ZIMA 2015
Časopis Udruge za samozastupanje
Tema broja: Rad i zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama
Broj 17
RIJEČ UREDNICE Dragi čitatelji, prvo bih vam zaželjela sve najbolje u 2015. godini. Nadam se da vam je lijepo započela nova godina. Jedna od tema koja jako zanima sve osobe s invaliditetom je rad i zapošljavanje. O radu i zapošljavanju osoba s invaliditetom se jako malo govori. Zato smo odlučili novi broj Glasa samozastupnika posvetiti ovoj temi.
Urednica Senada Halilčević Novinari Hrvoje Forner Snježana Kanjir Fadil Špuren Nera Bajzec Gordana Huzek Tomislav Ivašković Asistenti Ana Širić Ivana Poslon Hrvoj Damjan Janjušević Mladen Katanić Glas samozastupnika tiskan je uz financijsku podršku Fondacije otvoreno društvo. This newsletter was supported by a grant from the Open Society Fundations.
RAD I ZAPOŠLJAVANJE Svi ljudi imaju pravo na rad. Raditi znači obavljati nekakav posao. Rad ljudima daje osjećaj vrijednosti i poštovanja prema samom sebi. Drugi ljudi će nas također više poštivati kada vrijedno i dobro radimo. Kroz rad upoznajemo nove ljude i učimo nova znanja. Također, rad nam pomaže da živimo neovisno i da samostalno donosimo odluke o svom životu. Ljudi najčešće traže posao preko oglasa. Oglase možemo vidjeti: na internetu u novinama na burzi rada U oglasima pišu informacije o dostupnim poslovima i znanjima koja radnik mora imati da bi dobio posao.
2
Časopis Udruge za samozastupanje
Na primjer, ako u oglasu piše da neka škola traži profesora povijesti tada osoba koja traži taj posao mora imati diplomu iz povijesti. Postoje poslovi za koje nije potrebno imati diplomu. Na primjer: čiščenje lijepljenje deklaracija slaganje robe na police u trgovini ili skladištu Sve ove poslove možete pronaći na otvorenom tržištu rada. Otvoreno tržište rada čine poslodavci koji nude posao i radnici koji traže posao. Kada su ljudi zaposleni dobivaju plaću. Plaća je novac koji dobijemo za obavljeni posao. Novcem možemo kupiti stvari koje su nam potrebne. Osoba je zaposlena ako potpiše ugovor o radu. Ugovor o radu potpisuju osobe s punom poslovnom sposobnosti. Osobe lišene poslovne sposobnosti ne mogu same potpisati ugovor o radu. Umjesto njih o potpisivanju ugovora odlučuje skrbnik. Osobama s intelektualnim teškoćama potrebna je podrška u traženju posla i na radnom mjestu. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanać, Ana Širić i Fadil Špuren
Glas samozastupnika
3
STANJE U HRVATSKOJ Osobe s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj se teško zapošljavaju jer: nemaju priliku završiti redovnu školu i odabrati zanimanje kojim se žele baviti nemaju poslovnu sposobnost zbog čega ne mogu potpisati ugovor o radu poslodavci često misle da su osobe s intelektualnim teškoćama manje sposobni radnici nemaju dovoljno podrške u traženju posla Zaposlene osobe s intelektualnim teškoćama imaju brojne probleme: plaća koju zarade na radnom mjestu često je manja od obiteljske mirovine neki ljudi koji rade i žive u programu organiziranog stanovanja moraju dati svu plaću koju zarade za uslugu svog smještaja. To znači da im ne ostane ništa novaca za osobne potrebe. osobe s invaliditetom rade na slabije plaćenim radnim mjestima nego osobe bez invaliditeta nemaju dovoljno podrške na radnom mjestu Zbog ovih problema mnogi ljudi se ne žele zaposliti. Država treba donijeti bolje zakone koji će pomoći osobama s intelektualnim teškoćama da se lakše zaposle. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanać, Ana Širić i Fadil Špuren
4
Časopis Udruge za samozastupanje
ZAKON O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM U Hrvatskoj je nedavno donešen novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ovaj zakon treba pomoći osobama s invaliditetom da se lakše zaposle. Mnogim osobama s invaliditetom potrebna je profesionalna rehabilitacija. Profesionalna rehabilitacija znači ponovno osposobljavanje za rad. Prema ovom zakonu sve osobe s invaliditetom koje su prijavljene na Zavod za zapošljavanje imaju pravo na profesionalnu rehabilitaciju. U postupku profesionalne rehabilitacije se: određuje radna sposobnost Radna sposobnost je sposobnost čovjeka da obavlja neki posao. daju informacije i savjeti o tome što sve osoba može raditi daju informacije koji se poslovi traže i koliko su plaćeni poboljšavaju znanja i sposobnosti ili se ljudi osposobljavaju za nove poslove daju informacije o novim načinima učenja daju informacije i podrška oko plaćanja tečajeva Prema ovom zakonu poslodavac mora prilagoditi radno mjesto kako bi osobe s invaliditetom mogle dobro obavljati svoj posao. U ovom zakonu piše da svaka firma koja zapošljava 20 i više radnika dužna je zaposliti najmanje 1 osobu s invaliditetom.
