PROLJEĆE 2015
ÄŒasopis Udruge za samozastupanje
Broj 18
Tema broja:
Zastita
okolisa
i recikliranje
RIJEČ UREDNICE Dragi čitatelji, Proljeće je i priroda se budi. Mnogi od vas sigurno provode slobodno vrijeme šetajući se gradom, odlascima u parkove ili u prirodu. Priroda i okoliš su sve ono što nas okružuje i jako su važni za naš život i razvoj. Zato ih moramo zaštititi i čuvati. Kako možete čuvati svoju okolinu čistom pročitajte u našem novom broju Glasa samozastupnika koji smo posvetili Zaštiti okoliša i recikliranju.
ZAŠTITA OKOLIŠA
Urednica Senada Halilčević Novinari Hrvoje Forner Snježana Kanjir Fadil Špuren Nera Bajzec Gordana Huzek Tomislav Ivašković Asistenti Ana Širić Ivana Poslon Hrvoj Damjan Janjušević Mladen Katanić Glas samozastupnika tiskan je uz financijsku podršku Fondacije otvoreno društvo. This newsletter was supported by a grant from the Open Society Fundations.
Zaštita okoliša je zaštita okoline u kojoj živimo od onečišćenja i zagađenja. Onečistiti okoliš znači zaprljati ga ali na takav način da se može očistiti. Zagaditi okoliš znači zaprljati ga na takav način da se ne može očistiti. Okoliš čine zrak, voda i tlo. Voda u okolišu su kiša, rijeke, jezera i mora. Sve stvari u okolišu su povezane jedna s drugom. Ako se onečisti zrak to onečišćenje prenosi se i na kišu. Kada takva kiša pada onečišćuje i zemlju i rijeke i jezera i mora. Program Ujedinjenih naroda za okoliš proglasio je 5 lipnja Svjetskim danom zaštite okoliša.
2
Časopis Udruge za samozastupanje
Obilježavanjem tog dana želi se ljude upozoriti na važnost zaštite prirode i planeta Zemlje. U Hrvatskoj postoje zakoni koji štite okoliš i prirodu. Neki od najvažnijih su: Zakon o zaštiti okoliša Zakon o zaštiti prirode Zakon o zaštiti zraka Zakon o vodama Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren
ZAŠTO JE VAŽNO DA OKOLIŠ BUDE ČIST Čist okoliš važan je za zdravlje ljudi, biljaka i životinja. Na primjer ako je u mjestu u kojem živimo zagađen zrak možemo imati problema s plućima. Ako je zagađena zemlja na kojoj se uzgaja povrće onda će i to povrće biti štetno za zdravlje. Ako popijemo zagađenu vodu možemo se otrovati. Najveći zagađivač okoliša je čovjek. Čovjek u svom životu koristi razne stvari koje zagađuju prirodu. Na primjer čovjeku je potreban auto a on ispušnim plinovima zagađuje zrak. Toplane preko kojih se grijemo zagađuju zrak. Ako bacamo smeće u prirodu zagadit ćemo tlo. Čovjeku je potrebna struja a elektrane u kojima se proizvodi struja onečišćuju zrak ili vodu. Struja se može dobivati iz solarnih elektrana i vjetroelektrana. Ove elektrane proizvode struju pomoću sunčeve svjetlosti ili vjetra i puno su bolje za okoliš.
Glas samozastupnika
3
Ako previše zagađujemo okoliš možemo uništiti život na planeti. Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinja i zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanje prema sebi i prema drugim živim bićima. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren
VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK Kisele kiše Kada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zrak takav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša. Takve kiše zovu se kisele kiše i one uništavaju prirodu. Ako kisela kiša padne na biljke one mogu uvenuti. Zemlja na koju padaju kisele kiše postaje manje plodna. Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđu tako i kisele kiše pomalo otapaju kamen od kojeg su zgrade napravljene. Kisele kiše se mogu spriječiti. Ako pročistimo dim iz dimnjaka onda kisele kiše neće ni nastati. Ako se manje vozimo autima i autobusima a više biciklima ili idemo pješke proizvodit će se puno manje dima.
