JESEN 2015
Časopis Udruge za samozastupanje
Broj 20
Tema broja:
MA
BA
SO
DO
NA
E J L I S A N M
NI AL TU
EK
EL
NT
SI
OĆ ŠK
TE
A AM
RIJEČ UREDNICE Dragi samozastupnici, u razgovoru sa samozastupnicima čuli smo da su mnogi od njih doživjeli nasilje. Ponekad je nasilje teško prepoznati. Zato smo odlučili u ovom broju pisati o ovoj važnoj i teškoj temi. Tema nasilja je bila i jedna od tema na prošloj konferenciji hrvatskih samozastupnika. Nadam se da će vam novi broj Glasa samozastupnika pomoći da prepoznate i dobijete hrabrosti da se suprotstavite svakom nasilju.
Urednica Senada Halilčević Novinari Hrvoje Forner Snježana Kanjir Fadil Špuren Nera Bajzec Gordana Huzek Tomislav Ivašković Asistenti Sanja Martinovsky Ivana Poslon Hrvoj Damjan Janjušević Mladen Katanić Glas samozastupnika tiskan je uz financijsku podršku Fondacije otvoreno društvo i Grada Zagreba. This newsletter was supported by a grant from the Open Society Fundations and the City of Zagreb.
Što je nasilje? Nasilje je kada te netko namjerno povrijedi i učini da se osjećaš loše. Nasilnici uvijek napadaju osobe slabije od sebe koje se teško mogu obraniti ili zatražiti pomoć. Jedne od takvih osoba su osobe s intelektualnim teškoćama. Nasilje ljudi čine zato jer misle da je to često jedini način da ostvare ili dobiju ono što žele. Na primjer: kada čovjek nema novaca i zato napadne i opljačka nekoga, kad muškarac ima spolni odnos sa ženom bez njezina dopuštenja. Nasilje je znak slabosti ili nemoći. Osoba koja čini nasilje često je i sama bila izložena nasilju. Zato je nasilje jedini način na koji ta osoba rješava svoje probleme.
2
Časopis Udruge za samozastupanje
Predrasude i diskriminacija Predrasude su loši stavovi ili mišljenja o nekom događaju, osobi ili skupini ljudi. Zbog predrasuda ljudi često mrze druge ljude ili ih smatraju manje vrijednima. Neke od predrasuda prema osobama s intelektulnim teškoćama su: glupi bezvrijedni idioti retardirani nesposobni Predrasude često služe kao opravdanje za nasilje i diskriminaciju. Diskriminacija je kada netko krši tvoja prava samo zato što si osoba s intelektualnim teškoćama. Diskriminacija je nasilje. Govor mržnje i zločin iz mržnje Predrasude dovode do govora mržnje i zločina iz mržnje. Govor mržnje je kada zbog predrasuda ljudi govore ružne stvari o nekoj osobi ili skupini ljudi i potiču nasilje ili diskriminaciju prema njima. Posebno je opasan govor mržnje u medijima zato što medije prati veliki broj ljudi. Govor mržnje često dovodi do zločina iz mržnje. Zločin iz mržnje je kada zbog predrasuda ljudi čine nasilje prema nekoj osobi ili skupini ljudi. Zločin iz mržnje najčešće započinje sa govorom mržnje i manjim nasiljem kao što je: vrijeđanje, pisanje uvredljivih poruka upućenih osobama s invaliditetom, pljuvanje, maltretiranje fizički napadi na osobe s invaliditetom ili njihovu imovinu. Zato je vrlo važno da obratiš pozornost na ovakvo i slično nasilje jer ono često vodi u puno teže i ozbiljnije nasilje.