Glas samozastupnika
5
Ako firme ne poštuju ovo pravilo moraju plaćati kazne od 900 kuna mjesečno. Novci od kazni koristit će se za pomoć kod zapošljavanja osoba s invaliditetom. Zaposlene osobe s invaliditetom imaju mjesec dana duži otkazni rok od osoba bez invaliditeta. Otkazni rok je vrijeme od obavijesti o prestanku rada do prestanka rada. Otkazni rok može dati radnik ili poslodavac. Također, osobe s invaliditetom imaju pravo na jedan tjedan više godišnjeg odmora od osoba bez invaliditeta. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanać, Ana Širić i Fadil Špuren Izvor: Zakon o profesionalanoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
KORISNE INFORMACIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE Kako se traži posao Poslije završene škole ili kada izgube posao ljudi se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Zavod za zapošljavanje je ustanova koja se bavi problemima zapošljavanja i nezaposlenosti. Oni pronalaze posao za nezaposlene ljude. Posao se može tražiti i preko oglasa. Oglase možeš pročitati u novinama i na internetu. Kada pronađeš oglas za posao koji ti se sviđa možeš se prijaviti na taj oglas. Prijavljuješ se tako da pošalješ molbu za posao i životopis. Molba za posao je odgovor na oglas. U molbi pišeš za koje se radno mjesto javljaš
6
Časopis Udruge za samozastupanje
i zašto bi bio dobar za taj posao. Životopis je tekst u kojem pišeš neke svoje podatke. To su ime i prezime, adresa i broj telefona, koju školu si završio i radna mjesta na kojima si prije radio. U životopisu trebaš napisati i radne vještine i iskustva koja imaš. Što je razgovor za posao Ako se poslodavcu svide molbe i životopisi nekih osoba onda te osobe može pozvati na razgovor za posao. U tom razgovoru osoba koja želi posao predstavlja sebe a poslodavac govori o obavezama i zadacima na radnom mjestu. Što je ugovor o radu Kad osoba dobije posao treba potpisati ugovor o radu. Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti ugovor o radu potpisuje skrbnik. U ugovoru o radu napisana su prava i obaveze koje imaju radnik i poslodavac. Što je zapošljavanje u struci Zaposliti se u struci znači raditi posao za koji si se školovao. Na primjer, ako je osoba išla u frizersku školu i radi kao frizer onda kažemo da je ta osoba zaposlena u struci. Ili ako je osoba išla u školu za pomoćnu kuharicu i radi u kuhinji onda kažemo da je zaposlena u struci. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanać, Ana Širić i Fadil Špuren
Glas samozastupnika
7
INTERVJUI Nera Bajzec, samozastupnica Zovem se Nera Bajzec i živim u Zagrebu. Išla sam u specijalnu školu, ali samo do 7 razreda. Tada me majka ispisala iz škole i nije mi dala ni da idem u srednju školu. Smatrala je da zbog intelektualnih teškoća ne mogu dalje ići u školu. Žao mi je što nisam završila školu, ali što mogu, ne mogu ništa tu promijenit. Radim u radnom centru. Tamo vezem. Nisam potpisala ugovor o radu. Znam da to nije pravi posao. Prije sam živjela u instituciji u Višegradu u Bosni i Hercegovini. Zatim je počeo rat i majka me izvukla od tamo. Otišla sam živjeti u instituciju Bratski Dolac pokraj Šibenika. Tamo sam šivala plahte, šlifere i navlake za jastuke. To mi je dobro išlo, dobro sam to radila. Ali ni to nije bio pravi posao jer nisam potpisala ugovor o radu i nisam dobivala pravu plaću nego samo džeparac. Nikada nisam imala pravi posao. Željela bih imati posao i zarađivati plaću. Znam peglati i šivati i voljela bih raditi nešto takvo. Naučila sam šivati i na mašini. Do sad nikad nisam sama tražila posao jer ne znam gdje i kako se to radi. Mislim da bi mi podrška mogla pomoći u traženju posla. Mislim da je osobama s intelektualnim teškoćama jako teško dobiti posao.
