeroispovijesti, yy nacionalnosti ili yy zato što je osoba s invaliditetom. Diskriminacija nije u redu.
KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM U Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom zapisana su mnoga važna prava za osobe s invaliditetom. U nastavku ćemo za Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koristiti skraćeni naziv Konvencija. Prava koja su zapisana u Konvenciji omogućuju ravnopravnost osoba s invaliditetom u društvu. Konvenciju je prihvatila Republika Hrvatska ali i Europska Unija.
Glas samozastupnika
3
Hrvatska i Europska Unija zato trebaju promijeniti stare i donijeti nove zakone kako bi osobe s invaliditetom postali ravnopravni sa svim ostalim građanima. Mi ćemo u ovom broju časopisa posebno govoriti o članku 12. Konvencije. Članak 12 naziva se Jednakost pred zakonom.
Članak 12: Jednakost pred zakonom U Konvenciji piše da su sve osobe s invaliditetom jednake pred zakonom kao i svi ostali građani. To znači da su svi ljudi ravnopravni i da svi imamo jednaka ljudska prava. Nitko ne smije oduzeti ili umanjiti tvoje pravo na jednakost pred zakonom samo zato što si ti osoba s invaliditetom. Pravo na jednakost pred zakonom je vrlo važno ljudsko pravo. Ljudi koji nisu jednaki pred zakonom ne mogu biti ravnopravni s ostalim građanima u društvu.
Što je poslovna sposobnost? Poslovna sposobnost znači da imaš pravo sam odlučivati o sebi i svom životu. Druge osobe moraju poštovati tvoje odluke. Na primjer: yy Ako imaš poslovnu sposobnost imaš pravo sam odlučiti kako ćeš trošiti svoj novac.
4
Glas samozastupnika
yy Ako imaš poslovnu sposobnost imaš pravo sam odlučiti hoćeš li se oženiti ili udati. yy Ako imaš poslovnu sposobnost imaš pravo sam odlučiti gdje želiš živjeti. yy Ako imaš poslovnu sposobnost možeš sam odlučiti o zapošljavanju i potpisivanju ugovora o radu. U Hrvatskoj se mnoge osobe s intelektualnim teškoćama na sudu lišavaju poslovne sposobnosti. Čovjek može biti lišen poslovne sposobnosti u potpunosti ili samo djelomično. Ljudi koji su u potpunosti lišeni poslovne sposobnosti ne mogu samostalno donositi nikakve odluke. Ljudi koji su djelomično lišeni poslovne sposobnosti mogu samostalno donositi odluke u onim područjima života u kojima nisu lišeni poslovne sposobnosti. Odluku o lišenju poslovne sposobnosti može donijeti jedino sud. Nakon što odluči o lišavanju poslovne sposobnosti sud osobi imenuje skrbnika. Skrbnik ima pravo donositi odluke umjesto osobe koja je lišena poslovne sposobnosti. Kada si u potpunosti lišen poslovne sposobnosti ne možeš samostalno: yy potpisati nikakav ugovor, yy raspolagati svojim novcem, yy otvoriti račun u banci i slobodno raspolagati novcem sa svog računa,
Glas samozastupnika
5
yy odlučiti o svojoj udaji ili ženidbi, yy odlučiti gdje i s kim ćeš živjeti, yy odlučiti o svome liječenju, yy odlučiti o svojoj imovini, yy odlučivati o odgoju djece i planiranju obitelji.
Što o poslovnoj sposobnosti kaže Konvencija? U Konvenciji piše: yy da sve osobe s invaliditetom imaju punu poslovnu sposobnost jednako kao i svi ostali građani. yy Da se osobe s invaliditetom ne smiju lišavati poslovne sposobnosti samo zbog svog invaliditeta. yy Da su države dužne osigurati pomoć i podršku u odlučivanju onim osobama s invaliditetom kojima je ta pomoć potrebna.
Važne odluke koje ne mogu donositi osobe koje su lišene poslovne sposobnosti Većina osoba koje su lišene poslovne sposobnosti ne može samostalno upravljati svojom imovnom. Njihovom imovinom upravljaju skrbnici i centri za socijalnu skrb. Osobna imovina je jako važna svakom čovjeku. Tvoju osobnu imovinu čini sve ono što je tvoje, sve ono što ti pripada. Na primjer, tvoja imovina može biti tvoj stan, kuća, odjeća ili bicikl.
