Ostvarivanje prava glasa osoba s intelektualnim teškoćama
Međunarodna konferencija samozastupnika 4. listopada 2013, Zagreb, Hrvatska, hotel „Dubrovnik“
Izvještaj Ovaj se izvještaj temelji na konferencijskim zapisima te prezentacijama govornika i panelista te novinskim člancima novinarke GONG-a Andreje Žapčić. Zahvaljujemo se svim govornicima, panelistima, moderatorima što su omogućili korištenje svojih materijala. Program konferencije je dostupan na sljedećoj poveznici: http://gong.hr/media/uploads/nacrt_programa_03102013.pdf
IMPRESSUM
SADRŽAJ
Ova publikacija je tiskana uz financijsku pomoć Europske unije kroz projekt Ostvarivanje prava glasa osoba s intelektualnim teškoćama (Human Rights Advocacy throught learning by doing) provedenog u sklopu programa EIDHR (European instrument for Democracy and Human Rights). Sadržaj publikacije je odgovornost GONG-a i Udruge za samozastupanje te nikako ne odražava stavove Europske unije. Za više informacija o Europskoj uniji kontaktirajte Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj: Ulica Augusta Cesarca 4 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 4681 300 Fax: +385 1 4627 499 e-mail: comm-rep-zag@ec.europa.eu web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm GONG Trg bana Jelačića 15/IV 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: 0385 1 4825 444 Fax: +385 1 4825 445 gong@gong.hr www.gong.hr
Udruga za samozastupanje Bleiweisova 15 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 555 66 80 Fax: +385 1 555 66 89 kontakt@samozastupanje.hr http://www.samozastupanje.hr
2
Uvod i pozdravni govori 4 Panel 1 : Uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u demokratske procese u zajednici
10
Panel 2: Obiteljski zakon i građanska prava osoba s intelektualnim teškoćama Zaključci i preporuke
16
22
3
Pozdravni govori
IMPRESSUM
U Europskoj godini građana imali smo priliku čuti što osobe s intelektualnim teškoćama žele i kakvu podršku trebaju da bi mogli ostvariti svoja ljudska i građanska prava. Budući da su oni u najboljem položaju da objasne s kojim se situacijama diskriminacije suočavaju u svakodnevnom životu te kako se s njima nose, samozastupnici mogu dati bitan doprinos domaćim, ali i europskim politikama za ljudska prava. U uvodnom dijelu konferencije održana je rasprava na temu uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama u demokratske procese u zajednici. Osobe s intelektualnim teškoćama 2013. godine su po prvi put dobile priliku glasati na europskim i lokalnim izborima što svakako predstavlja pozitivan iskorak u poštivanju ljudskih i građanskih prava osoba s invaliditetom. Ususret zakonskim prijedlozima novog Obiteljskog zakona i Zakona o udrugama kojima se regulira jedan dio tih prava, na konferenciji se pokrenula i rasprava o utjecaju navedenih zakona na život osoba s intelektualnim teškoćama.
Uvodne govore održali su Fadil Špuren, samozastupnik u Udruzi za samozastupanje, nakon kojega je uslijedio Damjan Janjušević, izvršni direktor Udruge za samozastupanje te Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a. Od predstavnika izvršne vlasti na konferenciji su govore održali ministar uprave Arsen Bauk, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih, Iva Prpić te gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. Uvodnu je sesiju moderirala Senada Halilčević, predsjednica Europske platforme samozastupnika (EPSA),
Senada Halilčević, Udruga za samozastupanje
Samozastupnik Fadil Špuren je ukratko predstavio svoja osobna iskustva o različitim preprekama s kojima se suočio kao osoba sa intelektualnim teškoćama ističući kako se većina osoba s intelektualnim teškoćama osjećala kao građani drugoga reda obzirom da nisu imali biračko pravo. Osvrnuo se na aktivizam i angažman u zagovaranju za ostvarivanje biračkog 4
5