8
Časopis Udruge za samozastupanje
Đurđica Nukić, samozastupnica Moje zapošljavanje počinje kada sam se javila na javni natječaj za komunalnog radnika. Kad sam tražila posao imala sam podršku svog savjetodavca i koordinatora. Prvo sam radila na probni rok od mjesec dana a kad sam zadovoljila njihove uvjete tada su me zaposlili na 3 pa opet na 3 mjeseca a sada i na godinu dana. Ja imam cijelu poslovnu sposobnost i sama sam potpisala ugovor o radu. Kad sam tek počela raditi morala sam cijelu svoju plaću davati Ministarstvu socijalne politike i mladih jer mi oni daju novce za stan i režije. Od 11 mjeseca prošle godine izborila sam se za svoje pravo da živim samostalno i sada živim u stambenoj zajednici. Izborila sam se i za pravo da cijela moja plaća ostaje meni. Svaki dan ustajem se u 5 ujutro i nije mi teško ustati se za posao. Na posao odlazim autobusom koji polazi iz Čakovca 6 i 45. Radim kao komunalni radnik u sortirnici otpada u Prelogu. Sortirnica je mjesto gdje se razvrstavaju različite vrste otpada. Posebno odvajamo papir, plastiku, karton, staklo, tetrapak, lampione. Sve se zatim posebno preša u preši. Moj je posao sortiranje raznolikog smeća. Na poslu nemam radnog asistenta ali imam asistentice u kući. Sa mnom u stanu žive još dvije cimerice. Asistentice nam pružaju podršku 2 sata dnevno i one nam pomažu da se osamostalimo i da naučimo sve poslove obavljati same. Ja sam završila trogodišnju školu za krojačicu. Nakon toga još sam se dodatno školovala Glas samozastupnika
9
tako da sam išla na tečaj za eko vrtlara i na edukaciju za pomoćnog soboslikara. Osim toga išla sam i na edukaciju za pomoćnu kuharicu. Jako sam željela dobiti posao u struci pomoćne kuharice i dugo sam tražila takav posao. Nažalost nisam se mogla zaposliti u struci jer u svim oglasima traže da se mora imati radno iskustvo od barem par mjeseci.
Uživam na poslu i jako mi je lijepo. Imam jako puno prijatelja koji su mi potpora. I poslodavci su jako dobri i uvijek mi idu u susret. Stignem skuhati i obaviti sve kućanske poslove. Radim puno radno vrijeme od 8 sati tako da umorna dođem doma. Bez obzira na to, jako sam sretna i zadovoljna. Rado bih da me zaposle za stalno kako bih se mogla potpuno osamostaliti u životu. To je moja želja! Marijana Janković, prof.def-rehabilitator Moje ime je Marijana Janković i radim u Centru za rehabilitaciju Zagreb, podružnica Paunovac. Već 13 godina bavim se zapošljavanjem uz podršku osoba s intelektualnim teškoćama.
Zapošljavanje uz podršku znači obavljanje različitih poslova u firmama uz podršku radnog asistenta ako je to potrebno. Za ovaj rad se dobiva odgovarajuća novčana naknada. Nije potrebno da osoba koja se uključuje u posao ima radno iskustvo jer se trening za posao obavlja na radnom mjestu. Trening na radnom mjestu je dobar način usvajanja novih vještina za neke osobe. Danas je svima u Hrvatskoj teško dobiti posao ali nije nemoguće.