Glas samozastupnika
3
Koje vrste nasilja postoje? Postoji više vrsta nasilja: tjelesno nasilje psihičko nasilje spolno nasilje ekonomsko nasilje Tjelesno nasilje postoji kada osoba upotrijebi fizičku silu. Tjelesno nasilje postoji bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije. Primjeri tjelesnog nasilja: guranje šamaranje gušenje udaranje štipanje trganje odjeće Psihičko nasilje uzrokuje osjećaj straha, ugroženosti ili uznemirenosti. Primjeri psihičkog nasilja: vrijeđanje ruganje psovanje nazivanje ružnim imenima uznemiravanje uznemiravanje preko elektroničkih medija kao što je Facebook Spolno nasilje je bilo koje spolno ponašanje koje osoba ne želi. Na primjer: prisiljavanje na seksualni odnos dodirivanje intimnih dijelova tijela neprimjereni seksualni komentari Ekonomsko ili novčano nasilje znači uništavanje tvoje imovine i zabranu raspolaganja tvojim prihodima. Na primjer: oduzimanje tvog novca oduzimanje tvoje imovine zabrana korištenja imovine
4
Časopis Udruge za samozastupanje
Što piše u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom o nasilju? Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom države su dužne zaštiti i pružiti podršku osobama s invaliditetom u slučajevima nasilja. U članku 16 - Sloboda od izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja piše: Države će štititi osobe s invaliditetom od izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja. Države će omogućiti osobama s invaliditetom da prijave izrabljivanje, nasilje i zlostavljanje. Države će paziti da osobe s invaliditetom budu zaštićene od nasilja, zlostavljanja i izrabljivanja ljudi koji im pružaju podršku. Države će pomoći da se osobe s invaliditetom koje su doživjele izrabljivanje, zlostavljane ili nasilje što prije oporave i uključe u društvo. Države će se truditi da otkriju i kazne svako zlostavljanje, izrabljivanje i nasilje prema osobama s invaliditetom. Stanje u Hrvatskoj i Europi U Hrvatskoj i Europi je zabranjena diskriminacija i bilo koja vrsta nasilja prema osobama s intelektualnim teškoćama. Dokumenti koji štite osobe s invaliditetom od nasilja i diskriminacije u Europi su: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Povelja o temeljnim pravima Europske unije Europska konvencija o ljudskim pravima Dokumenti koji štite osobe s invaliditetom od nasilja i diskriminacije u Hrvatskoj su: Ustav Republike Hrvatske Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Kazneni zakon Zakon o suzbijanju diskriminacije Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Zakon o medijima Osobe s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj najviše doživljavaju psihičko nasilje, a zatim fizičko.
Glas samozastupnika
5
Počinitelji nasilja su najčešće osobe iz bliskog okruženja kao što su članovi obitelji i poznanici. Stručnjaci iz zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi su također počinitelji nasilja. U Hrvatskoj i mnogim zemljama Europe osobe s intelektualnim teškoćama mnogo godina su živjele u institucijama. Tamo su često doživljavale razne vrste zlostavljanja. Mnoge osobe s intelektualnim teškoćama sada dolaze iz institucija živjeti u zajednicu uz podršku. Osobe s intelektualnim teškoćama koje žive u zajednici uz podršku imaju puno više prilika za bolji život. Ali u zajednici ima i puno ljudi koji imaju predrasude prema osobama s invaliditetom i mogu počiniti nasilje. Veliki je problem što osobe iz straha ili neznanja ne prijave nasilje. Tako mnogi počinitelji ostanu nekažnjeni. Također, postoji jako malo istraživanja koja se bave ovom temom. Zato je nasilje nad osobama s intelektulanim teškoćama vrlo važna tema. Ovu temu trebaju zajedno istraživati i sprečavati osobe s invaliditetom, stručnjaci, škole, policija, službe podrške i državne ustanove zadužene za zaštitu ljudskih prava kao što je Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Tako će život osoba s intelektualnim teškoćama u zajednici postati sigurniji. Kako ti možeš spriječiti i boriti se protiv nasilja? Nitko ne treba trpjeti nasilje. Svi imamo pravo na siguran život. Nasilje je jako loše zato što čini veliku štetu ljudima i dovodi do novog nasilja.
