SADRŽAJ
2. Uvod u tehničku kulturu 1. Životno okruženje čovjeka i zadaće tehnike
str 1 - 17
Informatika
1. Vidljivi dijelovi osobnog računala 2. Način rada računala 3. Operacijski sustav računala i računalni programi 4. Osnove rada s programom za pisanje
str 1 - 17
3. Tehničko crtanje 1. Pribor i norme u tehničkom crtanju 2. Crtanje plašteva geometrijskih tijela i kotiranje 3. Pravokutno projiciranje 4. Izrada geometrijskih tijela od kartona 5. Tehničko pismo – izborna tema
str 1 - 17
4. Materijali
1. Vrste, svojstva i obrada drva 2. Makete i modeli
str 1 - 17
5.
6.
Energija
Tehničke tvorevine
1. Temeljni oblici energije – izborna tema 2. Primjena sile rada i energije
1. Način djelovanja alata 2. Način djelovanja mehanizma 3. Prometni znakovi i propisi 4. Vožnja bicikla – izborna tema
str 1 - 17
str 1 - 17
UVOD U TEHNIČKU KULTURU 1. Životno okruženje čovijeka i zadaće tehnike
Promatrajući okruženje u kojem je čovjek živio nekad i u kojem živi danas možemo uočiti da su se dogodile velike promjene. Jedan od uzroka promjena načina života cjelokupnog društva, te promjena nastalih u prirodi svakako je razvoj tehnike. Teško je zamisliti današnji život bez uporabe tehničkih sredstava, koja nalaze mjesto u svim segmentima ljudskog života. Da bi mogli pratiti te promjene i ići u korak s razvojem tehnike moramo znati i koje su zadaće tehnike, pri čemu ne smijemo zaboraviti prirodu i potrebe društva.
1.
1.
Životno okruženje čovjeka i zadaće tehnike
Okruženje u kojem živimo mijenjalo se kroz povijest. Rijetki su slučajevi da danas možemo naći netaknut dio prirode ili da ljudi žive na način kako su živjeli prije nekih pedeset i više godina. Priroda koja nas okružuje neprestano doživljava promjene. Uzrok tih promjena je svakodnevni razvoj tehnike. Pored promjena u prirodi razvoj tehnike uzrokuje i promjene društva. Preduvjet za razvoj tehnike su ljudska saznanja iz područja znanosti. Prema tome životno okruženje čovjeka možemo podijeliti na prirodno, društveno i tehničko.
Slika 1. Prirodno okruženje
Slika 2. Društvo
6
Prirodno okruženje (Slika 1.) je stvoreno prirodnim putem bez utjecaja čovjeka, čine ga prirodni ekosustavi. Iz prirode dobivamo kisik, vodu i hranu, a bogata je i energijom. Kisik, voda, hrana i energija su neophodni za normalan život čovjeka. Kisik proizvode zelene biljke. Vodu dobivamo iz izvora, rijeka, jezera i mora. Hranu proizvodimo na poljoprivrednim površinama. Energiju koristimo iz prirodnih obnovljivih izvora energije: sunce, vjetar, voda, i biomasa. Imajući u vidu sve navedeno mogli bi zaključit da nam ništa više i ne treba jer u prirodi pronalazimo sve potrebno da bi mogli preživjeti. Međutim, s obzirom da je svakim danom sve veći broj ljudi na zemlji, čineći veliku društvenu zajednicu, priroda nije u mogućnosti zadovoljiti sve potrebe suvremenog čovjeka. Društvo (Slika 2.) čini dvoje ili više ljudi, pa društvo možemo promatrati kroz razred, školu, naselje, grad, državu, kontinent, ali i kroz čitav naš planet. Ljudi se udružuju u zajednice s ciljem razmjene ideja, vežu se zajedničkim interesima, a krajnji cilj je poboljšanje kvalitete života. Nemogućnost prirode da sama zadovolji sve ljudske potrebe, kao i želja čovjeka za lakšim obavljanjem poslova doveli su do spoznaja kako olakšati i unaprijediti život. Tragom tih spoznaja nastale su ideje za raznim tehničkim izumima koje je čovjek počeo koristiti i vremenom usavršavati. Tehnika je skup svih oruđa i znanja o proizvodnji koja se povijesno razvijala, te koja čovjeku omogućava djelovanje na prirodu. Tehnika čovjeku omogućava prilagodbu prirodnih dobara svojim potrebama. U širem smislu riječi tehnika obuhvaća sve vrste tvorevina koje su rezultat ljudskih aktivnosti. U te tvorevine spadaju građevine, strojevi, instalacije, uređaji, sirovine i drugo, kao i načini njihove izrade, obrade, izgradnje, održavanja ili prerade. Tehnika pokriva i sve intelektualne aktivnosti, znanja i postupke potrebne za gradnju,održavanje, obradu i preradu. Konačno tehnika obuhvaća i sredstva potrebna za sve oblike komuniciranja, te skupljanje, obradu, pohranu i čuvanje informacija.