prava osoba sa intelektualnim teškoćama u Udruzi za samozastupanje te na svoje prvo iskustvo na izborima za izbor hrvatskih zastupnika u Europski parlament održani u travnju 2013. godine: „Prvi sam put glasao kad su bili izbori za hrvatske samozastupnike za Europski parlament i bio sam jako uzbuđen. Pratio sam predizbornu kampanju na radiju i televiziji kako bih mogao donijeti odluku. Iako je bilo puno kandidata na izborima, pronašao sam svoje kandidate i za koga ću glasati, a na sljedećim izborima, lokalnim izborima bilo mi je lakše odlučiti vidjevši koji se političari zalažu za iste stvari koje su meni važne. Mislim da su izbori dobar način na koji mogu utjecati na pozitivne promjene u društvu.“ Zaključno je naglasio kako proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi koji je u tijeku je želja većine osoba s intelektualnim teškoćama jer bi im se na taj način omogućilo da žive samostalno i u okviru zajednice kojoj pripadaju. Damjan Janjušević je naglasio kako ova konferencija za članove Udruge za samozastupanje ima višestruko značenje jer Udruga obilježava deset godina svoga rada i djelovanja. Također, ističe kako su od samih početaka svojim djelovanjem nailazili na otpor i čuđenje svoje okoline što se iz današnje perspektive svakako može smatrati jednom vrstom diskriminacije osoba s invaliditetom pa su ih tako na primjer prilikom osnivanja udruge često institucije znale pitati: „Što će mentalcima udruga?“. Na slične su predrasude i osude nailazili i prilikom zagovaranja ideje za ostvarivanje biračkog prava i političke participacije osoba s intelektualnim teškoćama koja je donedavno smatrana izričito radikalnom. Zbog takvih stereotipa 6
i predrasuda Udruga za samozastupanje je tijekom svog 10 godišnjeg rada ulagala iznimne napore u svoj ljudsko-pravaški aktivizam i zagovaračke aktivnosti. No, Damjan Janjušević naglašava kako ta borba još uvijek traje jer postoje brojni izazovi, među kojima su svakako građanska prava osoba lišenih poslovne sposobnosti regulirana Obiteljskim zakonom, koji je u tijeku održavanja ove konferencije, u procesu izmjene od strane Ministarstva socijalne politike i mladih. Također, na pitanje udruživanja i djelovanja osoba lišenih poslovne sposobnosti unutar udruga utječu i nedavno predložene izmjene Zakona o udrugama. Nadalje, sudionicima konferencije se obratio Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a koji je naglasio kakao je pružanjem zakonske mogućnosti ostvarivanja biračkog prava osobama lišenim poslovne sposobnosti ukinuta jedna velika nepravda i da se time Hrvatska svrstala među rijetke zemlje u Europskoj uniji koje su na taj način osigurale političku participaciju osoba lišenih poslovne sposobnosti. Dragan Zelić nada se da, međutim, uključivanje osoba lišenih poslovne sposobnosti neće stati samo na biračkome pravu već da će se nastaviti zagovarati i druga prava tih osoba kakao bi osobe lišene poslovne sposobnosti zaista participirale u donošenju odluka te kakao bi bile aktivni građani u punom smislu te riječi. Ističe, da veliki posao čeka i Državno izborno povjerenstvo u educiranju izbornih tijela te da svakako treba nastaviti sa izbornim reformama kako bi se riješilo i pitanje izbornih jedinica, preferencijalnog glasanja, medijskih pravila praćenja izbora te svakako pitanje referenduma koji konačno treba dobiti uređeni pravni okvir, a potrebno je i svakako početi razmišljati o 7
nadogradnji izbornog procesa korištenjem inovativnih rješenja modernih tehnologija.
socijalne politike i mladih za provedbu socijalne politike, organizaciju i nadzor ustanova, Iva Prpić, osvrnula se na visok postotak izlaznosti na izbore osoba s intelektualnim teškoćama koji je iznosio 95 posto onih koji su se prijavili. Pritom je zanimljivim istaknula činjenicu da se radi o osobama koje ne žive u institucijama. Završno je naglasila kako je Ministarstvo socijalne politike i mladih puno učinilo u pogledu deinstitucionalizacije te da se nada kakao će ova Vlada pokazati da joj je, bez obzira na poslovnu sposobnost, stalo do svakog građana jer samozastupnici žele živjeti u zajednici i imaju pravo na to. Za kraj uvodnih govora je prikazan i kratki video filmić Udruge za samozastupanje o njihovoj mreži samozastupnika.