6
Časopis Udruge za samozastupanje
Zato je važno spriječiti i boriti se protiv nasilja. Nasilju se trebaš suprotstaviti kad god možeš. Ovo znači da ne dopustiš drugima: da viču na tebe da te udaraju da te diraju po intimnim dijelovima da te prisiljavaju na nešto što ne želiš da oduzimaju tvoju imovinu ili novac Nasilje prema tebi često mogu počiniti osobe koje su ti bliske, kao što su roditelji ili asistenti. U tom slučaju se također trebaš suprotstaviti jer nitko ne smije biti nasilan prema tebi. Nikad nemoj osjećati sramotu zato što je netko bio nasilan prema tebi. Nasilnik je taj kojega treba biti sram. Ovo su neki načini kako možeš spriječiti i boriti se protiv nasilja: 1. Nikad nemoj biti nasilan prema drugim ljudima. 2. Svojim vlastitim ponašanjem budi primjer kako se trebaju ponašati drugi ljudi. 3. Nauči koje vrste nasilja postoje. Na taj način ćeš moći prepoznati kada je netko nasilan prema tebi ili prema drugima. 4. Obrati posebnu pozornost na govor mržnje na ulici i u medijima kao što su televizija, radio, novine, internet i facebook. Govor mržnje može dovesti do strašnog nasilja i zločina iz mržnje. 5. Ako je netko prema tebi nasilan zauzmi čvrst i jasan stav. Reci nasilniku da prestane i pokušaj nasilnika smiriti riječima! 6. Govori drugima o lošim posljedicama nasilja. Ovo je vrlo važno jer na taj način širiš znanje o štetnosti nasilja. 7. Prijavi nasilje koje se dogodilo tebi ili drugima. Prijavi svaki govor mržnje koji čuješ ili vidiš na ulici i u medijima.
Glas samozastupnika
7
Zahtijevaj od drugih da nešto poduzmu kako bi se spriječilo nasilje i govor mržnje. Kome se možeš obratiti ako doživiš ili vidiš nasilje? Ako netko vrši nasilje nad tobom razgovaraj s osobom u koju imaš povjerenje. Možeš se obratiti i nama u Udrugu za samozastupanje. U hitnom slučaju nasilje možeš prijaviti na besplatni telefonski broj 112. To je broj Državne uprave za zaštitu i sigurnost. Broj 112 možeš nazvati s bilo kojeg telefona ili telefonske govornice u bilo koje doba dana ili noći.
112
Nasilje također možeš prijaviti: policiji državnom odvjetništvu centru za socijalnu skrb bolnici pučkoj pravobraniteljici pravobraniteljici za osobe s invaliditetom. Oni su dužni pružiti ti zaštitu.
ISKUSTVA SAMOZASTUPNIKA Na prošloj Konferenciji hrvatskih samozastupnika jedna od tema bila je nasilje nad osobama s intelektualnim teškoćama. O nasilju su govorile savjetnica pravobraniteljice Branka Meić Salie, profesorica Daniela Bratković i samozastupnica Senada Halilčević. Senada je ispričala iskustva samozastupnika sa fizičkim, psihičkim i ekonomskim nasiljem o kojima smo razgovarali na našim sastancima.
8
Časopis Udruge za samozastupanje
Nakon što su govornici otvorili temu nasilja imali smo rad u grupama. Samozastupnici su u grupama podijelili svoja iskustva s nasiljem. U nastavku možete pročitati o ovim iskustvima kao i iskustvima samozastupnika o kojima smo razgovarali na našim sastancima. Iskustva s nasiljem koja su samozastupnici ispričali na 5. Konferenciji hrvatskih samozastupnika Tijekom rada u grupama samozastupnici su pričali o tome jesu li doživjeli nasilje, gdje se to nasilje dogodilo, tko je vršio nasilje i koje su posljedice nasilja. Čuli smo da se nasilje prema samozastupnicima događalo na raznim mjestima. Na primjer, samozastupnici su nasilje doživljavali u školi od strane drugih učenika. Jedna nam je samozastupnica ispričala kako su je školski kolege gađali s kamenjem samo zato što je osoba s invaliditetom. Drugog samozastupnika su učenici u specijalnoj školi na silu hranili snijegom. Još jedan samozastupnik nam je ispričao kako su ga u specijalnoj školi ostali učenici tukli šakama i nogama po cijelom tijelu. Neki samozastupnici su doživjeli i seksualno uznemiravanje. Od jedne samozastupnice smo čuli kako je često dobivala uznemirujuće i ružne seksualne komentare na ulici od prolaznika. Nažalost, mnogi su samozastupnici nasilje doživljavali upravo u vlastitoj obitelji. Čuli smo kako je jednog samozastupnika otac tukao, zatvarao u štagalj i spuštao u bunar.