4
Časopis Udruge za samozastupanje
Globalno zatopljenje Čovjek koristi tvornice i strojeve koji stvaraju štetne plinove. Ovi plinovi uzrokuju globalno zatopljenje. Globalno zatopljenje je postupno zagrijavanje planete zemlje. U zadnjih 100 godina čovjek jako utječe na globalno zatopljenje. Ovo je jako opasno za život na planetu Zemlji jer zagrijavanje šteti biljkama, životinjama i čovjeku. Znanstvenici smatraju da globalno zatopljenje može dovesti do: rasta razine mora izumiranja biljnih i životinjskih vrsta nastanka suhe i neplodne zemlje snažnih oluja i nevremena
Ozonska rupa Oko planeta Zemlje nalazi se plinski omotač koji štiti naš planet od prejakog sunca. Ovaj omotač zove se ozonski omotač. Bez ozonskog omotača sunce bi previše zagrijalo zemlju i život na planetu Zemlji ne bi bio moguć. Štetni plinovi koje ispuštaju tvornice i razni uređaji oštetili su ozonski omotač. Ovo oštećenje zove se ozonska rupa. Ozonska rupa je jako opasna za zdravlje čovjeka i ostalih živih bića. Dobra vijest je da se ozonski omotač polako obnavlja jer ljudi manje koriste neke od štetnih plinova u industriji. Napisali: Mladen Katanić i Ana Širić
Glas samozastupnika
5
RECIKLIRANJE Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpad na način da se od staroga napravi novi materijal. To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće. Neke materijale posebno odvajamo i bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari. Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta. Recikliranje je jako važno za čist okoliš. U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način: štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smeća štedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari. Otpad koji se najčešće reciklira je: papir staklo plastika metali tekstil električni i elektronički otpad baterije lijekovi Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje. Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papir čuvamo šume i štedimo vodu i struju. Stari papir bacamo u plavi kontejner.
6
Časopis Udruge za samozastupanje
Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati. To znači da sve staro staklo možemo preraditi i napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš. Staro staklo bacamo u zeleni kontejner. Stara plastika se baca u žuti kontejner. Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac. Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij, ne odlažemo u kontejnere nego ih nosimo u reciklažna dvorišta. Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal. Reciklirati možemo i staru odjeću i obuću ili stare krpe, plahte i ručnike. Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima piše tekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih boja ali uvijek će na njima biti napisano čemu služe. Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari. Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje. Ova vrsta otpada posebno je opasna jer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari. Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće. Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorište ili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.
Glas samozastupnika
7
Stare baterije su posebno opasan otpad jer se u njima nalaze štetne kemikalije. Potrošene baterije bacaju se u crvene kontejnere. Ovi kontejneri su manji od drugih i često ih možeš naći u velikim dućanima. Stare lijekove koje nismo popili a kojima je istekao rok trajanja možemo odnijeti u bilo koju ljekarnu. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren
ZNAKOVI ZA RECIKLIRANJE Proizvodi koji se mogu reciklirati na sebi imaju znakove za recikliranje. Znakove za recikliranje naći ćeš na zadnjoj strani ambalaže proizvoda. Ambalaža je pakiranje u kojem dolazi proizvod kad ga kupuješ. Na primjer ambalaža od mlijeka je tetrapak ili boca, a ambalaža od riže je vrećica ili kutija. Ponekad je teško razlikovati je li na primjer ambalaža napravljena od plastike ili od papira. U takvim slučajevima znak na ambalaži ti pomaže da znaš u koji kontejner to trebaš baciti. Sve vrste proizvoda koji se mogu reciklirati imaju na sebi znak za recikliranje u obliku trokuta u kojem se nalazi neki broj. Taj broj govori od čega je proizvod napravljen i u koji kontejner ga trebaš baciti. Proizvodi od plastike na sebi imaju znak trokuta u kojem se nalazi neki broj od 1 do 7.
8
Časopis Udruge za samozastupanje
Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova. Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner. Proizvodi od papira na sebi imaju znak trokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22. Ispod ovih znakova pišu slova PAP. Proizvode s ovakvim znakovima baci u plavi kontejner. Često se u plave kontejnere može bacati i tetrapak ambalaža. Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapak onda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84. Proizvodi od stakla na sebi imaju znak trokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72. Ispod ovih znakova pišu slova GL. Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner. Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje. Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori. I ove proizvode, ako se razbiju, trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren
Energetski učinkovitiji uređaji Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovit to znači da troši manje struje ili energije od drugih uređaja. Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje. Glas samozastupnika
9
Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju. Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač. Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na struju na njemu piše koliko struje on troši. O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje troši svaki uređaj pripada u neki energetski razred. Energetski razredi su G, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++. Najbolji ili najviši energetski razred je A+++. Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade. To znači da će ti računi za struju biti manji ako koristiš ovakve uređaje. Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanu njihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda. Najlošiji ili najniži energetski razred je G. Ovi uređaji troše najviše struje dok rade ali im je cijena najniža. Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređaja koja ti izgledaju isto ali imaju različitu cijenu. To znači da ta 2 uređaja imaju različit energetski razred. Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade. Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stan mora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti. Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjeti kolika će ti biti cijena grijanja. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren
10
Časopis Udruge za samozastupanje
KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI Postoje neke stvari koje možeš napraviti da bi uštedio novac i sačuvao okoliš. Na primjer: ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviš koristi jeftinu tarifu struje što je više moguće. Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro. Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro. kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razred ako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš, briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće. zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obući ne otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređaj ako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego autom nikada ne pali vatru u prirodi podijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicima potaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš. Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić
RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE 1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite) Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije. Bavim se različitim temama zaštite okoliša: zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.