10
Časopis Udruge za samozastupanje
Poznajem osobe s intelektualnim teškoćama koje su našle posao i u ovim kriznim vremenima. Osobe s većim intelektualnim teškoćama jako teško dobivaju posao, a po meni glavni razlog je nedostatak odgovarajuće podrške. Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti ponekad je nemoguće da se zaposli jer neki skrbnici ne žele potpisati ugovor o radu. Skrbnici ne žele potpisati ugovor jer se boje gubitka nekih prava iz sustava socijalne skrbi. Poslodavci žele zaposliti osobe s intelektualnim teškoćama. Poslodavcima nije važno ima li osoba intelektualne teškoće ili nema njima je važno da li osoba dobro obavlja posao za koji je plaćena. Mišljenje poslodavaca prema zapošljavanju osoba s intelektualnim teškoćama jako se poboljšalo. Prije su poslodavci imali puno manje informacija a danas je zapošljavanje osoba s invaliditetom uobičajena tema. Po mom iskustvu s poslodavcima se može dogovoriti oko nekih prilagodbi na radnom mjestu na primjer oko radnog vremena i oko načina obavljanja posla. Na žalost poslodavci najčešće ne žele uvesti veće prilagodbe koje traže trošenje njihovog novca i vremena. Država sve više pomaže poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Većina poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ne radi to zbog pomoći države nego zato što žele zaposliti osobe s invaliditetom. Na žalost, država se ne brine dovoljno o zapošljavanju osoba s većim teškoćama. Osobe s većim teškoćama su najčešće u sustavu socijalne skrbi i misli se da svoja prava trebaju ostvariti u tom sustavu u kojeg nije uključeno otvoreno tržište rada.
Glas samozastupnika
11
Ne žele se sve osobe s intelektualnim teškoćama zaposliti i to je u redu. Problem je što postoje osobe s intelektualnim teškoćama koje se žele zaposliti ali nisu imale priliku upoznati se s otvorenim tržištem rada. Većinu osoba s intelektualnim teškoćama nitko nije pripremao na to da će jednog dana raditi. Osobe s intelektualnim teškoćama mogu dobiti podršku na poslu kroz programe koje provode udruge i ustanove. Podršku u radu plaćaju korisnik i organizacija koja provodi program zapošljavanja. Manji dio plaća korisnik a veći organizacija koja provodi program zapošljavanja. Osobe s intelektualnim teškoćama mogu se zaposliti tako da potpišu ugovor o radu. Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti ugovor o radu može potpisati njen skrbnik. Ako se osoba ne može zaposliti ZABAVNIK onda se može uključiti u radne aktivnosti u nekoj firmi. Po mom iskustvu radnici na poslu ne diskriminiraju svoje kolege s intelektualnim teškoćama. Osobe s intelektualnim teškoćama dobro su prihvaćene na poslu jer su dobri i vrijedni radnici. Osobe s intelektualnim teškoćama prijavljuju se na burzu. Osobe koje su ostale bez posla i traže posao preko burze najlakše se zaposle u prvoj godini nakon gubitka posla. Ako se osoba ne zaposli u prvoj godini nakon gubitka posla u opasnosti je od dugotrajne nezaposlenosti. Važno je reći da su osobe s intelektualnim teškoćama vrlo dobre u obavljanju jednostavnijih poslova.