Glas samozastupnika
9
Da bi zaštitili osobe od nasilja skrbnici su ih smještali u institucije. Međutim, čuli smo i iskustva samozastupnika koji su nasilje doživljavali upravo u institucijama. Jedan nam je samozastupnik ispričao kako su ga u instituciji samog zaključali u malu sobu kada bi nešto pogriješio. Nisu ga puštali van satima ili cijeli dan. Ljudi u instituciji nisu mogli tražiti pomoć jer nisu imali pristup telefonu. Mnogi samozastupnici doživljavali su nasilje još kao djeca. Iako su sada odrasli ljudi još uvijek osjećaju posljedice nasilja. Kada pričaju o tim događajima, ponovo osjete strah, bijes, bol i tugu. Samozastupnici su zaključili da je mnogo osoba doživljavalo nasilje samo zato što su osobe s teškoćama. Vrlo često je to nasilje trajalo duže vrijeme jer se nisu imali kome požaliti. Osobe koje su trpjele nasilje spasile su se tek kada su otišle iz svoje obitelji ili institucije. Čuli smo da mnogi nasilnici nikada nisu bili kažnjeni. Nasilje oko nas: Senada Halilčević Svatko od nas se kroz život susreo s nasiljem. Nasilje se događa svugdje oko nas: u školama, na ulicama, u obiteljima. Kada na sastancima samozastupnika razgovaramo o nasilju na par minuta nastane tišina. Osjeća se neugoda i napetost. Tek tada samozastupnici ispričaju svoja iskustva s nasiljem. Jedna samozastupnica ispričala je svoje iskustvo s nasiljem u obitelji. Njezin otac je često pio. Kada bi pijan došao kući počeo je tući njenu majku, sestru i nju. I najmanja sitnica mogla bi ga razljutiti i izazvati batine. Ona je imala modrice po licu i tijelu. U mjestu gdje je živjela svi su znali što se događa, čak i njezin doktor. Ali nitko nije ništa učinio.
10
Časopis Udruge za samozastupanje
Više puta je zvala socijalnu službu. Socijalni radnici su razgovarali s njenim ocem, a kada bi otišli, ona je ponovo dobila batina. Jednom prilikom kada ju je otac istukao pozvala je policiju. Kada je došla policija, samo je napravila zapisnik i otišla. On je ponovo počeo vikati, ali ona je pobjegla u svoju sobu. Osjećala se jadno, napušteno, nemoćno, nevrijedno. Svoju mladost provela je u strahu. Nikada nije znala što će izazvati nasilno ponašanje njenog oca. Jednu večer nakon obiteljske svađe odlučila je zauvijek napustiti svoj dom. Zbog nasilja je pobjegla od obitelji i završila u instituciji. Mi samozastupnici lako prepoznajemo fizičko nasilje jer je to izravni napad na naše tijelo. Kada spomenemo psihičko nasilje samozastupnici ne znaju o čemu je riječ. Ali kada počnemo o tome razgovarati, vidimo da većina nas kroz život trpi prijetnje, vrijeđanje i ruganje samo zato što imamo intelektualne teškoće. Pitanje nasilja postavlja se i na grupama kada razgovaramo o našim novcima i drugim stvarima koje imamo. Ali ekonomsko nasilje je nama samozastupnicima najteže prepoznati. Vrlo često osobe s intelektualnim teškoćama ne znaju koliko novaca primaju i na što se on troši. Na primjer, ne znaju koliki je iznos njihove osobne invalidnine ili plaće. To se najčešće događa kada smo lišeni poslovne sposobnosti i našom imovinom upravlja skrbnik. Često naši skrbnici i podrška koriste naš novac bez dogovora s nama i bez poštivanja naših odluka.
Glas samozastupnika
11
Svakome bi se trebalo objasniti koliko novaca prima. Imamo pravo sami odlučiti na što ćemo trošiti svoj novac. Neke osobe s intelektualnim teškoćama su vlasnici jako vrijedne imovine kao što su stan, kuća ili zemljište. Međutim, mnogi od njih ne znaju koliko su bogati i nemaju pravo koristiti tu imovinu kako žele. Na primjer, ne mogu živjeti u svojoj kući, iznajmiti svoj stan ili ga prodati i odlučiti što će sa primljenim novcem. Tom imovinom upravlja skrbnik često na štetu samog vlasnika i time vrši ekonomsko nasilje. Mnoge osobe iskorištavaju intelektualne teškoće kao našu slabost i svoju moć pokazuju na loš način. Oni znaju da mnogi od nas ne mogu prepoznati ekonomsko ili psihičko nasilje ili se nećemo usuditi govoriti o fizičkom nasilju. Znaju da i ako progovorimo o tome, često nam druge osobe neće vjerovati. Zato trebamo dobru podršku i nadzor da bi nasilje mogli prijaviti bez straha. ZABAVNIK Država nam treba pružiti zaštitu a nasilnike pravedno kazniti. Tek tada ćemo biti zaštićeni od nasilja i imati siguran i dostojanstven život.