Osnovne grane tehničkih djelatnosti su graditeljstvo, strojarstvo, brodogradnja i elektrotehnika. Strojevi, uređaji, naprave, alati i drugo čine dio tehničkog okruženja čovjeka. Osnovna zadaća im je olakšati ljudski rad. U našem razredu dio tog tehničkog okruženja su klupe, stolci, ploča, računalo, ormari, zidovi, vrata, prozori, radijatori, klima-uređaj i razna pomagala. Sve navedeno ima točno određenu namjenu, a to je da nam omogući lakši i ugodniji rad. (Slika 3. Tehničko okruženje u razredu) U našim kućanstvima tehničko okruženje zauzima važnu ulogu. Objekti u kojima živimo proizvod su graditeljstva, jedne od grana tehničkih djelatnosti. U kućanstvu koristimo razne naprave kao što su perilica rublja, perilica posuđa, usisavač prašine, glačalo, električna miješalica i drugo. Svi navedeni uređaji olakšavaju nam rad u kućanstvu. Pored ovih uređaja koristimo i uređaje za komunikaciju (telefon, mobitel), uređaje za grijanje (peći, bojleri i radijatori), uređaje za pripremanje i čuvanje hrane (štednjaci, hladnjaci, zamrzivači), te uređaje koji služe kao masovni mediji (televizija, radio, internet). (Slika 4. Tehničko okruženje u kućanstvu)
Slika 3. Tehničko okruženje u razredu
Ujedinjeni narodi su desetljeće od 2005-2014. godine proglasili desetljećem “Obrazovanja radi održivog razvoja”. Ovaj tematski kompleks predstavlja jedan od načina na koji se podržava ideja održivog razvoja u sklopu ovog UN-ovog desetljeća.
Osim tehničkog okruženja u razredu i kućanstvu, tj. mjestima na kojima provodimo najviše vremena treba spomenuti i promet kao dio tehničkog okruženja. Automobili, zrakoplovi, vlakovi, brodovi, tramvaji, motocikli i bicikli u današnje vrijeme su neophodni za svakodnevni život. Jednog dana kada završite školovanje početi ćete raditi. Naći ćete se u potpuno novom tehničkom okruženju, koje vam koristiti za obavljanje budućeg zanimanja. Vjerojatno će u to doba tehničko okruženje biti obogaćeno novim i modernijim strojevima, napravama, uređajima i alatima, jer se razvoj tehnike svakim danom usavršava. Već smo spomenuli da je zadaća tehnike olakšati ljudski rad, ali na žalost dobar dio strojeva koje koristimo u radu zagađuje Upamti pojmove okoliš. Samim tim tehnika neprestano ugrožava prirodu • Prirodno okruženje i narušava biološku ravnotežu. Sve veći broj prometnih • Društveno okruženje sredstava i tvornica povećava udio štetnih plinova koji • Tehničko okruženje neprekidno zagađuju vodu, zrak i tlo. • Zadaće tehnike
Slika 4. Tehničko okruženje u kućanstvu
7
1.
Životno okruženje čovjeka i zadaće tehnike Od kraja prošlog stoljeća govori se o planovima održivog razvoja. Planovi održivog razvoja uključuju odgovornost društva, zaštitu okoliša, te gospodarski razvoj. Cilj održivog razvoja jest poboljšati uvjete života danas, ali i u budućnosti, potaknuti odgovornost u društvu, kao i očuvati okoliš.
Želim znati više ÊÊ Indijanska poslovica kaže: “Prirodu nismo naslijedili od pradjedova, već smo je posudili od unuka.” ÊÊ Zagađenje okoliša je jedan od najvećih problema današnjice. Gradovi, sela, rijeke, mora… svi su pogođeni tom katastrofom koju smo mi izazvali i još uvijek izazivamo. Zagađenje prirode je jedna od najvećih mana čovjeka koja se pojavila u novije vrijeme. ÊÊ O stakleničkim plinovima, globalnom zatopljenju ili nekom drugom načinu zagađenja okoliša potraži informacije u stručnim časopisima ili internetu. ÊÊ www.ekologija.com.hr
Prirodno okruženje - stvoreno prirodnim putem bez utjecaja čovjeka, čine ga prirodni ekosustavi. Društveno okruženje - čini dvoje ili više ljudi povezanih u zajednicu. Tehničko okruženje (tehnika) - skup svih oruđa i znanja o proizvodnji koja se povijesno razvijala, te koja čovjeku omogućava djelovanje na prirodu. Zadaće tehnike - olakšati i unaprijediti ljudski život.