Glas samozastupnika
11
2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti? Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode: poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpada zaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada: informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično. Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su: kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalionice uključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara ZABAVNIK
3. Zašto je važno čuvati okoliš? Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.
12
Časopis Udruge za samozastupanje
4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš? Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade. 5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj? Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene. 6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu? Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.
Glas samozastupnika
13
7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj? U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca. 8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjene koje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine. Problemi u velikom dijelu svijeta su: nedostatak pitke vode zagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.
VIJESTI Projekt Udruge za samozastupanje i Ministarstva socijalne politike i mladih Udruga za samozastupanje uspješno je završila prvu godinu projekta Odluka je naša. Projekt je financiralo Ministarstvo socijalne politike i mladih. U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb. Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionice kroz koje smo asistente iz centara za rehabilitaciju educirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.
14
Časopis Udruge za samozastupanje
U sklopu ovog projekta Udruga za samozastupanje napravila je lako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici. U brošuri pisali smo o tome što je život u zajednici na što sve imaš pravo kad živiš u zajednici kako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškom što piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobrilo da ovaj projekt nastavimo još 1 godinu. Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala. Nastavit će se sastanci samozastupnika u centrima za rehabilitaciju a Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak. Radionice o video aktivizmu Udruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu. Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova: Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba. Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija. Ove radionice održane su u sklopu projekta Core Grant kojeg financira Fondacija Otvoreno društvo. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren Glas samozastupnika
15
SPORT KVALIFIKACIJE ZA EUROPSKO PRVENSTVO U NOGOMETU 2016 12. 6. 2015. igrali smo protiv jake Italije. Prvi gol smo dali u 11. minuti. Zabio ga je Mario Mandžukić. Izjednačenje je donio talijanski igrač Candreva u 36. minuti iz jedanaesterca. Talijanski golman Bufon je obranio jedanaesterac Mandžukića. Utakmica je završila s rezultatom 1 prema 1. Srna je zbog prekršaja i dva žuta kartona morao napustiti utakmicu. Žute kartone dobili su Kovačić, Olić, Mandžukić i Rebić. Hrvatska igra s Azerbejdžanom 3. 9. 2015. Nadamo se pobjedi. Napisala: Nera Bajzec
ŠIRENJE MRŽNJE NA UTAKMICI ITALIJA - HRVATSKA Vrlo dobru utakmicu između Hrvatske i Italije u Splitu pokvario je jedan događaj. Na terenu na stadionu Poljud netko je nacrtao veliki kukasti križ. Kukasti križ je znak koji su koristili nacisti. Nacisti su bili politička stranka na vlasti u Njemačkoj koja je započela drugi svjetski rat. Oni su počinili strašne ratne zločine i ubili su jako puno nedužnih ljudi: Židova, Roma, homoseksualaca i osoba s invaliditetom. Korištenje i isticanje kukastog križa zabranjeno je zakonom jer označava diskriminaciju, ubijanje, mržnju i nasilje. Napisali: Senada Halilčević i Mladen Katanić
16
Časopis Udruge za samozastupanje
ZABAVNIK KVIZ 1. U koji kontejner bacamo staklo?
a) u plavi
b) u žuti
c) u zeleni
2. Što spada u električni i elektronički otpad?
a) stari televizori, kompjuteri, hladnjaci, mobiteli
b) stari papir
c) staklo
b) od drveta
c) od vode
3. Od čega se pravi papir?
a) od željeza
GOGINA PITALICA Ja sam drvo šumsko, princeza bijela sam i lijepa sam? Breza
Glas samozastupnika
17
TRAŽILICA ČOVJEK JADRAN NAFTA OKOLIŠ OTPAD PRIRODA TVORNICA ZEMLJA
S
Z
B
P
S
U
S
T
P
S
I
E
Z
J
E
S
V
C
U
U
L
M D
N
M O
F
K
L
Z
Z
L
N A
R
D
A
J
M L
O
J
G
N
D F
K
D
Č
B
T
A
I
K
R
T
J
K
O
T
P
C
G A
T
F
A
N
V
P
A
A
D
O
R
I
R
P
J
O
D
O
K
O
L
I
Š
L
E
M
N
G
L
F
G
S
P
E
K
J
JAVITE NAM SE
Bleiweisova 15, 10 000 Zagreb Telefon: 01 553 05 82, Fax: 01 553 05 56 E- mail: kontakt@samozastupanje.hr Posjetite našu Internet stranicu: www.samozastupanje.hr ili nas posjetite na Facebooku!
18
Časopis Udruge za samozastupanje