VIJESTI 3. Konferencija europskih samozastupnika Čujte naše glasove: Moj život, moje odluke U Madridu, glavnom gradu Španjolske, od 2. do 4. 10. 2015. održana je 3. Konferencija europskih samozastupnika Čujte naše glasove pod nazivom Moj život, moje odluke! Konferenciju je organizirala EPSA u suradnji sa Inclusion Europe i Plena Inclusión. Samozastupnici iz 26 zemalja u Europi i svijetu
12
Časopis Udruge za samozastupanje
tri dana su na radionicama i plenarnim sjednicama naporno radili i razgovarali o poslovnoj sposobnosti i donošenju odluka uz podršku. Predsjednica EPSA, Senada Halilčević, održala je govor i radionice o poslovnoj sposobnosti koje su bile jako dobro posjećene. Na kraju konferencije samozastupnici su poslali zajedničku poruku: Mi smo na putovanju do pune uključenosti! Svi moramo biti uključeni! Svi znači svi! Slike sa konferencije možete pogledati na ovom linku: https://www.facebook.com/maxepsa/ Završna konferencija projekta Novi putevi do inkluzije 4. i 5. studenog sudjelovali smo na završnoj konferenciji projekta Novi putevi do inkluzije (New Paths for Inclusion). Na konferenciji je sudjelovala predsjednica Europske platforme samozastupnika i naša članica Senada Halilčević. Senada je imala tu čast da u ime europskih samozastupnika održi završni govor na konferenciji. U završnom govoru Senada je zahvalila organizatorima projekta. Također je istaknula kako samozastupnici trebaju dobiti priliku učiti i sudjelovati zajedno s ostalim ljudima u svim aktivnostima u zajednici. Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci i samozastupnici iz dvadesetak zemalja. Posebna pažnja u ovom projektu bila je posvećena zajedničkom učenju i osobno usmjerenom planiranju. Stručnjaci iz Amerike Beth Mount i John O’Brian održali su nekoliko predavanja o “U-teoriji” o učenju. Više o završnoj konferenciji, osobno usmjerenom planiranju i U-teoriji možete naći na web stranici projekta: http://personcentredplanning.eu/index.php Glas samozastupnika
13
Edukacija za asistente u Stančiću Udruga za samozastupanje u 11. mjesecu 2015. provela je sedmodnevnu edukaciju za asistente u Centru za rehabilitaciju Stančić. Asistenti iz Centra Stančić učili su o samoodređenju, organizaciji i vođenju grupa za samozastupanje i zapošljavanju uz podršku. Projekti Udruge za samozastupanje Udruga za samozastupanje već desetak mjeseci provodi dva projekta. Dio novca za te projekte daje Grad Zagreb. To su projekti: Nek' se i moj glas čuje i Stop zločinu iz mržnje! U okviru projekata samozastupnici uče o nasilju iz mržnje i izrađuju Glas samozastupnika. Ovom prilikom ćemo vam objasniti kako nastaje Glas samozastupnika. Svaki mjesec samozastupnici vrijedno pišu i prikupljaju članke. Članke pišemo sami, a često nam u pisanju pomažu prijatelji iz Mreže samozastupnika Hrvatske. Ponekad čak dobijemo članak od samozastupnika iz Slovenije. Nakon što prikupimo i napišemo članke uredništvo se dogovara o tome koji će članci biti objavljeni. Kada asistent Mladen napravi pripremu za tisak, časopis šaljemo u tiskaru. Nakon što novi broj časopisa dođe iz tiskare, šaljemo ga poštom našim vjernim čitateljima diljem Hrvatske. Časopise također dijelimo u uredima Centra za socijalnu skrb Zagreb na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a možete ga dobiti i u našem uredu. S ponosom najavljujemo i tri nova projekta. Prvi projekt je potpora koju će Udruga za samozastupanje dobiti za organiziranje i rad Platforme 112. Kao dugogodišnja članica Platforme 112 Udruga za samozastupanje je ove godine podnijela
14
Časopis Udruge za samozastupanje
prijedlog za sufinanciranje rada Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. U okviru potpore analizirat će se stanje ljudskih prava u Hrvatskoj. Osim toga omogućit će se bolja suradnja među članicama Platforme.