Jasno je da nam tehnika olakšava obavljanje svakodnevnih poslova, ali pri korištenju iste ljudi moraju voditi računa o zašiti prirode, tj. da prirodu čim manje onečišćuju i ugrožavaju. Odgovornost za očuvanje i zaštitu prirode snosi svatko od nas, dakle odgovornost je na svakom pojedincu, kao i na društvenoj zajednici u cjelini.
Provjeri svoje znanje 1. Koja okruženja čine životno okruženje čovjeka? 2. Što je prirodno okruženje? 3. Što društvo dobiva iz prirodnog okruženja? 4. Što čini društvo? 5. Što je tehnika? 6. Objasni osnovnu zadaću tehnike? 8
7. Što obuhvaća održivi razvoj?
--------------------------------------
9
INFORMATIKA
1. Vidljivi dijelovi osobnog računala 2. Način rada računala 3. Operacijski sustav računala i računalni programi 4. Osnove rada s programom za pisanje
U svakodnevnom životu susrećete se s računalima. U ovoj cjelini upoznati ćete osobno računalo. Njegova je primjena raznolika: od obrade teksta, izrade proračunskih tablica, izrada videozapisa, slušanje muzike pa sve do povezivanja na Internet. Učiti ćete o njegovim dijelovima i o načinu kako on radi. Naučiti ćete što je operacijski sustav i kako se on koristi. Također ćete se upoznati s programom za obradu teksta
2.
2.
1. Vidljivi djelovi računala
Život bez računala u današnje vrijeme gotovo je nezamisliv. Koristimo ih u svim djelatnostima; znanosti, obrazovanju, zdravstvu, trgovini, laboratorijima, tvornicama, ekonomiji, građevinarstvu i dr. Računalo je elektronički uređaj koji prima podatke, obrađuje primljene podatke, te prikazuje obrađene podatke. U svijetu se najviše koriste osobna računala ili PC (Personal Computer). Osobna računala se dijele na stolna i prijenosna. (Slika 1.) Svako računalo se sastoji od sklopovlja (hardware) i programske opreme (software). Sklopovlje su svi vidljivi i opipljivi dijelovi računala, dok je programska oprema zajednički naziv za sve programe instalirane u računalu. Instaliranje programa je njihovo pohranjivanje na tvrdom disku i prilagodba za izvođenje na računalu. Programi su skup naredbi koje računalu daju upute što i kako treba raditi. Sklopovlje bi bez programa bilo beskorisno i ne bi njime mogli upravljati. Slika 1. Personal Computer
Slika 2. Tipke na tipkovnici
12
Dijelove računala možemo podijeliti u tri skupine: • Ulazne jedinice • Središnja jedinica • Izlazne jedinice S računalom komuniciramo putem ulaznih i izlaznih jedinica. Preko ulaznih jedinica (tipkovnice, miša itd.) zadajemo naredbe računalu, a izlaznih jedinica (monitor, printer itd.) pratimo izvršene naredbe. Uloga ulaznih jedinica je da računalu predaju podatke u njima razumljivom obliku. Tipkovnica je najvažnija ulazna jedinica. Pritiskom na bilo koju tipku mi ustvari šaljemo računalu signal što da radi. PC tipkovnice su univerzalne, ali raspored tipki ovisi o tome kojem govornom području su namijenjene. Tipke na tipkovnici su raspoređene i prema funkcijama koje obavljaju pa prema tome razlikujemo alfanumeričke, numeričke, funkcijske, kursorske tipke i ostale tipke (Slika 2.). Tipkovnice koje sadrže dodatne tipke preko kojih se možemo povezati na Internet, pokretati elektroničku poštu, uključivati i isključivati računalo itd. nazivamo multimedijskim tipkovnicama. Miš je ulazna jedinica čija je prednost pred tipkovnicom da u svakom trenutku možemo označiti bilo koje mjesto na zaslonu. Najčešće ima dvije tipke i tkz Scrool kotačić (Slika 3.)