6
Glas samozastupnika
Upravljati imovinom znači samostalno odlučivati o svojoj osobnoj imovini. U Konvenciji piše i da države trebaju poduzeti sve mjere koje će osigurati da osobe s invaliditetom mogu: yy posjedovati imovinu, yy nasljeđivati imovinu i yy upravljati svojom imovinom. Većina osoba koje su lišene poslovne sposobnosti ne može samostalno odlučivati ni o važnim osobnim stanjima. Na primjer: yy ne mogu sami odlučiti o udaji ili ženidbi, yy ne mogu sami odlučiti o mjestu u kojem će živjeti, yy ne mogu sklopiti ugovor o radu, yy ne mogu sami promijeniti svoje ime ili prezime, yy ne mogu samostalno odlučiti o svom liječenju. Zbog svih ovih zabrana i ograničenja prava i sloboda članak 12 Konvencije kaže da lišavanje poslovne sposobnosti predstavlja tešku diskriminaciju osoba s invaliditetom. Članak 12 Konvencije kaže da se lišavanjem poslovne sposobnosti ugrožava temeljno ljudsko pravo na jednakost pred zakonom. Stoga Konvencija kaže da se osobe s invaliditetom više ne smije lišavati poslovne sposobnosti nego im se treba osigurati različite vrste podrške u odlučivanju.
Glas samozastupnika
7
Podrška u odlučivanju Konvencija kaže da osobe s invaliditetom imaju pravo samostalno odlučivati o sebi i svom životu. Neke odluke mogu biti jako teške. Zato je nekim osobama s invaliditetom potrebna podrška u donošenju odluka. Podrška treba pomoći čovjeku da donese što bolju odluku. Podrška mora slušati što osoba želi. Podrška ne smije odlučivati umjesto osobe. Podrška se ne smije miješati u odluke koje čovjek može donijeti samostalno. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji podrška u odlučivanju za osobe s invaliditetom koje su lišene poslovne sposobnosti. To znači da skrbnici još uvijek odlučuju umjesto osobe lišene poslovne sposobnosti.
Zaštitne mjere U Konvenciji piše da države trebaju donijeti razne zaštitne mjere koje će osobama s invaliditetom omogućiti očuvanje njihove poslovne sposobnosti. Osobe s invaliditetom koje trebaju podršku često nemaju jednaku moć kao osobe koje im pružaju podršku. Zato te osobe lako mogu postati žrtve prijevare od strane skrbnika, osoblja ili službi koje im pružaju podršku.
8
Glas samozastupnika
Ovo se posebno odnosi na osobe s intelektualnim teškoćama. Zaštitne mjere trebaju spriječiti druge da zastrašivanjem ili manipuliranjem iskoriste osobe s invaliditetom.
Obaveze Hrvatske i Europske unije Hrvatska i Europska Unija su prihvatile Konvenciju i zato moraju štititi tvoje pravo na poslovnu sposobnost i podršku u odlučivanju. Hrvatska i Europska Unija moraju: yy ukinuti skrbništvo. yy poštovati tvoje pravo na poslovnu sposobnost i donošenje odluka o vlastitom životu. yy omogućiti različite vrste podrške za donošenje odluka. yy uvesti pravila koja će osigurati da podrška poštuje tvoje stavove i mišljenje i da te nitko ne može iskoristiti ili prevariti. yy uključiti osobe s intelektualnim teškoćama u donošenje odluka i zakona koji se odnose na njihov život. yy omogućiti osobama s intelektualnim teškoćama da budu što više uključene u zajednicu.
Glas samozastupnika
9
PRIČE SAMOZASTUPNIKA Mladen Rupčić Zovem se Mladen Rupčić i rođen sam u Njemačkoj. Bio sam u Velikoj Gorici prije doma u Zorkovcu. U domu je u jutro bila velika buka. Nisam mogao izlaziti iz doma. Nije bilo susjeda, kafića i dućana. U Zorkovcu sam radio iako mi se ponekad nije dalo. Bili smo daleko od grada i od svih dućana i drugih ljudi. Zato nismo imali priliku na život u kojem sudjeluju drugi ljudi. U domu nisam mogao uvijek birati što ću gledati na televiziji. Sad na svojoj televiziji gledam dnevnik, serije i nogomet. Na dnevniku vidim tko mi se sviđa pa za njega mogu glasati. Sretan sam jer živim u stanu sa svoja dva cimera. Mogu sam otići u šetnju, dućan i plac. Volim otići na kavu i kolače. Dok sjedim na kavi promatram ljude kako hodaju gradom. Sad imam priliku raditi ono što volim. Za to dobivam nagradu za rad. Od nagrade za rad otvorio sam štednju u banci pa štedim. Želim ovo ljeto otići na more u Crikvenicu.