Također ćemo osnovati pravni tim koji će biti zadužen za pružanje pomoći kada utvrdimo posebno važne slučajeve kršenja ljudskih prava. Udruga za samozastupanje će Platformu izvještavati o kršenjima ljudskih prava osoba s intelektualnim teškoćama. Drugi projekt zove se Zagovaranje iz prve ruke. U okviru tog projekta nastavit ćemo uspješnu suradnju s udrugom GONG. Prije tri godine sa GONG-om smo već proveli uspješnu zagovaračku kampanju. Tom kampanjom uspjeli smo promijeniti Zakon o registru birača. Tako smo omogućili da i osobe koje su u potpunosti lišene poslovne sposobnosti dobiju pravo glasati na izborima. U novom projektu GONG će nam ponovo pružiti podršku i edukaciju. Nakon toga ćemo zajednički pokušati promijeniti neke stvari kojima nismo zadovoljni i koje nisu u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Treći projekt nosi naziv Zajedno, a provodimo ga u partnerstvu s udrugom Solem iz Makedonije. Projekt je nastavak suradnje s makedonskim samozastupnicima. U ovom projektu pomoći ćemo udruzi Solem u edukaciji makedonskih samozastupnika. Nadamo se da će se nakon projekta makedonski samozastupnici povezati i uspostaviti redovitu suradnju. Projekte Zagovaranje iz prve ruke i Zajedno financira Europska unija.
Glas samozastupnika
15
SPORT Liga prvaka 2015. / 2016. U Ligi prvaka Dinamo je u skupini F sa Olimpiakosom, Bajernom i Arsenalom. Prvu utakmicu Diamo je igrao sa Arsenalom 16. 9. 2015. i pobijedio 2 : 1. 29. 9. 2015. Dinamo je izgubio od Bajerna sa velikih 5 : 0. 20. 9. 2015. Olimpiakos je porazio Dinamo sa 1 : 0. Jednu utakmicu smo dobili, a dvije izgubili. Napisala: Nera Bajzec
ZABAVNIK KVIZ 1. Što je psihičko nasilje?
a) udariti nekoga
b) krađa tvog novca
c) ne slušati nekoga
2. Što većina ljudi radi na blagdan Svih svetih?
a) ide na ljetovanje
16
b) ide na groblje
c) ide na izlet u prirodu
Časopis Udruge za samozastupanje
3. U kojoj zemlji se govori njemački jezik?
a) Francuska
b) Belgija
c) Austrija
TRAŽILICA U tražilici pronađite: RIZIK ZATVOR OZLJEDA ZAKON KAZNA SIGURNOST TUČNJAVA TERAPIJA MRŽNJA NASILNIK
T
U
Č NJ A
V
A
A
N
S
T
E
R
A
P
I
J
A
I
J
A
D
K
T
R
B
J
G
L
L
J
O
Z
I
L
O
U
X
D
T
N
T
Z
D
N
R
V
K
Q
A
Ž
O
M
L
N
L
I
T
N
G
R
X
K
O
J
D
I
Z
A
M
M
D
S
A
Y
E
A
S
I
Z
N
T
X
P
Z
K
D
T
A
K
M
Y
T
Y
D
T
Z
A
K
N
GOGINA PITALICA Kad struje nema, pomoć nam je prva, a kad gori sebe uništava? Svijeća!
Glas samozastupnika
17
JAVITE NAM SE
Bleiweisova 15, 10 000 Zagreb Telefon: 01 553 05 82, Fax: 01 553 05 56 E- mail: kontakt@samozastupanje.hr Posjetite naĹĄu Internet stranicu: www.samozastupanje.hr ili nas posjetite na Facebooku!
18
ÄŒasopis Udruge za samozastupanje