Način uporabe miša ovisi o tome koja se naredba želi aktivirati: • jedinim klikom lijeve tipke odaberemo objekt na koji postavimo pokazivač miša; • dva puta kliknemo za pokretanje naredbe vezane uz zadani objekt. • pomoću povuci i spusti (Drag and Drop) premještamo objekt tako da cijelo vrijeme držimo pritisnutu lijevu tipku miša sve do mjesta gdje ga želimo premjestiti • Scroll kotačić koristimo za pomicanje teksta gore dolje po zaslonu. U kombinaciji s tipkom Ctrl na tipkovnici koristimo ga za brzo zumiranje. • desnom tipkom aktiviramo brzi izbornik
Slika 3. Miš
Slika 4. Skener
Skener je ulazna jedinica koja sliku ili tekst pretvara u oblik razumljiv računalu. Skeneri mogu biti: stolni, ručni i rotacijski. Ručni se koriste za skeniranje malih slika npr. za skeniranje koda u trgovinama. Rotacijski se koriste u grafičkoj industriji.(Slika 4.)
Hrvatska tvrtka PEL Varaždin proizvodila je kućno mikroračunalo Orao. Orao je bilo standardno računalo u osnovnim školama u Hrvatskoj između 1985. i 1991. Nije se puno koristilo u kućanstvima zbog nedostatka programske opreme.
Osim navedenih ulaznih jedinica postoje još i CD/DVD uređaj, mikrofon, igrača palica, fotoaparat, itd. (Slika 5.) Izlazne jedinice prikazuju obrađene podatke u čovjeku razumljivom obliku. Monitor je izlazna jedinica koja rezultate obrade prikazuje na zaslonu. Na računalo je povezan preko grafičke kartice koja se nalazi u središnjoj jedinici i upravlja radom monitora. Zaslon monitora može biti različitih veličina, a mjeri se duljinom dijagonale zaslona izražene u inčima (1 inč=2.54cm). Npr. 15", 17”, 19”, 21”. Monitori može imati CRT, LCD ili OLED zaslon (Slika 6.) Monitor može biti i ulazna jedinica ako ima zaslon osjetljiv Upamti pojmove na dodir. Oni se većinom koriste u • računalo javnim informacijskim sustavima • sklopovlje (turističke informacije, banke i • programska oprema dr.) i kod ručnih računala. • ulazne jedinice Osim monitora ulazno-izlazne jedinice su: memorijski • središnja jedinica štapić, prijenosni tvrdi disk, CD/DVD disk itd. • izlazne jedinice
Slika 5. CD/DVD
Slika 6.
13
2.
1. Vidljivi djelovi računala Pisač je izlazna jedinica koja rezultate obrade prikazuje na papiru. Vrste pisača su: iglični, laserski i tintni (Slika 7.). Brzina rada pisača se izražava brojem stranica u minuti U središnjoj jedinici se obavlja obrada podataka. Više o tome ćemo učiti u sljedećoj nastavnoj jedinici.
Želim znati više
Slika 7.
ÊÊ Pomoću tipkovnice možemo mnogo brže raditi na računalu nego sa mišem. Navesti ćemo neke od uobičajenih prečaca. PREČACI NA TIPKOVNICI
ZADATAK
CTRL+C
Kopiraj
CTRL+X
Odreži
CTRL+V
Zalijepi
Delete
Izbriši
CTRL+A
Označi sve
F1
Prikaži pomoć
F2
Preimenuj označenu stavku
F3
Pretraživanje datoteka i mapa
ESC
Otkaži trenutni zadatak
END
Prikaži dno aktivnog prozora
HOME
Prikaži vrh aktivnog prozora
Računalo - uređaj koji prima podatke, obrađuje ih te ih prikazuje u čovjeku razumljivom obliku Sklopovlje - svi vidljivi i opipljivi dijelovi računala Programska oprema - programi potrebni računalu (sklopovlju) za njegov rad Ulazne jedinice - uređaju pomoću kojih računalo dobiva podatke koje treba obraditi Izlazne jedinice - uređaji pomoću kojih računalo prikazuje obrađene podatke Tipkovnica - najstarija i najrasprostranjenija ulazna jedinica Pisač - izlazna jedinica koja prikazuje rezultate obrade na papiru
Provjeri svoje znanje 1. Što je računalo? 2. Što su programi? 3. Koji je zadatak ulaznih jedinica? 4. Nabroji nekoliko izlaznih jedinica. 14
5. Što je pisač?
2. ----------------Već smo spomenuli da podaci ulaze u računalo putem ulaznih jedinica, a izlaze putem izlaznih jedinica. Sad ćemo upoznati osnovne dijelove središnje jedinice u kojoj se obavlja obrada podataka.