10
Glas samozastupnika
Darvin Sinovčić Ime mi je Darvin Sinovčić. Bio sam u mnogim domovima. U Gornjem Prekrižju, u Zajezdi, u jednom Caritasovom domu, u domu Kustošija, dječjem domu Vugrovec i Zorkovcu. Sad živim u stanu u gradu Karlovcu. U domovima nas je uvijek bilo puno kao i u sobama u kojima smo spavali. Imao sam vrlo malo slobode. U Zajezdi su me ljutili pa sam završio u Jankomiru. Jednom sam za kaznu jer sam razbio prozor morao klečati na kukuruzu sa rukama u zraku. Kad sam bio u domu nisam mogao sam u šetnju. Kad sam došao u dom Zorkovac upoznao sam prijatelje. Tad mi je bilo lijepo jer nisam znao kako je živjeti drukčije. Poznavao sam samo ljude koji su bili u domu. Nisam imao susjeda i nisam mogao nikoga pozvati da mi dođe u goste da mu skuham kavu. Kada sam čuo da ćemo živjeti u gradu prestrašio sam se i počeo plakati jer sam se bojao još jedne promjene. Kad sam došao u zajednicu sve mi je bilo drugačije. U zajednici živim sa tri cimera i skupa se brinemo o kućanstvu. Život mi se potpuno promjenio.
Glas samozastupnika
11
Asistentica Ljiljana mi je puno pomogla jer me je naučila raditi. Ovaj mi posao jako puno znači. Sa novcem koji zaradim kupiti ću si novu kameru da mogu snimati jer bi to jako volio.
Anđelko Grman Adamović Ja sam Anđelko Grman Adamović. Rođen sam u Karlovcu. U Karlovcu sam išao u školu a 7. i 8. razred sam završio u domu u Zajezdi. Onda sam se vratio u Karlovac kod mame. Kad se mama razbolila završio sam u udomiteljskoj obitelji kod Bjelovara. Tamo sam prespavao samo jednu noć. Ta me je obitelj poslala u Kukuljevićevu na dječju psihijatriju. Od tamo sam došao u dom u Zorkovac. Na početku sam se osjećao kao u zatvoru zato jer su bile rešetke pa se nisam mogao šetati kuda sam htio. Sad imam više slobode i mogu se baviti s onim što me veseli. U stambenoj zajednici mi je lijepo zato jer imam više slobode i mogu se prošetati kad želim i gdje želim. Sad živim u kući sa sedam prijatelja. Tamo radim u vrtu i radim za DM. Svaki mjesec dobivam novčanu nagradu za svoj rad.
12
Glas samozastupnika
Sad se osjećam korisno. Ja sam s tim sretan i zadovoljan.
Damir Ozvačić Ime i prezime mi je Damir Ozvačić i šezdeset mi je godina. U Jaškovu sam proveo 37 godina, a zadnje tri živim u organiziranom stanovanju. Živio sam s bakom dok se nisam razbolio i završio u Klaićevoj bolnici. Bio sam boležljiv pa se baka o meni teško brinula, tako da sam zbog toga završio u domu Jaškovo. Kad sam stigao u Jaškovo tamo je još bilo relativno malo korisnika u odnosu na kasnije vrijeme. Kasnije su došli mnogi drugi korisnici pa je bilo bučno i nije nikada bilo mira. Brinuli su se o nama pa nismo morali brinuti o sebi jer je sve bilo skuhano, oprano i organizirano. Dok sam bio na Jaškovu brinuo sam se tamo o peradi i osnovao sam u to vrijeme kunićarstvo tamo. Također sam se brinuo o psu i jako sam uživao u radu sa životinjama. Od tad se puno toga promijenilo. Danas živim u organiziranom stanovanju sa prijateljem. Skupa se brinemo o kućanskim poslovima. Udomili smo kućnog ljubimca na četiri noge koji se zove Stela i kojega vodimo u šetnju.