Naposljetku se obratio i ministar uprave Arsen Bauk koji je istaknuo kakao su upravo provedeni i održani izbori za hrvatske zastupnike u Europski parlament u travnju 2013. te lokalni izbori u svibnju i lipnju 2013. Pokazali da nije postojao opravdani razlog za ograničenje biračkog prava osobama lišenim poslovne sposobnosti, za koje također smatra da nije u skladu sa Ustavom RH obzirom da Ustav jamči pravo glasa svima. Tvrdi kakao je pravo glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti ostvareno te da se nada da ono više neće biti tema kao i da će se krenuti raspravljati o drugim pravima koja te osobe ne mogu ostvariti. Zaključno, spominje upućivanje u proceduru nacrt izmjena Zakona o udrugama kojim se sada osobama lišenim poslovne sposobnosti omogućuju određena prava koja ranije nisu imali. Pomoćnica ministrice 8
Uvodni govornici
9
Panel 1: Uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u demokratske procese u zajednici
Prvi panel je sa svojom pričom i iskustvom u radu Udruge za samozastupnje otvorila samozastupnica i članica Udruge Snježana Kanjir: „Prije desetak godina počeli smo sa samozastupnjem i cilj je bio da se upoznamo s našim pravima, a kako je posao postojao sve ozbiljniji, pojavila se potreba da se osamostalimo i osnujemo svoju Udrugu za samozastupanje. Međutim, javili su se pravi problemi, naime, kao osobi djelomično lišenoj sposobnosti, zakon mi nije dopuštao da budem jedan od osnivača udruge. Taj me udarac nije obeshrabrio, nego potaknuo da se još više zalažem za druga prava“. Snježana Kanjir prepričava kako je u Udruzi sudjelovala na tribinama, konferencijama, okruglim stolovima i u javnim kampanjama; kako su snimali video priče, pisali, izdavali časopise čime je aktivno sudjelovala u zagovaranju svojih građanskih prava. No, ističe kako upravo zbog odredbi postojećeg Zakona o udrugama ona, kao osoba lišena poslovne sposobnosti, nije se mogla kandidirati za predsjednicu Udruge ili za člana Upravnog odbora te kako se na Skupštini Udruge glasovi osoba lišenih poslovne sposobnosti uopće ne uzimaju u obzir prilikom brojanja jer se njihov glas smatra nevažećim. Naglašava kako Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom jamči osobama s intelektualnim teškoćama pravo na slobodu udruživanja te Hrvatska kao njena potpisnica, nakon pružanja mogućnosti ostvarivanja biračkog prava osobama lišenim poslovne sposobnosti, mora u predloženim izmjenama Zakona o udrugama osigurati osobama lišene poslovne sposobnosti da imaju pravo osnovati udrugu i odlučivati jednako kao i ostali.
Ravnopravnost još uvijek u potpunosti ne postoji „Na Skupštini je sudjelovalo puno članova Udruge i kada smo birali - svi su digli ruke kako bi dali svoj glas, ali kada sam pogledala u Zapisnik - naši su glasovi bili podijeljeni u dva stupca. U prvom su bila imena onih članova čije se glasove računa, a moje je ime bilo u drugom stupcu – moj se glas nije računao, a sve zbog toga jer sam lišena poslovne sposobnosti. Iako sam u Udrugu uložila puno truda i rada, ne osjećam da moje sposobnosti i glas vrijede“, istaknula je Kanjir i upozorila: „Kada se promijenio zakon i kada su sve osobe dobile pravo glasa, pomislila sam da napokon glas svakog čovjeka jednako vrijedi, ali prevarila sam se. Još uvijek osobe s intelektualnim teškoćama nisu ravnopravne s drugim građanima. Republika Hrvatska je potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i u njoj piše da imamo pravo osnovati udrugu i odlučivati jednako kao i svi drugi ljudi. Nadam se da će donositelji ovoga zakona zaviriti u Konvenciju i napokon nam priznati sva prava koja nam se pridaju kao članovima Udruge. Želim da se poštuje naša prava i neka se naš glas čuje!“
Snježana Kanjir, Udruga za samozastupanje
10
11
Nakon izlaganja Snježane Kanjir, gđa. Janja Drobnjak Horvat, članica Državnog izbornog povjerenstva, koja je ukratko izložila iskustva u provedbi lokalnih izbora te izbora za hrvatske zastupnike u Europskome parlamentu u pogledu ostvarivanja biračkog prava osoba sa intelektualnim teškoćama. „Imali smo svojih skepsi i strahova oko ostvarivanja prava glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti i provedbe izbora, ne zato jer one ne bi trebale imati to pravo, nego zbog pitanja kako to provesti tehnički, a da njihovi glasovi ne budu zloupotrijebljeni. Sada sam sretna što mogu reći da nije bilo nikakvih problema u bilo kojem segmentu. Stvari su bile dobro organizirane na svim razinama i u ustanovama u kojima su korisnici glasali“, zadovoljno je istaknula Janja Drobnjak iz Državnog izbornog povjerenstva, koja nije predstavila nikakve posebne podatke o odazivu s obzirom da su, kako je istaknula, „osobe lišene poslovne sposobnosti postali građani kao i svi drugi te se ne vode nikakve posebne statistike“.