12
Časopis Udruge za samozastupanje
Za vrijeme treninga za posao osobama s intelektualnim teškoćama potrebna je podrška. Nekim osobama podrška je potrebna pri obavljanju posla. Uz dobru podršku na poslu osobe imaju veliku šansu dugotrajno zadržati posao. Na žalost osobama s intelektualnim teškoćama osim poslovne sposobnosti često se oduzima i radna sposobnost. Radna sposobnost odnosi se na to je li osoba zdravstveno i tjelesno u stanju obaviti neki posao. Posebno često se radna sposobnost oduzima osobama s intelektualnim teškoćama koje žive u svojim obiteljima. Ljudi misle da će oduzimanjem radne sposobnosti dobiti neka prava iz sustava socijalne skrbi. Najvažnija stvar kod dobivanja i zadržavanja posla je podrška. Podršku pružaju radni asistent i voditelj programa zapošljavanja. Uz dobru podršku i osobe s većim intelektualnim teškoćama mogu raditi i dati svoj doprinos. Podrška može pomoći oko traženja posla ili oko prilagodbe radnog mjesta ili oko samog obavljanja posla. Podrška nekad pomaže u pripremi za posao. Na primjer ako nekoga treba dovesti na radno mjesto ili ako osoba ne zna na sat podrška mu kaže kada je vrijeme da krene na posao. S dobrom podrškom gotovo svaka osoba s intelektualnim teškoćama mogla bi obavljati neke radne zadatke i biti zaposlena na otvorenom tržištu rada. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanać, Ana Širić i Fadil Špuren
Glas samozastupnika
13
NOVOSTI KONFERENCIJA ZERO PROJEKT 2015 Udruga za samozastupanje sudjelovala je na konferenciji Zero Projekt 2015. Ovaj projekt bavi se pravima osoba s invaliditetom u cijelom svijetu. Naziv konferencije bio je Neovisno življenje i sudjelovanje u političkom životu a održavala se 26. i 27.2.2015. u Beču. Na ovom događaju sudjelovalo je oko 500 sudionika iz više od 70 zemalja. Tom prilikom naša udruga je primila priznanje od Zero projekta za provedbu uspješne i inovativne prakse zagovaranja prava glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti. Priznanje je uručeno predsjedniku udruge Tomislavu Ivaškoviću i izvršnom direktoru Damjanu Janjuševiću. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanać, Ana Širić i Fadil Špuren EDUKACIJA O VIDEO AKTIVIZMU Udruga za samozastupanje organizirala je edukaciju o video aktivizmu. Edukacija se sastoji od 3 radionice i svaka će trajati po 2 dana. Posebna pažnja na edukaciji posvećena je pisanju priče, montaži i tehnikama snimanja dokumentarnog filma. Na radionicama predaju Jasenko Rasol, Davor Švaić, Enes Redžić, Branimir Hainš i Diana Dugandžija a glavni predavač je Tomislav Žaja. Na edukaciji sudjeluju samozastupnici i asistenti iz Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Slavonskog Broda, Pakraca, Pule i Zagreba. Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković, Snježana Kanjir, Mladen Katanać, Ana Širić i Fadil Špuren
14
Časopis Udruge za samozastupanje
ZABAVNIK KVIZ 1 Kako se zove ustanova koja pomaže u zapošljavanju?
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
a) Hrvatski zavod za zapošljavanje
b) Policija
c) Hitna pomoć
b) u banci
c) u kafiću
2 Gdje se diže plaća?
a) na tržnici
3 Kako se zove čovjek koji pomaže osobama s intelektualnim teškoćama u radu?
a) radni asistent
b) tajnik
c) vojnik
GOGINA PITALICA Gdje je vino najbolje? Na jeziku.
Glas samozastupnika
15
KVALIFIKACIJE ZA EUROPSKO PRVENSTVO U NOGOMETU 2016 U subotu 28.3.2015. igralo se je 5 kolo kvalifikacija za Europsko prvenstvo. U skupini H Hrvatska je igrala s Norveškom i pobijedili smo ih s visokih 5 prema 1. Golove za Hrvatsku postigli su Brozović, Perišić, Olić, Schildenfeld i Pranjić. Na žalost Vedran Ćorluka u 74 minuti dobio je drugi žuti karton i morao je izići iz igre. Radi toga neće moći igrati ni u sljedećoj utakmici koju igramo 12.6.2015. protiv Italije. U ovom kolu u našoj grupi Azerbajdžan je pobijedio Maltu 2 prema 0 a Bugarska i Italija igrale su neriješeno 2 prema 2. Nakon 5 odigranih utakmica na pola smo kvalifikacija Hrvatska je prva u skupini H. Do kraja kvalifikacija trebamo još odigrati utakmice sa Italijom, Azerbajdžanom, Norveškom, Bugarskom i Maltom. Napisala Nera Bajzec
JAVITE NAM SE
Bleiweisova 15, 10 000 Zagreb Telefon: 01 553 05 82, Fax: 01 553 05 56 E- mail: kontakt@samozastupanje.hr Posjetite našu Internet stranicu: www.samozastupanje.hr ili nas posjetite na Facebooku!
16
Časopis Udruge za samozastupanje