Glas samozastupnika
13
U kvartu smo upoznali ljude koji isto imaju svoje kućne ljubimce koji uvijek hvale našu Stelu. Također, mi možemo otići sami i kupiti što nam je potrebno, a često zamolimo našu zastupnicu da nam pomogne u kupovini.
vijesti Okrugli stol: Zajednica za sve ili samo za odabrane U petak 16. 3. 2018. godine Platforma 112 uz pokroviteljstvo Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizirala je okrugli stol Zajednica za sve ili samo za odabrane. Zahvaljujemo brojnim sudionicima na kvalitetnim izlaganjima i raspravama te zastupniku Bojanu Glavaševiću i tajnici Odbora Anji Đurić na potpori u organizaciji ovog događaja. Posebno se zahvaljujemo: yy gđi. Ines Bulić Cojocariu iz ENIL-a, yy pravobraniteljici za osobe s invaliditetom gđi. Anki Slonjšak i yy voditeljici službe za razvoj socijalnihb usluga, udomiteljstvo i humanitarnu pomoć u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku gđi. Zvjezdani Bogdanović na uvodnim izlaganjima.
14
Glas samozastupnika
U raspravi su aktivno sudjelovali i samozastupnici Senada Halilčević i Nenad Sekušak iz Udruge za samozastupanje. Platforma 112 najavljuje daljnje aktivnosti na zagovaranju provedbe procesa deinstitucionalizacije koji će svim osobama s invaliditetom osigurati jednako pravo na život i uključenost u zajednicu u skladu sa pravima koja im jamči UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.
Mreža samozastupnika Hrvatske – potpora za aktivan i uključen život u zajednici Od 1. 6. 2017. Udruga za samozastupanje provodi program pod nazivom Mreža samozastupnika Hrvatske potpora za aktivan i uključen život u zajednici. To je program koji će se provoditi 3 godine u partnerstvu s Centrom za pružanje usluga u zajednici Ozalj. Novac za ovaj program dobili smo od Ministarstva za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku. U sklopu programa provodili smo različite aktivnosti kojima je cilj bio omogućiti osobama s intelektualnim teškoćama da unaprijede kvalitetu života kroz uključivanje u edukativne radionice i da javno progovore o položaju samozastupaka u svojim lokalnim zajednicama. Od 1. 6. 2017. do 31. 5. 2018. u Zagrebu smo svaki tjedan održavali radionice za samozastupnike na kojima su mogli dobiti
Glas samozastupnika
15
lako razumljive informacije na temu poslovne sposobnosti i pravu na neovisan život i uključenost u zajednicu. Samozastupnici su pokazali veliki interes za radionice na kojima su učili nove stvari, diskutirali i razmjenjivali svoja iskustva. Kao rezultat naših radionica nastala je lako razumljiva brošura pod nazivom Konvencija o pravima osoba s invaliditetom članak 12. Jednakost pred zakonom. U brošuri smo na lako razumljiv način objasnili što je poslovna sposobnost i kako ona utječe na život svake osobe. Brošura se može čitati na Facebook i web stranici Udruge za samozastupanje www.samozastupanje.hr. Brošuru smo izradili i u tiskanom obliku je podijelili samozastupnicima iz cijele Hrvatske. Osim u Zagrebu program se provodio i u Karlovcu. Od 17. do 20. 4. 2018. u Karlovcu smo održali edukativne radionice za naše partnere iz Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj. Karlovačke samozastupnike i njihove asistente educirali smo o tome što je samozastupanje, poslovna sposobnost i pravo na neovisan život u zajednici.
16
Glas samozastupnika
Karlovački samozastupnici su do prije nekoliko godina živjeli u domovima ili institucijama a sada žive u zajednici uz podršku. Učenje o svojim pravima na radionicama za samozastupanje im pomaže da imaju veći utjecaj na svoje živote. Na kraju projekta samozastupnici iz Zagreba i Karlovca organizirat će javne tribine u svojim gradovima. Tako će svoje sugrađane upozoriti da su i oni dio društva te će zatražiti podršku javnosti za puno ostvarivanje svojih ljudskih prava. Javna tribina zagrebačkih samozastupnika pod nazivom Zajednica za sve održat će se 29. 5. 2018. u 11. sati u Kući ljudskih prava u Zagrebu. Javna tribina karlovačkih samozastupnika pod nazivom Upoznaj me bolje održat će se 30. 5. 2018. u 5 sati popodne u knjižnici Ivan Goran Kovačić u Karlovcu. Svi ste pozvani!