12
Janja Horvat Drobnjak smatra da su institucije na proteklim lokalnim i izborima za Europski parlament odradile svoj posao te da je posao Državnog izbornog povjerenstva da brine o tome da sva biračka mjesta budu svima dostupna, iako naravno postoje situacije kada je određene prilagodbe, po njenom mišljenju, naprosto nemoguće provesti te da se ponekad mora gledati interes izlaznosti na izbore, jer promjena lokacije biračkog mjesta nije često najbolji izbor. Međutim Vanja Škorić, pravna savjetnica GONG-a, na to dodaje da je obveza biračkog odbora da izađe ususret biraču i omogući mu glasanje izvan mjesta predviđenog za glasanje, a koje bi mu bilo dostupno.
„Bilo je skepse i s obzirom na zabrinutost hoće li ljudi znati glasati i jesu li dobro pripremljeni, no posao je odlično odrađen, a to pokazuje i broj od samo pet posto nevažećih listića na razini cijele države. I stoga bih voljela reći da je ovo bio jedan projekt u kojem je svaki dio, svaka organizacija koja je radila na tome odradila odličan posao i mislim da je to primjer za sve buduće projekte, ne samo na području izbornog prava i samozastupanja upravo zato jer pokazuje da se može odraditi i visoko zahtjevan posao“, naglasila je Drobnjak.
Janja Drobnjak Horvat , Državno izborno povjerenstvo
Za kraj prvog panela se sudionicima konferencije obratila gđa. Jagoda Botički, pomoćnica ministra uprave za opću upravu, na temu prijedloga Zakona o udrugama koje je Ministarstvo uprave uputilo u saborsku proceduru. Istaknula je kako je Ministarstvo uprave nakon uređenja Registrom birača, željelo i u Zakon o udrugama implementirati međunarodne 13
standarde tako što bi omogućili osobama lišenim poslovne sposobnosti da osnuju udrugu, ali uz potrebu pristanka njihovog skrbnika. „Iz teksta zakona koji ste vidjeli u savjetovanju i današnjega teksta postoje određene razlike, naime, Ministarstvo socijalne politike objavilo je Obiteljski zakon i nastojali smo se uskladiti, no to nas još čeka s obzirom da on tek treba biti usvojen i tu će onda trebati riješiti problem skrbništva. Činilo se, naime, da pruža veći stupanj prava jer polazi od toga da mijenja praksu u kojoj je skrbnik onaj koji odlučuje u to da to on bude osoba koja će pružati podršku“, kazala je Botički. Zaključno je pomoćnica ministra istaknula kako su ovim prijedlogom Zakona o udrugama htjeli omogućiti da osobe sa intelektualnim teškoćama budu uključene u sam proces osnivanja udruga i da tako imaju aktivniju ulogu. Naime, prema postojećem Zakonu o udrugama, osobe lišene poslovne sposobnosti ne mogu glasati, tj. donositi odluke jer njihov glas na skupštini nije pravno valjan. Botički ističe kakao su ovim izmjenama u prijedlogu Zakona nastojali potaknuti udruge da one same riješe način sudjelovanja svojih članova prilikom donošenja odluka.
“Pravo na udruživanje je temeljno ljudsko pravo i ne treba ga ograničavati već treba pružiti podršku samozastupnicima da se mogu udruživati”, istaknuo je Damjan Janjušević, izvršni direktor Udruge za samozastupanje, a osvrnuvši se na uspješnu priču oko ostvarivanja prava glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti Vanja Škorić, pravna savjetnica u GONG-u, zaključila je: „Ovo je primjer što se može unatoč svim preprekama kad se udruže država i organizacije civilnoga društva“.