Kako računalo radi? Objasnit ćemo pomoću tablice usporedbom čovjeka i računala. Čovjek ULAZ
MEMORIJA OBRADA
IZLAZ
Preko svojih „ulaznih jedinica “ oči, uši prima podatke i način što i kako treba raditi s tim primljenim podacima. „Uređaj“ za pohranu podataka mozak, pamti podatke
Računalo Prima ulazne podatke preko svojih ulaznih jedinica npr. tipkovnice, miša… Prima program po kojem će raditi Pamti primljene podatke i sprema ih u memoriju te čuva program po kojem će raditi.
Tablica 1. Usporedba čovjeka i računala
Nakon što mozak pohrani podatke Preko programa obrađuje podatke u on ih obradi. procesoru. Npr. povezuje riječi za neku pjesmu. Obrađeni podaci kroz „izlaznu jedinicu“ usta izlaze te otpjeva pjesmu.
Prikazuje rezultate obrade preko izlaznih jedinica npr. monitora, pisača…
Prva preteča suvremenih računala je elektromehanički stroj Collossus. Izradio ga je engleski matematičar Alan Turing za vrijeme 2. svjetskog rata, a korišten je za dešifriranje njemačkih poruka. Računalo je obavljalo samo tu operaciju.
Kućište predstavlja „kutiju“ u kojoj su smješteni dijelovi središnje jedinice. Najčešće se izrađuje od čvrstog lima te može biti polegnuta ili uspravna. S prednje strane kućišta nalazi se tipka za uključivanje/isključivanje računala (power) i ladice za diskove (CD, DVD), USB priključak, priključci za mikrofon, slušalice i zvučnike. Na stražnjoj strani kućišta smješteni su: naponska utičnica, priključci, utičnica za monitor, prostori za kartice, otvori za ventilatore(Slika 9.). Matična ploča je dio osobnog računala čija Upamti pojmove je uloga povezivanje svih dijelova računala i njihova međusobna komunikacija. Na nju su • Kućište spojeni direktno (npr. procesor, memorija, • matična ploča tvrdi disk, zvučna kartica, grafička kartica) • memorija ili preko priključnica (tipkovnica, miš,.) svi • procesor dijelovi računala.(Slika 10.priključnica) • tvrdi disk
Slika 8. Dijelovi osobnog računala
Slika 9.
15
2. Slika 10.
Slika 11.
2. ----------------Procesor (CPU) je središnja jedinica za obradu podataka. On preuzima programske naredbe i na osnovu njih obrađuje podatke te nadzire rad računala zbog čega ga nazivamo „mozgom“ računala. Sastoji se od upravljačke i aritmetičko logičke jedinice. Brzina procesora se mjeri u megahercima (Mhz) i gigahercima (Ghz). Memorija je sklop u računalu kojem je zadatak pohranjivanje i čuvanje podataka. Dijeli se na unutarnju i vanjsku memoriju. Unutarnje su ROM (stalna) i RAM (radna) memorija. Vanjske su: tvrdi disk, DVD, CD, memorijski štapić itd. Osnovna memorijska jedinica je 1 bit. Niz od osam bitova čini bajt koji služi kao jedinica za mjerenje kapaciteta memorije. Kapacitet memorije mjeri se u megabajtima (MB) i (gigabajtima) GB. Tvrdi disk je uređaj na koji se trajno pohranjuju podaci. On omogućuje računalu da pamti i čuva podatke i nakon isključivanja računala. (Slika 11.matične ploče s označenim svim priključnim uređajima)
Želim znati više ÊÊ Bajt je mjerna jedinica za veličinu memorije, veličinu datoteka, kapacitet tvrdih diskova, CD-a, DVD-a, memorijskog štapića itd. ÊÊ 1 KB = 1024 B ÊÊ 1 MB = 1024 KB ÊÊ 1 GB = 1024 MB ÊÊ 1 TB =1024 TB Računalo - uređaj koji prima podatke, obrađuje ih te ih prikazuje u čovjeku razumljivom obliku Sklopovlje - svi vidljivi i opipljivi dijelovi računala Programska oprema - programi potrebni računalu (sklopovlju) za njegov rad Ulazne jedinice - uređaju pomoću kojih računalo dobiva podatke koje treba obraditi Izlazne jedinice - uređaji pomoću kojih računalo prikazuje obrađene podatke Tipkovnica - najstarija i najrasprostranjenija ulazna jedinica Pisač - izlazna jedinica koja prikazuje rezultate obrade na papiru
Provjeri svoje znanje
16
1. Što je računalo?
4. Nabroji nekoliko izlaznih jedinica.
2. Što su programi?
5. Što je pisač?
3. Koji je zadatak ulaznih jedinica?