Udruga za samozastupanje izabrana u 2. saziv Stručnog savjeta Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Naša samozastupnica Senada Halilčević izabrana je u 2. saziv Stručnog savjeta Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Stručni savjet pravobraniteljice za osobe s invaliditetom osnovala je 1. srpnja 2017. godine pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gđa. Anka Slonjšak. Članovi Savjeta su osobe raznih profila aktivno Glas samozastupnika
17
uključene u zalaganje za prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Ovo tijelo savjetuje pravobraniteljicu i raspravlja pitanja važna za osobe s invaliditetom. Nakon pola godine rada u Stručnom savjetu i izbora na natječaju za 2. saziv Stručnog savjeta ponovno smo dobili priliku aktivno surađivati sa pravobraniteljicom kako bi poboljšali položaj svih osoba s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj.
Najbolji paraolimpijac 2017. godine! Naš samozastupnik i predsjednik Tomislav Ivašković izvrstan je džudo borac. Sudjelovao je na mnogim natjecanjima u Hrvatskoj i Europi na kojima je osvojio brojne medalje. Ove godine dobio je jedno vrijedno priznanje za svoj trud. Hrvatski judo savez proglasio je Tomislava za najboljeg paraolimpijca 2017. godine. Tomo Čestitamo! Tako se to radi.
18
Glas samozastupnika
Projekt Upoznajemo se i zagovaramo Od 1. 1. 2018. u partnerstvu s Centrom za inkluziju i socijalne usluge Bjelovar, Centrom za inkluzivnu podršku Slavonski Brod i Udrugom za promicanje inkluzije u Pakracu i Sisku provodimo zajednički projekt Upoznajemo se i zagovaramo - imovinska prava osoba s intelektualnim teškoćama/osoba lišenih poslovne sposobnosti. Samozastupnici iz 5 gradova će se u idućih 10 mjeseci educirati o svojim imovinskim pravima i upozoriti javnost na potrebu podrške, pomoći i kvalitetnije pravne zaštite imovinskih prava osoba s intelektualnim teškoćama. Projekt je financiran od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Regionalni skup samozastupnika u Novom Sadu Kao završna aktivnost projekta „Samozastupnici za osnovna prava osoba sa intelektualnim teškoćama u Srbiji“ koji je provodila Asocijacija za promovisanje inkluzije Srbije u partnerstvu s Udrugom za samozastupanje 13. 4. 2018. u Novom Sadu je održan Regionalni skup samozastupnika. Samozastupnici iz Srbije, Crne gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine prezentirali su rad u svojim zemljama i diskutirali o brojnim problemima i preprekama s kojima se svakodnevno susreću. Udrugu za samozastupanje na Skupu je izvrsno predstavljao Nenad Sekušak kojem je ovo bio jedan od prvih javnih nastupa od kad je zaposlen u udruzi.
Glas samozastupnika
19
SAMOZASTUPAJ SE Mnogim osobama s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj je oduzeta poslovna sposobnost i zbog toga ne mogu ostvariti svoje pravo na jednakost pred zakonom i mnoga druga prava. To znači da o njihovim pravima odlučuju skrbnici, centri za socijalnu skrb i sudovi. Ali ti i dalje imaš pravo zahtijevati da se tvoje pravo na odlučivanje što više poštuje! Udruga za samozastupanje ti može pomoći u davanju informacija o tvojim pravima. Obrati nam se i ako se želiš aktivno uključiti u rad udruge i zagovarati prava osoba s intelektualnim teškoćama.
KONTAKTIRAJTE NAS:
Međimurska 19, 10 000 Zagreb Telefon: 01 553 05 82, Fax: 01 553 05 56 E-pošta: kontakt@samozastupanje.hr Posjetite našu web stranicu: www.samozastupanje.hr ili nas posjetite na Facebooku
20
Glas samozastupnika