1. panel - govornici
Jagoda Botički, Ministarstvo uprave
14
15
Panel 2: Obiteljski zakon i građanska prava osoba s intelektualnim teškoćama
Samozastupnici mogu dati bitan doprinos politikama ljudskih prava s obzirom da sami najbolje mogu objasniti s kojim se situacijama diskriminacije suočavaju u svakodnevnom životu i kako se s njima nose, a što su i sami opetovano istaknuli sudjelujući u raspravama o prijedlogu novog Obiteljskog zakona i netom usvojenom Zakonu o udrugama tijekom trodnevne europske konferencije «Čujte naše glasove: Građani prije svega» koja se održala u Zagrebu u organizaciji Udruge za samozastupanje, GONG-a, Europske platforme samozastupnika (EPSA) te Inclusion Europe. Uvod u drugi panel na temu prijedloga Obiteljskog zakona čije je javno savjetovanje bilo u tijeku dala je samozastupnica iz Ivančica Gudelj iz lokalne grupe samozastupnika iz Bjelovara prepričavanjem vlastitog iskustva života u inkluziji. „Živim u stanu s još dvoje sustanara, imam svoju sobi i zadovoljna sam svojim životom. Prije nego sam došla u inkluziju, živjela sam kod bake gdje baš nisam imala mogućnosti odlučivati o svojem životu. Prije nego sam napunila 18 godina, kod bake je došla komisija koja je odlučila da ne mogu imati poslovnu sposobnost. Htjela sam se dalje školovati, ali mi baka nije dozvolila. Što će mi škola, rekla je, bolje mi je doma“, prisjetila se Ivančica Gudelj. „No, kad sam došla u inkluziju, život mi se promijenio jer se mogu baviti različitim aktivnostima, mogu raditi i zaraditi, družiti se s prijateljima, imati dečka i mogu sama organizirati sama svoj dan. Ako imam problem, povjerim se prijateljima i skrbnici, koji mi pomognu. Ove sam godine prvi put išla na glasovanje jer se promijenio zakon da to sada mogu i to mi puno znači jer znači da smo kao i svi drugi“, istaknula je Gudelj. Gudelj poručuje: „Jednoga dana ako mi se vrati poslovna sposobnost, 16
htjela bih naći posao i potpisati ugovor o radu. Sada ga ne mogu potpisati jer moj potpis ne znači ništa. Željela bih sama sebi obavljati neke stvari kao primjerice izvaditi osobnu iskaznicu. Sada se umjesto mene potpisuje moja skrbnica Neda. Prije par mjeseci sam zaželjela da se ponovno pokrene postupak za vraćanje poslovne sposobnosti. Mislim da sam sposobna živjeti samostalno, ali mi je u nekim stvarima potrebna podrška kao i svim drugim ljudima“.
Prof. Daniela Bratković, Edukacijsko - rehabilitacijski fakultet
Nakon izlaganja osobne priče samozastupnice, sudionicima konferencije je kratku prezentaciju o „Čimbenicima kvalitete sustava podrške za život u zajednici“1 održala Daniela Bratković, izvanredna profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na Odsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju: „Svi se slažemo da ljudi imaju pravo živjeti u zajednici te da je institucionalni život stvar prošlosti. U Hrvatskoj se, doduše, još uvijek s time borimo, ali i kročimo naprijed i tu upravo vi, samozastupnici, dajete najveći doprinos i bez vas, mi stručnjaci, ne bismo mogli puno napraviti.“ 1
http://gong.hr/media/uploads/daniela_bratkovic.pdf
17
Profesorica Bratković, dalje, naglašava: „Osnova kvalitetne podrške je ostvarivanje politike ljudskih prava kao temelja za antidiskriminaciju i omogućavanje poštivanja svih različitosti. Pritom je ključna uloga osoba s invaliditetom, i to kao iskustvenih eksperata, u preuzimanju kontrole nad životom s naglaskom na osnaživanje i emancipaciju u svim područjima života. Sudjelovanje znači da podršku pružaju i osobe iz prirodnog kruga, a ne samo stručnjaci. Za uključivanje u sve sadržaje života važan je individualni pristup u vidu pomoći osobi u ostvarivanju njezinih potencijala i interesa te se u tom smislu razvija takozvane standarde kvalitete.“
ODREDNICE RAZVOJA KVALITETE PODRŠKE NORMALIZACIJA/ VREDNOVANJE SOCIJALNIH ULOGA NAJMANJE RESTRIKTIVNA ALTERNATIVA
INDIVIDUALIZACIJA
KVALITETA ŽIVLJENJA STRUČNE SLUŽBE PODRŠKE/ DEINSTITUCIONALIZACIJA
SOCIJALNA INKLUZIJA
Iz prezentacije prof. Bratković
Završno izlaganje održala je Mira Pekeč Knežević, zamjenica Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, govoreći o prijedlogu Obiteljskog zakona te njihovim komentarima i prijedlozima uređenja instituta skrbništva i ostalih odredbi koji se tiču osoba s intelektualnim teškoćama. Podsjetila je da je Hrvatska izgubila nekoliko presuda na Europskom sudu za ljudska prava vezanih uz područje skrbništva i nada se da će nova rješenja ići u smjeru podrške osobama lišenima poslovne sposobnosti kao korak u smjeru Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Mira Pekeč Knežević ističe kako sadašnji prijedlog Obiteljskog zakona upućuje na to da se ipak napravio korak naprijed, ne samo ukidanjem potpunog lišavanja poslovne sposobnosti nego i ukidanjem skrbništva kao instituta zaštite prava i interesa osoba lišenih poslovne sposobnosti te da se više približavamo institutu podrške. 18
19
ipak potrebna, kao što su primjerice odluke prilikom potpisivanja ugovora, raspolaganje imovinom i slično“
Mira Pekić Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
Zamjenica Pravobraniteljice ističe da se Pravobraniteljica već sada zalaže da se osigura alternativa skrbništvu. Ističe da su mnogi skeptični, jer smatraju da Hrvatska još nije spremna za tako velike promjene, ali takve bi promjene bile u skladu a Konvencijom, čija je Hrvatska potpisnica te se nada da su one samo uvod u budućnost gdje će se potpuno napustiti institut skrbništva. Također ističe da je važno promijeniti, ne samo zakon, nego i stav stručnjaka koji sudjeluju u procesu lišavanja poslovne sposobnosti: suci, vještaci, centri za socijalnu skrb.
2. panel - govornici
Za kraj, izvršni direktor Udruge za samozastupanje, Damjan Janjušević, upozorio je na sljedeće: Premda je novi zakon na tragu Konvencije i ukida institut potpunog lišavanja poslovne sposobnosti, ali mu nedostaje dio koji bi govorio o tome da ljudima treba osigurati podršku pri korištenju poslovne sposobnosti jer je ona samozastupnicima u određenim područjima 20
21
Zaključci i preporuke
Premda su osobe s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj ove godine po prvi put dobile priliku glasati na europskim i lokalnim izborima što svakako predstavlja pozitivan iskorak u poštivanju njihovih ljudskih i građanskih prava, još uvijek ima mnogo posla na polju njihova uključivanja u demokratske procese u zajednici, upozoreno je u raspravama tijekom konferencije. Ostvarivanje prava glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti utire put ostvarivanju i ostalih prava, jer im se daje mogućnost da budu aktivni građani hrvatskog društva.
Za kraj kao zaključak ove konferencije te preporuke za daljnje djelovanje i zagovaranje za bolje uređeni sustav zaštite građanskih i ljudskih prava osoba s intelektualnim teškoćama, poslužit će nam poruka gđe. Helene Holand, jedne od sudionica konferencije s kojom je GONG-ova novinarka Andreja Žapčić i razgovarala o ulozi i životu samozastupnika u njezinoj domovini Norveškoj, ali i u ostatku Europe. Helene Holand je u Upravnom odboru Inclusion Europe od 2007. te ima veliko iskustvo u zalaganju za prava osoba s intelektualnim poteškoćama, a pored sudjelovanja u radu i mnogih drugih odbora od 2000. je izabrana članica Državnog izvršnog odbora norveške Udruge za osobe s poteškoćama u razvoju.
Damjan Janjušević ističe kako: „Samozastupnici, ljudi koji su često lišeni poslovne sposobnosti, trebaju imati priliku da se čuju njihov glas i mišljenje jer ga imaju o mnogim stvarima», a što se tiče njihovih želja – samozastupnici su ih i na konferenciji nekoliko puta istaknuli: „Želimo posao i karijeru, samostalan život, odnose s drugima i obrazovanje!“
EPSA
„Ključno je građansko pravo na samostalan život i uključenost u zajednicu što znači pravo glasa i pravo odlučivanja o samome sebi, da se ne bude pod skrbništvom, uz potrebnu podršku.“ 22
23